Strategija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije

2011 - 2013

Lokalna partnerstva za zapošljavanje – Faza 3 Program Europske unije za Hrvatsku

IPA Komponenta IV – Razvoj ljudskih potencijala EuropeAid/127435/D/SER/HR

Trajanje projekta: 23. studenog 2009. – 22. srpnja 2011.

1

STRATEGIJA RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE ZA RAZDOBLJE 2011 – 2013.

Slavonski Brod, svibanj 2011.

2

SADRŽAJ SADRŽAJ ................................................................................................................................................................................. 2 1. UVOD .................................................................................................................................................................................. 3 2. SAŽETAK.............................................................................................................................................................................. 4 3. ANALIZA DRUŠTVENO-EKONOMSKE SITUACIJE U ŽUPANIJI.................................................................................................5

3.1. OPĆA GOSPODARSKA SITUACIJA ............................................................................................................................................ 5 3.2. DEMOGRAFSKI TRENDOVI .................................................................................................................................................... 6 3.3. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST NA NACIONALNOJ I ŽUPANIJSKOJ RAZINI......................................................................................... 6 3.4. OBRAZOVANJE..................................................................................................................................................................8 3.5. KARAKTERISTIKE RADNE SNAGE ........................................................................................................................................... 10 3.6. POTREBE LOKALNIH POSLODAVACA ...................................................................................................................................... 10 3.7. POTREBE I KARAKTERISTIKE OSJETLJIVIH SKUPINA NA TRŽIŠTU RADA .............................................................................................. 11 3.8. RODNA RAVNOPRAVNOST.................................................................................................................................................. 13 3.9. GLAVNI TRENDOVI NA TRŽIŠTU RADA .................................................................................................................................... 14

3.9.1. Razina gospodarske aktivnosti stanovništva ........................................................................................................ 14 3.9.2. Porast stope zaposlenosti u Brodsko-posavskoj županiji....................................................................................... 14 3.9.3. Kvalifikacijska struktura stanovništva .................................................................................................................. 15 3.9.4. Zaposlenost pod djelatnostima............................................................................................................................ 15 3.9.5. Mobilnost radne snage........................................................................................................................................ 15 3.9.6. Rast plaća ........................................................................................................................................................... 17 3.9.7. Stopa nezaposlenosti u Brodsko-posavskoj županiji ............................................................................................. 17 3.9.8. Aktivna politika tržišta rada ................................................................................................................................ 17 3.9.9. Službe za zapošljavanje ....................................................................................................................................... 18

4. SWOT ANALIZA ................................................................................................................................................................. 19 5. EVALUACIJA PROVEDBE POSTOJEĆE STRATEGIJE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA ......................................................... 22

STANJE PROVEDBE AKTIVNOSTI IZ POSTOJEĆE STRATEGIJE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE................................ 22 6. VIZIJA I PRIORITETI RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA ...................................................................................................... 29 7. PRIORITETI I MJERE ........................................................................................................................................................... 30

7.1. PRIORITETNA OS 1: POTPORA PRISTUPU ODRŽIVOM ZAPOŠLJAVANJU I PRILAGODLJIVOSTI RADNE SNAGE ................................................ 34 7.2. PRIORITETNA OS 2: POJAČANJE SOCIJALNE UKLJUČENOSTI SKUPINA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU I OSOBA S POSEBNIM POTREBAMA .............. 37 7.3. PRIORITETNA OS 3: POBOLJŠANJE LJUDSKOG KAPITALA U OBRAZOVANJU I U ISTRAŽIVANJU I RAZVOJU.................................................... 41 7.4. PRIORITETNA OS 4: JAČANJE ULOGE CIVILNOGA DRUŠTVA ZA BOLJE UPRAVLJANJE............................................................................. 44

8. FINANCIJSKI OKVIR............................................................................................................................................................ 47 9. INSTITUCIONALNI OKVIR................................................................................................................................................... 48 10. PROVEDBA I IZVJEŠTAVANJE ........................................................................................................................................... 50 11. PRILOZI............................................................................................................................................................................ 54

11.1. SAŽETAK PROCESA IZRADE STRATEGIJE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA....................................................................................... 54 11.2. STATISTIČKI PRILOZI ANALIZI DRUŠTVENO-EKONOMSKE SITUACIJE U ŽUPANIJI ................................................................................ 55 11.3. POPIS PROJEKTNIH IDEJA/PROJEKATA.................................................................................................................................. 64

12. AKCIJSKI PLAN ................................................................................................................................................................. 68 13. KOMUNIKACIJSKI PLAN – PLAN OGLAŠAVANJA LPZ-A BPŽ .............................................................................................. 73

3

1. UVOD Potpuna zaposlenost, kvaliteta i produktivnost na radu svrstavaju se u glavne odrednice konkurentnosti neke regije i njenog gospodarstva. Upravo su ulaganje u ljudske potencijale i postojanje visokokvalificirane radne snage – s visokom razinom obrazovanja i sposobnošću prilagođavanja novim tehnologijama i promjenjivim potrebama tržišta – ključni faktori za povećanje produktivnosti, inovativnosti i, naposljetku, konkurentnosti gospodarstva. S obzirom na navedeno i imajući na umu natprosječnu stopu nezaposlenosti u Brodsko-posavskoj županiji, neophodna je provedba djelotvornih mjera koje će poticati poduzetničku inicijativu i u konačnici zapošljavanje, te mjera koje će pospješiti obrazovanje u skladu s potrebama gospodarstva te smanjenje socijalne nejednakosti.

Angažman lokalnih dionika u planiranju strateških mjera i provedbi istih prepoznat je kao najučinkovitija metoda za razvoj zapošljavanja. Naime, lokalni dionici najbolje poznaju svoju okolinu, mentalitet ljudi, društvena i ekonomska kretanja te na najučinkovitiji način rješavaju probleme u svojoj sredini. Upravo zbog navedenog, u Brodsko-posavskoj županiji osnovano je Lokalno partnerstvo za zapošljavanje Brodsko-posavske županije (LPZ BPŽ) koje je okupilo relevantne dionike na tržištu rada. Poštujući principe partnerstva prilikom izrade Regionalnog operativnog plana Brodsko-posavske županije za razdoblje od 2005. do 2012. u lipnju 2006. godine osnovan je Regionalni partnerski odbor Brodsko-posavske županije, a kasnije i Tematska radna skupina (TRS) za razvoj ljudskih potencijala koja sudjelovala u izradi i donošenju Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije za razdoblje od 2006. do 2012. godine. Osim za strateško planiranje LPZ BPŽ je zaduženo i za provedbu i praćenje Strategije ljudskih potencijala, odnosno njenu reviziju.

Predmetni dokument predstavlja revidiranu verziju Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije koja pokriva razdoblje od 2011. do 2013. godine. Strategija razvoja ljudskih potencijala trogodišnji je strateški dokument kojim se definiraju smjerovi politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja na razini Brodsko-posavske županije. Strategija razvoja ljudskih potencijala postavlja strateške ciljeve i glavne smjerove djelovanja na području ljudskih potencijala kako bi do 2013. godine gospodarstvo Brodsko-posavske županije u potpunosti moglo raspolagati dobro obrazovanom, stručnom, fleksibilnom i prilagodljivom radnom snagom.

Strategija razvoja ljudskih potencijala za razdoblje od 2011. do 2013. godine sadrži viziju, ciljeve i prioritete razvoja ljudskih potencijala te određene mjere i projekte. Vizija razvoja formulirana je i slijedi:

„Visoka kvaliteta radne snage usklađena s potrebama gospodarstva predstavlja osnovu za intenzivni i održivi razvoj Brodsko-posavske županije, te će doprinijeti rastu kvalitete rada i života

uz promicanje socijalne i profesionalne integracije socijalno osjetljivih skupina.“

Sve druge odrednice strateškog planiranja, tj. ciljevi, prioriteti, mjere i projekti, podređene su Viziji i nastoje pružiti doprinos realizaciji željenog stanja definiranog unutar Vizije. Pri izradi revizije koristila se Metodologija za razvoj/reviziju županijskih Strategija razvoja ljudskih potencijala (2010-2013).

S ciljem ostvarenja sinergijskog efekta, veliki naglasak je stavljen na usklađenost Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije razdoblje od 2011. do 2013. godine s relevantnim regionalnim, nacionalnim i europskim strateškim dokumentima:

Europa 2020 - strategija za pametan, održiv i sveobuhvatan rast, IPA – Operativni program za razvoj ljudskih potencijala (2007. - 2011.), ESF – Operativni program za razvoj ljudskih potencijala (2012. - 2013.), Nacionalni strateški referentni okvir (2012. – 2013.), Zajednički memorandum o prioritetima politike zapošljavanja Republike Hrvatske, Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske, Strategija za razvoj strukovnog obrazovanja (2008. – 2013.), Županijska razvojna strategija Brodsko-posavske županije (2011.-2013.).

4

2. SAŽETAK

Strategija razvoja ljudskih potencijala ključni je strateški dokument kojim se definiraju smjerovi politika zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja na županijskoj razini. Ovaj dokument sadrži viziju, ciljeve i prioritete razvoja ljudskih potencijala prepoznate od strane ključnih dionika na lokalnom tržištu rada.

Prilikom revizije Strategije za razvoj ljudskih potencijala korišteni su standardi za izradu strategija prema Europskom vodiču za izradu strategije i naputci konzultanata. Osigurana je usklađenost s revidiranjem Županijske razvojne strategije u sadržajnom i formalnom smislu u skladu s Pravilnikom o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija koji je izdalo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.

Strategija je rezultat rada uže Radne skupine izabrane na sastanku Lokalnog partnerstva za zapošljavanje koja je na svojim radnim sastancima po principu partnerstva i uz primjenu suvremenih alata u izradi ovakvih dokumenata postigla rezultate koje ovaj dokument donosi.

Analiza društveno-ekonomske situacije u Brodsko-posavskoj županiji i analiza tržišta rada osvježene su novim podacima i interpretacijama i pružaju egzaktne podatke o trenutnom stanju na tržištu rada te služe kao polazna osnova za razvoj SWOT analize stanja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije i definiranje vizije, prioriteta i mjera.

Za potrebe revizije Strategije razvoja ljudskih potencija izvršena je evaluacija provedbe postojeće Strategije razvoja ljudskih potencijala u prethodnom razdoblju i ona obuhvaća pregled provedbe aktivnosti, odnosno projekata te postignutost pokazatelja uspješnosti prema prioritetima i mjerama iz prethodne Strategije.

SWOT analiza, kao poveznica između dosadašnjeg stanja i željenog budućeg razvoja temeljena je na četiri Prioritetne osi, kao temeljna područja koja pokriva Operativni program za razvoj ljudskih potencijala 2012-2013., a relevantna su i za područje Brodsko-posavske županije.

To su sljedeće Prioritetne osi:

Prioritetna os 1: Potpora pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage

Prioritetna os 2: Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

Prioritetna os 3: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju

Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje

Prioritetne osi predstavljaju sažeti opis namjeravanih ishoda s jasno izraženim i mjerljivim postignućima koja proizlaze iz vizije i koja su u skladu sa strateškim ciljevima na nacionalnoj i europskoj razini.

Buduća željena situacija u području zapošljavanja, obrazovanja i socijalnog uključivanja predstavljena je revidiranom vizijom koja se temelji na rezultatima analize tržišta rada te SWOT analize, a svoj sadašnji oblik dobiva nakon definiranja ključnih problema za rješavanje, odnosno definiranja ciljeva. Vizija glasi:

„Visoka kvaliteta radne snage usklađena s potrebama gospodarstva predstavlja osnovu za intenzivni i održivi razvoj Brodsko-posavske županije, te će doprinijeti rastu kvalitete rada i života

uz promicanje socijalne i profesionalne integracije socijalno osjetljivih skupina.“

Unutar svake Prioritetne osi definirane su mjere, kao intervencije i aktivnosti u području razvoja ljudskih potencijala koje predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih razvojnih projekata.

U prilogu se nalazi Projektni portfolio, kao i Akcijski plan koji sadrži vremenski okvir provedbe te sredstva i prioritetne projekte.

5

3. ANALIZA DRUŠTVENO-EKONOMSKE SITUACIJE U ŽUPANIJI

3.1. Opća gospodarska situacija

Brodsko-posavska županija smještena je u južnom dijelu Slavonske nizine, okružena planinama Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera te rijekom Savom sa juga. Rijeka Sava ujedno predstavlja i državnu granicu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Brodsko-posavska županija graniči s četiri županije – na zapadu sa Sisačko-moslavačkom, na sjeveru s Požeško-slavonskom, na sjeveroistoku s Osječko-baranjskom te na istoku s Vukovarsko-srijemskom županijom. (Vidi 11.2. Slika 1)

Obuhvaća prostor od ukupno 2.027 km2 što čini 3 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske (56.542 km2). Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Brodsko-posavska županija ima 176.765 stanovnika što je za 2.005 stanovnika ili 1,15 % manje u odnosu na 1991. godinu. Brodsko-posavska županija participira sa 3,95 % u ukupnom stanovništvu RH (4.381.352). Prosječna gustoća naseljenosti je 84,68 stanovnika na 1 km2. Struktura gospodarstva i financijski rezultati poduzetnika Brodsko-posavske županije

Prema podacima godišnjih financijskih izvještaja u Brodsko-posavskoj županiji djeluje 1.390 poduzetnika što predstavlja 1,5 % svih hrvatskih poduzetnika. Najveći broj poduzetnika bavi se uslužnom djelatnosti, u prvom redu trgovina (25,9%), zatim prerađivačkom industrijom (19,8%), građevinarstvom (15,0%) te poduzetnici koji se bave stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima (13,2%). Od ostalih djelatnosti u području poljoprivrede djeluje 6,9% poduzetnika, u području prijevoza i skladištenja 4,8% poduzetnika dok je u ostalim djelatnostima zastupljenost poduzetnika znatno manja.

Bruto domaći proizvod (BDP) bilježi pad od 5,8% u 2009. godini nakon dekade relativno visoke stope rasta. Na njegov pad utjecala je smanjena unutrašnja potražnja te manjim dijelom smanjenje inozemne potražnje uzrokovane globalnom financijskom krizom. Poduzetnici iz prerađivačke industrije čine 19,8% ukupnog broja poduzetnika, po broju zaposlenih to je daleko najznačajnija djelatnost s 43,4% udjela svih zaposlenih. Iza prerađivačke industrije slijede građevinarstvo s udjelom od 21,2% i tek onda poduzetnici iz djelatnosti trgovine s udjelom od 12,9% svih zaposlenih iako ih po broju ima najviše. (Vidi 11.2. Tablica 1)

Nositelji ukupnog prihoda u Brodsko-posavskoj županiji su poduzetnici prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva koji zajedno ostvaruju 74,5% ukupnog prihoda. Područje djelatnosti u kojemu se ostvaruju znatniji prihodi su i poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s 9,7% ukupnog prihoda u 2009. godini.

Analizirajući financijske rezultate poslovanja1 u razdoblju od 2001. do 2009. godine dolazimo do zaključka da su poduzetnici u razdoblju od 2001. do 2004. godine iskazivali negativne konačne rezultate poslovanja s iznimkom 2003. godine kada je konačni rezultat bio blago pozitivan. Gospodarstvo je svoj oporavak počelo 2005. godine s pozitivnim rezultatom (+ 27,5 milijuna kuna). Pozitivne rezultate rasta poslovanja i trend oporavka značajnije je rastao u 2006. i 2007. godini. Županija 2008. godine bilježi do sada najbolje financijsko poslovanje, a ostvaren je pozitivan financijski rezultat od 214,3 milijuna kuna. U 2009. godini nastavljen je trend pozitivnog poslovanja s rezultatom od 73,0 mil. kuna, ali je ipak značajno manji nego u prethodne dvije godine.

Podrška poduzetništvu

Kriza se u Hrvatskoj počela osjećati sredinom 2008. godine da bi se njeni negativni efekti počeli pojačavati prema kraju 2008. godine, a u 2009. godini kriza je u potpunosti i značajno uzdrmala nacionalnu ekonomiju. U drugoj polovici 2008. godine došlo je do znatnog usporavanja gospodarskog rasta tako da je Hrvatska 2008. godinu završila sa samo 2,4% rasta BDP-a. U takvim okolnostima ugrožene su najviše izvozno orijentirane tvrtke jer se ugovori za isporuku roba i usluga smanjuju ili u potpunosti otkazuju, smanjuje se obujam posla, a onda i zaposlenost.

1 Izvor: FINA, 2009.

6

Kako bi se potaknuo gospodarski razvoj na području Županije provodi se niz aktivnosti i projekata u cilju poticanja gospodarstva odnosno poduzetništva, a neki od njih su: kreditiranje poduzetnika uz subvenciju kamata, poticanje razvoja poduzetničkih zona, poticanje konkurentnosti poduzetnika i županije kao regije, poticanje inovatorstva, poticanje obrtništva, informiranje i edukacije poduzetnika.

CTR - Razvojna agencija Brodsko-posavske županije d.o.o. čini neizostavni dio poduzetničke infrastrukture u Brodsko-posavskoj županiji koji zadovoljava ne samo potrebe poduzetnika, nego pruža i specijalizirane oblike pomoći lokalnoj i područnoj samoupravi u izradi i provođenju poduzetničkih i razvojnih projekata u okviru pretpristupne strategije EU. Na razini gradova Slavonski Brod i Nova Gradiška aktivno djeluju Razvojna agencija grada Slavonskog Broda d.o.o. i Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. Brodsko-posavska županija je donijela Plan razvoja poduzetničkih zona za razdoblje od 2010. do 2012. godine. Poduzetničke zone su u različitim fazama pripravnosti od kojih su neke u izgradnji dok su neke u funkciji (Industrijski park N. Gradiška, Sjeverna gospodarska zona G. Vrba, „Rižino polje“ B. Stupnik, Zona gospodarstva „Kolonija“) te imaju potrebnu infrastrukturu i poduzetnici posluju unutar njihovih prostora. (Vidi 11.2. Tablica 3)

3.2. Demografski trendovi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Brodsko-posavska županija ima 176.765 stanovnika što čini 4% ukupnog stanovništva RH (4.437.460). Uz dva grada (Slavonski Brod i Nova Gradiška), u 26 općina Županije ima 165 naselja. U Slavonskom Brodu, sjedištu Županije, živi 64.612 stanovnika, u Novoj Gradiški 15.833 stanovnika. Od 26 općina po broju stanovnika najveća je Sibinj sa 7.549 stanovnika, a najmanja Dragalić sa 1.282 stanovnika. Nakon Domovinskog rata (prema popisu stanovništva iz 2001. u odnosu na 1991.) znatno se u pojedinim općinama promijenio broj stanovnika. Po nacionalnosti najviše ima Hrvata 166.129 što čini 93,95% ukupnog broja stanovnika. Ostalo su: Albanci, Bošnjaci, Mađari, Nijemci, Romi, Rusini, Ukrajinci, Slovaci, Srbi, Talijani. Gustoća stanovništva (86,9 st/km2) je viša od prosjeka za RH (78,5 st/km2).

U 2009. zabilježen je porast broja živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 4,1%. Ukupan broj rođenih u 2009. bio je 1.810 djece, od toga 1.810 živorođene djece i 10 mrtvorođene djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1.000 stanovnika) u 2009. iznosila je 10,2 što je z 0,1% više od stope nataliteta RH. U 2009. zabilježen je blagi pad broja umrlih osoba nasuprot prethodnih godina, tj. 2,2% manje nego prethodne godine. Stopa mortaliteta (umrli na 1.000 stanovnika) u 2009. iznosila je 11,4, što je za 0,3% manje nego u 2008. godini. U 2009. umrlo je 14 dojenčadi, odnosno 0,69% od ukupnog broja umrlih, što ujedno predstavlja i najveću stopu umrle dojenčadi u 2009. u RH (7,8). (Vidi 11.2. Graf 1)

Stopa prirodnog prirasta2 u 2009. bila je u Brodsko-posavskoj županiji negativna i iznosila je -1,26 (-222 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 89,0.

U 2009. sklopljeno je 901 brak. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1.000 stanovnika) u 2009. iznosila je 5,1 dok je pravomoćno razvedenih brakova bilo 191. Stopa razvedenih brakova (broj razvedenih brakova na 1.000 stanovnika) u 2009. iznosila je 1,1. (Vidi 11.2. Graf 2)

3.3. Zaposlenost i nezaposlenost na nacionalnoj i županijskoj razini

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Područna služba Slavonski Brod (HZZ), u Brodsko-posavskoj županiji je 2009. godine bilo zaposleno ukupno 38.893 osobe. Taj broj u sebi uključuje zaposlene u poduzećima (trgovačkim društvima), u obrtima i slobodnim zanimanjima te zaposlene u državnim javnim poduzećima koja nemaju sjedište u Brodsko-posavskoj županiji, ali rade na području županije (npr. HEP, INA, HŠ i dr.) s time da su u taj broj uključeni i zaposleni u MUP-u i MORH-u te aktivni osiguranici individualni poljoprivrednici. Pregled kretanja i strukture zaposlenih u Brodsko-posavskoj županiji u posljednjih 6 godina nalazi se u prilogu. (Vidi 11.2. Tablicu 4)

2 Izvor, DZS

7

Broj zaposlenih u Brodsko-posavskoj županiji u razdoblju od 2004. do 2005. godine je stagnirajući, blago se povećava 2006. godine, a vrlo značajno se povećava 2007. i 2008. godine. Broj zaposlenih u 2009. značajno je smanjen u odnosu na 2008. i to za 3.377 osoba (8,0%) čime je ukupna zaposlenost u Županiji svedena na razinu zaposlenosti iz 2006. Takva kretanja zaposlenosti odgovaraju kretanjima broja nezaposlenih u istom razdoblju (najprije smanjivanje evidentirane nezaposlenosti pa onda njeno povećanje u 2009.) odnosno kretanjima financijskih rezultata poslovanja gospodarstva Županije u posljednje 4 godine. U tom je razdoblju, odnosno od 2005. godine počeo postupni oporavak gospodarstva koji se ogleda u sve pozitivnijem poslovanju, porastu ukupnih prihoda i dobiti, rastu izvoza i vanjskotrgovinske razmjene općenito, rastu zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti, a što je sve posljedica povećane gospodarske aktivnosti na području Županije. Nažalost, zbog utjecaja globalne recesije na hrvatsko gospodarstvo u cjelini, posebice na izvozno orijentirana gospodarstva (Brodsko-posavska županija je 2007. i 2008. godine bila lider u stopama rasta izvoza), pozitivni trendovi su u 2008. najprije značajno usporeni, a u 2009. godini potpuno su izostali.

Kako je prethodno već navedeno, u 2009. godini ukupan broj zaposlenih u Županiji smanjen je za 8,0% u odnosu na 2008. Pri tome svakako treba naglasiti smanjenje broja zaposlenih u obrtništvu koje je dugi niz godina povećavalo zaposlenost. Broj zaposlenih u obrtništvu je u 2009. smanjen za 14,8% (ili 1.417 osoba) što svakako upućuje na zaključak da postoje određeni problemi u ovom sektoru jer se uz smanjenje zaposlenosti smanjuje i broj registriranih aktivnih obrtnika. U pravnim osobama (tvrtkama) zaposlenost je u 2009. smanjena za 5,9%, ali obzirom da je u ovom sektoru oko 30.000 zaposlenih, to predstavlja značajno nominalno smanjenje od 1.853 do sada zaposlene osobe.

Na području Brodsko - posavske županije, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje krajem prosinca 2010. godini bilo je zaposleno ukupno 36.359 osoba (zaposleni u pravnim subjektima - 27.981, zaposleni kod fizičkih osoba – 4.379, obrtnici – 2.235, individualni poljoprivrednici- 1.358 i samostalne profesije – 406).

Registrirana nezaposlenost u Brodsko-posavskoj županiji (kao i u cijeloj RH) nakon kolovoza 2002. godine kada je na evidenciji bilo rekordnih 20.695 nezaposlenih osoba, bilježi pad odnosno počinje se smanjivati što se dijelom može pripisati porastu potražnje za radom. To smanjenje nezaposlenosti je nastavljeno i u idućim godinama. Promatramo li cijelo razdoblje, možemo reći da je od 2004. do 2008. godine broj nezaposlenih osoba u Županiji smanjen za 20,0%. Na kraju 2009. broj nezaposlenih osoba na evidenciji HZZ Područne službe Slavonski Brod veći je za 21,0% u odnosu na kraj 2008. godine te iznosi 15.499 nezaposlenih osoba. Promatra li se prosječan broj nezaposlenih osoba tijekom godine, što je svakako reprezentativniji podatak, može se ustvrditi da je u 2009. u Županiji bilo prosječno mjesečno 14.130 nezaposlenih osoba što je u odnosu na prosjek 2008. godine (12.797 nezaposlenih osoba) povećanje za 10,4%. To znači da su tijekom 2009. u Županiji prosječno bile 1.333 nezaposlene osobe više nego tijekom 2008. godine.

Promatrajući kretanje registrirane nezaposlenosti tijekom 2009. vidljivo je njezino sezonsko kretanje. U razdoblju travanj – lipanj 2009. broj registriranih nezaposlenih osoba se smanjivao, a u svim ostalim mjesecima nezaposlenost se povećavala u usporedbi s prethodnim mjesecom. Taj je pokazatelj indikativan jer se u prethodnim godinama nezaposlenost smanjivala tijekom 5, 6 ili čak 7 mjeseci (u 2008. od siječnja do srpnja), a u 2009. godini samo tijekom 3 mjeseca. Najviše nezaposlenih osoba tijekom 2009. bilo je u prosincu (15.499), a najmanje u lipnju (13.347) s time da je broj nezaposlenih u siječnju i veljači bio manji u odnosu na iste mjesece 2008. godine, a u svim ostalim mjesecima 2009. broj nezaposlenih je bio veći u odnosu na iste mjesece prethodne godine. (Vidi 11.2. Tablica 5)

Zaključno se može reći da se tijekom 2009. godine broj nezaposlenih osoba na području Županije značajnije povećao u usporedbi s prethodnom godinom te je jedino smanjenje broja nezaposlenih zabilježeno u razdoblju od travnja do lipnja kada je sezonski zaposlen veći broj osoba s evidencije HZZ-a. Najveći je broj nezaposlenih zabilježen u prosincu nakon povratka sezonskih radnika, a i uslijed nepovoljnih uvjeta na gospodarskom tržištu u Republici Hrvatskoj.

Uz povećanje prosječnog broja nezaposlenih na evidenciji Područne službe za 15,3%, zabilježeno je smanjenje broja zaposlenih za 6,5% ili 2534 osoba (smanjenje je zabilježeno kod fizičkih osoba za 16,5%, u obrtnicima 9,2%, u poljoprivrednicima za 1,2%, pravnim osobama za 4,7%, a u samostalnim profesijama za 10,2%).

Prema statističkim podacima tijekom razdoblja I - XII. 2010. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područna služba Slavonski Brod, evidentirano je prosječno mjesečno 16297 nezaposlenih osoba, što je za 15,3% više u odnosu na isto razdoblje 2009. godine (za područje cijele Hrvatske prosječna nezaposlenost u istom

8

razdoblju je veća za 14,9%). U isto vrijeme prosječan broj nezaposlenih žena (9342) se povećao za 5,5% ili za 491 ženu, a što je na ukupnu nezaposlenost 57,3%.

U uvjetima visoke ponude radne snage i relativno slabe potražnje za radnom snagom, osobe starije životne dobi nemaju dobre izglede za zaposlenje. Razlog slabom zapošljavanju treba tražiti u činjenici da razlika između očekivanog i „stvarnog radnog učinka“ takvih osoba poslodavce demotivira na zapošljavanje. Osobe starije od 50 godina starosti imaju veliki udio u registriranoj nezaposlenosti te su ozbiljno pogođene problemom dugotrajne nezaposlenosti, pogotovo u uvjetima kada je potražnja za radnicima općenito smanjena. Također, na umu valja imati kako su stariji radnici manje konkurentni od mladih osoba te su često diskriminirani u postupku odabira za radno mjesto. Zato se aktivna politika u zapošljavanju treba fokusirati na dugotrajnu nezaposlenost (iznad 12 mjeseci) i ponajprije na one osobe koje se nalaze u opasnosti od ulaska u dugotrajnu nezaposlenost.

Sezonsko zapošljavanje u turizmu na Jadranu te u poljoprivredi u inozemstvu (Njemačka) jedan je od načina, barem privremenog, ublažavanja postojeće nezaposlenosti. Tijekom 2009. godine na sezonskim poslovima u turizmu zaposleno je 705 osoba s područja Brodsko-posavske županije što čini rast od 12,3% u odnosu na 2008. godinu. Također, ukupno su tijekom 2009. godine realizirana 724 ugovora za rad na sezonskim poslovima u poljoprivredi u Njemačkoj.

