REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Županijska skupština KLASA: 351-01/06-01/3 UR.BROJ: 2186/1-05-07-164 Varaždin, 2008.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

za razdoblje 2008. – 2015.

Varaždin, siječanj 2008. .

1

S A D R Ž A J Uvod .............................................................................................................................................................. 2 1. Polazne osnove ......................................................................................................................................... 3 1.1. Zakonodavni okvir ......................................................................................................................... 3 1.2. Postojeća dokumentacija – podloge za izradu Plana ..................................................................... 4 2. Gospodarenje otpadom u Varaždinskoj županiji – postojeće stanje .................................................. 5 2.1. Komunalni otpad ........................................................................................................................... 6 2.2. Proizvodni neopasni otpad ........................................................................................................... 10 2.3. Posebne vrste otpada ................................................................................................................... 16 2.3.1. Ambalažni otpad .............................................................................................................. 16 2.3.2. Otpadne gume .................................................................................................................. 17 2.3.3. Otpadna ulja .................................................................................................................. 17 2.3.4. Otpadne baterije i akumulatori ......................................................................................... 17 2.3.5. Otpadna vozila ................................................................................................................. 17 2.3.6. Medicinski otpad .............................................................................................................. 17 2.3.7. Električni i elektronički uređaji i oprema......................................................................... 18 2.3.8. Ostale vrste otpada ........................................................................................................... 18 2.4. Opasni otpad ................................................................................................................................ 20 2.5. Kontrolirana odlagališta ............................................................................................................... 21 2.6. Divlja odlagališta ......................................................................................................................... 26 2.7. Prostorno planska dokumentacija ................................................................................................ 27 2.8. Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne Hrvatske .............................................................................................................. 29 3. Plan organizacije sustava gospodarenja otpadom .............................................................................. 31 3. 1 Ciljevi gospodarenja otpadom .................................................................................................. 31 3.1.1. Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada .................................................................. 31 3.1.2. Mjere gospodarenja otpadom sukladno optimalnoj tehnologiji .......................................... obrade otpada ................................................................................................................... 33 3.1.3. Mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere .......................................... odvojenog skupljanja otpada ............................................................................................ 36 3. 1 Županijski centar za gospodarenje otpadom - ŽCGO ........................................................... 38 3.2.1. Plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili ............................................. odlaganju otpada ............................................................................................................. 39 3.2.2. Mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta ........................................................................................................................ 42 3.2.3. Mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom ............................................................. 43 3.2.4. Izvori i visina financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera ................................. 44 3.2.5. Uvjeti sufinanciranja ....................................................................................................... 46 3.2.6. Upravljanje sustavom ....................................................................................................... 48 4. Rokovi za izvršenje utvrđenih mjera .................................................................................................. 50 5. Zaključak. .............................................................................................................................................. 51 6. Prilozi. ..................................................................................................................................................... 53

2

UVOD

Aktivnosti na zbrinjavanju otpada i zaštiti okoliša u posljednjih dvadesetak godina postaju sve značajnije kako u Europi i svijetu tako i u Hrvatskoj. Do sada se problem krutog otpada u najvećem dijelu Hrvatske rješavao jednostavnim skupljanjem otpada i njegovim odlaganjem na najelementarnije opremljena odlagališta, koja svojim položajem i oblikom samo donekle ili uopće ne ispunjavaju tehničko-tehnološke uvjete.

Gospodarenje otpadom je gorući problem zaštite okoliša koji zahtijeva prioritetno rješavanje, te je jedno od najzahtjevnijih područja u smislu usklađivanja sa standardima Europske Unije (EU). Rješavanje tog problema i orijentacija prema suvremenom gospodarenju otpadom jedan su od preduvjeta za ulazak u EU.

Pravno područje gospodarenja otpadom uređeno je Zakonom o otpadu ("Narodne novine" br. 178/04), međunarodnom Konvencijom o kontroli prekograničnog prometa opasnim otpadom i njegovom odlaganju – Baselska konvencija ("Narodne novine" – Međunarodni ugovori br. 3/94), Pravilnikom o gospodarenju otpadom ("Narodne novine" br. 23/07) i nizom prodzakonskih propisa koji reguliraju postupnje s posebnim kategorijama otpada.

Zakon o otpadu donesen u prosincu 2004. god. usklađen je s odredbama Okvirne Direktive EU o otpadu 75/42/EZ. Zakonom je utvrđen pravni okvir za daljnje usklađivanje s EU propisima na području gospodarenja otpadom. U skladu s legislativom gospodarenje otpadom čini skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprečavanje nastanka otpada, smanjvanje količina otpada, i/ili njegove štetne utjecaje na okoliš, skupljanje, prijevoz, oporabu, te nadzor nad tim djelatnostima i skrb za zatvorena odlagališta na gospodarski učinkovit i po okoliš prihvatljiv način.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 130/05) kao planski dokument propisala je smjernice, a Zakon o otpadu propisuje obvezu izrade Planova gospodarenja otpadom Vlade, županija, gradova i općina, kao provedbenih dokumenata Strategije. Varaždinska županija donijela je 7.02.2006.god. Strategiju gospodarenja otpadom Varaždinske županije, a 16.08.2006.god. utvrđen je Prijedlog plana gospodarenja otpadom Varaždinske županije, te dostavljen u Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, kako bi uz Planove ostalih Županija poslužio za izradu državnog Plana. Vlada Republike Hrvatske donijela je Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. ("Narodne novine" br. 85/07). Prema Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. Županja do kraja 2007. god. treba donijeti Plan gospodarenja otpadom Varaždinske županije koji mora biti usklađen s državnim dokumentima - Strategijom gospodarenja otpadom i Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj.

Za izradu Plana gospodarenja otpadom Varaždinske županije uz Državni Plan gospodarenja otpadom korištena je i Strategija gospodarenja otpadom Varaždinske županije. Svrha Plana gospodarenja otpadom Varaždinske županije je uspostava održivog sustava gospodarenja otpadom u Županiji, u skladu s obvezama i smjernicama nacionalne zakonske regulative, europskih direktiva, te državnih i lokalnih planskih dokumenata.

Plan gospodarenja otpadom Varaždinske županije donosi se za period od osam godina, a nadzor prema Zakonu o otpadu nad provedbom Plana gospodarenja otpadom Varaždinske županije je u nadležnosti Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji koje jednom godišnje podnosi Županijskoj skupštini izvješće o izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

3

1. POLAZNE OSNOVE 1.1. Zakonodavni okvir Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u RH - Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, ("Narodne novine" br.130/05) - Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015.g. ("Narodne novine" br. 85/07) - Zakon o otpadu, ("Narodne novine" br. 178/04, 111/06) - Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju, ("Narodne novine" br. 3/1994- Međunarodni ugovori) - Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada ("Narodne novine" br. 50/05) - Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom ("Narodne novine" br. NN 69/06, 7/07) - Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom ("Narodne novine" br. 32/98) - Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom ("Narodne novine" br.71/04) - Pravilnik o gospodarenju otpadom ("Narodne novine" br.23/07 i 111/07) - Pravilnik o vrstama otpada ("Narodne novine" br. 27/96) - Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom ("Narodne novine" br. 123/97 i 112/01) - Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada ("Narodne novine" br. 117/07) - Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu ("Narodne novine" br. 97/05, 115/05) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama ("Narodne novine" br. 40/06) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima ("Narodne novine" br. 124/06) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ("Narodne novine" br. 133/06) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima ("Narodne novine" br.136/06) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom ("Narodne novine" br. 74/07) - Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom ("Narodne novine" br.72/07) - Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja naknade na opterećivanje okoliša otpadom ("Narodne novine" br. 120/04) - Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada ("Narodne novine" br. 51/06) - Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave ("Narodne novine" br. 59/06) - Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na opterećivanja okoliša otpadom ("Narodne novine" br. 95/04) - Odluka o uvjetima označavanja ambalaže ("Narodne novine" br. 155/05, 24/06, 28/06) - Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2006. ("Narodne novine" br. 64/06) - Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u energetske svrhe u 2007. ("Narodne novine" br. 37/07). Osim navedenih propisa, u državni zakonodavni okvir spadaju i propisi koji na neki način, tj. indirektno, utječu ili reguliraju način gospodarenja otpadom kao što su, npr., Zakon o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br.26/03- pročišćeni tekst, 178/04 i 178/07), Zakon o kemikalijama ("Narodne novine" br. 150/05), Zakon o prijevozu opasnih tvari ("Narodne novine" br. 97/93, 34/95, 151/03) i dr.

4

Za pripremu i izradu Plana gospodarenja otpadom Varaždinske županije uzeti su u obzir dokumenti sukladno nacionalnom pravnom okviru: • Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 82/94, 128/99 – stari Zakon) • Zakon o zaštiti okoliša ("Narodne novine" br. 110/07) • Zakon o otpadu ("Narodne novine" br. 178/04) • Zakon o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 26/03, 82/04) • Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ("Narodne novine" br.

107/03) • Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada ("Narodne novine" br. 50/05) • Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom ("Narodne novine" br. 123/97, 112/01) • Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada ("Narodne novine" br. 117/07) • Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom ("Narodne novine" br. 53/96) • Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom ("Narodne novine" br. 32/98) • Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu ("Narodne novine" br. 97/05) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama ("Narodne novine" br. 40/06) • Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima

nekretnina i jedinicama lokalne samouprave ("Narodne novine" br. 59/06) • Pravilnik o gospodarenju otpadom ("Narodne novine" br. 23/07) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima ("Narodne novine" br. 124/06) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ("Narodne novine" br. 133/06) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima ("Narodne novine" br. 136/06) • Pravilnik o gospodarenju otpadnim električkim i elektroničkim uređajima i opremom ("Narodne novine" br. 74/07) • Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom ("Narodne novine" br. 72/07) 1.2. Postojeća dokumentacija – podloge za izradu Plana • Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 130/05) • Program mjera za postupanje s otpadom u Republici Hrvatskoj u 2004. (MZOPUG, 04) • Strategija gospodarenja otpadom Varaždinske županije, 2006. • Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 85/07) • Izvješće o stanju okoliša Varaždinske županije, 2006. • Program zaštite okoliša Varaždinske županije, 2007. • Prostorni plan Varaždinske županije, 2000. • Prostorni planovi uređenja Gradova/Općina • Dokumentacija Javne ustanove za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog

otpada sjeverozapadne Hrvatske (u nastavku: JUSZH): - Studija izvedivosti Regionalnog centra za gospodarenje komunalnim i neopasnim industrijskim otpadom sjeverozapadne Hrvatske - Studija o utjecaju na okoliš Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, Lokacija Gunjak, Općina Sveti Ivan Žabno - Izvješće o radu JUZSH za 2004., 2005., 2006. i prva polovica 2007. god. - Plan realizacije projekta regionalnog Centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske

5

2. GOSPODARENJE OTPADOM U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI – - POSTOJEĆE STANJE Podaci o količinama, vrstama, načinu postupanja s otpadom korišteni u ovom Planu temelje se na podacima anketnih upitnika gospodarskih subjekata, JLS-a, komunalnih poduzeća, kao i podacima Katastara emisija u okoliš (KEO) u okviru kojeg se vodi Katastar otpada pri Uredu državne uprave Varaždinske županije. Kategorije i vrste otpada propisane su Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikacijii otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada ("Narodne novine" br. 50/05) koja je usklađena s Europskom listom otpada. Kretanje otpada od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja, tj. postupak skupljanja, prijevoza, iskorištavanja, obrađivanja i konačnog odlaganja naziva se tokom otpada. Tokovi otpada ovise o svojstvima otpada, mjestu nastanka, te obvezama i odgovornostima onih koji su ga dužni zbrinuti. Otpad se razvrstava na kategorije: - prema svojstvima: inertni otpad, neopasni i opasni otpad, - prema mjestu nastanka: komunalni i proizvodni otpad, - prema obvezama i odgovornostima: - komunalni za kojeg su odgovorne općine i gradovi, - proizvodni za kojeg su odgovorni proizvođači otpada, - ambalažni (papirnate tvari, plastika, drvo, metali, višeslojni materijali, staklo) za koji su odgovorni proizvođači otpada i uvoznici, - problematične tvari (sadržane u akumulatorima, antifriz, infektivni otpad, filteri, otpadna ulja, kozmetika, otrovi i sličan otpad koji ima na ambalaži oznaku zabrane bacanja u kanalizaciju ili u kućni otpad), za koji su odgovorni proizvođači otpada i uvoznici. Dosadašnji način prikupljanja i valorizacije podataka o otpadu temelji se na podacima iz katastru emisija u okoliš (KEO) odnosno katastra otpada koji je uspostavljen 1997. god., i temeljem starog Zakon o zaštiti okoliša vodi se pri Uredu državne uprave u Varaždinskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove. Od 1.1.2008. god. KEO (novi naziv je Registar onečišćavanja okoliša) se vodi u okviru Upravnog odjela za zaštitu okolliša i komunalno gospodarstvo Varaždinske županije. Obveza prijave proizvedenih količina otpada temeljena je na Zakonu o otpadu iz 1994. i Pravilniku o katastru emisija u okoliš ("Narodne novine" br. 36/96). Podaci o postupanju s otpadom su nepotpuni i nisu pouzdani u odnosu na prijavljene količine zbog neispunjenih propisanih obveza proizvođača, skupljača i obrađivača da periodički dostavljaju podatke o količinama i vrstama otpada, kao i nedostataka samog informacijskog sustava uspostavljenog 1997. god. bez daljnjeg nadograđivanja. Prijava i ispravnost dostavljenih podataka u nadležosti je Inspekcije zaštite okoliša. Godine 2002. osnovana je Agencija za zaštitu okoliša koja na razini države a temeljem dostavljenih podatak iz KEO-a ureda državne uprave, analizira i obrađuje podatke o emisijama u okoliš, pa tako i za otpad.

2.1. Komunalni otpad Sukladno Zakonu o otpadu komunalni otpad se definira kao otpad iz kućanstva, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Komunalni otpad organizirano se skuplja i odvozi u svim jedinicama lokalne samouprave. Sustavi za skupljanje komunalnog otpada na području Županije su različiti. Domaćinstva otpad odlažu u posude, vreće ili kontejnere. Odvoz otpada provodi se specijalnim vozilima u pravilu jedanput tjedno, a glomazni otpad dva puta godišnje. Organizirano skupljanje i odvoz otpada provodi se u svih 28 JLS-a. Postotak stanovništva pokriven odvozom komunalnog otpada varira, ali se može zaključiti da je prosjek vrlo visok oko 90 %, odnosno da je sigurno viši od prosjeka RH koji iznosi 80 %. Preostalih desetak posto čine naselja brežnog dijela Županije gdje je otežano osigurati organizirano skupljanje i odvoz otpada.

Količine skupljenog i odloženog komunalnog otpada u Varaždinskoj županiji prijavljene u KEO, iskazane su u Grafikonu 1 i Tablici 1.

Grafikon 1: Količine skupljenog i odloženog komunalnog otpada u 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. god. prijavljenog od skupljača/obrađivača

Komunalni otpad (t)

01000020000300004000050000

Skupljeno

t

Odloženo

2002 2003 2004 2005 2006

Tablica 1: Količine skupljenog i odloženog komunalnog otpada u 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. god. prijavljenog od skupljača/obrađivača

godina Komunalni otpad – skupljeno (t)

Komunalni otpad – odloženo (t)

2002. 21.338 23.249 2003. 29.522 34.686 2004. 30.931 24.887 2005. 38.367 24.973 2006. 39.676 29.693

Iz tablice je razvidno da se količine skupljenog otpada povećavaju dok se prema

podacima obrađivača otpada, količine odloženog otpada smanjuju. Razlika u količini između skupljenog /odloženog otpada potječe od činjenice da neki obrađivači nisu prijavili u KEO količine obrađenog - odloženog otpada.

6

Prema podacima o skupljenoj količini otpada za 2006. god. te broju stanovnika u Županiji od 184.769 (statistički podatak za 2001. god.) zaključuje se da količina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku po jednoj godini iznosi 205 kg. Prema sastavu komunalnog otpada moguće je odrediti standard stanovništva, tip naselja, dostignuta razina komunalne infrastrukture i slično, te je jedan od značajnijih čimbenika u analizi otpada. Obzirom da se sastav komunalnog otpada mijenja ovisno o sredini u kojoj nastaje i direktno ovisi o navedenim čimbenicima, u Republici Hrvatskoj prisutan je slijedeći sastav: Tablica 2: Sastav komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj

7

Komponenta otpada

mas %,

mas % biorazgradivi udio

Kuhinjski i biootpad 43,1 Papir i karton 19,6 Koža i kosti 3,0 74,5 Drvo 1,3 Tekstil 7,8 Staklo 6,6 Metali 4,1 Inertni 1,5 Plastika 11,6 Guma 0,9 Posebni 0,4

Odvojeno skupljanje komunalnog otpada provodi se putem uličnih kontejnera za staklo, papir, plastiku. U pet JLS-a u kojima je Varkom d.d. koncesionar za skupljanje komunalnog otpada odvojeno skupljanje provodi se posebnom kantom u domaćinstvu za otpadni papir, karton i PET ambalažu. Prema podacima skupljača i obrađivača oko 90 % komunalnog otpada odlaže se na odlagališta, odnosno privremeno skladišti (balira), a samo 8 % se odvojeno skuplja. Temeljem podataka dostavljenih od strane 6 gradova, na području Varaždinske županije u funkciji je 268 "zelenih otoka", odnosno mjesta na kojima se može u kontejnere odložiti izdvojene frakcije komunalnog otpada (Tablica 3). Tablica 3: Pregled lokacija "zelenih otoka" po JLS-ima

LOKACIJE KONTEJNERI JLS SVEUKUPNO PAPIR STAKLO PET

VARAŽDIN 200 200 150 200 LUDBREG 25 25 25 25

VARAŽD. TOPLICE 6 6 1 1 LEPOGLAVA 11 11 11 11

IVANEC 26 26 15 26 NOVI MAROF 0 * 1 17 0 SVEUKUPNO 268 269 219 263

8

* u Novom Marofu je na 17 lokacija postavljen samo kontejner za staklo i jedan kontejner za papir u okviru tvrtke Trgonom d.o.o., odnosno nema "zelenih otoka" kao mjesta za odlaganje izdvojenih frakcija komunalnog otpada Potrebno je istaknuti da je Varkom d.d. omogućio selektivno prikupljanje otpada od 1.06.2002. god. primarno za Grad Varaždin, dok danas Varkom d.d kao odabrani koncesionar za skupljenje komunalnog otpada, selektivno prikuplja otpad i po Općinama Trnovec Bartolovečki, Sveti Ilija, Vinica i Petrijanec. Količine odvojeno prikupljanog otpada prikazane su u Tablici 3. Tablica 3: Količine odvojeno skupljenog otpada Varkom d.d.

GODINA PAPIR (t) PET (t) STAKLO (t) UKUPNO (t)

2002. (6 mjeseci) 340,69 - 22,94 363,63

2003. 801,18 49,09 316,22 1.166,50

2004. 1.162,46 86,65 332,16 1.581,27

2005. 1.525,47 87,20 301,04 1.913,71

2006. 1.452,86 17,20 * 4,84 1.474,90

* nije PET već obična sitna plastika Iz tablice je vidljivo da je zbog primjene Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (povrat ambalaže u trgovine radi povratne naknade 0,50 kn/boci) smanjena ukupna količina odvojeno skupljanog otpada.

Članak 26. Zakona o otpadu propisuje obvezu odvojenog skupljanja opasnih komponenti komunalnog otpada iz domaćinstava (baterije, stari lijekovi, ambalaža od boja, ulja i lakova, mineralnih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i dr.), ali ova obveza se još ne provodi niti u jednoj JLS.

Sukladno Zakonu o otpadu, za postupanje sa svim vrstama otpada (skupljanje,

oporabu i zbrinjavanje) potrebno je pri nadležnom tijelu državne uprave ishoditi dozvolu. Komunalni otpad skupljaju ovlašteni skupljači na području jedinica lokalne

samouprave (JLS) temeljem dodjeljene koncesije: Varkom d.d., Ivkom d.d., Lukom d.o.o., Novokom d.d. (bivši Komunalac d.d.), Babić d.o.o., Eko-flor d.o.o., Knekom d.o.o. (od 1.06.2006. god. izabrani koncesionar za skupljanje otpada u Općini Gornji Kneginec je Eko-flor d.o.o.)

Ovlašteni skupljači komunalnog otpada na području Varaždinske županije su

prikazani u Tablici 4.

9

Tablica 4: Pregled ovlaštenih skupljača po JLS-ma s količinama skupljenog komunalnog otpada u 2004., 2005. i 2006. god.

