STRATEGIJA INTEGRIRANOG RAZVOJA OPĆINE BUŽIM

OPĆINA BUŽIM Ulica 505 Viteške brigade, br. 26

tel: 037 419 500 fax: 037 410 031

e-mail: [email protected] web: www.opcinabuzim.ba

STRATEGIJA INTEGRIRANOG RAZVOJA OPĆINE BUŽIM

Bužim, februara, 2010. godine

2

Sadržaj

1. Uvod..............................................................................................................................3

2. Metodologija kreiranja strategije razvoja .......................................................................3

3. Strateška platforma .......................................................................................................5

3.1. Izvod iz socio-ekonomske analize.............................................................................................5

3.2. Strateško fokusiranje..............................................................................................................16

3.3. Vizija i strateški ciljevi razvoja ................................................................................................19

4. Sektorski razvojni planovi.............................................................................................24

4.1. Plan lokalnog ekonomskog razvoja ........................................................................................24

4.1.1. Sektorsko fokusiranje............................................................................................................ 24

4.1.2. Sektorski/operativni ciljevi ekonomskog razvoja.............................................................. 25

4.1.3. Programi, projekti i mjere ................................................................................................. 29

4.1.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima............................................................................ 34

4.2. Plan društvenog razvoja .........................................................................................................35

4.2.1. Sektorsko fokusiranje............................................................................................................... 35

4.2.2. Sektorski/operativni ciljevi društvenog razvoja ................................................................ 36

4.2.3. Programi, projekti i mjere ........................................................................................................ 39


4.3. Plan zaštite životne sredine....................................................................................................46

4.3.1. Sektorsko fokusiranje............................................................................................................... 46

4.3.2. Sektorski/operativni ciljevi zaštite životne sredine........................................................... 48

4.3.3. Programi, projekti i mjere ........................................................................................................ 51


5. Operativni dio..............................................................................................................63

5.1. Plan implementacije integrirane strategije razvoja ........................................................................63

5.1.1. Orijentacioni pregled prioritetnih projekata i mjera za period od 3 godine............................ 63

5.1.2. Indikativni finansijski plan za period od tri godine .................................................................. 70

5.2. Akcioni plan za projekte koji se implementiraju u prvoj godini ......................................................78

5.2.1. Detaljan finansijski plan za projekte koji se implementiraju u 2011. godini ........................... 89

5.3. Plan razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala .........................................................94

5.4. Praćenje, vrednovanje i ažuriranje strategije razvoja ...................................................................105

5.5. Sinteza strategije ...........................................................................................................................109

ANEX 1. Okvirna finansijska konstrukcija ...........................................................................................114

3

1. Uvod

Strategija integriranog razvoja 2011–2020. godine je ključni strateško-planski dokument općine

Bužim, koji treba da podstiče budući rast i razvoj zajednice. Strategija razvoja obuhvata društvenu,

ekonomsku, okolišnu kao i prostornu sferu. Strategija je izrađena kao okvir za definiranje zajedničkih

ciljeva, podsticanja lokalnih snaga, ali i kao odgovor na izazove budućeg razvoja općine i sveukupnog

života u njoj. Kao takva, Strategija integriranog razvoja je u skladu sa strategijama i politikama na

višim nivoima vlasti, i to prije svega sa nacrtom Razvojne strategije BiH 2008-2013, Strategijom

socijalne uključenosti 2008-2013, ali i sa drugim sektorskim strategijama na državnom, entitetskom i

kantonalnom nivou.

Strategija razvoja općine Bužim izrađena je od strane radnih tijela koje je imenovao načelnik općine

uz puno učešće predstavnika javnog, privatnog i nevladinog sektora. Strategija integriranog razvoja je

usvojena od strane Općinskog vijeća 26.02.2011. godine, te je stupila na snagu 2011. godine.

Strategija informira sveukupnu javnost i privatne ulagače o razvojnom putu Bužim, predstavlja

osnovu za izradu detaljnih planova i programa u pojedinim sektorima, kreira podlogu za praćenje

napretka te ohrabruje saradnju i dogovor u planiranju različitih nivoa vlasti i društveno-ekonomskih

partnera.

Strategija razvoja predstavlja putokaz za sveukupni razvoj općine Bužim, a obuhvata ekonomski,

društveni i plan zaštite i unapređenja životne sredine, uz poštivanje prostornog aspekta. Vizija razvoja

te strateški ciljevi razvoja općine definirani su na period od 10 godina. Prihvatajući činjenicu da

postavljanje ciljeva podrazumijeva ne samo odgovor na pitanje „šta“, već i „kako“, te da je odgovor

na ovo pitanje od ključnog značaja za kvalitetnu implementaciju Strategije, Općinski razvojni tim je

izradio sektorske planove i operativni dio Strategije. Sektorski planovi, operativni ciljevi, programi,

projekti i mjere, usmjereni ka poboljšanju kvaliteta života u općini, definisani su na period od 5

godina. Okvirni operativni planovi su izrađeni za naredne tri, a detaljni akcioni planovi za godinu

dana.

Bitno je naglasiti da Strategija obuhvata i listu prioritetnih programa i projekata u svakom sektoru, a

koji omogućavaju dosezanje postavljenih ciljeva putem provođenja operativnih aktivnosti, čime se

stvara osnova za sveukupnu implementaciju Strategije. Nadalje, prioritetni programi i projekti nisu

samo osnova za korištenje općinskih i drugih domaćih izvora sredstava, nego i dobra osnova za

pristup eksternim izvorima sredstava, poput IPA programa Evropske unije, ali i drugih programa

podrške u Bosni i Hercegovini.

Kod izrade strategije razvoja općine Bužim posebno se vodilo računa o ostvarivanju horizontalne

intersektorske usklađenosti te vertikalne usklađenosti Strategije sa strategijama i planovima na

drugim nivoima. Dodatan značaj je poklonjen mogućim inicijativama međuopćinske saradnje.

Preduslov kvalitetne i pravovremene implementacije Strategije jeste prepoznavanje njenog značaja

od strane sveukupne lokalne zajednice i viših nivoa vlasti, ali i uspostava Strategijom predviđenih

mehanizama za njenu implementaciju, izvještavanje, ažuriranje i sveukupnu operacionalizaciju, a što

je zadatak koji Općini, ali i svim drugim akterima u lokalnoj zajednici, predstoji u narednom periodu.

4

Tehnička pomoć u procesu izrade Strategije razvoja pružena je Općinskom razvojnom timu u okviru

Projekta integriranog lokalnog razvoja (ILDP) i uz finansijsku podršku Švajcarske agencije za razvoj i

saradnju. Projekat predstavlja zajedničku inicijativu Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u BiH

(UNDP) i SDC-a.

2. Metodologija kreiranja strategije razvoja

U izradi strateškog plana razvoja općine Bužim korištena je standardirana Metodologija za integrirano

planiranje lokalnog razvoja (MiPRO), prihvaćena i preporučena od strane entitetskih vlada te saveza

općina i gradova oba entiteta. MiPRO je u potpunosti usklađena sa postojećim zakonskim okvirom

kojim je definisano planiranje razvoja na lokalnom nivou, gdje je općinska uprava nosilac procesa

izrade i implementacije strategije, uz maksimalno uključivanje i svih drugih aktera života u lokalnoj

zajednici. Nadalje, MiPRO je u potpunosti usaglašena sa vodećim principima i pristupima strateškom

planiranju koje promovira Evropska unija.

Vodeći principi na kojima se zasniva Strategija razvoja općine Bužim su održivost i socijalna

uključenost. Održivost kao princip integrira ekonomski i okolišni aspekt, dok princip socijalne

uključenosti podrazumijeva jednake šanse za sve i pravičnost u smislu identificiranja potreba i

interesa marginaliziranih i socijalno isključenih grupa stanovništva.

Nadalje, Strategiju razvoja karakteriziraju integracija (što znači da su ekonomski, društveni i okolišni

aspekt posmatrani kao neodvojivi dijelovi jedne cjeline) i participacija (svi zainteresirani akteri su

angažirani i doprinijeli su izradi Strategije).

Općina se angažirala u procesu izrade Strategije vođena uvjerenjem da strateško planiranje

predstavlja ključni instrument za proaktivno i odgovorno upravljanje lokalnim razvojem. Proces

izrade Strategije razvoja Bužim, iniciran od strane načelnika Općine i podržan od strane Općinskog

vijeća, započeo je potpisivanjem Memoranduma o razumijevanju između Općine Bužim i UNDP-a u

aprilu 2009. godine, te formiranjem radnih tijela – Općinskog razvojnog tima i Partnerske grupe.

Proces je operativno vodio Općinski razvojni tim, a u samom procesu stvoreni su mehanizmi za

snažno građansko učešće, dominantno kroz rad Partnerske grupe – konsultativnog tijela kojeg su

činili predstavnici javnog, privatnog i nevladinog sektora. Poseban naglasak je stavljen na uključivanje

i adekvatno prepoznavanje potreba potencijalno ranjivih kategorija stanovništva. U proces je

sveukupno bilo uključeno više od 1640 porodica općine Bužim.

Polazna tačka za izradu strategije razvoja općine Bužim je bila analiza postojećih stareteških

dokumenata, nivoa njihove realizacije, te stepena razvijenosti ljudskih resursa neophodnih za izradu i

implementaciju strategije.

Ova analiza je bila nadograđena na osnovu analize relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka

iz primarnih i sekundarnih izvora. Noseći i najvažniji dio Strategije predstavlja njen strateški dio, tj.

strateška platforma, a koja obuhvata socio-ekonomsku analizu, strateške fokuse, viziju razvoja i

strateške ciljeve razvoja. Strateška platforma Strategije dominantno je djelo Općinskog razvojnog

tima. Sektorske planove ekonomskog i društvenog razvoja te plana zaštite i unapređenja okoliša

izradile su za tu svrhu formirane sektorske radne grupe, a koje su činili predstavnici javnog, privatnog

i nevladinog sektora.

5

U završnom dijelu procesa, Općinski razvojni tim je, na bazi principa integracije, objedinio i uskladio

sektorske dokumente, te izradio okvirne trogodišnje i detaljne jednogodišnje planove

implementacije, uključujući i plan razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala neophodnih

za proces implementacije Strategije. Kako bi se omogućila učinkovita implementacija Strategije,

finansijski okvir Strategije i općinski budžet za 2011. godinu su u potpunosti usklađeni.

3. Strateška platforma

3.1. Izvod iz socio-ekonomske analize

Općina Bužim prostire se na sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, odnosno na

sjeveroistočnom dijelu teritorije Unsko-Sanskog kantona i jedna je od osam općina Unsko Sanskog

Kantona i graniči sa općinama Bosanska Krupa (sa istoka), Cazin (sa juga), Velika Kladuša (sa zapada i

sjevera), te sa općinom Dvor na Uni (Republika Hrvatska sa sjeveroistoka). Regionalnim putem Bužim-

Otoka Bosanska - Bosanska Krupa, odnosno Otoka Bosanska – Bosanski Novi, Bužim je povezan sa

Bihaćem, odnosno sa Banja Lukom.

Općina zauzima površinu od 129,61/km2, administrativno je podijeljena u 14 mjesnih zajednica,

najnaseljenija je gradska MZ Bužim sa oko 3.000 stanovnika.

Prema posljednjem popisu iz 1991. godine u Bužimu je živjelo 16.940 stanovnika, dok prema

raspoloživim podacima općinske adminstrativne službe krajem 2008. godine u općini Bužim živjelo je

oko 19.217 stanovnika. Sa gustinom naseljenosti od oko 140 stanovnika/km2 u 2008. godini općina

Bužim se svrstava u najnaseljenije općine Bosne i Hercegovine. Iako je broj rođenih na području

općine Bužim veći od broja umrlih primjetno je da prirodni priraštaj posljednjih godina konstantno

opada, ali je i dalje najveći u USK. Općina Bužim ima mladu populaciju, 39% stanovništva čini

populacija 19- 45 godina.

6

Općina je gusto naseljana, sa brojnim mnogočlanim porodicama, ali malim mogućnostima

zapošljavanja. Ovo područje tradicionalno je usmjereno prema poljoprivrednoj proizvodnji i ka

iseljavanju. Međutim, u novije vrijeme, zbog problema sa dobivanjem radnih viza u zemljama EU ova

mogućnost je većini stanovnika uskraćena. U ovom trenutku poljoprivreda predstavlja najbolji način

da se iskoriste postojeći prirodni resursi i zaposli nezaposleno stanovništvo.

Najveći dio površine općine Bužim otpada na poljoprivredno zemljište i šume, dok je samo mali dio

neplodno zemljište. Najveći dio obradivog zemljišta čine oranice, medutim treba imati na umu da od

obradivih površina samo manji dio pripada kvalitetnim kategorijama zemljišta, kao i to da su ove

površine najpodložnije urbanizaciji.

Prikaz kategorija zamljišta u % na području općine Bužim

Stanje u poljoprivredi je u značajnoj mjeri odraz stanja u ukupnoj poljoprivredi i gospodarstvu

Federacije BiH. U posebno teškom položaju su mala porodična gazdinstva1 koja su uglavnom

prepuštena sama sebi i stihiji tržišta. Problemi se javljaju pri registraciji poljoprivrednog gazdinstva, u

prodaji poljoprivrednih proizvoda i organiziranju proizvodnje odnosno njenom kreditiranju .

Zadnjih godina značajne su promjene u sustavima poljoprivredne proizvodnje odnosno u eksploataciji

zemljišta i gospodarenju životinjama. Evidentan je prelazak sa ekstenzivne poljoprivredne

proizvodnje na intenzivnu specijaliziranu proizvodnju (izgradnja tipskih objekata; povećanje obima

proizvodnje od strane pojedinaca i zaokruženje ciklusa proizvodnje). Sve se više primjenjuju

agrotehničke mjere što se ogleda povećanim prinosima po jedinici površine u biljnoj proizvodnji i

povećanje izlaza po grlu u stočarskoj proizvodnji.

Bruto vrijednost proizvodnje i dodane vrijednosti poljoprivrede privatnog sektora – poljoprivrednih

gazdinstva iznosila je 12.351.078 KM u 2007, 14.948.464 KM u 2008, dok je u 2009. godini bila 15.

660 646 KM. Očekujemo da će se trend povećanja bruto vrijednosti nastaviti i slijedećih godina jer će

biti sve više specijaliziranih farmi koje će imati veći profit zbog primjene novih tehnologija i

provođenja agrotehničkih mjera .

1 Poljoprivredno gazdinstvo je proizvodno-gospodarska jedinica koja se bavi poljoprivredom, a djeluje kao privredno društvo, obrt ili zadruga, ako je registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, te kao seosko gazdinstvo ili porodično poljoprivredno gazdinstvo ( Zakon o poljoprivredi BiH).

oranice 40%

pašnjaci 17%

šume 36%

neplodno 3%

voćnjaci 0%livade

4%

7

Iskorištenost zemljišta 2007.

956,4 ha; 19%

450 ha; 9%

200 ha; 4%

189,6 ha; 4%

3320 ha; 64%

žita stočno krmno bilje povrtno bilje ugar i zeleno đubrivo neobrađeno

Zemljište je srednje duboko (40-60 cm) do plitko (ispod 40 cm). Međutim, treba imati na umu da od

obradivih površina samo manji dio pripada kvalitetnim kategorijama zemljišta sa malim nagibom, kao

i to da su ove površine najpodložnije urbanizaciji. Zbog limitiranih poljoprivrednih površina potrebno

je naglasiti neophodnost očuvanja, zaštite i što racionalnijeg korištenja poljoprivrednog zemljišta na

području općine .

Vlasnička struktura zemljišta pokazuje prevagu zemljišta u privatnom vlasništvu (82%) u odnosu na

društveno zemljište (18%). Uočeno je da sve veći broj poljoprivrednika uzima zemlju u zakup na

području općine Bužim, ali i na području drugih općina. Prosječna veličina posjeda iznosi 1,98 ha.

Površina poljoprivrednog zemljišta po stanovniku je 0,43 ha.

Neplanskim i neracionalnim pretvaranjem poljoprivrednog zemljišta u građevinsko i zemljište drugih

namjena za druge svrhe uz povećanje populacije, smanjuje se zemljišni fond po glavi stanovnika.

Zbog usitnjenosti posjeda usložnjava se obrada i postiže se niska produktivnost.

U strukturi sjetve najviše učešća ima krmno bilje sa 69%, a zatim kukuruz sa 9,8%. Sjetva 2009.

godine na površinama obiteljskih gazdinstava obavila se na 3.527 ha ili 68,9%. Na području općine

Bužim u sezoni 2008/09 požnjeveno je 95 ha pšenice, 3 ha zobi, 2 ha raži, 10 ha ječma i 98 ha ostalih

žitarica. Prosječan prinos po jedinici površine je iznosio 4 000 kg/ha pšenice, 3 000 kg /ha zobi, 3 000

kg/ha raži i 6 000 kg/ha tritikale. Tržnih viškova nije bilo jer poljoprivrednici siju žitarice za svoje

potrebe. Na njivama berba kasnih usjeva obavljena je na 350 ha zasijanim kukuruzom za zrno i 155 ha

kukuruza za silažu.

Proizvodnja povrća u malim porodičnim vrtovima je najmasovniji način uzgajanja povrtlarskih biljaka.

Na 219 ha zasijanih povrtnim kulturama u 2009. godini obezbjeđuje se u većoj ili manjoj mjeri sviježe

povrće za vlastita domaćinstva. Proizvođači krastavaca su uključeni u sistem intenzivne kooperantske

proizvodnje povrća. U proizvodnju je uključen veliki broj mnogočlanih obitelji. Otkupljeno je 85.674

kg krastavaca. Stanovništvo ovih krajeva ima vrlo male mogućnosti za zapošljavanje, te je

kooperantska proizvodnja gotovo jedini siguran izvor prihoda i garant ostanka stanovništva na selu.

8

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

krom

pir

mrkva

crveni luk

bijeli luk

grah

grašak

kupus

paradajz

paprika

krastavci

salata

špinat

dinje

ostalo

ha

Prikaz površina zasijanih povrćem u ha

Na području općine imamo 22 plastenika (2.200 m²). Ovogodišnju proizvodnju (paradajz i paprike)

proizvođači su plasirali na lokalno tržište, trgovinama na području općine i lokalnom stanovništvu.

Prosječna proizvodnja paradajza u plastenicima je 2.000 kg, a paprika 1.000 kg. Proizvođači su

zadovoljni proizvodnjom i profitom od proizvodnje. U plastenicima se osim paradajza i paprike

proizvodi i salata, mladi luk i špinat. Ovu proizvodnju proizvođači plasiraju takođe na lokalno tržište.

Federalno i kantonalno ministarstvo poljoprivrede omogućilo je u 2009. godini podršku za

investicione projekte podizanja višegodišnjih nasada. Podršku su ostvarili poljoprivrednici koji su

investirali u podizanje višegodišnjih nasada od 0,1 do 1 ha, zahvaljujući čemu je zasađeno oko 100

dunuma malina.

Stanje stočarstva obilježavaju mali proizvodni kapaciteti porodičnih poljoprivrednih gazdinstava,

aposebno zabrinjava i činjenica što se smanjuje stočni fond. Unutar stočarstva prema udjelu u

vrijednosti ukupne proizvodnje govedarstvo je najviše zastupljeno, ovčarstvo nešto manje, a znatno

manje je zastupljeno peradarstvo i ostale grane.

Govedarstvo je najznačajnija grana stočarstva i jedna od najvažnijih grana ukupne poljoprivredne

proizvodnje. Osim što se u sustavu govedarske proizvodnje osiguravaju značajni proizvodi (mlijeko i

meso) njezina je važnost posebno naglašena zbog komplementarnosti sa ratarskom proizvodnjom. Uz

to što su goveda veliki potrošači ratarskih proizvoda oni u značajnoj mjeri doprinose prirodnom

povećanju plodnosti tla.

Unatoč velikom padu broja krava, oživljava proizvodnja kravljeg mlijeka i to po osnovi određene

intenzifikacije u proizvodnji i većoj godišnjoj produkciji po kravi. Od 2000 grla, 1200 grla goveda su

muzna. Prosječna proizvodnja mlijeka po grlu je 3.724 litara u toku laktacije. Proizvodnja mlijeka u

2009. godini u usporedbi sa predhodnom godinom je veća za 29 %. U 2009. godini na području

općine bilo je instalirano 48 mjesta za otkup mlijeka (308 kooperanata ). Premiju za proizvodnju

mlijeka, ukupno 2.197.473 litara, je dobilo 246 kooperanata koji posjeduju 811 grla (3,2 grla po

kooperantu ).

Domaća poljoprivredna proizvodnja trenutno ne može zadovoljiti godišnje potrebe stanovništva za

govedarskim proizvodima. Navedene potrebe nameću nužnost određivanja statusa govedarstva u

poljoprivrednoj proizvodnji, te usmjeravanje govedarske proizvodnje u izgradnju novih modernih

farmi uz adaptaciju postojećih, a uspostavom malih proizvodnih sustava, sustava krava-tele, veće

9

završne težine grla, naravno sa ciljanim pasminskim sastavom. Sve navedeno može se realizirati uz

kvalitetna kreditna investiranja, visokom razinom znanja i primjenjivanje tehnologije sukladne

pravilima struke uz mjere državnog poticaja i osiguranog tržišta.

Poljoprivredno stanovništvo na području općine sudeći po prethodnim podacima nije poduzetno, ne

koristi tuđu radnu snagu, oslonjeno je na vlastite kapacitete, iz čega se može izvući zaključak da

najvećim dijelom proizvodi za vlastite potrebe, a ne za tržište. Najveći dio stočarstva drže

poljoprivrednici koji obavljaju poslove na svom gazdinstvu i ne zapošljavaju radnike.

Ovčarstvo se većinom odvija na ekstenzivnom poljoprivrednom području uz uspostavu intenzivnih

proizvodnih jedinica neograničene mogućnosti za držanje, ishranu i uzgoj ovaca, koje nisu dovoljno

iskorištene. Poljoprivrednici koji se bave ovčarstvom, 94 farme, raspolažu sa 7.300 ovaca. Kod

usmjeravanja ovčarske proizvodnje nužno je uspostaviti ekonomsko isplative veličine stada, na

kojima će obiteljska poljoprivredna gazdinstva ostvarivati svoje prihode, te genetski unaprijediti

postojeću genetiku s plemenitim pasminama.

Ovčje (janjeće) meso ima svoje mjesto, kako na domaćem tako i na zahtjevnom europskom tržištu.

Uz provođenje oplemenjivanja ovaca, odnosno stvaranje mesno-mliječnih pasmina, te organiziranim

otkupom vune, moguće je još brže unaprijediti ukupnu ovčarsku proizvodnju u općini. Mlijeko se na

tržište može plasirati u obliku različitih tvrdih punomasnih sireva. Vuna danas gotovo da nema

nikakvu tržišnu vrijednost i čak postaje ekološki problem jer se teško uništava.

U ovčarstvu, zasada, ne postoji raonizacija uzgojnih područja, što bi omogućilo da se ukaže na

područja u kojima je ova proizvodnja jedino i moguća, kao grana kojoj treba pridati prvenstvo. Od

postojećih ograničenja mogu se još navesti: nedovoljna educiranost uzgajivača, premda se u novije

doba javlja sve veći broj mlađih ovčara, koji prihvaćaju suvremena dostignuća u stočarstvu, zatim je

tu nerazvijeno tržište proizvoda, izostanak nadzora u proizvodnji, ali i prodaji, ne postojanje

standarda, problem s otkupom (vune, zatim manjih količina mlijeka, ali i uzgojno-valjanog podmlatka)

i slično.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

goveda ovce i koze konji košnice

2004.

2005.

2006.

2007.

Procjena stočnog fonda

Do nedavno ekstenzivan sustav proizvodnje se mijenja u novije doba uvođenjem intenzivne

proizvodnje mesa i mlijeka. Ova proizvodnja (zajedno s ovčarstvom) predstavlja alternativne sustave,

koji će biti važni u prilagodbi proizvodnje uvjetima EU, zbog njegove manje konkurencije. Za kozarsku

proizvodnju može se reći da ima iste osobine kao i ovčarska.

10

2004. 2005. 2006.

Ukupna proizvodnja 5,165,500 4,309,920 3,900,665

Utrošak u domacinstvu 981,000 1,100,000 1,214,000

01,000,0002,000,0003,000,0004,000,0005,000,0006,000,000

Proizvodnja mlijeka

U 2009. godini je osnovano Udruženje pčelara „Propolis“ Bužim. Udruženje je u suradnji sa Uredom

za implementaciju projekata u poljoprivredi FBiH , Savezom pčelara USK-a organiziralo školu

pčelarstva koju je pohađalo 66 polaznika. Iako je pčelarstvo kao privredna djelatnost u nas još uvijek

nedovoljno rentabilno zanimanje, postoje pčelari koji se, ne gledajući na rentabilnost, bave ovom

djelatnošću. Istina, najveći broj pčelara ne živi od pčelarenja, oni to rade iz čiste ljubavi prema

pčelama, iz hobija. Ali ima i onih, iako u manjem broju, koji svoj kućni budžet dopunjavaju prihodima

od pčela. Pčelarstvo do 50 košnica je hobi, a preko tog već je zahtjevno, ali i unosno zanimanje. Samo

neznatan, praktično zanemariv broj pčelara živi isključivo od pčelarstva. Svi oni manje-više ne

dobivaju od pčelarstva ono što bi mogli dobiti, ne ostvaruju one prihode koje bi mogli ostvariti. Uzrok

tome je mali broj košnica kojima se pčelari (usitnjenost pčelinjaka) i zastarjela tehnologija pčelarenja,

koja daje nisku produktivnost, posljedica čega je mali prihod (niska rentabilnost). Prosječna

proizvodnja meda po košnici u 2009. godini je 15 kg.

U narednom periodu poljoprivreda treba da bude osnovni strategijski pravac razvoja jer teren općine

Bužim pruža realne mogućnosti za razvoj intenzivne poljoprivredne proizvodnje. Uz stočarstvo treba

razvijati povrtlarstvo i voćarstvo, čije bi sirovine predstavljale temelj za prehrambenu industriju.

Na osnovu praktičnih spoznaja, moguće je pretpostaviti da najveći dio populacije poljoprivrednika

ima lošu obrazovnu strukturu, što u primjeni suvremene organizacije i primjeni suvremene

tehnologije profesionalnih stočarskih farmi nosi određene poteškoće i ograničenja. Za brže poticanje

poduzetničkih inicijativa u stočarskoj proizvodnji, a na osnovu realnih mogućnosti raspoloživih

poljoprivrednih površina, podizanja plodnosti tla, navodnjavanja i izmjene sjetvene strukture,

potrebno je od strane općine i Kantona, organizirati edukacije.

Šumske površine općine Bužim (40 % - 6.946,28 ha ) su bogate šumskim plodovima: razne vrste

jestivih gljiva, kesten, šipak, itd. Svi ti plodovi su izvoznog karaktera i zbog visoke tržišne vrijednosti

potrebno je organizirano i blagovremeno skupljati i preko mreže otkupnih firmi uz garantiranu cijenu

plasirati na tržište. D.o.o. »Vrganj« registrirano kod nas je jedno od rijetkih poduzeća koje se bavi

ovom djelatnošću na području Kantona. Ovaj vid proizvodnje interesantan je za stvaranje prihoda,

posebno stanovništva koje nema mogućnosti ulaganja i nalazi se dalje od urbanog područja.

Trenutni šumski potencijal i instalisani kapaciteti za preradu drveta predstavljaju kvalitetnu osnovu za

održavanje i razvoj drvno-prerađivačke industrije u općini. Oni značajno učestvuju u ukupnom

11

razvoju općine uzimajući u obzir stanje zaposlenosti u drvno-prerađivačka kapaciteta u kojima je

uposleno 282 lica i posjedovanje predispozicije za daljne širenje pogona, tehnologije, a samim tim i

kreiranja novih radnih mjesta.

Najveći drvno-prerađivački subjekt je d.o.o „Abonos“ tvornica u kojoj se vrši proizvodnja drvenih

stolica i dijelova za stolice i namještaj. Svoju cjelokupnu proizvodnju tvornica plasira na obezbjeđena

tržišta Italije, Francuske, Engleske, zapošljava 220 lica.

Ostali drvo-prerađivači su pilane u kojima se vrši obrada lišćarske i četinarske oblovine u elemente

prema zahtjevima kupaca. Važno je napomenuti da se u proces proizvodnje uvode nove tehnologije

briketiranja piljevine, instaliranju nove opreme, sušare.