Na našem tržištu rada nailazimo s jedne strane na manjak radnih mjesta i veliku nezaposlenost, a s druge strane na nedostatak radnika u pojedinim djelatnostima. Istodobno, mladi ljudi teško nalaze odgovarajući posao na neodređeno vrijeme, a velik je i broj obeshrabrenih i slabo motiviranih ljudi koji su dugotrajno nezaposleni. HZZ Područna služba Slavonski Brod izradila je Preporuku za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, a prema metodologiji definiranoj u Središnjoj službi HZZ-a. Kroz analizu te prognozu potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima preporučeno je povećanje, odnosno smanjenje određenih obrazovnih programa:

- Povećanje se preporuča u programima: trogodišnji srednjoškolski (zidar, tesar, armirač, izolater, stolar, konobar, kuhar, obrađivač na numerički upravljanim strojevima, instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja, mesar, pekar, automehatroničar, vulkanizer); četverogodišnji srednjoškolski (građevinski tehničar, zubotehničar, farmaceutski tehničar); stručni studij (proizvodno strojarstvo, građevinarstvo, sestrinstvo, elektrotehnika); sveučilišni studij (proizvodno strojarstvo, farmacija, engleski jezik i književnost, njemački jezik i književnost, građevinarstvo, elektrotehnika, arhitektura, informatika, pedagogija, matematika, fizika).

- Smanjenje se preporuča u programima: trogodišnji srednjoškolski (prodavač, mehaničar poljoprivredne mehanizacije, fotograf, cvjećar); četverogodišnji srednjoškolski (medicinska sestra/tehničar opće zdravstvene njege); stručni studij (upravni studij, ekonomija); sveučilišni studij (pravo, ekonomija).

3.4. Obrazovanje

Predškolski odgoj i osnovnoškolsko obrazovanje

Predškolski odgoj i naobrazba obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece predškolske dobi od 6 mjeseci do 6 godine odnosno do polaska u školu. Na području Brodsko-posavske županije program predškolskog odgoja i naobrazbe ostvaruje se u 4 ustanove predškolskog odgoja. Ovdje primjećujemo nedostatak usluga za potporu obiteljskom životu - žene koje imaju maloljetnu djecu (koju je potrebno čuvati) imaju i dodatne troškove čuvanja djece jer manje jedinice lokalne samouprave (kakva je većina općina u Brodsko-posavskoj županiji) nemaju vrtiće niti cjelodnevni boravak u školi.

Djelatnost osnovnog obrazovanja u osnovnoj školi obuhvaća opće obrazovanje te druge oblike obrazovanje djece i mladih. Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, definirana je obveza osnovnog školovanja za sve učenike u RH u pravilu od 6 do 15 godine života. Osnovno obrazovanje traje 8 godina. Osnovnim obrazovanjem učenik stječe potrebna znanja i sposobnosti za nastavak obrazovanja. Na području Županije ima 35 osnovnih škola od čega za 24 škole osnivačka prava ima Županija, a za 11 škola Grad Slavonski Brod. U ukupnom broju škola nalaze se 2 glazbene škole i škola s djecom s teškoćama u razvoju.

Srednje školstvo

Brodsko-posavska županija ima osnivačka prava i obveze nad 12 srednjih škola i to:

9

- SŠ Matija Antun Reljković, Slavonski Brod (Programi: veterinarski tehničar, poljoprivredni tehničar-opći, poljoprivredni tehničar-vrtlar, poljoprivredni tehničar fitofarmaceut, poljoprivredni tehničar-biljni voćar, vinogradar, vinar, tehničar poljoprivredne mehanizacije, šumarski tehničar, kemijski tehničar, ekološki tehničar, prehrambeni tehničar, tehničar nutricionist, geodetski tehničar). Programi osposobljavanja: pčelar, kulinar, kobasičar i sirar.

- Obrtnička škola, Slavonski Brod (Programi: krojač, stolar, zidar, keramičar-oblagač, soboslikar-ličilac, frizer, kuhar, konobar, slastičar, pediker, tapetar, pekar, mesar, pomoćni krojač, pomoćni tapetar).

- Gimnazija „Matija Mesić“, Slavonski Brod (Programi: programi opće gimnazije, program jezične gimnazije, program prirodoslovno-matematičke gimnazije).

- Gimnazija Nova Gradiška. - Industrijsko-obrtnička škola, Slavonski Brod (Programi iz područja strojarstva, elektrotehnike,

prometa,metalurgije i ostalih usluga). - Tehnička škola, Slavonski Brod – četverogodišnja strukovna škola (Programi iz područja strojarstva,

elektrotehnike, graditeljstva, cestovnog prometa, pomorskog, riječnog i lučkog prometa). - Ekonomsko-birotehnička škola, Slavonski Brod ( Programi: ekonomist, upravni referent, poslovni

tajnik,prodavač, hotelijersko-turistički tehničar). - Srednja medicinska škola, Slavonski Brod (Programi: medicinska sestra-tehničar opće zdravstvene njege,

medicinska sestra/tehničar, fizioterapeutski tehničar-tehničarka, primalja-asistentica). - Industrijsko-obrtnička škola, Nova Gradiška ( Programi: obrađivač na numeričko upravljanim alatnim

strojevima, bravar, strojobravar, instalater sustava vode, plina, grijanja i hlađenja, automehaničar, kuhar, konobar, pomoćni kuhar i slastičar,prodavač).

- Elektrotehnička škola, Nova Gradiška (Programi: tehničar za računalstvo, tehničar za elektroniku, elektrotehničar, tehničar za električne strojeve, tehničar za električne strojeve s primijenjenim računalstvom, komercijalist).

- Klasična gimnazija fra Marijan Lanosović. - Glazbena škola, Slavonski Brod (Program funkcionalne muzičke pedagogije;glazbenik teorijskog smjera,

glazbenik instrumentalist- flauta,gitara, harmonika, klavir, tambura, violina, puhački instrumenti, glazbenik pjevač).

Visoko školstvo

Na području Brodsko-posavske županije postoje 3 visokoškolske ustanove.

- Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu sa slijedećim programima: sveučilišni preddiplomski studij koji traje 7 semestara i ima četiri smjera (konstruiranje i razvoj proizvoda,logistika proizvodnje, inženjerstvo materijala i strojarske tehnologije); sveučilišni diplomski studij koji traje 3 semestra i ima četiri smjera (konstruiranje i razvoj proizvoda, logistika proizvodnje, inženjerstvo materijala i strojarske tehnologije); poslijediplomski sveučilišni studij koji traje 6 semestara i ima 3 smjera (suvremeni proizvodni procesi, suvremeni proizvodni menadžment, konstruiranje i numeričko modeliranje proizvoda); poslijediplomski specijalistički studij koji traje 3 semestra i ima četiri smjera (inženjerstvo materijala, modeliranje i numerička analiza, konstrukcija,primjene proizvodnih postupaka i proizvodni menadžment). U akademskoj 2009./2010. godini na Strojarskom fakultetu upisano je 723 studenta. Ukupno je zaposleno 26 doktora znanosti, 6 magistara znanosti i 19 VSS djelatnika.

- Veleučilište Slavonski Brod izvodi nastavu na tri stručna studija i to: studij poljoprivrede-biljinogojstvo, smjer hortikultura; studij ekonomije-smjer menadžment; studij strojarstva-smjer proizvodno strojarstvo; program cjeloživotnog obrazovanja (4 programa).

- Učiteljski studij Visoke učiteljske škole u Osijeku, dislocirani studij u Slavonskom Brodu sa tri studijska programa: integrirani preddiplomski i diplomski učiteljski studij u trajanju od 5 godina (magistar primarnog obrazovanja); učiteljski studij s modulom engleskog jezika; sveučilišni studij predškolskog odgoja kao izvanredni studij u trajanju od 5 godina.

Za potrebe razvoja visokog školstva Brodsko-posavska županija daje potporu za školovanje i stručno usavršavanje kadrova koji bi radili u institucijama visokog školstva na području Brodsko-posavske županije.

Isto tako potrebno je ulagati u izgradnju i sanaciju objekata visokog školstva i podići razinu studentskog standarda (izgraditi objekt Veleučilišta, sanirati zgradu Učiteljskog fakulteta kao i proširiti kapacitet studenskog smještaja izgradnjom studentskog kampusa).

10

3.5. Karakteristike radne snage

Karakteristike nezaposlenih

Prema razini obrazovanja odnosno kvalifikacijskoj strukturi krajem 2009. godine, s najvećim udjelom od 37,3% odnosno 5.774 osobe su nezaposleni sa srednjom školom za zanimanja do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (Vidi 11.2 tablica 6) , a što je u odnosu na 2008. godinu više za 21,6% odnosno 1.025 osoba. Nažalost, mnogi od njih su obrazovani za industrijske procese koji više nisu konkurentni u današnjoj nacionalnoj i globalnoj ekonomiji te oni zapravo predstavljaju strukturnu nezaposlenost. S drugim najvećim udjelom (22,2 %) su nezaposleni sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina, njih je 3.438 što je čak 30,0% više nego 2008. godine.

Ukupno 21,6% nezaposlenih iz evidencije odnosno 3.353 osobe ima završenu osnovnu školu dok je 12,9% ili 2.005 osoba bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom. Dakle, u Brodsko-posavskoj županiji je ukupno 34,5% (5.358 osoba) nezaposlenih osoba s najviše završenom osnovnom školom odnosno bez zanimanja i kvalifikacija što je iznimno visok postotak i negativan podatak jer se takve osobe ubrajaju u teško zapošljivu radnu snagu.

Udio nezaposlenih osoba s višom i visokom stručnom spremom ukupno iznosi 3,7%, a takvih je osoba na dan 31.12.2009. godine bilo nezaposleno 570.

Nezaposlenost prema razini obrazovanja odnosno kvalifikacijskoj strukturi u Brodsko-posavskoj županiji u 2009. godini prikazana je u tablici 6. (Vidi 11.2. Tablica 6), a dani su i usporedni podaci za 2008. godinu.

Potrebno je naglasiti da je u ukupnom broju nezaposlenih krajem 2009. godine, razvojačenih hrvatskih branitelja bilo 1.382 ili 8,9% svih nezaposlenih osoba u Županiji (Slavonski Brod 752, Nova Gradiška 588 i Okučani 42). Broj nezaposlenih hrvatskih branitelja povećan je u zadnjih godinu dana nominalno (za 269), a blago je povećan i njihov udio u ukupnoj nezaposlenosti sa 8,7% krajem 2008. na 8,9% krajem 2009. godine.

U ukupnoj nezaposlenosti, najbrojniju skupinu čine mladi do 30 godina starosti (34,3%) kao i nezaposleni bez staža (18,7%). Međutim, brojna je i skupina nezaposlenih osoba koje imaju 20 i više godina radnog staža (14,8%).

Ukupna kretanja u gospodarstvu ne utječu samo na kvalitetu nezaposlenih, nego i na dužinu čekanja zaposlenja. Promatra li se nezaposlenost sa aspekta dužine čekanja na zaposlenje, najveći je udio (51,2%) nezaposlenih osoba na posao čekalo do godine dana. Nadalje, 18,9% nezaposlenih osoba na posao je čekalo od 1 do 3 godine, a 29,9% nezaposlenih osoba posao bezuspješno traži duže od 3 godine. Što se tiče odnosa između razine školske spreme i trajanja prethodne nezaposlenosti, može se konstatirati da je veća (viša) razina školske spreme povezana s kraćim trajanjem prethodne nezaposlenosti.

Broj nezaposlenih žena u ukupnom broju nezaposlenih povećan je u nominalnom iznosu promatra li se njihov broj krajem 2009. u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Kao što se iz tablice 6. (Vidi 11.2. Tablica 6) može vidjeti, koncem 2009. godine nezaposlena je bila 9.201 ženska osoba što je povećanje za 667 osoba ili 7,8 % u odnosu na kraj 2008. godine. Uz nominalno povećanje nezaposlenosti, njihov je udio u ukupnoj nezaposlenosti ipak smanjen sa 66,6% na 59,4% što znači da žene na evidenciji HZZ-a čine 3/5 nezaposlenih osoba.

3.6. Potrebe lokalnih poslodavaca

U tijeku 2009. godine poslodavci iz svih oblika vlasništva prijavili su ukupno 2.822 potrebe za radnicima što je za 40,5% manje nego 2008. I taj podatak govori o padu gospodarskih aktivnosti tijekom 2009. Najbrojnije su prijave iz djelatnosti obrazovanja (22,5%), prerađivačke industrije (21,8%) i građevinarstva (12,7%). Najviše su tražene stručne osobe (78,2%), a u daleko manjem broju pripravnici odnosno stručne osobe bez iskustva (3,5%) s prioritetom zapošljavanja na određeno vrijeme (63,3%).

Gledano prema grupama zanimanja, u 2009. godini najviše potreba je iskazano za zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (693), zatim jednostavna zanimanja (614), stručnjaci i znanstvenici (580), inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (427) te uslužna i trgovačka zanimanja (342). Potrebno je naglasiti da poslodavci nisu u obavezi prijavljivati potrebe za radnicima ukoliko ne žele posredovanje odnosno usluge HZZZ-a tako da se ovi podaci ipak trebaju promatrati s određenom rezervom.

11

Tijekom 2009. godine iz evidencije nezaposlenih Područne službe HZZZ-a Slavonski Brod ukupno je zaposleno 4.849 nezaposlenih osoba što je za 12,8% manje nego tijekom 2008. godine. Od toga broja, na području RH zaposleno je 4.667 osoba, a 182 osobe zaposleno je u inozemstvu.

Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine provodi istraživanje lokalnog tržišta rada u kojem prikuplja podatke o zaposlenosti i zapošljavanju radnika, potrebama i poteškoćama pri zapošljavanju, eventualnim viškovima radnika te potrebama za dodatnim obrazovanjem radnika. Potrebe za novim zapošljavanjem u istraživanju 2010. godine iskazali su poslodavci iz svih područja djelatnosti, a prema predviđanjima anketiranih, najveći bi se broj radnika mogao zaposliti u građevinarstvu (27% od ukupnoga predviđenog zapošljavanja), prerađivačkoj industriji ( 18,1%), obrazovanju (12%), djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (10,8%) te trgovini na veliko i malo (7,9%).

3.7. Potrebe i karakteristike osjetljivih skupina na tržištu rada

U Hrvatskoj se već nekoliko godina bilježi znatan broj nezaposlenih. Zbog nedovoljnog otvaranja novih radnih mjesta, ima poteškoća u zapošljavanju gotovo svih kategorija stanovništva, a poglavito onih nižeg stupnja zapošljivosti, npr. mladih osoba bez radnog iskustva, osoba nižeg obrazovnog statusa, dugotrajno nezaposlenih osoba, osoba starije dobi itd. U teže zapošljive osobe spadaju i pripadnici romske populacije, kako zbog obilježja koja se vrednuju na tržištu rada (stručno obrazovanje, radno iskustvo itd.), tako i zbog još uvijek prisutnih predrasuda.

Osobe s invaliditetom

U Brodsko-posavskoj županiji živi 17.765 osoba s invaliditetom od čega su 12.055 muški (68%) i 5.710 žene (32%) na dan 14. prosinca 2009. godine. Udio osoba s invaliditetom čini oko 10,1% stanovništva Brodsko-Posavske županije. Imajući na umu da invaliditet jednog člana obitelji utječe na cijelu obitelj, s poteškoćama u svakodnevnom životu, a na osnovi invaliditeta susreće se puno već broj stanovnika Županije. Gotovo 2/3 osoba s invaliditetom (59%) je u radno aktivnoj dobi.

Oko 76% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema završenu osnovnu školu ili ima samo osnovnoškolsko obrazovanje. Oko 19% ima srednju stručnu spremu dok je 1% osoba s visokom ili višom stručnom spremom. Specijalno obrazovanje nalazimo kod oko 4% osoba s invaliditetom. Prema podacima novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom, u Županiji je 263 zaposlenih (zaposleni i privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom (od čega 70% muških i 30% ženskih osoba). Najčešća zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su vozač i automehaničar.

U okviru ukupne nezaposlenosti posebno mjesto zauzimaju osobe s invaliditetom, kao i osobe s otežanim faktorom zapošljavanja (OFOZ-i). U ukupnom broju nezaposlenih na dan 31. 12. 2010. godine bilo je 312 ili 1,8% osoba s invaliditetom (12 invalida domovinskog rata, 23 vojna invalida, 22 invalida rada, 188 kategoriziranih osoba, te 67 osoba koje su svrstane u kategoriju ostali invalidi), što je za 26,3% više u odnosu na stanje krajem 2009. godine. Većinu osoba s invaliditetom čine muškarci (55,8%).

U skupini osoba s invaliditetom, rizik socijalne isključenosti je velik. Bez obzira radi li se o privremenoj ili trajnoj invalidnosti, ove osobe imaju ograničen pristup obrazovanju što je uzročnik niske kvalificiranosti. Međutim, preduvjet zapošljivosti osoba s invaliditetom je upravo obrazovanje. S obzirom na navedeno od značaja je za kvalitetu života za osobe s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama odgojno obrazovni sustav učiniti dostupnim i prohodnim kako bi se osigurala načelo pravednosti i ravnopravnosti za sve stanovnike Županije.

Kvalifikacijska strukturi nezaposlenih osoba s invaliditetom je sljedeća: bez OŠ – 9 osoba; završena OŠ – 33 osobe; SŠ – 269 osoba; VSŠ – 1 osoba; VSS – 0 osoba. Tijekom 2010. godine ukupno je s evidencije Područnog ureda HZZ-a Slavonski Brod zaposleno 49 osoba s invaliditetom.

Mladi

Jedan od najznačajnijih razloga nepotpune socijalne integracije mladih proizlazi iz procesa njihova prinudna zadržavanja u statusu dugoročno nezaposlenih osoba.

Hrvatska dijeli neke od europskih trendova vezanih uz položaj mladih u društvu. U zemljama srednje i istočne Europe mladi su tijekom 90–ih postali najsiromašnija skupina stanovništva, što se najčešće očituje u tome da

12

mladi ne raspolažu imovinom (nekretninama, ušteđevinom i dionicama), teško se zapošljavaju i dolaze do stana te ovise o pomoći roditelja. Osnovne determinante socijalnog položaja najvećeg dijela mladih i stupnja njihove uključenosti su: uključenost u obrazovni ili radni proces, obiteljska podrška, lokalna zajednica i vršnjačke skupine. U teškom su položaju mladi koji napuštaju obrazovanje prije stjecanja kvalifikacije. Oni često ne mogu naći posao ili se zapošljavaju u nesigurnim, loše plaćenim pa i rizičnim poslovima. Uostalom, postoji čvrsta veza između stupnja društvene uključenosti, obrazovanja i zaposlenja. Mladi koji su socijalno isključeni nemaju odgovarajući pristup obrazovanju, zbog toga im je još nesigurnije zapošljavanje što često vodi do životne ovisnosti, siromaštva i daljnjeg isključivanja. Visoka razina nezaposlenosti mladih može dovesti do njihovog otuđenja od demokratskih i političkih zbivanja u društvu. Jedan od preduvjeta za uspjeh u borbi protiv nezaposlenosti je dobro poznavanje ponašanja mladeži za vrijeme traženja zaposlenja, uz razumijevanje njihova stajališta prema društvu i institucijama.

Ono što ih čini teže zapošljivima jest nedostatak radnog iskustva, te neusklađenost njihove profesionalne strukture s potrebama koje na tržištu rada iskazuju poslodavci. Poseban problem predstavljaju mladi bez radnog iskustva koji su izašli iz redovnog školovanja. Niža obrazovna razina ove podskupine nezaposlene populacije, svakako ih dodatno čini teško zapošljivima.

Mladi su sami po sebi socijalno ranjiva skupina, no i u pogledu toga vrlo izdiferencirani. U najranjivije skupine mladih možemo ubrojiti mlade bez kvalifikacija, mlade s posebnim potrebama, mlade majke te mlade Rome kao posebno osjetljivu etničku skupinu u Hrvatskoj. Mladi bez kvalifikacija nakon prekida školovanja vrlo često ulaze u krug korištenja socijalne pomoći te pronalaženja kratkotrajnih poslova. Veliki broj poslodavaca prijavljuju radnike po principu produžavanja ugovora na određeno vrijeme koje je po hrvatskom zakonodavstvu kod istog poslodavca moguće produžiti u ukupnom trajanju do 36 mjeseca. Ovakva situacija sve mlade, ne samo one bez kvalifikacija, stavlja u nepovoljan položaj kad je riječ o osiguranju sigurnih uvjeta rada, dogovorene naknade za rad, te neuplaćivanja obveznih zdravstvenih i mirovinskih osiguranja. Ovime su naročito pogođene mlade majke kod kojih nije rijetka situacija da im u slučaju trudnoće poslodavac odbije produžiti ugovor o radu.

Nacionalne manjine

Unatoč činjenici da su pripadnici romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj u značajnoj mjeri obuhvaćeni primjenom prava iz sustava socijalne skrbi, siromaštvo i isključenost su socijalni problemi koji su u velikoj mjeri prisutni u romskoj zajednici. Životni standard većine Roma je izrazito nizak. Smanjena dostupnost zdravstvene zaštite, niska razina obrazovanja, stanovanje u vrlo lošim uvjetima, te niska stopa zaposlenosti samo su neki čimbenici koji u međusobnoj uzročno-posljedičnoj vezi doprinose stalno prisutnoj marginalizaciji ove skupine stanovništva, te njihovoj ovisnosti o socijalnoj, odnosno društvenoj skrbi.

Kao što je to problem u ukupnoj populaciji, tako je i u registriranoj nezaposlenoj populaciji teško utvrditi broj Roma, a time i njihovu detaljniju sociodemografsku i socioekonomsku strukturu. Naime, nezaposleni Romi se često izjašnjavaju kao pripadnici neke druge narodnosti. Problem kod registrirane nezaposlenosti je tim veći što se podatak o nacionalnoj pripadnosti ne nalazi u službenim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Analiza zapošljavanja Roma pokazuje da se uzroci otežanog zapošljavanja mogu pronaći u vrlo niskoj obrazovnoj i kvalifikacijskoj strukturi pripadnika te nacionalne manjine.

Romi nesumnjivo pripadaju najranjivijoj manjini u Hrvatskoj zbog njihova visokog stupnja društvene isključenosti. Jedan dio Roma ne posjeduje osobnu iskaznicu što njima i njihovoj djeci onemogućuje stjecanje osnovnih građanskih prava i ulazak u programa školovanja. Dodatan čimbenik nepovoljne životne situacije jest loša ili nepostojeća komunalna infrastruktura u improviziranim naseljima u kojima Romi žive. Prema dostupnim podacima samo 10% Roma pohađa osnovno školovanje dok je postotak uključenih u srednjoškolsko obrazovanje neznatan .

Problemi zapošljavanja Roma višestruki su, pa o njima treba govoriti multidisciplinarno. Osnovne prepreke zapošljavanja Roma na otvorenom tržištu su:

- niska razina obrazovanja i neprihvaćanje dokvalifikacije i dodatnog osposobljavanja Roma, - predrasude poslodavaca, ali i kriva percepcija Roma da su diskriminirana manjina te da je svejedno što

čine, ali da posao ne mogu dobiti, - marginaliziranost romske populacije i život u siromaštvu.

Opisane kategorije spadaju i u kategoriju dugotrajno nezaposlenih osoba.

13

3.8. Rodna ravnopravnost

Ravnopravnost spolova znači da su žene i muškarci jednako prisutni u svim područjima javnog i privatnog života, imaju jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata. Godine 2006. donesena je Nacionalna politika za promicanje ravnopravnosti spolova 2006. – 2010., koja predstavlja osnovni strateški dokument Republike Hrvatske s ciljem uklanjanja diskriminacije žena i uspostavljanja stvarne ravnopravnosti spolova provedbom politike jednakih mogućnosti za razdoblje od 2006. do 2010. Novi Zakon o ravnopravnosti spolova donesen je u srpnju 2008. Njime se utvrđuju opće osnove za zaštitu i promicanje ravnopravnosti spolova kao temeljne vrednote ustavnog poretka RH te definira i uređuje način zaštite od diskriminacije na temelju spola i stvaranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce.

Najvažniji pokazatelji neravnopravnog položaja žena i dalje su sadržani u njihovom natpolovičnom udjelu u ukupnom broju nezaposlenih osoba, različitim oblicima diskriminacije pri zapošljavanju i profesionalnom napredovanju. Najveći problemi žena na hrvatskom tržištu rada su sektorska segregiranost i to u slabije plaćena zanimanja, veći udio žena među nezaposlenima te dugotrajna nezaposlenost.

Osim zabilježene izrazito visoke stope nezaposlenih žena u Brodsko-posavskoj županiji postoji i velika nejednakost između muškaraca i žena na tržištu rada koja se očituje u sljedećim činjenicama: prosječna plaća žena posljednjih je godina dosegla otprilike 97,65% plaće muškaraca, žene primaju manju plaću u svakom sektoru i svakoj obrazovnoj kategoriji, rad koji obavljaju žene obično se smatra manje vrijednim (kako u javnom, tako i u privatnom sektoru), iz tradicionalne podjele poslova na „ženske“ i „muške“ vidljivo je da žene uglavnom rade u djelatnostima koje se manje cijene i imaju niži status. Ove činjenice govore da postoji uočljiva horizontalna i vertikalna spolna podjela tržišta rada, osobito u djelatnostima kao što su zdravstvena i socijalna skrb, obrazovanje i javna administracija, gdje su i plaće niže nego u ostalim djelatnostima.

Brodsko-posavska županija je već godinama među vodećim županijama u Republici Hrvatskoj po visini stope nezaposlenih žena. Prema podacima HZZ-a stopa nezaposlenih žena na području Županije bila je 2008. godini najveća u Hrvatskoj i iznosila je 66% u odnosu na ukupan broj nezaposlenih osoba, što je više od prosjeka Hrvatske (62%). Iako žene čine većinski dio stanovnika (51,47%) na tržištu rada su daleko manje prisutne. Ukupni broj nezaposlenih u prosincu 2010. godine iznosio je 16.996, od čega 56,43% žena.

Do visoke stope nazaposlenosti žena u Brodsko-posavskoj županiji doveli su sljedeći problemi:

- Nedovoljni kapaciteti nezaposlenih žena koje žele pokrenuti vlastiti posao do čega je došlo radi nedostataka sredstava za dodatne oblike obrazovanja i usavršavanja (kojima bi stekle poduzetnička znanja i vještine i osnovno informatičko obrazovanje) i neinformiranosti o mogućnostima i poticajima za samozapošljavanje.

- Nekompetentnost i nemotiviranost nezaposlenih žena za nastup na tržištu rada jer nemaju osnovno informatičko znanje, a vještine za traženje posla, predstavljanje potencijalnom poslodavcu, pisanje životopisa i sl. su im slabo razvijene.

Mnoge nezaposlene žene su postale neaktivne po pitanju traženja zaposlenja, jer su zbog obiteljskih i društvenih okolnosti izgubile motivaciju ili smatraju da uopće nisu kompetentne za nastup na tržištu rada.

Nezaposlenost je usko povezana s razinom obrazovanja pa tako najveći broj nezaposlenih žena (68,66%) u Županiji ima završenu srednju školu u trajanju od 3 ili 4 godine ili gimnaziju. Nezaposlenih žena samo sa završenom osnovnom školom ima 26,16%. Svega 5,18% nezaposlenih žena ima završenu višu ili visoku školu. Kod većine nezaposlenih žena znanja i vještine nisu prilagođena potrebama tržišta rada.

Iz toga se zaključuje da većinu nezaposlenih žena predstavljaju one koje nisu dovoljno kompetentne i motivirane za nastup na tržištu rada. Veliki dio njih nije dovoljno motiviran za traženje posla iz sljedećih razloga:

- 82% gospodarskih aktivnosti u Brodsko-posavskoj županiji koncentrirano je u gradovima (izvor: HGK Slavonski Brod) što znači da žene koje žive u udaljenim ruralnim područjima imaju visoke troškove prijevoza ili do mjesta održavanja dodatne edukacije ili do potencijalnog poslodavca

- Nedostatak usluga za potporu obiteljskom životu - žene koje imaju maloljetnu djecu (koju je potrebno čuvati) imaju i dodatne troškove čuvanja djece jer manje jedinice lokalne samouprave (kakva je većina općina u Županiji) nemaju vrtiće niti cjelodnevni boravak u školi.