JEDINICA LOKALNE

SAMOUPRAVE

SKUPLJAČ

SKUPLJENI KOM. OTPAD U 2004. god. (t)

SKUPLJENI KOM. OTPAD U 2005. god. (t)

SKUPLJENI KOM. OTPAD U 2006. god. (t)

1. Varaždin Varkom d.d. Varaždin 14.467,48 15.478,46 14.157

2. Ivanec Ivkom d.d. Ivanec 3.256,77 4.182,19 5.144 3. Lepoglava Ivkom d.d. Ivanec 1.952,85 3.491,55 2.969 4. Ludbreg Lukom d.o.o. Ludbreg 3.549,55 3.502,24 3.875 5. Novi Marof Komunalac d.d. Novi

Marof (Novokom d.d) 3.167 3.550,00

3.483

6. Varaždinske Toplice

Eko-flor Plus d.o.o. Jastrebarsko

377,44 510,90 755

7. Bednja Ivkom d.d. Ivanec 629,57 578,55 566 8. Beretinec Eko-flor Plus d.o.o.

Jastrebarsko 356,48 303,14 273

9. Breznica Eko-flor Plus d.o.o. Jastrebarsko

152,57 187,02 232

10. Breznički Hum

Eko-flor Plus d.o.o. Jastrebarsko

141,26 186,34

219

11. Cestica Babić d.o.o. Cestica 108 128,00 502 12. Donja Voća Ivkom d.d. Ivanec 93,29 363,82 13. Donji Martijanec

Eko-flor Plus d.o.o. Jastrebarsko

206,59 160,84 235

14. Gornji Kneginec

Knekom d.o.o. G.Kneg.(do 1.06. 06) Eko-flor Plus

779,66 919,57 768

15. Jalžabet Eko-flor Plus d.o.o. Jastrebarsko

215,29 309,00 436

16. Klenovnik Ivkom d.d. Ivanec 218,16 377,59 407 17. Ljubešćica Saubermacher -do

10.mj. 05.) Babić d.o.o. Cestica

52,60 45

48

18. Mali Bukovec

Eko-flor Plus d.o.o. Jastrebarsko

Nema org. skupljanje

Nema org. skupljanje

Org. skup. od 1.06.2006.

19. Maruševec Ivkom d.d. Ivanec 432,66 912,04 951 20. Petrijanec Varkom d.d. Varaždin 274,28 589,80 682 21. Sračinec Babić d.o.o. Cestica 94,00 104,00 358 22. Sveti Đurđ Babić d.o.o. Cestica 51,00 82,08 81 23. Sveti Ilija Varkom d.d. Varaždin 280,21 301,17 368,62 24. Trnovec Bartolovečki

Varkom d.d. Varaždin 1.184,83 1.224,06

1.265,08

25. Veliki Bukovec

Babić d.o.o. Cestica 71,50 69,00 79

26. Vidovec Eko-flor Plus d.o.o. Jastrebarsko

284,67 260,58 477

27. Vinica Varkom d.d. Varaždin 361,39 360,76 479 28. Visoko Eko-flor Plus d.o.o.

Jastrebarsko 156,34 189,77

480

JLS-i 6 skupljača komunalnog otpada

32.940,04

38.367,00 39.676,85

U Varaždinskoj županiji utvrđen je porast proizvedenih količina komunalnog otpada, tako da u 2005. god. sakupljeno je 38.367,00 t u odnosu na 2004. god. kada je sakupljeno 32.940,04 porast iznosi 16,47 %. Prema Strategiji gospodarenja otpadom utvrđeno je da je realna količina proizvedenog komunalnog otpada po stanovniku 270 kg./stan./god., što iznosi 50.427,63 t/god. Obzirom na trend Europske unije (Republika Slovenija) gdje se proizvodi 400 kg/stan./god., u budućnosti se može očekivati 74.707,60 t/god. proizvedenog komunalnog otpada. 2.2. Proizvodni neopasni otpad Sukladno Zakonu o otpadu proizvodni neopasni otpad definira se kao otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao neopasan, a nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada.

Na Grafikonu 2. i Tablici 5. prikazane su količine proizvedenog i skupljenog

proizvodnog neopasnog otpada u 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. god. prijavljene u KEO. Grafikon 2: Količine proizvedenog i skupljenog proizvodnog neopasnog otpada

Proizvodni neopasni otpad (

020000400006000080000

100000

Proizvedeno Skupl

t

t)

jeno

2002 2003 2004 2005 2006

10

11

Tablica 5: Količine proizvodnog neopasnog otpada u 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. god.

godina Proizvodni neopasni otpad - proizvedeno

Proizvodni neopasni otpad - skupljeno

2002. 64.484 33.305 2003. 77.869 40.245 2004. 94.302 42.729 2005. 55.717 16.141 2006. 43.807 34.800

Proizvodni neopasni otpad dijelom se obrađuje unutar tvrtki, bilo da se koristi kao

energent (npr. ostaci drva, piljevina u kotlovnicama) uz dozvolu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva ili se odlaže. To je pojašnjenje činjenice da je količina proizvedenog otpada veća od one koju skupe skupljači.

Temeljem članka 41. Zakona o otpadu, Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji

izdao je dozvolu za skupljanje/oporabu/zbrinjavanje pravnim subjektima koji su navedeni u Tablici 6., Prilog 1. Pravni subjekti s ishođenom dozvolom su: GUMIIMPEX d.o.o, UNIVERZAL d.o.o., BBS d.o.o., GRP d.o.o., OBRT TRGOVINA I USLUGE «MAKS», OBRT STAGOTA, STEVO BOGDAN, IVKOM d.d., PARKOVI d.d., KOMUNALAC d.d., CIOS d.o.o., LOTUS 91 d.o.o., BABIĆ d.o.o., Obrt GO-DI transport i trgovina, VARKOM d.d., LUKOM d.o.o., UNIVEL COMMERCE d.o.o., KNEKOM d.o.o., JEDINSTVO KARTONAŽA d.o.o., FIDOS d.o.o., M&S METALI, NOVOKOM d.o.o.

U Tablici 5.1. prikazane su ukupne količine prijavljenog proizvodnog neopasnog otpada za 2002 – 2006. god. za proizvođače s više od 100 t god., a detaljan pregled proizvedenih količina po vrstama djelatnosti nalazi se u Prilogu 2.

Tablica 5.1. : Količine prijavljenog neopasnog proizvodnog otpada klasificirane po ključnom broju (proizvođači s više od 100 t/god) Br. Ključni broj 2002. god. 2003. god. 2004. god. 2005. god. 2006. god.

1 01 00 00 – Otpad koji nastaje kod istraživanja, kopanja, obogaćivanja i daljnjeg obrađivanja ruda i od iskapanja i drobljenja kamenja

15.100,00 5.025,00 85,00 500,00

0,00

2 02 00 00 – Otpad iz poljodjelske, vrtlarske , lovačke, ribarske i primarne proizvodnje kultura, pripremanje hrene i prerade 5.016,00 5.060,25 4.358,15 2.428,16 1.340

3 03 00 00 – Otpad od prerade drveta i proizvodnje papira, kartona, celuloze, ploča i namještaja 9.595,93 11.631,12 12.435,54 13.064,70 1.467

4 04 00 00 – Otpad iz kožarske i tekstilne industrije 633,03 810,86 652,22 798,71 1.100

5 05 00 00 – Otpad od prerade nafte, pročišćivanja prirodnog plina i pirolitičke obrade ugljena 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

6 06 00 00 – Otpad iz anorganskih kemijskih procesa 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 7 07 00 00 – Otpad iz organskih kemijskih procesa 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

8 08 00 00 – Otpad iz proizvodnje, formulacija, prodaje i primjene premaza (boje, lakovi i staklasti emajli), ljepila, sredstva za brtvljenjei tiskarskih boja

1,02 0,00 0,00 0,79 0,00

9 09 00 00 – Otpad iz fotografske industrije 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 10 10 00 00 – Anorganski otpad iz termičkih procesa 22.540,00 22.540,22 22.540,00 22.542,60 22.540

11 11 00 00 – Anorganski otpad koji sadrži metale, a potječe od obrade i zaštite metala, hidrometalurgija obojenih metala 0,00 0,00 0,00 12,54 0,00

12 12 00 00 – Otpad od oblikovanjai površinske obrade metala i plastike 904,98 803,94 823,26 1.544,17 1.913

13 13 00 00 – Otpadna ulja (osim jestivog ulja) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 14 14 00 00 – Otpad od organskih tvari koje se koriste kao otapala 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

15 15 00 00 – Ambalažni, apsorbesni, materijali za upijanje, filtarski materijali i zaštitna odječa koja nije specificirana na drugi način

1.306,22 1.664,46 2.312,60 2.576,26 4.686

16 16 00 00 – Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu (stara vozila, katalizatori, gume, eksplozivni predmeti baterije i akumulatori)

116,76 131,36 851,45 240,77 1.141

17 17 00 00 – Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući otpad od izgradnje cesta) 249,23 41,14 43.448,45 4.057,35 1.072

18 18 00 00 – Otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i srodnih istraživanja 0,00 0,00 0,00 0,00 60

19 19 00 00 – Otpad iz uređaja za obradu otpad, gradskih otpadnih voda i pripremu pitke vode 0,00 456,42 903,50 753,90 359

20 20 00 00 – Komunalni i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona, uključujući odvojeno prikupljanje frakcije 524,06 1.418,87 2.541,44 5.202,01 2.102

UKUPNO 55.987,23 49.583,64 90.951,61 53.721,96 39.249 12

Grafikon 3: Količine PNO u 2006. god. po grupama djelatnosti (proizvođači s više od 100 t god)

0

1913

0

0

22540

4686

1141

60359

1072

13401467 1100

0

0

0

0

0

0

2102

Otpad od istraživanja, kopanja i drobljenja kamenaOtpad iz poljoprivredeOtpad od prerade drvetaOtpad iz kožarske i tekstilne industrijeOtpad od prerade nafteOtpad iz anorganskih kemijskih procesaOtpad iz organskih kemijskih procesaOtpad iz proizvodnje boja i lakovaOtpad iz fotografske industrijeAnorganski otpad iz termičkih procesaAnorganski otpad koji sadrži metaleOtpad od obrade metala i plastikeOtpadna ulja (osim jestivog ulja)Otpad od organskih tvari koje se koriste kao otapalaAmbalažni otpad, apsorbensiOtpad koji nije specificiran (stara vozila, gume, baterije i akumulatori)Građevinski otpadOtpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinjaOtpad iz uređaja za obradu odpadnih vodaKomunalni i slični otpad iz industrije

13

Zakonska je obveza proizvođača proizvodnog otpada da odvojeno skuplja otpad. Proizvođač proizvodnog otpada dužan je odvojeno skupljati i skladištiti sve kategorije otpada čija se svojstva mogu iskoristiti kako bi se omogućilo gospodarenje otpadom. Prema Zakonu o otpadu skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje otpada – skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja. Sukladno članku 31. Zakona o otpadu proizvođač otpada namjenjenog oporabi ili zbrinjavanju može vlastiti proizvedeni otpad privremeno skladištiti na za to namjenjenom prostoru unutar svojeg poslovnog prostora najduže godinu dana računajući od dana proizvodnje tog otpada. Ako ne postoje mogućnosti za oporabu ili zbrinjavanje vlastitog proizvedenog otpada u roku od godine dana, proizvođač otpada, uz suglasnost nadležnog Ministarstva, može taj otpad privremeno skladištiti najduže do tri godine računajući od dana proizvodnje tog otpada.

Na području Varaždiniske županije nalaze se skladišta i objekti za obradu neopasnog proizvodnog otpada koja udovoljavaju uvjetima tehničko-tehnološke opremljenosti u skladu s Pravilnikom o gospodarenju s otpadom ("Narodne novine" br. 23/07): Gumiimpex - GRP d.o.o. Varaždin (od 1.07.2006. god. do tada samostalne tvrtke Gumiimpex d.o.o. Varaždin i GRP d.o.o. Varaždin, pogon Trnovec, djeluju pod objedinjenim nazivom), VARKOM d.d. - Prelogi Varaždin, LOTUS 91 d.o.o. Jalkovec, UNIVERZAL d.o.o., CIOS d.o.o. i BBS d.o.o. u Podrutama.

U skladištima se otpad obrađuje mehanički u svrhu smanjivanja volumena, te predaje na daljnju obradu (papir, karton, ambalaža, staklo, otpadna jestiva ulja, metali, otpadne gume). Tablica 6 : Pregled registriranih skladišta proizvodnog otpada

Tvrtka Lokacija Površina skladišta

(m²)

Kapacitet (t/god )

Gumiimpex - GRP d.o.o., lokacija Trnovec

Gospodarska ulica 9, 42202 Trnovec Bartolovečki

7.500 do 18.000

VARKOM d.d. Prelogi, Varaždin

Trg bana Jelačića 15, 42000 Varaždin 200

1.500 – papir 80 – sitna plastika

350 – staklo

UNIVERZAL d.o.o. Varaždin

Cehovska ulica 10, 42000 Varaždin 50.000

31.000 - metal 2.500 – papir

BBS d.o.o., Zagreb, lokacija Podrute

Podrute 29, 42220 Podrute 4.420 8.400

LOTUS 91 d.o.o. Jalkovec Braće Radića 61, 42000 Varaždin 800

800- papir 1.000 – staklo

400 – sitna plastika 40 – PE folija

CIOS VARAŽDIN d.o.o. Pavle Miškine 63, 42000 Varaždin 7.000 10.000

14

GUMIIMPEX - GRP d.o.o. Varaždin Ova trvtka djeluje na dvije lokacije: 1 - na lokaciji u Varaždinu ulici P. Miškine 64, posluje dio tvrtke koji se bavi primarno prometom na veliko i malo i uslužnim djelatnostima koje obuhvaćaju prodaju, izmjenu i skladištenje izmjenjenih guma s ciljem ponovne upotrebe ( bivši Gumiimpex d.o.o). 2 – na lokaciji u Gospodarskoj ulici 9, u Trnovcu posluje dio tvrtke koja obrađuje otpadne gume (bivši GRP d.o.o. gumi, reciklaža i proizvodnja). Na prostoru od 65.000 m2 infrastrukturno opremljenog zemljišta izgrađene su proizvodne hale površine 8.500 m2 te skladište za prihvat otpadnih guma površine 7.500 m2 Nova tvornica GRP d.o.o. prihvaća na svoje skladište te mehanički obrađuje - reciklira sve vrste rabljenih guma: - gume osobnih vozila, gume svih vrsta teretnih vozila, autobusa, gume radnih strojeva, traktorske gume i gume viljuškara. Današnji je kapacitet tvornice mehanička prerada 10.000 tona otpadnih guma godišnje, uz mogućnost prerade do 18.000 tona godišnje, što je cjelokupna količina otpadnih guma koja nastane godišnje u Hrvatskoj. U prvoj fazi mehanički se obrađuju gume, a predviđa se i prerada gume u specifične proizvode. VARKOM d.d. lokacija Prelogi – Šintarija,Varaždin Trgovačko društvo "Varkom" d.d. obavlja djelatnosti skupljanja, skladištenja i obrađivanja komunalnog otpada i neopasnog proizvodnog otpada. Odvojeno skupljeni otpad iz domaćinstava (staklo, PET, papir i karton) i zelenih otoka doprema se u skladište na lokaciji Prelogi, gdje se dodatno sortira i balira. Površina skladišnog prostora iznosi 200 m2. UNIVERZAL d.o.o. Varaždin Univerzal d.o.o. društvo za reciklažu metalnih ostataka i promet sekundarnim sirovinama osnovano je 1951. god. i djeluje na području sjeverozapadne Hrvatske. Osnovne djelatnosti su: reciklaža metala i svih vrsta metalnog otpada, reciklaža i prikupljanje otpadnog papira, stakla i drugih vrsta neopasnog proizvodnog otpada, kao i skupljanje i skladištenje opasnog otpada. BBS d.o.o. Zagreb – lokacija Podrute Tvrtka BBS d.o.o od siječnja 2006. u pogonu za reciklažu otpadne plastične ambalaže u Podrutama može reciklirati i oporabiti slijedeće vrste plastike: - PET (POLIETILEN TEREFTALAT) - PP (Polipropilen) - PS (Polistiren) - HDPE (Polietilen visoke gustoće) - LDPE (Polietilen niske gustoće) U sklopu površine vanjskog skladišta koja iznosi 4.420 m2, nalazi se i sortirnica plastike.

15

LOTUS 91 d.o.o. Varaždin Tvrtka "Lotus 91" d.o.o. osnovana je 1991. god. i do 2000. god. djelatnost je bila vezana samo na prijevoz otpada. Nakon toga djelatnost je proširena na sortiranje i skladištenje proizvodnog neopasnog otpada na lokaciji u Jalkovcu. Tvrtka za obavljanje navedene djelatnosti posjeduje skladište površine 800 m². Neopasni proizvodni otpad skuplja se vlastitim vozilima te dovozi u skladište, a nakon istovara otpad se ručno sortira. Tako sortirani upotrebljivi otpad se preša, balira i skladišti do količina koje su potrebne za prijevoz kamionom do obrađivača. CIOS Varaždin d.o.o Varaždin Tvrtka CIOS Varaždin d.o.o. registrirana je za obavljanje djelatnosti recikliranja metalnog otpada. U poslovnom krugu tvrtke ukupne površine od 7.000,00 m2 smještena je kolna vaga, otvoreni skladišni prostor, zatvoreno skladište površine 260,00 m2, manipulativni prostor, upravni objekt površine 240 m2. Tvrtka posjeduje 3 kamiona dizaličara, bager, električnie škare, posebnim rezačima, a prema potrebi se iz Zagreba (centralno sjedište tvrtke) doprema i mobilna preša za baliranje lima. Na samoj lokaciji prikupljeni metalni otpad se sortira, predobrađuje i u formi bala putem željezničkog prijevoza doprema u centralno sjedište u Zagrebu na završnu obradu. Zbog prostornog ograničenja, ne postoji mogućnost povećanja kapaciteta, predobrade i skladištenja metalnog otpada. 2.3. Posebne vrste otpada Sukladno članku 3. točka 10. Zakona o otpadu, posebna kategorija otpada je otpad za koji se gospodarenje propisuje posebnim propisom iz članka 104., stavak 1., točka 3. istoga Zakona. Država je kroz ciljane Pravilnike utvrdila način postupanja s posebnim kategorijama otpada i donijela:

- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadom ("Narodne novine" br. 97/05) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama ("Narodne novine" br. 40/06) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima ("Narodne novine" br. 124/06) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima ("Narodne novine" br.133/06) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima ("Narodne novine" br. 136/06) - Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom ("Narodne novine" br. 72/07) - Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajim i opremom ("Narodne novine" br. 74/07), a u obvezi je donijeti i Pravilnik o otpadu iz rudarstva i eksploatacije mineralnih sirovina.

2.3.1. Ambalažni otpad Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu donesen je u srpnju 2005. god. a u primjeni je od 1.01.2006. god. Navedenim se Pravilnikom uređuje način postupanja sa svom ambalažom i ambalažnim otpadom, osim za gospodarenje ambalažnim otpadom od opasnih tvari. Na području Varaždinske županije koncesija za ambalažni otpad dodijeljena je tvrtkama Varkom d.d. Varaždin, Univerzal d.o.o. Varaždin i Lotus 91 d.o.o. Varaždin.

16

2.3.2. Otpadne gume Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama donesen je u ožujku 2006. god., a njime su propisane vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, način skupljanja otpadnih guma i visina naknada koje se plaćaju ovlaštenim skupljačima za skupljanje otpadnih guma, iznosi naknada koje se plaćaju oprabiteljima za oporabu otpadnih guma, te druga pitanja u svezi gospodarenja s otpadnim gumama. Na području Varaždinske županije skupljanje otpadnih guma obavljaju tvrtke Univerzal d.o.o. Varaždin i Gumiimpex – GRP d.o.o. Varaždin, a koncesiju za obradu i oporabu otpadnih guma obavlja tvtka Gumiimpex – GRP d.o.o. Varaždin

2.3.3. Otpadna ulja

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima donesen je u studenom 2006. god., a njime je propisan način gospodarenja otpadnim uljima, obveznici plaćanja naknada, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada za otpadna ulja, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim uljima. Na području Varaždinske županije skupljanje i obradu otpadnih mazivih ulja obavlja tvrtka Patting d.o.o. Varaždin, a skupljanje jestivih i mazivih ulja obavlja tvrtka Univerzal d.o.o. Varaždin. Tvrtka Svis d.o.o. obrađuje otpadna ulja spaljivanjem u vlastitoj kotlovnici temeljem dozvole Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva.

2.3.4. Otpadne baterije i akumulatori

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima donesen je u prosincu 2006. god. Njime je propisan način obilježavanja baterija i akumulatora, način skupljanja otpadnih baterija i akumulatora, obveze i odgovornost proizvođača baterija i akumulatora, proizvođača uređaja čiji su sastavni dio baterije i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokove obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulatora, te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima u svrhu postizanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom. Na području Varaždinske županije skupljanje otpadnih baterija i akumulatora obavlja tvrtka Univerzal d.o.o. Varaždin.

2.3.5. Otpadna vozila

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima donesen je u prosincu 2006. god. Njime je propisan način gospodarenja otpadnim vozilima, vrste naknada i iznos naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknada na otpadna vozila, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada i zabrana stavljanja na tržište motornih vozila koja sadrže opasne tvari. Na području Varaždinske županije skupljanje otpadnih vozila obavljaju tvrtke Univerzal d.o.o. Varaždin i C.I.O.S. d.o.o. Zagreb.

