STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE - EE Strat... · mediteranske zemlje (Španjolska, francuska, italija, gr Čka) koriste se prednoŠĆu Što imaju more (40.000 mw

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA

REPUBLIKE HRVATSKE

10. studenog 2008.

Damir Polančec, dipl. ing.potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske

i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva

2

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH

ZAKON O ENERGIJI (NN 68/2001, 177/2004 I 76/2007):

� STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA: DONOSI JE HRVATSKI SABOR NA PRIJEDLOG VLADE RH ZA RAZDOBLJE OD DESET GODINA (VAŽEĆA STRATEGIJA IZ 2002.)

� PROGRAM PROVEDBE STRATEGIJE: DONOSI VLADA RH NA RAZDOBLJE OD NAJMANJE TRI GODINE

� IZVIJEŠĆE O PROVEDBI STRATEGIJE: PODNOSI VLADA RH HRVATSKOM SABORU NAKON ISTJEKA RAZDOBLJA ZA KOJE JE PROGRAM DONESEN.

3

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- SHEMA JAVNE RASPRAVE I USVAJANJA STRATEGIJE

4

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- ČLANOVI KONZORCIJA ZA IZRADU STRATEGIJE:

EKONERG – institut za energetiku i zaštitu okoliša

Sveuččččilište u Zagrebu, FER

Sveuččččilište u Zagrebu, Rudarsko geološko naftni fakultet

Ekonomski institut, Zagreb

ÅF Group (Švedska)

IPA (V. Britanija)

5

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- POVODI ZA PRILAGODBU I NADOGRADNJU

RH POSTALA KANDIDAT ZA PUNOPRAVNO ČČČČLANSTVO U EU

POTPISAN SPORAZUM O ENERGETSKOJ ZAJEDNICI

RATIFICIRAN KYOTSKI PROTOKOL I ZAPOČČČČELI PREGOVORI

O OBVEZAMA DO 2020. GODINE

POSKUPLJENJE ENERGIJE I NESTABILNOST SVJETSKOG

ENERGETSKOG TRŽŽŽŽIŠTA

6

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- EUROPSKA UNIJA SE OBVEZALA

SMANJITI EMISIJE STAKLENIČČČČKIH PLINOVA DO 2020. ZA 20%U ODNOSU NA 1990. GODINU, A ZA 30% AKO

ZEMLJE U RAZVOJU PRIHVATE OBVEZE U SKLADU S NJIHOVIM GOSPODARSKIM

MOGUĆNOSTIMA.

SMANJITI NEPOSREDNU POTROŠNJU ENERGIJE ZA 9% DO 2016. MJERAMA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

(PROKLAMIRANI CILJ SMANJENJA UKUPNE POTROŠNJE ENERGIJE ZA 20% DO 2020.

GODINE, ALI JOŠ NIJE RAZRAðEN).

20% OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE U NEPOSREDNOJPOTROŠNJI ENERGIJE DO 2020. GODINE.

10% BIOGORIVA U UKUPNOJ POTROŠNJI BENZINA I DIESELADO 2020. GODINE.

7

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- HRVATSKA ĆE ISPUNITI OVE OBVEZE:

SMANJITI EMISIJE STAKLENIČČČČKIH PLINOVA DO 2020. U SKLADU S OBVEZAMA IZ PREDSTOJEĆĆĆĆIHPREGOVORA U UKVIRU UN KONVENCIJE O PROMJENI KLIME

9% SMANJITI NEPOSREDNU POTROŠNJU ENERGIJE(U ODNOSU NA PROSJEK POTROŠNJE OD 2001 DO 2005.)

DO 2016. PRIMJENOM MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI

20,0% UDJEL OBNOVLJIVIH IZVORA U NEPOSREDNOJPOTROŠNJI ENERGIJE ( HRVATSKI OBVEZUJUĆI CILJ ZA 2020.)

10% UDJEL BIOGORIVA U POTROŠNJI BENZINA I DIZELSKOG GORIVA U PROMETU 2020. OD

35% UDIO PROIZVODNJE ELEKTRIČČČČNE ENERGIJE IZ OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE (S VELIKIM HE) U UKUPNOJ PROIZVODNJI ELEKTRIČNE ENERGIJE U 2020. IZNOSI - OVOM STRATEGIJOM POSTAVLJENI CILJ

Emisija stakleničkih plinova po stanovniku

0 5 10 15 20 25 30

Monaco

Turkey

Latvia

Lithuania

Croatia

Romania

Switzerland

Belarus

Sweden

Liechtenstein

Portugal

Hungary

Bulgaria

Ukraine

France

Slovakia

Italy

Spain

Poland

Slovenia

Japan

Iceland

European Community

Austria

United Kingdom

Norway

Germany

Greece

Denmark

Netherlands

Russian Federation

Belgium

Czech Republic

Finland

Estonia

Ireland

New Zealand

Canada

United States

Australia

Luxembourg

tCO2-eq/stanovnik

8

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH

3 TEMELJNA ENERGETSKA CILJA:

SIGURNOST ENERGETSKE OPSKRBE

KONKURENTNOST ENERGETSKOG SUSTAVA

ODRŽŽŽŽIVOST ENERGETSKOG RAZVOJA

9

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- 10 TEMELJNIH NAČELA STRATEGIJE

