STRATEGIJA RAZVOJA GRADA DUGOG SELA

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA DUGOG SELA (2014. – 2020.)

Grad Dugo Selo, II 2014. 1

REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. Ivana Lučića 2a/XIII, 10 000 Zagreb

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA DUGOG SELA



Sadržaj Strategije razvoja Grada Dugog Sela: Iskaznica Strategije razvoja Grada Dugog Sela 4 Radionice projekta Strategija razvoja Grada Dugog Sela 5 Kartografski prikazi 6 1. Uvod 7 1.1. Zašto Strategija razvoja 8 1.2. Struktura Strategije razvoja 11 1.3. Financiranje razvoja JLS-a 13 1.4. Povezivanje Strategije razvoja s planiranjem lokalnog proračuna 14 2. Strukturna analiza situacije 15 2.1. Općenito o Gradu Dugom Selu 2.1.1. Općenito o Zagrebačkoj županiji 2.1.2. Geografski položaj Grada Dugog Sela 17 2.1.3. Klimatske značajke Grada Dugog Sela 18 2.1.4. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti Grada Dugog Sela 2.2. Gospodarstvo 20 2.2.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora 2.2.2. Trgovačka društva 22 2.2.3, Obrtništvo 24 2.2.4. Poljoprivreda 25 2,2,5, Institucije i stručne službe za poljoprivredu i stočarstvo te edukacijske institucije 30 2.2.6. Poljoprivredne udruge i zadruge i OPG-i na području Grada Dugog Sela i županije 2.2.7. Šumarstvo 31 2.2.8. Turizam 32 2.2.9. Radna snaga - zaposlenost/nezaposlenost 33 2.2.10. Bankarstvo i financijske usluge 34 2.2.11. SWOT analiza gospodarstva 2.3. Društvene djelatnosti 35 2.3.1. Nadležnosti i interesi grada 2.3.2. Odgoj i obrazovanje 36 2.3.3. Kultura 38 2.3.4. Šport 40 2.3.5. Zdravstvo i socijalna skrb 41 2.3.6. Vatrogasna zaštita 42 2.3.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti 43



2.4. Zaštita okoliša 2.4.1. Odlaganje čvrstog otpada 44 2.4.2. Ispust otpadnih voda 2.4.3. Onečišćenje prirodnih resursa 2.4.3.1. Onečišćenje voda 2.4.3.2. Onečišćenje zraka 2.4.3.3. Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala 2.4.4. SWOT analiza zaštite okoliša 45 2.5. Institucije 2.5.1. Struktura državne administracije 2.5.2. Struktura županijske administracije 2.5.3 Struktura administracije Grada Dugog Sela 2.5.4 Aktivno vođenje proračuna Grada Dugog Sela 46 2.5.4.1. Proračun Grada Dugog Sela za 2014. godinu 47 2.5.4.2. Proračun Grada Dugog Sela - funkcijska klasifikacija rashoda 49 2.5.5. Zaduživanje jedinica lokalne samouprave 50 2.5.6. Kreiranje interesnih partnerstava 2.5.6.1. Sudjelovanje stanovništva 2.5.6.2. Javno privatno partnerstvo 51 2.5.7. SWOT analiza institucija 2.6. Prostorno uređenje 52 2.6.1. Uvod 2.6.2. Postupak prostornog uređenja 2.6.3. Prilagodbe i unapređenja infrastrukture 2.6.3.1. Vodno - gospodarski sustav 2.6.3.2. Energetski sustav 2.6.3.3. Plino – opskrba 53 2.6.3.4. Pošta i javne telekomunikacije 2.6.3.5. Promet 2.6.4. SWOT analiza prostornog planiranja 55 3. Vizija razvoja Grada Dugog Sela 56 4. Poveznice sa Župaijskom razvojnom strategijom 5. Strategija razvoja Grada Dugog Sela / ciljevi i prioriteti 57 6.1. Mjere razvoja Grada Dugog Sela 63 6.2. Razvojne smjernice 6.3. Operativni planovi / popis mjera razvoja Grada Dugoga Sela 65 6.4. Popis pojedinačnih projekata razvoja Grada Dugog Sela 66 7. Postupak praćenja i ažuriranja provedbe Strategije razvoja 100 7.1. Odgovornost za provedbu Strategije razvoja 7.1.1. Postupci upravljanja 7.1.2. Praćenje i ocjenjivanje 101 7.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija 7.1.4. Zaključak --- Prilog: Strateški ciljevi, prioriteti, mjere razvoja i projekti – rekapitulacija 102



Iskaznica Strategije razvoja Grada Dugog Sela STRATEGIJA RAZVOJA GRADA DUGOG SELA NARUčITELJ: GRAD DUGO SELO IZRAĐIVAČ: REGIONALNA RAZVOJNA AGENCIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE d.o.o. Ured: Ivana Lučića 2a/XIII 10 000 ZAGREB Tel: 01/6556 051, 01/6556 052, faks: 01/6556 053 Web: www.zacorda.hr Email: [email protected] U izradi su sudjelovali djelatnici Regionalne razvojne agencije Zagrebačke

županije u suradnji sa radnom skupinom, imenovanom na sastanku Kolegija Grada

Dugog Sela 2. rujna, te proširenoj na sjednici Kolegija 26. listopada 2013. godine.



Radionice projekta Strategija ukupnog razvoja Grada Dugog Sela Za izradu Strategije razvoja Grada Dugog Sela primijenjena je suvremena metodologija izrade, vođena radnom skupinom u suradnji sa Regionalnom razvojnom agencijom Zagrebačke županije d.o.o. koja je bila angažirana od strane grada. Radnu skupinu su sačinjavali lokalni tim stručnjaka pod stručnim vodstvom gradonačelnika Grada Dugo Selo i to:

INSTITUCIJA / TVRTKA IME I PREZIME

Grad Dugo Selo Stipo Velić

Grad Dugo Selo Vlado Kruhak

Grad Dugo Selo Pavo Jakovljević

Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o.

Tadija Penić

Dukom d.o.o. Ivan Funtek

Dukom plin d.o.o. Mladen Vrabec

Grad Dugo Selo Miljenko Brezak

Grad Dugo Selo Marijo Vinko

Grad Dugo Selo Veljko Bertak

Grad Dugo Selo Mladen Šestan

U širim radnim skupinama (poduzetnici i obrtnici, udruge, gradski vijećnici, ravnatelji ustanova,…) bili su zastupljeni svi entiteti koji su relevantni za postavljanje i određivanje Strategije razvoja Grada Dugog Sela. Dokument je proizišao iz radionica i niza diskusija koje su od rujna 2013. do veljače 2014. godine održane u Gradu Dugom Selu. U pripremnoj fazi izrade Strategije razvoja Grada Dugog Sela radionice radne skupine održane su 10. rujna i 4. studenoga 2013. godine, a tijekom dana 28. studenoga 2013. pozivom na gradskoj web stranici na raspravu o strategiji razvoja Grada Dugog Sela pozvana je javnost – poduzetnici i obrtnici, udruge, građani. Istoga dana odvojeno na širu radnu skupinu pozvani su gradski vijećnici, ravnatelji ustanova, gradskih proračunskih korisnika i škola, nakon čega je održana i treća radionica radne skupine. Radi konačnog definiranja utvrđenih strateških opredjeljenja četvrta zaključna radionica radne skupine održana je 19. veljače 2014. godine. Ovim putem zahvaljujemo svima koji su svojim angažmanom omogućili izradu ovog dokumenta.



Kartografski prikazi



1. Uvod Po Ustavu i drugom pozitivnom zakonodavstvu Republike Hrvatske, lokalna samouprava ima važne nadležnosti u zadovoljavanju potreba stanovništva. Osnovne nadležnosti jedinica lokalne samouprave su od vitalne važnosti za život i rad njenih stanovnika i imaju veliki utjecaj na sve aspekte života na lokalnoj razini. Temeljem Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13)

- grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište županije te svako mjesto koje ima više od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu. U sastav grada kao jedinice lokalne samouprave mogu biti uključena i prigradska naselja koja s gradskim naseljem čine gospodarsku i društvenu cjelinu te su s njim povezana dnevnim migracijskim kretanjima i svakodnevnim potrebama stanovništva od lokalnog značenja. Iznimno, gdje za to postoje posebni razlozi (povijesni, gospodarski, geoprometni), gradom se može utvrditi i mjesto koje ne zadovoljava uvjete iz stavka 1. ovoga članka,

- jedinice lokalne samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

o uređenje naselja i stanovanje o prostorno i urbanističko planiranje o komunalne djelatnosti o brigu o djeci o socijalnu skrb o primarnu zdravstvenu zaštitu o odgoj i osnovno obrazovanje o kulturu, tjelesnu kulturu i šport o zaštitu potrošača o zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša o protupožarnu i civilnu zaštitu o promet na svom području

Jedna od osnova djelovanja grada je gradski proračun, kojim se treba raspolagati načinom dobroga gospodara. Preduvjet za razvitak poželjne okoline, kako s gledišta pojedinca, tako i gledišta razvitka gospodarskih subjekata, razvijena je komunalna infrastruktura te javne službe i poduzetnička infrastruktura. Da bi se to postiglo potrebno je dugoročno planirati, što se odnosi i na gradski proračun. Razvoj infrastrukture, po ocjeni Europske unije, jedan je od multiplicirajućih faktora bržeg razvitka, kako na području gospodarstva, tako i na području društvenog razvitka. Težnje za poboljšanjem standarda i kakvoće življenja na jednoj strani, te ograničeni izvori financiranja na drugoj strani, zahtijevaju jasno postavljene dugoročne ciljeve, strategiju i razvojnu politiku grada. Premda se gradski proračun planira na godišnjoj razini, i do sada je bilo potrebno postaviti višegodišnju projekciju, kako bi planiranje bilo sustavnije i rezultati izgledniji.

http://www.zakon.hr/cms.htm?id=260












1.1. Zašto Strategija razvoja

Stihijski razvoj nikada nije dobrodošao, jer ne znamo do čega vodi, kako će utjecati na ukupan život pučanstva na određenom području te u što će se pretvoriti bliži i dalji okoliš. Stihijski razvoj do sada je svuda u svijetu rezultirao negativnim posljedicama, koje se često ne mogu u kraćem vremenu ispraviti. Daleko veća sredstva treba utrošiti na ispravljanje negativnih posljedica stihijskog razvoja određenog područja, nego što bismo utrošili na osmišljavanje i plansko vođenje razvoja bilo kojeg zadanog područja. Iz tog razloga se sve države, osobito razvijene, odlučuju na vođeni ili upravljani razvoj svojih dijelova, što rezultira ukupnim planirano vođenim razvojem cijele države. Isto tako je upravljani razvoj bitno „spustiti“ na niže razine, na županije i jedinice lokalne samouprave (gradove i općine). Jedinica lokalne samouprave je osnovna razvojna jedinica koja mora djelatno raditi na svom razvoju i oblikovati ga, te osigurati kontinuitet upravljanja razvojem. Stručnjaci za gospodarski razvitak usvojili su strateško planiranje i koriste ga kako bi lokalna zajednica preuzela odgovornost za svoju gospodarsku budućnost. Također je Vlada Republike Hrvatske identificirala potrebu za definiranjem regionalne politike zbog sve većeg produbljivanja društveno-razvojnih nejednakosti te povećanja neujednačenosti uvjeta života u različitim dijelovima zemlje kao i među različitim društvenim skupinama. Isto tako ta potreba je identificirana, jer je to politika EU te je cilj EU socijalna i ekonomska kohezija tj. smanjenje razlika u stupnju razvijenosti raznih regija unutar same Unije. Ovaj cilj ostvaruje se pomoću strukturnih i kohezijskih fondova. Europska regionalna politika izvorno je zajednička politika koja se temelji na financijskoj solidarnosti kroz spomenute fondove. Ona dopušta prijenos više od 35% proračuna Unije uglavnom od najbogatijih država članica na najmanje razvijene regije. Primjena strukturnih i kohezijskih fondova bitno utječe na povećanje konkurentnosti regije i pridonosi poboljšanju života njihovih građana, posebno u siromašnijim područjima. „Strategija regionalnog razvoja“ traži od Republike Hrvatske definiranje jasnog smjera razvoja te za taj isti razvoj osiguranje sredstava, a od nižih razina (regija, lokalnih gradova i općina) uključivanje u tako definiran razvoj. Stoga je potrebno na svim razinama razvoja postaviti sustav koji će omogućiti planiranje nacionalnog/regionalnog/lokalnog razvoja tj. sustava koji će omogućiti: 1. jasno definiranje razvoja 2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te 3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje javnih sredstava u pojedina područja. Izgradnja takvih sustava ključna je i za buduće korištenje strukturnih i kohezijskih europskih fondova.



Regionalna politika shvaćena je kao integralni dio sveukupne strategije za održivi nacionalni razvoj i konkurentnost. Štoviše, s obzirom na nastojanje RH da u potpunosti integrira svoje gospodarstvo i tržište u globalni kontekst, a posebice u jedinstveno tržište Europske unije, posebno je važno da svi dijelovi zemlje budu sposobni natjecati se u takvom okruženju. Održivi društveno-gospodarski razvoj nije moguće postići isključivo programima koji se oblikuju na središnjoj –nacionalnoj razini, odnosno primjenjujući tzv. pristup odozgo. Razvojni izazovi razlikuju se od područja do područja i zahtijevaju specifična rješenja te aktivno uključivanje lokalnih sudionika razvoja te je stoga potrebno osposobiti lokalne sudionike razvoja kako bi uspješno obavljali ulogu koju imaju u razvoju svojih područja. Instrument za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su strategije i programi razvoja županija i širih regija ili strategije i programi razvoja manjih područja – gradova i općina. Budući da je izrađena Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije od 2011. do 2013 godine -ŽRS (Glasnik Zagrebačke županije br. 11/2011. od 18. travnja 2011. godine), iz gore elaboriranog logično proizlazi potreba za strateškim planiranjem ukupnog razvoja gradova i općina koji se u sklopu iste županije nalaze. Baš zbog toga je Grad Dugo Selo započeo provedbu projekta „Strategija razvoja Grada Dugog Sela“. Strategija razvoja Grada Dugog Sela će svim sudionicima razvoja grada omogućiti dogovor o smjeru budućeg razvoja, a gradska izvršna tijela uputiti na najučinkovitije i najprikladnije projekte, aktivnosti i ulaganja koja odgovaraju tako definiranom razvoju, što nadalje služi kao podloga za predviđanje proračuna – financijskog plana lokalne samouprave. Isto tako specifična namjena strategije je odrediti gdje Grad Dugo Selo ekonomski želi biti u odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje tog cilja. Strategija razvoja kao strateški plan utvrđuje prioritete razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili. Sveobuhvatan plan obično pripremaju stručnjaci, ali samu strategiju određuje radna skupina u kojoj će biti zastupljeni svi oni od kojih će se tražiti da provedu plan. Strateško planiranje razvoja bavi se pitanjima koja utječu na : 1. zapošljavanje, 2. prihod, 3. privlačenje investicija, 4. pristup kapitalu, 5. komunalne usluge, 6. prometnu infrastrukturu i 7. na druge čimbenike izravno povezane sa održivim gospodarskim rastom i napretkom.



Jednako je tako važno to što strateško planiranje rješava samo ona pitanja koja se mogu promijeniti ili na koje se može utjecati. Usredotočuje se na resurse na koje će imati utjecaj. Provođenje, te praćenje i ažuriranje ovog plana razvoja označava slijedeći logičan korak u strateško-gospodarskom razvoju Grada Dugog Sela. Iako hrvatsko zakonodavstvo ne nalaže izradu strategije razvoja za jedinice lokalne samouprave, Grad Dugo Selo će izraditi razvojni dokument koji će sadržavati postojeće interese i razvojne potrebe Grada Dugog Sela. Kako bi se ostvarila

vizija

potrebno je da su jasno definirani

ciljevi

provedbom svake navedene

mjere koju čine pojedinačni

projekti



1. 2. Struktura Strategije razvoja Dokument „Strategija razvoja grada Dugog Sela“ strukturiran je u nekoliko dijelova.

U prvom poglavlju dat će se odgovori na pitanja o tome što Strategija razvoja predstavlja, tko je istu izradio, kome je namijenjena i koja je njezina svrha. Nadalje ona odgovara na pitanja o integralnom razvoju Grada, o financiranju Grada te o povezivanju Strategije s lokalnim proračunom.

U drugom poglavlju će se nalaziti strukturna analiza postojeće situacije u Gradu Dugom Selu. Analizirati će se slijedeća područja:

1. gospodarstvo

2. društvene djelatnosti

3. zaštita okoliša

4. institucije i

5. prostorno uređenje Grada Dugog Sela.

Nakon svakog analiziranog područja nalazi se SWOT analiza, koja sadrži procjenu snaga, slabosti, prilika i prijetnji određenih pojava ili situacija analiziranog područja.

U trećem poglavlju biti će opisana vizija razvoja Grada Dugog Sela.

U četvrtom poglavlju će se nalaziti definirane poveznice Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije sa Strategijom razvoja Grada Dugog Sela.

U petom poglavlju će biti navedeni ciljevi i prioriteti razvoja Grada Dugog Sela

Unutar ovog poglavlja nalaziti će se definirani ključni problemi pojedinog područja iz strukturne analize, te ciljevi u razvoju svakog pojedinog područja Grada. Članovi koji će činiti radnu skupinu imati će zadatak navesti važne probleme iz svakog analiziranog područja te utvrditi prioritetne probleme koje je potrebno riješiti sukladno značaju koji oni imaju. Što će neki problem dobiti više glasova u glasovanju od strane radne skupine to će veće biti njegovo značenje u prioritetima rješavanja.

Nakon što će se izglasati prioritetni problemi u svakom od područja, odrediti će se strateški ciljevi razvoja tog područja. Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za razvoj Grada, jer su resursi kojima raspolažu jedinice lokalne samouprave manji od mogućnosti koji se pred njih postavljaju.

Da bi se određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti potrebno je razviti planove pomoću kojih će se ti postavljeni ciljevi ostvariti.

U šestom poglavlju biti će navedene i razrađene mjere i projekti koji proizlaze iz plana razvoja Grada Dugog Sela.



U sedmom poglavlju će biti navedeni načini praćenja, monitoringa i ažuriranja izrađene Strategije razvoja Grada Dugog Sela.

Sva ulaganja u društveno-gospodarski razvoj Grada Dugog Sela bilo od strane državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnositi će se samo na one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete, osiguravajući dosljedan i koordinirani planirani razvoj i upravljanje jedinicama lokalne samouprave.

Cilj je da se ova Strategija razvoja Grada Dugog Sela prepozna kao učinkovit okvir za financiranje jasnih razvojnih ciljeva po prioritetima za što uspješniji budući razvoj Grada Dugog Sela.

STR

UK

TUR

A S

TRA

TEG

IJE

RA

ZVO

JA G

RA

DA

DU

GO

SEL

O

1) Što Strategija razvoja predstavlja, tko ju je izradio, kome je namijenjena

i koja je njezina svrha.

2) Strukturna analiza postojeće situacije u gradu Dugom Selu

3) Vizija razvoja Grada Dugo Selo

4) Poveznice Županijske razvojne strategije Zagrebačke županije sa

Strategijom razvoja Grada Dugo Selo

5)Strukturna analiza, problemi i ciljevi razvoja Grada Dugo Selo

6)Mjere/projekti koji proizlaze iz plana razvoja Grada Dugo Selo

7) Načini praćenja, monitoringa i ažuriranja izrađene Strategije

razvoja Grada Dugo Selo



1.3. Financiranje razvoja JLS-a

Lokalne samouprave odgovorne su za osnovne mreže infrastrukture poput lokalnih prometnica, objekata za rekreaciju, za vodovodnu i kanalizacijsku infrastrukturu. Trošak uspostavljanja i održavanje mreža infrastruktura i usluga u lokalnim samoupravama znatan je i ima tendenciju rasta. Zbog tih pritisaka lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanje privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za infrastrukturu lokalnih samouprava (javno-privatno partnerstvo). Tržište za kreditiranje investicijskih projekata lokalnih samouprava u RH je relativno novo, ali se vrlo brzo razvija. Tržište za komercijalne kredite postaje sve konkurentnije, kapitalno financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i međunarodnih financijskih institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave počinju sve više koristiti nove oblike financiranja, uključujući i izdanja javno uvrštenih obveznica i leasing. Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) imaju dobro razrađene postupke podnošenja i razmatranja zahtjeva, tako da nastoje upoznati lokalne samouprave s tim postupcima i uvjetima za dobivanje raspoloživih sredstava. Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjere kao mehanizam financiranja, ali primjena ove vrste financiranja je ograničena na prijevozna sredstva poput automobila, autobusa i kamiona. Leasing tvrtke tvrde kako je veći dio leasinga lokalnih samouprava ispod praga javnog nadmetanja. Leasing trenutno ne predstavlja značajan faktor financiranja lokalnih samouprava za nefinancijsku imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo promijeniti kako lokalne samouprave budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja. Mogući izvori financiranja za jedinice lokalne samouprave koji su trenutno dostupni u Hrvatskoj:

a) domaći izvori financiranja b) strani izvori financiranja

Osnovni mogući izvori financiranja jedinica lokalne samouprave su:

krediti poslovnih banaka

financiranje leasingom (operativni i financijski leasing)

izdavanje obveznica (moguće samo za određene JLS-e koje zadovolje uvjete)



krediti i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Hrvatske vode i Ministarstva vlade RH)

krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.4. Povezivanje Strategije razvoja s planiranjem lokalnog proračuna U trenutka kada se Strategija razvoja izradi i kada ju usvoji gradsko vijeće, njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako bi se izbjegao vremenski jaz između razrade projekata u Strategiji i provedbe, a tim i rascjep dvaju strana iste medalje. Što je vremenski odmak veći, veći je i rascjep pa je teže povezati dvije strane. Realizacija strateških opredjeljenja zahtijeva stoga vezivanje planiranja projekta s godišnjim i višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici. Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom planu koji proizlaze iz Strategije razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrže projekte ili specifične korake projekata u slijedećoj godini. Izrada proračuna za slijedeću fiskalnu godinu mora biti izravno povezana s izradom godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između Strategije razvoja i proračuna je ključan preduvjet uspješnog započinjanja i upravljanja održivim razvitkom.