2.3.6. Medicinski otpad Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom donesen je u srpnju 2007. god. Njime su uređeni načini i postupci gospodarenja medicinskim otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja i iz srodnih istraživačkih djelatnosti (u daljnjem tekstu: medicinski otpad). Na području Varaždinske županije medicinski otpad skuplja tvrtka Maržić d.o.o. iz Zagreba.

17

2.3.7. Električni i elektronički uređaji i oprema

Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom donesen je u srpnju 2007. god. Ovim Pravilnikom propisuju se obveze i odgovornost proizvođača električne i elektroničke opreme i uređaja, način obilježavanja, način gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje, obradu i oporabu električnog i elektroničkog otpada te druga pitanja u svezi gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom u svrhu postizanja ciljeva propisanih ovim Pravilnikom. Na području Varaždinske županije tvrtka DUMA Elektronika, Jalkovečka 20, Varaždin, skuplja i privremeno skladišti otpadne električne i elektroničke uređaje i opremu.

2.3.8. Ostale vrste otpada U okviru ostalih vrsta otpada potrebno je spomenuti specifične vrste otpada koje nastaju u Varaždinskoj županiji, a čine ih: građevinski otpad, ljevaonički pijesak i šljaka, otpad iz drvne industrije, otpad iz kožarske industrije, otpad iz peradarske proizvodnje, otpad životinjskog podrijetla. U sklopu Županijskog centra za gospodarenje otpadom predviđa se maksimalno objediniti rješavanje navednih vrsta otpada. Građevinski otpad otpad nastaje tijekom proizvodnje građevinskih proizvoda ili poluproizvoda, gradnje, rušenja i rekonstrukcije građevina. Sastav građevinskog otpada je: materijal iskopa 75 %, uključujući i iskopanu zemlju s onečišćenih/kontaminiranih lokacija, otpad od rušenja i građenja 15-25 % te asfalt, katran i beton 5-10 %. Najvećim dijelom građevinski otpad (95 %) je inertan otpad (otpad od keramike, rušenja zgrada, žbuka, gips, razbijeni beton, željezo, čelik, kovine, drvo, plastika, papir i dr.), a može biti i opasan, primjerice, asfaltno vezivo ili otpad koji sadrži azbest, što traži posebnu kontrolu i obradu. Prema propisima EU-a proizvodi s više od 0,1 % azbesta su kancerogeni. Ne postoji sustavno praćenje količina, svojstava i toka građevinskog otpada osim što je u 2004. god. prijavljeno 43.629 t građevinskog otpada, uglavnom nastalog rušenjem objekata Vartilena u Varaždinu, od čega je 25.000 t odloženo bez obrade, a 17.000 t metalnog otpada predano je na daljnju obradu. Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske procijenjena je za Varaždinsku županiju količina građevinskog otpada od 47.127,83 t za period 2001.-2005.god., dok pretpostavljena količina građevinskog otpada za period 2006.-2015. god. iznosi 66.240,01 t. Procjena količina od 2006.-2015.god. obuhvatila je i veći dio količina građevinskog otpada koji završava na divljim odlagalištima. Činjenica je da većina građevinskog otpada završi na odlagalištima komunalnog otpada, čime se višestruko povećavaju troškovi sanacije, zauzima korisni volumen odlagališta i nove površine. Iako se ponovno može upotrijebiti oko 80 % građevinskog otpada, u Hrvatskoj se ukupno reciklira samo 7 %, a kao sekundarna sirovina izdvoji se 11 %. Nizak stupanj ponovne upotrebe građevinskog otpada povećava potrebu za iskorištavanjem mineralnih sirovina iz postojećih ili novih nalazišta. Tokovi i količine građevinskog otpada i otpada od rušenja u Županiji nisu evidentirane na primjeren način, odnosno ne postoji sustavno praćenje, što otežava bilo kakve ozbiljnije analize. Poznato je da se takav otpad koristi za razne nasipe, ali isto tako i da završava odložen na neprimjeren način.

18

Županija je potaknuta čestim upitima građevinskih tvrtki, privatnih subjekata, jedinica lokalne samouprave, a naročito zbog činjenice da se građevinski otpad odlaže na neprimjerene prostore tijekom 2006. i 2007. god. intenzivirala aktivnosti u smislu iznalaženja najprihvatljivijeg rješenja privremenog karaktera, odnosno do uspostave Županijskog centra za gospodarenje otpadom. U tom cilju izrađen je Elaborat privremenog postupanja s građevinskim otpadom u Varaždinskoj županiji, koji je dostavljen u nadležno Ministratsvo kako bi se na predloženo privremeno rješenje problema zbrinjavanja građevinskog otpada izdala određena suglasnost. Elaboratom je razrađen prijedlog privremenog rješenja – sanacija depresija zatrpavanjem građevinskim otpadom, a obuhvaća i sudjelovanje gospodarskih subjekata te jedinica lokalne samouprave uspostavom reciklažnog centra za građevinski otpad. Za funkcionalnu uspostavu navedenog privremenog rješenja u obzir su uzeti postojeći tokovi, odnosno vrste i količine građevinskog otpada i otpada od rušenja te mogućnosti njihova recikliranja (oporabe). Osnovni cilj privremenog rješenja je da se na temelju postojećeg stanja u sustavu gospodarenja građevinskim otpadom, utvrde optimalni uvjeti zbrinjavanja građevinskog otpada i odrede tokovi otpada od mjesta nastanka do krajnjeg korisnika, kako bi se zaštitio okoliš, a prirodni resursi racionalno koristili. Ljevaonički pijesak i šljaka – nastaju u proizvodnom procesu tvrtke MIV d.d. Varaždin, Radnoj jedinici "Ljevaonica" u Fabijanskoj ul. u Varaždinu. U KEO za 2006. god prijavljeno je 16.100 t pijeska i 6.440 t šljake. Ove količine se zbrinjavaju odlaganjem po depresijama u Općini Petrijanec. Zbog zastarjele tehnologije koja producira velike količine otpada, Uprava MIV-a se orijentirala na traženje novijih tehnologija koje će uz poboljšane uvjete rada smanjiti proizvodnju otpada. Do trenutka primjene nove tehnologije postojeće količine otpada trebalo bi zbrinjavati na adekvatniji način. Svjetska iskustva pokazuju da je ljevaonički pijesak moguće koristiti za građevinske potrebe u smislu zamjene pijeska u betonu i u tekućim ispunama (beton male čvrstoće), zatim u proizvodnji portland cementa i za zamjenu sitno zrnatih mineralnih sirovina pri gradnji cesta, zgrada i nasipa. Otpadni pijesak može se koristiti i za izradu opeke i betonskih blokova, ugradbenih betonskih proizvoda i rijetke žbuke. Otpad iz drvne industrije – nastaje u proizvodnom procesu tvrtki koje se bave preradom i izradom predmeta od drva. Drvni otpad čine kora, piljevina, strugotine, drvni otpaci od izrade predmeta. Ovakav se otpad zbrinjava na način da ga proizvođači koriste kao energent za potrebe sušenja drvne građe. Tvrtka Energana Univerzal d.o.o. funkcionalno osposobljava objekt bivše Energane u Varaždinu za obradu biomase uz proizvodnju energije. Otpad iz kožarske industrije – nastaje u procesu obrade i prerade sirove kože i kožnih proizvoda. Tvrtka Boxmark Leather d.o.o. Hrvatska namjerava izgraditi i postrojenja za preradu sirove kože. Količine otpada koje bi nastale u tehnološkom postupku obrade kože nisu stvarno poznate obzirom da u kontaktima s predstavnicima tvrtke nije dobiven Plan razvoja i proizvodnje s količinam otpada. Za izgradnju osnovnih objekata kožare proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš te je Ministarstvo donijelo Rješenje kojim je namjeravani zahvat prihvatljiv za okoliš uz primjenu mjera zaštite okoliša i praćenja stanja okoliša. Komisija koja je provela postupak je u svom Zaključku obrazložila zahvat navodom da će kožara prema predviđanjima proizvesti oko 30 t/dan ili 15.000 t/god. komunalnog i tehnološkog otpada. Tijekom 2006. god. tvrtka je dva puta dostavila podatke o planiranim količinama otpada (u ožujku podatak o 64.000 t/god. a u listopadu podatak o 19.000 t/god.) Daljnjim kontaktima nisu dobivene precizirane planirane količine. U KEO za 2006. god. tvrtka je prijavila 267 t proizvedenog otpada.

19

Otpad iz peradarske proizvodnje – nastaje u intenzivnoj proizvodnji i tovu peradi, a čine ga otpadna stelja izmješana s fecesom peradi. Međutim prema Zakonu o otpadu ova vrsta otpada ne ulazi u kategoriju otpada kada se koristi u poljoprivredne svrhe odnosno za gnojidbu. Činjenica je da otpadna stelja s fecesom ostaje najčešće skladištena na hrpama duži period na poljoprivrednim površinama i na taj način utječe na kakvoću podzemnih voda Varaždinskog vodonosnika. Dugotrajna primjena ovakvog načina zbrinjavanja otpadne stelje dovela je do kemijskih promjena tla koje su uzrokovale opadanje poljoprivrednih prinosa, a vodonosnik Dravske doline je stalno u potencijalnoj opasnosti od nitratnog onečišćenja. U Varaždinskoj županiji prisutna je intenzivna peradarska proizvodnja s 10.000 – 15.000 t otpadne stelje godišnje. U tijeku je projekt Varaždinske županije i Svjetske banke kojim se potiče izgradnja nepropusnih skladišta za prihvat otpadne stelje i skladištenje 6 mjeseci, što je u skladu s primjenom nitratne direktive. Paralelno s tim Projektom gospodarski subjekti koji se bave proizvodnjom i tovom peradi iznalaze mogućnosti obrade otpadne stelje uz proizvodnju bio-plina. Otpad životinjskog podrijetla – su nusproizvodi životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi. Način postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi te veterinarsko-zdravstveni uvjeti za skupljanje, prijevoz, uskladištenje, postupanje, preradu i uporabu ili uništavanje nusproizvoda životinjskog podritelja te puštanje u promet, uvoz, izvoz i provoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i njihovih prerađevina, uređeni su Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi ("Narodne novine" br. 56/06). U Varaždinskoj županiji je za 2006. god. u KEO prijavljeno 1.418 t otpada životinjskog podrijetla koji nastaje u klaonicama. Sav skupljeni životinjski otpad proizvođači predaju skupljaču koji ga odvoze u tvrtku Agro-proteinka d.o.o. Sesvetski Kraljevec na obradu u kafileriji. 2.4. Opasni otpad Sukladno Zakonu o otpadu, opasni otpad je svaki otpad koji je po sastavu i svojstvima određen kao opasni otpad sukladno Katalogu otpada, odnosno koji sadrži tvari koje imaju neko od sljedećih svojstava: eksplozivnost, reaktivnsot, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevinski, električki i elektronički otpad i otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.

Zakonska obveza izdvojenog skupljanja opasnog otpada iz komunalnog otpada (baterije, termometri, stari lijekovi, neonske lampe i dr.) se ne provodi.

Djelatnost postupanja s opasnim otpadom u nadležnosti je države, tj. Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Na području Varaždinske županije djeluju tri tvrtke koje postupaju s opasnim otpadom, kao skupljač odnosno obrađivač: Patting d.o.o., Univerzal d.d. i SVIS d.o.o..

Proizvedeni opasni otpad skuplja i privremeno skladišti Univerzal d.o.o. temeljem odobrenja Ministarstva, te predaje na daljnju obradu. Otpadna motorna ulja predaju se obrađivačima – Patting d.o.o. na području Županije ili izvan Županije TETO Zagreb, Rafinerija Sisak i dr. Ostale kategorije opasnog otpada (baterije i akumulatori, medicinski otpad) se izvoze.

Najveće količine opasnog otpada odnose se na otpadna motorna ulja. Za obradu opasnog

otpada – otpadnih motornih ulja koriste se energetski objekti snage veće od 3 MW (SVIS d.o.o. u Varaždinu za potrebe skupljača tvrtke Patting d.o.o.) temeljem odobrenja nadležnog Ministarstva.

20

Prijavljene količine proizvedenog opasnog otpada stagniraju, što je vidljivo iz grafikona 4, međutim detaljnije poznavanje tokova pojedinih kategorija otpada ukazuje na približno prijavljivanje oko 600 t opasnog otpada u Županiji. Izuzetak je bila 2002. god. kada je prije konačnog zbrinjavanja prijavljen opasni otpad skladišten godinama u pogonima bivše tvornice Vartilen. Grafikon 4: Količine proizvedenog i skupljenog opasnog otpada u 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. god.

Opasni otpad (t)

0

500

1000

1500

Proizvedeno Sku

t

pljeno

2002 2003 2004 2005 2006

Tablica 7: Količine proizvodnog opasnog otpada u 2002., 2003., 2004., 2005. i 2006. god.

Godina Proizvodni opasni otpad - proizvedeno

Proizvodni opasni otpad - skupljeno

2002. 1.247 463 2003. 571 444 2004. 587 592 2005. 589 226 2006. 468 879

Za 2006. god. u KEO je prijavljena količina od 468 t proizvedenog opasnog otpada,

odnosno 879 t skupljenog opasnog otpada. Razlika u količini od 411 t između proizvedenog/skupljenog otpada u 2006. god. potječe od činjenice što neki proizvođači opasnog otpada taj otpad skladište u krugu svoje tvrtke, dok je u 2006. god. u KEO prijavljena količina otpada iz drugih Županija..

2.5. Kontrolirana odlagališta Prema klasifikaciji Agencije za posebni otpad kontrolirana i aktivna odlagališta se razvrstavaju u pet kategorija:

– legalna odlagališta – odlagališta u postupku legalizacije

21

– službena odlagališta – dogovorna odlagališta i – »divlja« odlagališta – smetlišta.

Legalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i sagrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola – lokacijske, građevinske i uporabne.

Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za (trajno) odlaganje otpada,

predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/ općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishođenje potrebnih dozvola – lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole.

Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (trajno) odlaganje

otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih poduzeća.

Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje

otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima (županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu služ-beno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.

»Divlja« odlagališta otpada – smetlišta su manji neuređeni prostori koji nisu predviđeni

za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom individualno, dovoze građani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći broj sličnih površina onečišćenih otpadom. U Varaždinskoj županiji su prema klasifikaciji Agencije za posebni otpad 4 kontrolirana i aktivna odlagališta, te dva zatvorena odlagališta: - 1 legalno – Gornji Kneginec (od 1.06.2006.god. zatvoreno za prihvat otpada), - 3 u postupku legalizacije – Meka u Ludbregu, Jerovec u Ivancu i Čret u Novom Marofu – sva tri su u postupku sanacije, - 1 službeno – Gornje Vratno – u postupku legalizacije i sanacije - 2 dogovorna – Mali Bukovec i Sveti Petar (dovoze se samo grane, pokretanje sanacije) - 1 dogovorno – Glogovščak u Varaždinskim Toplicama (zatvoreno od 2002. god., u

postupku sanacije)

Kontrolirana i zatvorena odlagališta na području Županije (Ludbreg, Novi Marof, Jerovec, Gornji Kneginec i Gornje Vratno ) različitog su stupnja izgrađenosti i opremljenosti što je razvidno iz Tablice 8.

22

23

Navedena odlagališta su ograđena i imaju čuvarsku službu, o količini zaprimljenog otpada vodi se očevidnik, posjeduju opremu za pranje kotača, oko odlagališta je djelomično zasađen zeleni pojas, izgrađen protupožarni pojas, otpad se po istresanju iz kamiona razastire, sabija i prekriva slojem inertnog materijala.

Tablica 8: Pregled podataka vezanih za odlagališta Br. Odlagalište* Kolna

vaga

Ograda oko odlagališta

Kontrola zaprimljenog otpada

Vođenje očevidnika

Protupožarni i zeleni pojas

Temeljni brtveni sloj

Otplinjavanje Sustav obodnih kanala

Sustav za procjedne vode

Mehanizacija na odlagalištu

Dnevno prekrivanje otpada

Kapacitet odlagališta prihvatni preostali

1. ''Gornji Kneginec'' G. Kneginec

da da da da da da da da da da da

2. ''Jerovec'' Ivanec

ne da ne da da samo glina

ne ne ne da da 395.740 m3

155.740 m3

3. ''Meka'' Ludbreg

ne djelomično da da djelomično ne ne ne ne da da 45.000 m2

35.000 m2

4. ''Čret'' Novi Marof

ne da djelomično

da da zeleni pojas ne ne da ne Buldožer TG 110, utovarivač

tjedno 80.000 m3

30.000 m3

5. ''G. Vratno'' Cestica

ne da djelomično

ne da Ne ne u izgradnji u izgradnji

u izgradnji

kompaktor da ≈ 70% pov.

6. ''Glogovščak'' V.Toplice

- zatvoreno - u sanaciji

* Ishođene dozvole: ''Gornji Kneginec'' G. Kneginec - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 27.10.2002. - lokacijska dozvola od 09.07.2003. - građevinska dozvola od 04.11.2004. ''Jerovec'' Ivanec - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 05.07.2006. ''Čret'' Novi Marof - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 16.11.2006. ''Gornje Vratno'' Cestica - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 04.12.2006. "Meka" Ludbreg - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 08.02.2007. ''Glogovščak'' V.Toplice - Studija utjecaja na okoliš (SUO), Rješenje od 06.12.2007

24

Odlagalište u Gornjem Knegincu jedino ima izgrađenu podlogu u skladu s propisima, riješen sustav za procjedne i oborinske vode, otplinjavanje tijela odlagališta kao i ugrađenu kolnu vagu. Od 31.03.2005. god odlagalište u Gornjem Knegincu prestalo je zaprimati otpad s područja drugih jedinica lokalne samouprave, a Grad Varaždin stavlja u funkciju uređaj za baliranje otpada na lokaciji Brezje. Odlukom Općinskog poglavarstva Općine Gornji Kneginec s danom 5.06.2006. god. zatvoreno je odlagalište za sve korisnike.

Za odlagališta "Glogovščak" u Varaždinskim Topicama, "Jerovec" u Ivancu, "Čret" u

Novom Marofu, Gornji Kneginec i Gornje Vratno putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (Tablica 9) započele su aktivnosti na sanaciji odlagališta u smislu izrade dokumentacije i pokretanja postupka procjene utjecaja na okoliš.

Tablica 9: Sudjelovanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sanaciju odlagališta u 2004. i 2005. godini Br. Odlagalište JLS sredstva Fonda

u knIsplaćena sredstva Fonda u 2004 / 2005 u kn

sredstva JLS-a u kn

1. ''Gornji Kneginec'' Gornji Kneginec 8.510.400,00 5.926.496,78 12.765.600,00 2. ''Jerovec'' Ivanec 10.033.261,20 462.200,00 9.197.156,10 3. ''Čret'' Novi Marof 3.750.250,00 340.000,00 6.964.750,00 4. ''Gornje Vratno'' Cestica 850,000,00 200,000,00 255.000,00 5. ''Glogovščak'' V. Toplice 33.950,00 97.000,00 63.050,00 SVEUKUPNO 23.177.861,20 7.025.696,78 29.245.556,10

Odlagalište u Jerovcu ima ishođenu privremenu dozvolu (rok od 2 godine), obzirom

da ne udovoljava svim uvjetima tehničko-tehnološke opremljenosti propisane Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom, a prestanak rada odlagališta je planiran za 2010. god.

Za odlagališta „Čret“ u Novom Marofu, „Gornje Vratno“ u Cestici i "Meka" u

Ludbregu proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš, i sva tri su u sanaciji s planiranim rokom zatvaranja u 2010. god.

Odlagalište „Glogovščak“ u Varaždinskim Toplicama nije u upotrebi od 2002. god.

Za odlagalište je izrađen Plan sanacije i zatvaranja i proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš.

Odlagališta Mali Bukovec i Sveti Petar su dogovorna odlagališta u Općini Mali Bukovec obzirom da je Općina tek od 1.06.2006. god. uspostavila organizirani sustav prikupljanja i odvoza otpada.

25

2.6. Divlja odlagališta Iako Varaždinska županija od 1993. god. intenzivno provodi aktivnosti na iznalaženju najprikladnijeg načina za postupanje s otpadom i danas su prostori Županije obilježeni postojanjem "divljih odlagališta", odnosno lokacija prioritetno nastalih pod motom "gdje tko stigne i da nitko ne vidi". Na slici 1 prikazane su površine onečišćene otpadom evidentirane u ožujku 2005. god. Slika 1: Površine onečišćene otpadom

Površine onečišćene otpadom će se prije ili kasnije morati sanirati. Uspješnost procesa sanacije ovisi o sigurnim izvorima financiranja od kojih je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najznačajniji čimbenik, zatim o stručnosti timova za izradu i vođenje projekata, te o podršci upravnih struktura i javnosti na županijskoj i lokalnim razinama.