(1) ENERGETSKA STRATEGIJA USREDOTOČUJE SE NA ULOGU DRŽŽŽŽAVE

U ENERGETICI

(2) ENERGETSKI SUSTAV RH PROMATRA SE KAO OTVORENI SUSTAV

(3) ENERGETSKI SEKTOR ĆE SE TEMELJITI NA TRŽŽŽŽIŠNIM NAČČČČELIMA

(4) ENERGETSKI SEKTOR JE INFRASTRUKTURNA ALI I PODUZETNIČČČČKA,IZVOZNO ORIJENTIRANA DJELATNOST

(5) HRVATSKI ZAKONODAVNI, REGULATORNI I INSTITUCIONALNI OKVIR TREBA KONTINUIRANO USKLAðIVATI S PRAVNOM STEČČČČEVINOM EU

(6) POVEĆĆĆĆAVATI ENERGETSKU UČČČČINKOVITOST

(7) HRVATSKA ĆE RAZVIJATI RAZNOLIKU ENERGETSKU STRUKTURU

(8) ISKORIŠTAVATI POSEBNOST HRVATSKOG GEOGRAFSKOG POLOŽŽŽŽAJA

(9) IZJEDNAČČČČITI UVJETE ENERGETSKE OPSKRBE NA PODRUČJU RH

(10) STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA TREBA INTEGRIRATI CILJEVE I MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA I NACIONALNE POLITIKE UBLAŽIVANJAKLIMATSKIH PROMJENA

10

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- TEMELJNI SCENARIJ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE

Slika 2.11.3. Neposredna potrošnja energije po stanovnikuFigure 2.11.3. Final Energy Demand per Capita

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

LU IS US FI NO NL SE BE AT DE IE CH RU DK FR JP CZ GBEU

27 SI IT ES EE SK PT HU GR BY LV UA PL HR LT BG ROSiCG TR MK BA AL MD

kgoe/inhabitant

Slika 2.11.3. Neposredna potrošnja energije po stanovnikuFigure 2.11.3. Final Energy Demand per Capita

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

LU IS US FI NO NL SE BE AT DE IE CH RU DK FR JP CZ GBEU

27 SI IT ES EE SK PT HU GR BY LV UA PL HR LT BG ROSiCG TR MK BA AL MD

kgoe/inhabitant

2006. 2010. 2020. 2006. - 2020. 2030. 2020. - 2030.

PJ PJ PJ % PJ %

Industrija 58,86 67,11 84,43 2,6 103,09 2,0

Promet 85,63 103,65 135,22 3,3 152,59 1,2

Opća potrošnja 123,4 139,85 189,95 3,1 245,16 2,6

Ukupno 267,9 310,6 409,6 3,1 500,8 2,0

Potrošnja energije

11

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH-ODRŽIVI SCENARIJ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE

PJ 2006. 2010. 2020.

Predviñena stopa

porasta od 2006.

do 2020. godine,

%

2030.

Predviñena

stopa porasta

od 2020. do

2030., %

Ukupna potrošnja

prema temeljnoj

projekciji

267,89 310,60 409,60 3,1 500,83 2,0

Ukupna potrošnja

prema održivom

scenariju

267,89 304,01 386,84 2,7 470,60 2,0

Ukupno smanjenje

neposredne potrošnje

energije*

0,00 6,59 22,76 / 30,23 /

0

100

200

300

400

500

600

2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

PJ

Energetske uštede u odnosu na temeljnu projekciju - "negajouli"Potrošnja energije u održivom scenariju

2020. - 22,76 PJ 544 1000 toe

2016. - 19,77 PJ 472 1000 toe

2030. - 30,23 PJ 722 1000 toe

12

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH -BUDUĆE POTREBE ZA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Godina 2006. 2010. 2020.

Stopa porasta

potrošnje

2006.-2020. u %

2030.

Stopa porasta

potrošnje

2020.-2030. u %

Neposredna potrošnja prema

temeljnim projekcijama [TWh] 15,00 17,68 27,00 4,3 36,87 3,2

Neposredna potrošnja prema

održivom scenariju [TWh] 15,00 17,38 24,86 3,7 33,04 2,9

Ukupna potrošnja elektr. energije

prema održivom scenariju [TWh] 18,05 20,57 29,24 3,5 38,66 2,8

NEPOSREDNA POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE PO STANOVNIKU

Hrvatska = 3500 kWh p.c. EU 27 = 5600 kWh p.c.