Eksploatisani dolomiti koriste se u građevinarstvu kako u visokogradnji za proizvodnju betona i

betonske galanterije, tako u niskogradnji za cestogradnju.

Proizvodni procesi u tekstilnom sektoru su se donedavno odvijala u 2 pogona koji su zapošljavali 107

radnika. Tekstilna tvornica “ Buteks“ d.o.o. Bužim se bavi proizvodnjom lake modne konfekcije /sport

i ski program/. Godišnja proizvodnja iznosi 80.000 komada i proizvode plasiraju u Italiju (lohn

poslovi). Privredno društvo zapošljava 43 radnika.

Sanitetska tvornica “Saniteks“ d.o.o. R.J. Flisan Bužim proizvodi flis (od flisa se proizvode hiruške

maske, mantili, kaljače, plahte, podmetači, kape) i gazu (od gaze se proizvode tamponi, komprese).

Asortimani se plasiraju na domaće i strano tržište (Njemačka. Italija, Libija, Srbija,Slovenija). Godišnja

proizvodnja je 1.000,000 m² proizvoda i zapošljava 47 radnika.

Građevinarstvo takođe predstavlja važan segment razvoja privrede općine Bužim. Pokretač je razvoja

niza privredne djelatnosti na području općine. Postoje privredna društva koja postepeno ulažu

finansijska sredstva u investiranje svojih objekata, međutim od viših institucija izostala su veća

investiciona ulaganja koja bi djelovala inicijalno na razvoj građevinarstva.

Općina Bužim predstavlja zanimljivu turističku destinaciju, što je rezultat njenog geografskog

položaja, izuzetnih prirodnih ljepota, klimatskih uvjeta i kulturno historijskog nasljeđa.

Saldo spoljno-trgovinske razmjene u 2009. godini je 5.029.000,00 KM i najpovoljniji je u USK.

Prosječne plate u 2009. god. KM 689,20 i najniža je u USK. Bruto domaći proizvod ( GDP ) 2.122 KM i

najmanji je u USK.

Prema dostupnim podacima PIO na području općine Bužim u 2009. godini zaposleno je 1.381

radnika, od čega 432 u privredi (najviše proizvodnih radnika zaposleno u finalnoj preradi drveta) i u

2009. godini bilježi se blagi pad zaposlenosti u odnosu na 2008. (4,49%). Prema procjenama općinske

administracije od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva oko 3.852 lica su zaposlena u

zemljama Europske unije od čega najviše u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Švicarskoj. Zaposlenost u

posljednje tri godine blago raste.

Prema podacima dobivenim iz Zavoda za zapošljavanje u 2009. godini evidentirano je 2.509

nezaposlenih lica. Značajno je više evidentirano nezaposlenih muškaraca nego žena. Najviše

12

nezaposlenih je među nekvalifikovanim radnicima. Obrazovni profili nezaposlenih ne odgovara

potrebama tržišta rada.

U poređenju sa ostalim općinama USK općina Bužim ima najveću stopu nezaposlenosti.

U općini nema ustanove za predškolsko obrazovanje a osnovno obrazovanje stiče se u tri centralne

osnovne škole i sedam područnih škola. Većina školskih objeka izgrađena je prije rata a njihova

opremljenost nije zadovoljavajuća i ne ispunjava potrebne pedagoške standarde. Osnovno

obrazovanje na području općine Bužim pohađa 2.695 učenika, i to je općina sa najvećim brojem

osnovaca na 1.000 stanovnika u Kantonu. U posljednjoj deceniji učinjene su promjene u podizanju

obrazovanja na viši nivo, tako danas u Bužimu postoji Mješovita srednja škola „Bužim“ u čijem

sastavu je i gimnazija. U školi se stječe obrazovanje III i IV stepena. Škola raspolaže dovoljnim brojem

stručnih nastavnika za realizaciju stručno teorijske i praktične nastave. Obzirom da općina Bužim ima

mladu populaciju, te da 39% stanovništva čini populacija 19- 45 godina, broj osnovaca i

srednjoškolaca se iz godine u godinu povećava i taj broj je veći nego u drugim općinama USK.

13

Na području općine jedina institucija kulture je Gradska biblioteka. Većina mjesnih zajednica ili nema

domove kulture ili su oni devastirati tako da je još u 2007. godini u Programu kapitalnih investicija

planirani su projekti iz oblasti kulture i informisanja. Ti projekti se uglavnom odnose na

rekonstrukciju, sanaciju ili na izgradnju domava kulture po mjesnim zajednicama.

Sport na području općine Bužim organizovan je kroz Sportski savez koji trenutno broji 17 članica. Broj

otvorenih i zatvrorenih sportskih terena na području općine Bužim je nedovoljan s obzirom da

normativni parametar za otvorene sportske terene iznosi 3 m²/stanovnika. Uz tri centralne osnovne

škole i četiri područne škole uređena su vanjska igrališta. Vrlo je malo mjesnih zajednica koje imaju

terene za sport i rekreaciju. Prostornim planom su definisana područja sa namjenom za sport,

rekreaciju i turizam. Prostorni razmještaj objekata i površina fizičke kulture bi se trebao bazirati na

planom predviđenim lokacijama u svim mjesnim zajednicama srazmjerno broju stanovnika.

U općini Bužim građani pravo na socijalnu zaštitu ostvaruju preko JU Centar za socijalni rad Bužim. U

Bužim djeluju humanitarne organizacije Merhamet i Crveni križ preko kojih se takođe mogu

ostavartiti neki vidovi soijalne sigurnosti.

Socijalnom zaštitom su obuhvaćene: porodilje iz radnog odnosa i porodilje koje nisu u radnom

odnosu, civilne žrtve rata (lična i porodična invalidnina), stare osobe– posebno one bez primanja i

podrške porodice, osobe sa posebnim potrebama (53 djece saposebnim potrebama i 364 odrasle

osobe sa posebnim potrebama). Među posebno ugrožene kategorije spadaju: 178 osoba koji žive u

neuslovnih objektima, 298 djece čiji roditelji nemaju dovoljno sredstava za uzdržavanje, mladi i

nezaposlene osobe sa srednjom stručnom spremom; radnici s neriješenim radnim statusom koji se

vode na čekanju; radnici s niskim i neredovnim primanjima, te radnici kojima se ne plaćaju doprinosi.

Projekti kućne njege i pomoći je u nadležnost Općine ali se ne provodi zbog nedostatka finansijskih

sredstava.

Stanje u pogledu komunalne infrastrukture na području općine Bužim nije zadovoljavajuće.

Putna mreža u naseljenom dijelu općine je nerazvijena. Lokalni putevi i mostovi su u lošem stanju, te

se u narednom period planira izgradnja magistralnog puta kao i lokalnih puteva i mostova.

Finansiranje ovih velikih projekata išli bi najvećim dijelom iz federalnog i knatonalnog budžeta, a dio

sredstava za ovu namjenu biće izdvojen svake godine iz općinskog budžeta.

Vodosnabdijevanja domaćinstava nije na zadovoljavajućem nivou. Prema broju stanovnika, trenutno

je samo 25% građana snabdjeveno sa gradskog vodovodnog sistema, 65% građana je snabdjeveno

vodom za piće sa lokalnih vodovoda (47 lokanih vodovoda) po mjesnim zajednicama sa kojim

upravljaju odbori, ostalo stanovništvo (oko 10 %) vodom se snabdijeva sa bunara, izvorišta ili

individualnih sistema vodosnabdijevanja. U ljetnom periodu izražena je smanjena izdašnost svih

izvora na lokalnim vodovodima. Zbog činjenica da 65% stanovništva koristi vodu koja nije u sistemu

stalnog monitoringa kvaliteta i higijenske ispravnosti postoji mogućnost zaraze stanovništva.

Pravilno izgrađenog gradskog kanalizacionog sistema nema na području općine Bužim. U urbanom

dijelu Bužima manji dio objekata priključen je na zacjevljeni dio (cjevovod) kojeg nepravilno nazivaju

gradska kanalizacija i koji je direktno ispustom uključena u rijeku Bužimnicu.

U ruralnim područjima građani pored svojih objekata posjeduju septičke jame. Većina septičkih jama

nije izgrađena u skladu sa propisima, jedan dio septičkih jama je zastario i ne služi svojoj svrsi, a

otpadne vode su usmjerene u vodotoke. Nepropisnim načinom odvodnje otpadnih voda najugroženiji

14

je urbani dio Bužima, a zatim i druga gusto naseljena mjesta Varoška Rijeka (centar), Konjodor

(centar), Čava, Zaradostovo i dr.

Osnovne strateške odrednice u oblasti voda za naredni dugoročni period jesu sljedeće: smanjitii

gubitke u vodovodnoj mreži; proširiti mrežu vodosnabdijevana na područja koja koriste lokalne

seoske vodovode; stalni monitoring kvaliteta i higijenske ispravnosti vode; izgradnja kanalizacione

mreže ; izgraditi mrežu kolektora za prikupljanje otpadnih voda; uticati na privredne subjekte da

vrše predtretman i tretman otpadnih voda koje nastaju u toku proizvodnje; izgraditi regulaciju rijeka

i potoka kako bi se spriječile poplave i bujice; te u saradnji sa institucijama i građanima saditi

odgovarajuće sadnice na mjestima koja su podložna eroziji;

Odlaganje krutog otpada nije regulisano na adekvatan način, veliki broj mjesnih zajednica nije

pokriven organizovanim prikupljanjem otpada, a broj divljih deponija se iz dana u dan povećava.

Divlje deponije prestavljaju potencijalnu opasnost od zaraznih bolesti lokalnog stanovništava a česta

samozapalenja dovode do akcidentnih situacija radi nesnosnih neugodnih mirisa i zagađenja

vazduha.

Kao strateške odrednice u oblasti upravljanja otpadom u dugoročnom periodu općina Bužim treba

da: pripremi i usvoji plan upravaljanja otpadom; evidentira divlje deponije i pripremi plan njihov

eliminacije i sanacije tla; organizuje registar otpada, čime će se stvoriti evidencija o količinama,

vrstama i izvorima otpada; ispita mogućnosti pokretanja privredne aktivnosti koje bi vodile

smanjenju količina otpada i njegovoj ponovnoj upotrebi i/ili recikliranju i/ili spaljivnaju, tako da se

što manja količina otpada odlaže na deponiju; da ispitaju postojeće mogućnosti izdvajanja

(selektivnog prikupljanja) pojedinih vrsta otpada za koje postoji interes u nekoj drugoj opštini; i da

utiče na građane da se ponašaju racionalno te da podstakne mjere koje mogu dovesti do smanjenja

otpada na samom izvoru.

Snabdijevanje električnom energijom građana i privrednih subjekata na području općune Bužim je

nezadovoljavajuće. U narednom periodu planirana je izgradnja TS 110KW čime bi se navedeni

problemi u potpunosti riješili.

Općina Bužim obrazovana je Uredbom sa zakonskom snagom Predsjedništva R BiH ( Sl. list R BiH

broj:6/95) 20. februara 1995. godine. Općina Bužim je jedinica lokalne samouprave u BiH, Federaciji

BiH, Unsko-sanskom kantonu, čiji mehanizam vlasti i upravljanja omogućavaju građanima da

neposredno i preko svojih predstavnika sudjeluju u odlučivanju o bitnim poslovima od značaja za

razvoj lokalne zajednice. Organi vlasti u lokalnoj zajednici su Općinsko vijeće koje je zakonodavni

organ i koje broji 17 vijćnika, sve muškarci. Općinski načelnik koji je izvršni organ vlasti. Radi

obavljanja stručnih i upravnih poslova u nivou lokalne samouprave na području općine Bužim kao i

poslova prenijetih od strane kantonalnih i federalnih vlasti u nadležnost Općine osnovane su

općinske službe za upravu u skladu sa zakonom. Općinske službe su: Služba za opću upravu i

drušvene djelatnosti; Služba za prostorno uređenje, geodetsko i imovinsko-pravne poslove; Služba za

razvoj i poduzetništvo; Služba za budžet i finansije i Služba za civilnu zaštitu. Trenutna kvalifikaciona

struktura zaposlenih u javnoj administraciji ne odgovara u potpunosti sistematizaciji radnih mjesta.

15

Javna uprava aktivno uključena u projekte jačanja tehničkih i ljudskih kapaciteta kroz različite

projekte (UNDP, GAP, OSCE, itd.);

Budžet općine u zadnjih par godina bilježi rast poreznih prihoda zahvaljujući preraspodjeli poreza na

dodatu vrijednost (PDV) tako da su sa 1.399,9 hiljada KM u 2007. godini porasli na 1.763,4 hiljade KM

u 2009. godini. Neporezni prihodi imaju daleko manji rast i to je ključni problem zašto budžet općine

nije sa razvojnom dimenzijom. U zadnje dvije godine potpore viših nivoa vlasti i donatora su u visini

poreznih i neporeznih prihoda tako da razvoj općine se nemože zasnivati na vlastitim prihodima na

godišnjem nivou cca KM 400.000,00. Podjela nadležnosti od države, entiteta, kantona do općine u

Federaciji BiH je u biti razvlaštenje lokalne samouprave i trenutno je u koliziji sa Zakonom o

principima lokalne samouprave. Takva raspodjela nadležnosti diktira i raspodjelu prihoda na štetu

općina.

Općina ima godišnji iznos anuiteta za sekundarnu vodovodnu mrežu u iznosu od 44.000,00 KM što

znači da nije zadužena. Mogućnost zaduženja prema pozitivnim zakonskim propisima iznosi 10 % od

budžeta a to znači mogućnost godišnjeg zaduženja po anuitetima je moguća u iznosu od 256.000,00

KM. Proizilazi da je stopa zaduženosti općine 17,18%. Drugim riječima, uz povoljnu kamatu na rok

otplate od 15 godina mogućnost zaduženja je cca 3.000.000,00 KM.

U strukturi rashoda dominantni su troškovi rada organa uprave (fiksni troškovi ) te tekući grantovi

(varjabilni troškovi ) i oni čine 80 % poreznih i neporeznih prihoda. Visina kapitalnog budžeta je

ovisna od granta viših nivoa vlasti i donatora i kretala se u prosjeku cca 2 miliona godišnje. Za budžet

općine Bužim ne može se reći da je on isključivo potrošački s obzirom da uposlenici redovito imaju

manja primanja u odnosu na uposlenike u općinama iz okruženja, prava je konstatacija da je budžet

nedovoljan.

U projekcijama budžeta planira se da bi porezni prihodi u 2015. godini porasli na 2.363,0 hiljade KM a

neporezni na 897,0 hiljade KM. To znači da bi kapitalni izdaci iz vlastitih prihoda porasli sa 400,00 na

500,00 hiljade KM. Isto tako planira se da bi ujedno rastla i potpora viših nivoa vlasti i drugih fondova

sa 2 na 2,7 miliona KM u 2015. godini. Isto tako planira se rast tekućih izdataka sa 2,2 na 2,5 miliona u

2015. godini ali daleko veći rast kapitalnih izdataka tako da bi 2015. godine struktura budžeta bila:

60% ućešće kapitalnih izdataka a 40% tekućih izdataka. Postepeni prelazak općinskog budžeta iz

nedovoljnog u razvojni postiže se dakle isključivo razvojem. Isto tako sukladno planiraju potpore EU

po glavi stanovnika za zemlje buduće članice EU planirano je da bi s obzirom na projekciju broja

stanovnika u 2015. godini od 20.688 godišnja potpora iznosila 1.572,0 hiljade KM ali to ovisi od

ukupnog napredka naše zemlje na putu euro integracija.

16

3.2. Strateško fokusiranje

SWOT analiza općine Bužim

SWOT analiza predstavlja most između sadašnjeg stanja, koje je utvrđeno analizom, i željenog

budućeg stanja koje se definiše strateškim planom razvoja. Ovaj koncept nam daje sistematsku

analizu prijetnji i prilika kao i njihovo usaglašavanje sa jakim i slabim stranama općine. SWOT analiza

obezbjeđuje informacije korisne za usklađivanje općinskih kapaciteta i sposobnosti sa okruženjem u

kojem općina djeluje.

Najvažnije snage koje općini Bužim pružaju konkurentne prednosti su tradicija razvoja stočarstva i

kooperativne proizvodnje povrća i jagodičastog voća, potencijali za razvoj poljoprivrede (velike

površine zemljišta koje nije zagađeno pesticidima), velika dijaspora, uspostavljena prekogranična

saradnja, i potencijali za razvoj ruralnog turizma. Ove snage bi trebalo maksimalno iskoristiti za razvoj

općine u pravcu izgradnje Bužima kao poljoprivredne i turistički orijentisane općine sa razvijenim

porodičnim biznisom.

S druge strane, najvažnije slabosti, prepreke ili ograničenja za razvoj općine Bužim, su nedovoljno

razvijena infrasktrutura, odlazak mladih, nepostojanje prerađivačkih kapaciteta i poslovnih zona i

nedovoljna saradnja sa dijasporom. Ove slabosti bi trebalo minimizovati ili, ako je moguće, potpuno

eliminisati, kako bi se konkurentske prednosti iskoristile na najbolji mogući način.

Najvažnije prilike, koje omogućavaju i olakšavaju realizaciju razvoja konkurentskih prednosti općine

Bužim, su proizvodnja zdrave hrane, uvezivanje i organizovanje regionalne i prekogranične

turističke ponude, značajne investicije u najavi, aktiviranje poslovnih zona i zainteresiranost

stranih investitora. Ove, kao i druge prilike bi trebalo maksimalno iskoristiti kako bi se konkurentske

prednosti iskoristile na najbolji mogući način.

Najvažnije prijetnje za razvoj općine Bužim - utjecaj globalne ekonomske krize, politička nestabilnost u BiH i okruženju, te nepostojanje regionalne deponije. Slično kao i slabosti, ove prijetnje bi trebalo minimizovati ili, ako je moguće, potpuno eliminisati.

SNAGE SLABOSTI

� Tradicija i dobri trenutni rezultati u stočarstvu (proizvodnja mljeka)

� Tradicija kooperativne proizvodnje u proizvodnji povrća i jagodičastog voća;

� 7 hiljada ha obradivog ekološkog čistog zemljišta sa dobrim klimatskim uvjetima;

� Prirodno nalazište autohtonog kestena, ljekovito bilje i šumski plodovi;

� Turistrički potencijal: nacionalni spomenici, prirodni fenomen (Izvor Svetinja),;

� Tradicionalne manifestacije; � Jaka dijaspora;

� Nedovoljna razvijena infrastruktura; � Odliv mladih i obrazovanih kadrova; � Saobraćajna izoliranost (nepostojanje

magistralnog puta); � Nepostojanje prerađivačkih kapaciteta; � Nedovoljna saradnja sa dijasporom; � Veliki broj nezaposlenih; � Nepostojanje poslovnih zona; � Nedovoljna administrativna organiziranost

poljoprivredne i ostale proizvodnje; � Neracionalno korištenje zemljišta; � Izražena javna potrošnja;

17

� Uspostavljena prekogranična saradnja; � Finalna prerada drveta; � Ljudski resursi (mlada populacija); � Mineralna i rudna nalazišta (mangan, glina,

dolomit); � Vodni resursi –izvorišta pitke vode.

� Neuvezanost lokalnih vodovoda u gradski vodovodni sistem;

� Nerazvijen poduzetnički duh; � Nedostatak lokalnih medija.

PRILIKE PRIJETNJE

� Povećanje važnosti industrije "doživljaja" /turizam, proizvodnja zdrave hrane, vode i obnovljivih izvora energije u globalnoj ekonomiji;

� Uvezivanje i organizovanje regionalne i prekogranične turističke ponude;

� Značajne investicije u najavi: magistralni put, gasovod;

� Raspoloživost razvojnih fondova; � Liberalizacija viznog režima; � Reginalno otvaranje tržišta; � Aktiviranje poslovnih zona; � Donošenje zakona o javnom i privatnom

partnerstvu; � Zainteresiranost stranih investitora; � Implementacija Zakona o principima lokalne

samouprave.

� Utjecaj globalne ekonomske krize na ekonomsko i socijalno stanje u općini;

� Politička nestabilnost; � Neuređen pravni i financijski okvir u BiH za strane

ulagače; � Nepostojanje regionalne deponije; � Nedefinisane nadležnosti lokalne samouprave; � Neusklađenost razvojnih strategija na višim

nivoima i nedovoljna koordinacija lokalne, kantonalne, entiteske i državne vlasti;

� Nelojalna konkurencija.

Strateški fokusi općine Bužim

1. Kako intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju kao porodični biznis?

Zadnjih godina u općini Bužim su primjećene značajne promjene u sistemu poljoprivredne

proizvodnje odnosno u eksploataciji zemljišta i gospodarenju životinjama. Evidentan je prelazak sa

ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje na intenzivnu specijaliziranu proizvodnju (izgradnja tipskih

objekata; povećanje obima proizvodnje od strane pojedinaca i zaokruženje ciklusa proizvodnje). Sve

se više primjenjuju agrotehničke mjere što se ogleda povećanim prinosima po jedinici površine u

biljnoj proizvodnji i povećanje izlaza po grlu u stočarskoj proizvodnji.

Kada je u pitanju stočarstvo, do nedavno ekstenzivan način proizvodnje se mijenja u novije doba

uvođenjem intenzivne proizvodnje mesa i mlijeka.

Međutim, i pored svega navedenog poljoprivredna proizvodnja na području općine je i dalje u vrlo

teškom stanju i mali porodični biznisi u poljoprivredi nisu razvijeni na zadovoljavajući način. Iz tog

razloga općina Bužim je odlučila da jedan od strateških fokusa općine bude upravo inteziviranje

poljoprivredne proizvodnje kao porodičnog biznisa čime bi se, u velikoj mjeri, smanjila stopa

nezaposlenosti na području općine, posebno zbog činjenice da je poljoprivreda izrazito radno

intenzivna djelatnost.

2. Kako ojačati mala i srednja preduzeća? Mala i srednja preduzeća su nosioci razvoja privrede velikog broja općina u BiH, i posebno veliki uticaj

imaju na razvoj manjih općina kao što je općina Bužim. Međutim, u isto vrijeme mala i srednja

18

preduzeća su veoma podložna vanjskim uticajima kao što je ekonomska kriza, donošenje zakona na

državnom nivou (npr. fiskalizacija) i drugim uticajima i čest rezultat negativnih dešavanju u okruženju

bude otpuštanje radnika i zatvaranje preduzeća. Velika investicija, koja je planirana na području

općine Bužim, je izgradnja prve poslovne zone u Varoškoj Rijeci – bivše peradarske farme dd

„Agrokomerca“. Uređenje i otvaranje poslovne zone će područje učiniti atraktivnim mjestom za

poslovanje za postojeća preduzeća ali i za nove investitore, a posebno za dijasporu koja posjeduje

kapital, ali nema prilika za investiranje u svoju općinu.

3. Kako razviti gradsku i turističku infrastrukturu? S obzirom na činjenicu da je općina Bužim osnovana tek prije 15-tak godina, gradska infrastruktura je

veoma nerazvijena. Potrebno je preduzeti mnogobrojne inicijative za razvoj gradske infrastrukture ali

i izdvojiti velika sredstva za njeno uređenje. Zbog toga je potrebno fazno planirati izgradnju

infrastrukture i planirati finansiranje iz raznih izvora. Iako u općini postoje određeni potencijali za

razvoj turizma, potrebno je razviti osnovnu turističku infrastrukturu i dalji razvoj turizma bazirati na

uvezivanju tirističke ponude sa općinama u okruženju.

4. Kako obezbjediti jačanje lokalne uprave uz partnerstvo sa građanima? Osnovni zadatak lokalne uprave je poboljšanje kvaliteta života građana i to je razlog zbog kojeg je

općina Bužim u fokus razvoja stavila jačanje lokalne uprave uz jačanje partnerstva sa građanima.

19

3.3. Vizija i strateški ciljevi razvoja

Vizijom i strateškim ciljevima oblikuju se namjeravana konkurentska pozicija, u kojoj je

ugrađeno načelo stvaranja i održavanja konkurentske prednosti, i zajednička perspektiva, u

kojoj je ugrađeno načelo održivosti.

Strateški ciljevi predstavljaju prvu transformaciju vizije razvoja.

S druge strane, ovi ciljevi imaju uporište u definisanim strateškim fokusima kao finalnom

rezultatu sprovedene socio-ekonomske i SWOT analize. Tako zasnovanim i definisanim

strateškim ciljevima ocrtavaju se glavni pravci i očekivani dometi transformacije Bužima kao

cjeline.

20

Strateški cilj (SC 1) 1: Razviti porodični biznis i primjeniti napredne tehnologije u prerađivačkim

kapacitetima

Razlog:

Analiza privrede općine Bužim pokazala je da i pored velikih raspoloživih površina poljoprivrednog

zemljišta (7 hiljada hektara), tradicije i dobrih rezultata u stočarstvu, tradicije u koperativnoj

proizvodnji povrća i jagodičastog voća, staništa autohtonog kestena, ljekovitog bilja i šumskih

plodova, te dobrih klimatskih uvjeta stanje u poljoprivredi karakteriše kontinuirano opadanje značaja

poljoprivrede u ukupnom privrednom razvoju. Raspoloživi prirodni resursi se neracionalno koriste,

produktivnost poljoprivredne proizvodnje je niska a prerađivački kapaciteti za poljoprivredne

proizvode ne postoje.

Domaćinstva su uglavnom orijentisana na ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju koja ne donosi

optimalno zadovoljavajuće rezultate. Površina prosječnog poljoprivrednog gazdinstva se sve više

smanjuje i čini ograničavajući faktor za ekonomski isplativu proizvodnju. Zbog limitiranih

poljoprivrednih površina neophodno je očuvanje, zaštita i što racionalnije korištenje poljoprivrednig

zemljišta.

Na području općine Bužim postoje idalni uslovi za razvoj stočarstva prije svega za uzgoj goveda, ovaca

i peradi. Važnost razvoja stočarstva je da osim što osigurava značajne proizvode (mlijeko i meso)

njegova važnost je posebno naglašena zbog komplementarnosti sa ratarskom proizvodnjom.

Međutim, zabrinavajuće je da pored malih proizvodnih kapaciteta porodičnih poljoprivrednih

gazdinstava dolazi do smanjenja stočnog fonda. Domaća poljoprivredna proizvodnja trenutno ne

može zadovoljiti godišnje potrebe stanovništva za stočarskim proizvodima. Navedene potrebe

nameću nužnost određivanja statusa stočarstva u poljoprivrednoj proizvodnji, te usmjeravanje

proizvodnje u izgradnju novih modernih farmi uz adaptaciju postojećih.

Mineralna i rudna nalazišta mangana, gline i dolomita uz dugogodišnju tradiiju u ekspoloatacijji ovih

sirovina pružaju izuzetne uslove za privredni razvoj općine. Velike šumske površine i tradicija u

finalnoj preradi drveta dobar su preduslov za razvoj i unapređenje ove grane privrede.

Šta podrazumijevamo pod ovim ciljem:

Ovaj cilj podrazumijeva stvaranje okruženja koji će podsticajno djelovati na osnivanje novih i jačenje

potojećih porodičnih biznisa kao i za stvaranje osnovnih preduslova za razvoj i jačanje intenzivne

poljoprivredne proizvodnje na području općine. Osim toga potrebno je stovoriti preduslove za jačanje

malih i srednjih preduzeća, te stvariti pretpostavke za finalnu predadu drveta, te preradu mangana i

dolomita.

U tom smislu potrebno je pored podsticajnih sredstava iz budžeta kantona, aktivniju podršku razvoju

porodičnog biznisa i i održive poljoprivredne proizvodnje poduprijeti budžetskim sredstvima općine

Bužim. Za realizaciju ovog cilja neophodna su i kvalitetna kreditna investiranja, visok nivo znanja i

primjenjivanja tehnologije u skladu sa pravilima struke uz mjere državnog poticaja i osiguranog

tržišta.

21

Realizacija sljedećih operativnih ciljeva dovodi do ostvarenja strateškog cilja 1:

1. Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu; 2. Intenzivirana proizvodnja povrća, ljekobilja, voća i plasteničke proizvodnje; 3. Obezbjeđeni investitori u zoni Varoška Rijeka; 4. Ispitane mogućnosti eksplatacije rude mangane, dolomita i drveta.

Strateški cilj (SC2) 2: Unaprijediti obrazovni sistem, dodatno poboljšati kulturne i sportske sadržaje

u općini, te izgraditi gradsku, ruralnu i turističku infrastruktura

Razlog:

SWOT analiza općine Bužim i ranije urađene analize identifikovale su brojne nedostatke kada je u

pitanju sektor društvenog razvoja.

