Strategija poticanja inovacija RH 2014-2020 S JAVNE... · Web viewPRIJEDLOG: U Prijedlogu strategije u I. tematsko m stupu u okviru zakonodavnog okvira za poticanje inovacije treba

KOMENTARI S JAVNE RASPRAVE NA NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POTICANJA INOVACIJA REPUBLIKE HRVATSKE 2014.-2020. PRISTIGLI U RAZDOBLJU 06. - 21.

PROSINCA 2013.

INSTITUCIJA/FIZIČKA OSOBA

RBr

KOMENTAR ODGOVOR NA KOMENTAR

Dr.sc. Miroslav Mađarić, dipl.inž.el.

Predavač za predmet

„Upravljanje inovacijom“ na

1 Načelne primjedbe

FORMATIRANJE DOKUMENTAObiman (73 stranice) dokument objavljen je u PDF obliku bez navigacije.PRIJEDLOG: Uključiti navigaciju radi bolje preglednosti, kao što je prikazano u primjeru: https://drive.google.com/file/d/0B28_jwkAQjyzamVnTkozNHF4Smc/edit?usp=sharing

Komentar se prihvaća


RBr


Visokoj školi za primijenjeno

računarstvo, Zagreb

SUGLASAN NA OBJAVU


DEFINICIJA INOVACIJEDefinicija na str. 9 je: „Promjene od društvenog utjecaja koje se temelje na otkrićima i/ili izumima“. To je nepotpuna i dijelom pogrešna definicija, forsira otkrića i izume, čime se „ubijaju“ male inovacije koje čine pretežni dio koristi u inovativnim aktivnostima.PRIJEDLOG: Najbolja je definicija inovacije: „Svaka namjerna novost koja donosi održivu korist organizaciji ili pojedincu.“. (Inače, službena OECD definicija inovacije je preširoka i također dijelom neprimjerena!).Ako se inovacija već uvodno tako definira, to je pogrešna crvena nit koja se provlači kroz cijeli tekst – inovacija se veže uz izume, otkrića, patente itd, umjesto da se fokus dade na stvaranje inovacijske klime, što je najlakše napraviti, a najviše doprinosi. Također, najveći inovativni potencijal u nas su unapređenja u javnom sektoru, koja sigurno nisu niti otkrića, niti izumi, niti se daju patentirati!U prilog potrebe promjene ove definicije govori i kasniji navod u Nacrtu:IV tematski stup, str. 55: navod „inovacijama u pružanju javnih usluga gdje određena inovacija proizvodi ekonomsku aktivnost i korist poput odgovora na financijsku krizu i tražene uštede putem rezanja troškova ili outsourcinga, …“To je upravo u suprotnosti s ranije navedenom definicijom, budući da se ovdje nikako ne radi o izumima i otkrićima!

Komentar se ne prihvaća – Navedena definicija preuzeta je iz OECD „Oslo priručnika“ a na osnovu prethodno napravljene analize inovacijskog sustava RH od strane OECD-a.


INOVACIJSKA KLIMA I. tematski stup, str 32: navod „Također, izgradnjom sustava za praćenje, vrednovanje i evaluaciju inovacijske politike te promicanjem važnosti inovacija i njihove primjene u gospodarstvu i društvu u cjelini, stvorit će se pozitivna inovacijska klima koja će omogućiti veću primjenu inovacija u cilju jačanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.“ – inovacijska klima je generalno priznati najvažniji činitelj inovacijske zrelosti ili „Innovation Quotient“-a svake organizacije ili zemlje. PRIJEDLOG: važnost inovacijske klime istaknuti u prioritetima i razraditi aktivnosti na poboljšanju inovacijske klime u konkretnim mjerama!

Komentar se ne prihvaća – inovacijska klima ne može biti na razini prioriteta jer se smatra kako će cjelokupna strategija utjecati na poboljšanje inovacijske klime.


RBr



MEĐUSOBNA USKLAĐENOST STRATEGIJA III tematski stup, str 52: navod „Republika Hrvatska utvrdila je prioritetne industrijske sektore19“ – tko, gdje i kada je to utvrdio, pretraživanjem nije moguće naći? Ključna riječ "strateg" se u Nacrtu spominje 50 puta, no niti jednom se ne spominje niti jedna druga strategija, kojih postoji ili je u pripremi desetak.PRIJEDLOG: treba međusobno usuglasiti strategije različitih sektora!



REFERENCEKako je dano u primjeru 1.4, treba navoditi izvore ovakvih navodaPRIJEDLOG: generalno treba navoditi reference



STRUKTURA DOKUMENTA Sada imamo sljedeću strukturu Nacrta prijedloga strategije u tematskim stupovima:I. tematski stup: Razvoj Inovacijskog sustava Republike Hrvatske i zakonodavnog i fiskalnog okvira za poticanje inovacijaII. tematski stup: Jačanje inovacijskog potencijala gospodarstvaIII. tematski stup: Poticanje suradnje i protoka znanja između poslovnog, javnog i znanstveno-istraživačkog sektoraTo je dosta neuobičajeni sadržajni ustroj za inovacije.PRIJEDLOG: ustrojiti dokument prema PRIZNATOJ strukturi. Predlažem koristiti strukuturu koju ima vodeći autor u ovom području - Paul Trott, vidjeti ovdje http://catalogue.pearsoned.co.uk/educator/product/Innovation-Management-and-New-Product-Development/9780273736561.page Ovdje sadržaj na osnovi kojega bi trebalo presložiti strukturu dokumenta, svakako dodati dijelove koji nedostaju, npr. o robnim markama koje uopće nisu spomenute (osim u glossaryju):„Innovation management and new product development“:Table of ContentsPart 1: Innovation management Chapter 1: Innovation Management: An Introduction Chapter 2: Entrepreneurship and Market AdoptionChapter 3: Managing Innovation within Firms

Komentar se ne prihvaća – Za određivanje poglavlja po stupovima korištena je metodologija koju je predložio OECD tijekom izrade analize inovacijskog sustava RH.


RBr


Chapter 4: Process Innovation and Operations Management Chapter 5: Imitation, Counterfeit Products and Intellectual Property Part 2: Managing Technology and Knowledge Chapter 6: Managing Organisational Knowledge Chapter 7: Strategic Alliances And Networks Chapter 8: Knowledge Transfer and Open Innovation in Innovation Chapter 9: Management of Research & Development Chapter 10: Managing R&D projectsPart 3: New Product/Service DevelopmentChapter 11: Product & Brand Strategy Chapter 12: New Product Development Chapter 13: New Service Development Chapter 14: Packaging and Product Development Chapter 15: The Role Of Market Research In New Product DevelopmentChapter 16: Practical Steps to Help Innovation and New Product Development


GLAVNA AGENCIJA i URED ZA INOVACIJE Formulirano je u I.1. da će se "utvrditi" tko je ta glavna agencija, polazim od toga da će to biti BICRO. U tom je kontekstu posve nejasno, čemu će DODATNO služiti Ured za inovacije pri Vladi RH? Također je nejasno čemu služe organizacijske jedinice u TDU? Za strategiju se brine Vijeće.PRIJEDLOG: potrebno je posve jasno definirati SVRHU pojedinih postojećih i novih tijela, te koje se ISPORUKE od njih očekuju, da se ne bi ponovilo da to budu mjesta za klijentelističko uhljebljenje, a koja kasnije služe samo tome da uredno podijele plaću. Organizacijske jedinice unutar TDU se prije svega trebaju brinuti za promicanje inovacijske klime i vođenje inovacijskog procesa u samim TDU (što treba biti definirano propisima na državnoj razini, kao i za ostatak javnog sektora).