Slika 2.11.4. Neposredna potrošnja električne energije po stanovnikuFigure 2.11.4. Final Electricity Demand per Capita

0

2000

4000

6000

8000

10000

12000

14000

16000

IS NO FI SE LU US JP BE CH AT FR NL SI DE DK IE GBEU

27 ES CZ IT EE GR RU PT SK HR BG HUSiCG MK BY UA PL LV LT BA RO TR MD AL

kWh/inhabitant

26897

23933

13

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- GODINE PRESTANKA RADA TERMOELEKTRANA

Proizvodna jedinica Nominalna snaga na

generatoru (pragu), MW

Predvidiva godina

izlaska iz pogona

EL-TO Zagreb blok A 12,5 (9) 2011.

TE Sisak blok A 210 (198) 2013.

TE Plomin blok A 105 (93) 2015.

TE Sisak blok B 210 (198) 2017.

TE-TO Osijek PTA A 25 (23,5) 2017.

TE-TO Osijek PTA B 25 (23,5) 2017.

KTE Jertovec KB A 42,5 (37) 2018.

KTE Jertovec KB B 42,5 (37) 2018.

TE-TO Zagreb blok C 110 2019.

TE-TO Osijek blok A 45 (42) 2019.

TE Sisak blok B 210 (198) 2019.

EL-TO Zagreb blok B 32 (26) 2019.

TE Rijeka 320 (303) 2020.

EL-TO Zagreb PTA A 25,6 2025.

EL-TO Zagreb PTA B 25,6 2025.

TE-TO Zagreb blok K 210 2030.

UKUPNO 1179,5 (1100,0) 2020.

UKUPNO 1435,7 (1351,2) 2030.