Školski objekti na području općine su dotrajali, njihova opremljenost nije zadovoljavajuća i ne

ispunjava potrebne pedagoške standarde, a neke od mjesnih zajednica nemaju osmogodišnju školu.

Obzirom da je Bužim općina sa mladom populacijom i da trenutno oko 2.700 djece pohađa osnovnu

školu neophodno je osigurati adekvatnu školsku infrastrukturu renoviranjem postojećih školskih

objekata i izgradnjom novih, te poboljšati opremljenost škola.

Općina Bužim je mlada općina, uspostvavljena nakon rata, te do sada joj nije bio prioritet razvijati

kulturnu i sportsku infrastrukturu. Trenutno u općini postoji samo jedina institucija kulture a to je

Gradska biblioteka sa oskudnim knjižnim fondom, dok niti jedna mjesna zajednica nema adekvate

prostorije za organizovanje kulturnih i sportskih manifestacija. Ohrabrujuće je da su građani a i

općinsko rukovodstvo prepoznali potrebu za oživljavanjem kulturnog i sportskog života u općini, te se

za naredni period planira izgadnja/adaptacija nekoliko domova kulture po mjesnim zajednicama, kao

i izgradnja sportske dvorane.

Nedovoljno razvijena putna i komunalna infrastruktura kako u gradskom tako i u ruralnim dijelovima

općine te saobraćajna izoliranost općine (nepostojanje magistralnog puta) čine veliku prepreku

privrednom razvoju općine.

Postojeći nacionalni spomenici, prirodni fenomen (izvor Svetinja), tradicionalne manifestacije te

vodni resursi i izvorišta pitke vode mogu se dobro iskoristiti u svrhu razvoja turizma. Međutim, do

sada se vrlo malo pažnje poklanjalo izgradnji turističke infrastukture tako da ovi potencijali su još

uvijek neiskorišteni.

Velike prilike za realizaciju ovog cilja vide se u najavi investicija u izgradnju magistralnih puteva,

uvezivanju i organizovanju regionalne i prekogranične turističke ponude, te zainterisiranosti stranih

investitora.


Pod ovim ciljem podrazumijeva se izgradnja i uređenje gradskih i seoskih puteva, adaptacija i

opremanje postojećih školskih objekata, izgradnja novih i adaptacija postojeći sportskih i kulturnih

objekata, te izgradnja infrastrukture koja će doprinijeti boljem korištenju postojećih turističkih

potencijala.

22

Strateški cilj 2 biće realizovan pravovremenim poduzimanjem sljedećih koraka:

1. Unapređenje školske infrastruktura; 2. Unaprijeđenje sportske i kulturne infrastructure; 3. Unapređenje putne mreža; 4. Unapređenje elektro mreža; 5. Unapređenje turističke infrastrukture.

Strateški cilj (SC3) 3: Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša

Razlog:

Fokusi planiranja u oblasti životne sredine proizilaze iz zatečenog stanja životne sredina u općini i

stanja koje se želi postići u narednom periodu.

Bužim je razuđena općina u smislu izgradnje objekata, sa disperznim centrima naseljenih mjesta, koji

ne zaostaju u infrastrukturnom razvoju od glavnog općinskog središta, naseljenog mjesto Bužim.

Općina je usvojila prostorni plan 2008-2028. usvojen je Regulacioni plan centra Bužim, a stanje u

segmentu prostora usklađeno je sa pravnim propisima i planovima višeg nivoa.

Općina Bužim nema većih zagađivača zraka iz industrijskih izvora. Stanje u pogledu kvaliteta zraka je

zadovoljavajuće. Problem postoji u urbanom dijelu općine tokom zimskih mjeseci kada je sezona

grijanja (pojedinačna kućna ložišta za pogonsko gorivo koriste ugalj). Do sada u općini nisu

zabilježeni ekcidentni slučajevi zagađenja zraka, ali je potrebno povesti računa o ovom podatku i

eventualno na dugoročnoj osnovi kroz aktivnosti usmjerene ka racionalnom korištenju energenata i

podsticanja energetske efikasnosti uticati na smanjenje zagađenja u zimskom periodu.

U pojedinim područjima općine (Čava – izletište Svetinja, Radoč ), kvalitet zrak je odličan i postoji

mogućnost organizovanja rekreativnog turizma kako za stanovnike općine tako i za goste koji imaju

potrebu ili želju da provedu vrijeme na čistom zraku. Do sada nisu izgrađeni kapaciteti koji bi

omogućili duži boravak gostiju na ovom lokalitetu.

Općina Bužim je bogata vodom. Bogastvo vodama jeste privilegija, ali neracionalno ponašanje može

dovesti do degradacije ovog resursa. Svjesni da je voda temelj razvoja kao i činjenice da se voda sve

više cijeni u svijetu, opredjeljenje općine je da se u narednom periodu kao jedan od prioriteta postavi

održivo upravljanje vodnim resursma.

Stanje u pogledu vodosnabdijevanja u općini Bužim nije na zadovoljavajućem nivou. U ljetnom

periodu izražena je smanjena izdašnost svih izvora na lokalnim vodovodima. Oko 70% korisnika

koristi vodu iz izvora koji nisu pokriveni mrežom stalnog monitoringa higijenske ispravnosti vode.

Gubici vode u sistemu distribucije glavnog vodovoda od 10%.

Postoji tradicija da se određene lokacije uz rijeke koriste kao kupališta tokom ljetnih mjeseci. Ova

prilika nije iskorištena u dovoljnoj mjeri jer uz kupališta nisu izgrađeni značajniji turistički objekti koji

bi ponudili više sadržaja i privukli goste da provedu određeno vrijeme na području općini.

23

Glavni zagađivači voda u općini su otpadne vode iz domaćinstava te poljoprivreda koja je difuzni

zagađivač, uglavom usljed upotrebe kemikalija u svrhu zaštite i đubrenja u poljoprivrednoj

proizvodnji.

Pravilno izgrađenog gradskog kanalizacionog sistema nema na području općine Bužim. U urbanom

dijelu Bužima manji dio objekata priključen je na zacjevljeni dio (cjevovod) kojeg nepravilno nazivaju

gradska kanalizacija i koji je direktno ispustom uključena u rijeku Bužimnicu.

U ruralnim područjima građani pored svojih objekata posjeduju septičke jame. Većina septičkih jama

nije izgrađena u skladu sa propisima, jedan dio septičkih jama je zastario i ne služi svojoj svrsi, a

otpadne vode su usmjerene u vodotoke.

Općina Bužim suočava se i sa problemom poplava, naročito uz lokacije slivnog područja uz rijeku

Bužimnicu, Čaglicu, Baštru, te uz potoke Vrhovsku, Čavu, Merdžan i Đormaz. Pojava bujice nanosi

štetu jer ugrožava lokalnu javnu infrastrukturu, ugrožava privatna imanja i u najtežim slučajevima

dolazi do klizišta koja nanose štetu objektima za stanovanje ili obavljanje privrednih djelatnosti.

Kanton nije odredio lokaciju za regionalnu sanitarnu deponiju a općina Bužim nije dostigla

zadovoljavajući nivo upravljanja otpadom, te još uvijek u općini postoji određeni broj divljih deponija

(22) na koje se nekontrolisano odlaže otpad bez ikakve kontrole i nadzora. Cijena usluga prikupljanja i

odvoženja otpada je niska.

Neadekvatna iskorištenost poljoprivrednog zemljišta, površine općine su još uvijek pod minama,

degradirano zemljište nakon eksploatacije mineralnih sirovina i neracionalne eksploatacije i

degradacije šuma veliki su problem u općini.

Stanje svijesti i nivo saznanja populacije o potrebi očuvanja, zaštite i unapređenja životne sredine u

zajednici je bitan segnemt koji je nit koja povezuje sve navedene oblasti i predstavlja odnos građana

prema elementima i ukupnosti životne sredine u zajednici. Nažalost u općini Bužim još uvijek je

nedovoljna razvijena svijest građana o potrebi očuvanja životne sredije, a nevladine orgaiizacije koje

su registrovane za ovu namjenu nisu dovoljno aktivne.


Ovaj cilj podrazumijeva izgradnju i rekonstrukciju vodovodnog i kanalizacionog sistema, te stvaranje

uslova za kvalitetno upravljanje čvrstim otpadom. Nadalje neophodno je unaprijediti stanje

zemljišnih i vodnih resursa te šumskog eko-sistema.

Strateški cilj 3 biće realizovan pravovremenim poduzimanjem sljedećih koraka:

1. Obezbijediti pristup redovno kontrolisanoj vodi za piće sa gradskog vodovodnog sistema;

2. Pripremiti projektnu dokementaciju za izgradnju kanalizacionog sistema; 3. Ojačati kapacitet JKP u oblasti odvodnje otpadnih voda; 4. Regulisati vodne tokove; 5. Uspostaviti sistem odbrane od poplava; 6. Uspostaviti sistem upravljanja krutog otpada; 7. Raditi na raščišćavanju zemljišta od mina; 8. Rekultivisati degradirano zemljište.

24

4. Sektorski razvojni planovi

4.1. Plan lokalnog ekonomskog razvoja

4.1.1. Sektorsko fokusiranje

SWOT analiza lokalnog ekonomskog razvoja

U pogledu ekonomskog razvoja općina Bužim posebnu pažnju treba da posveti maksimiziranju svojih

najbitniji snaga koje se odnose na tradiciju u poljoprivrednoj proizvodnju, eksploataciji mangana,

razvijenoj finalnoj preradi drveta i prirodna bogatstva općine kao i mogućnosti iskorištavanja prilika

koje joj stoje na raspolaganju a koje se odnose na najavljenu realizaciju velikih investicija (izgradnja

poslovne zone, mogućnost gasifikacije kantona) i saradnju sa međunarodnim institucijama i

prekograničnu saradnju.

Sa druge strane, općina treba da uloži napore za minimiziranje glavnih slabosti i prijetnji koje utiču na

ekonomski razvoj. Najbitnije slabosti su vezane za neadekvatno korištenje poljoprivrednog zemljišta,

mali broj proizvodnih preduzeća, degradaciju zemljišta i neracionalnu ekploataciju šume i slabe i

neizgrađene kapacitete poljoprivrednika dok se prijetnje odnose na mogućnost produženja uticaja

ekonomske krize, nezaštićenost od elementarnih nepogoda i neadekvatnu raspodjelu prihoda od

viših nivoa vlasti.

SNAGE SLABOSTI �

• Dobrih klimatskih uslovi; • Tradicija porodica u kooperativnoj

proizvodnji poljoprivrednih proizvoda; • Intenzifikacija u proizvodnji i većoj godišnjoj

produkciji po kravi; • Razvijena finalna prerada drveta; • Prirodna bogastva; • Tradicija u eksploataciji mangana; • Sve povoljnija kvalifikaciona struktura mladi; • Obezbjeđena prva poslijeratna radna zona

Varoška Rijeka.

� Neadekvatna iskorištenost poljoprivrednog zemljišta i drugih resursa;

� Ekstenzivna poljoprivredna proizvodnja; � Loša obrazovna struktura poljoprivrednika; � Nepoduzetno poljoprivredno stanovništvo; � Površine poljoprivrednog gazdinstva se smanjuju; � Nedovoljan broj proizvodnih radnih mjesta; � Degradirana zemljišta nakon eksploatacije

mineralnih sirovina (bivši rudnik mangana); � Neracionalno eksploatirane i degradirane šume; � Nedovoljan broj pravnih lica iz oblasti

proizvodnje.

PRILIKE

PRIJETNJE

� Mogućnost plinifikacije USK; � EU fondovi; � Saradnja sa međunarodnim organizacijama i

proaktivan projektni pristup predpristupnim fondovima (IPA) Evropske unije (posebno komponenti prekogranične saradnje- CBC);

� Kvalitetna kreditna investiranja; � Međuopćinska , regionalna saradnja i

prekogranična suradnja; � Unapređenje vertikalne komunikacije sa višim

nivoima vlasti; � Obrazovanje i stvaranje uvjeta za angažiranje

stručnih kadrova.

� Neaktivnost viših nivoa vlasti; � Neadekvatne raspodjela prihoda između viših

nivoa vlasti i lokalnih samouprava; � Elementarne nepogode (izloženost poplavama,

gradu); � Ekonomske prilike.

25

Dakle, nastojanja općine su usmjerena na slijedeće fokuse: -Kako udvostručiti broj proizvodnih radnih mjesta?

-Kako intenzivirati poljoprivrednu proizvodnju kao porodični biznis? -Kako ojačati mala i srednja preduzeća? -Kako do finalizacije poljoprivrednih proizvoda? -Kako do finalizacije dolomita – mineralnih sirovina?

4.1.2. Sektorski/operativni ciljevi ekonomskog razvoja

Općina Bužim je definisala 4 cilja ekonomskog razvoja: OC 1.1. Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu s povećanjem proizvodnje mlijeka u narednih pet godina za 10 % OC 1.2. Intenzivirana proizvodnja u povrću, ljekobilju i voću uz 5 % povećanja plasteničke proizvodnje, 8 hektara povećana površina zasada voća i 0,1 haktar zasnovane plantaže ljekobila na godišnjem nivou OC 1.3. Obezbjeđeni investitori ( 5 investitora ) u zoni Varoška Rijeka do 2015 godine. OC 1.4. Ispitane mogućnosti eksplatacije rude mangane, dolomita i drveta do 2015. godine sa promoviranjem istih. Naredna tabela prikazuje veze ciljeva ekonomskog razvoja sa strateškim ciljevim i ciljevima u drugim sektorima:

Ciljevi ekonomskog razvoja Veza sa strateškim

ciljevima*

Veza sa sektorskim/operativnim

ciljevima u drugim sektorima*

OC 1.1. Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu s povećanjem proizvodnje mlijeka u narednih pet godina za 10 %

SC1. Razviti porodični biznis i primjeniti napredne tehnologije u prerađivačkim kapacitetima SC3: Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša

OC 3.4. Do 2015. godine

očišćeno 40% površine

zemljišta od mina, rekultivisano

10% degradiranog zemljišta i

pošumljeno 50% eksploatisanih

šumskih površina

OC 1.2. Intenzivirana proizvodnja u povrću, ljekobilju i voću uz 5 % povećanja plasteničke proizvodnje, 8 hektara povećana površina zasada voća i 0,1 haktar zasnovane plantaže ljekobila na godišnjem nivou

SC1. Razviti porodični

biznis i primjeniti

napredne tehnologije u

prerađivačkim

kapacitetima

SC3: Unaprijediti

OC 3.4. Do 2015. godine očišćeno

40% površine zemljišta od mina,

rekultivisano 10% degradiranog

zemljišta i pošumljeno 50%

eksploatisanih šumskih površina

26

prostorno uređenje i

poboljšati zaštitu okoliša

OC 1.3. Obezbjeđeni investitori ( 5 investitora ) u zoni Varoška Rijeka do 2015 godine.






eksploatisanih šumskih površina.

OC 3.5: Kadrovski ojačana

općinska administracija i educirano

stanovništvo iz oblasti zaštite i

očuvanja životne sredine

OC 1.4. Ispitane mogućnosti eksplatacije rude mangana, dolomita i drveta do 2015. godine sa promoviranjem istih.






eksploatisanih šumskih površina.


općinska administracija i educirano

stanovništvo iz oblasti zaštite i


Sektorski/operativni ciljevi ekonomskog razvoja doprinose realizaciji strateškog cilja koji se odnosi na

razvijanje porodičnog biznisa i primjenu napredne tehnologije u prerađivačkim kapacitetima.

Porodični biznis u ciljevima ekonomskog razvoja se uglavnom ogleda u razvijanju stočarstva i

poljoprivredne proizvodnje na području općine. Poljoprivrednu proizvodnju karakteriše nizak stepen

obrade poljoprivrednih proizvoda i nepostojanje prerađivačkih kapaciteta. Ovaj problem općina

Bužim nastoji prevazići stvaranjem povoljnih uslova za poslovanje i privlačenje investitora i cilj je da

se do 2015. godine na područje općine privuče najmanje 5 investitora. Moguća eksploatacija rude

predstavlja takođe priliku za privlačenje novih investicija, međutim potrebno je uraditi dodatna

istraživanja i, ukoliko istraživanja pokažu potencijale za iskorištavanje rude, potrebno je preduzeti

inicijativu za promovisanje mogućnosti ulaganja potencijalnim investitorima.

Sektorski cilj iz oblasti zaštite životne sredine je u vezi sa realizacijom svih ciljeva ekonomskog razvoja

jer je za razvoj poljoprivredne proizvodnje neophodno unaprijediti prostorno uređenje i zaštiti

zemljište i prirodnu sredinu od zagađenja. Mogućnost eksploatacije ruda sa sobom nosi i mogućnost

zagađenja zemljišta te je potrebno voditi računa o održivosti, koja se zasniva na odgovornom

upravljanju životnom sredinom i prirodnim resursima. Zahtijevi životne sredine su da se životno važni

prirodni resursi koriste tako da zadovoljavanje sadašnjih potreba ne ugrožava mogućnosti budućih

generacija da zadovolje svoje potrebe.

Integracija sa strateškim dokumentima viših nivoa

Sadržaj Strategije razvoja općine Bužim, posebno njen sektorski plan ekonomskog razvoja usklađen je

sa strateškim dokumentom Federacije BiH (WWW.fmrpo.gov.ba). Naslov strateškog dokumenta FBiH

27

je: Projekt „Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u Federaciji Bosne i Hercegovine“, izrađen

koncem 2008.god.) na koji se sektorski plan ekonomskog razvoja oslanja u ključnim segmentima.

U cilju da predočimo spomenutu usklađenost svih navedenih ciljeva ovog sektorskog plana sa

spomenutom federalnom strategijom citiramo na str.1. „Dugoročno gledajući, primjenom mjera i

ostvarenjem prioriteta i ciljeva postavljenih ovim dokumentom ostvario bi se razvoj na načelima

koncepcije održivoga razvoja, a malom i srednjem poduzetništvu olakšalo bi se povezivanje s

gospodarstvima europskih zemalja“.

U razradi programa, projekata i mjera plana ekonomskog razvoja Bužima težište je na razvoju

prerađivačke industrije i razvoju poljoprivrede. Navodimo ciljeve i poticajne mjere federalnog

strateškog dokumenta kao strukturni sadržaj i namjera viših razina vlasti s kojom se razvojno

usklađuje i Strategija razvoja općine Bužima. Federalni ciljevi razvoja i razvojne (poticajne) mjere su:

Ciljevi razvitka malog i srednjeg poduzetništva u Federaciji Bosne i Hercegovine (str.137.)

1. jačanje konkurentske sposobnosti malog i srednjeg poduzetništva,

2. smanjenje administrativnih prepreka,

3. ravnomjeran regionalni/kantonalni razvoj,

4. jačanje poduzetničke klime u društvu te podizanje kvalitete poduzetničke infrastrukture,

5. jačanje elektroničkog poslovanja.

Poticajne mjere za razvitak malog i srednjeg poduzetništva (str.138.)

1. promicanje poduzetništva,

2. obrazovanje svih sudionika iz Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva,

3. financijska podrška poduzetnicima,

4. usklađivanje postojećih zakonski propisa sa potrebama malog i srednjeg poduzetništva,

5. stručna pomoć poduzetnicima,

6. podrška tehnološkom razvoju te razvoj poduzetničke infrastrukture (podmirivanje potreba za

poslovnim prostorom, savjetodavnim uslugama, informacijama i sl.),

7. poticanje međusobne saradnje i povezivanje subjekata malog i srednjeg poduzetništva, te

poticanje saradnje s velikim poduzetnicima.

Pored navedenih mjera i ciljeva, Strategija razvoja Bužima je usklađena i na projektnoj razini kroz

programe 5 i 6, a u federalnom dokumentu, Na str. 145 strateškog dokumenta Federacije stoji

(citiramo): „Uzimajući u obzir stanje i potrebe u Federacije Bosne i Hercegovine, razvijali bi se sljedeći

oblici podržavajuće gospodarske infrastrukture:- lokalne razvojne agencije/poduzetnički centri,-

poduzetnički inkubatori,- tehnološki parkovi i- male poslovne zone.“

Zakon o poticanju razvoja male privrede

Svi sektorski ciljevi ekonomskog razvoja Bužima u uskladu su sa odredbama Zakona o poticanju

razvoja male privrede (Usvojen Nacrt Zakona na 31. sjednici Parlamenta Federacije BiH). Ova

usklađenost je jako važna jer se u implementaciji projekata u okviru programa razvoja ovog sektora

mogu tražiti i trebaju dobiti sufinansijska sredstva sa razine Federacije BiH, koja se redovito stavljaju

na raspolaganje putem javnih poziva preko nadležnih ministarstava za okoliš i turizam, te

ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH.

28

Federalna Strategija razvoja turizma Jedan od ključnih strateških ciljeva razvoja Bužima je drugi strateški cilj koji je, pored ostalog, akcenat

stavio na razvoj turističke infrastrukture općine: 2.Unaprijediti obrazovni sistem, dodatno poboljšati

kulturne i sportske sadržaje u općini, te izgraditi gradsku, ruralnu i turističku infrastruktura.

5.2. Strateške odrednice razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine

Polazeći od raspoloživih resursa, trendova na svjetskom tržištu, tradicije i stanja turizma u destinaciji

FBiH te izabranog modela razvoja može se pristupiti formuliranju strateških odrednica. Kod toga,

uvijek na umu treba imati da strateške odrednice moraju biti usuglašene sa svim ključnim činiteljima

(subjektima) razvojne politike i da ih (odrednice) kontinuirano treba pratiti i, po potrebi, korigirati

(monitoring).

5.2.1. Ciljevi razvoja turizma Federacije Bosne i Hercegovine

Potrebno je naglasiti da ne postoji subordinacija ciljeva, te da su svi navedeni ciljevi jednako važni i da

se međusobno uvjetuju. Značajno odstupanje od bilo kojeg cilja nedvojbeno bi bitno poremetilo

ravnotežu odnosa.

Osnovne skupine dugoročnih ciljeva turizma FBiH su sljedeći: ekonomski ciljevi, socio-kulturni ciljevi i

zaštita okoliša. Imajući u vidu predložene razvojne projekte i razvojne mjere u planu ekonomskog

razvoja, uz pretpostavku da će se implemenatacija Strategije odvijati pa zacrtanoj dinamici, i

odrednice Strategije razvoja turizma na federalnom nivou samo će doprinijeti bržem i snažnijem

razvoju turizma u Bužimu.

Strategija razvoja BiH

Strategijom razvoja BiH je u okviru strateškog cilja koji se odnosi na konkurentnost predviđeno

kontinuisano poboljšavanje produktivnosti preduzeća, te podrška klasterima i jačanju lanaca

vrijednosti.

Strategijom razvoja BiH je u okviru strateškog cilja koji se odnosi na zapošljavanje predviđen razvoj

malih i srednji preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta kroz: razvoj instrumenata finansijske

podrške razvoju MSP-ova, osiguravanje finansijske podrške osnivanju MSP-ova, te podsticanje

razvoja inkubatora.

Istovremeno, u okviru strateškog cilja koji se odnosi na održivi razvoj, Strategija razvoja BiH navodi

na potrevu daljeg razvoja poljoprivrede na bazi korištenja prirodnih kompetitivnih prednosti te

modernizacije poljoprivredne proizvodnje radi povećanje njene efikasnosti, konkurentnosti i

koncepta održivog razvoja ruralnog područja, što je u skladu s EU politikama poljoprivrede. S tim u

vezi se navodi potreba poboljšanja konkurentnosti u proizvodnji, preradi i trgovini uz podizanje nivoa

kvaliteta i sigurnosti domaćih proizvoda kroz:

1. Investicije u poljoprivredna gazdinstva/organizacije i investicije u modernizaciju postojećih i

izgradnju novih kapaciteta za preradu i doradu poljoprivrednih proizvoda

2. Uređenje poljoprivrednog zemljišta

3. Uspostavljanje i unapređenje saradnje u proizvodnji i preradi poljoprivrednih proizvoda

29

4. Podrška za uvođenje sistema kontrole i kvaliteta

5. Podrška organizacijama poljoprivrednih proizvođača

6. Ribarstvo, politika za unapređenje domaćeg i izvoznog tržišta

Strategija razvoja Federacije BiH

Kada govorimo o Strategiji razvoja FBiH u periodu 2010-2020 godine, može se reći da je njome u

okviru jačanja konkurentnosti predviđeno sljedeće:

⇒ Poboljšavanje poslovnog okruženja

⇒ Modernizacija i standardizacija poslovanja

⇒ Konkuretnost u izvozu, promocija izvoza

⇒ Klasteri

⇒ Kompetetnost ljudskih resursa

⇒ Naučno-tehnološka i poslovna infrastruktura struktura

⇒ Smanjenje uvoza, uvozna suptsitucija

⇒ Rast i podrška investicijama, podrška ino investicija

⇒ Završetak privatizacije (do 2015. godine)

⇒ Unapređjenje javno-privatnog partnerstva

⇒ Saradnja univerziteti – privreda

⇒ Rekonstrukcija Razvojne banke (otvaranje novih kreditnih linija za MSP i farmere)

4.1.3. Programi, projekti i mjere

Inicijative međuopćinske saradnje

Općina Bužim ima dva potpisana Memoranduma o prekograničnoj saradnji i to:

1. Memorandum sa općinama Glina i Topusko iz Republike Hrvatske i Velikom

Kladušom iz BiH,

2. Memorandum sa općinama Petrinja iz RH i Kostajnica iz BiH

Glavni cilj kojima se rukovodila Općina prilikom zaključivanja navedenih sporazuma jeste podržavanje

i kandidovanje projekata koji doprinose zaštiti sliva rijeke Gline, te učešće u fondovima EU-e i

racionalno iskorištavanje mogućnosti lokalnih zajednica u realizaciji svih zajedničkih projekata,

unapređenja ekonomskog razvoja i zaštite okoliša.

Također, općina Bužim je uključena u rad Lokalne akcione grupe ''UNA-SANA'', te Regionalne

razvojne agencije ''RDA''.

Glavni principi na kojima je zasnovan rad navedenih organizacija i uključenost općine u iste je

promovisanje ideja i izrada projekata kroz predpristupnu pomoć (IPA), prekogranične suradnje i

razvoj kapaciteta lokalnih uprava.

PLAN LOKALNOG EKONOMSKOG RAZVOJA (2011 – 2015)

Orijentacioni period realizacije Dinamika implementacije

Program Projekat /mjera Veza sa sektorskim ciljevima

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Nosilac implementacije

P 1.1.1.Razvoj porodičnog biznisa-stočarstvo

P 1.1.1.1. Osnivanje Revolving – garancijskog fonda

OC 1.1. Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa pvećanje od 10%

X X X X X Općinsko vijeće, služba za budžet i finansije, Služba za razvoj i poduzetništvo, banka

P 1. 1.1.Razvoj porodičnog biznisa-stočarstvo

P 1.1.1.2. Edukacija farmera i pčelara

OC 1.1.Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa pvećanje od 10%

X X X X X Služba za razvoj i poduzetništvo, Poljoprivredni zavod, Veterinarski zavod


P 1.1.1.3. Mjere subvencioniranja u poljoprivrednoj proizvodnji

OC 1.1.Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa pvećanje od 10%

X X X X X Služba za razvoj i poduzetništvox


P 1.1.1.4. Jačanje kapaciteta udruženja poljoprivrednika

OC 1.1. Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa pvećanje od 10%

X X X X X Služba za razvoj i poduzetništvo

P 1.2.1. Razvoj porodičnog biznisa-poljoprivreda

P 1.2.1.1. Uspostavljanje i jačanje udruženja povrtlara

OC 1.2. Intenzivirana proizvodnja povrća, ljekobilja i voća uz 5 % povećanja plasteničke proizvodnje, 8 hektara povećana površina zasada voća i 0,1 haktar zasnovane plantaže ljekobilja na godišnjem nivou



P 1.2.1.2.Izrada karte upotrebne vrijednosti zemljišta


X Služba za razvoj i poduzetništvo

31


P 1.2.1. 3. Subvencije i certificiranje parcela u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda te nabavci zasada voćki




P 1.2.1. 4. Uspostava i jačanje udruženja vočara




P 1.2.1. 5. Edukacija povrtlara i vočara




P 1.2.1. 6. Promocija domaćih proizvoda

OC1.2. Intenzivirana proizvodnja povrća, ljekobilja i voća uz 5 % povećanja plasteničke proizvodnje, 8 hektara povećana površina zasada voća i 0,1 haktar zasnovane plantaže ljekobilja na godišnjem nivou



P 1.2.1.7. Projekat pčelarskog doma


X X X Udruženje pčelara

P 1.3.1. Primjena naprednih tehnologija u prerađivačkim kapacitetima

P 1.3.1.1. Uređenje poslovne zone Varoška Rijeka


X X Služba za prostorno uređenje, geodetske i imovinsko prvane poslove

32

P 1.3.1..Primjena naprednih tehnologija u prerađivačkim kapacitetima

P 1.3.1.2. Promocija poslovne – zelene zone Varoška Rijeka




P 1.3.1.3. Projekat hladnjače za otkup malina


X X Udruženje poljoprivrednika, Općina


P 1.3.1.4. Projekat destilacije –proizvodnja eteričnih ulja

OC 1.3. Obezbjeđeni investitori ( 5 investitora ) u zoni Varoška Rijeka do 2015 godine

X Udruženje poljoprivrednika, Općina


P 1.3.1.5. Projekat sušara-prerada ljekovitog bilja




P 1.3.1.6.Projekat prerade autohtonog kestena




P 1.3.1.7. Projekat prerade povrća-kornišona



P 1. 4.1. Promocija naprednih tehnologija

P 1. 4.1.1. Promocija naprednih tehnologija u preradi dolomita

OC 1.4. Ispitane mogućnosti eksplatacije rude mangane, dolomita i drveta do 2015. godine sa promoviranjem istih.