Komentar se ne prihvaća – O operativnim tijelima i upravljanju Nacionalnog inovacijskog sustava odlučiti će Vlada RH.


PRIORITETI Kao i u drugim strategijama termin "prioriteti" se koristi na način koji je zbunjujući. Oni su u tematskim cjelinama numerirani, npr. u I. tematskoj cjelini od 1-4, što po značenju riječi "prioritet" implicira da je 1. najvažniji, a 4. najmanje važan, što ovdje nije točno. Nomologija je pogrešna.

Komentar se ne prihvaća – Terminologija je usklađena s EU terminologijom korištenoj u procesu programiranja i pripreme drugih strateških dokumenata.


RBr


PRIJEDLOG: Termin "prioritet" promijeniti u "područje" ili "tema", kako bi se izbjegli nesporazumi u realizaciji strategije, odnosno izradi planova implementacije


TRAJANJE JAVNE RASPRAVESmatram da je rok 6-21.12.2013. prekaratak, tim više što poziv na javnu raspravu nije nigdje objavljen. Obrazloženje da se treba žuriti nije prihvatljivo zato, jer je to odgovornost mjerodavnog tijela koje je prekasno ili presporo radilo. Nigdje nije objavljen niti dosadašnji terminski plan izrade strategije, niti izvješće o provedbi toga projekta.PRIJEDLOG: na osnovi prikupljenoga načiniti još jednu javno/ekspertnu raspravu u primjernom roku, s jasnim terminskim planom izrade Prijedloga strategije. Sve objaviti unaprijed.

Komentar se ne prihvaća –rok je adekvatan i u skladu s Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) dok je obavijest o objavi Nacrta dokumenta proslijeđen svim relevantnim dionicima koji su sudjelovali u izradi Nacrta ne računajući i samu izradu nacrta koja traje od svibnja 2012. godine.


ISHOD JAVNE RASPRAVENajavljeno je objavljivanje primjedbi na Nacrt.PRIJEDLOG: uz tu objavu, navesti točno i što je i gdje prihvaćeno , te zašto nešto nije prihvaćeno


11 Primjedbe na nacrt strategije - prijedlozi za poboljšanje

UVOZ-IZVOZ Pojam IZVOZ se spominje 16 puta, a UVOZ niti jednom! Pri tome autori fantaziraju (nemam drugu riječ!) o izvozu baziranom na inovaciji, prije svega na intenzivnom korištenju tehnologije. Ozbiljni autori (npr. P. Trott, "Innovation management...", str 57) navode da je kod "late industrialisation countries" (gdje spada i Hrvatska) primarno imati redoslijed ISI --> EOI (Import Substitution Industrialization --> Export Oriented Industrialization). Jednostavno, nema izvoza, ako niste ovladali domaćim tržištem (i time supstituirali uvoz). PRIJEDLOG: U Prijedlogu strategije treba kod navođenja IZVOZA staviti ograde na način, da se domaća proizvodnja i usluge trebaju bazirati na inovaciji početno usmjerenoj na supstituciji uvoza, jer je ovladavanje domaćim tržištem uvjet za izvoz u ozbiljniji izvoz

Komentar se ne prihvaća – izvoz i uvoz roba i usluga nije i supstitucija uvoza nije u nadležnosti navedenog dokumenta dok se u samom tekstu Nacrta spominju dokumenti (poput Strategije pametne specijalizacije) koji će biti relevantni za navedeni prijedlog.

12 Primjedbe na nacrt strategije -

ZAKONODAVNI OKVIR Ovo je 3. tema u I tematskoj cjelini:3. Uspostava zakonodavnog okvira za poticanje inovacija

Komentar se ne prihvaća – Brisanje poglavlja iz prvog prijedloga nije moguće jer je isto prepoznato od više dionika


RBr


prijedlozi za poboljšanje

•Izrada Zakona o inovacijama•Uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasništva i režima zaštite prava intelektualnog vlasništva•Poticanje primjene inovacija kroz sustav javne nabave•Razvoj modela poduzetničkog dopusta i rada sa skraćenim radnim vremenom za spin-out poduzeća•Stvaranje povoljnog zakonodavnog okvira za poduzetnički kapitalOvih 5 navedenih bulleta je vrlo čudno!?PRIJEDLOG 1: maknuti poglavlje "poduzetnički dopust i skraćeno RV", jer se bavi jednom određenom organizacijskom inovacijom. Tome nije mjesto u strategiji, jer takvih konkretnih „inovacija“ može biti na stotine i nije im mjesto u strategiji.PRIJEDLOG 2: uvesti područje obveze organiziranja inovacijskih aktivnosti u javnom sektoru, kroz Zakon o inovacijama ili odgovarajući pravilnik. Tim dokumentom treba obvezati javni sektor na inoviranje, uključivo propisivanje organizacije i korištenje središnjih informatičkih alata za praćenje i vrednovanje inovacijskih aktivnosti. Upravljanje inovacijom treba biti normirano slično upravljanju kvalitetom ili sigurnošću

izrade Nacrta kao jedna od važnijih mjera. Što se tiče drugog prijedloga, navedene aktivnosti ne mogu biti propisane strategijom već drugim aktima kako je i navedeno.


NAGRAĐIVANJE INOVATORA Nigdje u Nacrtu se ne može naći konkretna mjera koja bi poticala inovaciju u javnom sektoru kroz nagrađivanje inovatora. To područje treba biti i šire regulirano, za razliku od inovatora u privatnom sektoru koji je motiviran konkurentskim prednostima koje dolaze od inovacije.PRIJEDLOG: U Prijedlogu strategije u I. tematsko m stupu u okviru zakonodavnog okvira za poticanje inovacije treba obvezati za izdvajanje dijela sredstava za mase plaća (npr. 1%) za nagrađivanje inovatora, u skladu s pozitivnim propisima

Komentar se ne prihvaća – Navedeni prijedlog ne može biti propisan strategijom već drugim aktima tijela državne uprave.


JAVNO PRIVATNO PARTNERSTVO IV tematski stup (str 57) navodi: "U okviru ove mjere treba osnovati fond javno-privatnog partnerstva kako bi se osigurale stipendije za takve primijenjene postdiplomske studije koji pridonose održivom gospodarskom rastu.". Autori nisu svjesni da trenutna verzija Zakona o JPP predviđa JPP samo u području gradnje (na traženje Agencije za JPP)!

Komentar se ne prihvaća - Zakon o JPP-u se ne odnosi na inovacije niti je relevantan za ovu strategiju


RBr


PRIJEDLOG: U Prijedlog strategije ugraditi potrebu izmjene Zakona o JPP u smislu proširenja primjene izvan područja gradnje


KPI-EVI INOVACIJSKIH AKTIVNOSTI U Nacrtu se spominje 9 puta ključna riječ "vrednovanje" - samo i isključivo kao vrednovanje inovacijske politike ili same strategije. PRIJEDLOG: U Prijedlog strategije dodati vrednovanje inovacijskih aktivnosti na svim razinama i u mjerama definirati KPI-eve. Vrednovanje treba realizirati alatom za upravljanje inovacijom na svim razinama (Točka 2.6).