14

Radi prethodna dva razloga, i radi nedostatka informatičkog obrazovanja u njihovom formalnom obrazovanju (u srednjoj školi), ovim ženama nedostaje potrebnih znanja kojima bi mogle konkurirati na tržištu rada. Zato one često ne vide korist u traženju zaposlenja te postaju sve neaktivnije i nemotiviranije za bilo kakvu vrstu zaposlenja što vodi u siromaštvo i socijalnu isključenost. Prema provedenoj anketi među poslodavcima u Brodsko-posavskoj županiji, najčešći razlog nezapošljavanja žena je nepoznavanje rada na računalu i neprilagođenost školskih programa potrebama moderne tehnologije.

Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva predvidilo je u Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetništva sredstva za financiranje ženskih poduzetničkih aktivnosti. Cilj projekta je veće, brže i lakše ekonomsko osnaživanje žena, uključivanjem u poduzetništvo i to osnivanjem novih subjekata malog gospodarstva, te stvaranjem novih radnih mjesta. Također, Ministarstvo gospodarstva rada i poduzetništva izradilo je Strategiju razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj kao okosnicu različitim inicijativama i institucijama čijim aktivnostima će se smanjiti nezaposlenost žena kroz samozapošljavanje i jačanje zaposlenosti u rastućim poslovnim poduhvatima žena. Žene poduzetnice iz Brodsko-posavske županije ostvarile su u 2008. godini 26 potpora ukupne vrijednosti 256.500 kn, u 2009. godini 11 potpora u vrijednosti 219.000 kn, a u 2010. godini 28 potpora ukupne vrijednosti 371.000 kn.

3.9. Glavni trendovi na tržištu rada

3.9.1. Razina gospodarske aktivnosti stanovništva

Stopa gospodarske aktivnosti predstavlja postotni udio radno sposobnog stanovništva u odnosu na ukupno stanovništvo. Za Republiku Hrvatsku stopa gospodarske aktivnosti stanovništva za 2009. godinu iznosila je 59,7%, dok je u Brodsko-posavskoj županiji iznosila 48% (50,4% za muškarce i 45,6% za žene). Primjetan je pad stope gospodarske aktivnosti u odnosu na prethodne godine – u 2001. godini iznosila je 50,4%.

Stopa zaposlenosti predstavlja zaposlene osobe kao postotak ukupnog stanovništva. Ona je u 2009. godini za Brodsko posavsku županiju iznosila 34,4% (39,5% za muškarce, a 29,1% za žene) što je znatno niže od hrvatskog prosjeka (51,5%) i prosjeka EU-27 (64,6%).

Stopa gospodarske aktivnosti, kao i stopa zaposlenosti rasle su u razdoblju od 2006. do 2008. godine, dok je u 2009. godini primjetan pad.

3.9.2. Porast stope zaposlenosti u Brodsko-posavskoj županiji Nepovoljne gospodarske prilike na tržištu rada smanjile su zaposlenost, nakon prijašnjih osam godina u kojima je rasla. (Vidi 11.2. Tablica 7)

Stope rasta zaposlenosti i pada nezaposlenosti su se konvertirale u stope suprotnih predznaka u veljači 2009. godine te postajale sve oštrijima prema kraju godine. Poslovna politika tvrtki bila je usmjerena na smanjenje proizvodnje i troškova poslovanja, pa tako i troškova rada.

U razdoblju od 2003. do 2009. godine najveći broj zaposlenih je bio u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu i trgovini na veliko i malo. Isto tako u tom razdoblju rast zaposlenih bilježimo u slijedećim granama: prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, nekretninama, poljoprivredi i šumarstvu. Rast zaposlenih usko je povezan sa rastom prihoda u tim granama.

Što se tiče konkurentnosti Brodsko-posavske županija u odnosu na RH odnosno ako usporedimo produktivnost rada po djelatnostima zaostaje u trgovini mot. vozilima; popravak mot. vozilima, trgovini na veliko i posredovanje u trgovini te trgovina na malo; popravak predmeta za kućanstvo.

Dinamiku rasta stope zaposlenosti bilježimo u trgovini na veliko i malo, trgovini na malo; popravak predmeta za kućanstvo i proizvodnji motornih vozila.

Na razini RH grane koje pokazuju rast i koje su važne za Brodsko-posavsku županiju su: proizvodnja proizvoda od metala, strojeva i ostalih povezanih proizvodnji; poljoprivreda, lovstvo, i sve djelatnosti povezane s njom; promet i logistika; proizvodnja hrane i pića; poslovne djelatnosti.

15

Trgovina, premda zapošljava velik broj zaposlenika koji bi u budućnosti još mogao rasti ipak se ne može smatrati motorom razvoja već popratnom djelatnošću koja prati rast kupovne moći stanovništva.

Jaz između ponude i potražnje za znanjima i vještinama u Županiji uočljiv je na više razina: u brojnosti određenih zanimanja, odnosno u strukturi znanja i vještina koje su potrebne za gospodarski razvoj. Kratkoročno se mogu raditi korekcije boljim upravljanjem kvotama za upis u određene obrazovne programe, a potrebne su kod: elektrotehnike i računalstva, turizma i ugostiteljstva, osobnih usluga.

Opći zaključak je da se strategija razvoja ljudskih potencijala Županije mora temeljiti na ovakvim analizama budući je kvaliteta, brojnost i reprodukcija potrebnih znanja i vještina pretpostavka gospodarskog razvoja.

3.9.3. Kvalifikacijska struktura stanovništva U obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba trenutno su najbrojnije osobe sa završenom srednjom školom za zanimanje u trajanju do 3 godine i školom za KV i VKV radnike (38,7%), osobe sa završenom srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina (22,9%), slijede osobe sa završenom osnovnom školom (21,2%), osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (10,3%), osobe sa završenom gimnazijom (2,5%), osobe s višom školom (2,3%), i osobe fakultetskog obrazovanja (2,1%) (izvor: HZZ).

Rezultati analize obrazovnih potreba za gospodarski razvoj pod vodstvom Agencije za strukovno obrazovanje ukazuju na jaz između ponude i potražnje za znanjima i vještinama u Brodsko-posavskoj županiji, a vezane su uz dostupnost određenih zanimanja/stručnih smjerova i uz tražena znanja i vještina od strane tržišta rada. Navedeni problem kratkoročno se može korigirati boljim upravljanjem kvotama za upis u određene obrazovne programe. Dugoročno je bitno kontinuirano pratiti i identificirati razvojne potencijale pojedinih djelatnosti i procijeniti njihove potrebe za znanjima i vještinama. Kao izuzetno povoljne razvojne mogućnosti prepoznati su: sektor proizvodnje proizvoda od metala, strojeva i ostalih povezanih proizvodnji; građevinarstvo; poljoprivreda, lovstvo i sve djelatnosti povezane s njom; promet i logistika; proizvodnja hrane i pića te poslovne djelatnosti. Nadalje, zaključci analize obrazovnih potreba ukazuju i na nedovoljan broj mladih koji pohađaju 4-godišnje stručne programe a što rezultira blokadom daljnjeg obrazovanja na visokoškolskim institucijama. Daljnje promatranje vezano je uz nepovoljnu dobnu strukturu radne snage u svim ključnim sektorima te opadanje broja upisanih učenika posebno u razvojno interesantnim programima.

3.9.4. Zaposlenost pod djelatnostima U razdoblju od 2006. do 2008. godine vidljiv je porast zapošljavanja u gotovo svim djelatnostima, dok je u razdoblju od 2008. do 2010. primjetan pad zapošljavanja, jedino djelatnosti poljoprivrede (A) te poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (K) ne bilježe pad zaposlenosti. (Vidi 11.2. Tablica 8)

Djelatnosti D - Prerađivačka industrija, F - Građevinarstvo i G -Trgovina zapošljavaju najveći broj radnika, oko polovice broja svih zaposlenih, stoga je pad broja zaposlenih u tim djelatnostima zabrinjavajući, jer su to i djelatnosti koje donose najviše prihoda. (Vidi 11.2. Graf 3) Građevinarstvo se nakon 2008. godine brzo i drastično smanjilo kada je nestalo državnih investicija u infrastrukturu i kada se smanjila stanogradnja zbog smanjenje mase kredita.

Na razini Republike Hrvatske grane koje pokazuju rast i koje su važne za Brodsko-posavsku županiju su: Proizvodnja proizvoda od metala, strojeva i ostalih povezanih proizvodnji; Poljoprivreda, lovstvo, i sve djelatnosti povezane s njom; Promet i logistika; Proizvodnja hrane i pića; Poslovne djelatnosti. Trgovina, premda zapošljava velik broj zaposlenika koji bi u budućnosti još mogao rasti ipak se ne može smatrati motorom razvoja već popratnom djelatnošću koja prati rast kupovne moći stanovništva.

3.9.5. Mobilnost radne snage Mobilnost radne snage kao pojam obuhvaća i profesionalnu i geografsku mobilnost, a očituje se ili kroz pribjegavanje drugoj branši i struci ili kroz selidbu u drugo mjesto a zbog boljih poslovnih prilika. Prema istraživanju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i jedan i drugi oblik mobilnosti nedovoljno su razvijeni u Republici Hrvatskoj.

16

Geografska mobilnost pretežito stoji u neposrednoj vezi sa zadovoljenjem potreba tržišta rada za sezonskim zapošljavanjem. Potrebe za sezonskim radom u turističkoj djelatnosti se ne mogu zadovoljiti lokalno raspoloživom radnom snagom te se potrebita radna snaga zadovoljava mobilnim kadrovima s kontinenta. Sezonsko zapošljavanje u Brodsko-posavskoj županiji ima značajnu ulogu te je udio sezonskog zapošljavanja od početka pa sve do kolovoza 2010. godine iznosio 21,3% u ukupnom zapošljavanju (893 radnika). Navedeni podatak potvrđuje pretpostavku da su radnici spremni prihvatiti privremenu selidbu u drugo mjesto radi zaposlenja. Općenito, najveća mobilnost radne snage može bilježi se na područjima koja bilježe najveće stope nezaposlenosti, a Brodsko-posavska županija uz Vukovarsko-srijemsku, Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Osječko-baranjsku i Karlovačku upravo pripada grupi županija s najvećim razinama mobilnosti.3 Prema statističkim podacima iz 2009. godine Brodsko-posavska županija odmah nakon Vukovarsko-srijemske županije bilježi najveću negativni saldo migracije, tj. broj odseljenih je 1.218 dok je broj doseljenih 721. U 2009. godini desio se preokret i u vanjskoj migraciji – dok je u prijašnjim godinama broj doseljenih iz inozemstva bio znatno veći nego broj emigranata u inozemstvo, u 2009. uočljiv je snažan preokret te broj odseljenih premašuje broj doseljenih za 2,46 puta. No, najvažnija je ipak mobilnost radne snage koja podrazumijeva trajnu promjenu prebivališta zbog zaposlenja. Prema istraživanju HZZ-a za zapošljavanje Hrvati su u posljednje tri godine ipak skloniji potražiti posao izvan mjesta stanovanja ili čak preseliti u drugi grad nego što su to bili prethodnih godina. Tako se na rad izvan mjesta prebivališta tijekom 2010. godine odlučilo 19.292 nezaposlenih osoba s evidencije zavoda, što čini 15,7% ukupno zaposlenih u 2010. godini. No Brodsko-posavska županija zajedno s Požeško-slavonskom, Ličko-senjskom, Koprivničko-križevačkom pokazuje najmanju spremnost radne snage za zapošljavanje izvan područja stanovanja.

S druge strane, veliki problem s kojim se Brodsko-posavska županija suočava je problem povratka studenata sa studija u velikim gradova RH te je bitno osigurati kvalitetne uvjete za povratak u svoju regiju.

Za potrebe promicanja mobilnosti u Osijeku je u 2010. godini otvoren Migracijski informacijski centar (MIC) pri HZZ-u a koji pokriva i područje Brodsko-posavske županije. Isti pruža informacije i savjetodavne usluge migrantima i potencijalnim migrantima u zemlje članice Europske unije, Švicarsku, SAD, Kanadu, Novi Zeland i Australiju, kao i strancima zainteresiranima za dolazak u Hrvatsku. Moguće je dobiti informacije o radnim i boravišnim dozvolama, zapošljavanju i životnim uvjetima, školovanju u inozemstvu, imigracijskim programima, pravima i zaštiti imigranata, te spajanju obitelji.

Glede profesionalne mobilnosti, prema istraživanju HZZ-a evidentna je vrlo je slaba uključenost u obrazovanje odraslih i razvijanje vještina tržišta rada odraslog stanovništva, a poslodavci ulažu vrlo malo u osposobljavanje sadašnjih ili budućih zaposlenika. Domaći poslodavci nisu prepoznali nužnost ulaganja u ljudske resurse radi održivog razvoja poslovanja i konkurentnosti, a što potvrđuje anketa HZZ-a. Njih 2695 ili samo 22,7% reklo je da im treba dodatna edukacija postojećih radnika, dok je velika većina, 9164 ili 77,3% odgovorila da nema takvu potrebu.

No, u Europi mobilnost radne snage prepoznata je kao jedan od ključnih segmenata konkurentnosti gospodarstva i radne snage. Mobilnost radnika i cjeloživotno učenje sve više se promovira i promiče kroz edukativne kampanje i bespovratna sredstva. Hrvatska je također poduzela mjere za poticanje zapošljivosti i konkurentnosti radne snage; ključni prioriteti Vladina plana za poticanje zapošljavanja su prije svega povećanje stopa participacije žena, starijih osoba te mladih ljudi. Uz to, želi se riješiti problem dugotrajne nezaposlenosti te smanjiti nerazmjer vještina na tržištu rada. I dalje će se posebno poticati zapošljavanje osoba s invaliditetom, žrtava obiteljskog nasilja, samohranih roditelja, liječenih ovisnika, hrvatskih branitelja te osoba romske nacionalne manjine.

Iz EU-fonda IPA IV (razvoj ljudskih potencijala), financiraju se HZZ-ovi projekti poticanja lokalnih partnerstava za zapošljavanje (4,5 milijuna eura), intenzivnijeg uključivanja osoba s invaliditetom na tržište rada (2,23 milijuna eura), mladih (2,95 milijuna eura) i žena (3 milijuna), te unaprjeđenje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja i ICT podrške (3,73 milijuna eura). Riječ je o financijskom paketu vrijednom oko 17,6 milijuna eura. Zajedno s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, HZZ je uključen u razvoj regionalne mreže lokalnih obrazovnih ustanova, za što je iz CARDS-a 2004 povučeno 1,5 milijuna eura.

Na razini Brodsko-posavske županije u tijeku je provedba četiri projekta financirana u okviru IPA komponente IV:

- „Budi poslovna – budi konkurentna“ koji cilja upravo na promicanje mobilnosti i zapošljivosti žena na tržištu rada,

- DELTA koji razvija mrežu lokalnih obrazovnih institucija (novi obrazovni program u području agroturizma),

3 http://www.she.hr/karijera/slaba-mobilnost-radne-snage

17

- WORK koji razvija loaklno partnerstvo u Županiji i podiže razinu zapošljivosti u sektorima graditeljstva i strojarstva,

- "SB Solarni demonstracijski centar" će osigurati unapređivanje tehničkih, materijalnih i profesionalnih uvjeta kroz razvoj i implementaciju novog kurikuluma "Upravljanje solarnim sustavima", na ishodima učenja i osposobljavanju u skladu s promjenama na lokalnom ili regionalnom tržištu rada.

3.9.6. Rast plaća Zaposlenicima se plaće obračunavaju u skladu s poslovnom politikom i financijskim mogućnostima svakoga pojedinog poslodavca. Analizom ukupnih rashoda vidi se rast udjel troškova za osoblje koji se povećao s 13,3% u 2008. na 16,2% u 2009. godini. Kada se u obzir uzme veličina poduzetnika, udjel troškova za osoblje u ukupnim rashodima kretao se od 4,4% kod velikih, 4,0% kod srednje velikih, do 7,7% kod malih poduzetnika. Veliki su poduzetnici svojim zaposlenima obračunali najveću prosječnu mjesečnu plaću (6.376 kune) što je za 617 kuna (10,7%) više od prosječne mjesečne neto plaća velikih poduzetnika RH. Slijede srednje veliki poduzetnici s prosječnom plaćom od 3.735 kuna, što je za 20% niže od prosječne mjesečne neto plaća srednje velikih poduzetnika RH. Mali poduzetnici bilježe najniži prosjek mjesečne plaće zaposlenih odnosno 3.282 kuna (Vidi 11.2. Tablica 9). U odnosu prema prosjecima hrvatskoga poduzetništva, prosječne neto plaće i malih poduzetnika Brodsko-posavske županije zaostaju 14,0%.

3.9.7. Stopa nezaposlenosti u Brodsko-posavskoj županiji Trajno visoka stopa nezaposlenosti je jedan od ključnih društvenih i gospodarskih problema Brodsko-posavske županije. Registrirana stopa nezaposlenosti (prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o broju zaposlenih) od 31,9% u prosincu 2010. je bila jedna od najviših u Hrvatskoj. Visoka stopa nezaposlenosti dovodi do nedovoljne iskorištenosti slobodne radne snage i gospodarskog potencijala Županije, a na kraju i do erozije ljudskog kapitala. Pored osnovnih uzroka nezaposlenosti u Brodsko-posavskoj županiji (restrukturiranje financijskog i gospodarskog sektora, nedovoljno stvaranje novih poslova, rigidnost/krutost tržišta rada, slaba fleksibilnost radne snage i obeshrabrujući porezni i socijalni sustav), prisutan je i porast stanovnika u produktivnoj životnoj dobi – tržište rada nije u stanju apsorbirati tako velik porast radne snage.

Prisutan je značajan udio mladih u registriranoj nezaposlenosti, što je također problem i u drugim hrvatskim županijama. Udio nezaposlenih mladih u dobi od 20-29 godina iznosio je 28,6% od ukupnog broja nezaposlenih u prosincu 2010. Nezaposlenost je usko povezana sa razinom obrazovanja: od svih registriranih nezaposlenih, 32,1% završilo je samo osnovnu školu ili je bez obrazovanja (za usporedbu: udio nezaposlenih osoba sa fakultetskim obrazovanjem u registriranoj nezaposlenosti je samo 2,3%). Niska razina obrazovanja ili vrlo specifično obrazovanje najveća su prepreka u pronalasku posla.

Dugotrajnom nezaposlenošću smatraju se osobe koje traže posao, odnosno prijavljeni su u evidenciji HZZ-a duže od godinu dana. Između 2006. (60,3%) i 2010. (50,4%) dugotrajna nezaposlenost uglavnom se smanjivala. Uzevši u obzir povećanje trenda evidentirane nezaposlenosti od 2008. do 2010. godine jasno je da to smanjenje udjela dugotrajne nezaposlenosti nije rezultat povećanog zapošljavanja skupine dugotrajno nezaposlenih već nažalost samo da se u evidenciju HZZ-a prijavio značajan broj novoprijavljenih (prijavljeni su u evidenciju kraće od godinu dana). Dugotrajna nezaposlenost je mnogo veća u kategoriji nisko obrazovanih osoba i onih sa specifičnim kvalifikacijama. To ukazuje na visoku razinu strukturne nezaposlenosti.

U prosincu 2010., nezaposlene žene u Brodsko-posavskoj županiji su predstavljale 56,4% ukupnog broja nezaposlenih, s najvećom razlikom u nezaposlenosti između spolova u dobnoj skupini od 30-39 godina (64,8% žena u ukupnom broju nezaposlenih).

3.9.8. Aktivna politika tržišta rada U razdoblju od 2006. -2010. godine HZZ provodio je aktivnu politiku zapošljavanja kroz programe hrvatske Vlade. Mjere koje su se provodile u tom razdoblju su bile usmjerene na slijedeće ciljane skupine kroz sufinanciranje zapošljavanja i financiranje obrazovanja:

18

- Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva, - Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, - Sufinanciranje zapošljavanja starijih osoba (žene iznad 45 i muškarci iznad 50 godina starosti) – ova je

mjera naknadno preformulirana u sufinanciranje zapošljavanja osoba starijih od 50 godina,, - Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih (osobe s otežanim faktorom zapošljavanja,

nezaposleni samohrani roditelji malodobne djece, nezaposlene žene nakon porodnog dopusta za treće i svako slijedeće dijete, nezaposleni hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i dr.).

- Sufinanciranje zapošljavanja kroz društveno koristan rad (javni radovi) za dugotrajno nezaposlene, korisnike novčane naknade, nezaposlene starije dobi i dr.

Osim navedenog, aktivnim mjerama zapošljavanja obuhvaćene su i potpore za usavršavanje za poznatog poslodavca i sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca. Osim navedenog, Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu obuhvaćene su i potpore za usavršavanje za poznatog poslodavca i sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca, zatim stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, te sufinanciranje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba. (Vidi 11.2. Tablica 9)

Osim mjera koje se kontinuirano provode, pojavile su se i nove: sufinanciranje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba i stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa. Te dvije mjere su se provodile u 2010. godini. Jedina mjera za poticanje zapošljavanja, a koja nikada na području Županije nije zaživjela je sufinaciranje obrazovanja za poznatog poslodavca, jer nije bilo zainteresiranih poslodavaca koji bi koristili tu mjeru. Možemo reći kako je najveći broj osoba prošao kroz mjeru Financiranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca odnosno za tržište rada ali i za Sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu.

3.9.9. Službe za zapošljavanje Hrvatski zavod za zapošljavanje ima vodeću ulogu u pružanju usluga posredovanja pri zapošljavanju u Brodsko-posavskoj županiji. Predstavništvo Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je Područna služba HZZ-a u Slavonskom Brodu sa mrežom od dvije područne ispostave u Novoj Gradiški i Okučanima. Hrvatski zavod za zapošljavanje je glavna institucija za koordinaciju aktivne i pasivne politike tržišta rada uz sudjelovanje partnera na tripartitnoj osnovi. Područni ured HZZ-a je u 2010.g. imao 40 zaposlenih osoba (od toga 70% žena) od čega u Ispostavi u Novoj Gradiški 7 osoba, a u Okučanima 3. Gotovo 48% zaposlenika HZZ-a čini osoblje za prvi kontakt (savjetnici za zapošljavanje te administrator na Infopultu).

Posljednjih nekoliko godina Hrvatski zavod za zapošljavanje modernizirao je svoj rad i to kroz:

- otvaranje Ureda za poslodavce (2008. godine), - redovito godišnje organiziranje Sajma poslova (od 2008. godine), - osnivanje specijalizirane kartoteke za rad sa osobama sa invaliditetom (2009. godine), - osnivanje Odjela za provođenje EU projekata (2010. godine), - direktan kontakt savjetnika za zapošljavanje na terenu kroz Posjete poslodavcima, - sudjelovanje Područne službe u raznim projektima vezanim uz razvoj ljudskih potencijala, bilo kao partner,

suradnik ili nositelj (kontinuirano).

Modernizacija službe za zapošljavanje i potreba za stvaranjem uvjeta za fleksibilnu organizaciju i pružanje individualiziranih usluga prema različitim potrebama tražitelja zaposlenja pozitivno su utjecali na kvalitetu, opseg i pružanje usluga službe za zapošljavanje. Na ovaj način usluge javne službe za zapošljavanje u Područnom uredu u Slavonskom Brodu i Ispostavama u Novoj Gradiški i Okučanima, bolje su se prilagodile potrebama županijskog tržišta rada i osigurale dostupnost usluga građanima.

19

4. SWOT ANALIZA Lokalno partnerstvo za zapošljavanje BPŽ, odnosno Radna skupina za izradu revizije Strategije razvoja ljudskih potencijala koristila je analitički okvir koji se naziva „SWOT analiza“ kako bi organizirala informacije prikupljene iz temeljnih podataka i njihovog osobnog znanja.

SWOT katalogizira situacije kao unutarnje snage ili slabosti, te vanjske mogućnosti ili prijetnje – sve što je relevantno za razvoj ljudskih potencijala na lokalnoj razini.

UTJECAJI Pozitivni Negativni

Unutarnji SNAGE SLABOSTI

Vanjski MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

SWOT analiza je uzela u obzir prikupljene elemente iz postojeće Strategije, odnosno naglasak je stavljen na ključne elemente bitne za razvoj ljudskih potencijala.

Radna skupina zaključila je da treba iskoristiti sve snage kojima se raspolaže i koje su polazna osnova za ostvarivanje postavljene vizije. Ako se u ostvarenju vizije uspiju suzbiti vlastite slabosti, već je to veliki korak u ostvarenju planiranog razvoja u području ljudskih resursa. Pri tome je nužno iskoristiti sve prilike (mogućnosti) koje se pružaju u okruženju i koje daju realne šanse za unaprjeđenje ljudskih potencijala BPŽ. Naravno da treba uvažavati i prijetnje iz okruženja, te se prema njima pravilno i na vrijeme postaviti kako bi se u što većoj mjeri otklonio i umanjio njihov utjecaj.

SWOT analize su rađene za svaku prioritetnu os posebno te je provedenim analizama utvrđeno sljedeće:

Prioritetna os 1. Potpora pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage SNAGE Velika ponuda radne snage Obrazovana industrijska radna snaga Tradicija i iskustvo u metaloprerađivačkoj i drvnoj industriji te poduzetništvu Veliki udio obrazovanih i mladih u radnoj snazi Lokalno partnerstvo za zapošljavanje djeluje i ima potpornu infrastrukturu Razvijene i aktivne razvojne agencije na području cijele županije Područna služba HZZa je modernizirana te ima odjel za provođenje projekata Spremnost na dodatno školovanje i prekvalifikaciju (velika promjena stavova u odnosu na 2005. godinu)

SLABOSTI Stalna visoka stopa nezaposlenosti Visoki udjel žena u ukupnoj nezaposlenosti (x%) Visoki udjel mladih u ukupnoj nezaposlenosti (x%) Nedostatak specifičnih znanja i poduzetničkih vještina Iseljavanje mladih u potrazi za zaposlenjem (ostanak u mjestu studiranja) Slaba pokretljivost radne snage unutar županije Kontinuirani nedostatak određenih kadrova Veliki udio nekvalificirane ili niskokvalificirane radne snage Visoki udio dugotrajno nezaposlenih Nepovoljna demografska slika, posebno u ruralnom području

MOGUĆNOSTI Dostupnost sredstava iz ESF-a za financiranje projekata koji doprinose ostvarenju ciljeva Županijske razvojne strategije i Strategije za razvoj ljudskih potencijala Nacionalni i lokalni programi za poticanje zapošljavanja i gospodarske aktivnosti Postoje mogućnosti te infrastruktura za razvoj i investicije

PRIJETNJE Ekonomska kriza Pad proizvodnje i ekonomske aktivnosti Nedostatak investicija Manjak proizvodnje s visokom dodanom vrijednošću Zastarjela tehnologija Prilike EU fondovi Nacionalni i lokalni programi za poticanje zapošljavanja i gospodarske aktivnosti Postoje mogućnosti te infrastruktura za razvoj i investicije

20

Prioritetna os 2. Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

SNAGE Akcijski plan za zapošljavanje osoba s invaliditetom je izrađen Postoji savjetnik za osobe s invaliditetom u HZZ PS HZZ provodi posebne mjere za osobe s invaliditetom Postoje aktivne udruge osoba OsI Iskustvo iz prijašnjih projekata Oformljena radna skupina za OsI Provodi se projekt u sklopu granta sheme "Žene na tržištu rada" Provodi se Akcijski plan za Rome

SLABOSTI Nedovoljna opremljenost škola za integraciju djece s poteškoćama u razvoju Nedostatak stručnih kadrova za rad sa djecom s poteškoćama u razvoju Nedostatak osobnih asistenata u nastavi za rad sa djecom s poteškoćama u razvoju Nedostatak edukacije i senzibiliteta javnih službi u radu s osobama s invaliditetom Nedostatak edukacije i senzibiliteta poslodavaca Nedovoljna informiranost poslodavaca o programima i zakonskim mogućnostima za zapošljavanje OI Složena procedura za poslodavce koji zapošljavaju OI Problematično zapošljavanje starijih osoba Veliki broj mladih bez radnog iskustva Zbog administrativnih i zakonskih prepreka, ne postoji dobra evidencija ranjivih skupina Premalo programa na nivou županije za školovanje OsI Problem zapošljivosti žena, jedna od županija s najvećim udjelom žena u ukupnoj nezaposlenosti Nedostatak stručnih kadrova za rad s ranjivim skupinama Poslodavci nemaju infrastrukturu prilagođenu OsI

MOGUĆNOSTI Fondovi EU Transfer primjera dobre prakse iz EU i drugih županija Nacionalni programi i sredstva Poticaji

PRIJETNJE Nastavak krize bi više mogao zahvatiti osjetljive skupine Održivost financiranja i rada

Prioritetna os 3. Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju i u istraživanju i razvoju SNAGE Postojanje visokškolskih ustanova Stalni razvoj i modernizacija tehnologije u obrazovanju Stipendiranje studenata i učenika (županija, gradovi, općine, HOK, Đuro Đaković, itd) Kontinuirano praćenje stanja od strane HZZa Programi stručnog osposobljavanja Motivacija za edukaciju i prekvalifikaciju je izražena Razvijene mogućnosti za cjeloživotno učenje Provođenje i iskustvo u EU projektima

SLABOSTI Problemi u provođenju praktične nastave Nizak obrazovni standard populacije Nedostatak kadrova u osnovnom školstvu Nepovezanost/neusklađenost potreba gospodarstva i obrazovnih profila koje nude obrazovne institucije Nedostatak kvalificirane radne snage u nekim područjima Raste raskorak između lokalnih znanja/vještina i novih tehnologija Loša gospodarska situacija i standard života otežavaju redovno školovanje i cjeloživotno obrazovanje Problem sa prijevozom učenika (radnika itd) Nedostatni kapaciteti studentskog/učeničkog doma

MOGUĆNOSTI Planiraju se istraživački programi vezani za OIE Izgradnja zgrade veleučilišta i kampus Programi i fondovi EU Mobilnost nakon pristupa EU Osnivanje novih visokoškolskih institucija

PRIJETNJE Nastavak odljeva mozgova Izostanak investicija zbog krize bi mogao negativno utjecati na tehnološku i obrazovnu strukturu Mogućnost smanjenja javnih proračuna za obrazovanje zbog ekonomske krize

21

Prioritetna os 4. Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje SNAGE Visokoobrazovane osobe intenzivno su uključeni u rad civilnog društva Aktivna uloga organizacija civilnog društva u vaninstitucionalnom obrazovanju Razvijen mehanizam suradnje javnog i civilnog sektora

SLABOSTI Niska razina razumijevanja uloge organizacije civilnog društva u pružanju javnih usluga Nedovoljni i slabi kapaciteti organizacije civilnog društva Nedostatna financijska snaga organizacije civilnog društva

MOGUĆNOSTI Trend rasta volontiranja Povezivanje organizacija civilnog društva na više razina (institucionalna, državna, međudržavna)

PRIJETNJE Nedostatak pomoći i podrške u radu civilnog društva Nedovoljna financijska pomoć projektima civilnog društva

22

5. EVALUACIJA PROVEDBE POSTOJEĆE STRATEGIJE RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA

Stanje provedbe aktivnosti iz postojeće Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije

Skupština Brodsko-posavske županije usvojila je Strategiju razvoja ljudskih potencijala za razdoblje od 2006. do 2012. godine 14. studenog 2006. godine. Jedan od najvažnijih uvjeta za uspješno ostvarivanje ciljeva Strategije razvoja ljudskih potencijala je dostupnost kapaciteta u svim institucijama i dostupnost partnera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Zbog toga je bilo potrebno poduzeti određene aktivnosti kako bi se povećao kapacitet i poboljšala suradnja između različitih institucija.