P 1. 4.1.2. Proširenje kapaciteta u proizvodnji stolica


X X ABONOS- strani ulagač

Za realizaciju ekonomskog plana razvoja definirano je 20 projekata, koji su grupisani u 4 programa: P 1.1.1. Razvoj porodičnog biznisa-stočarstvo P 1.2.1. Razvoj porodičnog biznisa-poljoprivreda P 1.3.1. Primjena naprednh tehnologija u prerađivačkim kapacitetima P 1.4.1. Promocija naprednih tehnologija

Definisani su sljedeći projekti i mjere čijom realizacijom će biti ostvareni ciljevi ekonomskog razvoja:

34

4.1.4. Procjena očekivanih ishoda sa indikatorima

Sektorski/operativni ciljevi ekonomskog razvoja

Indikatori na nivou sektorskog cilja

Indikatori na programsko-projektnom nivou

OC 1. 1.Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa pvećanje od 10%

� 10 % povećana proizvodnja mlijeka i otkupa do 2015 godine.

� Povećan stočni fond za 10%; � Povećan otkup mlijeka do

15%; � Educirano novih 50 farmera.


� 5% povećanje plasteničke proizvodnje;

� 3 ha godišnje novih voćnjaka; � 5 ha godišnje novih zasada

malina; � 0,1 ha godišnje zasada

ljekobilja.

� Educirano 20 novih proizvođača;

� Izrađena karta upotrebne vrijednosti zemljišta;

� Potpisano 20 novih ugovora sa rotkupljivačima malina;

� Angažovano 100 sezonskih radnika.


� Pet investitora u Varoškoj Rijeci;

� Otkup i u provj fazi prerade malina i jagodičastog voća;

� Preradu povrća; � Proizvodnju eteričnih ulja; � Preradu ljekovitog bilja; � Preradu autohtonog kestena.

� 432 novozaposlena u proizvodnji;


OC 1.4. Ispitane mogućnosti eksplatacije rude mangane, dolomita i drveta do 2015. godine sa promoviranjem istih

� Urađeni studija opravdanosti ekspoatacije mangana I dolomite;

� Otvorena 1 nova tvornica izrade stolica.

� 30 novih radnih mjesta.

35

4.2. Plan društvenog razvoja


SWOT analiza društvenog razvoja

U svrhu društvenog razvoja općina Bužim posebnu pažnju treba da posveti maksimiziranju svojih

najbitnijih snaga koje se odnose na unapređenje i veću uključenost civilnog društva u rano donošenje

odluka, veliku dijasporu i izrađen prostorni plan općine kao i mogućnosti iskorištavanja prilika koje joj

stoje na raspolaganju, a koje se odnose na planirane infrastrukturne projekte (gasifikacija kantona),

mogućnosti korištenja međunarodnih razvojnih fondova i mogućnosti uspostavljanja prekogranične i

međuopćinske saradnje.

Sa druge strane, općina treba da uloži napore za minimiziranje glavnih slabosti i prijetnji koje mogu uticati na društveni razvoj. Najbitnije slabosti su vezane za neizgrađenu gradsku komunalnu i društvenu

infrastrukturu dok se prijetnje odnose na neaktivnost viših nivoa vlasti, neadekvatnu raspodjela prihoda između viših nivoa vlasti i lokalnih samouprava i elementarne nepogode (izloženost poplavama, tuči I dr.).

SNAGE SLABOSTI

� Izrađen prostorni plan Općine; � Ljudski resursi; � Uticaj civilnog društva- uključenost NVO u

ranu fazu donošenja odluka; � Građani i dijaspora kao partneri.

� Neizgrađeni turistički prroizvodi i infrastruktura; � Nedovoljna razvijena obrazovna i kulturna

infrastruktura; � Nedovoljno izgrađena cestovna mreža; � Nepostojanje magistralnoh puteva; � Nedovoljno izgrađena sportska infrastruktura; � Neaktivne NVO, � Nedovoljna posvećenost kulturno-historijskom

naslijeđu; � Nedovoljno uređene i nadzirane zelene površine i

mjesta za rekreaciju.

PRILIKE

PRIJETNJE

36

� EU fondovi; � Saradnja sa međunarodnim organizacijama i


� Razvojne banke; � Međuopćinska , regionalna saradnja i


nivoima vlasti; � Međuopćinsko djelovanje nevladinog sektora; � Obrazovanje i stvaranje uvjeta za angažiranje

stručnih kadrova.

� Neaktivnost viših nivoa vlasti � Neadekvatne raspodjela prihoda između viših

nivoa vlasti i lokalnih samouprava; � Ekonomske prilike.

4.2.2. Sektorski/operativni ciljevi društvenog razvoja

Općina Bužim je definisala sljedeće ciljeve društvenog razvoja: OC 2.1. Kontinuirano stvaranje boljih uslova za održavanje nastave u skladu sa pedagoškim standardima u svim školama na području općine Bužim OC 2.2. Kontinuirano staranje boljih uslova za održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti na području općine Bužim OC 2.3. Do 2015. godine modernizirana lokalna putna infrastruktura i obezbijeđeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana općine Bužim.

Naredna tabela prikazuje veze ciljeva društvenog razvoja sa strateškim ciljevim i ciljevima u drugim sektorima:

Ciljevi društvenog razvoja Veza sa strateškim

ciljevima*

Veza sa

sektorskim/operativnim


OC 2.1. Kontinuirano stvaranje boljih uslova za održavanje nastave u skladu sa pedagoškim standardima u svim školama na području općine Bužim

SC2: Unaprijediti obrazovni sistem, dodatno poboljšati kulturne i sportske sadržaje u općini, te izgraditi gradsku, ruralnu i turističku infrastruktura SC3: Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša


obezbijeđen pristup redovno

kontrolisanoj vodi za piće sa

gradskog vodovodnog sistema

za 60% domaćinstava općine

OC 3.2. Do kraja 2015. godine

završena projektna

dokumentaija za izgradnju

kanalizacionog sistema za 50%

domaćinstava općine i ojačani

kapaciteti JKP u oblasti

odvodnje otpadnih voda

37

OC 2.2. Kontinuirano staranje boljih uslova za održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti na području općine Bužim



općinska administracija i

educirano stanovništvo iz

oblasti zaštite i očuvanja životne

sredine

OC 2.3. Do 2015. godine modernizirana lokalna putna i obezbijeđeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana općine Bužim.





oblasti zaštite i očuvanja životne

sredine

Ciljevi društvenog razvoja doprinose realizaciji strateškog cilja 2. Unaprijediti obrazovni sistem, dodatno

poboljšati kulturne i sportske sadržaje u općini, te izgraditi gradsku , ruralnu i turističku infrasktrukturu.

Analiza društvene infrasktruture općine Bužim je pokazala da je potrebno preduzeti ozbiljne incijative za

izgradnju i poboljšanje društvene infrastrukture i sadržaja kako bi se općina učinila privlačnim mjestom

za život i poslovanje. Svi ciljevi su u vezi sa realizacijom cilja zaštite životne sredine 3. Unaprijediti

prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša posebno u dijelu prostornog uređenja koji će uključiti

planiranje kulturne, sportske i obrazovne infrastrukture i izgradnja komunalne infrastrukture na selu i u

centru općine.


Zakon o predškolskom obrazovanju Zakon o predškolskom obrazovanju postavlja pred općinu obavezu osiguravanja uslova za jednaku

dostupnost kvalitetnih programa predškolskog obrazovanja svoj djeci na području općine. Ovaj zakon je

posebno važan sa aspekta orijentisanosti općine Bužim na održavanje nastave u skladu sa pedagoškim

standardima u svim školama na području općine Bužim.

Zakon o mladima FBiH

Prema nedavno usvojenom Zakonu o mladima FBiH svi nivoi vlasti imaju obavezu definiranja, usvajanja,

i provođenja strategija prema mladima. Na taj način, općine imaju obavezu osigurati minimum mjera na

planu rada sa mladima i omladinskih aktivnosti.

Neformalno obrazovanje obraslih

Trenutno vlade na svim nivoima u BiH prepoznaju važnost razvoja neformalnog obrazovanja i

obrazovanja odraslih. Ministarstvo civilnih poslova BiH u saradnji sa Evropskom komisijom započelo je

proces izrade zakona i strategije obrazovanju odraslih. U tom smislu, uloga lokalnog nivoa uprave

38

postaje ključna kako u pravcu identifikovanja potreba u ovom sektoru obrazovanja ali i kreiranju

strateških partnerstava i uspostavi saradnje svih zainteresovanih strana kako bi se odgovorilo na

trenutne potrebe privrede ali i ukupne razvojne potrebe.

Prilikom realizacije plana razvoja društvenog sektora općine Bužim potrebno je takođe uzeti u obzir i

realizaciju sljedećih dokumenata na nivou Bosne i Hercegovine:

1. Strateški pravci razvoja obrazovanja u BiH, sa planom implementiranja 2008-2015

2. Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH za period 2007-2013

3. Strategija kulturne politike u BiH


PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA (2011 – 2015)



2011. 2012. 2013. 2014. 2015.


P 2.1.1. Unaprijeđena školska infrastruktura

P 2.1.1.1. Završetak škole u Lubardi


X X Služba za prostorno uređenje i Kantonalno ministarstvo


P 2.1.1.2. Izgradnja škole i vanjskog igrališta u Bućevcima


X X X X X Služba za prostorno uređenje i Kantonalno ministarstvo


P 2.1.1.3. Rrekonstrukcija OŠ u Bužimu (Mala škola)


X X X Služba za prostorno uređenje i Kantonalno ministarstvo


P 2.1.1.4. Rrekonstrukcija centralne škole u Bužimu




P 2.1.1.5. Vanjsko uređenje OŠ Bužim



40


P 2.1.1.6. Izgradnja Dječijeg vrtića u Bužimu


X X X X Kantonalno ministarstvo obrazovanja


P 2.1.1.7. Uređenje vanjskog okoliša PŠ Vrhovska


X Kantonalno ministarstvo obrazovanja

P 2.2.1. Unaprijeđena sportska infrastruktura

P 2.2.1.1. Izgradnja sportske dvorane u Bužimu


X X X X Služba za prostorno uređenje i Kantonalno ministarstvo


P 2.2.1.2. Izgradnja sportsko-rekreacionog centra ”Mlinčići”


X X X X Služba za prostorno uređenje i Kantonalno ministarstvo


P 2.2.1.3. Izgradnja sportsko-rekreacionog centra El. Rijeka, II faza

OC2. 2. Kontinuirano staranje boljih uslova za održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti na području općine Bužim

X Služba za prostorno uređenje i Kantonalno ministarstvo


P 2.2.1.4. Izgradnja sportsko-rekreacionog centra/sportskog igrališta – P.Š Mrazovac




P 2.2.1.5. Izgradnja pratećih objekata na nogometnom igralištu u Čavi



41


P 2.2.1.6. Izgradnja službenih prostorija kluba Vitez


X Sportski savez


P 2.2.1.7. Rekonstrukcija školske sale O.Š. Bužim


X Općina I Federalno ministarstvo


P 2.2.1.8. Škola + sala u Varoškoj Rijeci


X x X Služba za prostorno uređenje


P 2.2.1.9. Izrada tipskih projekata školskih dvorana (3)


X Služba za prostorno uređenje

P 2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura

P 2.2.2.1. Izgradnja Doma kulture Bužim


X X X X X Općina,


P 2.2.2.2. Dom kulture Bučvci


X X X X X Općina, MZ

P2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura

P 2.2.2.3. Završetak Vatrogasnog doma


X X X X Općina, Udruženja


P 2.2.2.4. Muzej 505


X X X X X Općina, Boračka udriuženja


P 2.2.2.5. Projekat ”Fiskija”


X X Općina

42


2.2.2.6. Eko-park Bužim




P 2.2.2 .7. Rekonstrukcija Starog grada


X X X X X Služba za prostorno uređenje


P 2.2.2.8. Rekonstrukcija Stare drvene džamije


X X Služba za prostorno uređenje


P2.2.2.9. Sanacija objekta MZ Brigovi

OC.2.2. . Kontinuirano staranje boljih uslova za održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti na području općine Bužim



P2.2.2.10. Tehničko opremanje MZ ( informatička oprema )


X X X X X Služba za opću upravu i društvene djelatnosti


P2.2.2.11. Tehničko opremanje službi u organu uprave


X X X X X Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

P 2.3.1. Infrastrukturne pretpostavke za valorizaciju prirodnih resursa

P 2.3.1. 1. Izgradnja TS 110 KV u Bužimu

OC 2.3 : Do 2015. godine modernizirana lokalna putna infrastruktura i obezbijeđeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana općine Bužim

X X Elektroprenos BiH


P 2.3.1. 2. Izgradnja javne rasvjete u urbanim područjima

OC 2.3 : Do 2015. godine modernizirana lokalna putna infrastruktura i obezbijeđeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana općine Bužim.

X X X X X Služba za prostorno uređenje i mjesne zajednice

43


P 2.3.1. 3. Izgradnja magistralnog puta i zaobilaznice

OC2. 3 : Do 2015. godine modernizirana lokalna putna infrastruktura i obezbijeđeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana općine Bužim.

X X X X X Federalna direkcija za ceste


P 2.3.1. 4. Projekti izgradnje lokalnih puteva i mostova


X X X X X Kantonalna direkcija za puteve i Služba za prostorno uređenje

Plan društvenog razvoja predviđa realizaciju 26. projekata koji su grupisani u 4 programa: P 2.1.1. Unaprijeđena školska infrastruktura P 2.2.1. Unaprijeđena sportska infrastruktura P 2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura P 2.3.1. Infrastrukturne pretpostavke za valorizaciju prirodnih resursa Definisani su sljedeći projekti i mjere čijom realizacijom će biti ostvareni ciljevi društvenog razvoja:

45


Sektorski ciljevi društvenog razvoja

Indikatori na nivou sektorskog cilja Indikatori na programsko-projektnom nivou


� Rekonstruisana centralna O.Š. � Rekonstruisana O.Š. u Bužimu

(mala škola) � Rekonstruisana područna škola u

Bučevcima � Završena škola u Lubardi � Vanjsko uređenje O.Š. Bužim � Izgrađen Dječiji vrtić

� Rekonstruisano i izgrađeno 1.000 m školskog prostora

� 1.500 učenika ima bolje uslove za rad


� Izgrađena Sportska dvorana � Izgrađen sportsko-rekreacioni

centar “Mlinčići” � Izgrađen sportsko-rekreacioni

centar “El. Rijeka” � Izgrađen sportsko-rekreacioni

centar/sportsdko igralište P.Š. Mrazovac

� Izgrađeni prateći objekti na nogometnom igralištu u Čavi

� Izgrađene službene prostorije kluba Vitez

� Rekonstruisan školska sala (O.Š. Bužim)

� Povećan broj sportistA ZA 10% � Novih 1.500 m² zatvorenog

sportskog prostora � Novih 1.700 m² otvorenog

sportskog prostora � Uspostavljen predškolski odgoj � 120 djece upisano u dječiji vrtić


� Izgrađeni domovi kulture u Bužimu I Bučevcima

� Završen Vatrogasni dom � Izgrađena i opremljena Muzej 505 � Izgrađen Eko-park � Rekonstruisan Stari grad � Rekonstruisana Stara drvena

džamija � Izgrađena TS 110 KV � Postavljena javna rasvjeta u

urbanom dijelu općine � Magistralni put i zaobilaznica � Izgradnja lokalnih puteva i

mostova

� 1.000 m² novog zatvorenog prostora za kulturne sadržaje

� Povećano članstvo u KUD-ovima za 10%

� Izgrađeno 300 m² za Udruženja � 3,4 ha površine zemljišta

stavljenpo u funkciju rekreacije � Povećan broj tirista za 50% � Kontinuirano snabdijevanje el.

Energijom � 5 puta povećana frekvencija

saobraćaja

46

4.3. Plan zaštite životne sredine


SWOT analiza životne sredine

U domenu zaštite životne sredine općina Bužim posebnu pažnju treba da posveti maksimiziranju svojih najbitnijih snaga koje čine solidno uređena prostorno planska dokumentacija, bogatstvo vodama, površine pod šumama i sistemski riješeno prikupljanje krutog otpada. Prilike se otvaraju kroz mogućnost plinifikacije USK, korištenje međunarodnih projekata za realizaciju velikih infrastrukturnih ekoloških projekata, međuopćinska i prekogranična saradnja.

Općina treba da uloži napore na minimiziranju glavnih slabosti i prijetnji koje utiču na životnu sredinu. Najbitnije slabosti su uglavnom vezane uz nisku ekološku svijest, neracionalna ekspoatacija šume, zagađenost zemljišta, nepostojanje kanalizacije i loše riješeno vodosnabdijevanje općine. Najizraženije prijetnje predstavljaju nepostojanje regionalne sanitarne deponije i izloženost poplavama i gradu.

SNAGE SLABOSTI

� Izrađen prostorni plan Općine � Usvojen Regulacioni plan � Usklađenost Prostornog i Regulacionog plana

sa pravnim propisima i planovima višeg nivoa. � Čisti zrak � Veliki broj izvora � 36% teritorije općine od šumama � Uticaj civilnog društva- uključenost NVO u

ranu fazu donošenja odluka � Sistemski riješeno prikupljanje krutog otpada � Građani i dijaspora kao partneri

� Vodoopskrba (30% pokrivenosti; � Neizgrađeni turistička infrastruktura u riječne

tokove; � Upotreba kemikalija u poljoprivredi zagađuje

vodu i zemlju; � Nepostojanje kanalizacije; � Veliki broj divljih deponija; � Nezadovoljavajući nivo upravljanja otpadom; � Nedovoljno riješena odvodnja oborinskih voda; � Niska ekološka svijest; � Neaktivne NVO; � Sumnjive minske površine; � Područje eksploatacije mineralnih sirovina:

kamenolomi dolomite; � Degradirana zemljišta nakon eksploatacije

mineralnih sirovina (bivši rudnik mangana); � Neracionalno eksploatirane i degradirane šume

PRILIKE

PRIJETNJE

� EU fondovi; � Saradnja sa međunarodnim organizacijama i


� Razvojne banke;

� Neaktivnost viših nivoa vlasti; � Nepostojanje regionalne sanitarne deponije; � Neadekvatne raspodjela prihoda između viših

nivoa vlasti i lokalnih samouprava; Elementarne nepogode (izloženost poplavama, gradu).

47

� Mogućnost gasifikacije USK � Međuopćinska, regionalna saradnja I


nivoima vlasti; � Podizanje nivoa eko znanja i svijesti;

U pogledu zaštite životne sredine, razvojni tim općine Bužim odabrao je jedan strateški cilj, u skladu sa nalazima socio-ekonomske i SWOT analize i to Strateški cilj 3. Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša, uz stratešku integraciju sa ekonomskim razvojem i relevantnu plansku dokumentaciju.

48

4.3.2. Sektorski/operativni ciljevi zaštite životne sr edine

Općina Bužim je definisala 5 ciljeva zaštite životne sredine:

OC 3.1. Do 2015. godine obezbijeđen pristup redovno kontrolisanoj vodi za piće sa gradskog

vodovodnog sistema za 60% domaćinstava općine

OC 3.2. Do kraja 2015. godine završena projektna dokumentaija za izgradnju kanalizacionog

sistema za 50% domaćinstava općine i ojačani kapaciteti JKP u oblasti odvodnje otpadnih voda

OC 3.3. Na području općine Bužim regulisani vodni tokovi, uspostavljen sistem odbrane od

poplava, te sistem upravljanja krutog otpada sa povećanjem od 20% do 2015.

OC 3.4. Do 2015. godine očišćeno 40% površine zemljišta od mina, rekultivisano 10% degradiranog

zemljišta i pošumljeno 50% eksploatisanih šumskih površina.

OC 3.5: Kadrovski ojačana općinska administracija i educirano stanovništvo iz oblasti zaštite i


Sljedeća tabela predstavlja vezu ciljeva zaštite životne sredine sa strateškim i sektorskim ciljevima:

Ciljevi razvoja životne sredine Veza sa strateškim ciljevima* Veza sa sektorskim/operativnim


OC 3.1. Do 2015. godine obezbijeđen pristup redovno kontrolisanoj vodi za piće sa gradskog vodovodnog sistema za 60% domaćinstava općine

SC 3. Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša SC1: Razviti porodični biznis i primjeniti napredne tehnologije u prerađivačkim kapacitetima


OC 1.2. Intenzivirana proizvodnja u

povrću, ljekobilju i voću uz 5 % povećanja plasteničke proizvodnje, 8 hektara povećana površina zasada voća i 0,1 haktar zasnovane plantaže ljekobila na godišnjem nivou

OC 3.2. Do kraja 2015. završena projektna dokumentaija za izgradnju kanalizacionog sistema za 50% domaćinstava općine i ojačani kapaciteti JKP u oblasti odvodnje otpadnih voda

SC 3. Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša SC2: Unaprijediti obrazovni sistem, dodatno poboljšati kulturne i sportske sadržaje u općini, te izgraditi gradsku, ruralnu i turističku infrastruktura

OC 2.1. Kontinuirano stvaranje boljih uslova za održavanje nastave u skladu sa pedagoškim standardima u svim školama na području općine Bužim OC 2.2. Kontinuirano staranje boljih uslova za održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti na području općine Bužim

OC 3.3. Na području općine Bužim regulisani vodni tokovi, uspostavljen sistem odbrane od poplava, te sistem

SC 3. Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša

OC 1.4. Ispitane mogućnosti

eksplatacije rude mangane, dolomita i

49

upravljanja krutog otpada sa povećanjem od 20% do 2015.

SC1: Razviti porodični biznis i primjeniti napredne tehnologije u prerađivačkim kapacitetima SC2: Unaprijediti obrazovni sistem, dodatno poboljšati kulturne i sportske sadržaje u općini, te izgraditi gradsku, ruralnu i turističku infrastrukturu

drveta do 2015. godine sa

promoviranjem istih


OC 3.4. Do 2015. godine očišćeno 40% površine zemljišta od mina, rekultivisano 10% degradiranog zemljišta i pošumljeno 50% eksploatisanih šumskih površina.

SC 3. Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša SC1: Razviti porodični biznis i primjeniti napredne tehnologije u prerađivačkim kapacitetima


OC 1.2. Intenzivirana proizvodnja u

povrću, ljekobilju i voću uz 5 % povećanja plasteničke proizvodnje, 8 hektara povećana površina zasada voća i 0,1 haktar zasnovane plantaže ljekobila na godišnjem nivou

OC 3.5: Kadrovski ojačana općinska administracija i educirano stanovništvo iz oblasti zaštite i očuvanja životne sredine

SC 3. Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša SC2: Unaprijediti obrazovni sistem, dodatno poboljšati kulturne i sportske sadržaje u općini, te izgraditi gradsku, ruralnu i turističku infrastruktura



Najznačajniji strateški dokument iz oblasti životne sredine na nivou BiH je Akcioni plan zaštite životne

sredine Bosne i Hercegovine (NEAP BiH). Osam prioritetnih oblasti NEAP-a su:

• Vodni resursi / otpadne vode

• Održivi razvoj ruralnih područja

• Upravljanje životnom sredinom (informacioni sistem/integralno planiranje/edukacija)

• Zaštita biološke i pejzažne raznolikosti

• Otpad / upravljanje otpadom

• Privreda / održivi razvoj privrede

• Javno zdravlje

• Deminiranje

Inače, oblasti - «Zakonsko i institucionalno jačanje» i «Izrada dokumentacione osnove za planiranje i

upravljanje životnom sredinom» su prepoznate kao uslov za implementaciju predviđenih aktivnosti u

svim drugim oblastima.

50

Sektorski ciljevi 1, 2, i 3 su povezani sa prioritetnom oblašću 1 – Vodni resursi/otpadne vode, dok je

sektorski cilj 4 povezan sa prioritetnom oblašću 5 - Otpad / upravljanje otpadom. Integracija sektorskog

cilja 5 je prisutna sa prioritetnom oblašću 3 - Upravljanje životnom sredinom (informacioni

sistem/integralno planiranje/edukacija).

Prioritetna područja u okviru oblasti Vodni resursi/otpadne vode sa kojim su u vezi sektorski ciljevi 2 i 3

su „Izgradnja i rekonstrukcija sistema za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacionog sistema“ i

„Dovođenje sistema odbrane od poplava na nivo potrebne sigurnosti“.

Jedno od dva prioritetna područja u okviru oblasti Otpad/upravljanje otpadom jeste i „Uklanjanje divljih

odlagališta i sanacija degradiranih područja“ i ono korespondira sa dijelom sektorskog cilja 4

(„Uklanjanje 70 % divljih deponija“).

Sektorski cilj 5 direktno je vezan za jedno od priroritetnih područja u oblasti Upravljanje životnom

sredinom (informacioni sistem/integralno planiranje/edukacija) koje je „Izrada programa za obrazovanje

i širenje informacija u oblasti životne sredine“.

Drugi značajan strateški dokument iz ove oblasti, a koji je donesen na entitetskom nivou, jeste Strategija

zaštite okoliša Federacije Bosne i Hercegovine (usvojena u januaru 2009. godine).

Sektorski cilj 4 se može integrisati sa strateškim ciljem 7.1 - Smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i

uspostava prioritetne infrastrukture za integrirano upravljanje otpadom, odnosno operativnim ciljevima

7.1.1 - Povećati broj stanovnika obuhvaćen organiziranim prikupljanjem otpada i 7.1.3 – Ukloniti

nelegalna odlagališta i sanirati područja na kojem su se nalazila.

Federalna strategija zaštite voda, odnosno upravljanja vodama je urađena zasebno, a za izradu je

zaduženo Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Prijedlog ovog dokumenta je

usvojen od strane Vlade FBiH juna 2010. godine.

Strateški cilj u oblasti korištenja voda iz ovog dokumenta integrisan sa sektorskim ciljem 1 jeste strateški

cilj 6 – Povećanje obuhvata i poboljšanje javnog vodosnabdijevanja. U pogledu operativnih ciljeva,

sektorski cilj 1 blisko korespondira sa operativnim ciljem 9 - Povećanje obuhvata javnim vodovodnim

sistemima sa sadašnjih 60% na približno 80% na kraju planskog perioda Strategije. Strateški cilj u oblasti

zaštite voda iz ovog dokumenta koji se integriše sa sektorskim ciljem 2 jeste strateški cilj 8 – Postizanje i

održavanje dobrog stanja površinskih i podzemnih voda radi zaštite akvatične flore i faune i potreba

korisnika voda. Određenu povezanost sa sektorskim ciljem 2 ima i strateški cilj 9, prije svega njegov drugi

dio – Uspostavljanje registra zaštićenih područja i definiranje načina i uslova korištenja prostora u cilju

zaštite kvaliteta voda. Ključni operativni cilj u oblasti zaštite voda koji je prvenstveno povezan sa

sektorskim ciljem 2 jeste operativni cilj 14 – Smanjenje tereta zagađenja od urbanih/sanitarnih voda

otpadnih voda. Strateški cilj 10 - Povećanje sadašnjeg nedovoljnog stepena zaštite od štetnog djelovanja

voda korespondira sa sektorskim ciljem 3.