Komentar se ne prihvaća – KPI-evi će biti dio Akcijskog plana strategije


ALATI (INFORMATIČKA RJEŠENJA) ZA UPRAVLJANJE INOVACIJOM Ti nužni alati nisu spomenuti u Nacrtu, iako je navedeno da sada to upravljanje nije sustavno niti integrirano niti djelotvorno. PRIJEDLOG: u Prijedlogu strategije među mjerama treba predvidjeti da se središnje svim sudionicima stavi na besplatno korištenje alat (informatičko rješenje) za upravljanje inovacijom. Takav sustav će omogućiti upravljanje na mikrorazini, a li i pregled i vrednovanje na nacionalnoj razini što je u nacrtu spomenuto tek deklarativno (str 32) i općenito u "akcijskom planu" (str 66)



SPIN OFF Str 12: uz ispravnu definiciju i kasnije opise ovakvog poslovnog koncepta, smatram da nedostaje jedan vrlo važan (kod nas) inovativan pristup naročito bitan za ustanove javnih službi, a to je "Sahred services", koji je u RH mnogo realniji i s mnogo većim potencijalom nego trenutno spin off. Time se također ograničuje pogrešna uporaba termina spin off u javnim službama, koji u RH nije vjerojatan za realizaciju.PRIJEDLOG: u dijelu Prijedloga strategije koji se bavi javnim službama svakako treba napomenuti koncept shared services (ili competence/service centers) kao inovativni u cilju povećanja efikasnosti i smanjenja troškova



INOVACIJSKI SUSTAVU osnovi opisan samo kao mreža institucija, gdje nam iskustvo govori da se u pravilu pretvaraju u budžetsku potrošnju i ništa više. Str 10: "INOVACIJSKI SUSTAV REPUBLIKE HRVATSKE Inovacijski sustav Republike Hrvatske je mreža institucija u javnom i privatnom sektoru čije



RBr


aktivnosti i međudjelovanja omogućuju jačanje konkurentnosti gospodarstva i gospodarskih subjekata putem komercijalizacije inovacija i primjene novih tehnologija.". I ovdje je inovacija reducirana na proizvode i tehnologije, umjesto da bude koncept, na primjer velikog inovacijskog potencijala u javnom sektoru.PRIJEDLOG nove definicije inovacijskog sustava: "Skup institucija, pojedinaca, znanja, praksi i sredstava koji svojim međudjelovanjem osiguravaju poznavanje, promicanje, primjenu i svrhovitu uporabu inovacija


UPRAVLJANJE INOVACIJOMOvaj se pojam spominje 10 puta u Nacrtu. Uglavnom je to vezano na "politiku inovacija". Upravljanje inovacijom je najvažnije područje koje predstavlja sve relevantne aktivnosti vezane uz inovaciju. To može biti vezano uz upravljanje radnim učinkom u "javne ustanove i državna tijela", gdje bi bilo dobro uključiti i KPI-eve vezane za upravljanje inovacijama.PRIJEDLOG: upravljanju inovacijom dati odgovarajući sadržaj i važnost u Prijedlogu, uključivo navođenja konkretnih mjera, bazirano na najboljim praksama.

Komentar se ne prihvaća - KPI-evi će biti dio Akcijskog plana strategije, a upravljanje inovacijama će se vezati uz funkciju Ureda za inovacije ili drugog tijela kojeg odobri Vlada RH.


ZDRAVSTVOU pratećem dokumentu "Obrazac dokumenta za internetsko savjetovanje o nacrtu strategije" navodi se da je konzultirano i Ministarstvo zdravlja. Provjera pokazuje da o tome mjerodavni ništa ne znaju. Ovo nije jedini primjer, jer npr. niti spomenuti Zavod za telekomunikacije FER-a ne zna ništa o tim prethodnim konzultacijama. Generalno je javnost konzultacija i rasprave nedovoljna, treba povećati transparentnost i širinu informiranja. Dodatno, od 5 anketiranih hrvatskih stručnjaka u inovaciji, NITKO nije bio konzultiran. PRIJEDLOG: u Prijedlogu treba dokument učiniti vjerodostojnim na način da svaki navod bude provjerljiv, u ovom primjeru navesti podrobnosti konzultativne komunikacije

Komentar se ne prihvaća – za potrebe izrade Nacrta strategije uključen je veliki broj stručnjaka te je napravljen niz partnerskih konzultacija.

21 Primjedbe na nacrt

SURADNJAKljučni pojam "suradn" se u Nacrtu pojavljuje 72 puta, što je pozitivno.

Komentar se ne prihvaća – MRRFEU je glavni koordinator izrade strateških


RBr


strategije - prijedlozi za poboljšanje

Obratno, nema poveznica s drugim nacionalnim strategijama, spomenuto u točki 1.4. Treba se ravnati prema knjizi „The Medici Effect“ u smislu suradnje među disciplinama.Nužno je definirati matrica povezanosti nacionalnih strategija s inovacijskom strategijom kao i međuovisnost definiranih KPI-eva za svaku strategiju. PRIJEDLOG: u Prijedlog stretgije treba ugraditi operativno upravljanje suradnjom na svim razinama. To se prije svega odnosi na TDU i druge javne službe, koje u načelu ne surađuju niti tamo gdje je to obvezno nužno (npr. MRRFEU sredinom prosinca nije znao za postojanje ovoga Nacrta, kao niti tko je odgovoran za njegovu izradu!).

dokumenata TDU a posebice onih koji se odnose na ciljeve i mjere vezane za politike EU, te je bilo uključeno u izradu Nacrta

Poljoprivredna savjetodavna služba:Miroslav Andrić, dipl.ing.agr.; mr. sc Marina Mikšić; Ivan Jukić, dipl.ing.agr, mr.sc. Milan Husnjak, Gordana Dragun, dipl.ing.agr.

SUGLASAN NA OBJAVU


Sugeriramo da se kao dionici uz Savjetodavnu službu dodaju znanstvene institucije iz resora poljoprivrede i hrane (agronomski fakulteti u Zagrebu i Osijeku, Veterinarski fakultet, Biotehnološki fakultet, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo itd.)

Komentar se ne prihvaća – Sve relevantne institucije pozvane su da sudjeluju u izradi Nacrta i prije same objave istog na javnoj raspravi.


Na 73 stranice teksta prijedloga nacrta Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020. ne spominje se riječ poljoprivreda, čime se ne ukazuje na važnost tehnološkog razvoja Poljoprivredne proizvodnje koristeći spoznaje suvremenih tehničko tehnoloških dostignuća.

Komentar se ne prihvaća – Nacrt strategije nije sektorski orijentiran te se ista odnosi na sve grane gospodarstva koje imaju potrebu za ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije


U obrascu dokumenta za internetsko savjetovanje navedeni su dionici među kojima je između ostalih navedeno Ministarstvo poljoprivrede sa kojim je provedena konzultacija u pripremnoj fazi izrade ove strategije.



smatramo korisnim i potrebnim uključiti savjetodavnu službu u daljnji tijek prijedloga i provedbe Inovacijske strategije.



Na stranici 63. Dodatak 1. Prikaz prijedloga nacrta Inovacijske strategije Republike Hrvatske, navedeni su Tematski stupovi U II stupu, jačanje inovacijskih potencijala gospodarstva, dodati Prioritet 6. INOVACIJE U POLJOPRIVREDIMjera 6.1. inovacija proizvoda za tehničko tehnološko unapređenje poljoprivredne proizvodnjeMjera 6.2. inovacija načina dorade i prerade poljoprivrednih proizvodaMjera 6.3. inovacija načina prodaje i distribucije poljoprivrednih proizvoda

Komentar se ne prihvaća – predloženi stup II i navedeni prioriteti su horizontalni i odnose se na sve grane gospodarstva koje imaju potrebu za ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije



RBr




U III stupu, poticanje suradnje i protoka znanja između gospodarstva, javnog i znanstveno – istraživačkog sektora, dodati Prioritet 3. Stručno ukazivanje potreba pojedinih inovacija u poljoprivrednoj proizvodnji preradi i tržištuMjera 3.1. ciljano povećati broj inovacija u segmentu tehničko tehnološkog unapređenja poljoprivredne proizvodnjeMjera 3.2. Ukazivanje na potrebu proizvodnje novih proizvoda i prerađevina (dodataka prehrani , čajevi, kozmetika i sl.)Mjera 3.3. Potaknuti preradu biorazgradivih ostataka u poljoprivredi(ogrjevni materijal – komina masline i sl., kompost, humus, bio plin)

Komentar se ne prihvaća – predloženi stup III i navedeni prioriteti su horizontalni i odnose se na sve grane gospodarstva koje imaju potrebu za ulaganje u istraživanje, razvoj i inovacije


U stupu IV, jačanje ljudskih resursa za inovacije i omogućavanje stvaranja atraktivnog okruženja za „world-class“ istraživače, dodati Prioritetu 2. Pružanje poslovne podrške poduzetnicima u području istraživanja tehnološkog razvoja i inovacija,Mjeru 2.3. Osposobljavanje savjetnika za protok znanja i prikaz inovacija u poljoprivrednim proizvođačima.

