48
Ljetni semestar 2012./2013. Izdavač STUDENTSKI ZBOR FESB Broj 2 Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Split ogađanja - studentska pitanja - intervjui profesora - znanost - tehnologija - sport - moda - kvi

STOP'' #2

Embed Size (px)

DESCRIPTION

2. online izdanje ''STOP'' Studentskih novina, FESB

Citation preview

Page 1: STOP'' #2

Ljetni semestar 2012./2013.Izdavač STUDENTSKI ZBOR FESBBroj 2

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Split

događanja - studentska pitanja - intervjui profesora - znanost - tehnologija - sport - moda - kviz

Page 2: STOP'' #2

2

SADRŽAJ

Page 3: STOP'' #2

3

“Sva velika djela i sve velike misli su imale besmislen zače-tak. Velika djela su obično započela na uličnim uglovima ili u pokretnim kružnim vratima. Albert Camus

UVODNA RIJEČ

Svaki projekt, bez obzira na njegovu veličinu ili značaj, mora započeti iz ‘’ničega’’ da bi radom i ulaganjem prerastao u ‘’nešto’’. Tako se i ideja o pokretanju ‘’STOP’’ Studentskih novina rodila iz običnog razgovora među kolegama. Napornim radom, uz sve ostale obaveze koje sa sobom nosi studentski život, uspjeli smo ideju realizirati i stvoriti finalni proizvod koji sada držite u rukama.

I u ovom broju smo Vam nastojali približiti neke osnovne studentske teme, počevši od prehrane u menzama, preko mogućnosti sudjelovanja u različitim studentskim udrugama i organizacijama pa sve do same svrhe provođenja bolonjskog procesa.

Također smo i za drugo izdanje obavili intervjue sa profesorima, pokušavajući dobiti odgovore na najčešća studentska pitanja.

Osim navedenoga moći ćete pročitati i članke koji se odnose na različite evente koji su se održavali tokom ovog semestra, kako na razini FESB-a tako i Sveučilišta.

Ono što je novo uvedeno je kategorija nazvana UMJETNIČKA DUŠA STUDENTA, gdje smo odlučili objavljivati najzanimljivije uratke studenata te im tom prilikom dati mogućnost da pokažu svoju kreativnu liniju.

Sve u svemu, ‘’STOP’’ Team se i za ovaj broj potrudio pripremiti vam pregršt zanimljivih članaka i nadam se da ćete u 2. izdanju uživati podjednako kao i u prethodnom.

Ovim se putem također želim oprostiti od svoga tima i ovih novina. Moje vrijeme kao glavnog urednika nakon ovog izdanja završava te dolazi vrijeme da mlađe generacije preuzmu na sebe vođenje ovog časopisa. Bilo mi je iskreno zadovoljstvo biti dio ovog projekta i zajedno sa kolegama i prijateljima pokrenuti ove novine koje će, ne sumnjam, iz broja u broj biti sve bolje i kvalitetnije.

Pozdrav i do čitanja! :)

Osnivač i izdavač:Studentski zbor FESB

Uredništvo: Ana Kljajić

Studenti novinari: Anita Jukić, Fani Bajić, Josip Barić, Josipa Radeljić, Marin Kraljević, Marinko Pešo, Marta Zorić, Mateo Olujić, Nikolina Smilović, Stipanka Šimleša, Tanja Pleić, Vedrana Bilobrk, Ana Kljajić

Suradnici: S4S, ESTIEM, AIESEC, IAESTE, StopFM

Fotografija: Marta Zorić

Naslovnica: Marta Zorić - Sa Elektrijade 2013.

Grafička priprema: Marko Lovrić

Lektori: Ana Kljajić, Marin Kraljević

Tisak: BOSS - Split

Naklada: 500 komada

Kontakt: Studentski zbor FESB-a Ruđera Boškovića brojA109, FESB

Ana Kljajić urednik

IMPRESSUMFakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje - Split

3

Page 4: STOP'' #2

4

Bolonjski proces i razvoj modernog sveučilišta u Hrvatskoj

SažetakPreobrazba nekog sustava iznimno je zahtjevan postupak

koji uključuje mnoge sudionike. Tako je aktualni Bolonjski proces kojemu je pristupila Hrvatska označen kao najveća reforma sustava visokoga školstva u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Povijest Bolonjskog procesa nije dugačka, ali je veoma dinamična. Prvi je put zamisao o potrebi stvaranja europskoga prostora visoke naobrazbe izražena u Povelji europskih sveučilišta (Magna charta universitatum) koju su 1988. godine u Bologni potpisali rektori brojnih europskih sveučilišta, među kojima i tadašnji rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Vladimir Stipetić.

Bolonjsku je deklaraciju potpisalo 29 zemalja. Potpisavši je, te zemlje su se složile da u razdoblju od 2000. do 2010., provedu konkretne mjere s ciljem stvaranja jedinstvenog europskog visokoškolskog prostora, i to:

- Uvođenjem bodovnog sustava ECTS (European Credit Transfer System – Europski sustav prijenosa bodova) koji predstavlja prikladno sredstvo za ostvarenje zamisli o studentskoj pokretljivosti (mobilnosti).

- Promicanje mobilnosti u kojoj će se studenti moći uključivati u nastavu i obuku te moći koristiti sve pogodnosti predviđene za studente na sveučilištima u drugim zemljama; istodobno će se nastavnicima i administrativnom osoblju priznavati vrijeme provedeno na istraživanju i u nastavi u drugim europskim zemljama.

- Promicanje tzv. europske dimenzije u visokom školstvu, osobito u programima studija, suradnji među visokoškolskim ustanovama, mobilnosti te integriranim studijskim programima.

Hrvatska je Bolonjsku deklaraciju potpisala 2001. godine na Ministarskoj konferenciji u

Pragu. Time je vlastitom voljom preuzela međunarodnu obvezu da će svoje visoko školstvo do 2010. godine prilagoditi njezinim načelima i zahtjevima.

Od akademske godine 2005./2006. svi sveučilišni studiji u Hrvatskoj usklađeni su sa zahtjevima bolonjskoga procesa. Unatoč tome što je od tada prošlo već 8 godina i što je već više generacija prvostupnika i magistara završilo nove studije, ne postoje egzaktni podaci o kvaliteti dosadašnje primjene bolonjskog procesa, njegova učinka na cjeloživotno obrazovanje kao i tržište rada.

Rezultati istraživanjaZbog nedostatka preciznih podataka o primjeni

bolonjskog procesa u Hrvatskoj kao i nepostojanja istraživanja o tome, Nezavisni sindikat znanosti i visokog

pišu: Josip Barić, Patrik Sereči obrazovanja kao jedan od sudionika u hrvatskom prostoru visokog obrazovanja proveo je empirijsko istraživanje među svojim članovima (kojih je 11.000 od 15.000 zaposlenika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja) o primjeni bolonjskog procesa u Hrvatskoj. Ispitani su stavovi zaposlenika – članova Sindikata o bolonjskom procesu.

Rezultati su prikupljeni elektronskim anketnim upitnikom na mrežnim stranicama Sindikata između 25. svibnja i 7. srpnja 2010. godine.

Ukoliko drugačije nije naznačeno, brojevi ispitanika i postoci odnose se na ukupan broj ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju (N=318), pri čemu odstupanja od 100%-tnog iznosa kod svakog pitanja predstavlja ispitanike koji nisu odgovorili na pojedina pitanja.

Page 5: STOP'' #2

5

RaspravaAnaliza stanja na sveučilištima započinje provjerom

načina upravljanja sveučilištima: čak 76% ispitanika očekuju da sveučilišta vode svoju politiku (naspram 17% koji se s tim ne slažu) te vrlo veliki broj od 90% ispitanika smatra da sveučilišta moraju imati jasnu misiju (nasuprot samo 4% koji se s time ne slažu). To pokazuje da zaposlenici od sveučilišta očekuju da budu čvrsta i homogena organizacija te da autonomno kreiraju vlastiti razvoj (bez snažnijeg utjecaja sa strane). To je jedna od pretpostavki dubinske primjene bolonjskog procesa. U tom pogledu ispitanici su homogeni, bez obzira na mjesto

Page 6: STOP'' #2

6

Uredba o potpori za pokriće troškova prehrane studenata

Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) već duže vrijeme priprema novi pravilnik za prehranu studenata. Sastavljen je tim od predstavnika Studentskih centara, predstavnika MZOS-a, pravne službe te predstavnika studenata. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na posljednjem sastanku Povjerenstva koje je imalo tematiku uređenja prehrane studenata održanog u četvrtak, 21.veljače 2013. godine je donijelo konačni „nacrt uredbe o potpori za pokriće troškova prehrane studenata“ koji je prema

pišu: Miro Jukić, dopredsjed-nik Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu

STUDENTSKI ZBOR

podacima trebao biti upućen Vladi RH na daljnju proceduru. Još se ne zna, ili bar studenti ne raspolažu točnom informacijom, kada će taj „pravilnik“ stupiti na snagu, a najnovije neslužbene informacije govore kako ta „konačna“ uredba je sklona daljnjim promjenama. Uredba

““Mislim da Mini-starstvo znanosti obrazovanja i sporta ne shvaća ozbiljno studente”

studentima i njihovom “kampanjskom učenju” čime se pokušavaju ograditi od problema na koje studenti često ukazuju vodećim osobama na sveučilištu. Naravno da u tome ima i istine ali opet ta izjava ne vrijedi za sve studente. Subjektivni pristup profesora nekim kolegijima pri čemu vode svoju vlastitu politiku(!) sigurno nije dobar smjer u napredovanju obrazovnog sustava i primjene bolonje na njega.

Čak 66% ispitanika smatra da bi izmjene nastavnih programa unaprijedile bolonjski proces.

Smanjiti količinu nepotrebnog gradiva i poboljšati kvalitetu predavanja sigurno su jedan od prvih koraka koji bi zainteresirali studente za pojedine kolegije i bolje ih pripremili za tržište rada. Koliko god se od studenata traži motivacija toliko je ona presudna i od strane predavača.

Navedeni podaci pokazuju da je uvođenjem bolonjskog procesa u Hrvatskoj većini studenata zapravo produljen studij (neprekinutim studiranjem prvih dvaju stupnjeva), umjesto da je skraćen (zapošljavanjem nakon završetka prvoga stupnja). To potvrđuju i odgovori na slijedeće pitanje: većina ispitanika navodi da završeni bakalauri nastavljaju obrazovanje (86%) umjesto da odlaze na tržište rada (9%). Niti ovdje nema velikih razlika među stratumima ispitanika.

Sve dok se sveučilištima daje autonomija u “snalaženju i zaradi novca” postavlja se pitanje: “ U čijem je interesu da se poboljša kvaliteta predavanja, smanji opterećenje studenata i samim time poveća i prolaznost na pojedinim kolegijima” ?

rada, sveučilište i kategoriju kojoj pripadaju.Isto tako iz istraživanja je vidljivo da 58% ispitanika

smatra da studenti nisu dovoljno motivirani za studiranje te da 66% njih smatra da studenti nisu zadovoljni sa načinom studiranja što se vjerovatno i povezuje sa statističkim podatkom da 73% ispitanika smatra da studenti nisu osposobljeni za zapošljavanje nakon prvog stupnja (bakalareurata) .

Dodatne probleme izaziva primjena bolonjskog procesa, pri čemu se posebno ističu preveliko opterećenje zaposlenika, neodgovarajući nastavni planovi i programi, loša raspodjela ECTS-bodova (čime je otežano uspješno studiranje), nedovoljna kvalitete nastave, pad kriterija prilikom evaluacije studenata, slabo zapošljavanje prvostupnika, nepostojanje vanjske evaluacije bolonjskog procesa, nezadovoljstvo svih sudionika akademske zajednice lošom primjenom bolonjskog procesa, slaba mobilnost svih sudionika i nepostojanje principa ‘student centered learning’.

Kada je riječ o studentima FESB-a, nezadovoljstvo loše primjene bolonjskog procesa je opće poznata stvar u studentskim krugovima. Opterećenje na nekim kolegijima je u velikom nesrazmjeru s obzirom na broj ECTS bodova koji taj kolegij nosi. Taj problem se odražava i na činjenicu da je student nerjetko primoran zapostaviti određene kolegije kako bi se koncentrirao na zahtjevnije pri čemu se često događa da se takvim načinom pristupa učenju “gubi” i akademska godina.

Nisu rijetke ni izjave profesora da je problem u

Page 7: STOP'' #2

7

za prehranu zasigurno nije dobra za studente, a kako stvari stoje ni za Studentske centre. Predstavnici studenata, a i predstavnici SC-a ( Studentskog centra ) nisu svojim kritikama i konstruktivnim protuprijedlozima uspjeli promijeniti gotovo ništa u uredbi za prehranu.

Studentski zbor Sveučilišta u Splitu kao glavno predstavničko tijelo studenata našeg Sveučilišta koje štiti interese studenata je reagiralo na tom Povjerenstvu sa negodovanjem, prigovorima i različitim protuprijedlozima koji su bili odbačeni. Ništa od velikih i problematičnih izmjena na koje su se predstavnici studenata žalili nije promijenjeno. Jedino su nam usvojili par manje bitnih prigovora na tekst uredbe koji se mogao protumačiti svakojako. Studentski zborovi drugih Sveučilišta se također ne slažu sa ovim pravilnikom, ali je ovo najveći problem splitskih studenata. Zašto? Ovom uredbom hrana u kantinama poskupljuje, ugrubo rečeno, za dvostruko, a kantine u gradu Splitu prednjače pred menzama što nije slučaj u drugim gradovima. Također, ne bi se smjelo dopustiti zatvaranje kantina dok se ne otvori i stavi u funkciju bar 2-3 menze tj.studentska restorana.

Da stvar bude gora, ni Studentski Centar Split se ne slaže sa spomenutim pravilnikom. Na sastanku predsjedništva SZST-a ( Studentskog zbora sveučilišta u Splitu) sa ravnateljicom SC-a Split , rukovoditeljicom studentske prehrane i rukovoditeljem studentskog smještaja dogovoreno je da je ovo obostran problem studenata i SC-a.

Uredba je prevelika da se na ovom mjestu cijela protumači, ali ono što je najbitnije za studente jest to da će se hrana klasificirati na više skupina, a sada, zbog daljnjeg teksta, ćemo je podijeliti na hranu koja je na meniju i ona koja nije. Cijena menija raste, postotak subvencije tj. potpore

Ministarstva za prehranu koju ostvarujemo preko studentskih iksica (Xica) na menije pada na 71.24%, a na sve što nije na meniju (što će se najviše osjetit u kantinama jer tamo nema menija po definiciji, pošto su meniji samo u menzama) pada na 50%, što znači da će student morati platiti dvostruko više nego dosad hranu koja nije na meniju. Također valja napomenuti da sa dosadašnjih 5 mogućih artikala iste skupine za kupiti na dan student će moći kupiti samo 3 artikla iste skupine jela dnevno. Dnevna prava studenata se smanjuju sa dosadašnjeg četverostrukog na dvostruko dnevno pravo, što je jako loše po sve studente. Treba spomenuti da je ukinuta razina prava za vrhunske sportaše koja je dosada bila razina 3, te novim pravilnikom imamo razinu 1, 2 i 2.5. Po svemu tome količina virtualnog novca koja čini subvenciju će se smanjiti, a stanje na iksicama će se poništavati tjedno, a ne mjesečno kao do sad.

Na tom sastanku Povjerenstva u MZOS-u je rečeno, a i da se shvatiti iz uredbe da je plan MZOS-a zatvaranje kantina, što Sveučilištu u Splitu predstavlja ogromni problem. Mi imamo premalo menzi, predugački su redovi u menzama, previše je studenata za ovaj mali broj menzi. Ponavljam, Studentski zbor Sveučilišta u Splitu i Studentski Centar smatraju da se ne smije dopustiti zatvaranje kantina bez da se prethodno ne otvori dvije do tri menze koje će vjerojatno moći nekako „pokriti“ taj gubitak kantina.

Studenti splitskog Sveučilišta su već informirani. Naime nakon prve generalne skupštine Studentskih zborova Sveučilišta u Splitu održane 8.3.2013. u amfiteatru na FESB-u svi članovi podružnica Zbora su upoznati sa promjenama koje nosi ovaj pravilnik te su ti isti članovi obavijestili sve studente svojih studijskih godina. Studentski pravobranitelj SZST-a je po nalogu predsjedništva SZST-a i obavezi svoje funkcije sazvao sastanak

sa pravobraniteljima svih podružnica te dogovorio što i kako poduzeti dalje. Zadnje učinjeno na ovu temu bila je javna tribina, i to prva u nizu koje su u organizaciji Studentskog zbora, koja je organizirana u suradnji sa dekanom FGAG-a Alenom Harapinom održana u utorak 14. svibnja 2013. godine u 18.00 h u amfiteatru C na FGAG-u. Na tribini su govorili predsjednik i dopredsjednik Studentskog zbora Svučilišta u Splitu Marin Ajduk i Miro predstavnici Studentskog centra, ravnateljica Gordana Raos i rukovoditeljica studentske prehrane Sanka Delija. Voditelj tribine je bio dekan FGAG-a Alen Harapin, a kao gost predavač je bio Prof.dr.sc. Ivica Puljak koji će predstaviti sa strane profesora svoje viđenje studentskog života i pogleda na svijet općenito.