Iako je Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalno gospodarstvo tijekom siječnja 2006. god. izradio Planove sanacija divljih odlagališta za 23 JLS sa sveukupno obrađene 163 lokacije, svega deset JLS predalo je Zahtjev prema Fondu za sufinanciranje sanacije divljih odlagališta (Tablica 10). Razlog ovako malog broja predanih zahtjeva leži u činjenici što Fond sufinacira sanacije divljih odlagališta prema utvrđenim kriterijima – inspekcijsko rješenje po lokaciji divljeg odlagališta, lokacija divljeg odlagališta u zaštićenom dijelu prirode ili lokacija divljeg odlagališta u područjima od posebne državne skrbi. Fond sufinancira sanaciju divljih odlagališta u iznosu od 40-80 %, dok ostala financijska sredstva moraju predvidjeti JLS-i u svojim proračunima. U Prilogu br. 4 prikazana je tablica iz koje je razvidna procjena sredstava u iznosu od 27.070.990 kn potrebnih za sanaciju (prema izrađenim planovima sanacije).

26

Tablica 10: Sudjelovanje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sanaciji divljih odlagališta u 2006. god. Red. br.

JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE

BROJ LOKACIJA ZA SANACIJU PO PLANU

POTREBNA SREDSTVA ZA SANACIJU

ODOBRENA SREDSTVA FONDA

SREDSTVA JLS

1. Grad Ivanec 11 50.000,00 20.000,00 (40%) 30.000,00 (60%) 2. Grad Lepoglava 5 Odbijeno sufinanciranje 3. Bednja 35 162.900,00 130.320,00 (80%) 32.580,00 (20%) 4. Maruševec 1 297.600,00 119.040,00 (40%) 178.560,00 (60%) 5. Mali Bukovec 6 Odbijeno sufinanciranje 6. Petrijanec 1 30.000,00 * 7. Sveti Đurđ 3 30.000,00 * 8. Sveti Ilija 7 Odbijeno sufinanciranje 9. Vidovec 2 30 000,00 * 10. Visoko 7 100.520,00 40.208,00 (40%) 60.312,00 (60%) SVEUKUPNO 73 611.020,00 399.568, 00 301.452,00 * 30 000,00 kn - sredstva koje je Fond odobrio za izradu plana sanacije, mjera zaštite, troškovnika te troškova za pripremne radove nužne za početak sanacije - nominalni iznosi sredstava u sufinanciranju divljeg odlagališta će se utvrditi nakon što JLS izradi plan sanacije i troškovnik koji podliježu ocjeni i reviziji Fonda (plan sanacije je mjerodavan kada Fond na njega izda suglasnost) 2.7. Prostorno-planska dokumentacija Sukladno dosadašnjim Zakonima o otpadu („Narodne novine“ br. 34/95, 151/03 i 178/04) propisana je obveza da se u dokumentima prostornog uređenja utvrdi lokacija za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada. Županijskim prostornim planom (u nastavku PPŽ) načelno je prihvaćeno osam potencijalnih lokacija za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada. PPŽ je ukazao na opravdanost opredjeljenja za koncept zajedničkog zbrinjavanja otpada za sve jedinice lokalne samouprave. Jedinice lokalne samouprave u svoje su planove prostornog uređenja preuzele obveze iz PPŽ-a u pogledu unošenja lokacija za odlaganje otpada koje je PPŽ definirao na njihovom području. U skladu s time Grad Varaždin je u svoj prostorni plan unio lokaciju Poljana Biškupečka, Grad Ivanec lokaciju Jerovec, Grad Ludbreg lokaciju Malo Polce, Grad Novi Marof lokaciju Vražji rid, Općina Ljubešćica lokaciju Pod Žulincem, Općina Jalžabet lokaciju Stari zdenac, Općina Maruševec lokaciju Cerje Tužno-glinište i Općina Gornji Kneginec lokaciju Turčin-glinište. Uz gore navedeno još su četiri JLS dodatno planirale lokacije za zbrinjavanje otpada na svojem teritoriju i to:

- Grad Varaždin: a) lokacija Brezje - za razvrstavanje i pakiranje komunalnog i neopasnog industrijskog otpada s kratkotrajnim skladištenjem, uz mogućnost trajnog odlaganja

27

b) lokacija Motičnjak - za aktivnosti razvrstavanja i pakiranja komunalnog i neopasnog industrijskog otpada kao alternativno rješenje,

- vezano za unošenje lokacije Motičnjak kao lokacije za

postupanje s otpadom, Županija je provela postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije - tijekom 2007. god. započet je postupak unošenja lokacije

Motičnjak kao lokacije za postupanje s otpadom u PPUG Varaždina

- temeljem primjene novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji (''Narodne novine'' br. 76/07) i dogovora između Grada Varaždina i Varaždinske županije, postupak izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Varaždina u cilju unošenja lokacije ŽCGO-a je obustavljen, jer su županijski centri za gospodarenje otpadom prema Zakonu o otpadu i Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj proglašeni građevinama od interesa za državu, te se u tom smislu realizacija ŽCGO-a može provoditi i temeljem Prostornog plana Varaždinske županije

- Općina Cestica: lokacija Vratno Gornje - za potrebe Općine kao reciklažno dvorište, za skladištenje ili odlaganje,

- - Općina Trnovec Bartolovečki: lokacija Šemovec - za potrebe Općine za skladištenje,

odlaganje i obradu komunalnog otpada, - - Općina Breznički Hum: lokacija Radešić - za potrebe Općine za odlaganje

komunalnog i tehnološki neopasnog otpada. Osim lokacija za zbrinjavanje otpada pet jedinica lokalne samouprave su u svoje planove putem odredbi za provođenje unijele i načelnu lokaciju za izgradnju reciklažnog dvorišta: Grad Varaždin, Grad Ivanec, Općina Cestica, Općina Petrijanec i Općina Vinica.

28

Slika 2: Prikaz lokacija postupanja s otpadom predviđenih prostorno-planskom dokumentacijom

U prilogu 3. prikazane su lokacije za gradnju građevina namijenjenih skladištenju, oporabi i zbrinjavanju otpada prema prijedlogu izmjena i dopuna PPŽ-a. 2.8. Javna ustanova za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne Hrvatske U okviru EU INTERREG III B CADSES projekta Drava River Basin, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo koncem 2001. god. predložilo je Pilot projekt uspostave Regionalnog Centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske za četiri županije - Varaždinsku, Krapinsko-Zagorsku, Međimursku i Koprivničko-Križevačku.

29.01.2003. god. potpisan je Sporazum o osnivanju JUSZH, čime Varaždinska

županija postaje uz svojih 6 Gradova jednakopravni suosnivač JUSZH-a, a model je primijenjen i u ostalim Županijama. JUSZH je centralni nositelj i odgovorni partner za zbrinjavanje otpada u regiji.

Projekt je operativno započet 2003. god., a trajanje projekta je predviđeno do 30. lipnja 2006. god.

Provedba organizacije i realizacije uspostave regionalnog sustava za postupanje s

otpadom planirana je fazno i izrađeni su slijedeći dokumenti: 1. Plan za poduzimanje integralnih ekoloških mjera na regionalnoj razini, 2. Pred-feasibility studija gospodarenja otpadom sjeverozapadne Hrvatske, 3. Feasibility studija gospodarenja otpadom sjeverozapadne Hrvatske, 4. Studija modela financiranja, građenja i pogona regionalnog Centra, 5. Natječajna dokumentacija za financiranje, građenje i pogon Centra za gospodarenje

29

otpadom na lokaciji Gunjak (privremeno odgođena realizacija), 6. Natječajna dokumentacija za Plansko rješenje - Inženjerski natječaj za optimizirano rješenje gospodarenja otpadom (Design Contest Notice - u skladu s člancima 66 - 74 europske Direktive 2004/18/EZ), 7. Studija postojećeg stanja, 8. Studija utjecaja na okoliš regionalnog Centra na lokaciji Gunjak. Sukladno Studiji izvedivosti, a kroz Studiju o utjecaju na okoliš Regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, lokacija Gunjak u Općini Sveti Ivan Žabno potvrđena je kao najprihvatljivija lokacija budućeg regionalnog Centra. Za tu lokaciju proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš. Postupak je završio donošenjem Zaključka da je zahvat izgradnje regionalnog Centra na lokaciji Gunjak, Općina Sveti Ivan Žabno, prihvatljiv za okoliš. Lokacija Gunjak unesena je u Prostorni plan Općine Sv. Ivan Žabno. Obzirom da ta lokacija nije bila unesena u Prostorni plan Koprivničko – Križevačke Županije iniciran je postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana Koprivničko-Križevačke županije. Obzirom na prostorno-plansku neusklađenost kao i činjenice da su protiv iste lokacije bili Grad Križevci i ekološka udruga iz Kloštra Vojakovečkog počela se tražiti alternativna lokacija, te je JUSZH donijela Plan ubrzanog rješenja kojim je predloženo da se na odlagalištu Piškornica koje je već u sanaciji dosada odloženog otpada, nastavi daljnja sanacija i osposobi prostor za privremeno ili trajno uskladištenje pakiranog i konzerviranog otpada, te da se na lokaciji postavi uređaj za baliranje i konzerviranje ostatnog otpada. Kroz postupak Izmjena i dopuna Prostornog plana Koprivničko-Križevačke županije kao lokacija Regionalnog centra za zbrinjavanje otpada definirana je lokacija Piškornica, Općina Koprivnički Ivanec, a za lokaciju Gunjak ostavljena je mogućnost aktiviranja. Lokacija Piškornica unesena je u Prostorni plan Koprivničko-križevačke županije te posjeduje građevinsku dozvolu za sanaciju s nastavkom odlaganja. JUSZH je u srpnju 2007. god. naručila izradu stručnih podloga za lokacijske dozvole za sanaciju s nastavkom odlaganja i mehaničku predobradu, kao i elaborata o utjecaju na okoliš mehaničke predobrade. Osim na stvaranju prostorno-planskih pretpostavki JUSZH je aktivirala aktivnosti i na odabiru moguće tehnologije zbrinjavanja otpada na Puškornici. Odlaganje je bilo primarno rješenje, ali od travnja 2006. god. u razmatranju su i druga, inovativna rješenja temeljena na obnovljivim izvorima energije odnosno tehnološka rješenja u kojima je otpad promatran kao energent. U roku od 3 godine JUSZH planira odabrati najbolje postupke daljnje prerade i upotrebe uskladištenog otpada i izgraditi odgovarajuće kapacitete u sklopu regionalnog Centra, industrijske zone ili na drugoj pogodnoj lokaciji. Razmatrajući Izvješće o radu JUSZH za 2006. god. i prvih pet mjeseci 2007. god. Županijska skupština konstirala je izostanak očekivanih rezultata i izražava nezadovoljstvo dinamikom dosadašnjih aktvnosti u provedbi zajedničkog projekta, te potiče JUSZH na intenziviranje aktivnosti kako bi se u što kraćem periodu ishodila sva potrebna dokumentacija i pristupilo realizaciji regionalnog centra. Županija je orijentirana na uspostavu Županijskog centra za gospodarenje otpadom, ali se JUSZH i dalje smatra jednim od partenra u rješavanju problema gospodarenja otpadom, te je Županija nastavila s financiranjem njezinog rada sukladno preuzetim obvezama.

30

3. PLAN ORGANIZACIJE SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM Elementi sustava gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji planirani su sukladno Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2007.-2015. god. Obzirom da je Županija odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnog otpada i termičku obradu otpada) i dužna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom i u provedbi mjera surađivati s jedinicama lokalne samouprave, a da su Gradovi i Općine odgovorni za gospodarenje komunalnim otpadom i dužne su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, međusobno surađivati i uz koordinaciju Županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada Plan gospodarenja otpadom Varaždinske županije koncepcijski je orijentiran na uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom putem Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO). Paralelno s aktivnostima na uspostavi ŽCGO-a, uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i jedinica lokalne samouprave odvijati će se postupak sanacije i zatvaranja postojećih odlagališta te postupak sanacije "divljih" odlagališta i otpadom onečišćenog tla.

Varaždinska županija gospodarenje otpadom sagledava kroz dva kriterija: 1. zadovoljavanje najviših standarda zaštite okoliša koja nameće postojeća, ali i buduća

zakonska regulativa (uvažavanje direktiva EU) i 2. ekonomsko-financijsku opravdanost investicije imajući u vidu sadašnju cijenu

zbrinjavanja otpada, buduću cijenu usluga, količinu i strukturu otpada. 3.1. Ciljevi gospodarenja otpadom Županijski centar za gospodarenje otpadom treba osigurati suvremeni i održivi način gospodarenja otpadom kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri postigli ciljevi cjelovitog sustava. Osnovne ciljeve za ostvarenje cjelovitog sustava gospodarenja otpadom Varaždinske županije čine elementi temeljeni na hijerarhijskom načelu:

• Izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, • Odvojeno skupljanje otpada , • Skupljanje i prijevoz otpada, • Obrada otpada i zbrinjavanje ostatnog dijela, • gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvoja, • energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije.

3.1.1. Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada obuhvaćaju aktivnosti usmjerene na postupno postizanje cilja koji će u svojoj konačnici rezultirati promjenama u navikama ljudi te time i smanjenje količina otpada. Neophodne aktivnosti u okviru mjera izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada čine:

31

• izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na mjestu nastanka kroz odgoj i obrazovanje te ekonomskim instrumentima,

• izbjegavanje nastanka otpada izborom čistije proizvodnje odnosno izbjegavanjem upotrebe štetnih tvari,

• gradnja podsustava odvojenog skupljanja i iskorištavanja, odnosno zbrinjavanja iskoristivih vrsta otpada (ambalažni otpad, otpadne gume, stari automobili, kućanski aparati, e-otpad, itd.) u cilju ponovne uporabe proizvoda, za istu ili drugu namjenu,

• izbjegavanje nastanka i smanjenje količina otpada primjenom planova gospodarenja otpadom, ishođenje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (primjena IPPC direktive) te ostalim pozitivnim propisima,

Slika 2: Odnos izbjegavanja i smanjivanja količina otpada

Mjere izbjegavanja i smanjivanja količina otpada u sustavu gospodarenja otpadom u Županiji su funkcionalno zastupljene kroz odvojeno skupljanje ambalaže, papira, kartona, PET-a, stakla, metala, otpadnih guma, otpadnih motornih i otpadnih jestivih ulja, otpadnih vozila, ee-otpada gospodarskih subjekata i domaćinstava. Proizvođači otpada obvezni su izraditi vlastite planove gospodarenja otpadom koji sadrže vrste, količine i izvore otpada, predviđene količine nastajanja otpada, tehnička, organizacijska i druga rješenja za smanjivanje količina otpada, način postupanja s otpadom i plan postojećih i predviđenih objekata za zbrinjavanje otpada. Gospodarski subjekti trebaju zbog smanjenja troškova zbrinjavanja otpada, a u svrhu uspješnog poslovanja, otpad u najvećoj mjeri preraditi u sirovinu koja se može ponovo koristiti. Za pojedine gospodarske subjekte ovakav pristup predstavlja skupe i dugotrajne postupke, ali koji predstavljaju izazov za razvoj tvrtki koje se bave otpadom. Ponovna prerada, odnosno reciklaža otpada s gledišta održivog razvoja koji obuhvaća i energetsko iskorištenje otpada kao obnovljivog izvora energije predstavlja s gledišta zaštite okoliša najoptimalnije rješenje. S druge strane pravilno

Izbjegavanje

PROIZVODI

Strogo Izbjegavanje

Smanjivanje na izvoru

OTPAD

Ponovna uporaba

Smanjivanje količina otpada

Zbrinjavanje otpada

Oporaba u Recikliranje energetske svrhe

Obrada ostatnog otpada

32

obrađeni otpad odgovarajućih fizikalno-kemijskih karakteristika predstavlja zamjenu za dragocjene prirodne sirovine. Sve je veći broj pravnih subjekata koji uvođenjem ISO standarda - sustava upravljanja okolišem ISO 14 001 uspostavljaju učinkovit i dinamičan sustav koji doprinosi smanjenju onečišćenja okoliša. Cilj sustava je osigurati planiranje, proizvodnju i upotrebu proizvoda na najprihvatljiviji način po okoliš što u području otpada znači nadzor nad količinama i tokovima otpada, odnosno u konačnici doprinosi smanjenju količina otpada, odnosno odgovornijem postupanju s otpadom.

Objedinjeni uvjeti zaštite okoliša je nova zakonska obveza koja kroz integrirano sprečavanje i kontrolu onečišćenja primjenjuje visoke standarde kontrole emisija pa tako i gospodarenja otpadom u industriji. Osnovne obveze koje prizlaze iz objedinjenih uvjeta su: -poduzimanje svih zaštitnih mjera protiv onečišćenja, posebno primjenom najboljih raspoloživih tehnologija, -da ne dolazi do značajnijeg onečišćenja, -da se ne stvara otpad; tamo gdje nastaje da se oporabljuje sukladno Direktivi Vijeća 75/442/EC od 15.07.1975. -da se energija koristi djelotvorno, -da se poduzimaju mjere za sprečavanje nesreće i ograničavanje njihovih posljedica i -da su poduzete sve potrebne mjere poslije potpunog prestanka rada radi izbjegavanja rizika od onečišćenja i da s elokacija vrati u prvobitno stanje. Postoje mnoge mogućnosti izbjegavanja otpada, te se već analizom procesa nastajanja otpada na bilo kojem postrojenju može ostvariti značajne uštede. Važnu ulogu u ostvarenju mjera izbjegavanja i smanjenja količina otpada imaju ekonomski instrumenti, koji su uvedeni Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu i Pravilnikom o gospodarenju otpadnim gumama, Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima, Pravilnikom o gospodarenju otpadnim bazerijama i akumulatorima, Pravilnikom o gospodarenju otpadnim vozilima, Pravilnikom o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom i Pravilnikom o gospodarenju medicinskim otpadom.

Posebno mjesto u ostvarenju mjera izbjegavanja i smanjenja količina otpada zauzima odgoj i obrazovanje, a kroz ciljanu i sustavnu edukaciju potrebno je ostvariti u konačnici željeni cilj - mijenjanje navika i prihvaćanje novih pravila ponašanja svih sudionika koja se temelje na uzročno-posljedičnoj vezi ponašanja zajednice odnosno pojedinca i nastanka otpada. Porastom standarda, u Varaždinskoj županiji i dalje će biti prisutna tendencija rasta količina otpada, što je potvrđeno u zemljama EU, a postupnim uvođenjem čvrstih ekonomskih instrumenata kao i dosljednom primjenom svih navedenih aktivnosti tek u budućnosti se mogu očekivati dugoročni pozitivni efekti - smanjenje količina otpada. 3.1.2. Mjere gospodarenja otpadom sukladno optimalnoj tehnologiji obrade otpada

Za određene vrste otpada koriste se različiti postupci obrade s ciljem da se potpuno izbjegne ili što je moguće više smanji odlaganje otpada. Budući da je u gospodarenje otpadom potrebno uložiti velika financijska sredstva, treba težiti da otpada bude manje po količini i po volumenu s jedne strane, a s druge strane da se, zbog ograničenosti energije i sirovina, iz otpada iskoristi sve što je ekonomski isplativo. U tu svrhu razvili su se u svijetu različiti postupci i tehnologije za obradu otpada.

33

Odlaganje je najstarija od svih metoda obrade otpada. Pretpostavlja postojanje sanitarne deponije izgrađene prema svim važećim europskim normama zaštite okoliša. Zbrinjavanje kompletnog komunalnog i neopasnog industrijskog otpada na odlagalište protivno je intencijama hrvatskih propisa kao i europske legislative, koji zahtijevaju odlaganje samo onog dijela ili frakcije koja ne predstavlja opasnost po okoliš, te predstavlja europsko "jučer", a Županija traži rješenje za "sutra". Spaljivanje otpada prokušana je metoda već dugi niz godina i u zapadnoj je Europi do sada bila vrlo zastupljena. Zahtjeva visoku investiciju, a osim toga zahtijeva i kritičnu masu otpada, odnosno postojanje veće količine otpada. Termička obrada otpada sudjeluje danas s više od 70 % u ukupnom obrađenom komunalnom otpadu svijeta u čemu razvijene države sudjeluju s više od 90 % . Glavni razlozi tako visokom udjelu termičke obrade su velika redukcija volumena odlagališta ostataka obrade (90 %), bitno manji štetni utjecaji na okoliš u odnosu na odlaganje neobrađenog otpada i biološku obradu (smanjenje reaktivnosti otpada mineralizacijom) i dobre mogućnosti prodaje proizvedene energije, što djelomice kompenzira razmjerno visoka ulaganja. Termičkom obradom mineralizacija otpada provodi u vrlo kratkom roku, što znači, da se problem otpada ne prenosi na buduće generacije kao kod odlaganja neobrađenog otpada. Glavni proizvod termičke obrade je energija, pa se komunalni otpad svrstava u obnovljive energente, koji u razvijenom svijetu uživaju financijsku i drugu potporu. Dakle, postrojenja za termičku obradu otpada koja se danas grade u Zapadnoj Europi su zapravo energane na otpad, odnosno njegov gorivi dio (RDF) i kao produkt spaljivanja dobiva se električna energija, topla voda te industrijska para. Kompostiranje se odnosi na biorazgradivi dio komunanog otpada i za proizvodnju relativno kvalitetnog komposta pretpostavlja odvojeno skupljanje tog dijela otpada. Zahtijeva relativno visoku investiciju s obzirom na rezultate koje daje. Vrlo je teško garantirati kvalitetan kompost tretirajući samo biorazgradivi otpad (kuhinjski otpad) zbog nemogućnosti potpune kontrole ulaznog materijala. Tijekom devedesetih godina "kompost" proizveden iz otpada izostao je tržišni interes te se sve više koristi za rekultiviranje ili dnevno prekrivanje odlagališta.