Komentar se ne prihvaća – predloženi prioritet navodi sustavno pružanje savjetodavnih usluga, bilo da se radi o poljoprivredi ili bilo kojem drugom segmentu gospodarstva u području inovacija


Centralna zadaća poljoprivrednog sektora je doprinos sigurnosti i kvaliteti prehrane stanovništva. Zato poljoprivreda u svim državama ima jedan specifičan značaj i ulogu unutar ukupnog gospodarstva. Osim ove centralne zadaće poljoprivredni sektor mora biti u stanju odgovoriti na buduće izazove globaliziranog tržišta, smanjenja negativnih utjecaja na klimatske promjene, te društvenih zahtjeva u pogledu očuvanja okoliša i dobrobiti životinja. Isto tako održivost, vitalnost i atraktivnost ruralnog prostora u direktnoj je korelaciji sa intenzitetom i oblicima poljoprivredne proizvodnje.Poljoprivredu, u usporedbi sa drugim visokotehnologiziranim sektorima, još uvijek karakterizira izražena tradicionalnost u segmentima raznovrsnosti proizvoda, proizvodnih procesa, organiziranosti i marketinga.Nema dvojbe da uspješnost neizbježnih prilagodbi i rast konkurentnosti umnogome ovisi o uvođenju i proširenosti inovacija u poljoprivrednom sektoru. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva imaju značajan inovacijski



RBr


potencijal. Ključni element za realizaciju tog potencijala je prijenos znanja iz istraživačkog sektora u praksu, a jedan od najznačajnijih aktera tog proces je savjetodavna služba u poljoprivredi i ruralnom prostoru.Molimo predlagača da u daljnji proces donošenja Inovacijske strategije Republike Hrvatske 2014.-2020. budu uključeni predstavnici Savjetodavne službe.

Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske, BICROHrvoje Meštrić, ravnatelj

SUGLASAN NA OBJAVU


Strategijom se pokušava riješiti ključni problem samog funkcioniranja inovacijskog sustava, povećanje ulaganja gospodarskog sektora, povećanje broja inovativnih projekata u znanstveno-istraživačkim institucijama te osiguranje jačanja ljudskih resursa potrebnih za istraživanje i razvoj. Smatramo da je u tom konceptu potrebno dodati i povećano ulaganje iz proračuna, te istaknuti inovacijsku infrastrukturu u dijelu koji se tiče poticanja suradnji između poslovnog, javnog i znanstveno istraživačkog sektora kojoj bi cilj trebao biti upravo da poveća vjerojatnost transfera novih znanja iz bazičnih istraživanja u primijenjena, iz primijenjenih u znanje i izume koji se mogu transferirati u gospodarstvo. Trenutno se u strategiji kroz razne oblike infrastrukture (tehnološke platforme, visoko- tehnološka mreža, klasteri) omogućava paralelni mehanizam upravljanja inovacijskim sustavom što ne smatramo opravdanim. Kroz ovdje navedene primjedbe integrirali smo i glavne zaključke konferencije „Internacionalizacija inovacija i poduzetništva“ održane 11. prosinca 2013. u organizaciji BICRO i EEN mreže po naputku Ministra znanosti, obrazovanja i sporta. Rečeno je među ostalim da bi male i srednje tvrtke mogle biti uspješne u ovom rizičnom poslu zvanom inovacije potrebni su a) primjereni izvori i instrumenti financiranja prilagođeni pojedinim fazama i potrebama u inovacijskom procesu, b) primjerena inovacijska infrastruktura koja će biti spona između znanosti i industrije te omogućiti kontinuirani i efikasan transfer tehnologija i znanja, te c) kvalitetna i kontinuirana znanstvena istraživanja. Smatramo da strategija inovacija mora dati rješenje na ova tri izazova. Slijedom toga u prilogu šaljemo dokument „privitak 1“ s detaljnjijim pojašnjenjem uloge svake od ove tri komponente)

Komentar se ne prihvaća – Nacrt strategije ne utječe na visinu izdvajanja sredstava već na učinkovito trošenje i usmjeravanje sredstava iz proračuna ali i sredstava iz ESI fondova. (Iznos sredstava će se određivati kroz druge dokumente, posebice u relaciji odnosa RH i EU u pogledu ispunjavanja glavnih ciljeva strategije Europa 2020). Također, u Nacrtu navedena inovacijska infrastruktura ne omogućava paralelan sustav upravljanja inovacijskim sustavom (nije jasno koja to infrastruktura po autoru trenutno upravlja inovacijskim sustavom RH), već predstavlja njegovu nadogradnju.

32 Načelne Strategija donekle zanemaruje postojeće stanje, prije svega ulogu Poslovno Komentar ne prihvaća – BICRO se navodi


RBr


primjedbe inovacijske agencije RH te njenih dosadašnjih rezultata (u prilogu dokument “privitak 2“). Sugeriranjem mjere da se definira jedna glavna agencija stiče se dojam da nismo sigurni koja agencija se bavi provedbom inovacijskih programa. Smatramo da tu treba biti jasniji i odlučniji te potvrditi i ojačati ulogu BICRO-a u tom smislu, s obzirom da je BICRO (nakon uspješnog spajanja HIT-a 2012) jedina agencija koja u kontinitetu i uspješno provodi inovacijske programe. Inače se narušava kontinuitet provedbe inovacijskih programa, što je i na nedavno održanoj konferenciji naglašeno kao jedan od glavnih preduvjeta uspjeha provedbe inovacijskih politika. Institucionalna, kao i financijska podrška istraživanju i razvoju te inovacijama zahtjeva kontinuitet i stalno unaprjeđivanje. Inovacijski lanac vrijednosti ne podnosi česte promjene politika, institucija odgovornih za provedbu, programa financiranja. Put od ideje do tržišta je dug i riskantan, velike promjene i diskontinuitet unose dodatne rizike i onemogućavaju ne samo stalno sustavnu financijsku već i jednako važnu savjetodavnu podršku korisnicima. Osim toga smatramo važnim da se ne izgubi uloga inovacijske agencije u kreiranju samih programa potpore jer je to osim kontinuiteta i pitanje kreiranja relevantnih instrumenata prilagođenih stvarnim potrebama

u nekoliko mjera kao relevantan sudionik u provedbi pojedinih mjera. O središnjem tijelu nadležnom za provedbu pojedinih prioriteta i mjera odlučiti će Vlada RH.


