STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA ......STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE 3 Ako promatramo učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju

1

OPĆINA KONČANICA

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO

2020. GODINE

siječanj, 2018.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE

Naručitelj:

Općina Končanica

Končanica 260, 43505 Končanica

WEB: www.koncanica.hr

E-MAIL: općina.konč[email protected]

Telefon: 043/ 325 – 021

Fax: 043/ 325 – 012

Izrađivač:

SINTAGMA – Obrt za konzultantske usluge

Bana Josipa Jelačića 14, 35430 Okučani

WEB: www.arr-sintagma.hr

E-MAIL: [email protected]

Telefon/Fax: 035/ 361 – 947

http://www.koncanica.hr/

mailto:općina.konč[email protected]

http://www.arr-sintagma.hr/

mailto:[email protected]


SADRŽAJ:

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE .............................................................................. 2

1.2. OSVRT NA POLITIKU REGIONALNOG RAZVOJA I REGIONALNE

FONDOVE EUROPSKE UNIJE ........................................................................................... 4

1.3. PARTNERSTVO ZA IZRADU I PROVEDBU STRATEGIJE ................................. 6

2. OPĆI PODATCI ................................................................................................................ 10

2.1. POVIJEST OPĆINE KONČANICA ............................................................................. 10

2.2. POLOŽAJ OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV ŽUPANIJE................. 11

2.3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA .................................................................. 12

3. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ............................................... 14

3.1. UKUPAN BROJ STANOVNIKA I PROSTORNI RASPORED ................................. 14

3.2. STRUKTURA STANOVNIŠTVA ............................................................................... 15

3.3. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA .................................................................................. 16

3.4. RADNA SNAGA .......................................................................................................... 18

3.4.1. Zaposlenost ............................................................................................................. 18

3.4.2. Nezaposlenost ......................................................................................................... 20

4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ............................................................................ 22

4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA ............................................................................ 22

4.1.1. Cestovni promet ...................................................................................................... 22

4.1.2. Pošta i telekomunikacijska infrastruktura ............................................................... 24

4.2. ELEKTROOPSKRBA ................................................................................................... 25

4.3. JAVNA RASVJETA ..................................................................................................... 25

4.4. PLINOOPSKRBA ......................................................................................................... 25

4.5. VODOOPSKRBNI SUSTAV I SUSTAV JAVNE ODVODNJE ................................ 26

4.6. GROBLJA ..................................................................................................................... 26

4.7. GOSPODARENJE OTPADOM .................................................................................... 26

5. GOSPODARSTVO ............................................................................................................ 28

5.1. PODUZETNIŠTVO I OBRTNIŠTVO .......................................................................... 29

5.1.1. Ribnjačarstvo Končanica ........................................................................................ 32

5.2. POLJOPRIVREDA ....................................................................................................... 35

5.3. PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA ................................................................... 38


5.4. ŠUMARSTVO ............................................................................................................... 39

5.5. TURIZAM ..................................................................................................................... 40

6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA ............................................... 47

6.1. INSTITUCIJE JAVNE UPRAVE ................................................................................. 47

6.2. ODGOJNO-OBRAZOVNA INFRASTRUKTURA ..................................................... 48

6.3. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA ............................................................... 50

6.4. ŠPORTSKO-REKREATIVNI SADRŽAJI ................................................................... 51

6.5. VATROGASNI I DRUŠTVENI DOMOVI .................................................................. 51

6.6. VJERSKE ZAJEDNICE ................................................................................................ 52

6.7. KULTURA .................................................................................................................... 53

6.8. UDRUGE ....................................................................................................................... 53

7. KULTURNO-POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA ................................................... 56

7.1. KULTURNA BAŠTINA ........................................................................................... 56

7.2. PRIRODNA BAŠTINA ............................................................................................ 57

8. SWOT ANALIZA .............................................................................................................. 59

9. VIZIJA OPĆINE KONČANICA ...................................................................................... 65

10. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA OPĆINE

KONČANICA ......................................................................................................................... 66

11. STRATEŠKI CILJ 1.: RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA ............. 67

12. STRATEŠKI CILJ 2.: UČINKOVITO UPRAVLJANJE RESURSIMA,

UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA OKOLIŠA ................................... 70

13. STRATEŠKI CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIKA

OPĆINE .................................................................................................................................. 72

14. RAZRADA MJERA ZA OSTVARENJE STRATEŠKIH CILJEVA ........................ 76

15. INDIKATORI ZA PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE

KONČANICA ......................................................................................................................... 96

16. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE ................................ 98

17. FINANCIJSKI OKVIR ................................................................................................... 99

18. USKLAĐENOST STRATEGIJE S DOKUMENTIMA VIŠE RAZINE .................. 104

19. ZAKLJUČAK ................................................................................................................. 106


1

1. UVOD

U regionalnoj razvojnoj politici Republike Hrvatske i Europske unije, planiranje i

programiranje su jedan od temeljnih instrumenata razvoja. Na razini županija u Republici

Hrvatskoj sustavan proces strateškog planiranja razvoja pokrenut je usvajanjem Zakona o

regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14), Pravilnika o obveznom sadržaju,

metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija (NN 53/2010), te

usvajanjem prve Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011. – 2013. u svibnju

2010. godine.

Istovremeno, modernizacijom sustava proračunskog planiranja sukladno Zakonu o proračunu

(NN 87/08, 136/12 i 15/15) uvedeno je i obvezatno strateško planiranje u proces pripreme

proračuna na svim razinama vlasti u Republici Hrvatskoj. Ti procesi su u potpunosti usklađeni

sa zahtjevima i potrebama Republike Hrvatske kao punopravnog člana Europske unije.

Osim što je razvojna strategija preduvjet za korištenje sredstava EU fondova za financiranje

razvojnih projekata u programskom razdoblju od 2014. – 2020., ona je ponajprije ključno

sredstvo u upravljanju lokalnim i regionalnim razvojem. Stoga se razlog za izradu i donošenje

Strategije Općina Končanica nalazi upravo u tom ključnom razdoblju koje predstavlja izazov

u kontekstu vlastitog razvoja, ali i razvoja cijele regije.

Općinska strategija zasnovana je na širokoj strateškoj analizi, koja je nastojala obuhvatiti sve

najvažnije aspekte eksternog okruženja, kao i internu sposobnost iskorištavanja svih prilika

koje joj to okruženje pruža. Već tom analizom identificiraju se i moguće strateške opcije na

kojima će Općina Končanica temeljiti svoj razvoj.

U fokusu Strategije nalazi se porast kvalitete življenja stanovnika Općine Končanica u svim

svojim aspektima. Stoga će strateški program pored programskih opredjeljenja koja su

isključivo gospodarskog karaktera i koja su nužna za ostvarenje tog cilja, obuhvatiti i

programske prioritete koji okružuju gospodarske aktivnosti.

Strategija mora također dati prijedloge rješenja nepovoljne demografske situacije Općine, a

mora podupirati i sve aspekte razvoja civilnog društva koji su nužni za njenu realizaciju.


2

1.1. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE

U sustavnom pristupu planiranja razvoja nužno je poštivati piramidu strategija, odnosno

planova na području Republike Hrvatske, koja se sastoji od tri razine djelovanja: državne,

regionalne i lokalne razine. Država izrađuje strategiju razvoja, strateške okvire koji definiraju

smjerove razvoja gospodarstva i društva, te identificira područja od nacionalnog interesa.

Sukladno tome, planiranje razvoja se spušta na niže razine, odnosno na regionalnu i lokalnu

razinu. Tako razvojne strategije predstavljaju osnovu za buduće korištenje bespovratnih

sredstava Europske unije u programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine.

Jedan je od učinaka ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, s aspekta strateškog

planiranja razvoja, „proširenje“ vertikalne koherentnosti u smislu ostvarenja strateških ciljeva

5 na razini Unije. Navedeno podrazumijeva nužnost usklađivanja razvojnih ciljeva i prioriteta

na svim razinama planiranja razvoja. U nastavku je prikazan sustav strateškog planiranja.

Shematski prikaz 1.: Sustav strateškog planiranja

Izvor: Prilagodba autora

Nacionalne sektorske strategije:

- Regionalni razvoj

- Industrija

- Promet

- Energetika

- MSP i obrt

- Obrazovanje

- Kultura

- Turizam....

Županijske razvojne strategije za razdoblje

2014. - 2020.

Strategija razvoja gradova i općina za

razdoblje 2014. -2020.

Strategija EUROPA 2020 (Pametan, Održiv i

uključiv rast):

• Sektorske strategije

na razini EU

Financijski plan 2014. – 2020.:

• ESI fondovi – teritorijalna,

ekonomska i socijalna kohezija)

• Program Unije – konkurentnost

za rast i zapošljavanje

• Prekogranična suradnja

• Zajednička poljoprivredna i

socijalna politika

Zajednički strateški okvir 2014.-2020. – Razrađuje 11 tematskih cjelina koje je

EK ponudila zemljama članicama kao prihvatljiva područja ulaganja za koje je

moguće koristiti sredstva Financijskog plana 2014. – 2020.

Partnerski sporazum 2014. – 2020. – Svaka zemlja članica dostavlja ga

EK na usvajanje i ključni je dokument za provedbu Kohezijske politike i

korištenje sredstava Financijskog plana 2014. – 2020.

Operativni programi 2014. – 2020.:

• OP Konkurentnost i Kohezija

• OP Učinkoviti ljudski potencijali

• Program ruralnog razvoja

• OP Pomorstvo i Ribarstvo


3

Ako promatramo učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju s institucionalnog

aspekta, može se uvidjeti da Europska unija snažno potiče regionalni razvoj i decentralizaciju.

Razvoj država članica trebao bi ići smjerom „bottom – up“ (odozdo prema gore), što za

jedinice lokalne i regionalne samouprave znači preuzimanje odgovornosti za definiranje i

provođenje razvojnih strategija koje su u svojim konačnim ciljevima koherentne sa

strategijama viših razina vlasti. Uz preuzimanje takve odgovornosti, Europska unija

korisnicima omogućuje korištenje raznih financijskih programa i instrumenata koji su

dostupni kroz Europske strukturne i investicijske fondove te druge Programe Unije.

Programsko razdoblje Strategije obuhvaća period do 2020. godine. Taj vremenski period

uklopljen je u programsko planiranje na razini EU i RH, što omogućuje lakšu povezanost

općinske strategije s dokumentima više razine.

Izrada razvojne Strategije rezultat je kompleksnog procesa koji obuhvaća suradnju javnog,

gospodarskog i civilnog sektora u analitičkoj i strateškoj fazi, a sadržajno obuhvaća analizu

postojećeg stanja i okruženja, SWOT analizu, definiranu viziju te strateške ciljeve i indikatore

provedbe kako je prikazano u nastavku.

Shematski prikaz 2.: Faze izrade Strategije

Sadržaj Strategije razvoja općine Končanica izrađen je prema Pravilniku o obveznom

sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija

objavljenom u NN 53/10, a kojeg je propisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova

EU.

ANALITIČKA FAZA STRATEŠKA FAZA

Analiza postojećeg stanja

Analiza okruženja

SWOT analiza

Vizija

Misija

Strateški ciljevi i indikatori rezultata


4

1.2. OSVRT NA POLITIKU REGIONALNOG RAZVOJA I REGIONALNE

FONDOVE EUROPSKE UNIJE

Regionalna politika strateška je investicijska politika usmjerena na sve regije i jedinice

lokalne samouprave Europske unije u cilju poticanja njihova gospodarskog rasta, otvaranja

radnih mjesta i poboljšanja kvalitete života ljudi. Ona je također izraz solidarnosti jer se

njome podupiru slabije razvijene regije. Regionalna politika EU-a čini najveći dio proračuna

EU-a za razdoblje 2014.-2020.(351,8 milijardi eura od ukupno 1 082 milijarde eura) i stoga je

glavni investicijski instrument EU-a.

Sredstva regionalne politike služe za financiranje strateških prometnih i komunikacijskih

infrastruktura, za poticanje prelaska na ekološki prihvatljivo gospodarstvo, za poticanje malih

i srednjih poduzeća (MSP) da postanu inovativnija i konkurentnija, za otvaranje novih i

dugotrajnijih radnih mjesta, za poticanje i modernizaciju obrazovnih sustava te za stvaranje

uključivijegdruštva. Sredstva se u velikoj mjeri dodjeljuju za urbanu i ruralnu obnovu,

obrazovanje, zdravstvo, skrb, stanovanje i ostale društvene infrastrukture.

Regionalna politika također se naziva „kohezijskom politikom” jer je njezin opći cilj jačati

ono što se naziva „ekonomskom, socijalnom i teritorijalnom kohezijom” u regijama koje su

prihvatljive za potporu.

Kohezijska politika Europske unije financira se iz 3 glavna fonda:

1. KOHEZIJSKI FOND – cilja na države članici čiji je bruto nacionalni dohodak po

stanovniku manji od 90% prosjeka Europske unije te financira projekte iz područja

prometa i okoliša.

2. EUROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ – za cilj ima jačanje ekonomske i

socijalne kohezije u Europskoj uniji te smanjenje razvojnih razlika između njenih

regija.

3. EUROPSKI SOCIJALNI FOND – potiče zapošljavanje i mogućnosti zaposlenja u

Europskoj uniji.

Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond poznatiji su i pod nazivom

strukturni fondovi.

Osim navedenih, u financijskoj perspektivi 2014.-2020. na raspolaganju su i:

4. EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ

5. EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I RIBARSTVO

Svih pet fondova imaju zajednički naziv Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI

fondovi).


5

Shema: Strukturni i investicijski fondovi:

Izvor: www.strukturnifondovi.hr

Dok se sredstva iz Kohezijskog fonda ulažu u prometnu mrežu i projekte zaštite okoliša, iz

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj se podupiru ruralna područja u cilju

stvaranja poljoprivrednog sektora koji je otporniji, inovativniji i manje utječe na klimatske

promjene, a iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo se promiče održivo i konkurentno

ribarstvo i akvakultura diljem EU-a.Svaki fond stoga na vlastiti način pridonosi ostvarivanju

ciljeva rasta u cijeloj Europi utvrđenih u strategiji Europa 2020. – sveobuhvatnoj strategiji

EU-a za poticanje rasta i otvaranje novih radnih mjesta do 2020.

Regionalnu politiku EU-a provode nacionalna i regionalna tijela u partnerstvu s Europskom

komisijom u okviru sustava koji s naziva „podijeljeno upravljanje“. Proračun za regionalnu

politiku utvrđuje se na sedam godina te predstavlja vrijedan izvor za privatna ulaganja, a

upravljanje i provedba programa su u velikoj mjeri preneseni na uprave na nacionalnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini.

Prije usmjeravanja sredstava u regije i gradove mogući korisnici moraju ispuniti određene

preduvjete kako bi se osiguralo da su sva ulaganja EU-a ciljana i djelotvorna. Oni uključuju:

➢ Razvoj strategija „pametne specijalizacije“;

EUROPSKI STRUKTURNI I INVESTICIJSKI FONDOVI

Kohezijska politika

KOHEZIJSKI FOND

EUROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND

ZA RURALNI RAZVOJ

STRUKTURNI FONDOVI

EUROPSKI FOND ZA POMORSTVO I

RIBARSTVO

EUROPSKI FOND

ZA REGIONALNI

RAZVOJ

EUROPSKI

SOCIJALNI FOND


6

Regije bi se trebale specijalizirati za sektore u kojima imaju najveći potencijal za rast i

konkurentnost i trebale bi promicati partnerstva između javnog, gospodarskog i civilnog

sektora

➢ Strategije za smanjenje nezaposlenosti mladih i promicanje nediskriminacije;

➢ Poštovanje propisa o zaštiti okoliša;

➢ Reforme povoljne za poduzeća;

➢ Mjere za unaprjeđenje sustava javne nabave.

Za provođenje politike regionalnog razvoja EU-a potrebno je donijeti razvojne strategije na

svim razinama vlasti. Iako Europska unija obvezuje svoje članice na odgovornu provedbu

razvojnih strategija, činjenica je da se u Hrvatskoj strategije još uvijek donose samo

deklarativno, dok je u EU to provedbeni mehanizam kojim se želi doći do postavljenih

ciljeva.

Shodno tome, strategija razvoja Općine Končanica biti će produžena ruka politike

regionalnog razvoja EU jer na lokalnoj razini doprinosi ostvarenju ciljeva europske strategije

razvoja Europa 2020. te je ujedno osnovni alat za planiranje razvoja Općine Končanica kao

jedne od općina Europske unije.

1.3. PARTNERSTVO ZA IZRADU I PROVEDBU STRATEGIJE

Jedno od temeljnih načela politike regionalnog razvoja je načelo partnerstva i suradnje

između javnog, privatnog i civilnog sektora. Ono podrazumijeva suradnju između tijela

državne uprave, jedinica regionalne samouprave, jedinica lokalne samouprave, gospodarskih

subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

Partnerstvo djeluje kao forum za dijalog i postizanje konsenzusa između različitih skupina

dionika i ima savjetodavnu ulogu u izradi i provedbi planskih dokumenata.

Partnerstvo se u svom radu rukovodi sljedećim načelima:

➢ konsenzus – poticanjem napretka u postizanju sporazuma kroz pregovarački

konsenzus;

➢ jednakost – niti jednom članu nije omogućen dominantan utjecaj u radu partnerstva;

➢ transparentnost – svi dionici potpuno su informirani i upoznati s aktivnostima koje

partnerstvo poduzima u svom radu.

Partnerstvo djeluje u svim fazama izrade i provedbe Strategije, od analize stanja i SWOT

analize preko definiranja razvojnih problema županije, utvrđivanja vizije i ciljeva, prioriteta i

mjera do odabira razvojnih projekta i praćenja provedbe Strategije.


7

Temeljem navedenoga Odlukom načelnika Općine Končanica u listopadu 2017. godine

formirana je radna skupina za pripremu i izradu Strategije u čijem su sastavu:

Izrada Strategije predvođena je vanjskim konzultantima, stručnjacima koji su moderirali

proces definiranja politika lokalnog razvoja od strane radne skupine za izradu Strategije u

čijem su sastavu sudjelovali predstavnici jedinice lokalne samouprave, predstavnici

organizacija civilnog društva, predstavnici zajednice i privatnog sektora. Zadatak radnih

skupina bio je ovisno o tematskom području usmjeravati izradu dokumenata kroz organizirane

radne sastanke. Članovi radne skupine aktivno su sudjelovali u svim fazama izrade Strategije,

od analize početnog stanja, definiranja razvojnih problema i potencijala Općine, do

utvrđivanja razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera nužnih za provedbu Strategije.

1. Jaromir Vrabec – predstavnik Češke osnovne škole Josipa Ružičke iz Končanice,

2. Gordana Tomašek – predstavnica Češkog dječjeg vrtića Končanica,

3. Josip Husak i Emil Finek – predstavnici Vatrogasne zajednice Općine Končanica,

4. Alenka Vanječek – predstavnica Češke besede Končanica,

5. Lida Orozović – predstavnica Češke besede Daruvarski Brestovac,

6. Ivka Pejčin – predstavnica HKUD Pougarje Daruvarski Brestovac,

7. Dalibor Koči – predstavnik NK Ribar Končanica,

8. Zdenko Vondra – predstavnik NK Mladost Daruvarski Brestovac,

9. Zoran Dobrić – predstavnik NK Imsovac, Imsovac,

10. Blahouš Finek – predstavnik Streljačkog društva Končanica, Končanica,

11. Franjo Berečki - predstavnik političke stranke HDZ,

12. Franjo Finek - predstavnik političke stranke SDP,

13. Nada Lukić Kolundžič – predstavnik Ribnjačarstva Končanica, Končanica,

14. Oldrih Halupa – predstavnik Halupa d.o.o., Daruvarski Brestovac,

15. Oto Lukaš – predstavnik Obrta za graditeljstvo i prijevoz, Končanica,

16. Milorad Tomić – predstavnik Drvne galanterije Tomić, Končanica,

17. Romano Horki – predstavnik uslužnih djelatnosti,

18. Matija Ferić – predstavnik Matice umirovljenika Općine Končanica,

19. Mladen Herout – predstavnik Mjesnih odbora s područja Općine Končanica,

20. Dijana Turniški – prestavnica LAG-a Bilogora-Papuk, Grubišno Polje,

21. Oto Janda – predstavnik Općine Končanica


8

Radni sastanci i konzultacije organizirane su u 4 koraka u periodu od listopada do prosinca

2017. kako slijedi:

Izvor: Time table radnih sastanaka

Obzirom na brojne neiskorištene prirodne, kulturne i gospodarske potencijale Općine

Končanica, te obzirom da do danas strateški program razvoja Općine nije postojao, izrada i

donošenje Strategije razvoja Općine Končanica zasigurno će imati ključnu ulogu u daljnjem

upravljanju razvojem.

1. RADNI SASTANAK

•Predstavljanje cjelokupnog procesa izrade Strategije, upoznavanje članova radne skupine s njihovom ulogom u procesu

•Uvod u izradu Vizije razvoja općine, definiranje vizije i misije Općine

2. RADNI SASTANAK

• Analiza stanja - prikupljanje i obrada podataka

• Izrada SWOT analize prema razvojnim područjima -definiranje snaga, slabosti, prilika i prijetnji

3. RADNI SASTANAK

•Definiranje strateških ciljeva

•Definiranje strateških prioriteta i mjera

• Izrada plana provedbe

4. RADNI SASTANAK

•Konzultacije s dionicima

•Usvajanje Strategije


9

ANALITIČKI

DIO


10

2. OPĆI PODATCI

2.1. POVIJEST OPĆINE KONČANICA

Još u 13. stoljeću na današnjem području Općine

Končanica spominju se utvrde Brestovac i Konthović,

a oko 1334. godine uoči turskih pohoda na ove

krajeve, među najvećim naseljima Daruvarskog kraja

koji se tada naziva „Toplica“ spominju se naselja

Brestovac i Konthovci (Končanica). Od 1542. do

1687. godine cijelo je ovo područje pod turskom

vlašću.

Nakon poraza kod Beča 1683. godine turska moć slabi, a vrlo slabu naseljenost tadašnje

Vojne krajine austrijske vlasti rješavaju tako da potiču migracijske procese, pa je u tu svrhu

donesen i tzv. Einwende-rungspatent, odnosno dokument o iseljavanju i doseljavanju.Nakon

okupacije Slavonije od strane Austrije oko 1700. godine Daruvarski Brestovac uz

starosjedioce počinju naseljavati Hrvati iz Posavine, Gorskog kotara i Like, te Srbi prebjegli

iz Bosne.

Također, donošenjem spomenutog dokumenta o iseljavanju i doseljavanju brojne su se češke

obitelji uputile u manje naseljene dijelove Carevine, a čemu je pogodovao i ondašnji važeći

zakon u Češkoj po kojem je samo najstariji sin mogao naslijediti obiteljsko imanje.

Tako su brojni mladi ljudi odlazili od kuće u potrazi za boljim uvjetima života, koje su na

posljetku i pronašli u okolici Daruvara i manjim mjestima na tom području. Jedno od takvih je

i Končanica koja danas ima silno skladan suživot s ostalim narodima i narodnostima. Kraj je

izrazito poljoprivredni, a blizina rijeke Ilove pogodovala je uzgoju ribe u ribnjacima starim

više od 100 godina.

Prostor koji danas obuhvaća Općina

Končanica nalazio se prije novog

tereritorijalno-političkog ustrojstva u bivšoj

Općini Daruvar, koja se 1992. godine

"rascjepila" na Grad Daruvar, Općinu

Končanica i još četiri Općine.

Općina Končanica formirana je 29. prosinca

1992. godine donošenjem Zakona o

područjima županija, gradova i općina u

Republici Hrvatskoj (“Narodne novine” broj

90/92). Sjedište Općine je u naselju

Končanica, a osim Končanice u sastavu


11

Općine nalaze se još i naselja: Boriš, Brestovačka Brda, Brestovac Daruvarski, Dioš, Imsovac,

Otkopi, Stražanac, Šuplja Lipa te zaseoci Cigan Brijeg, Pehovac, Končenjački vinogradi i

Gornji Lug (Majur). U devet naselja živi ukupno 2.360 žitelja, od kojih je nacionalna manjina

većina (58,35% ukupnog broja stanovnika), a najbrojniji su Česi koji žive u dva najveća češka

naselja: Končanica i Daruvarski Brestovac (47,3% ukupnog broja stanovnika).

2.2. POLOŽAJ OPĆINE U ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAV ŽUPANIJE

Končanica se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, a udaljena je oko deset kilometara od

Daruvara - regionalnog središta i glavnog razvojnog žarišta jugoistočnog dijela Županije

kojemu Općina snažno gravitira.

Slika 1: Položaj Općine Končanica u Županiji

Općina Končanica, prirodno-geografski gledano, pripada prostoru Panonske (i peripanonske)

megaregije,odnosno makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske. Postavljena je paralelno s

dolinom Ilove (Poilovlje) i obroncima Papuka na istoku, omeđena Bilogorom na sjeveru te

Moslavačkom gorom na zapadu. Već iz navedenoga može se uočiti relativna prirodna

zatvorenost većeg dijela Općine prema sjeverozapadu i relativno laka prohodnost u svim

drugim smjerovima.

Prostorno-funkcionalno gledano, Općina Končanica nalazi se u istočnom dijelu grupe

Županija Središnje Hrvatske, najrazvijenijeg područja Hrvatske i ključnog čvorišta europskih

i regionalnih prometnih pravaca. Međutim, obzirom na rubni položaj (prema grupi županija

istočne Hrvatske), te smještaj upravo između najznačajnijih prometnih pravaca (Posavskog i

Podravskog koridora, te poprečnih koridora Srednja Europa - Jadran i Podunavlje - Jadran),


12

dijelom je, kao i cijela Županija, ostala izvan interesa dosadašnjih razvojnih usmjerenja.

Općina Končanica graniči na sjeveru s Gradom Grubišnim Poljem i Općinom Hercegovac, na

zapadu s Gradom Garešnica, na jugu s Općinom Dežanovac i Gradom Daruvarom te s

Općinom Đulovac na istoku.

Glavna razvojna os sjeverozapadnog dijela Županije, državne ceste D - 28 i D - 5 (Bjelovar -

Daruvar - Pakrac) presijeca područje Općine u kraćem smjeru.

S površinom od 83,61 km² (3,10% površine Bjelovarsko-bilogorske županije) pripada

općinama prosječne veličine na području Županije.