Tematska radna skupina (TRS) za razvoj ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije osnovana je 2. lipnja 2006. godine unutar projekta „Lokalna partnerstva za zapošljavanje – faza 2“, koji je financiran sredstvima programa CARDS 2004 (EuropeAid/121013/C/SV/HR). Brodsko-posavska županija osnovala je Tematsku radnu skupinu kao savjetodavno tijelo s 15 članova koje je djelovalo unutar kao dio strukture Regionalnog partnerskog odbora (RPO) Brodsko-posavske županije. RPO je osnovan kao savjetodavno tijelo županijske uprave koje se bavi pitanjima razvoja, pripreme i revizije Regionalnog operativnog programa Brodsko-posavske županije (ROP), njegovih prioriteta, projekata i slično.

U vrijeme osnivanja TRS-a, i Županija i Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) imali su vanjsku tehničku pomoć koju je financirala EU za potporu partnerskom pristupu u razvoju. To je imalo pozitivan utjecaj na proces suradnje među mnogim dionicima.

TRS (iz kojega je izraslo danjašnje Lokalno partnerstvo za zapošljavanje), odnosno RPO nisu pravno regulirani već se temelje na dobrovoljnom sudjelovanju i participativnom pristupu. Niti jedna od regionalnih institucija koje se bave razvojem i pitanjima zapošljavanja (Županija, HZZ, gradovi i općine) nemaju formalnu obvezu razmotriti mišljenja ili preporuke LPZ-a u procesu donošenja odluka koje pokrivaju temu razvoja ljudskih potencijala. U tom smislu svi članovi LPZ-a su istaknuli kao glavnu slabost nepostojanje pravne regulative kojom bi djelovanje LPZ-a bilo definirano (pojam LPZ-a nije shvaćen kao „ozbiljan“, niti ima bilo kakav utjecaj).

Ciljevi Strategije podijeljeni su u četiri skupine:

- CILJ 1: Poboljšano osuvremenjivanje sustava obrazovanja i osposobljavanja;

- CILJ 2: Unapređenje znanja i vještina radne snage i poduzetnika;

- CILJ 3: Ojačan institucionalni kapacitet javne administracije i službi na županijskoj razini;

- CILJ 4: Uključivo tržište rada i jednake mogućnosti.

CILJ 1: POBOLJŠANO OSUVREMENJIVANJE SUSTAVA OBRAZOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA

Prioritet 1: Poboljšati kvalitetu sustava obrazovanja i kontinuiranog strukovnog osposobljavanja

Unutar ovog prioriteta na području Brodsko-posavske županije pojedine škole uvele su nove programe i imaju želju uvesti ih još, no za takav postupak škole trebaju dobiti odobrenje za rad pojedinog zanimanja, i to od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske, što je dosta dug proces, a ovisi o raspoloživosti kadra, prostora i opreme.

Određeni nastavni programi su i ukinuti zbog nedovoljnog interesa za pojedina zanimanja.

Uvođenjem državne mature, mnoge škole s područja naše županije, u smislu savjetovanja, koja su potpora pohađanju i završavanju strukovnih sadržaja, organiziraju pripremanje učenika za polaganje državne mature. Primjerice, uvedena su dodatna obrazovanja u predmetima ključnim za uspješno polaganje završnih ispita, kao što su matematika, hrvatski jezik, fizika, strani jezici i sl. U tom dijelu škole promiču i upotrebljavaju informacijsku i komunikacijsku tehnologiju kao i nove tehnike predavanja (samostalni rad, problemski rad, labaratorijski rad itd.)

23

Vezano za osposobljavanje ljudskih potencijala u obrazovnom sektoru, većina škola provodi kontinuirano osposobljavanje nastavnika, no moglo bi se zaključiti svake godine na istoj razini.

Prioritet 2: Povezivanje cjeloživotnog učenja s tržištem rada

Brz prijelaz iz škole u aktivan život predstavlja ključ za olakšavanje novim maturantima i diplomiranim osobama ulazak na tržište rada. Mnoge obrazovne institucije s područja Brodsko-posavske županije nisu provodile ovakve programe, jer nemaju odobrenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske za njihovo provođenje. Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu kao i neke od županijskih srednjih škola potpisale su međunarodne partnerske ugovore, koji se uglavnom odnose na razmjenu učenika/studenata. Dosta obrazovnih institucija naglasilo je da na području naše županije nema dovoljno partnerske inicijative za provedbu ovakvih i sličnih programa.

Vezano za problem ranog napuštanja škole, samo pojedine obrazovne ustanove imaju organizirane pedagoške timove, te razrađen program za prevenciju učenika.

CILJ 2: UNAPRIJEĐENA ZNANJA I VJEŠTINE RADNE SNAGE I PODUZETNIKA

Prioritet 3: Povećanje prilagodljivosti radne snage i poduzeća

Promoviranje kulture poduzetništva putem potpore početnom obrazovanju i strukovnom osposobljavanju u stjecanju vještina managementa i poduzetništva, kao i putem kontinuiranog profesionalnog usavršavanja, koje poduzetničku karijeru čini opcijom za svakoga, predstavlja važno rješenje postavljanja protuteže svim negativnim učincima strukturnih prilagodbi i procesa restrukturiranja industrije, te dovodi do stvaranja gospodarskih i društvenih alternativa i do poboljšanja gospodarskog statusa socijalno ugroženih skupina.

Procesom evaluacije utvrđeno je da na području Brodsko-posavske županije potporu obrazovanju i osposobljavanju obrtnika, malih i srednjih poduzetnika, nezaposlenih i ostalih zainteresiranih polaznika pružaju Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Slavonski Brod, Hrvatska obrtnička komora - Obrtnička komora Brodsko-posavske županije, razvojne agencije na regionalnoj i lokalnoj razini, Hrvatski zavod za zapošljavanje, te institucije registrirane za cjeloživotno učenje (Pučka otvorena učilišta i sl.). SRLJP BPŽ definirano je da realizacija ovog prioriteta treba rezultirati s bruto stopom rasta novih poduzeća od 20%, te da je 80% novo osnovanih poduzeća aktivno i nakon 3 godine poslovanja. Uvidom u obrađene statističke podatke obje komore s područja županije, možemo utvrditi da se od 2007. godine broj poduzetnika smanjivao, a prvi porast zabilježen je 2009. godine, no u odnosu na 2007.godinu broj poduzetnika povećao se samo za 1,8%. Broj obrtnika s područja Brodsko-posavske županije znatnije se smanjivao, pa možemo zaključiti da se broj obrtnika krajem 2009. godine (2.999) smanjio za 12,3% u odnosu na 2007. godinu. Izneseni podaci potvrđuju neispunjenje ciljeva ovog prioriteta.

Prioritet 4: Promicanje aktivnih mjera zapošljavanja

Hrvatski zavod za zapošljavanje kontinuirano provodi mjere aktivne politike zapošljavanja kroz godišnje, odnosno višegodišnje akcijske planove. U promatranom razdoblju od 2007. – 2010. godine Zavod je provodio Godišnji plan za poticanje zapošljavanja 2007. i 2008. i Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010.Potpore za zapošljavanje usmjerene su na zapošljavanje nezaposlenih osoba iz evidencije nezaposlenosti kroz:

- Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva, - Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, - Sufinanciranje zapošljavanja starijih osoba (žene iznad 45 i muškarci iznad 50 godina starosti), - Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih (osobe s otežanim faktorom zapošljavanja,

nezaposleni samohrani roditelji malodobne djece, nezaposlene žene nakon porodnog dopusta za treće i svako slijedeće dijete, nezaposleni hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i dr.),

- Sufinanciranje zapošljavanja kroz društveno koristan rad (javni radovi) za dugotrajno nezaposlene, korisnike novčane naknade, nezaposlene starije dobi i dr.

Osim navedenog, Godišnjim planom za poticanje zapošljavanja za 2007. i 2008. godinu obuhvaćene su i potpore za usavršavanje za poznatog poslodavca i sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca. Slijedi pregled broja zaposlenih kroz Godišnji plan za poticanje zapošljavanja (zaključno s 30.11.2007.):

- 35 osobe po Mjeri 1 (sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva);

24

- 48 osoba po Mjeri 2 (sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba); - 23 osobe po Mjeri 3 (sufinanciranje zapošljavanja žena iznad 45 i muškaraca iznad 50 godina); - 16 osoba po Mjeri 4 (sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih); - 277 osoba po Mjeri 6 (sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca); - 29 osoba po Mjeri 7 (javni radovi);

Pregled broja zaposlenih kroz Godišnji plan za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu (ožujak–studeni):

Zaposleni i uključeni u obrazovanje po mjerama aktivne politike Godišnjeg plana za poticanje zapošljavanja za 2008. godinu

259

3724

9 8 8 1

198

7

51

13

0

50

100

150

200

250

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Uku

pno

Žene

Mjera 1 Mjera 2 Mjera 3 Mjera 4 Mjera 6 Mjera 7

Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu donijela je Vlada Republike Hrvatske 21.05.2009. godine, a sukladno Uvjetima i načinu korištenja sredstava za provođenje mjera koje je prihvatilo Upravno vijeće HZZ-a. Provedba je započela u okolnostima još uvijek visoke registrirane nezaposlenosti. Potpore za zapošljavanje usmjerene su na zapošljavanje nezaposlenih osoba iz evidencije nezaposlenosti kroz:

- Sufinanciranje zapošljavanja mladih osoba bez radnog iskustva, - Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba, - Sufinanciranje zapošljavanja starijih osoba (iznad 50 godina starosti), - Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih ( osobe s otežanim faktorom zapošljavanja,

nezaposleni samohrani roditelji malodobne djece, nezaposlene žene nakon porodnog dopusta za treće i svako slijedeće dijete, nezaposleni hrvatski branitelji, djeca i supružnici poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i dr.)

- Sufinanciranje zapošljavanja kroz društveno koristan rad (javni radovi) za dugotrajno nezaposlene, korisnike novčane naknade, nezaposlene starije dobi i dr.

Osim navedenog, Nacionalnim planom za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu obuhvaćene su i potpore za usavršavanje za poznatog poslodavca i sufinanciranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca.

Provedbom Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2009. i 2010. godinu u razdoblju veljača - studeni 2010. godine zaprimljeno je 186 zahtjeva, od čega je pozitivno riješeno 165 zahtjeva za sufinanciranjem zapošljavanja, javnim radovima ili obrazovnim aktivnostima.

Poduzetnici su najveći interes pokazali za Mjeru 2 kojom se potiče zapošljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba, zatim za Mjeru 1 kojom se potiče zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva, te za Mjeru 3, zapošljavanje osoba iznad 50 godina starosti, i za Mjeru 4 ,zapošljavanje posebnih skupina nezaposlenih, (vidi 11.2 tablica 11).

Mjerama aktivne politike (NPPZ) ukupno je obuhvaćeno 689 osoba za što je u 2010. godini ugovoreno ukupno 10.683.661,98 kn.

Provedbom Nacionalnog programa za Rome/Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. osposobljene su 3 osobe za zanimanje zavarivač (Mjera O/N) te je 18 osoba prošlo kroz Mjeru 9 (javni rad).

Pregled broja zaposlenih kroz Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja:

25

3 7 3 1

192

124

Sufinanciranje prvog

zapošljavanja mladih osoba

Sufinanciranje zapošljavanja

dugotrajno nezaposlenih

osoba

Sufinanciranje zapošljavanja

osoba iznad 50 godina

Sufinanciranje zapošljavanja

posebnih skupina

nezaposlenih osoba

Obrazovanje za tržište rada

Javni radovi

Zaposleni ili obrazovani krou NPPZ za 2009. i 2010. godinu

Prioritet 5: Modernizacija Područne službe HZZ-a

Mjera 9: Jačanje sposobnosti javne službe za zapošljavanje za pružanje usluga zapošljavanja

Hrvatski zavod za zapošljavanje uspio je podići kvalitetu svojih usluga korisnicima na tržištu rada kroz:

- osnivanje Ureda za rad s poslodavcima – poseban Ured čiji je rad posvećen isključivo poslodavcima (upoznavanju kako novih registriranih poslodavaca tako i postojećih sa uslugama koje zavod nudi, prikupljanju potreba za radnom snagom…)

- uvođenje redovite aktivnosti posjeta poslodavcima – Savjetnici HZZ-a posjećuju poslodavce iz grana djelatnosti za koju su specijalizirani i upoznaju ih s novim uslugama koje HZZ nudi

- redovito godišnje istraživanje lokalnog tržišta rada – Anketa poslodavaca se godišnje provodi u svakoj od županija i obuhvaća reprezentativan uzorak prema kriterijima veličine poduzeća i djelatnostima koje su naviše zastupljene. Ovim istraživanjem HZZ dobiva kvalitetne informacije o potrebama poslodavaca na području zapošljavanja, osposobljavanja, potrebnim specifičnim znanjima i vještinama..

- u PS Slavonski Brod aktivna je i savjetnica za zapošljavanje osoba sa invaliditetom (kontinuirane obuke za rad sa osobama s invaliditetom)

- oformljen je Odjel za provođenje EU projekata – PS Slavonski Brod je prijavila projekt u skopu IPA IV programa, te je projekt odobren, a paralelno je PS SB partner na desetak projekata

- Odsjek profesionalnog usmjeravanja kroz aktivnosti raznih projekata odradio je velik broj različitih radionica za nezaposlene i zaposlene osobe na teme poput – razvoj komunikacijskih vještina; metode samoprocjene, predstavljanje poslodavcima, vještine pisanja životopisa i sl.

- svake godine PS SB organizira najmanje 2 okrugla stola/tribine gdje kao važan akter na tržištu rada potiče svijest javnosti o temama vezanim za razvoj ljudskih potencijala, utjecaj na gospodarstvo…

- od 2008. godine u PS SB održavaju se redovne tiskovne konferencije

Mjera 10: Osposobljavanje djelatnika područne službe HZZ-a

U Odjelu posredovanja pri zapošljavanju zaposlen je najveći udio zaposlenih iz PS Slavonski Brod. Svi savjetnici za zapošljavanje prošli su 3 modula/radionice kako bi poboljšali kvalitetu rada s nezaposlenim osobama ali i poslodavcima.

Edukacije/radionice pod nazivima:

„Trening za razvijanje savjetodavnih vještina“ gdje je cilj bio unaprijediti znanje i razviti komunikacijske i savjetodavne vještine neophodne za vođenje stručnih i učinkovitih intervjua s klijentima.

„Trening za nadogradnju znanja i vještina potrebnih za rad u teškim situacijama“ gdje je cilj bio usavršiti vještine savjetnika za zapošljavanje koje su potrebne za rad licem u lice s klijentima, te nadograditi relevantnim znanjem koje im je potrebno da bi predvidjeli, spriječili ili smirili teške situacije.

26

„Trening za razvijanje marketinških vještina“ gdje je cilj bio naglasiti zaposlenicima značenje uspostavljanja učinkovitih odnosa s poslodavcima i ostalim ustanovama kao prvi korak prema razvijanju strategije marketinga kako bi se HZZ-u pomoglo u postizanju njegovih poslovnih ciljeva.

Prioritet 6: Pružanje integriranijih javno-privatnih usluga

Regionalni partnerski odbor (RPO) osnovan je kao konzultativno i savjetodavno tijelo u skladu s principima i standardima EU s ciljem izrade i provedbe Regionalnog operativnog programa (ROP-a). RPO okuplja privatni i javni sektor s područja Brodsko-posavske županije te jača njihovu međusobnu suradnju radi definiranja i ostvarivanja zajedničke vizije budućnosti u Županiji. RPO broji oko tridesetak članova predstavnika javnog i privatnog sektora. Tehničku pomoć RPO-u pruža Upravni odjel za razvoj i EU integracije Brodsko-posavske županije. RPO redovito je održavao sjednice. Od 2006. do 2010. godine održano je deset sjednica Regionalnog partnerskog odbora. U svom radu RPO se bazira na provođenje sljedećih aktivnosti: odabir ciljeva, prioriteta i mjera iz ROP-a; identifikacija, analiza, selekcija i praćenje provedbe projekata iz ROP-a; jačanje kapaciteta članova RPO-a za pripremu/provedbu i evaluaciju projekat (obuka i studijska putovanja).

Svake godine održava se studijsko putovanje i edukacija članova RPO-a u organizaciji UO za razvoj i EU integracije. Predavači su bili djelatnici Odjela, stručnjaci iz nadležnih minstarstava, kao i nezavisni konzultanti. Do sada su održana 4 ciklusa predavanja s temama iz područja upravljanja projektnim ciklusom, strateškog planiranja, regionalnog i ruralnog razvoja i sl. Nadalje, u sklopu projekta CARDS 2004 “Održivi razvoj ratom zahvaćenih područja, jačanje županijskih kapaciteta i upravljanje” održano je studijsko putovanje u Irsku na kojemu su iz Županije sudjelovala 3 člana RPO-a i predstavnik Županije. Studijsko putovanje uključivalo je predavanja i predstavljanje institucija zaduženih za razvoj, kao i primjere dobre prakse Lokalnog partnerstva zaduženog za poduzetništvo, razvoj i zapošljavanje.

RPO je usvojio Akcijski plan Regionalnog operativnog programa Brodsko-posavske županije (2007-2008), projektno orijentiran dokument koji ocrtava kratkoročne ciljeve za 2007. i 2008. godinu, a proizašao je iz ROP-a Brodsko-posavske županije koji obuhvaća razdoblje od 7 godina (2005.–2012.). Svrha ovog dokumenta je bila omogućiti Županiji da što bolje iskoristi pretpristupne fonodove (IPA), kao pripremu za efikasnije korištenje strukturnih fondova u trenutku kada Hrvatska postane članicom Europske Unije. Akcijskim planom predviđena je priprema četiri strateški važna projekta koje je odabrao RPO na osnovi prioritetnih mjera u skladu s kriterijima koji su propisani europskim pretpristupnim fonodom IPA. Svi projekti su namjenjeni kandidiranju za IPA komponentu IIIc, Poslovna infrastruktura. Projektnu dokumentaciju izradili su konzultanti tvrtke ECORYS u sklopu projekta Europske unije CARDS 2004 “Održivi razvoj ratom zahvaćenih područja, jačanje županijskih kapaciteta i upravljanje” u suradnji s Upravnim odjelom za razvoj i europske integracije BPŽ. To su sljedeći projekti: Sjeverna gospodarska zona Gornja Vrba, Tvrđava Brod - Grad Slavonski Brod, Izgradnja internacionalnog Vrtnog centra, Tehnološki park Nova Gradiška.

Projekt Tehnološki park Nova Gradiška je u provedbi i financira se iz sredstava IPA IIIc Poslovna infrastruktura. Projekti Sjeverna gospodarska zona Gornja Vrba i Izgradnja internacionalnog Vrtnog centra (preoblikovano u „Regionalni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj Brodsko-posavske županije“) su kandidirani na 2. krug natječaja IPA IIIc Poslovna infrastruktura.

S obzirom na visoku vrijednost projekta, tj. troškove izrade projektne dokumentacije uključujući troškove istraživanja i konzervatorskih elaborata, trošak komunalne infrastrukture te trošak izvođenja građevinskih radova, projekt Grada Slavonski Brod, Tvrđava Brod, nije još uvijek realiziran. Međutim, provedene su neke druge aktivnosti koje također ciljaju na revitalizaciju Tvrđave Brod i povećanje turističke ponude. Aktivnosti usmjerene prema uređenju Tvrđave Brod uvrštene su i u Strateški plan gospodarskog razvoja grada Slavonskog Broda (2010-2020), s operativnijim naglaskom na razdoblje do 2013. godine.

Prioritet 7: Razvoj socijalne ekonomije

Mjera 12: Povećati mogućnosti zaposlenja ranjivih grupa u području socijalne ekonomije

Mehanizmi i alati potrebni za potpuno provođenje ideje socijalne ekonomije na neki način su korišteni u cilju podizanja svijesti o pojmu socijalne ekonomije. HZZ PS Slavonski Brod bila je organizator, pa tako i sudionik na tribinama ili okruglim stolovima čija je tematika bila orijentirana ka jačanju sektora socijalnog gospodarstva u Brodsko-posavskoj županiji. Naime, 2007. godine održana je radionica na temu „Osnaživanje osoba s invaliditetom za uključivanje na tržište rada.“ Suradnja između HZZ-a i udruga te ustanova koje se bave problematikom osoba

27

koje imaju otežan pristup tržištu rada je unaprijeđena nizom radionica a isto tako i osposobljavanja djelatnika Zavoda za rad sa takvim osobama. Provedene su edukacije za rad s osobama s invaliditetom za dvije djelatnice HZZ-a.

Na području Brodsko-posavske županije ne postoji niti jedno socijalno poduzeće. Postoje neki oblici radno-okupacionih aktivnosti u suradnji s poslodavcima kojeg provode Udruga za promicanje inkluzije i Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom. Radi se samo o osobama s intelektualnim teškoćama koje su potpuno pokretne, dok za osobe s motoričkim oštećenjima nema odgovarajućih programa. U udrugama uglavnom djeluju radionice određenog tipa koje se bave kreativnim radom. Prema iskustvu članova udruga radionice su bile zaista korisne za populaciju osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost, jer su u uvjetima koji su njima primjereni mogli raditi, biti korisni i dobiti naknadu za svoj rad. Neke su strukture smatrale da je to segregirajući oblik rada i da sve posebne oblike rada treba zatvoriti. U Klubu „Regoč“ postoji sporazum o suradnji i humanitarnoj pomoći između Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom i poduzeća Rekord tim d.o.o. iz Oriovca. Te udruge omogućavaju rad svojih korisnika na način da sa određenim poduzećem sklope ugovor o zapošljavanju svojih korisnika temeljem ugovora o djelu.

Socijalna poduzeća trebala bi postojati kako bi se omogućilo veće zapošljavanje osoba s invaliditetom u prilagođenim uvjetima rada, ali i kako bi se postigla održivost funkcioniranja udruga. U HZZ-u je osigurana stručna pomoć osobama sa invaliditetom preko savjetodavca koji je obučen i osposobljen za rad sa takvim osobama. HZZ provodi osposobljavanje osoba sa invaliditetom u cilju pripreme za potrebe tržišta rada kroz organizacije različitih obrazovnih programa(tečajevi, radionice, tribine, okrugli stolovi) u cilju osnaživanja osoba s invaliditetom i pripremanja za zahtjeve i potrebe tržišta rada, a u skladu s načelom cijeloživotnog obrazovanja a isto tako i poticanjem samozapošljavanja osoba s invaliditetom organiziranjem i pomaganjem u organizaciji obrazovnih programa za stjecanje poduzetničkih vještina.

Prioritet 8: Povećanje socijalne uključenosti osoba u nepovoljnom položaju

Mjera 13: Poboljšanje pristupa i sudjelovanja ranjivih skupina u sustavu obrazovanja i na tržištu rada

Rezultat sustavnog senzibiliziranja poslodavca za zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavlja osnivanje Povjerenstva za osobe s invaliditetom (2006.) i izrada Lokalne strategije za osobe s invaliditetom 2008. godine. Kroz aktivne mjere zapošljavanja HZZ provodi programe obrazovanja za skupine u nepovoljnom položaju kao što su dugoročno nezaposlene osobe, mladi, manjine, ljudi s različitim poteškoćama.

2007. godine predstavljen je Projekt resocijalizacije ovisnika kroz koji se provodi obrazovanje i zapošljavanje liječenih ovisnika. 2007. godine nije bilo mjera, ali je 2008. godine kroz te mjere uključena jedna osoba u obrazovanje i jedna je zaposlena. 2009. godine jedna je osoba uključena u obrazovanje.

2008. godine održana je radionica na temu „Kako aktivno tražiti posao“ za ovisnike koji su na liječenju u suradnji sa zajednicom Susret u Ivanovcu. 2008. godine HZ je sudjelovao kao predavač na Stručnom skupu resocijalizacije ovisnika.

Savjetnik za zapošljavanje i psiholog pri HZZ-u prošli su edukaciju za rad s osobama s invaliditetom te su održali radionice za osobe oštećena sluha (2009. i 2010.) u cilju izjednačavanja mogućnosti pristupa tržištu rada. Dvjema djelatnicama HZZ-a omogućeno je učenje jezika gluhih. 2009. godine 3 osobe s invaliditetom su uključene u obrazovanje preko mjera aktivne politike zapošljavanja za zanimanje knjigovodstveni operator. 2010. godine 4 osobe s invaliditetom uključene su u obrazovanje za knjigovodstvenog operatora i servisera osobnih računala.

2008. godine HZZ je organizirao Okrugli stol s temom Približavanje tržištu rada za osobe koje imaju otežan pristup tržištu rada kao što su osobe s invaliditetom, žene žrtve nasilja, liječeni ovisnici o drogama, starije nezaposlene osobe. Okrugli stol Mladi na tržištu rada održan 2010. godine želio je ukazati na problematiku zapošljavanja mladih odnosno na neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada, probleme s kojima se mladi susreću prilikom traženja posla, te stavove poslodavaca.

Mjera 14: Promicanje jednakih mogućnosti na tržištu rada

Kampanje za podizanje svijesti o važnosti položaja žena u društvu i njihovom zapošljavanju provodile su se uglavnom na okruglim stolovima koje je HZZ organizirao na tu temu. Tako je 2009. godine održan okrugli stol s temom Položaj žena na tržištu rada Brodsko-posavske županije u cilju poboljšanja položaja žena.