Mehaničko-biološka obrada otpada u posljednje se vrijeme sve češće koristi kao

alternativni i jeftiniji postupak obrade otpada, naročito u odnosu na termičku obradu. Do sada je razvijen veliki broj varijanti mehaničko-biološke obrade, tako da se pod tim pojmom obuhvaćaju postrojenja s velikim razlikama u tehničkoj opremljenosti i uvjetima rada. Mehaničko-biološka obrada otpada je zapravo kombinirani postupak koji započinje razvrstavanjem otpada na pojedine dijelove koji se izravno recikliraju (željezo i obojeni metali), te na krupniju i sitniju frakciju. Sitnija se frakcija zatim obrađuje biološkim postupcima u svrhu inertiziranja i koristi za prekrivanje ili punjenje odlagališta. Krupnija se frakcija najčešće koristi kao gorivo iz otpada (GIO, engl. RDF, njem. BRAM), odnosno termički se iskorištava u postojećim postrojenjima (cementare, visoke peći, ciglane) ili u spalionicama otpada. Suvremeni mehaničko-biološki postupci obrade ostatnog otpada potpuno su zatvoreni, te opremljeni uređajima za pročišćavanje plinova i otpadnih voda. Ti su postupci automatski vođeni i u cijelosti nadzirani. Općenito, nesortirani komunalni otpad prolazi postupak mehaničko-biološke obrade. Mehaničko biološka obrada obuhvaća niz tehnoloških postupaka. (Slika 3.)

34

Slika 3: Shematski prikaz tipičnog sustava mehaničko biološke obrade otpada

Djelomično stabiliziran ostatak namijenjen za biološku obradu ~ 500 kg Vodena para i

CO2 ~ 200-250 kg

U svijetu se primjenjuje oko 17 varijanti mehaničko-biološke obrade od kojih se istiću slijedeće:

1. Mehaničko biološki tretman (MBT) - skupljeni otpad ulazi i drobi se na granulaciju 25 i 35 mm, potom se u kaskadnom mlinu vrši prva separacija, a zatim u zatvorenom prostoru slijedi postupna separacija iz koje izlaze frakcije metala, stakla, energetski vrijedni materijal i biološka frakcija. Biološka se frakcija može usmjeravati u proizvodnju bio-plina, komposta ili u sintetski KDV proces. KDV - Katalitička obrada termički vrijednih i bioloških frakcija postupkom KDV u sintetsko dizel gorivo predstavlja inovativno rješenje. Oba su sustava povezana time što se iz mehaničko biološkog procesa sva energetski vrijedna masa usmjerava u katalitičku sintezu patentiranu pod imenom KDV. Sustavi su razvijeni u Njemačkoj. Oba sustava imaju certifikat EU koje jamče da ni na koji način ne zagađuju okoliš, ni u kojoj fazi postupka, te su kao integralni sustav jedinstveni na svijetu. Prednost sistema je što se sav komunalni i gospodarski otpad u cijelosti i konačno obrađuje, bez dodavanja energije, ostatak je minimalan, neutralan i ne onečišćuje okoliš, obzirom da procesi MBT i KDV ne proizvode emisije u zrak i vode, a ostatni otpad iznosi od 4 – 8 %. 2. Mehaničko-biološka obrada (MBO) postupak je obrade kompletnog komunalnog i neiskoristivog neopasnog industrijskog otpada s ciljem da se, uz optimalne ekološke i gospodarske odrednice, minimizira potencijal otpada koji se mora odložiti. Ova tehnologija ne zahtijeva visoki stupanj primarne selekcije (odvojeno sakupljanje otpada), ali je niti ne isključuje, dakle fleksibilna tehnologija koja je prilagođena postupnom razvoju primarne selekcije. Metoda se temelji na automatskoj mehaničkoj selekciji gorivog i biorazgradivog dijela otpada: gorivi dio otpada daljnjim se tretmanom priređuje za spaljivanje i može se energetski oporabiti-reciklirati u postrojenjima koja su dislocirana.

1 tona ulaznog

materijala Materijal namijenjen za reciklažu

(nesortirani otpad)

Mehaničko biološka ~35 – 245 kg obrada

Frakcija namijenjena za daljnju obradu

Otpadna voda

~100-200 kg

35

Biorazgradivi dio se biostabilizira, odnosno ubrzanom autofermetacijom se suši i higijenizira, te se kao takav, inertan i bez ikakvih neugodnih mirisa odlaže na deponij. Gorivi se dio u zadnjih desetak godina s izuzetnim rezultatima spaljuje kao alternativni energent u cementarama. Druga je mogućnost da se u kontrolirano bioreaktorsko odlagalište odlaže energetski obnovivi ostatak otpada. Za razliku od standardnog odlagališta gdje se bio-plin stvara nekontrolirano i nemoguće ga je u potpunosti koristiti, u bioreaktorskom odlagalištu kontroliraju se svi parametri važni za proizvodnju bioplina i na taj se način osiguravaju optimalni uvjeti za njegovu proizvodnju. Razgradnja otpada plinifikacijom u plazmi (plasma converter system -PCS) inovativni je postupak kojim se kompletan otpad razgradi u plinovitu (gorivi plin) i krutu fazu (metal i staklasta masa slična lavi). Otpad se razgrađuje pri visokim temperaturama ionizirajućim plinom. Dobivena energija plina može se koristiti direktno kao pogonsko gorivo i/ili pretvoriti u električnu energiju, toplinsku energiju, vodik, metanol i dr. Nakon obrade otpad se iskorištava potpuno, bez ostatka. 3.1.3. Mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada Ove mjere čini skup aktivnosti i mehanizama usmjerenih na uporabu otpada recikliranjem, ponovnu uporabu ili obnovu putem postupaka koji omogućuju izdvajanje sekundarnih sirovina ili uporabu otpada u energetske svrhe. Osnovni cilj primjene ovih mjera je izdvajanje korisnih i štetnih tvari koje su namjenjene ponovnoj uporabi (sekundarnih sirovina) ili sigurnom zbrinjavanju. Korisne neopasne tvari koje se mogu prikupljati su papir, staklo, metali, plastika, biootpad i dr., a opasne tvari koje se mogu prikupljati su baterije, akumulatori, lijekovi, boje, lakovi i dr.

Potrebno je naglasiti da odvojeno prikupljanje mora biti odgovarajuće organizirano i u privredi i u domaćinstvima, ustanovama i institucijama, a sve u cilju stvaranja sekundarnih sirovina (papir, staklo i dr.), uštede energije i kapaciteta transporta i obrade, te posljedično smanjenje opasnosti za površinske i podzemne vode, te okoliš općenito.

Aktivnosti i mehanizmi koji omogućuju vrednovanje otpada su: • razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (domaćinstva i

gospodarski subjekti) • postavljanje zelenih otoka za prihvat korisnih frakcija komunalnog otpada za

građanstvo • postavljanje kontejnera za odvojeno skupljanje otpada za gospodarske subjekte • uspostava reciklažnih dvorišta

Bez obzira na odabrani način obrade ostatnog otpada, mjere gospodarenja otpadom koje treba uspostaviti ili unaprijediti sukladno najoptimalnijoj tehnologiji obrade otpada su:

• edukacija i komunikacija s javnošću • razvrstavanje i odvojeno skupljanje iskoristivog otpada na izvoru (mjestu nastanka) • uspostava zelenih otoka i izgradnja reciklažnih dvorišta • dovoz skupljenog komunalnog i proizvodnog otpada u ŽCGO

36

• za sve ostale vrste otpada koje spadaju u posebnu kategoriju, način gospodarenja propisan je ciljanim pravilnicima kojima je utvrđen način postupanja s tim vrstama otpada od strane nadležnog Ministarstva

Edukacija i komunikacija s javnošću je polazna mjera za uspješno rješavanje

problema gospodarenja otpadom. Javnost imperativno mora biti upoznata, a prema potrebi i uključena u sve aktivnosti vezane za unapređenje stanja i zaštite okoliša pa time i otpada upravo u cilju podizanja razine ekološke svijesti stanovništva svih dobnih skupina. Kroz komunikaciju s javnošću, struka i politika dobivaju odgovore o ispravnost svojih planova i stavova, što je jedini ispravni put za rješavanje zajedničkog problema – otpada. Razvrstavanje i odvojeno skupljanje otpada na mjestu nastanka (kod proizvođača otpada) je preduvjet za efikasnu primjenu mjera gospodarenja otpadom, tj. postupaka kojima se otpadu daje nova vrijednost, primjerice: ponovna uporaba, recikliranje i oporaba u energetske svrhe. Odvojeno se mogu i moraju sukladno Zakonu o otpadu skupljati korisne tvari iz otpada (npr. papir, staklo, metali, i dr.) i štetne/opasne tvari (npr. baterije, akumulatori, stara ulja i masti, lijekovi, boje, lakovi i dr.), a namjenjuju se ponovnom korištenju ili organiziranom i sigurnom zbrinjavanju.

U cilju uspostave provedivog i ekonomski održivog sustava odvojenog skupljanja iskoristivog otpada na području Varaždinske županije potrebno je :

• uspostaviti zelene otoke u svim jedinicama lokalne samouprave • uspostaviti reciklažna dvorišta

Pojedine komponente otpada (staklo, PET, papir, metal i dr.) mogu se zasebno odlagati u kontejnere smještene na javnim površinama naselja, na tzv. zelenim otocima. Zeleni otoci postoje u nekim jedinicama lokalne samouprave, ali zbog boljeg funkcioniranja odvojenog skupljanja potrebno je uspostaviti zelene otoke u svim JLS-ima sukladno broju i potrebama stanovništva, a naročito financijskim mogućnostima. Osnovni je cilj omogućiti svakodnevnu dostupnost zelenim otocima i time osigurati redovito preuzimanje otpada za ponovnu uporabu ili reciklažu. Za uspostavu mehanizma odvojenog sustava potrebno je izraditi ciljanu dokumentaciju te analizu temeljem kojih će se izvrštiti odabir mikrolokacija za postavljanje zelenih otoka, te odabir opreme i sama realizacija uspostave zelenih otoka. Reciklažna dvorišta su ograđeni i nadzirani objekti, opremljeni sustavima za zaštitu okoliša, u kojima je organizirano preuzimanje i odvojeno skupljanje i razvrstavanje različitih vrsta otpada. Sukladno iskustvima drugih Županija predlaže se da bi reciklažna dvorišta trebalo locirati i izgraditi u gradovima. Za Varaždinsku županiju to bi značilo izgradnju reciklažnih dvorišta u Varaždinu, Ivancu, Lepoglavi, Novom Marofu, Ludbregu i Varaždinskim Toplicama. Prostornim planom uređenja Grada Varaždina i Grada Ivanca odredbama za provođenje utvrđene su lokacije za reciklaža dvorišta, dok za ostale gradove to nije utvrđeno. Stoga se ovim Planom predlaže da se lokacije budućih reciklažnih dvorišta preciziraju i u prostornim planovima Grada Lepoglave, Grada Novog Marofa, Grada Ludbrega i Grada Varaždinske Toplice.

37

U Prostornim planovima uređenja Općina Vinica, Petrijanec i Cestica predviđene su mogućnosti izgradnje i funkcionalnog opremanja reciklažnih dvorišta. Kroz Planove gospodarenja otpadom tih JLS-a potrebno je detaljnije valorizirati tu mogućnost. Za uspostavu reciklažnih dvorišta potrebno je izraditi ciljanu dokumentaciju i analizu temeljem kojih će se izvrštiti odabir mikrolokacija, odabir opreme i konačna realizacija. Ovim Planom predlažu se dvije razine funkcionalne opremljenosti reciklažnih dvorišta: manjeg kapaciteta za stanovništvo u navedenim gradovima (osim grada Varaždina) i većeg kapaciteta u sklopu ŽCGO (grad Varaždin). Reciklažna dvorišta manjeg kapaciteta trebaju omogućiti odvojeni prihvat iskoristovog dijela komunalnog otpada (plastika, staklo, papir i karton, baterije). Reciklažno dvorište većeg kapaciteta u okviru ŽCGO mora biti funkcionalno opremljeno za odvojeni prihvat iskoristivog dijela komunalnog otpada, ali i opasnih frakcija iz komunalnog otpada (pesticidi, lijekovi, razrjeđivači, boje, otapala i ostale kemikalije) kao i za posebne kategorije otpada (električnu i elektroničku opremu, akumulatore). Sustav odvojenog skupljanja otpada može obuhvaćati i odvojeno skupljanje biootpada kao preduvjeta za kompostiranje. Za odvojeno skupljanje biootpada iz domaćinstava potrebno je provesti analizu isplativosti. Odluka o potrebi odvojenog skupljanja biootpada ovisiti će o odabiru tehnološkog postupka u okviru ŽCGO, odnosno opseg i organizacija dogovoriti će se s gradovima i općinama.

3.2. Županijski centar za gospodarenje otpadom - ŽCGO

ŽCGO planira se urediti za operativno postupanje sa svim vrstama otpada za čije je postupanje sukladno Zakonu o otpadu izvorno nadležna Županija, odnosno kao centar u kojem je moguće zbrinjavati komunalni i neopasni proizvodni otpad, kao i pojedine posebne kategorije otpada.

U Varaždinskoj županiji otpad se najvećim dijelom odlaže na odlagališta, a komunalni

otpad Grada Varaždina i JLS-a gdje je skupljač Varkom d.d. balira se i skladišti na lokaciji u Brezju. Zbrinjavanje kompletnog komunalnog i dijela neopasnog proizvodnog otpada na odlagališta protivno je intencijama hrvatskih propisa kao i europske legislative, koji zahtijevaju odlaganje samo onog dijela ili frakcije koje ne predstavljaju opasnost po okoliš.

Da bi se moglo pristupiti izradi tehničko-tehnološkog rješenja nužno je odrediti vrste, količine i tokove otpada.

U poglavlju 2. prikazane su analize postojećeg stanja u postupanju s otpadom, a podaci su temeljeni na više izvora i načina prikupljenih podataka.

Za potrebe odabira tehnologije zbrinjavanja otpada analizirane su i procjenjene količine onih vrsta otpada (Tablica 11) čije je zbrinjavanje predviđeno u ŽCGO, obzirom da se pojedine kategorije otpada najvećim dijelom neće zbrinjavati u ŽCGO (metal, ambalaža, drvo, gume).

38

Tablica 11 – Količine i vrste otpada koje su predviđene za obradu unutar ŽCGO-a

ključni broj Vrsta otpada Količina t/god

KEO 2006. Količina (procjena do 2010.) t/god.

17 Građevinski otpad 1.368 66.240* 20 Komunalni otpad -tvrtke 2.248 5 000 20 Komunalni otpad -domaćinstva 37.428 61.000*

UKUPNO 42.267 132.240

* Projekcija količina prema Planu gospodarenja otpadom republike Hrvatske

3.2.1. Plan gradnje građevina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada

Zbog količina i vrsta otpada koji nastaje na području Županije potrebno je procijeniti optimalan tehnološki postupak pri kojem će obradom otpada nastati minimalne količine ostatnog otpada. Minimalne količine ostatnog otpada bitne su zbog činjenice da se na području Županije ne predviđa izgradnja odlagališta. Plan izgradnje postrojenja za obradu otpada, prateće infrastrukture te ostalih neophodnih aktivnosti koje vode funkcionalnoj uspostavi Županijskog centra za gospodarenje otpadom započelo je kroz slijedeće aktivnosti Županije:

• osnivanje tvrtke Centar za gospodarenje otpadom Varaždinske županije d.o.o. za proizvodnju i usluge – srpanj 2006. god.

• natječaj za odabir konzultantske tvrtke za nabavu savjetodavnih usluga za odabir sustava za gospodarenje otpadom – rujan 2006. god.,

• odabir konzultantske tvrtke – siječanj 2007. god. • potpisivanje Ugovora o pružanju savjetodavnih usluga za odabir sustava za

gospodarenje otpadom između tvrtke Ramboll i Varaždinske županije- srpanj 2007. god. (Assistance in the Procurement of a Solid Waste Management Facility in Varazdin Tehnical Advisor)

• Izmjene i dopune prostornog plana Varaždinske županije kojima je lokacija Motičnjak utvrđena za ŽCGO – prosinac 2006.

• natječaj za odabir optimalne tehnologije zbrinjavanja otpada –2008. god. • izrada projektne dokumentacije – 2008. god. • procjena utjecaja na okoliš – Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva, 2008./9. god. • lokacijska dozvola – 2009. god. • građevinska dozvola – 2009. god. • izgradnja objekata za obradu otpada – 2010./2011. god. • uporabna dozvola – 2011. god. • ostale aktivnosti – prema potrebi.

39

Uvažavajući blizinu najvećih proizvođača otpada, ali i mogućnost prihvata i distribucije potencijalne električne energije i topline u industrijsku zonu, za smještaj ŽCGO-a ovim Planom utvrđuje se lokacija Motičnjak na istočnom rubu grada Varaždina.

Za smještaj ŽCGO-a (Prilog 3) predviđen je prostor veličine 7,8 ha koji obuhvaća radnu zonu (infrastrukturni objekti), zaštitnu (uključujući i vatrozaštitnu) zonu, te interne i vanjske prometnice. Od infrastrukturnih objekata potrebno je predvidjeti postrojenje za obradu komunalnog otpada, reciklažno dvorište kao i prostor za obradu građevinskog otpada.

Precizirani sadržaji i elementi te aktivnosti u sklopu ŽCGO predmet su idejnog rješenja i ostale prateće dokumentacije koja će se izrađivati za potrebe izgradnje objekta, a u skladu sa zakonskom regulativom, ali je potrebno predvidjeti slijedeće: - ulaznu zonu - postrojenje za obradu otpada - zone za privremeno skladištenje - zone za skladištenje ostatnog otpada. Ulazna zona Ulazna se zona sastoji od platoa za pranje kotača i vozila, mosne vage na kojoj se otpad koji ulazi u centar važe, portirnice i upravne zgrade, parkirališta za osoblje, posjetitelje i objekta za održavanje opreme i vozila. Cijelo područje ŽCGO-a je ograđeno. Postrojenje za obradu otpada Na prostoru predviđenom za postrojenje za obradu otpada postavlja se tehnološka linija za obradu otpada. Zona za privremeno skladištenje U okviru ove zone potrebno je predvidjeti prostor za reciklažno dvorište odnosno prostor za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenog otpada po JLS-ima ili direktim individualnim dovozom u ŽCGO gdje ostaje do predaje ovlaštenim skupljačima ili obrađivačima. Zona za građevinski otpad U ŽCGO-u je potrebno osigurati prostor za prihvat i obradu građevinskog otpada (razvrstavanje, postrojenje, reciklat). U prvim fazama izgradnje ŽCGO-a preporuča se da se građevinski otpad reciklira mobilnim ili polumobilnim postrojenjima te da se, tek nakon što se osiguraju konstantno dostatni tokovi građevinskog otpada investira u stacionarna postrojenja. Nositelj koncesije koji će raspolagati obrađenim građevinskim otpadom imati će obvezu odlaganja ostatka na posebnim lokacijama za građevinski otpad i njihovo održavanje. Financiranje i održavanje lokacija osigurati će se naplatom naknada za dovoz, prihvat i odvoz posjedniku građevinskog otpada. Ostatni dio od provedene obrade građevinskog otpada moguće je zbrinuti na eksploatacijskim poljima kao i na lokaciji za odlaganje građevinskog otpada u Gradu Lepoglava, koji je svojim Prostornim planom uređenja predvidio lokaciju za tu namjenu. Veće ostatne količine od obrade građevinskog otpada moguće je zbrinuti sukladno mjerama utvrđenim kroz Elaborat privremenog postupanja s građevinskim otpadom u Varaždinskoj županiji, na lokacijama napuštenih i nesaniranih eksploatacijskih polja (eksploatacijska polja Kocinka i Rakovica u Općini Sračinec).