Na tragu navedenog u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014-2016. Ministarstva financije obrazlaže se da „kod izrade proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2014. godinu i projekcija za 2015. i 2016. godinu jedinice će izrađivati plan razvojnih programa prema novoj metodologiji. Plan razvojnih programa izmijenjen je na način da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave… Sam plan razvojnih programa sada predstavlja strateško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za korištenje sredstava iz fondova Europske unije iz razloga što programi i projekti koji se planiraju financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima.“



2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE 2.1. Općenito o Gradu Dugo Selo 2.1.1. Općenito o Zagrebačkoj županiji

Grad Dugo Selo nalazi se u Zagrebačkoj županiji. Zagrebačka županija je smještena u središnjem dijelu središnje Hrvatske. Graniči sa 6 županija, Karlovačkom i Sisačko-moslavačkom na jugu, Bjelovarsko-bilogorskom i Koprivničko-križevačkom na istoku, Varaždinskom i Krapinsko-Zagorskom na sjeveru, Republikom Slovenijom na zapadu, a poput prstena - prekinutog samo u malom dijelu sjeverne strane - okružuje glavni grad Republike Hrvatske, Zagreb

Najznačajnije obilježje geografskog položaja Zagrebačke županije je činjenica da ona predstavlja najbližu prostornu periferiju metropole, Grada Zagreba, što ima brojne značajne posljedice, uključujući u prvom redu: poticaj gospodarskim aktivnostima zbog postojanja milijunskog zagrebačkog tržišta i recentnog širenja i/ili preseljenja gospodarskih aktivnosti iz Zagreba, viši društveni i gospodarski standard koji nudi blizina Zagreba (nadprosječne mogućnosti zapošljavanja, obrazovanja i dr.), te njime uzrokovane demografske procese (imigracijski trendovi i izražene dnevne migracije „središte – periferija“ te pojačani pritisak na okoliš i prirodne resurse uzrokovane većom naseljenošću i intenzitetom prometa i gospodarskih aktivnosti. Svojom površinom Zagrebačka županija spada među veće na području Hrvatske čiji povoljan geografski položaj, ugodna kontinentalna klima – umjereno



topla, dobra prometna povezanost, te povijesno kulturno nasljeđe imaju golem utjecaj na ukupni razvitak županije. Zagrebačka županija se prostire na 3. 060 km2 ( 5,41 % površine RH). Ukupan broj stanovnika županije prema popisu iz 2011. godine iznosio je 317.642 stanovnika. Županija obuhvaća 9 gradova i 25 općina. Ukupno je registrirano 697 naselja. Sjedište županije je u Gradu Zagrebu – u „prostornom središtu“ županije koje leži izvan njenog prstenastog područja. Zagrebačka županija reljefno obuhvaća pretežito nizinski prostor - niska ravničarsko-močvarna područja, plodne riječne doline (u prvom redu aluvijalna dolina Save), brežuljkaste terene (do 200 m.n.v.), pobrđa (200-600 m.n.v.), te gorje i gore (600-1000 m.n.v. , dio Medvednice, te Samoborsko i Žumberačko gorje). Stanovništvo je raspoređeno prostorno nehomogeno, s opadanjem broja stanovnika i gustoće naseljenosti odmicanjem od Zagreba. Gustoća je veća (181 stan./km2) u tzv. „prvom prstenu“ koji čine županijski gradovi Zaprešić, Samobor, Sveta Nedjelja, Velika Gorica i Dugo Selo, te općine Bistra, Brdovec, Stupnik, Rugvica, Brckovljani – koji se, s uključenim gradom Zagrebom, još naziva i Zagrebačkom konurbacijom. Oko 3 puta manja gustoća stanovnika (62 stan./km2) je u tzv. „drugom prstenu“ koji čine gradovi Jastrebarsko, Ivanić Grad, Vrbovec i Sveti Ivan Zelina, te periferne, najslabije naseljene općine. Recentni demografski trend je pozitivan (porast ukupnog broja stanovnika od 9,1% u razdoblju od 1981.-1991., 9,4% u razdoblju od 1991.-2001. te porast od 2,6% u razdoblju od 2001-2011. godine). Promatrano prostorno, naseljenost raste u „prvom prstenu“, dok se periferni, najrjeđe naseljeni prostori i dalje depopuliraju, čime se područje županije, na posve prirodan i postupan način, uspostavlja kao policentrična, razvojno relativno aktivna, suburbana zona državnog i regionalnog središta, grada Zagreba. Stanje voda u županiji daleko je od idealnog, a povremeno ne zadovoljava čak ni norme i standarde propisane Državnim planom zaštite voda. Najopterećeniji vodotok je rijeka Sava, koja u konačnici prima sve otpadne vode Zagrebačke županije, a među njima i otpadne vode najvećeg onečišćivača – grada Zagreba. I druge tekućice na području županije, koje prolaze blizu naselja, preopterećene su ispustima netretiranih otpadnih voda (npr. potok Črnec i rijeka Lonja). Tla u pojedinim dijelovima županije izložena su onečišćenju iz urbanih sredina, industrije, prometa, te intenzivne poljoprivrede. Zbog širenja urbanih područja, izgradnje infrastrukture, poslovnih zona, eksploatacije mineralnih sirovina, najvrednija poljoprivredna tla su najugroženija. Strukturu prostora Zagrebačke županije čine:

o poljoprivredne površine - 1.721, 7 km2 ili 56,3 % od ukupne površine županije o šumske površine - 1.055,1 km2 ili 34,5 % od ukupne površine županije o vode - 85,63 km2 ili 2,8 % od ukupne površine županije o izgrađena područja - 73,4 km2 ili 2,4 % od ukupne površine županije o infrastruktura (ceste, željeznice) 97,9 km2 ili 3,2 % od ukupne površine

županije o ostalo zemljište – 24, 5 km2 ili 0,8 % od ukupne površine županije



Klima na području Zagrebačke županije je kontinentalna: umjereno topla – sa

srednjim mjesečnim temperaturama od -3 do 22 C ; kišna – s oborinama jednoliko raspodijeljenim tijekom godine, bez sušnog razdoblja, što povoljno utječe na razvoj vegetacije; s razdobljem bez mrazeva od lipnja do rujna; s oko 20 dana sa snježnim pokrivačem u nizinskom dijelu; relativno oblačno područje - s prosječno 47 vedrih i 130 oblačnih dana godišnje. Zagrebačka županija sastoji se od 9 gradova: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica, Vrbovec i Zaprešić, i 25 općina: Bedenica, Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Farkaševac, Gradec, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Krašić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pisarovina, Pokupsko, Preseka, Pušća, Rakovec, Rugvica, Stupnik i Žumberak. 2.1.2. Geografski položaj Grada Dugog Sela

Površina Postotak %

Zagrebačka županija 3.058,15 100,00%

poljoprivredne površine 1.721,74 56,30%

šume 1.055,06 34,50%

vode 85,63 2,80%

izgrađena područja 73,40 2,40%

infrastruktura 97,86 3,20%

ostalo zemljište 24,47 0,80%

Ukupno 3.058,15 100,00%



Grad Dugo Selo nalazi se u istočnom dijelu Zagrebačke županije, a udaljen je 20 km od administrativnog središta županije – Zagreba. Na sjeveru i zapadu graniči s gradom Zagrebom, na istoku s općinom Brckovljani, a na jugu s općinom Rugvica. Grad Dugo Selo sastoji se od jedanaest naselja, to su: Andrilovec, Donje Dvorišće, Dugo Selo, Kopčevec, Kozinščak, Leprovica, Lukarišće, Mala Ostrna, Prozorje, Puhovo i Velika Ostrna. 2.1.3. Klimatske značajke Grada Dugog Sela U području Grada Dugog Sela prevladava umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku, oborine su jednoliko razdijeljene na cijelu godinu. Najsuši period u godini javlja se u hladno godišnje doba. Oborine tijekom godine imaju dva maksimuma, jači u lipnju i sekundarni u listopadu ili studenome, bez sušnog razdoblja, što povoljno utječe na razvoj vegetacije. U vegetacijskom razdoblju padne više od 50 % ukupne godišnje količine oborina. Razdoblje bez mraza je od lipnja do rujna. To je relativno oblačno područje s prosječno 47 vedrih i 130 oblačnih dana godišnje. 2.1.4. Površina, broj stanovnika i gustoća naseljenosti grada Dugog Sela

Grad Dugo Selo zauzima površinu od 53,79 km2 i čini 1,76 % ukupne površine Zagrebačke županije. U Gradu Dugom Selu prema popisu iz 2011. godine živi 17.466 stanovnika što predstavlja 4,66 % ukupnog stanovništva Zagrebačke županije. Prosječna gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila je oko 273 stanovnika na km2, što je bilo daleko više od državnog prosjeka (78 st/ km2), te prosjeka Zagrebačke županije (101 st/ km2). Deset godina kasnije, prema podacima iz popisa iz 2011. godine, prosječna gustoća naseljenosti na području Grada Dugog Sela iznosi oko 324 stanovnika na km2, što je i dalje daleko više od prosjeka Zagrebačke županije (104 st/ km2). Grad Dugo Selo ima prostora i mogućnosti za povećanje broja stanovnika na svom području, privlačnom zbog povoljnog smještaja, kvalitetnih uvjeta življenja i blizine grada Zagreba. Prostor Grada Dugog Sela uz kontinuirano i intenzivno naseljavanje osobito posljednjih desetljeća, prati i visoki prirodni priraštaj stanovništva. Uslijed intenzivnog prirasta broja stanovnika u Gradu Dugom Selu rastu i potrebe za sve većim ulaganjima u komunalnu infrastrukturu, školske i predškolske ustanove, zdravstvenu zaštitu i druge potrebe povećanog broja stanovnika.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Klima



STANOVNIŠTVO GRADA DUGO SELO PO NASELJIMA I SPOLU 2011. godine

Ime grada/općine Ime naselja Spol Ukupno

Dugo Selo UKUPNO sveukupno 17.466

Dugo Selo UKUPNO muški spol 8.519

Dugo Selo UKUPNO ženski spol 8.947

Dugo Selo ANDRILOVEC sveukupno 286

Dugo Selo Andrilovec muški spol 136

Dugo Selo Andrilovec ženski spol 150

Dugo Selo DONJE DVORIŠĆE sveukupno 188

Dugo Selo Donje Dvorišće muški spol 100

Dugo Selo Donje Dvorišće ženski spol 88

Dugo Selo DUGO SELO sveukupno 10.453

Dugo Selo Dugo Selo muški spol 5.087

Dugo Selo Dugo Selo ženski spol 5.366

Dugo Selo KOPČEVEC sveukupno 1.093

Dugo Selo Kopčevec muški spol 541

Dugo Selo Kopčevec ženski spol 552

Dugo Selo KOZINŠČAK sveukupno 1.345

Dugo Selo Kozinščak muški spol 657

Dugo Selo Kozinščak ženski spol 688

Dugo Selo LEPROVICA sveukupno 254

Dugo Selo Leprovica muški spol 122

Dugo Selo Leprovica ženski spol 132

Dugo Selo LUKARIŠĆE sveukupno 1.020

Dugo Selo Lukarišće muški spol 501

Dugo Selo Lukarišće ženski spol 519

Dugo Selo MALA OSTRNA sveukupno 325

Dugo Selo Mala Ostrna muški spol 169

Dugo Selo Mala Ostrna ženski spol 156

Dugo Selo PROZORJE sveukupno 521

Dugo Selo Prozorje muški spol 245

Dugo Selo Prozorje ženski spol 276

Dugo Selo PUHOVO sveukupno 710

Dugo Selo Puhovo muški spol 350

Dugo Selo Puhovo ženski spol 360

Dugo Selo VELIKA OSTRNA sveukupno 1.271

Dugo Selo Velika Ostrna muški spol 611

Dugo Selo Velika Ostrna ženski spol 660

Izvor: Državni zavod za statistiku



2.2. Gospodarstvo 2.2.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora Gospodarstvo Grada Dugog Sela ima nekoliko osnovnih pravaca gospodarskog razvoja. S obzirom na raspoložive resurse i tržišne uvjete kao glavni subjekti gospodarskog razvoja istakli su se:

1. trgovina 2. prerađivačka industrija 3. građevinarstvo 4. prijevoz i skladištenje

Gospodarski razvoj jedan je od temeljnih prioriteta u razvoju Grada Dugog Sela, radi čega prema prostorno planskim dokumentima za gospodarsku aktivnost je namijenjeno gotovo 300 ha građevinskog zemljišta, na kojem se širi i prostor službene poduzetničke zone.

Parcele su pretežno u državnom vlasništvu. Grad Dugo Selo u svojem vlasništvu u dijelu poduzetničke zone Puhovec ima više manjih parcela, a u dijelu poduzetničke zone Črnovčak Grad Dugo Selo ima površinu od 100.000 m2, gdje je u vlasništvu države raspoloživo još više od 90 ha zemljišta (Kopčevec), izuzetno pogodnog za poduzetničke aktivnosti.

Postoji vrlo ozbiljna inicijativa da se na ovom prostoru Črnovčaka, na oko jedan milijun četvornih metara zemljišta, izgradi logističko distributivni centar i kontejnerski terminal.

Prerađivačka industrija

21%

Građevinarstvo7%

Trgovina na veliko i malo, …

59%

Ostale djelatnosti

8%

Prijevoz i skladištenje

5%

Struktura ukupnog prihoda poduzetnika Grada Dugog Sela po djelatnostima

Izvor: FINA, podaci iz GFI za 2012. godinu



Uzimajući u obzir veličinu, mogućnost širenja i lokacijske prednosti, prostori Poduzetničke zone Dugo Selo vrlo su privlačni ne samo za ulaganja malih i srednjih poduzeća, kojima je među ostalim osobito interesantna blizina grada Zagreba, već i značajnim i većim investitorima, kojima je u poslovanju važan neposredan i kvalitetan pristup glavnim, pa i međunarodnim pravcima željezničkog i cestovnog transporta.

Od proizvođačkih djelatnosti osobito je značajan dolazak «Dalekovoda», koji 2004. na prostoru dugoselske poduzetničke zone otvara svoju «Cinčaonicu», a od 1.11.2011. posluje kao „Dalekovod Proizvodnja“. Od većih tvrtki u Poduzetničkoj zoni Dugo Selo posluju „Agrofructus“, „Kemokop“, „Velebit-Promet“,…

Trenutno u Poduzetničkoj zoni Dugo Selo dvije tvrtke grade svoje proizvodne pogone (za preradu pilećeg mesa i uljaru), a u pripremi je i gradnja treće (dekorativno staklo), u kojima će tijekom 2014. godine biti otvoreno oko 150 novih radnih mjesta.

Daljnjem razvoju gospodarstva značajno će pridonijeti proces investicijskog ulaganja koji će biti omogućen dijelom i provedbom Strategije razvoja i korištenjem potencijalnih sredstava fondova EU. Trenutno se na području Grada Dugog Sela realizira za gospodarski i ukupni razvoj važan PROJEKT UNUTARNJE VODE – Podprojekt izgradnje sustava odvodnje DUGO SELO – RUGVICA, čiji je koncept predstavljen je u rujnu 2005. godine u okviru programa suradnje Svjetske banke i Republike Hrvatske. Podprojekt Dugo Selo Rugvica – odvodnja otpadnih voda je složeni projekt ukupno procijenjene vrijednosti I faze u iznosu od 12,8 milijuna EUR ili 92 milijuna kuna, a koji obuhvaća izgradnju gravitacijskih kanala s pripadajućim revizijskim oknima, tlačnih cjevovoda s



pripadajućim zasunskim oknima, crpnih stanica, retencijskih građevina i prekidnih okana i drugih pripadnih objekata te prikupljanje otpadnih voda gravitirajućeg područja i njihov transport prema budućem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, kao i izgradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, II stupanj pročišćavanja. II faza ovoga projekta, koja će se financirati iz sredstava EU fondova, procijenjene vrijednosti od cca 140 mil. kuna, obuhvaća rekonstrukciju postojećeg sustava odvodnje Grada Dugog Sela, izgradnju sekundarne mreže pripadajućih naselja na području Grada Dugog Sela i Općine Rugvica, te uzgradnju glavnog kolektora prema naseljima Oborovo i Prevlaka sa pripadajućom sekundarnim mrežom naselja koja gravitiraju predmetnom području, kao i dogradnju uređaja na III stupanj pročišćavanja. (Izvor: Hrvatske vode, Informacija o podprojektu „Dugo Selo – Rugvica“, 11/2011. 2.2.2. Trgovačka društva Trgovačko društvo je pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o trgovačkim društvima. Upis društva u Sudski registar uređen je Zakonom o sudskom registru i Pravilnikom o načinu upisa u Sudski registar. Poduzetnici su prilikom otvaranja poduzeća i registriranja dodatnih djelatnosti upućeni na Trgovački sud u Zagrebu koji je nadležan za cijelo područje Zagrebačke županije. OSTVARENI UKUPNI PRIHOD TRGOVAČKIH DRUŠTAVA SA SJEDIŠTEM NA PODRUČJU GRADA DUGOG SELA – po godinama (u mil.kn)

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

1.600

1.800

2.000

2.200

UKUPNI PRIHOD (mil.kuna) 658 734 786 827 1.107 1.196 1.464 1.474 1.702 1.795 2.067

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.



OSTVARENI UKUPNI PRIHOD TRGOVAČKIH DRUŠTAVA SA SJEDIŠTEM NA PODRUČJU GRADA DUGOG SELA - po djelatnostima (u mil.kn)

Iz priloženih grafičkih prikaza (prema podacima FINE) vidi se nastavak trenda povećanja ukupnog prihoda trgovačkih društava sa sjedištem na području Grada Dugog Sela u 2012. godini (indeks 2012./2011.g. 115%). Pritom 59% ukupnog prihoda u 2012. godini ostvareno je u djelatnosti trgovine na veliko i malo, 21% u prerađivačkoj industriji, na građevinarstvo se odnosi 7%, na djelatnost prijevoza i skladištenja otpada 5%, a još 8% je ukupni prihod ostalih djelatnosti (prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine). U 2012. godini u odnosu na prethodnu 2011. godinu povećan je broj trgovačkih društava sa 364 na 367*, a ukupni broj zaposlenih povećan je sa 2.382 na 2.569 (za 8%). Prema vrstama djelatnosti: - u djelatnosti trgovine na veliko i malo nastavlja se usporavanje rasta ukupnog prihoda - u prerađivačkoj djelatnosti, poslije zabilježenog okretanja trenda i blagog rasta ukupnog prihoda tijekom 2011. godine, u 2012. godini ostvareni ukupni prihod u ovoj djelatnosti je udvostručen, - blago je prekinut trend pada ukupnog prihoda u građevinarstvu.

* Recentni podaci u Registru poslovnih subjekata Hrvatske gospodarske komore (Internet stranice HGK) govore i o više od 500

aktivnih poslovnih subjekata na području Grada Dugog Sela, a među njima je i veliki broj j.d.o.o. osnovanih sukladno novim zakonskim mogućnostima tijekom 2013. godine, ustanova, ....

0

200

400

600

800

1.000

1.200

1.400

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.



Prvih 10 gospodarskih subjekata u Gradu Dugom Selu su:

Po ukupnom prihodu u 2012. godini (prema podacima FINE): 1. AGROFRUCTUS d.o.o. 2. STRIDON - PROMET d.o.o. 3. DALEKOVOD PROIZVODNJA d.o.o. 4. VELEBIT - PROMET d.o.o. 5. HELB d.o.o. 6. DUKOM PLIN d.o.o. 7. NAJAM RIWAL d.o.o. 8. EURONOVA d.o.o. 9. DECEUNINCK d.o.o. 10. DUKOM d.o.o. Po broju zaposlenih: Br. zaposlenih 1. DALEKOVOD - CINČAONICA d.o.o 544 2. AGROFRUCTUS d.o.o. 211 3. HELB d.o.o. 86 4. VODOPRIVREDA LONJA - ZELINA d.o.o. 64 5. VELEBIT - PROMET d.o.o. 58 6. KONOBA BARBA VL. NEVENKA BUNČIĆ 41 7. DUKOM d.o.o. 38 8-10. DAROJKOVIĆ d.o.o. 28 8-10. GRADITELJ DUGO - SELO d.o.o. 28 8-10. ZELENI KVADRAT d.o.o. 28 2.2.3. Obrtništvo Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili više gospodarskih djelatnosti radi postizanja dobiti/dohotka koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Registracija obrta se provodi na način da obrtnik podnosi prijavu za upis u Obrtni registar. Za obrtnike čije je sjedište na području Grada Dugog Sela to je Ured državne uprave, Ispostava Dugo Selo, pododsjek za gospodarstvo. Obrtništvo u Dugom Selu ima dugu tradiciju, te je ulaganje u obrtničku infrastrukturu svakako jedno od važnijih mjera u pogledu razvoja. Obrtništvo u Dugom Selu, ali i u cijeloj Republici Hrvatskoj , je u konstantnom padu zadnjih nekoliko godina, te je svako investicijsko ulaganje za očuvanje obrtništva dobro došlo. U rujnu 2013. godine prema podacima Udruženja obrtnika Dugog Sela na području Grada Dugog Sela evidentirano je 289 obrtnika (u svibnju 2012. godine 312). Po zastupljenosti dominiraju uslužne djelatnosti sa 141 obrtnikom (uglavnom na području građevinarstva, te pružanja usluga popravaka i održavanja), a slijedi sekcija trgovaca sa 41 obrtnikom, ugostitelja – 33 obrtnika, 30 prijevoznika, 27 obrtnika koji se bave proizvodnim djelatnostima i 17 frizera i kozmetičara.