2.3. GEOLOŠKA I KLIMATSKA OBILJEŽJA

Reljef

Po kriterijima geografske homogenosti mogu se izdvojiti dvije osnovne geografske cjeline:

- Nizinski prostor uz vodotoke

- Brežuljkasti predjel u međurječju,

Nizinski reljef određuju gusto razgranati vodotoci rijeke Ilove s pritocima Đurđička, Crnaja i

potok Končanica, koji su prije stotinjak godina uz sjevernu i zapadnu granicu Općine

omogućili izgradnju velikih ribnjačkih površina (ako ne i najveći ribnjak za uzgoj konzumne

ribe u Hrvatskoj – ribnjaci se prostiru na 1.000 ha vodenih površina). Nizinski dio nalazi se na

visinama od 120 do 130 m apsolutne visine. S južne strane vodotok Toplice, reguliran i

uređen, te rječica Žirovnjak s pritokama zauzimaju najniže terene u Općini Končanica(gotovo

iste nadmorske visine).Na doline uz vodotoke prema sjeverozapadu nadovezuje se

pleistocenski ravnjak koji postepeno prelazi u pobrđe Bilogore.

Brežuljkasti predjel u međurječju(apsolutne visine od 150 do 180 m) na kojemuležegotovosva

naselja u Općini,blago pada prema riječnim udolinama, prema sjeveru ili jugu.

Tla

U brdsko-brežuljkastom području, u uvjetima humidne klime i zbog razvedenosti reljefa,

razvila su se pretežno lesivirana tla. Na uravnjenom području dominiraju pseudogleji, a

naglašene topogene depresije uvjetovale su razvoj močvarno glejnih tala. U litološkom

pogledu u nižim dijelovima ovog kompleksa zastupljeni su većinom lapori s rijetkim

proslojcima pijesaka i pješčenjaka i pijeskovito-glinovitih lapora sa sočivima šljunka, glina i

ugljena. Najmlađi nivo ovog kompleksa izgrađen je od šljunaka i pijesaka s proslojcima glina.

Dakle, brežuljkasto područje izgrađeno je od pleistocenih sedimenata koji su predstavljeni

prašinama i glinama.


13

Doline su građene od sedimenata halocene starosti različitog stupnja disperzivnosti. Halocene

sedimente čine barski, proluvijalni i aluvijalni sedimenti a predstavljeni su glinama,

prašinama, pijescima i šljuncima.

Pedogeneza se odvija u uslovima prekomjernog vlaženja podzemnom, plavnom i slivnom

vodom. Kao rezultat pedogeneze, u takvim uvijetima, formirala su se hidromorfna tla.

Smjenjivanje različitih hidromorfnih tala u prostoru vezano je za režim vlaženja, čija je

izmjena povezana s malim visinskim razlikama, koje katkad iznose svega nekoliko desetaka

centimetara.

Može se zaključiti da geološki sastav i reljef, promatrani u globalu, pogoduju društveno–

ekonomskom valoriziranju ove regije i ne predstavljaju ograničavajući faktor razvoja, iako

mogu utjecati na namjenu pojedinih zona.

Klima

Područje Općine Končanica, kao i područje Županije pripada, prema Köppenovoj

klasifikaciji, klimi toplo umjerenog kišnog tipa bez izrazito sušnog razdoblja u kojem je

srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između –3°C i 18°C. Srednja temperatura

najhladnijeg mjeseca je oko 0°C, a srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22°C.

Padaline su podjednako raspoređene tijekom cijele godine, s tim da manje količine padnu u

hladnom dijelu godine. Tijekom godine su izražena dva maksimuma padalina – rano ljeto i

kasna jesen.

Zbog uobičajene klimatske promjenjivosti, u pojedinim godinama temperaturna obilježja

mjeseci mogu se prilično razlikovati od navedenih prosječnih. Najviša srednja mjesečna

temperatura najčešće je u srpnju, ali se u stanovitom broju slučajeva može javiti i u kolovozu,

te znatno rjeđe u lipnju. Sličnih pomaka ima i s najnižom srednjom mjesečnom temperaturom.

Najčešće se javlja u siječnju, no može se javiti i u prosincu i veljači, te vrlo rijetko u

studenom.

Prema podatcima postaja za mjerenje padalina od kojih su neke u blizini Općine Končanica,

srednja godišnja količina padalina u Županiji iznosi 826,9 mm. Srednji broj dana s visinom

snijega od 1cm ili većom za područje Županije iznosi oko 35 dana, a maksimalna dnevna

visina snježnog pokrivača je za područje Županije 63 cm.

Prosječna godišnja vlaga zraka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je oko 74%, stoga se može

reći da je i područje Općine Končanica relativno bogato vlagom tijekom cijele godine.

Magla se javlja oko 45 dana godišnje. U ljetnim je mjesecima najrjeđa,a najčešće se

pojavljuje u nizinskim dijelovima rijeka i potoka. Mrazevi su najčešći u periodu između

listopada i travnja. Najopasniji su kada se pojave u vegetacijskom periodu što se posljednjih

godina učestalo ponavlja.


14

3. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA

Temeljnu pretpostavku društvenog i gospodarskog razvoja zajednice fini njeno stanovništvo.

Stanovništvo kao nositelj gospodarskog razvoja predstavlja radnu snagu koja pokreće i

usmjerava gospodarske aktivnosti u nekom geoprostoru.

3.1. UKUPAN BROJ STANOVNIKA I PROSTORNI RASPORED

Depopulacija uslijed urbane tranzicije (emigracije iz ruralnih predjela) je Općinu Končanica

kao i veći dio Bjelovarsko-bilogorske županije zahvatila nešto ranije nego ostale dijelove

Hrvatske. Nakon 1981. godine emigracija se nešto smanjila, ali je migracijski saldo i nadalje

negativan. Popis stanovništva iz 1991. godine nam je pokazao da je na prostoru općine u tome

razdoblju živjelo 3.146 stanovnika, dok je prema popisu stanovništva iz 2011. godine na

istome prostoru živjelo 2.360 stanovnika.

Tablica 1: Broj stanovnika Općine Končanica po službenim popisima stanovništva

Godina

popisa 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Broj

stanovnika 4.157 3.538 3.146 2.824 2.360

Izvor: Državni zavod za statistiku

S gustoćom od 28,22 st/ km2 Općina Končanica je među prosječno naseljenim općinama

Županije (Bjelovarsko-bilogorska županija 45,37 st/km2), dvostruko ispod prosjeka Hrvatske

(75,71 st/km2), te trostruko ispod prosjeka kontinentalne Hrvatske (oko 95,00 st/km2).

Tablica 2: Broj stanovnika po naseljima

Naselje Broj stanovnika

Boriš 8

Brestovačka

brda

33

Daruvarski

Brestovac

702

Dioš 144

Imsovac 200

Končanica 874

Otkopi 71

Stražanac 142

Šuplja Lipa 186

UKUPNO: 2.360

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011. godine


15

Kao i za veći dio Bjelovarsko-bilogorske Županije, može se reći da je Općina Končanica

područje malih naselja i disperzne naseljenosti.Najveća koncentracija stanovništva je u

naseljima Končanica i Daruvarski Brestovac gdje živi 67% ukupnog stanovništva Općine,

stoga nije teško zaključiti da su ova naselja središnja naselja, odnosno razvojna žarišta

Općine. Navedeno ide u prilog činjenici da su naselja Končanica i Daruvarski Brestovac

položajno blago ekscentrični, te pod velikim utjecajem Daruvara i glavne osovine razvoja

Županije.

Naselja sa izrazito negativnim pokazateljima u Općini su Brestovačka Brda i Boriš - manja

naselja relativno udaljena od Končanice i Daruvarskog Brestovca.

3.2. STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Uz negativnu divergenciju trenda općeg populacijskog kretanja na području općine Končanica

u odnosu na prosjeke viših teritorijalnih razina, omjeri između pojedinih dobnih kontingenata

u starosnoj strukturi stanovništva Končanice ukazuju i na sve izraženiji proces starenja

stanovništva u Općini.

Tablica 3: Pokazatelji starosti stanovništva 2001. i 2011. godine

Adm.

jedinica Koeficijent starosti* Indeks starenja** Prosječna starost

2001. 2011. 2001. 2011. 2001. 2011.

RH 21,6 24,1 90,7 115,0 39,3 41,7

BBŽ 23,5 24,8 97,8 114,9 40 42

Končanica 27,5 29 129,3 165,2 42,2 45

* Indeks starenja je postotni udio koji se izračunava kao odnos broja osoba starih 60+ godina

i broj osoba starih 0-19 godina. Indeks veći od 40% ukazuje da je stanovništvo određenog

područja u procesu demografskog starenja.

** Koeficijent starosti prikazuje udio osoba starih 60+ godina u ukupnom stanovništvu.

Pokazatelj je razine starenja, a nakon što prijeđe vrijednosti od 12% smatra se da je

stanovništvo promatranog područja u procesu demografskog starenja.


Starenje je uz depopulaciju dominantan demografski proces u Hrvatskoj. No, pokazatelji

starosti lokalnog stanovništva ne samo da znatno prelaze granične vrijednosti, već neki od

njih značajno odstupaju i od državnog i županijskog prosjeka u obje promatrane popisne

godine. Povrh toga, kretanja vrijednosti ovih pokazatelja pokazuju i nešto brže pogoršavanje

dobnih obilježja lokalnog stanovništva u odnosu na stanovništvo Republike Hrvatske i

Bjelovarsko-bilogorske županije. U zadnjem međupopisnom razdoblju prosječna starost na

području Općine Končanica povećala se za 6,6% (na razini RH za 6,1%, te BBŽ za 5%).


16

Što se tiče strukture stanovništva, tj. odnosa muškog i ženskog stanovništva može se zaključiti

da je taj odnos uravnotežen - 49% stanovništva čine muškaraci, a 51% žene. Ovaj pokazatelj

je ujedno odraz dobne strukture stanovništva na razini cijele države.

Općina Končanica nažalost zadnjih nekoliko godina bilježi negativni prirodni priraštaj, što

znači da je veći broj umrlih od živorođenih (2016. godine 13 rođenih, 50 umrlih).

Prema podatcima iz Popisa stanovništva 2011. godine, stanovništvo Općine Končanica ima

veći udio radnog kontingenta i slabiju zastupljenost najmlađeg te staračkog kontingenta

stanovništva, a što je u skladu s prosječnim starosnim obilježjima stanovništva na čitavom

području Županije.

Tablica 4: Dobna struktura stanovništva Bjelovarsko-bilogorske županije i Općine Končanica

Adm.

jedinica

Kontingent mladih

(0-14 godina)

Radni kontingent

(15-64 godina)

Starački kontingent

(65+ godina)

BBŽ 18.441 79.310 22.013

Končanica 301 1.539 520


3.3. MIGRACIJE STANOVNIŠTVA

Današnji sustav naselja oblikovan je tijekom mlađe kolonizacije (kraj 18., gotovo cijelo 19. a i

početak 20. stoljeća). Tada se krčenjem šuma, te izgradnjom cesta i pruga i novih dijelova

naselja formira mreža naselja (u sasvim drukčijim društvenim, gospodarskim i povijesnim

uvjetima od današnjih) koja se kroz vrijeme više-manje stihijski transformira, a konačno je

definirana procesom urbane tranzicije (koji se, iako znatno polakše, odvija i danas).

Smanjivanje broja stanovnika u pretežno agrarnim krajevima uz istovremeni porast u

gradovima i naseljima bližim gradovima i značajnijim prometnicama započeo je oko 1910.

godine, koja je bila i "vrhunac" razvoja sela. Međutim broj stanovnika naselja na području

Općine Končanica nastavlja rasti sve do 1953. godine (vjerojatno zbog blizine Daruvara),

kada Općina doseže svoj apsolutni maksimum s 5.314 stanovnika. Nakon toga, promjenjivim

intenzitetom, ali konstantno opada sve do današnjih dana.

U razdoblju između 1961. i 1981. godine, u vrijeme naročito intenzivnog procesa urbane

tranzicije (zbog ubrzane industrijalizacije, deagrarizacije i urbanizacije) Općina Končanica je

samo temeljem negativnog migracijskog salda "izgubila" preko 1000 stanovnika.


17

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika u Općini Končanica kroz povijest

Izvor: Državni zavod za statistiku

Detaljni pokazatelji o odnosu emigracija-imigracija, te o unutar-općinskim migracijama ne

postoje, međutim temeljem podataka o mjestu rođenja stanovništva (u naselju, van naselja, u

općini, van općine, u državi i van države-stanje iz 1991. godine), indirektno se može zaključiti

da je izrazito jaku imigraciju imao Dioš (pretežito iz “bivše” općine) i da su umjerenu

imigraciju imali Boriš i Brestovačka Brda (pretežito iz “bivše” općine), te Šuplja Lipa i

Stražanac (pretežito iz države).

Međutim, do 1981. godine su samo Dioš, Končanica i Daruvarski Brestovac donekle

uspijevali održati broj stanovnika (pad do 20%), dok su sva ostala (pa i veći dio gore

navedenih) naselja izgubila od 20% do čak 50% stanovništva. Nakon 1971. godine ubrzano

smanjivanje broja stanovnika većine naselja nije više posljedica samo emigracije, već velikim

dijelom i negativnog prirodnog prirasta koji je opet indirektno posljedica dugogodišnje

emigracije fertilnog stanovništva (većim dijelom izvan Općine) i starenja populacije.

Nakon 1981. urbana tranzicija je znatno oslabila tako da su se demografski procesi u većini

naselja odvijali u granicama pesimističkih očekivanja (u svim naseljima osim Diošu te

donekle Daruvarskom Brestovcu, Končanici i Brestovačkim Brdima), a uslijed negativnog

prirodnog prirasta i iako boljeg, još uvijek relativno velikog negativnog migracijskog salda.

Domovinski rat nije imao većih direktnih posljedica na demografske procese na području

Općine.

Rezultat gore opisanih procesa u razdoblju između 1961. i 1991. godine je smanjenje broja

stanovnika čak 5 naselja, pri čemu je za sami sustav naselja najnepovoljnije smanjivanje broja

stanovnika Končanice i Daruvarskog Brestovca, ali i Imsovca i Stražanca.

5,134 5,102

4,1573,538

3,1462,824

2,360

1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Ukupan broj stanovnika po godinama


18

3.4. RADNA SNAGA

Radna snaga se definira kao broj stanovnika starijih od 15 godina koji su ili zaposleni ili

nezaposleni, ali aktivno traže posao. Radno sposobno stanovništvo kao demografski okvir

predstavlja izvor egzistencije za cjelokupno stanovništvo te je pokazatelj društveno-

gospodarske razvijenosti nekog prostora. Rad postaje sve važniji gospodarski resurs, a

kontinuirano poboljšanje njegove kvalitete pretpostavka je ekonomskog rasta i razvoja.

Ukupan broj radno sposobnog stanovništva starosne dobi između 15 i 64 godine na području

Općine Končanica iznosi 1.539 stanovnika, od čega je udio muškaraca 52,57%, a udio žena

47,43%. Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine 45% ukupnog broja stanovnika starijih

od 15 godina steklo je srednjoškolsko obrazovanje, 38% osnovnoškolsko obrazovanje, 4%

visoko obrazovanje, a 13% nije završilo osnovnu školu. Pregled se nalazi u Grafikonu 2.

Grafikon 2: Obrazovna struktura stanovništva Općine Končanica (starijih od 15 godina)


3.4.1. Zaposlenost

U pogledu zaposlenosti na području Općine Končanica, sukladno podacima Hrvatskog zavoda

za mirovinsko osiguranje na dan 30.09.2017., evidentirano je ukupno 299 osiguranika

mirovinskog osiguranja na osnovi radnog odnosa.

Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine, od ukupno 1.539 radno sposobnog

stanovništva u dobi između 15 i 64 godine, 49,88% je ekonomski aktivno stanovništvo, 6,4%

38%

45%

4% 13% završena samo osnovna škola

završena srednja škola

završeno visoko obrazovanje

bez škole i s nezavršenomosnovnom školom


19

je nezaposleno, dok je 43,7% ekonomski neaktivno (umirovljenici, osobe koje se bave

obvezama u kućanstvu, učenici ili studenti).

Tablica 5: Osiguranici prema osnovama osiguranja na području Općine Končanica

Osnova osiguranja Spol

Ukupno Muškarci Žene

Radnici kod pravnih osoba 124 55 179

Obrtnici 7 4 11

Poljoprivrednici 37 21 58

Samostalne profesionalne

djelatnosti 0 3 3

Radnici kod fizičkih osoba 27 17 44

Produženo osiguranje 2 2 4

UKUPNO 197 102 299

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, stanje na dan 30.09.2017.

Promatrajući broj zaposlenih kod pravnih osoba prema djelatnostima, može se zaključiti da je

najveći broj zaposlenih na području Općine Končanica u sljedećim djelatnostima:

poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, prerađivačka industrija i obrazovanje.

Tablica 6: Zaposleni u pravnim osobama prema djelatnostima

Djelatnost Ukupno Od toga žene

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 45 5

Prerađivačka industrija 19 7

Građevinarstvo 9

Trgovina na veliko i malo 10 6

Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i

usluživanja hrane - -

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno

osiguranje 8 2

Obrazovanje 42 36

Djelatnosti zdravstvene zaštite 2 1

UKUPNO 135 60

Izvor:Državni zavod za statistiku, Statističko izvješće: Zaposlenost i plaće u 2013. godini, Zagreb,

2014.

Prema spolnoj strukturi zaposlenih, muškarci čine najveći udio u djelatnosti poljoprivrede,

šumarstva i ribarstva, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu te javnoj upravi i obrani, dok

žene čine najveći udio zaposlenih u trgovini na veliko i malo te obrazovanju.


20

3.4.2. Nezaposlenost

Registrirane nezaposlene osobe su osobe od 15 do 65 godina starosti, sposobne za rad, a koje

nisu u radnom odnosu.Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje krajem rujna

2017. godine u evidenciji nezaposlenih registrirano je ukupno 93 osobe.

Udio žena i muškaraca u nezaposlenima je podjednak (47 žena, te 46 muškarca).

Najugroženija skupina nezaposlenih su mladeosobe do 30 godina starosti te osobe starije od

50+ godina koji čine najveći udio u nezaposlenima (58% nezaposlenih).

Tablica 7.: Registrirana nezaposlenost na području Općine Končanica

Dob Muškarci Žene Ukupno

15-19 2 3 5

20-24 4 4 8

25-29 8 5 13

30-34 5 11 16

35-39 3 4 7

40-44 1 4 5

45-49 6 5 11

50-54 7 4 11

55-59 6 5 11

60+ 4 2 6

Ukupno 46 47 93

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, stanje: krajem rujna 2017.

Prema obrazovnoj strukturi nezaposlenih može se zaključiti da najveći udio nezaposlenih čine

osobe sa završenom srednjom školom (60,22%). Po udjelu u ukupnoj nezaposlenosti na

području Općine Končanica slijede osobe sa završenom osnovnom školom s 25,8%, osobe

bez završene osnovne škole sa 6,5%, osobe koje su završile prvi stupanj fakulteta, stručni

studij i višu školu s 4,3%, te osobe sa završenim fakultetom, akademijom, magisterijem i

doktoratom s 3,2%.

Tablica 8.: Registrirani nezaposleni prema razini obrazovanja

Razina obrazovanja Broj nezaposlenih

Bez škole i nezavršena osnovna škola 3

Završena osnovna škola 16

Srednja škola 27

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša

škola

1

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 3

Ukupno 50

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, stanje: krajem rujna 2017.


21

Nezaposlenost na području Općine Končanica je od 2014. u kontinuiranom opadanju. No pad

nezaposlenosti djelomično je i rezultat iseljavanja iz Općine u urbanije i veće sredine,

posebice mladih, a upravo zbog nedostatka radnih mjesta.

Grafikon 3.: Kretanje broja nezaposlenih na području Općine od 2012.-2017. godine

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje, stanje: u prosincu promatranih godina

2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.

Broj nezaposlenih 215 245 225 179 162 93

0

50

100

150

200

250

300

Broj nezaposlenih po godinama


22

4. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Infrastruktura su svi izgrađeni objekti i sustavi tehničke prirode koji omogućuju socijalno,

političko, ekonomsko i komunikacijsko funkcioniranje društva, a mogu biti u državnom i

privatnom vlasništvu. Uobičajenu infrastrukturu čine prometnice, vodovodi, kanalizacija,

komunikacijska mreža, elektroopskrbna mreža.

4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Kako bi se omogućilo što efikasnije putovanje ljudi i roba potrebno je kontinuirano ulagati u

razvoj prometne infrastrukture. Razvojem i unapređenjem prometne infrastrukture pridonijet

će se razvoju gospodarstva na području Općine Končanica, a time i povećanju životnog

standarda lokalnog stanovništva kao i većoj sigurnosti svih sudionika u prometu. Disperzna

naseljenost Općine otežavajuća je okolnost u izgradnji i održavanju infrastrukture

(prometnica, kanalizacije, nogostupa..) kao i u cjelokupnoj organizaciji prostora, a jedan je od

ekspulzivnih čimbenika daljnjih prostornih procesa.

4.1.1. Cestovni promet

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije svojim položajem između šireg Panonskog prostora

i metropole Zagreba nudi jednu od mogućnosti njihovog međusobnog povezivanja. Glavni

državni prometni pravci teku paralelno sa županijskim prostorom, ali sjeverno (podravski

pravac) ili južno (posavski pravac) od njega, ostavljajući ovaj prostor prometno izoliranim.

Položaj Općine Končanica unutar takovog prostora je nešto povoljniji u odnosu na druge

dijelove Županije, jer se nalazi na longitudinalnom pravcu postojećeg sustava državnih cesta i

europskog pravca E 661 koji vodi od Mađarske preko Virovitice do Bosne i Hercegovine.

Prometni sustav Općine Končanica činimreža državnih, županijskih, lokalnih i nerazvrstanih

cesta ukupne dužine 162.320 m.Okosnicu prometa Općine čini ipak državna cesta D5 od

čvora Virovitica-Veliki Zdenci – Daruvar – Pakrac – Lipik – Okučani (A3) koja je dio

spomenutog europskog pravca (E 661).

U okviru programa „Betterment“ – projekt obnove državnih cesta na području više županija,

Hrvatske ceste pripremaju projektnu dokumentaciju za Betterment na dionici Veliki Zdenci –

Daruvar koja je sastavni dio državne ceste DC5 i prolazi kroz Općinu Končanica. Duljina te

dionice je 15,2 km, a zbog neriješenih imovinsko-pravnih poslova priprema projektne

dokumentacije traje već dugi niz godina. Betterment DC 5 izuzetno je važan ne samo zbog


23

poboljšanja prometne povezanosti i izgradnje popratne kanalizacije oborinskih voda, već i sa

stajališta sigurnosti jer bi se navedenim projektom riješio nedostatak nogostupa u naselju

Končanica te uredio centar Končanice (izgradnja kružnog toka).

Uz državnu cestu koja je u nadležnosti Hrvatskih cesta, na području Općine razvijena je

mreža županijskih i lokalnih cesta koje su u nadležnosti Županijske uprave za ceste

Bjelovarsko-bilogorske županije. Popis državnih, županijskih i lokalnih cesta koje se pružaju

područjem Općine Končanica prikazan je u Tablici 9.

Županijska cesta ŽC3137 spoj Ilovski Klokočevac-Imsovac asfaltirana je u dužini od 3.301 m

(56%), te je potrebna izgradnja preostalih 2.594 m (44%). Na ŽC3138 spoj D5 Končanica –

DC Dežanovac potrebno je izvršiti sanaciju, kao i na lokalnim cestama: LC37144, LC37122,

LC37143.

Tablica 9.: Popis državnih, županijskih, lokalnih cesta na području Općine Končanica

OZNAKA

CESTE OPIS TRASE

UKUPNA

DUŽINA (m)

Državne ceste na području Općine Končanica

DC5 Virovitica-Veliki Zdenci – Daruvar – Pakrac – Lipik –

Okučani (A3) 123.100

Županijske ceste na području Općine Končanica

ŽC3137 ŽC 3138 – Ilov. Klokočevac (ŽC3136) 5.895

ŽC3138 Dežanovac (DC26) – Končanica (DC5) 9.910

Županijske ceste na području Općine Končanica

LC37118 Otkopi - D5 2.200

LC37121 Dioš – L37122 1.500

LC37122 D5 – Šuplja Lipa – Borova Kosa – Ž3094 7.300

LC37146 Brestovac Daruvarski (Ž3138) – Ljudevit Selo – Ž3169 7.000

LC37143 Imsovac (Ž3137) – Stražanac – Ž3138 5.700

LC37144 Imsovac – Ž3281 4.000

LC37148 DC26 – kraj (Brestovačka brda) 3.150

Izvor: Županijska uprava za ceste BBŽ; Prostorni plan Općine Končanica

Naselja unutar Općine povezana su i mrežom nerazvrstanih cesta u dužini od 118.130 m.

Općina kontinuirano ulaže u njihovu izgradnju i održavanje, a ostaje još potreba modernizirati

- asfaltirati sljedeće nerazvrstane ceste: Končanica – Končanički Vinogradi, Končanica –

Boriš, Daruvarski Brestovac – Brestovačka Brda, te sanirati nerazvrstanu cestu Šuplja Lipa –

Cigan Breg.

Budući da su nerazvrstane ceste u nadležnosti Općine, visoki troškovi izgradnje i održavanja

istih veliko su opterećenje za proračun Općine. Nedostatak financijskih sredstava znatno


24

usporava sve procese izgradnje i održavanja, te će Općina u budućem periodu navedeni

problem rješavati jačim korištenjem Programa ruralnog razvoja za sufinanciranje

izgradnje/rekonstrukcije nerazvrstanih cesta na području Općine.

Tablica 10.: Ukupna dužina cesta na području Općine Končanica

Klasifikacija ceste Ukupna dužina (km)

Državne ceste 10,12

Županijske ceste 15,07

Lokalne ceste 19,00

Nerazvrstane ceste 118,13

UKUPNO: 162,32

Izvor: Hrvatske ceste d.o.o., Županijska uprava za ceste BBŽ; Općina Končanica

U smislu sigurnosti prometa otežana je situacija u naseljima Končanica, Dioš, Šuplja Lipa,

Stražanac i Imsovac zbog nedostatka nogostupa. Prioritet je izgraditi nogostup duž cijelog

naselja Končanica uzdužno državne ceste D5, posebice iz razloga što njome učenici

svakodnevno pješače do škole (predviđeno prethodno spomenutim projektom Betterment).

U svrhu povećanja sigurnosti koristilo bi postavljanje upozoravajućih naprava ili svjetlosne

prometne signalizacije za smirivanje prometa u blizini škole i drugih kritičnih punktova.

4.1.2. Pošta i telekomunikacijska infrastruktura

Na području Općine Končanica poštanske se usluge korisnicima pružaju putem redovitog

poštanskog ureda 43505 Končanica (Končenice) u istoimenom naselju. Poštanski ured posluje

u dopodnevnoj smjeni, a osim poštanskih usluga nudi i usluge: Western Union slanje i

primitak novca, mjenjačke poslove, ECI, HPB Stambena štedionica, Hrvatska Lutrija.