Cilj tribine bio je predstaviti promjene koje nas uskoro očekuju vezane za studentsku prehranu u menzama i kantinama, potaknuti raspravu između studenata i čelnika Sveučilišta te na kraju tribine donijeti konstruktivan zaključak. Osobno sam bio malo neugodno iznenađen brojem studenata na tribini, jer je ovo problem svih nas, a kad sena takvom nekom događaju pojavi jako mali broj studenata onda se stvori dojam da studente Splita to ne zanima, što nije istina, zato apeliram na sve studente da se malo aktiviraju i pokažu splitski temperament i žar.

Zaključak stoji da je „uredba“ jako štetna, da će njome studenti jako biti oštećeni, a naročito splitski studenti tj. studenti Sveučilišta u Splitu. Mislim da Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta ne shvaća ozbiljno studente te da se mišljenje predstavnika studenata odbacuje po automatizmu. Vjerujem da studenti neće ovo „pustiti na miru“ nego da će se boriti i sa svom srećom i izboriti za svoja prava. Naše Sveučilište, naš Rektor i naši Dekani te naš SC zajedno sa svim studentima mogu postići velike stvari ujedinjeni. Najveći je neuspjeh ne pokušati se izboriti za svoja prava i prava kolega.

Page 8: STOP'' #2

8

dr. sc. Nikola GodinovićStudent: S obzirom na to da smo Vam najavili da ćemo

Vas intervjuirati, jeste li se pripremali? Profesor: Moram priznati da se nisam baš pripremao.

Ali u načelu imam pripremljene neke svoje poruke koje i na predavanju kažem studentima.

Student: Na osnovu Vaše reakcije na najavu intervjua zaključili smo da ste dosta ‘’zagrijani’’ da iznesete svoje mišljenje o današnjim studentima. Znači li to da imate dosta kritika?

Profesor: Ono što sam želio reći studentima je da nisu dovoljno mladi. Kad ćete biti mladi nego sad. Fali vam malo buntovnosti, malo ambicije. Ovdje vlada atmosfera površnosti usmjerena samo na to da se dobije diploma, nekakav papir, da se ne uđe dublje, za što mislim da to nije dobro.

Recimo, na vašim anketama neki studenti napišu da zašto profesor piše tu jednadžbu. To je krivi pristup. Jednadžba je matematika, naše najmoćnije oruđe. I studenti misle da ako se nađe informacija na internetu ili posluša nekakav mali video uradak o nečemu da je to učenje. To nije učenje, to nije razumijevanje, a razumijevanje je ono što hoću od studenta. Želim potaknuti studente da malo dublje razmišljaju i to je ono što zamjeram.

Student: Mislite li na učenje konkretnih predmeta ili općenito?

Profesor: Općenito. Ima dosta kvalitetnih studenata. Ali mislim da je velik problem u tome što je većina studenata ispod prosjeka i onda oni diktiraju atmosferu. I mislim da često puta profesori budu oduševljeni kada mu netko od studenata zna osnovne stvari. Mi pitamo pitanja koja su na razini srednje škole a ljudi ih ne znaju i nije im neugodno zbog toga. To nije dobro. Ne možete biti na ovom fakultetu i ne znati neke temeljne stvari koje su u kulturi ove profesije.

Student: Smatrate li da krivnja leži na fakultetu što prima takve studente?

Profesor: Pa, jednim dijelom bi i Fakultet mogao malo bolje selekcionirati, ali općenito je to stvar odnosa društva prema znanju. Mnogi još u srednjim školama ne steknu radne navike, nisu izgradili jedan pravi sustav vrijednosti. Ako niste ranije stekli radne navike kako ćete onda na poslu? Na primjer, studenti ne dolaze na predavanja, ja ih neću zapisivati, nisam policajac i neću nekoga tjerati da dolazi na predavanja, ali nitko neće trpiti da mu se ne pojavi na poslu. Potrebno je steći prethodno radnu etiku, a toga nedostaje.

Student: Znalo je se desit da se studenti žale na Vaš

razgovarala: Ana Kljajić

INTERVJU

rad. Smatrate li da su te žalbe opravdane?Profesor: Smatram da su neopravdane. Vraćao

sam studente koji su došli na 3.ili 4. godinu a nisu znali neke osnovne stvari. To je problem što je sustav postao propustan. To nema veze sa strogošću nego sa profesionalnom etikom. Neke temeljne stvari morate znati. To je okvir unutar kojeg morate razmišljati. Jer ako ne znate to, kako ćete razumjeti neke druge stvari.

Student: Smatrate li te žalbe kao osobni ili profesionalni napad?

Profesor: Ne, bude mi žao. Ja ne kažem da nekad možda nisam pogriješio, ali ako jesam to onda vrlo brzo ispravim. Nikad se nije desilo da netko tko je znao nije i prošao. Možda sam nekome dao ocjenu više ili manje, ali pazim uvijek da onaj tko stvarno zna da i prođe. Ja to ne shvaćam kao osobni napad nego mi bude krivo što studenti ne razumiju.

Student: Smatrate li da su bolji pismeni ili usmeni ispiti?

Profesor: Usmeni. Moje iskustvo do sada je pokazalo da usmeni ispiti za studente često puta budu uspješniji. Zna se dogoditi da student i na tom usmenom nešto nauči i ja to nagradim. Međutim, dosta studenata misli da im Fizika ne treba. Pa dobro, možda neće trebati onome tko će cijeli život raditi web stranice. Ali zašto ne budete malo ambiciozniji. Zašto ne raditi i nešto drugo, nešto novo.

Student: Smatrate li da FESB ne daje dovoljno

Page 9: STOP'' #2

9

kvalitetne studente nakon što diplomiraju?

Profesor: Mislim da jedan dio nije dovoljno kvalitetan ali ima jako kvalitetnih. Smatram da je sustav postao malo previše propustan i da dio studenata koji diplomira nije na razini na kojoj bi trebao biti.

Student: Mislite li da je nastavni program malo previše teoretski orijentiran i da je praktični dio premalo zastupljen? To zna biti studentima demotivirajuće...

Profesor: Na svim ozbiljnim fakultetima prve 2 godine su posvećene teoriji i formiranju inženjerskog načina razmišljanja. Nakon toga smatram da bi se trebao povećati broj laboratorijskih vježbi. Ali bi i studenti trebali imati odnos prema tim vježbama kao prema nečemu što nije gubljenje vremena. Mi na Fizici imamo 10-ak, 12 vježbi koje su po meni jako zanimljive, kvalitetne i vrlo jednostavne. Međutim, postoje studenti koji se pojave reda radi i uopće ne znaju koju vježbu rade. Mislim da su te vježbe jako korisne. Ali danas vlada jedna kultura kada sve mora biti zabavno. Samo usvajanje znanja bi studentu trebalo pružiti dobar osjećaj.

Student: S obzirom na to da i danas još ponegdje vlada pomalo konzervativno stajalište o tome kako je ovo tehnički, više ‘muški’ fakultet, da li Vi smatrate da ženama nije mjesto ovdje?

Profesor: Ne. Dapače, jednaka je količina dobrih i loših studenata i studentica. Rekao bih čak da su studentice odgovornije, vrijednije i da se malo profesionalnije odnose prema svojim obvezama.

Student: Znači niste popustljiviji prema studenticama?

Profesor: Pa ne, mislim da nisam.Student: Jeste li ikada dali ocjenu

na ‘’lijepe oči’’?Profesor: Naravno da ima situacija

kada studenti, bez obzira muško ili žensko, pokušavaju šarmom doći do bolje ocjene ali mislim da nisam popustljiv u tom pogledu.

Student: Dosta o studentima , recite šta mislite o Upravi fakulteta?

Profesor: Mislim da je Uprava osigurala jako dobre uvjete za studiranje ali da bi idući korak trebao biti podizanje kvalitete. Prva stvar koja bi se trebala napraviti je da FESB počne primati one srednjoškolce koji su iz matematike

položili kategoriju A. To bi trebao biti uvjet za tehničke i prirodoslovne fakultete.

Student: Biste li se Vi ikada aplicirali za mjesto Dekana, prodekana...

Profesor: Ne, nemam takve ambicije.

Student: Za kraj, Vaša poruka studentima.

Profesor: Budite mladi, ambiciozniji. Tko će mijenjati ovo

društvo ako ne vi koji ste mladi. Budite društveno osvješteniji, tražite promjene, budite dobri studenti i imajte dobre plaće. Zašto? Da imate dobru penziju . tko će zaradit za penziju ako ne vi sami sebi.

““mislim da je velik problem u tome što je većina studena-ta ispod prosjeka i onda oni diktiraju atmosferu”

Page 10: STOP'' #2

10

ocjenu x puta, a znao sam da to nije dovoljno znanje. Naime, iz jednog pitanja možete shvatiti da student zapravo ne razumije gradivo, ali kad se zbroje bodovi i vidite da je to

prolazna ocjena, ja je dam.S: Imaju li studentice povlastice

s obzirom da strojarstvo glasi kao muška struka?

P: Formalno ne, strogo se držim pravila, ali sam empatičniji prema studenticama, nastojim pomoći koliko god mogu.

S: Za kraj, što biste poručili studentima?

P: Borite se za svoje znanje.

dr.sc. Damir JelaskaProf.dr.sc. Damir Jelaska je šef

katedre za elemente strojeva. Završio je srednju Pomorsku školu u Splitu, a Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje je stekao i titulu magistra znanosti. Titulu doktora znanosti stekao je 1982. na Tehničkom fakultetu u Rijeci.

S: Bez uvrede, imate dosta staža na fakultetu; studente zanima koliko još planirate ostati?

P: Dok me ne potjeraju.S: Koliko dugo radite na FESB-u?P: Na FESB-u radim od 1987.

pa vi izračunajte koliko je to. Prije ovoga posla sam radio tri godine u Brodogradilištu, te deset godina na Mornaričkoj vojnoj akademiji.

S: Što se tiče fakulteta, nije Vam dosadilo gnjaviti se sa studentima?

P: Je, dosadilo mi je.S: Usporedite nam današnje

studente i studente prošlih generacija.

P: Studenti su sve manje zainteresirani za znanje. Rade samo ono najnužnije kako bi izvukli neku ocjenu i išli dalje. Nisu ni prijašnje generacije bile sjajne, studenti uvijek idu linijom manjeg otpora, ali su ipak bile bolje od današnjih. Mislim da je Bolonjski proces dao svoj doprinos tome. Postavljen je tako da prolaznost bude velika, a smanjem je nivo znanja. Dakle, kvantiteta na uštrb kvalitete.

Studenti zapravo nisu svjesni da je došlo vrijeme kad se znanje traži. Nije bitna diploma, nego znanje i sposobnost.

S: Smatrate li da je razlog nezainteresiranosti studenata manjak praktičnog rada, uglavnom se sve bazira na teoriji?

P: Dio problema je i u tome, ali po meni, ne glavni. Mislim da je ta nezainteresiranost odraz dubljih duštvenih problema.

razgovarala: Anita Jukić

INTERVJU

S: Vaši kolegiji su na glasu kao kolegiji s niskom prolaznošću, kako to komentirate?

P: U odnosu na prijašnje generacije, a pogotovo na razinu znanja koju pokazuju današnji studenti, mislim da je prolaznost dobra i što je najgore, ili najbolje, raste iz godine u godinu.

S: Koji su Vaši osnovni kriteriji za prolaz?

P: Osnovni problem kod kolegija Elementi strojeva je što studenti dolaze bez osnovnih znanja iz predmeta koji su nužni da bi se s razumijevanjem slušala predavanja iz Elemenata. Primjerice, znanje iz Tehničkog crtanja – katastrofa, iz Mehanike – ajme, iz Čvrstoće- ajme meni majko moja. Tako da je teško držati predavanja, kad studenti nemaju pojma o čemu govorite.

S: Smatrate li da se pravedan i realan nastavnik pri ocjenjivaju?

P: Apsolutno.S: Nikad niste dali ocjenu na

‘lijepe oči’?P: Ne, nisam nikad. Ali sam dao

““studenti dolaze bez osnovnih znanja iz predmeta koji su nužni”

Page 11: STOP'' #2

11

Mladi vozačiOPREZNO U PROMETU

Informativno edukacijsko predavanje preventivna akcija ‘’Mladi vozači – oprezno u prometu’’ održano je u četvrtak (13.06.2013.) na splitskom FESB-u, pod organizacijom Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu u suradnji sa Policijskom upravom splitsko-dalmatinske županije i očnom poliklinikom Medić-Žuljan-Jukić te Hrvatskim auto klubom.

Cilj je bila edukacija mladih vozača o uzrocima nastanka prometnih nesreća kao što su neprilagođena brzina i upravljanje pod utjecajem alkohola i opojnih droga.

‘’ Tijekom proteklih šest godina na području županije zabilježeno je 247 smrtnih slučajeva u prometu’’ između ostaloga je u predavanju iznio Drago Vukosav iz PU splitsko-dalmatinske.

Naglasio je i da se 86 smrti u navedenoj statistici odnosi na motoriste, što je posebno važno napomenuti uoči ljetne sezone. Također je navedeno kako su u trećini nesreća

tekst i foto: SZST

sudjelovali mladi vozači do 24 godine starosti.O sigurnosnom aspektu govorio je dr. Igor Žuljan koji

je istaknuo važnost da kratkovidne osobe, koje noću progresivno slabije vide, obavezno dok voze trebaju nositi naočale.

Djelatnici Poliklinike Medić-Žuljan-Jukić obavljali su besplatne preventivne preglede vida studenatima koji su također mogli izvršiti uvid u stanje negativnih bodova kod djelatnika Policijske uprave splitsko – dalmatinske županije, podvrgnuti se alkotestu, te isprobati tzv. pijane naočale.

Tijekom akcije dijeljen je i prigodni promidžbeni materijal sa sadržajem usmjerenim na zaštitu djece i mladih vozača kao i drugih sudionika u prometu.

Zahvaljujemo se Policijskoj upravi splitsko-dalmatinske županije, očnoj poliklinici Medić-Žuljan-Jukić, Hrvatskom auto uklubu, te članovima našeg odbora za humanitarne i društvene aktivnosti Mariju Podrugu i Zoranu Marinkoviću.

mVijesti

Od seminara, preko timskog rada do top aplikacije. Naime radi se o studentima računarstva, točnije apsolventima splitskog FESB-a, redom Ante Dagelić, Nela Radan, Ivo Leko i Ante Braović. Ekipa koja već u ranoj mladosti planira debelu budućnost. Točnije radi se o trojici mušketira, za koje bi ja rekla da su jedni od ključnih igrača smjera 120/250 (među ostalim također vrhunskim

tekst: Nikolina Smilović

top alikacija „djelo ruku naših studenata“

kolegama) kako moje generacije, tako definitivno i budućih generacija, i kolegice koja je u projekt ušla kao osoba koja će svemu tome dati boju. Moram iskoristiti ovaj trenutak i pohvaliti čitavu generaciju 2008/2009. upisanih studenata računarstva, zbog kojih smo definitivno svi skupa izašli kao zlatna generacija. Mislim da nitko iza sebe nije ostavio više truda, rada, riješenih zadataka,

Page 12: STOP'' #2

12

kodova, skripti... Mlađe generacije računaraca znaju na što mislim. No, da se vratimo, rezultati svega su svakako izašli na vidjelo i prije vremena.

Što se tiče aplikacije mVijesti, njezin razvoj i sama ideja rodili su se s prvim seminarom i raznim projektima. Riječ je o aplikaciji koja prikazuje vijesti iz različitih kategorija s više web portala. Broj portala raste iz dana u dan ( i više od

petnaest), a vijesti se sortiraju u različite grupe i podgrupe. Znači, više nema potrebe da na jednom mobitelu imate više različitih aplikacija za čitanje vijesti i novosti s različitih portala. Također zaboravite i na posjećivanje istih preko preglednika. Sada je sve na jednom mjestu, dovoljna vam je samo jedna jedina aplikacija - mVijesti. Najvažnija stvar, vijesti se konstantno ažuriraju , stoga nema straha, svakako ste u toku sa svim ‘’in’’ i izvanrednim nadolazećim vijestima i novostima. Predstavnik ekipe nam je odgovorio na par zanimljivih pitanja, pa idemo s kratkim intervjuom.

1. Pošto je ideja bila dio seminara, da li ste u ijednom trenutku razmišljali što ako projekt ne uspije, seminar ostane neocijenjen ili pak još gore, bude nedovoljan?

Nikad se nismo bojali da nećemo stići napraviti projekt i da projekt neće naći svoju publiku. Jedino što nas je mučilo je pitanje isplatljivosti projekta.2. Na koji ste način podijelili posao, tko je imao

kakvu ulogu u timu?Posao se dijelio s obzirom na to koliko je koga što

zanimalo i koliko je tko kompetentan za izvršiti određeni posao. Otprilike je podjela bila ovako:

Ante B. (web sustav), Ante D. (razvoj Android aplikacije), Ivo L. (razvoj iOS aplikacije) i Nela r. (dizajn i grafika).3. Koliko je vremena trebalo da dođete do gotovog

proizvoda, točnije da se aplikacija pojavi na tržištu?S obzirom na to da se projekt razvijao za vrijeme

studiranja i ostalih privatnih poslova, cjelokupni razvoj je trajao nekih pola godine, nakon čega je aplikacija izašla na apple store.4. Da li ste stupili u kontakt s web portalima čije

vijesti aktivno izbacujete?Za prvu verziju nikoga nismo kontaktirali, već smo

koristili javne kanale i samo preuzimali sadržaj. Nešto kasnije portali su se sami javljali te smo uskoro i mi počeli davati ponude. U aplikaciju bi dodavali svaki portal koji bi na svojim stranicama objavio članak o našoj aplikaciji.5. Na koji način dohvaćate sve te novosti?Koristimo RSS kanale portala, oni koji ga nemaju

ujedno ne mogu ni biti dio aplikacije.6. Nedugo nakon iOS verzije odlučili ste se

i za Android aplikaciju. Opet jedan novi način programiranja, opet učenje i guglanje. Tko je bio začetnik nove ideje i dodatnih živciranja?