BROJ OBRTNIKA U GRADU DUGOM SELU - PO SEKCIJAMA

Izvor: Udruženje obrtnika Dugo Selo

2.2.4. Poljoprivreda

Prema popisu poljoprivrednika iz 2003. godine Državnog zavoda za statistiku na području Grada Dugog Sela postoji 890 poljoprivrednih kućanstava, koja raspolažu sa sveukupno 1.547,81 ha poljoprivrednog zemljišta, što u prosijeku iznosi 1,74 ha po kućanstvu. . Poljoprivredna proizvodnja ima dugu tradiciju na području Grada Dugog Sela kroz ratarstvo, stočarstvo, proizvodnju mlijeka, proizvodnju povrtlarskih kultura i vinogradarstvo. Najveći dio poljoprivrednog zemljišta čine oranice i vrtovi, a slijede livade, vinogradi i voćnjaci. U biljnoj proizvodnji dominira proizvodnja žitarica, dok je stočarstvo orijentirano na proizvodnju svinja, goveda, peradi, a u novije vrijeme ovaca i koza. Osnovni problemi u poljoprivredi grada:

• Izrazito mala i staračka seoska domaćinstva • Nedostatak suvremene tržne infrastrukture (skladišta, hladnjače, veletržnice)

na nivou grada i županije • Izrazito slab rast proizvodnje, što ukazuje da se nove tehnologije slabo uvode i

upotrebljavaju • pad proizvodnje u stočarskoj proizvodnji ukazuje na problem staračkih

domaćinstava na selu koja više ne drže stoku, a novih investicija u farme gotovo da i nema.

Sekcija uslužnih

djelatnosti;

141

Sekcija trgovaca; 41

Sekcija ugostitelja;

33

Sekcija proizvodne djelatnosti;

27

Sekcija prijevoznika;

30

Sekcija f rizera i

kozmetičara;

17



Broj kućanstava za poljoprivrednu proizvodnju s ukupno raspoloživim zemljištem

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Stočni fond grada Dugo Selo

Općina / stoka Goveda Svinje Ovce Koze Konji Kunići Perad Pčelinje zajednice

D. Selo 398 3.502 213 266 13 757 17.509 375

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha Broj parcela

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa površina zemljišta

Ukupno korišteno

u vlasništvu

uzeto u zakup

dano u zakup

Ostalo zemljište, ha

korištenoga poljoprivrednog zemljišta

Zagrebačka županija

38.283 105.301,28 74.005,65 68.729,31 8.843,89 3.567,55 31.295,63 189.096

Dugo Selo 890 1.547,81 1.184,91 1.137,97 67 20,05 362,9 2.628



Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta

OPIS Zagrebačka županija

% Dugo Selo %

oranice i vrtovi 46.512,01 62,85% 735,99 62,11%

povrtnjaci (na okućnici, korišteni za vlastite potrebe)

408,52 0,55% 10,78 0,91%

livade 22.018,35 29,75% 373,61 31,53%

pašnjaci 1.621,76 2,19% 5,65 0,48%

voćnjaci 1.423,98 1,92% 32,8 2,77%

vinogradi 1.993,78 2,69% 25,67 2,17%

rasadnici i košaračka vrba i dr. 27,25 0,04% 0,41 0,03%

Ukupno korišteno zemljište 74.005,65 100,00% 1184,91 100,00%

neobrađeno poljoprivredno zemljište 6.972,82 67,56

šumsko zemljište 19.605,80 211,2

ostalo 4.717,01 84,14

Ukupno ostalo 31.295,63 362,9

Sveukupno 105.301,28 1.547,81 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godine



Broj i demografija ljudi u poljoprivrednom sektoru

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema ukupno raspoloživom zemljištu

Zagrebačka županija % Dugo Selo %

Broj kućanstava, ukupno 38.283 890

Broj članova kućanstava, ukupno 133.553 3.257

Muški 65.315 48,91 1.609 49,40

Ženski 68.238 51,09 1.648 50,60

Demografska struktura

do 25 godina 35.630 26,68 943 28,95

25 – 34 15.731 11,78 410 12,59

35 – 44 18.251 13,67 456 14,00

45 – 54 20.485 15,34 496 15,23

55 – 64 16.783 12,57 404 12,40

više od 64 26.673 19,97 548 16,83 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godine Već iz podataka dostupnih temeljem popisa poljoprivrede iz 2003 godine može se zaključiti da na području Grada Dugog Sela poljoprivredna proizvodnja nije razvijena na principima modernog poljoprivrednog gospodarstva, a do 2012. godine stanje se nije popravilo. Radi se pretežno o malim proizvođačima koji proizvode za svoje potrebe te dio svojih proizvoda plasiraju lokalno koristeći tradicionalne kanale za distribuciju proizvoda.



Strukturu poljoprivrednih površina čine male parcele. Kvaliteta tla na području Grada

nije visoka. Radi se o tlu koje je teško obradivo i slabo propušta vodu te zahtjeva

intenzivnu obradu da bi se ostvarili primjereni urodi. Vinogradarski posjedi su mali i u

stalnom opadanju kako se južni obronci Martin brega polako pretvaraju u stambena

područja.

Na području Grada djeluje nekoliko proizvođača cvjećarskih kultura u plastenicima.

Radi se o ograničenim količinama, a proizvođači nisu međusobno povezani te većinu

proizvoda plasiraju u lokalnu zajednicu.

Iznimku u poljoprivrednoj proizvodnji čine malobrojni proizvođači na području naselja

Leprovica koji obrađuju veće površine za uzgoj povrtnih kultura te voćarski nasadi na

južnim obroncima Martin brega (ostaci bivšeg voćnjaka na ulazu u Dugo Selo ) i u

naselju Prozorje. Činjenica da na području Grada djeluje jedna od većih hladnjača za

čuvanje i distribuciju voća u vlasništvu tvrtke AGROFRUCTUS d.o.o. daje mogućnost

planiranja razvoja voćarske proizvodnje većih razmjera.

Na području Grada ne postoje veći stočarski proizvođači. Dominira svinjogojstvo ali

prvenstveno na manjim posjedima. Mljekarska proizvodnja je zanemariva.

Tvrtka MARJAN VOĆE d.o.o. bavi se pakiranjem i distribucijom sušenog voća, a u

skorije vrijeme planira se otvaranje klaonice pilića tvtke VALIPILE d.o.o. i pogona za

proizvodnju bučinog ulja tvrtke PAVITA d.o.o., čiji su proizvodni pogoni u

poduzetničkoj zoni u izgradnji, što otvara mogućnosti za razvoj pratećih

poljoprivrednih proizvodnih kapaciteta.

Jedna od prednosti ovog područja je blizina Grada Zagreba kao potencijalnog tržišta

na kojem se mogu plasirati poljoprivredni proizvodi iz manjih gospodarstava koji

moraju biti prepoznati svojom kvalitetom, prirodnim ili eco uzgojem. Za distribuciju

takvih proizvoda trenutačno postoji sustav tržnica u Gradu Zagrebu, te mali broj

specijaliziranih dućana koji prodaju tradicijske poljoprivredne proizvode. Da bi se

dalje razvijalo poljoprivrednu proizvodnju potrebno je izgraditi prepoznatljivost

proizvoda s područja Grada, udružiti manje proizvođače te izgraditi alternativne

kanale distribucije.

Sve navedeno, kako se obrazlaže u gradskim prostorno planskim dokumentima, pred

prostorno planiranje, postavlja zadaću usmjeravanja razvoja pogona za obradu

poljoprivrednih proizvoda u gospodarske zone te očuvanja područja pogodna za

poljoprivredu, prvenstveno kroz razvoj povrtlarske i voćarske proizvodnje. Na južnim

područjima Martin Brega potrebno je uskladiti gradnju s očuvanjem prirodnih

vrednota nekada vinogradarskog područja.



2.2.5. Institucije i stručne službe za poljoprivredu i stočarstvo te edukacijske institucije Djelatnosti poljoprivredno savjetodavne službe za područje Dugog Sela obavljaju stručni savjetnici Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu. Najbliže sjedište Hrvatskog stočarskog centra nalazi se u Gradu Sv. Ivan Zelina. U Dugom Selu nalazi se sjedište veterinarskog ureda (inspekcije) pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. U proteklom razdoblju sve poslove vezane za upise u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, te upis poticaja za biljnu proizvodnju uključujući godišnja plaćanja za voćarstvo i vinogradarstvo, vođenje registra proizvođača grožđa i vina, registar dobavljača Božićnih drvaca, te promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, obavljao je Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, ispostava Dugo Selo, a osnivanjem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ova institucija odgovorna je za provedbu mjera nacionalnih potpora i pretpristupnih programa za poljoprivredu i ruralni razvoj te po ulasku u EU i mjera Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije. Tijekom tog procesa Agencija vrši podrobne kontrole korisničkih zahtjeva, odobrava a potom i pravodobno isplaćuje novčane poticaje i naknade svojim krajnjim korisnicima, u skladu sa nacionalnim i europskim zakonodavstvom. Veterinarske usluge obavlja Veterinarska ambulanta Dugo Selo i veterinarska ambulanta u Oborovu. Inicijative za poljoprivredne kredite, investicije i druge mjere za poljoprivredni razvoj potiču se putem Županijskog upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo. 2.2.6. Poljoprivredne udruge i zadruge i OPG-i na području Grada Dugog Sela i županije Na području Zagrebačke županije nalazi se sveukupno 36 poljoprivrednih zadruga i 62 poljoprivredne udruge. Od ukupno 36 poljoprivrednih zadruga u Zagrebačkoj županiji na području Grada Dugog Sela je registrirana jedna poljoprivredna zadruga, a od ukupno 62 poljoprivredne udruge u Zagrebačkoj županiji na području Grada Dugo Selo nalaze se dvije poljoprivredne udruge, i to:

o Vinogradarsko-vinarska udruga “Terra Santi Martini“ Dugo Selo o Udruga pčelara “Maslačak“ Dugo Selo.

Od 890 poljoprivrednih kućanstava na području Grada Dugog Sela (prema Popisu poljoprivrede 2003. godine) danas je u Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) registrirano oko 300 poljoprivrednih domaćinstava. Po zakonskoj definiciji, OPG je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju čine punoljetni članovi zajedničkoga kućanstva koji se stalno ili povremeno bave



radom na gospodarstvu (sa prebivalištem na istoj adresi), a temelji se ili na vlasništvu i uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti, ili samo na uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Upisnik poljoprivrednih gospodarstava sadrži podatke o poljoprivrednom gospodarstvu, nositelju tj. odgovornoj osobi i članovima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, sjedištu poljoprivrednog gospodarstva, gospodarskim objektima u sjedištu i izvan sjedišta, posjedu poljoprivrednog zemljišta, korištenju poljoprivrednog zemljišta, prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u i stoci. Podaci se objedinjuju u središnjoj bazi podataka o poljoprivrednim gospodarstvima u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a koriste se u provedbi mjera poljoprivredne politike, te za potrebe vođenja statistike. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr) u kalendarskoj 2012. godini korisnicima s adresom na području Grada Dugog sela isplaćeno je putem izravnih plaćanja ukupno 119 potpora u ukupnom iznosu od 1.126.081 kune, a još 19 potpora u ukupnom iznosu od 17.804.974 kune po ostalim modelima plaćanja. Razvojem poljoprivrede i poticajnim mjerama za udruživanje poljoprivrednika, trenutno stanje udruživanja i povezivanja uzdiglo bi se na viši nivo. 2.2.7. Šumarstvo Značajne površine Grada Dugog Sela zauzimaju šume, u postotnim omjerima to iznosi 22,64 % od ukupne površine Grada Dugog Sela.

Površine šuma na području županije, grada Dugo Selo i općina Brckovljani i Rugvica

Površine šume Ukupno zemljište, ha

Od toga - šume

% Učešće u Županiji

Zagrebačka županija 305.815 114.034 37,29% 100,00%

Grad Dugo Selo 5.379 1.218 22,64% 1,07%

Površine šume državno privatno ukupno privatno

Grad Dugo Selo 844 374 1.218 30,71% Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, 2009.g.

http://www.apprrr.hr/



2.2.8. Turizam Turizam je svakako jedna od važnih gospodarskih grana, važna za promociju određenog kraja, a isto tako i za donošenje financijske dobiti i zapošljavanje. Lokalne zajednice moraju na vrijeme prepoznati važnost ove gospodarske djelatnosti i prije svega odrediti svoje prioritete u turističkoj ponudi kao i vrste turizma koje žele razvijati. Grad Dugo Selo prema svojem zemljopisnom položaju i prirodnim potencijalima ima priliku razviti slijedeće vrste turizma:

○ Seoski turizam ○ Kulturni turizam

○ Manifestacijski turizam Temeljem Zakona o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08), kojim se uređuje svrha i način funkcioniranja Turističkih zajednica, Turističke zajednice osnivaju se radi promicanja i unapređenja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fizičkih osoba koje pružaju ugostiteljske i druge turističke usluge ili obavljaju drugu djelatnost neposredno povezanu s turizmom na način da upravljaju destinacijom na razini za koju su osnovane.

Pozicioniranju Turističke zajednice Grada Dugog Sela pomaže Turistička zajednica Zagrebačke županije i Zagrebačka županija, kao i krovne nadležne institucije: Hrvatska turistička zajednica i Ministarstvo turizma, koje svojim potporama i projektima, te zakonskom regulativom usmjeravaju razvoj turističkih zajednica i turizma općenito.

Elementi turističkog proizvoda jesu prirodna i kulturna baština Grada Dugog Sela, te njegovi gospodarski potencijali koji utječu na turistički proizvod, a to su sve grane ugostiteljstva, smještajni kapaciteti, seoski turizam, poslovni turizam, razvoj elitnog turizma, team building, zdravstveni turizam, gastro turizam, vjerski turizam. Prateći potencijali su sva infrastruktura (prometna, zakonodavna, upravna) i fondovi EU.

U prirodne resurse ( u smislu turističkog potencijala) ubrajamo:

- geografski položaj (blizina gradu Zagrebu – mogućnost razvoja izletničkog turizma)

- klima - Martin Breg – tradicionalno vinogradarski kraj - jezera uz ciglanu - ostali prirodni resursi.

Kulturna baština su kulturno-povijesni spomenici Grada Dugog Sela, od kojih su najznačajniji: crkva sv. Martina u Prozorju (Martin Breg), ostavština grofova Drašković (4 zgrade u centru Dugog Sela – zgrada Gruntovnice, zgrada Vodoprivrede, zgrada bivšeg Doma zdravlja i kula u perivoju grofova Drašković), te tradicijske drvene kuće kojih je mnogo u centru Dugog Sela, ali i raštrkanih po svim naseljima Grada Dugog Sela. U kulturnu baštinu također ubrajamo našu tradiciju i



povijest našeg grada ( Darovnica kralja Andrije II. iz 1209. godine kojom daruje „Zemlju sv. Martina“ Templarima, arheološki nalazi na Martin Bregu koji nas povezuju s Templarima, običaji vezani uz Martinje i sv. Martina).

Prirodni resursi Grada Dugog Sela temelj su za razvoj seoskog i izletničkog turizma, a kulturna baština temelj je za razvoj kulturnog turizma.

Ključne točke (kapaciteti) za razvoj turizma u Gradu Dugom Selu su:

1.Klet obitelji Bunčić – kapacitet za razvoj seoskog i izletničkog turizma 2.Arheološki lokalitet i kulturno povijesni spomenik crkva sv. Martina na Martin Bregu, zajedno sa martinskom baštinom – temelj za razvoj kulturnog turizma. Crkva sv. Martina oplemenjena je i obilježena „stopom sv. Martina“, čime je Grad Dugo Selo, kao prvi grad u Republici Hrvatskoj, pridružen europskoj kulturnoj ruti „stopama sv. Martina“, što otvara daljnje mogućnosti za razvoj kulturnog turizma.

Navedeni resursi temeljni su za formiranje turističke ponude Grada Dugog Sela, a u turističku ponudu potrebno je uključiti sve druge resurse, poput župne crkve sv. Martina, smještajne kapacitete u Lukarišću, biciklističke staze, lovna i ribolovna područja ( za razvoj selektivnih vrsta turizma), te svu tradiciju našeg kraja koja se njeguje kroz turističke manifestacije ( sportske, kulturne, zabavne, vinske).

2.2.9. Radna snaga – zaposlenost / nezaposlenost Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO, 2008.g.), Središnja služba u Zagrebu, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju iz radnog odnosa po svim osnovama doprinos uplaćuje 5.247 osoba sa područja Grada Dugog Sela.

Pregled nezaposlenih osoba na razini Grada Dugog Sela prema razini obrazovanja i spolu

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, siječanj, 2014.

Na dan

(0) Bez škole i nezavršena

osnovna škola11 4 15 17 8 25 19 10 29

(1) Završena osnovna škola 124 147 271 151 184 335 146 171 317

(2) Srednja škola 349 327 676 440 417 857 424 444 868

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni

studij i viša škola20 18 38 29 33 62 29 34 63

(4) Fakultet, akademija,

magisterij, doktorat11 29 40 20 50 70 19 54 73

Ukupno 515 525 1040 657 692 1349 637 713 1350

UKUPNOŽene

31.12.2011 31.12.2012 31.12.2013

Spol UKUPNOŽeneMuškarci MuškarciUKUPNOŽeneMuškarci



2.2.10. Bankarstvo i financijske usluge

Financiranje poduzetništva u Gradu Dugom Selu obavlja se putem:

o programa kreditiranja poslovnih banaka o Programa kreditiranje Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR-a) o Programa poticanja poduzetništva koje provode razna ministarstva i jedinice

lokalne samouprave u suradnji s županijom U gradu Dugo Selo postoji 4 poslovnica banaka i 11 bankomata. Financijske transakcije najviše se obavljaju preko područnih poštanskih ureda i Fina-e. 2.2.11. SWOT analiza gospodarstva

Prednosti Nedostaci

o Odličan geostrateški položaj

dugoselskog područja o Postojanje glavnih prometnih

pravaca povezujući se s ostatkom RH i paneuropskim koridorima

o Niže cijene zemljišta i najma prostora nego u bližim središtima

o Tradicija obrtništva i poduzetništva

o Nezaposlenost mladih i žena o Nedovoljno umrežavanje

postojećih poduzetnika u jedinstvenoj ponudi

o Rascjepkano poljoprivredno zemljište

o Nepostojanje poljoprivrednih i poslovnih udruženja

o Neujednačena sposobnost privlačenja sredstava EU fondova

Prilike Prijetnje

o Blizina grada Zagreba o Gospodarske zone u kojima se mogu

smjestiti proizvođači i investitori o Poticanje razvoja poduzetništva o Novi logistički centar o Izgradnja novih površina u

poslovnim zonama o Poticaji za ulazak u poslovne zone o Ravnomjerni ruralni razvoj cijelog

područja o Poticaji za ekološku poljoprivredu o Suradnja sa susjednim mjestima po

pitanju gradnje većih infrastrukturnih objekata

o Institucionalna potpora gospodarstvu od strane Zagrebačke županije

o Nedostatna sredstva za financiranje

važnih projekata o Visoki troškovi funkcioniranja

poduzetništva o EU pravila o Nestajanje obrta i samostalnih

djelatnosti o Daljnje povećanje migracija ruralna

sredina –grad u smislu odljeva stručnog i visokoobrazovanog kadra

o Daljnje produbljivanje nesklada između funkcije stanovanja i rada

o Niska kupovna moć stanovništva



2.3. Društvene djelatnosti Sustav društvenih djelatnosti zahtijeva kolektiv i izravno i neizravno zajedništvo udruga i zadruga, podsustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, obrazovanja te objekte i institucije koje promiču kulturni te športski život grada. Unutar sustava društvenih djelatnosti, podsustav obrazovanja uzima vrlo važnu ulogu. U tom smislu predstojeća analiza posvetiti će poseban tretman upravo podsustavu obrazovanja. Obrazovna infrastruktura Grada Dugog Sela jedan je od elemenata koji se mogu pokazati presudnim kod zadržavanja mladih ljudi. Neposredno i indirektno obrazovne institucije svojim djelovanjem mogu utjecati na gospodarstvenu sliku grada. U Županijskoj razvojnoj strategiji kao jedan od osnovnih županijskih problema generalno se ističe i neadekvatna povezanost i strukturna neusklađenost obrazovanja s gospodarstvom. Paralelno s tim zaključkom, važno je sagledati i sustav obrazovanja odraslih na području Grada Dugo Selo i Zagrebačke županije. Baš kao i kod obrazovanja i kod podsistema zdravstvene zaštite i socijalne skrbi važno je promotriti potrebu stanovništva za ovim institucijama, nužnost njihove izgradnje, adaptacije ili prenamjene, te eventualnu „gravitaciju“ stanovnika ovog područja prema drugim jedinicama lokalne samouprave. Kod ove će se analize društvenih djelatnosti morati povući niz poveznica s gospodarskim potencijalom Grada Dugog Sela kako bi strategija razvoja imala jednu cjelovitu sliku i samim time otvorila put ka akumulaciji novih razvojnih ideja. 2.3.1 Nadležnosti i interesi grada Grad Dugo Selo obavlja poslove lokalnog značaja kojima se indirektno ostvaruju potrebe građana, a koji Ustavom ili zakonom nisu dodijeljeni državnim tijelima. Poslovi u okviru samoupravnog djelokruga u sferi društvenih djelatnosti koje grad obnaša, između ostalog su:

briga o potrebama i interesima stanovnika (predškolski odgoj, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, primarna zdravstvena zaštita, kultura i šport);

osnivanje pravnih osoba radi ostvarivanja društvenih, socijalnih i drugih interesa i potreba stanovništva;

poticanje primjene mjera radi zaštite životnog standarda i zbrinjavanje socijalno ugroženih osoba te obavljanje poslova socijalne skrbi;

poticanje udruga građana;

očuvanje povijesnog, kulturnog i graditeljskog nasljeđa;

osiguravanje uvjeta za protupožarnu i civilnu zaštitu;

uređivanje ostalih poslova vitalnih za gospodarski, društveni i socijalni napredak