U strategiji se nadalje ne spominje vrlo važna komponenta koja je također istaknuta na nedavno održanoj konferenciji a to je povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj iz državnog proračuna. U Hrvatskoj kontinuirano tu vidimo stagnaciju pa čak i planirani pad. Treba naravno iskoristiti ono što nude međunarodni izvori financiranja prije svega strukturni fondovi EU, izvori financiranja pa čak i u SAD-u koji su vrlo otvoreni. Međutim međunarodni izvori financiranja ne mogu biti zamjena za nacionalne politike i ulaganja. Priželjkivani postoci ulaganja u istraživanje i razvoj neće se moći postići odjednom. Potrebno je kontinuirano povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj svake godine iz državnog proračuna. Potrebno je koordinirati politike te jasno definirati svoje prioritete i u njih ulagati. U kontekstu povećanja sredstava iz proračuna odnosno njihove konsolidacije, ne spominju se nigdje proračunske stavke pojedinih ministarstava za istraživanje, razvoj i inovacije. Smatramo da bi takva jedna mjera u

Komentar se ne prihvaća – Nacrt ne predviđa definiranje ili donošenje proračuna za istraživanje i razvoj niti njegovo povećanje. Isto će se definirati putem godišnjih proračuna koje donosi Vlada RH i Sabor.


RBr


kombinaciji sa korištenjem tih sredstava kroz programe jedne inovacijske Agencije (BICRO/HAMAG-BICRO) značajno doprinjela većoj efikasnosti ulaganja, fokusiranosti i ne manje važno osiguranje poticanja inovacija koji će rješavati državne i nacionalne interese. To je isto jedan od bitnih zaključaka s konferencije. Osim financijskog integriranja budžeta za istraživanje, razvoj i inovacije i koordinacije tih ulaganja među raznim ministarstvima važno je i uključivanje inovacijske dimenzije u različite sektorske i regionalne razvojne strategije/inicijative (zeleni turizam, energetika,...).


Iako je donekle spomenuto definiranje prioriteta kroz ulogu ureda za inovacije smatramo da ga treba puno snažnije naglasiti u strategiji. Određeni prioriteti biti će definirani strategijom pametne specijalizacije, međutim zasigurno biti će potrebe za revizijom istih te s vremenom dubljim fokusiranjem. Da li će se to raditi kontinuirano uz pomoć nekih alata duguročnog planiranja kao što je recimo foresight i njegovom institucionalizacijom je drugo pitanje. MZOS u suradnji s BICRO-om radi na razradi nacionalnog projekta kojim bi se pokrilo ovo područje te će svi dionici biti uključeni kako bi se usuglasio i izgradio primjenjiv alat primjeren potrebama Hrvatske.

Komentar se ne prihvaća – Sustavno (dugoročno)praćenje provedbe pojedinih mjera i predviđanja smjera kretanja pojedinih grana gospodarstva biti će prepoznata i obrazložena u sklopu Strategije pametne specijalizacije.


Ovakvim sadržajem strategije razdvaja se nadležnost ali čini se i provedba vrlo sličnih mjera među različitim institucijama te se radi razlika da li se radi o suradnji, domaćoj ili stranoj, ili naručenom istraživanju što je kod inovacija apsolutno nebitno kod evaluacije i provedbe projekta, a iz perspektive korisnika otežava planiranje i provedbu cjelovitih projekata koji će doprinijeti napretku tvrtke. Pojedini kriteriji se razlikuju, međutim znanja i iskustva potrebna za provedbu takvih projekata su ista ili vrlo slična. Smatramo da Poslovno inovacijska Agencija RH treba nastaviti provoditi mjere koje provodi (uzimajući u obzir rezultate vanjske neovisne evaluacije programa RAZUM, IRCRO, TEHCRO i TEST koja je trenutno u fazi završetka) te postepeno proširiti te mjere u strategiji navedenim mjerama ali ne razdvajati provedbu programa za poticanje inovacija za tvrtke po raznim institucijama. Nadalje ono što je načelno postavljeno prema uzoru na američki SBIR a to je financiranje projekata u fazama (provjera

Komentar se ne prihvaća – U Nacrtu su navedene provedbene institucije u smislu odgovornosti prema donošenju pojedinih mjera, ne njihovoj konkretnoj provedbi. O konkretnoj, operativnoj provedbi pojedinih mjera donijeti će se posebni dokument/i i odluke (akcijski planovi, grant sheme, sporazumi, ugovori i sl.)


RBr


inovativnog koncepta - POC, razvoj) dodatno se komplicira cjepkanjem na razne oblike „suradnji“ kao što su naprimjer odvojene mjere za međunarodnu suradnju, naručena i kolaborativna istraživanja. Fragmentiranost samih programa kao i institucija za njihovu provedbu (umjesto međusobne komplementarnosti) velik je nedostatak predstavljene strategije. S druge strane, kako je naglašeno i na prethodno spomenutoj konferenciji potrebno je težiti modelu financiranja inovacijskih projekata u fazama, kao što je primjer Američkog programa SBIR, koji je preuzet i u Horizon 2020 programu. Takav pristup omogućava bolje upravljanje rizikom, mogućnost financiranja većeg broja ideja i mogućnost ranijeg razlikovanja potencijalno uspješnih od sigurno neuspješnih projekata.


Nije prepoznata sve važnija funkcija inovacijske agencije, koja je naglašena i na održanoj konferenciji a to je mentoriranje, savjetodavna podrška i umrežavanje. Inovativne tvrtke i poduzetnici imaju potrebu za podrškom od strane inovacijskih agencija ne samo kroz financiranje već i po pitanjima poslovnog razvoja, mentoriranja, umrežavanja itd, t.j. teži se sve više pristupu upravljanja klijentom i portfolijom projekata što će u varijanti više provedbenih institucija biti otežano. Ovo je po nama ključni razlog zašto ove mjere (POC, razvoj – samostalno, suradnje, naručeno, veliki projekti) ne treba cjepkati među institucijama. Prema zaključcima konferencije male i srednje tehnološke tvrtke su ključne za razvoj inovacija i trebale bi imati jedno mjesto gdje dobijaju podršku vezanu uz istraživanje, razvoj i inovacije.

Komentar se ne prihvaća – podrška putem mentoriranja, savjetodavna podrška i umrežavanje navodi se u nekoliko mjera u Nacrtu (npr. II Stup, pod mjerom 5.2, IV stup, mjera 2.2.)


Predlaže se razdvajanje inovacijske infrastrukture od provedbe programa. Kada gledamo cjelokupni inovacijski lanac vrijednosti programi potpore i infrastruktura su usko povezani. Nejasno je kreiranje neke infrastrukture unutar klastera s jedne strane, te provedba nekih mjera (suradnje, veliki projekti, društveni izazovi) od strane MINGO a drugih (POC, naručena istraživanja, vaucheri za suradnje) od strane HAMAG-BICRO. Očito nije dovoljno jasno da inovacijska infrastruktura (npr. centri komepetencija) isto ima projekte koje treba financirati i da će te rezultate netko koristiti u sklopu nekog drugog programa financiranja (zvao se on RAZUM ili neki

Komentar se ne prihvaća – Nigdje u Nacrtu nije predloženo nikakvo razdvajanje infrastrukture od provedbe programa.


RBr


drugi). Kad jedan projekt završi financiranje u programu x (recimo POC), u programu y će koristiti određenu infrastrukturu (recimo BIOcentar) koji će ga dovesti bliže komercijalizaciji.