Inicijative međuopćinske saradnje

Općina Bužim je proglašena „Ambasadorom okoliša“ i članica je BELLS pokreta za Zapadni Balkan. Pored navedenih Memoranduma o prekograničnoj saradnji u dijelu Lokalnog ekonomskog razvoja treba istaći da je općina Bužim članica LAG – a koji promovira ekološki razvoj te je organizator i potpisnik sa susjednim općinama na Unsko – sanskom kantonu Sporazuma o zbrinjavanju krutog otpada što je prva realna stepenica za uspostavu Regionalne deponije.

PLAN RAZVOJA ŽIVOTNE SREDINE (2011 – 2015)



2011. 2012. 2013. 2014. 2015.


P 3.1. 1. Kvalitetno upravljanje vodama

P 3.1. 1.1. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Brigovi


X Služba prostornog uređenja, Općina, Komunalno preduzeće

P 3.1.1. Kvalitetno upravljanje vodama

P 3.1.1. 2. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Jusufovići




P 3.1.1.3. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Konjodor


x Služba prostornog uređenja, Općina, Komunalno preduzeće


P 3.1.1.4. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Čava



52


P 3.1.1.5. Proširenje gradske vodovodne mreže u naselju Vrhovska




P 3.1.1.6. Izrada projektne dokumentacije i povezivanje lokalnog vodovoda sa GVS


X X X Služba prostornog uređenja, Komunalno preduzeće


P 3.1.1.7. Izrada pumpne stanice, potisnog vodovoda i rezervoara Pivnica

C 3.1. Do 2015. godine obezbijeđen pristup redovno kontrolisanoj vodi za piće sa gradskog vodovodnog sistema za 60% domaćinstava općine

x x Općina, Komunalno preduzeće


P 3.1.1.8. Izrada pumpne stanice, potisnog vodovoda i rezervoara Ilidža


x Općina, Komunalno preduzeće


P 3.1.1.9. Izgradnja sekundarne vodovodne mreže Bućevci


X X X X x Općina, Komunalno preduzeće

P 3.1.2. Zaštitne zone izvorišta

P 3.1.2.1. Izrada projektne dokumentacije o sistemu informisanja o kakvoći vode u gradskom vodovodnom sistemu


x Komunalno preduzeće


P 3.1.2.2. Realizacija projekta zaštitnih zona izvorišta Musići


x Općina, Komunalno preduzeće

53


P 3.1.2.3. Izrada projkta sanitarne zaštite izvorišta Ilidža


X Općina

P 3.2.1. Unaprijeđenje kanalizacionog sistema

P 3.2.1.1. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Čava


X Općina


P 3.2.1.2. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Konjodor


X Općina

P3.2.1. Unaprijeđenje kanalizacionog sistema

P 3.2.1.3. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Lubarda


X Općina


P 3.2.1.4. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Zaradostovo


X Općina


P 3.2.1.5. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Bućevci


X Općina

P3.2.1. Unaprijeđenje kanalizacionog sistema

P 3.2.1.6. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Mrazovac


x Općina

54


P 3.2.1.7. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Vrhovska


X Općina


P 3.2.1.8. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Varoška Rijeka


X Općina


P 3.2.1.9. Sanacija postojećeg stanja kanalizacione mreže Bužim


X Općina


P 3.2.1.10. Izgradnja glavne kanalizacione mreže općine


X Općina


P 3.2.1.11. Izgradnja disperzionog kanalizacionog sistema – Pilot prjekt


X X Općina i SDC

P 3.2.2. Jačanje JKP u oblasti odvodnje otpadnih voda i unapređenja sistema zaštite od poplava

P 3.2.2. 1. Nabavka tehničke opreme (cisterne za odvoz fekalija, skip itd)


X Komunalno preduzeće

55


P 3.2.2. 2. Obuka kadrova o zbrinjavanju otpadnih voda


X X X X X Općina


P 3.2.2. 3. Obuka postojećih kadrova za rad na novim strojevima


X

Komunalno preduzeće


P 3.2.2. 4. Izrada projektne dokumentacije za PPOV


X X x Općina


P 3.2.2. 5. Obuka higijeničarske službe i nabavka specijalnog vozila za prihvat životinja


X Komunalno preduzeće

P 3.3.1. Unapređen sistema zaštite od poplava

P 3.3.1.1. Izrada projekta akumulacije ”Malovan”

OC 3.3. Na području općine Bužim regulisani vodni tokovi, uspostavljen sistem odbrane od poplava, te sistem upravljanja krutog otpada sa povećanjem od 20% do 2015.

X Privaatni sektor

56

P 3.3.1. Unapređen sistema zaštite od poplava

P 3.3.1.2. Izvođenje radova po projektnoj dokementaciji –regulacija rijeke Bužimnice I faza


X X X X X Općina

P 3.3.2. Unaprijeđen sistema upravnljanja krutim otpadom

P 3.3.2.1. Proširenje pružanja usluga odvoza otpada iz naselja: Radoč, Elkasova Rijeka, Mrazovac, Vrhovska i Bućevci


X X X X X Komunalno preduzeće


P 3.3.2.2. Nabavka specijalizirane opreme


X X X X Komunalno preduzeće


P 3.3.2.3. Izgradnja jame grobnice za neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa


X X Općina


P 3.3.2.4. Izrada Programa plasmana sirovina na tržištu


X X X X X Komunalno preduzeće


P 3.3.2.5. Izgradnja pretovarne stanice


X Komunalno preduzeće, Regionalna deponija

57

P 3.4.1. Unaprijeđeno stanja zemljišnih resursa

P 3.4.1.1. Deminiranje područja Radoč


X X X X X MAK

P 3.4.1. Unaprijeđeno stanja zemljišnih resursa

P 3.4.1.2. Rekultivacija na području rudnika mangana –Vrhvska


X X X X X Privatni sektor

P 3.4.1. Unaprijeđeno stanje zemljišnih resursa

P 3.4.1.3. Rekultivacija iskopa dolomita- Brigovi




P 3.4.1.4. Rekultivacija iskopa dolomita- Varoška Rijeka



P3.4.1. Unaprijeđeno stanje zemljišnih resursa

P 3.4.1.5. Rekultivacija iskopa dolomita- Zaradostovo



P3.4.1.Unaprijeđeno stanje zemljišnih resursa

P 3.4.1.6. Pošumljavanje klizišta- Konjodor


X X X X X Kantonalna uprava za šumarstvo


P 3.4.1.7. Projekat zaštite kestenovih šuma


X X X X X Kantonalna uprava za šumarstvo, Općina


P 3.4.1.8. Edukacija o značaju šuma


X X X X X Kantonalna uprava, Općina

58

P 3.5.1. Kadrovsko jačanje općinske administracije

P 3.5.1.1. Dodatno stručno obrazovanje uposlenika

OC 3.5: Kadrovski ojačana općinska administracija i educirano stanovništvo o iz oblasti zaštite i očuvanja životne sredine

X X X X X Općina

P3.5.1. Kadrovsko jačanje općinske administracije

P 3.5.1.2. Informatičko obrazovaje uposlenika


X X X X X Općina


P 3.5.1.3. Jačanje kadrovske strukture


X X X X X Općina


P 3.5.1.4. Iniciranje donošenja novih zakonskih propisa iz oblasti zaštite okoliša


X X X X X Općina

P 3.5.2. Edukacija stanovništva iz oblasti zaštite okoliša

P 3.5.2.1. Edukacija po školama


X X X X X NVO


P 3.5.2.2. Edukacija građana po mjesnim zajednicama


X X X X X NVO


P 3.5.2.3. Edukacija NVO


X X X X X Općina

59


P 3.5.2.4. Edukacija poljoprivrednika o pravilnoj obradi zemlje


X X X X X Općina, Poljoprivredni zavod

Za realizaciju plana zaštite životne sredine definisano je 49 projekta koji su grupisani u 9 programa: P 3.1. 1. Kvalitetno upravljanje vodama P 3.1.2. Zaštitne zone izvorišta P 3.2.1. Unaprijeđenje kanalizacionog sistema P 3.2.2. Jačanje JKP u oblasti odvodnje otpadnih voda i unapređenja sistema zaštite od poplava P 3.3.1. Unapređenje sistema zaštite od poplava P 3.3.2. Unaprijeđenje sistema upravnljanja krutim otpadom P 3.4.1. Unaprijeđeno stanje zemljišnih resursa P3.5.1. Kadrovsko jačanje općinske administracije P 3.5.2. Edukacija stanovništva iz oblasti zaštite okoliša

Definisani su sljedeći projekti i mjere čijom realizacijom će biti ostvareni ciljevi zaštite životne sredine:


Sektorski ciljevi zaštite životne sredine

Indikatori na nivou sektorskog cilja

Indikatori na programsko-projektnom nivou


� Izgrađena gradska vodovodna mreža na u 5 mjesnih zajednica;

� Izrađena projektna dokumentacija i povezivanje lokalnog vodovoda na GVS

� Izgrađene 2 pumpne stanice;

� 30% više domaćinstava

priključeno na gradski vodovod

� 4 lokalna vodovoda uvezana u GVS


� Urađeno 4 idejnih I glavnih projekata kanalizacionog sistema;

� Sanirana postojeća kanalizaciona mreža u Bužimu;

� Izgrađena glavna kanalizaciona mreža,

� Izgrađeno nove kanalizacione mreže u dužini od 1.500 m

� 500 domaćinstava umreženo u kanalizacioni sistem

� Za 2.000 ekvivalenata prečišćena fekalna voda


� Regulisni vodni tokovi � Prikupljanje otpada prošireno

na još 2 mjesne zajednice

� Urađena regulacija Bužimnice u dužini od 2.000 m

� 20% dodatno domaćinstava obuhvaćeno odvozom krutog otpada


� Očišćeno 40% površine zemljišta od mina;

� Rekultivisano 10% degradiranog zemljišta;

� Pošumljeno 50% eksploatisanih šumskih površina

� 2.000 m² očišćeno od mina � 2 ha rekultivirano

degradiranog zemljišta � 5 ha pošumljenih šumskih

površina


� Ojačni kaapciteti udruženja za 20%

� U sektoru poljoiprivrede I prostornog uređenja ojačani kapaciteti za 20%

� 100 građana aktivirano u nova udruženja

� Uposlena nova 2 službenika u općinskoj administraciji

5. Operativni dio

5.1. Plan implementacije integrirane strategije razvoja

5.1.1. Orijentacioni pregled prioritetnih projekata i mjera za period od 3 godine

Plan implementacije 2011 – 2013.

Sektor 1: Ekonomski razvoj

Orijentacijski period realizacije

(dinamika implementacije) Projekti/mjere Program

2011. 2012. 2013.

Nositelji implementacije Ciljne grupe (korisnici)

P 1.1.1.1. Osnivanje Revolving – garancijskog fonda

P 1.1.1. Razvoj porodičnog biznisa-stočarstvo

X X X

Općinsko vijeće, Služba za budžet i finansije, Služba za razvoj i poduzetništvo, banka

Poljoprivrednici u animalnoj

proizvodnji

P 1.1.1.2. Edukacija farmera i pčelara P 1.1.1. Razvoj porodičnog biznisa-stočarstvo

X X X

Služba za razvoj i poduzetništvo, Poljoprivredni zavod, Veterinarski zavod

Poljoprivrednici u animalnoj

proizvodnji



X X X Služba za razvoj i poduzetništvo

Poljoprivrednici u animalnoj i

organskoj proizvodnj

P 1.1.1.4. Jačanje kapaciteta udruženja poljoprivrednika








Poljoprivrednici u organskoj

proizvodnj

64

P 1.2.1.2.Izrada karte upotrebne vrijednosti zemljišta




proizvodnj




Poloprivrednici u organskoj

proizvodnj





proizvodnj

P 1.2.1. 5. Edukacija povrtlara i vočara P 1.2.1. Razvoj porodičnog biznisa-poljoprivreda



proizvodnj

P 1.2.1. 6. Promocija domaćih proizvoda P 1.2.1. Razvoj porodičnog biznisa-poljoprivreda

X X X Služba za razvoj i poduzetništvo,



P 1.2.1.7. Projekat pčelarskog doma P 1.2.1. Razvoj porodičnog biznisa-poljoprivreda

X Udruženje pčelara Pčelari


P 1.3.1. Primjena naprednh tehnologija u prerađivačkim kapacitetima

X X Služba za prostorno uređenje, geodetske i imovinsko prvane poslove

Potencijalni Investitori



X X X Služba za razvoj i

poduzetništvo Nezaposleni

P 1.3.1.3. Projekat hladnjače za otkup malina



Nezaposleni

P 1.3.1.5. Projekat sušara-prerada ljekovitog bilja



Nezaposleni

65




Potencijalni Investitori

P 1. 4.1.2. Proširenje kapaciteta u proizvodnji stolica


X X ABONOS- strani ulagač Nezaposleni

Sektor 2: Društveni razvoj

P 2.1.1.1. Završetak škole u Lubardi P 2.1.1. Unaprijeđena školska infrastruktura X X

Služba za prostorno uređenje i Kantonalno ministarstvo

Učenici


P 2.1.1. Unaprijeđena školska infrastruktura X X X


Učenici

P 2.1.1.3. Rrekonstrukcija OŠ u Bužimu (Mala škola)


X X Služba za prostorno uređenje i Kantonalno ministarstvo

Učenici

P 2.1.1.4. Rrekonstrukcija centralne škole u Bužimu



Učenici

P 2.1.1.5. Vanjsko uređenje OŠ Bužim P 2.1.1. Unaprijeđena školska infrastruktura


Učenici



X X X Kantonalno ministarstvo obrazovanja

Djeca I roditelji

P 2.1.1.7.Uređenje okoliša sa igralištem u PŠ Vrhovska


X Kantonalno ministarstvo obrazovanja

Djeca I roditelji

P 2.2.1.1. Izgradnja sportske dvorane u Bužimu

P 2.2.1. Unaprijeđena sportska infrastruktura X X


Učenici

P 2.2.1.2. Izgradnja sportsko-rekreacionog centra ”Mlinčići”

P 2.2.1. Unaprijeđena sportska infrastruktura X X


Građani MJ

P 2.2.1.5. Izgradnja pratećih objekata na nogometnom igralištu u Čavi



Vatrogasci

66



X Općina i Federalno ministarstvo

Građani općine

P 2.2.1.8. Škola + sala u Varoškoj Rijeci P 2.2.1. Unaprijeđena sportska infrastruktura


Građani općine

P 2.2.1.9.Izrada tipskih projakata sportske dvorane ( 3 )



Učenici

P 2.2.2.1. Izgradnja Doma kulture Bužim P 2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura X X X Općina Građani općine

P 2.2.2.2. Dom kulture Bućevci P 2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura

X X X Općina, MZ Građani MZ

P 2.2.2.3. Završetak Vatrogasnog doma P 2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura

X X Općina, Udruženja Vatrogasci I NVO

P 2.2.2.4. Muzej 505 P 2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura

X X X Općina, Boračka udruženja

Građani općine I NVO

P 2.2.2.5. Projekat ”Fiskija” P 2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura

X X Općina Građani općine

2.2.2.6. Eko-park Bužim P 2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura


Građani općine

P 2.2.2 .7. Rekonstrukcija Starog grada P 2.2.2. Unaprijeđena kulturna infrastruktura

X X X Služba za prostorno uređenje

Građani općine



X X X Služba za prostorno uređenje

Građani općine


P 2.2.2. Unaprijeđena

kulturna infrastruktura X X X Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Građani MZ-a


P 2.2.2. Unaprijeđena

kulturna infrastruktura X X X Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

Građani

P 2.3.1. 1. Izgradnja TS 110 KV u Bužimu P 2.3.1. Infrastrukturne pretpostavke za valorizaciju prirodnih

X X Elektroprenos BiH Domaćinstva i firme u cijeloj općini

67

resursa



X X X Služba za prostorno uređenje i mjesne zajednice

Građani



X X X Federalna direkcija za ceste

Građani općine



X X X Kantonalna direkcija za puteve i Služba za prostorno uređenje

Građani općine

Sektor 3: Životna sredina


P 3.1. 1. Kvalitetno upravljanje vodama X

Služba prostornog uređenja, Općina, Komunalno

Građani MZ



X Služba prostornog uređenja, Općina, Komunalno

Građani MZ

P 3.1.1.3. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Konjodor



Građani MZ

P 3.1.1.6. Izrada projektne dokumentacije i povezivanje lokalnog vodovoda sa GVS


X Služba prostornog uređenja, Komunalno preduzeće

Građani općine

P 3.1.1.7. Izrada pumpne stanice, potisnog vodovoda i rezervoara Pivnica


X X Općina, Komunalno preduzeće

Građani više MZ


P 3.1.1. Kvalitetno upravljanje vodama x x x

Općina, Komunalno preduzeće

Građani MZ


P 3.2.1. Unaprijeđenje kanalizacionog sistema X Općina Građani MZ

68


P 3.2.1. Unaprijeđenje kanalizacionog sistema X Općina Građani MZ



X Općina Građani MZ



X X Općina i SCD Građani

P 3.2.2. 1. Nabavka tehničke opreme (cisterne za odvoz fekalija, skip itd)


X Komunalno preduzeće Građani više MZ



X X X Općina Građani MZ

P 3.2.2. 3. Obuka postojećih kadrova za rad na novim strojevima


X Komunalno preduzeće Građani

P 3.2.2. 4. Izrada projektne dokumentacije za PPOV





X Komunalno preduzeće Građani općine


P 3.3.1. Unapređen sistema zaštite od poplava X X X Općina Građani općine


P 3.3.2. Unaprijeđena sistema upravnljanja krutim otpadom

X X X Komunalno preduzeće Građani više MZ

69

P 3.3.2.2. Nabavka specijalizirane opreme P 3.3.2. Unaprijeđen sistema upravnljanja krutim otpadom

X X Komunalno preduzeće Građani općine





P 3.3.2. Unaprijeđena sistema upravnljanja krutim otpadomx

X X X Komunalno preduzeće Građani općine

P 3.4.1.1. Deminiranje područja Radoč P 3.4.1. Unaprijeđeno stanja zemljišnih resursa X X X MAK Građani više MZ


P 3.4.1. Unaprijeđena stanja zemljišnih resursa X X X Privatni sektor Građani MZ


P 3.4.1.Unaprijeđeno stanja zemljišnih resursa X X X

Privatni sektor Građani MZ


P 3.4.1. Unaprijeđena stanja zemljišnih resursa X X X



P 3.4.1. Unaprijeđeno stanja zemljišnih resursa X X X



P 3.4.1. Unaprijeđena stanja zemljišnih resursa X X X

Kantonalna uprava za šumarstvo

Građani MZ


P 3.4.1. Unaprijeđeno stanja zemljišnih resursa X X X

Kantonalna uprava za šumarstvo, Općina

Građani više MZ

P 3.4.1.8. Edukacija o značaju šuma P 3.4.1. Unaprijeđeno stanja zemljišnih resursa X X X

Kantonalna uprava, Općina

Građani općine


P 3.5.1. Kadrovsko jačanje općinske administracije X X X

Općina Građani općine




P 3.5.1.3. Jačanje kadrovske strukture P 3.5.1. Kadrovsko jačanje općinske administracije X X X


70




P 3.5.2.1. Edukacija po školama P 3.5.2. Edukacija stanovništva iz oblasti zaštite okoliša

X X X NVO

Učenici



X X X NVO

Građani općine

P 3.5.2.3. Edukacija NVO P 3.5.2. Edukacija stanovništva iz oblasti zaštite okoliša

X X X Općina

Čnanovi NVO

P 3.5.2.4. Edukacija poljoprivrednika o pravilnoj obradi zemlje


X X X Općina, Poljoprivredni zavod Poljoprivrednici

5.1.2. Indikativni finansijski plan za period od tri godine

Procjena finansiranja iz općinskog budžeta, u %

Procjenjeno finansiranja iz ostalih izvora, (upisati % u odgovarajuće polje)

R.B

.

Pro

jeka

t /

mje

ra

Pro

cje

nje

na

vrije

dn

ost

pro

jekt

a/m

jere

2011 2012 2013 ukupno

Kre

dit

Enti

tet

Kan

ton

Drž

ava

Javn

a

pre

du

zeća

Pri

vat.

izvo

ri

IPA

Do

nat

ori

Ost

alo

Ekonomski razvoj

1 P 1.1.1.1. Osnivanje Revolving – garancijskog fonda

200.000 25.000 (25%)

30.000 (30%)

45.000 (45%)

100.000

2 P 1.1.1.2. Edukacija farmera i pčelara

7.500 1.500 (33,3)

1.500 (33,3)

1.500 (33,3)

4.500

3 P 1.1.1.3. Mjere subvencioniranja u poljoprivrednoj proizvodnji

185.000 25.000 (13,5%)

30.000 (16,2%

45.000 (19,45%)

100.000

4 P 1.1.1.4. Jačanje kapaciteta udruženja poljoprivrednika

100.000 20.000 (20%)

20.000 (20%)

20.000 (20%)

60.000

5 P 1.2.1.1. Uspostavljanje i jačanje 10.000 2.000 2.000 2.000 6.000

71

udruženja povrtlara (20%) (20%) (20%)

6 P 1.2.1.2.Izrada karte upotrebne vrijednosti zemljišta

60.000 X 60.000 100% USK

7 P 1.2.1. 3. Subvencije i certificiranje parcela u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda te nabavci zasada voćki

60.000 X X X 45.000

100% FBiH

8 P 1.2.1. 4. Uspostava i jačanje udruženja vočara

10.000 2.000 (20%)

2.000 (20%)

2.000 (20%)

6.000

9 P 1.2.1. 5. Edukacija povrtlara i vočara

7.500 1.500 (20%)

1.500 (20%)

1.500 (20%)

4.500

10 P 1.2.1. 6. Promocija domaćih proizvoda

25.000 5.000 (20%)

5.000 (20%)

5.000 (20%)

15.000

11 P 1.2.1.7. Projekat pčelarskog doma

203.000 1.000 (1,3%

1.000 20.000 29,5%

46.700

69% IFAD VI

12 P 1.3.1.1. Uređenje poslovne zone Varoška Rijeka

120.000 X X 120.000

100% FBiH

13 P 1.3.1.2. Promocija poslovne – zelene zone Varoška Rijeka

10.000 2.000 (20%)

2.000 (20%)

2.000 (20%)

6.000

14 P 1.3.1.3. Projekat hladnjače za otkup malina

400.000 X 60.000

30%

140.000

70% IFAD

15 P 1.3.1.5. Projekat sušara prerada ljekovitog bilja

200.000 X

60.000

30%

140.00 70% IFAD

16 P 1. 4.1.1. Promocija naprednih tehnologija u preradi dolomita

45.000 X X X 27.000

100% USK

17. P 1. 4.1.2. Proširenje kapaciteta u proizvodnji stolica

4.200.000 X X

100%ABONOS- strani ulagač

Ukupno ekonomski razvoj 84.000 94.000 125.000 303.000 252.000 4.340.000 326.700

Društveni razvoj

72

1 P 2.1.1.1. Završetak škole u Lubardi

200.000 X X

200.000

100%USK

2 P 2.1.1.2. Izgradnja škole u Bućevcima 450.000

X X X 270.000 100% USK

3 P 2.1.1.3. Rrekonstrukcija OŠ u Bužimu (Mala škola)

900.000 X X 600.000

100% USK i FbiH

4 P 2.1.1.4. Rrekonstrukcija centralne škole u Bužimu 500.000

X X 300.000 100%

USK i FbiH

5 P 2.1.1.5. Vanjsko uređenje OŠ Bužim

150.000 X 150.000 100% FBiH

6 P 2.1.1.6. Izgradnja Dječijeg vrtića u Bužimu

1.000.000 X X X 450.000 60%

USK i FBiH

300.000 40%

7 P 2.1.1.7. Uređenje vanjskog okoliša PŠ Vrhovska

10.000

X

10.000 100%

8 P 2.2.1.1. Izgradnja sportske dvorane u Bužimu 2.000.000 X

X

1.000.000 100%

USK i FbiH

9 P 2.2.1.2. Izgradnja sportsko-rekreacionog centra ”Mlinčići” 500.000

15.000 (12%)

15.000 (12%)

30.000 220.000 88%

USK I FbiH

10 P 2.2.1.5. Izgradnja pratećih objekata na nogometnom igralištu u Čavi

60.000 X 60.000

100% USK i FbiH

11 P 2.2.1.7. Rekonstrukcija školske sale O.Š. Bužim 150.000

X 150.000 100%

USK i FBIH

12 P 2.2.1.8. Škola + sala u Varoškoj Rijeci 900.000

X 300.000 100%

USK i FBiH

13 P 2.2.1.9.Izrada tipskih projakata sportske dvorane ( 3 )

20.000 X 20.000

73

14 P 2.2.2.1. Izgradnja Doma kulture Bužim 1.000.000

50.000 (25%)

50.000 (25%)

50.000 (25%)

150.000 300.000 50% USK

150.000 25%

15

P 2.2.2.2. Dom kulture Bučevci

300.000 X

X X 60.000 33%

mještani

120.000 66%

16

P 2.2.2.3. Završetak Vatrogasnog doma

140.000

X X 140.000 100% (namjenska sredstva CZ)

17 P 2.2.2.4. Muzej 505

420.060 20.020 (14,3%)

20.020 (14,3%)

20.020 (14,3%)

60.060 180.000 42,3%

USK

180.000 42,3%

18 P 2.2.2.5. Projekat ”Fiskija”

70.000 14.000 (20%)

X 14.000

56.000 (80%)

19 2.2.2.6. Eko-park Bužim

200.000 40.000

(20%)

X X 40.000

100.000 (50%) USK

60.000

80% ILDP

20 P 2.2.2 .7. Rekonstrukcija Starog grada 1.000.000 X

X X 600.000 100%

FBiH

21 P 2.2.2.8. Rekonstrukcija Stare drvene džamije 148.000 X

X

148.000 100% TICA

22 P 2.2.2.10. Tehničko opremanje MZ ( informatička oprema )

15.000 5.000 5.000 5.000 15.000

23 P 2.2.2.11. Tehničko opremanje službi u organu uprave

15.000 5.000 5.000 5.000 15.000

24 P 2.3.1. 1. Izgradnja TS 110 KV u Bužimu 3.000.000

X X 3.000.000 100%

FBiH

74

25 P 2.3.1. 2. Izgradnja javne rasvjete u urbanim područjima 200.000

4.000 (10%)

4.000 (10%)

4.000 (10%)

12.000 54.000 45% građani

54.000 45%

26


25.000.000 X

X X 15.000.000

100% FBiH

27 P 2.3.1. 4. Projekti izgradnje lokalnih puteva i mostova 3.000.000

165.000 (33%)

165.000 (33%)

165.000 (33%)

495.000

1.305.000 67%

FBiH i USK

Ukupno za društveni razvoj 303.020 264.020 264.020 831.060 24.331.000 204.000 1.268.000

Zaštita životne sredine

1 P 3.1. 1.1. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Brigovi

110.000 X 110.000 100%USK

2 P 3.1.1. 2. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Jusufovići

200.000 X 60.000 30%

140.000 70%

3 P 3.1.1.3. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Konjodor

200.000 X 200 h. 100% USK FBiH

4 P 3.1.1.6. Izrada projektne dokumentacije i povezivanje lokalnog vodovoda sa GVS

80.000 X 80.000 100% USK FBiH

5 P 3.1.1.7. Izrada pumpne stanice, potisnog vodovoda i rezervoara Pivnica

1.000.000 X X 1.000.000 100% USK FBiH

6 P 3.2.1.4. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Zaradostovo

10.000 X 10.000 100%

FBiH

7 P 3.2.1.7. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Vrhovska

10.000 X 10.000

100% FBiH

8 P 3.2.1.8. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema

10.000 X 10.000100%

75

Varoška Rijeka FBiH

9


350.000 X X 60.000 17%

90.000 26%

200.000 57% SCD

10 P 3.2.2. 1. Nabavka tehničke opreme (cisterne za odvoz fekalija, skip itd)

150.000 X 150.000 100% JKP

11 P 3.2.2. 2. Obuka kadrova o zbrinjavanju otpadnih voda

30.000 X X X 30.000 100% JKP

12 P 3.2.2. 3. Obuka postojećih kadrova za rad na novim strojevima

20.000 X 20.000 100% JKP

13 P 3.2.2. 4. Izrada projektne dokumentacije za PPOV

70.000 35.000 (100%)