2.3.2. Odgoj i obrazovanje Predškolski odgoj i obrazovanje Na području Zagrebačke županije djeluje 19 dječjih vrtića u koje je uključeno oko 7.464 djece. U Županiji je premali broj djece obuhvaćen programima predškolskog odgoja i obrazovanja, a institucije predškolskog odgoja nisu jednako dostupne svima. U sustav su uključeni cjeloviti primarni programi za djecu predškolske dobi, male škole i igraonice te vjerski vrtići. Djelatnost se financira iz proračuna jedinica lokalne samouprave i participacije roditelja. Na području županije djeluje i 14 privatnih dječjih vrtića u 20 objekata u kojima se zbrinjava ukupno 1.224 djece (podaci: Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije 2011.-2013.). Na području Dugog Sela nalazi se jedan gradski dječji vrtić - Dječji vrtić Dugo Selo, Perivoj I. B. Mažuranić 2 koji ima područno odjeljenje – Lukarišće, Bjelovarska 82, te dva privatna dječja vrtića. U Dječjem vrtiću Dugo Selo u školskoj pedagoškoj godini 2013/2914. zbrinuto je 371 dijete, a nakon proširenja kapaciteta izgradnjom dva dodatna paviljona tijekom 2013. omogućeno je povećanje smještaja za još 60 djece. Pritom za školsku pedagošku godinu 2013/2014. u Dječjem vrtiću Dugo Selo zaprimljene su 182 zamolbe, upisano je 135 djece, a ostalo je na čekanju 47 djece (25%). Na nivou Hrvatske u dječje vrtiće smješteno je 45% djece, a neupisano je 55%. U privatnim dječjim vrtićima zbrinuto je još 213 djece, i to u Dječjem vrtiću DIDI 159 djece i u Dječjem vrtiću BUBA BIBA 54 djece. Osnovnoškolsko obrazovanje U Zagrebačkoj županiji djeluje 47 osnovnih škola u kojima se obrazuje 28.625 učenika u 1.352 odjeljenja, 5 glazbene škole u sastavu Pučkih otvorenih učilišta i jedna privatna glazbena škola (Podaci iz Županijske razvojne strategije ZŽ – Glasnik ZŽ 11/2011). Posljednjih nekoliko godina osnovne škole bilježe porast broja učenika i odjeljenja (4-5 % ) , a u područjima velikog doseljavanja porast iznosi i do 50 %. Stanje u osnovnom školstvu u Zagrebačkoj županiji karakterizira dotrajalost velikog broja zgrada i opreme, te nedostatak dvorana i igrališta. Županija poduzima velike napore u izgradnji i dogradnji školskog prostora s ciljem prelaska na rad u jednoj smjeni i stvaranja jednakih uvjeta školovanja na području cijele Zagrebačke županije. Povijest školstva u Gradu Dugom Selu duga je 160 godina, no jedan od iznimnih događaja svakako jest i izgradnja druge osnovne škole 2009. godine. Pogotovo stoga što je u tom trenutku Osnovnu školu Dugo Selo pohađalo oko 1 650 učenika (djelomično pohađajući nastavu u tri smjene) po čemu je bila jedna od najvećih škola u državi. Za stanovnike Grada Dugog Sela taj važan događaj zbio se na sjednici Skupštine Zagrebačke županije. Dana 20. listopada 2009. godine osnivač Škole, Zagrebačka županija, donijela je na 3. Sjednici Županijske skupštine Zagrebačke županije Odluku o podjeli Osnovne škole Dugo Selo. Navedenom Odlukom izvršena



je podjela Osnovne škole Dugo Selo na način da je ista podijeljena na dvije ustanove i to na:

1. Osnovnu školu Josipa Zorića sa sjedištem u Dugom Selu, Josipa Zorića 86 i 2. Osnovnu školu Ivana Benkovića sa sjedištem u Dugom Selu, Hrvatskog

preporoda bb. Tako je Osnovna škola Ivan Benković kao ustanova osnovana 12. siječnja 2010. godine upisom u registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Dva tjedna nakon toga osnovana je i Osnovna škola Josipa Zorića te se proces razdvajanja škola mogao dovršiti. To se ubrzo i dogodilo. Naime, od 1. veljače 2010. godine u službenim evidencijama Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa izvršeno je brisanje Osnovne škole Dugo Selo i istodobno je izvršen upis novoosnovanih osnovnih škola U Dugom Selu djeluje i Osnovna glazbena škola Dugo Selo, koju pohađa 87 učenika. Učenici pohađaju nastavu iz slijedećih glazbala: klavir, violina, kontrabas, tambure i flauta. U školi djeluju razni komorni sastavi te orkestar. Škola djeluje od 2010. godine i dokazuje se nastupima svojih učenika na natjecanjima i brojnim nagradama na državnoj i međunarodnoj razini. U rujnu 2013. godine dobiveno je Rješenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za provođenje srednjoškolskog programa obrazovanja za iste instrumente. Srednjoškolsko obrazovanje Na području Zagrebačke županije srednjoškolsko obrazovanje provodi se u 14 srednjih škola obrazovnog kapaciteta 7.268 učenika u 273 odjeljenja, sa 6 općih srednjih škola, 5 strukovnih škola, 2 gimnazije, 1 umjetničkom školom, 1 srednjom školom za zračni promet, 1 srednjom glazbenom školom, te 1 učeničkim domom u Ivanić Gradu. Srednja škola za zračni promet privlači učenike iz cijele Hrvatske. U nekoliko zadnjih godina bilježi se porast broja učenika i odjeljenja, dok istovremeno broj korisnika učeničkog doma opada. Čak 50% srednjoškolaca s područja Zagrebačke županije školuje se izvan županije i to uglavnom u Zagrebu. Decentralizacija školstva je u postupku: decentraliziraju se materijalni troškovi škola, troškovi smještaja učenika u učeničke domove, prijevoz zaposlenika u srednje škole, tekuće i investicijsko održavanje te kapitalna izgradnja. Uhodan je sustav stipendiranja darovitih učenika i studenata, kao i financiranje deficitarnih zanimanja. Županija provodi sufinanciranje prijevoza učenika do škola. Grad Dugo Selo također vrši stipendiranje i sufinanciranje prijevoza učenika i studenata. Namjera je poboljšati kvalitetu i učinkovitost odgoja i obrazovanja (zamjena zastarjelih obrazovnih programa sa modernim znanjima i vještinama), te unaprijediti razradu objedinjenog sustava stipendiranja jedinica lokalne samouprave i na razini Zagrebačke županije.

Na području Grada Dugog Sela nalazi se Srednja škola Dugo Selo koju pohađa 818 učenika sa slijedećim nastavnim programima obrazovanja: opća gimnazija, ekonomist, tehničar za računalstvo, frizer, automehaničar, elektromehaničar, elektroinstalater, vodoinstalater, plinoinstalater, instalater grijanja i klimatizacije.



Visokoškolsko obrazovanje i institucije za obrazovanje odraslih

U Zagrebačkoj županiji postoje dvije visoke škole: Veleučilište Velika Gorica s pravom javnosti, te Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti „Baltazar Adam Krčelić“ u Zaprešiću. Studenti s područja Zagrebačke županije studiraju uglavnom na nekom od fakulteta Zagrebačkog sveučilišta. Županija stipendira studente sa izvrsnim rezultatima, te studente koji se obrazuju za zanimanja koja su deficitarna u Zagrebačkoj županiji (npr. elektrotehnika i strojarstvo).

Stipendije Grada Dugog Sela u razdoblju od školske godine 1998/99. do 2012/13. koristilo je ukupno 126 studenata, a tekućoj školskoj godini 2013/14. Grad Dugo Selo stipendira 25 studenata. Ostale obrazovne institucije

U gradovima Zagrebačke županije postoje i djeluju 7 pučkih otvorenih učilišta i 2 centra za kulturu (u Jastrebarskom i Križu) kojima je obrazovanje odraslih osnovna djelatnost. Uz osnovnoškolsko obrazovanje za odrasle koje financira Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, na raspolaganju je niz tečajeva za stjecanje niže stručne spreme, tečajeva za nova znanja i vještine (polaganje majstorskih ispita) koje sufinancira Zagrebačka županija, tečajeva stranih jezika i rada na računalu, knjigovodstvenih tečajeva i sl. Na području Dugog Sela postoji Pučko otvoreno učilište koje organizirano provodi djelatnosti obrazovanja, kulturne i informativne djelatnosti. Osnivači Pučkog otvorenog učilišta Dugo Selo – ustanove za obrazovanje, kulturu i informiranje su Grad Dugo Selo, Općina Brckovljani i Općina Rugvica. 2.3.3. Kultura

Zagrebačka županija ima bogatu kulturnu baštinu i tradicijske vrijednosti koje se u dovoljnoj mjeri ne njeguju. Na području županije u funkciji je 10 knjižnica, 2 centra za kulturu, 7 pučkih otvorenih učilišta, te 8 muzeja. Značajna kulturna baština obuhvaća arheološki park Andautonija u Ščitarjevu te park skulptura u Jakovlju.

U Zagrebačkoj županiji je formirano kulturno vijeće za kulturno umjetničko stvaralaštvo koje treba usmjeravati i podržavati relevantne programe koji potiču prepoznatljivost županije, djeluje Zajednica kulturno umjetničkih udruga koja okuplja oko 120 udruga, koje svojim nastupima na državnoj i međunarodnoj razini postaju bitan čimbenik promocije županije. Županijska skupština donosi godišnji program javnih potreba u kulturi na području Zagrebačke županije, te odobrava sredstva koja županija izdvaja za pomoć u obnovi i zaštiti najznačajnijih kulturnih spomenika na svom području (pomaganje dugoročnih projekata obnove prema programima u kojima sudjeluje Ministarstvo kulture, zahvate na drugim značajnim spomenicima (župne crkve, stari gradovi, kurije, kapele), te manje zahvate na nepokretnim i pokretnim spomenicima, a u skladu s mišljenjem stručnjaka Konzervatorskog odjela).



Sukladno svojim mogućnostima, i gradovi i općine sufinanciraju obnovu i zaštitu spomenika na svom području.

Zagrebačka županija sudjeluje u projektu „Vile, dvorci, kurije, zamkovi – primjerena namjena, vrednovanja i kreativno upravljanje“ (Interreg IIIB CADSES sa Austrijom, Italijom i Grčkom). Županija sufinancira dvadesetak najznačajnijih kulturnih događanja, izložbe u muzejima i galerijama te gostovanja i sudjelovanja na festivalima kao dio kulturne razmjene s inozemstvom. O kulturnim događanjima redovito izvještava Turistička zajednica Zagrebačke županije koja te podatke redovito objavljuje u svojim publikacijama. Manifestacije na području grada Na području Grada Dugog Sela održavaju se slijedeće manifestacije: ○ Martinje, 11. studeni, centralna manifestacija u godini, na taj dan se slavi i Dan Grada Dugog Sela i završava manifestacija pod imenom “Dugoselske jeseni“ ○ Vincekovo ○ Fašnik ○ Izložba vina i smotra narodnog stvaralaštva ○ Dječji tjedan ○ Božićni koncerti ○ razni tradicionalni sportski susreti i natjecanja svih sportskih klubova i udruga ○ od 2006. godine u studenom Grad Dugo Selo, Udruženje obrtnika i poduzetnika i Turistička zajednica Grada Dugog Sela organiziraju sajam obrtnika i poduzetnika uz pokroviteljstvo Zagrebačke županije, a od 2008. godine ovoj manifestaciji u gradskoj sportskoj dvorani pokroviteljstvom se pridružuju Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatska obrtnička komora, Obrtnička komora Zagreb i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo. Kao sponzori uključuju se i banke, osiguravajuća društva i drugi. Kulturno spomenička baština Na području Grada Dugog Sela nalazi se u središtu grada Perivoj grofa Draškovića sa stoljetnim raslinjem i ostacima nekadašnjeg dvorca ove plemičke obitelji. Još uvijek se nalaze rijetke, među zidanicama stisnute, stare drvene kuće – primjerci tradicionalne posavske arhitekture koje svojom ljepotom i tradicijskom vrijednošću odolijevaju zubu vremena i modernizaciji naselja. Posebno istaknuti primjeri spomeničke baštine su: župna crkva sv. Martina, stara crkva sv. Martina na Martin Bregu. Arheološki lokaliteti Crkva Sv. Martina nalazi se na vrhu brežuljka u selu Prozorje, nepuna 2 km sjeverno od Dugoga Sela. Brežuljak je stotinjak metara viši od okolnih ravnica, te se s njega pruža izuzetan vidik na sve strane svijeta. “Zemlja Sveti Martin” prvi put se u



povijesnim izvorima spominje 1209. godine, kada je kralj Andrija potvrdio templarima sve njihove posjede u Hrvatskoj, darovavši im i sam pritom neke nove. To ukazuje da se tu već početkom 13. stoljeća nalazila istoimena crkva. U blizini crkve se nalazila i, od 13. stoljeća više puta u izvorima spomenuta templarska pa potom ivanovačka kuća(domus), sjedište njihovih preceptorata. Ruševna jcrkva Sv. Martina, kao malo koja u kontinentalnoj Hrvatskoj, oduvijek je privlačila pozornost istraživača. U znanosti su do sada iznesene mnoge pretpostavke o njezinoj starosti kao i o eventualnim prethodnicama na ovome položaju. Društveno-kulturne udruge Sa sjedištem na području Grada Dugog Sela u Registru udruga Republike Hrvatske upisano je 106 udruga građana, od kojih izdvajamo samo neke društveno kulturne udruge: ○ KUD Preporod ○ Udruga “Rodna Gruda“ ○ Vokalni ansambl “ Duga“ ○ Glazbeni studio Cerovac ○ Likovna udruga Dugo Selo ○ Dugoselske mažoretkinje 2.3.4. Šport Na području Zagrebačke županije registrirano je 512 športskih klubova, 20.000 aktivnih sportaša i oko 1.500 aktivnih športskih djelatnika. Na području Grada Dugog Sela postoji 19 različitih športskih udruga, klubova i društava. Športske udruge (klubovi) na području Grada Dugog Sela članice su Zajednice športskih udruga Grada Dugog Sela, krovne sportske organizacije. Neke od sportskih udruga na području grada: ○ Atletski klub “Martin“ ○ Biciklistički klub “Dugo Selo 2001“ ○ Košarkaški klub Dugo Selo ○ Kuglački klub Dugo Selo 1934. ○ Kyku shin karate klub “ Dugo Selo“ ○ Muški rukometni klub “ Dugo Selo“ ○ Nogometni klub “Dugo Selo“ ○ Nogometni klub “Ostrna“ ○ Odbojkaški klub “Dugo Selo“ ○ Stolnoteniski športski klub “Dugo Selo“ ○ Taekwondo klub “Martin Grad“ ○ Taekwondo klub “Dugo Selo“ ○ Ženski rukometni klub “Dugo Selo-55“ Sportski objekti na području grada Dugog Sela: ○ Gradska sportska dvorana ○ Stadion NK „Dugo Selo“



2.3.5. Zdravstvo i socijalna skrb Zdravstvena skrb Primarna zdravstvena zaštita temelj je sustava zdravstvene zaštite i prva razina zdravstvene zaštite. Dom zdravlja Zagrebačke županije institucija je primarne zdravstvene zaštite. Zagrebačka županija vlasnik je Doma zdravlja Zagrebačke županije koji ima 8 ispostava, a postoji i 45 područnih ambulanti, 16 timova zdravstvene zaštite žena i 125 timova stomatološke zaštite. Ljekarne Zagrebačke županije imaju 15 podružnica i zastupljene su na cijelom području županije. Na području Zagrebačke županije djeluju i dvije bolnice:

Specijalna bolnica „Naftalan“ u Ivanić Gradu, čija je osnovna djelatnost specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita i medicinska rehabilitacija iz područja fizikalne medicine i liječenje kožnih bolesti naftalanoterapijom

Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi Gornja Bistra Zdravstvene ustanove u privatnom vlasništvu obuhvaćaju više poliklinika, raznih specijalističkih ordinacija te ljekarni. Proces privatizacije u zdravstvu se nastavlja zakupom dijelova domova zdravlja. U Zagrebačkoj županiji osnovan je i djeluje Zavod za javno zdravstvo Zagrebačke županije u Zaprešiću. Hitna medicinska pomoć ne zadovoljava ukupne potrebe (obzirom na veličinu područja i magistralne prometnice ne zadovoljava kapacitetom i brzinom). Trenutno Dom zdravlja Zagrebačke županije ima sa HZZO-om ugovorenu hitnu medicinsku pomoć organiziranu po ispostavama: Samobor, Velika Gorica, Zaprešić, Dugo Selo, Ivanić Grad, Jastrebarsko, Vrbovec i Sv. Ivan Zelina. Od preventivnih zdravstvenih programa postoje programi: prevencija raka dojke, prevencija KV bolesti, prevencija ovisnosti i dr., a vode ih Domovi zdravlja, Hrvatska udruga „Zdravih gradova“, Udruga edukacijom protiv raka dojke, Županijsko savjetovalište za prevenciju zloporabe droga i dr. Na području grada Dugog Sela nalazi se dom Zdravlja Dugo Selo kao ispostava Doma zdravlja Zagrebačke županije. Područje Doma zdravlja Dugo Selo obuhvaća tri lokalne jedinice – Grad Dugo Selo te općine Rugvica i Brckovljani i kao takvo susreće se s nizom problema i opterećenja. Na području Grada Dugog Sela stomatološka služba relativno je dobro riješena, otvoreno je dosta novih zubnih ordinacija unutar privatnih objekata. Nedostaje specijalističkih ordinacija, i to: internističkih, okulističkih (oftalmoloških), ortodoncije. Trenutno je otvoreno 7 ordinacija opće medicine i dvije pedijatrijske ordinacije. Socijalna skrb Na području Zagrebačke županije djeluje 8 centara za socijalnu skrb, 10 domova za starije i nemoćne osobe. Ukupno je u postojećim kapacitetima smješteno oko 700 osoba. Stalno je prisutan nedostatak smještajnih kapaciteta za smještaj starijih i nemoćnih. Razvijeni su ostali oblici izvaninstitucionalne skrbi o starijim



osobama – pomoć u kući, SOS telefon, organizirane pučke kuhinje u okviru Crvenog križa. Postoji sustav brige (npr. radionice/savjetovališta) za osobe s poteškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom. Provedeno je nekoliko faza prevencije ovisnosti u osnovnim školama. Program provodi Županijsko savjetovalište za prevenciju ovisnosti sa sjedištem u Samoboru. Na području Grada Dugog Sela nalazi se Centar za socijalnu skrb Dugo Selo. 2.3.6. Vatrogasna zaštita Aktivnosti koje Zagrebačka županija predlaže i ističe kao vitalne za provođenje mjera unapređenja sustava zaštite i spašavanja su slijedeće:

Analiza postojećeg stanja u svim službama zaštite i spašavanja

Izrada programa zaštite i spašavanja na području županije

Kreiranje obrazovnih programa za sudionike zaštite i spašavanje (edukacije i obuke na terenu)

Povezivanje sudionika zaštite i spašavanja sa Sveučilištem i ostalim obrazovnim institucijama na svim razinama na kojima je suradnja, u cilju obostrane koristi

Opremanje postojećih objekata i poligona za obuku

Posebni programi edukacije/obuke u kojima bi sudjelovali gospodarstvenici prema specifičnim potrebama, ali i stanovništvo

Potpora u stvaranju jedinstvene baze podataka o nesrećama i katastrofama Na području Grada Dugog Sela djeluje Vatrogasna zajednica Dugo Selo koja ima šest dobrovoljnih vatrogasnih društava i prema izješću o radu za 2012. godinu broji 539 članova. Putem svojih članica aktivno sudjeluje u:

-provedbi preventivnih mjera zaštite od požara, -gašenju požara i spašavanju ljudi i imovine ugroženih požarom te prirodnim i civilizacijskim nepogodama, -općim društvenim aktivnostima vezanim za područje zaštite od požara i tradicijske uloge vatrogastva.

Ne postoji profesionalna vatrogasna postrojba.



2.3.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti

Prednosti Nedostaci

Obrazovanje o Osigurani uvjeti za izgadnju treće

osnovne škole o Organiziran sustav obrazovanja o Dobro organiziran sustav

sufinanciranja prijevoza učenika Kultura o Rad POU na organizaciji

događanja i predstava o Rad Gradske knjižnice na

prikupljanju povjesne građe o Kulturno umjetnička društva

djeluju u smjeru očuvanje tradicije i organizacije različitih kulturnih manifestacija

Sport o dugogodišnja tradicija i postojanje

inicijative o postojanje interesa mladih Zdravstvo o Organiziran sustav primarne

zdravstvene zaštite o Stomatološka zaštita

Obrazovanje o Dotrajalost zgrada i opreme o Nedostatak stručnih suradnika Kultura o Zapušteni sakralni objekti (crkve,

kapelice, raspela) o Nedostatak prostora za

održavanje kulturnih manifestacija o Nedovoljno stručnjaka u domeni

društvenih djelatnosti Zdravstvo o Nedostatna preventivna

zdravstvena zaštita Sport o Nedostatak zatvorenih sportskih

terena

Prilike Prijetnje

Kultura o Veća mogućnost korištenja

stranih sredstava u zaštitu kulturne baštine

Sport o Izgradnjom sportskih objekata

otvara se mogućnost razvoja i drugih sportova

Obrazovanje o povećanje broja učenika (rast

nataliteta) – izgradnja obrazovne infrastrukture ne prati povećanje stanovništva

o nije organiziran rad u jednoj smjeni

2.4. Zaštita okoliša Očuvanje i zaštita okoliša u današnje vrijeme nameće se kao ključan preduvjet koji treba zadovoljiti prije početka neke gospodarske aktivnosti. Takav pristup propisan je i Zakonom o zaštiti okoliša i u drugoj postojećoj legislativi, na temelju koje pojedine gospodarske grane koje bi mogle predstavljati potencijalnu opasnost za okoliš, moraju prije početka proizvodnje izraditi studiju utjecaja na okoliš. Područje zaštite okoliša podrazumijeva odgovorno i plansko djelovanje u okolišu koje je usmjereno održivom razvoju društva. Upravo zbog toga Grad Dugo Selo ima izrađen Program zaštite okoliša Grada Dugog Sela.



U Programu zaštite okoliša Grada Dugog Sela napravljena je analiza stanja okoliša, definirano stanje zraka, vode, tla, otpada, buke, sektorski pritisci na okoliš i napravljene su smjernice i mjere za očuvanje i unaprjeđenje zaštite okoliša.