Prvo smo krenuli s iOS aplikacijom jer je tada bila popularnija, htjeli smo ono što korisnici žele. Prije Androida izašlo je par verzija iOS aplikacije, nemoguće je iz prve dobiti dobar proizvod. Korisnici

““prijateljstvo i znanje dovode do biznisa”

Page 13: STOP'' #2

13

su ti što su nas nagovorili na Android verziju, uglavnom su nam pristizali mnogobrojni mail-ovi s navedenim željama.7. Da li možemo očekivati

nove dodatke, priprema li što novo, ili su pak novi projekti u igri?

mVijesti idu dalje, još uvijek se intenzivno radi te u tom smjeru idemo dalje. Planiramo izbaciti verziju za iPad i web portal te prilagoditi Android za tablete.

Na kraju svega, mislim da sve zaslužuje i jedan duži zaključak. Najvažnije je da se velika odricanja, proučavanja i ulaganje u svoje znanje kad-tad isplate i pozlate. Ako se odlučite na takav potez, budite sigurni da vas u današnje vrijeme ne čeka kriza, već tipkanje na veliko. Sreća da je računarstvo toliko raznoliko, pa su i znanja i opredjeljenja šarolika. Zahvaljujući toj raznolikosti, kao što se može iščitati na kraju svega, prijateljstvo i znanje dovode do „biznisa“, svatko radio svoj dio, a na kraju dobivate jedinstveni proizvod i nove poslovne ponude koje vas vode toliko daleko da činite novi potez i otvarate vlastitu firmu.

mVijesti: - popularna aplikacija za praćenje svih vijesti, sa više web portala

- verzije: Androd i iOS

- broj aktivinih korisnika: oko 30 000

- broj dostupnih portala: 15 portala kao što su net.hr, bug.hr, Zimo

- kategorije vijesti: sve, novosti, show, sport, tech/IT i biznis

- Odabrani članci se prikazuju u aplikaciji, ne pokreće se web preglednik

- shearanje novosti na društvene mreže

SINDROM MOBITELA U RUCItekst: Marin Kovačević

SMARTPHONE – POMOĆ ILI PROPAST

Prošetati ulicom a ne vidjeti nekoga kako se služi mobitelom dok jede, ispija kavu ili šeta, prava je rijetkost.

Nekoć su mobiteli bili korišteni samo u svrhu obavljanja poziva, kasnije sms-ova i mms-ova, da bi naposljetku postali prava mala osobna računala u našem džepu. Nevjerojatno je što mobiteli danas mogu, došlo je do toga da se na mobitelima mogu gledati filmovi, igrati igrice, surfati internetom itd...Sve ove inovacije izgledaju fantastično. Kada pitate bilo kojeg korisnika smartphonea da li mu je njegov uređaj olakšao život, reći će da je, iako se u suštini krije jedan veliki problem, problem koji ozbiljno pogađa naše društvo a da toga nismo ni svijesni. Pitate se koji je to problem? Odgovor je jednostavan i na jednostavan način ćete ga saznati.

Page 14: STOP'' #2

14

Izađite na ulicu, prošetajte se gradom ili sjednite primjerice na rivu i promatrajte ljude. Primjetit će te da mnogi od njih imaju svoje mobitele u rukama. To nebi bilo ništa čudno da ta posvećenost mobitelima ne prelazi granice zdravog razuma, naime da se primjetiti da se teško odvajamo od naših ‘pametnih uređaja’ i prilikom običnog ispijanja kave s prijateljima. Umjesto ugodne priče s našim prijateljima mi imamo potrebu svako malo uzeti mobitel u ruke i otići na facebook, instagram, provjeriti mail ili neku drugu pogodnost koju nam nudi smartphone.

Imamo potrebu slikavati se stalno i te slike objavljivati na društvenim mrežama jer imamo tu mogućnost da na licu mjesta objavimo tu sliku, imamo potrebu dopisivati se s nekim iako smo u društvu nekoga.. zašto ne iskoristiti pogodnosti koji nam nudi smartphone? Zašto se nebih dopisivao s nekim kad sve što moram je naći mjesto u gradu s wi-fi mrežom?

Danas svaki kafić, restoran ili neka druga javna ustanova ima wi-fi i to je dovelo do toga da kada izlazimo na piće i druženje više preferiramo ona mjesta gdje ima wi-fi tako da uvijek možemo biti online i spojeni sa svijetom. Zar to sve nije tužno

kada malo bolje razmislite? Zar nebi bilo bolje da se nikada smartphone nije izumio? Ja osobno žalim za dobrim starim vremenima kada je život bio ispunjeniji i lijepši unatoč tome što nismo imali smartphoneove. Sjeli bismo na zidić i jednostavno provodili sate i sate zabavljajući se pričama ili igranjem na karte. Danas je nažalost to skroz druga priča. Najviše me zabrinjava ovisnost djece o smartphoneovima jer na njima korporacije vide odličnu priliku za zaradu. To svakako loše utječe na njihovo ponašanje i komunikativnost. Sve ovo me zabrinjava ali ne mogu reći da uloga smartphonea nema i pozitivnu stranu.

Ruku na srce, život je zaista olakšan i pojednostavljen. Ljudi od sada putem mobitela mogu plačati svoje račune, provjeravati stanje bankovnog računa ili čak ulagati u dionice. To je za ozbiljne korisnike ali naravno ima i mnogo pogodnosti za ljude koji se samo žele zabaviti pa tako možete vidjeti gdje je u blizini dobar restoran, kakvo je vrijeme,igrati igrice...Koliko je daleko otišla tehnologija možemo vidjeti na primjeru zadnjih inačica iPhonea. Naime oni sadrže posebnu tehnologiju nazvanu Siri koja nam omogućuje da, vjerovali ili ne,

pričamo sa mobitelom kao sa živom osobom.Ova fantastična tehnologija može spasiti i živote jer primjerice dok vozimo automobil ne trebamo držati mobitel u ruci već on može biti odložen. Možemo pisati i poruke koristeći samo naš glas.

Kad sve ovo zbrojite ne možemo reći da život nije olakšan i da se ne veselimo svakoj novoj tehnologiji. Ostaje za vidjeti kako će se to sve razvijati i hoće li ljudi postati još više ovisni o svojim ljubimcima. Ja se osobno plašim budućnosti , ipak su nam mobiteli stalno u rukama ili u našoj neposrednoj blizini, a malo tko govori o tome koliko je štetno zračenje.

Znamo da lječnici stalno upozoravaju da mobitele držimo podalje od sebe ali to je naprosto nemoguće. Mobiteli nam služe kao budulice, podsjetnici ili fotoaparat. Koristimo ih za slušanje glazbe, gledanje filmova, igranje igrica...Revolucija koja je pokrenuta onog onda kada je svijetlo dana ugledao smartphone trajat će vjerujem još dugo i na nama ostaje odluka hoćemo li se u potpunosti prepustiti toj revoluciji ili ćemo se kloniti smartphonea.

Page 15: STOP'' #2

15

Don Bosca za profesora!!Voljeli bi kad profesori ne bi s visoka gledali na vas, kad

ne biste sumnjali u vaše mogućnosti, kad im ne bi bili samo jedni od mnogih?

Upravo takav učitelj bio je don Bosco. Oko sebe je okupljao siromašne mladiće, siročad i njih strpljivo, prijateljski i ustrajno odgajao i podučavao. Nesebično im je darivao svo svoje vrijeme. Osobno je odlazio njihovim poslodavcima koji su ih izrabljivali i tražio pravednije uvjete za dječake koji su radili i do 12 sati dnevno.

Mnogi od njih bili su iznimno nadareni, a morali su raditi grube poslove samo kako bi preživjeli. Svetog Ivana Bosca ta je nepravda posebno pogađala. Pozvao je prijatelje svećenike i obrtnike da ih podučavaju. Uzdajući se u Božju Providnost i kucajući na vrata bogataša skupio

tekst: Fani Bajić

je novca za proširenje Oratorija za sve te napuštene dječake, pa je uskoro otvorio radionice za postolare, krojače, drvodjelce. Počeo je od nule, ne uzimajući ništa za sebe, dao je perspektivu i onima kojima učenje nije išlo. U tim radionicama mnogi su stekli praksu, a on im je obilno ulijevao svoje znanje u trajno nasljedstvo. Vjera, hrabrost, ljubav, poštivanje, prijateljstvo s Gospom i Bogom možda je ipak ono najvažnije što je don Bosco dao svojim malim prijateljima. I ako ste slučajno propustili svečanosti koje su okupile stotine mladih pred njegovim relikvijama povodom stogodišnjice njegova rođenja u župi Marije Pomoćnice na Kmanu od 12.-16.3.2013. ,slobodno se sjetite tog našeg prijatelja, plemenitog svetca mladih, u molitvama.

Svetac mladih – neumoran radnik:Sagradio je četiri velike crkve, napisao je stotinjak knjiga i knjižica, organizirao osam misijskih ekspedicija, putovao, pomagao bolujućima od kolere, ispovijedao, sa zapanjujućim optimizmom i veseljem pa stoga ni ne čudi što danas po čitavome svijetu ima preko 16000 sljedbenika njegova djela – salezijanaca. Dok rade na kršćanskom odgoju adolescenata i mladih s usta im ne silaze don Boscove riječi: „Spasi dušu, spasio si sve“.

Page 16: STOP'' #2

16

ESTIEM SPIRIT

2010 was a horrible year for me. I had very bad personal and family issues and I felt depressed and lonely. There were times when I was walking down the streets with headphones in my ears and big sunglasses on my face so that no one would see that I was actually crying. Then, September came and so did my first year at the university. To be honest, Industrial Engineering and Management was not my choice. I wanted to study history, but my parents were against that, so I followed their advice. As that made me disappointed, I was sinking deeper into sadness.

I was expecting to deal with new places, unfamiliar faces and boring lessons about something I was not interested in. This way of living was taking away all of my energy. Even though some people were encouraging me, telling me to be strong, that the sun always rises after a storm, the situation was still the same and I could not make any progress.

A month later I started visiting classes. One day, at one of the exams, some guys came and informed me about a particular presentation and said something about ESTIEM, a students’ organisation which offers

tekst: Stefan Krstevski ESTIEM LG SKOPJE

‘’work hard – play hard’’

lots of interesting things and which could help us. I was confused at first, but in my head there was only one thought: “Why not?” I was impressed by the presentation. I became a part of the organisation and could not wait to attend the first meeting. It was nothing special at the beginning. I needed some time to adjust to the other members, but I knew that I had to be persistent if I wanted to make progress. And after some time, I became really close to other members. Whether it was working on a project, singing ESTIEM songs or studying, we were all there together, sharing unforgettable moments, building friendships and the spirit of unity. We became a real family. I could feel that the smile, slowly but surely, was coming back to me. I was happy again. What a wonderful feeling it is when you know that you have friends who will help you no matter what, who are there for you at any time, any place. At the New Year’s Eve I had only one wish - to forget the year 2010, and continue my progress within ESTIEM.

That is how it all began…In February 2011, I was a part of the

exchange between our Local Group

and Local Group Istanbul-Yildiz, which actually was my first ESTIEM event. Everyone was excited. Those days were like a fairytale. We had the most interesting agenda any one of us had ever seen. We came back from Istanbul full of energy and we couldn’t stop talking about those few days we had spent there together.

Just when I thought that everything was perfect and that nothing better could happen, a special invitation from our Local Board came to me. I was asked to be a delegate at the Council Meeting in Karlsruhe. I could not believe it. I spoke to my parents, who had noticed how happy I was for being a part of ESTIEM and how my life had dramatically changed

Page 17: STOP'' #2

17

overnight, so I had their support for going to Karlsruhe and having a wonderful time there.

I was counting the days, and finally there came time for the Council Meeting. Young people from all over Europe; presentations, skills, experience, visiting factories, new extraordinary friendships - it was like a dream.

ESTIEM changed my life a lot. I learnt to be a responsible, persistent person. I learnt to make smart decisions and finish the tasks given to me on time. It taught me how to be patient with other people - something which will help me a lot one day when I become a successful manager.

So far, after three years I visited : Germany, Italy, Turkey, the Netherlands ( twice ). Imagine you are going to some event and everything that you should pay is approximately 50 euros! It’s unbelievable but that’s our ESTIEM reality. Also, our LG

organized 5 events which took place in Skopje.

At the moment I am the President of Local Group Skopje. This unique way of work hard-play hard has totally caught me, and now I am managing with all successes and problems in my LG ( Local Group ). I have an army of people, IEM students behind me, and we are like one big family.

Also, starting from January I am the new Regional Coordinator of the Balkan Region. My job is helping and supporting all LGs in our region ( Skopje, Sofia, Bucharest, Belgrade, Kragujevac, Novi Sad, Zagreb, Split and Kranj ). Those LGs can approach me any time if they have some problems or difficulties.

I am willing to help Split and Kranj as guest groups on the way to full membership in our network.

If you are interested in becoming part of ESTIEM’s network contact your Local Responsible Ana

([email protected]).You can visit our facebook’s fun

page, or visit the official portal of ESTIEM (www.estiem.org ). Also, you can become a member of some committees, projects and attend any of the events.

In October this year the Balkan Regional Coordination Meeting will take place in Zagreb. I would like to invite you to be there and to feel the unique ESTIEM spirit.

After being for three years in ESTIEM, I can say that I am happy again. I enjoy my life. I am doing great with my exams. I have friends who are like my brothers and sisters. I am full of energy. I have close friendships with people from all over Europe. I am a new person now - stronger and more motivated than ever before. It is what the ESTIEM spirit does to all of us.

““I have close friendships with people from all over Europe”

MSPIstinski zaljubljenik u tehnologiju

u stalnoj je potrazi za novinama, inovacijama, želi razvijati vlastite vještine i kompetencije, pronaći nekoga tko razumije njegovu strast.

Microsoft Student Partner (MSP)

tekst: Ana Granić

program je svjetska inicijativa za rad sa studentima, ali ne samo onima koji se bave tehnologijom, već i studentima s gore navedenim vrlinama. Članovi zajednice nazivaju se Microsoft Student Partneri (MSP). Cilj ovog programa nije promocija i prodaja MS tehnologija, a da razbijemo zablude, MSP-ovi nisu zaposlenici Microsofta.

Microsoft Student Partneri su pojedinici koje je Microsoft prepoznao kao entuzijaste pojedinih MS tehnologija i odabrao ih da na svojim matičnim fakultetima budu poveznica između Microsofta i akademske zajednice.

Program omogućuje studentu upotpuniti svoje vještine, kvalifikacije

Page 18: STOP'' #2

18

tehnološkog natjecanja u organizaciji Microsofta, odnijeli su pobjedu i na Software Startup Akademiji (SSA) - besplatnoj edukativnoj development & business inicijativi u organizaciji Microsofta Hrvatska -čije se finale održalo na Windays 2013 konferenciji u Umagu.

Istinski si zaljubljenik u tehnologiju i imaš motiva za zajednički rad - nikad nije kasno, prijavi se i ti- upoznaj ljude koje poput tebe zanima tehnologija. Stekni dobra poznanstva i veze za budućnost i što je najbitnije – uživaj!.

i znanja koja će mu biti neophodna u stvarnome svijetu onoga dana kada završi svoje studiranje, stoga ne čudi veliki broj zadovoljnih studenata koji i nakon završetka školovanja s oduševljenjem pričaju o programu. Također, program uključuje studente u nacionalne i internacionalne aktivnosti u kojima studenti imaju mogućnost upoznati stručnjake iz raznih područja, druge MSP-ove iz različitih zemalja svijeta, kao i sve ostale zaljubljenike u tehnologiju i stvoriti mrežu kontakata.

Pokazalo se da student koji je uz studiranje sudjelovao i u raznim programima postiže bolje rezultate na razgovoru za posao. Mogućnost širenja znanja i vještina, pa tako i poznanstava, otvara tom studentu veće mogućnosti za zapošljavanje nakon završenog studija. Uz to, besplatan pristup MS tehnologijama, certifikatima za pojedine MS tehnologije, rad na vlastitim inicijativama te zapošljavanje su samo neke prednosti koje jednom studentu nudi MSP program.

Sam program definiran je svojim ciljevima i zaduženjima koje svi studenti moraju zadovoljiti tijekom sudjelovanja u programu. Krajem akademske godine obavlja se revizija pojedinog člana i utvrđuje je li studentostvario pravo na daljnje sudjelovanje u programu.

MSP program u Hrvatskoj je strukturiran unutar 5 regija koje su predstavljene kroz pet gradova. Riječ je o Osijeku, Rijeci, Splitu, Varaždinu i Zagrebu. U svakom gradu je postavljen jedan student na poziciju MSP Leada. Ta osoba je odgovorna da se sva zaduženja i ciljevi ostvare u narednom razdoblju definiranim od strane Academic Developer Evangelista u Microsoftu Hrvatska.