28

U prilozima se nalazi popis projekata koji su provedeni na području Brodsko-posavske županije, a pridonijeli su razvoju ljudskog potencijala, održivom razvoju i poboljšanju konkurentnosti regije (vidi 11.2 tablica 12.). Na području županije se kontinuirano radi na poboljšanju kvalitete rada kako bi bila kompetentna tržištu rada te se u tu svrhu kreiraju projekti koji bi ispunili tu svrhu. Županija aplicira na fondove koji su usmjereni tim ciljevima te su određeni projekti u provedbi, a cilj im je smanjiti nezaposlenost, unaprijediti znanje, razviti nove kurikulume, unaprijediti kompetencije sukladno regionalnim potrebama i zahtjevima (Vidi 11.2. tablica 13).

29

6. VIZIJA I PRIORITETI RAZVOJA LJUDSKIH POTENCIJALA Kod kreiranja vizije i prioriteta razvoja ljudskih potencijala u obzir se uzela SWOT analiza, socio-ekonomski okvir te je usuglašena vizija koju Brodsko-posavska županija planira ostvariti u trogodišnjem razdoblju odnosno do 2013. godine.

Vizija razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije:

Visoka kvaliteta radne snage usklađena s potrebama gospodarstva predstavlja

osnovu za intenzivni i održivi razvoj BPŽ, te će doprinijeti rastu kvalitete rada i života uz

promicanje socijalne i profesionalne integracije socijalno osjetljivih skupina.

30

7. PRIORITETI I MJERE Prioriteti i mjere nastali su razradom SWOT analize te ih je potrebno provesti kako bi se postavljena vizija razvoja ljudskih potencijala na području Brodsko-posavske županije ostvarila. Prioritetna os 1: Potpora pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage

Mjera 1.1. Promicanje aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative

Opis mjere: Ovom mjerom nastojat će se privući i zadržati više zaposlenih povećanjem ulaganja u ljudske resurse, povećanjem prilagodljivosti radne snage općenito s naglaskom na posebne skupine nezaposlenih osoba.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

• osposobljavanje tražitelja posla, prekvalifikacije, dokvalifikacije i aktivnosti potpore radi postizanja prilagodljivosti i mobilnosti radne snage,

• promicanje zapošljavanja za tražitelje posla, • promicanje aktivnih mjera na tržištu rada kroz lokalne inicijative za zapošljavanje, • potpora pristupu zapošljavanju za žene.

Mjera 1.2. Podržavanje razvoja poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva i

obrta

Opis mjere: Ovom mjerom nastojat će se poticati razvoj poduzetništva kao i širenje poduzetničke klime u cilju jačanja potencijala poduzetnika. Osim toga nastojat će se razviti poduzetničke vještine onih dionika na tržištu rada kojima nedostaju potrebna znanja i kompetencije.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

• poboljšanje aktivnosti središnjih i područnih struktura HZZ-a, • nadogradnja usluga koje pruža HZZ, • jačanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

Mjera 1.3. Jačanje sustava cjeloživotnog i profesionalnog usmjeravanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i

drugih mehanizama potpore tržištu rada

Opis mjere: Ovom mjerom nastojat će se ojačati kapaciteti HZZ –a s ciljem daljnjeg razvoja i uspješnog upravljanja politikom tržišta rada

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

poboljšanje aktivnosti središnjih i područnih struktura HZZ-a nadogradnja usluga koje pruža HZZ jačanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

Mjera 1.4. Jačanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

Opis mjere: Ovom mjerom nastojat će se povećati učinkovitost sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.Aktivnosti su usmjerene na jačanje administrativnih kapaciteta relevantnih institucija uključenih u područje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

potpora za razvoj institucija, povećanje svijesti i poboljšanje znanja svih čimbenika u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, potpora za rješavanje problema zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u vezi s povredama na

radu,profesionalnim oboljenjima, problema povratka na posao, radnika s invaliditetom, razvoj programa prevencije,

31

potpora za primijenjeno istraživanje u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Prioritetna os 2: Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim

potrebama

Mjera 2.1. Pružanje potpore pri obrazovanju skupina s posebnim potrebama

Opis mjere: Fenomen socijalne isključenosti pogađa društvene skupine koje se suočavaju s rizikom društvene marginalizacije. Skupine s posebnim potrebama suočavaju se s mnogim teškoćama u svezi društvene integracije koje su uvjetovane njihovom diskriminacijom pri pristupanju obrazovanju i tržištu rada. Olakšavanje pristupa obrazovanju a koje je u skladu s potrebama ove ciljane skupine i s zahtjevima tržišta rada, te povećanje zapošljivosti i samozapošljavanja, presudni su u povećanju sudjelovanja i borbi protiv socijalne isključenosti.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

Omogućiti uključivanje učenika/studenata u nepovoljnom položaju u obrazovnim ustanovama kroz različite prilagođene aktivnosti,

Poboljšati sposobnost škola, odnosno njihovih zaposlenika za integraciju djece/mladih u nepovoljnom položaju u obrazovanju,

Razvijati nove nastavne materijale za učenike/studente s invaliditetom, Pružati potporu inovativnim projektima namijenjenim osobama u nepovoljnom položaju u obrazovnim

ustanovama.

Mjera 2.2 Pružanje potpore pristupu zapošljavanju za skupine u nepovoljnom položaju

Opis mjere: Skupine u nepovoljnom položaju često se suočavaju s diskriminacijom na tržištu rada zbog neznanja, te nepoznavanja kompetencija i kapaciteta istih od strane poslodavaca. Predmetna mjera nastoji promicati aktivnosti koje će olakšati pristup tržištu rada osobama u nepovoljnom položaju. Uključivanje ove ciljane skupine na tržište rada doprinijet će unaprijeđenju kvalitete života i životnog standarda ne samo ove ciljane skupine, nego će doprinijeti i općem rastu gospodarske interakcije u Brodsko-posavskoj županiji.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

Promicanje održivog zapošljavanja osoba s posebnim potrebama i osoba s invaliditetom, Poduzeti mjere u području socijalne ekonomije.

Mjera 2.3. Pružanje potpore razvoju socijalnih usluga i sposobnosti pružatelja tih usluga u borbi protiv

isključenosti i siromaštva (uključujući i poboljšanje mogućnosti zapošljavanja)

Opis mjere: Razvoj socijalnih usluga bit će koristan za lokalnu i regionalnu društvenu zajednicu s nekoliko aspekata. Jačanjem ovog sektora omogućit će se fleksibilno zapošljavanje, uspostavit će se mreža vaninstitucionalnih usluga, promicat će se aktivno građanstvo, socijalna suradnja i solidarnost. Kombinirana aktivnost svih relevantnih dionika društvene zajednice u borbi protiv isključenosti i siromaštva djelovat će u korist povećanja zapošljivosti osoba u nepovoljnom položaju.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

Pružiti potporu daljnjoj provedbi aktivnosti reforme u sektoru socijalne skrbi, Pojačati socijalne usluge u zajednici za skupine u nepovoljnom položaju, Pružiti potporu obiteljima s ovisnim članovima obitelji u usklađivanju radnog i obiteljskog života, Pružiti potporu socijalnom uključivanju mladih u nepovoljnom položaju, Pružiti potporu inovativnim kao i prilagođenim aktivnostima namijenjenim razvoju vještina mladih i

samopoštovanja kao i njihovom jačanju.

32

Prioritetna os 3: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju i u istraživanju i razvoju

Mjera 3.1. Jačanje sustava obrazovanja

Opis mjere: Unapređenje kvalificirane radne snage koja je kompetentna tržištu rada postiže se poboljšanjem obrazovnog sustava. Programi osposobljavanja, novi kurikulumi, poboljšanje postojećih programa razviti će se u smjeru povezivanja sa potrebama gospodarstva. Usavršavanje obrazovnog kadra pomoći će poboljšanju sustava obrazovanja.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

Poboljšanje kvalitete obrazovanja jačanjem obrazovnih ustanova,

Kvaliteta usluga u obrazovanju poboljšana kroz provedbu reformi zasnovanih na strategijama, u cilju povećanja odgovora ljudi na potrebe društva znanja,

Uspostava mehanizama za razvoj sustava osiguranja kvalitete,

Jačanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s naglaskom na nove tehnologije,

Jačanje kapaciteta obrazovnog kadra,

Kreiranje novih kurikuluma prema potrebama tržišta rada,

Usklađivanje sustava obrazovanja odraslih i visokoškolskog obrazovanja s potrebama tržišta rada i načelima socijalnog uključivanja,

Kontinuirano poboljšavanje sustava osposobljavanja nastavnika.

Mjera 3.2. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira radi potpore konceptu cjeloživotnog učenja

Opis mjere: Cjeloživotno učenje je stjecanje znanja koji se provodi cijeli život. Doprinosi rješavanju ekonomskih problema, problem nezaposlenosti, aktivnijoj ulozi individualaca u društvu te razvoju njegovih potencijala.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

Jačanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira,

Jačanje sustava cjeloživotnog učenja kroz podizanje svjesti,

Razvijanje novih programa, usavršavanje, dokvalifikacije, osposobljavanje sukladno potrebama poslodavaca odnosno tržištu rada,

Poticajne mjere za sufinanciranje troškova usavršavanja, dokvalifikacije, osposobljavanja i neformalnog obrazovanja.

Mjera 3.3. Razvoj ljudskog potencijala u istraživanju i inovativnosti i potpora umrežavanju, suradnji i internacionalizaciji aktivnosti između sveučilišta, ustanova i poduzeća

Opis mjere: Povezivanje relevantnih institucija omogućuje inovativno rješavanje ekonomsko-socijalnih problema koji se javljaju zbog neusklađenosti obrazovanja sa tržištem rada.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

Razvoj i povećana mobilnost ljudskog potencijala u istraživanju i inovativnosti,

Potpora mobilnosti, povezanosti i suradnji istaknutih mladih znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske radi posjeta istraživačko-razvojnim ustanovama u inozemstvu,

Umrežavanje i suradnja obrazovonih institucija sa privatnim i javnim sektorom.

33

Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje

Mjera 4.1. Poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga

Opis mjere: Ovim područjem djelovanja podržat će se širenje socijalnog dijaloga i jačanje kapaciteta njegova dva glavna činitelja, naime udruga poslodavaca i sindikata. Ovo operativno područje podržava napore ka jačanju potencijala socijalnih partnera na nacionalnoj i lokalnoj razini za poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga. Intervencije u skladu s tim se odnose na projekte koji doprinose poboljšanju učinkovitosti organizacija koje sudjeluju u socijalnom dijalogu kroz trening, mentorstvo i poboljšanje istraživačkih vještina.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

Jačanje administrativnih i stručnih resursa ustanova i organizacija socijalnog dijaloga, Promicanje i širenje primjera najbolje prakse o suradnji između javne uprave i socijalnih partnera, Jačanje kompetencija zaposlenih u javnoj upravi u području suradnje sa socijalnim partnerima, Praćenje i ocjenjivanje suradnje između javne uprave i ustanova socijalnih partnera, Studije, analize i istraživanja o socijalnom dijalogu.

Mjera 4.2. Jačanje uloge organizacija civilnog društva za socio-ekonomski rast i demokratski razvoj

Opis mjere: Ovom mjerom pružit će se podrška izgradnji kapaciteta organizacija civilnog društva i izgradnji partnerstva, te jačanju sposobnosti organizacija civilnog društva za provođenje aktivnosti zagovaranja javnih politika na kvalitetan i učinkovit način, kao i podrška aktivnostima koje provode male organizacije civilnog društva kroz mikro projekte.

Navedena mjera planira se postići slijedećim aktivnostima:

Pružiti potporu malim organizacijama civilnog društva i organizacijama koje djeluju na najnižoj (lokalnoj) razini u provedbi inicijativa za razvoj zajednice u svrhu lakšeg zapošljavanja i dobrog upravljanja na lokalnoj razini,

Povećati učinkovitost i održivost OCD-a u pokretanju nezavisnih inicijativa zagovaranja, Jačati ulogu OCD-a u promicanju volontiranja kao zajedničke društvene vrijednost,i Jačati ulogu OCD-a u području pružanja socijalnih usluga razvojem njihovih unutarnjih kapaciteta i sposobnosti

za pružanje socijalnih usluga.

34

7.1. Prioritetna os 1: Potpora pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage

Prioritetna os 1. Potpora pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage

Cilj – opći – specifični

OPĆI CILJ Privući i zadržati više zaposlenih povećanjem ulaganja u ljudski kapital,

pojačanjem i promicanjem prilagodljivosti poduzeća i radnika SPECIFIČNI CILJEVI: Promicati aktivne mjere na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative Podržati razvoj poduzetništva i poboljšati konkurentnost malog i srednjeg

poduzetništva i obrta Jačati sustav cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje (HZZ) i drugih mehanizama potpore tržištu rada Jačati zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu

Mjera Mjera 1.1. Promicanje aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne

inicijative

Opis mjere Ovom mjerom nastojat će se privući i zadržati više zaposlenih povećanjem ulaganja u ljudske resurse, povećanjem prilagodljivosti radne snage općenito s naglaskom na posebne skupine nezaposlenih osoba.

Aktivnosti

Osposobljavanje tražitelja posla, prekvalifikacije, dokvalifikacije i aktivnosti potpore radi postizanja prilagodljivosti i mobilnosti radne snage,

Promicanje zapošljavanja za tražitelje posla, Promicanje aktivnih mjera na tržištu rada kroz lokalne inicijative za

zapošljavanje, Potpora pristupu zapošljavanju za žene.

Sudionici HZZ, komore, sindikati, udruge poslodavaca, regionalne razvojne agencije, poduzetnički inkubatori, nezaposleni, institucije koje pružaju izobrazbu, poslodavci iz privatnog sektora.

Korisnici / Ciljane skupine Nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja, poslodavci

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj programa aktivnih mjera Broj kampanja za podizanje svijesti

Područna služba HZZ-a

Godišnja izvješća

10 godišnji programa 4 kampanje

Rezultat (nadgledanja)

Broj sudionika u aktivnim mjerama Broj nezaposlenih koji su se zaposlili

Područna služba HZZ-a

Godišnja izvješća

200 osposobljenih

Učinak (ocjenjivanja)

Stope nezaposlenosti Stope zaposlenosti

Ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji; Odsjek za statistiku

Godišnja izvješća

25% smanjena stopa nezaposlenosti 10% povećana stopa zaposlenosti

35

Mjera Mjera 1.2. Podržavanje razvoja poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti

malog i srednjeg poduzetništva i obrta

Opis mjere

Ovom mjerom nastojat će se poticati razvoj poduzetništva kao i širenje poduzetničke klime u cilju jačanja potencijala poduzetnika. Osim toga nastojat će se razviti poduzetničke vještine onih dionika na tržištu rada kojima nedostaju potrebna znanja i kompetencije.

Aktivnosti

Promoviranje kulture poduzetništva putem usmjerenog profesionalnog usmjeravanja u cilju zapošljavanja i samozapošljavanja,

Mikro-krediti za nezaposlene i skupine u nepovoljnom položaju radi pokretanja posla,

Znanja i vještine za prilagodljivost malog i srednjeg poduzetništva, Usmjereno strukovno obrazovanje i savjetovanje.

Sudionici

Područni uredi za zapošljavanje, komore, županija i gradovi i općine, sindikati, udruge poslodavaca, regionalne razvojne agencije, poduzetnički inkubatori, radna snaga koja želi razvijati vlastiti posao, institucije potpore poduzetništvu/osposobljavanju, banke.

Korisnici / Ciljane skupine Poduzeća, obrti, nezaposlene osobe i učenici/studenti

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja) Broj programa i novih usluga podrške

HOK, HGK,Razvojne agencije

Godišnja izvješća

10 programa

Rezultat (nadgledanja)

Broj polaznika programa za započinjanje poslovanja

HOK, HGK,HZZ, Razvojne agencije

Godišnja izvješća

50 polaznika programa za započinjanje poslovanja

Učinak (ocjenjivanja)

Broj novo osnovanih poduzeća Stopa rasta novih poduzeća u odnosu na broj aktivnih poduzeća

HOK, HGK, Razvojne agencije

Godišnja izvješća

80% novo poduzeća aktivno i nakon tri godine Bruto stopa rasta od 20%

Mjera Mjera 1.3. Jačanje sustava cjeloživotnog i profesionalnog usmjeravanje

Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih mehanizama potpore tržištu rada

Opis mjere Ovom mjerom nastojat će se ojačati kapaciteti HZZ –a s ciljem daljnjeg razvoja i uspješnog upravljanja politikom tržišta rada

Aktivnosti Poboljšanje aktivnosti središnjih i područnih struktura HZZ-a, Nadogradnja usluga koje pruža HZZ, Jačanje cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja.

Sudionici HZZ, nezaposlena radna snaga, komore, županija, gradovi i općine, sindikati, udruge poslodavaca, regionalne razvojne agencije, poduzetnički inkubatori.

Korisnici / Ciljane skupine Nezaposleni i zaposleni

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

36

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj novih usluga Broj partnerskih sastanaka Broj analiza i prognoza o tržištu rada

Područna služba HZZ-a

Godišnja izvješća

3 nove usluge 6 partnerskih sastanaka 12 analiza i prognoza

Rezultat (nadgledanja) Broj korisnika novih usluga

Područna služba HZZ-a

Godišnja izvješća

1.000 korisnika novih usluga

Učinak (ocjenjivanja)

% nezaposlenih koji koriste nove usluge unutar 12 mjeseci

Područna služba HZZ-a

Godišnja izvješća

10 % nezaposlenih koristi barem jednu uslugu unutar 12 mjeseci

Mjera Mjera 1.4. Jačanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

Opis mjere

Ovom mjerom nastojat će se povećati učinkovitost sustava zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.Aktivnosti su usmjerene na jačanje administrativnih kapaciteta relevantnih institucija uključenih u područje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

Aktivnosti

Potpora za razvoj institucija, Povećanje svijesti i poboljšanje znanja svih čimbenika u zaštiti zdravlja i

sigurnosti na radu, Potpora za rješavanje problema zaštite zdravlja i sigurnosti na radu u vezi s

povredama na radu,profesionalnim oboljenjima, problema povratka na posao, radnika s invaliditetom,

Razvoj programa prevencije, Potpora za primijenjeno istraživanje u području zaštite zdravlja i sigurnosti na

radu.

Sudionici

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, HZZO, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, državni inspektorat, medicinski fakultet, veleučilišta/učilišta zaštite na radu, udruge stručnjaka iz područja zaštite zdravlja i sigurnosti na radu, udruge poslodavaca, sindikati, poduzeća, zaposleni.

Korisnici / Ciljane skupine Zaposlene osobe

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj kampanja za podizanje svijesti Broj novih usluga podrške

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Godišnja izvješća

5 kampanja za podizanje svijesti 3 nove usluge podrške

Rezultat (nadgledanja)

Broj korisnika novih usluga

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Godišnja izvješća

1.000 korisnika novih usluga podrške

Učinak (ocjenjivanja)

% osoba koje koriste nove usluge

Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Hrv. zavod za javno zdravstvo

Godišnja izvješća

10% korisnika

37

7.2. Prioritetna os 2: Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

Prioritetna os 2. Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

Cilj – opći – specifični

OPĆI CILJ Promicati socijalnu i profesionalnu integraciju skupina u nepovoljnom položaju

i osoba s posebnim potrebama SPECIFIČNI CILJEVI: Unaprijediti socijalnu uključenosti osoba u nepovoljnom položaju u obrazovni

sektor Poticati socijalno uključivanje osoba u nepovoljnom položaju kroz olakšavanje

njihovog pristupa tržištu rada Unaprijediti socijalne usluge i sposobnosti pružatelja tih usluga u borbi protiv

socijalne isključenosti i siromaštva.

Mjera Mjera 2.1. Pružanje potpore pri obrazovanju skupina s posebnim potrebama

Opis mjere

Fenomen socijalne isključenosti pogađa društvene skupine koje se suočavaju s rizikom društvene marginalizacije. Skupine s posebnim potrebama suočavaju se s mnogim teškoćama u svezi društvene integracije koje su uvjetovane njihovom diskriminacijom pri pristupanju obrazovanju i tržištu rada. Olakšavanje pristupa obrazovanju a koje je u skladu s potrebama ove ciljane skupine i s zahtjevima tržišta rada, te povećanje zapošljivosti i samozapošljavanja, presudni su u povećanju sudjelovanja i borbi protiv socijalne isključenosti.

Aktivnosti

Omogućiti uključivanje učenika/studenata u nepovoljnom položaju u obrazovnim ustanovama kroz različite prilagođene aktivnosti,

Poboljšati sposobnost škola, odnosno njihovih zaposlenika za integraciju djece/mladih u nepovoljnom položaju u obrazovanju,

Razvijati nove nastavne materijale za učenike/studente s invaliditetom, Pružati potporu inovativnim projektima namijenjenim osobama u nepovoljnom

položaju u obrazovnim ustanovama.

Sudionici Županijska tijela (Upravni odjeli),Gradovi i općine, obrazovne institucije,nevladine organizacije i poslodavci

Korisnici / Ciljane skupine

Osobe u nepovoljnom položaju s posebnim obrazovnim potrebama: Učenici Romi, učenici s invaliditetom, učenici s problemima u ponašanju i/ili poteškoćama u razvoju, učenici koji prijevremeno napuštaju školovanje ili mladi kojima prijeti opasnost od prijevremenog napuštanja školovanja; učenici loših socioekonomskih prilika i/ili iz disfunkcionalnih obitelji Drugi: Sve visokoškolske ustanove na području Brodsko-posavske županije, strukovne škole, nevladine organizacije koje djeluju u relevantnim područjima, predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, nevladine organizacije (NVO) koje rade s osobama s invalidnosti, Brodsko-posavska županija, gradovi Slavonski Brod i Nova Gradiška, općine na području Brodsko-posavske županije, poduzeća, centri za obrazovanje i rehabilitaciju učenika s invalidnosti, obiteljski centri

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja) Broj inicijativa s svrhom uključivanja

Područna služba HZZ-a

Godišnja izvješća

6 inicijativa sa svrhom uključivanja osoba s

38

osoba s posebnim potrebama u programe obrazovanja Broj programa za jačanje kapaciteta učitelja kako bi prilagodili nastavu osobama s posebnim potrebama

Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu

posebnim potrebama u programe obrazovanja 3 treninga i seminara za učitelje

Rezultat (nadgledanja)

Broj osoba s posebnim potrebama uključeni u obrazovne programe Broj učitelja uključenih u programe jačanja kapaciteta

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu

Godišnja izvješća

30 osoba uključenih u obrazovne programe 30 učitelja uključenih u programe jačanja kapaciteta

Učinak (ocjenjivanja)

% povećanje broja inicijativa za uključenje osoba s posebnim potrebama u obrazovne programe % povećanje programa za jačanje kapaciteta učitelja

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu

Godišnja izvješća

15% više osoba uključenih u obrazovne programe 15% više učitelja uključenih u programe jačanja kapaciteta

Mjera Mjera 2.2 Pružanje potpore pristupu zapošljavanju za skupine u nepovoljnom

položaju

Opis mjere

Skupine u nepovoljnom položaju često se suočavaju s diskriminacijom na tržištu rada zbog neznanja, te nepoznavanja kompetencija i kapaciteta istih od strane poslodavaca. Predmetna mjera nastoji promicati aktivnosti koje će olakšati pristup tržištu rada osobama u nepovoljnom položaju. Uključivanje ove ciljane skupine na tržište rada doprinijet će unaprijeđenju kvalitete života i životnog standarda ne samo ove ciljane skupine, nego će doprinijeti i općem rastu gospodarske interakcije u Brodsko-posavskoj županiji.

Aktivnosti Promicanje održivog zapošljavanja osoba s posebnim potrebama i osoba s

invaliditetom, Poduzeti mjere u području socijalne ekonomije.

Sudionici HZZ, Centar za socijalnu skrb, Županijska tijela (Upravni odjeli),Gradovi i općine, obrazovne institucije,nevladine organizacije i poslodavci

Korisnici / Ciljane skupine

Osobe u nepovoljnom položaju: Dugotrajno nezaposleni korisnici socijalne pomoći, nezaposlene osobe s invaliditetom, Romi, bivši ovisnici, beskućnici, bivši zatvorenici, osobe koje žive u kućanstvima čiji je prihod po članu kućanstva niži od propisanog cenzusa za socijalnu pomoć i ostali dugotrajno nezaposleni sa specifičnim dodatnim rizikom od socijalne isključenosti, starije i nemoćne osobe, duševno bolesne osobe, žrtve obiteljskog nasilja, mlade osobe u nepovoljnom položaju. Drugi: Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područna služba Slavonski Brod, organizacije civilnog društva (OCD), ustanove socijalne skrbi, komora, sindikati, udruge poslodavaca, Brodsko-posavska županija, gradovi Slavonski Brod i Nova Gradiška, općine s područja Brodsko-posavske županije, lokalne razvojne agencije, regionalna razvojna agencija, poduzeća, druge ustanove i organizacije na području socijalnog uključivanja ili tržišta rada

39

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj inicijativa sa svrhom upoznavanja poslodavaca s kapacitetima osoba s posebnim potrebama i poticajima pri zapošljavanju istih Broj programa s ciljem poticanja socijalne ekonomije i samoorganizacije osoba s posebnim potrebama

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu Upravni odjel za zdravstvo I socijalnu skrb

Godišnja izvješća

2 kampanje provedene u sa svrhom upoznavanja poslodavaca i javnosti o kapacitetima osoba s posebnim potrebama i poticajima pri zapošljavanju 1 osoba s posebnim potrebama zaposlena

Rezultat (nadgledanja)

Broj promotivnih inicijativa [plakati, letci, okrugli stolovi, tribine itd] Broj osoba uključene u programe za promoviranje socijalne ekonomije, samozapošljavanja i samoorganiziranja

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu Upravni odjel za zdravstvo I socijalnu skrb

Godišnja izvješća

3 promotivna paket plasirana na području Brodsko-posavske županije plasirana 30 osoba s posebnim potrebama uključenih u program za jačanje kapaciteta

Učinak (ocjenjivanja)

% povećanja broja promotivnih inicijativa % povećanja provedenih programa za jačanje kapaciteta osoba s posebnim potrebama

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu Upravni odjel za zdravstvo I socijalnu skrb Ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji;Odsjek za statistiku

Godišnja izvješća

10% povećanje promotivnih aktivnosti 10% povećanje programa za jačanje kapaciteta

Mjera

Mjera 2.3 Pružanje potpore razvoju socijalnih usluga i sposobnosti pružatelja tih usluga u borbi protiv isključenosti i siromaštva (uključujući i poboljšanje mogućnosti zapošljavanja)

Opis mjere

Razvoj socijalnih usluga bit će koristan za lokalnu i regionalnu društvenu zajednicu s nekoliko aspekata. Jačanjem ovog sektora omogućit će se fleksibilno zapošljavanje, uspostavit će se mreža vaninstitucionalnih usluga, promicat će se aktivno građanstvo, socijalna suradnja i solidarnost. Kombinirana aktivnost svih relevantnih dionika društvene zajednice u borbi protiv isključenosti i siromaštva djelovat će u korist povećanja zapošljivosti osoba u nepovoljnom položaju.

Aktivnosti

Pružiti potporu daljnjoj provedbi aktivnosti reforme u sektoru socijalne skrbi, Pojačati socijalne usluge u zajednici za skupine u nepovoljnom položaju, Pružiti potporu obiteljima s ovisnim članovima obitelji u usklađivanju radnog i

obiteljskog života,

40

Pružiti potporu socijalnom uključivanju mladih u nepovoljnom položaju, Pružiti potporu inovativnim kao i prilagođenim aktivnostima namijenjenim

razvoju vještina mladih i samopoštovanja kao i njihovom jačanju.