Osim centara kompetencija i dalje nedostaje oblik istraživačke organizacije (tehnološke platforme ili već kako ih želimo zvati) koji bi provodio transfer iz temeljnih znanosti u primijenjene, odnosno kreirao primijenjena znanja koja mogu prihvatiti i nuditi centri kompetencija (Vidi dokument „privitak 1“)

Komentar se ne prihvaća – tehnološke platforme (kao vrsta organizacijske cjeline u inovacijskoj infrastrukturi) je navedena u Nacrtu


Strategiju u ovom obliku će biti izazovno implementirati prije svega zbog: - Velikog broja mjera koji smatramo da treba značajno skratiti i ne ići u detaljne razine i podjele. Kao primjer u prilogu je dokument „privitak 3“ pod nazivom "Preporuke za razvoj inovacijskog sustava RH" u kojem je u kontekstu unapređenja institucionalnog okvira za podršku inovacijskom procesu BICRO još 2009 predložio niz mjera.- Velikog broja mjera koje se namjeravaju implementirati istovremeno- Nepostojanja financijskih okvira za pojedine mjere i nepoznavanja potreba korisnika što se iz nedostatka tih okvira odmah i očituje - Institucionalne fragmentiranosti te neusklađenog vremenskog planiranja u kojem će se sve do kraja 2014. godine provoditi mjera 1.3. Utvrđivanje glavne agencije za pružanje podrške inovacijskim programima i projektima?! Ovdje napominjemo kako je na gore spomenutoj BICRO/EEN konferenciji o inovacijama nekoliko puta naglašeno kako je razdoblje planiranja i analiza prošlo te da je Hrvatskoj nužno potrebna akcija i djelovanje odmah

Komentar se ne prihvaća – Navedene mjere su već značajno skraćene za cca.25% od inicijalnog prijedloga Nacrta strategije koji su izradila TDU (između ostalih sudjelovali su i predstavnici BICRO) u suradnji s OECD-om. S obzirom na trenutno stanje NIS, što se tiče utvrđivanja glavne agencije i ostalih parametara, donošenje ovakvih odluka i planiranja usko je povezano s procesom programiranja (gdje provedbena struktura još nije donesena) jer je jedan od glavnih ciljeva i povlačenje sredstava iz EU fondova.


VIZIJA I STRATEŠKI CILJEVIStr 29.BrisatiPovećanje udjela ulaganja poslovnog sektora na 2/3 u ukupnim ulaganjima u istraživanje i razvojUbacitiPovećanje ulaganja kako iz državnog budžeta tako i iz poslovnog s povećanjem omjera poslovnog sektora na 2/3 (adekvatna sredstva i izvori financiranja)

Komentar se ne prihvaća – strateški ciljevi prikazani u Nacrtu će se uskladiti s ciljevima koje će si RH zacrtati prema glavnim ciljevima EU u dijelu koji se odnosi na ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije, a u sklopu Sporazuma o partnerstvu.

Po pitanju prijedloga izmjene cilja koji se


RBr


Objašnjenje: Smatramo vrlo važnim da se sredstva iz državnog proračuna povećavaju kontinuirano bez obzira što se očekuje da postepeno poslovni sektor preuzme većinski udio u tom ulaganju. Također važno je da se u istraživanje, razvoj I inovacije ulaže iz proračuna bez obzira na sredstva strukturnih fondova. To pokazuje i svjetska praksa.

BrisatiPovećanje bazičnih i primijenjenih (industrijskih) istraživanja u znanstveno-istraživačkom sektoru namijenjenih jačanju konkurentnosti gospodarstvaUbacitiPovećanje broja inovacija nastalih iz bazičnih i primjenjenih istraživanja u znanstveno istraživačkom sektoru

Objašnjenje: smatramo da su cilj konačni rezultati u obliku inovacija, a ne sama istraživanja.

odnosi na povećanje broja bazičnih i primijenjenih istraživanja, smatramo da rezultat samog istraživanja u konačnici ne mora uvijek biti inovacija (pojam inovacije u smislu ove strategije je puno širi i nije isključivo vezan za istraživanje i razvoj) pa prema tome, a radi potrebe jasnog i nedvosmislenog postavljanja indikatora, potrebno je pratiti cjelokupan broj istraživanja koji će nastati slijedom unaprjeđenja inovacijskog sustava.


TEMATSKI STUP I: Mjera 1.1. Osnivanje ureda za inovacije pri Vladi RH

• Brisati: i novih organizacijskih jedinica za inovacije u TDUKao što je navedeno u Obrascu savjetovanja, potrebno je izbjeći fragmentiranost provedbe inovacijskih programa.

Komentar se ne prihvaća - Obzirom trenutno važeći Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/2011) navodi više TDU koja se bave inovacijama, Nacrt strategije ne može biti u suprotnosti s istim i predlagati onemogućavanje TDU u obavljanju i izmjenama svojih organizacijskih jedinica


U Tematski stup I, prioritet 1 u mjereDodati: • Definirati prioritetne sektore (Ured za inovacije koordinira)

Hrvatska je premala zemlja i financijski preslaba da bi rasipala sredstva prema principu `svakome po nešto tj. svakome po malo`. Rezultat takve politike je umjetan broj podržanih projekata ali sa vrlo malo mjerljivih učinaka. Ulaganje u slabosti je naprosto loša politika. Raspoložive resurse

Komentar se ne prihvaća – određivanje prioritetnih sektora gospodarstva i odgovarajućih snaga i kapaciteta znanstveno-istraživačkog i inovacijskog sustava nije u domeni Nacrta strategije. Isto će se definirati u sklopu Strategije pametne specijalizacije RH i Industrijske strategije RH koje su trenutno u izradi.


RBr


je potrebno usmjeriti na jačanje naših jakosti. Iz istih razloga je potrebno odrediti prioritete ulaganja. Ako mislimo na inovacije i tehnologiju, prioritete možemo tražiti jedino u sektorima gdje imamo dovoljnu kritičnu masu ljudi i znanja te u onim sektorima koji pružaju značajne mogućnosti razvoja tj. u trenutnim tehnološkim revolucijama. Konkretno potrebno je identificirati jakosti u svim segmentima nacionalnog inovacijskog sustava (organizacije, programi, projekti, pojedinci) i rasporediti sredstva za njihovo financiranje i daljnji razvoj na principu povećanih ulaganja. Također planirati povećanje sredstava za ovu namjenu iz pred-pristupnih i strukturnih fondova EU. Prema analizi jakosti relevantnih struktura i uzevši u obzir tehnološke revolucije, Hrvatska treba uložiti tj. povećati sredstva za razvoj ICT-a i biotehnologije, zajedno s poslovnim sektorima na koje ove revolucije imaju utjecaj (energetika, zaštita okoliša, itd.).


Mjera 1.3. Utvrđivanje glavne agencije za pružanje podrške inovacijskim programima i projektima• Predlažemo promjenu Mjere 1.3: Pozicioniranje Poslovno inovacijske Agencije (nakon 01.07.2014 HAMAG-BICRO) da odgovara izravno Saboru kao glavne agencije za pružanje podrške inovacijskim programima i projektima.S obzirom da je BICRO (nakon uspješnog spajanja HIT-a BICRO-u 2012. godine) jedina Agencija u Hrvatskoj koja provodi inovacijske programe i projekte već desetak godina, HAMAG-BICRO bi trebao predstavljati glavnu agenciju za pružanje podrške inovacijskim programima i projektima. To ne može biti upitno zbog održavanja kontinuiteta kako programa tako i podrške korisnicima te znanja koja su razvijena. U razdoblju od 2007.-2013. godine BICRO je kroz 250 ugovorenih projekata dodijelio 36 MEURa za različite razvojne i inovativne projekte te suradnju poslovnog sektora i znanstvenog sektora

Komentar se ne prihvaća – Vlada RH donijeti će odluku o tome koja tijela će i na koji način sudjelovati u pružanju podrške inovacijama.