14

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH-POTREBA IZGRADNJE NOVIH PROIZVODNIH KAPACITETA

15

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH-POTREBA IZGRADNJE NOVIH PROIZVODNIH KAPACITETA

EU 27

OIE5%

Prirodni plin21%

Hidro 10%

Nafta4%

Ostalo1%

Ugljen30%

Nuklearna energija29%

STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

17

STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Belgija


Ugljen8%

Ostalo0,3%

Nafta2%

Hidro 1,9%

Prirodni plin30%

OIE4%

Bugarska

OIE0%

Prirodni plin5%

Hidro 10%

Nafta1%

Ugljen42%


Češka


Ugljen59%

Nafta0,3%

Hidro 4%

Prirodni plin5%

OIE2%

Danska

OIE22%

Prirodni plin21%

Hidro 0,1%

Nafta4%

Ugljen53%

18

STRUKTURA PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Njemačka


Ugljen42%

Ostalo5%

Nafta2%

Hidro 4%

Prirodni plin12%

OIE9%

Estonija

Ugljen91%

Nafta0,3%Hidro

0,1%

Prirodni plin8%

OIE1%

Grčka

OIE3%

Prirodni plin17%

Hidro 11%

Nafta16%

Ugljen53%

Španjolska


Ugljen22%

Ostalo2%

Nafta8% Hidro

10%

Prirodni plin29%

OIE9%

19


Francuska

OIE1%

Prirodni plin4%

Hidro 11%

Nafta1% Ugljen

4%


Mañarska

OIE4%

Prirodni plin37%

Hidro 1%

Nafta1%

Ugljen20%


Poljska

Ugljen92%

Ostalo0,2%

Nafta2%

Hidro 2%

Prirodni plin3%

OIE1%

Rumunjska

OIE0%

Prirodni plin19%

Hidro 29%

Nafta3%

Ugljen40%


20


Slovenija

OIE1%

Prirodni plin2%

Hidro 24%

Nafta0,3%

Ugljen36%


Slovačka

OIE1%

Prirodni plin7%

Hidro 15%

Nafta2%

Ugljen17%


Finska

OIE13%

Prirodni plin16%

Hidro 14%

Nafta1%

Ostalo1% Ugljen

27%


Velika Britanija

OIE4%

Prirodni plin36%

Hidro 2%

Nafta1%

Ostalo0,5%

Ugljen38%


21


Švicarska

OIE3,3%

Prirodni plin1%

Hidro 52%

Nafta0,3%

Ostalo0,4%


Švedska


Ugljen1%

Ostalo0,4% Nafta

1%

Hidro 43%

Prirodni plin1%

OIE7%

Austrija

OIE8%

Prirodni plin19%

Hidro 59%

Nafta3%

Ostalo0,4%

Ugljen11%

Norveška Prirodni plin0,4%

Hidro 98,4%

Ostalo0,1%

22

POSTOJEĆE CIJENE PROIZVEDENE ELEKTRIČNE ENERGIJE

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

NE Krško TE Plomin 2 TE-TO Plin 100 MW

Cijena električne energije, %

100

118

182

23

PROIZVODNA CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE U TERMOELEKTRANAMA I NUKLEARNOJ ELEKTRANI

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1000

84 $/bbl i 20 EUR/t CO2 168 $/bbl i 40 EUR/t CO2

Cijena električne energije, kn/MWh

NUKLEARNA UGLJEN PLIN

100

118

147

258

192

100

24

PROIZVODNA CIJENA ELEKTRIČNE ENERGIJE U ELEKTRANAMA OIE

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

84 $/bbl i 20 EUR/t CO2 168 $/bbl i 40 EUR/t CO2


NUKLEARNA UGLJEN PLIN VJETAR BIOMASA SUNCE

25

PARTICIPACIJA HRVATSKE PROIZVODNJE I USLUGA

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

U proizvodnoj cijeni električne energije U investiciji

Hrv

ats

ka

pa

rtic

ipa

cija

, %

PLIN UGLJEN NUKLEARNA

26

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RHUGLJEN – SIGURNOST OPSKRBE

IZNAD 35% U SVIJETU (U EU15 IZNAD 30%) UDIO UGLJENA U PROIZVODNJI ELEKTRIČNE ENERGIJE

IZNAD 35% (KAO PRVO GORIVO U EES-U) U 8 EU ZEMALJA (DANSKA, NJEMAČKA, GRČKA, IRSKA, POLJSKA, SLOVENIJA, ŠPANJOLSKA, VELIKA BRITANIJA, ČEŠKA, BUGARSKA)

DRUGO GORIVO U EES-U U 7 EU ZEMALJA (BELGIJA, FINSKA, MAðARSKA, NIZOZEMSKA, PORTUGAL, RUMUNJSKA I SLOVAČKA)

MEDITERANSKE ZEMLJE (ŠPANJOLSKA, FRANCUSKA, ITALIJA, GRČKA) KORISTE SE PREDNOŠĆU ŠTO IMAJU MORE (40.000 MW IZGRAðENO NA OBALI

ZALIHE UGLJENA GOLEME, RASPODIJELJENE RAVNOMJERNOU POLITIČKI STABILNIM ZEMLJAMA (PRETEŽNO U ZEMLJAMA OECD-A)

27

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RHUGLJEN – UTJECAJ NA OKOLIŠ

GLEDE LOKALNOG I REGIONALNOG UTJECAJA TE NA UGLJEN SUČČČČISTI OBJEKTI:

IZNIMNO NISKE EMISIJE SO2, NOX I ČČČČESTICA

SUSTAV MANIPULACIJE UGLJENA U ZATVORENOJ IZVEDBI (TAKO SE RJEŠAVA I KRAJOBRAZNI I ESTETSKI UTJECAJ)

NUSPROIZVODI IZGARANJA (ŠLJAKA, PEPEO, GIPS) - POTRAŽNJA CEMENTNE INDUSTRIJE JE VELIKA

PREKRCAJ S BRODA BEZ PRAŠENJA, ČAK NI PRI SNAŽNOM VJETRU

***

JEDINI PROBLEM - GLOBALNI (CO2):POVEĆĆĆĆANJE STUPNJA KORISNOG DJELOVANJA

SHEMA TRGOVANJA CO2

� HVATANJE I SPREMANJE CO2

28

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- NUKLEARNA ENERGIJA

� KONKURENTNA proizvedenih uz nisku emisiju ugljikovog dioksida

� IZ POLITIČČČČKI STABILNIH ZEMALJA nabavlja se gorivo temeljem

dugoročnih ugovora

� CIJENA MALO OSJETLJIVA na promjenu cijene primarnog energenta

� POUZDANOST PROIZVODNJE iz nuklearnih elektrana veoma je

visoka (faktor nazivnog opterećenja je iznad 90%)

� SIGURNOST RADA IZNIMNO JE VISOKA kod modernih nuklearnih

elektrana, uz primjenu sveobuhvatnog i efikasnog regulatornog okvira,

29

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- NUKLEARNA ENERGIJA

30

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- POTREBE ZA IZGRADNJOM PROIZVODNIH KAPACITETA

U SVIM SCENARIJIMA ISTA JE IZGRADNJA OVIH ELEKTRANA:

� HIDROELEKTRANE - 300 MW DO 2020.GODINE (URAČČČČUNATA I HE LEŠĆĆĆĆE)

� OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE - 4000 GWh (1545 MW) DO 2020.

� JEDINICA L (100 MW) U TE-TO ZAGREB ULAZI U POGON 2009. JEDINICA C (250 MW) U TE SISAK ULAZI U POGON 2012.ELEKTRANE SU U IZGRADNJI I KORISTIT ĆĆĆĆE PRIRODNI PLIN

� SUPROIZVODNJA TOPLINSKE I ELEKTRIČČČČNE ENERGIJE - 300 MW DO 2020. GODINE (KORISTIT ĆĆĆĆE PRIRODNI PLIN).

� TERMOELEKTRANA NA PRIRODNI PLIN – 400 MW DO 2013.

31

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- CILJEVI ZA POJEDINE OBNOVLJIVE IZVORE DO 2020.