2.4.1. Odlaganje čvrstog otpada Odlaganje čvrstog otpada na području Grada Dugog Sela rješava se odvozom na deponij u Andrilovcu, koji je izveden sukladno građevinskoj dozvoli sredstvima Grada i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 2.4.2. Ispust otpadnih voda Na području Grada Dugog Sela nije u potpunosti izgrađena kanalizacijska mreža. Ona će biti riješena u okviru PROJEKTA UNUTARNJE VODE –Potprojekta izgradnje sustava odvodnje Dugo Selo – Rugvica, čija I faza izgradnje kolektora i uređaja za pročišćavanje (u području Novaki Oborovski neposredno uz prometnicu Rugvica – Oborovo) je u toku realizacije. Tako pročišćena voda ispuštat će se u rijeku Savu. Trenutna priključenost stanovništva na sustav odvodnje je 40%, a realizacijom I faze, priključenost će se povećati na 65%. Nakon završetka I faze uslijediti će II faza i priključenost stanovništva na sustav javne odvodnje će se povećati na 90%. 2.4.3. Onečišćenje prirodnih resursa 2.4.3.1. Onečišćenje voda Voda kao prirodni resurs od izuzetne je važnosti za cijelo područje obuhvaćeno ovom Strategijom razvoja. Na ovom području nema zabilježenih većih zagađenja koje bi stvarale značajan ekološki problem, no sustav zaštite okoliša mora u budućnosti i imati će jednu od važnijih uloga u razvoju ovog područja. 2.4.3.2. Onečišćenje zraka Kvaliteta zraka je zadovoljavajuća na području Grada Dugog Sela te nema izvora zagađivanja zraka. 2.4.3.3. Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala Potencijal poljoprivrednog zemljišta nije ugrožen zbog činjenice da intenzivne poljoprivredne proizvodnje u navedenom području nema. Većina poljoprivrednika koji utječu na tlo i njegovu degradaciju poljoprivredom se bave kroz primarni sustav proizvodnje i svojom obradom na tradicionalan način ne ugrožavaju potencijal poljoprivrednog zemljišta.



2.4.4. SWOT analiza zaštite okoliša

Prednosti Nedostaci

o Očuvana priroda i okoliš o Područje za postojanje visoke

kvalitete života na temelju kvalitetnog okoliša, povoljnih klimatskih uvjeta i prirodnih resursa

o Sanacija divljih odlagališta

o Slaba kontrola prirodnih resursa

Prilike Prijetnje

o Mogućnosti razvoja ruralnog turizma

o Mogućnost iskorištenja prostora za sport na otvorenom

o Eventualni dolazak industrije i onečišćenje okoliša

o Ugroženost šuma o Moguće zapuštanje

poljoprivrednih zemljišta

2.5. Institucije 2.5.1. Struktura državne administracije U gradu Dugom Selu nalazi se Ured državne uprave u Zagrebačkoj županiji, Ispostava Dugo Selo. Ured se sastoji od pet različitih službi koje građanima Dugog Sela stoje na raspolaganju: Služba za zajedničke poslove, gospodarstvo, imovinsko pravne poslove, društvene djelatnosti, opću upravu. Također postoji i ispostava Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavno službu. 2.5.2. Struktura županijske administracije U Dugom Selu je smješten Pododsjek za prostorno uređenje i gradnju koji se nalazi unutar županijskog Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša. 2.5.3 Struktura administracije Grada Dugog Sela Za obavljanje poslova samoupravnog djelokruga Grada kao i za poslove državne uprave prenesenih na grad ustrojena su četiri upravna odjela (za poslove Gradskog vijeća i Gradonačelnika; za gospodarstvo i financije; za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, komunalno i stambeno gospodarstvo; za društvene djelatnosti ) s ukupno 26 zaposlenih.



2.5.4 Aktivno vođenje proračuna Grada Dugog Sela Proračun je jedan od najvažnijih dokumenata koji se donosi na razini jedinica lokalne samouprave. Proračun je akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvrđuju rashodi i izdaci jedinice lokalne samouprave za proračunsku godinu, a sadrži i projekcije prihoda i primitaka te rashoda i izdataka za dvije godine unaprijed. Sukladno članku 39. Zakona o proračunu (Narodne novine, br. 87/08,

136/12), predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

“donosi proračun na razini podskupine ekonomske klasifikacije za iduću proračunsku

godinu i projekciju na razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije

proračunske godine do konca tekuće godine i to u roku koji omogućuje primjenu

proračuna s 1. siječnja godine za koju se donosi proračun”.

Proračun je višestruko značajan jer predstavlja: ○ financijski plan ○ strateški dokument ○ pravni akt ○ vodič za postupke upravljanja gradom ○ sredstvo komunikacije s ukupnom javnošću koja sudjeluje u prihodovnoj ili u rashodovnoj strani proračuna te ostalim interesnim skupinama. Proračun Grada Dugog Sela se objavljuje u Službenom glasniku Grada

Dugog Sela, a na gradskoj službenoj web stranici www.dugoselo.hr nalazi se i

sažetak proračuna „Proračun za 2014. godinu – vodič za građane“. U njemu je na

kraći i pregledan način pomoću tabela i grafičkih slika prikazana ukupnost programa i

aktivnosti za koje Grad Dugo Selo u 2014. godini planira utrošiti gradski novac.

GRAD DUGO SELO

Proračunza- vodič za građane

http://www.dugoselo.hr/



2.5.4.1. Proračun Grada Dugog Sela za 2014. godinu BROJ

KONTA VRSTA PRIHODA / PRIMITAKA PLANIRANO

UKUPNO PRIHODI / PRIMICI 61.950.000,00

6 Prihodi poslovanja 54.230.000,00

61 Prihodi od poreza 30.898.000,00

611 Porez i prirez na dohodak 27.137.000,00

613 Porezi na imovinu 3.160.000,00

614 Porezi na robu i usluge 600.000,00

616 Ostali prihodi od poreza 1.000,00

63

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg

proračuna 6.254.000,00

633 Pomoći iz proračuna 4.774.000,00

634 Pomoći od ostalih subjekata unutar općeg proračuna 1.480.000,00

64 Prihodi od imovine 2.175.000,00

641 Prihodi od financijske imovine 114.000,00

642 Prihodi od nefinancijske imovine 2.051.000,00

643 Prihodi od kamata na dane zajmove 10.000,00

65

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po

posebnim propisima i naknada 14.650.000,00

651 Upravne i administrativne pristojbe 520.000,00

652 Prihodi po posebnim propisima 3.930.000,00

653 Komunalni doprinosi i naknade 10.200.000,00

66

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi

od donacija 163.000,00

661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga 13.000,00

663 Donacije od pravnih i fizičkih osoba izvan opće države 150.000,00

68 Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 90.000,00

681 Kazne i upravne mjere 90.000,00

7 Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 3.520.000,00

71 Prihodi od prodaje neproizvedene dugotrajne imovine 3.200.000,00

711 Prihodi od prodaje materijalne imovine - prirodnih bogatstava 3.200.000,00

72 Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 320.000,00

721 Prihodi od prodaje građevinskih objekata 320.000,00

8 Primici od financijske imovine i zaduživanja 4.200.000,00

81 Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova 200.000,00

816

Primici (povrati) glavnice zajmova danih trgovačkim društvima i

obrtnicima izvan javnog sektora 200.000,00

84 Primici od zaduživanja 4.000.000,00

842

Primljeni krediti i zajmovi od kreditnih i ostalih financijskih institucija u

javnom sektoru 4.000.000,00



BROJ

KONTA VRSTA RASHODA / IZDATAKA PLANIRANO

UKUPNO RASHODI / IZDACI 61.950.000,00

3 Rashodi poslovanja 43.440.620,00

31 Rashodi za zaposlene 15.279.490,00

311 Plaće (Bruto) 12.707.000,00

312 Ostali rashodi za zaposlene 634.050,00

313 Doprinosi na plaće 1.938.440,00

32 Materijalni rashodi 16.309.130,00

321 Naknade troškova zaposlenima 522.800,00

322 Rashodi za materijal i energiju 4.124.500,00

323 Rashodi za usluge 9.656.880,00

324 Naknade troškova osobama izvan radnog odnosa 130.000,00

329 Ostali nespomenuti rashodi poslovanja 1.874.950,00

34 Financijski rashodi 285.000,00

342 Kamate za primljene kredite i zajmove 95.000,00

343 Ostali financijski rashodi 190.000,00

35 Subvencije 1.493.000,00

351 Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru 1.313.000,00

352

Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan

javnog sektora 180.000,00

37

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge

naknade 1.958.000,00

372 Ostale naknade građanima i kućanstvima iz proračuna 1.958.000,00

38 Ostali rashodi 8.116.000,00

381 Tekuće donacije 7.466.000,00

383 Kazne, penali i naknade štete 500.000,00

385 Izvanredni rashodi 150.000,00

4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 16.629.380,00

41 Rashodi za nabavu neproizvedene dugotrajne imovine 1.500.000,00

411 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 1.500.000,00

42 Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 15.129.380,00

421 Građevinski objekti 11.793.380,00

422 Postrojenja i oprema 712.000,00

423 Prijevozna sredstva 170.000,00

424 Knjige, umjetnička djela i ostalae izložbene vrijednosti 100.000,00

426 Nematerijalna proizvedena imovina 2.354.000,00

5 Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 1.880.000,00

54 Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 1.880.000,00

544

Otplata glavnice primljenih kredita i zajmova od kreditnih i ostalih

financijskih institucija izvan 1.880.000,00



Napomena: Izdaci za financijsku imovinu i otplatu zajmova ( 1.880.000 kn) ne nalaze se u planu proračuna po funkcijskoj klasifikaciji



2.5.5. Zaduživanje jedinica lokalne samouprave

Financiranje Grada Dugog Sela definirano je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i njegovim naknadnim izmjenama i dopunama. Na temelju Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12) ministar financija je donio Pravilnik o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave:

○ Jedinica lokalne samouprave se može zadužiti ako ispunjava uvjete iz odredbi Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH koje se odnose na zaduživanje i davanje jamstava u godini u kojoj se traži suglasnost za zaduživanje. ○ Jedinica lokalne samouprave ne može se zadužiti za izvanproračunske korisnike i/ili trgovačka društva osnovana u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu. ○ Jedinica lokalne samouprave može dati jamstvo za investiciju koja se financira i ona mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži suglasnost za zaduživanje, te utvrđena u odluci o izvršavanju proračuna. ○ Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinica lokalne samouprave za nabavu financijskog kredita provodi postupak javne nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

Grad Dugo Selo ima zaduženja po osnovu korištenog kredita za izgradnju sportske dvorane u otplati glavnice u iznosu 1.880.000 kn godišnje do kraja 2014. godine. 2.5.6. Kreiranje interesnih partnerstava 2.5.6.1. Sudjelovanje stanovništva Neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju je propisano Statutom. Građani mogu neposredno sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima putem lokalnog referenduma, mjesnog odbora građana i davanjem prijedloga u skladu s zakonom i statutom grada odnosno općine. Lokalni referendum može se raspisivati radi odlučivanja o prijedlogu za promjenu Statuta, o prijedlogu općeg akta ili drugog pitanja lokalnog značenja iz lokalnog djelokruga općinskog odnosno gradskog vijeća, kao i drugim pitanjima određenim zakonom. Lokalni referendum na temelju odredaba zakona i statuta raspisuje općinsko odnosno gradsko vijeće. Osim osobnih kontakata razina informiranja građana je povećana putem:: ○ web stranica: www.dugoselo.hr, ○ Službeni glasnik Grada Dugog Sela ○ lokalno glasilo “Dugoselska kronika“ objavljuje vijesti i druge za grad važne informacije.

http://www.dugoselo.hr/



2.5.6.2. Javno privatno partnerstvo Javno privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju grada sa partnerom iz privatnog sektora u realizaciji projekta. Javno – privatna partnerstva mogu imati oblik ugovora o upravljanju, zakupu, koncesiji, konceptu „izgradnja-vođenje-prijenos“, izravnoj privatizaciji ili složenijim poslovima.

2.5.7. SWOT analiza institucija

Prednosti Nedostaci

o Zadovoljavajuća komunikacija

JLS-a sa stanovnicima (putem osobnih kontakata, te kroz izdavanje tiskovina)

o Zadovoljavajuća komunikacija i suradnja s drugim razinama uprave (županijska)

o Nedostatak stručnog kadra za

provedbu projekata o Nedostatak softwarea za

upravljanje

Prilike Prijetnje

o Povećanje prihoda povećanjem

gospodarskih aktivnosti (gospodarske zone)

o Mogućnosti povlačenja sredstava iz Europske unije

o Planirana realizacija projekata kroz alternativne modele financiranja (npr. javno-privatno partnerstvo)

o Prevelika centralizacija državne

uprave ograničava rad o Nedovoljno poznavanje

mogućnosti financiranja projekata o Nedovoljna organiziranost Države

u transferu znanja po pitanju mogućnosti iskorištenja EU sredstava



2.6. Prostorno uređenje

2.6.1. Uvod Prostorni plan jedan je od osnova kvalitetnog i planiranog razvoja, a i obvezatni dokument za prostorno uređenje. Grad Dugo Selo donio je i usvojio prostorni plan sukladno važećem zakonu. 2.6.2. Postupak prostornog uređenja

Postupak prostornog uređenja i planiranja utvrđen je Zakonom o prostornom uređenju po kojem je najvažnija odrednica zakona da se dokument prostornog uređenja užeg područja mora uskladiti sa dokumentom šireg područja. 2.6.3. Prilagodbe i unapređenja infrastrukture 2.6.3.1. Vodno – gospodarski sustav Veći dio stanovništva Grada Dugog Sela ima osiguran priključak na sustav opskrbe vodom za piće. Grad Dugo Selo vodom opskrbljuje Dukom d.o.o. za vodoopskrbu i odvodnju, te je nadležan za obavljanje odvodnje oborinskih i pročišćavanje otpadnih voda. Grad Dugo Selo snabdjeva se vodom iz Zagrebačkog vodoopskrbnog sustava preko magistralnog cjevovoda f 500 mm. Vodoopskrba Grada Dugog Sela je suočena s velikim problemima zbog vrlo stare distributivne vodoopskrbne mreža s velikim gubicima vode i izrazito nepovoljnim hidrauličkim parametrima, te zastarjelom tehničko-tehnološkom opremom. U narednom razdoblju potrebno je provesti racionalizaciju potrošnje i smanjnjenje vrlo visokih gubitaka vode putem regulacije tlakova suvremenom opremom, daljinskim nadzorom, neophodnom zamjenom segmenata cjevovoda i vodovodne arnature i osuvremenjivanjem precrpnih stanica. 2.6.3.2. Energetski sustav

Osnovna je zadaća elektrodistribucijske mreže dovođenje električne energije do potrošača, a isporuka te energije mora biti kvalitetna i uz maksimalni stupanj sigurnosti. HEP operater distribucijskog područja d.o.o., Elektra Zagreb izvan Zgreba ima pogone u Velikoj Gorici, Samoboru, Dugom Selu, Svetom Ivanu Zelini i Zaprešiću. Grad Dugo Selo napaja se električnom energijom preko više dalekovoda naponske razine 110 kV i 30 kV odnosno trafostanice TS 110/30 kV i distributivnih trafostanica TS 10(20) kV te distributivne niskonaponske mreže. U skladu s potrebama nastaviti će se izgradnja novih transformatorskih postrojenja TS 10(20) kV. Dugoročno, planirano je kablirati srednjenaponsku i niskonaponsku elektroenergetsku mrežu unutar zona stambene izgradnje.



Tri su postojeća dalekovoda naponske razine 110 kV preko kojih je transformatorsko postrojenjeTS Dugo Selo uključeno u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske. To su jednostruki dalekovodi prema TS Žerjavinec, TS Resnik i TS Križevci Na području Grada Dugog Sela postoje naftno-plinska polja. 2.6.3.3. Plino – opskrba «Dukom plin» d.o.o. za distribuciju plina ima koncesiju za distribuciju plina za ovo područje. U svim naseljima Grada Dugog Sela izgrađena je distributivna mreža zemnog plina. 2.6.3.4. Pošta i javne telekomunikacije

Telekomunikacijski promet je svojim brzim tehnološkim razvojem i značajnim pojeftinjenjem (odnosno širom dostupnošću) otvorio mnoge nove mogućnosti lakšeg protoka informacija od važnosti za svakidašnji život, kulturu i gospodarstvo, te uključivanje u europske i svjetske tokove. Pošta i telekomunikacijske veze imaju važnu ulogu u procesu opće globalizacije društva. U sustavu veza postignut je stupanj razvoja kao srednje razvijene zapadno-europske zemlje, te treba težiti održanju i eventualno poboljšanju tog stupnja. Hrvatska pošta za dugoselsko područje ima poštanski ured u Dugom Selu, koji uz poštanske obavlja i financijske i druge usluge. 2.6.3.5. Promet

Na području Grada Dugog Sela osnovni nosioci prometa putnika i roba su cestovni i željeznički promet. Cestovni promet Županijska cesta ŽC 3034 u pravcu Zagreb-Dugo Selo-Vrbovec presijeca Grad Dugo Selo u smjeru jugozapad-sjeveroistok. Od županijske ceste ŽC 3034, u Prikraju se prema jugu odvaja županijska cesta Ž-3074 koja preko Lupoglava vodi na čvorište Ivanić Grad na autocesti Zagreb-Lipovac, a prema sjeveru se odvaja županijska cesta Ž-3017 koja preko Stančića i Štakorovca vodi na čvorište Sveta Helena na autocesti Zagreb-Goričan. Naselja koja ne leže uz spomenute ceste na njih su vezana lokalnim cestama.



Zbog naraslih sadržaja u centru grada neophodno je preusmjeriti (osobito) tranzitni promet. planira se izgradnja nove trase županijske ceste (ŽC ) sjeverno od koridora željeznice. Direktni izlazak na autocestu u Rugvici izuzetno je značajan za ovu regiju, za Dugo Selo i okolicu. Kao nastavak razvoja prometne infrastrukture veliku važnost ima izgradnja spojne ceste i denivelirani prijelaz preko pruge u Dugom Selu kao objekt od zajedničkog interesa, ne samo Grada, već i Zagrebačke županije, Županijske uprave za ceste i Hrvatskih željeznica. Otvaranjem ovoga čvora na autocesti A3 Zagreb-Lipovac u Rugvici i rekonstrukcijom željeznice dugoselska poduzetnička zona još je poželjnije poslovno središte istočnog dijela Zagrebačke županije. Željeznički promet Središnjim dijelom područja Grada Dugog Sela prolazi međunarodna željeznička pruga Rijeka-Zagreb-Budimpešta, a južnim dijelom također međunarodna pruga Zagreb-Vinkovci-Beograd. Dugo Selo povezano je s gradom Zagrebom odličnom željezničkom vezom. Putničkim i prigradskim vlakovima za svega 20-tak minuta vožnje stiže se do Zagrebačkog glavnog kolodvora, a poslije završene rekonstrukcije ovoga dijela željezničke pruge prometna povezanost će biti još bolje organizirana. Zračni promet Izlaskom na autocestu Zagreb-Lipovac na čvoru Rugvica dugoselsko područje povezano je direktno sa Zračnom lukom Zagreb, do koje se automobilom može stići za približno 30 minuta.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Zagreba%C4%8Dka_%C5%BEupanija



2.6.4. SWOT analiza prostornog planiranja

Prednosti Nedostaci

Prostorni plan o doneseni prostorni planovi koji

sadržavaju većinu projekata za razvoj Grada

o u prostornim planovima planirane su lokacije za odvijanje gospodarske djelatnosti (gospodarske zone)

Prometna i ostala infrastruktura o postoji cjelovita vodovodna mreža o cjelovita opskrba plinom, el.

energijom te cjelovita telekomunikacijska mreža

Prostorni plan o nisu izrađeni svi UPU predviđeni

prostornim planom

Prometna i ostala infrastruktura o za većinu nužnih projekata nije

zadan rok u kojem bi trebali biti završeni

o ne postoji cjelovita kanalizacijska mreža

o nije provedeno odvajanje oborinske od sanitarne odvodnje

o žaštita od brdskih voda

Prilike Prijetnje

Prometna i ostala infrastruktura o predviđeni projekti financirani iz

EU fondova i putem javno-privatnog partnerstva

o predviđena gradnja zaobilaznice u Dugom Selu

o neriješeni imovinski odnosi kao

preduvjet za razvoj komunalne infrastrukture

o područja grada s nedovoljno razvijenom komunalnom infrastrukturom

o postojeća izgradnja onemogućuje prostorni razvoj grada u centralnom dijelu

o nedostatak površina za promet u mirovanju u centralnom dijelu grada

o nije moguće realizirati kapitalne projekte bez sufinanciranja na županijskoj, državnoj razini ili iz fondova EU



3. Vizija razvoja Grada Dugog Sela

Grad dječjeg smijeha, pun mladih i obrazovanih ljudi, razvijenog poduzetničkog duha, prirodnog okruženja, sa raznim mogućnostima bavljenja sportom i rekreacijom. Grad očuvanih i njegovanih tradicijskih običaja kraja.

4. Poveznice sa Županijskom razvojnom strategijom

Županijska razvojna strategija Zagrebačke županije predstavlja ključnu

stratešku okosnicu za izradu Strategije razvoja Grada Dugog Sela. S obzirom da je

Županijska razvojna strategija u izradi, važno je naglasiti da će se prilikom prve revizije

razvojne strategije Grada Dugog Sela posebna pozornost posvetiti usklađenju gradske

strategije sa Županijskom razvojnom strategijom. S obzirom da je izrađivač Županijske

razvojne strategije isti kao i izrađivač Razvojne strategije Grada Dugog Sela, pretpostavke

koje su korištene za izradu su provjerene i mogu se koristiti za pripremu dokumenta.

Polazeći od rezultata SWOT analize koja utvrđuje što su to snage, slabosti te

mogućnosti i prijetnje u razvoju i to s obzirom na osnovne strateške smjernice RH i

razvojne pravce EU, članovi radne skupine Grada Dugog Sela, utvrdili su viziju, strateške

ciljeve, prioritete, mjere, te analizirali pojedinačne razvojne projekte. Također, da bi se

omogućio razvoj koji je prilagođen specifičnostima Dugog Sela, usredotočili su se na

razvoj zajedničkog duha i poticanje međusektorske suradnje, odnosno na proces

prepoznavanja ključnih pitanja regionalnog razvoja od samih članova zajednice. Takav vid

direktnog sudjelovanja zajednice osigurat će unapređenje socijalnih i društvenih uvjeta, što

bi Dugo Selo trebalo učiniti gradom privlačnim i ugodnim za rad, boravak i življenje.