Prioritet 2. Razvoj i unaprjeđenje inovacijskog lanca vrijednosti Komentar se ne prihvaća – Prioritet 2 se odnosi na cjelokupni inovacijski sustav i


RBr



• Ovaj prioritet se čini prikladnije prebaciti u III. Tematski stup: Poticanje suradnje i protoka znanja između poslovnog, javnog i znanstveno-istraživačkog sektora gdje on zapravo najviše utječe.

njegovo unaprjeđenje, dok se u II Tematskom stupu uglavnom radi o prioritetima i mjerama u operativnom smislu (projektna razina, darovnice i dr.).


Mjera 2.2. Jačanje inovacijske infrastrukture i promocija centara kompetencije • Navodi se MINGO kao provedbena institucija. Ovo trenutno u svom portfelju ima BICRO i smatramo da u smislu provođenja projekata i dalje treba implementirati. • Donijeti strategiju razvoja tehnološke infrastrukture, omogućiti javno privatno partnerstvo u razvoju tehnološke infrastrukture.• U ovom prijedlogu strategije neprecizno je definirana inovacijska infrastruktura (str. 38), Mjera 2.2.)te nije jasno što sve ona uključuje. Fokus je na Centrima kompetencije, međutim iz deskriptivnog teksta koji se referira na Centre kompetencije ne iščitava se kako će se oni uspostaviti s obzirom na trenutno stanje i budući razvoj nacionalnog inovacijskog sustava. Potrebno je preciznije definirati i grupirati inovacijsku infrastrukturu

Komentar se ne prihvaća – U Nacrtu su navedene provedbene institucije u smislu odgovornosti prema donošenju pojedinih mjera, ne njihovoj konkretnoj provedbi. O konkretnoj, operativnoj provedbi pojedinih mjera donijeti će se posebni dokument/i i odluke (akcijski planovi, grant sheme, sporazumi, ugovori i sl.). Inovacijska infrastruktura je jasnije definirana u pojmovniku.


Mjera 3.1. Izrada Zakona o inovacijama

• Sukladno gore navedenom te općenitim primjedbama, smatramo da ovu mjeru treba provoditi Ured za inovacije u suradnji s glavnom agencijom I naravno svim Ministarstvima, ne MINGO

Komentar se ne prihvaća – Zakon o inovacijama će predložiti MINGO kao tijelo državne uprave nadležno za politiku primjene inovacija i novih tehnologija u suradnji s drugim TDU pri poštujući sve propisane procedure


Mjera 3.2. Uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasništva i režima zaštite prava intelektualnog vlasništva u javnom sektoru (dodano, promijenjen naziv mjere)Obrazloženje: Sustav upravljanja pravima intelektualnog vlasništva može se nametnuti u javnom sektoru, u privatnom smatramo da više treba djelovati kroz poticaje i olakšice

Komentar se ne prihvaća - Sustav upravljanja pravima intelektualnog vlasništva jedinstven je i potrebno ga je proširiti i unaprijediti sukladno najboljoj svjetskoj praksi i EU zakonodavstvom.


Mjera 4.1. Ocjenjivanje i promjena fokusa poreznih olakšica za istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije •izbaciti "ocjenjivanje"

Komentar se ne prihvaća – Ocjena trenutnog stanja je dobra osnova za donošenje preporuka za izmjene


RBr



•U opis mjere ubaciti uključiti i troškove zaštite intelektualnog vlasništva, nagrade zaposlenicima za inovacije

postojećih poreznih olakšica za I&R, dok se troškovi zaštite intelektualnog vlasništva planiraju provoditi kroz druge mjere (npr. 3.2 - Uspostava transparentnog sustava upravljanja pravima intelektualnog vlasništva i režima zaštite prava intelektualnog vlasništva u I Stupu, i mjeru 1.1. Inovacijski vaučeri u III stupu).


II. TEMATSKI STUP:Mjera 1.1. Dodjela darovnica za studije izvedivosti, apsorpciju tehnologije i provjeru inovativnog koncepta start-up poduzeća temeljena na znanju i ispitivanje komercijalnog potencijala

Komentar se ne prihvaća – Nacrt strategije i navedena mjera predložena je u suradnji s tijelima državne uprave (u ovom slučaju mjeru je predložio MINPO i ista je prepoznata i u procesu programiranja za ESI fondove u 2014-2020)


Mjera 1.2. Dodjela darovnica za start-up poduzeća temeljena na znanju provjeru inovativnog koncepta

Komentar se ne prihvaća – Nacrt strategije i navedena mjera predložena je u suradnji s tijelima državne uprave (u ovom slučaju mjeru je predložio MINPO i ista je prepoznata i u procesu programiranja za ESI fondove u 2014-2020)


Prioritet 2. Podrška poslovnim ulaganjima MSP u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije

• naslov Prioriteta 2 se može izbaciti, a mjere staviti u Prioritet 1. Podrška rastu i osnivanju inovativnih malih i srednjih poduzeća

Komentar se ne prihvaća - radi se o mjerama koje se odnose na različite korisnike (prioritet i mjere je predložio MINPO i iste su prepoznate u procesu programiranja za ESI fondove u 2014-2020).

52 Primjedbe na nacrt strategije - prijedlozi za

Mjera 3.1. Dodjela darovnica za temeljna i primijenjena istraživanja Mjera 3.2. Dodjela darovnica za eksperimentalni razvoj i studije izvedivosti

• Provedbena institucija za ove mjere trebala bi biti glavna



RBr


poboljšanje inovacijska agencija, tj. HAMAG-BICRO53 Primjedbe na

nacrt strategije - prijedlozi za poboljšanje

Mjera 4.2. Podrška domaćem tržištu i razvoj domaćeg tržišta poduzetničkog kapitala i razvoj sinergije s europskim/međunarodnim inicijativama (promijenjen naziv Mjere)



III. TEMATSKI STUP: Prioritet I. Poticanje interakcije između industrije i znanstveno-istraživačkih institucijaUbaciti mjeru: ISKORISTITI POTENCIJAL KOJI DONOSE NOVE TEHNOLOŠKE REVOLUCIJE• Za tekuću tehnološku revoluciju – a to je biotehnologija - neophodno je usvojiti politiku i strategiju kako bi se ista djelotvorno iskoristila za održivi ekonomski razvoj RH. Isto vrijedi i za sve buduće tehnološke revolucije. Nositelj: Vlada RH , Ured za Inovacije

Komentar se ne prihvaća – određivanje gospodarskih niša odnosno područja interakcije znanstveno-istraživačkih institucija i industrije biti će definirana u Strategiji pametne specijalizacije i Industrijskog strategiji RH.


Mjera 1.2. Dodjela darovnica za kolaborativna istraživanjaMjera 1.4. Provedba klasterskih inicijativa u okviru klastera konkurentnosti Mjera 1.5. Poticanje temeljnih i industrijskih istraživanja s velikim inovativnim potencijalom u znanstveno-istraživačkim institucijama • Treba dodati i HAMAG-BICRO kao provedbenu instituciju



Mjera 2.1. Dodjela darovnica za velike inovativne projekte koji odgovaraju društvenim izazovima • Ovo mora biti vezano uz BICRO, velike stvari opet kreću od manjih projekata, provjera koncepata, veliki projekt se bazira na nekom prethdonom istraživanju i razvoju. Kakav je smisao definiranja prioriteta ako se ti prioriteti neće provoditi kroz većinu programa



Mjera 2.2. Pružanje podrške inovacijskoj suradnji s inozemstvom kroz vojno-gospodarske projekte

• neće li to biti rješeno kroz neki obrambeni klaster ili slično?