Krenuvši ovim stopama tri FESB-ovca, članovi MSP Split zajednice, nakon što su osvojili državno Imagine Cup natjecanje s projektom AuThink - rješenjem za računala i tablete koje pomažu u terapiji djece s autizmom - predstavljat će Hrvatsku na međunarodnom finalu u St.Peterburgu. Osim Imagine Cupa, najvećeg studentskog

““Istinski si zaljubljenik u teh-nologiju i imaš motiva za zajed-nički rad - nikad nije kasno, pri-javi se i ti”

S4SUdruga S4S (Studenti za studente Split) jedna je od

najprepoznatljivijih studentskih organizacija na splitskom Sveučilištu, a ove akademske godine svoje je aktivnosti provodila putem tematskih mjeseci. Splitski su studenti tako imali priliku uživati u S4S Mjesecima volontiranja, darivanja, Knjige žalbi i pohvala, kulture, seksa, (ne)zaposlenosti i punjenja baterija.

U studenom su S4S-ovci poticali studente na volontiranje vlastitim primjerom, družeći se sa štićenicima triju splitskih ustanova, a u prosincu su organizirali akcije prikupljanja igračaka i darivanja krvi.

tekst: Romana Caktaš

Siječanj su posvetili Knjizi žalbi i pohvala, velikoj akciji kojom su prikupljali pritužbe i pohvale splitskih studenata na račun matičnih fakulteta, dok su u ožujku organizirali filmske večeri, retro plesnjak i literarni natječaj.

Travanj je bio u znaku seksa, tako da se provela prva anketa o seksu na razini cijelog Sveučilišta, a uz to su organizirane zabavno-edukativne Sexy večeri.

Svibanj je bio S4S Mjesec (ne)zaposlenosti, u sklopu čega su se organizirala tri zanimljiva događaja: predavanje mladih poduzetnika, tribina o stručnom osposobljavanju i mali sajam studentskih poslova, na kojima su studenti imali

Page 19: STOP'' #2

19

priliku dobiti pregršt informacija i konkretnih savjeta.

Lipanj su S4S-ovci iskoristili za predispitno punjenje baterija, tako da su organizirali humanitarni kartaški turnir za UNICEF i veliki studentski party, bili partneri koncerta Rock do daske i dijelili razne poklone svojim Facebook fanovima.

Tijekom cijele godine održane su i tri S4S večeri, na kojima su predstavljene sve navedene akcije. Detalje o svim ovim aktivnostima možete pronaći na S4S Portalu (www.szssplit.hr), jednom od najčitanijih studentskih portala u Hrvatskoj, koji svakodnevno donosi članke o brojnim temama, a Studenti za studente vas

pozivaju i da petkom u 18 h slušate emisiju S4S Radio na valovima Radio Sunca!

Ako, pak, želite postati dijelom cijele ove priče, javite se na [email protected] ili preko Facebooka!

S4S – udruga sa stavom!

STUDENTSKI ODBORI - SZSTSigurno ste uočili mnogobrojne plakate koji se konstantno

pojavljuju na svakom kutku i pozivaju vas da se priključite radu Studentskog zbora. E, pa ako ste misli da je tome došao kraj, prevarili ste se!

Naime ovaj članak posvećen je upravo Odborima, a kako bismo privukli vašu pažnju, u daljnjem tekstu ćemo reći nešto više o svakome od njih. Pa krenimo!

Odbor koji je za sada prikupio najviše članova jest „Odbor za humanitarni rad i društvene aktivnosti“ koji se bavi organizacijom humanitarnih akcija i koncerata, brucošijada, studentskih putovanja i drugih studentskih zabava. Zašto je tome tako, možemo samo nagađati, no veseli nas vijest da su studenti zainteresirani za pomaganje drugima kao i za organiziranje raznih aktivnosti kojima će unaprijediti studentski život u Splitu. Ovaj Odbor nalazi se pod čvrstom rukom studenta Maria Podruga, pa je možda baš zato i tako uspješan!

Slijedeći Odbor koji dolazi na red je „ Odbor za studentski standard“ koji za sada sadrži mali broj entuzijastičnih studenata željnih promjena, a bavi se

tekst: Ines Rebac pitanjima kvalitete studentske prehrane u menzama, studentskog smještaja, prijevoza i zapošljavanja. Do sada je u sklopu Odbora održano par manjih akcija, a najveća koja će se dogoditi u skoro vrijeme biti će anketiranje studenata, s ciljem unaprijeđenja studentskog života i standarda. Koordinatorica ovog Odbora je Ines Rebac, koja ovim putem poziva sve zainteresirane i željne rada da se pridruže Odboru kako bi zajedničkim snagama postigli željene promjene!

Da ne bismo samo pričali o studentskom standardu i aktivnostima, prebaciti ćemo se na umjetničku stranu, za koju je zadužen „Odbor za kulturu“ koji se bavi pitanjima organizacije kulturnih događaja, javnih tribina i predavanja, te sudjelovanjem studenata u TV i radijskim emisijama. Koordinator Odbora je student Umjetničke akademije u Splitu -Stjepan Krešić, koji iza sebe ima vrlo uspješan projekt „Studentskih dana kulture“ koji je održan po prvi puta ove godine, izazvavši velike ovacije i pohvale diljem Sveučilišta.

Nakon kulture, nastavljamo u laganom športskom ritmu. Sigurno ste svi uočili velike bijele šatore, košarkaške i nogometne terene koji zauzimaju ogromni prostor na Rivi

Page 20: STOP'' #2

20

gotovo svakog lipnja. Ako ste svjedočili tome, onda ste zasigurno uživali, kako u pogledu, tako i u sudjelovanju, jer riječ je o „Studentskim danima športa i aktivizma“, kojima se potiče studente na tjelovježbu i zdrav život. Osim organizacije „Studentskog dana športa i aktivizma“ kao najveće športske studentske manifestacije, Odbor se bavi i pitanjima organizacije športskih turnira. Koordinator ovog Odbora je Ivan Žižić, koji svake godine unatoč vremenskim i nekim drugim neprilikama uspjeva uspješno organizirati „Studentske dane športa i kativizma“.

Pored prethodno navedenih Odbora, postoje još tri mala, ali jednako značajna Odbora i to redom: „Odbor za udruge i kontrolu projekata“ - bavi se povezivanjem Studentskog zbora sa studentskim udrugama, te kontrolom projekata studentskih udruga i studenata pojedinaca. Koordinatori ovog Odbora su Miro Jukić i Miran Podržaj. Zatim „Odbor za pravna pitanja“ koji se bavi tumačenjem svih pravnih propisa koji se odnose na Studentski zbor Sveučilišta u Splitu, zatim daje mišljenja povodom pravnih pitanja vezanih uz status studenata, studentski standard odnosno druga pitanja koja u najširem smislu imaju doticaj sa studentskim pravima koja proizlaze iz važećih propisa Republike Hrvatske i Sveučilišta u Splitu. Koordinator Odbora je student pravnog fakulteta u Splitu Marin Keršić. I za kraj mali, ali radni Odbor –„Odbor za marketing i informatička pitanja“ koji je zadužen za uspješno predstavljanje i promociju svih odrađenih i budućih događaja u koje organizirani Studenstki zbor Sveučilišta u Splitu. Koordinator ovog Odbora je student pomorskog fakulteta u Splitu Josip Dula.

Sada kada smo vam još jednom detaljno predstavili sve Odbore i njihov sustav rada, još jednom pozivamo sve one željne zabave, dobrog društva, novih poznanstava i rada da nam se pridruže u što većem broju kako bi zajedničkih snagama postigli znatne promjene i dodatno obogatili studentski život u Splitu.

“Studentski zbor je studentsko izborno predstavničko tijelo koje štiti interese studenata, sudjeluje u odlučivanju u tijelima visokog učilišta i predstavlja studente u sustavu visokog obrazo-vanja.

Page 21: STOP'' #2

21

Inženjeri bez granicaSjećate li se trenutka kada ste se prvi put napili pitke

vode iz slavine? Kada ste prvi put upalili svjetlo ili pristupili internetu? Vi možda ne, no djevojčica koja je u Indiji svakodnevno hodala 2 sata po suncu da bi došla do pitke vode neće nikada zaboraviti dan kada je dobila slavinu u svom skromnom domu. Osmijeh dječaka u Africi, koji će se napokon moći igrati i kad padne mrak jer je dobio pristup električnoj energiji, je nenadmašiv.

Mogu li mladi ljudi s dobrim idejama promijeniti svijet? Ovo su samo neki od primjera kojima su inženjeri bez granica dokazali da uistinu mogu.

Razne humanitarne organizacije pružale su siromašnima novčanu i zdravstvenu ili bi slali doprinose u hrani. No, takve jednokratne pomoći su samo privremeno rješenje. Problem siromaštva nije riješen, dapače, produbljen je i došlo je vrijeme za novi način razmišljanja.

Tada su se pojavili oni: inženjeri bez granica, sa svojim inovativnim i kreativnim pristupima.

Takozvane inženjere sa srcem strast za promjenom i želja da pomognu najpotrebitijima dovodi u dijelove svijeta koje većina zaobilazi. Zemlje pogođene tsunamijem, siromašni dijelovi Azije i Afrike samo su neka od mjesta koja posjećuju, a lokalnom stanovništvu umjesto jednokratne pomoći nude znanja i vještine koji će im pomoći i u budućnosti.

Cilj njihovog djelovanja je iskoristiti ono što nas okružuje, na najjednostavniji i najefikasniji način. Odličan primjer za to proveden je u Indiji. Tamo su lokalnom stanovništvu ne samo pomogli izgraditi školu, već i bolju budućnost. Inženjeri bez granica napunili su plastične boce blatom, međusobno ih spojili kombinacijom perja i cementa te uz dobru ideju i malo rada omogućili velikom broju djece prostor gdje će se obrazovati, gdje će jednog dana

tekst: Miriam Bilać

Solar-powered light

““želja da pomognu najpotrebitijima dovodi inženjere u dijelove svijeta koje većina zaobi-lazi”

možda postati i inženjeri te nastaviti širiti njihov pozitivan duh. Nije im trebala ni skupa električna energija već su iskoristili danje svjetlo, napunivši nekoliko boca s krova vodom i izbjeljivačem uz znanje o ogibu svjetlosti.

To nisu skupi projekti sa teškim proračunima i zahtjevnom opremom, moć ideja može postići više od svega!

No, ovi inženjeri ne djeluju samo u siromašnim zemljama već i u onim najrazvijenijim. Jeste li se ikad zapitali odakle dolazi vaša kava koju svakodnevno pijete, voće i povrće? Nismo ni svjesni koliko svakodnevne sitnice u Europi i Americi imaju veliki utjecaj u zemljama razvoja. Zato je bitno podići svijest ljudi u razvijenim zemljama, pobrinuti se da individualne akcije kao i akcije kompanija imaju pozitivan utjecaj na ljudski razvoj kako lokalno, tako i globalno.

Ako ste i vi pomalo luckasti i jako kreativni, kako inženjeri bez granica vole za sebe reći, možda ste upravo našli pravo mjesto za vas. Oni ne rade to zbog novca, slave ili nečeg takvog. Oni se time bave jer u tome uživaju. Vidjeti osmijeh na licu djeteta kada im podarite ono o čemu su sanjali, očaranost lokalnog stanovništva kada zahvaljujući vama izrade nešto za što nisu ni znali da je moguće, tjera vas da radite više i više, a ovaj pokret se širi dalje i dalje…

Ukoliko i vi želite da ovaj pokret zaživi i u Hrvatskoj, javite se na [email protected]!

Engineers without borders

Page 22: STOP'' #2

22

KAKO PROVESTI NEZABORAVNO LJETO

Ne postoji formula kako provesti nezaboravno ljeto. Žiža svega počme čim mi na prozoru zasja sunce. Nebitno o tome što još ispiti traju, što je možda za ljetni popravni ostalo par predemeta ili što je možda more još prehladno za kupati se. Ustat se iz kreveta, dobro se rastegnit, izist kilo trišanja i par komada hladne lubenice, nabacit nešto robe na sebe i skoknit do peškarije. Dai po kila škampi i par kila dagnji, dobra boca vina i kilo bilog kruva. Strpat to što prije na motorin i skoknit doma po kupaće i šugaman. Nabit nove cvike koje su taman došle jutros iz Kine i šepurit se u japankama koje je majka kupila. U Žbirca na jednu veliku s ladnim i bacit na picigin sa ekipom dok se svi jos triznimo od sinošnje burne noći. I evo već sam doma, miris lita se prožimlje cilom kuhinjom,a znate što kažu, ljubav ide kroz želudac i totalno su u pravu. Punog te želudca udre fjaka i kauč te privuče ka sultanski hamam sa miljon žena. S krmeljom, dva i mobitelom punog poruka i poziva, ma baš te briga ti se dignes vrhunskog osmjeha. Još komad lubenice i lagano pod tuš pa onda vani jer se možda i posreći. Litnje ludilo u gradu punog stranaca, matejuške zov, a u trafici red ka da u Ugandi crveni križ dijeli pomoć. I tako, piva, dvije, tri...i počinje taj san ljetnje noći. Ljudi kao neke vile, sad su tu , sad ih nema, a sve

tekst: Mateo Olujić

se odvija ubrzano ka warp nine nekog zvjezdanog broda. Cure samo odlaze, dolaze, pića samo kroz mene prolaze, sve jos mutnije pari a zov mog kreveta je sve jači i jači. I negdi na putu, sretneš jednu dobru dušu, primite se rame uz rame i lagano put pod noge prije nego sunce svane. Otvorim vrata stana, padnem ka deblo, tutnji iz ušiju a iz usta miris na nešto pokvareno. Jutro drugo, ka i dan prvi, dižem se i nastavim istim režimom ka da mi život o tome ovisi. Ne postoji formula kako provest nezaboravno ljeto, al pit i ist, zabavljat se i na obaveze zaboravit isto nije kul. Treba se k tome i jos koja kuna strpat u džep i ne ovisit o starcima ka dica iz osnovne škole. Nismo svi isti, i svatko drukcije gleda na ljetne praznike. Netko radno, netko sa tatine jahte, al dosta njih u brojke i slova iz knjige za položit rujanske muke. Premalo sam ovde i napisa s obzirom koliko se na ovu temu čovijek može ispisat. Od jeftinih letova za Marako do kajtsurfinga Istarskim arhipelagom. Problemu zarade za fakultetske režije i mamurnim jutrima uz bocu Jure. No eto, nije sve za zlo, zato iskoristimo lito, sunce i more koliko god možemo. Jer na kraju, svemu kad tad dođe kraj, al uz slatke memorije brže ćemo sljedeće lito dočekat.

Foto: Zvonimir Barišin/CROPIX

Page 23: STOP'' #2

23

Najveći strah svih vlasnika smartphone uređaja je njihov nestanak ili krađa. Jedna od ovakvih aplikacija bi definitivno trebala bit instalirana u samom startu, poznavajući kako sebe tako i druge, preporučujem da to učinite odmah. Lookout Security & Antivirus je jedna od poznatijih antivirusnih i sigurnosnih aplikacija koja ima najnoviju opciju – otkrivanje lopova. Znači ukoliko izgubite vaš uređaj a imate neku od opcija zaključavanja (pattern lock, pin kod ili šifra), vaš sretnik bit će automatski uslikan nakon

tri neuspjela pokušaja otključavanja zaslona, iza čega se slike automatski šalju na vaš mail račun (odabrati u opcijama). U postavkama pod odjeljkom missing device za opciju advanced protection stavite kvačicu i pratite korake. Postoji free i plaćena verzija, free nema mogućnost zaključavanja opcije uređaja na daljinu i brisanja svih podataka.

Top 10 Android aplikacijaU moru aplikacija namijenjenih svakom Android korisniku teško se odlučiti i izdvojiti posebno zanimljive i korisne aplikacije. Već u samom startu neke bitnije aplikacije već su instalirane, sve ostalo nudi Google Play. Čisto

tekst: Nikolina Smilović

informativno, popis je sastavljen na temelju izguglanih top aplikacija koje se većinom ponavljaju od portala do portala.

Lookout Security & Antivirus

XicaJesmo li studenti ili nismo, naravno ovo dolazi u obzir kod studenata koji borave više u menzi nego na predavanjima. Pomoću ove aplikacije uvijek imate uvid u stanje vašeg računa, te pregled prometa na kartici. Ovim putem zahvaljujemo se studentima osječkog ETF-a i zagrebačkog FER-a.

Tiny Flashlight/Baterijska SvjetiljkaTiny Flashlight je trenutno najbolja besplatna aplikacija za LED baterijske svjetiljke na Android Marketu jer podržava najveći broj mobilnih uređaja s kamera baterijskom svjetiljkom (led flashom). Osim led osvjetljenja u ponudi su i raznolika ekranska svjetla. Ukoliko želite biti posebni i dodati special touch svome pametnjakoviću, uključite opciju bljeskalice prilikom primanja poziva. Ukoliko tu opciju ne možete naći na ovoj aplikaciji, zamijeniti će je neke druge kao npr. Flashlight call.

PocketPoznata vam je situacija kad “naletite” na neki zanimljiv članak al nemate ga vremena pročitati. Pocket nudi rješenje za ovaj problem, dodaj link u svoj Pocket ili kopiraj u Evernote (bilješke). Najvažnije je da se stranica u potpunosti sprema za offline pregledavanje.