Ciljevi koji se žele u narednom razdoblju ostvariti imaju jednaku važnost i

definirani su na način da se uspostavi ravnoteža između svih sektora. Kroz definirane

ciljeve nastoji se slabosti preslikati u jakosti i potencijale.



5. Strategija razvoja Grada Dugog Sela / ciljevi i prioriteti

Radionice i sastanci koje su održane u razdoblju od rujna 2013. do veljače 2014.

godine u Gradu Dugom Selu bile su posvećene upravo problemima i ciljevima koji su se iz

njih mogli izvesti. Sudionici, predstavnici različitih interesnih skupina raspravljali su o

snagama koje treba pojačati i iskoristiti, slabostima koje treba prevladati, prilikama koje

treba iskoristiti te prijetnjama koje treba izbjeći. Slijedeći viziju razvoja Grada Dugog na tim

radionicama i sastancima određena su tri strateška cilja. Mjere vezane za svaki cilj

prikazane su nastavku dokumenta.

CILJ 1: Podizanje razine kvalitete života

Strateškim ciljem podizanja kvalitete života nastojalo bi se unaprijediti kvalitetu

života te unaprijediti komunalnu i društvenu infrastrukturu. Kvaliteta života za svakoga

pojedinca ima različito značenje pa se može smatrati relativnim pojmom. Međutim,

klasično poimanje kvalitete života može se svesti na razvoj obrazovanja, sporta,

rekreacije, zdravstvenih i socijalnih programa kao i poboljšanje javnih usluga

(vodoopskrba, kanalizacija i dr.) koje nedvojbeno utječu na kvalitetu života određene

sredine. Stoga je strateški cilj podijeljen na tri prioriteta koji su uzajamno povezani i to:

Razvijena komunalna i prometna infrastruktura

Očuvanje kulturne baštine

Razvoj društvene infrasrukture.

PRIORITET 1.1. / Razvijena komunalna i prometna infrastruktura

Javna infrastruktura je temelj za funkcioniranje urbanog naselja. U nju se ubrajaju

ceste, javne površine, cestovna rasvjeta, vodovod i kanalizacija, telekomunikacija,

energetska i druga infrastruktura koja služi svim građanima i poduzetnicima koji se njome

svakodnevno služe. Ona je temelj za kvalitetno funkcioniranje JLS-a prema gospodarskim,

ekološkim i socijalnim kriterijima. Neizostavni je dio svake strategije razvoja.

Povećanje kvalitete komunalne infrastrukture sredilo bi se uređenjem odvoda oborinskih voda te izgradnjom sustava za prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda.

Kada je riječ o energetskoj infrastrukturi potrebno je usmjeriti pogled prema onim energentima koji će osigurati nesmetano i kvalitetno zadovoljavanje gospodarskih, ali i svih potreba građana. U tom pogledu se ističu sustav elektroopskrbe te sustav opskrbe plinom.



Cestovna mreža dijeli se na županijske, državne, lokalne i nerazvrstane ceste

koje su u velikoj većini održavane i zadovoljavaju sigurnosne uvjete prometa. Osnovni

problem i cilj za nadolazeće razdoblje je kvalitetno spajanje Grada na državne pravce i

izgradnja spoja na autocestu. Najvažniji prioriteti u Gradu Dugom Selu su povezivanje

dijelova grada južno od željezničke pruge s gradskim središtem, rasterećenje od prometa,

te rješavanje prometa u mirovanju u centralnom dijelu grada.

PRIORITET 1.2./ Očuvanje kulturne baštine

Razvojne institucije moraju održivo upravljati kulturnom baštinom. Očuvanje

kulturne baštine nameće se kao potreba očuvanja vlastitog identiteta.

Kulturna baština ogledava se u arhitekturi, sakralnim objektima i kulturnim

spomenicima. Ona je konstantno prisutna na ovim područjima još od davnina. Kulturno

spomenička baština Grada Dugog Sela ogleda se kako u materijalnim tako i u

nematerijalnim dobrima koja se iskazuje kroz narodne rukotvorine, izložbe te tradicionalne

narodne pjesme i plesove. Očuvanje kulturne baštine značajno je za preživljavanje raznih

tradicija. Te tradicije obilježene su različitim vjerskim običajima, kulturnim manifestacijama

i dr. Očuvanje kulturne baštine potrebno je njegovati, jer samo tako će mlađe generacije

osjetiti važnost i privlačnost prema mjestu u kojem žive.

Njegovanje tradicije prenijeti će duh davnina i omogućiti identifikaciju s

vrijednostima koje su nekad bile vrlo značajne. U ovom pogledu potrebno je spomenuti

bogato prirodno nasljeđe Grada koje je rezultiralo i u bogatoj i raznolikoj kulturno

spomeničkoj baštini. Kulturna dobra su jedna od rijetkih dobara koja u vrijeme globalizacije

nisu uvozno zavisna, a njeni direktni i indirektni učinci najviše donose ploda upravo u

mjestima u kojima se nalaze. Općenito govoreći, kulturna baština najlakše se promovira

održavanjem raznih manifestacija.

Jedan od važnih elemenata razvoja i prezentacije kulture jest izrada projekata koji

bi povezivali kulturu s turizmom. Time bi kulturno umjetnička baština dobila besplatnu i

efikasnu promociju i ujedno mogućnost komercijalizacije, a turistička ponuda bi bila

proširena na još jedan segment. Takav pristup doprinosi razvoju i realizaciji više strateških

i prioritetnih ciljeva.



PRIORITET 1.3. / Razvoj društvene infrastrukture

Ova smjernica razvoja obuhvaća spektar društvenih potreba kao što su obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb te šport i rekreacija.

U razmatranju programa razvoja Grada Dugog Sela potrebno je posebnu pažnju

posvetiti institucijama društvenih djelatnosti. Pod tim se podrazumijeva status i razvoj:

gradske udruge, obrazovanje, očuvanje i razvoj kulturnih vrijednosti, objekti i institucije

koje svojim djelovanjem i postojanjem promiču športski život lokalne jedinice, sustav

zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, sustav vatrogasne zaštite itd.

Obrazovanje stanovništva je proces koji se ne događa spontano. U njega je

potrebno ulagati, a pri tome rezultate ne očekivati odmah. Rezultati se mogu pojavljivati

tek nakon određenog razdoblja. Obrazovanje se odnosi na osnovno, srednje i visoko

školstvo. Osnovno i srednje školstvo je u domeni JLS-a i županije, dok visoko školstvo

uglavnom nije. Sustavi i institucije obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

zahtijevaju poseban tretman. Obrazovne institucije svojim djelovanjem utječu na

gospodarstvenu sliku Grada.

Izazov će također predstavljati upravljanje projektima ekonomskog razvoja

financiranim od strane Europske Unije. U vezi s tim problemom poduzete su mjere koje

leže u činjenici da se značajna sredstva angažiraju u financiranju decentraliziranih funkcija

u osnovnom školstvu, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Također se i znatna sredstva ulažu u

stipendiranje učenika i studenata, sufinanciranje raznih programa i aktivnosti u kulturi i

športu.

Reformu i unapređenje srednjeg školstva na državnoj razini treba shvatiti kao

sredstvo koje vodi prema istom cilju. Posljedica ovakve politike je i ublažavanje nepovoljne

demografske strukture stanovništva u kojoj je veliki udio starijeg stanovništva.

Kao i na području cjelokupne Republike Hrvatske zdravstvo predstavlja jedno od

značajnih problema. Razlozi su brojni, jer zdravstvena djelatnost je neprofitna djelatnost i

cijela zdravstvena zaštita mora biti dostupna svakom pojedinom građaninu. Na koji način,

to ovisi o financijskoj moći, ali i spremnosti i razumijevanju lokalne politike za potrebe i

probleme zdravstvene zaštite.

Kao prvi bitni nedostatak ističe se nedostatak liječničkog kadra, ali i nedostatak

kapaciteta objekata zdravstvene zaštite kao i osnovne medicinske opreme. Uz taj problem

vežu se i problemi lošije infrastrukture zdravstvenih objekata s obzirom da niti jedna

ustanova zdravstvene zaštite ne zadovoljava potrebe lokalnog stanovništva posebno u

ljetnim mjesecima.



Šport je značajan za rekreaciju i odmor stanovništva od svakodnevnice. Na

užem i širem području Grada Dugog Sela postoji niz različitih športskih udruga, klubova i

društava. Jedan od problema koji se javlja u razvoju i afirmaciji ovog potencijala je

nedostatak kvalitetno uređenih i opremljenih športskih terena. Kao i na cjelokupnom

području države javlja se nedostatak financijskih sredstava, što rezultira lošim stanjem

opreme u većini klubova. Ovako pogodno područje za bavljenje raznovrsnim športovima

može se iskoristiti i za poboljšanje turističke ponude.

CILJ 2: Razvoj poduzetništva i očuvanje obrtničke tradicije

Gospodarski sustav možda je i najvažniji element u razvoju određenog društva.

Njegova snaga i važnost su u tome što osigurava potporu ostalim elementima razvoja

pojedinog društva. Ta potpora ne mora nužno biti financijska. Ta potpora može biti i u

osiguranju obrazovanog kadra, potrebnog prostora i u mnogočemu drugom. Može se reći

da je gospodarski sustav podsustav većeg društvenog sustava oko kojega se kreću ostali

podsustavi (manje ili jednake važnosti). Na području Grada Dugog Sela gospodarski

sustav uglavnom je baziran na djelatnostima sekundarnog i tercijarnog sektora kao što su

građevinarstvo, trgovina, obrtništvo i sl., no potencijali razvoja svakako su puno veći i

moguće ih je razvijati.

Strateški cilj razvoj poduzetništva i i obrtničke tradicije podijeljen je u 3 prioriteta:

Razvoj gospodarskih zona

Razvoj kulturnog, ruralnog tradicionalnog turizma

Konkurentno gospodarstvo.

PRIORITET 2.1. / Razvoj gospodarskih zona

Jednu od okosnica razvoja trebalo bi predstavljati gospodarstvo. Razvoj

poduzetništva, osim kroz izgradnju gospodarskih zona, podržavati će se ovdje i drugim

mjerama gospodarske politike na lokalnoj razini. Stoga će biti potrebno razviti novi model

poticaja koji u ovom trenutku nije adekvatno razrađen. Poduzetničke zone trebale bi

postati najvažnije poluge za ostvarenje strategije gospodarskog razvitka u narednim

godinama. Zahvaljujući pogodnostima koje proizlaze iz njihove makro i mikro lokacije,

blizine cestovnih koridora (blizina Grada Zagreba), očekuje se da će se u njima realizirati

veliki projekti investitora koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske i inozemstva. Adekvatna

promocija gospodarskih potencijala ne smije biti ograničena samo na lokalna područja.



PRIORITET 2.2. / Razvoj kulturnog, ruralnog, tradicionalnog turizma

Grad Dugo Selo je suburbano područje koje je na svojim rubnim područjima

sačuvalo obilježja ruralnog prostora te postoji potencijal za razvoj ruralnog i kulturnog

turizma. Po tradiciji seoskog prostora, gotovo svako domaćinstvo bilo je vezano za neku

vrstu bavljenja poljoprivredom. U posljednjih nekoliko godina trend opadanja

poljoprivredne proizvodnje, pogotovo stočarske, dolazi do velikog izražaja.

Potencijali razvoja i obnavljanja gospodarske djelatnosti u prenamjeni prema

kulturnom i ruralnom turizmu postoje, ali moraju se stvoriti preduvjeti i osigurati plasman

turističkog proizvoda, te će svoja djelovanja usmjeriti na suradnju s razvojnim institucijama

Republike Hrvatske

Grad Dugo Selo prema svojem zemljopisnom položaju i prirodnim potencijalima

ima priliku razviti slijedeće vrste turizma: turizam na seljačkim gospodarstvima, vjerski

turizam, lovni turizam, kulturni turizam, zdravstveni turizam.

PRIORITET 2.3. / Konkurentno obrtništvo

Konkurentnost je glavni gospodarski cilj i prioritet svakog nacionalnog i

regionalnog gospodarstva, odnosno gospodarskog subjekta. Zagrebačka županija a time i

Grad Dugo Selo se uvažavajući svoje snage i mogućnosti opredjeljuju za multisektorski

razvoj na „čiste industrije i usluge“ i autohtono obrtništvo. Temeljem toga postizanje

konkurentnosti podrazumijeva u prvom redu: daljnje poticanje razvoja malog i srednjeg

poduzetništva i njegovog razvojnog tehnološkog i poslovnog povezivanja; stalno

usredotočenje na razvoj i primjenu suvremenih tehnologija, inovacija i znanja – posebno

informacijskih i komunikacijskih; stalno stvaranje preduvjeta za ulaganje u gospodarstvo;

usmjeravanje na razvoj i organiziranje poljoprivrede u sektor koji proizvodi visoko

kvalitetne / autohtone / prepoznatljive / brendirane proizvode; dosljedni odabir „čistih“

novih industrija i integraciju brige za okoliš u postojeće industrije – sve s ciljem nadilaženja

mogućeg razvojnog konflikta s opredjeljenjem za turizam, a sve to uz poticanje i jačanje

društveno odgovornog poslovanja poduzeća.

U strukturi obrtnika dominiraju trgovački obrti, obrti u graditeljstvu, prijevoz, skladištenje te

prerađivačka djelatnost.



CILJ 3: Zaštita i očuvanje prirodnih resursa

Strateškim ciljem zaštite i očuvanje prirodnih resursa se nastoji potaknuti zaštita i

očuvanje prirodnih resursa. Najizraženiji, a ujedno i najskuplji za rješavanje su problemi

gospodarenja otpadom i zbrinjavanja otpadnih voda. Osim tih velikim dijelom

„infrastrukturnih problema okoliša“, značajna unapređenja potrebna su i u dijelu uspostave

sustava zaštite okoliša na području Grada, što uključuje uspostavu praćenja stanja,

podizanje kvalitete i raspoloživosti informacije o okolišu, podizanje kvalitete planiranja

zaštite okoliša te integriranosti brige o okolišu u druge sektorske politike.

Stoga je strateški cilj zaštita i očuvanje prirodnih resursa podijeljen na dva

prioriteta koji su uzajamno povezani:

Zaštita prirodnih resursa.

Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

PRIORITET 3.1. / Zaštita prirodnih resursa

Jedan od najvećih problema je otpad, tj. problematika odlaganja, prikupljanja, sortiranja i reciklaže te ponovnog korištenja otpada, s ciljem smanjenja komunalnog otpada koji nije predviđen za reciklažu.

Problem u sustavnom i organiziranom prikupljanu i odlaganju otpada predstavlja pojava sve većeg broja divljih odlagališta (nisu sanirana u cijelosti) koja u konačnici može rezultirati ugrožavanjem prirodnih resursa vode i tla, ali i zraka. Neposredna okolina je ključna za zaštitu okoliša na lokalnoj razini te sva nastojanja trebaju biti usmjerena u tom pravcu kako bi se očuvali prirodni resursi.

Iako je nacionalna domena nevažna za JLS, zakoni i usvojeni propisi legislative EU ipak će se u određenoj mjeri reflektirati na lokalne prilike.

Potrebno je prilikom planiranja razvoja očuvati razvojni potencijal Grada Dugog

Sela, a to je moguće samo na način da se prostor/okoliš koristi planirano i racionalno, te

da se na području Grada osigura kvalitetan život i gospodarski razvoj.

PRIORITET 3.2. / Zaštita biljnog i životinjskog svijeta

Jedan od strateških ciljeva EU je zašita okoliša. Taj trend dolazi kao posljedica

nepažnje prema čovjekovoj okolini kroz niz od pedesetak godina pojačane

industrijalizacije. Spoznajom o ograničenosti kapaciteta prirode čovjek se doveo u

nezavidnu poziciju da mora na uštrb prirode ograničavati svoj ekonomski rast. O ovoj



problematici napisano je niz radova, održano veliki broj foruma, sjednica, predavanja,

doneseno nebrojeno zakonskih akata i strategija, što je u konačnici rezultiralo gubitkom iz

vida svrhe svega toga, a to je kvaliteta života pojedinca, ali i cjelokupnog društva. U ovom

kontekstu svrha zaštite okoliša usmjerena je prema poboljšanju turističke ponude i

održivog razvoja turizma.

6.1. Mjere razvoja Grada Dugog Sela

Kroz radionice i komunikaciju sa izrađivačem strategije prikupljene su željene

mjere razvoja Grada Dugog Sela. U proces donošenja mjera uključeni su bili svi dionici

društva Grada Dugog Sela, od predstavnika lokalne vlasti, predstavnika udruga, civilnog

društva i poduzetnika, sa ciljem obuhvaćanja kompletnog spektra potrebnog razvoja.

Kako bi odabrana strategija razvoja Grada Dugog Sela uistinu zaživjela i

ostvarila sve svoje zadane ciljeve, neophodno je odrediti konkretno razrađene mjere

provedbe razvojnih planova u djelo. Upravo su mjere razvoja ključni sastavni dio

strategije razvoja jedinice lokalne samouprave. One predstavljaju konkretizaciju

strategije, tj. ciljeva i prioriteta u pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Bez njih

planirani razvoj ne bi imao konkretno uporište te se u konačnici ne bi niti ostvario.

Mjera razvoja u praktičnom smislu predstavlja projekt ili skupinu projekata koje je

potrebno provesti kako bi se određeni cilj ostvario. U piramidalnoj strukturi razvoja,

mjere su uz popis pojedinačnih projekata, jedini opipljivi i u konačnici vidljivi dio

strategije razvoja pojedine JLS.

Mjere razvoja sadržane su u pojedinim ciljevima i prioritetima razvoja Grada.

Konkretno, u Dugom Selu na radnim skupinama su definirana tri strateška cilja prema

kojima se treba odvijati razvoj.

6.2. Razvojne smjernice

Da bi se ostvario gospodarski napredak potrebno je uskladiti nekoliko bitnih

elemenata. Od tih elementa najvažniji su financijski, ljudski, prostorni resursi i resurs

vremena, odnosno potrebno je uskladiti:

sva dostupna financijska sredstva iz raspoloživih izvora

postojeću strukturu ljudskih potencijala s naglaskom na privlačenje i povratak obrazovanog kadra

očuvani prostor u svrhu ostvarenja zacrtanih ciljeva razvoja i na kraju



ograničeni resurs vremena odnosno njegova iskorištenja.

U svrhu ostvarenja vizije i zadanih ciljeva Grad Dugo Selo slijediti će ove smjernice:

Infrastruktura će se izgraditi u suradnji s ostalim institucijama kao što su Hrvatske Vode, Fond za regionalni razvoj RH, Zagrebačka županija i ostali

Sredstva koja će nedostajati za dovršetak infrastrukture očekuje se ishoditi kroz EU fondove. U tom cilju nastavit će se pravovremeno pripremati projekte i projektnu dokumentaciju kako bi bili spremni za aplikaciju sredstava

Nastojat će se maksimalno:

iskoristiti sredstva iz fondova EU u svrhu željenog razvitka malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i turizma te podizanja životnog standarda njegovih stanovnika

poboljšati uvjeti života i rada u JLS podizanjem razine zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te stvarajući uvjete školovanja djece i odraslih

očuvanje kulturne baštine nastojat će se organizirati kroz razne ustanove, udruge te kulturne manifestacije radi prijenosa tradicije i očuvanja identiteta

kulturno spomenička baština nastojati će se povezivati s turizmom zbog stvaranja kvalitetnije turističke ponude

usmjerit će se veliki napori u zaštitu i očuvanje okoliša kroz projekte izgradnje i sanacije odlagališta otpada, kanalizacijskog sustava i vodovoda te organizaciju edukacije stanovništva i poticanjem razvoja udruga za zaštitu okoliša

Grad Dugo Selo treba ulagače koji će se usmjeriti na:

o Projekte u poduzetničkim zonama

o Očuvanje i unaprjeđenje okoliša

o Turističke kapacitete visoke kategorije koji će razvijati tradicionalne, ali i alternativne oblike turizma

o Zapošljavanje domaćeg kadra

o Doprinos kulturnom i društvenom razvitku JLS.

Uprava Grada će uložiti značajne napore na kreiranje načina komunikacije sa svojim građanima i poduzetnicima

Ovako određena razvojna politika konkretizirat će se mjerama koje treba poduzeti

do 2020. godine.



6.3. Operativni planovi / popis mjera razvoja Grada Dugog Sela

RB

PRIORITET

MJERA RAZVOJA

1. 2.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture

2. 1.1. Povećaje i poboljšanje sustava odvodnje i kanalizacije Grada Dugog Sela

3. 1.3. Stvaranje preduvjeta za otvaranje prostora za civilnu namjenu – rekonstrukcija postojećih objekata

4. 1.1. Uređenje funkcionalnosti lokalnog prometa

5. 1.1. Uređenje prometne infrastrukture

6. 1.1. Uređenje vodovodne infrastrukture

7. 1.1. Uređenje kanalizacijske infrastrukture

8. 1.3. Povećanje kapaciteta obrazovnih ustanova

9. 3.1. Razvoj odgovarajuće infrastrukture za gospodarenje otpadom i smanjenje rizika od otpada

10. 3.1. Razvoj odgovarajuće infrastrukture i javnih usluga u području gospodarenja otpadom i smanjivanje količine odloženog biorazgradivog otpada

11. 3.1. Razvoj odgovarajuće infrastrukture i javnih usluga u području gospodarenja otpadom i smanjivanje količine odloženog komunalnog otpada

12. 2.2. Uređenje infrastrukture u svrhu razvoja turizma

13. 1.1. Uređenje fukcionalnosti lokalnog prometa

14. 1.1. Uređenje infrastrukture javne rasvjete

15. 1.3. Izgradnja i uređenje malih sportskih objekata i dječjih igrališta

16. 1.3. Stvaranje uvjeta za podizanje kvalitete obrazovanja

17. 1.2. Stvaranje uvjeta za otvaranje prostora za civilnu namjenu



6.4. Popis pojedinačnih projekata razvoja Grada Dugog Sela

Obrazac projekta – razrada projektnog prijedloga

U daljnjem tekstu opisana je struktura obrazaca razvojnih projekata. Dana su objašnjenja radi lakšeg praćenja dokumenta, izbjegavanja nesporazuma i snalaženja u pojedinim razvojnim mjerama.