Sudionici Županijska tijela,Gradovi i općine, obrazovne institucije,nevladine organizacije i poslodavci, Centar za socijalnu skrb

Korisnici / Ciljane skupine

Osobe u nepovoljnom položaju: Romi, osobe s invaliditetom, osobe s problemima u ponašanju i/ili poteškoćama u razvoju, osobe učenici loših socioekonomskih prilika i/ili iz disfunkcionalnih obitelji, obitelji čiji član pripada skupini osoba u nepovoljnom položaju Drugi: Ustanove socijalne skrbi, organizacije civilnog društva (OCD), Hrvatski zavod za zapošljavanje – Područni ured Slavonski Brod, komore, sindikati, udruge poslodavaca, Brodsko-posavska županija, gradovi Slavonski Brod i Nova Gradiška, općine s područja Brodsko-posavske županije, lokalne razvojne agencije, regionalna razvojna agencija, poduzeća, privatne i javne odgojno-obrazovne ustanove i druge ustanove i organizacije na području socijalnog uključivanja ili povezane s lokalnim tržištem rada

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj inicijativa u sektoru socijalne skrbi usmjerene na ostvarenje dobrobiti za skupine u nepovoljnom položaju Broj projekata usmjereni prema socijalnom uključivanju mladih i izgradnji njihovih kapaciteta i vještina radi olakšavanja pristupa tržištu rada

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za zdravstvo I socijalnu skrb Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu HGK, HOK Centar za socijalnu skrb

Godišnja izvješća

2 kampanje provedene na području Brodsko-posavske županije s ciljem ostvarenja blagodati za osobe u nepovoljnom položaju

Rezultat (nadgledanja)

Broj osoba koje koriste nove usluge radi poboljšanja kvalitete života Broj mladih kojima su projekti socijalnog sektori donijeli veću socijalnu uključenost i ojačali ekonomije

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za zdravstvo I socijalnu skrb Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu HGK, HOK Centar za socijalnu skrb

Godišnja izvješća

50 osoba u nepovoljnom položaju koriste nove usluge kojima se poboljšala kvaliteta njihovog života 50 mladihuključenih u projekt koji će doprinijeti njihovom socijalnom uključivanju i integraciji na tržište

Učinak (ocjenjivanja)

% povećanja broja inicijativa u socijalnom sektoru % povećanja provedenih programa za socijalno uključenje mladih i njihovu integraciju na tržište

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za zdravstvo I socijalnu skrb Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu HGK, HOK

Godišnja izvješća

15% više inicijativa u socijalnom sektoru 10% više programa za socijalno uključenje mladih i njihovu integraciju na tržište rada

41

rada Centar za socijalnu skrb

7.3. Prioritetna os 3: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju i u istraživanju i razvoju

Prioritetna os 3. Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju i u istraživanju i razvoju

Cilj – opći – specifični

OPĆI CILJ Pružiti potporu razvoju reformi u sustavima obrazovanja i osposobljavanja radi poboljšanja kvalitete obrazovnog sustava i njegovog usklađivanja s EU standardima. SPECIFIČNI CILJEVI: • poboljšanje obrazovnog sustava; • razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) radi potpore konceptu cjeloživotnog učenja; • razvoj ljudskog potencijala u istraživanju i inovativnosti, potpora umrežavanju, suradnji i transnacionalnoj suradnji između sveučilišta, ustanova i poduzeća.

Mjera Mjera 3.1. Jačanje sustava obrazovanja

Opis mjere

Unapređenje kvalificirane radne snage koja je kompetentna tržištu rada postiže se poboljšanjem obrazovnog sustava. Programi osposobljavanja, novi kurikulumi, poboljšanje postojećih programa razviti će se u smjeru povezivanja sa potrebama gospodarstva. Usavršavanje obrazovnog kadra pomoći će poboljšanju sustava obrazovanja.

Aktivnosti

Poboljšanje kvalitete obrazovanja jačanjem obrazovnih ustanova, Kvaliteta usluga u obrazovanju poboljšana kroz provedbu reformi zasnovanih

na strategijama, u cilju povećanja odgovora ljudi na potrebe društva znanja,

Uspostava mehanizama za razvoj sustava osiguranja kvalitete, Jačanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s naglaskom na nove

tehnologije,

Jačanje kapaciteta obrazovnog kadra, Kreiranje novih kurikuluma prema potrebama tržišta rada,

Usklađivanje sustava obrazovanja odraslih i visokoškolskog obrazovanja s potrebama tržišta rada i načelima socijalnog uključivanja,

Kontinuirano poboljšavanje sustava osposobljavanja nastavnika.

Sudionici

Visokoškolske ustanove, Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), nastavnici i nenastavno osoblje, srednje strukovne škole, odjel za osiguranje kvalitete u srednjim školama pri MZOŠ-u, obrazovne agencije, nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, sveučilišta, istraživački centri, ustanove za obrazovanje odraslih.

Korisnici / Ciljane skupine Obrazovne institucije, nastavno i nenastavno osoblje, ustanove za obrazovanje odraslih,veleučilišta i fakulteti

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013.

Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja) Broj programa za osposobljavanje

Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu

Godišnja izvješća

10 programa za osposobljavanje kadra 3 programa

42

kadra Broj programa osposobljavanja osiguranja kvalitete Broj novih kurikuluma u izradi Broj prijedloga osnivanja novih Visokih učilišta ili Sveučilišta Broj novih programa i planova

Obrazovne institucije

osposoblajvanja za osiguranje kvalitete 2 nova kurikuluma 3 nova programa i plana

Rezultat (nadgledanja)

Broj osposobljenog kadra % škola sa novim kurikulumima i novim tehnologijama

Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu Obrazovne institucije

Godišnja izvješća

300 osposobljenih 30% škola koriste nove kurikulume

Učinak (ocjenjivanja)

% kadra sa unaprjeđenim vještinama i znanjima

Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu Obrazovne institucije

Godišnja izvješća

70% kadra uključenih u program osposobljavanja

Mjera

Mjera 3.2. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira radi potpore konceptu cjeloživotnog učenja

Opis mjere

Cjeloživotno učenje je stjecanje znanja koji se provodi cijeli život. Doprinosi rješavanju ekonomskih problema, problem nezaposlenosti, aktivnijoj ulozi individualaca u društvu te razvoju njegovih potencijala.

Aktivnosti

Jačanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Jačanje sustava cjeloživotnog učenja kroz podizanje svjesti,

Razvijanje novih programa, usavršavanje, dokvalifikacije, prekvalifikacije, osposobljavanje sukladno potrebama poslodavaca odnosno tržištu rada,

Poticajne mjere za sufinanciranje troškova usavršavanja, dokvalifikacije, osposobljavanja i neformalnog obrazovanja.

Sudionici

Visokoškolske ustanove, ASO i Agencija za obrazovanje odraslih, Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), nastavnici i nenastavno osoblje, strukovne škole, odjel za osiguranje kvalitete obrazovnog sustava u srednjim školama pri MZOŠ-u, obrazovne agencije, Ministarstvo turizma, stručne udruge, turističke zajednice i državni uredi na regionalnoj razini, nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, sveučilišta, istraživački centri, ustanove za obrazovanje odraslih, ustanove za obrazovanje odraslih, udruge poslodavaca, sindikati.

Korisnici / Ciljane skupine Obrazovne institucije, nastavno i nenastavno osoblje, ustanove za obrazovanje odraslih,veleučilišta i fakulteti, poslodavci

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

43

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj novih programa prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja Broj sastanaka potencijalnih partnera

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu HGK, HOK

Godišnja izvješća

10 programa 6 sastanaka

Rezultat (nadgledanja)

Broj osoba koje pohađaju programe prekvalifikacije, osposobljavanja i usavršavanja Broj projekata

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu HGK, HOK

Godišnja izvješća

200 osoba osposobljeno 3 projekta

Učinak (ocjenjivanja)

stopa nezaposlenosti stopa apliciranih projekata % povećana broj educiranih osoba

Područna služba HZZ-a Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu HGK, HOK, Ured državne uprave u Brodsko-posavskoj županiji; Odsjek za statistiku UO za razvoj i EU integracije

Godišnja izvješća

50% osoba zadržalo posao 20% osoba napredovalo na radnom mjestu 20% povećan broj partnerstva na projektu 150 osoba euducirano kroz projekte

Mjera Mjera 3.3. Razvoj ljudskog potencijala u istraživanju i inovativnosti i potpora

umrežavanju, suradnji i internacionalizaciji aktivnosti između sveučilišta, ustanova i poduzeća

Opis mjere

Povezivanje relevantnih institucija omogućuje inovativno rješavanje ekonomsko-socijalnih problema koji se javljaju zbog neusklađenosti obrazovanja sa tržištem rada.

Aktivnosti

Razvoj i povećana mobilnost ljudskog potencijala u istraživanju i inovativnosti,

Potpora mobilnosti, povezanosti i suradnji istaknutih mladih znanstvenika i stručnjaka iz Hrvatske radi posjeta istraživačko-razvojnim ustanovama u inozemstvu, Umrežavanje i suradnja obrazovonih institucija sa privatnim i javnim sektorom.

Sudionici Sveučilišta i istraživački instituti, malo i srednje poduzetništvo zasnovano na tehnologiji, istraživačko-razvojni centri, javna uprava.

Korisnici / Ciljane skupine Sveučilišta i istraživački instituti, malo i srednje poduzetništvo zasnovano na tehnologiji, istraživačko-razvojni centri, javna uprava.

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj uključenih u istraživanje i razvoj Broj sastanaka

HOK, HGK poslodavci, Regionalno partnersko vijeće, LPZ

Izvješća sa sastanaka Izvješća institucija

6 sastanaka 10 osoba uključenih u istraživanje i razvoj

Rezultat (nadgledanja) Broj osoba HOK, HGK Izvješća sa 20 osoba nazočno na

44

nazočnih na sastancima Broj projekata

poslodavci, Regionalno partnersko vijeće, LPZ

sastanaka Izvješća institucija

sastancima 4 projekta

Učinak (ocjenjivanja)

% povećana suradnja između institucija

HOK, HGK poslodavci, Regionalno partnersko vijeće, LPZ

Izvješća sa sastanaka Izvješća institucija

10% povećan broj zajedničkih projekata

7.4. Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje

Prioritetna os 4. Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje

Cilj – opći – specifični

OPĆI CILJEVI: Poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga Podizanje kapaciteta i jačanje uloge organizacija civilnog društva Izgradnja kapaciteta OCD-a i partnerstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj

razini SPECIFIČNI CILJEVI Povećanje učinkovitosti i održivosti partnera u socijalnom dijalogu i

poboljšanje njihovih organizacijskih sposobnosti kako bi pozitivno pridonijeli kvaliteti i kontinuitetu dvopartitnog i tripartitnog socijalnog dijaloga

Potpora malim organizacijama civilnog društva i organizaciji na najnižoj razini u provedbi inicijativa za razvoj zajednice u svrhu lakšeg zapošljavanja i dobrog upravljanja na lokalnoj razini

Jačanje sposobnosti organizacija civilnog društva u području pružanja socijalnih usluga razvojem njihovih unutarnjih kapaciteta i sposobnosti za pružanje socijlanih usluga

Povećati učinkovitost i održivost OCD-a u poduzimanju nezavisnih inicijativa zagovaranja

Ojačati ulogu OCD-a u promicanju volontiranja kao zajedničke i društvene vrijednosti

Pomoć strukturama regionalne podrške usmjernih ka pružanju informacija, savjetodavnim uslugama, obrazovanju i drugim vrstama podrške OCD-ima na lokalnoj razini

Mjera Mjera 4.1. Poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga

Opis mjere

Ovim područjem djelovanja podržat će se širenje socijalnog dijaloga i jačanje kapaciteta njegova dva glavna činitelja, naime udruga poslodavaca i sindikata. Ovo operativno područje podržava napore ka jačanju potencijala socijalnih partnera na nacionalnoj i lokalnoj razini za poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga. Intervencije u skladu s tim se odnose na projekte koji doprinose poboljšanju učinkovitosti organizacija koje sudjeluju u socijalnom dijalogu kroz trening, mentorstvo i poboljšanje istraživačkih vještina.

Aktivnosti

Jačanje administrativnih i stručnih resursa ustanova i organizacija socijalnog dijaloga,

Promicanje i širenje primjera najbolje prakse o suradnji između javne uprave i socijalnih partnera,

Jačanje kompetencija zaposlenih u javnoj upravi u području suradnje sa socijalnim partnerima,

Praćenje i ocjenjivanje suradnje između javne uprave i ustanova socijalnih partnera,

Studije, analize i istraživanja o socijalnom dijalogu.

Sudionici Udruge poslodavaca, sindikati, nevladine organizacije, Županijska tijela, Grad i Općine

45

Korisnici / Ciljane skupine Udruge poslodavaca, sindikati, nevladine organizacije, Županijska tijela, Grad i Općine

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja)

Broj programa edukacije o socijalnom dijalogu Broj održanih sastanaka

Gospodarsko socijalno vijeće, sindikati, poslodavci, Regionalno partnersko vijeće, LPZ

Broj programa za razdoblje Zapisnici s održanih sjednica

5 programa edukacije 10 održanih sastanaka

Rezultat (nadgledanja)

Broj osoba nazočnih na sastancima, broj osposobljenih osoba, broj projekata

Gospodarsko socijalno vijeće, sindikati, poslodavci, Regionalno partnersko vijeće, LPZ

Izvješća sa sastanaka Izvješća institucija

100 osoba nazočno na sastancima 50 osposobljenih osoba 5 projekata

Učinak (ocjenjivanja)

Broj osposobljenih članova sindikata, predstavnika poslodavaca, javne uprave

Gospodarsko socijalno vijeće, sindikati, poslodavci, Regionalno partnersko vijeće, LPZ

Izvješća sa sastanaka Izvješća institucija

20% povećan broj zajedničkih projekata

Mjera Mjera 4.2. Jačanje uloge organizacija civilnog društva za socio-ekonomski rast i

demokratski razvoj

Opis mjere

Ovom mjerom pružit će se podrška izgradnji kapaciteta organizacija civilnog društva i izgradnji partnerstva, te jačanju sposobnosti organizacija civilnog društva za provođenje aktivnosti zagovaranja javnih politika na kvalitetan i učinkovit način, kao i podrška aktivnostima koje provode male organizacije civilnog društva kroz mikro projekte.

Aktivnosti

Pružiti potporu malim organizacijama civilnog društva i organizacijama koje djeluju na najnižoj (lokalnoj) razini u provedbi inicijativa za razvoj zajednice u svrhu lakšeg zapošljavanja i dobrog upravljanja na lokalnoj razini,

Povećati učinkovitost i održivost OCD-a u pokretanju nezavisnih inicijativa zagovaranja,

Jačati ulogu OCD-a u promicanju volontiranja kao zajedničke društvene vrijednost,i

Jačati ulogu OCD-a u području pružanja socijalnih usluga razvojem njihovih unutarnjih kapaciteta i sposobnosti za pružanje socijalnih usluga.

Sudionici Županija, Grad, općine, udruge poslodavaca, sindikati, nevladine organizacije Korisnici / Ciljane skupine Županija, Grad, općine, udruge poslodavaca, sindikati, nevladine organizacije

Financijski plan EU Nacionalna

razina / Lokalna razina

Ostalo Ukupno

Prema Akcijskom planu za 2011-2013. Pokazatelji nadgledanja i ocjenjivanja

Razina intervencije Pokazatelj Izvor

podataka Osnova studije

Cilj

Neposredni rezultat (nadgledanja) Broj programa Institucije za Broj 5 programa obrazovanja 10

46

za edukaciju OCD Broj OCD-a obučenih za volontiranje

obrazovanje, izvješća udruga, Izvješća LPZ-a, Regionalnog partnerskog vijeća

programa za razdoblje Zapisnici s održanih sjednica

udruga obučeno za volontiranje

Rezultat (nadgledanja)

Broj udruga osposobljenih za PCM i volontiranje, Broj projekata

Institucije za obrazovanje, UO za obrazovanje, šport i kulturu UO za razvoj i EU integracije

Izvješća udruga i institucija

50 udruga osposobljenih za PCM 10 volonterskih inicijativa 30 projekata OCD

Učinak (ocjenjivanja)

% više OCD osposobljeno za PCM % više udruga provodi volonterske inicijative

UO za obrazovanje, šport i kulturu UO za razvoj i EU integracije, udruge

Izvješća udruga i institucija

20% više udruga prijavljuje projekte 20% više udruga provodi volonterske inicijative

47

8. FINANCIJSKI OKVIR

Svrha Strategije razvoja ljudskih potencijala Brodsko-posavske županije je identifikacija razvojnih problema u sektoru ljudskih resursa te pronalaženje adekvatnih rješenja za iste. Nakon što su utvrđeni glavni problemi definirana je Vizija kao željeni ideal i pojedini strateški ciljevi. Nadalje, prikupljanjem projektnih ideja članovi Tematske radne skupine za razvoj ljudskih potencijala nastojali su konkretizirati moguća rješenja u projekte odnosno nastojali su razlomiti put prema realizaciji ideala na manje jedinice.

Imajući na umu ograničene raspoložive resurse, što financijske što ljudske, vremenske i materijalne, postavljanje prioriteta i kanalizacija resursa u one projekte s najvećom koristi je ključ uspjeha i bit strateškog planiranja. U konačnici, s ciljem optimalizacije korištenja javnih sredstava samo za one projekte s maksimalnom koristi za zajednicu, prihvatljivost projekata za financiranje kroz nacionalne i europske/međunarodne fondove uvjetuje da isti budu u potpunosti usklađeni s strateškim dokumentima na regionalnoj i nacionalnoj odnosno s europskim strateškim dokumentima (s obzirom na skori ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju).

U Lokalno partnerstvo za zapošljavanje uključeni su predstavnici gospodarskog sektora, javnog sektora, obrazovnog sektora, civilnog društva i drugi bitni čimbenici razvoja ljudskih resursa u Brodsko-posavskoj županiji. S obzirom da je osim samih članova LPZ-a u razradi Strategije razvoja ljudskih resursa pružena prilika za participaciju i svim drugim žiteljima, institucijama te gospodarstvenicima s područja Brodsko-posavske županije, omogućena je mobilizacija svih dostupnih javnih i privatnih resursa. Krajnji cilj je da Strategija razvoja ljudskih resursa bude rezultat lokalnog i regionalnog znanja, iskustva, ali i motivacije te da svi dionici preuzmu odgovornost za obveze koje su sami definirali i tako postave visoke zahtjeve i izazove za buduće djelovanje.

Rezultat rada LPZ-a i participacije drugih dionika s područja Brodsko-posavske županije su pojedini projekti s jasno definiranom nadležnošću, ciljanom skupinom, vremenskim okvirom i indikatorima provjere. Također su procijenjeni troškovi provedbe svakog pojedinog projekta.

S obzirom da su resursi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te lokalne i regionalne samouprave nedostatni, provedba ove Strategije odnosno provedba pojedinih projekata predviđa financiranje i od „treće“ strane, tj.

iz proračunskih sredstava Republike Hrvatske, odnosno proračunskih sredstava resornih ministarstava i agencija namijenih regionalnim projektima;

iz privatnog sektora;

iz proračuna nevladinih organizacija;

iz proračuna obrazovnih institucija;

iz sredstava dostupnih kroz predpristupne programe EU, tj. kroz programe IPA II – Prekogranična suradnja RH-BiH, IPA III – Regionalni razvoj, IPA IV Razvoj ljudskih resursa te kroz Programe Zajednice Europske unije (a ponajprije kroz programe ERASMUS MUNDUS, TEMPUS, PROGRESS)4

iz sredstava dostupnih iz Strukturnih fondova EU (nakon što Republika Hrvatska postane punopravna članica EU); najrelevantniji za tematiku razvoja ljudskih potencijala je Europski Socijalni Fond: isti podupire projekte koji promiču zapošljavanje u EU, te pomoć europskim tvrtkama i radnoj snazi u što uspješnijem suočavanju s globalnim izazovima

iz sredstva bilateralnih i multilateralnih fondova i institucija (Svjetska banka, EBRD, EIB i sl.).

4 Programi zajednice Republici Hrvatskoj na raspolaganju će stajati i nakon pristupanja Europskoj uniji u 2013. godini

48

9. INSTITUCIONALNI OKVIR

Za razvoj Brodsko-posavske županije zadužene su mnogobrojne institucije i tijela.

Brodsko-posavska županija, te Jedinice lokalne samouprave s njihovim Upravnim tijelima su zadužene za predlaganje, oblikovanje i upravljanje razvojem. Uz njih tu su još i druge institucije: Županijske podružnice Hrvatske gospodarske i obrtničke komore, Razvojne Agencije, Hrvatski zavod za zapošljavanje, školske i visokoškolske ustanove, poduzetničke zone, civilni sektor i druge razvojne institucije koje sudjeluju u razvitku ljudskih potencijala Brodsko – posavske županije.

Brodsko-posavska županija

Brodsko-posavska županija kao regionalna samouprava zajedno s 2 grada, 26 općina i 185 naselja nositelj je mnogobrojnih programa kojima je krajnji cilj cjeloviti razvoj regije utemeljene na znanju i sposobnostima. Županijska tijela su: Županijska skupština, Župan, Upravna tijela Županije.

Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove područnog (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za županiju izvan područja velikoga grada, te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Općine i gradovi u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana i na taj način doprinose razvoju. Osnovne aktivnosti općina i gradova su uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, briga o djeci, socijalnu skrb, primarna zdravstvena zaštita, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštita potrošača, zaštita i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području.

Županija, gradovi i općine imaju svoja tijela preko kojih provode razvojnu politiku.

Hrvatski zavod za zapošljavanje

Hrvatski zavod za zapošljavanje je glavna javna ustanova čija je temeljna funkcija posredovanje pri zapošljavanju te tako objedinjuje cjelokupne ponudu i potražnju rada i zapošljavanje nezaposlenih. Nadalje HZZ pruža stalnu stručnu pomoć nezaposlenim u pronalaženju posla i promjeni zvanja, ali i poslodavcima u pronalaženju odgovarajućeg kadra.

Strateški ciljevi na kojima temelji razvoj su:

- razviti usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje radi povećanja konkurentnosti radne snage i zadovoljenja potreba na tržištu rada,

- razviti ljudski potencijal i administrativni kapacitet Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u kreiranju i davanju novih usluga na tržištu rada,

- ostvariti vodeću poziciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na tržištu rada uspostavljanjem partnerskih odnosa i većim utjecajem na donošenje i provedbu javne politike.

Centar za tehnološki razvoj - Razvojna agencija BPŽ d.o.o.

CTR - Razvojna agencija Brodsko - posavske županije d.o.o. čini neizostavni dio poduzetničke infrastrukture u Brodsko-posavskoj županiji koji zadovoljava ne samo potrebe poduzetnika, nego pruža i specijalizirane oblike pomoći lokalnoj i područnoj samoupravi u izradi i provođenju poduzetničkih i razvojnih projekata u okviru pretpristupne strategije EU, te tako doprinosi razvoju županije.

Osnovne aktivnosti Razvojne agencije Brodsko - posavske županije su pružanje poslovnih, tehničkih, financijskih, pravnih i obrazovnih usluga, izrada i implementacija projekata za pretpristupne i strukturne fondove EU, izrada poduzetničkih projekata i elaborata za kredite, koordinacija poduzetničkih aktivnosti u lokalnoj sredini, izrada planova i strategija razvitka za jedinice lokalne i regionalne samouprave i još mnogo drugih. Tajništvo Lokalnog partnerstva za zapošljavanje BPŽ nalazi se u Agenciji, odnosno Agenciji su povjereni poslovi tajništva.

49

Hrvatska gospodarska komora

Hrvatska gospodarska komora u Slavonskom Brodu djeluje kao neprofitna, nevladina, stručna poslovna udruga svih pravnih subjekata. Županijska komora Slavonski Brod slijedi program rada Hrvatske gospodarske komore s naglaskom na promicanje gospodarstva u zemlji i inozemstvu, organizaciju poslovnih susreta, poduzimanje aktivnosti za unapređenje rada i poslovanja tvrtki kroz seminare i predavanja koje su namijenjene stručnom usavršavanju ljudskih potencijala te zastupa interese gospodarstva prema kreatorima gospodarske politike (ministarstva, Vlada, Sabor).

Hrvatska obrtnička komora

Hrvatska obrtnička komora, kao važna institucija u razvoju gospodarstva, samostalna je stručno-poslovna organizacija obrtnika osnovna radi promicanja, usklađivanja i zastupanja interesa obrtništva. U Obrtničku komoru Brodsko-posavske županije učlanjena su dva udruženja (UO Slavonski Brod i UO Nova Gradiška) čije su glavne zadaće promicanje, usklađivanje i zastupanje zajedničkih interesa obrtnika prema tijelima lokalne i područne samouprave, davanje mišljenja pri donošenju propisa, organizacija obrazovnih programa, provođenje majstorskih ispita, poticanje sudjelovanja obrtništva na sajmovima, savjetovanje i pružanje pomoći prilikom osnivanja i poslovanja obrta, te obavljanje drugih zadataka određenih zakonom i statutom Hrvatske obrtničke komore.

Civilni sektor

Na području Brodsko-posavske županije registrirano je 1.280 udruga građana. U ovaj broj ulaze tradicionalni načini udruživanja građana u društva kao što su kulturno-umjetnička, sportska, lovačka, strukovne udruge, udruge humanitarnog karaktera i slično. Danas je civilno društvo tj. sektor izraz ostvarivanja demokratskih prava građana na samoorganiziranje s ciljem zadovoljavanja ili doprinosa rješenjima, te tako izravno sudjeluju u razvoju onih društvenih potreba koje nisu zadovoljene.

50

10. PROVEDBA I IZVJEŠTAVANJE

Jedan od najvažnijih uvjeta za uspješno postignuće ciljeva Strategije razvoja ljudskih potencijala je dostupnost kapaciteta u svim institucijama i partnera na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Iz toga razloga trebaju se poduzeti određene aktivnosti kako bi se povećao kapacitet i poboljšala suradnja između različitih institucija.

Ključni čimbenik provedbe Strategije je dostupnost dostatnih i ažuriranih podataka na osnovu kojih se mogu donositi administrativne odluke. Zbog toga sustav za nadgledanje i ocjenjivanje programa i mjera na tržištu rada treba obuhvaćati:

- Usklađen rad mreže za međuinstitucionalno nadgledanje tržišta rada u povremenom ocjenjivanju napretka na tržištu rada,

- Stalan razvoj sustava informiranja o stanju na tržištu rada kako bi se omogućilo nadgledanje i ocjenjivanje razvoja tržišta rada pomoću EUROSTAT pokazatelja,

- Razvoj sustava ocjenjivanja učinkovitosti u svrhu povremenog prilagođavanja politike zapošljavanja potrebama tržišta rada.

Uspjeh Strategije razvoja ljudskih potencijala ovisi o kvaliteti provedbe koja je snažno povezana s političkim obvezivanjem, uključenošću socijalnih partnera i ostalih zainteresiranih strana.