Na području Općine Končanica postoje dva stupa elektroničke komunikacijske infrastrukture

od kojih jedan noviji ima rezervni kapacitet za druge operatere, a vezani su na centralu TC/PC

Daruvar, koja zajedno sa TC/PC centralom u Bjelovaru čini jednu mrežnu skupinu. Fiksnom

telefonijom pokrivena su sva naselja u Općini Končanica.

Poštanska i telekomunikacijska infrastruktura Općine Končanica može se ocijeniti

zadovoljavajućom.


25

4.2. ELEKTROOPSKRBA

Područje Općine Končanica opskrbljuje električnom energijom DP Elektra Križ. DP Elektra

Križ pokriva područje Općine Končanica slijedećim elektroenergetskim postrojenjima:

transformatorskim stanicama i dalekovodima (35 i 10 kV) te niskonaponskom mrežom.

Postojeće prijenosne mogućnosti za potreban transport električne snage do područja Općine

za zahtijevano napajanje potrošača električnom energijom ocjenjuje se zadovoljavajuće.

Elektroenergetski rasplet planirane gospodarske proizvodne i poslovne zone u Končanici

definirati će se Urbanističkim planom uređenja zone.U slučaju da zahtjev za snagu električne

energije premaši trenutne tehničke uvjete moguća je izgradnja novog dalekovoda naponske

razine DV 10(20)kV, koji bi spojio gospodarsku zonu Končanica sa spojnom točkom na

10(20) razini (TS 35/10 kV ili stup postojećeg 10(20) kV dalekovoda.

4.3. JAVNA RASVJETA

Javna rasvjeta provedena je u svim naseljima Općine Končanica, a tendencija je do kraja

2020. godine modernizirati i zamijeniti postojeću javnu rasvjetu novom, energetski

učinkovitom i ekološki prihvatljivom LED javnom rasvjetom s čime je Općina Končanica u

skladu sa svojim mogućnostima i započela.

4.4. PLINOOPSKRBA

Na području Općine Končanica izgrađenost plinske mreže iznosi 80%. Plinoopskrbni sustav

Općine temelji se na opskrbi područja Općine plinom iz mjerno redukcionih stanica MRS

Končanica i MRS Daruvar, sa kojih distributer Darkom d.o.o. Daruvar preuzima plin od

dobavljača INA-Naftaplin u distributivni sustav plinovoda. Distributivna plinovodna mreža

sastoji se iz srednjetlačne mreže plinovoda radnog tlaka 3 bara.

Osnovna koncepcija mreže temelji se na napajanju područja iz jedne primopredajne stanice. U

zimskim mjesecima je to MRS Daruvar, s koje distributer preuzima plin u srednjetlačni 3

barski sustav plinovoda, dok se ljeti u uvjetima veoma male potrošnje čitavo distributivno

područje Općine preko sustava distributivnih plinovoda s redukcione stanice MRS

Končanica-Daruvarski Brestovac.

Struktura potrošnje prirodnog plina na području Općine Končanica sastoji se iz potrošnje

kućanstava, poljoprivrede i usluga. Pri tome potrošnja kućanstava je primarna i čini 95%

ukupne potrošnje na distributivnom području.


26

4.5. VODOOPSKRBNI SUSTAV I SUSTAV JAVNE ODVODNJE

Područje Općine Končanica opskrbljuje se pitkom vodom iz vodoopskrbnog sustava Daruvar.

Opskrba vodom vrši se iz vodozahvata „Pakra-Sloboština“, a sirova voda se prerađuje na

uređaju za pročišćavanje pitke vode (Bijela) prije isporuke. Lokalna vodovodna mreža

provedena je kroz sva naselja Općine osim u naselju Brestovačka Brda, ali i tu je izveden

jedan manji dio vodovodne mreže uz magistralni vod.

Na području Općine nije izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda te postoji potreba izgradnje

sustava odvodnje otpadnih voda u svim naseljima Općine. Sva naselja imaju pojedinačne

septičke jame, često puta nepropisno izvedene, kao rješenja za kućanske otpadne vode, a

jedan dio domaćinstava otpadne vode nekontrolirano ispušta otvorenim kanalima u

pozadinske parcele. Postojeće stanje je u potpunosti neprihvatljivo s aspekta zaštite okoliša te

standarda življenja.

Pored otpadnih voda, problem predstavljaju i oborinske vode, posebice na dijelovima

prometnica gdje nema prikladnih odvodnih jaraka ili se iste ne održavaju te tijekom kišnog

razdoblja dolazi do zadržavanja oborinskih voda u mikrodepresijama. Oborinske i otpadne

vode odvode se uglavnom otvorenim kanalima ili cestovnim jarcima u obližnje vodotoke.

4.6. GROBLJA

Na području Općine Končanica od ukupno 9 naselja Općine, 4 naselja imaju vlastita groblja,

od kojih Daruvarski Brestovac i Imsovac imaju po dva groblja. U naseljima koja nemaju

groblja, ukop pokojnika vrši se u Končanici, Daruvarskom Brestovcu i Šupljoj Lipi. Sva

groblja raspolažu mrtvačnicama kako slijedi: u Končanici (1), Daruvarskom Brestovcu (1),

Imsovcu (1), Stražancu (1) i Šupljoj Lipi (1), od kojih samo mrtvačnica u Končanici ima

hladnjaču. Na svim grobljima Općina je osigurala kontejnere za odlaganje otpada. Postojeće

stanje u potpunosti zadovoljava potrebe.

4.7. GOSPODARENJE OTPADOM

Na području Općine Končanica vrši se organizirano prikupljanje, odvoz i zbrinjavanje

komunalnog otpada koje provodi poduzeće „Darkom“ d.o.o. iz Daruvara, u suvlasništvu

Grada Daruvara i Općina Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač. Prema podatcima iz

Izvješća Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o količinama proizvedenog otpada, Općina

Končanica je u 2015. godini proizvela 221,74 t miješanog komunalnog otpada.


27

Odvoz otpada vrši se jednom tjedno te odvozi na odlagalište otpada „Cerik“ u Daruvaru.

Lokacija odlagališta "Cerik" nalazi se cca 3 km zapadno od centra grada Daruvara te 200m

istočno od naselja Gornji Daruvar. Površina postojećeg odlagališta iznosi cca 2,65ha. Otpad

se na lokaciji odlaže od 1970. godine. Dio odlagališta je saniran i zatvoren završnim

pokrovnim slojem te ozelenjen (cca 2.000 m2 ). Dio odlagališta na kojem se danas odlaže

otpad zauzima površinu od cca 2,65 ha.

Na području Općine omogućeno je selektivno prikupljanje pojedinih vrsta otpada (staklo,

metal, PET ambalaža) putem mreže zelenih otoka. Trenutno je postavljeno 6 zelenih otoka i

to u naseljima: Končanica, Daruvarski Brestovac, Imsovac, Stražanac, Dioš i Šuplja Lipa.

Do danas je Općina Končanica vlastitim sredstvima sanirala sva divlja odlagališta kako

slijedi: Daruvarski Brestovac-groblje, Daruvarski Brestovac – Pehovac, Imsovac i Šuplja

Lipa. Sav otpad s navedenih odlagališta zbrinut je na centralno odlagalište komunalnog

otpada „Cerik“ u Daruvaru. Općina je također sukladno Zakonu o održivom gospodarenju

otpadom uspostavila sustav za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu.

U budućnosti je Općina Končanica, uz Općine Dežanovac, Đulovac i Sirač te Grad Daruvar,

obvezna sufinancirati sanaciju odlagališta otpada koje se nalazi na području grada Daruvara.

Sukladno Planu gospodarenja otpadom Općine Končanica, sanaciju odlagališta otpada

potrebno je provesti metodom „ex situ", što znači da se sav otpad koji se nalazi na lokaciji

mora evakuirati, odnosno premjestiti na najbliže službeno odlagalište. Nakon odvoza otpada

čitav prostor dotadašnjeg odlagališta potrebno je urediti u skladu sa zahtjevima krajobraza.

Sanacija spomenutog odlagališta otpada izvršit će se u dogovoru s komunalnim poduzećem

Darkom d.o.o., a jedinicama lokalne samouprave na raspolaganju je mogućnost sufinanciranja

sanacije odlagališta neopasnog otpada sredstvima Operativnog programa Konkurentnost i

kohezija.


28

5. GOSPODARSTVO

Gospodarstvo je djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika, a to su proizvodnja, potrošnja i

razmjena. Razvoj gospodarstva na području Općine Končanica određen je prirodnim

predispozicijama poput geografskog položaja, klime, prirodnih resursa, ali isto tako ovisi o

postojećoj infrastrukturi i tehnologiji. Zahvaljujući reljefnim, hidrografskim i klimatskim

obilježjima, prirodnim resursima te postojećoj infrastrukturi i tradiciji, Općina Končanica

gradi svoju gospodarsku strukturu koja je temeljena na pretežito primarnim i sekundarnim

djelatnostima; prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, instalaterskoj djelatnosti, drvnoj

galanteriji, poljoprivredi usmjerenoj na ratarstvo i stočarstvo, te uslužnim djelatnostima.

Općina Končanica s indeksom razvijenosti od 58,24 % spada u II. skupinu čija je vrijednost

indeksa razvijenosti od 50% do 75% prosjeka Republike Hrvatske. Podatci na temelju kojih je

definirana razvijenost prikazani su u sljedećoj tablici i uspoređeni sa županijskom i državnom

razinom.

Tablica 11: Pokazatelji razvijenosti općine Končanica u usporedbi sa županijskim i državnim

pokazateljima

Pokazatelj (2013.) Općina Končanica Bjelovarsko-

bilogorska županija Republika Hrvatska

Prosječan dohodak

percapita 15.665 21.687 28.759

Prosječni izvorni

prihod percapita 620 1.689 3.310

Prosječna stopa

nezaposlenosti 22,3% 23,0% 16%

Kretanje stanovništva 85,9 92,4% 99,4

Udio obrazovanog

stanovništva u

stanovništvu 16-65

godina

60,82% 65,52% 77,7%

Indeks razvijenosti 58,24% 23,29% 100%

Skupina II. I.

Izvor: Internetske stranice Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU http://mrrfeu.hr

Pokazatelji razvijenosti Općine u razini su pokazatelja razvijenosti Županije, no znatno su niži

od prosjeka na razini RH, što upućuje na nedostatke u ekonomskom i socijalnom razvoju

Općine. Tako je primjerice prosječni dohodak po stanovniku Općine Končanica 30% manji od

prosječnog dohotka po stanovniku u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, te gotovo dvostruko

manji od prosječnog dohotka u Republici Hrvatskoj. No unatoč identificiranim nedostacima,

svakako postoje i prednosti koje Općini pružaju mogućnost daljnjeg razvoja i dostizanja

standarda drugih razvijenijih općina na području RH.

http://mrrfeu.hr/


29

5.1. PODUZETNIŠTVO I OBRTNIŠTVO

Obzirom da je naselje Končanica kao središte Općine dobro pozicionirano u odnosu na

državne ceste D-28 i D-5 koje povezuju regionalna središta, locirano uz iste prometne pravce

u kontinuitetu gotovo 7,00 km, bilo je jedno od jačih naselja bivše Općine Bjelovar u kojoj je

bila locirana proizvodnja i uzgoj konzumne slatkovodne ribe s od 150 do 200 zaposlenih

(sezonsko upošljavanje ljudi kod izlova i transporta).Privredni ribnjaci „Ribnjačarstva

Končanica“ bili su desetljećima „motor“ razvitka Općine, čak i šireg regionalnog značaja – sa

svojih cca 1.670 ha vodnih površina bili su najveći proizvođač konzumne slatkovodne ribe u

bivšoj državi, a značajan dio uzgojene ribe se izvozio. Nakon pretvorbe, privatizacije i

tranzicije predmetna proizvodnja je svedena na 46 radnika.

Danas, na području općine nema drugih subjekta predstavnika "velike" privrede, dakle većeg

industrijskog pogona koji bi zapošljavao veći broj ljudi. Prema podacima iz Registra

poslovnih subjekata na području Općine Končanica registrirano je ukupno 17 poslovnih

subjekata koji prema podatcima iz Godišnjih financijskih izvještaja 2016. zapošljavaju 113

osoba, a prema broju zaposlenih i ostvarenom godišnjem prihodu spadaju u mikro i mala

poduzeća. Najviše osoba zapošljavaju Ribnjačarstvo Končanica d.d. (46 zaposlenih), Strek

Metali d.o.o. (29 zaposlenih), te Halupa d.o.o. (14 zaposlenih).

Tablica 12.: Pregled registriranih poslovnih subjekata na području Općine Končanica

R.br. Naziv poduzeća Osnovna djelatnost Veličina poduzeća

1. RIBNJAČARSTVO

KONČANICA d.d.

Slatkovodna mrijestilišta i ribnjaci;

Slatkovodna akvakultura Malo

2. STREK METALI d.o.o. Proizvodnja proizvoda od žice, lanaca

i opruga Malo

3. HALUPA d.o.o.

Podizanje zgrada (visokogradnja);

Gradnja stambenih i nestambenih

zgrada

Mikro

4. AGRO-STOP d.o.o.

Trgovina na malo u nespecijaliziranim

prodavaonicama pretežno hranom,

pićima i duhanskim proizvodima

Mikro

5. MATINA d.o.o. Fasadni i štukaterski radovi Mikro

6. NIL j.d.o.o. Barovi; Djelatnost pripreme i

usluživanja pića Mikro

7. ŠTAMPF d.o.o.

Podizanje zgrada (visokogradnja);


zgrada

Mikro

8. BOJČIĆ d.o.o. Održavanje i popravak motornih

vozila Mikro

9. MAURIK d.o.o. Lov, stupičarenje i briga o divljači,

uključujući usluge povezane s njima Mikro

10. PRO INSTAL j.d.o.o. Elektroinstalacijski radovi Mikro


30

11. ELEKTROINSTALACIJE

I AUTOMATIKA d.o.o. Elektroinstalacijski radovi Mikro

12. PEHOVAC d.o.o. Hoteli i sličan smještaj Mikro

13. VONDRA GRADNJA

j.d.o.o. Postavljanje podnih i zidnih obloga Malo

14.

POLJOPRIVREDNA

ZADRUGA SLAVONAC

za proizvodnju, ekološku

proizvodnju i razvoj u

poljoprivredi, stočarstvu i

voćarstvu d.o.o.

Uzgoj usjeva i uzgoj stoke, peradi i

ostalih životinja (mješovita

proizvodnja)

Zadruga

15. EKO ROMAj.d.o.o. Trgovina na veliko voćem i povrćem Malo

16. BRAJKI j.d.o.o. Barovi; Djelatnost pripreme i

usluživanja pića Malo

17. SEDMI ELEMENT

j.d.o.o. Hoteli i sličan smještaj Malo

Izvor: Registar poslovnih subjekata, http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon,stanje na dan:

05.11.2017.

Prema podatcima Županijske komore Bjelovar godišnje financijske izvještaje za 2016. godinu

predalo je 12 poduzetnika obveznika poreza na dobit koji su zapošljavali 108 zaposlenih, što

je za 5,9% više u odnosu na prethodnu godinu. Prihodi poduzetnika iznosili su 28.377.000,00

kuna što j za 7% više nego 2015., dok su rashodi iznosili 26.806.000,00 kuna koji su porasli

samo za 0,2% u odnosu na 2015. godinu. Prema GFI 2016. uočava se smanjenje prosječne

mjesečne neto plaće po zaposlenome za 1,3%.

Tablica 13.: Financijski rezultati poslovanja poduzetnika na području Općine Končanica

(iznosi u tisućama kuna)

EKONOMSKI POKAZATELJ Vrijednosti u 2016. Indeks

Broj poduzetnika 12 -

Ukupni prihodi 28.377 100,7

Ukupni rashodi 26.806 100,2

Broj zaposlenih 108 105,9

Prosječna mj. Neto plaća (u kn) 3.038 98,7

Izvor: FINA, Obrada Županijska komora Bjelovar; Godišnji bilten MREŽA, lipanj 2017.

Poduzetnici s područja Općine Končanica sudjeluju s udjelom 3,1% u ukupnim prihodima

poduzetnika Bjelovarsko-bilogorske Županije, te s 6,1% u ukupnim zaposlenima.

Uz male i srednje poduzetnike značajnu ulogu u gospodarstvu Općine čine i obrtnici, kojih je

prema podacima Obrtnog registra ukupno 13, te oni zapošljavaju 7 osoba. Pretežite djelatnosti

http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon


31

obrta su trgovina na malo, građevinarstvo, instalaterske djelatnosti, prijevoz, održavanje i

popravak, te računovodstvene djelatnosti. Obrti su pretežito smješteni u središnjem naselju

Općine – Končanici u kojoj je ujedno i najveća koncentracija stanovništva.

Tablica 15.: Registrirani obrti na području Općine Končanica

R.br. Naziv obrta Osnovna djelatnost Naselje

1. Automehaničarski obrt

„Automehanika Horki“

Održavanje i popravak motornih

vozila Končanica

2. Bujdo Parketi

Postavljanje parketa i drugih

drvenih podnih obloga, tapisona,

linoleuma

Daruvarski

Brestovac

3. Cvjećarnica „Blanka“ Trgovina na veliko cvijećem i

sadnicama Končanica

4.

Građevinski i

prijevoznički obrt

„Otto“


zgrada Končanica

5. Klesarstvo „Puškarić“ Rezanje, oblikovanje i obrada

kamena

Daruvarski

Brestovac

6. „Knebel-drvo“ obrt za

usluge u šumarstvu Pomoćne usluge u šumarstvu Končanica

7. Knjigovodstveni obrt

„Dite“

Računovodstvene, knjigovodstvene

i revizijske djelatnosti; Porezno

savjetovanje

Končanica

8. „Končanica“ zajednički

pekarski obrt

Trgovina na malo kruhom,

pecivom, kolačima, tjesteninama,

bombonima i slatkišima

Končanica

9. M & A knjigovodstveni

obrt

Računovodstvene, knjigovodstvene

i revizijske djelatnosti; Porezno

savjetovanje

Končanica

10.

Obrt za izradu i

ugradnju drvne

galanterije Milorad

Tomić

Proizvodnja ostalih proizvoda od

drva, proizvoda od pluta, slame i

pletarskih materijala

Končanica

11. Prijevoznički obrt

Zdenko Finek

Cestovni prijevoz robe i usluge

preseljenja Končanica

12. Tesarski obrt Franjo

Finek

Ostale specijalizirane građevinske

djelatnosti Končanica

13. Autolimarski obrt Prhal Održavanje i popravak motornih

vozila Končanica

Izvor: Obrtni registar; http://or.minpo.hr/pretraga.htm , stanje na dan 05.11.2017.

Značajan broj obrta se proteklih godina ugasio, a jedan dio obrta s više zaposlenih i s većim

prihodima se zbog boljeg upravljanja troškovima, mogućnosti odbitka poreza za razne

operativne troškovei sl. „transformirao“ u j.d.o.o.

Temeljem provedene analize može se zaključiti da poduzetništvo i obrtništvo na području

Općine Končanica karakteriziraju sljedeća obilježja:

http://or.minpo.hr/pretraga.htm


32

- Nedostatak poduzetničke kulture koju treba poticati i podržati

- Nedostatak većih proizvodnih pogona koji bi zapošljavali veći broj stanovnika

- Nedovoljno ulaganje u povećanje konkurentnosti poduzeća (korištenje inovativnih i

tehnoloških rješenja koja su učinkovitija i pomoću kojih bi se modernizirali proizvodni

procesi)

- Nedovoljna informiranost o mogućnostima i mehanizmima korištenja EU fondova te

mogućnostima financiranja vlastitih udjela sufinanciranja projekta

- Nedovoljna informiranost mladih o programima poticanja poduzetništva mladih

- Opadanje interesa mladih za pojedinim obrtničkim zanimanjima (zanatskim)

Postojeće gospodarske subjekte na području Općine potrebno je poticati i podržati kako bi bili

u mogućnosti otvoriti nova radna mjesta. Posebno značajan potencijal predstavlja daljni rast i

razvoj Ribnjačarstva Končanica kao jednog od generatora gospodarskog rasta , a time i rasta

broja radnih mjesta.

5.1.1. Ribnjačarstvo Končanica

Ribnjačarstvo Končanica najstarije je ribnjačarstvo u Republici Hrvatskoj. Uzgoj ribe u

ribnjacima kod Končanice vuče porijeklo još iz feudalnog doba, no ostaje nepoznato tko je

izgradio ove ribnjake. Poznato je da je gradnja sadašnjih ribnjaka započela 1900. godine na

prijašnjim terenima močvarnih šuma i livada. Za izgradnju ribnjaka bila je zaslužna plemićka

obitelj Tukory de Algyest, a posjed na kojem su se nalazili zvao se Paly salaš gdje je današnji

Majur. Gradnju ribnjaka nadzirao je inžinjer Josip Ivančić. Iznad ribnjaka ova obitelj 1904.

gradi dvorac pod imenom Marijin dvor (Dioš). Tijekom godina ribnjaci su se širili na zapad,

nizvodno od Ilove.

Na ribnjacima u Končanici su od prvih dana radila dva brata Vegh doseljena iz Mađarske, a u

kontrolu rada dolazili su činovnici iz Budimpešte. U izgradnji nasipa sudjelovali su radnici

kubikaši iz cijele Austro -Ugarske monarhije. To su većinom bili Mađari, a uz njih je bilo

Čeha, Poljaka i Njemaca. Spomenuti radnici su se nastanili u okolnim selima, a neka sela su

upravo zato i osnovana, kao npr. Otkopi. Stanovnici ovog sela doseljeni su iz Češke kako bi

kao vrsni ribarski radnici svoja znanja primijenili na ribnjacima u Končanici.

Do Drugog svjetskog rata vlasnici ribnjaka bili su Mađari, a proizvodnja na ribnjacima je bila

ekstenzivna. Poslije rata proizvodnja se znatno modernizirala, a najzaslužniji za to bio je

iskusni ribarski majstor Vjenceslav Horky. Tada Ribnjačarstvo Končanica započinje sa

stabilnom proizvodnjom šaranske mlađi, tako da proizvodnja ne ovisi o drugim ribnjacima.

Riba se isprva mrjestila prirodno u tzv. Dubiševim mrjestilištima, da bi se 1968. u Majuru

otvorilo umjetno mrjestilište. Ovo je ujedno najstarije mrjestilište u bivšoj Jugoslaviji, a bilo

je jedno od najmodernijih u Europi. Tako je u Končanici prvi puta opisano umjetno

mrješćenje biljojednih riba još 1969. godine.


33

Slika 1.: Povijesne fotografije Ribnjačarstva Končanica

Izvor: www.ribnjacarstvo-koncanica.hr

Do 1968. godine direktor poduzeća bio je Josip Malnar, a nakon toga na njegovo mjesto

dolazi Josip Vojta. Pod njegovim vodstvom Ribnjačarstvo Končanica postaje najsnažnije i

najmodernije ribnjačarstvo u Jugoslaviji, s godišnjom proizvodnjom od 1.800 tona

slatkovodne ribe. Ribnjačarstvo se tada udružuje s još 9 poduzeća slatkovodnog ribarstva i

osniva Ribokombinat – kombinat slatkovodnog ribarstva sa sjedištem u Beogradu. Putem ove

organizacije riba se počela bolje prodavati na inozemnom tržištu.

Koncem osamdesetih godina Ribnjačarstvo Končanica zapošljavalo je 120 ljudi. Poslije

Domovinskog rata proizvodnja bilježi pad zbog gubitka tržišta. Ipak, poslijednjih godina

proizvodnja ribe na ribnjacima u Končanici raste, ponajprije zahvaljujući Vodoprivredi

Daruvar d.d. koja je preuzela Ribnjačarstvo Končanica i investirala u revitalizaciju poduzeća,

a u skladu s time uvode se i nove tehnologije.

http://www.ribnjacarstvo-koncanica.hr/


34

Slika 2.: Ribnjačarstvo Končanica danas

Izvor: www.ribnjacarstvo-koncanica.hr

Danas Ribnjačarstvo Končanica d.d. zapošljava 46 djelatnika koji nastavljaju sa svojim

većinskim vlasnikom i dalje ulagati u proizvodne kapacitete i kompletnu infrastrukturu.

Prošle godine obnovljeno je i počelo s radom mrjestilište u kojemu se uzgaja vlastita mlađ.

Zanimljiva je tehnologija koja se koristi. Naime, selekcija matica provodi se prije mrijesta

kako bi se dobio goli šaran, male glave i repa, s velikim plosnatim trupom. Nekada je

končanički šaran bio poznat po tome.

Vodene površine pod proizvodnjom iznose 943 hektara (od ukupno 1474 hektara površine) na

kojima se uzgajaju šaran (80%), amur, tolstolobik sivi i bijeli, som, smuđ, štuka, linjak.

Trenutno bruto proizvodnja godišnje iznosi oko 500 tona ribe, koja će se narednih godina

povećavati. U Ribnjačarstvu posebno napominju da su prvi na rijeci Ilovi za vodu. Uzvodno

nema industrije ni većih zagađivača tako da je voda čista što je izuzetno važno za proizvodnju

kvalitetne ribe.

Končanica d.d. proizvedenu ribu plasira na domaće i inozemno tržište. Na domaćem tržištu

riba se prodaje u vlastitim ribarnicama u Daruvaru i Končanici, te u pokretnim

prodavaonicama. Dobra je suradnja i s drugim ribarnicama, trgovačkim lancima, ribičkim

društvima, sindikatima, obrtima i poduzećima uz čiju pomoć pokrivamo domaće tržište. Riba

se također izvozi ponajviše u susjedne zemlje regije, ali i razvijene zemlje Europe kao što je

primjerice Njemačka.

http://www.ribnjacarstvo-koncanica.hr/


35

5.2. POLJOPRIVREDA

Premda procesom urbanizacije opada broj ukupnog, a time i aktivnog poljoprivrednog

stanovništva, Končanica, imajući u vidu postotak od 42 % poljoprivrednih kućanstava koja

koriste poljoprivredno zemljište, pokazuje tipične karakteristike poljoprivredne Općine.

Područje Općine Končanica je locirano u središnjem dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije

koji pripada pleistocenskom ravnjaku. Najveći dio, 7.008,00 ha ili 82,97% ukuone površine

Općine (8.446 ha), se nalazi pod obradivim površinama kategorije "vrijedna obradiva tla i

ostala obradiva poljoprivredna tla" (kategorizacija po PPBŽ-u), dok je manji dio pod

šumskim površinama: 1.438,00 ha ili 17,02 % površine Općine. Osnovnu gospodarsku

osnovu Općine čini poljoprivreda ekstenzivnog tipa (usitnjenog posjeda, raznorodnih kultura,

slabe tehnologije i relativno niske obrazovne strukture poljoprivrednika), a proizvodnja

usmjerena više individualnim potrebama proizvođača.