1. Naziv Projekta

2. Nositelj

3. Cilj

4. Prioritet

5. Mjera

6. Opis Projekta

Lokacija

Faza Projektna ideja

Vrsta Izgradnja

Kategorija stanovništva

7. Odgovorne institucije

8. Odgovorna osoba u JLS

9. Razdoblje provedbe

10. Rokovi Početak: Završetak:

11. Ukupan proračun projekta

12. Izvori financiranja



Naziv razvojnog projekta prikazuje osnovno značenje projekta razvoja sa poveznicom na Strategiju razvoja.

Nositelj projekta definira provedbeno tijelo ili investitora u projektu.

Cilj - svaka strategija razvoja sadrži strateške ciljeve. Izrađuju se na radnim skupinama na kojima se i u konačnici definiraju. U praksi, strategija razvoja sadrži od tri do pet ciljeva. Važno je utvrditi kojem cilju pripada pojedina mjera.

Prioritet - svaki pojedini cilj unutar sebe ima razrađene prioritete. Kao i ciljevi, svaki prioritet se utvrđuje na radnim skupinama na kojima sudjeluju lokalni stručnjaci iz pojedinih područja. U pravilu se utvrđuju dva do četiri prioriteta unutar pojedinog cilja.

Opis projekta - opis mjere prikazuje točno određenu lokaciju na kojoj se mjera izvodi, fazu u kojoj se nalazi te kategoriju stanovništva koja će u najvećoj mjeri imati koristi od projekta. Također, opisom je riješena dvojba radi li se o izradi dokumentacije (razvojna strategija određene gospodarske grane) ili o izgradnji i sanaciji određenih objekata.

Odgovorne institucije - različite razvojne mjere zahtijevaju različite odgovorne institucije. Utvrđivanjem odgovorne institucije onemogućuje se prebacivanje odgovornosti s jedne institucije na drugu ukoliko dođe do zastoja u realizaciji projekta.

Odgovorna osoba u JLS

S obzirom da se razvojne mjere realiziraju na području pojedine JLS potrebno je utvrditi pojedince koji bi bili odgovorni za praćenje i nadgledanje realizacije razvojne mjere.

Razdoblje provedbe - razdobljem provedbe okvirno se definira potrebno vrijeme za provedbu određene mjere razvoja. Potrebno vrijeme je nužno dobro isplanirati prvenstveno zbog donošenja proračunskog okvira. Dobro utvrđeno vrijeme provedbe uvelike olakšava planiranje ostalih razvojnih aktivnosti.

Rokovi pokazuju najpovoljniji vremenski okvir u kojemu se mjera treba ostvariti. Najpovoljniji vremenski okvir znači balansiranje mogućnosti financiranja, vremenskih prilika i ostalih čimbenika i koji mogu utjecati na izvedbu projekta.

Ukupan proračun mjere pokazuje cjelokupan iznos koji treba uložiti. Ukazuje na potrebu potrage za dodatnim izvorima financiranja ukoliko se razvojna mjera ne može financirati iz jednog izvora.

Očekivani iznosi financiranja prikazuju iz kojih se sredstava financira određena mjera. Ova stavka je važna odgovornim osobama i institucijama kako bi u određenom trenutku znali, ukoliko dođe do zastoja u realizaciji, kome se obratiti s pitanjem vezanim za financiranje projekta.



Razvojni projekti utvrđeni tijekom izrade i realizacije „Projekta ukupnog razvoja Grada

Dugog Sela“ (2009.) su bili:

Poduzetnička zona Dugo Selo

Nadvožnjak preko željezničke pruge u Dugom Selu

Spojnica Dugog Sela od čvora Rugvica do nadvožnjaka preko željezničke pruge u

Dugom Selu

Obilaznica Dugo Selo od Kopčevca do Lukarišća

Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa pripadajućim glavnim kolektorima

Adaptacija povijesne zgrade grofova Drašković u Gradsku knjižnicu

Adaptacija Doma Hrvatske vojske u Kulturni centar (kazališna dvorana, glazbena škola,

galerija,...)

Osnovna škola u Dugom Selu (treća i četvrta)

Izgradnja sustava odvodnje fekalnih voda Dugo Selo - zapad

Izgradnja sustava odvodnje fekalnih voda Dugo Selo - Ostrna

Projekt zaštite od oborinskih voda naselja Dugo Selo

Povećanje kapaciteta i predškolskom obrazovanju – dogradnja dječjeg vrtića

Povećanje kapaciteta i predškolskom obrazovanju – izgradnja dječjeg vrtića

…

Tijekom izrade ovoga dokumenta u raspravama su predloženi slijedeći projekti:

RB

RAZVOJNI PROJEKT

1. IZGRADNJA KARGO CENTRA U PODUZETNIČKOJ ZONI

2. IZGRADNJA SEKUNDARNE KANALIZACIJSKE MREŽE

3. REKONSTRUKCIJA DOMA HV-A U DUGOM SELU U CIVILNU MULTIFUNKCIONALNU NAMJENU

4. IZGRADNJA KOMUNALNE I PROMETNE INFRASTRUKTURE U PODUZETNIČKIM ZONAMA

5. UREĐENJE CENTRA DUGOG SELA – IZGRADNJA TRGOVA SA POSTOJEĆOM PROMETNOM INFRASTRUKTUROM

6. IZGRADNJA OBILAZNICE KROZ PODUZETNIČKU ZONU



7. IZGRADNJA OBILAZNICE KROZ DUGO SELO

8. UREĐENJE SUSTAVA VODOOPSKRBE SA NADZOROM I PRECRPNIM STANICAMA

9. ODVODNJA OBORINSKIH VODA

10, IZGRADNJA ZAMJENSKE ZGRADE ZA ZGRADU PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA

11. NADOGRADNJA SREDNJE ŠKOLE – OPREMANJE PRAKTIKUMA

12. REKONSTRUKCIJA I OPREMANJE DJEČJEG VRTIĆA

13. REKONSTRUKCIJA BIVŠE DOMA ZDRAVLJA U MULTIFUNKCIONALNI PROSTOR

14. SANACIJA ODLAGALIŠTA „ANDRILOVEC“

15. USPOSTAVA SUSTAVA RAZDVOJENOG SAKUPLJANJA BIORAZGRADIVOG KOMUNALNOG OTPADA NA MJESTU NASTANKA

16. IZGRADNJA USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA ČIJA SE VRIJEDNA SVOJSTVA MOGU ISKORISTITI

17. IZGRADNJA ŠETNICE UZ DOMOBRANSKU ULICU

18. UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE PARKIRANJA I UREĐENNJE PARKIRALIŠIH PROSTORA

19. MODERNIZACIJA JAVNE RASVJETE

20. RAZVOJ SIGURNOSNE PROMETNE INFRASTRUKTURE

21. IZGRADNJA I UREĐENJE PROSTORA ZA SPORTSKE UDRUGE

22. DJEČJA IGRALIŠTA NA PODRUČJU GRADA DUGOG SELA

23. IZGRADNJA I OPREMANJE DOMA CRVENOG KRIŽA

24. IZGRADNJA I OPREMANJE PROSTORA ZA DJELOVANJE VATROGASNNIH POSTROJBI GRADA DUGOG SELA

25 IZGRADNJA OSNOVNE ŠKOLE SA SPORSKOM DVORANOM

26. IZGRADNJA I OPREMANJE CENTRA ZA DJECU SA ASPENGEROVIM SINDROMOM

27. IZGRADNJA I OPREMANJE CENTRA ANIMACIJE

28. GRADNJA ŽELJEZNIČKE STANICE U KOPČEVCU

29. UREĐENJE ZELENE ŠETNICE

30. UREĐENJE ZELENIH POVRŠINA I PARKOVA

31. REKONSTRUKCIJA VOJARNE U DUGOM SELU U CIVILNU MULTUFUNKCIONALNU CJELINU

32. CENTAR ZA DRUŽENJE DJECE I OSOBA SA POSEBNIM POTREBAMA

33. UREĐENJE ETNO ZBIRKE

34. FORMIRANJE ZADRUGE ZA OTKUP POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA



Popunjeni obrasci projekata – razrada projektnih prijedloga:

1. Naziv Projekta IZGRADNJA KARGO CENTRA U

PODUZETNIČKOJ ZONI

2. Nositelj PRIVATNI INVESTITOR, JPP

3. Cilj Razvoj poduzetništva i očuvanje obrtničke tradicije

4. Prioritet Razvoj gospodarskih zona

5. Mjera Razvoj poduzetničke infrastrukture

6. Opis Projekta

Izgradnja i opremanje KARGO centra sa uređenjem

infrastrukture. Namijenjena površina KARGO centra

10 ha. Projekt podijeljen u dvije podfaze –

1. DISTRIBUTIVNI CENTAR

2. Mogućnosti prelaska sa željezničkog na cestovni

transport – izgradnja slijepog kolosijeka

Lokacija DUGO SELO - ČRNOVČAK

Faza Idejna, izrada studije isplativosti

Vrsta Izgradnja i opremanje

Kategorija stanovništva Poduzetnici

7. Odgovorne institucije Grad Dugo Selo

8. Odgovorna osoba u JLS Gradonačelnik

9. Razdoblje provedbe 7 godina

10. Rokovi Početak: 2014 Završetak: 2020.


12. Izvori financiranja EFRR – Povećanje gospodarske aktivnosti i

konkurentnosti

Shema dodjele bespovratnih sredstava za poslovnu

infrastrukturu (BRI)



1. Naziv Projekta IZGRADNJA SEKUNDARNE KANALIZACIJSKE

MREŽE

2. Nositelj DUKOM d.o.o.

3. Cilj PODIZANJE RAZINE KVALITETE ŽIVOTA

4. Prioritet RAZVIJENA KOMUNALNA I PROMETNA

INFRASTRUKTURA

5. Mjera Povećanje i poboljšanje sustava odvodnje i

kanalizacije Grada Dugo Selo

6. Opis Projekta

Izgradnja sekundarne mreže kroz naselja koja

nemaju pokrivenost kanalizacijskom mrežom i

rekonstrukcija postojeće mreže

Lokacija GRAD DUGO SELO

Faza Izrađena projektna dokumentacija u suradnji sa

Hrvatskim vodama

Vrsta Izgradnja

Kategorija stanovništva Svi

7. Odgovorne institucije DUKOM d.o.o., Grad Dugo Selo

8. Odgovorna osoba u JLS Direktor komunalnog poduzeća DUKOM d.o.o.


10. Rokovi Početak: 2014. Završetak: 2025.

11. Ukupan proračun projekta 68.000.000 kn

12. Izvori financiranja GRADSKI PRORAČUN

HRVATSKE VODE

MJERE RURALNOG RAZVOJA



1. Naziv Projekta REKONSTRUKCIJA DOMA HV-A U DUGOM SELU

U CIVILNU MULTIFUNKCIONALNU NAMJENU

2. Nositelj GRAD DUGO SELO


4. Prioritet RAZVOJ DRUŠTVENE INFRASTRUKTURE

5. Mjera Stvaranje preduvjeta za otvaranje prostora za civilnu

namjenu – rekonstrukcija postojećih objekata

6. Opis Projekta

Razvoj odgojno obrazovnih kapaciteta za glazbeno i

dopunsko obrazovanje, te kulturnu i izdavačku

djelatnost (preseljenje Pučkog otvorenog učilišta i

Glazbena škola)

Lokacija DUGO SELO

Faza Projekt u pripremi


Kategorija stanovništva Korisnici kulturnih i obrazovnih institucija

7. Odgovorne institucije Grad Dugo Selo, POU Dugo Selo


9. Razdoblje provedbe 2 godine



12. Izvori financiranja ESF

GRADSKI PRORAČUN



1. Naziv Projekta

IZGRADNJA KOMUNALNE I PROMETNE

INFRASTURUKTURE U PODUZETNIČKIM

ZONAMA


3. Cilj RAZVOJ PODUZETNIŠTVA I OČUVANJE

OBTNIČKE TRADICIJE

4. Prioritet RAZVOJ GOSPODARSKIH ZONA

5. Mjera Razvoj poduzetničke infrastrukture

6. Opis Projekta

Izrada tehničke dokumentacije i kontinuirano

ulaganje u izgradnju prometnica i instalacija

potrebnih za razvoj poduzetničkih zona

Lokacija PODUZETNIČKE ZONE – GRAD DUGO SELO

Faza Izrada tehničke dokumentacije

Vrsta Izgradnja

Kategorija stanovništva SVI

7. Odgovorne institucije GRAD DUGO SELO

8. Odgovorna osoba u JLS Pročelnik UO za prostorno uređenje …


10

. Rokovi Početak: Završetak:

11

. Ukupan proračun projekta

12

. Izvori financiranja GRADSKI PRORAČUN

BRI

ZAGREBAČA ŽUPANIJA



1. Naziv Projekta

UREĐENJE CENTRA DUGOG SELA –

IZGRADNJA TRGOVA SA POSTOJEĆOM

PROMETNOM INFRASTRUKTUROM




INFRASTRUKTURA

5. Mjera Uređenje funkcionalnosti lokalnog prometa u Dugom

Selu

6. Opis Projekta

Planirano je urediti i planirati nekoliko cjelina koje bi

služile za okupljanje građana. U planu su također i

uređenja prostora javnih garaža:

(1) TRŽNI CENTAR DUGO SELO,

(2) TRG I PODZEMNA GARAŽA U

KOLODVORSKOJ ULICI,

(3) PRODUŽETAK KAŽOTIĆEVE,

(4) PRODUŽETAK M. KRLEŽE

Lokacija DUGO SELO


Vrsta Izgradnja

Kategorija stanovništva Svi


8. Odgovorna osoba u JLS Pročelnik UO za prostorno uređenje, …


10. Rokovi Početak: 2014 Završetak: 2018



BRI



1. Naziv Projekta IZGRADNJA OBILAZNICE KROZ PODUZETNIČKU

ZONU




INFRASTRUKTURA

5. Mjera Uređenje prometne infrastrukture

6. Opis Projekta

U svrhu kvalitetnog prometnog rješenja planiran je

novi prometni pravac kako bi se omogućila brža

prometna povezanost poduzetnika sa glavnim

prometnicama, a oslobodili prometni kapaciteti kroz

centar grada

Lokacija PODUZETNIČKA ZONA – DUGO SELO


Vrsta Izgradnja



8. Odgovorna osoba u JLS Pročelnik UO za prostorno uređenje,…





ŽUPANIJSKE CESTE

BRI



1. Naziv Projekta IZGRADNJA OBILAZNICE KROZ DUGO SELO




INFRASTRUKTURA


6. Opis Projekta

U svrhu rasterećenja prometa kroz Grad Dugo Selo

potrebno je izgraditi novu prometnicu koja bi

omogućila lakši prolazak kroz centar grada.

Projekt se realizira u fazama.

Lokacija DUGO SELO

Faza Izrada tehničke dokumentacije za pojedine faze

Vrsta Izgradnja








ŽUPANIJSKE CESTE



1. Naziv Projekta UREĐENJE SUSTAVA VODOOPSKRBE SA

NADZOROM I PRECRPNIM STANICAMA




INFRASTRUKTURA

5. Mjera Uređenje vodovodne infrastrukture u Dugom Selu

6. Opis Projekta

Da bi se sustav prilagodio potrebno je odraditi

nekoliko podprojekata koji su definirani planom

ulaganja.

1. REKONSTRUKCIJA CIJEVOVODA

KOPČEVAC – BOŽJAKOVINA

2. CRPNA STANICA KOZINŠČAK

3. CRPNA STANICA DOMOBRANSKA

4. REKONSTRUKCIJA I IZGRADNJA

VODOVODNE MREŽE NA

PODRUČJU GRADA DUGOG SELA


Faza IZRAĐENA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Vrsta Izgradnja


7. Odgovorne institucije Grad Dugo Selo, Hrvatske vode, Vodovod i odvodnja

Zagrebačke županije







12. Izvori financiranja MJERE RURALNOG RAZVOJA

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

GRADSKI PRORAČUN

HRVATSKE VODE

1. Naziv Projekta ODVODNJA OBORINSKIH VODA




INFRASTRUKTURA

5. Mjera Uređenje kanalizacijske infrastrukture u Dugom Selu

6. Opis Projekta

Da bi se sustav prilagodio potrebno je odraditi

nekoliko podprojekata koji su definirani planom

ulaganja.

1. RETENCIJA PLANIČKI JAREK

2. RETENCIJA MARTIN BREG

3. SABIRNI KANALI OBORINSKIH VODA


Faza IZRAĐENA PROJEKTNA DOKUMENTACIJA

Vrsta Izgradnja


7. Odgovorne institucije Grad Dugo Selo, Hrvatske vode, Vodovod i odvodnja

Zagrebačke županije









HRVATSKE VODE

GRADSKI PRORAČUN



1. Naziv Projekta IZGRADNJA ZAMJENSKE ZGRADE ZA ZGRADU

PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA

2. Nositelj GRAD DUGO SELO, JPP



5. Mjera Povećanje kapaciteta obrazovnih ustanova

6. Opis Projekta

Planirano je rušenje postojećeg objekta, te izgradnja

novog i većeg objekta javne i poslovne namjene s

pripadajućim podzemnim parkirališnim i javnim

površinama

Lokacija DUGO SELO



Kategorija stanovništva Korisnici prostora kulturne i edukativne namjene








PROGRAMI ZAJEDNICE



1. Naziv Projekta NADOGRADNJA SREDNJE ŠKOLE – OPREMANJE

PRAKTIKUMA

2. Nositelj SREDNJA ŠKOLA




6. Opis Projekta

Zbog potrebe povećanja kapaciteta obrazovne

ustanove i zbog potrebe podizanja kvalitete učenja

plan je proširiti i opremiti nove prostore unutar srednje

škole

Lokacija SREDNJA ŠKOLA U DUGOM SELU

Faza Pripremljena projektna i natječajna dokumentacija,

projekt prijavljen MZOŠ


Kategorija stanovništva POLAZNICI SREDNJA ŠKOLE

7. Odgovorne institucije SREDNJA ŠKOLA

8. Odgovorna osoba u JLS Pročelnik UO za društvene djelatnosti



11. Ukupan proračun projekta 20.700.000 KN

12. Izvori financiranja MZOŠ

ERASMUS




1. Naziv Projekta REKONSTRUKCIJA I OPREMANJE DJEČJEG

VRTIĆA

2. Nositelj DJEČJI VRTIĆ DUGO SELO




6. Opis Projekta

Zbog povećanja određenih standarda u

predškolskom obrazovanju i zbog dotrajalosti

prostora potrebno je rekonstruirati dijelove dječjeg

vrtića, te opremiti isti sa novom i modernijom

opremom, prvenstveno prostor kuhinje.

Lokacija DJEČJI VRTIĆ DUGO SELO

Faza Pripremljena projektna dokumentacija, izrađeni

troškovnici


Kategorija stanovništva POLAZNICI DJEČJEG VRTIĆA

7. Odgovorne institucije DJEČJI VRTIĆ



10. Rokovi Početak: 2014 Završetak: 2014


12. Izvori financiranja MZOŠ

GRADSKI PRORAČUN



1. Naziv Projekta REKONSTRUKCIJA BIVŠEG DOMA ZDRAVLJA U

MULTIFUNKCIONALNI PROSTOR



4. Prioritet OČUVANJE KULTURNE BAŠTINE

5. Mjera

Stvaranje preduvjeta za rekonstrukciju postojećih

objekata (bivši Doma zdravlja u multifunkcionalni

prostor)

6. Opis Projekta

Stari ruševni prostor planira se privesti svrsi, na način

da će se rekonstrukcijom i opremanjem prostor

prenamijeniti u prostor galerije, knjižnice i svečane

vijećničke dvorane

Lokacija DUGO SELO



Kategorija stanovništva Korisnici prostora kulturne namjene






12. Izvori financiranja BRI

MINISTARSTVO KULTURE

GRADSKI PRORAČUN



1. Naziv projekta SANACIJA ODLAGALIŠTA „ANDRILOVEC“ - otvaranje novih radnih jama te sanacija i zatvaranje trenutno otvorenih radnih jama

2. Nositelj

Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o.

3. Cilj

Zaštita i očuvanje prirodnih resursa

4. Prioritet

Zaštita prirodnih resursa

5. Mjera Razvoj odgovarajuće infrastrukture za gospodarenje otpadom i smanjenje rizika od otpada

6. Opis projekta

Kako bi se osigurao dovoljan kapacitet za odlaganje miješanog komunalnog otpada, do otvaranja CGO zagrebačke županije, potrebno je otvoriti nove radne jame i istovremeno sanirati (izvesti okna za otplinjavanje) i zatvoriti trenutno otvorene radne jame

Lokacija

Odlagalište „Andrilovec“

Faza Priprema dokumentacije za nadmetanje za provedbu postupka javne nabave

Vrsta

Radovi


Svi


Grad Dugo Selo


Pročelnik UO za prostorno uređenje,…

9.

Razdoblje provedbe 4 mjeseca

10. Rokovi Početak lipanj 2014. Završetak rujan 2014.


2.500.000,00 kn

12.