40

Pretovarna stanica predstavlja građevinu za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar otpada namijenjenog transportu prema ŽCGO-u. S obzirom na koncept gospodarenja otpadom u RH, tok otpada uključuje i njegov prolazak kroz pretovarnu stanicu. Pretovarna stanica je postrojenje u kojem se komunalni otpad, sakupljen u sakupljačkoj mreži, istovaruje iz vozila za sakupljanje otpada, pregledava uz eventualno izdvajanje glomaznog otpada, kratko zadržava, utovaruje u veća vozila i transportira na daljnju obradu u ŽCGO. Pretovarne stanice imaju značajnu ulogu u ukupnom sustavu gospodarenja otpadom jer služe kao poveznica među sakupljačkom mrežom JLS-a i ŽCGO-a. Otpad koji se može prihvatiti u pretovarnim stanicama je komunalni otpad proizveden u kućanstvima i industrijama koje proizvode otpad sličan komunalnom, zeleni otpad, opasni kućni otpad (sredstva za čišćenje, pesticidi, herbicidi, ulja, antifriz, boje), te odvojeno sakupljeni otpad koji se može reciklirati (građevinski otpad, ambalažni otpad i sl.). Opravdanost i isplativost uspostave pretovarnih stanica predmet je Studije isplativosti, obzirom da je preporuka za njihovu uspostavu udaljenost do centra za gospodarenje otpadom više od 30 km. U slučaju da Studija utvrdi neisplativost pretovarne stanice lokacije postojećih kontroliranih odlagališta moguće je koristiti kao reciklažna dvorišta. Na području Varaždinske županije planiraju se pretovarne stanice na lokacijama odlagališta "Meka" u Ludbregu, "Čret" u Novom Marofu, "Jerovec" u Ivancu i pretovarna stanica u Varaždinu na području Motičnjaka.

Slika 4. Tok otpada kroz pretovarnu stanicu Sve poslove vezane oko pravne i operativne uspostave budućeg ŽCGO voditi će Centar za gospodarenje otpadom Varaždinske županije d.o.o. za proizvodnju i usluge. Ovo trgovačko društvo osnovano je u srpnju 2006. god. kao zajednička tvrtka Županije i Grada Varaždina u omjeru 70 % Županija, 30 % Grad Varaždin.

41

3.2.2. Mjere sanacije otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta

Na području Županije u svim JLS-ima organizirano je skupljanje otpada, ali i dalje nisu sva naselja (brdski dio) uključena u organizirano skupljanje otpada. Danas se prikupljeni otpad odlaže na četiri različito uređena i kontrolirana odlagališta (u Ivancu, u Ludbregu, u Novom Marofu i Cestici). Na lokaciji Brezje (Grad Varaždin) prikupljeni otpad se balira i skladišti (u funkciji od 1.04.2005. god.). Odlagalište u Gornjem Knegincu 05.06.2006. god. zatvoreno je za sve korisnike.

Sufinanciranjem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sva kontrolirana

odlagališta su u postupku sanacije s daljnjim odlaganjem. Za sva kontrolirana odlagališta proveden je postupak procjene utjecaja na okoliš i u tijeku je izrada projektne dokumentacije s ciljem ishođenja potrebnih odobrenja u skladu s Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Sanacija kontroliranih odlagališta primijenjuje se kroz sljedeće tipske mjere:

• iskop i premještanje odloženog otpada na uređenu nepropusnu podlogu odlagališta, • odvodnja oborinskih i procjednih voda u sustav odvodnje ili na pročišćavanje u

lokalnom postrojenju za obradu otpadnih voda, • hidrauličke mjere za sanaciju onečišćenja podzemnih voda ili vodonosnika, • prekrivanje odlagališta pokrovnim slojem, • odgovarajuća kombinacija nekih od prethodnih mjera, te • monitoring pojedinih ekoloških parametara utjecaja odlagališta na vode, zrak, tlo.

Cilj je sanacija kontroliranih odlagališta sa svrhom odlaganja do uspostave ŽCGO-a i njihovo konačno zatvaranje.

Unatoč znatnoj pokrivenosti područja Županije organiziranim postupanjem s otpadom te ciljanog odlaganja otpada još uvijek su prisutna "divlja odlagališta".

Sanacijom divljih odlagališta smanjuje se štetan utjecaj otpada na okoliš, prvenstveno na podzemne vode.

Aktivnosti na sanaciji provode se kontinuirano, a znatnu pomoć osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji sufinancira iznos sanacije, ali primarna sredstva osigurava svaka JLS. Sanacija divljih odlagališta provodi se sukladno izrađenim planovima sanacije, što podrazumijeva

• sortiranje otpada po vrstama: glomazni otpad, drvo, metali, ambalažni otpad, ostali otpad,

• utovar na vozila, • prijevoz otpada namijenjenog oporabi do reciklažnog dvorišta, • odvoz neiskoristivog otpada na odlagalište i odlaganje, • revitalizacija sanirane površine dovozom humusa i sijanjem trave • zabrana daljnjeg dovoza otpada • uspostavita učinkovitog nadzora lokacija od strane komunalnog redarstva • u slučaju dovoza otpada potrebno je identificirati vlasnika otpada te uz Inspekciju

zaštite okoliša poduzeti mjere i sankcije propisane Zakonom o otpadu.

42

Obzirom da se radi o divljim odlagalištima otpada, sanacija će se provesti na način da se otpad u potpunosti ukloni i zbrine na uređenom i legalnom odlagalištu. U skladu s odredbama Zakona o otpadu, otpad čija se korisna svojstva mogu iskoristiti za oporabu odnosno reciklažu (metal, plastika, drvo) posebno će se izdvojiti. Ostatni otpad će se zbrinuti na kontroliranom odlagalištu. Radovi na divljim odlagalištima izvoditi će se od strane ovlaštenog skupljača uz nadzor komunalnog redara, odnosno predstavnika jedinice lokalne samouprave.

3.2.3. Mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom Zbog svoje kompleksnosti u uspostavi i provođenju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji, potrebno je u svim fazama realizacije uspostaviti sustavno praćenje i nadzor. Posebno je važno nadzirati produkciju vrsta i količina otpada, a naročito tok otpada. Tok otpada započinje na mjestu njegova nastanka, pa se nastavlja preko skupljača, odnosno prijevoznika, do mjesta njegovog konačnog zbrinjavanja (obrade ili odlaganja), odnosno oporabe. Nadzor toka reguliran je Pravilnikom o katastru emisija u okoliš (Narodne novine" br. 36/96 i Uredbom o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada ("Narodne novine" br. 50/05). Sukladno Zakonu o otpadu 1997. god. započeo je proces uspostave i implementacije Katastra emisija u okoliš (KEO), čiji je sastavni dio i Katastar otpada. Jedna od glavnih svrha Katastra otpada je temeljem propisane dokumentacije (prijavnih i pratećih listova otpada) nadzirati i pratiti vrste i količine otpada, te tokove otpada. Kroz KEO su obuhvaćeni proizvođači, skupljači i obrađivači otpada kao obveznici prijavljivanja u KEO. U svrhu praćenja i analiziranja tokova otpada potrebno je kontinuirano raditi na poboljšanju i unaprijeđenju baze podataka o otpadu putem KEO-a na području Županije. Katastar je potrebno kontinuirano nadopunjavati uključivanjem novih obveznika. Pri tome je neophodna pomoć i suradnja s Inspekcijom zaštite okoliša Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva. Donošenjem novog Zakona o zaštiti okoliša utvrđena je i nova nadležnost za vođenje KEO-a, odnosno registra onečišćenja okoliša, čiji je sastavni dio i registar otpada, a registar će se od 01.01.2008. god. voditi unutar Upravnog tijela Županije nadležnog za zaštitu okoliša. Temeljem članka 10. Zakona o otpadu, nadzor nad provođenjem Plana gospodarenja otpadom obavlja Ured državne uprave nadležan za zaštitu okoliša, koji je dužan jednom godišnje do 31.05. tekuće godine, za prethodnu podnijeti Županijskoj skupštini Izvješće o provedbi Plana - poglavito o izvršenju utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera. Izvješće doneseno na Županijskoj skupštini Varaždinske županije dostavlja se Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša.

43

3.2.4. Izvori i visina financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera Nastavno su samo načelno opisani ekonomsko-financijski pokazatelji predloženog sustava gospodarenja otpadom dok je detaljna ekonomsko-financijska analiza predmet zasebne studije. Ekonomsko-financijski pokazatelji uključuju: -troškove mjera za izbjegavanje i smanjenje količine otpada, -troškove prethodnih radova za građevine za postupanje s otpadom, -troškove investicija za izgradnju sustava za gospodarenje otpadom, -troškove redovnog poslovanja, -izvori financiranja izgradnje i korištenja građevina za obrađivanje otpada. Mjere za izbjegavanje i smanjenje količine nastalog otpada najčešće se provode na mjestu njegovog nastanka, kod proizvođača otpada (gospodarstvo, kućanstvo, industrija itd.). Za procjenu troškova pojedinih mjera potrebno je mjere detaljno definirati. Većinu ovih mjera određuje država, a županija i jedinice lokalne samouprave provode i samostalno organiziraju mjere na području edukacije i razvoja odnosa s javnošću. Troškovi prethodnih radova za građevine za postupanje s otpadom odnose se na troškove svih aktivnosti koje prethode radovima za građevine/objekte za postupanje s otpadom, a prvenstveno se odnose na troškove licenciranja građevina i svih aktivnosti koje zahtijeva postupak ishođenja zakonom propisanih dozvola. Za lokacijsku i građevinsku dozvolu potrebno je: - lokaciju prostorno-planski definirati,

- provesti istražne radove, - provesti postupak procjene utjecaja na okoliš, - izraditi projektnu dokumentaciju za gradnju ŽCGO-a.

Budući da se ovim Planom predviđa novi Županijski centar za gospodarenje otpadom (ŽCGO) koji sadržava raznovrsne građevine na jednoj lokaciji (građevina za obradu otpada, reciklažno dvorište, obrada građevinskog otpada), mogu se očekivati troškovi i složenija procedura ishođenja dozvola.

S obzirom da je Planom predviđeno postupno zatvaranje i sanacija odlagališta u Županiji, nadležne jedinice lokalne samouprave i Županija moraju računati i s tim troškovima.

Određeni dio ukupnih troškova vezanih za građevine za postupanje s otpadom (investicije u građevine, redovno poslovanje i održavanje građevina) snositi će i korisnici usluga (gospodarski subjekti i kućanstva) kroz cijenu usluge postupanja s otpadom.

Na temelju Zakona o otpadu donesen je Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina i jedinicama lokalne samouprave ("Narodne novine" br. 59/06). Navedenim Pravilnikom je utvrđeno pravo na naknadu vlasnicima nekretnina, odnoso sukladno članku 4. pravo na umanjenu tržišnu vrijednost nekretnine vlasnik nekretnine ima pod uvjetom da je nekretninu stekao prije početka gradnje odnosno sanacije ili rekonstrukcije građevine namjenjene zbrinjavanju otpada, da je ista zakonito izgrađena i da se nalazi na udaljenosti do 500 m od građevine namjenjene zbrinjavanju otpada. Pod nekretninom se podrazumijeva stambena ili stambeno-poslovna

44

građevina. Temeljem Pravilnika lokacija ŽCGO u Motičnjaku kao građevina za obradu otpada nalazi se izvan stambeno-poslovnih zona te ne podliježe odredbama Pravilnika.

Troškovi investicija za izgradnju sustava za gospodarenje otpadom ovise o elementima sustava. Načelno, investicija obuhvaća:

• kupovinu zemljišta za izgradnju građevine za postupanje s otpadom, • izgradnju građevine sa svim građevinskim elementima ovisnim o vrsti građevine, • nabavku opreme za rad građevina (npr. radni strojevi, mosna vaga, postrojenja i uređaji za razvrstavanje, obradu, pripremu i/ili skladištenje otpada, itd.), ili • nabavku opreme za sakupljanje i prijevoz otpada, i sl

Troškove redovnog poslovanja građevina za postupanje s otpadom čine:

• troškovi zaposlenog osoblja u ŽCGO • troškovi rada ŽCGO (energija, drugi materijalni troškovi) • troškovi održavanje opreme (koja je u funkciji) • troškovi otplate kredita, ako je izgradnja financirana kreditom • troškovi nadzora rada, kontrole otpada i monitoringa utjecaja ŽCGO na okoliš

Izvori financiranja izgradnje i korištenja građevina za skladištenje, obrađivanje i obradu otpada mogu biti različiti. Uobičajeni investitori za obradu otpada su gradovi i općine (dijelom i županija). Za poduzeća za obradu i skladištenje otpada, zatim komunalnu djelatnost skupljanja i prijevoza otpada, investitori su gradovi/općine, te privatnici. Za očekivati je da će sve veći broj investitora biti zainteresiran za ulaganje u pojedine vrste građevina za postupanje s otpadom.

Sredstva za financiranje gradnje građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje otpada utvrđena su Zakonom o otpadu. Tako se sredstva za financiranje gradnje građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada osiguravaju u državnom proračunu (i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom), za ostale kategorije otpada osiguravaju se u proračunu županije, (i iz drugih izvora sukladno članku 23., stavak 2. Zakona). Sredstva za financiranje gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom osiguravaju se u proračunu županije, grada i općine, te iz drugih izvora sukladno članku 23., stavak 3 Zakona. Drugi mogući izvori financiranja su naknade propisane posebnim zakonom, sredstva stranih ulaganja namijenjena gospodarenju otpadom, sredstva pravnih i fizičkih osoba, sredstva privatno-javnog partnerstva, sredstva međunarodne pomoći i donacije. Osim Zakona o otpadu, za financiranje postupanja s komunalnim otpadom od primarne je važnosti i Zakon o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" br. 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 – pročišćeni tekst, 92/04 i 178/04) koji određuje skupljanje i odvoz komunalnog otpada, odlaganje, te komunalne djelatnosti za koje određuje načela i načine obavljanja i financiranja. Jedan od načina financiranja tih aktivnosti je i iz koncesijskih naknada koje se daju za njihovo obavljanje. Sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti u vezi s komunalnim otpadom osiguravaju se iz cijene usluge kao korisničke naknade. Ta cijena može sadržavati i određeni iznos za financiranje izgradnje građevina (objekata i uređaja) komunalne infrastrukture, kao i za nabavku opreme.

45

3.2.5. Uvjeti sufinanciranja

Sredstvima FZOEU-a sufinancirati će se prema Planu gospodarenja otpadom RH do 60 % iznosa izrada projektno-tehničke dokumentacije, istražni radovi na lokaciji ŽCGO-a i dokumentacija za prijavu za sufinanciranje i to: a) Dokumentacija za lokacijsku dozvolu

- idejno rješenje - istražni radovi (samo za jednu lokaciju) - studija utjecaja na okoliš - elaborat za lokacijsku dozvolu

b) Dokumentacija za pripremu prijave za FZEOU i EU fondove - predinvesticijska studija i plan investicije

c) Dokumentacija za prijavu za FZEOU i EU fondove - studija izvodljivosti - analiza troškova i koristi - tehnička dokumentacija za aplikaciju (sažetak glavnog projekta, sažetak SUO-a, druga

tehnička dokumentacija) - aplikacijski obrazac sa svim prilozima (na hrvatskom/engleskom)

d) Dokumentacija za dobivanje građevinske dozvole e) Natječajna dokumentacija za javno nadmetanje

Dokumentacija pod "c" i "e" radi se na engleskom jeziku ako je na temelju dokumentacije pod "b" projekt odabran za sufinanciranje iz EU-fondova. Ako je na temelju dokumentacije pod "b" prihvaćeno sufinanciranje iz sredstava FZOEU-a, nastavak dokumentacije radi se samo na hrvatskom jeziku.

Pravo na sufinanciranje troškova pripremnih radova ostvaruje Županija sljedećom

dinamikom:

1. Za sredstva iz tč. a) - Dokumentacija za lokacijsku dozvolu – nakon što je prostornim planom određena lokacija CGO-a, – osnovana ili odabrana županijska tvrtka za gospodarenje otpadom, – sklopljen ugovor županije sa svim gradovima i općinama o zajedničkom osnivanju

i korištenju budućeg ŽCGO-a ili – sklopljen međužupanijski ugovor (uključivši sve gradove i općine) o osnivanju

RCGO-a. –

2. Za sredstva iz tč. b) - Predinvesticijska studija i plan investicija – nakon prihvaćanja SUO-a i odobrenja (revizije) idejnog rješenja. –

3. Za sredstva iz tč. c) - Prijava za sufinanciranje – nakon prihvaćanja i odobrenja predinvesticijske studije i plana investicija. –

3. Za sredstva iz tč. d) - Projekt za građevinsku dozvolu – nakon dobivanja lokacijske dozvole, – nakon odabira privatnog partnera za budući JPP, – nakon prihvaćanja i odobrenja sufinanciranja. –

46

4. Za sredstva ad e) - natječajna dokumentacija (Tender dokumentacija) – nakon odobrenja (revizije) projekta za građevinsku dozvolu. Prema Planu gospodarenja otpadom RH, provedbena procjena troškova investicije za

uspostavu sustava gospodarenja otpadom prema županijskom konceptu iznosi 14.000.000 eura, a za regionalni koncept iznosi 37.000.000 eura.

U daljnjem tekstu javna sredstva podrazumijevaju sredstva fondova (FZOEU i EU

pretpristupni fondovi), sredstva jedinica lokalne i regionalne samouprave (JLS/JRS) ostvarena iz proračuna i kreditima banaka. Privatna sredstva ostvaruju se ulaganjem privatnog sektora modelom JPP-a.

Slika 5: Prikaz financiranja gradnje CGO-a i uspostave sustava gospodarenja neopasnim

(komunalnim i proizvodnim) otpadom prema Planu gospodarenja otpadom RH

Strategija sufinanciranja predviđa da će se privatnim sredstvima financirati postrojenje za obradu otpada u CGO-u, modelom JPP-a. Javnim sredstvima sufinancirati će se gradnja CGO-a i uspostava sustava (odlagališta, obrada otpadnih voda, pogonski objekti, unutrašnja infrastruktura, druga oprema, pretovarne stanice) bez postrojenja za obradu otpada (MBO).

Javnim sredstvima lokalne/regionalne samouprave financirati će se kupnja (davanje na raspolaganje) zemljišta za budući CGO, gradnja komunalne infrastrukture (pristupni putevi, vodovod, odvodnja, el. energija) do budućeg CGO-a.

Sufinanciranje gradnje sustava gospodarenja komunalnim otpadom na županijskim/regionalnim razinama osigurat će se tako da će se ulaganja u javni dio (CGO bez MBO-a) pokriti iz sredstava FZOEU i IPA -e u iznosu do 80 %, a sredstva lokalne/regionalne samouprave pokriti će ostalih 20 % investicije.

Sufinanciranje se odnosi na: – gradnju CGO-a (bez obrade otpada i proizvodnje el.energije), – gradnju PS-a.

47

Budući ŽCGO ima isto pravo sufinanciranja bez obzira na to koriste li se sredstva EU-

a ili domaćih fondova ili i jedna i druga. Nakon realizacije gradnje sustav gospodarenja otpadom mora biti financijski samoodrživ, odnosno mora pokrivati operativne troškove za vrijeme rada odlagališta, daljnju gradnju, zatvaranje i održavanje odlagališta nakon zatvaranja.

U nastavku u tablicama 12. i 13. prikazana je distribucija procjene troškova gradnje CGO-a i uspostave sustava za županijski i regionalni koncept.

Tablica 12: Distribucija procjene troškova gradnje CGO-a i uspostave sustava za županijski koncept

Investicija u postrojenje za obradu (u €)

Infrastruktura (u €)

Pretovarne stanice

Troškovi uspostave sustava u €

CGO PS CGO+PS Varaždinska županija 8.000.000 5.000.000 1.000.000 14.000.000 Izvor financiranja privatni javni

(80% fondovi : 20% JLS)

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH Tablica 13: Distribucija procjene troškova gradnje CGO/a i uspostave sustava za regionalni koncept

Investicija u postrojenje za obradu (u €)

Infrastruktura (u €)

Pretovarne stanice

Troškovi uspostave sustava u €

CGO PS CGO+PS Četiri županije 18.000.000 12.000.000 7.000.000 37.000.000 Izvor financiranja privatni javni

(80% fondovi : 20% JLS)

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u RH

3.2.6. Upravljanje sustavom

Upravljanje sustavom predviđa se modelom JPP-a:

1. Županija, u dogovoru s gradovima/općinama uključenim u sustav, osniva županijsku komunalnu tvrtku (ŽKT) koja je u potpunosti u javnom vlasništvu.

2. ŽKT sa sredstvima lokalne/regionalne samouprave i sredstvima fondova financira gradnju ŽCGO.

3. Tvrtka sklapa ugovor o JPP-u s privatnim partnerom (PP) o ulaganju u ŽCGO i upravljanju.

4. Županija provodi nadzor nad provedbom sklopljenog ugovora. 5. ŽKT vodi gradnju ŽCGO-a do uspostave sustava, upravlja sustavom gospodarenja

otpada za čitavu županiju/regiju, koordinira rad lokalnih (gradskih) komunalnih tvrtki, organizira dovoz otpada od PS-a do ŽCGO-a.

48

6. PP financira gradnju postrojenja za obradu komunalnog otpada (MBO) i nakon gradnje upravlja ŽCGO-om ugovoreno vremensko razdoblje (10-15 godina).

7. PP, osim upravljanja, ima obvezu financiranja rada i daljnje gradnje CGO-a iz ostvarenih prihoda.

Ovim Planom predviđa se da u obračun troškova budu uključeni svi troškovi koji su

potrebni za zbrinjavanje otpada (kapitalni troškovi i operativni troškovi), što uključuje sve faze od gradnje ŽCGO-a, prikupljanja, prevencije, edukacije, transporta, predobrade, obrade i konačnog odlaganja.