35.000 (100%)

70.000 (100%)

14


40.000 X 40.000 100%

FbiH -Fond

15 P 3.3.1.2. Izvođenje radova po projektnoj dokementaciji –regulacija rijeke Bužimnice I faza

4.000.000 X X X 2.400.000 100% USK FBiH

16


200.000 X X X 120.000 100% JKP

17 P 3.3.2.2. Nabavka specijalizirane opreme

100.000 X X 20.000 20% JKP

80.000-80%

18 P 3.3.2.3. Izgradnja jame grobnice za neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa

10.000 X X 10.000 100% USK

19 P 3.3.2.4. Izrada Programa plasmana sirovina na tržištu

10.000 X X X 10.000 100% JKP

20 P 3.4.1.1. Deminiranje područja 300.000 X X X 180.000

76

Radoč 100% (MAK)

21 P 3.4.1.2. Rekultivacija na području rudnika mangana Polje

50.000 X X X 30.000 100%

22 P 3.4.1.3. Rekultivacija iskopa dolomita- Brigovi

50.000 X X X 30.000 100%

23 P 3.4.1.4. Rekultivacija iskopa dolomita- Varoška Rijeka

50.000 X X X 30.000 100%

24 P 3.4.1.5. Rekultivacija iskopa dolomita- Zaradostovo

50.000 X X X 30.000 100%

25 P 3.4.1.6. Pošumljavanje klizišta- Konjodor

200.000 X X X 120.000 100% USK

26 P 3.4.1.7. Projekat zaštite kestenovih šuma

50.000 X X X 30.000 100%

27 P 3.4.1.8. Edukacija o značaju šuma

20.000 X X X 100% NVO

28 P 3.5.1.1. Dodatno stručno obrazovanje uposlenika

7.000 1.400 (100%)

1.400 (100%)

1.400 (100%)

4.200

29 P 3.5.1.2. Informatičko obrazovaje uposlenika

3.000 600 (100%)

600 (100%)

600 (100%)

1.800

30 P 3.5.1.3. Jačanje kadrovske strukture

20.000 4.000 (100%)

4.000 (100%)

4.000 (100%)

12.000

31 P 3.5.1.4. Iniciranje donošenja novih zakonskih propisa iz oblasti zaštite okoliša

10.000 2.000 (100%)

2.000 (100%)

2.000 (100%)

6.000

32 P 3.5.2.1. Edukacija po školama 1.000 200

(100%) 200 (100%)

200 (100%)

600

33 P 3.5.2.2. Edukacija građana po mjesnim zajednicama

1.000 200 (100%)

200 (100%)

200 (100%)

600

34 P 3.5.2.3. Edukacija NVO 1.000 200

(100%) 200 (100%)

200 (100%)

600

35 P 3.5.2.4. Edukacija poljoprivred. o pravilnoj obradi zemlje

1.000 200 (100%)

200 (100%)

200 (100%)

600

Ukupno za zaštitu životne sredine 43.800 109.800 8.800 162.400 3.990.000 560.00 270.000 420.000 12.000

U ukupnoj vrijednosti svih projekata u sektoru lokalnog ekonomskog razvoja (5.843.000,00 KM) na projekt proširenja kapaciteta proizvodnje stolica u firmi „Abonos“ se odnosi 4.200.000,00 KM. Investitor je u proceduri dobivanja potrebnih dozvola za gradnju. Iz općinskog budžeta planirano je da se izdvoji 303.000,00 KM u prve tri godine i to: 2011. god. iznos od 84.000,00 KM; 2012. god. iznos od 94.000,00 KM te u 2013. god. iznos od 125.000,00 KM.U petogodišnjem razdoblju se planiraju realizirati projekti u poslovnoj zoni Varoška Rijeka u iznosu od 2.000.000,00 KM koje će zajedno sa investicijom „Abonosa“ rezultirati da se broj proizvodnih radnih mjesta u općini poveća za 432 ili 100 %. Najveći iznos planiranih sredstava u proizvodne pogone za preradu poljoprivrednih proizvoda u poslovnoj zoni Varoška Rijeka se odnosi na Međunarodnu organizaciju za proizvodnju hrane FAO iz Rima, odnosno program IFAD VI. U ukupnoj vrijednosti planiranih projekata društvenog razvoja od KM 26.308.060,00 KM najznačajniji iznos se odnosi na izgradnju magistralnog puta i zaobilaznice u Bužimu koji projekt se procjenjuje na 25 miliona ali se planira u prve tri godine 15 miliona KM. Sredstva za magistralne puteve FBiH su obezbjeđena iz povoljnih izvora čiji utrošak je uslovljen završetkom Federalne strategije magistranih cesta gdje je uvršten i magistralni put Velika Kladuša – Bužim – Bosanska Otoka – Dvor na Uni. Iz općinskog budžeta za projekte društvenog razvoja se planira u trogodišnjem priodu izdvojiti 801.060,00 KM. Zbog nadležnosti Unsko – sanski kanton i Federacija BiH značajne investicije su planirane u školsku, sportsku i turističku infrastrukturu. Procijenjuje se da bi se realizacijom ovih investicija općina Bužim dosta približila općinama iz okruženja kada je u pitanju opći infrastrukturni razvoj. U ukupnoj vrijednosti planiranih projekata iz sektora zaštite životne sredine od KM 7.064.000,00 najveći iznos se odnosi na prvu fazu regulacije rijeke Bužimnice sa pritokama u iznosu od 4.000.000,00 KM te izgradnju prepupne stanice, potisnog vodovoda te rezervoara za izvorište „Pivnice“ u iznosu od 1.000.000,00 KM. Inače je za petogodišnji period u projekte zaštite i unapređenja životne sredine planirano uložiti 17.995.000,00 KM a sredstva su planirana iz slijedećih izvora: Budžet općine, Unsko – sanski kanton, Federacija BiH, dugoročno kreditno zaduženje, Predpristupni fondovi EU, Javna preduzeća i Raspoloživi fondovi u zemlji.

5.2. Akcioni plan za projekte koji se implementiraju u prvoj godini

Akcioni plan za 2011. godinu

Osnovne informacije za praćenje

Projekti/mjere Veza sa programom* Veza sa strateškim i

sektorskim ciljevima Inidikatori – Aktivnost u

2011. godini

Trajanje

(od-do)

Nosioci

implementacije

Vrijednost

projekta

Sektor 1: Ekonomski razvoj

P 1.1.1.1. Osnivanje Revolving – garanciskog fonda


OC 1.1. Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa povećanjem od 10%

� Povećan stočni fond za 2%

� Povećan otkup mlijeka do 3%

�

juni-decembar

Općinsko vijeće, Služba za budžet i finansije, Služba za razvoj i poduzetništvo, banka

25.000

P 1.1.1.2. Edukacija farmera i pčelara


OC 1.1.Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa povećanjem od 10% � Educirano novih 10

farmera januar-decembar

Služba za razvoj i poduzetništvo, Poljoprivredni zavod, Veterinarski zavod

1.500



OC 1.1.Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa povećanjem od 10%

� 3% povećana proizvodnja mlijeka

juni-decembar

Služba za razvoj i poduzetništvo 25.000

P 1.1.1.4. Jačanje kapaciteta udruženja


OC 1.1.Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa povećanjem od 10%

� Povećan stočni fond za 2%

� Povećan otkup mlijeka

juni-decembar Služba za razvoj i poduzetništvo 20.000

79

poljoprivrednika do 3%





� 5 ha godišnje novih zasada malina;

� 0,1 ha godišnje zasada ljekobilja

januar-decembar

Služba za razvoj i poduzetništvo

2.000




� 3 ha godišnje novih voćnjaka

juni-decembar


15.000




� Formmirano jedno udruženje voćara

januar-decembar


2.000

P 1.2.1. 5. Edukacija povrtlara i vočara


OC 1.2. Intenzivirana proizvodnja povrća, ljekobilja i voća uz 5 % povećanja plasteničke proizvodnje, 8 hektara povećana površina zasada voća i 0,1 haktar zasnovane plantaže ljekobilja

� Educirano 20 novih proizvođača

�

januar-decembar


1.500

80

na godišnjem nivou

P 1.2.1. 6. Promocija domaćih proizvoda



� Potpisano 20 novih ugovora sa otkupljivačima malina;

august-oktobar


5.000



OC 1.3. Obezbjeđeni investitori (5 investitora) u zoni Varoška Rijeka do 2015 godine. � Uređena prva

poslovna zona juni-decembar

Služba za prostorno uređenje, geodetske i imovinsko prvane poslove

60.000



OC 1.3. Obezbjeđeni investitori (5 investitora) u zoni Varoška Rijeka do 2015 godine � Identificirani

potencijalni investitori oktobar-decembar

Služba za prostorno uređenje, geodetske i imovinsko prvane poslove

2.000




� Urađeni studija opravdanosti ekspoatacije dolomita

oktobar-decembar


9.000

Sektor 2: Društveni razvoj

P 2.1.1.1. Završetak škole u Lubardi



� Rekonstruisano I izgrađeno 200 m2 školskog prostora

� 300 učenika ima bolje uslove za rad

april-oktobar


100.000

81




� Priprema idejnog projekta za izgradnju nove škole i igrališta

april-oktobar


6.000

P 2.1.1.5. Vanjsko uređenje OŠ Bužim



� Rekonstruisano I izgrađeno 200 m2 školskog prostora

� 300 učenika ima bolje uslove za rad

april-oktobar


150.000




� Izrada glavnog projekta

april-oktobar

Kantonalno ministarstvo obrazovanja

250.000




� Povećan broj sportista ZA 2%

april-oktobar

Općina i Federalno ministarstvo 150.000

P 2.2.2.1. Izgradnja Doma kulture Bužim



� Završena treća faza januar-juni

Općina,

100.000

P 2.2.2.2. Dom kulture Bučvci



� Urađena priprema april-oktobar

Općina, MZ

60.000

P 2.2.2.4. Muzej 505



� Izrada projektne dokumentacije

april-oktobar

Općina, Boračka udriuženja 140.000

P 2.2.2.5. Projekat ”Fiskija”


OC 2.2. Kontinuirano staranje boljih uslova za održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti

� Od poznatog bunara u centru stvoren budući simbol mjesta

januar-juni Općina

70.000

82

na području općine Bužim

2.2.2.6. Eko-park Bužim



� 3,4 ha površine zemljišta stavljenpo u funkciju rekreacije

januar-juni


75.000

P 2.2.2 .7. Rekonstrukcija Starog grada



� Druga faza arheoloških ispitivanja završena

� Urađen glavni projek april-oktobar

Služba za prostorno uređenje

200.000




� Urađen glavni projekt april-oktobar

Služba za prostorno uređenje 50.000




� Obezbjeđeno 14 setova informatičke opreme

januar-decembar

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

5.000




� Obezbjeđena informatička oprema

januar-decembar

Služba za opću upravu i društvene djelatnosti

5.000



OC 2.3 : Do 2015. Godine modernizirana lokalna putna infrastruktura i obezbijeđeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom

� 1 MZ dobiva rasvjetu april-oktobar

Služba za prostorno uređenje i mjesne zajednice

40.000

P 2.3.1. 3.

Izgradnja

magistralnog puta i

P 2.3.1.

Infrastrukturne

pretpostavke za

OC2. 3 : Do 2015. Godine modernizirana lokalna putna infrastruktura i obezbijeđeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje električnom

� Izgrađena druga faza zaobilaznice od džamije do OŠ sa mostom

� Urađen glavni projekt

april-oktobar

Federalna

direkcija za ceste 1.000.000

83

zaobilaznice valorizaciju prirodnih

resursa

energijom građana općine Bužim

magistralnog puta



OC 2.3 : Do 2015. Godine modernizirana lokalna putna infrastruktura i obezbijeđeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana općine Bužim.

� 2 MZ povezane asfaltnim putem sa centrom Bužima

april-oktobar

Kantonalna direkcija za puteve i Služba za prostorno uređenje

600.000

Sektor 3: Životna sredina




� 30% više domaćinstava priključ. na GVS

� 4 lokalna vodovoda

uvezana u GVS

januar-juni

Služba prostornog uređenja, Općina, Komunalno

110.000




� 30% više domaćinstava priključ. na GVS

� 4 lokalna vodovoda uvezana u GVS

april-oktobar

Služba prostornog uređenja, Općina, Komunalno 200.000




� Izrađen idejni projekt

januar-decembar

Služba prostornog uređenja, Općina, Komunalno 6.000



OC 3.2. Do kraja 2015. završena projektna dokumentaija za izgradnju kanalizacionog sistema za 50% domaćinstava općine i ojačani kapaciteti JKP u oblasti odvodnje otp. voda

� Urađen idejni projekat januar-decembar

Općina

10.000

84





Općina

10.000


P 3.2.1.Unaprijeđenje kanalizacionog sistema



Općina

10.000




� Urađene pripreme projekta

Januar-decembar

Općina



OC 3.2. Do kraja 2015. završena projektna dokumentaija za izgradnju kanalizacionog sistema za 50% domaćinstava općine i ojačani kapaciteti JKP u oblasti odvodnje otp.voda

� Izvršena edukacija kadrova JKP-a u oblasti odvodnje otpadnih voda i unapređenja sistema zaštite od poplava

januar-decembar

Općina

5.000


P 3.3.1. Unapređenje sistema zaštite od poplava


� Urađen glavni projekt april-oktobar

Općina

500.000

P 3.3.2.1. Proširenje pružanja usluga odvoza

P 3.3.2. Unaprijeđenje sistema upravnljanja krutim

OC 3.3. Na području općine Bužim regulisani vodni tokovi, uspostavljen sistem odbrane od

� Pružena usluga odvoza otpada iz naselja: Radoč i Mrazovac

januar-decembar Komunalno preduzeće

40.000

85

otpada iz naselja: Radoč, Elkasova Rijeka, Mrazovac, Vrhovska i Bućevci

otpadom poplava, te sistem upravljanja krutog otpada sa povećanjem od 20% do 2015.

P 3.3.2.2. Nabavka specijalizirane opreme

P 3.3.2. Unaprijeđenje sistema upravnljanja krutim otpadom


� Nabavljena specijalizirana oprema

januar-juni


80.000




� Potpisan ugovor sa općinom Bos. Krupa o zajedničkoj izgradnji jame grobnice

januar-decembar

Općina 5.000




� Izrađen Program januar-decembar


2.000

P 3.4.1.1. Deminiranje područja Radoč

P 3.4.1. Unaprijeđenje stanja zemljišnih resursa


� Urađen Program deminiranja područja Radoč

januar-decembar

MAK 60.000


P 3.4.1. Unaprijeđenje stanja zemljišnih resursa


� Urađen Program rekultivacije

januar-decembar

Privatni sektor 10.000

86





januar-decembar






januar-decembar



P 3.4.1.Unaprijeđeno stanje zemljišnih resursa



januar-decembar



P3.4.1.Unaprijeđeno stanje zemljišnih resursa


� Urađen Projekat januar-decembar

Kantonalna uprava za šumarstvo

40.000



OC 3.4. Do 2015. godine očišćeno 40% površine zemljišta od mina, rekultivisano 10% degradiranog zemljišta i pošumljeno 50% eksploatisanih šuma.

� Urađen Projekat januar-decembar

Kantonalna uprava za šumarstvo, Općina

10.000

P 3.4.1.8. Edukacija o značaju šuma



� Izvršena edukacija vlasnika šuma

januar-decembar

Kantonalna uprava, Općina

4.000

87




� Održano 5 edukacija

stanovništvo iz oblasti zaštite i očuvanja životne sredine

januar-decembar

Općina 1.400




� Izvršena informatička edukacija

januar-decembar

Općina 600

P 3.5.1.3. Jačanje kadrovske strukture



� Provedene pripreme za eko-nadzor

januar-decembar

Općina 4.000




� Jačanje ingerencija lokalne samouprave sukladno Evropskoj konvenciji

januar-decembar

Općina 2.000

P 3.5.2.1. Edukacija po školama



� Izvršena edukacija učenika u osnovnim i srednjoj školi

januar-decembar

NVO 200




� Izvršena edukacija građana

januar-decembar

NVO 200

88

P 3.5.2.3. Edukacija NVO



� Izvršena edukacija 5 NVO

januar-decembar

Općina 200

P 3.5.2.4. Edukacija poljoprivrednika o pravilnoj obradi zemljišta



� Izvršena edukacija poljoprivrednika o pravilnoj obradi zemljišta

januar-decembar

Općina, Poljoprivredni zavod

200

89

5.2.1. Detaljan finansijski plan za projekte koji se implementiraju u 2011. godini

Finansiranje iz ostalih izvora za 2011. godinu

R.B

.

Pro

jeka

t/

mje

ra

Uku

pn

i

orj

en

taci

on

i

tro

ško

vi

Fin

ansi

rae

iz

op

ćin

sko

g

bu

dže

ta

Kre

dit

Enti

tet

Drž

ava

Javn

a

pre

du

zeća

Pri

vat.

izvo

ri

IPA

Do

nat

ori

Ost

alo

(nav

esti

)

Ekonomski razvoj

1 P 1.1.1.1. Osnivanje Revolving – garanciskog fonda

25.000 25.000

2 P 1.1.1.2. Edukacija farmera i pčelara 1.500

1.500

3 P 1.1.1.3. Mjere subvencioniranja u poljoprivrednoj proizvodnji

25.000 25.000

4 P 1.1.1.4. Jačanje kapaciteta udruženja poljoprivrednika

20.000 20.000

5 P 1.2.1.1. Uspostavljanje i jačanje udruženja povrtlara

2.000 2.000

6 P 1.2.1. 3. Subvencije i certificiranje parcela u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda te nabavci zasada voćki

30.000 0 30.000 (100%)

USK

7 P 1.2.1. 4. Uspostava i jačanje udruženja vočara 12.000 0

12.000 (100%)

FBiH

8 P 1.2.1. 5. Edukacija povrtlara i vočara 2.000 2.000

9 P 1.2.1. 6. Promocija domaćih proizvoda 1.500 1.500

10 P 1.3.1.1. Uređenje poslovne zone Varoška Rijeka 60.000 0

60.000 (100%)

FBiH

90

11 P 1.3.1.2. Promocija poslovne – zelene zone Varoška Rijeka

2.000 2.000

12 P 1. 4.1.1. Promocija naprednih tehnologija u preradi dolomita 9.000

9.000 (100%)

USK

Ukupno:

190.000 79.000

39.000 USK i

72.000 FBiH

Društveni razvoj

1 P 2.1.1.1. Završetak škole u Lubardi 100.000 0

100.000 (100%)

USK

2 P P 2.1.1.2. Izgradnja škole i vanjskog igrališta u Bućevcima

550.000 0 550.000 (100%)

USK

3 P 2.1.1.5. Vanjsko uređenje OŠ Bužim 150.000

150.000 (100%)

USK

4 P 2.1.1.6. Izgradnja Dječijeg vrtića u Bužimu 330.000 0

198.000 (60%)

USK i FBiH

132.000 (40%) TICA

5 P.2.1.1.7. Izgradnja škole i vanjskog igrališta u Bućevcima

6.000 6.000

USK 100%

6 P 2.2.1.7. Rekonstrukcija školske sale O.Š. Bužim

150.000 0

150.000 (100%) USK i FBIH

7 P 2.2.2.1. Izgradnja Doma kulture Bužim 200.000

40.000 (20%)

100.000

(50%) USK

60.000 (30%)

8 P 2.2.2.2. Dom kulture Bučevci 100.000 0

33.500 (33%)

mještani

66.500 (66%)

9 P 2.2.2.4. Muzej 505 138.460

20.020

59.220 (42,3%)

59.220 (42,3%)

91

10 P 2.2.2.5. Projekat ”Fiskija” 70.000

14.000 (20%)

56.000 (80%)

11 2.2.2.6. Eko-park Bužim 75.000

15.000 (20%)

60.000 (80%)

12 P 2.2.2 .7. Rekonstrukcija Starog grada 330.000 0

330.000 (100%)

FBiH

13 P 2.2.2.8. Rekonstrukcija Stare drvene džamije 49.000 0

49.000 (100%)

FBiH

14 P2.2.2.10. Tehničko opremanje MZ ( informatička oprema )

5.000 5.000 100%

15 P2.2.2.11. Tehničko opremanje službi u organu uprave

5.000 5.000 100%

16 P 2.3.1. 2. Izgradnja javne rasvjete u urbanim područjima

40.000 4.000 (10%)

18.000 (45%)

18.000 (45%)

17 P 2.3.1. 3. Izgradnja magistralnog puta i zaobilaznice 5.000.000 0

5.000.000 (100%)

FBiH

18 P 2.3.1. 4. Projekti izgradnje lokalnih puteva i mostova 600.000

165.000 (33%)

435.000

(67%) FBiH i USK

Ukupno: 7.492.460 268.020 6.721.220 51.500 451.720

Zaštita životne sredine

1 P 3.1. 1.1. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Brigovi

110.000 15.000 (14%)

35.000 (32%) USK

60.000 (54%)

2 P 3.1.1. 2. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Jusufovići

200.000 0 60.000 (30%)

mještani

140.000 (70%)

3 P 3.2.1.4. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Zaradostovo

10.000 0 10.000 (100%)

FBiH

92

4 P 3.2.1.7. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Vrhovska

10.000 0 10.000 (100%)

FBiH

5 P 3.2.1.8. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Varoška Rijeka

10.000 0 10.000 (100%)

FBiH

6 P 3.2.2. 2. Obuka kadrova o zbrinjavanju otpadnih voda 10.000 0

10.000 (100%)

JKP

7 P 3.2.2. 4. Izrada projektne dokumentacije za PPOV

35.000

35.000 (100%)

8 P 3.3.1.2. Izvođenje radova po projektnoj dokementaciji –regulacija rijeke Bužimnice I faza

800.000 0 800.000 (100%)

USK FBiH

9 P 3.3.2.1. Proširenje pružanja usluga odvoza otpada iz naselja: Radoč, Elkasova Rijeka, Mrazovac, Vrhovska i Bućevci

40.000 0 40.000 (100%)

JKP

10 P 3.3.2.2. Nabavka specijalizirane opreme 20.000 0

20.000 (100%)

JKP

11 P 3.3.2.3. Izgradnja jame grobnice za neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa 5.000 0

5.000 (100%)

USK

12 P 3.3.2.4. Izrada Programa plasmana sirovina na tržištu

2.000 0 2.000

(100%) JKP

13 P 3.4.1.1. Deminiranje područja Radoč 60.000 0

60.000 (100%) (MAK)

14 P 3.4.1.2. Rekultivacija na području rudnika mangana –Vrhvska 10.000 0

10.000 100%

privatnik

15 P 3.4.1.3. Rekultivacija iskopa dolomita- Brigovi 10.000 0

10.000 100%

privatnik

93

16 P 3.4.1.4. Rekultivacija iskopa dolomita- Varoška Rijeka 10.000 0

10.000 100%

privatnik

17 P 3.4.1.5. Rekultivacija iskopa dolomita- Zaradostovo 10.000 0

10.000 100%

privatnik

18 P 3.4.1.6. Pošumljavanje klizišta- Konjodor

40.000 0

40.000 (100%)

USK

19 P 3.4.1.7. Projekat zaštite kestenovih šuma

10.000 0

10.000 (100%)

USŠ

20 P 3.4.1.8. Edukacija o značaju šuma 4.000 0

4.000 (100%)

NVO

21 P 3.5.1.1. Dodatno stručno obrazovanje uposlenika

1.400 1.400 (100%)

22 P 3.5.1.2. Informatičko obrazovaje uposlenika

600 600 (100%)

23 P 3.5.1.3. Jačanje kadrovske strukture

4.000 4.000 (100%)

24 P 3.5.1.4. Iniciranje donošenja novih zakonskih propisa iz oblasti zaštite okoliša

2.000 2.000 (100%)

25 P 3.5.2.1. Edukacija po školama 200 200 (100%)

26 P 3.5.2.2. Edukacija građana po mjesnim zajednicama

200 200 (100%)

27 P 3.5.2.3. Edukacija NVO 200 200 (100%)

28 P 3.5.2.4. Edukacija poljoprivrednika o pravilnoj obradi zemlje

200 200 (100%)

Ukupno: 1.420.800 64.800 930.000 62.000 100.000 260.000 4.000

94

5.3. Plan razvoja organizacijskih kapaciteta i ljudskih potencijala

Realizacija Strategije razvoja je veliki izazov za jedinicu lokalne samouprave. Stepen i kvalitet realizacije strategije, kao zbir svih pojedinačno realizovanih projekata i mjera, jasno će pokazati koliko je jedinica lokalne samouprave blizu ili daleko od ostvarenja definisanih strateških ciljeva i vizije razvoja općine. Za uspješnu realizaciju Strategije razvoja potrebno je prilagoditi postojeće ili uspostaviti nove organizacione strukture i obezbijediti odgovarajuće ljudske kapacitete, te jasno definisati ključni operativni mehanizam za upravljanje razvojem. Zadatak tog mehanizma je svakodnevno staranje o realizaciji strategije kao cjeline i svakog projekta pojedinačno, koordinacija svih aktivnosti i aktera od promocije, pripreme i pokretanja projekata, izvođenja, praćenja, izvještavanja do iniciranja ažuriranja strategije.

Integrirana strategija razvoja općine objedinjuje sve sektore koji su u nadležnosti lokalnih vlasti (i više od toga), kao i sve aktere i zainteresirane strane na koordinran način. Uključivanjem svih pitanja kojima se bavi jedna općina u jednu sveobuhvatnu strategiju otvaraju se mogućnosti za kreiranje sinergije, dodatnih vrijednosti i inovativnosti kroz međusektorsku saradnju. Stoga je važno navesti da je, pored djelotvorne uspostave i funkcioniranja struktura za planiranje razvoja kao i struktura koje će pratiti provođenje strateških dokumenata, veoma značajno jačanje sveukupne koordinacije unutar općinske administracije u procesu implementacije strategije. Pored toga, neophodno je osigurati da provođenje strategije bude podržano od strane socio-ekonomskih partnera u općini. Svako od njih treba da ima značajne uloge u implementaciji, obezbjeđivanju finansijskih sredstava, te u praćenju i vrednovanju (Prilogu 1).

Postojeće stanje i organizacijske pretpostavke za implementaciju strategije

Općinsko vijeće ima ključnu ulogu u razmatranju izvještaja o realizaciji strateških dokumenata Općine, uključujući i Strategiju razvoja kao vodećeg strateškog dokumenta Općine, koji treba predstavljati osnovu za kreiranje i donošenje svih ostalih razvojnih politika i prioriteta Općine.

Načelnik Općine ima ključnu ulogu u operacionalizaciji i implementaciji strategije razvoja putem uspostavljanja jasnih mehanizama i definisanja odgovornosti odjeljenja u pogledu implementacije dijelova strategije iz njihove nadležnosti, te obezbjeđivanja sveukupne koordinacije.

Općinski organ uprave priprema program razvoja Općine, te prostorne, urbanističke i provedbene planove, budžet i završni račun, te se stara o zadovoljavanju određenih potreba građana u oblastima komunalnih djelatnosti, kulture, obrazovanja, sporta, zdravstvene i socijalne zaštite, civilne zaštite, informisanja, zanatstva, turizma i ugostiteljstva. Organ uprave ima ključnu ulogu u izradi, realizaciji, praćenju, izvještavanju i ažuriranju Strategije razvoja, s ciljem kontinuiranog unaprijeđenja kvaliteta života građana općine.

Općinski organ uprave Općine Bužim sastoji se od: Služba za opću upravu i drušvene djelatnosti; Služba za prostorno uređenje, geodetsko i imovinsko-pravne poslove; Služba za razvoj i poduzetništvo; Služba za budžet i finansije i Služba za civilnu zaštitu. Trenutna kvalifikaciona struktura zaposlenih u javnoj administraciji ne odgovara u potpunosti postojećoj sistematizaciji radnih mjesta.