Komentar se ne prihvaća – Mjera je predložena prilikom izrade Nacrta i specifično je vezana za NATO-ov sustav nabave

58 Primjedbe na Mjera 2.3. Podrška inovacijama u pružanju javnih usluga Komentar se ne prihvaća – Ne radi se o


RBr



• Preklapanje sa Tematskim stupom I, prioritet 3.2. Poticanje primjene inovacija kroz sustav javne nabave

preklapanju mjera pružanja javnih usluga sa inovativnom javnom nabavom.


IV. TEMATSKI STUP:Mjera 1.3. 1.3. Poticanje i razvoj programa cjeloživotnog učenja i izobrazbe istraživača i poduzetnika u području istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija (promijenjen naziv Mjere)• Kao provedbenu instituciju potrebno je uključiti i MINPO



Mjera 2.1. Razvoj sustava akreditacije i osposobljavanja za pružatelje usluga na području inovacija • Nije sasvim jasno što se događa sa stranim dobavljačima s obzirom da u nekim relevantnim područjima podrške inovacijama nema lokalnih dobavljača

Komentar se ne prihvaća – nigdje u Nacrtu se ne pravi razlika između lokalnih/stranih i/ili drugih vrsta pružatelja usluga ukoliko isti sukladno propisima RH mogu obavljati navedene djelatnosti

Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu, dekan prof. dr. sc. Nedjeljko Perić

SUGLASAN NA OBJAVU


Zbog velikog značaja ICT u hrvatskom gospodarstvu te konkrentnosti tog sektora posebna pažnja u strategiji mora se posvetiti zaštiti, iskorištavanju i vrednovanju inovacija iz tog sektora koje se uglavnom ne odnose na klasične zaštite patentima

Komentar se ne prihvaća – Nacrt strategije navodi ICT kao važan horizontalni segment gospodarstva


Provesti detaljnu lekturu teksta Strategije. Komentar se prihvaća


Str 3:ICI -> ICTKey Enable Technologies -> Key Enabling Technologies



Str. 9-13:U "POJMOVNIKU" nedostaje opis termina "start up".



Str. 10:Pojam "ISTRAŽIVAČ" uskladiti s trenutačnim zakonodavstvom vezanim za



RBr



znanost i visoko obrazovanje (posebice vezano za magistre znanosti).


Str 30:Cilj Bruto domaćih izdataka za I&R kao udio u BDP povećati na 2 % (svaki prijedlog koji ne bi imao cilj da do 2020. godine postignemo ono što je trenutačni prosjek EU bio bi loša poruka svim gospodarstvenicima i investitorima u inovativne proizvode i usluge te ostavio Republiku Hrvatsku izvan tokova razvoja gospodarstva na inovacijama).

Komentar se ne prihvaća – predloženo povećanje GERD-a na 1,4% usklađeno je s nacrtom Sporazuma o partnerstvu čiju izradu koordinira Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU


Str 40:Na kraju 3.2 dodati:Također postoji potreba za uvođenjem poticanja zaštite inovacija i intelektualnog vlasništva za ICT koja se zbog postojeće pravne regulative ne može štititi patentima.

Komentar se ne prihvaća – navedena mjera 3.2 je horizontalna i odnosi se na sve vrste zaštite intelektualnog vlasništva za inovacije


Na kraju 3.4 dodati:Donijeti mjere (pravne i porezne) za poticanje sudjelovanja znanstvenika u većinskim udjelima spin-out poduzeća zasnovanim na proizvodima i uslugama na temelju njihovih inovacija



Str. 42:Točka 4.4Nije poznato što znači kratica EIS.



Str 47:Dodati 3.4: Poticanje izvrsnosti industrije kroz primjenu naprednih i inovativnih ICT rješenja i usluga

Komentar se ne prihvaća – Predložene mjere u prioritetu 3 su horizontalne i odnose se na cjelokupno gospodarstvo (poslovna ulaganja velikih poduzetnika u istraživanje, razvoj i inovacije)

70 Primjedbe na nacrt strategije - prijedlozi za

Str 48:Na kraju 4.3 dodati:Pojednostavniti pravnu regulativu i smanjiti porezno opterećenje te osigurati dugoročnu nepromjenjivost regulative za pokretanje poduzeća



RBr


poboljšanje zasnovanim na inovacijama te ulaganje poslovnih anđela u takva poduzeća.71 Primjedbe na


Str 49:Dodati 5.3:Nacionalne institucije (poput HGK) trebaju fokusirati svoje djelovanje na promidžbu inovativnih rješenja iz Republici Hrvatskoj u drugim državama te na stalne analize i izvještavanja o natječajima u drugim zemljama koji traže rješenja s potrebnim inovacijama koja postoje u Republici Hrvatskoj.

Komentar se ne prihvaća – navedeni prijedlog već se nalazi u Nacrtu u sklopu I stupa, mjera 1.4. Promocija i popularizacija inovacijske politike (str. 35)


Str. 51:Točka 1.2U tekstu se spominje: "flamanske inovacijske agencije IWT", bez navođenja punog naziva kratice IWT (barem u popisu kratica na str. 3). Pored toga, bilo bi korisno staviti poveznicu na web-stranicu Agencije.



Str 53:Dodati 1.6Također je potrebno donijeti zakonodavne i porezne propise koji su atraktivni za istraživače pri ulaganju svog znanja i inovacija u start-up tvrtke.

Komentar se prihvaća – (kako se radi o prijedlogu iz područja opisanog pod I stupom, predložena mjera će se dodati na Prioritet 3, mjera 3.5 – Stvaranje povoljnog zakonodavnog okvira za poduzetnički kapital. str.40)


Str 54:Treći red: dodati SVE društvene izazove iz okvirnog istraživačkog programa Obzor 2020 (Horizon 2020), a ne samo navesti dio njih.Prije "Opravdanost":U okviru znanstvenoistraživačke politike utjecati da se vrednovanje znanstvenoistraživačkog rada definira kroz kombinaciju znanstvene izvrsnosti (članci, publikacije) i utjecaja na tehnološki i gospodarski razvoj Republike Hrvatske (inovativni proizvodi za SVJETSKO (ne lokalno) tržište).

Komentar se ne prihvaća – u Nacrt će se uvrstiti svi izazovi Obzora 2020, dok mjere i preporuke za vrednovanje znanstvenoistraživačkog rada nisu u domeni ove strategije (iste su prepoznate u drugom strateškom dokumentu Vlade RH: Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije).


Str. 54:Točka 2.1• "quadrable" treba biti "quadruple".• "hellix" se na engleskom jeziku piše "helix".



Str. 57:Točka 1.4



RBr



Postdiplomski -> PoslijediplomskiU tekstu se spominju magistarski radovi kojih već nekoliko godina nema u sustavu poslijediplomskih studija u Hrvatskoj pa bi pojam "magistarskih radova" trebalo izbaciti iz teksta, a eventualno uvesti pojam poslijediplomskih specijalistički radova. U svakom slučaju, ovaj dio treba uskladiti sa zakonodavstvom vezanim za znanost i visoko obrazovanje.


Str. 59:Točka 3.2"Europski institut za tehnologiju" -> "Europski institut za inovacije i tehnologiju"



Str 61:Tablica: Prioritet 3: Pokazatelj:Pored broja patenata i trgovačkih marki dodati i broj evidentiranih dodatnih oblika zaštićenih oblika intelektualnog vlasništva (npr. za računalne programe jer se oni ne mogu patentirati, a predstavljaju ogroman komercijalni potencijal i vrijednost).

Komentar se ne prihvaća – Navedeni prijedlog nije u domeni Nacrta ove strategije

Documents

Strategija poticanja inovacija RH 2014-2020 S JAVNE... · Web viewPRIJEDLOG: U Prijedlogu strategije u I. tematsko m stupu u okviru zakonodavnog okvira za poticanje inovacije treba