Kao što je prethodno spomenuto, „Ribnjačarstvo Končanica“ nekada je zapošljavalo značajan

broj domicilnog stanovništva, manji broj stanovnika radio je i u nedalekoj „Zdenki“ Veliki

Zdenci, u bivšem PIK-u Ilova, te na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Danas se

pojavljuju manji poljoprivredni poduzetnici koji još uvijek po prihodu i zapošljavanju nisu

kompenzirali nestanak prethodno spomenutih državnih tvrtki, ali se osjeća trend ubrzanog

porasta poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava koja bi morala biti nositeljima

poljoprivrednog razvitka općine Končanica, a time i Županije.

Zbog vrlo velikog ukupnog utjecaja poljoprivrede na gospodarstvo Općine i uređenje prostora

(posebice kultiviranih krajolika), poljoprivredu kao djelatnost treba i nadalje zadržati, razvijati

i kroz određene poticaje stimulirati.

Prema podacima iz ARKODA, površina ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta iznosi

3.362,48 ha. U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta po vrstama kultura prevladavaju

oranice s ukupnom površinom od 2.674,33 ha, zatim slijede livade s ukupnom korištenom

površinom od 386,51 ha, voćnjaci s ukupnom korištenom površinom od 233,76 ha, te pašnjaci

(55,52 ha), miješani trajni nasadi (10,81 ha) i vinogradi (1,55 ha).

Tablica 16.: Površina korištenog poljoprivrednog zemljišta po vrsti uporabe

Oranice Livade Pašnjaci Vinograd

i

Voćne

vrste

Miješani

trajni

nasadi

Ukupno

Površina 2.574,33 386,51 55,52 1,55 233,76 10,81 3.362,48

Broj

parcela 2.634 906 91 27 265 52 3.975

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ARKOD; stanje na dan

31.12.2015.


36

Osnovno obilježje tog zemljišta je rascjepkanost, tj. usitnjenost zemljišnih posjeda / mala

veličina poljoprivrednih parcela. Na ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini od 3.362,48

ha upisano je 3.975 parcela što implicira da je značajan broj poljoprivrednih parcela površine

do 1 ha.Takve parcele s druge strane pogodne su za razvoj ekološke poljoprivrede.

Grafikon 4.: Pregled strukture korištenog poljoprivrednog zemljišta prema vrsti kulture

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, ARKOD; stanje na dan

31.12.2015.

Prema podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju -

Upisnika poljoprivrednika na području Općine Končanica najviše se uzgajaju ovce (1.796),

goveda (1.396 grla), svinje (171), koze (65), perad (32) te konji (27). Stočni fond značajno se

smanjio u usporedbi s podatcima iz Popisa poljoprivrede 2003. kada je na području

Končanice bilo 1.948 krava (od toga 1.191 muznih), 4.756 svinja, 379 koza, te 36.000 peradi,

dok se broj ovaca i konja povećao kojih je 2003. bilo 199 ovaca te 16 konja.

Tablica 13.: Broj stoke i peradi na području Općine Končanica

Goveda Ovce Svinje Koze Perad Konji

Broj grla 1.396 1.769 171 65 32 27

Broj PG-a 135 138 35 14 2 8

Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Upisnik poljoprivrednika;

stanje na dan 14.12.2015.

U naselju Stražanac registrirano je 1 pčelarsko poljoprivredno gospodarstvo s 10 košnica.

Sukladno podatcima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz

2016. ukupan broj poljoprivrednih gospodarstava registriranih na području Općine Končanica

iznosi 462 OPG-a, od kojih je 283 gospodarstava čiji je nositelj muškog spola, a 179 ženskog

79,54%

11,49%

6,95 %

1,65%

0,37%Oranice: 2.674,33 ha

Livade: 386,51 ha

Voćne vrste: 233,76 ha

Pašnjaci: 55,52 ha

Miješani trajni nasadi ivinogradi: 12,36 ha


37

spola. Prema obrazovnoj strukturi nositelja poljoprivrednih gospodarstava samo je jedan u

skupini visokoobrazovanih.

Ratarstvo je glavna tradicionalna grana poljoprivrede na području Općine, a najviše se uzgaja

kukuruz, pšenica, zob, ozime, soja. Od povrtlarstva na području Općine najviše se uzgajaju

krumpir, luk, kupus, grah, češnjak, bundeva no ne u značajnim količinama. Povrtlarstvo,

unatoč povoljnim uvjetima, nije dovoljno razvijeno te na području općine ne postoji nijedan

plastenik. Od voćnih kultura uzgaja se jabuka, šljiva, aronija, jagode, te orašasti plodovi

(orah). Također se uzgaja uljano sjemenje i repica.

Poljoprivredu Općine Končanica karakteriziraju brojni problemi koji su karakteristični i za

poljoprivredu na razini cijele RH: mala i nekonkurentna gospodarstva, velik broj staračkih

gospodarstava, rascjepkano poljoprivredno zemljište, male proizvodne parcele, ekstenzivnost

i niska tehnološka razina proizvodnje, nedovoljno korištenje agrotehničkih mjera, slaba

produktivnost, loše zbrinjavanje stajnjaka i poljoprivrednog otpada, slaba korištenost

Programa ruralnog razvoja, nezainteresiranost mladih i obrazovanih ljudi za poljoprivrednu

proizvodnju, neumreženost poljoprivrednika, itd. Takva poljoprivreda je slabo

dohodovna, nekonkurentna i neisplativa, te u postojećem stanju ne može biti čimbenik

održivog razvoja.

Moguće aktivnosti i prioriteti za restrukturiranje i održiv razvoj poljoprivrede na području

Općine Končanica poznati su iz prakse u EU i uspješnih iskustava u RH, a svode se na

sustavno ostvarivanje sljedećih ciljeva:

➢ Razvoj specijaliziranih i dugoročno održivih proizvođača i proizvodnih sustava

(specijalizirane farme, trajni nasadi, plastenici, sušare i skladišta za žitarice i sl).:

Potrebno je locirati i poticati perspektivna gospodarstva koja imaju poduzetničke

ambicije i mogućnosti te im pomoći uključiti se u programe poticanja i

subvencioniranja kako bi uspostavili odgovarajuće dugoročno održive proizvodne

sustave u kojima mogu ostvariti komercijalnu i konkurentnu proizvodnju i samostalni

nastup na tržištu;

➢ Diverzifikacija - održanje i zapošljavanje malih i mješovitih gospodarstava: Na

lokalnoj razini potrebno je stvarati organizirane uvjete, te locirati mogućnosti

projekata da se lokalni proizvođači koji nisu održivi i isplativi s postojećim oblicima

primarne proizvodnje (stočarstvo i ratarstvo) preorijentiraju i specijaliziraju za druge

oblike proizvodnje i djelatnosti, za koje u lokalnoj zajednici postoje bolje mogućnosti i

perspektive, npr:

- trajni nasadi, povrtlarstvo, ekološka proizvodnja,

- prerada i trženje na OPG,

- seoski turizam,

- usluge itd.


38

Ovakvi projekti naročito su značajni za mlade proizvođače i mješovita gospodarstva,

koji na taj način mogu osigurati sigurnu zaposlenost, povećane prihode, kao i

dugoročne perspektive za razvoj konkurentne proizvodnje i poslovanja te povećavanje

kvalitete života.

➢ Razvoj tržišne infrastrukture za poljoprivredne proizvode: skladišta, hladnjače za

voće i povrće, pakirnice, distributivni centri, otprema, mini mljekare i sirane, pogoni

za preradu, te organiziranje sajmova i lokalnih tržnica za prodaju domaćih

poljoprivrednih proizvoda.

➢ Organiziranje i zajedničko nastupanje lokalnih proizvođača:Temeljno je tržišno i

gospodarsko načelo da trajan razvoj poljoprivrede nije moguć ako se oslanja samo na

nepovezane poljoprivredne proizvođače i obiteljska gospodarstva. U tom smislu,

praksa potvrđuje da i najveći napori malih, pa i srednjih proizvođača, ne mogu

osigurati dugoročan razvoj i sigurnost, ukoliko ne postoji veći gospodarski sustav koji

ih objedinjuje, organizira zajedničko nastupanje i plasira njihove proizvode na

domaćem i globalnom tržištu. Uz postojanje poljoprivredne zadruge moguće je

organiziratiotkup domaćih poljoprivrednih proizvoda kao što su voće, povrće i dr.

➢ Jačanje postojećih poljoprivrednih grana, posebice najzastupljenijeg ratarstva -

Edukacija poljoprivrednika, primjena novih tehnologija i saznanja u ratarstvu,

usklađen razvitak - povezivanje biljne proizvodnje i stočarstva te ribnjačarstva.

5.3. PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA

Na području Općine Končanica trenutno nema izgrađene poduzetničke infrastrukture. Svjesna

činjenice da su gospodarske zone ključan preduvjet za rast i razvoj gospodarstva, te

nedovoljno iskorištenog povoljnog položaja Općine na pravcu važnih državnih prometnih

koridora, Općina Končanica u budućosti planira osnivanje poduzetničke zone u naselju

Končanica uz državnu cestu D5. Površina predviđenog zemljišta za osnivanje i izgradnju

poduzetničke zone iznosi 14 ha, a zemljište je u vlasništvu fizičkih osoba te ga je potrebno

otkupiti.

Osnivanjem poduzetničke zone riješit će se prostorni problemi poduzetnika te potaknuti

buduće poduzetnike na ulaganje. Investicijama i razvojem poduzetničkih zona na dugoročan

način se stvaraju uvjeti za nesmetani rad poduzetnika kroz korištenje zajedničke infrastrukture

i povezivanje poduzetnika smještenih na istom prostoru te kroz korištenje različitih povlastica

ulaganja na tom prostoru, kao jezgri razvoja gospodarstva Općine.


39

5.4. ŠUMARSTVO

Šume na području Općine nemaju samo privredni, već i općekorisni značaj koji se očituje u

zaštiti vlastitog zemljišta, ublažavanju nepoželjnih posljedica poplava i jakih vjetrova,

reguliranju vodnog režima područja, osiguravanju pitkosti podzemnih voda, utjecaju na

povećanje poljoprivredne proizvodnje, ublažavanju klime područja, stvaranju kisika i

pročišćavanju zraka, pružanju nenadoknadivog prostora za rekreaciju i različite sportske

aktivnosti, unapređenju turizma, osobito lovnog.

Sve dosadašnje procjene vrijednosti ekološke, zaštitne i socijalne uloge šume koje su

obavljene u inozemstvu i kod nas se slažu u tome da one vrijede od 250% do 900% više od

vrijednosti koja je sadržana u drvu što ga šuma proizvodi kao sirovinu za preradu.

Kvaliteta i zdravstveno stanje šuma i šumskog zemljišta na području Općine je vrlo dobro.

Šume i šumsko zemljište tvore manje komplekse u istočnom, južnom (na obroncima Papuka-

Psunja) i zapadnom (nizinskom) dijelu, a u središnjem dijelu Općine su potpuno razvedeni.

Ukupna kartirana površina šuma ovog područja je 1.061 ha, što čini 0,26 % površine Općine.

U obzir nisu uzete pojedinačne površine pod raslinjem manje od 0,5 ha.

Poduzeće Hrvatske šume d.o.o. gospodare šumama u državnom vlasništvu koje čine veći dio

šuma ovog prostora. Privatne su šume većinom niskog uzgojnog oblika ili panjače. Šumsku

zajednicu čine: šume hrasta lužnjaka i šume običnog graba. Šuma posebne namjene i zaštitnih

šuma na području Općine nema.

Na području Općine Končanica nalazi se državno lovište – uzgajalište divljači VII/8

Končanica, zajedničko lovište VII/510 Poljodar – Sovjak ukupne površine 2.491 ha (područje

Općina Končanica i Dežanovac), zajedničko lovište Končanica - Toplica VII/507 površine

4.478 ha, te zajedničko lovište VII/501 Končanica – Đurđička površine 2.657 ha. Na području

Općine djeluje Lovačka udruga „Vidra“ Končanica-Brestovac za uzgoj, zaštitu i lov divljači.

Potencijal šume treba iskoristiti za unaprjeđenje i jači razvoj lovnog turizma, dok blizina

drvne sirovine pruža mogućnost za razvoj drvoprerađivačke djelatnosti.

Slika 3.: Šumski krajobraz Općine Končanica


40

5.5. TURIZAM

Turizam predstavlja jednu od najmasovnijih, najdinamičnijih i najsloženijih društveno

ekonomskih pojava novijeg doba. Obuhvaća splet odnosa i pojava koji nastaju za vrijeme

turističkog putovanja, a u svojoj realizaciji zadire ne samo u ekonomski, već i u ekološki,

socijalni, te kulturni aspekt života. Dinamičan razvoj sredinom 20. stoljeća stavlja ga u centar

mnogih stručnih i znanstvenih istraživanja, a zbog mnogih znanstvenih disciplina koje ga

proučavaju, turizam spada u multidisciplinarna područja istraživanja.

Nedovoljno su iskorišteni postojeći potencijali Općine za razvoj turizma, a to se osobito

odnosi na razvoj ribolovnog, lovnog te ruralnog turizma, za koje je uputno izraditi projekte i

programe razvoja, kao i Strategiju razvoja ruralnog turizma Općine.

Svojom očuvanošću prirode, lovnim i ribolovnim područjima, kulturnom materijalnom i

nematerijalnom baštinom, bogatsvom tradicije i običaja nacionalnih manjina,

poljoprivrednom kulturom, uz mogućnost smještaja u izvornom seoskom ambijentu s

pejzažnim osobitostima i originalnom gastronomskom ponudom, Općina Končanica ima

potencijal za razvoj turizma na svom i širem Županijskom području. Prvenstveno postoji

mogućnost razvoja lovnog i ribolovnog turizma, aktivnog turizma s popratnim sportsko-

rekreacijskim sadržajima, te izletničkog i kulturno-edukativnog turizma.

Značajnije turističke destinacije na području Općine Končanica svakako predstavlja

materijalna kulturna baština od kojih su najznačajnije:

➢ Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

Crkva je sagrađena i blagoslovljena 8. prosinca 1909.

godine na blagdan Marijina Bezgrešnog začeća, dok je

sama gradnja crkve započela 1908. godine. Za liturgijsku

upotrebu blagoslovio ju je tadašnji daruvarski župnik

Mijo Ettinger. Sama ideja o gradnji crkve javlja se

dvadeset godina ranije, a nosilac te ideje bio je Ivan

Krepelka (1840.-1891.). Crkva je temeljito obnovljena u

razdoblju od 1997. - 2004. godine, a posvećena je 14.

kolovoza 2005. godine po rukama požeškog biskupa.

Slika 4.: Crkva uznesenja Blažene

Djevice Marije, Končanica


41

➢ Dvorac Marijin dvor u Diošu

Dioš je jedan od najmlađih slavonskih dvoraca, smješten na istoimenom brežuljku pokraj

naselja Končanica. Sagradili su ga 1904. godine tadašnji posjednici daruvarskog vlastelinstva

– Alajoš pl. Tüköry i njegova žena Paula, rođena Falkenberg za svoju kćerku Mariju.

Naručiteljica izgradnje, Paula, je zahtijevala da dvorac ne smije odavati dojam ljetnikovca ili

lovačkog doma, već gospodske kuće. Bogata arhitektura dvorca, unutrašnje prostorije, sklad

vanjskih elemenata čine ovu građevinu bogatom i lijepom, čime se izvanredno uklopila u

okolni ambijent.

Slika 5.: Dvorac Marijin dvor u Diošu

Osobitost njegova položaja je u tome što se nalazi na valovitoj visoravni, koja se izdiže iznad

ribnjaka u Končanici, rijeke Ilove i potoka Đurđičke, u šumskim i livadskim parceliranim

prostorima, voćnjacima iz kojih se otvaraju vidici na sjever do Bilogore, a na istok do

zapadnih vrhova Papuka. Na dvorcu je sačuvana pločas mađarskim natpisom, koji u prijevodu

glasi: Bog blagoslovio ovu kuću, koju je sagradila gđa. Udovica od Tikeri Alajoša, rođena

Falkenberg Paula, A.D. 1904. na spomen svog supruga. Obitelj pl. Tikeri (Tüköry), zapravo

Aleksandar pl. Tikeri, došla je u ove krajeve kupnjom veleposjeda 1879. od udovice Lechner

koja je do veleposjeda došla kupnjom od obitelji pl. Jankovića – grofova Daruvarskih.

Cijeli dvor građen je opekom i obrađenim kamenom i ostavlja dojam pseudogotičke-

secesionističke jednokatne građevine. Ističe se složenim tlocrtom, različitim visinama

krovišta, dvjema otvorenim kulama – vidikovcima na istoku i dvjema manjim kulama koje

završavaju stožastim krovom i pokrovom od biber-crijepa. Prozorski otvori su polukružni,

ostakljeni ornament staklom. U dvorcu je više manjih i dvije velike prostorije. Kratko vrijeme


42

korišten je kao škola i odgojni centar da bi 1946. god. bio oduzet da bi ga vlasnik dobio nazad

tek 1992. god. zajedno sa okolnim pripadajućim zemljištem ukupne površine od 113.172

m2 od čega je 80.000 m2 hrastova šuma, a ostalo je dvorac i građevinsko zemljište pogodno

za turističke, športsko-rekreativne svrhe, gradnju staračkog doma i sl. Od 1995 godine Marijin

dvor „Dioš“ ponovno je u vlasništvu Hrvatskog selezijanskog provincijalata iz Zagreba i

trenutno nije otvoren za javnost. Hrvatski selezijanski provincijalat ustupio je imanje s 20

godina besplatnog najma udruzi za djecu s posebnim potrebama, a dvorac neće poslužiti samo

djeci već i njihovim roditeljima u potrebi smještaja. Dvorac je zapušten, a da bi ponovno

zasjao svojim nekadašnjim sjajem potrebna je temeljita obnova.

Osim materijalne kulturne baštine, na području Općine postoji još i nematerijalna kulturna

baština tradicije i običaja nacionalnih manjina koje njeguju kulturno umjetničke

udruge„Češka Beseda“ i „Pougarje“.

➢ „Češka Beseda“

Svojim predanim radom, zajedništvom i dugom kulturnom povijesti posebno se ističu udruge

Češke besede, kojih na području Općine Končanica ima dvije: Češka beseda Končanica i

Češka beseda Daruvarski Brestovac. Češka beseda Končanica osnovana je 1932. godine te

danas broji oko 450 članova. Iako su članovi pretežno pripadnici češke nacionalne manjine,

među članovima nalazi se i nekoliko Hrvata i pripadnika drugih nacionalnih manjina.

Osnovna zadaća Besede je čuvanje i održavanje češke kulture, običaja i češke riječi, a gotovo

stoljetnim sudjelovanjem u kulturnom razvoju Općine, njegovanjem tradicije ali i

promicanjem jedistva, udruge Češke besede postale su i same dio kulturne baštine Općine

Končanica.

Slika 6.: Češka Beseda, Končanica


43

Češku Besedu Končanica sačinjavaju 4 vokalno-plesne sekcije te 3 skupine orkestara:

1. Mlada plesna grupa pod nazivom „KONČENICKÁ CHASA“

2. Dječja plesna skupina pod nazivom „RŮŽIČKY“

3. Starija plesna grupa pod nazivom " MANŽELSKÉ PÁRY" (bračni parovi),

4. Zbor pod nazivom " KONČEŇAČKY",

5. Puhački orkestar „DECHOVKA“

6. Limena glazba – puhački orkestar Češke besede Končanica.

7. Mali glazbeni orkestar „MALÁ KAPELA“

Češka Beseda Končanica je jedina Beseda koja ima plesnu skupinu bračnih parova i uvjet je

da suprug pleše isključivo sa svojom suprugom. Jedna od najznačajnijih tradicija koju Češka

Beseda njeguje i održava su svakako "Končenske maškare" čija je tradicija duža od 100

godina.

Još dužu kulturnu tradiciju češkog naroda na području Općine Končanica njeguje Češka

beseda Daruvarski Brestovac koja je osnovana 1926. godine, te danas broji 290 članova.

Unutar udruge djeluje 5 aktivnih skupina:

1. Vokalna skupina Konvalinky

2. Limena glazba

3. Mala glazbena skupina

4. Starija plesna skupina Korálky

5. Mlađa plesna skupina

U udruzi također djeluje i puhački orkestar.

Udruge Češke besede su udruge koje mogu poslužiti kao uzor ne samo manjinskim, nego i

svim udrugama u Hrvatskoj. Ove udruge koje su u istoj mjeri i hrvatske i češke, zahvaljujući

svom predanom radu, ljubavi prema pjesmi, plesu i narodnim običajima uspješno se nose sa

suvremenim izazovima i problemima, čime pružaju izvrstan primjer kako se može živjeti

češki i manjinski identitet u svojoj hrvatskoj sredini.

➢ HKUD „Pougarje“

HKUD „Pougarje“ osnovano je 21. studenoga 2009. u Daruvarskom Brestovcu. HKUD

Pougarje bavi se očuvanjem pougarskih običaja daleko od rodnoga kraja. HKUD Pougarje do

sada je odradio preko 59 nastupa po Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini promovirajući pougarsku

narodnu nošnju, pjesme i običaje. Najpoznatija manifestacija koju HKUD „Pougarje“ već

tradicionalno svake godine održava je „Međunarodna koševina“.


44

Slika 7.: HKUD „Pougarje“ Daruvarski Brestovac

Značajan potencijal za daljni razvoj turističke ponude svakako predstavlja i ostala kulturna

baština: stari dvorac u naselju Otkopi, male agloemeracije tradicijske arhitekture u naseljima

Daruvarski Brestovac, Končanica i Imsovac, pravoslavne građevine (kapela i crkva) te

arheološki lokaliteti: Kamenik - Toplica i Varošina – Daruvarski Brestovac.

Na području Općine Končanica nalazi se vrijedni prirodni resurs ribnjačarskih površina koje

su ujedno i vrijedan ornitološki lokalitet, te predstavljaju značajan potencijal za razvoj

sportsko rekreativnog i izletničkog turizma. Turistička ponuda u sklopu ribnjaka već postoji u

vidu športskog ribolova i prateće infrastrukture, a istu je moguće proširiti i dodatno obogatiti

razvojem poučnih staza o životinjskim vrstama koje obitavaju na području ribnjaka,

specijaliziranim programima promatranja životinja (posebice ptica), razvojem biciklističkih

staza oko ribnjačarskih površina, formiranje muzeja u sklopu ribarske kuće u kojoj bi se

prezentirala povijest i razvoj ribarstva u Općini Končanica i sl.

➢ Sportski ribnjak Končanica

Osim uzgoja ribe, Ribnjačarstvo Končanica d.d. bavi se i pružanjem turističkih usluga.

Sportski ribnjak dio je turističko rekreacijske ponude i otvoren je za sve posjetitelje kao što su

ribiči, izletnici ili slučajni prolaznici. Obzirom da je ribnjak smješten i nedaleko prometnice

koja povezuje Končanicu i Velike Zdence, Sportski ribnjak postao je i odmorište za putnike

koji su u tranzitu.

Površina ribnjaka iznosi 27 ha iz kojih se izdiže nekoliko manjih otoka, što ovome pejzažu

daje dodatnu atraktivnost i ljepotu. Riblji fond sastoji se od šarana koji čini 85% ukupne ribe,

amura, štuke, sivog i bijelog tolstolobika. U ribnjak je pušten i velik broj takozvanih

„kapitalaca“ – šarana preko 15 kg težine, a narednih godina plan je povećati količinu ove ribe.


45

Slika 8.: Sportski ribnjak Končanica

U sklopu ribnjaka nalaze se ugostiteljski objekt, pečenjara i drvene sjenice s klupama

namijenjene ribolovcima, ali i posjetiteljma željnima odmora u tišini i čistoj prirodi. Ribnjak

ima i ornitološku vrijednost zbog velikog broja različitih vrsta ptica koje borave na njemu i

njegovoj blizini. Svi ovi čimbenici, uređeni ribnjak, bogat riblji fond i čist okoliš, doveli su

do toga da je sportski ribnjak Končanica u kratkom roku postao omiljeno odredište

mnogobrojnih ribolovaca i njihovih obitelji.

Turistička ponuda sportskog ribnjaka ima mogućnost daljnjeg unaprjeđenja kroz razvoj

specijaliziranih dvodnevnih i trodnevnih programa i natjecanja.

Osim ribnjaka, vrijedan prirodni resurs za razvoj turističke ponude na području Općine

predstavljaju i šumske površine na čijem području se nalaze lovišta bogata raznovrsnim

fondom divljači. U svrhu jačeg razvoja lovnog turizma na području Općine potrebno je

daljnje unaprjeđenje primarne ponude u vidu organiziranja lovnih programa i natjecanja u

lovu.

Obzirom da na području Općine Končanica djeluje Udruga uzgajivača kasačkih konja, te

Kasački klub Daruvar, postoji mogućnost za unaprjeđenje turističke infrastrukture razvojem

jahačkih staza koje bi omogućile kreiranje dodatnih programa kao što su: paketi za

individualni, grupni i obiteljski obilazak određene turističke zone, škola jahanja i programi

terapijskog jahanja.

U pripremi je i razvoj turističkog projekta „Pehovac“ koji obuhvaća obnovu i proširenje

postojećeg seoskog imanja u najveće obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo područja za

potrebe nastavka razvoja raznovrsnih turističkih proizvoda (s fokusom na eno-gastro

programe) i unaprjeđenje imidža područja kao atraktivne i kvalitetne eno-gastro turističke

destinacije s visokom razinom razvoja malog i srednjeg poduzetništva.


46

Na području Općine izražen je nedostatak ugostiteljsko – turističke ponude koja je osnovni

preduvjet za razvoj turizma na području Općine, što ujedno upućuje na potrebu razvoja

ugostiteljskih objekata pri čemu poseban poseban potencijal predstavlja tradicija ribnjačarstva

u Končanici i mogućnost ponude domaćih ribljih specijaliteta. Na području Općine ne postoje

smještajni kapaciteti namijenjeni turistima, a za razvoj smještajnih kapaciteta moguće je

osposobiti obiteljska poljoprivredna gospodarstva, tradicijske kuće te eventualno u budućnosti

postojeće dvorce koji se nalaze na području Općine.

➢ Manifestacije

Tradicionalne manifestacije također čine značajan dio turističke ponude ovoga kraja, a za njih

su zaslužne kulturno-umjetničke udruge s područja Općine. Češka Beseda u Končanici već

dugi niz godina organizira sljedeće manifestacije:

➢ Tradicionalne maškare,

➢ Končenické hody – Dan češke kulture,

➢ Tradicionalni festival dječje češke pjesme.

HKUD „Pougarje“ iz Daruvarskog Brestovca tradicionalno organizira manifestacije:

➢ Međunarodna koševina (košnja)

➢ Pougarsko silo.

Spomenute manifestacije karakterizira visoka raznovrsnost, sadržajnost i vrlo visoka kvaliteta

programa.