� 1200 MW u vjetroelektranama (2000 MW do 2030. godine),

� 140 MW u elektranama na biomasu (420 MW do 2030. godine),

� 40 MW u TE na komunalni otpad (60 MW do 2030. godine),

� 20 MW u geotermalnim elektranama (30 MW do 2030. godine),

� 45 MW u sunččččevim elektranama (250 MW do 2030. godine),

� 100 MW u malim hidroelektranama (140 MW do 2030. godine) i

32

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- SCENARIJI RAZVOJA ELEKTROENERGETSKOG SEKTORA

� PLAVI SCENARIJ

• 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na ugljen snage reda veličine 600 MW


• 2020. godine ulazi u pogon termoelektrane na prirodni plin snage reda veličine 400 MW

� ZELENI SCENARIJ

• 2015. godine ulazi u pogon termoelektrana na prirodni plin snage reda veličine 400 MW

• 2020. godine ulazi u pogon nuklearna elektrana snage reda veličine 1000 MW

� BIJELI SCENARIJ


• 2020. godine ulazi u pogon nuklearna elektrana snage reda veličine 1000 MW

33

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH - VREDNOVANJE SCENARIJA

KRITERIJ VREDNOVANJA PLAVI SCENARIJ ZELENI SCENARIJ BIJELI SCENARIJ

Mogućnost izvoza električne

energije 1

3

(zbog NUKL)

5

(zbog NUKL)

Ostvarena rezerva u sustavu 5

(od 0,21 do 0,33)

1

(od 0,11 do 0,27)

3

(od 0,16 do 0,33)

Raznolikost energenata za

pretvorbu u električnu energiju

3

(22% HE, 13% OIE, 19%

plin, 37% ugljen, 9% NE)

1

(22% HE, 13% OIE, 24%


5

(22% HE, 14% OIE, 14%


Trošak uvoza energenata 1 3 5

Utjecaj na povećanje BDP-a

(investicije, uvoz, izvoz)

1 (najniže investicije; najveći

trošak uvoza energenata;

najniža mogućnost izvoza

električne energije)

3 (srednje investicije, srednji


srednja mogućnost izvoza


5 (najveće investicije; najniži


najbolja mogućnost izvoza


Emisija CO2 1

(11,3 Mt)

5

(3,2 Mt)

3

(4,1 Mt)

Cijena električne energije uz cijenu emisijskih jedinica CO2

20 EUR/t (cijena nafte 84$/bbl)

3

(440 kn/MWh)

1

(449 kn/MWh)

5

(369 kn/MWh)

Osjetljivost cijene električne

energije na promjenu cijene

emisijskih jedinica CO2

1

(do 584 kn/MWh;

promjena 33%)

3

(do 521 kn/MWh;

promjena 16%)

5

(do 471 kn/MWh;

promjena 28%)

Osjetljivost cijene električne

energije na promjenu cijene

goriva (cijena emisijskih

jedinica CO2 40 EUR/t)

1 (promjena 42% pri promjeni

cijene nafte s 84 na 140 $/b)





1 – najlošije zadovoljava kriterij; 3- dobro zadovoljava kriterij; 5- najbolje zadovoljava kriterij

34

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH - VREDNOVANJE SCENARIJA

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

84 $/bbl i 20 EUR/t CO2 84 $/bbl i 40 EUR/t CO2 168 $/bbl i 40 EUR/t CO2


Bijeli Zeleni Plavi

100

35

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- STRUKTURA PROIZVODNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE

Hrvatska/EU27 Plavi scenarij

Hrvatska 2006.

OIE *34%

Prirodni plin12%

Uvoz - bez NEK16%

Uvoz - NEK15%

Ugljen12%

Tekuća goriva11%

2015.

Ugljen25%

Uvoz - NEK11%

Prirodni plin32%

OIE *32%

EU27 2006.


OIE16%

Prirodni plin21%

Ugljen29%

Tekuća goriva5%

2018.

OIE *35%

Prirodni plin32%

Uvoz - NEK10%

Ugljen23%

2020.

OIE *36%

Prirodni plin17%

Ugljen38%

Uvoz - NEK9%

Zeleni scenarij Bijeli scenarij

2015.

Ugljen6%

Uvoz - NEK11%

Prirodni plin51%

OIE *32%

2015.

Ugljen25%

Uvoz - NEK11%

Prirodni plin32%

OIE *32%

2019. Uvoz - NEK10%

Ugljen5%

Prirodni plin49%

OIE *36%

2019.

OIE *36%

Prirodni plin32%

Uvoz - NEK10%

Ugljen22%

2020.


OIE *37%

Ugljen5%

Uvoz - NEK9%

Prirodni plin22%

2020.