1

2

3

4

Page 24: STOP'' #2

24

MarkersAndroid aplikacija za crtanje, korisna za brzo skiciranje bilo čega. Jedna od rijetkih u kojoj možete nacrtati točku – vjerovali ili ne! Nema reklama i cijeli ekran je slobodan za skiciranje.

QR DroidAndroid uređaji koriste „barcode“ na različitim mjestima i za različite namjene (od skeniranja pa do pokretanja instalacije, otvaranja različitih portala...). Pokretanjem aplikacije pali se vaša kamera s kojom je potrebno samo prijeći preko barcode-a. Slika ne mora biti nužno poravnata da bi kod bio očitan, već je samo potrebno da bude koliko toliko fokusirana. Sve dok je kod vidljiv možete ga očitavati, tako da nije definirana ni udaljenost niti smjer. Od sada zaboravite na prepisivanje linkova web stranica. Iskoristite upravo ono što je rečeno samim značenjem QR

koda (Quick Response - brzi odziv). Usporedbe radi, tradicionalni 1D barkod pohranjuje do 30 brojeva, dok 2D barkod (QR) može pohraniti do 7.089 brojeva. QR kod pohranjuje više vrsta podataka (tekst, hyperlink, telefonski broj, e-mail, kontakt, geografske koordinate…).

Evernote / Any.doAplikacije koje se najčešće svrstavaju za stvaranje bilješki i popisa zadataka. Kada otvorite bilo koju, po prvi put dobit će te više-manje isti izgled, potrebno je izvršiti registraciju. Svojim bilješkama možete pristupiti s bilo kojeg uređaja, sve je sinkronizirano na internet serveru.Any.DO vam omogućuje da kreirate zadatke te da uz svaki povežete više bilješki. Uz opciju “Plan” isplanirajte svoj dan te postavite podsjetnik. Any.DO ima funkciju da vam ponudi bilješku za uzvraćanje poziva ili SMS ukoliko ste ga propustili ili niste odgovorili. Također namjestite da vas svaki dan u određeno vrijeme podsjeti na sve planirane zadatke. Jedina primjedba je to što nema check liste, a pohvalno je što sve zabilješke možete sinkronizirati s Google računom.S Evernote-om također napravite bilješke, postavite lokaciju ili označite bilješku s ključnom riječi te na taj način sortirajte sve svoje bilješke. Sama aplikacija nema opciju podsjetnika, ali zato postoji plugin koji dodaje tu funkciju, što nas dovodi do prednosti ove aplikacije. Za sve ono što nema u samoj aplikaciji postoji određeni plugin, kao npr. za crtanje gdje možete dodati skicu ili npr.obojiti ključni dio teksta. Zadnja verzija ima mogućnost obrade fotografije – izbjeljuje papir i pokušava dobiti što bolji skenirani izgled.

5

Dropbox / Google DriveZaboravite na jedan od većih problema, prosljeđivanja albuma. U oblak možete pospremiti vaše fotografije, dokumente, muziku i file-ove svih vrsta, sinkronizirati se na više uređaja te naravno dijeliti foldere s drugim korisnicima.Dropbox nudi 2GB besplatnog prostora, ali možete ga proširiti za dodatnih 500 MB svakim novim korisnikom kojeg dovedete da koristi ovu uslugu. Prvo korištenje ove usluge Dropbox nagrađuje s dodatnih 500 MB prostora. Dobra stvar je dijeljenje datoteka putem linka s korisnicima koji ne koriste ovu uslugu.Google Drive svojim korisnicima nudi besplatno 5 GB prostora, dok se dodatno proširivanje naravno naplaćuje. Velika prednost ovog servisa je što preko Google Docs-a možete uređivati tekstualne dokumente, proračunske tablice i prezentacije. Prepoznaje 30-ak različitih formata zapisa te ih automatski konvertira u datoteke koje je moguće uređivati putem Google Docs-a.

6

7

8

Page 25: STOP'' #2

25

AirDroid 2Imate potrebu transfera podataka s Androida na računalo i obrnuto?! S ovom aplikacijom kontrolirajte gotovo sve funkcije na vašem smartphoneu putem vašeg web preglednika (instaliranje/deinstaliranje aplikacija, uređivanje datoteka, snimanje zaslona, GPS lociranje uređaja, slanje SMS-ova …), sve to bez uporabe USB kabela. Uživajte u bežičnoj kontroli vašeg Androida iz web preglednika na vašem računalu. Dosad su oba uređaja morala biti na istoj WiFi mreži, no s verzijom 2 sinkronizaciju izvršite dok je smartphone priključen na internet preko

mobilne mreže. U tom slučaju imate mjesečno ograničenje od 1 GB prenesenih podataka.

mVijestiPraćenje vijesti iziskuje posjećivanje nekoliko web portala , no s ovom aplikacijom veći broj top cro portala se ujedinjuje u jednu cjelinu. Stanite na kraj razbacivanju vrijednih megabajta od kojih većina otpada na animirane oglase. Detaljnije u članku “mVijesti -djelo ruku naših studenata“.

Uz top aplikacije tu su svakako i neizbježne must have ap-likacije. Stoga nemojte se pitati zašto gore nisam navela aplikacije kao što su Viber/WhatsApp, pretpostavljam da su one za neke čak i razlog kupovanja smartphonea. Pošto je bilo nemoguće odlučiti se za top 10, naravno da nisam

uspijela pokriti također neke važne teme kao što su: nav-igacija, vremenska prognoza, obrada fotografije, player za slušanje muzike… Ovo je jednostavno jedna neiscrpna tema. Stoga, opet ostaje na vama da sami googlate i tražite nešto novo i uspoređujete. Sretno!

UMJETNIČKA DUŠA STUDENATAKIŠA

Kiša i dalje sumorno pada, i grane se gole na vjetru njišu,

moja je čaša poodavno prazna,

stranice života drugi mi pišu.

Tek sad se,koprena luda, sa mog oka podigla,

i kapci su moji odljubili poljubac zadnji,

u lokvi, kraj blatnjava puta, moj lik komadaju

sve veće i teže, ove lude kapi kiše.

Kiša i dalje neumorno pada,

i grane se gole na vjetru njišu, moja je cigareta

odavno dogorjela, stranice života

nek’ drugi mi pišu.

Josip Đula, PFST

Vjerujemo da je svatko od vas bar jedan put eksperimentirao u Photoshop-u...a u ovom broju ćemo vam pokazati kako od ženskog napraviti muško lice. Uradak smo zaprimili od Ane Bošković Ivanković, studentice 1.godine Računarstva.

Proces izrade:

Finalna:

9

10

Page 26: STOP'' #2

26

10 NAJIRITANTNIJIH STVARI NA ŽENAMA

Došao je na red i ovaj članak. Odgađao se do zadnje minute da bi se prikupilo što više dojmova i razmisljanja, ženskih ponašanja i razmaženih ispada. Naravno, opet je i tu bio i faktor zdravog razuma jer napisati nešto explicitno i proći hodnicima FESB-a neozljeđeno bi bio veliki podhvat. Dok sad i pišem, stvarno neznam odakle početi.

No eto, idemo pomalo zaroniti u taj ženski svijet koji nas ponekad ( uglavnom) čini jako živčanima i sa strpljenjem na rubu granica...

1.KODIRANO PRIČANJESam razgovor sa ženom je magija i mistična stvar, jedno

se kaže a drugo se misli. Dok je nama u glavi kako ćemo nešto pojest, odspavat, zovnit ekipu za na balun, ona razmišlja dali je to srodnih duša veza. I naravno, onda kad smo skupa u zraku je uvik to neko pitanje. Sve se vrti oko nečega al nitko ne dobiva odgovor. I tako se priča nastavlja ka Pi u beskraj.

2.KARIJERAAh te mlađahne curice, željne

znanja i borbe protiv svijetke korupcije. I koliko god ih uvjeravali da idu pomalo, neće ići, jer ako karijera posustane, one postanu hodajuće beštije. Time mislim da nas doslovno iznutra prožderu jer za cijelu negativnu energiju i loše rezultate smo krivi, ko drugi nego mi.

3.TEMPIRANA BOMBAKrene nas u životu, fax, teretana, baba na račun uplati

iljadu kuna, cura, susid nam pokloni kartu za Thompsona, stara napravi pašticadu sa njokama. Predobro da bi bilo istinito. Naravno kad bi igrali igru izbaci uljeza teško da bi falili. Cura na prvi pogled skroz normalna i fina i prvo nemožeš vjerovati koji si sretnik da je baš s tobom odlučila izać na piće. Kad ono , prošlost joj gadna i mutna a bivši ju je do kraja pokosio i sve joj snove uništio. I onda, ti pun nade ka zadnja budala odeš s njom na piće,dva...sve super bude. Otvoriš se i povjeriš sva svoja znanja i onda BUM! Sasiječe sve kao da te nikad nije ni poznavala. Pretvori se

tekst: Mateo Olujić

u nemilosrdno biće bez emocija i postane kao bogomoljka nakon spolnog odnosa.

4. ROZE PAĆOTICECure pokažu noge i zabace osmijeh, dva i eto već su u klubu

bez imalo čekanja. I onda kad mi one kažu da vole duhovite i humoristične momke a drugi dan ih vidim sa gorilom od 115 kila u posebnoj verziji najnovijeg maseratija. Mislilo se i nabacit par stihova poznatog Splitskog benda (TBF-a) al bi trebalo onda sve cenzurirat.

5. JEDEM, SPAVAM , UČIMJoj dragi, stalno ti sjedim jer moram puno da učim, al

znaš puno i jedem. Vidi mi droba, još malo pa će počet i celulit da se pojavljuje. Nikad kraja. Al u globalu one ne

razumiju da su nam drage točno takve kakve jesu. Ne smetaju mi draga tvoji brkovi i

neobrijane noge, ja samo želim tebe točno takva kakva jesi.

6. DAN IZ SNOVAOtići u bilo koji dućan pod

navodno ‘’samo ćemo ući i izaći’’ su laži veće od zavjere da

izvanzemaljci ne postoje. Jer kad proba haljinu trebaju joj štikle, sa štiklama idu i ukrasni detalji kao što su prstenja i

narukvice.. Izbjegavati bilo kakav kontakt sa šopingom treba

u širokom luku jer u suprotnom ćete provesti sate i sate gledajući izloge i

uzbuđene zbog robe krikove vaše djevojke.

7. HODAJUĆA KATASTROFANema gore stvari od naći se na cesti u gužvi a ispred vas,

šinjorina , mobilna. Nema klime u autu i znoj se cijedi niz vrat a ona na mobitelu, daje žmigavac za lijevo a okreće volan u desno. Živci na miljon a ruka na trubi. Definitivno jedna od većih noćnih mora ( po život opasnih ) svakog muškarca.

8. LJUBOMORAVeliki je podhvat izaći vanka na kavu ili pivu i naći se sutra

sa njom bez da nema onog pogleda. Koliko god vijeran bio nemoguće je zadovoljit onu znatiželju i kopkanje u njenom

Page 27: STOP'' #2

27

mozgu. A tek ako si pričao sa nekom curom ili nedaj Bože zaplesao. To stalno traženje „Koliko me voliš?“, „Jesam li ti draga?“ iritira podjednako kao onaj znoj na vratu dok joj trubiš da skrene udesno.

9. KAVICA, PRIJA I ĐIRObožavam otići s njom na kavu i

lijepo zasjesti te guštat u miru, mirisu i radosti. I odjednom mobitel zazvoni, a ona usta otvori. Pa jedna prija, pa druga, pa na fejsu par statusa ispiše i pobaca lajkove kao oblaci kapljice kiše. I to traje satima, cijeli dan a i

navečer kad mislis da je tome došao kraj , stota prija stavi status da je počela nova sezona Kućanica.

10. ?Da ne ispadne da su u svemu samo

ogorčene i da svakim pokretom plaše muški rod, završit ćemo ovaj članak pomirbom. Nisu one tako loše, nemoš s njima, a nemoš bez njih, bar većina. No, kako je jedan mudar čovjek rekao „Muškarci ženu ožene s nadom da se nikada neće promijeniti. Žena se uda za muškarca u nadi da će se promijeniti. I uvijek su razočarani.“

10 NAJIRITANTNIJIH MUŠKIH OSOBINA!!!!

Svi znamo da prava iritantna žena (kad je u PMS-u, naravno) treba svog iritantnog muškarca. Željeli biste biti upravo taj?

Dame su progovorile i dale nam recept za tog gospodina ‘’Krivog’’, a mi Vam ga donosimo u sljedećim redovima:

1. Ovisnost o video igricama, utakmicama ili kladionici 2. Kašnjenje3. Nepridržavanje dogovora4. Selektivno slušanje , tj. dok dama priča Vi

slobodno zurite u laptop, mobitel i slično5. Nerazumijevanje ženskih problema, želja i

tekst: Anita Jukić

potreba6. Prebacivanje teme u neugodnoj situaciji,7. Neorganiziranost8. Biranje društva svojoj boljoj polovici jer ipak vi

bolje poznajete njene prijateljice i prijatelje9. Nametljivo i glasno ponašanje u društvu (pokažite

svima da ste najpametniji i najbolji)10. Dobacivanje komentara djevojci u prolazu (dok

sjedite na kavi sa svojim društvom) Ukoliko se budete pridržavali ovih uputa, uspjeh za

osvajanje titule najiritantnijeg muškarca je zagarantiran!

Page 28: STOP'' #2

28

Go summer!Go fashion!

Dani su sve kraći, vani je 35 stupnjeva i najradije biste se šetali goli!

Na ulicama nije rijetkost sresti ljude obučene kao da idu na plažu. Protiv visokih temperatura bore se mini suknjama uz koje savršeno ide majica na tregere ili top koji će donjem rublju dozvoliti da dođe do izražaja te japanke.

No, što ako trebate otići na posao, fakultet ili ući u Dom zdravlja??.

U javne ustanove, doduše, ne možete ući baš potpuno goli, a ni u japankama. Uvedena su pravila. Ali koji su komentari građana? Zar nema sud pametnija posla nego se time baviti? Ono što je u mnogim državama praksa, a prije toga bio propis, kod nas je i dalje stvar osobnog izbora.

Na fakultet možete krenuti u istoj odjeći u kojoj biste išli na bazen. Neće vas niko zaustavljati. Zašto bi vas itko zaustavljao? Koga se to tiče kako ste vi obučeni!? Lijepi ste, zgodni ste, zašto bi to ikome smetalo? Ma samo ljubomornima i smeta sigurno. I zato ćete i sljedećeg puta u japankama i topu do fakulteta!

Onda postoji nešto što se zove pristojnost!!Dakle pristojnost, to je druga tema. Postoji

ono što je pristojno i ono što nije.Što je pristojnost pri oblačenju ljeti,

naročito ako se trebate pojaviti na ispitu na fakultetu? Najjednostavnije rečeno to je: obuća – ne japanke!; majica – dovoljno dugačka da pokrije pupak, sa dekolteom koji do istog ne doseže!. Ne majica na tregere i ne top. Hlače ili suknja – duži od donjeg rublja koji se ne ocrtava ili providi. Ako je to ikako moguće.

A da li potrebno da vam to bilo ko kaže? Pristojno oblačenje, pa čak i ljeti, odraz je vašeg ukusa i ozbiljnosti. To je utisak koji ćete ostaviti.

Ali naravno ima onih ludih i nezaustavljivih kojima nitko neće određivati kako da se oblače, uvijek će ih biti.

tekst: Josipa Radeljić

28

Page 29: STOP'' #2

29

“puTOKazi”Filozof sam i pjesnik - tko sam?

Student Fesb-a… Tako bih mogla opisati susrete sa

tolikim divnim mladim ljudima koji znalački prodiru u široki spektar tema, visoko iznad i duboko ispod same tehničke naobrazbe koju naš fakultet ponajprije nudi.

Ipak, uz sve kvalitete mladih intelektualaca, još uvijek ostaje vječita potraga za smislom i čežnja za beskonačnim.

I od toga kreće sve. Pronaći smisao znači (PO)VJEROVATI VJERI, odnosno težiti da naša čežnja bude umirena, ispunjena. Zar dragi Bog, beskonačan i vječan, nije onaj koji bi mogao ispuniti srce nemirno? No, put je dug. Odvažno krenuti nije lako, kamoli ustrajati. Ponekad – lakše odustati.

Naš je život gotovo devet desetina skriven: sadržava značenja i vrijednosti koji određuju čitav način postojanja. Taj skriveni svijet ima golemi, često nesvjestan utjecaj na našu mogućnost donošenja odluka. I vjera je, dakle - odluka. Velika i hrabra. Teži mnogo ali i mnogome - traži odricanja; dariva život plodovima pravednosti, poštenja, dobrote i ljubavi. No,znanost i vjera se pritom ne isključuju. Ta i zrnce prašine ne postoji bez grandioznog plana. Netko je morao savršeno planski urediti ovaj svijet. Veliki umovi našeg doba, koji se ni sami nisu smatrali vjernicima, jednom su opisali znanost kao diferencijalnu jednadžbu kojoj je početni uvjet religija. A prije početnog uvjeta ne postoji ništa drugo.

Tako, postoje oblici znanja koji su dostupni samo po ljubavi. To je onaj oblik znanja koji se dokazuje djelima, ne riječima. Istina se dostiže više pomoću mašte, nego pomoću umovanja- tvrdi J. H. Neumman. I kad bi tu znanost imala monopol nad istinom, ignorirala bi se čitava valna

tekst: Vedrana Bilobrk

duljina mudrosti. „Samo se srcem dobro vidi“- jednom je, ne tako davno, progovorio Mali princ.