47

6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI I INFRASTRUKTURA

Društvena infrastruktura najuže je povezana s razvitkom i razmještajem stanovništva, a

njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života. Zatvaranje područnih škola,

nedostatak ili nedostatak smeštajnih kapaciteta vrtića, nepostojanje objekata za kulturne ili

društvene aktivnosti, sportskih sadržaja, nedostatak ili neadekvatnost zdravstvene skrbi,

uzrokovat će iseljavanje mladog stanovništva u područja s boljim uvjetima života.

6.1. INSTITUCIJE JAVNE UPRAVE

Općina Končanica ustrojena je kao jedinica lokalne samouprave na području Bjelovarsko-

bilogorske županije. U središtu Općine – naselju Končanica smještena je općinska uprava u

kojoj djeluju:

- Načelnik Općine

- 2 zamjenika načelnika Općine

- Općinsko vijeće (12 članova, 1 predsjednik vijeća češke nacionalne manjine, 1

predstavnik srpske nacionalne manjine te 1 županijski vijećnik)

- Jedinstveni upravni odjel Općine Končanica

Unutarnja i vanjska koordinacija i suradnja Općine je na vrlo dobroj razini. Postoje pravila i

procedure koje osiguravaju učinkovito upravljanje i suradnju svih sektora, kako javnog, tako i

privatnog i civilnog sektora.

Na području Općine osnovani su mjesni odbori kao oblik neposrednog sudjelovanja miještana

u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad

miještana Općine. Na području Općine djeluje 7 mjesnih odbora: MO Končanica, MO Otkopi,

MO Daruvarski Brestovac, MO Šuplja Lipa, MO Dioš, MO Stražanac i MO Imsovac. Svi

mjesni odbori konstituirani su u veljači 2015. godine.

Slika 9.: Zgrada Općine Končanica


48

6.2. ODGOJNO-OBRAZOVNA INFRASTRUKTURA

Društvena briga o djeci predškolske dobi ostvaruje se od 90.-ih godina prošlog stoljeća u

Češkom dječjem vrtiću u naselju Končanica. Dječji vrtić pruža usluge primarnog odgoja i

obrazovanja djece prije polaska za jednu mješovitu grupu od 3 godine života do polaska u

školu. Trenutno u vrtiću ne postoje uvjeti za upis djece jasličke dobi, a u slučaju potrebe za

uvođenjem programa jaslica, mogućnost za proširenjem smještajnog kapaciteta vrtića postoji

ukoliko bi se izmjestio jedan razred osnovne škole. U tekućoj pedagoškoj godini, vrtić pohađa

19 djece, a za djecu se brinu 2 stručna djelatnika – odgojitelja te 1 pomoćno osoblje. Vrtić i

„mala škola“ smješteni su u prizemnoj zgradi u samom središtu naselja, a zgrada i oprema

vrtića vlasništvo su Općine Končanica. Roditeljima djece koja pohađaju vrtić Općina je

omogućila je sufinanciranje boravka djece u vrtiću.

Slika 10.: Zgrada Češkog dječjeg vrtića, Končanica

Djelatnost osnovnoškolskog obrazovanja na području Općine Končanica provodi se u

matičnoj Češkoj osnovnoj školi „Josip Ružička“ u naselju Končanica, te područnim školama

u naseljima: Daruvarski Brestovac, Stražanac i Dioš.

Kao godina osnivanja osnovne škole smatra se 1860. godina. Školu je izgradio grof Julijus

Janković, a prvotno se nalazila na mjestu današnjeg vrtića. Prvi učitelj bio je vojnik Juraj

Krenčić, a u prvoj godini škola je imala 97 učenika i učio se hrvatski jezik. Podučavanje

češkog jezika u Končanici počinje 1927. kada su organizirani prvi paralelni odjeli za nastavu

na češkom jeziku. 1944. godine Čehoslovačka zajednica snažno je doprinijela otvaranju češke

osnovne škole s četiri razreda. U školskoj godini 1955./56. škola je postala osmogodišnjom, te

je brojala 218. učenika. Nekoliko godina kasnije škola je postala središnja te je upravljala

okružnim školama. 1963. godine izgrađen je novi prostor za osnovnu školu, te od tada škola

nosi naziv nacionalnog heroja i zapovjednika Josefa (Josipa) Ružičke. U narednim godinama

više je puta uloženo u školu, posebice iz Fonda čehoslovačke udruge koja održava kontakte i

podržava udruge, organizacije i pojedince te njihove potomke koji potječu iz zemalja bivše

Čehoslovačke, a sada žive u inozemstvu.


49

Slika 10.: Češka osnovna škola Josipa Ružičke, Končanica

Odgojno obrazovni program u matičnoj i područnim školama danas provodi se za 132 učenika

u ukupno 16 razrednih odjela. Škola zapošljava ukupno 47 djelatnika, od čega je 34 učitelja te

13 pomoćno-tehničkih i administrativnih djelatnika. Već 9 godina u školi djeluje Učenička

zadruga „Radost“ s tri sekcije: Vrijedne ruke – sekcija matične škole, Spretne ruke – sekcija

PŠ Daruvarski Brestovac te Male ruke – sekcija PŠ Dioš, a učenici češke škole svake godine

sudjeluju na natjecanjima iz športa, geografije i književnosti, te na višednevnoj

izvanučioničnoj nastavi, organiziraju športske dane za sve učenike matične i područnih škola,

obilježavaju značajne dane kao što su Dan kruha, Mjesec hrvatske knjige, Eurospki dan

jezika, Međunarodni dan dječjih prava itd.

Broj učenika je iznimno mali na ukupan broj stanovnika Općine Končanica te iznosi svega 5,5

% ukupnog broja stanovnika. Kroz protekle godine uočeno je konstantno smanjenje broja

učenika koje je vjerojatno proporcionalno i smanjenju broja stanovnika u Općini, a u

usporedbi s brojem učenika u školskoj godini 2004./2005. broj učenika smanjio se za 20%.

Tablica 8.: Broj djece koja pohađaju osnovnu školu po godinama

Školska godina Broj upisane djece

2014./2015. 143

2015./2016. 142

2016./2017. 139

2017./2018. 132

Izvor: Češka osnovna škola „Josip Ružička“, Končanica


50

Obzirom na mali broj učenika koji pohađaju područne osnovne škole, te činjenicu da se u

proteklih 12 godina u područnoj školi Daruvarski Brestovac broj učenika dvostruko smanjio,

ugrožen je i opstanak područnih odjeljenja.

Tablica 9.: Broj učenika, odjela i zaposlenih u matičnoj i područnim školama

Osnovna škola Br.

učenika

Br.

odjela

Prosječan br.

učenika/odjel Zaposleni

Učitelji Ostali Ukupno

Češka osnovna škola

Josipa Ružičke

Končanica (matična) 95 11 8,64 27 10 37

Područna škola Dioš 20 2 10 3 1 4

Područna škola

Daruvarski

Brestovac 13 2 6,5 3 1 4

Područna škola

Stražanac 4 1 4 1 1 2

Ukupno 132 16 8,25 34 13 47

Izvor: Češka osnovna škola „Josip Ružička“, Končanica

6.3. ZDRAVSTVENA I SOCIJALNA ZAŠTITA

Na području Općine Končanica zdravstvena zaštita osigurana je putem ambulanti Doma

zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije koje se nalaze u Končanici i to ambulanta opće

medicine u kojoj radi jedan tim liječnika i medicinske sestre, te jedna stomatološka ordinacija

sa stomatologom i medicinskom sestrom.

Veterinarsku djelatnost na području Općine Končanica obavlja veterinarska ambulanta

veterinarske stanice Daruvar d.o.o.

Za pružanje socijalne zaštite nadležan je Centar za socijalnu skrb Daruvar a koji provodi

socijalnu skrb, upotpunjuje funkciju vlastite obitelji i to, prije svega, u organiziranju

stanovanja, prehrane, zdravstvene zaštite, čuvanja i njege kroz trajnu ili jednokratnu

financijsku pomoć. Centar za socijalnu skrb vodi socijalno zaštitnu djelatnost u predmetima

braka i obitelji, roditeljske skrbi, skrbništva, posvojenja, te poslove savjetovališta i stručno

analitičke poslove.

Na području Općine postoji jedan objekt za smještaj starijih i nemoćnih „Mihalec“. Objekt se

nalazi u privatnom vlasništvu, a ukupni kapacitet doma je 9 korisnika. Postojeći objekt ne

može zadovoljiti trenutne potrebe, te je potrebno osigurati dodatne kapacitete za skrb i njegu

osoba treće životne dobi.


51

6.4. ŠPORTSKO-REKREATIVNI SADRŽAJI

Športsku infrastrukturu Općine Končanica čine: 3 nogometna igrališta u sklopu nogometnih

klubova u Končanici, Imsovcu i Daruvarskom Brestovcu, prostor streljane u Končanici,

novoizgrađena školsko-športska dvorana u Končanici, asfaltirana igrališta u Končanici ispred

športske dvorane, asfaltirana igrališta u sklopu Područne škole Dioš te asfaltirana igrališta u

Daruvarskom Brestovcu pored nogometnog igrališta.

Za najmlađe stanovnike Općine Končanica uređena su dječja igrališta u sklopu Češkog

dječjeg vrtića Končanica te u blizini Vatrogasnog doma u Končanici. U svrhu daljnjeg

unaprjeđenja sadržaja za djecu, Općina Končanica planira obnovu i uređenje dječjih igrališta i

u ostalim naseljima kako slijedi: u Daruvarskom Brestovcu (u okviru poslovne zgrade),

Stražancu (uz mjesni dom), Imsovcu (uz mjesni dom) te u Šupljoj Lipi.

Na području Općine Končanica djeluju 4 nogometna kluba: NK „Ribar“ Končanica, NK

„Mladosr“ Daruvarski Brestovac, NK „Imsovac“ Imsovac, NK „Dinamo Šuplja Lipa - Dioš“

te Streljačko društvo Končanica. Obzirom na tradiciju ribarstva i značajne ribnjačarske

površine, iznenađujuće je što na području Općine Končanica nema niti jedne udruge

sportskog ribolova, a registrirano je samo jedno lovačko društvo „Vidra“ Končanica-

Daruvarski Brestovac. Na području Općine Končanica u području športa registriran je i

Kasački klub Daruvar u Pehovcu.

6.5. VATROGASNI I DRUŠTVENI DOMOVI

Društveni domovi obogaćuju društveni život stanovnika na području Općine na način da

osiguravaju prostor za organiziranje različitih manifestacija, te isto tako osiguravaju prostor

za rad udruga. Na području Općine nalaze se 3 objekta društvenih domova koji služe za

potrebe mještana i to: Hrvatski seljački dom Stražanac, Mjesni dom Otkopi i Češki dom

Daruvarski Brestovac.

Osim društvenih domova na području Općine nalazi se 4 objekta vatrogasnih domova koji

prvenstveno služe obavljanju djelatnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava u svakom od

naselja, ali i za potrebe mještana: Vatrogasni dom Stražanac, Vatrogasni dom Daruvarski

Brestovac, Vatrogasni dom Šuplja Lipa te Vatrogasni dom Končanica.

Svi navedeni domovi su adaptirani, a potrebno je samo njihovo daljnje održavanje. Prostori

domova u Stražancu, Imsovcu i Otkopima koriste grijanje na drva, dok je u ostalima

instalirano centralno grijanje.


52

6.6. VJERSKE ZAJEDNICE

Na području Općine Končanica osnovana je jedna katolička župa. Katolička crkva Uznesenja

Blažene Djevice Marije dominira središtem Končanice, koja je zbog svojih izrazitih kvaliteta

proglašena kulturnim dobrom nacionalnog i regionalnog značenja i stavljena pod zaštitu

Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture. U blizini župne crkve nalazi se i župni dvor.

U Diošu djeluje katolički red salezijanaca, dvorac Dioš spomenik graditeljske kulturne baštine

u njihovom je vlasništvu, s okolnom šumom i zelenim rekreacijskim površinama čini

jedinstvenu cjelinu koja je, također, zbog svojih izrazitih kvaliteta evidentirana kao kulturno

dobro nacionalnog i regionalnog značenja pri Konzervatorskm odjelu Ministarstva kulture.

Na području Općine Končanica izgrađene su građevine pravoslavne crkve - nalaze se u

naselju Daruvarski Brestovac i Imsovac, kao parohijska crkva.

Prema vjeroispovijesti najveći broj stanovnika Općine Končanica su katolici (88,01%),

slijede pravoslavci (7,58%), a vrlo mali broj se izjašnjava kao protestanti i ostali kršćani te

agnostici i ateisti.

Tablica 10.: Struktura stanovništva prema vjeroispovijesti u Općini Končanica

Vjerska opredjeljenost Broj stanovnika Udio u ukupnom broju

stanovnika

Katolici 2.077 88,01%

Pravoslavci 179 7,58%

Protestanti 6 0,25%

Ostali kršćani 20 0,85%

Muslimani - -

Židovi - -

Istočne religije - -

Ostale religije, pokreti

i svjetonazori 2 0,08%

Agnostici i skeptici 6 0,25%

Nisu vjernici i ateisti 27 1,14%

Ne izjašnjavaju se 39 1,65%

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.


53

6.7. KULTURA

Na području Općine Končanica aktivno djeluju dvije Češke Besede u Končanici i

Daruvarskom Brestovcu, koje njeguju izvorni i stilizirani folklor, limenu glazbu, običaje

češke manjine, a djeluju i kroz dramsku sekciju. Svoj rad predstavljaju javnim nastupima na

priredbama i smotrama, a vrlo dobro surađuju s drugim Češkim Besedama i drugim KUD-

ovima u Hrvatskoj i Češkoj.

Osim navedenih Čeških Beseda, akivan je i HKUD „Pougarje“ iz Daruvarskog Brestovca koji

također njeguje tradicijske običaje, pjesme i plesove pougarske.

Osim navedenih kulturno-umjetničkih društava aktivni su još umirovljenici kroz svoju udrugu

te Mažoret klub „Vila Rosa“ Končanica koji sudjeluju u kulturnim djelatnostima Općine.

Učenici osnovne škole sudjeluju u kulturnim djelatnostima kroz literarnu i slične družine. Ove

družine uvježbavaju programe koji se koriste na natjecanjima “Lidrano” i prigodnim

blagdanskim obilježjima u mjestu rada škole.

6.8. UDRUGE

Udruge su važan čimbenik društvenog života, a spektar pitanja kojima se bave je širok.

Osnivaju se kao oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih odnosno pravnih

osoba, te kroz svoje djelovanje unapređuju kvalitetu društvenog sadržaja, zauzimaju se za

zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode, društveni razvoj, očuvanje tradicije i

sl. te na taj način pozitivno utječu na trajne društvene promjene u lokalnoj zajednici.

Prema podacima Registra udruga iz studenog 2017. godine na području Općine Končanica

registrirano je 22 udruge.

Iz Tablice 11. vidljivo je da udruge s područja Općine Končanica obuhvaćaju 14 različitih

djelatnosti, od kojih su najzastupljnije udruge iz djelatnosti sporta, zatim slijede udruge iz

kulture i umjetnosti, tehničke udruge, zaštita i spašavanje, ljudska prava, te socijalne

djelatnosti. Mnoge udruge nemaju sustavne izvore financiranja, te svoje programe i aktivnosti

uglavnom provode volonterski uz pojedinačna pokroviteljstva ili se financiraju iz proračuna

Općine i članarina.

Jedan od temeljnih problema „ovisnosti“ o proračunu jedinica lokalne samouprave je manjak

znanja, vještina i kapaciteta općenito u udrugama o pisanju projekata i vođenje aktivne

politike samoodrživosti. Članovi udruga nisu dovoljno informirani i obučeni za korištenje

mogućnosti financiranja iz nacionalnih i europskih izvora.


54

Tablica 11.: Popis udruga registriranih na području Općine Končanica

Redni broj Naziv udruge Područje djelovanja

1. NOGOMETNI KLUB "DINAMO ŠUPLJA

LIPA-DIOŠ" ŠPORT

2. ČEŠKA BESEDA KONČANICA KULTURA I UMJETNOST;

ETNIČKA

3. VATROGASNA ZAJEDNICA OPĆINE

KONČANICA

TEHNIČKA;

ZAŠTITA I SPAŠAVANJE

4. DOBROVOLJNO VATROGASNO

DRUŠTVO STRAŽANAC

TEHNIČKA;


5. UDRUGA UZGAJIVAČA KASAČKIH

KONJA GOSPODARSKA

6. KASAČKI KLUB DARUVAR ŠPORT;

NOMENKLATURA ŠPORTOVA

7. NOGOMETNI KLUB "RIBAR" ŠPORT;


8. MAŽORET KLUB "VILA ROSA"

KONČANICA KULTURA

9.

HRVATSKO KULTURNO-UMJETNIČKO

DRUŠTVO "POUGARJE" DARUVARSKI

BRESTOVAC

KULTURA; UMJETNOST;

MEĐUNARODNA SURADNJA;

LJUDSKA PRAVA

10. ČEŠKA BESEDA DARUVARSKI

BRESTOVAC

KULTURA; UMJETNOST;

MEĐUNARODNA SURADNJA;

LJUDSKA PRAVA


DRUŠTVO KONČANICA

TEHNIČKA;


12. NOGOMETNI KLUB "IMSOVAC" ŠPORT

13. STRELJAČKO DRUŠTVO "KONČANICA"

KONČANICA ŠPORT;


14. MATICA UMIROVLJENIKA OPĆINE

KONČANICA

KULTURA I UMJETNOST; LJUDSKA

PRAVA; SOCIJALNA DJELATNOST;

ZAŠTITA ZDRAVLJA


DRUŠTVO ŠUPLJA LIPA

TEHNIČKA;


16. NOGOMETNI KLUB "MLADOST" ŠPORT;


17.

INDUSTRIJSKO DOBROVOLJNO

VATROGASNO DRUŠTVO

RIBNJAČARSTVO KONČANICA

TEHNIČKA

18.

LOVAČKA UDRUGA ZA UZGOJ, ZAŠTITU

I LOV DIVLJAČI "VIDRA" KONČANICA-

BRESTOVAC

GOSPODARSTVO;

ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE

19.

STOČARSKO-RATARSKA UDRUGA

"TOPLICA", UDRUGA ZA RAZVOJ I

UNAPREĐENJE PROIZVODNJE

KVALITETNE STOKE I RATARSKIH

KULTURA

POLJOPRIVREDNA

20. UDRUGA DRAGOVOLJACA NARODNE

ZAŠTITE '91 OPĆINA KONČANICA

SOCIJALNA;

ZAŠTITA OKOLIŠA I PRIRODE;

BRANITELJI I STRADALNICI;

UDRUGE DOMOVINSKOG RATA

21.

UDRUGA UMIROVLJENIKA EUROPSKIH

INTEGRACIJA ZA PROMICANJE

LJUDSKIH PRAVA DARUVAR

LJUDSKA PRAVA


DRUŠTVO DARUVARSKI BRESTOVAC

TEHNIČKA;


Izvor: Registar udruga; stanje na dan: 15.11.2017.; web: https://registri.uprava.hr/#!udruge

https://registri.uprava.hr/#!udruge


55

Velika aktivnost udruga u području kulture i športa dobar je zalog za svijetlu budućnost u

kreiranju projekata iz tih područja. Organizacije civilnog društva trebale bi, između ostalog,

imati posredničku ulogu. One popunjavaju prostor između pojedinca, institucija države i

tržišta, organiziraju pojedince te prenose i zastupaju njihove interese.


56

7. KULTURNO-POVIJESNA I PRIRODNA BAŠTINA

Prirodno i kulturno-povijesno nasljeđe predstavlja iznimno vrijedan dio prostora i identiteta

Općine. Općina Končanica ima bogato, vrijedno i relativno dobro očuvano prirodno,

kulturno-povijesno i tradicijsko nasljeđe, koje Općini daje kvalitetne razvojne perspektive i

šanse, i treba postati osnova njezine prepoznatljivosti.

7.1. KULTURNA BAŠTINA

Pregled spomeničkih skupina inventariziranih na području Općine:

KRAJOLICI:

Kulturni krajolik:

➢ Bilogora - Papuk (regionalno značenje - II. kategorija) - evidentirano

➢ Dolina rijeke Ilove (regionalno značenje - II. kategorija) - evidentirano

Kultivirani krajolik

➢ Ribnjaci Ilove (regionalno značenje - II. kategorija) - evidentirano

SPOMENIČKA PODRUČJA I CJELINE:

Povijesna naselja i dijelovi naselja - Naselja seoskih obilježja:

➢ Daruvarski Brestovac - mala cjelina u središtu naselja između katoličke i pravoslavne

kapele, potez ruralne arhitekture - evidentirano

➢ Imsovac - mala aglomeracija tradicijske arhitekture grupirana oko kapele -

evidentirano

➢ Končanica - planirana matrica naselja, središte naselja sa crkvom, starim

mljekarstvom i dr. prizemnicama javnog sadržaja oko raskrižja – evidentirano

Arheološki lokaliteti i zone:

➢ Daruvarski Brestovac - Kamenik (Staro polje) – Toplica - evidentirano

➢ Končanica – Zidina - evidentirano

➢ Otkopi - Stari dvorac - evidentirano


57

POJEDINAČNA NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA:

Sakralne građevine:

Crkve (župne, parohijske i crkve reformiranih)

➢ Daruvarski Brestovac - Evangelička crkva - evidentirano

➢ Končanica - župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – zaštićeno kulturno

dobro, oznaka dobra: Z-2854 (sakralna graditeljska baština)

Filijalne crkve i kapele

➢ Daruvarski Brestovac - pravoslavna filijalna crkva sv. Petra i Pavla - evidentirano

➢ Daruvarski Brestovac - pravoslavna kapela sv. Jovana Zlatoustog - evidentirano

➢ Imsovac - pravoslavna filijalna crkva Pokrova Bogorodice - evidentirano

Stambene građevine

➢ Dioš - dvorac Marijin dvor – zaštićeno kulturno dobro, oznaka dobra: Z-3074 (profana

graditeljska baština)

Gospodarske građevine

➢ Končanica – stara mljekara - evidentirano

Povijesno - memorijalni spomenici

➢ Končanica - grob narodnog heroja Josefa Ružičke - R 181

➢ Šuplja Lipa - skupna grobnica boraca NOR-a - R 193

7.2. PRIRODNA BAŠTINA

Pregled prirodne baštine na području Općine

ZAŠTIĆENI KRAJOLIK:

Značajni krajobraz:

➢ "Ribnjaci Končanica" (cca 1.644,93 ha) - veliki šaranski ribnjaci izgrađeni u naplavnoj

nizini Ilove, a koji su i značajni ornitološki lokalitet osobito važan za seobe.

Park šuma:

➢ Končanica – uz dvorac Marijin dvor u Diošu


58

EKOLOŠKA MREŽA NATURA 2000

Natura 2000 je ekološka mreža sastavljena od područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i

stanišnih tipova Europske unije. Njezin cilj je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje

više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova.

Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 30.000 područja na gotovo 20% teritorija EU

što je čini najvećim sustavom očuvanih područja u svijetu.

U ekološkoj mreži NATURA 2000 evidentirane su sljedeća područja koja se nalaze na

području Općine Končanica:

HR1000010 Poilovlje s ribnjacima – područje značajno za očuvanje i ostvarivanje

povoljnog stanja divljih ptica (POP) od interesa za EU, te područje značajno za očuvanje

migratornih ptica s ukupno evidentiranih 78 vrsta ptica.

HR2000437 Ribnjaci Končanica - područje značajno za očuvanje i ostvarivanje povoljnog

stanja drugih divljih i ugroženih vrsta i njihovih staništa (POVS), kao i prirodnih stanišnih

tipova od interesa za Europsku uniju. Na području ribnjaka Končanica evidentirane su

sljedeće ugrožene vrste: žuti mukač (Bombina variegata), crveni mukač (Bombina bombina),

barska kornjača (Emys orbicularis), euroazijska vidra (Lutra lutra) te amfibijska staništa

Isoeto-Nanojuncetea (3130).

HR2001216 Ilova – područje značajno za vrste i stanišne tipove (POVS) gdje su evidentirane

sjedeće ugrožene vrste: crveni mukač (Bombina bombina), euroazijska vidra (Lutra lutra),

dabar (Castor fiber), dunavska paklara (Eudontomyzon vladykovi), zlatni vijun (Sabanejewia

balcanica) te gavčica (Rhodeus amarus).

Slika 11.: Područje NATURA 2000 na području Općine Končanica

Izvor: Ekološka mreža NATURA 2000; web stranica:

http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2000437

http://eunis.eea.europa.eu/species-names-result.jsp?&pageSize=10&scientificName=Bombina+variegata&relationOp=2&typeForm=0&showGroup=true&showOrder=true&showFamily=true&showScientificName=true&showVernacularNames=true&showValidName=true&searchSynonyms=true&sort=2&ascendency=0

http://eunis.eea.europa.eu/species-names-result.jsp?&pageSize=10&scientificName=Bombina+bombina&relationOp=2&typeForm=0&showGroup=true&showOrder=true&showFamily=true&showScientificName=true&showVernacularNames=true&showValidName=true&searchSynonyms=true&sort=2&ascendency=0

http://eunis.eea.europa.eu/species-names-result.jsp?&pageSize=10&scientificName=Emys+orbicularis&relationOp=2&typeForm=0&showGroup=true&showOrder=true&showFamily=true&showScientificName=true&showVernacularNames=true&showValidName=true&searchSynonyms=true&sort=2&ascendency=0

http://eunis.eea.europa.eu/species-names-result.jsp?&pageSize=10&scientificName=Bombina+bombina&relationOp=2&typeForm=0&showGroup=true&showOrder=true&showFamily=true&showScientificName=true&showVernacularNames=true&showValidName=true&searchSynonyms=true&sort=2&ascendency=0

http://natura2000.eea.europa.eu/Natura2000/SDF.aspx?site=HR2000437


59

8. SWOT ANALIZA

SWOT analiza daje ocjenu snaga i slabosti te prilika i prijetnji bitnih za razvoj svakog od

ključnih društveno-gospodarskih područja Općine, kao i Općine u cjelini. SWOT analiza

izrađena je na temelju analize stanja Općine Končanica, a sadrži identificirane SNAGE koje

predstavljaju područja, resurse i sposobnosti unutar Općine na koje se ona može osloniti u

razvoju, s najvećim mogućnostima za uspjeh. Identificirane SLABOSTI ukazuju koja

područja, resurse i sposobnosti unutar Općine ograničavaju ili onemogućuju njezin razvoj.

PRILIKE ukazuju na područja, resurse i sposobnosti koje su izvan kontrole Općine, a koje bi

ona mogla iskoristiti za svoj daljnji razvoj (povećati snage i/ili smanjiti slabosti). PRIJETNJE

predstavljaju područja, resurse i sposobnosti izvan kontrole Općine koje mogu ugroziti njezin

razvoj (smanjiti snage i/ili povećati slabosti).