Ugljen13%

Uvoz - NEK9%


Prirodni plin14%

OIE *37%

36

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- STRUKTURA PROIZVEDENE ELEKTRIČNE ENERGIJE

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

Proizvodnja, GWh

OIE * Uvoz električne energije - NEK Nuklearna energija Ugljen Prirodni plin Tekuća goriva Uvoz električne nergije - bez NEK

2006

33,9%

10,7%

12,1% 14,7%

16,5%

12,2%

2030

5,6%

41,3%

15,3%

37,8%

2015

32,1%

0,0%

31,8%

10,9%

25,2% 2020

12,8%

9,2%

27,3%

14,1%

36,5%

37

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- IZGRADNJA ELEKTRANA NAKON 2020. GODINE

� HE - NEMA POVEĆĆĆĆANJA KAPACITETA od 2020. -2030.

� NOVA TERMOELEKTRANA NA UGLJEN ULAZI 2024. (REZERVACIJA PROSTORA ZA 2. LOKACIJU ZA IZGRADNJU TERMOELEKTRANE NA UVOZNI UGLJEN TEMELJNA JE ODREDNICA OVE STRATEGIJE)

� NOVA NUKLEARNA ELEKTRANA ULAZI 2030.

� SUPROIZVODNA POSTROJENJA - DO 600 MW U 2030.

� OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE - UDVOSTRUČČČČENJE OD 2020. DO 2030. (OKO 3000 MW I 8000 GWh)

38

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- BUDUĆA PRIJENOSNA ELEKTROENERGETSKA MREŽA

ISKORISTITI POLOŽAJ ZA TRANZIT ELEKTRIČNE ENERGIJE

39

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

U 2020. godini iz obnovljivih izvora energije 88,42PJ - ekvivalent energiji u 2,105 milijuna tona nafteU 2020. godini iz obnovljivih izvora energije 88,42PJ - ekvivalent energiji u 2,105 milijuna tona nafte

0

20

40

60

80

100

120

140

160

2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

Potrošnja, PJ

Hidro Ogrjrvno drvo Biomasa Bio goriva VjetarSunce Bio plin Geotermalna RDF (bio)

40

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- POTROŠNJA NAFTNIH DERIVATA I DOMAĆA PROIZVODNJA NAFTE

0

50

100

150

200

250

300

350

400

2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

Potošnja, PJ

Neenergetska potrošnja Proizvodnja i prerada nafte i plina

Industrija Promet

Opća potrošnja Energetske pretvorbe

2006.

6,0%

45,1%

6,2%

18,1%

13,8%

10,9%

2015.

6,3%

61,3%

2,3%

8,5%

15,9%

5,6%

2020.

6,3%

61,9%

1,8%8,5%

17,1%

4,3%

2030.

5,8%

58,6%

1,2%

7,8%

22,2%

4,4%

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2021 2022 2023 2024 2025 2026 2027 2028 2029 2030

Proizvodnja/Uvoz, 103 toe

Domaća proizvodnja nafte Uvoz nafte i naftnih derivata

2006 2010 2015 2020 2030 2006 2010 2015 2020 2030PJ PJ PJ PJ PJ % % % % %

Industrija 11,61 10,99 10,03 7,61 8,45 6,2 5,9 5,6 4,3 4,4 -3,0 -1,3Promet 84,76 97,18 109,36 110,31 113,56 45,1 52,3 61,2 61,9 58,7 1,9 1,2Opća potrošnja 33,98 32,53 28,12 30,04 42,21 18,1 17,5 15,7 16,8 21,8 -0,9 0,9Proizvodnja i prerada nafte i plina 25,84 8,63 15,85 15,85 15,85 13,8 4,6 8,9 8,9 8,2 -3,4 -2,0Energetske pretvorbe 20,40 25,23 4,06 3,18 2,25 10,9 13,6 2,3 1,8 1,2 -12,4 -8,8Neenergetska potrošnja 11,31 11,31 11,31 11,31 11,31 6,0 6,1 6,3 6,3 5,8 0,0 0,0Ukupno 187,89 185,86 178,73 178,29 193,62 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 -0,4 0,1Ukupno , ktoe 4487,69 4439,18 4268,99 4258,42 4624,44

Potrošnja naftnih derivata2006-2020

2006-2030

41

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- POTROŠNJA PRIRODNOG PLINA I DOMAĆA PROIZVODNJA

0,0

1000,0

2000,0

3000,0

4000,0

5000,0

6000,0

7000,0

8000,0

9000,0

10000,0

2006 2008 2010,0 2012,0 2014,0 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

Ukupna potrošnja plina, mil. m3

Neenergetska potrošnja Proizvodnja i prerada nafte i plina ** Industrija * Promet Opća potrošnja Enegetske pretvorbe Energetske pretvorbe (izvoz električne energije)

2006.

16,1%

28,4%

26,8%

6,5%22,3%

2015.

15,5%

22,2%

0,3%16,3%16,4%

29,2%

2020.

19,0%

26,6%

3,4%

18,4%16,6%

16,0%

2030.