Izvor financiranja Gradski proračun

FZOEU



1. Naziv projekta USPOSTAVA SUSTAVA RAZDVOJENOG SAKUPLJANJA BIORAZGRADIVOG KOKUNALNOG OTPADA NA MJESTU NASTANKA PRIMJENOM METODE „OD VRATA DO VRATA“

2. Nositelj Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o.

3. Cilj Zaštita i očuvanje prirodnih resursa

4. Prioritet Zaštita prirodnih resursa

5. Mjera Razvoj odgovarajuće infrastrukture i javnih usluga u području gospodarenja otpadom i smanjivanje količine odloženog biorazgradivog otpada

6. Opis projekta

Sukladno obvezama koje proizlaze iz novog Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN br. 94/13) potrebno je u što kraćem roku uspostaviti sustav za razdvojeno sakupljanje biorazgradivog komunalnog otpada na mjestu nastanka, primjenom metode „od vrata do vrata“. Projekt bi se odvijao u dvije faze: I. faza - uspostava sustava za razdvojeno sakupljanje papira, a uključuje nabavu spremnika (kontejneri 1100 l, kante 120 l, ili plastične vreće) za papir koji bi bili postavljeni ispred višestambenih zgrada, ili dodijeljeni domaćinstvima u obiteljskim kućama, uz odgovarajuću promidžbu i edukaciju stanovništva. II. faza - uspostava sustava za razdvojeno sakupljanje biootpada putem kontejnera, kanti, ili poticanjem građana na kompostiranje u mini kompostanama. Ovu fazu bi osim odgovarajuće promidžbe i edukacije stanovništva, pratilo i uvođenje elektroničkog sustava za brojanje količine ispražnjenih kanti kako bi se korisnici usluge mogli adekvatno stimulirati na razdvajanje komunalnog otpada

Lokacija Grad Dugo Selo


Vrsta Oprema i usluge


Svi


Grad Dugo Selo




15 mjeseci

10. Rokovi Početak rujan 2014. Završetak prosinac 2015.


2.000.000,00 kn

12. Izvor financiranja Gradski proračun

FZOEU

Zagrebačka županija



1. Naziv projekta USPOSTAVLJANJE SUSTAVA ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA ČIJA SE VRIJEDNA SVOJSTVA MOGU ISKORISTITI

2. Nositelj Dugoselski komunalni i poduzetnički centar d.o.o.

3. Cilj Zaštita i očuvanje prirodnih resursa

4. Prioritet Zaštita prirodnih resursa

5. Mjera Razvoj odgovarajuće infrastrukture i javnih usluga u području gospodarenja otpadom i smanjivanje količine odloženog komunalnog otpada

6. Opis projekta

U sklopu provedbe projekta zamišljena je izgradnja dva reciklažna dvorišta i 15 zelenih otoka za razdvojeno prikupljanje otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, plastika, metal, tekstil, građevni otpad, …). Jedno reciklažno dvorište za građevni otpad nalazilo bi se unutar poslovnog kruga postojećeg Odlagališta komunalnog otpada - Andrilovec, a drugo reciklažno dvorište za ostale kategorije otpada čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti nalazilo bi se na rezerviranoj lokaciji blizu središta grada. 15 zelenih otoka, sa spremnicima koji su većim dijelom smješteni ispod površine zemlje, bilo bi smješteno na petnaest različitih javnih lokacija tako da se pokrije područje svih 12 naselja unutar Grada Dugog Sela. Projekt nadalje uključuje opremanje navedenih reciklažnih dvorišta i zelenih otoka odgovarajućom opremom (drobilica, separator, rolo kontejneri, mosna vaga, ...), te nabavu prilagođenog teretnog vozila za pražnjenje spremnika zelenih otoka. Zadnja faza projekta odnosila bi se na promidžbu kojom bi se podigla svijest građana Dugog Sela o potrebi razdvojenog sakupljanja otpada kako bi se osiguralo funkcioniranje i održivost projekta nakon što se izgrade svi navedeni objekti

Lokacija Grad Dugo Selo


Vrsta Oprema, usluge, radovi


Svi


Grad Dugo Selo




24 mjeseca

10. Rokovi Početak 2015. Završetak 2017.


8.000.000,00 kn

12. Izvor financiranja

EU - Kohezijski fond (85 %)

Gradski proračun, FZOEU - nacionalno sufinanciranje (15 %)

Zagrebačka županija - izrada projektne dokumentacije



1. Naziv Projekta IZGRADNJA ŠETNICE UZ DOMOBRANSKU ULICU


3. Cilj RAZVOJ PODUZETNIŠTA I OČUVANJE

OBRTNIČKE TRADICIJE

4. Prioritet RAZVOJ KULTURNOG, RURALNOG,

TRADICIONALNOG TURIZMA

5. Mjera Uređenje infrastrukture u svrhu razvoja turizma

6. Opis Projekta

Planirano je uređenje nogostupa i turističke šetnice u

svrhu uređenja infrastrukture koja bi bila sastavni dio

cjeline kulturno turističke ponude Grada Dugog Sela

Lokacija DOMOBRANSKA ULICA

Faza U fazi projektiranja

Vrsta Izgradnja

Kategorija stanovništva Stanovnici i posjetitelji

7. Odgovorne institucije GRAD DUGO SELO, TURISTIČKA ZAJEDNICA

8. Odgovorna osoba u JLS Pročelnik UO za prostorno uređenje, …




12. Izvori financiranja BRI


GRAD DUGO SELO



1. Naziv Projekta UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE PARKIRANJA I

UREĐENJE PARKIRALIŠNIH PROSTORA

2. Nositelj GRAD DUGO SELO, JPP



INFRASTRUKTURA

5. Mjera Uređenje funkcionalnosti lokalnog prometa u Dugom

Selu

6. Opis Projekta

Planirano je uvesti mogućnosti parkiranja na javnim

površinama i u javnim garažama na lokacijama na

području grada



Vrsta Izgradnja

Kategorija stanovništva Stanovnici i posjetitelji









1. Naziv Projekta MODERNIZACIJA JAVNE RASVJETE


3. Cilj PODIZANJE KVALITETE ŽIVOTA


INFRASTRUKTURA

5. Mjera Uređenje infrastrukture javne rasvjete

6. Opis Projekta Obnova javne rasvjete u svrhu uštede energije i

smanjenja troškova


Faza Izrađen master plan

Vrsta Izgradnja


7. Odgovorne institucije ZAGREBAČKA ŽUPANIJA




11. Ukupan proračun projekta 7.000.000 kuna

12. Izvori financiranja FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA

GRADSKI PRORAČUN

EU FONDOVI




1. Naziv Projekta RAZVOJ SIGURNOSNE PROMETNE

INFRASTRUKTURE

2. Nositelj GRAD DUGO SELO, ŽUC

3. Cilj PODIZANJE KVALITETE ŽIVOTA


INFRASTRUKTURA


6. Opis Projekta

Planirano je napraviti plan sigurnosne mreže u

prometnoj infrastrukturi, te prometnice opremiti u

svrhu zaštite sudionika u prometu. U sklopu projekta

planiran je i nathodnik za naselje Puhovo




Kategorija stanovništva Sudionici u prometu

7. Odgovorne institucije GRAD DUGO SELO, HŽ INFRASTRUKTURA, ŽUC



10. Rokovi Početak:

11. Ukupan proračun projekta 3.500.000 2014. Završetak: 2016.

12. Izvori financiranja EUROPSKI SOCIJALNI FOND

PROGRAMI ZAJEDNICE

HŽ INFRASTRUKTURA

ŽUC

GRAD DUGO SELO



1. Naziv Projekta IZGRADNJA I UREĐENJE PROSTORA ZA

SPORTSKE UDRUGE




5. Mjera Izgradnja i uređenje malih sportskih objekata i dječjih

igrališta

6. Opis Projekta U prostoru stare škole planirano je urediti i opremiti

prostore za sportske udruge.


Faza Izrada projektne dokumentacije


Kategorija stanovništva Sportaši Grada Dugog Sela i sportski rekreativci

7. Odgovorne institucije GRAD DUGO SELO, SPORTSKI CENTAR DUGO

SELO






PROGRAMI ZAJEDNICE




1. Naziv Projekta DJEČJA IGRALIŠTA NA PODRUČJU GRADA

DUGOG SELA




5. Mjera Izgradnja i uređenje malih sportskih objekata i dječjih

igrališta

6. Opis Projekta Izgradnja i uređenje prostora za dječja igrališta u svim

naseljima Grada Dugog Sela




Kategorija stanovništva Stanovništvo i posjetitelji

7. Odgovorne institucije GRAD DUGO SELO, SPORTSKI CENTAR DUGO

SELO






PROGRAMI ZAJEDNICE




1. Naziv Projekta IZGRADNJA I OPREMANJE DOMA CRVENOG

KRIŽA

2. Nositelj GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DUGO

SELO, JPP



5. Mjera Stvaranje preduvjeta za otvaranje prostora za civilnu

namjenu

6. Opis Projekta Izgradnja i opremanje zgrade Doma Crvenog križa




Kategorija stanovništva Socijalno ugrožene skupine

7. Odgovorne institucije GRADSKO DRUŠTVO CRVENOG KRIŽA DUGO

SELO









1. Naziv Projekta

IZGRADNJA I OPREMANJE PROSTORA ZA

DJELOVANJE VATROGASNIH POSTROJBI

GRADA DUGOG SELA

2. Nositelj VATROGASNA ZAJEDNICA



5. Mjera Stvaranje preduvjeta za otvaranje prostora za

civilnu namjenu

6. Opis Projekta

Pronalaženje nove lokacije te izgradnja novog

vatrogasnog doma.

Dogradnja i uređenje postojećih vatrogasnih

domova.



Vrsta Izgradnja

Kategorija stanovništva Civilna zaštita

7. Odgovorne institucije VATROGASNA ZAJEDNICA






GRADSKI PRORAČUN

ZAGREBAČKA ŽUPANNIJA



1. Naziv Projekta IZGRADNJA OSNOVNE ŠKOLE SA SPORTSKOM

DVORANOM

2. Nositelj GRAD DUGO SELO, ZAGREBAČKA ŽUPANIJA



5. Mjera Stvaranje uvjeta za podizanje kvalitete obrazovanja

6. Opis Projekta Razvoj odgojno obrazovnih kapaciteta za

osnovnoškolsko obrazovanje




Kategorija stanovništva Korisnici obrazovnih institucija

7. Odgovorne institucije Grad Dugo Selo, Zagrebačka županija





12. Izvori financiranja ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

GRADSKI PRORAČUN

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVNJA I

ŠPORTA



1. Naziv Projekta IZGRADNJA I OPREMANJE CENTRA ZA DJECU

SA ASPENGEROVIM SINDROMOM

2. Nositelj NINO TOMŠIĆ



5. Mjera Stvaranje preduvjeta za otvaranje prostora za

civilnu namjenu

6. Opis Projekta

Izgradnja i opremanje centra za djecu sa

aspengerovim sindromom, uključivanje volontera u

rad,

Lokacija DUGO SELO


Vrsta Izgradnja, opremanje i edukacija

Kategorija stanovništva Djeca sa posebnim potrebama

7. Odgovorne institucije Udruga građana








1. Naziv Projekta IZGRADNJA I OPREMANJE CENTRA

ANIMACIJE

2. Nositelj AUDIO VIZUALNI CENTAR – UDRUGA POGLED

NAPRIJED



5. Mjera

Stvaranje preduvjeta za otvaranje prostora za

civilnu namjenu – rekonstrukcije postojećih

objekata

6. Opis Projekta

Izgradnja i opremanje audio vizualnog centra, kao

regionalnog centra animacije, te stvaranje

preduvjeta za animiranu produkciju

Lokacija DUGO SELO


Vrsta Izgradnja, opremanje, edukacija i inovacija

Kategorija stanovništva Mladi, posjetitelji, stanovnici zainteresirani za

edukaciju i animaciju

7. Odgovorne institucije UDRUGA POGLED NAPRIJED




11. Ukupan proračun projekta 7.000.000,00


MEDIA



Manje dorađene projektne ideje:

1. Naziv Projekta GRADNJA ŽELJEZNIČKE STANICE U

KOPČEVCU

6. Opis Projekta

Prostornim planom planirana je nova stanica u

naselju Kopčevec.

Uz željezničku stanicu planirana je izgradnja većeg

parkirališta bez naplate za potrebe dnevne

migracije stanovništva Grada Dugog Sela prema

Zagrebu.

1. Naziv Projekta UREĐENJE ZELENE ŠETNICE

6. Opis Projekta

U projektu planirano je izgraditi rekreativnu stazu

na Martin Bregu u svrhu poboljšanja turističke

ponude u Dugom Selu. Zelena šetnica protezala bi

se od Birtovog klanca, kroz dijelove šume uz

Domobransku ulicu, obroncima Martin Brega.

1. Naziv Projekta UREĐENJE ZELENIH POVRŠINA I PARKOVA

6. Opis Projekta

U svrhu poboljšanja turističke ponude planirano je

urediti zelene površine duž Osječke ulice, Birtov

klanac, Perivoj grofa Draškovića, Perivoj I.B.

Mažuranić, te ostale manje zelene površine u

naseljima.

1. Naziv Projekta REKONSTRUKCIJA VOJARNE U DUGOM SELU

U CIVILNU MULTIFUNKCIONALNU NAMJENU

6. Opis Projekta

Po odluci MORH-a o napuštanju objekta planirano

je u prostoru bivše vojarne napraviti novi kulturno

sportski centar koji bi imao javnu namjenu. Također

planira se i podružnica poduzetničkog inkubatora u

svrhu poboljšanja poduzetničke klime.



1. Naziv Projekta CENTAR ZA DRUŽENJE DJECE I OSOBA SA

POSEBNIM POTREBAMA

6. Opis Projekta

Podizanje kvalitete života osoba sa posebnim

potrebama.

1. Naziv Projekta UREĐENJE ETNO ZBIRKE

6. Opis Projekta

Sakupljanje tradicijskih predmeta s područja Grada

Dugog Sela u cilju očuvanja materijalne i

nematerijalne baštine Dugog Sela, te prezentacija

istih u primjerenom prostoru.

1. Naziv Projekta FORMIRANJE ZADRUGE ZA OTKUP

POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

6. Opis Projekta

Udruživanje proizvođača poljoprivrednih proizvoda

s područja Grada Dugog Sela i šire, radi

zajedničkog nastupa na tržištu i podizanja kvalitete

proizvoda.



7. Postupak praćenja i ažuriranja provedbe Strategije razvoja Grada Dugo Selo

Upravljanje projektom primjenjuje određene postupke na pokretanje, planiranje,

upravljanje, implementaciju i završavanje pojedinog projekta pokrenutog za postizanje

određenih ciljeva. Upravljanje projektom uključuje tri elementa:

Upravljanje zadacima

Upravljanje resursima

Upravljanje vremenom

Strukture i sredstva upravljanja projektima iznimno su različite. Njihov izbor ovisi o

području, vrsti, veličini i kompleksnosti projekta. Projekt može obuhvaćati jednu ili nekoliko

tisuća osoba. Iz toga proizlazi da struktura upravljanja projektima može odgovarati

jednostavnoj listi zadataka, ali i kompleksnoj organizaciji institucije čija je svrha izvođenje

projekta uz podršku projektnog programa. Područje upravljanja projektima, iako se razvilo

iz tehničkih disciplina, s vremenom je pod utjecajem drugih područja sve više postalo

multidisciplinarno. Upravljanje projektima omogućiti će usklađivanje i optimiziranje:

organizacije, procesa, ciljeva, vremena, novca, prostora i ljudi. U osnovi, što više znamo o

projektu, možemo njime bolje upravljati

7.1. Odgovornost za provedbu Strategije razvoja

Opća i viša odgovornost provedbe ovog programa pripada upravi jedinice lokalne

samouprave i gradonačelniku jedinice lokalne samouprave.

7.1.1. Postupci upravljanja

Institucionalna struktura za upravljanje i provedbu programa je Grad Dugo Selo.

Za upravljanje i provedbu pojedinih projekata unutar programa zadužena su radna tijela i

projektni timovi, upravni odjeli, komunalna poduzeća i sve ostale institucije koje će

imenovati Grad Dugo Selo po pojedinim projektima.



7.1.2. Praćenje i ocjenjivanje

Ovaj program podložan je praćenju i nadopuni od strane Uprave jedinice lokalne

samouprave i Radne skupine koja je formirana u procesu stvaranja plana.

Zaključci, primjedbe i ocijene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog

programa, kao i za nadzor provođenja programa.

7.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene informacija

Grad Dugo Selo jamči razmjenu informacija o provedbi ovog plana i to prema

Radnoj skupini putem dogovorenih sastanaka, a prema javnosti putem medija, web

stranica i pojedinačnih sastanaka. Dugo Selo će putem web stranica objaviti cjeloviti

dokument Strategije razvoja, te će objavljivati zapisnike sa sastanaka radne skupine

periodično po nastajanju.

7.1.4. Zaključak

Planiranje razvoja jedna je od najvažnijih pretpostavki za ostvarivanje razvoja

općenito.

Kvalitetnim radom prilikom izrade Strategije razvoja Grada Dugog Sela i

održavanjem radionica u koje su bili involvirani svi dionici društva stvoren je dokument koji

će služiti provedbi i praćenju razvoja Grada Dugog Sela.

Primarni zadatak provedbe Strategije je pronalaženje svih mogućnosti realizacije

navedenih projekata koji imaju za cilj ostvarenje prioriteta razvoja putem zadanih mjera.

Plan je izrađen za razdoblje 2014 – 2020, te će prema potrebi doživljavati svoju

reviziju, a realizacijom ove Strategije razvoja Grada Dugog Sela biti će ostvarena i vizija

koja je zadana prilikom pisanja Strategije razvoja Grada Dugog Sela.



Prilog 1: Strateški ciljevi, prioriteti, mjere razvoja i projekti - rekapitulacija

STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI MJERE RAZVOJA PROJEKTI

CILJ 1: Podizanje

razine

kvalitete života

PRIORITET 1.1. / Razvijena

komunalna i prometna

infrastruktura

Povećaje i poboljšanje sustava odvodnje i kanalizacije; Uređenje

funkcionalnosti lokalnog prometa; Uređenje prometne

infrastrukture; Uređenje vodovodne infrastrukture; Uređenje

kanalizacijske infrastrukture; Uređenje fukcionalnosti lokalnog

prometa; Uređenje infrastrukture javne rasvjete

IZGRADNJA SEKUNDARNE KANALIZACIJSKE MREŽE; UREĐENJE CENTRA

DUGOG SELA – IZGRADNJA TRGOVA SA POSTOJEĆOM PROMETNOM

INFRASTRUKTUROM; IZGRADNJA OBILAZNICE KROZ PODUZETNIČKU ZONU;

IZGRADNJA OBILAZNICE KROZ DUGO SELO; UREĐENJE SUSTAVA

VODOOPSKRBE SA NADZOROM I PRECRPNIM STANICAMA; ODVODNJA

OBORINSKIH VODA; UVOĐENJE SUSTAVA NAPLATE PARKIRANJA I UREĐENJE

PARKIRALIŠNIH PROSTORA; MODERNIZACIJA JAVNE RASVJETE; RAZVOJ

SIGURNOSNE PROMETNE INFRASTRUKTURE; GRADNJA ŽELJEZNIČKE

STANICE U KOPČEVCU;

PRIORITET 1.2./ Očuvanje

kulturne baštine

Stvaranje preduvjeta za rekonstrukciju postojećih objekata (bivši

Doma zdravlja u multifunkcionalni prostor);Stvaranje uvjeta za

otvaranje prostora za civilnu namjenu

REKONSTRUKCIJA BIVŠEG DOMA ZDRAVLJA U MULTIFUNKCIONALNI

PROSTOR; IZGRADNJA I OPREMANJE DOMA CRVENOG KRIŽA: IZGRADNJA I

OPREMANJE PROSTORA ZA DJELOVANJE VATROGASNIH POSTROJBI GRADA

DUGOG SELA; UREĐENJE ETNO ZBIRKE

PRIORITET 1.3. / Razvoj

društvene infrastrukture

Stvaranje preduvjeta za otvaranje prostora za civilnu namjenu –

rekonstrukcija postojećih objekata; Povećanje kapaciteta

obrazovnih ustanova; Izgradnja i uređenje malih sportskih

objekata i dječjih igrališta; Stvaranje preduvjeta za podizanje

kvalitete obrazovanja

REKONSTRUKCIJA DOMA HV-A U DUGOM SELU U CIVILNU

MULTIFUNKCIONALNU NAMJENU; IZGRADNJA ZAMJENSKE ZGRADE ZA

ZGRADU PUČKOG OTVORENOG UČILIŠTA; NADOGRADNJA SREDNJE ŠKOLE –

OPREMANJE PRAKTIKUMA; REKONSTRUKCIJA I OPREMANJE DJEČJEG

VRTIĆA; IZGRADNJA I UREĐENJE PROSTORA ZA SPORTSKE UDRUGE; DJEČJA

IGRALIŠTA NA PODRUČJU GRADA DUGOG SELA; IZGRADNJA OSNOVNE

ŠKOLE SA SPORTSKOM DVORANOM; IZGRADNJA I OPREMANJE CENTRA ZA

DJECU SA ASPENGEROVIM SINDROMOM; IZGRADNJA I OPREMANJE CENTRA

ANIMACIJE; REKONSTRUKCIJA VOJARNE U DUGOM SELU U CIVILNU

MULTIFUNKCIONALNU NAMJENU; CENTAR ZA DRUŽENJE DJECE I OSOBA SA

POSEBNIM POTREBAMA;

CILJ 2: Razvoj

poduzetništva i

očuvanje

obrtničke tradicije


gospodarskih zona

Razvoj poduzetničke infrastrukture ZZGRADNJA KARGO CENTRA U PODUZETNIČKOJ ZONI; IZGRADNJA

KOMUNALNE I PROMETNE INFRASTURUKTURE U PODUZETNIČKIM ZONAMA;


kulturnog, ruralnog,

tradicionalnog turizma

Uređenje infrastrukture u svrhu razvoja turizma IZGRADNJA ŠETNICE UZ DOMOBRANSKU ULICU; UREĐENJE ZELENE ŠETNICE;

UREĐENJE ZELENIH POVRŠINA I PARKOVA;

PRIORITET 2.3. /

Konkurentno obrtništvo

CILJ 3: Zaštita i

očuvanje

prirodnih resursa

PRIORITET 3.1. / Zaštita

prirodnih resursa

Razvoj odgovarajuće infrastrukture za gospodarenje otpadom i

smanjenje rizika od otpada; Razvoj odgovarajuće infrastrukture i

javnih usluga u području gospodarenja otpadom i smanjivanje

količine odloženog biorazgradivog otpada; Razvoj odgovarajuće

infrastrukture i javnih usluga u području gospodarenja otpadom i

smanjivanje količine odloženog komunalnog otpada

SANACIJA ODLAGALIŠTA „ANDRILOVEC“ - otvaranje novih radnih jama te sanacija i

zatvaranje trenutno otvorenih radnih jama; USPOSTAVA SUSTAVA RAZDOJENOG

SAKUPLJANJA BIORAZGRADIVOG KOKUNALNOG OTPADA NA MJESTU

NASTANKA PRIMJENOM METODE „OD VRATA DO VRATA; USPOSTAVLJANJE

SUSTAVA ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA ČIJA SE VRIJEDNA SVOJSTVA

MOGU ISKORISTITI;

PRIORITET 3.2. / Zaštita

biljnog i životinjskog svijeta

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA GRADA DUGOG SELA