U općinskoj administraciji ne postoje funkcionalna tijela niti zadovoljavajući operativni mehanizmi koji bi na struktuiran način pristupili implementaciji strategije. S tim u vezi, ključni nedostatak je sistemski uređena funkcija planiranja i koordinacije implementacije strategije razvoja, tj. poslovi i zadaci iz ove oblasti nisu jasno precizirani u okviru nadležnosti i zaduženja postojećih odjeljenja u okviru Općinskog organa uprave. Dodatni nedostatak postojeće strukture je nepostojanje projektnog pristupa kao osnovnog pristupa implementaciji Strategije. Uključivanje drugih socio-ekonomskih aktera iz lokalne zajednice je izuzetno ograničeno, te je nužno raditi na uspostavi općinskih,

95

administrativnih, ali prije svega participatornih struktura za upravljanje lokalnim razvojem. Jačanje ovih struktura predstavlja nužnu pretpostavku zaživljavanja u praksi bilo kojeg razvojnog dokumenta. Obzirom da postojeća organizacija organa uprave općine Bužim ne predstavlja nikakvu sigurnost za implementaciju i praćenje Strategije integriranog razvoja, te da nedovoljan budžet Općine ne dozvoljava formiranje posebne Službe ili odjela za razvoj, sa unapređenjem sadržaja rada postojećih službi može se osigurati praćenje, vrednovanje i ažuriranje strategije razvoja. U cilju uspješne implementaciju razvojne strategije Općinski načelnik daje prijedlog dorade opisa poslova unutar Općinskog organa uprave.

Općinski organ uprave sastojao bi se od sljedećih službi:

1. Služba za prostorno uređenje; 2. Služba za kataster, geodetske, imovinsko-pravne i stambene poslove;

3. Služba za budžet, finansije i trezor;

4. Služba za razvoj, poduzetništvo i obrt;

5. Služba za opću upravu i društvene djelatnosti;

6. Služba za civilnu zaštitu.

Za vršenje savjetodavnih, stručnih i drugih poslova od značaja za rad Općinskog načelnika, obrazuje se služba Općinskog načelnika koji ima status samostalne organizacione jedinice.

Djelikrug rada službi općinskog organa uprave 1. Služba za prostorno uređenje

U Službi za prostorno uređenje obavljaju se poslovi upravnog rješavanja, normativno – pravni studijsko – analitički , stručno – operativni, kao i operativno– tehnički poslovi, i to :

• Sprovođenje i izvršavanje zakona, drugih propisa i općih akata iz oblasti urbanizma, građenja i infrastrukturnih ulaganja;

• Izrada prednacrta, nacrta i prijedloga Odluka i drugih općih akata za Općinskog načelnika i Općinsko vijeće iz nadležnosti Službe;

• Pripremanje stručnih mišljenja i objašnjenja za primjenu zakona, drugih propisa i općih akata koji regulišu pitanje urbanizma, građenja i investicionih objekata;

• Daje odgovore na pitanja organa zakonodavne i izvršne vlasti, pravnih i fizičkih lica, koja se odnose na njihovu nadležnost;

• Prati stanje u oblastima za koju je osnovan i odgovara za stanje u tim oblastima;

• Izrada elaborata, programa i projektnih zadataka iz oblasti zaštite okoliša, prostornog uređenja, građenja, te izrada investicionih programa;

• Prati realizaciju investicionih objekata od planiranja, odabira izvođača, toka izgradnje objekta do upotrebne dozvole;

• Upravno – nadzorni poslovi ( inspekcijski poslovi ) iz oblasti prostornog uređenja i građenja;

• Predlaganje i priprema prostorno - planske dokumentacije;

• Poslovi upravnog rješavanja u prvom stepenu iz oblasti prostornog uređenja i građenja kako po zahtjevu stranaka tako i po službenoj dužnosti;

• Praćenje i izvršavanje poslova iz oblasti uređenja građevinskog zemljišta;

96

• Učestvuje u izradama analiza stanja svih investicionih objekata sa akcentom na plansku komponentu;

• Poslove evidencije i izdavanja uvjerenja iz djelokruga rada Službe;

• Saradnja sa drugim organima vlasti i nevladinim organizacijama iz djelokruga poslova Službe a posebno odgovornost u obezbjeđivanju potrebnih elemenata za tendere;

• Praćenje investicija u tehničkom smislu;

• Praćenje, proučavanje te vođenje statističkih podataka iz djelokruga rada Službe;

• Izrada mjesečnih izvještaja o ažurnosti Službe iz djelokrugu rada sa pregledom urađenih aktivnosti po kvantitetu;

• Pripremanje zahtijeva za budžet i odgovornosti za vlastite prihode;

• Prati standarde unapređenja iz oblasti prostornog planiranja i uvodi nove tehnologije za unapređenje rada Službe;

• Obavljanje i drugih poslova koji su zakonom i drugim propisom stavljeni u nadležnost Službe, kao i poslovi i radni zadaci koje Službi stavi u nadležnost Općinski načelnik i njegov kabinet.

2. Služba za katastar, geodetske, imovinsko-pravne i stambeno-komunalne poslove U Službi za geodetske, komunalno-stambene i imovnsko-pravne poslove vrše se poslovi upravnog rješavanja, normativno-pravni, studijsko-analitički, stručno-operativni, informaciono-dokumentacioni i operativno-tehnički poslovi koji se odnose na:

• Izvršavanje i osiguravanje izvršenja zakona, drugih propisa i općih akata u oblastima geodetskih poslova, katastra nekretnina i imovinsko-pravnih poslova, komunalnih djelatnosti, javnih puteva, vodoprivrede i stambenoj oblasti;

• Izvršavanje poslova koji su zakonom iz navedenih oblasti preneseni na Općinu;

• Sprovođenje utvrđene politike u oblastima iz nadležnosti Službe;

• Inženjersko-geodetski poslovi;

• Vođenje i održavanje katastra nekretnina;

• Uspostava i vođenje katastra komunalnih uređaja, instalacija i zgrada;

• Upis i provođenje promjena na nekretninama po službenoj dužnosti i na zahtjev stranaka;

• Izdavanje izvoda iz katastarsko-knjižnih uložaka, uvjerenja, kopija katastarskih planova i druge dokumentacije iz službene evidencije;

• Provođenje postupka tehničkih promjena i realizacija svih prijavljenih promjena u katastru nekretnina;

• Poslovi vještačenja za potrebe Službe, izrade prostorno-planske dokumentacije i drugih poslova vještačenja u postupku iz imovinsko-pravne oblasti;

• Provođenje postupka preuzimanja i dodjele zemljišta u svrhu planirane gradnje;

• Provođenje postupka utvrđivanja prava vlasništva na gradskom građevinskom zemljištu, te utvrđivanja prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja;

• Provođenje postupka uređenja međa na gradskom građevinskom zemljištu privedenom namjeni po regulacionom planu;

• Provođenje postupka gubitka prava korištenja zemljišta radi građenja;

• Provođenje postupka utvrđivanja prava ranijih vlasnika nacionaliziranog zemljišta, utvrđivanja stvarnih služnosti, privremenog zauzimanja građevinskog zemljišta, provodi postupak eksproprijacije, deeksproprijacije i uzurpacije;

• Rješavanje o ostalim pravima na nekretninama u skladu sa zakonom;

• Osiguravanje uvjeta za organizirano obavljanje komunalnih djelatnosti po načelima održivog razvoja;

97

• Vršenje i praćenje izvršavanja stručnih poslova iz oblasti javnih cesta, komunalnih djelatnosti, individualne i zajedničke komunalne potrošnje, stambene oblasti a koji su zakonom stavljeni u nadležnost Općine;

• Upravljanje, održavanje, te praćenje realiziranih projekata rekonstrukcije i izgradnje javnih cesta, lokalnih puteva i gradskih saobraćajnica u nadležnosti Općine;

• Učestvovanje u izradi, implementaciji, praćenju i godišnjoj reviziji strateških planova razvoja općine i projekata proisteklih iz tih planova a iz oblasti komunalnih djelatnosti;

• Obavljanje poslova u oblasti vodoprivrede i vodoopskrbe;

• Pripremanje i vođenje postupka dodjeljivanja na korištenje i nadzora korištenja stanova u vlasništvu Općine;

• Obavljanje poslova i priprema dokumentacije potrebne za izgradnju stambenih objekata za posebne socijalne kategorije i sanaciju objekata u vlasništvu Općine;

• Obavljanje poslova inspekcijskog nadzora u oblasti komunalnih djelatnosti, korištenja komunalnih objekata i uređaja;

• Nadzor nad poštivanjem komunalnog reda (komunalni redar);

• Rješavanje u upravnim stvarima u prvostepenom upravnom postupku u pitanjima iz nadležnosti Službe;

• Sudjelovanje u provođenju postupaka nabavke roba, usluga i radova (oglašavanje, prikupljanje ponuda, praćenje rada Komisije za odabir najpovoljnijeg ponuđača, učešće u izradi tenderske dokumentacije i drugi poslovi vezani za nabavke);

• Analitičko praćenje stanja i kretanje u svojoj oblasti;

• Izrada nacrta i prijedloga propisa i drugih akata koje donosi Općinsko vijeće i Općinski načelnik, kao davanje mišljenja, prijedloga i sugestija kod izrade zakona i drugih propisa iz nadležnosti Kantona i Federacije a iz djelokruga Službe;

• Praćenje realizacije projekata obnove stambenih i drugih objekata financiranih iz budžeta Općine i donatora;

• Organiziranje upravljanja stambenim i stambeno-poslovnim zgradama u vlasništvu Općine;

• Praćenje i izvršavanje stručnih poslova u stambenoj oblasti, vođenje postupaka postavljenja prinudnog upravitelja;

• Čuvanje i arhiviranje relevantnih podatka o posebnim i zajedničkim dijelovima i uređajima zgrada, njihovim vlasnicima i suvlasnicima;

• Vođenje aktivnosti, u suradnji sa suvlasnicima zgrada, na modernizaciji i rekonstrukciji zajedničkih dijelova i uređaja i vanjskog izgleda zgrada;

• Planiranje i organiziranje stambene izgradnje u ime i za račun interesenata;

• Pripremanje i vođenje postupka dodjeljivanja na korištenje i nadzor korištenja stanova u vlasništvu Općine;

• Obavljanje poslova planiranja i pripreme dokumentacije potrebne za obnovu i sanaciju privatnog i općinskog stambenog fonda;




3. Služba za budžet, finansije i trezor U Službi za budžet i finansije i trezor obavljaju se studijsko – analitički, normativno – pravni , stručno – operativni, računovodstveno – materijalni, kao i administrativno – tehnički poslovi za budžet i budžetske korisnike, a koji se odnose na :

98

• Izradu prednacrta , nacrta i prijedlog budžeta i rebalansa budžeta ;

• Izradu prednacrta, nacrta i prijedlog Odluka za Općinsko vijeće iz nadležnosti Službe ;

• Izrada analiza, izvještaja, informacija i drugih analitičkih materijala o izvršavanju budžeta i oblasti finansija;

• Učestvuje u javnim raspravama o nacrtu budžeta;

• Vođenje trezorskog poslovanja;

• Davanja odgovora na pitanje organa zakonodavne i izvršne vlasti pravnih i fizičkih lica koja se odnose na njihovu nadležnost;

• Prate stanje u oblastima za koje su osnovani i odgovaraju za stanje u tim oblastima;

• Praćenje izvršenje budžeta , te na osnovu mjesečnih i tromjesečnih planova i zahtjeva korisnika budžeta, sastavlja prijedlog mjesečnih isplata sa budžeta, na osnovu prioriteta utvrđenih u Odluci o načinu izvršavanja budžeta ;

• Sistemski i ažurno evidentiranje svih budžetskih transakcija u okviru prihoda i izdataka u glavnoj i pomoćnim knjigama;

• Sačinjavanje i dostavljanje finansijskih izvještaja;

• Izrada periodičnih obračuna i završnog računa za budžat i budžetske korisnike

• Vođenje knjigovodstvenih i drugih evidencija , propisanih zakonom;

• Blagajnički poslovi, i izdavanje narudžbenica za nabavke;

• Obavlja poslove fakturisanja i likvidature;

• Obračuna plaće i naknada uposlenima u organu uprave i Općinskim vijećnicima;

• Postupak izdavanje uvijerenja o činjenicama o kojima se vodi službena evidencija iz nadležnosti Službe;

• Praćenje realizacije ugovora o nabavkama;

• Komletiranje dokumentacije za investicije u finansiskom smislu;

• Vođenje evidencije, praćenje i izvještavanje Općinskog načelnika o ostvarenim prihodima i rashodima, te davanje prijedloga za poboljšanje ostvarivanje prihoda i smanjenje rashoda;

• Vođenje statističkih poslova, izrada analiza, izvještaja, informacija i stručno – analitičkih materijala iz nadležnosti Službe ;

• Izrada analitičkih , informativnih i drugih materijala u okviru propisane metadologije (tipski izvještaji, redovne i periodične analize);




4. Služba za razvoj, poduzetništvo i obrt

U Službi za razvoj, poduzetništvo i obrt obavljaju se poslovi upravnog – rješavanja, normativno – pravni, studijsko – analitički, stručno – operativni, kao i operativno – tehnički poslovi:

• Izvršavanje i obezbjeđivanje izvršavanja zakona, drugih propisa i općih akata u okviru prava i dužnosti Općine iz djelokruga Službe;

• Praćenje, vrednovanje i ažuriranje strategije razvoja;

• Priprema prijedloge pojedinačnih planova i projekata razvoja općine koje aplicira potencijalnim investitorima, donatorima i nadležnim organima;

• Predlaganje i praćenje prioritetnih programa javnih investicija od interesa za Općinu, koji se odnose na implementaciju projekata, koordinaciju poslova u postupku pripreme Razvojne strategije pćine i prioritetnih programa i projekata;

• Saradnja sa Direkcijom za evropske integracije BiH.

99

• Pripremanje programa istraživanja, te davanje stručnih mišljenja iz oblasti privrede i poljoprivrede;

• Koordinacija u vođenju investicija i monitoring što obuhvata: - izrada prijedloga Odluka za Općinsko vijeće potrebnih za investicije, - raspisivanje tendera i izrada prijedloga Ugovora sa izabranim dobavljačima, - uspostava baze podataka za investicije sa aspekta monitoringa,

• Praćenje privrednih kretanja u oblasti male privrede i samostalnog privređivanja;

• Uspostava cijelovite baze podataka individualnih poljoprivrednih proizvodđča;

• Uspostava cjelovite baze podataka privrednih subjekata;

• Izrada analiza privrednih kretanja sa prijedlogom mjera za unapređenje poslovnih aktivnosti sa svih aspekata;

• Praćenje, proučavanje te vođenje statističkih podataka iz djelokruga rada Službe;

• Rješavanje u prvostepenom upravnom postupku i izrada pojedinačnih upravnih akata koji se odnose na izdavanje odobrenja za rad i drugih upravnih akata predviđenih zakonom i drugim propisima iz djelokruga Službe;

• Utvrđivanje minimalno-tehničkih uslova opremljenosti poslovnih prostora za obavljanje privrednih djelatnosti pravnih i fizičkih lica u skladu sa zakonom;

• Pripremanje i stručna obrada općih akata za potrebe Općinskog načelnika i Općinsko vijeće iz nadležnosti Službe, te davanje stručnih mišljenja za primjenu istih;

• Praćenje stanja u javnim preduzećima čiji je osnivač Općina;

• Daje odgovore na pitanje organa zakonodavne i izvršne vlasti i pravnih i fizičkih lica , koja se odnose na njihovu nadležnost ;

• Vođenje postupka i izdavanje uvjerenja iz djelokruga rada Službe;

• Uspostavljanje, vođenje i ažuriranje propisanih evidencija i registara iz djelokruga Službe;

• Inspekcijski nadzor shodno zakonskim propisima;

• Izrada kvartalnih izvještaja o stanju u Javnim preduzećima općine;




5. Služba za opću upravu i društvene djelatnosti U Službi za opću upravu i društvene djelatnosti obavljaju se poslovi upravnog rješavanja, normativno-pravni, studijsko-analitički, stručno-operativni informaciono-dokumentacioni i operativno-tehnički poslovi kako slijedi:

• Izvršava i obezbjeđuje izvršenje zakona, drugih propisa i općih akata iz oblasti opće uprave i društvenih djelatnosti;

• Priprema propise, opće i druge akte iz djelokruga Službe koje donosi Općinsko vijeće ili Općinski načelnik, kao i davanje mišljenja i sugestija kod izrade propisa i drugih akata koje usvaja nadležni organi Kantona i Federacije;

• Provodi prvostupanjske postupke upravnog rješavanja u upravnim stvarima iz djelokruga opće uprave i društveni djelatnosti, te rješava u upravnim stvarima za koje nisu nadležne druge službe za upravu;

• Vršenje poslova koji su stavljeni u nadležnost lokalne samouprave iz oblasti zdravstva, obrazovanja, kulture, sporta, medija i sl;

• Vršenje poslova u vezi sa primjenom Zakona o slobodnom pristupu informacija;

• Poslovi rješavanja vezano za zasnivanje i prestanak radnog odnosa, prava i obaveza iz radnog odnosa uposlenika Općinskog organa uprave;

100

• Normativno - pravni poslovi vezano za organizaciju općinske uprave, sistematizaciju radnih mjesta, radne odnose, plaće, naknade i druga materijalna prava uposlenika koja nemaju karakter plaće;

• Izrada pojedinačnih akata koja se odnose na rješavanje prava, dužnosti i odgovornosti državnih službenika i namještenika iz radnog odnosa ili u vezi iz radnog odnosa;

• Izrada normativno-pravnih akata definisanim pozitivnim propisima za organe uprave;

• Izrada planova i programa u vođenju kadrovske politike, kao vođenje i ažuriranje personalne evidencije o zaposlenicima, te izdavanje uvjerenja na temelju evidencija,

• Koordinacija rada u okviru Centra za pružanje usluga građanima, organizacija rada i rukovođenje Centrom za pružanje usluga građanima;

• Poslovi prijemne kancelarije i arhive, uključujući prijem pošte, evidentiranje, kovertiranje i otpremu pošte/kancelarijsko poslovanje za potrebe svih službi za upravu, te arhiviranje;

• Poslovi ovjere potpisa, rukopisa i prepisa;

• Poslovi matičnog ureda koji obuhvaćaju: vođenje matičnih knjiga rođenih, vjenčanih i umrlih, upis promjena u matičnim knjigama, naknadni upis u matične knjige rođenih uz konstataciju činjenice državljanstva za lica koja su stekla državljanstvo BiH u skladu sa zakonom, a na temelju pravomoćnog rješenja MUP-a, izdavanje izvoda iz matičnih knjiga i uvjerenja o podacima o činjenicama upisanih u matične knjige, izrada i dostava spiskova školskih obveznika za upis u školu, spiskova vojnih obveznika, izrada i dostava odgovarajućih statističkih izvještaja, sastavljanje i dostavljanje ostavinskom sudu smrtovnica, provođenje postupka zaključenja braka, provođenje postupka priznavanja očinstva pred matičarom;

• Poslovi osnivanja, registracije i vođenja registra mjesnih zajednica, te statusnih promjena;

• Obezbijeđenje uvijeta za rad i organizaciju rada mjsnih zajednica i njihovih organa i tijela;

• Vršenje drugih stručnih i administrativno-tehničkih poslova za potrebe mjesnih zajednica odnosno njihovih organa i tjela;

• Poslovi upravnog rješavanja u prvom stupnju o statusu raseljenih, izbjeglih lica i povratnika (priznavanje i prestanak statusa i prava iz statusa);

• Vođenje RADS baze podataka i službene evidencije o statusu i priznatim pravima iz statusa raseljenih osoba, povratnika i izbjeglih osoba;

• Izrada i podnošenje izvještaja i informacija nadležnim kantonalnim i federalnim organima o stanju u oblasti izbjeglih, raseljenih osoba i povratnika;

• Poslovi vezani za stipendiranje studenata;

• Održavanje informacionog sistema općinskog organa uprave;

• Analiza postojećeg stanja informacionog sistema Općinskog organa uprave;

• Kreiranje i organizovanje provođenja sigurnosnih mjera u informacionom sistemu Općinskog organa uprave;

• Sprovođenje postupka javne nabavke za nabavku roba za potrebe rada Općinskog organa uprave;

• Kurirski poslovi;

• Operativno-tehnički poslovi i pomoćno tehnički poslovi, koji obuhvataju tekuće investiciono održavanje zgrade Općine – instalacija , te vođenje brige oko zagrijavanja prostorija;

• Održavanje i servisiranje službenih vozila, organizacija prevoza službenim vozilima;

• Pripremanje i usluživanje toplih i hladnih napitaka;

• Zaštita objekata, imovine i lica;



• Održavanje čistoće u prostorijama općinskog organa, te prostora u krugu Općine;


101

6. Služba za civilnu i protupožarnu zaštitu

U Službi za civilnu protupožarnu zaštitu obavljaju se studijsko-analitički , stručno-operativni i

operativno-tehnički poslovi u oblasti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara i zaštite od požara, i to:

• Organizira , priprema i provodi zaštitu i spašavanje na području općine;

• Izrađuje procjenu ugroženosti na području općine;

• Priprema program zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nesreća na području općine;

• Prati stanje priprema za zaštitu i spašavanje i predlaže mjere za unapređenje organiziranja i

• osposobljavanja civilne zaštite;

• Priprema opće akte za Općinsko vijeće i Općinskog načelnika iz svoje nadležnosti;

• Daje odgovor na pitanje organa zakonodavne i izvršne vlasti i pravnih i fizički lica koja se

• odnose na njihovu nadležnost;

• Poslovi protiv požarne zaštite ;

• Organizira, izvodi i prati realizaciju obuke građana , provođenje lične i uzajamne zaštite;

• Organizira i koordinira provođenje mjera zaštite i spašavanja, predlaže program samostalnih

• vježbi civilne zaštite u općini;

• Vrši popunu ljudstvom štabova civilne zaštite, službi zaštite i spašavanja i jedinica civilne zaštite i određuje povjerenike civilne zaštite i osigurava njihovo opremanje materijalno – tehničkim sredstvima;,

• Izvodi i prati realizaciju njihove obuke;

• Poslovi deminiranja;

• Poslovi osmatranja i uzbunjivanja;

• Priprema propisa u oblasti zaštite i spašavanja iz nadležnosti općine;

• Vodi propisanu evidenciju i vrši druge poslove zaštite i spašavanja u skladu sa zakonom i drugim propisima i općim aktima;




Djelokrug rada službe općinskog načelnika U Službi Općinskog načelnika vrše se savjetodavni, stručni i drugi poslovi od značaja za rad Općinskog načelnika koji se odnose na:

• Koordiniranje u pripremi i izradi Prijedloga nacrta Strateškog plana razvoja Općine;

• Koordiniranje u pripremanju i izradi razvojnih projekata u oblasti poljoprivrede, stočarstva, vodoprivrede i šumarstva;

• Koordiniranje u pripremanju i izradi razvojnih projekata u oblasti turizma i ekologije;

• Koordiniranje u pripremanju i izradi aplikacija za međunarodne i domaće donatore i investitore;

• Koordiniranje u pripremi i izradi budžeta Općine;

• Koordiniranje u pripremanju i izradi razvojnih projekata i biznis-planova privatnog poduzetništva;

• Upravljanje informacionim sistemom - mrežom i njenom opremom, testiranje, instaliranje i obezbjeđenje održavanja softwara i hardwara;

102

• Organizovanje i obezbjeđenje efikasne interne obuke za korištenje softwar - aplikacija i hardwar konfiguracija i otklanjanje trenutnih softwarskih problema;

• Pregledanje i praćenje aktivnosti na arhiviranju elektronske dokumentacije u skladu sa centralnim sistemom arhiviranja;

• Ažuriranje podataka unesenih na web-site Općine i publikovanje novih podataka;

• Vođenje protokolarnih poslova uključujući vođenje dnevnih planova, sastanaka i obaveza Općinskog načelnika;

• Pripremu sjednica Savjeta Općinskog načelnika i praćenje realizacije njegovih zaključaka;

• Utvrđivanje, uz učešće pomoćnika načelnika, nacrta i prijedloga akata koje donosi Općinski načelnik ili ih predlaže Općinskom vijeću,

• Praćenje i realizaciju odluka i zaključaka Općinskog vijeća koji se odnose na obaveze Općinskog načelnika;

• Vođenje arhive Općinskog načelnika;

• Praćenje realizacije izvršenja strateških ciljeva razvoja Općine;

• Koordiniranje rada rukovaoca plana odbrane Općinskog organa uprave i mjesnih zajednica, poslova civilne zaštite, odnosno zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara;

• Uspostavu saradnje sa kantonalnim organima, Policijskom upravom, međunarodnim organizacijama i drugim subjektima u pitanjima koja se tiču rada Općinskog načelnika;

• Organizaciju prijema domaćih i stranih organizacija privrednih društava, nevladinih i drugih organizacija i građana;

• Obezbjeđenje komunikacije sa subjektima lokalne zajednice;

• Upravljanje ljudskim resursima, poslove procjene potreba, planiranja i vođenja edukacije osoblja;

• Pripremu prijedloga za unapređenje procesa rada;

• Učestvovanje u izradi prijedloga akata koji se odnose na organizaciju općinske uprave;

• Objavu podataka nadležnih službi, pripremanje odgovora po upitima građana i pravnih lica;

• Prikupljanje, sređivanje, obradu podataka i informisanje javnosti o radu organa uprave i stanju u pojedinim oblastima;

• Uređenje, redakciju i izdavanje biltena, publikacija, brošura, i drugih informativnih materijala od značaja za Općinu;

• Druge poslove po nalogu Općinskog načelnika

Sekretar općinskog organa uprave

Općinskom načelniku u rukovođenju općinskim organom uprave pomaže sekretar općinskog organa uprave. Sekretar Općinskog organa uprave je rukovodeći državni službenik sa ovlaštenjima i odgovornostima utvrđenim Zakonom, drugim propisima, ovom Odlukom i Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Općinskog organa uprave. Sekretar Općinskog organa uprave obavlja poslove od značaja za unutrašnju organizaciju i rad Općinskog organa uprave i to:

- Koordinira i usmjerava rad službi Općinskog organa uprave;

• Osigurava saradnju između Općinskog organa uprave i drugih tijela državnih službi, preduzeća, institucija i organizacija;

• Osigurava realizaciju poslova koji su utvrđeni Programom rada Općinskog organa uprave;

• Upoznaje Općinskog načelnika o stanju i problemima u vršenju planiranih poslova, te predlaže preduzimanje potrebnih mjera na rješavanju postojećih problema;

• Vrši i druge poslove koje mu odredi Općinski načelnik;

• Sekretar Općinskog organa uprave za svoj rad i upravljanje odgovara Općinskom načelniku.

103

Uloge i odgovornosti

U donjoj tabeli dat je kratak pregled ključnih uloga i odgovornosti u pogledu koordinacije,

implementacije, monitoringa i evaluacije lokalne razvojne strategije:

Osnovne uloge i odgovornosti u procesu implementacije i koordinacije strategije

Uloga Nadležnost (ko?)

Definisanje odgovornosti u pogledu koordinacije implementacije

strategije razvoja;

Načelnik Općine

Definisanje nadležnosti pojedinačnih odjeljenja/odsjeka za

pripremu projektnih prijedloga i implementaciju projekata iz

akcionog plana za 2011. godinu;

Načelnik Općine, šefovi službi

Razrada projektnih prijedloga i osiguravanje izvora finansiranja; Služba za razvoj, poduzetništvo i obrt

Provođenje procedura javnih nabavki; Komisija za javne nabavke

Praćenje implementacije strategije i redovno izvještavanje; Služba za razvoj, poduzetništvo i obrt

Uspostavljanje i redovno ažuriranje baze podataka relevantnih za

razvoj;

Služba za razvoj, poduzetništvo i obtr

Razrada i usvajanje operativnih i finansijskih planova za naredne

godine implementacije strategije (godišnje i indikativno

trogodišnje);

Služba za razvoj, poduzetništvo i obrt

Ažuriranje i revizija sektorskih planova i strategije; Općinski načelnik i šefovi službi

Definisanje ključnih potreba za izgradnjom kapaciteta osoblja

uključenog u implementaciju strategije (Priprema plana i

sistemska izgradnja kapaciteta za djelotvornu implementaciju

strategije razvoja);

Općinski načelnik i šefovi službi

Sveukupna komunikacija u pogledu implementacije strategije

razvoja sa akterima van općinske uprave (građani, Lokalno

razvojno partnerstvo), mediji, poslovni sektor, nevladin sektor,

potencijalni finansijeri, viši nivoi vlasti, itd.).