18,2%

14,8%

19,7%

5,5%

24,8%

17,0%

2006 2015 2019 2020 2030 2006 2015 2020 20302006-2020

2006-2030

mil. m3 mil. m3 mil. m3 mil. m3 mil. m3 % % % % % %

Industrija * 770,6 909,8 946,4 969,9 1 166,6 26,8 15,9 18,4 19,7 1,7 1,7Promet 0,0 87,5 162,6 181,9 325,5 0,0 1,5 3,4 5,5 27,6 16,3Opća potrošnja 816,6 1 241,8 1 385,2 1 405,7 1 467,5 28,4 21,7 26,6 24,8 4,0 2,5Neenergetska potrošnja 462,9 1 009,7 1 005,7 1 004,7 1 004,7 16,1 17,6 19,0 17,0 5,7 3,3Proizvodnja i prerada nafte i plina **

186,5 877,8 875,2 874,5 874,5 6,5 15,3 16,6 14,8 11,7 6,7

Enegetske pretvorbe 641,2 1 606,7 1 791,1 842,2 1 079,5 22,3 28,0 16,0 18,2 2,0 2,2Enegetske pretvorbe - otvoreni EES

641,2 1 606,7 1 791,1 1 775,5 1 770,6 7,5 4,3

Ukupno 2 877,8 5 733,3 6 166,1 5 279,0 5 918,2 100,0 100,0 100,0 100,0 4,4 3,0

Ukupno - otvoreni EES

2 877,8 5 733,3 6 166,1 6 212,2 6 609,3 5,7 3,5

Potrošnja plina

0

1 000

2 000

3 000

4 000

5 000

6 000

7 000

2006 2008 2010 2012 2014 2016 2018 2020 2022 2024 2026 2028 2030

106 m

3

Domaća proizvodnja Uvoz

42

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- SEZONSKO SKLADIŠTE PRIRODNOG PLINA

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

SIJEČANJ

VELJAČA

OŽUJAK

TRAVANJ

SVIBANJ

LIPANJ

SRPANJ

KOLOVOZ

RUJAN

LISTOPAD

STUDENI

PROSINAC

POTROŠNJA, %

POTROŠNJA DO PROSJEKA U SKLADIŠTE IZ SKLADIŠTA

43

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- INFRASTRUKTURA ZA UVOZ I TRANZIT NAFTE I PRIRODNOG PLINA

� PANEUROPSKI NAFTOVOD (PAN-EUROPEAN OIL PIPELINE -PEOP) I PREISPITIVANJE PROJEKTA DRUŽBA-ADRIA

� MEðUDRŽAVNI SPOJNI PLINOVOD HRVATSKOG I MAðARSKOG TRANSPORTOG SUSTAVA PRIRODOG PLINA

� TERMINAL ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN (TERMINAL ZA UPP)

� JONSKO-JADRANSKI PLINOVOD (IAP)

44

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- PANEUROPSKI NAFTOVOD (PEOP)

� MINISTARSKA DEKLARACIJA O PANEUROPSKOM

NAFTOVODU� Potpisana 3. travnja 2007. u Zagrebu

� Potpisnice: Rumunjska, Srbija, Hrvatska, Slovenija, Italija, te Europska unija zastupana Povjerenikom za energetiku

� TRŽŽŽŽIŠTE ZA PANEUROPSKI NAFTOVOD

� Sjeverna Italija, Njemaččččka, Austrija i ČČČČeška

� Izravno povezivanje Paneuropskog naftovoda s TAL naftovodom

� Genova, Marsej

� POTREBNE INVESTICIJE

3,44490

2,28260

1,95240

Investicije, Milijuni USD (Q4:2004)Količčččina nafte, Mt/y

45

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- PANEUROPSKI NAFTOVOD (PEOP)

1319 km NAFTOVODA OD KASPIJSKOG PODRUČJA DO

EUROPE:

46

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- DRUŽBA ADRIA

PREISPITIVANJE PROJEKTA ZA IZVOZ RUSKE NAFTE KROZ LUKU OMIŠALJ I/ILI TRANZIT PREMA ZAPADNOEUROPSKOJ NAFTOVODNOJ MREŽI S ISHODIŠTEM U TRSTU.

NAFTA BI SE IZ RUSIJE DO OMIŠLJA DOPREMALA POSTOJEĆIM NAFTOVODNIM SUSTAVIMA KOJI SU TEHNIČČČČKI INTEGRIRANI I VEĆĆĆĆ DANASMOGU DOPREMATI NAFTU DO SISKA, A OD IDUĆĆĆĆE GODINE I DO OMIŠLJA(PA RAFINERIJE URINJ)

47

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- PLINSKI TRANSPORTNI SUSTAV RH

♦

48

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH-STRUKTURA UKUPNE POTROŠNJE ENERGIJE U RH I UKUPNE POTROŠNJE ENERGIJE

0

100

200

300

400

500

600

700

800

900

1 000

2005 2010 2015 2020 2025 2030

Ukupna potrošnja energije, PJ

OIE Uvoz električne energije - NEK Nuklearna energija Ugljen Gorivo iz otpada Tekuća goriva Prirodni plin Biogoriva Uvoz električne nergije - bez NEK

2015.