Prioriteti/Cilj/Mjere Pokazatelji praćenja Način praćenja

provedbe Razdoblje provedbe

Prioritetna os 1: Potpora pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage Cilj: privući i zadržati više zaposlenih povećanjem ulaganja u ljudski kapital, pojačanjem i promicanjem prilagodljivosti poduzeća i radnika

2011 – 2013

Mjera 1.1. Promicanje aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative

- broj aktivnih mjera (i osoba uključenih u programe aktivnih mjera) prilagođenih lokalnom tržištu rada kroz lokalne i nacionalne programe

- % zaposlenih nakon uključenja u programe aktivnih mjera - broj organiziranih okruglih stolova/tribina (i sudionika) i sl. u svrhu promicanja

aktivnih mjera zapošljavanja

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

Mjera 1.2. Podržavanje razvoja poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva i obrta

- broj programa/radionica usmjerenog profesionalnog usmjeravanja za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i obrta

- broj kreditnih programa (i korisnika programa) za nezaposlene u svrhu samozapošljavanja i zapošljavanja

- broj radionica (i polaznika tih radionica) za unapređenje poduzetničkih vještina kod malih i srednjih poduzetnika i obrtnika

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

Mjera 1.3. Jačanje sustava cjeloživotnog i profesionalnog usmjeravanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih mehanizama potpore tržištu rada

- broj osposobljenih djelatnika HZZ-a - broj korisnika novih usluga i broj novih usluga koje pruža HZZ - broj analiza i prognoza na lokalnom tržištu rada - broj programa cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

Mjera 1.4. Jačanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

- broj održavanih seminara/informiranja za povećanje svijesti i poboljšanje znanja svih čimbenika u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu

- broj održavanih informiranja o sigurnosti na radu u vezi s povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, problema povratka na posao, radnika s invaliditetom

- broj objavljenih istraživačkih programa u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

Prioritetna os 2: Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama Cilj: Promicati socijalnu i profesionalnu integraciju skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

2011 – 2013

Mjera 2.1 Pružanje potpore pri obrazovanju skupina s posebnim potrebama

- broj uključenih učenika/studenata u nepovoljnom položaju u obrazovnim ustanovama kroz različite prilagođene aktivnosti;

- broj organiziranih radionice/seminara za unapređenje zaposlenika škola za integraciju djece/mladih u nepovoljnom položaju u obrazovanju;

- razvijeni novi nastavni materijali za učenike/studente s invaliditetom; - broj projekata namijenjenih osobama u nepovoljnom položaju u obrazovnim

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

52

ustanovama. - broj kampanja za jačanje svijesti javnosti

Mjera 2.2 Pružanje potpore pristupu zapošljavanju za skupine u nepovoljnom položaju

- broj zaposlenih osoba s posebnim potrebama i osoba s invaliditetom; - broj programa (i uključenih osoba) za zapošljavanje u području socijalne ekonomije. - broj novih poslova za ranjive skupine, - broj kampanja za jačanje svijesti javnosti

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

Mjera 2.3 Pružanje potpore razvoju socijalnih usluga i sposobnosti pružatelja tih usluga u borbi protiv isključenosti i siromaštva (uključujući i poboljšanje mogućnosti zapošljavanja)

- broj programa osposobljenih stručnjaka za pružanje potpore osobama u nepovoljnom položaju

- broj osposobljenih osoba iz ranjivih skupina - broj uključenih osoba u kampanje za unapređenje položaja osoba u nepovoljnom

položaju te članova njihovih obitelji - broj kampanja za jačanje svijesti javnosti

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

Prioritetna os 3: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju i u istraživanju i razvoju Cilj: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju u istraživanju i razvoju

2011 – 2013

Mjera 3.1. Jačanje sustava obrazovanja

- broj novih nastavnih planova i programa - broj novih predmetnih sadržaja - broj programa za osposobljavanje nastavnika (i osoba uključenih u te programe) - broj škola koje koriste nove tehnike pri izvođenju nastave - broj programa osposobljavanja za osiguranje kvalitete - uspostavljen mehanizam za razvoj sustava osiguranja kvalitete - broj programa osposobljavanja usmjerenih na stjecanje stručnih kompetencija

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

Mjera 3.2. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira radi potpore konceptu cjeloživotnog učenja

- jačanje HKO-a - jačanje sustava cjeloživotnog učenja

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

Mjera 3.3. Razvoj ljudskog potencijala u istraživačkom i obrazovnom sektoru

- broj mladih znanstvenika podržavanih u procesu razvoja karijere - broj programa za osposobljavanje obrazovnog kadra - broj programa osposobljavanja za osiguravanje kvalitete - broj osoba uključenih u proces stjecanja doktorata

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje Ciljevi: poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga; podizanje kapaciteta i jačanje uloge organizacija civilnog društva; izgradnja kapaciteta OCD-a i partnerstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

2011 – 2013

Mjera 4.1. Poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga

- broj kampanja za jačanje svijesti javnosti - broj održanih okruglih stolova

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

53

Mjera 4.2. Jačanje uloge organizacija civilnog društva za socio-ekonomski rast i demokratski razvoj

- broj partnerstava - broj sastanaka - broj zajedničkih programa osposobljavanja - broj osposobljenih osoba

- Redovna komunikacija - Monitoring aktivnosti - Redovno izvještavanje

2011 – 2013

11. PRILOZI

11.1. Sažetak procesa izrade Strategije razvoja ljudskih potencijala

Svrha projekta „Lokalno partnerstvo za zapošljavanje – faza 3“ je preraditi i razviti institucionalni okvir za razvoj ljudskih potencijala utemeljen na partnerstvu na županijskoj razini i osnažiti kapacitete lokalnih dionika za izradu i provedbu aktivne politike tržišta rada. Budući da je u Brodsko-posavskoj županiji već postojalo Lokalno partnerstvo za zapošljavanje, provedena je analiza njegovog rada i evaluacija, te se pristupilo izradi revizije Strategije razvoja ljudskih potencijala za razdoblje 2006.-2012.

Ciljevi revizije Strategije za razvoj ljudskih potencijala su procijeniti dosadašnju provedbu Strategije na županijskoj razini, obnoviti prioritete Strategije u skladu sa situacijom u županiji i uskladiti Strategiju s prioritetima politika razvoja ljudskih potencijala na nacionalnoj razini, u svjetlu skorog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

28. rujna 2010. godine održan je sastanak LPZ-a s temom „Revizija Strategije razvoja ljudskih potencijala, evaluacija i izrada/ažuriranje akcijskih planova“. Članovima LPZ-a poslan je nacrt metode revizije Strategije razvoja ljudskih potencijala kako bi mogli raspravljati i dogovoriti se oko zajedničke metodologije za ocjenu i ažuriranje postojeće Strategije razvoja ljudskih potencijala.

26. listopada 2010. godine održan je Okrugli stol o Dokumentu provedbe LPZ-a i o reviziji/ažuriranju Strategije razvoja ljudskih potencijala. Predstavljene su preporuke LPZ-ima za reviziju Strategije, po koracima:

1. Revizija analize situacije u županiji 2. Redefiniranje vizije, ciljeva i prioriteta 3. Definiranje modusa provedbe strategije 4. Izrada akcijskog plana provedbe strategije

Formirana je uža Radna skupina za izradu revizije Strategije razvoja ljudskih potencijala koju su činili predstavnici članova LPZ-a, odnosno Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (Martina Vitić, koordinator, Tihana Garić), CTR-Razvojne agencije BPŽ (Ivana Jelić, Mirela Brechelmacher, Brodsko-posavske županije (Gordana Šimić), Razvojne agencije Grada Slavonskog Broda (Anita Vačić) i Industrijskog parka Nova Gradiška (Ana Aberle).

2. prosinca 2010. godine održana je konstituirajuća sjednica obnovljenog LPZ-a. Predstavljen je Poslovnik o radu Partnerstva, te sporazum o LPZ, koji su potpisali članovi – partneri. Izabrani su predsjednik (Marko Neretljak, HZZ) i zamjenik predsjednika (Stjepan Bošnjaković, UO za gospodarstvo BPŽ), te Upravni odbor (Marko Neretljak, Stjepan Bošnjaković, Dragan Jelić, Vlado Prskalo, Mirjana Jakovčev). Poslovi tajništva LPZ-a povjereni su CTR-Razvojnoj agenciji BPŽ d.o.o.

Radna skupina za izradu revizije Strategije održala je 5 sastanaka na kojima su utvrđivani zadaci i praćeni učinci na izradi revizije Strategije. Na temelju informacija prikupljenih iz različitih izvora (administrativni podaci HZZ-a, rezultati HZZ-ovih istraživanja tržišta rada, podaci Državnog zavoda za statistiku, Europske komisije, EUROSTAT-a itd.) napravljena je socio-ekonomske analiza i analiza tržišta rada. Nakon toga prikupljani su podaci relevantnih dionika o provedenim projektima/aktivnostima kako bi se napravila evaluacija postignutih rezultata prethodne Strategije.

Redefinirana je SWOT analiza, zatim vizija, te postavljeni novi ciljevi/prioriteti i mjere koji su usklađeni sa stvarnim potrebama lokalnog tržišta rada, otvaranjem novih radnih mjesta, povećanjem zapošljivosti, smanjenjem nejednakosti i poticanjem socijalne uključenosti. Na sastanku Upravnog odbora LPZ-a održanom 22. ožujka 2011. godine Radna skupina je izvijestila Odbor o rezultatima svog rada – prvi nacrt revizije Strategije.

55

11.2. Statistički prilozi Analizi društveno-ekonomske situacije u Županiji

Slika 1. Okruženje Brodsko-posavske županije

Tablica 1. Broj poduzetnika i struktura zaposlenih u BPŽ u 2009. godini prema područjima djelatnosti NKD

Područje djelatnosti Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

Udio zaposlenih

(u %) A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 97 815 4,8 B Rudarstvo i vađenje 7 60 0,4 C Prerađivačka industrija 276 7.333 43,4 D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 5 136 0,8

E Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 9 514 3,1

F Građevinarstvo 209 3.559 21,1 G Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala 360 2.175 12,9 H Prijevoz i skladištenje 67 420 2,5 I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 30 143 0,8 J Informacije i komunikacije 35 206 1,2 K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 8 20 0,1 L Poslovanje nekretninama 7 34 0,2 M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 184 724 4,3 N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 23 374 2,2 O Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranja 1 5 0,0 P Obrazovanje 14 54 0,3 Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 21 113 0,7 R Umjetnost, zabava i rekreacija 5 6 0,0 S Ostale uslužne djelatnosti 32 200 1,2 T Djelatnosti kućanstva kao poslodavca - - - U Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela - - -

Ukupno sve djelatnosti 1.390 16.891 100,0 Izvor: FINA

56

Tablica 2. Izvoz najvažnijih gospodarskih djelatnost u razdoblju 2006. – 2009. g. (u 000 USD)

DJELATNOST

2006. 2007. 2008. 2009.

Proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i opreme 35.389 66.880 95.467 94.383 Prerada drva i proizvoda od drva, osim namještaja 18.027 31.941 23.634 20.328 Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica 3.569 11.293 49.401 18.302 Proizvodnja strojeva i uređaja 9.427 16.314 19.853 11.199 Proizvodnja hrane i pića 9.767 9.888 16.456 10.718 Proizvodnja metala 12.595 12.321 13.894 9.943 Izvor: Hrvatska gospodarska komora, ŽK Slavonski Brod

Tablica 3. Poduzetničke zone u Brodsko-posavskoj županiji

Naziv zone Status Ukupna površina

(ha)

Vlasništvo nad

zemljištem

Postojeći broj

poduze- tnika

Postojeći broj

zaposle- nih

Planirani broj

poduze- tnika

Planirani broj

zaposle- nih

Infrastruktura do zone

Ukupna vrijednost projekta

(000 HRK)

Industrijski park Nova Gradiška

u funkciji 82,0

grad Nova Gradiška (75,4 ha);

poduzetnici (6,6 ha)

15 161 40 400 kompletna 81.284

Sjeverna Gospodarska zona općine Gornja Vrba

u funkciji 124,0

općina (4,6 ha);

poduzetnici (75,0 ha);

ostali (44,4 ha)

20 1048 21 1248 kompletna 29.105

Poslovna zona "Rižino polje"

u funkciji 15,5

općina Brodski Stupnik

17 250 kompletna 7.445

Zona malog gospodarstva "Kolonija" (grad Slavonski Brod)

u funkciji 3,3 poduzetnici

(3,3 ha) 12 88 12 200

izgrađeno: cesta, voda, odvodnja, plin;

neizgrađeno: el. energija (unutar

zone)

6.869

Gospodarsko proizvodna zona "Bjeliš - zapad"

u izgradnji 23,7

Grad Slavonski

Brod 20 - 40 1575

izgrađeno: cesta, voda, odvodnja; neizgrađeno: el.

energija, plin 44.780

Poslovna zona općine Sibinj

u izgradnji 36,0 općina

Sibinj 5 290 izgrađeno: cesta, el.

energija, voda; neizgrađeno: odvodnja, plin

18.446

Poslovno – gospodarska zona "Davor"

u izgradnji 15,1 općina

Davor 21 150 izgrađeno: cesta, el.

energija, voda, odvodnja;

neizgrađeno: plin 11.497

Radna zona Dragalić

u izgradnji 26,3 općina

Dragalić 10 250 kompletna 14.932

Poduzetnička zona "Čaplja"

u izgradnji 5,0 općina

Oriovac 10 150 izgrađeno: cesta, el. energija, voda, plin;

neizgrađeno: odvodnja

4.697

Gospodarsko – industrijska zona "Jelas", Ruščica

u pripremi 136,24

općina Klakar

(98,74 ha); Republika Hrvatska (37,5 ha)

20 2 kompletna 73.000

Poduzetnička zona općine Velika Kopanica

u pripremi 7,13

Republika Hrvatska (7,13 ha)

57

Naziv zone Status Ukupna površina

(ha)

Vlasništvo nad

zemljištem

Postojeći broj

poduze- tnika

Postojeći broj

zaposle- nih

Planirani broj

poduze- tnika

Planirani broj

zaposle- nih

Infrastruktura do zone

Ukupna vrijednost projekta

(000 HRK) Poduzetnička zona općine Vrbje

u pripremi 7,94

Republika Hrvatska (7,94 ha)

Izvor: Brodsko-posavska županija (2010.) „Plan razvoja poduzetničkih zona na području Brodsko-posavske županije za razdoblje 2010. – 2012. godine“, Slavonski Brod

Graf 1. Pregled rođenih i umrlih na području BPŽ u razdoblju od 2005. do 2009. godine

1.775 1.709 1.698 1.738 1.8101.997 1.962 2.047 2.067 2.022

2005. 2006. 2007. 2008. 2009.

Rođeni i umrli od 2005. do 2009. godine u BPŽ

Rođeni Umrli

Izvor: DZS

Graf 2. Prikaz broja stanovnika prema dobi i spolu u BPŽ

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

6.000

7.000

0 – 4 5 – 9 10 – 14 15 – 19 20 – 24 25 – 29 30 – 34 35 – 39 40 – 44 45 – 49 50 – 54 55 – 59 60 – 64 65 – 69 70 – 74 75 – 79 80 – 84 85 +

Stanovništvo prema dobi i spolu u BPŽ

muškarci

žene

Izvor: DZS

58

Tablica 4. Kretanje broja i strukture zaposlenih osoba u BPŽ u razdoblju 2004.–2009. g. (stanje na dan 31.12. tekuće godine)

Broj zaposlenih na dan 31.12. Godina Pravne osobe

(tvrtke) Obrti i slobodna

zanimanja Individualni

poljoprivrednici UKUPNO

Indeks (prethodna

godina = 100)

2004. 26.741 9.062 2.059 37.862 - 2005. 26.438 9.462 1.878 37.778 99,8 2006. 27.001 9.579 1.778 38.358 101,5 2007. 30.077 9.847 1.590 41.514 108,2 2008. 31.212 9.576 1.482 42.270 101,8 2009. 29.359 8.159 1.375 38.893 92,0

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

Tablica 5. Kretanje broja nezaposlenih osoba u BPŽ u razdoblju 2004–2009. g. (stanje na dan 31.12. tekuće

godine)

Godina Broj nezaposlenih osoba na dan 31.12.

Indeks (prethodna godina = 100)

Indeks (2004. godina = 100)

2004. 16.005 94,7 100,0 2005. 15.788 98,6 98,6 2006. 15.311 97,0 95,7 2007. 13.657 89,2 85,3 2008. 12.809 93,8 80,0 2009. 15.499 121,0 96,8

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Slavonski Brod

Tablica 6. Pregled broja nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja na području BPŽ 2008. i 2009. godine (stanje na dan 31.12. tekuće godine)

2008. 2009. Stupanj obrazovanja Ukupno % Ukupno % Indeks

2009/2008. Bez škole i nezavršena osnovna škola 1.807 14,1 2.005 12,9 111,0 Osnovna škola 2.890 22,6 3.353 21,6 116,0 Srednja škola do 3 godine i škola za KV i VKV radnike 4.749 37,1 5.774 37,3 121,6 Srednja škola za zanimanja u trajanju od 4 i više godina 2.645 20,6 3.438 22,2 130,0 Gimnazija 298 2,3 359 2,3 120,5 Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni studij 221 1,7 319 2,1 144,3 Fakulteti, akademije, magisterij i doktorat 199 1,6 251 1,6 126,1

UKUPNO --------------------------------

od toga žene

12.809 ---------- 8.534

100,0 -------- 66,6

15.499 ---------- 9.201

100,0 --------- 59,4

121,0 ---------- 107,8

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Slavonski Brod

59

Tablica 7. Udjeli poduzetnika razvrstanih po veličini u ukupnim financijskim rezultatima (udjeli u %) Veliki Srednje veliki Mali

Opis 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

Broj poduzetnika 0,4 0,3 2,5 2,5 97,1 97,2 Broj zaposlenih 17,2 18,6 29,3 25,5 53,5 55,9 Ukupni prihodi 17,3 20,1 28,3 26,4 54,4 53,5 Ukupni rashodi 17,0 19,4 28,5 26,6 54,5 53,9 Dobit prije oporezivanja 19,5 30,2 21,2 18,7 59,3 51,0 Gubitak prije oporezivanja 7,0 13,1 18,7 22,6 74,3 64,3 Porez na dobit 14,0 13,6 22,4 22,9 63,6 63,5 Dobit nakon oporezivanja 20,6 33,4 20,9 27,9 58,5 48,7 Gubitak nakon oporezivanja 7,0 13,1 18,7 22,6 74,4 64,3 Izvor: FINA

Tablica 8. Udjeli poduzetnika razvrstanih po vlasništvu u ukupnim financijskim rezultatima (udjeli u %) Državno vlasništvo Privatno vlasništvo Zadružno vlasništvo Mješovito vlasništvo

Opis 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.

Broj poduzetnika 1,9 1,7 94,9 95,4 1,8 1,2 1,3 1,7 Broj zaposlenih 7,9 7,3 72,2 75,6 0,3 0,2 19,6 16,9 Ukupni prihodi 6,6 5,8 79,3 79,6 0,2 0,2 13,9 14,4 Ukupni rashodi 6,9 6,2 78,5 78,3 0,2 0,2 14,4 15,3 Dobit prije oporezivanja 2,6 1,1 91,0 90,1 0,2 0,1 6,2 8,7 Gubitak prije oporezivanja 14,4 14,8 64,6 48,7 0,1 0,1 20,9 36,4 Porez na dobit 3,3 1,7 87,7 89,4 0,0 0,1 9,0 8,8 Dobit nakon oporezivanja 2,4 1,0 91,7 90,3 0,3 0,1 5,6 8,6 Gubitak nakon oporezivanja 14,3 14,7 64,7 48,7 0,1 0,1 20,8 36,4 Izvor: FINA

Graf 3. Zaposlenost u BPŽ od 2006. do 2010. g. prema najvažnijim djelatnostima po NKD-u

Izvor: HZMO

A - Poljoprivreda, šumarstvo

D - Prerađivačka industrija

F - Građevinarstvo

G - Trgovina na veliko i malo

H - Hoteli i restorani

I - Prijevoz, skladištenje i veze

K - Nekretnine, iznajmljivanje

L - Javna uprava, obrana

M - Obrazovanje

N - Zdravstvo, socijalna skrb

O - Ostale društv., soc. djelatnosti

60

Tablica 9. Troškovi za osoblje u 2009. godini – po veličini poduzetnika

Troškovi za osoblje Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u kunama Veličina

poduzetnika Iznos u 000 kuna

Indeks: 2008.=100

Udjel u ukupnim rashodima u % BPŽ Poduzetnici

Hrvatske Odnos prema prosjeku Hrvatske u % RH=100

Veliki 334.384 107,4 4,4 6.376 5.759 10,7 Srednje veliki 305.355 90,9 4,0 3.735 4.668 -20,0 Mali 586.499 103,8 7,7 3.282 3.818 -14,0

UKUPNO 1.226.239 101,1 16,2 3.972 4.634 -14,3 Izvor: FINA

Tablica 10. Mjere za poticanje zapošljavanja

2006. 2007. 2008. 2009. 2010. Godina

Mjera Broj osoba

Broj osoba

Broj osoba

Broj osoba

Broj osoba

Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža 30 35 25 3 21 Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba 50 48 37 7 22

Sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina starosti 14

(žene iznad 45 i muškarci

iznad 50)

23 (žene iznad

45 i muškarci iznad 50)

9 (žene iznad

45 i muškarci iznad 50)

3 6

Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba 15 16 8 1 3 Sufinanciranje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba nema nema nema nema 6 Sufinanciranje obrazovanja za poznatog poslodavca 0 0 0 0 0 Financiranje obrazovanja za nepoznatog poslodavca 61 277 198 192 290 Sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu 39 29 51 124 307 Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa nema nema nema nema 34

UKUPNO 209 428 328 330 689 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Slavonski Brod

Tablica 11. Pregled iznosa isplaćenih sredstava po mjerama iz nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za

2009. i 2010. godinu u PS Slavonski Brod

Mjera Broj osoba Žene Iznos Sufinanciranje prvog zapošljavanja mladih osoba bez radnog staža Mjera 1 21 6

Sufinanciranje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba Mjera 2 22 15 Sufinanciranje zapošljavanja osoba iznad 50 godina starosti Mjera 3 6 4 Sufinanciranje zapošljavanja posebnih skupina nezaposlenih osoba Mjera 4 3 0

1.400.469,46

Sufinanciranje samozapošljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba Mjera 5 6 3 176.491,80

Sufinanciranje zapošljavanja za poznatog poslodavca Mjera 6 0 0 0,00 Financiranje obrazovanja Mjera 7 290 56 3.441.198,40 Stručno osposobljavanje Mjera 8 34 26 23.190,77 Sufinanciranje/financiranje zapošljavanja u javnom radu Mjera 9 307 194 5.642.311,55 UKUPNO 689 304 10.683.661,98 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Slavonski Brod

61

Tablica 12. Provedeni projekti koji su doprinjeli razvoju ljudskih potencijala u BPŽ 2006-2010.

Red. br. Naziv projekta Nositelj

projekta Program Vrijednost projekta

(kn) Rezultati projekta

1. "Establishment of a Business Innovation Support Centre within the Industrial Park of Nova Gradiška" (Uspostavljanje Poslovno inovacijsko potpornog centra u Industrijskom parku Nova Gradiška)

Industrijski park Nova Gradiška d.o.o.

CARDS 2004 9.000.000 - izgrađena poslovna građevina ukupne površine 2.100 m² od čega je 600 m² uredskog, a 1.500 m² prozvodnog prostora

- opremljen praktikum za CNC tehnologiju, praktikum za mehatroniku i informatiku te uredski prostori

- provođenje treninga iz CNC tehnologije - uspostavaljena međunarodna suradnja i

umrežavanje - trening menadžmenta i tehničkog osoblja - koriste se kapaciteti Poduzetničkog

inkubatora - provode se poslovne i marketinške usluge

poduzetnicima, tehnologijske i usluge inženjeringa

2. "Enhancement and improvement of vocational education and support to agriculture related business activities in Slavonski Brod Agricultural School" (Poboljšanje cjelokupnog procesa obrazovanja u poljoprivredi u SŠMAR)

Srednja škola "Matija Antun Reljković" Slavonski Brod

CARDS 2004 5.000.000 - škola opremljena suvremenom opremom (laboratorij za mikropropagaciju, kemijski laboratorij, poljoprivredna mehanizacija)

- uvedeni novi kurikulumi (agroturistički tehničar, tehničar biljne proizvodnje)

- škola prepoznata kao vodeći centar za cjeloživotno učenje u poljoprivredi

3. „Training in CNC metal processing“ (Trening u CNC obradi metala)

Grad Nova Gradiška

CARDS 2004 547.000 - doprinos socio-ekonomskom razvoju regije - povećan je kapacitet za samozapošljavanje - polaznici su uspješno završili predviđeni

program treninga (osnove CAD i CNC tehnika, osnove programiranja CNC-a i jedan modul praktičnog rada koji se razlikovao za svaku od tri skupine korisnika)

4. "Life-long learning in the field of insurance and management" (Cijeloživotno obrazovanje u području osiguranja i upravljanja)

CARDS 2004. 438.000 - unapređen položaj nezaposlenih kroz obrazovanje polaznika za zanimanje zastupnik osiguranja

- poboljšanje postupaka izrade novih programa obrazovanja

- poticanje i uključivanje lokalnih obrazovnih institucija

5. „Local partnership for employment – phase 2“ Lokalna partnerstva za zapošljavanje-faza 2“

HZZ CARDS 2004. - poboljšano znanje o tržištu rada na razini Brodsko- posavske županije te povećanje sposobnosti za razvoj ljudskih resursa

- podignuta je razina svijesti o propisima i procedurama ESF-a među regionalnim akterima politike za razvoj ljudskih resursa

6. "Zajednica doma i škole u općini Bebrina"

Općina Bebrina

PSGO Socijalna uključenost

562.000 - vijeće zajednice doma i škole samostalno i učinkovito radi na prepoznavanju potreba i problema djece, pripremi i provedbi projekata/aktivnosti od važnosti za kvalitetu života djece na području općine Bebrina

- povećan broj i podignuta kvaliteta rada aktivnosti za djecu (kroz osmišljene programe i opremljen prostor), a time i unaprjeđene socijalne i obrazovne usluge te ukupna kvaliteta obrazovanja

- pokrenuti specifični razvojni procesi u

62

zajednici kroz aktivno sudjelovanje svih dionika

7. "Podizanje razine socijalne uključenosti lokalnih zajednica s područja od posebne državne skrbi u proces regionalnog razvoja kroz jačanje kapaciteta lokalne samouprave te Regionalnog partnerskog odbora Brodsko-posavske županije"

Brodsko - posavska županija

PSGO Socijalna uključenost

386.000 - članovi RPO-a i predstavnici općina s PPDS stekli su specifična znanja iz upravljanja projektnim ciklusom

- razvijene 22 projektne ideje, aplicirano 14 projekata prema PSGO SU 2 i PSGO MKI 2, odobreno je 7 projekata

- uspostavljena suradnja i razmjena znanja i iskustava s JLS i RPO iz Ličko-senjske županije

- osnovana specijalizirana mini knjižnica s priručnicima za lakšu izradu, implementaciju i evaluaciju projekata

8. „Rasadnik znanja u Velikoj Kopanici“

Cluster „Posavina - povrće“, Slavonski Brod

PSGO Socijalna uključenost

430.000 - opremljena multimedijalna učionica u općini Velika Kopanica

- podignut i opremljen plastenik – praktikum za proizvodnju povrća i cvijeća

- osposobljeni proizvođači povrća i cvijeća uz primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije, agrotehničkih mjera, osnova knjigovodstva i poduzetništva

- osnaženi kapaciteti Udruge Cluster „Posavina - povrće“, Slavonski Brod

Tablica 13. Projekti u provedbi vezani uz razvoj ljudskih potencijala u BPŽ 2010-2011.

Red. br. Naziv projekta Nositelj

projekta Program Vrijednost Projekta

(EUR) Ciljevi projekta

1.

"Promoting development of innovation, knowledge and tach-based entrepreneurship in Brod-posavina County – Technology park/BISC Nova Gradiška" (Promicanje razvoja inovacija, znanja i poduzetništva temeljenog na tehnologijama u Brodsko-posavskoj županiji – Tehnološki park/BISC Nova Gradiška)

Grad Nova Gradiška

IPA III C 1.146.592

Opći cilj projekta je održiv razvoj i poboljšanje konkurentnosti regije – nova radna mjesta u sekundarnom sektoru popunjena visoko kvalificiranom lokalnom radnom snagom. Specifičan cilj je podrška razvoju inovacija, znanja i tehnologije

2.

"DELTA – Development of Efficient Life-long learning in Tourism and agriculture" (Razvoj cjeloživotnog učenja u turizmu i poljoprivredi)

Veleučilište u Slavonskom Brodu

IPA IV Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova

136.794

Razviti novi program usavršavanja „Voditelj agroturističkog gospodarstva“ koji će biti prilagođen pružateljima turističkih usluga na seoskim gospodarstvima s ciljem stvaranja regionalne mreže ustanova za obrazovanje odraslih na području BPŽ i SMŽ.

3. „SB solar demonstration centre“ (SB solarni demonstracijski centar)

Tehnička škola Slavonski Brod

IPA IV Razvoj novih kurikuluma

263.939

Pomoći u stvaranju novih modularnih kurikuluma temeljenih na ishodima učenja i osposobljavanja u skladu s promjenama na lokalnom ili regionalnom tržištu rada

4. "New skills for new employment" (Nove vještine za nova zapošljavanja)

Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. za razvoj i ulaganje

IPA IV LPZ faza 3 130.594

Novo zapošljavanje te očuvanje postojećih radnih mjesta u BPŽ i to nadogradnjom vještina i znanja radne snage na području novih

63

tehnologija

5.

"WORK – Working Opportunities Resource of Knowledge" (Radne mogućnosti – izvor znanja)

Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Slavonski Brod

IPA IV LPZ faza 3 116.889

Odgovoriti na potrebe lokalnog tržišta rada za kvalitetnom radnom snagom u području strojarstva i graditeljstva kroz učinkovito partnerstvo između ključnih dionika kako bi se doprinijelo smanjenju nezaposlenosti na području BPŽ.

6. "Be business – Be competitive" (Budi poslovna – Budi konkurentna)

Brodsko-posavska županija

IPA IV Žene na tržištu rada

119.093

Pridonijeti smanjenju broja nezaposlenih žena na području BPŽ što bi se postiglo putem osnaženja kapaciteta nezaposlenih žena koje žele pokrenuti vlastiti posao te unapređenja kompetencija nezaposlenih žena za nastup na tržištu rada.

7.

"Integrated Youth Employment System in Brod-Posavina County" (Sustav integracije zapošljavanja mladih u Brodsko-posavskoj županiji)

Industrijski park Nova Gradiška d.o.o. za razvoj i ulaganje

IPA IV Mladi na tržištu rada

166.650

Opći cilj ovog projekta jest smanjenje nezaposlenosti mladih u Brodsko-posavskoj županiji. Specifičan cilj projekta je planiranje i implementacija integriranog sustava razvoja mladih, kao i aktivne mjere zapošljavanja ovisno o potrebama tržišta i trendova sukladno regionalnim potrebama i zahtjevima.