Kako bi se stvorili dobri temelji za određivanje razvojnih pravaca, u SWOT analizi je

obuhvaćeno više tematskih cjelina:

1. GOSPODARSTVO (Poduzetništvo i obrtništvo; Poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo;

Turizam)

2. INFRASTRUKTURA I OKOLIŠ (Prometna infrastruktura; Komunalna infrastruktura

i okoliš)

3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI (Društvena infrastruktura; Neprofitne organizacije,

kultura i šport)

Shematski prikaz 3.: Matrica SWOT analize

Pomažu ostvariti

ciljeve

Štete ostvarenju

ciljeva

UN

UT

AR

NJE

OK

RU

ŽE

NJE

Strenghts

(SNAGE)

Weaknesses

(SLABOSTI)

VA

NJS

KO

OK

RU

ŽE

NJE

Opportunities

(PRILIKE)

Snage

(PRIJETNJE)

Izvor: Izrada autora


60

SNAGE SLABOSTI

GOSPODARSTVO

▪ Aktivnost 30 poslovnih subjekata na

području Općine

▪ Tradicija građevinske i zanatske

djelatnosti ( Visokogradnja; Tesarstvo;

Unutarnji radovi, Proizvodnja drvene i

metalne galanterije, Uslužne djelatnosti –

automehanika, instalaterstvo; = ukupno

15 tvrtki i obrta)

▪ Položaj Općine na važnom europskom

prometnom pravcu E661 Mađarska - BiH

i pravcu državne ceste D5 Virovitica –

A3 čvor Okučani

▪ Prepoznata važnost stvaranja preduvjeta

za privlačenje investicija i strateškog

planiranja gosp. razvoja Općine

▪ Postojanje značajnog potencijala među

mladom populacijom

▪ Tendencija poduzetnika i obrtnika za

unaprjeđenjem i očuvanjem zanatskih

djelatnosti

▪ Planirana izgradnja poduzetničke zone u

budućnosti (u naselju Končanica uz cestu

D5)

▪ Značajan udio obradivih poljoprivrednih

površina u ukupnoj površini Općine -

7.008 ha ili 82,97% ukupne površine

Općine

▪ Aktivnost 462 poljoprivrednih

gospodarstava na 3.362,48 ha

poljoprivrednog zemljišta

▪ Kvalitetne poljoprivredne površine

(vrijedna tla) - značajan potencijal za

razvoj poljoprivrede, posebice ekološke

▪ Tradicija proizvodnje ratarskih kultura,

stočarstva i ovčarstva

▪ Aktivna stočarsko-ratarska udruga

„Toplica” za razvoj i unaprjeđenje

stočarstva i ratarstva

▪ Značajne ribnjačarske površine (ukupno

1.474 ha) - Dugogodišnja tradicija uzgoja

konzumne ribe na 943 ha površine, bez

zagađivača te novim tehnologijama

mriještenja

▪ Ribnjačarstvo Končanica d.d. (46

radnika) – potencijalni “generator” novih

radnih mjesta

▪ Vrlo dobra kvaliteta i zdravstveno stanje

šumskog resursa (površine 1.061 ha) /

Blizina sirovine za razvoj

GOSPODARSTVO

▪ Nedostatak poslovnih subjekata iz

kategorije srednjih i velikih poduzeća koji

bi zapošljavao značajniji broj radnika

▪ Nedostatak radnih mjesta

▪ Nedovoljno iskorištene mogućnosti

financiranja poduzetničkih projekata

sredstvima EU fondova

▪ Potreba intenziviranja marketinških

aktivnosti poduzeća

▪ Nedostatak poduzetničke infrastrukture -

poduzetničke zone

▪ Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

zemljišta predviđenog za izgradnju

poduzetničke zone – trenutno je u

vlasništvu fizičkih osoba i potrebno ga je

otkupiti

▪ Nedovoljna informiranost mladih o

mogućnostima pokretanja poduzetništva

▪ Opadanje interesa mladih za pojedinim

obrtničkim (zanatskim) zanimanjima

▪ Inercija i nedostatak odvažnosti za

pokretanje poduzetništva

▪ Nedovoljno iskorišten potencijal

obradivih poljoprivrednih površina

(obrađuje se 48% površine ukupnog

obradivog poljoprivrednog zemljišta)

▪ Rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta

– značajan broj parcela manjih od 1 ha

▪ Nedostatak inovativnosti u odabiru

poljoprivrednih kultura

▪ Potreba jačeg ulaganja u finalizaciju

poljoprivrednih proizvoda

▪ Slaba financijska moć PG-a za ulaganje u

proširenje proizvodnje, specijalizaciju i

preradu te usklađivanje proizvodnje s

važećim poljoprivrednim standardima

▪ Nedovoljna iskorištenost programa za

ruralni razvoj

▪ Potreba edukacije i savjetovanja

poljoprivrednih proizvođača

▪ Nedovoljna umreženost poljoprivrednih

proizvođača (međusobno) i turizma

▪ Nezainteresiranost mladih za bavljenje

poljoprivredom

▪ Nedostatak tržišne infrastrukture za

poljoprivredne proizvode (npr. hladnjača,

mini mljekara, pakirnica, sušara i sl.)

▪ Potreba konstantnog ulaganja u

proizvodne kapacitete i kompletnu


61

drvoprerađivačke industrije

▪ Lovno područje s raznovrsnim fondom

divljači ( 3 zajednička lovišta i 1 državno

lovište s uzgajalištem divljači)

▪ Aktivna Udruga za uzgoj, zaštitu i lov

divljači „Vidra”

▪ Postojeća sportsko-rekreacijska ponuda:

uređen ribnjak za sportski ribolov (27 ha)

s bogatim ribljim fondom, ugostiteljskim

objektom, pečenjarom i drvenim

sjenicama s klupama

▪ Postojeća kulturna ponuda:

Manifestacije visoke sadržajnosti i

visoke kvalitete programa –

Tradicionalne maškare, Tradicionalni

festival dječje češke pjesme, Dan češke

kulture, Međunarodna koševina (košnja)

Kulturna baština – Bogatstvo tradicija i

običaja manjina, Dvorac Marijin dvor u

Diošu, Crkva Uznesenja BDM, manje

aglomeracije tradicijske arhitekture,

arheološki lokaliteti Kamenik i Varošina,

stari dvorac u Otkopima, pravoslavne

građevine

▪ Vrijedna prirodna baština: Ribnjaci -

izuzetno vrijedan ornitološki lokalitet, te

stanište zaštićenih životinjskih vrsta

▪ Interesantna lovna područja (zajednička

lovišta: Poljodar-Sovjak, Toplica,

Đurđička te državno lovište s

uzgajalištem divljači Končanica) – lovni

turizam

▪ U pripremi razvoj projekta “Pehovac” –

obnova postojećeg seosokog imanja u

najveći OPG s ciljem razvoja raznovrsnih

turističkih proizvoda s fokusom na eno-

gastro programe

▪ Brojni OPG-i na području Općine

▪ Aktivna udruga uzgajivača kasačkih

konja – mogućnost razvoja nove

turističke ponude – jahanje

INFRASTRUKTURA I OKOLIŠ

▪ Kontinuirano ulaganje u održavanje i

modernizaciju nerazvrstanih cesta i

poljskih puteva, te izgradnju cijevnih

propusta i mostova

▪ Korištenje programa zapošljavanja

“Javni radovi” za održavanje javnih

površina, groblja, poljskih puteva i

nerazvrstanih cesta

▪ Postojanje groblja s mrtvačnicama u 4

naselja

infrastrukturu ribnjaka

▪ Nedovoljno iskorišteni brojni potencijali

za razvoj turizma

▪ Nedostatak, odn. nepostojanje smještajnih

kapaciteta

▪ Potreba jačeg ulaganja u razvoj turističke

infrastrukture (tematske i poučne staze,

biciklističke staze, muzeji, galerije i sl.)

▪ Potreba intenzivnijeg planiranja razvoja

turizma

▪ Nedostatak potpornih subjekata u turizmu

(TZ Općine) ili udruge za razvoj turizma

Općine Končanica

▪ Zapuštenost dvoraca – potrebna značajna

ulaganja u njihovu obnovu / Dvorac

Marijin dvor u Diošu vlasništvo je

Hrvatske selezijanske provincije

▪ Potreba ulaganja u obnovu tradicijske

arhitekture

▪ Nedovoljna umreženost poljoprivrede i

turizma

▪ Potreba jače promocije postojeće

turističke ponude


▪ Potrebna ulaganja u izgradnju i sanaciju

županijskih i lokalnih cesta

▪ Potreba ulaganja u izgradnju

nerazvrstanih cesta koja spajaju naselja:

Končanica – Končanički Vinogradi,

Končanica-Boriš, Daruvarski Brestovac –

Brestovačka Brda, Šuplja Lipa – Cigan

Breg

▪ Potreba izgradnje nogostupa uz cestu D5

(kroz cijelo naselje Končanica) te u

naseljima: Šuplja Lipa, Stražanac,

Imsovac

▪ Potreba ulaganja u modernizaciju javne

rasvjete – visoki troškovi javne rasvjete

▪ Potreba dovršetka izgradnje vodovodne

mreže u preostalom dijelu naselja

Brestovačka Brda

▪ Potreba ulaganja u izgradnju sustava

odvodnje u svim naseljima

▪ Obveza sufinanciranja sanacije

odlagališta otpada u Daruvaru

▪ Potreba usklađivanja Plana gospodarenja

otpadom sa Strategijama i Planovima više

razine


62

▪ Zadovoljavajuće stanje elektroopskrbne i

plinoopskrbne mreže

▪ Provedena javna rasvjeta u svim

naseljima

▪ Visoka razina izgrađenosti

vodoopskrbnog sustava

▪ Organizirano prikupljanje i odvoz

komunalnog otpada

▪ Postavljeno 6 zelenih otoka za

razvrstavanje otpada

▪ Sanirana sva divlja odlagališta na

području Općine

DRUŠTVENE DJELATNOSTI I

INFRASTRUKTURA

▪ Dostupna odgojno-obrazovna

infrastruktura – Češka osnovna škola

Josipa Ružičke (matična + 3 područne) i

Češki dječji vrtić

▪ Brojnost i visoka razina uređenosti

društvenih i vatrogasnih domova

▪ Uređena dva dječja igrališta u naselju

Končanica

▪ Postojanje vanjskih sportskih terena (u 3

naselja) te nogometnih igrališta (u 3

naselja)

▪ Uređen prostor streljane

▪ Izgrađena školsko-športska dvorana u

naselju Končanica

▪ Planirana obnova i uređenje dječjih

igrališta u Daruvarskom Brestovcu,

Stražancu, Imsovcu te Šupljoj Lipi

▪ Dostupnost osnovne zdravstvene zaštite

na području Općine (ordinacija opće

prakse, stomatološka ordinacija,

veterinarska stanica)

▪ 21 aktivna udruga na području Općine (4

kulturno-umjetničke, 6 športskih, 1

lovačka, 2 udruge umirovljenika, 5

vatrogasnih i druge)

▪ Prepoznatljivost udruga u lokalnoj

javnosti

▪ Podrška lokalne zajednice udrugama i

njihovim inicijativama


INFRASTRUKTURA

▪ Potreba kontinuiranog ulaganja u

izgradnju i obnovu dječjih i športskih

igrališta

▪ Potreba kontinuiranog održavanja dječjeg

vrtića i društvenih domova

▪ Nepostojanje jasličkog programa u

dječjem vrtiću

▪ Nedostatak kapaciteta za smještaj i brigu

starih i nemoćnih

▪ Ograničena financijska sredstva udruga

▪ Financijska ovisnost udruga o proračunu,

članarinama i donacijama

▪ Potreba ulaganja u znanja, vještine i

kapacitete udruga vezano za izradu

projekata i vođenje aktivne politike

samoodrživosti

▪ Nedovoljna informiranost udruga o

mogućnostima korištenja nacionalnih i

EU sredstava za financiranja projekata

udruga – nedostatak vremena za

proučavanje mogućnosti

▪ Nedovoljno osigurana vidljivost rada

udruga – nedostatak web stranica udruga

PRILIKE PRIJETNJE

GOSPODARSTVO

▪ Dostupnost edukacija i radionica

namijenjenih poduzetnicima i obrtnicima

▪ Jače korištenje programa cjeloživotnog

učenja / ulaganje u edukaciju i

GOSPODARSTVO

▪ Nedostatak kompetentne radne snage

▪ Zakonski okvir

▪ Spora državna administracija i

dugotrajnost postupaka


63

profesionalni razvoj zaposlenika

▪ Mogućnost korištenja strukturnih

fondova za poticanje i jačanje MSP te

izgradnju i razvoj poduzetničkih zona

▪ Modernizacija poslovanja i proizvodnje

▪ Maksimalan intenzitet potpora za

projekte mladih poduzetnika – 100%

▪ Mogućnost korištenja povoljnih ESIF

zajmova za sufinanciranje odobrenih

projekata poduzetnika

▪ Dostupnost povoljnih kreditnih linija za

poduzetništvo mladih (HBOR)

▪ Rast potražnje za domaćim i ekološkim

proizvodima

▪ Jačanje razvoja prerade na OPG-ima

▪ Mogućnost registriranja dopunskih

djelatnosti (ljekovito bilje, uzgoj drveća i

grmlja, hortikultura, proizvodnja

tjestenine, kruha, kolača, suhomesnatih

proizvoda i sl.) te orijentacija na

dohodovnije poljoprivredne kulture

▪ Mogućnost korištenja EPFRR-a

(Modernizacija i povećanje

konkurentnosti OPG-a,; Povećanje

dodane vrijednosti poljoprivrednim

proizvodima; Modernizacija tehnologija,

strojeva, alata i dr.)

▪ Mogućnost organiziranja sajmova /

lokalnih tržnica poljoprivrednih

proizvoda

▪ Mogućnost osnivanja poljoprivredne

zadruge – razvoj poljoprivredne tržišne

infrastrukture

▪ Mogućnost korištenja Programa ruralnog

razvoja za:

▪ Ulaganja u šumarske tehnologije, preradu

i marketing šumskih proizvoda

▪ Ulaganja u obnovu ribnjaka i preradu u

akvakulturi

▪ Rastući trendovi u povezivanju

poljoprivrede, turizma, prirode i

rekreacije – povećana potražnja za

ruralnim turizmom

▪ Mogućnost korištenja ESI fondova i

nacionalnih programa za razvoj i

unaprjeđenje turizma, turističke

infrastrukture, MSP u turizmu te

inovativnih turističkih proizvoda

▪ Sustavno osmišljavanje turističkog

razvoja cjelovite destinacije Grada

Daruvara i susjednih Općina zajedno s

Općinom Končanica kroz „Master plan

razvoja turizma za područje Daruvar-

Papuk”

▪ Emigracija mladih i obrazovanih ljudi

▪ Usporen razvoj poduzetničke zone

▪ Visoki troškovi izgradnje i opremanja

poduzetničke zone - nedostatak

financijskih sredstava

▪ Nerješenost imovinsko-pravnih odnosa

poljoprivrednih zemljišta – uskraćena

mogućnost apliciranja na natječaje za

dobivanje potpora

▪ Usporen proces okrupnjavanja


▪ Elementarne nepogode

▪ Nestabilnost tržišta i cijena


▪ Niske otkupne cijene primarnih


▪ Staračka poljoprivredna domaćinstva koja

nisu u mogućnosti obrađivati zemlju, a

istu ne žele prodati ili dati u zakup

▪ Štetne posljedice konvencionalne

poljoprivredne proizvodnje na okoliš

▪ Nekontrolirana sječa privatnih šuma,

nezakonite aktivnosti otuđenja drva,

devastacija puteva i cesta

▪ Dugotrajnost razvoja i unaprjeđenja

prometne i komunalne infrastrukture

▪ Izostanak održivog upravljanja kulturnim

i prirodnim resursima

▪ Izostajanje investicijskih turističkih

projekata uslijed neriješenih imovinsko-

pravnih odnosa i visokih troškova

investicije


▪ Nedostatak financijskih sredstava

Županijske uprave za ceste BBŽ za

izgradnju i sanaciju županijskih i lokalnih

cesta

▪ Disperzna naseljenost (Boriš: 8

stanovnika, Brestovačka Brda:

33stanovnika, Otkopi: 71 stanovnik) -

otežavajuća okolnost u razvoju

infrastrukture

▪ Visoki troškovi izgradnje i održavanja

komunalne infrastrukture

▪ Štetni utjecaj na okoliš dugotrajno

neadekvatne ili nepostojeće

kanalizacijske mreže

▪ Pojava novih divljih odlagališta


64

▪ Mogućnost korištenja Programa ruralnog

razvoja 2014.-2020. za razvoj

nepoljoprivrednih djelatnosti - ruralnog

turizma


▪ Rekonstrukcija državne ceste D5 u sklopu

Programa “BETTERMENT” – planirana

obnova ceste, izgradnja nogostupa te

kružnog toka u centru naselja Končanica

▪ Mogućnost financiranja projektno-

tehničke dokumentacije i izgradnje

nerazvrstanih cesta s popratnim

sadržajima kroz Program ruralnog

razvoja – intenzitet potpore do 100%

prihvatljivih troškova

▪ Mogućnost financiranja razvoja

komunalne infrastrukture kroz Operativni

program „Konkurentnost i kohezija

2014.-2020.

▪ Uvođenje energetski učinkovite i

ekološki prihvatljive LED javne rasvjete

uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i

energetske učinkovitosti


INFRASTRUKTURA

▪ Korištenje vanjskih izvora financiranja za

obnovu i rekonstrukciju javne društvene

infrastrukture (Program održivog razvoja

lokalne zajednice)

▪ Inicijative udruga u kreiranju društvenih i

zabavnih sadržaja (apliciranje na

natječaje za dobivanje potpora npr.

Zaklada „Slagalica”- Naš doprinos

zajednici)

▪ Educiranje udruga o mogućnostima

korištenja vanjskih izvora financiranja te

o izradi projektnih prijedloga

▪ Mogućnost udruga da utječu na

rješavanje potreba u zajednici – aktivno

sudjelovanje u razvoju lokalne zajednice

▪ Jača suradnja udruga s javnim sektorom i

udruga međusobno

▪ Suradnja s drugim udrugama u RH i

inozemstvu – suradnja na projektima,

razmjena know-how iskustava i sl.

▪ Mogućnost besplatne promocije na

društvenim mrežama


INFRASTRUKTURA

▪ Daljnja depopulacija, demografsko

starenje, emigracija i negativan prirodni

prirast

▪ Gašenje udruga zbog nedostatka

financijskih sredstava za pokrivanje svih

potreba djelovanja

▪ Izostanak potpore lokalne zajednice –

nerazumijevanje za aktivnosti, metode i

ciljeve koje udruge žele ostvariti

▪ Nedostatak volontera

▪ Nedostatak motivacije


65

9. VIZIJA OPĆINE KONČANICA

Vizija se odnosi na sliku željenog gospodarsko-društvenog stanja Općine Končanica u

budućnosti nakon provedene strategije razvoja. Vizija je slika željenog stanja u trenutku

izrade strategije razvoja i ne smije biti ograničena postojećim resursima i trenutnim stanjem u

Općini. Vizija odražava uzajamnu ravnotežu svih relevantnih čimbenika koji mogu pozitivno

doprinijeti održivom razvoju Općine, koji su od velike važnosti za sve građane te ključni za

unaprjeđenje postojeće kvalitete njihova života. Vizija u perspektivi obuhvaća sve životno

važne aspekte Općine te pokazuje ulogu pojedinca u njezinom ostvarivanju.

Vizija Općine Končanica je definirana kroz višeslojni interaktivni pristup ovoj problematici, u

čemu su sudjelovale sve ciljne skupine, te je u konačnici vizija definirana kako slijedi.

Postati područje prepoznatljive turističke ponude

temeljene na simbiozi ribnjačarske tradicije, bogatstvu

narodnih običaja, poljoprivrednih gospodarstava i

očuvane prirode. Područje izgrađene infrastrukture

koje osigurava preduvjete za razvoj poduzetništva i

obrtništva te preduvjete za zdrav i kvalitetan život

stanovnika svih dobnih skupina.

Tako prihvaćena vizija razvoja može se podijeliti na nekoliko važnih strateških odrednica za

Općinu Končanica. Prvenstveno se ovom vizijom ukazuje na potrebu da Općina svojim

stanovnicima osigura siguran i kvalitetan život, a mjereno općom razinom kvalitete života,

očuvanim okolišem, egzistencijalnom sigurnošću, uređenom komunalnom i društvenom

infrastrukturom, prepoznatljivim sadržajima turističke ponude, te revitaliziranim

poduzetničkim i poljoprivrednim aktivnostima. Kvaliteta života znači dobro zdravlje, sigurne

prihode i razvoj obitelji. Ova tri glavna čimbenika su, uz posao i obrazovanje, preduvjet

dobrog života.

Samo razvijeno gospodarstvo može osigurati kvalitetan život stanovnika Općine, a za

revitalizaciju gospodarstava i kvalitetu života stanovnika važno je osigurati i zadovoljavajuću

razinu infrastrukturne izgrađenosti.

Vizija Općine Končanica se u svojoj suštini naslanja na viziju razvoja Bjelovarsko-

bilogorske županije. Na isti način će se smjernicama za provođenje strateškog programa u

Općini Končanica doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva Bjelovarsko-bilogorske županije.


66

10. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE RAZVOJA

OPĆINE KONČANICA

Strateški ciljevi su šira razrada vizije, a proizlaze iz ideje vizije i utvrđuju se prilikom

formiranja same vizije te predstavljaju smjernice razvojnih opredjeljenja. Stoga će se

navedeno detaljnije razraditi kroz strateške prioritete, temeljene na polazištima sljedeća tri

strateška cilja:

Strateški ciljevi su oblikovani kao rezultat rasprava na radnim sastancima, temelje se na

svestranom sagledavanju potreba na području Općine, uvjeta u okruženju, uz uvažavanje

spoznaja iz analize stanja i SWOT analize, a s naglaskom na mogućnosti valorizacije

nedovoljno iskorištenih potencijala.

Strateški ciljevi se detaljnije razrađuju kroz strateške prioritete, a to su uži strateški putovi

koje treba slijediti za njihovu realizaciju, što zahtijeva njihovu razradu na mjere. Da bi to bilo

moguće, nužno je osigurati kontrolne mehanizme i pokazatelje koji će ukazati na to slijedi li

realizacija put od vizije i ciljeva do operativnih aktivnosti.

CILJ 1.

• Razvoj konkurentnog gospodarstva

CILJ 2.

• Učinkovito upravljanje resursima, unaprjeđenje infrastrukture i zaštita okoliša

CILJ 3.

• Unaprjeđenje kvalitete života stanovnika Općine

√ Pametan rast √ Održiv rast √ Uključiv rast


67

11. STRATEŠKI CILJ 1.: RAZVOJ KONKURENTNOG

GOSPODARSTVA

Razvoj gospodarstva kao prvi cilj svoje ishodište ima u tradiciji proizvodnih djelatnosti na

području Općine. Temeljem osnovne analize stanja utvrđeno je da na području Općine djeluje

ukupno 30 gospodarskih subjekata, pretežito u sljedećim djelatnostima: građevinske i

zanatske djelatnosti, proizvodne djelatnosti te uslužne djelatnosti. Poduzetnici i obrtnici

generatori su razvoja gospodarstva o kojima ovisi i daljnji gspodarski razvoj Općine te je

jačanje istih primarni prioritet Općine. Kao osnovne slabosti koje onemogućuju unaprjeđenje

gospodarskih aktivnosti na području općine identificirane su: nedovoljna marketinška

aktivnost poduzeća, nedostatak poduzetničke kulture, opadanje interesa mladih za zanatskim

zanimanjima, nedovoljna informiranost poduzetnika o mogućnostima korištenja vanjskih

izvora financiranja, a u skladu s time i nedovoljno iskorištene mogućnosti financiranja

poduzetničkih projekata sredstvima EU.

Samo educirani i informirani dionici mogu doprinijeti daljnjem razvoju gospodarstva.

Naglasak je stoga na aktivnostima koje će doprinijeti boljoj informiranosti poduzetnika i

mladih o mogućnostima pokretanja i financiranja poduzetničkih projekata, suradnji

poduzetnika, te na razvoju ljudskih potencijala u malom i srednjem poduzetništvu i

obrtništvu.

Temeljem analize stanja područja Općine Končanice uočen je nedostatak poslovne

infrastrukture. Formiranje poduzetničke/poslovne zone značajno bi doprinijelo razvoju

gospodarstva te stvaranju novih radnih mjesta na području Općine. Poslovne zone su mjesta

koja dugoročno rješavaju potrebe poduzetnika za poslovnim prostorom te im omogućuju

zajedničko korištenje infrastrukture i pospješuju njihovo međusobno povezivanje. Zone

predstavljaju nezaobilazan segment razvoja i napretka svakog područja te kao takve postaju

pokretačka snaga gospodarstva.

Razvitak Općine mora cjelovito obuhvatiti sve prirodne resurse, uvjete i ostale potencijale, a

to znači skladno razvijati ostale djelatnosti kao što su poljoprivreda, ribarstvo i turizam. Time

se širi lepeza privredne djelatnosti, a potpunije se iskorištavaju privredni, ljudski i ostali

resursi.

Obzirom na brojnost poljoprivrednih gospodarstava registriranih na području Općine

Končanica, dugu poljoprivrednu tradiciju, značajan zemljišni potencijal, dugu ribnjačarsku

tradiciju i velike ribnjačarske površine, evidentno je da bi unaprjeđenje poljoprivrede i

ribarstva imalo važan učinak na gospodarstvo i život stanovnika končaničkog kraja.

Djelatnost poljoprivrede na području Općine Končanica dijeli iste probleme koje ima ova

djelatnost u RH: usitnjenost zemljišta i većinom mali proizvođači koji proizvode uglavnom za

vlastite potrebe, niska tehnološka razina proizvodnje, neumreženost poljoprivrednih

proizvođača i neorganiziran nastup na tržištu, te nedovoljna povezanost primarnih

proizvođača s prerađivačkim sektorom.


68

Pojedinačnim djelovanjem mali poljoprivrednici su premali gospodarski subjekti za

ravnopravno i uspješno sudjelovanje na tržištu stoga je za njihov opstanak nužno osnivanje

poljoprivredne zadruge. Udruživanjem poljoprivrednih proizvođača moguće je riješiti

nedostatak tržišne i proizvodne infrastrukture za poljoprivredne proizvode (otkup

poljoprivrednih proizvoda, pogoni za preradu, pakirnice, hladnjače i sl.) te bi se na taj način

olakšao nastup i položaj malih poljoprivrednika na tržištu. Poljoprivredni razvoj se nadalje

mora usmjeriti prema visokoprihodovnoj proizvodnji, finalizaciji (preradi) primarne

proizvodnje uz poticanje razvoja dopunskih djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima

(proizvodnja tjestenine, suhomesnatih proizvoda, izrada rukotvorina, nakita, pletiva, suvenira,

eteričnih ulja i sl.).