U obračun se uključuju i prihodi od prodaje sekundarnih sirovina i energije dobivene obradom otpada. Ovi su prihodi i troškovi baza za izračun cijene zbrinjavanja po toni prikupljenog otpada.

Izradom projektne dokumentacije, odnosno izračuna troškova i dobitka i Studije izvodljivosti treba utvrditi predvidivu cijenu zbrinjavanja otpada koja će omogućavati samoodrživi rad ŽCGO-a. Cijene će biti podložne provjeri kako ne bi došlo do gubitka ili prevelikog profita.

Cijena zbrinjavanja otpada revidirati će se svake godine. Ukupna cijena zbrinjavanja otpada(u nastavku: CZOU) je iznos koji plaćaju kućanstva

za zbrinjavanje komunalnog otpada komunalnim tvrtkama koje obavljaju skupljanje. Ova cijena uključuje prikupljanje, transport, obradu i odlaganje ostatnog otpada, monitoring i zatvaranje.

CZOU obuhvaća naknadu koja se plaća operateru na ulazu u ŽCGO za troškove zbrinjavanja otpada i troškove gospodarenja otpadom koje podmiruje ŽKT. Cijena se izračunava na bazi 20-godišnjeg vijeka rada ŽCGO-a. JLS provjerava i, po potrebi, korigira CZOU jednom godišnje.

Koncepcija gradnje ŽCGO-a prema ovom planu temelji se na principima javnog i privatnog ulaganja u gradnju, što treba uzeti u obzir prigodom izračuna cijene zbrinjavanja otpada. CZOU mora pokriti i sve troškove rada, održavanja, daljnjeg proširenja i investicije u ŽCGO, imajući u vidu da dio investicija predstavljaju bespovratna ulaganja.

49

4. ROKOVI ZA IZVRŠENJE UTVRĐENIH MJERA Ovim Planom utvrđene su mjere za koje je potrebno odrediti rokove za realizaciju, odnosno vremenski plan. Planom je predviđeno da se u 2008. god. odabere tehnologija obrade otpada, pa samim time nisu poznati ni investicijski troškovi. Plan gospodarenja otpadom donosi se kao sastavni dio Programa zaštite okoliša. Izgradnja postrojenja za obradu otpada, prateće infrastrukture te ostalih neophodnih aktivnosti koje vode funkcionalnoj uspostavi Županijskog centra za gospodarenje otpadom već se provodi, a planiraju se slijedeće aktivnosti:

• natječaj za odabir optimalne tehnologije zbrinjavanja otpada – 2008. • izrada projektne dokumentacije – 2008. god. • procjena utjecaja na okoliš – Rješenje Ministarstva zaštite okoliša, prostornog

uređenja i graditeljstva, 2008./9. god. • lokacijska dozvola – 2009. god. • građevinska dozvola – 2009. god. • izgradnja objekata za obradu otpada – 2010./2011. god. • uporabna dozvola – 2011. god. • ostale aktivnosti – prema potrebi.

Tablica 14 - Vremenski plan za realizaciju

G o d i n a 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. Edukacija i komunikacija s javnošću

Kontinuirano

Mjere za izbjegavanje i smanjivanje otpada

Kontinuirano

Primarna reciklaža

Kontinuirano

Izgradnja reciklažnih dvorišta

Izgradnja postrojenja za obradu otpada

Izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom

50

5. ZAKLJUČAK

Provedbeni dokument za postizanje glavnih ciljeva iz Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske je Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske koji je donesen 19.07.2007. god. na temelju prijedloga županijskih planova gospodarenja otpadom.

Obzirom da je Županija odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim

opasnog otpada i termičku obradu otpada) i dužna na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje otpadom i u provedbi mjera surađivati s jedinicama lokalne samouprave, a da su Gradovi i Općine odgovorni za gospodarenje komunalnim otpadom i dužni su na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, međusobno surađivati i uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada Plan gospodarenja otpadom Varaždinske županije koncepcijski je orijentiran na uspostavu Županijskog centra za gospodarenje otpadom.

Krajnji cilj ŽCGO je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Lokacija ŽCGO je određena i smještena na područje Motičnjaka, Grad

Varaždin, uvažavajući blizinu najvećeg proizvođača komunalnog i proizvodnog otpada, ali i mogućnost distribucije toplinske i električne energije nastale obradom otpada u industrijsku zonu.

U obuhvatu ŽCGO predviđen je prostor veličine 7,8 ha koji obuhvaća radnu zonu (infrastrukturni objekti), zaštitnu (uključujući i vatrozaštitnu) zonu, te interne i vanjske prometnice. Od infrastrukturnih objekata potrebno je predvidjeti postrojenje za obradu otpada, reciklažno dvorište i prostor za obradu građevinskog otpada.

Zbog količina i vrsta otpada koji nastaje na području Županije potrebno je procijeniti

optimalan tehnološki postupak pri kojem će obradom otpada nastati minimalne količine ostatnog otpada. Minimalne količine ostatnog otpada bitne su zbog činjenice da se na području Županije ne predviđa izgradnja odlagališta. Na području Varaždinske županije planiraju se 3 pretovarne stanice na lokacijama odlagališta "Meka" u Ludbregu, "Čret" u Novom Marofu ,"Jerovec" u Ivancu i pretovarna stanica u Varaždinu na području Motičnjaka.

Upravljanje sustavom predviđa se modelom JPP-a prema kojem Županija, u dogovoru s gradovima/općinama uključenim u sustav, osniva županijsku komunalnu tvrtku (ŽKT) koja je u potpunosti u javnom vlasništvu.

ŽKT sa sredstvima lokalne/regionalne samouprave i sredstvima fondova financira gradnju ŽCGO. Tvrtka sklapa ugovor o JPP-u s privatnim partnerom (PP) o ulaganju u ŽCGO i upravljanju. Županija provodi nadzor nad provedbom sklopljenog ugovora.

ŽKT vodi gradnju ŽCGO-a do uspostave sustava, upravlja sustavom gospodarenja otpada za čitavu županiju/regiju, koordinira rad lokalnih (gradskih) komunalnih tvrtki, organizira dovoz otpada od PS-a do ŽCGO-a.

PP financira gradnju postrojenja za obradu komunalnog otpada (MBO) i nakon gradnje upravlja ŽCGO-om ugovoreno vremensko razdoblje (10-15 godina).

PP, osim upravljanja, ima obvezu financiranja rada i daljnje gradnje ŽCGO-a iz ostvarenih prihoda.

51

52

Odabir optimalne tehnologije provesti će se po natječaju za odabir sustava za gospodarenje otpadom u 2008. god.

Neodgovarajuće gospodarenje otpadom u posljednje je vrijeme posebno izraženo i u načinu postupanja s građevinskim otpadom.

Prema članku 14. Zakona o otpadu, županija je dužna osigurati uvjete i provedu propisanih mjera za gospodarenje svim vrstama otpada. Pod osiguranjem uvjeta i provedbe propisanih mjera za postupanje s građevinskim otpadom, podrazumijeva se osiguravanje uvjeta za nesmetanu djelatnost takve vrste, a to se prvenstveno odnosi na koordiniranje pri osiguravanju lokacije u dokumentima prostornog uređenja županije i jedinica lokalne samouprave.

U okviru svoje nadležnosti Županija je izradila Izmjene i dopune Prostornog plana Varaždinske županije kojom je planirana lokacija za gospodarenje otpadom na lokaciji Motičnjak u Varaždinu. U obuhvatu te lokacije predviđen je i centar za obradu građevinskog otpada. Osim lokacije Motičnjak kao lokacija reciklažnog centra za građevinski otpad predviđa se i lokacija Očura, utvrđena za navedenu namjenu i kroz prostorno-plansku dokumentaciju Grada Lepoglave. Ostatni dio od provedene obrade građevinskog otpada moguće je zbrinuti na eksploatacijskim poljima. Paralelno s uspostavom ŽCGO-a provodi se sanacija kontroliranih odlagališta i sanacija divljih odlagališta, financirana od strane JLS-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Donošenjem Plana gospodarenja otpadom Varaždinske županije pokreću se promjene koje će rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i usmjeravati Županiju prema jedino mogućem "održivom" gospodarenju otpadom, što je prioritetna zadaća zaštite okoliša.

PRILOG 1 (Tablica 6): Popis pravnih subjekata kojima su izdane dozvole za skupljanje, oporabu i zbrinjavanje otpada

BR. TVRTKA - OBRT ADRESA DATUM

IZDAVANJA RIJEŠENJA

DJELATNOST PO OTPADU VRSTE OTPADA KLJUČNI BROJ

OTPADA DOZVOLA IZDANA

NA ROK

1. GUMIIMPEX d.o.o. P. Miškine 64c, Varaždin 26.08.2005. skupljanje, skladištenje,

obrađivanje otpadne gume 16 01 03 5. GODINA

2. UNIVERZAL d.o.o. Cehovska 10, Varaždin 15.07.2005. skupljanje, skladištenje,

obrađivanje

- otpad od mehaničkog oblikovanja te fizičke i mehaničke

površinske obrade metala i plastike

- otpadna ambalaža (uključujući odvojeno sakupljeni komunalni i

ambalažni otpad) - stara vozila i otpad od

rastavljanja starih vozila i održavanja vozila

- otpad iz električne i elektroničke opreme

- neispravne šarže - građevinski otpad

- komunalni i slični otpad

12 00 00

15 00 00

16 01 00

16 02 02 do 16 02 00 16 03 00 17 00 00 20 00 00

5. GODINA

3. BBS d.o.o.

Frane Petrića 3, Zagreb 12.04.2006. skupljanje, skladištenje i

obrađivanje

otpadna plastika ambalaža od plastike

02 01 04 15 01 02 5.

GODINA

4. GRP d.o.o.

P. Miškine 64c, Varaždin 03.01.2005. skupljanje, skladištenje otpadne gume 16 01 03 5. GODINA

5. OBRT TRGOVINA I USLUGE «MAKS»

Kolodvorska bb, Turčin 20.01.2005. skupljanje - komunalni i slični otpad 20 00 00 5. GODINA

53

6. OBRT STAGOTA

Varaždinska 301, Sračinec 29.03.2005. skupljanje, skladištenje staklena ambalaža 15 01 07 1. GODINA

7. STEVO BOGDAN Belska 18, Tužno 23.05.2005. skupljanje

otpadna vozila željezne kovine obojene kovine

16 01 06 16 01 17 16 01 18

5. GODINA

8. IVKOM d.d.

V. Nazora 96b, Ivanec 17.05.2005. odlaganje komunalni otpad 20 03 00 2. GODINE

9. IVKOM d.d.

V. Nazora 96b, Ivanec

V. Nazora 96b, Ivanec 10.05.2005. skupljanje

komunalni otpad otpad od prerade drva

otpad iz kožarske industrije izolacijski materijal

20 03 00 03 01 199 04 01 09 17 06 04

5. GODINA

10. PARKOVI d.d.

Hallerova aleja 8, Varaždin 07.02.2005. skupljanje i skladištenje otpad iz parkova i groblja 20 02 00 5. GODINA

11. KOMUNALAC d.d. Novi Marof ODBIJENO

10.05.2006. skupljanje, skladištenje,

obrađivanje komunalni i neopasni proizvodni

otpad ODBIJENO

10.05.2006.

12. CIOS d.o.o. Varaždin P.Miškine 63 15.02.2006. skupljanje, skladištenje,

obrađivanje

- OTPAD IZ INDUSTRIJE ŽELJEZA I ČELIKA

- OTPAD IZ METALURGIJE ALUMINIJA - OTPAD IZ METALURGIJE OLOVA - OTPAD IZ METALURGIJE CINKA

- OTPAD IZ METALURGIJE BAKRA - OTPAD IZ METALURGIJE OSTALIH

OBOJENIH METALA - OTPAD OD LIJEVANJA OBOJENIH

METALA - OTPAD OD OBLIKOVANJA TE FIZIČKE

I MEHANIČKE OBRADE METALA I PLASTIKE

- AMBALAŽA (uključujući odvojeno skupljeni komunalni otpad)

ambalaža od metala miješana ambalaža

-STARA VOZILA IZ RAZLIČITIH NAČINA PRIJEVOZA (uključujući ne

cestovna sredstva) i OTPAD OD RASTAVLJANJA STARIH VOZILA I

ODRŽAVANJA VOZILA (osim 13,14 16 06 i 16 08)

- OTPAD IZ ELEKTRIČNE I ELEKTRONIČKE OPREME

10 02 00

10 03 00 10 04 00 10 05 00 10 06 00 10 08 00 10 10 00

12 01 00

15 01 00

16 01 00

16 02 00

54

- METALI (uključujući njihove legure) - OTPAD OD USITNJAVANJA OTPADA

KOJI SADRŽE METAL - OTPAD OD MEHANIČKE OBRADE

OTPADA (npr. sortiranjem, drobljenjem, prešanjem/zbijanjem,

peletiranje/granuliranjem) - ODVOJENO SAKUPLJENI SASTOJCI

(osim 15 01) - OSTALI KOMUNALNI OTPAD

17 04 00 19 10 00

19 12 00

20 01 00

20 03 00

13. LOTUS 91 d.o.o. Varaždin 10.05.2006. skupljanje, skladištenje,

obrađivanje

- OTPAD OD PRERADE DRVETA I

PROIZVODNJE OLOČA I NAMJEŠTAJA - OTPAD OD PROIZVODNJE CELULOZE,

PAPIRA I KARTONA I OBRADE - OTPAD IZ KOŽARSKE I TEKSTILNE

INDUSTRIJE -OTPAD IZ KOŽARSKE INDUSTRIJE - OTPAD IZ TEKSTILNE INDUSTRIJE

- OTPAD OD MEHANIČKOG OBLIKOVANJA I POVRŠINSKE OBRADE

METALA I PLASTIKE - OTPAD OD OBLIKOVANJA (uključujući

kovanje, zavarivanje, prešanje, vučenje, tokarenje, rezanje, piljenje i

brušenje) -AMBALAŽA; APSORBENSKI,

MATERIJALI ZA UPIJANJE, FILTARSKI MATERIJALI I ZAŠTITNA ODJEĆA KOJA NIJE SPECIFICIRANA NA DRUGI NAČIN

- AMBALAŽA - GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD

RUŠENJA OBJEKATA (uključujući otpad od izgradnje cesta)

- BETON, CIGLE, PLOČICE I MATERIJALI NA BAZI GIPSA - DRVO, STAKLO I PLASTIKA

- ASFALT, KARTRN I PROIZVODI KOJI SADRŽE KATRAN

- METALI (uključujući njihove legure) - ZEMLJA I MULJEVI OD JARUŽENJA

LUKA - IZOLACIJSKI MATERIJALI

- GRAĐEVINSKI MATERIJAL NA BAZI GIPSA

- OSTALI GRAĐEVINSKI OTPAD I OTPAD OD RUŠENJA

03 01 00

03 03 00

04 00 00 04 01 00 04 02 00 12 00 00

12 01 00

15 00 00

15 01 00

17 00 00

17 01 00

17 02 00 17 03 00

17 04 00 17 05 00 17 06 00 17 08 00

17 09 00

5 GODINA

14 BABIĆ d.o.o. Cestica 12.02.2007. skupljanje neopasnog

proizvodnog otpada

ambalaža od papira i kartona, ambalaža od plastike i staklena

ambalaža

15 01 01 – 15 01 07 5 GODINA

55

15. BABIĆ d.o.o. Cestica 12.02.2007. skupljanje komunalni otpad

20 20 01 , 20 20 08 20 01 10 – 20 01 36 20 02 01 – 20 03 99

5. GODINA

16. Obrt GO-DI transport i trgovina

Nova 22, Trnovec

Bartolovečki 14.12.2005. skupljanje

- AMBALAŽNI OTPAD - OTPAD IZ ELEKTRIČNE I ELEKTRONIČKE OPREME - GRAĐEVINSKI OTPAD

- KOMUNALNI OTPAD (odvojeno sakupljeni ostaci)

15 01 00 16 02 00

17 00 00 20 01 00

5. GODINA

17. VARKOM d.d. Varaždin

Trg bana Jelačića 15, Varaždin 12.09.2005. skupljanje neopasni proizvodni otpad 02 06 00

5. GODINA

18. VARKOM d.d. Varaždin

Trg bana Jelačića 15, Varaždin 12.09.2005.

skladištenje , obrada neopasnog proizvodnog

otpada i odvojeno skupljene sastojke

komunalnog otpada na skladištu Malim Prelogima

komunalni i neopasni proizvodni otpad

15 00 00; 5 01 09; 20 01 00

5. GODINA

19. VARKOM d.d. Varaždin

Trg bana Jelačića 15,

Varaždin 13.09.2005. skladištenje, obrađivanje komunalni i neopasni proizvodni

otpad

02 06 00 12 01 02 – 12 01 04

15 01 04 16 02 02 – 16 02 07 16 03 00, 17 00 00, 20 01 40, 20 03 07,

20 01 25

5. GODINA

20. LUKOM d.o.o. Ludbreg POSTUPAK JE U

TIJEKU skupljanje, skladištenje,

obrađivanje komunalni i neopasni proizvodni

otpad

21. UNIVEL COMMERCE d.o.o.

F.Račkog 17, Varaždin 12.01.2006. skupljanje

skupljanje neopasnog proizvodnog otpada- ambalaža od papira i

kartona 15 01 01 5. GODINA

22. KNEKOM d.o.o. Gornji Kneginec

Trg hrvatskih branitelja bb 27.02.2006 skupljanje komunalni otpad 20 03 00 5. GODINA

23. KNEKOM d.o.o. Gornji Kneginec

Trg hrvatskih branitelja bb 27.03.2006. obrađivanje komunalni otpad 20 03 00 5. GODINA

24. JEDINSTVO

KARTONAŽA d.o.o. Ivanec

Rudarska 6, Ivanec 25.10.2005. skupljanje neop. proiz.

otpada ambalaža od papira i kartona 15 01 01; 15 01 02 5. GODINA

56

25. M&S

METALI Kučanska bb 28.02.2006. skupljanje neop. proiz.

otpada-metali - OTPAD OD LIJEVANJA OBOJENIH

METALA - OTPAD OD OBLIKOVANJA TE FIZIČKE I MEHANIČKE OBRADE

METALA i PLASTIKE - AMBALAŽA ( uključujući

odvojeno skupljeni komunalni ambalažni otpad)

- STARA VOZILA IZ RAZLIČITIH NAČINA PRIJEVOZA (uključujući

necestovna sredstva) i OTPAD OD RASTAVLJANJA STARIH VOZILA I

ODRŽAVANJA VOZILA (osim 13,14, 16 06 i 16 08)

- OTPAD IZ ELEKTRIČNE I ELEKTRONIČKE OPREME

- METALI (uključujući njihove legure)

- OTPAD OD USITNJAVANJA - ODVOJENO SAKUPLJENI SASTOJCI (osim 15 01)

- OSTALI KOMUNALNI OTPAD

10 10 00

12 01 00

15 01 00

16 01 00

16 02 00

17 04 00

19 10 00 20 01 00

20 03 00

5. GODINA

26. NOVOKOM d.o.o. Novi Marof

Zagorska 31 25.01.2007. skupljanje, oporaba, zbrinjavanje

komunalni i neopasni proizvodni otpad

5 GODINA

57

PRILOG 2: Količine prijavljenog neopasnog proizvodnog otpada klasificirane po ključnom broju (proizvođači s više od 100 t/g otpada)

Re. br.

Ključni broj Šifra Proizvođač 2002. god. 2003. god. 2004. god. 2005. god. 2006. god.