1,0% 1,9%

0,9%

13,0%

38,4%

34,3%

10,5%

2020.

1,6%

29,9%13,3%

1,4%

7,6%

1,6%

13,8%30,8%

2006.

2,5%

10,0%

0,1%

9,0%2,9%

50,2%

25,3%

2030.

1,9%

4,2%

1,4%

21,9%27,3%

25,7% 17,6%

2006 2010 2020 2030 2006 2010 2020 20302006-2020

2006-2030

PJ PJ PJ PJ % % % % % % Nuklearna energija 0,00 0,00 82,16 164,32 0,0 0,0 13,8 21,8 - - Uvoz električne energije - NEK 9,52 9,71 9,71 0,00 2,5 2,2 1,6 0,0 0,1 - Uvoz električne nergije - bez NEK 10,72 6,67 0,00 0,00 2,9 1,5 0,0 0,0 - - Ugljen i koks 33,67 38,67 44,92 31,89 9,0 8,7 7,5 4,2 2,1 -0,2 Gorivo iz otpada * 0,23 2,67 8,06 10,49 0,1 0,6 1,4 1,4 29,0 17,3 OIE 37,34 38,15 79,06 132,20 10,0 8,6 13,3 17,6 5,5 5,4 Tekuća goriva 187,89 185,86 178,29 193,62 50,2 41,9 30,0 25,7 -0,4 0,1 Prirodni plin 94,82 159,37 183,39 205,60 25,3 35,9 30,8 27,3 4,8 3,3 Biogoriva 0,00 2,78 9,55 14,35 0,0 0,6 1,6 1,9 13,1 8,6 Ukupno 374,19 443,88 595,16 752,47 100,0 100,0 100,0 100,0 3,4 3,0* - RDF + alternativna goriva

Potrošnja energije

49

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- UKUPNA EMISIJA SO2 I NOx

• SO2 (2020. godina)

• 15,9 % u energetskim transformacijama

• 44,6 % u proizvodnoj industriji i graditeljstvu

• NOx (2020. godina)

• 13,4 % u energetskim transformacijama

• 73,7 % u transportu

Granična vrijednost LRTAP 2010-2020

0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

2010 2015 2020

t SO2

Ostali neenergetski sektori

Promet-cestovni i vancestovni

Ekstrakcija i distribucija fosilnih goriva

Izgaranje u proizvodnoj industriji i graditeljstvu

Uslužni sektor i kućanstva

Izgaranje u energetskim transformacijama



0

10000

20000

30000

40000

50000

60000

70000

80000

90000

100000

2010 2015 2020

t NOX

Ostali neenergetski sektori

Promet-cestovni i vancestovni

Ekstrakcija i distribucija fosilnih goriva

Izgaranje u proizvodnoj industriji i graditeljstvu

Uslužni sektor i kućanstva

Izgaranje u energetskim transformacijama


Emisije su ispod obveze protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona IRTAP konvencije

Emisije su ispod obveze protokola o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona IRTAP konvencije

50

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH- UKUPNA EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA

Kyoto ciljBazna godina

0,0

5,0

10,0

15,0

20,0

25,0

30,0

35,0

40,0

45,0

50,0

1990 1995 2000 2005 2010 2015 2020 2025 2030

1000 ktCO2eq

Emisija 1990.-2005. 'Plavi' scenarij 'Zeleni' scenarij

'Bijeli' scenarij Kyoto cilj Bazna godina

51

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA RH -- ZNAČAJKE PREDLOŽENOG ENERGETSKOG SUSTAVA RH

� ODRŽŽŽŽIV, KONKURENTAN I VISOKE SIGURNOSTIOPSKRBE

� ENERGETSKI UČČČČINKOVIT - TEHNOLOGIJE ENERGETSKE UČČČČINKOVITOSTI POTICAT ĆĆĆĆE GOSPODARSKI RAZVITAK

� OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE 20,7% U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI

� RAZNOLIK GLEDE TEHNOLOGIJA, ENERGETSKIH OBLIKA, DOBAVNIH PRAVACA I IZVORA ENERGIJE

� INTEGRIRAN U ENERGETSKI SUSTAV EU, OTVOREN I PRIVLAČČČČAN ZA PRIVATNE INVESTICIJE

� JEDAN OD TEMELJA GOSPODARSKOG RAZVOJA

HVALA NA POZORNOSTI

Documents

STRATEGIJA ENERGETSKOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE - EE Strat... · mediteranske zemlje (Španjolska, francuska, italija, gr Čka) koriste se prednoŠĆu Što imaju more (40.000 mw