Kao u ostalim zakonima prirode, tako i sjemenu vjere treba dopustiti da uhvati korijenje te da raste vlastitom brzinom. Na tom putu, čovjeka često zadesi vrijeme suše. Kako bi i u tim danima našao ohrabrenje i nadu za daljnji rast, potreban je živi primjer vjere.

Pritom NEMA PRIMJERA BOLJEG, OD SVECA BOŽJEG!

Ukratko, kroz dugu povijest velikana hrabre poniznosti i vjernosti, opisat ćemo životne puteve dviju princeza Božjih i još dvojice miljenika neba, Ratnika Svjetlosti - koji su jedni od zaštitnika i nas, mladih.

SVETA FILOMENASveta Filomena je doista bila

princeza i za života, kći kralja iz 3. stoljeća koji je vladao u maloj pokrajini u Grčkoj. Njezini roditelji dugo nisu mogli imati djecu, te su se molili poganskim bogovima kako bi im ispunili želju. Kraljevski liječnik Publije, i sam obraćenik, poručio im je da se mole kršćanskom Bogu i da će im se tako ispuniti želja. Uskoro im se rodila djevojčica kojoj nadjenuše ime Filomena te su ju odgajali u kršćanskom duhu, jer su i sami prešli na kršćanstvo.. Djevojčica je napredovala u dobi i mudrosti, te je tako u 13. godini sa roditeljima bila na primanjima kod kralja Dioklecijana. U to doba, kralj je bio poznat kao okrutan vladar, posebice prema kršćanima. Stoga ne čudi strah koji su Filomenini roditelji osjećali kad su stali pred vladara. Naime, Dioklecijan je želio pripojiti njihovu državu svome Rimskome Carstvu. No, čim je ugledao mladu Filomenu - zbog njene ljepote i držanja - odmah se zaljubio te je njenim roditeljima rekao kako ne traži ništa osim ruke njihove kćerke.

““Naš je život gotovo devet desetina skriv-en, sadržava značen-ja i vrijednosti koji određuju čitav način postojanja”

Sveta Filomena

Page 30: STOP'' #2

30

Pritom im je obećao silno bogatstvo i slobodu njihovoj državi. Oni su bili presretni kraljevom ponudom, no ne i sama Filomena, koja se u tajnosti zavjetovala na djevičanstvo Isusu Kristu. Roditelji su je molili da učini to njima za ljubav, no bila je ustrajna. Tada su je odveli kralju. Ni silna dodvoravanja i uvjeravanja sa dvora nisu je pokolebali u naumu. Kralj, onako ljutit, naredi da se baci u tamnicu. Tu je doživjela viđenje Bogorodice u nebeskom sjaju koja joj je rekla kako će nakon četrdeset dana zatvora napustiti to mjesto muka te ju je hrabrila da ustraje. Bijes Dioklecijana nije napuštao, te je tako naredio i javno mučenje. No, čim su sveticu prenijeli nazad u tamnicu, anđeli su joj na rane izlili balzam te je tako čudesno ozdravila. Drugo čudesno ozdravljenje zbilo se nakon što je car naredio da joj se veže sidro oko vrata te ju bace u rijeku Tiber. No, u času izvršenja kazne, dva anđela odriješiše konop te ju prenesoše na obalu. Nije im uspjelo ni pogubljenje strijelama u dva navrata. Na koncu su Filomeni odrubili glavu.

Tijelo joj je bilo pokopano u rimskim katakombama. Crkva taj mučenički dan spominje 10.kolovoza, godine 304.

Punih 1500 godina ovaj je događaj ostao u tami, da bi 9.kolovoza 1802. izašao na svjetlo dana. Njene relikvije pronađene su u Rimu te su prenesene u Mugnano, jer ih je pronašao ondašnji župnik te župe. Od tada počinju čuda, ozdravljenja i obraćenja na njenom oltaru. Najzaslužniji za nastavak širenja pobožnosti svetoj Filomeni bješe Ivan Maria Vianney, poznatiji kao sveti Arški župnik. Osim njega, štovali su je i brojni drugi sveci blaženici kao i nekolicina papa onog doba. Kod nas se štuje u Molvama, a jedan kip je pronađen i u zidinama crkve svetog Filipa Nerija u Splitu. Tik do zidina Dioklecijanove palače!

Sam blagdan je 10. kolovoza, a posebno se časti „Mjesec sv. Filomene“ , od 1.7. do 10.8., kao spomen na njezinih 40 dana provedenih u tamnici.

Zaštitnica je čistoće i djevičanstva

kao i tek rođene djece, mladeži-napose djevojčica te mladih bračnih parova; pomoćnica studentima i svima koji pristupaju ispitima; pomoćnica majki za potrebe njihove djece; pomoćnica nerotkinjama da postanu majke; velika zagovornica da više ljube Isusa i Mariju

SVETA MARIJA GORETTIIpak najmlađa svetica

Rimokatoličke crkve, sveta Marija Goretti, djevica i mučenica, Rodila se mnogo kasnije, točnije 16. listopada, 1890. u Corinaldu, u provinciji Anconi. Njezini su roditelji ondje uživali mali posjed, koji je za mnogobrojnu obitelj postao premalen te su se preselili u Ferriere di Conca. Ondje su u zakup uzeli posjed, zajedno s obitelji udovca Serenellija i njegovog sina Alessandra. Le Ferriere su se nalazile usred Pontinskih močvara, iz kojih je na okolne stanovnike vrebala malarija putem komaraca. Otac Marije Goretti je postao žrtvom te opake bolesti, te je tako obitelj ostala sa majkom i šestoro nejake djece. Kako je Marija bila najstarije dijete, majka je u njoj našla veliku potporu. Požrtvovno se brigala za braću i sestre te domaćinstvo. Također je kuhala i za Serenellijeve. Alessandro Serenelli je bio sin oca pijanca te se opasnim pogledom zagledao u Mariju. Prema njoj ga je vukao oganj divljih strasti što nisu bile navikle ni na nikakvu stegu. Dva puta je nasrnuo na nju, no ona mu se nadzemaljskom silom uspjela othrvati. Nakon toga, provodila je dane u strahu i tjeskobi te je zamolila majku da ju nikad ne ostavlja samom. Majka ju nije ozbiljno shvaćala jer nije vjerovala kako se tu radi o nečem pogibeljnome. Pravu istinu Marija joj nije smjela otkriti jer joj je Aleksandar zaprijetio smrću oda li kome njegove namjere. Kako su između njezine majke i Serenellijevih odnosi ionako bili napeti, nije htjela majku još više zabrinuti te je, uz šutnju, predano molila Majci Božjoj, prečistoj Djevici, da joj svojim zagovorom bude na pomoći. Na dan

Sveta Marija Goretti

Sveti Filip Neri

““Tako, postoje oblici znanja koji su dos-tupni samo po ljuba-vi. To je onaj oblik znanja koji se doka-zuje djelima, ne ri-ječima”

Page 31: STOP'' #2

31

svoga mučeništva, Marija je rekla prijateljici kako jedva čeka opet primiti Svetu pričest, iako ga je tek pred nekoliko tjedana primila po prvi puta. Treći napad, 5.srpnja, 1903, bio je koban za Mariju. Alessandro, pijan, navalio je svom žestinom na nježnu djevojčicu. Marija ga je odbijala vičući kako je to smrtni grijeh za koji se ide u pakao. Divlji žar strasti prerastao je u žar osvete, te je tako Alessandro u bijesu povukao nož i zadao joj 14 velikih i 4 male rane. U bolnici je izjavila kako mu sve oprašta iz ljubavi prema Isusu te kako želi da dođe s njom u raj. Blaženo je preminula 6.srpnja, 1902. Pokopana je u Gospinu svetištu, u Netunu. Alessandro je osuđen na trideset godina tamnice. U početku je njegovo srce toliko okorjelo bilo, te se on nimalo nije kajao. Bio je na prisilnom radu 26 godina,a onda je usnuo Mariju u predivnom cvjetnjaku kako mu pruža cvijeće. Zbog pokajanja i boljeg ponašanja smanjena mu je kazna. Marijina mu je majka oprostila, a potom se o Božiću i sam ispovjedio. Kapucine je zamolio da ga prime kao svoga slugu.Papa Pio XII proglasio je Mariju Goretti svetom 24 .lipnja, 1950. Uz pola milijuna vjernika, toj svečanosti bila je nazočna mama Assunta sa Marijinom braćom i sestrama, kao i sam Alessandro. Bio je to prvi puta u povijest da majka jedne svetice prisustvuje kanonizaciji kćerke.

Zaštitnica je djece, djevojaka, mladih, roditelja, siromaha, mučenika, žrtvava silovanja i nasilja.

SVETI FILIP NERIBlagdan jednog od najveselijih

svetaca, dobrog Pippa, kako su od milja zvali svetog Filipa Nerija (tal. Pippo Buono); slavi se 26. svibnja. Bio je apostol Rima i utemelj Oratorijanaca. Rodio se u Firenci, gradu ljiljana, 21. srpnja 1515. Bio je veselo i dobro dijete te su ga već u toj dobi prozvali dobrim Pippom jer je uvijek animirao prijatelje u igri i brinuo se o njima.

U Rimu je, nakon što je završio

fakultet filozofije i teologije, postao svećenikom te je ustanovio svjetovne oratorije - mjesta okupljanja i radosnih druženja. Tu je upoznao i svetog Ignacija Loyolu, te su se ubrzo sprijateljili. Tako bi sa svojim prijateljima provodio dane čitajući Sveto pismo, šetajući i moleći. Posebno je volio najmlađe, kojima je bio odgajatelj i prijatelj te se s njima zabavljao, što je ujedno bio i najsigurniji način da ih otrgne nesigurnosti tadašnjih rimskih ulica. Uvijek bi im govorio: „Budite dobri,ako možete“.

Zbog svojih vrlina i zbog toga što je volio svako Božje stvorenje: bilo biljke, bilo životinje - nadasve čovjeka, bio je omiljen među svojim narodom te ga tako od milja prozvaše „najveselijim i najslađim Božjim svecem“. Kako i ne bi kad je bio pravo veselo Božje dijete . Uvijek je držao krletke s malim pticama, s kojima se šalio i zabavljao. Imao je i psa Svojeglavka i mačku s krznom ružičaste boje. On sam, kad bi čuo da ga za već života svecem zovu, činio bi svakojake dogodovštine kako bi ih razuvjerio. Bio je uistinu „najveseliji“ svetac koji je učio mlade moliti i družiti se u radosti. Postoje mnogobrojne anegdote o njegovim veselim dosjetkama.

Filip je bio osoba kojoj su se povjeravali i pape i kardinali. Ipak, najviše je cijenio jednostavnost i siromaštvo te je tako u skromnosti i umro 26. svibnja 1595. Blaženim ga je 1615. Proglasio papa Pavao V , a svetim 1622. Papa Grgur XV. Pripisuju mu se mnoga čudesa.

Do danas je ostao običaj, posebice u Rimu i Italiji, da se svakom djetetu daruje simbolična vrećica bombona, kao spomen na sv. Filipa i njegovu ljubav prema djeci i mladima.

U Splitu postoji i akademska crkva sv. Filipa Nerija, za mlade i studente, u sklopu koje se nalazi oratorij, gdje se održavaju razni duhovni programi i tribine za mlade. Zaštitnik je Rima kao i mnogih kapela, župa, učilišta, naselja i biskupija diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Split, Makarska).

SVETI IVAN DON BOSCOLjudi još uvijek trebaju uzore -

upoznati jedno žarko srce, vidjeti oduševljenog čovjeka… Tada će najbolje moći povjerovati u veličinu dragog Boga koji je iznad svega. Biti svet danas ne znači bezgrešnim biti. No, biti Božji sluga – i kao takav pun vrijednih i čestitih zasluga- e, to je ono što nas posebnima čini.

„Postoji mnogo načina na koje možemo širiti svjetlo: biti svijeća ili zrcalo koje ju odražava“

Zato, krenimo kuda staze nema i-ostavimo trag. Putokaz imamo…

Sveti Ivan don Bosco

““Ljudi još uvijek tre-baju uzore - upozna-ti jedno žarko srce, vidjeti oduševljenog čovjeka”

Page 32: STOP'' #2

32

Imagine CupMicrosoft Imagine Cup glavno

je svjetsko studentsko tehnološko natjecanje. Nudi mogućnost studentskim tehnolozima, mladim poduzetnicima, programerima i studentima iz svih akademskih sredina za suradnju, razvoj tehnologije, izradu poslovnog plana te stjecanje ispravnog razumijevanja onoga što im je nužno i ključno kako bi njihov koncept završio na tržištu. Stoga se nadareni te kreativni umovi udružuju kako bi služili za primjer moći studentske inovacije.

Posljednjih deset godina, pobjednici Imagine Cup-a stvorili su brojne tehnološke aplikacije u području softvera za video igre i mobilne aplikacije kako bi poboljšali obrazovanje, zdravstvo, okoliš te još mnogo toga. Ove godine, Imagine Cup nastoji potaknuti veći broj studenata da primjene svoju kreativnost za izgradnju aplikacija koje donose dramatične, dostupne inovacije te unapređenje stanja umjetnosti u glavnim kategorijama, kao što su: društvene mreže, pretraživanje, oglasi ili online kupovina – ili u nove kategorije koje ne možemo niti

tekst: Tanja Pleićzamisliti.

Imagine Cup je globalnno, cjelogodišnje natjecanje. Studenti se natječu u timovima gdje svaki sadrži po četiri osobe. Kako bi studenti dospjeli na svjetsko finale, trebaju se istaknuti svojim radom unutar lokalnih sredina. Ovogodišnje svjetsko finale Imagine Cup-a bit će održano u St. Petersburgu u Rusiji od 8. do 11. srpnja. Pobjednicima će biti uručena novčana nagrada u iznosu od 300 000 $.

Nakon detaljnog upoznavanja natjecanja Imagine Cup, prijeđimo na bitnu činjenicu vezanu za spomenuto natjecanje unutar Lijepe naše. Ovogodišnji pobjednici su tim s projektom AuThink iz Splita (i okolice) koji su ujedno studenti FESB-a. Dobro ne baš svi, postoji tzv. „crna ovca“ koja studira na FER-u. Predstavnici tima su Ivan Pavičić, Luka Vidačak, Marko Marinović te Ivan Božić. Na pravi put s pravim odlukama usmjeravao ih je njihov mentor, Marko Matijević te članovi DUMP udruge mladih programera koji su bili na stand by poziciji.

Sve je započelo od velike želje za sudjelovanjem na Imagine Cup-u da

bi na kraju spomenuta želja prerasla u ideju za pomoć autističnoj djeci koja je ubrzo zatim sprovedena u rješenje, a to je upravo projekt AuThink. Sustav sadrži aplikacije za tablet i računalo koje imaju ulogu rehabilitacije djece s autizmom. Dečki su u kratkom roku stekli podršku brojnih stručnjaka te zaintrigirali većinu svojom inovativnošću i željom za pomoć. Roditeljima je omogućena sloboda kreiranja zadataka koji zadovoljavaju potrebe djeteta. Na taj se način djeca lakše prilagođavaju okolini i ujedno stječu iskustvo korištenja moderne tehnologije.

Uz pobjedu na lokalnom natjecanju Imagine Cup-a, dečki su osvojili prvo mjesto Microsoft Softver Startup Akademije koje je bilo popraćeno nagradom od 40 000 kn. Osvojenu novčanu nagradu planiraju uložiti u daljnji tijek sustava odnosno konačnu implementaciju.

Za mlade inovatore nema kraja! Razlog tome je osvojena novčana nagrada u iznosu od 5 000 $ na svjetskom Imagine Cup-u u kategoriji DreamSpark Learning Award. Sve pohvale dečki, hrabro naprijed!

Pobjednik u kategoriji World Citizenship je tim iz Portugala - sustav za određivanje krvne grupe u par minuta. Prvo mjesto u kategoriji Innovation pripada Velikoj Britaniji – projekt napredne socijalne mreže s lokacijskim k a r a k t e r i s t i k a m a , temeljene na brzini, a titula najbolje igre pripada Austrijancima.

Radujemo se sljedećem finalu Imagine Cup-a koje će se održati u Seattleu!

Page 33: STOP'' #2

33

FESB-ovci prvaci u malom nogometu, košarci, rukometu, šahu i veslanju

Ove godine u studentsku malonogometnu ligu prijavio se rekordan broj ekipa njih 27 (23 u muškoj i 4 u ženskoj konkurenciji) pa se natjecanje odvijalo kroz tri mjeseca (ožujak, travanj, svibanj).

U muškoj konkurenciji ligu je osvojila ekipa Fesb-a, pobjedivši u finalu iznenađenje lige ekipu Kemijsko-tehnološkog fakulteta sa rezultatom 1:0. Utakmicu je pratilo više od 200 gledatelja. U utakmici za treće mjesto Medicinski fakultet je svladao ekipu Ekonomskog fakulteta sa 4:2. Za najboljeg igrača lige izabran je Ivan Gotovac sa Kemijsko-tehološkog fakulteta koji je najzaslužniji što je njegova ekipa dogurala tako daleko u natjecanju.

Ekipa Fesb-a nije primila nijedan gol od četvrtfinala pa do kraja natjecanja, za što najviše zasluga ima njihov golman Jure Petković koji je proglašen najboljim golmanom lige.