1 01 00 00 - Otpad koji nastaje kod 15.100,00 5.025,00 85,00 500,00

0,00

istraživanja, kopanja, obogaćivanja, 01 03 01 KAMNIG d.d. 15.100,00 5.025,00 85,00 0,00

0,00

i danjeg obrađivanja ruda i od iskapanja 01 04 99 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

i drobljenja kamenja 01 04 10 CESTA d.d. 0,00 0,00 0,00 500,00 0,00

2 02 00 00 - Otpad iz poljodjelske, 5.016,12 5.060,25 4.358,15 2.428,16 1.277

vrtlarske, lovačke, ribarske i primarne 02 02 01 INDUSTRIJA MESA IVANEC d.o.o. 365,00 290,00 250,00 0,00

0,00

proizvodnje kultura, pripremanje hrane 02 02 02 INDUSTRIJA MESA IVANEC d.o.o. 1.355,00 1.675,00 1.030,00 793,00

872

i prerade 02 02 02 MESTRA d.o.o. 0,00 136,06 140,75 184,16 405 02 01 02 KOKA d.d. Varaždin 381,11 522,22 355,55 379,00 0,00 02 01 02 KOKA d.d. Valionica brojlera 1.303,30 1.260,37 1.081,68 891,00 0,00 02 03 00 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 394,35 344,56 1.332,89 0,00 0,00 02 01 03 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 1.032,66 644,34 0,00 0,00 0,00 02 01 06 VETERINARSKA STANICA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 02 01 02 VETERINARSKA STANICA d.d. 184,70 187,70 167,28 181,00 0,00

3 03 00 00 - Otpad od prerade drveta i 9.595,93 11.631,12 12.435,54 13.064,70

6.128

proizvodnje papira, kartona, celuloze, 03 01 02 HODALJ d.o.o. 180,00 125,00 160,00 0,00

0,00

ploča i namještaja 03 01 05 HODALJ d.o.o. 0,00 0,00 0,00 200,00 638 03 01 05 HRAST-EKSPORT-PUKLAVEC d.o.o. 1.200,00 1.510,00 300,00 800,00 4.650 03 03 00 HRAST-EKSPORT-PUKLAVEC d.o.o. 376,38 0,00 825,00 0,00 0,00 03 01 99 HRAST-EKSPORT-PUKLAVEC d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 03 01 99 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 50,40 0,00 03 01 02 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 5.000,00 5.400,00 0,00 03 03 99 JEDINSTVO d.d. KARTONAŽA d.o.o. 295,91 402,24 381,69 0,00 0,00

58

03 01 05 LIPA d.d. Novi Marof 2.443,64 2.793,61 268,85 2.414,30 0,00 03 01 03 MUNDUS-VTS d.o.o. 5.100,00 6.800,27 5.500,00 4.200,00 840

4

04 00 00 - Otpad iz kožarske i tekstilne 633,03 810,86 652,22 798,71

486

industrije 04 01 09 B.M.V. d.o.o. 63,58 91,74 116,24 104,20 0,00 04 01 09 IVANČICA d.d. 181,00 155,00 190,50 222,00 153 04 01 09 MOD-DIZ-OBUĆA d.o.o. 0,00 0,00 51,50 58,17 0,00 04 01 99 PROVEL d.o.o. 6,30 50,72 114,78 192,34 0,00 04 02 08 VARTEKS d.d. 81,55 185,86 0,00 0,00 0,00 04 02 99 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 220,00 288,00 152,00 0,00 0,00 04 02 20 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 0,00 0,00 0,00 189,00 0,00 04 02 22 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 0,00 0,00 0,00 33,00 0,00 04 02 05 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 80,60 39,54 27,20 0,00 0,00

04 02 99 BOXMARK LEATHER 0,00 0,00 0,00 0,00 228

04 01 08 VIKO Varaždin 0,00 0,00 0,00 0,00 105

5 05 00 00 - Otpad od prerade nafte, pročišćivanja prirodnog 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

6 06 00 00 - Otpad iz anorganskih kemijskih procesa 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

7 07 00 00 - Otpad iz organskih kemijskih procesa 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

8

08 00 00 - Otpad iz prozvodnje, formulacija, 1,02 0,00 0,00 0,79

0,00

prodaje, i primjene premaza ( boje, 08 04 04 IVANČICA d.d. 1,02 0,00 0,00 0,00

0,00

lakovi i staklasti emajli ), ljepila, 08 02 01 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 0,00 0,00 0,00 0,79 sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja 08 04 04 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

9 09 00 00 - Otpad iz fotografske industrije 0,00 0,00 0,00 0,00

0,00

10

10 00 00 - Anorganski otpad iz termičkih 22.540,00 22.540,00 22.540,00 22.542,60

22.540

procesa 10 00 01 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 2,60 0,00 10 02 01 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 0,00 0,00 0,00 6.440,00 6.440 10 02 99 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 0,00 0,00 0,00 16.100,00 16.100

59

10 09 02 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 16.100,00 16.100,00 16.100,00 0,00 0,00

10 10 03 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 6.440,00 6.440,00 6.440,00 0,00 0,00

11

11 00 00 - Anorganski otpad iz termičkih procesa

0,00 0,00 0,00 12,54

0,00 11 05 01 OMEGA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 12,54 0,00

12

12 00 00 - Otpad od oblikovanja i površinske obrade metala i plastike

904,98 803,94 823,26 1.544,17

1.414,65 12 01 01 ELMOK d.o.o. 0,00 0,00 466,34 506,86 0,00 12 01 01 OMEGA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 324,92 426,52 12 01 01 CMS Montaža 0,00 0,00 0,00 0,00 113,65 12 01 01 CESTA Mineral d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 373,14 12 01 01 HODALJ d.o.o. 0,44 0,00 0,00 0,00 0,00 12 01 01 OPREMA Uređaji Ludbreg 0,00 0,00 0,00 0,00 167, 70 12 01 01 ITAS d.d.- u stečaju 115,38 152,12 131,5 49,80 0,00 12 01 01 MIV d.d. - Fabijanska - Gospodarska 547,36 512,80 184,90 361,15 333,64 12 01 01 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 0,00 1,50 8,18 0,00 12 01 02 TMT d.o.o. 0,00 0,00 7,74 258,90 0,00 12 01 00 TMT d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 12 01 01 TMT d.o.o. 238,23 136,78 31,28 34,36 0,00 12 01 01 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 3,57 2,24 0,00 0,00 0,00

13 13 00 00 - Otpadna ulja ( osim jestivog ulja ) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

14 14 00 00 - Otpad od organskih tvari koje se koriste kao otapala 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

15 00 00 - Ambalažni, apsorbensi, materijali za upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugi način

1.306,22 1.664,46 2.312,60 2.576,26

2.350,35

15 01 02 BAUMAX ZAGREB d.o.o. 0,00 0,00 0,00 2,50

0,00 15 01 01 BAUMAX ZAGREB d.o.o. 0,00 78,00 103,30 187,00 0,00 15 01 01 BMV d.o.o. 15,38 8,00 32,70 38,32 0,00 15 01 04 BMV d.o.o. 5,92 4,14 4,00 8,50 0,00 15 01 02 BMV d.o.o. 0,78 2,88 1,70 0,90 0,00 15 01 01 GETRO d.d. 71,77 107,28 116,44 58,52 0,00 15 01 02 GETRO d.d. 0,00 13,78 17,70 6,74 0,00 15 01 02 GRAFIČAR d.d. 0,00 0,00 0,00 3,41 927 15 01 01 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 3,70 10,09 10,93 0,00

60

15 01 02 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 0,00 4,58 4,82 0,00 15 01 04 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 0,00 0,00 1,86 0,00 15 01 01 INDUSTRIJA MESA IVANEC d.o.o. 43,20 43,45 26,70 0,00 554 15 01 02 INDUSTRIJA MESA IVANEC d.o.o. 74,00 73,00 49,00 0,00 0,00 15 01 02 IVANČICA d.d. 0,00 0,30 0,00 0,00 0,00 15 01 01 IVANČICA d.d. 0,00 0,00 0,00 25,00 0,00 15 01 04 IVANČICA d.d. 0,00 1,30 0,00 0,00 0,00 15 02 02 JEDINSTVO d.d. KARTONAŽA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 1,00 0,00 15 01 01 JEDINSTVO d.d. KARTONAŽA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 458,35 0,00 15 01 01 KOKA d.d. 255,90 0,00 136,60 0,00 0,00 15 01 02 KOKA d.d. 2,80 0,00 0,00 0,00 0,00 15 01 01 KOKA d.d. Valionica brojlera 0,00 0,00 0,00 0,00 376,62 15 01 02 KOKA d.d. Valionica brojlera 0,94 0,90 1,14 1,58 0,00 15 01 01 KONZUM d.d. 71,59 128,87 248,04 95,70 0,00 15 01 02 KONZUM d.d. 8,50 28,90 8,05 11,30 0,00 15 01 06 LIPA d.d. Novi Marof 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 15 01 04 MIV d.d. - Gospodarska - Fabijanska 0,00 0,00 0,90 0,00 0,00 15 01 01 MOD-DIZ-OBUĆA d.o.o. 0,00 0,00 110,00 0,00 0,00 15 01 01 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 67,90 56,26 40,78 40,78 0,00 15 01 02 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 37,46 26,99 12,64 16,31 0,00 15 01 04 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 10,77 10,44 8,02 10,08 0,00 15 01 07 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 24,74 21,86 44,78 0,00 0,00 15 01 01 Prehrambena industrija "VINDIJA" d.d. 135,50 138,82 200,99 264,50 0,00 15 01 02 Prehrambena industrija "VINDIJA" d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 15 01 03 Prehrambena industrija "VINDIJA" d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 15 01 05 Prehrambena industrija "VINDIJA" d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 15 01 07 Prehrambena industrija "VINDIJA" d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 15 01 06 Prehrambena industrija "VINDIJA" d.d. 448,50 878,89 1.102,59 1.283,78 0,00 15 01 01 PROVEL d.o.o. 0,00 0,00 9,52 0,00 0,00 15 01 04 PZC Varaždin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 7,84 0,00 15 01 02 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 8,84 0,00 15 01 06 TMT d.o.o. 0,00 19,45 12,82 0,00 0,00 15 01 01 VARTEKS d.d. 0,00 0,00 0,00 12,00 0,00 15 01 02 VARTEKS d.d. 0,00 0,00 0,00 1,10 0,00 15 01 01 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 21,41 14,00 6,60 12,00 0,00

61

15 01 02 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 4,44 2,40 0,60 1,10 0,00 15 01 01 VETERINARSKA STANICA d.d. 4,72 0,85 2,32 1,50 0,00

15 01 01 BOXMARK LEATHER 0,00 0,00 0,00 0,00 103,5

15 01 01 Prehrambena industrija Varaždin 0,00 0,00 0,00 0,00 336

15 01 05 Prehrambena industrija Varaždin 0,00 0,00 0,00 0,00 156

16

16 00 00 - Otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu

116,76 131,36 851,45 240,77

1.141 16 01 03 AUTOBUSNI PROMET d.d. 10,65 5,90 20,70 19,05 0,00 16 01 99 AUTOBUSNI PROMET d.d. 0,00 0,00 0,00 23,78 0,00 16 01 03 GUMIIMPEKS - GRP d.o.o. 102,01 86,95 108,73 81,39 1.141 16 01 99 HŽ-NABAVA-pod. odjel VŽ 0,00 0,00 191,52 51,20 0,00 16 07 99 HŽ_Sekcija za održavanje pruga 0,00 0,00 456,00 0,00 0,00 16 04 03 KAMING d.d. 0,00 0,00 0,00 9,66 0,00 16 01 03 HODALJ d.o.o. 0,00 0,20 2,40 0,85 0,00 16 00 00 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 16 01 03 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 1,50 0,00 16 01 06 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 3,00 0,00 16 00 00 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 0,00 30,36 63,61 0,00 0,00 16 01 03 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 0,00 0,00 0,00 0,40 0,00 16 01 99 PZC Varaždin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 8,32 0,00 16 06 05 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,14 0,00 0,02 0,00 16 01 03 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,73 0,00 0,00 0,00

17

17 00 00 - Građevinski otpad i otpad od rušenja objekata ( uključujući otpad od izgradnje cesta )

249,23 41,14 43.448,45 4.057,35

1.072 17 04 05 ELMOK d.o.o. 0,00 0,00 170,42 0,00 0,00 17 04 07 GEOTEHNA VARAŽDIN d.o.o. 0,00 0,00 15.000,00 0,00 0,00 17 01 00 GEOTEHNA VARAŽDIN d.o.o. 0,00 0,00 27.000,00 0,00 0,00 17 04 05 GUMIIMPEKS d.o.o. 0,00 4,90 2,14 0,00 0,00 17 04 05 HŽ-Sekcija za održavanje pruga 0,00 0,00 38,00 0,00 0,00 17 04 05 IVANČICA d.d. 0,00 1,06 0,00 4,80 0,00 17 04 05 HODALJ d.o.o. 0,00 0,00 6,56 0,00 0,00 17 04 07 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 26,03 25,50 21,42 0,00 0,00 17 04 05 KAMING d.d. 0,00 0,00 8,18 49,66 0,00 17 04 05 HIDROING d.d. 51,88 17 04 08 LIPA d.d. Novi Marof 4,80 0,00 0,00 0,00 0,00

62

17 04 05 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 46,90 4,36 5,74 12,56 0,00 17 09 04 PZC Varaždin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 637,50 0,00 17 05 04 PZC Varaždin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 1.704,00 0,00 17 03 02 PZC Varaždin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 530,20 0,00 17 04 05 PZC Varaždin d.o.o. 0,00 0,00 0,00 12,56 0,00 17 04 07 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 13,30 0,00 0,00 17 07 01 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 7,00 0,00 0,00 17 04 05 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,76 885,55 1.097,84 305,74 17 01 07 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 1,31 0,00 17 04 05 TMT TIO d.o.o. 0,00 0,00 287,32 0,00 401,1 17 04 05 VARTEKS d.d. 171,50 4,56 2,82 1,50 20,30 17 04 05 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 0,00 0,00 0,00 1,50 0,00

17 04 05 AUTOBUSNI PROMET 0,00 0,00 0,00 0,00 105

17 04 05 WAM PRODUCT 0,00 0,00 0,00 0,00 188,65

18

18 00 00 - Otpad koji nastaje kod zaštite 0,00 0,00 0,00 0,00

60

zdravlja ljudi i životinja i srodnih istraživanja 18 01 04 DOM ZA ODRASLE OSOBE JALŽABET 0,00 0,00 0,00 0,00

60

(isključujući otpad iz domačinstva i

restorana koji ne potječe iz neposredne zdrastvene zaštite )

19

19 00 00 - Otpad iz uređaja za obradu otpad. voda i pripremu pitke vode

0,00 456,42 903,50 753,90 359 19 08 99 AUTOBUSNI PROMET d.d. 0,00 45,50 133,50 246,00 0,00 19 08 02 AUTOBUSNI PROMET d.d. 0,00 0,92 0,00 0,00 0,00 19 08 01 VARKOM d.d. 0,00 315,00 295,00 250,00 0,00 19 08 05 GETRO d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 19 08 12 VARTEKS d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 200 19 08 09 GETRO d.d. 0,00 0,00 0,00 0,90 0,00 19 08 99 VARKOM d.d. 0,00 95,00 475,00 0,00 159

20

20 00 00 - Komunalni i slični otpad iz industrijskih i zanatskih pogona, uključujući

524,06 1.418,87 2.541,44 5.202,01

330,61 20 01 03 AUTOBUSNI PROMET d.d. 0,00 0,00 0,00 40,00 0,00 20 03 05 AUTOBUSNI PROMET d.d. 88,24 35,44 47,06 24,00 0,00

63

odvojeno prikupljanje frakcije

20 03 01 KAMING d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 01 08 GETRO d.d. 0,00 0,00 1,80 0,00 0,00 20 01 40 GRAFIČAR d.d. 0,00 0,00 0,00 1,27 23,60 20 01 01 GRAFIČAR d.d. 0,00 0,00 0,00 876,10 0,00 20 01 40 HODALJ d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,30 0,00 20 01 01 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 5,73 4,01 2,27 2,58 0,00 20 01 04 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 3,03 2,05 0,30 0,00 37,41 20 01 40 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 18,36 0,00 20 01 02 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 01 39 INDUSTRIJSKI TOKARSKI CENTAR d.d. 0,00 0,00 0,00 0,77 58,26 20 01 01 IVANČICA d.d. 38,00 20,00 21,00 0,00 0,00 20 01 06 IVANČICA d.d. 0,70 0,60 0,00 0,00 0,00 20 01 01 KOKA d.d. Valionica brojlera 14,14 3,47 8,70 5,58 0,00 20 01 09 KONZUM d.d. 0,00 0,00 1,94 0,00 0,00 20 01 08 KONZUM d.d. 0,00 0,30 0,00 0,00 0,00 20 03 01 LIPA d.d. Novi Marof 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 01 06 LIPA d.d. Novi Marof 0,00 1,00 5,22 0,00 0,00 20 02 01 BILLA 1.773,71 20 01 01 OPĆA BOLNICA VARAŽDIN 26,32 20 01 02 OPĆA BOLNICA VARAŽDIN 42 20 03 01 MIV d.d. -Gospodarska - Fabijanska 6,50 13,80 12,00 0,00 0,00 20 01 11 VIS KONFEKCIJA d.d. VARAŽDIN 21,75 20 02 01 PARKOVI d.d. 0,00 0,00 0,00 640,00 0,00 20 01 39 PARKOVI d.d. 0,00 0,00 0,00 55,90 0,00 20 02 03 PARKOVI d.d. 0,00 0,00 1.110,00 0,00 0,00 20 01 07 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 67,90 56,26 40,00 0,00 0,00 20 01 08 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 54,62 65,32 0,00 0,00 0,00 20 02 01 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 0,00 0,00 0,00 975,04 0,00 20 01 38 PODRAVKA d.d.-Tvornica Kalnik 0,00 0,00 0,00 17,80 0,00 20 03 01 Prehrambena industrija "VINDIJA" d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 03 01 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 01 24 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 01 01 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,00 0,00 7,91 0,00 20 01 04 TERMIKA d.o.o. 0,00 0,52 0,00 0,00 0,00 20 01 01 VARTEKS d.d. 116,00 416,50 695,20 898,00 0,00

64

20 01 11 VARTEKS d.d. 0,00 725,60 451,20 1.626,40 0,00 20 03 01 VARTEKS d.d. DENIM PROIZVODI 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 01 01 YTRES 0,00 0,00 0,00 0,00 28 20 01 01 VARTEKS d.d. - TISKARA 129,20 74,00 144,75 0,00 0,00 20 01 39 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 12,00 0,00 20 01 40 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 01 25 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 03 99 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 01 01 KOKA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 20 01 25 SPECIJALNA BOLNICA NOVI MAROF 0,00 0,00 0,00 0,00 91,50

20 03 99 VETERINARSKA STANICA d.d. 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNO 55.987,35 49.583,42 90.951,61 53.721,96

36.827

65

66

PRILOG 3. Lokacije za postupanje s otpadom utvrđene PPŽ-om

PRILOG 4 – Sanacija divljih odlagališta br. Jedinica lokalne

samouprave Br. divljih odlagališta

Rješenje inspekc. zaštite okoliša

Predan zahtjev prema Fondu

Zatražena sredstva

u kn

Odobrena sredstva

u kn

1. Varaždin 1 3.300.000 2. Ludbreg 6 2.270.210 3. Novi Marof 15 2.144.420 4. Ivanec 11 + + 50.000 20.0005. Lepoglava 3 + 97.250 odbijeno6. Varaždinske Toplice 10 539.000 7. Bednja 35 + 162.900 130.3208. Beretinec 6 82.662 9. Breznica 3 413.000 10. Breznički Hum 15 372.500 11. Donji Martijanec 4 1.829.000 12. Jalžabet 1 + 472.000 13. Mali Bukovec 8 + 1.180.000 odbijeno14. Maruševec 1 + + 297.600 119.04015. Petrijanec 1 + + 129.000 30.000*16. Sračinec

Kocinka i Rakovica 2 + 6.050.000

varijanta Rakovica varijanta Kocinka

17. Sveti Đurđ 3 + + 568.700 30.000*18. Sveti Ilija 7 + 585.000 odbijeno19. Trnovec Bartolov. 7 1.320.000 20. Veliki Bukovec 1 236.000 21. Vidovec 2 + + 4.224.000 30.000*22. Vinica 4 246.788 23. Visoko 7 + 100.520 40.208

UKUPNO

53

26.670.550 kn 399.568 kn

Napomena: debljim slovima označene JLS koje su predale zahtjev za sufinanciranje Fondu * 30 000,00 kn - sredstva koje je Fond odobrio za izradu plana sanacije, mjera zaštite, troškovnika te troškova za pripremne radove nužne za početak sanacije - nominalni iznosi sredstava u sufinanciranju divljeg odlagališta će se utvrditi nakon što JLS izradi plan sanacije i troškovnik koji podliježu ocjeni i reviziji Fonda (plan sanacije je mjerodavan kada Fond na njega izda suglasnost)

67

REPUBLIKA HRVATSKA VARAŽDINSKA ŽUPANIJA Županijska skupština KLASA:351-01/06-01/3 URBROJ: 2186/1-01/1-08-165 Varaždin, 31. ožujka 2008. Na temelju odredbe članka 19. Statuta Varaždinske županije ("Službeni vjesnik Varaždinske županije" br. 10/06 – pročišćeni tekst i 29/06) i članka 60. Poslovnika o radu Županijske skupštine („Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 29/06) Županijska skupština Varaždinske županije, nakon razmatranja Plana gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji za razdoblje 2008. – 2015. godine, na sjednici održanoj 31. ožujka 2008. godine, donosi

Z A K L J U Č A K I

Županijska skupština Varaždinske županije donosi Plan gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji za razdoblje 2008. – 2015. god.

Plan gospodarenja otpadom prilog je ovom Zaključku i čini njegov sastavni dio.

II

Županijska skupština upućuje Plan gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji za razdoblje 2008. – 2015. god. Uredu državne uprave u Varaždinskoj županiji za potrebe izrade Izvješća o provedbi Plana. III. Županijska skupština obvezuje župana da, u okviru svojih ovlaštenja, ne dozvoli prenamjenu lokacije za baliranje otpada u Brezju u odlagalište, a Županijsko poglavarstvo da pribavi izvješće državne inspekcije o postrojenju spalionice opasnog otpada PUTO, koje se, navodno, želi instalirati u Jalkovcu.

IV.

Plan gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji za razdoblje 2008. – 2015. god.

objaviti će se u ''Službenom vjesniku Varaždinske županije''.

PREDSJEDNIK

Vladimir Stolnik

68

69