Služba za razvoj, poduzetništvo i obrt

Sistemski pristup izgradnji kapaciteta

Djelotvorna implementacija Strategije razvoja zahtijeva odgovarajuća znanja i vještine svih uključenih. S tim u vezi, potrebno je obezbjediti da pojedinačni opisi poslova koji se tiču planiranja lokalnog razvoja i implementacije strategije odražavaju specifične zahtjeve u pogledu stručne spreme, iskustva, znanja i vještina, te zaposlenim obezbjediti dodatnu potrebnu obuku iz oblasti strateškog planiranja, programiranja, praćenja i procjene napretka. Za uspješno funkcionisanju razvojne funkcije općine je sisemski pristup upravljanju ljudskim resursima u cilju izgradnje i prilagođavanja kapaciteta stvarnim potrebema je od ključnog značaja.

Analiza postojećih kapaciteta izvršena u okviru ILDP-a u junu 2009. godine, identifikovala je sljedeća područja koja zahtijevaju pažnju i sistemski pristup izgradnji kapaciteta:

104

• Upravljanje projektnim ciklusom • Međuopćinska saradnja • Privatno-javno partnerstvo • EU i nacionalne nabavke: zakonski i praktični aspekti • EU IPA financijski aspekti: politika i praksa • Engleski jezik • Monitoring i evaluacija sektorskog plana lokalnog ekonomskog razvoja • Moniitoring i evaluacija sektorskog plana socijalnog i humanog razvoja • Monitoring i evaluacija sektorskog plana za lokalni okoliš • Monitoring, evaluacija i ažuriranje lokalne strategije razvoja.

Resurs koji će općinama sve više biti na raspolaganju u pogledu izgradnje kapaciteta za djelotvorno upravljanje lokalnim razvojem jesu obuke za zaposlene u jedinicama lokalne samouprave u FBiH, odnosno sistem obuke za jedinice lokalne samouprave na čijem uspostavljanju se radi u okviru istoimenog projekta koji provodi UNDP.

105

5.4. Praćenje, vrednovanje i ažuriranje strategije razvoja

Stvarni rezultati razvoja, koji proizilaze iz implementacije integrirane strategije lokalnog razvoja, mogu biti vidljivi i mjerljivi jedino ukoliko općina Bužim, kao najodgovornija za implementaciju strategije, bude sistematski provodila praćenje i vrednovanje realizacije strategije. Stoga, sistematsko praćenje i vrednovanje (monitoring i evaluacija) realizacije strategije omogućava mjerenje stepena ostvarenja postavljenih ciljeva, dajući takođe mogućnost za preduzimanje pravovremenih mjera u cilju eventualnih korekcija, te ocjenjivanje sveukupne uspješnosti realizacije strategije.

Praćenje startegije integriranog lokalnog razvoja

Praćenje podrazumjeva sistem prikupljanja i obrade podataka u svrhu upoređivanja postignutih rezultata sa planiranim. Vrednovanje je zasnovano na nalazima praćenja i daje sveukupnu ocjenu ostvarenja postavljenih ciljeva. Da bismo upravljali implementacijom strategije, kao i implementacijom projekata, moramo biti u mogućnosti da mjerimo stepen ostvarenja definisanih ciljeva i rezultata u određenom vremenskom periodu, za šta nam služe objektivno provjerljivi indikatori.

Indikatori praćenja

Lokalna razvojna strategija, kao konkretan i operativni alat za dugoročni razvoj općine, postavlja set mjerljivih sektorskih/operativnih ciljevima, koji su podržani sa nizom konkretnih indikatora, a koji će se koristiti za mjerenje ukupnog napretka i ostvarenja strategije. Stoga, provođenje redovnog praćenja progresa strategije će se temeljiti na mjerljivim sektorskim (društveni, ekonomski i ekološki), ciljevima i njihovim općim pokazateljima, kao što je navedeno u odjeljcima: 4.1.4. "Procjena rezultata i pokazatelja za praćenje plana ekonomskog razvoja"; 4.2.4. "Procjena rezultata i pokazatelja za praćenje plan društvenog razvojna", i 4.3.4. "Procjena rezultata i pokazatelja za praćenje plana okolišnog razvoja“. Osim toga, konkretni pokazatelji su postavljeni takođe i na programsko/projektnom nivou, koji sa svojom mnogostrukošću, predstavljaju konkterne pokazatelje praćenja napretka svakog sektorskog cilja strategije. Projektni pokazatelji definirani su u okviru projektnih prijedloga.

Okvir za praćenja plana ekonomskog razvoja je sljedeći:

Sektorski ciljevi ekonomskog

razvoja Indikatori na nivou sektorskog cilja

Indikatori na programsko –

projektnom nivou

OC 1. 1.Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu sa povećanje od 10%

� 10 % povećana proizvodnja mlijeka i otkupa do 2015 godine.

� Povećan stočni fond za 10%; � Povećan otkup mlijeka do 15%; � Educirano novih 50 farmera.



� 3 ha godišnje novih voćnjaka; � 5 ha godišnje novih zasada

malina; � 0,1 ha godišnje zasada ljekobilja.

� Educirano 20 novih proizvođača; � Izrađena karta upotrebne

vrijednosti zemljišta; � Potpisano 20 novih ugovora sa

rotkupljivačima malina; � Angažovano 100 sezonskih

radnika.

106

Sektorski ciljevi ekonomskog


Indikatori na programsko –

projektnom nivou


Pet investitora u Varoškoj Rijeci za: � Otkup i u provj fazi prerade

malina I jagodičastog voća: � Preradu povrća; � Proizvodnju eteričnih ulja; � Preradu ljekovitog bilja; � Preradu autohtonog kestena.

� 432 novozaposlena u proizvodnji;



� Urađeni studija opravdanosti ekspoatacije mangana I dolomite;

� Otvorena 1 nova tvornica izrade

stolica

� 30 novih radnih mjesta.

Okvir za praćenje plana društvenog razvoja je sljedeći:

Sektorski ciljevi društvenog


Indikatori na programsko-

projektnom nivou




Bučevcima � Završena škola u Lubardi � Vanjsko uređenje O.Š. Bužim � Izgrađen Dječiji vrtić

� Rekonstruisano i izgrađeno 1.000 m školskog prostora

� 1.500 učenika ima bolje uslove za rad


� Izgrađena Sportska dvorana � Izgrađen sportsko-rekreacioni

centar “Mlinčići” � Izgrađen sportsko-rekreacioni

centar “El. Rijeka” � Izgrađen sportsko-rekreacioni

centar/sportsdko igralište P.Š. Mrazovac

� Izgrađeni prateći objekti na nogometnom igralištu u Čavi

� Izgrađene službene prostorije kluba Vitez

� Rekonstruisana školska sala (O.Š. Bužim)

� Povećan broj sportista za 10% � Novih 1.500 m² zatvorenog

sportskog prostora � Novih 1.700 m² otvorenog

sportskog prostora � Uspostavljen predškolski odgoj � 120 djece upisano u dječiji vrtić


� Izgrađeni domovi kulture u Bužimu i Bučevcima

� Završen Vatrogasni dom � Izgrađena i opremljena Muzej 505 � Izgrađen Eko-park � Rekonstruisan Stari grad � Rekonstruisana Stara drvena

džamija � Izgrađena TS 110 KV;

� 1.000 m² novog zatvorenog prostora za kulturne sadržaje

� Povećano članstvo u KUD-ovima za 10%

� Izgrađeno 300 m² za Udruženja � 3,4 ha površine zemljišta

stavljenpo u funkciju rekreacije � Povećan broj tirista za 50% � Kontinuirano snabdijevanje el.

107

Sektorski ciljevi društvenog


Indikatori na programsko-

projektnom nivou

� Postavljena javna rasvjeta u urbanom dijelu općine;

� Magistralni put I zaobilaznica; � Izgradnja lokalnih puteva I

mostova.

Energijom; � 5 puta povećana frekvencija

saobraćaja.




Bučevcima � Završena škola u Lubardi � Vanjsko uređenje O.Š. Bužim � Izgrađen Dječiji vrtića.

� Rekonstruisano i izgrađeno 1.000 m školskog prostora;

� 1.500 učenika ima bolje uslove za rad.

Okvir za praćenje plana razvoja životne sredine je sljedeći:

Sektorski ciljevi razvoja životne

sredine Indikatori na nivou sektorskog cilja

Indikatori na programsko – projektnom

nivou


obezbijeđen pristup redovno

kontrolisanoj vodi za piće sa

gradskog vodovodnog

sistema za 60% domaćinstava

općine

� Izgrađena gradska vodovodna mreža na u 5 mjesnih zajednica;

� Izrađena projektna dokumentacija i povezivanje lokalnog vodovoda na GVS;

� Izgrađene 2 pumpne stanice.

� 30% više domaćinstava

priključeno na gradski vodovod; � 4 lokalna vodovoda uvezana u

GVS.

OC 3.2. Do kraja 2015.

završena projektna

dokumentaija za izgradnju

kanalizacionog sistema za

50% domaćinstava općine i

ojačani kapaciteti JKP u

oblasti odvodnje otpadnih

voda

� Urađeno 4 idejnih I glavnih projekata kanalizacionog sistema;

� Sanirana postojeća kanalizaciona mreža u Bužimu;

� Izgrađena glavna kanalizaciona mreža.

� Izgrađeno nove kanalizacione mreže u dužini od 1.500 m;

� 500 domaćinstava umreženo u kanalizacioni sistem;

� Za 2.000 ekvivalenata prečišćena fekalna voda.

OC 3.3. Na području općine

Bužim regulisani vodni

tokovi, uspostavljen sistem

odbrane od poplava, te

sistem upravljanja krutog

otpada sa povećanjem od

20% do 2015.

� Regulisni vodni tokovi � Prikupljanje otpada prošireno na

još 2 mjesne zajednice

� Urađena regulacija Bužimnice u dužini od 2.000 m;

� 20% dodatno domaćinstava obuhvaćeno odvozom krutog otpada.


očišćeno 40% površine

zemljišta od mina,

rekultivisano 10%

degradiranog zemljišta i

� Očišćeno 40% površine zemljišta od mina;

� Rekultivisano 10% degradiranog zemljišta;

� Pošumljeno 50% eksploatisanih šumskih površina.

� 2.000 m² očišćeno od mina; � 2 ha rekultivirano degradiranog

zemljišta � 5 ha pošumljenih šumskih

površina.

108

pošumljeno 50%

eksploatisanih šumskih

površina.




oblasti zaštite i očuvanja

životne sredine

� Ojačni kapciteti udruženja za 20%

� U sektoru poljoprivrede I

prostornog uređenja ojačani

kapaciteti za 20%.

� 100 građana aktivirano u nova udruženja;

� Uposlena nova 2 službenika u općinskoj administraciji.

109

5.5. Sinteza strategije

Pregled glavnih elemenata Integrirane strategije razvoja općine Bužima

Vizija razvoja:

Atraktivna ruralna općina sa razvijenim porodičnim biznisom zasnovanim na lokalnim

prirodnim bogatstvima, tradiciji i ljudskim potencijalima

Strateški ciljevi:

SC1: Razviti porodični biznis i primjeniti napredne tehnologije u prerađivačkim kapacitetima

SC2: Unaprijediti obrazovni sistem, dodatno poboljšati kulturne i sportske sadržaje u općini, te zgraditi gradsku, ruralnu i turističku infrastruktura

SC3: Unaprijediti prostorno uređenje i poboljšati zaštitu okoliša

Operativni ciljevi:

OC 1.1. Intenzivirana proizvodnja u stočarstvu s povećanjem proizvodnje mlijeka u narednih pet godina za 10 % OC 1.2. Intenzivirana proizvodnja povrća, ljekobilja i voća uz 5 % povećanja plasteničke proizvodnje, 8 hektara povećana površina zasada voća i 0,1 haktar zasnovane plantaže ljekobilja na godišnjem nivou OC 1.3. Obezbjeđeni investitori (5 investitora) u zoni Varoška Rijeka do 2015 godine. OC 1.4. Ispitane mogućnosti eksplatacije rude mangane, dolomita i drveta do 2015. godine sa promoviranjem istih.

OC 2.1. Kontinuirano stvaranje boljih uslova za održavanje nastave u skladu sa pedagoškim standardima u svim školama na području općine Bužim OC 2.2. Kontinuirano staranje boljih uslova za održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti na području općine Bužim OC 2.3. Do 2015. godine modernizirana lokalna putna infrastruktura i obezbijeđeno sigurno i kontinuirano snabdijevanje električnom energijom građana općine Bužim.

OC 3.1. Do 2015. godine obezbijeđen pristup redovno

kontrolisanoj vodi za piće sa gradskog vodovodnog

sistema za 60% domaćinstava općine

OC 3.2. Do kraja 2015. godine završena projektna

dokumentaija za izgradnju kanalizacionog sistema za

50% domaćinstava općine i ojačani kapaciteti JKP u

oblasti odvodnje otpadnih voda

OC 3.3. Na području općine Bužim regulisani vodni

tokovi, uspostavljen sistem odbrane od poplava, te

sistem upravljanja krutog otpada sa povećanjem od 20%

do 2015.

OC 3.4. Do 2015. godine očišćeno 40% površine

zemljišta od mina, rekultivisano 10% degradiranog

zemljišta i pošumljeno 50% eksploatisanih šumskih

površina.

OC 3.5: Kadrovski ojačana općinska administracija i

110

educirano stanovništvo iz oblasti zaštite i očuvanja

životne sredine

Programi:


P 1.2.1. Razvoj porodičnog biznisa-poljoprivreda P 1.3.1. Primjena naprednh tehnologija u prerađivačkim kapacitetima P 1.4.1. Promocija naprednih tehnologija

P 2.1.1. Unaprijeđena školska infrastruktura P 2.2.1. Unaprijeđena sportska infrastruktura P 2.2.2.Unaprijeđena kulturna infrastruktura P 2.3.1. Infrastrukturne pretpostavke za valorizaciju prirodnih resursa

P 3.1. 1. Kvalitetno upravljanje vodama P 3.1.2. Zaštitne zone izvorišta P 3.2.1. Unaprijeđenje kanalizacionog sistema P 3.2.2. Jačanje JKP u oblasti odvodnje otpadnih voda P 3.3.1. Unapređenje sistema zaštite od poplava P 3.3.2. Unaprijeđenje sistema upravnljanja krutim otpadom P 3.4.1. Unaprijeđeno stanje zemljišnih resursa P3.5.1. Kadrovsko jačanje općinske administracije P 3.5.2. Edukacija stanovništva iz oblasti zaštite okoliša

Projekti i mjere:

111

P 1.1.1.1. Osnivanje Revolving – garancijskog fonda P 1.1.1.2. Edukacija farmera i pčelara P 1.1.1.3. Mjere subvencioniranja u poljoprivrednoj proizvodnji P 1.1.1.4. Jačanje kapaciteta udruženja poljoprivrednika P 1.2.1.1. Uspostavljanje i jačanje udruženja povrtlara P 1.2.1.2.Izrada karte upotrebne vrijednosti zemljišta P 1.2.1. 3. Subvencije i certificiranje parcela u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda te nabavci zasada voćki

P 2.1.1.1. Završetak škole u Lubardi P 2.1.1.2. Izgradnja škole i igrališta u Bućevcima P 2.1.1.3. Rrekonstrukcija OŠ u Bužimu (Mala škola) P 2.1.1.4. Rrekonstrukcija centralne škole u Bužimu P 2.1.1.5. Vanjsko uređenje OŠ Bužim P 2.1.1.6. Izgradnja Dječijeg vrtića u Bužimu P 2.2.1.1. Izgradnja sportske dvorane u Bužimu P 2.2.1.2. Izgradnja sportsko-rekreacionog centra ”Mlinčići” P 2.2.1.3. Izgradnja sportsko-rekreacionog centra El. Rijeka, II faza P 2.2.1.4. Izgradnja sportsko-rekreacionog centra/sportskog igrališta – P.Š Mrazovac P 2.2.1.5. Izgradnja pratećih objekata na nogometnom igralištu u Čavi P 2.2.1.6. Izgradnja službenih prostorija kluba Vitez P 2.2.1.7. Uređenje okoliša PŠ Vrhovska P.2.2.1.9.Izrada tipskih projekata za školske dvorane(3)

P 3.1. 1.1. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Brigovi P 3.1.1. 2. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Jusufovići P 3.1.1.3. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Konjodor P 3.1.1.4. Izgradnja gradske vodovodne mreže u naselju Čava P 3.1.1.5. Proširenje gradske vodovodne mreže u naselju Vrhovska P 3.1.1.6. Izrada projektne dokumentacije i povezivanje lokalnog vodovoda sa GVS P 3.1.1.7. Izrada pumpne stanice, potisnog vodovoda i rezervoara Pivnica P 3.1.1.8. Izrada pumpne stanice, potisnog vodovoda i rezervoara Ilidža P 3.1.1.9. Izgradnja sekundarne vodovodne mreže u MZ Bućevci

112

P 1.2.1. 4. Uspostava i jačanje udruženja vočara P 1.2.1. 5. Edukacija povrtlara i vočara P 1.2.1. 6. Promocija domaćih proizvoda P 1.2.1.7. Projekat pčelarskog doma P 1.3.1.1. Uređenje poslovne zone Varoška Rijeka P 1.3.1.2. Promocija poslovne – zelene zone Varoška Rijeka P 1.3.1.3. Projekat hladnjače za otkup malina P 1.3.1.4. Projekat destilacije –proizvodnja eteričnih ulja P 1.3.1.5. Projekat sušara-prerada ljekovitog bilja P 1.3.1.6. Projekat prerade autohtonog kestena P 1.3.1.7. Projekat prerade povrća-kornišona P 1. 4.1.1. Promocija naprednih tehnologija u preradi dolomita P 1. 4.1.2. Proširenje kapaciteta u proizvodnji stolica

P 2.2.1.7. Rekonstrukcija školske sale O.Š. Bužim P 2.2.1.8. Škola + sala u Varoškoj Rijeci P 2.2.2.1. Izgradnja Doma kulture Bužim P 2.2.2.2. Dom kulture Bučvci P 2.2.2.3. Završetak Vatrogasnog doma P 2.2.2.4. Muzej 505 P 2.2.2.5. Projekat ”Fiskija” P 2.2.2.6. Eko-park Bužim P 2.2.2 .7. Rekonstrukcija Starog grada P 2.2.2.8. Rekonstrukcija Stare drvene džamije P 2.2.2.9 Sanacija objekta MZ Brigovi P 2.2.2.10. Tehničko opremanje MZ( informatička oprema ) P 2.2.2.11. Tehničko opremanje službi organa uprave P 2.3.1. 1. Izgradnja TS 110 KV u Bužimu P 2.3.1. 2. Izgradnja javne rasvjete u urbanim područjima P 2.3.1. 3. Izgradnja magistralnog puta i zaobilaznice P 2.3.1. 4. Projekti izgradnje lokalnih puteva i mostova

P 3.1.2.1. Izrada projektne dokumentacije o sistemu informisanja o kakvoći vode u gradskom vodovodnom sistemu P 3.1.2.2. Realizacija projkta zaštitnih zona izvorišta Musići P 3.1.2.3. Izrada projkta sanitarne zaštite izvorišta Ilidža P 3.2.1.1. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Čava P 3.2.1.2. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Konjodor P 3.2.1.3. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Lubarda P 3.2.1.4. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Zaradostovo P 3.2.1.5.Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Bućevci P 3.2.1.6. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Mrazovac P 3.2.1.7. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Vrhovska P 3.2.1.8. Izrada idejnog i glavnog projekta kanalizacionog sistema Varoška Rijeka P 3.2.1.9. Sanacija postojećeg stanja kanalizacione mreže Bužim P 3.2.1.10. Izgradnja glavne kanalizacione mreže općine P 3.2.1.11. Izgradnja disperzionog kanalizacionog sisteme - Pilot projekt P 3.2.2. 1. Nabavka tehn. opreme (cist. za odvoz fekalija, skip itd) P 3.2.2. 2. Obuka kadrova o zbrinjavanju otpadnih voda P 3.2.2. 3. Obuka postojećih kadrova za rad na novim strojevima P 3.2.2. 4. Izrada projektne dokumentacije za PPOV P 3.2.2. 5. Obuka higijeničarske službe i nabavka specijalnog vozila za prihvat životinja

113

P 3.3.1.1. Izrada projekta akumulacije ”Malovan” P 3.3.1.2. Izvođenje radova po projektnoj dokementaciji –regulacija rijeke Bužimnice I faza P 3.3.2.1.Proširenje pružanja usluga odvoza otpada iz naselja: Radoč, Elkasova Rijeka, Mrazovac, Vrhovska i Bućevci P 3.3.2.2.Nabavka specijalizirane opreme P 3.3.2.3. Izgradnja jame grobnice za neškodljivo uklanjanje životinjskih leševa P 3.3.2.4.Izrada Programa plasmana sirovina na tržištu P 3.3.2.5.Izgradnja pretovarne stanice P 3.4.1.1.Deminiranje područja Radoč P 3.4.1.2.Rekultivacija na području rudnika mangana –Vrhvska P 3.4.1.3.Rekultivacija iskopa dolomita- Brigovi P 3.4.1.4.Rekultivacija iskopa dolomita- Varoška Rijeka P 3.4.1.5.Rekultivacija iskopa dolomita- Zaradostovo P 3.4.1.6.Pošumljavanje klizišta- Konjodor P 3.4.1.7.Projekat zaštite kestenovih šuma P 3.4.1.8.Edukacija o značaju šuma P 3.5.1.1.Dodatno stručno obrazovanje uposlenika P 3.5.1.2.Informatičko obrazovaje uposlenika P 3.5.1.3.Jačanje kadrovske strukture P 3.5.1.4.Iniciranje donošenja novih zakonskih propisa iz oblasti zaštite okoliša P 3.5.2.1.Edukacija po školama P 3.5.2.2.Edukacija građana po mjesnim zajednicama P 3.5.2.3.Edukacija NVO P 3.5.2.4.Edukacija poljoprivrednika o pravilnoj obradi

zemlje

114

Aneks 1. Okvirna finansijaska konstrukcija za sve sektore

Period implementacije Izvori

2011-2015

Projekt/mjera

2011 2012 2013 2014 2015

Ukupna

vrijednost

projekta

Budžet Kredit

Entitet

USK

Država Javna

pred.

Privatni

izvori

Donatori +

IPA Ostalo

P 1.1.1.1. X X X X X 200.000

200.000

P 1.1.1.2. X X X X X 7.500

7.500

P 1.1.1.3. X X X X X 185.000 185.000

P 1.1.1.4. X X X X X 100.000 100.000

P 1.2.1.1. X X X X X 10.000 10.000

P 1.2.1.2. X 60.000 60.000

P 1.2.1. 3. X X X X X 60.000 60.000

P 1.2.1. 4. X X X X X 10.000 10.000

P 1.2.1. 5. X X X X X 7.500 7.500

P 1.2.1. 6. X X X X X 25.000 25.000

115

P 1.2.1.7. X X X 203.000

3.000

60.000

140.000

P 1.3.1.1. X X 120.000 120.000

P 1.3.1.2. X X X X X 10.000 10.000

P 1.3.1.3. X X 400.000 120.000 280.000

P 1.3.1.4. X 200.000 60.000 140.000

P 1.3.1.5. X 200.000 60.000 140.000

P 1.3.1.6. X X 400.000 120.000 280.000

P 1.3.1.7. X X 600.000 320.000 280.000

P 1. 4.1.1. X X X X X 45.000 45.000

P 1. 4.1.2. X X 4.200.000 4.200.000

Ukupno ekonomski razvoj

7.043.000

558.000

285.000

4.940.000

1.260.000

P 2.1.1.1.

X X 200.000 200.000

P 2.1.1.2.

X X X X X 550.000 550.000

P 2.1.1.3. X X X 900.000 900.000

P 2.1.1.4. X X X X X 500.000 500.000

116

P 2.1.1.5. X X X X X 150.000 150.000

P 2.1.1.6.

X X X X 1.000.000 1.000.000

P 2.1.1.7

X 10.000 10.000

P 2.2.1.1.

X X X X 2.000.000 2.000.000

P 2.2.1.2.

X X X X 500.000 500.000

P 2.2.1.3.

X 70.000 70.000

P 2.2.1.4.

X 100.000 100.000

P 2.2.1.5.

X 60.000 60.000

P 2.2.1.6.

X 65.000 65.000

P 2.2.1.7.

X 150.000 150.000

P 2.2.1.8.

X x X 900.000 900.000

P 2.2.1.9.

X 20.000 20.000

P 2.2.2.1.

X X X X X 1.000.000 250.000 250.000 500.000

P 2.2.2.2.

X X X X X 300.000 100.000 200.000

P 2.2.2.3.

X X X X 140.000 140.000

P 2.2.2.4.

X X X X X 700.000 100.000 300.000 300.000

117

P 2.2.2.5.

X X 70.000 14.000 56.000

2.2.2.6.

X 200.000 40.000 100.000 60.000

P 2.2.2 .7.

X X X X X 1.000.000 1.000.000

P 2.2.2.8.

X X 148.000

148.000

P 2.2.2.9.

X 20.000

20.000

P 2.2.2.10.

x x x x x 25.000

25.000

P 2.2.2.11.

x x x x x 25.000

25.000

P 2.3.1. 1.

X X 3.000.000

3.000.000

P 2.3.1. 2.

X X X X X 200.000

20.000

90.000

90.000

P 2.3.1. 3.

X X X X X 25.000.000

25.000.000

P 2.3.1. 4.

X X X X X 3.000.000

825.000

2.175.000

Ukupno društveni razvoj

42.453.000

1.339.000

36.570.000

3.000.000

190.000

1.354.000

P 3.1. 1.1.

X 110.000

110.000

P 3.1.1. 2.

X 200.000

60.000

140.000

P 3.1.1.3.

x 200.000

200.000

P 3.1.1.4.

x 200.000

200.000

P 3.1.1.5. X 200.000

200.000

118

P 3.1.1.6.

X X X 80.000 80.000

P 3.1.1.7.

x x 1.000.000 1.000.000

P 3.1.1.8.

x 1.000.000 1.000.000

P.3.1.1.9. x x x x x 300.000 6.000 200.000 94.000

P 3.1.2.1.

x 30.000 30.000

P 3.1.2.2.

x 60.000 60.000

P 3.1.2.3.

X 60.000 60.000

P 3.2.1.1.

X 10.000 10.000

P 3.2.1.2.

X 10.000 10.000

P 3.2.1.3.

X 10.000 10.000

P 3.2.1.4.

X 10.000 10.000

P 3.2.1.5.

X 10.000 10.000

P 3.2.1.6.

x 10.000 10.000

P 3.2.1.7.

X 10.000 10.000

P 3.2.1.8.

X 10.000 10.000

119

P 3.2.1.9.

X 500.000 500.000

P 3.2.1.10.

X 7.000.000 3.000.000 4.000.000

P 3.2.1.11. x x 350.000 60.000 90.000 200.000

P 3.2.2. 1.

X 150.000 30.000 120.000

P 3.2.2. 2.

X X X X X 30.000 30.000

P 3.2.2. 3.

X

20.000 20.000

P 3.2.2. 4.

X X x 70.000 70.000

P 3.2.2. 5.

X 40.000 40.000

P 3.3.1.1.

X 60.000 60.000

P 3.3.1.2.

X X X X X 4.000.000 4.000.000

P 3.3.2.1.

X X X X X 200.000 200.000

P 3.3.2.2.

X X X X 100.000 20.000 80.000

P 3.3.2.3.

X X 10.000 10.000

P 3.3.2.4.

X X X X X 10.000 10.000

P 3.3.2.5.

X 100.000 100.000

P 3.4.1.1. X X X X X 300.000 300.000

120

P 3.4.1.2.

X X X X X 50.000 50.000

P 3.4.1.3.

X X X X X 50.000 50.000

P 3.4.1.4.

X X X X X 50.000 50.000

P 3.4.1.5.

X X X X X 50.000 50.000

P 3.4.1.6.

X X X X X 200.000 200.000

P 3.4.1.7.

X X X X X 50.000 50.000

P 3.4.1.8.

X X X X X 20.000 20.000

P 3.5.1.1.

X X X X X 7.000 7.000

P 3.5.1.2.

X X X X X 3.000 3.000

P 3.5.1.3.

X X X X X 20.000 20.000

P 3.5.1.4.

X X X X X 10.000 10.000

P 3.5.2.1.

X X X X X 1.000 1.000

P 3.5.2.2.

X X X X X 1.000 1.000

P 3.5.2.3.

X X X X X 1.000 1.000

P 3.5.2.4. X X X X X 1.000 1.000

Ukupno zaštita okoliša

16.974.000

760.000

3.200.000

7.040.000

610.000

504.000

4.840.000

20.000

Documents

STRATEGIJA INTEGRIRANOG RAZVOJA OPĆINE BUŽIM