SASTAV: Dino Majić, Jure Petković, Josip Juretić, Filip Vranić, Mario Ezgeta, Joško Sentić, Frano Kristijan Čavar, Goran Siurić, Marko Galić,

tekst: Jelena MatešićSveučilišni športski savez

Bojan Vidović, Tino Cvitanušić, Marko Mladin, Igor Šuljić, Marin Strikić, Krešimir Čurčić, Antonio Juretić, Petar Šakić te voditelji Boris Kostreš i Ivan Granić.

Studentska košarkaška liga u Splitu u 2013-oj je bila iznimno atraktivna sa pregršt zanimljivih utakmica i iznenađenja.

U polufinalu je došlo do susreta prošlogodišnjih finalista i u pravoj ljepotici cijelog prvenstva sa pregršt preokreta i atraktivnih poteza FESB se osvetio za prošlogodišnji poraz KIF-u i prošao u finale rezultatom 105:91.

Za kraj turnira su uz medalje i pehare podijeljeni i individulani trofeji, pa je tako MVP nagradu osvojio FESB-ovac Toni Vitali, a u najbolju petorku su izabrani Martin Vuko, Ante Bronić, Niko Kurta, Toni Vitali, te Vedran Palavra koji je ujedno bio i najbolji strijelac cijele lige.

SASTAV: Martin Vuko, Vitali Toni, Bilić Ivan, Stipe Režić, Luka Petrašić, Matijević Armando, Toni Dadić, Domagoj Milardović, Hrvoje Bosnić, Brzica Ivan, Domazet Mario, Mamić Vladimir te trener Ivan Granić.

Ove akademske godine se rekordan broj ekipa prijavio na Prvenstvo Sveučilišta u rukometu sa sedam sastavnica Splitskog Sveučilišta, što jako veseli jer Split ima jaku rukometnu povijest a ne sumnjamo i budućnost. U dva natjecateljska dana 4. i 5. travnja u maloj dvorani Športskog centra Gripe se održalo

natjecanje. Nakon razigravanja po grupama

iskristalizirali su se i favoriti. Premda su prošlogodišnji prvaci i ovu godinu djelovali najspremnije, ipak je duga klupa ‘Fesbovaca’ bila presudna u polufinalu. Tako su Kineziolozi izbačeni iz borbe za zlato sa rezultatom 12:13. Tu nisu stali s dramom, jer su tek nakon izvođenja sedmeraca pobjedili Pravni fakultet i osvojili brončanu medalju. U samom finalu nije bilo napetosti, premda se u jednom trenutku ekipa Ekonomskog fakulteta rezultatski približila, kvaliteta pojedinaca i dobar golman su Fesbovcima donijeli zlatno odličje. Rezultatom 12:8 je završeno ovogodišnje finale.

Za Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje su nastupili:

Page 34: STOP'' #2

34

Družijanić, Munitić, Kaštelančić, Kašić, Maretić, Pleazibat, Baljkuša, Munitić B., Grbeša, Topić, Smoljo, Mikelić, Lozančić, Rojnica, Šimić, Vegar, Pivac, Jurković, Vilujac.

Na ovogodišnjoj regati ‘Sv. Duje’ je nastupilo najviše mđunarodnih posada do sad. U konkurenciji našeg Svečilišta je pobijedila posada Fakulteta Elektrotehnike, Strojarstva i Brodoradnje u sastavu: Ivan Nejašmić, Leonard Šare, Nikša Skelin, Darko Malbašić, Alen

Banovac, Josip Laća, Tome Baćelić, Tome Šarić a kormilara je bila Rebeka Babić

Roko Kraljević najbolji šahist na Sveučilištu

Odličnih poteza, iznenađujućih raspleta i zavidnih majstorija nije manjkalo na ovogodišnjem prvenstvu Sveučilišta u Splitu. Kako kod studentica nije bilo uzbuđenja, za isto su se pobrinuli studenti koji su dodatnim razigravanjem

zainteresirali publiku i suigrače da do zadnjeg poteza ostanu prikovani uz njihove šahovske ploče.

Nakon završenog zadnjeg meča, bilo je jasno da se natjecanje mora nastaviti zbog istog broja bodova između dvojice najboljih. Pobijedu je u razigravanju odnio Roko Kraljević, student FESB-a, koji je u finalnom susretu pobijedio Ivana Ravlića, studenta Građevinskog fakulteta, rezultatom 2:1 (ukupni bodovi igrača: 14:13).

UNISPORT FINALS HrvatskaPula je ove godine od 16. do 19. svibnja

2013. bila domaćin Unisport Finals Hrvatske, tj. završnog natjecanja

tekst: Fani Bajić najpopularnijih sportskih disciplina. Bio je to vrhunac sezone u hrvatskom studentskom sportu, a snage su odmjerene u futsalu, košarci, rukometu, odbojci, šahu i odbojci na

200-tinjak europskih sveučilišta.Po pitanju završnice sveučilišnih

sportskih igara u Hrvatskoj odlučeno je da će Pula i u godinama koje su pred nama biti domaćin.

koje predstavlja službeno studentsko prvenstvo Hrvatske. Sudjelovalo je 7 sveučilišta i 3 veleučilišta te je Pula tako ugostila preko 500 studenata koji su u konkurenciji od 40.000 studenata-natjecatelja izborili nastup u finalu.

Od ove godine sve sportsko - rekreativne manifestacije na svim visokim školskim ustanovama u Hrvatskoj imaju unificirani naziv - Unisport. Unisport Finals je ove godine okupio najbolje ekipe i studentima ponudio natjecanja u 7

pijesku. Konačni pobjednici, osim što su ponijeli titulu osvajača naslova Unisport Finals – a, izborili su i nastup na Europskoj Univerzijadi 2014. u Rotterdamu. Zanimljivo je da će hrvatski gradovi Zagreb i Rijeka biti domaćini 3. Europske univerzijade, koja će se održati 2016. godine, a procjenjuje se da bi tada trebalo sudjelovati oko 4000 studenata sportaša iz 30-ak zemalja s

Stoga vam ne preostaje ništa drugo nego da date sve od sebe da i vi budete dio studenata koji su osjetili gostoprimstvo Pule i plasirate se u finale te uđete u sportska borilišta kao predstavnici splitskog sveučilišta koje je ove godine osvojilo 4 zlata, 2 srebra i 2 bronce. U gradu u kojem su se nekoć u areni borili gladijatori i vi imate priliku izboriti slavu vašeg sveučilišta.

Page 35: STOP'' #2

35

Okvir:Obol završnici dali su studenti s

FESB-a. U košarkaškoj ekipi koja je osvojila zlato i nagradu za fair play sudjelovali su: Stipe Režić, Toni Vitali, Ivan Bilić, Martin Vuko i Luka Petrašić. U odbojci na pijesku zlatom se okitio i Nikša Dell’Orco, a moja malenkost bila je dio ženske futsal ekipe koja je obranila prošlogodišnju titulu te se također vratila sa zlatom.

Zlatni su studenti s Fesba-a!Stipe Režić: ‘’ Već tri godine

zaredom smo prvaci u košarci i pravo je zadovoljstvo predstavljat svoje sveučilište i stalnim pobjedama utjerivat strah i komplekse protivnicima u kosti. Također mi je iznimno zadovoljstvo primijetiti da je svake godine sve više momaka i cura s Fesb-a u sveučilišnim ekipama.

U našoj ekipi gotovo polovica su studenti s FESB-a. Šta se tiče fair play-a, situacija je bila takva da su za zapisničkim stolom protivnicima propustili upisat jedan koš. Mi smo to primijetili i javili pa se pogreška ispravila. Kao da nije dovoljno velika i ponižavajuća naša rezultatska nadmoć nad protivnicima i bez tog koša... Zasluga za primjećivanje tog propusta ne pripada meni već trenerima Karakašu i Škevi, ali čast preuzimanja nagrade je pripala meni čisto iz razloga što sam daleko najzgodniji. ‘’

Niksa Dell’Orco: ‘’ Usprkos brojnim putovanjima, moj dugogodišnji partner Mate Glaurdić i ja, ukomponirali smo Pulu ove godine i odazvali se turniru jer smo znali da je atmosfera na Sveučilišnim prvenstvima uvijek odlična. I tako

uz pjesmu i zabavu dođosmo do te Pule, gdje nas je dočekalo ružno vrijeme, što je naravno važan faktor, s obzirom da se naš sport igra na otvorenom. Ni to nas nije omelo i u prvom kolu smo sa rezultatom 2:0 pobijedili prošlogodišnje osvajače iz Rijeke. U polufinalu smo svladali ekipu iz Osijeka istim rezultatom, a u finalu smo se našli sa predstavnicima Sveučilišta u Zagrebu, starim poznanicima kako van terena, tako u terenu. Rezultatom 21:9, 21:17 osvojili smo turnir u Puli i osigurali odlazak u Rotterdam.

Svidio mi se koncept natjecanja, druženje, zabava (naravno svaka noć je provedena veoma sportski i profesionalno :) ), pa se nadam odlasku u Pulu i dogodine.’’

Studentski festivali – iSFiT„Odgodi sve moje obaveze, ovo je

važnije od svega!“ rekao je Dalai Lama davne 1994. godine i otišao na iSFiT u Norvešku održati jedan od najinspirativnijih govora studentima iz cijelog svijeta. Gotovo 20 godina

tekst: Miriam Bilać poslije i ja sam odgodila nekoliko svojih ispita te se u veljači uputila na najveći studentski festival na svijetu. Ne, ne radi se o music festivalu kao što će većina isprva pomisliti, već konferenciji koja okuplja 450 mladih iz cijelog svijeta da, baš kao što je i moto samog festivala, izmjenjuju

svoje ideje. Moram napomenuti da je cijeli festival organiziran od strane isključivo studenata, 400 norveških volontera koji su nam ovo iskustvo učinili nezaboravnim.

Festival se održao u Trondheimu, tipičnom norveškom gradu na fjordovima koji je inače i njihov

Page 36: STOP'' #2

36

najpoznatiji studentski grad. Pozitivna energija je vladala od prvog dana, unatoč hladnoći na koju većina nas nije navikla (rekordnih -18 stupnjeva!) i satima putovanja i neispavanosti. Iako različitih rasa, vjeroispovijesti pa neki čak i iz konfliktnih zona, totalno različiti, povezivao nas je pozitivan duh koji nas je i doveo na sjever Europe da diskutiramo o najvažnijim svjetskim problemima. Nevjerojatno je kako se u samo 10 dana mogu razviti tako snažna prijateljstva.

Imala sam prilike sudjelovati u jednoj od 17 radionica o prirodnim bogatstvima; obnovljivim izvorima energije, globalnom zagrijavanju te potencijalnim rješenjima. Koji je energetski izvor budućnosti? Što će se dogoditi ukoliko se nafta počne crpiti na Arktiku? Što mi možemo poduzeti da usporimo globalno zagrijavanje? To su samo neka od pitanja na koja sam dobila odgovor tijekom radionica, no ne kroz predavanja, već kroz iznimno zabavne igre i diskusije s kolegama. Bilo je zanimljivo usporediti stavove djevojke iz Norveške, jedne od najbogatijih država naftom i dečka iz Perua, države koja uništavanjem Amazone utječe na globalno zagrijavanje u cijelom svijetu. Jedna od zanimljivijih igara je bila simuliranje tržišta, gdje smo, unatoč tome što su izrezani trokuti i kvadrati predstavljali novac, škare tehnologiju, a papiri prirodna bogatstva, pokazali svoje vještine pregovaranja i nadmudrivanja – baš kao i političari u stvarnom svijetu.

Svake večeri održavale su se tribine s ciljem povezivanja vođa današnjice s vođama sutrašnjice. Diskutiralo se o raznim temama, od siromaštva u Africi i društvenog poduzetništva do zelene ekonomije i korupcije. Najinspirativniji govor je definitivno održao John Hope Bryant, Obamin savjetnik završivši svoj govor s: „Postoje tri vrste ptica u svijetu, baš kao i tri vrste ljudi. Prve su orlovi: oni su individualci, ne lete u jatu. Svoje mlade odgajaju drugačije od drugih, da budu samostalni i ne podliježu ponašanju grupe. Druga vrsta ptica je škanjac. On uvijek ima nešto negativno za reći. Ono pozitivno neće ni primjetiti, a kamoli pohvaliti. Treća vrsta su purani, najgora vrsta ptice. Imaju krila, a ne mogu ni letjeti! Pokušavaju biti nešto što nisu i podilaze moćnijima od sebe. Koja vi vrsta ptica želite biti?“

Naravno, tu je i onaj zabavni dio. Gotovo je nemoguće doći u Norvešku, a ne isprobati dio njihove tradicije: skijanje!! Tako smo proveli dan na snijegu; neki uspješno, a većina malo manje uspješno; nije se lako natjecati s Norvežanima! Tog dana oborili smo i Guinessov rekord - najveći broj nacionalnosti na jednom mjestu koje su napravile krug držeći se za ruke.

Tijekom deset dana festivala imala sam prilike isprobati razne običaje. Slavili smo kinesku novu godinu, plesali tango s Argentincima, probali indonezijska tradicionalna jela (gusjenice :D), a i oduševili ostale sudionike s našom Bajaderom i pršutom!

Naravno, tu su i brojni partiji na kojima su se stvarala nova prijateljstva i ljubavi; koncerti, open stage večeri kada smo svi mogli pokazati svoje talente, dj-evi pa čak i tematski Winter Wonderland gdje smo svi postali snježne kraljice, snjegovići i skijaši!

Na svakom iSFiT-u održava se i dodjela nagrade za mir. Ove godine je nagradu dobio Majid Tavakoli, borac za ljudska prava u Iranu koji nažalost nije mogao prisustvovati dodjeli jer je trenutačno nepravedno u zatvoru. U njegovu čast održali smo povorku mira noseći baklje. Na ceremoniji smo pokazali da smo svi mi uz Majida, a njegovu vjeru u bolju budućnost ponijeli smo u svoje domovine i proširili glas o ovom hrabrom momku.

Studentski festivali su i odličan način za posjetiti i razgledati nova mjesta, a definitivno i najjeftiniji jer većina festivala pokriva troškove smještaja i hrane za odabrane sudionike, a neki od njih čak i put! Proces prijave uglavnom uključuje pisanje eseja, odgovaranje na neka pitanja, no definitivno se isplati malo potruditi!

Osim ISFiT-a, tu su i brojni drugi festivali:

ISWI - svibanj, NjemačkaISWinT - srpanj, RumunjskaISWiB - srpanj, BeogradOne Young World - listopad,

Južnoafrička RepublikaSABF - kolovoz, ArgentinaPCY - kolovoz, JapanEU projekti - tijekom cijele godine,

diljem EuropeVidimo se na jednom od njih!

Page 37: STOP'' #2

37

ELEKTRIJADA 2013.S obzirom na to da nam je prošle

godine bilo tako ludo i nezaboravno, ove godine odlučili smo ponoviti priču :). 53. Elektrijada se održala u Mađarskoj (Siofok), na jezeru Balaton u razdoblju 23.-28. svibnja. Studenti s prošlogodišnje Elektrijade vratili su se s puno lijepih dojmova i nezaboravnih trenutaka. Brzo se proširilo po fakultetu, ali i šire da Elektrijadu nikako ne smijete propustiti pa smo ove godine, zbog velike zainteresiranosti studenata, išli u većem broju. 3 puna autobusa krenula su s Poljuda 22.-og u kasnim večernjim satima. Veseli studenti puni energije s gitarama, harmonikom i trubama na 6 dana zaboravili su sve svoje brige i krenuli na put prema Mađarskoj. Kao i lani, naoružali smo se sportskim ekipama u svim disciplinama, a u znanju smo pokrili 8 predmeta.

Bilo je skoro nemoguće zaspati u autobusu jer se cijele noći putovanja pjevalo i sviralo. Oko 10h ujutro bili smo među prvim gradovima koji su stigli u Siofok. Hotel u kojem smo odsjeli bio je ni manje ni više od onog što smo očekivali, sve u

tekst: Marta Zorić granicama korektnog, ali ne i preko toga. Sportski tereni su za razliku od prošlogodišnjeg natjecanja u Bugarskoj bili prilično dobri, ali što se tiče vremena malo smo imali poteškoća jer su sportaši nerijetko morali igrati po jakom vjetru ili kiši što je naravno utjecalo na njihove rezultate. Restoran, sportski tereni (osim rukometnog), improvizirani disco club, bazen, jezero...sve je bilo u blizini hotela što je bilo više nego odlično. Prvu večer održalo se službeno otvaranje Elektrijade, svi „gradovi“ obukli su svoje majice i s ponosom predstavili svoje fakultete. Moram naglasiti da je FESB, po broju svojih sudionika, na ovogodišnjoj Elektrijadi predstavljalo 150 studenata te dvije vjerne profesorice iz matematike, Ivanom Grgić te Mirjanom Jukić (Strukan)

Već prvi dan natjecanja naši sportaši su krenuli s punim zanosom i pobjedama u rukama. Tako smo kroz 4 dana sportskih natjecanja došli do nekoliko finala. U finalu ženske košarke sastale su se naše cure s curama iz Zagreba. Košarkašice FESB-a prošetale su se do finala gdje su još jednom prikazale odličnu košarku i zasluženo osvojile prvo

mjesto. Košarkaši koji su do polufinala imali sve pobjede, susreli su se s ETF-om iz Beograda gdje u tijesnoj završnici nisu uspjeli izboriti finale. Zbog lošeg vremena utakmica za treće mjesto protiv ekipe FER-a nije odigrana, već samo finale. Po propozicijama turnira naša ekipa osvojila je treće mjesto jer je izgubila od daljnjeg pobjednika turnira ETF-a, ali je ipak pokazala fair play te podijelila pehar i medalje s ekipom FER-a. U finalu muškog nogometa sastale su se pravedno dvije najbolje ekipe, FESB i FER. Utakmica je bila izjednačena te se nakon rezultata 1:1 pristupilo izvođenju penala. U ruletu šesteraca više sreće imali su Ferovci. Najzanimljivije finale odigralo se u muškoj odbojci gdje su se naši momci susreli s dugogodišnjim prvacima s Visoke ICT škole iz Beograda. Kao da mrkli mrak nije bio dovoljno otežavajuća okolnost i za jednu i za drugu ekipu, nego su se tome priklonili i jak vjetar i kiša koja je neprestano padala. No, zahvaljujući volji i predanosti svih sudionika utakmica je

Page 38: STOP'' #2

38

naposljetku odigrana. Zbog vremenskih neprilika našima nije bilo dovoljno ni visoko vodstvo u odlučujućem setu te je ekipa ICT-a i ovu godinu nastavila svoj pobjednički niz. No, sigurno je to jedna od utakmica koja je ostavila svima jak utjecaj s tribina gdje su svi došli bodriti naše momke pa smo na kraju slavili srebrenu medalju s „crvenim“ svjetlom baklji.