Male parcele pogodne su za bavljenje ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom koju treba

poticati prvenstveno kroz edukacije poljoprivrednika i onih koji to žele postati. Manje

ulaganje u proizvodnju te veća prodajna vrijednost proizvoda čine organsku poljoprivredu

konkurentnom i dohodovno prihvatljivom, dok se s druge strane stvara mogućnost prodaje

ekoloških proizvoda kroz turizam i izvoz.

Kao značajan segment gospodarstva Općine Končanica ističe se i ribnjačarstvo koje na ovom

području ima dugu tradiciju. Ribnjačarstvo Končanica je u prijeratnom razdoblju zapošljavalo

120 ljudi te je bilo najmodernije ribnjačarstvo koje je značajan dio uzgojene ribe izvozilo na

inozemna tržišta. U poslijeratnom razdoblju, uslijed nedostatka tržišta, broj radnika i obujam

proizvodnje smanjen je gotovo trostruko. Stručnim znanjima i iskustvom koje posjeduje,

daljnjim ulaganjem u revitalizaciju poduzeća i uvođenje novih tehnologija, te razvojem

dodatnih djelatnosti povezanih s ribnjacima, Ribnjačarstvo Končanica ima velike izglede biti

generator gospodarstva te novih radnih mjesta na području Općine Končanica.

Obzirom na brojne prirodne i kulturne potencijale koje posjeduje, gostoljubivost te tradiciju i

etnološku raznolikost, Općina Končanica ima snažne preduvjete za razvoj seoskog, kulturnog,

izletničkog, aktivnog, lovnog i ribolovnog turizma koji bi se mogao zaokružiti u jednu

cjelovitu, integriranu ponudu sve popularnijeg ruralnog turizma. Ruralni turizam postaje

nezaobilazan čimbenik u razvoju ruralnih područja i ujedno pomaže u očuvanju lokalnog

identiteta, odnosno lokalnih posebnosti, tradicije i običaja. Njegova važnost ogleda se u

interakciji poljoprivredne proizvodnje, proizvodnje tradicionalnih proizvoda, tradicijske

gastronomije i turističkih usluga, odnosno korištenju već postojećih resursa. Stoga je razvoj i

unaprjeđenje turističke ponude, turističke infrastrukture te stvaranje prepoznatljivog identiteta

Općine temeljenog na tradiciji ribnjačarstva, očuvanim prirodnim resursima, bogatsvu

tradicije i narodnih običaja, također značajan čimbenik daljnjeg gospodarskog razvoja

Općine.

Vrijedni prirodni resurs ribnjačarskih površina po kojima je Končanica prepoznatljiva, a koje

su ujedno i vrijedan ornitološki lokalitet predstavljaju značajan potencijal za razvoj sportsko

rekreativnog i izletničkog turizma. Turistička ponuda u sklopu ribnjaka već postoji u vidu

športskog ribolova i prateće infrastrukture, a istu je moguće proširiti i dodatno obogatiti

razvojem poučnih staza o životinjskim vrstama koje obitavaju na području ribnjaka,


69

specijaliziranim programima promatranja životinja (posebice ptica), razvojem biciklističkih

staza oko ribnjačarskih površina, formiranje muzeja u sklopu ribarske kuće u kojoj bi se

prezentirala povijest i razvoj ribarstva u Općini Končanica i sl. Osim ribnjaka, vrijedan

prirodni resurs za razvoj turističke ponude na području Općine predstavljaju i šumske

površine na čijem području se nalaze lovišta bogata raznovrsnim fondom divljači. U svrhu

jačeg razvoja lovnog turizma na području Općine potrebno je daljnje unaprjeđenje primarne

ponude u vidu organiziranja lovnih programa i natjecanja u lovu. Obzirom da na području

Općine Končanica djeluje Udruga uzgajivača kasačkih konja, te Kasački klub Daruvar,

postoji mogućnost za unaprjeđenje turističke infrastrukture razvojem jahačkih staza koje bi

omogućile kreiranje dodatnih programa kao što su: paketi za individualni, grupni i obiteljski

obilazak određene turističke zone, škola jahanja i programi terapijskog jahanja. Važan dio

turističke ponude Općine Končanica svakako su i raznovrsne tradicionalne manifestacije koje

organiziraju narodnosne udruge s područja Općine.

Za kreiranje turističke ponude također je značajno revitalizirati postojeću tradicijsku

graditeljsku baštinu – tradicijske kuće i objekt starog mljekarstva, kako bi se isti stavili u

funkciju turizma (u vidu smještajnih kapaciteta i muzeja), osposobiti poljoprivredna

gospodarstva za pružanje smještajnih i ugostiteljskih usluga, te poraditi na promotivnim

aktivnostima turističke ponude.

STRATEŠKI CILJ 1: RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA

PRIORITETI MJERE

Prioritet 1.1.

Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i

obrtništva

Mjera 1.1.1.

Razvoj poduzetničke zone

Mjera 1.1.2.

Jačanje konkurentnosti i povezivanje MSP i obrta

Mjera 1.1.3.

Poticanje obnove tradicijskih i zanatskih djelatnosti

Mjera 1.1.4.

Poticanje poduzetništva organiziranim edukacijama za

poduzetnike i one koji to žele postati

(samozapošljavanje)

Mjera 1.1.5.

Razvoj ljudskih potencijala u malom i srednjem

poduzetništvu i obrtništvu

Prioritet 1.2.

Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje

poljoprivrednim aktivnostima

Mjera 1.2.1.

Održivo upravljanje i korištenje poljoprivrednog

zemljišta

Mjera 1.2.2.

Povećanje kompetencija i informiranosti


Mjera 1.2.3.

Poticanje rekonstrukcije i modernizacije

poljoprivrednih gospodarstava

Mjera 1.2.4.

Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje


70

Mjera 1.2.5.

Poticanje razvoja i unaprjeđenja dopunskih djelatnosti

na PG-ima

Mjera 1.2.6.

Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača – osnivanje

poljoprivredne zadruge

Mjera 1.2.7.

Organiziranje sajmova i tržnica poljoprivrednih

proizvoda

Mjera 1.2.8.

Unaprjeđenje i modernizacija ribogojstva

Prioritet 1.3.

Unaprjeđenje i razvoj turizma

Mjera 1.3.1.

Razvoj i unaprjeđenje turističkih sadržaja i turističke

infrastrukture

Mjera 1.3.2.

Kreiranje prepoznatljivog turističkog identiteta Općine

Mjera 1.3.3.

Očuvanje, revitalizacija i valorizacija prirodne i

kulturne baštine

12. STRATEŠKI CILJ 2.: UČINKOVITO UPRAVLJANJE

RESURSIMA, UNAPRJEĐENJE INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA

OKOLIŠA

Ovim strateškim ciljem nastoji se doprinijeti održivosti razvoja lokalne zajednice kroz

učinkovito upravljanje resursima, unaprjeđenje prometne i komunalne infrastrukture, te kroz

provođenje mjera u svrhu zaštite okoliša na području Općine. Navedeno predstavlja temelj

održivog razvoja Općine Končanica kao podrška gospodarskoj i socijalnoj revitalizaciji

područja Općine.

Uređenje prometne, komunalne i javne infrastrukture značajno utječe na poslovanje

gospodarskih subjekata, razvoj turizma te na kvalitetu života svih stanovnika. Svjesna ove

činjenice, Općina Končanica kontinuirano ulaže u izgradnju, modernizaciju i sustavno

održavanje nerazvrstanih cesta, poljskih puteva, cijevnih propusta i mostova. Ostaje potreba

izgradnje i modernizacije nerazvrstanih cesta: Končanica – Končanički Vinogradi, Končanica

– Boriš, Daruvarski Brestovac – Brestovačka Brda, te sanacija ceste Šuplja Lipa – Cigan

Breg. No zbog visokih troškova izgradnje, sanacije i održavanja prometne infrastrukture u

nadležnosti Općine, isti predstavljaju veliko opterećenje za proračun Općine što znatno

usporava ove procese, te će Općina u budućem periodu navedeni problem rješavati jačim

korištenjem Programa ruralnog razvoja za sufinanciranje izgradnje/rekonstrukcije

nerazvrstanih cesta na području Općine.


71

U smislu sigurnosti prometa otežana je situacija u naseljima Končanica, Dioš, Šuplja Lipa,

Stražanac i Imsovac zbog nedostatka nogostupa. Prioritet je izgraditi nogostup duž cijelog

naselja Končanica uzdužno državne ceste D5, posebice iz razloga što njome učenici

svakodnevno pješače do škole. Izgradnja nužnog nogostupa biti će izvedena provedbom

projekta obnove državnih cesta „Betterment“ kojeg pripremaju Hrvatske. U svrhu povećanja

sigurnosti u prometu do izgradnje predviđenog nogostupa koristilo bi postavljanje

upozoravajućih naprava ili svjetlosne prometne signalizacije za smirivanje prometa u blizini

škole i drugih kritičnih punktova.

Pokrivenost Općine vodoopskrbnom, plinoopskrbnom i elekroenergetskom mrežom u

potpunosti zadovoljava potrebe stanovnika, no ostaje potreba kontinuiranog održavanja

vodoopskrbnog sustava, odnosno sanacije gubitaka na vodovodnoj mreži.

Jedan od gorućih problema Općine Končanica svakako je potreba izgradnje sustava odvodnje

otpadnih voda u svim naseljima Općine. Postojeće stanje je u potpunosti neprihvatljivo s

aspekta zaštite okoliša te standarda življenja, stoga je prioritet Općine izgraditi sustav

odvodnje. Obzirom da je izgradnja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda kapitalni

infrastrukturni projekt koji zahtijeva vrlo visoka investicijska ulaganja, realizacija istog

uvelike će ovisiti o „povlačenju“ financijskih sredstava iz EU fondova.

Na području Općine Končanica gospodarenje otpadom se vrši na način koji ne dovodi u

opasnost ljudsko zdravlje i koji ne dovodi do štetnih utjecaja na okoliš. Na području Općine

provodi se organizirano prikupljanje otpada, postavljeno je 6 zelenih otoka za razvrstavanje

otpada te su sanirana sva divlja odlagališta. Ostaje potreba usklađivanja Plana gospodarenja

otpadom s važećom zakonskom i strateškom regulativom, te provođenje aktivnosti za

povećanje razine svijesti stanovnika o razvrstavanju otpada, zaštiti okoliša i sl. Povećanjem

ekološke osvještenosti stanovništva povećat će se i korištenje obnovljivih izvora energije što

će imati i važan utjecaj na zaštitu okoliša.

Na području Općine Končanica djelomično je provedena modernizacija sustava javne rasvjete

temeljene na načelima energetske učinkovitosti i zaštite okoliša. Daljnjom modernizacijom

javne rasvjete riješio bi se problem visokih troškova energije koji proizlaze iz neadekvatne i

zastarjele javne rasvjete.

STRATEŠKI CILJ 2: UČINKOVITO UPRAVLJANJE RESURSIMA, UNAPRJEĐENJE

INFRASTRUKTURE I ZAŠTITA OKOLIŠA

PRIORITETI MJERE

Prioritet 2.1.

Unaprjeđenje javne, komunalne i

prometne infrastrukture

Mjera 2.1.1.

Racionalno upravljanje vodnim rerursima –

sanacija gubitaka vode na vodovodnoj mreži

Mjera 2.1.2.

Izgradnja sustava odvodnje otpadnih i

oborinskih voda

Mjera 2.1.3.

Daljnja modernizacija sustava javne rasvjete


72

Mjera 2.1.4.

Izgradnja/modernizacija cestovne

infrastrukture

Mjera 2.1.5.

Izgradnja/modernizacija nogostupa i

biciklističkih staza

Mjera 2.1.6.

Sanacija opasnih mjesta i postavljanje

prometne signalizacije

Prioritet 2.2.

Poticanje energetske učinkovitosti i

održivo gospodarenje otpadom

Mjera 2.2.1.

Uspostava održivog gospodarenja otpadom

Mjera 2.2.2.

Primjena OIE i mjera energetske učinkovitosti

u javnom i privatnom sektoru

Mjera 2.2.3.

Podizanje razine svijesti stanovništva o

važnosti zaštite okoliša, razvrstavanju otpada

te o prednostima korištenja OIE

13. STRATEŠKI CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA

STANOVNIKA OPĆINE

Visoka kvaliteta života znači i visoku kvalitetu usluga za stanovništvo. Stoga je potrebno

stvoriti sredinu ugodnu za življenje, stvoriti preduvjete za kvalitetno obavljanje društvenih

djelatnosti, osigurati mogućnosti za osobni i profesionalni razvoj, osigurati programe i

sadržaje za sve skupine stanovništva, osigurati dostupnost javnim prostorima i sadržajima,

društvenu infrastrukturu i sl.

S težnjom da osigura svojim stanovnicima zadovoljavajuću razinu kvalitete života, Općina

Končanica kontinuirano ulaže u razvoj i unaprjeđenje društvene infrastrukture na području

Općine pa je tako izgrađena i opremljena nova školsko-športska dvorana, izgrađena nova

područna škola u Diošu, potpuno su uređeni mjesni i vatrogasni domovi, uređena je zgrada u

kojoj se nalaze ambulante Opće medicine i zubna ordinacija, te prostori za rad udruga.

Također je financijski praćen rad udruga te osnovnoškolski i predškolski odgoj. Suvremeni

razvojni trendovi i način življenja zahtijevaju dodatna ulaganja u društveni aspekt života

Općine, te je stoga potrebno poticati i osmišljavati nove programe i sadržaje, razviti nove

športsko-rekreativne sadržaje namijenjene svim dobnim skupinama, uključiti šport i kulturu u

turističku ponudu, te posebno obogatiti društvene sadržaje namijenjene djeci i mladima. U

tom smjeru, Općina Končanica planira obnovu i uređenje dječjih igrališta u naseljima:

Daruvarski Brestovac (u okviru poslovne zgrade), Stražanac (uz mjesni dom), Imsovac (uz

mjesni dom), te u Šupljoj Lipi. Obzirom na obvezu održavanja izvanučionične nastave,

odnosno škole u prirodi za učenike osnovne škole, jedan od prioriteta Općine je i uređenje i

opremanje izletišta u prirodi koje će osim učenicima biti na raspolaganju svim stanovnicima

Općine Končanica.


73

U posljednjih nekoliko godina odgojno-obrazovni sustav doživljava niz promjena, a kako bi

se ove promjene mogle uspješno integrirati u sustav odgoja i obrazovanja, potrebna je obnova

njegove infrastrukture i opreme s ciljem osiguranja veće dostupnosti i bolje kvalitete usluga.

Svako ulaganje u obrazovanje i obrazovni sustav uopće, rezultira brojnim ekonomskim

društvenim benefitima i još brojnijim pozitivnim učincima. Za unaprjeđenje odgoja i

obrazovanja potrebno je osigurati uvjete rada koji su neophodni za pružanje kvalitetnih usluga

korisnicima programa odgoja i obrazovanja. U okviru ovog cilja definirane su mjere koje će

unaprijediti dostupnost i kvalitetu odgoja i obrazovanja, unaprijediti kvalitetu rada odgojno-

obrazovnih institucija, unaprijediti formalno stečeno obrazovanje kroz programe

cjeloživotnog učenja te poticati obrazovanje u cilju olakšanja stjecanja novih znanja, vještina

i sposobnosti posebno marginaliziranih skupina stanovništva. Vrlo je važan osobni i

profesionalni razvoj stanovnika Općine koji dakle, treba temeljiti na cjeloživotnom učenju, ali

i na potrebama tržišta rada.

Obzirom da je analizom stanja Općine Končanica utvrđen porast udjela starijeg i socijalno

osjetljivog stanovništva, na području Općine potrebno je razvijati posebne oblike socijalne

skrbi kroz: razvoj suradnje i projekata s Centrom za socijalnu skrb; procjenu mogućnosti za

izgradnju ustanova za starije i nemoćne osobe na području Općine; otvaranje dnevnog

smještaja za starije osobe; razvoj oblika skrbi za osobe s teškoćama u razvoju, invalidne osobe

i druge osobe s pojačanim potrebama (stari, nemoćni, bolesni, nezaposleni) u suradnji s

postojećim institucionalnim i izvanistitucionalnim nositeljima skrbi; poticanje socijalne

osjetljivosti i uključivanja stanovništva u razne oblike solidarnosti i pomaganja, pri čemu je

značajna mogućnost poticanja osnivanja i rada organizacija civilnog društva usmjerenih na

pružanje pomoći socijalno ugroženom stanovništvu. Unaprjeđenje postojećih i razvoj novih

socijalnih usluga, jačanje socijalne osjetljivosti te jačanje volonterstva u području socijalnih

usluga doprinijeti će boljim uvjetima i kvaliteti života te uspješnom integriranju u gospodarski

i društveni život socijalno osjetljivih skupina.

Veliku važnost u razvoju Općine predstavljaju i organizacije civilnog društva. Jače

uključivanje stanovništva u aktivnosti planiranja razvoja Općine jedna je od temeljnih

pretpostavki održivog socio-ekonomskog razvitka, stoga je potrebno poticati razvoj

oranizacija civilnog društva, jačati kapacitetecivilnog sektora u područjima upravljanja

organizacijama, korištenja vanjskih izvora financiranja, razvoja i provedbe projekata i sl.

Udruge su važan čimbenik društvenog života na području Općine, a spektar djelatnosti kojima

se bave je širok. Kroz svoje djelovanje unaprjeđuju kvalitetu društvenih (kulturnih,

športskih..) sadržaja, zauzimaju se za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša, održivi

razvoj, humanitarna i socijalna uvjerenja, ali i zagovaraju interese različitih društvenih

skupina čime pozitivno utječu na trajne društvene promjene u lokalnoj zajednici. Stoga je

poticanje svijesti civilnog društva o društvenoj odgovornosti te o važnosti njihove uloge u

zajednici, prepoznato kao važan prioritet u okviru ovog strateškog cilja.

Mladi predstavljaju pokretačku snagu svakog društva i neizostavan su segment razvoja. No,

ruralne sredine, pa tako i Općina Končanica, suočene su s trendom odlaska mladih u veće

urbane sredine i inozemstvo. Na odlazak mladih utječu brojni socioekonomski čimbenici kao


74

što je manjak kulturnih, športskih i zabavnih sadržaja, stoga je potrebno poduzeti sve

raspoložive aktivnosti kako bi se mlade zainteresiralo i potaknulo na sudjelovanje u razvoju

Općine te na aktivizam u promicanju i zagovaranju interesa, prava i potreba mladih na

lokalnoj razini. Od velike važnosti je osvijestiti mlade da su i oni važan dio lokalne zajednice

koji svojim idejama, znanjima i proaktivnosti mogu značajno doprinijeti razvoju lokalne

zajednice, kao i podizanju razine kvalitete života u zajednici. Iz tog razloga, potrebno je

zagovarati i poticati mlade na osnivanje udruga mladih kao i Savjeta mladih.

STRATEŠKI CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIKA OPĆINE

PRIORITETI MJERE

Prioritet 3.1.

Unaprjeđenje društvenih djelatnosti i

društvene infrastrukture

Mjera 3.1.1.

Poboljšanje uvjeta za izvođenje predškolskog i

osnovnoškolskog obrazovanja

Mjera 3.1.2.

Uređenje i obnova dječjih igrališta

Mjera 3.1.3.

Izgradnja i uređenje novih športsko-rekreacijskih

sadržaja i izletišta

Mjera 3.1.4.

Jačanje inicijativa udruga u kreiranju društvenih i

zabavnih sadržaja

Mjera 3.1.5.

Izgradnja, obnova i uređenje društvenih i vatrogasnih

domova te drugih centara za okupljanje u zajednici

Prioritet 3.2.

Podizanje standarda u području skrbi o

socijalno ugroženima, starim i nemoćnim

osobama

Mjera 3.2.1.

Unaprjeđenje sustava socijalnih usluga kroz poticanje

suradnje i razvoj projekata sa Centrom za socijalnu

skrb

Mjera 3.2.2.

Razvoj infrastrukture i programa za pružanje usluga

dnevnog boravka

Mjera 3.2.3.

Poticanje razvoja smještajnih kapaciteta za skrb o

starim i nemoćnim osobama

Mjera 3.2.4.

Poticanje društvene uključenosti osoba u nepovoljnom

položaju i socijalno osjetljivih skupina

Mjera 3.2.5.

Poticanje volonterizma u pružanju socijalnih usluga i

pomoći starim i nemoćnim osobama u obavljanju

svakodnevne aktivnosti

Prioritet 3.3.

Povećanje konkurentnosti stanovnika na

tržištu rada

Mjera 3.3.1.

Poticanje korištenja programa cjeloživotnog učenja

Mjera 3.3.2.

Poticanje obrazovanja za deficitarna zanimanja


75

Mjera 3.3.3.

Organizacija tečajeva za povećanje kompetencija

stanovnika na tržištu rada (strani jezici, informatika i

sl.)

Prioritet 3.4.

Razvoj civilnog društva i poticanje

aktivizma mladih

Mjera 3.4.1.

Poticanje volonterstva i udruživanja stanovnika u

udruge

Mjera 3.4.2.

Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva

Mjera 3.4.3.

Poticanje razvoja društvene odgovornosti civilnog

društva

Mjera 3.4.4.

Poticanje osnivanja udruge mladih i Savjeta mladih


76

14. RAZRADA MJERA ZA OSTVARENJE STRATEŠKIH CILJEVA

Mjere su postupci, intervencije ili način djelovanja nadležnih institucija/organizacija u

prioritetna područja u svrhu ostvarivanja ciljeva. One trebaju biti sadržajno nedvojbeno u

funkciji unaprjeđenja okolnosti radi kojih se donose. Za intervencije u prioritetnim

područjima za Općinu Končanica, a u svrhu ostvarivanja ciljeva definirane su sljedeće

provedbene mjere:

CILJ 1.: RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA

PRIORITET 1.1. Jačanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

MJERA 1.1.1. Razvoj poduzetničke zone

CILJ MJERE:

Kroz razvoj poduzetničke infrastrukture unaprijediti uvjete za poslovanje

poduzetnika i obrtnika s područja Općine Končanica, kao i potencijalnih

investitora koji će ulagati u otvaranje svojih poduzeća, a samim time utjecati na

smanjenje broja nezaposlenih.

SADRŽAJ:

• Rješavanje imovinsko pravnih odnosa zemljišta predviđenog za

izgradnju poduzetničke zone (kupnja zemljišta u vlasništvu privatnih

osoba)

• Izrada projektno-tehničke dokumentacije te ishođenje građevinskih

dozvola za izgradnju i infrastrukturno opremanje poduzetničke zone

• Priprema zemljišta i izgradnja cjelokupne infrastrukture

• Donošenje poticajnih mjera i olakšica za poslovne sujekte u

poduzetničkoj zoni

• Promidžba poduzetničke zone i izrada marketing plana poduzetničke

zone

• Priprema programa i prjekata za sufinanciranje iz državnog proračuna i

EU fondova i programa

NOSITELJ: Općina Končanica, poduzetnici i obrtnici

OČEKIVANI

REZULTATI:

Implementacijom navedene mjere uspostavit će se kvalitetna poduzetnička

infrastruktura i unaprijediti investicijsko okruženje, stvoriti uvjeti za lakše i brže

procedure ulaganja u razvoj poduzetništva, olakšati počeci poduzetničkih

aktivnosti, povećati prihodi iz poduzetništva te povećati broj zaposlenih.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo

gospodarstva, poduzetništva i obrta, ministarstvo regionalnog razvoja i fondova

EU, EU fondovi i programi, investicijska sredstva poduzetnika i obrtnika


MJERA 1.1.2. Jačanje konkurentnosti i povezivanje MSP i obrta

CILJ MJERE:

Pridonijeti povećanju mogućnosti za rast poduzeća i lakše pokretanje novih

poduzeća, poticati proizvodnju s većom dodanom vrijednosti, povećati

konkurentnosti poduzeća kroz ulaganja u proširenje proizvodnih kapaciteta,

uvođenje novih tehnologija i modernizaciju proizvodnje i poslovanja. Poticati

poslovne subjekte na međusobno povezivanje kako bi proširili poslovnu

suradnju, zajednički nastupili na tržištu, povećali fleksibilnost, brzinu i kvalitetu

poslovanja, stvorili nove poslovne kontakte, otvorili nova tržišta. Povezivanjem


77

malih sa srednjim i velikim poduzećima i obrtima ojačale bi se njihove pozicije

na tržištu, proizvodnja, konkurentnost, smanjili troškovi poslovanja te stvorila

nova radna mjesta.

SADRŽAJ:

• Priprema poduzetničkih projekata i apliciranje na natječaje za dodjelu

bespovratnih sredstava za jačanje kompetentnosti MSP

• Pokretanje inicijativa za osnivanje zadruga i klastera – informiranje i

educiranje poduzetnika o mogućnostima poslovanja kroz zadružno

poduzetništvo i klastere

NOSITELJ: Općina Končanica, poduzetnici i obrtnici

OČEKIVANI

REZULTATI:

Povećana konkurentost MSP, povećani kapaciteti za razvoj procesa, roba i

usluga, usvojena nova rješenja i tehnologije, ostvareni bolji poslovni rezultati,

otvorena nova radna mjesta te bolja povezanost poslovnih subjekata.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, poduzetnici, EU fondovi i

programi


MJERA 1.1.3. Poticanje obnove tradicijskih i zanatskih djelatnosti

CILJ MJERE: Očuvati tradicijske i zanatske djelatnosti, promovirati ih te potaknuti interes

mladih za tradicijskim i zanatskim zanimanjima

SADRŽAJ:

• Razvoj poticajnih mjera za razvoj obrta, zanatskih i tradicijskih

zanimanja

• Organiziranje dana otvorenih vrata – prezentacija zanatskih zanimanja i

tradicijskih djelatnosti

• Održavanje radionica rukotvorstva i starih zanata

• Promocija zanatskih i tradicijskih zanimanja u osnovnoj školi –

osmišljavanje programa i aktivnosti za razvoj sklonosti, interesa i

sposobnosti djece za bavljenje zanatskim i tradicijskim zanimanjima

NOSITELJ: Općina Končanica, Osnovna škola, obrtnici, udruge

OČEKIVANI

REZULTATI:

Povećan interes mladih za bavljenje zanatskim i tradicijskim zanimanja,

očuvani obrti i zanati, stvorena nova radna mjesta, samozapošljavanje

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:


gospodarstva, poduzetništva i obrta, EU fondovi i programi


MJERA 1.1.4. Poticanje poduzetništva organiziranim edukacijama za poduzetnike i one

koji to žele postati (samozapošljavanje)

CILJ MJERE:

Povećati dostupnost poduzetnicima specijaliziranim edukacijama namijenjenim

njima, razvoj poduzetničkih vještina i stavova, povećati nivo znanja putem

edukacija i radionica o mogućnostima korištenja vanjskih izvora i bespovratnih

sredstava za poduzetnike, pripremi projekata, pokretanju poduzetništva s

posebnim naglaskom na poduzetništvo žena, poduzetništvo mladih i

poduzetnike početnike (samozapošljavanje).