8.

"TEHNOTRONIK, Application of new technologies curricula to Technical School Daruvar vocational education program" (TEHNOTRONIK – primjena novih tehnologija u kurikulumima programa strukovnog obrazovanja u Tehničkoj školi Daruvar)

Tehnička škola Daruvar Partneri: Tehnička škola Slavonski Brod, Hrvatski zavod za zapošljavanje podružnica Daruvar, Bjelovarsko-bilogorska županija i HOK Bjelovar

IPA IV Razvoj novih kurikuluma

254.163

Projektom je predviđeno uvođenje 4 nova kurikuluma, odnosno izborna predmeta: programiranje robota i industrijskih računala, te primjena fizike u struci i obnovljivih izvora energije

9.

"Through education to independent entrepreneurship"(Obrazovanjem do neovisnoga poduzetništva)

Callegari – talijanska škola mode i dizajna, Zagreb Partneri: Pučko otvoreno učilište AMC, Nova Gradiška; Pučko otvoreno učilište Poetika iz Osijeka i Pučko otvoreno učilište Erudio iz Zadra

IPA IV Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova

245.965

Program usavršavanja za samostalnog poduzetnika provodit će u 6 gradova (Zagreb, Rijeka, Split, Zadar, Osijek i Nova Gradiška) čime će polaznici edukacije steći znanja i vještine za samostalno obavljanje poduzetništva

10. "Learning Today for Working Tomorrow, To4To" (Učiti danas - raditi sutra)

Diopter otvoreno učilište, Pula, Partner: Pučko otvoreno učilište “Libar”, Slavonski Brod

IPA IV Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova

295.904

Nakon uspješnog verificiranja dva nova programa za osposobljavanje - program za sommeliere i program za barmene, pristupit će se nabavi opreme za edukacije i odabiru polaznika besplatnih edukacija

64

11.3. Popis projektnih ideja/projekata

Prioritetna os 1: Potpora održivom zapošljavanju i prilagodljivosti radne snage

Mjera 1.1. Promicanje aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative 1. Psihološke potpore nezaposlenima Grad Slavonski Brod 147.000

2. Profesionalna škola nogometa „Nog. Akademija SB-NASB“ Nogometna akademija općina Bukovlje

5.000.000

3. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

4. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

5. Rad uz podršku osobama s mentalnom retardacijom Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Sl. Brod

1.500.000

6. Mladi poduzetnici Hrvatski zavod za zapošljavanje 800.000

7. FEE – Poticanje zapošljavanja i obrazovanja Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

1.800.000

Mjera 1.2. Podržavanje razvoja poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva i obrta

1. PUMA – Program usavršavanja managera (edukativni program za poduzetnike, vlasnike tvrtki/obrta i osobe na rukovodećim pozicijama)

Upravni odjel za gospodarstvo BPŽ u suradnji sa HUP-om 500.000

2. Pokreni i unaprijedi svoj posao (edukacija za nove i postojeće obrtnike)

Upravni odjel za gospodarstvo BPŽ u suradnji sa ŽOK BPŽ i CTR d.o.o. ŽRA

500.000

3.

Županijske GAZELE (kreditni program sa subvencijom za investicije poduzetnika i obrtnika koji u zadnje dvije godine ostvaruju stope rasta od minimalno 25 % na godišnjoj razini)

Upravni odjel za gospodarstvo BPŽ 1.000.000

4. Županijski IZVOZNIK (kreditni program sa subvencijom za poduzetnike i obrtnike koji više od 50 % ukupnih prihoda ostvaruju od izvoza)

Upravni odjel za gospodarstvo BPŽ

1.000.000

5. Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva (LPR-MG) - kreditni program za sektor MSP sa subvencioniranom kamatom za proizvodne djelatnosti

Upravni odjel za gospodarstvo BPŽ u suradnji sa MINGORP-om i poslovnim bankama

2.000.000

6. Tradicijski i umjetnički obrti u BPŽ (projekti bespovratnih potpora)

Upravni odjel za gospodarstvo BPŽ u suradnji sa ŽOK BPŽ

500.000

7. Educiranje i osposobljavanje proizvođača, prerađivača, prodavača i potrošača ekoloških poljoprivrednih proizvoda

„BIOMAR“Udruga za organsko-bilošku poljoprivredu Brodsko-posavske županije

750.000

8. „Centar za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost„

Grad Nova Gradiška / Industrijski park Nova Gradiška

30.000.000

9. „Zeleni Industrijski park Nova Gradiška“ Grad Nova Gradiška / Industrijski park Nova Gradiška

144.000.000

10. „Tehnološki park Nova Gradiška“ Grad Nova Gradiška / Industrijski park Nova Gradiška

55.000.000

11. Osnivanje Poljoprivrednog inkubatora Općina Brodski Stupnik 5.000.000 12. Cluster razvojnih agencija i inkubatora BPŽ CTR - Razvojna agencija BPŽ d.o.o. 1.000.000 13. Cluster metalaca u svrhu povećanja izvoza CTR - Razvojna agencija BPŽ d.o.o. 1.200.000 14. Edukacija obrtnika, poduzetnika (razne vještine) Grad Slavonski Brod 110.250

15. Jačanje kapaciteta potpornih institucija za podršku poduzetništvu

Grad Slavonski Brod 73.500

16. Poticanje inovatorstva Grad Slavonski Brod 147.000 17. Izgradnja nove generacije Poduzetničkog inkubatora Grad Slavonski Brod 11.025.000

18. Malo poduzetništvo – velike mogućnosti Upravni odjel za razvoj i EU integracije

900.000

65

19. Profesionalna škola nogometa „Nog. Akademija SB-NASB“ Nogometna akademija općina Bukovlje

5.000.000

20. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

21. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

22 Rad uz podršku osobama s mentalnom retardacijom Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Sl. Brod

1.500.000

23. Umrežavanje institucija za potporu poduzetništvu Grad Slavonski Brod 147.000 Mjera 1.3. Jačanje sustava cjeloživotnog i profesionalnog usmjeravanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih

mehanizama potpore tržištu rada 1. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

2. Rad uz podršku osobama s mentalnom retardacijom Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Sl. Brod

1.500.000

3. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

Mjera 1.4. Jačanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

1. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

2. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

Prioritetna os 2: Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

Mjera 2.1. Pružanje potpore pri obrazovanju skupina s posebnim potrebama

1. Osiguravanje pristupačnosti za invalide u svim javnim građevinama (lokalna samouprava, škole, visokoobrazovne institucije)

Grad Slavonski Brod 588.000

2. Profesionalna škola nogometa „Nog. Akademija SB-NASB“ Nogometna akademija općina Bukovlje

5.000.000

3. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

4 Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

5. Rad uz podršku osobama s mentalnom retardacijom Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Sl. Brod

1.500.000

6. Novi život Udruga slijepih Nova Gradiška 150.000 Mjera 2.2. Pružanje potpore pristupu zapošljavanju za skupine u nepovoljnom položaju 1. Mladi poduzetnici Hrvatski zavod za zapošljavanje 800.000

2. Profesionalna škola nogometa „Nog. Akademija SB-NASB“ Nogometna akademija općina Bukovlje

5.000.000

3. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

4. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

5. Rad uz podršku osobama s mentalnom retardacijom Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Sl. Brod

1.500.000

6. Poticanje zapošljivosti osoba s invaliditetom Grad Slavonski Brod 882.000 Mjera 2.3. Pružanje potpore razvoju socijalnih usluga i sposobnosti pružatelja tih usluga u borbi protiv isključenosti i

siromaštva 1. Grupe za potporu dojenja Društvo „Naša djeca“ Nova Gradiška 20.000

2. Profesionalna škola nogometa „Nog. Akademija SB-NASB“ Nogometna akademija općina Bukovlje

5.000.000

3. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

4. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

5. Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama Općina Vrbje 400.000

Prioritetna os 3: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju u istraživanju i razvoju

Mjera 3.1. Jačanje sustava obrazovanja 1. Osnivanje novih smjerova na Veleučilištu Grad Slavonski Brod 367.500

66

2. Osnivanje novih fakulteta Grad Slavonski Brod 735.000 3. Osnivanje Sveučilišta Grad Slavonski Brod 3.675.000

4. Unaprijediti sustav obrazovanja usmjeren prema ostvarenju društvenog i gospodarskog razvoja kroz kraće i fleksibilne programe za razvoj vještina po mjeri poslodavaca

Grad Slavonski Brod 367.500

5. Izgradnja Veleučilišta u Slavonskom Brodu Veleučilište u Slavonskom Brodu 55.000.000

6. Izgradnja objekta školske športske dvorane za potrebe Ekonomsko-birotehničke škole i Gimnazije II u Slavonskom Brodu

Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu Brodsko-posavske županije

16.000.000

7 Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

8. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

9. Srednja škola u Slavonskom Brodu, strukovna škola s programima građevinske struke

Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu Brodsko-posavske županije

32.000.000

Mjera 3.2. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira radi potpore konceptu cjeloživotnog učenja Mjera 3.3. Razvoj ljudskog potencijala u istraživanju i inovativnosti i potpora umrežavanju, suradnji i internacionalizaciji

aktivnosti između sveučilišta, ustanova i poduzeća

1. Centar izvrsnosti za razvoj proizvoda, tehnologija i logistike proizvodnje

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

16.500.000

2. Osnivanje laboratorija za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost pri Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu

Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu

1.050.000

3. Edukacijsko ispitni centar za opremu koja koristi pesticide Veleučilište u Slavonskom Brodu 190.000

4. Regionalni centar za biotehnološka istraživanja i razvoj Brodsko-posavske županije

Srednja škola Matija Antun Reljković Slavonski Brod

10. 800.000

5. Profesionalna škola nogometa „Nog. Akademija SB-NASB“ Nogometna akademija općina Bukovlje

5.000.000

6. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

7. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

8. Rad uz podršku osobama s mentalnom retardacijom Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Sl. Brod

1.500.000

9. Centar kompetencija za biomasu Grad Slavonski Brod 8.820.000

Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje

Mjera 4.1. Poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga

1. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

2. Rad uz podršku osobama s mentalnom retardacijom Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Sl. Brod

1.500.000

3. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000 Mjera 4.2. Jačanje uloge organizacija civilnog društva za socio-ekonomski rast i razvoj

1. Razvoj aktivnog ruralnog turizma Udruga za održivi razvoj sela „Šor“ Stara Kapela

1.900.000

3. Razvoj informativnog centra za potporu udrugama u LAG-u „Posavina“

Lokalna akcijska grupa „POSAVINA“ 350.000

4. Suradnja civilnog sekotra LAG-a „Posavina“ s jedinicama lokalne uprave i samouprave u Brodsko-posavskoj županiji

Lokalna akcijska grupa „POSAVINA“

210.000

5. Mjesec volontera u LAG-u „Posavina“ Lokalna akcijska grupa „POSAVINA“ 450.000

6. Uloga potencijala tehničke kulture u zaštiti i spašavanju Zajednica tehničke kulture Brodsko-posavske županije

250.000

7. „Poboljšanje kvaliteta usluga u civilnom društvu kroz IT tehnologije“

Udruga Brod grupa za ženska ljudska prava

400.000

8. Kampanja „Javno zagovaranje i promocija organizacija civilnog društva"

Udruga Brod grupa za ženska ljudska prava

200.000

67

9. Profesionalna škola nogometa „Nog. Akademija SB-NASB“ Nogometna akademija općina Bukovlje

5.000.000

10. Osposobljavanje za zanimanje ekološki farmer POU AMC N. Gradiška 850.000

11. Razvoj ljudskog kapitala kroz poduzetničke i komunikacijske vještine

POU AMC N. Gradiška 880.000

12. Rad uz podršku osobama s mentalnom retardacijom Udruga za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Sl. Brod

1.500.000

12. Akcijski plan

Akcijski plan razvoja ljudskih potencijala

2011.-2013.

Slavonski Brod, svibanj 2011.

Prioritetna os 1: Potpora pristupu održivom zapošljavanju I prilagodljivosti radne snage Cilj: privući I zadržati više zaposlenih povećanjem ulaganja u ljudski kapital, pojačanjem i promicanjem prilagodljivosti poduzeća I radnika

Mjera Aktivnosti Nositelj aktivnosti Izvori financiranja Proračunska

vrijednost (kn) Razdoblje provedbe

Mjera 1.1. Promicanje aktivnih mjera na tržištu rada kroz nacionalne i lokalne inicijative

Osposobljavanje tražitelja posla, prekvalifikacije, dokvalifikacije i aktivnosti potpore radi postizanja prilagodljivosti i mobilnosti radne snage,

Promicanje zapošljavanja za tražitelje posla, Promicanje aktivnih mjera na tržištu rada kroz

lokalne inicijative za zapošljavanje, Potpora pristupu zapošljavanju za žene.

Brodsko-posavska županija, HZZ, HGK, HOK, CTR – Razvojna agencija BPŽ, Razvojna agencija grada Sl. Broda, Industrijski park Nova Gradiška, ostale potporne institucije

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

10.977.000

2011 – 2013

Mjera 1.2. Podržavanje razvoja poduzetništva i poboljšanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva i obrta

Promoviranje kulture poduzetništva putem usmjerenog profesionalnog usmjeravanja u cilju zapošljavanja i samozapošljavanja,

Mikro-krediti za nezaposlene i skupine u nepovoljnom položaju radi pokretanja posla,

Znanja i vještine za prilagodljivost malog i srednjeg poduzetništva,

Usmjereno strukovno obrazovanje i savjetovanje.

Brodsko-posavska županija, HZZ, HGK, HOK, CTR – Razvojna agencija BPŽ, Razvojna agencija grada Sl. Broda, Industrijski park Nova Gradiška, ostale potporne institucije

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

263.082.750

2011 – 2013

Mjera 1.3. Jačanje sustava cjeloživotnog i profesionalnog usmjeravanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i drugih mehanizama potpore tržištu rada

Poboljšanje aktivnosti središnjih i područnih struktura HZZ-a,

Nadogradnja usluga koje pruža HZZ, Jačanje cjeloživotnog profesionalnog

usmjeravanja.

Brodsko-posavska županija, HZZ, HGK, HOK, CTR – Razvojna agencija BPŽ, Razvojna agencija grada Sl. Broda, Industrijski park Nova Gradiška, ostale potporne institucije

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

3.230.000

2011 – 2013

Mjera 1.4. Jačanje zaštite zdravlja i sigurnosti na radu

Potpora za razvoj institucija, Povećanje svijesti i poboljšanje znanja svih

čimbenika u zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu, Potpora za rješavanje problema zaštite zdravlja i

sigurnosti na radu u vezi s povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, problema povratka na posao, radnika s invaliditetom,

Razvoj programa prevencije,

Brodsko-posavska županija, HZZO, HZMO, ostali dionici

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

1.730.000 2011 – 2013

70

Potpora za primijenjeno istraživanje u području zaštite zdravlja i sigurnosti na radu.

Prioritetna os 2: Pojačanje socijalne uključenosti skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama Cilj: Promicati socijalnu i profesionalnu integraciju skupina u nepovoljnom položaju i osoba s posebnim potrebama

Mjera Aktivnosti Nositelj aktivnosti Izvori financiranja Proračunska

vrijednost (kn) Razdoblje provedbe

Mjera 2.1 Pružanje potpore pri obrazovanju skupina s posebnim potrebama

Omogućiti uključivanje učenika/studenata u nepovoljnom položaju u obrazovnim ustanovama kroz različite prilagođene aktivnosti,

Poboljšati sposobnost škola, odnosno njihovih zaposlenika za integraciju djece/mladih u nepovoljnom položaju u obrazovanju,

Razvijati nove nastavne materijale za učenike/studente s invaliditetom,

Pružati potporu inovativnim projektima namijenjenim osobama u nepovoljnom položaju u obrazovnim ustanovama.

Brodsko-posavska županija, Centar za socijalnu skrb, srednje škole i ostale obrazovne institucije, nevladine udruge

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

8.968.000

2011 – 2013

Mjera 2.2 Pružanje potpore pristupu zapošljavanju za skupine u nepovoljnom položaju

Promicanje održivog zapošljavanja osoba s posebnim potrebama i osoba s invaliditetom,

Poduzeti mjere u području socijalne ekonomije.

Centar za socijalnu skrb, Brodsko-posavska županija, HZZ, nevladine udruge, ostali dionici

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

9.912.000

2011 – 2013

Mjera 2.3 Pružanje potpore razvoju socijalnih usluga i sposobnosti pružatelja tih usluga u borbi protiv isključenosti i siromaštva (uključujući i poboljšanje mogućnosti zapošljavanja)

Pružiti potporu daljnjoj provedbi aktivnosti reforme u sektoru socijalne skrbi,

Pojačati socijalne usluge u zajednici za skupine u nepovoljnom položaju,

Pružiti potporu obiteljima s ovisnim članovima obitelji u usklađivanju radnog i obiteljskog života,

Pružiti potporu socijalnom uključivanju mladih u nepovoljnom položaju,

Pružiti potporu inovativnim kao i prilagođenim aktivnostima namijenjenim razvoju vještina mladih i samopoštovanja kao i njihovom jačanju.

Centar za socijalnu skrb, Brodsko-posavska županija, HZZ, nevladine udruge, ostali dionici

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

7.150.000

2011 – 2013

71

Prioritetna os 3: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju i u istraživanju i razvoju Cilj: Poboljšanje ljudskog kapitala u obrazovanju u istraživanju i razvoju

Mjera Aktivnosti Nositelj aktivnosti Izvori financiranja Proračunska

vrijednost (kn) Razdoblje provedbe

Mjera 3.1. Jačanje sustava obrazovanja

Poboljšanje kvalitete obrazovanja jačanjem obrazovnih ustanova,

Kvaliteta usluga u obrazovanju poboljšana kroz provedbu reformi zasnovanih na strategijama, u cilju povećanja odgovora ljudi na potrebe društva znanja,

Uspostava mehanizama za razvoj sustava osiguranja kvalitete,

Jačanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja s naglaskom na nove tehnologije,

Jačanje kapaciteta obrazovnog kadra, Kreiranje novih kurikuluma prema potrebama

tržišta rada, Usklađivanje sustava obrazovanja odraslih i

visokoškolskog obrazovanja s potrebama tržišta rada i načelima socijalnog uključivanja,

Kontinuirano poboljšavanje sustava osposobljavanja nastavnika.

Brodsko-posavska županija, obrazovne institucije, srednje škole, HGK, HOK i poduzetnici

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

109.875.000

2011 – 2013

Mjera 3.2. Daljnji razvoj Hrvatskog kvalifikacijskog okvira radi potpore konceptu cjeloživotnog učenja

Jačanje Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, Jačanje sustava cjeloživotnog učenja kroz

podizanje svijesti, Razvijanje novih programa, usavršavanje,

dokvalifikacije, prekvalifikacije, osposobljavanje sukladno potrebama poslodavaca odnosno tržištu rada,

Poticajne mjere za sufinanciranje troškova usavršavanja, dokvalifikacije, osposobljavanja i neformalnog obrazovanja.

Brodsko-posavska županija, obrazovne institucije, srednje škole, HZZ, HGK, HOK

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

2011 – 2013

Mjera 3.3. Razvoj ljudskog potencijala u istraživačkom i obrazovnom sektoru

Razvoj i povećana mobilnost ljudskog potencijala u istraživanju i inovativnosti,

Potpora mobilnosti, povezanosti i suradnji istaknutih mladih znanstvenika i stručnjaka iz

Brodsko-posavska županija, obrazovne institucije, srednje škole, HGK, HOK

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

34.790.000

2011 – 2013

72

Hrvatske radi posjeta istraživačko-razvojnim ustanovama u inozemstvu,

Umrežavanje i suradnja obrazovnih institucija sa privatnim i javnim sektorom.

Prioritetna os 4: Jačanje uloge civilnoga društva za bolje upravljanje Ciljevi: poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga; podizanje kapaciteta i jačanje uloge organizacija civilnog društva; izgradnja kapaciteta OCD-a i partnerstva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini

Mjera Aktivnosti Nositelj aktivnosti Izvori financiranja Proračunska

vrijednost (kn) Razdoblje provedbe

Mjera 4.1. Poboljšanje kvalitete socijalnog dijaloga

Jačanje administrativnih i stručnih resursa ustanova i organizacija socijalnog dijaloga,

Promicanje i širenje primjera najbolje prakse o suradnji između javne uprave i socijalnih partnera,

Jačanje kompetencija zaposlenih u javnoj upravi u području suradnje sa socijalnim partnerima,

Praćenje i ocjenjivanje suradnje između javne uprave i ustanova socijalnih partnera,

Studije, analize i istraživanja o socijalnom dijalogu.

Brodsko-posavska županija, HZZ, HGK, HOK, Centar za socijalnu skrb, nevladine organizacije, sindikati

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

3.230.000

2011 – 2013

Mjera 4.2. Jačanje uloge organizacija civilnog društva za socio-ekonomski rast i demokratski razvoj

Pružiti potporu malim organizacijama civilnog društva i organizacijama koje djeluju na najnižoj (lokalnoj) razini u provedbi inicijativa za razvoj zajednice u svrhu lakšeg zapošljavanja i dobrog upravljanja na lokalnoj razini,

Povećati učinkovitost i održivost OCD-a u pokretanju nezavisnih inicijativa zagovaranja,

Jačati ulogu OCD-a u promicanju volontiranja kao zajedničke društvene vrijednosti

Jačati ulogu OCD-a u području pružanja socijalnih usluga razvojem njihovih unutarnjih kapaciteta i sposobnosti za pružanje socijalnih usluga.

Brodsko-posavska županija, HZZ, HGK, HOK, Centar za socijalnu skrb, nevladine organizacije, sindikati

EU fondovi Nacionalni fondovi Županijski proračun Vlastita sredstva

11.990.000

2011 – 2013

13. Komunikacijski plan – Plan oglašavanja LPZ-a BPŽ

Komunikacijski plan razvoja ljudskih potencijala

2011.-2013.

Slavonski Brod, svibanj 2011.

74

Cilj informiranja i oglašavanja tijeka provedbe Strategije razvoja ljudskih potencijala i njezinih mjera je povećanje svijest javnosti o aktivnostima LPZ-a, kao i njihove transparentnosti. Stoga je potrebno osigurati takav protok informacija o strateškim ciljevima, planiranim mjerama i projektima te postignutim rezultatima koji će osigurati živu raspravu o novom strateškom i partnerskom pristupu. Ove aktivnosti bit će usmjerene na sljedeće ciljne skupine: članove LPZ-a; regionalne i lokalne vlasti i nadležna tijela javne uprave; strukovne udruge; socijalne partnere; nevladine udruge i to osobito one koje se bave promicanjem zapošljavanja, jednakih mogućnosti i unapređenja okoliša; poslovni sektor i sektor obrazovanja; medije i javnost općenito. Sredstva promidžbenih aktivnosti su:

objave na web stranicama (Središnje službe HZZ-a, županije, institucija – članova LPZ-a) bilteni (objavljeni na web stranicama); dijeljenje letaka / postera / plaketa; organiziranje foruma za razmjenu mišljenja i stavova (koristeći rješenja informatičke tehnologije) otvorena događanja, sastanci – prezentiranje novih pristupa i dostignuća press konferencije, intervjui na temu dobre prakse, informacije tisku / TV-u.

Komunikacijski tijek se razlikuje u "internoj / unutarnjoj komunikaciji" i "eksternoj / vanjskoj komunikaciji". Zadaće "tijela LPZ-a” – vezano na aktivnosti promidžbe:

Predsjednik / Tajništvo LPZ-a: koordiniranje svih predviđenih aktivnosti; organiziranje rasprave o zajedničkim materijalima – sadržaju, raspodjeli, načinu izvedbe s obzirom na sadržaj, tehničkoj izvedbi – koristeći doprinos članova LPZ-a; ispunjavanje svih zahtjeva vezanih na komunikaciju i vidljivost u provedbi projekata sufinanciranih kroz europske fondove; monitoring provedenih promidžbenih aktivnosti.

Upravni odbor LPZ-a: informiranje i promidžba ciljeva, mjera i postignuća Strategije razvoja ljudskih potencijala, usmjerenih na sve gore navedene ciljne skupine, posebno na Županijsko partnersko vijeće.

Radne skupine LPZ-a: promidžba tematskih aktivnosti; osiguranje sudjelovanja šire javnosti; uključivanje više predstavnika društvenog i poslovnog sektora te drugih zainteresiranih strana; organiziranje sastanaka za razmjenu mišljenja i ideja s dionicima vezanim za određenu temu.

75

Aktivnost Što je poruka? Ciljna skupina Kada? Odgovorna osoba / tijelo

Eksterna / vanjska komunikacija: održavanje web stranice

tekuće informacije o aktivnostima LPZ-a, dobra praksa

šira javnost neprekidno Tajništvo LPZ-a

promidžbeni materijali

ciljane informacije o partnerskom pristupu, planiranim aktivnostima

šira javnost neprekidno Tajništvo LPZ-a nakon suglasnosti UO LPZ-a

Press Release, intervjui/lokalni mediji

informacije o postignutim rezultatima / problemima koji su se pojavili / predviđenim sljedećim aktivnostima utjecaj na lokalno tržište rada

šira javnost na svakom otvorenom događanju, sajmu poslova, godišnjem forumu o RLJP

Predsjednik LPZ-a

prezentiranje SRLJP i Akcijskog plana; postignuća

podizanje svijesti; pozivanje više dionika na aktivno sudjelovanje

šira javnost na sjednicama LPZ-a lipanj 2011. veljača 2012.

Predsjednik LPZ-a

E-Newsletters / elektronički bilteni

informacije o postignućima, novi razvoj

članovi LPZ-a i pridruženi partneri LPZ-a

dva puta godišnje Tajništvo LPZ-a nakon suglasnosti UO LPZ-a

tematske radionice, sastanci za razmjenu mišljenja i ideja

dijeljenje informacija o najavljenim grant shemama (darovnicama), naučene lekcije; rasprava – uz pomoć LPZ-a

članovi radnih skupina LPZ-a + ostali dionici

na zahtjev; jednom kvartalno

voditelji radnih skupina LPZ-a

Interna / unutarnja komunikacija: izvješće o realizaciji plana rada LPZ-a

informacije o provedenim aktivnostima; praćenje

članovi LPZ-a članovi UO LPZ-a

sjednice LPZ-a sjednice UO LPZ-a

Predsjednik LPZ-a (+Tajništvo LPZ-a)

neprekidno informiranje o novim razvojnim inicijativama

briga o novim razvojnim inicijativama koje će utjecati na lokalno tržište rada

članovi LPZ-a RS LPZ-a, UO LPZ-a

istovremeno Tajništvu LPZ-a, voditelju RS LPZ-a

svi članovi LPZ-a

informiranje o provedbi projekata vezanih na SRLJP

rasprava o postignućima / rezultatima projekata koji su provedeni pod okriljem LPZ-a; naučene lekcije i potrebna pomoć

članovi LPZ-a prijavitelji projekta

u skladu s planom provedbe projekata; dva puta godišnje

voditelji radnih skupina LPZ-a uz nadzor Tajništva LPZ-a

razmjena informacija o predviđenim prijavama na natječaje

rasprava o primjerenosti predviđenih projekata u odnosu na ciljeve mjera SRLJP; organiziranje podrške i uključenosti LPZ-a; definiranje potencijalnih prijavitelja i obveze drugih partnera

članovi LPZ-a; potencijalni prijavitelji

nakon objave novih natječaja za dostavu projektnih prijedloga (grant sheme – IPA IV, drugi donori, EU program cjeloživotnog učenja)

voditelji radnih skupina LPZ-a uz nadzor Tajništva LPZ-a

76

Popis skraćenica: HZZ - Hrvatski zavod za zapošljavanje IPA - Instrument pretpristupne pomoći LPZ – Lokalno partnerstvo za zapošljavanje RLJP - Razvoj ljudskih potencijala RS – Radna skupina SRLJP – Strategija razvoja ljudskih potencijala UO – Upravni odbor

Europsku uniju čini 27 država članica koje su odlučile postupno povezivati svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedno su, tijekom razdoblja proširenja u trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnosti, demokracije i održivog razvoja zadržavajući pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i individualne slobode. Europska unija posvećena je dijeljenju svojih postignuća i vrijednosti sa zemljama i narodima izvan svojih granica.

Ovaj projekt financira Europska unija. Projekt provodi Gesellschaft für

Versicherungswissenschaft und -gestaltung e.V. (GVG)