Ove godine na revijalnom dijelu je na inzistiranje Ferovaca uvedeno ekipno natjecanje u veslanju koje se sastojalo od osam etapa po 1000 metara. Naši veslači uz svesrdnu podršku svojih kolega predstavili su se u najboljem svjetlu te osvojili drugo mjesto. Ukupno vrijeme pobjednika bilo je 26 minuta i 15 sekundi te su naše veslače samo tri sekunde dijelile od pobjede nad favoriziranim ferovcima. Isto tako održano je natjecanje u ženskom dijelu turnira

koji se sastojao od četiri etape od 400 metara. Odaziv cura na ovo natjecanje je bio velik, tako su naše cure složile tri ekipe koje su naposljetku zauzele prvo, treće i peto mjesto od ukupno šest ekipa. Za jednu od naših ekipa veslala je i profesorica Ivana Grgić. Na kraju, ali ne i najmanje bitne, nogometašice nisu uspjele stići do borbe za medalju, ali to nikako ne znači da su razočarale. Uz jednu pobjedu i jedan poraz nisu uspjele proći skupine. Mogu slobodno reći da se cijela situacija odvila upravo tako zbog „rupe“ u organizaciji pa smo eto ostale zakinute za druge utakmice u kojima smo sigurno mogle pokazati najbolje od nas jer smo se cijelu godinu, potaknute lanjskom Elektrijadom, aktivno pripremale za ovogodišnju. U krosu unatoč jakoj konkurenciji pobjedu je odnijela studentica Ana Granić.

Ne bi Split bio Split da peti kat nije svima bio znan kao

Page 39: STOP'' #2

39

mjesto gdje se svaku večer „rastezala“ harmonika i svirala gitara pa se tako i okupljalo najviše ljudi iz svih gradova upravo na našim hodnicima. Zabava bi se nakon toga nastavila dugo u noć u improviziranom discu na prvom katu. Kao i lani, vrijedi istaknuti našu studenticu Miriam Bilać koja je i ove godine osvojila pojedinačno treće mjesto iz Matematike 1 te skupa s kolegama Kristinom Prce i Bojanom Vujatovićem ekipno treće mjesto iz navedenog predmeta. Naš fakultet u ukupnom plasmanu u sportu dijelio je četvrto mjesto s Visokom školom iz Beograda s 55 bodova, ali bitno je naglasiti da je trećeplasirani imao bod više od nas.

S medaljama i peharima u utorak jutro krenuli smo prema Budimpešti gdje smo se zadržali nekoliko sati u razgledavanju grada te se navečer uputili prema Splitu.

Nekoliko dana nakon Elektrijade održan je after party na koji se odazvala većina sudionika, ali i ostali studenti. Tako smo se još jednom svi okupili i prisjetili nezaboravnih trenutaka iz Mađarske.

Ovim putem zahvaljujem se svim našim studentima, profesorima, dekanu, upravi fakulteta te Sveučilištu u Splitu koji su nam pomogli da se Elektrijada i ove godine održi. Također pozivamo sve profesore i asistente da nam sljedećih godina pomognu u što boljoj organizaciji Elektrijade te i sami sudjeluju ukoliko je to moguće.

Nadamo se da ćemo dogodine sudjelovati u još većem broju, osvojiti još više medalja, sklopiti što više prijateljstava a u konačnici zabaviti se što je više moguće.

Page 40: STOP'' #2

40

Page 41: STOP'' #2

41

Page 42: STOP'' #2

42

Kako prepoznati inženjera... tekst: Ana Kljajić

11FASCINACIJA SPRAVICAMA

Za inženjera, sva materija u svemiru se može svrstati u jednu od dvije kategorije:1. Stvari koje treba popraviti2. Stvari koje će trebati popraviti, nakon nekoliko minuta igranja sa njima

Inžnjeri vole da rješavaju probleme. Ako nema problema pri ruci, stvoriće ih. Normalni ljudi ne razumiju ovaj koncept. Oni veruju da ako nešto nije pokvareno, ne treba ga ni popravljati. Inženjeri vjeruju da ako nije pokvareno, još ga treba doraditi. Nijedan inženjer neće pogledati u daljinski upravljač, a da se ne zapita kako bi se on mogao pretvoriti u pištolj. Nijedan inženjer se neće tuširati, a da se ne zapita da li bi neka vrsta teflonskog odjela učinila tuširanje nepotrebnim. Za inženjera, svijet je kutija sa igračkama, puna nepotpunih igračaka.

22MODA I IZGLED

Odjeća je na najnižem mjestu u listi prioriteta jednog inženjera, pretpostavljajući da su osnovni temperaturni standardi i standardi pristojnosti zadovoljeni. Ako se nijedan dio tijela ne smrzava ili lijepi za neki drugi dio, i ako genitalije ne

landaraju naočigled svih, onda je cilj odijevanja postignut. Sve ostalo je višak.

33IZLASCI I DRUŠTVENI ŽIVOT

Izlasci nikad nisu laki za inženjere. Normalna osoba će upotrijebiti razne indirektne metode da bi stvorila lažni utisak privlačnosti. Inženjeri nisu sposobni da stave izgled iznad funkcije. Na sreću, inženjeri imaju keca u rukavu. Njih smatraju

superiornim materijalom za brak: inteligentni, pouzdani, zaposleni, iskreni i korisni po kući. Istina je da većina normalnih ljudi ne bi izlazila sa inženjerom, većina normalnih ljudima ima i jaku želju da bude sa njima, da bi dobili inženjersku djecu koja će imati dobro plaćene poslove mnogo prije nego što izgube nevinost.Muški inženjeri dostižu vrhunac svoje seksualne privlačnosti kasnije nego normalni muškarci, pa postaju neodoljivi erotski bogovi u svojim tridesetim i četrdesetim godinama. Samo pogledajte ove primjere seksualno neodoljivih ljudi sa tehničkim zanimanjima:- Bil Gejts- Itakodalje.Ženski inženjeri postaju neodoljivi na samrti, i ostaju takvi oko 30 minuta nakon svoje kliničke smrti. Duže, ako je topao dan.

44ISKRENOST

Inženjeri su uvijek iskreni kada se radi o tehnologiji i ljudskim odnosima. Zato je dobra ideja držati inženjere podalje od kupaca, romantike i drugih ljudi koji ne mogu da podnesu istinu.Inženjeri ponekad iskrivljuju istinu da bi izbjegli rad. Govore stvari koje zvuče kao laži, ali

tehnički nisu jer nitko neće povjerovati u njih.Potpuna lista inženjerskih laži data je ispod:- Neću izmjeniti ništa bez dogovora sa tobom- Vratit ću ti tvoj zatureni kabl sutra- Moram da imam novu opremu za taj posao- Ne zavidim ti na novom računalu

Page 43: STOP'' #2

43

55ŠKRTOST

Inženjeri su poznati po škrtosti. To nije zbog loše naravi; već jednostavno zato što je svaka kupovina zapravo problem optimizacije, odnosno: “Kako da se izvučem iz ove situacije, a da zadržim najveću količinu novca?”

66MOĆ KONCENTRACIJE

Ako postoji jedna osobina koja najbolje definra inženjera, to je sposobnost da se koncentrira na jednu stvar i da isključi sve ostalo u svojoj okolini. Ovo ponekad dovodi do toga da inženjere prerano proglase mrtvima. Neki pogrebni zavodi u razvijenim oblastima su počeli

da provjeravaju radne biografije prije nego što preuzmu tijela. Svatko sa diplomom iz elektrotehnike, strojarstva, matematike ili iskustvom u programiranju ostavlja se na još par dana u predvorju, čisto da bi se vidjelo da li će se povratiti.

77RIZIK

Inženjeri mrze rizik. Pokušavaju da ga eliminiraju kad god mogu. To je razumljivo, budući da kada inženjer napravi jednu malu grešku, mediji je tretiraju kao da je to neka velika stvar, ili tako nešto.

Primjeri lošeg medijskog djelovanja:- Hidnenberg

- Space shuttle Challenger- Apollo 13

- teleskop Habl- Titanik

Procjena odnosa rizik/nagrada za inženjere izgleda otprilike ovako:RIZIK: Javno poniženje i smrt tisuća nedužnih ljudi.

NAGRADA: Plaketa u simpatičnom plastičnom ramu.Budući da su praktični, inženjeri uvijek računaju ovaj odnos rizika i nagrade i odlučuju da rizik nije dobra

stvar. Najbolji način da se izbjegne rizik je savjetovanje da je svaka aktivnost tehnički nemoguća zbog razloga koji su suviše komplicirani da bi se objasnili.Ako taj pristup nije dovoljan da bi se stopirao projekat, inženjer će primjeniti drugu liniju obrane: “Tehnički je moguće, ali će koštati suviše”

88EGO

Što se ega tiče, inženjerima su bitne dvije stvari:- Koliko su pametni- Koliko finih stvarčica posjeduju

Najbrži način da natjerate inženjera da riješi problem je da problem proglasite nerješivim. Nijedan inženjer nije u stanju da ostavi nerješivi problem, sve dok ga ne riješi. Nijedna bolest ili smetnja nije dovoljna da inženjera spriječi u tome. Ovakvi izazovi brzo postaju osobni - borba između inženjera i zakona prirode.Inženjeri mogu da izdrže bez hrane i higijene danima, da bi riješili problem (inače izdržavaju, jednostavno zato što zaborave). A kada uspiju da riješe problem, osjete navalu ega koja je bolja od seksa – uključujući i onu vrstu seksa u kojoj sudjeluju drugi ljudi.Ništa ne zvuči kao veća prijetnja inženjeru od mogućnosti da netko drugi posjeduje veće tehničko znanje ili sposobnosti. Normalni ljudi ponekad to koriste da bi inženjera natjerali da više radi. Kada inženjer kaže da se nešto ne može uraditi (šifra koja znači da nije interesantno raditi to), neka pametna normalna osoba će pogledati inženjera pogledom punim sažaljenja i suosjećanja i reći nešto kao: “Pitat ću Franu da to riješi. On umije da rješava teške tehničke probleme”.U tom trentuku, normalna se osoba ne bi trebala naći na putu između inženjera i problema. Inženjer će početi da radi na problemu kao izgladnjela čivava na svinjskom odresku.

Page 44: STOP'' #2

44

Putnik u balonu sa vrućim zrakom izgubio je orijentaciju. Spustio je balon niže i ugledao jednu ženu na tlu. Spustio se još niže i pozvao ženu:- „Oprostite, možete li mi pomoći? Obećao sam jednom prijatelju da ću se naći sa njim, ali ne znam gdje se nalazim.“ Žena mu odgovara: - „Nalazite se u balonu, otprilike 10 met. iznad zemlje, 49 stupnjeva, 28 minuta i 11 sekundi širine, te 8 stupnjeva, 28 minuta i 58 sekundi dužine.“- „Vi ste sigurno inženjerka“ – kaže čovjek u balonu. - „Jesam“, potvrdi žena, „ali kako to znate?“ - „Pa, sve što ste mi rekli je tehnički korektno, ali ja nemam pojma šta bih uradio sa tim informacijama, a činjenica je da još uvijek ne znam gdje sam. Otvoreno govoreći, niste mi bili od prevelike pomoći, samo ste mi produžili putovanje.“ Žena mu na to odgovori: „Vi sigurno radite u menadžmentu !“ „Da“, odgovara čovjek iz balona „kako znate??“ .„Tja“, odgovara žena „niti znate gdje ste, niti kuda idete. Vi ste na temelju velike količine vrućeg zraka dospjeli do ove pozicije. Dali ste obećanje prijatelju, a da nemate pojma kako ćete ga održati, a očekujete od ljudi ispod vas da riješe vaš problem. Činjenica je da ste sada u istoj izgubljenoj poziciji kao i prije našeg susreta, ali sada sam nekako ja kriva za to !“

Menadžment i inženjeri

Inženjer umre i dođe pred vrata Raja. Tamo ga dočeka sveti Petar i kaže: - “Ti si inženjer, nemaš šta raditi ovdje jer je ovdje sve savršeno. Idi u Pakao.” I tako ode inženjer u Pakao. Nakon nekog vremena dosadi mu nivo “komfora” u Paklu i počne preuređivati. Prvo je složio klimu, pa WC-e s kotlićima i onda pokretne stepenice. Jednog dana nazove Bog Vraga i pita ga kako ide. Vrag: - “Hej, stvari idu super. Imamo klimu, WC-e koji rade, pokretne stepenice i ko zna što će ovaj inženjer još napraviti.”

Bog: - “Šta, imate inženjera? To se nije smelo desiti. Vrati ga natrag!”

Vrag: - “Nema šanse, volim imati inženjera u svom timu i zadržaću ću ga.”

Bog: - “Vrati ga natrag ili idemo na sud!”

Vrag se na to slatko nasmije i kaže:- “Da, sigurno. A gdje ćeš ti u Raju naći advokata?”

Inženjer u paklu

Page 45: STOP'' #2

45

Sprovodi se anketa ljudi na ulici: Znate li šta je to virtualni sex? Na to odgovaraju:Arhitekt: Nikad nisam čuo za takav seks.Pravnik: Kakav seks?Programer: Virtualni šta?

Muju na zavodu za zapošljavanje pitaju što je po zanimanju. On odgovori: – Pomoćni bagerist.– A što vam je to?– Pa bolan, ono što bager ne može, ja lopatom.

-Tata, kako sam se ja rodio?-Evo ovako : Tata i mama su napravili jedan copy / paste na jednom chat-u na MSN-u. Tata je onda dao mami sastanak preko e- mail- a u WC -u u jednom cybercafe- u. Onda je mama napravila nekoliko download- a sa tatinim memory stick - om . Kad je tata bio spreman za upload , primjetili smo da nismo stavili firewall. Pošto je bilo kasno da se koristi delete , 9 mjeseci kasnije nam je stigao opasni virus.

Idu dva digitrona ulicom i vide kompjuter. Jedan kaže:-,,vidi štrebera.,,

Koliko treba Microsoft programera da promjene sijalicu ?- Ni jedan, oni mrak proglase standardom

Sin: - “Tata, tata, a da li je istina što pišu u novinama da facebook zaglupljuje?”Tata: - “Šta, wtf, omg, jbt, lol!”

- Jesi čuo da postoji život van net - a? - Sereš,daj link!

Šta će bi se desilo ako bi vlada nekim čudom završila u Sahari?- Prvog dana bi se čudili, drugog dana bi imali prvu sjednicu, a trećeg dana bi poskupiio pijesak.

Page 46: STOP'' #2

46

Marko Lovrić3. godina Preddip-lomskog studija, Elektronika i raču-nalno inženjerstvo

TanjaPleić2.godina Preddip-lomskog studija, Industrijsko inžen-jerstvo

StipankaŠimleša1.godina Diplomsk-og studija, Bežične komunikacije

NikolinaSmilović2.godina Diplomsk-og studija, Raču-narstvo

Mateo OlujićStručni studij, Računarstvo

MartaZorić2.godina Diplomsk-og studija, Bežične komunikacije

MarinkoPešo2.godina Diplomsk-og studija, Raču-narstvo

Marin Kraljević1.godina Diplomsk-og studija, Bežične komunikacije

Marin Ajduk2.godina Diplomsk-og studija, Automa-tika i sustavi

JosipaRadeljić2.godina Stručnog studija, Računarst-vo

JosipBarićRazlikovni studij, Automatika i sus-tavi

FaniBajić2.godina Preddip-lomskog studija, Računarstvo

Anita Jukić1.godina Diplomsk-og studija, Bežične komunikacije

Ana Kljajić2.godina Diplomsk-og studija, Industri-jsko inženjerstvo

Ana Granić2.godina Preddip-lomskog studija, Računarstvo

PatrikSereći1.godina Diplomsk-og studija,Elektro-energetski sustavi

MiriamBilać2.godina Preddip-lomskog studija, Elek-trotehnika i informaci-jska tehnologija

Marin Kovačević1.godina Preddip-lomskog studija, Industrijsko inžen-jerstvo

NAŠ TIM

Page 47: STOP'' #2
Page 48: STOP'' #2