78

SADRŽAJ:

• Organiziranje i provedba edukacija i radionica namijenjenih

poduzetnicima i svima koji to žele postati

• Poticanje mladih da svoje ideje realiziraju kroz poduzetništvo

• Poticanje samozapošljavanja

• Subvencioniranje projekata poduzetnika početnika

NOSITELJ: Općina Končanica, poduzetnici i obrtnici, udruge, u suradnji s vanjskim

suradnicima – konzultantima, predavačima, razvojnim agencijama i LAG-om

OČEKIVANI

REZULTATI:

Jače korištenje vanjskih izvora sredstava i EU fondova, kreiranje novih radnih

mjesta i samozapošljavanje, povećan interes mladih za pokretanjem

poduzetništva, stvaranje poduzetničke kulture.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, poduzetnici, EU fondovi i

programi, HZZ


MJERA 1.1.5. Razvoj ljudskih potencijala u malom i srednjem poduzetništvu

CILJ MJERE:

Ojačati razvoj poduzetništva i olakšati poslovanje poduzetnika korištenjem

kvalitetnih obrazovnih programa koji pridonose unaprjeđenju znanja i

kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika, te većoj konkurentnosti

gospodarskih subjekata.

SADRŽAJ:

• Poticanje cjeloživotnog obrazovanja poduzetnika u sklopu nacionalnih,

regionalnih i lokalnih projekata

• Unaprjeđenje znanja i kompetencija poduzetnika i njihovih zaposlenika

• Korištenje kadrovskih potencijala strukovnih škola u poduzetničke

svrhe

• Stvaranje modela prekvalifikacije u skladu s potrebama tržišta rada i

radnih mjesta

• Jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu razvojnih projekata iz

gospodarskog sektora namijenjenih privlačenju sredstava iz EU fondova

• Osigurati prijenos znanja između uspješnih poduzetnika i poduzetnika

početnika

NOSITELJ: Općina Končanica, poduzetnici i obrtnici, Bjelovarsko-bilogorska županija

OČEKIVANI

REZULTATI:

Povećan broj obrazovnih programa i radionica namijenjenih poduzetnicima i

njihovim zaposlenicima, povećan broj izvođenja praktičnog dijela naukovanja

učenika, efektivna suradnja uspješnih poduzetnika i poduzetnika početnika,

smanjen broj nezaposlenih, ostanak visokoobrazovanih mladih kadrova koji teže

usavršavanju

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, poduzetnici, Ministarstvo

gospodarstva, poduzetništva i obrta, EU fondovi i programi, HZZ

PRIORITET 1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje poljoprivrednim aktivnostima

MJERA 1.2.1. Održivo upravljanje i korištenje poljoprivrednog zemljišta

CILJ MJERE: Poboljšati održivo gospodarenje poljoprivrednim zemljištem.


79

SADRŽAJ:

• Poticanje komasacije poljoprivrednog zemljišta i rješavanja imovinsko

pravnih odnosa

• Poticanje revitalizacije zapuštenog poljoprivrednog zemljišta

• Uređenje i izgradnja pristupnih cesta i putova do poljoprivrednih

površina te sustava za navodnjavanje

• Educiranje poljoprivrednika o važnosti i načinima održivog korištenja


NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva, Bjelovarsko-bilogorska

županija

OČEKIVANI

REZULTATI:

Smanjen broj neobrađenih poljoprivrednih površina, povećanje obujma,

profitabilnosti i kvalitete poljoprivredne proizvodnje, očuvanost i povećana

kvaliteta tla, učinkovito upravljanje poljoprivrednim zemljištem.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:


poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju, EU fondovi i programi


MJERA 1.2.2. Povećanje kompetencija i informiranosti poljoprivrednih proizvođača

CILJ MJERE: Poticanje investicija u poljoprivredi, jačanje poljoprivrednih aktivnosti,

poticanje samozapošljavanja i mladih poljoprivrednih proizvođača.

SADRŽAJ:

• Organizacija i provedba edukacija o mogućnostima financiranja

ulaganja u poljoprivredna gospodarstva kroz Program ruralnog razvoja

do 2020.

• Organizacija i provedba edukacija o mogućnostima prerade, trženja i

razvoja poljoprivrednih i nepoljoprivrednih proizvoda, te uzgoja novih i

profitabilnijih kultura

• Organizacija i provedba edukacija o mogućnostima samozapošljavanja

u poljoprivredi, posebice o mogućnostima i prednostima mladih

poljoprivrednika

• Poticanje cjeloživotnog učenja i stručne izobrazbe u sektoru

poljoprivrede

NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva, Bjelovarsko-bilogorska

županija

OČEKIVANI

REZULTATI:

Provedene edukacije o jačanju konkurentnosti i mogućnostima financiranja

ulaganja u poljoprivredna gospodarstva, povećana konkurentnost

poljoprivrednih proizvođača, povećan broj mladih poljoprivrednika te jače

korištenje sredstava Programa ruralnog razvoja.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:


poljoprivrede, Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju, EU fondovi i programi


MJERA 1.2.3. Poticanje rekonstrukcije i modernizacije poljoprivrednih gospodarstava

CILJ MJERE: Povećanje i unaprjeđenje poljoprivredne proizvodnje te povećanje

konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača.


80

SADRŽAJ:

• Pravovremeno informiranje i educiranje poljoprivrednika o

mogućnostima korištenja bespovratnih sredstava za ulaganja u

restrukturiranje, modernizaciju i povećanje konkurentnosti

poljoprivrednih gospodarstava kroz Europski poljoprivredni fond za

ruralni razvoj (EPFRR)

• Razvoj i priprema projekata/prijavne dokumentacije za prijavu na

natječaje

• Korištenje sredstava EPFRR-a za ulaganja u zemljište, opremu,

mehanizaciju, gospodarske objekte, objekte za proizvodnju, preradu i

skladištenje poljoprivrednih proizvoda

• Uvođenje novih tehnologija, certificiranja, zaštite i standardizacije


NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva

OČEKIVANI

REZULTATI:

Smanjeni troškovi proizvodnje, povećana produktivnost i konkurentnost

poljoprivrednih proizvođača, stvorena dodana vrijednost poljoprivrednih

proizvoda, porast ulaganja u fizičku imovinu poljoprivrednih gospodarstava,

stvorena nova radna mjesta.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanje u

poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, EU fondovi i programi


MJERA 1.2.4. Poticanje razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje

CILJ MJERE:

Poticanje stanovništva i poljoprivrednih proizvođača na bavljenje ekološkom

poljoprivredom kroz podizanje svijesti stanovništva i poljoprivrednika o

mogućnostima, prednostima i uvjetima koje je potrebno zadovoljiti za bavljenje

ekološkom poljoprivredom.

SADRŽAJ:

• Održavanje stručnih radionica o načelima, zakonima i prednostima

ekološke poljoprivrede i proizvodnje eko proizvoda

• Edukacija i stručna potpora poljoprivrednim proizvođačima u ishođenju

eko-certifikata

• Poticanje korištenja organskih gnojiva

• Osnivanje udruge ekoloških proizvođača

• Promocija ekološke poljoprivrede i ekoloških proizvoda


OČEKIVANI

REZULTATI:

Povećani obujam ekološke poljoprivredne proizvodnje na području Općine,

povećan broj ekoloških proizvođača, bolji položaj poljoprivrednih proizvođača

na tržištu, povećanje prihoda poljoprivrednih gospodarstava koja se odluče na

bavljenje ekološkom poljoprivredom, širenje primjera dobre prakse među

poljoprivrednicima, obogaćena turistička ponuda umrežavanjem ekološke

poljoprivrede i turizma

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:




81


MJERA 1.2.5. Poticanje razvoja i unaprjeđenja dopunskih djelatnosti na PG-ima

CILJ MJERE:

Informirati i potaknuti nositelje poljoprivrednih gospodarstava na razvoj

dopunskih djelatnosti na PG-ima s ciljem diversifikacije poljoprivredne

proizvodnje, poticanja zapošljavanja ili samozapošljavanja, osiguravanja

dodatnih prihoda iz poljoprivrede.

SADRŽAJ:

• Subvencioniranje razvoja dopunskih djelatnosti na PG-ima: proizvodnja

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, izrada neprehrambenih

proizvoda i rukotvorina, pružanje turističkih i ugostiteljskih usluga te

ostalih sadržaja)

• Informiranje i edukacija poljoprivrednika o mogućnostima, općim

uvjetima i potrebnoj dokumentaciji, te pružanje stručne podrške za

razvoj dopunskih djelatnosti

• Razvoj i priprema projekata/prijavne dokumentacije za prijavu na

natječaje

• Korištenje sredstava Programa ruralnog razvoja za ulaganja u razvoj

dopunskih i nepoljoprivrednih djelatnosti

NOSITELJ: Općina Končanica, poljoprivredna gospodarstva, LAG

OČEKIVANI

REZULTATI:

Veći broj gospodarstava koji koriste potpore i koja su razvila dopunske

djelatnosti, porast broja zaposlenih u poljoprivrednim subjektima, veća

profitabilnost PG-a.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:




MJERA 1.2.6. Umrežavanje poljoprivrednih proizvođača – osnivanje poljoprivredne

zadruge

CILJ MJERE:

Stvoriti proizvodnu i tržišnu/distributivnu infrastrukturu za poljoprivredne

proizvode, poboljšati položaj malih poljoprivrednih proizvođača na tržištu,

povećati obujam poljoprivredne proizvodnje, te olakšati uvjete proizvodnje i

tržišnog plasmana poljoprivrednih proizvoda.

SADRŽAJ:

• Osnivanje poljoprivredne zadruge

• Kontinuirano educiranje članova zadruge

• Suradnja s drugim zadrugama na regionalnoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini

• Razvoj prerađivačkih i skladišnih kapaciteta/nabava zajedničke opreme


OČEKIVANI

REZULTATI:

Osnovana poljoprivredna zadruga, niži troškovi nastupa na tržištu

poljoprivrednih proizvođača, povećana konkurentnost PG-a, povećan obujam

proizvodnje, lakša distribucija poljoprivrednih proizvoda

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:




82


MJERA 1.2.7. Organiziranje sajmova i tržnica poljoprivrednih proizvoda

CILJ MJERE: Olakšati distribuciju poljoprivrednih proizvoda te potaknuti lokalno

stanovništvo na kupnju domaćih poljoprivrednih proizvoda.

SADRŽAJ:

• Organizacija sajmova poljoprivrednih proizvoda

• Organizacija tržnice za prodaju poljoprivrednih proizvoda lokalnih


• Promotivne aktivnosti za privlačenje posjetitelja/potencijalnih kupaca


OČEKIVANI

REZULTATI: Olakšan plasman/prodaja poljoprivrednih proizvoda

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede, Bjelovarsko-bilogorska

županija, LAG


MJERA 1.2.8. Unaprjeđenje i modernizacija ribogojstva

CILJ MJERE: Bolja iskorištenost kapaciteta ribnjaka te unaprjeđenje uzgoja slatkovodne ribe

SADRŽAJ:

• Unaprjeđenje proizvodnih i distributivnih kapaciteta Ribnjačarstva

• Procjena mogućnosti za ulaganje u uzgoj novih vrsta i prerade ribljih

proizvoda

• Ulaganja u nove tehnologije i modernizaciju ribnjaka

NOSITELJ: Općina Končanica, Ribnjačarstvo Končanica

OČEKIVANI

REZULTATI:

Otvorena nova radna mjesta, modernizirana proizvodnja, ostvaren veći profit i

veći obujam proizvodnje.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede - Uprava ribarstva, Operativni

program za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020.

PRIORITET 1.3. Unaprjeđenje i razvoj turizma

MJERA 1.3.1. Razvoj i unaprjeđenje turističkih sadržaja i turističke infrastrukture

CILJ MJERE:

Stvoriti preduvjete za razvoj turizma na području Općine, povećati kvalitetu

ukupne turističke ponude u svrhu jačanja konkurentnosti te kreiranja

pretpostavki za diversifikaciju i stvaranje novih i prepoznatljivih turističkih

proizvoda; stvoriti pretpostavke za održivi turizam temeljen na

atraktivnostima/posebnostima Općine Končanica.

SADRŽAJ:

• Unaprjeđenje postojeće i razvoj nove turističke infrastrukture

• Razvoj i uređenje cikloturističke infrastrukture (biciklističke staze,

odmorišta, vidikovci i sl.)

• Razvoj i uređenje poučnih staza o životinjskim vrstama koje obitavaju

na području ribnjaka te specijaliziranih programa promatranja životinja

(posebice ptica)

• Uređenje muzeja u sklopu ribarske kuće o povijesti razvoja ribarstva u

Općini Končanica; uređenje etno muzeja/zbirke


83

• Poticanje razvoja smještajnih kapaciteta

• Poticanje poljoprivrednih gospodarstava na pružanje ugostiteljskih i

turističkih usluga

• U suradnji s lovačkim društvom i lovačkom udrugom kreirati turistički

program lovnog turizma

• Razvoj i uređenje jahačkih staza za obilazak određene turističke

zone/Općine i škole jahanja

• Suradnja s TZ Grada Daruvara

NOSITELJ: Općina Končanica, Turistička zajednica grada Daruvara, udruge, poljoprivredna

gospodarstva

OČEKIVANI

REZULTATI:

Unaprijeđena turistička infrastruktura, kreirana turistička ponuda Općine

obogaćena raznim sadržajima, povećan broj dolazaka turista/posjetitelja,

otvorena radna mjesta

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo turizma, Hrvatska

turistička zajednica, EU fondovi i programi


MJERA 1.3.2. Kreiranje prepoznatljivog turističkog identiteta Općine

CILJ MJERE: Stvoriti prepoznatljiv turistički identitet Općine temeljen na postojećim

resursima/posebnostima Općine.

SADRŽAJ:

• Brendiranje Općine kao turističke destinacije

• Promocija turističke ponude i sadržaja (izrada kataloga, promotivnog

videa Općine, internet oglašavanje)

• Poticanje turističke valorizacije kulturnih, prirodnih, tradicijskih i

etnoloških posebnosti Općine

• Poticanje komercijalizacije u turističke svrhe (usluge u turizmu,

organizacija raznih manifestacija, uključivanje OPG-a i svih dionika

razvoja turizma na području Općine)

• Označavanje prirodnih, povijesnih i kulturnih znamenitosti

NOSITELJ: Općina Končanica, Turistička zajednica grada Daruvara, udruge, poljoprivredna

gospodarstva

OČEKIVANI

REZULTATI: Povećan broj posjetitelja, razvijeni novi sadržaji, povećanje zapošljavanja.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo turizma, Hrvatska turistička zajednica,

Bjelovarsko-bilogorska županija


MJERA 1.3.3. Očuvanje, revitalizacija i turistička valorizacija prirodne i kulturne baštine

CILJ MJERE:

Unaprjeđenje kvalitete kulturne infrastrukture i ponude, valorizacija kulturnih i

prirodnih resursa, ciljana revitalizacija sela, sprječavanje gubitka

karakterističnog krajobraza Općine.

SADRŽAJ: • Zaštita i revitalizacija tradicijske arhitekture - tradicijske kuće i objekt

starog mljekarstva kako bi se isti stavili u funkciju turizma u vidu


84

smještajnih kapaciteta ili muzeja

• Oživljavanje povijesnih i arheoloških lokaliteta

• Zaštita, očuvanje i promocija kulturnih objekata i zaštićenih krajolika

• Razvoj i poticanje kulturnih inicijativa

• Promoviranje nematerijalne kulturne baštine i podupiranje kulturno-

umjetničkog, folklornog i tradicijskog djelovanja u kontekstu održivog

razvoja

NOSITELJ: Općina Končanica, kulturno-umjetničke udruge, Ribnjačarstvo Končanica

OČEKIVANI

REZULTATI:

Očuvana, oživljena i promovirana prirodna i kulturna baština Općine Končanica

povećan broj dolazaka turista.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo turizma,Hrvatska turistička

zajednica,Ministarstvo kulture, EU fondovi i programi

CILJ 2.: UČINKOVITO UPRAVLJANJE RESURSIMA, UNAPRJEĐENJE


PRIORITET 2.1. Unaprjeđenje javne, komunalne i prometne infrastrukture

MJERA 2.1.1. Racionalno upravljanje vodnim resursima – sanacija gubitaka vode na

vodovodnoj mreži

CILJ MJERE: Umanjiti/spriječiti gubitke pitke vode na vodovodnoj mreži

SADRŽAJ:

• Izrada projektno-tehničke dokumentacije, apliciranje na natječaje za

dodjelu bespovratnih sredstava

• Sanacija zastarjelih i poroznih cjevovoda na vodoopskrbnoj mreži

NOSITELJ: Općina Končanica, komunalno poduzeće Darkom Daruvar d.o.o.

OČEKIVANI

REZULTATI:

Smanjeni gubici vode u vodoopskrbnom sustavu, unaprijeđen sustav

vodoopskrbe, sanirane dotrajale cijevi.

RAZDOBLJE

PROVEDBE:

2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Hrvatske vode, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, EU

fondovi i programi


MJERA 2.1.2. Izgradnja sustava odvodnje otpadnih i oborinskih voda

CILJ MJERE: Izgraditi sustav odvodnje otpadnih voda na području Općine Končanica,

unaprijediti kvalitetu života i zdravlja stanovnika, smanjiti onečišćenje okoliša

SADRŽAJ:

• Ishođenje potrebne dokumentacije i dozvola za izgradnju sustava

odvodnje

• Priprema projekta i apliciranje na natječaj za dodjelu bespovratnih

sredstava iz EU fondova i državnog proračuna

• Izgradnja sustava odvodnje i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

• Poticajne mjere stanovništvu za priključenje na sustav odvodnje

NOSITELJ: Općina Končanica, komunalno poduzeće Darkom Daruvar d.o.o.


85

OČEKIVANI

REZULTATI:

Izgrađen sustav odvodnje otpadnih voda u Općini Končanica, eliminirani štetni

utjecaji otpadnih voda na okoliš

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Hrvatske vode, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Program ruralnog razvoja. EU

fondovi i programi


MJERA 2.1.3. Daljnja modernizacija sustava javne rasvjete

CILJ MJERE: Smanjiti svjetlosno onečišćenje, ostvariti uštede kroz korištenje energetski

učinkovitih i ekološki prihvatljivih izvora svjetla

SADRŽAJ:

• Izrada projektne dokumentacije za izgradnju nove i modernizaciju

postojeće javne rasvjete

• Demontaža neučinkovite i ekološki neprihvatljive rasvjetne opreme, te

nabava i ugradnja energetski učinkovitih LED rasvjetnih tijela i opreme

• Poboljšanje sustava upravljanja javnom rasvjetom

• Priprema dokumentacije za financiranje projekta modernizacije javne

rasvjete iz EU fondova

NOSITELJ: Općina Končanica

OČEKIVANI

REZULTATI:

Modernizirana i učinkovita javna rasvjeta, smanjeni troškovi javne rasvjete i

održavanja, smanjeni štetni utjecaji na okoliš.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Fond za zaštitu

okoliša i energetsku učinkovitost, EU fondovi i programi


MJERA 2.1.4. Izgradnja/modernizacija cestovne infrastrukture

CILJ MJERE:

Omogućiti stanovnicima Općine Končanica bolju prometnu povezanost s

ostalim naseljima, sigurnije prometovanje, te gospodarski poticaj koji je u

određenom segmentu uvjetovan kvalitetnom prometnom infrastrukturom.

SADRŽAJ:

• Ishođenje projektno – tehničke dokumentacije i dozvola te priprema

dokumentacije za prijavljivanje na nacionalne i EU fondove i programe

• Izgradnja, modernizacija, rekonstrukcija i sanacija nerazvrstanih cesta

uključujući male mostove, odvodnju prometnica, potporne i zaštitne

zidove, kružne tokove

• Inzistirati u dogovoru s Hrvatskim cestama na projektu „Betterment“ –

unaprjeđenje državne ceste D5 od velikih Zdenaca do Daruvara u

sklopu kojeg je predviđena izgradnja nogostupa, kanalizacije oborinskih

voda te kružnog toka u Končanici

NOSITELJ: Općina Končanica, Hrvatske ceste

OČEKIVANI

REZULTATI:

Bolja prometna povezanost i sigurnost sudionika u prometu, ostvaren preduvjet

za poticanje razvoja gospodarstva, unaprijeđena kvaliteta života stanovnika,

sanirane i modernizirane ceste.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo pomorstva,


86

IZVORI

FINANCIRANJA:

prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU,

Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, EU fondovi i programi, Program

ruralnog razvoja


MJERA 2.1.5. Izgradnja/modernizacija nogostupa i biciklističkih staza

CILJ MJERE:

Unaprijediti postojeću prometnu infrastrukturu, povećati kvalitetu života

stanovnika i razinu sigurnosti u cestovnom prometu, izgraditi i obnoviti

nogostupe, uspostaviti međusobno povezanu i funkcionalnu mrežu biciklističkih

staza

SADRŽAJ:

• Priprema projektno-tehničke dokumentacije i prijava projekata na

natječaje za dodjelu bespovratnih sredstava

• Izgradnja i unaprjeđeje pješačkih dionica/nogostupa

• Izgradnja biciklističkih staza

• Inzistiranje na prijavi i realizaciji projekta „Betterment“

NOSITELJ: Općina Končanica, Hrvatske ceste

OČEKIVANI

REZULTATI:

Izgrađeni i uređeni nogostupi i biciklističke staze, povećana razina sigurnosti u

cestovnom prometu, unaprjeđena kvaliteta života stanovnika.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo pomorstva,

prometa i infrastrukture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU,

Program ruralnog razvoja, Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, EU

fondovi i programi


MJERA 2.1.6. Sanacija opasnih mjesta i postavljanje prometne signalizacije

CILJ MJERE:

Izravno utjecati na povećanje sigurnosti u cestovnom prometu kroz sanaciju

opasnih mjesta, posebice u blizini osnovne škole i vrtića gdje nema nogostupa,

zaštititi najranjivije skupine sudionika u prometu – pješake, prevencija

incidentnih situacija.

SADRŽAJ:

• Izrada idejnog rješenja i glavnog projekta za postavljanje svjetlosne

prometne signalizacije

• Prijava projekta na natječaje Ministarstva unutarnjih poslova i

Nacionalnog programa za sigurnost cestovnog prometa

• Postavljanje svjetlosne prometne signalizacije na opasnim mjestima –

blizina škole i vrtića


OČEKIVANI

REZULTATI:

Povećana razina sigurnosti u cestovnom prometu, postavljena svjetlosno-

prometna signalizacija.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo unutarnjih poslova, nacionalni i EU programi


87

PRIORITET 2.2. Poticanje energetske učinkovitosti i održivo gospodarenje otpadom

MJERA 2.2.1. Uspostava održivog gospodarenja otpadom

CILJ MJERE:

Uspostaviti sustav održivog gospodarenja otpadom u skladu s Planom

gospodarenja otpadom RH i Strategijom gospodarenja otpadom u RH; spriječiti

nastanak divljih odlagališta, smanjiti štetni utjecaj otpada na okoliš

SADRŽAJ:

• Provođenje mjera selektiranja otpada

• Ulaganje u infrastrukturu i objekte potrebne za adekvatno gospodarenje

otpadom

• Osiguranje komunalne opreme za odvojeno prikupljanje otpada

• Širenje mreže zelenih otoka

• Sufinanciranje sanacije odlagališta optada u Daruvaru


OČEKIVANI

REZULTATI: Moderniziran i održiv sustav zbrinjavanja otpada.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu



MJERA 2.2.2. Primjena OIE i mjera energetske učinkovitosti u javnom i privatnom

sektoru

CILJ MJERE:

Poboljšati strukture energetske opskrbe Općine koristeći prirodne resurse,

smanjiti štetne emisije, doprinijeti očuvanju okoliša, ostvariti uštede energije i

utjecati na smanjenje troškova.

SADRŽAJ:

• Analiziranje potreba korištenja OIE

• Provođenje mjera energetske učinkovitosti na javnim objektima

• Sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti u kućanstvima

• Priprema dokumentacije za apliciranje projekata za financiranje iz EU

fondova

NOSITELJ: Općina Končanica, poslovni subjekti

OČEKIVANI

REZULTATI:

Povećana razina energetske učinkovitosti u javnom i privatnom sektoru,

ostvarene uštede u potrošnji energije, smanjeni troškovi održavanja javnih

objekata.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu



MJERA 2.2.3. Podizanje razine svijesti stanovništva o važnosti zaštite okoliša,

razvrstavanju otpada te o prednostima korištenja OIE

CILJ MJERE:

Educirati, informirati i potaknuti stanovništvo na recikliranje, primarnu

selekciju otpada u svojim domaćinstvima te korištenje OIE, povećati razinu

svijesti o važnosti zaštite okoliša.

SADRŽAJ: • Organizacija i provođenje radionica i edukaciju na temu pravilnog

razvrstavanja otpada i štetnosti otpada na zdravlje


88

• Organiziranje javnih tribina na temu selektiranja i odlaganja otpada te

korištenja OIE

• Uspostava zelenih otoka u svim naseljima Općine

• Izrada i distribucija edukativnih materijala i brošura

NOSITELJ: Općina Končanica, Darkom d.o.o., organizacije civilnog društva

OČEKIVANI

REZULTATI:

Povećana razina svijesti stanovnika o pravilnom zbrinjavanju otpada, zaštiti

okoliša i korištenju OIE.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo zaštite

okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, nacionalni i

EU fondovi i programi

CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIKA OPĆINE

PRIORITET 3.1. Unaprjeđenje društvenih djelatnosti i društvene infrastrukture

MJERA 3.1.1. Poboljšanje uvjeta za izvođenje predškolskog i osnovnoškolskog

obrazovanja

CILJ MJERE:

Unaprijediti odgojno-obrazovnu infrastrukturu i kvalitetu rada odgojno-

obrazovnih institucija na području Općine, zadovoljiti pedagoške standarde,

odgovoriti potrebama djece i roditelja, pridonijeti stjecanju novih znanja i

vještina

SADRŽAJ:

• Modernizacija izvođenja nastave – nabava pametnih ploča i

informatičke opreme

• Stvaranje uvjeta za održavanje izvanučionične nastave – škole u prirodi

• Proširenje kapaciteta dječjeg vrtića

• Ulaganje u opremu i sadržaje dječjeg vrtića

• Razvoj inovativnih načina učenja i praktičnih znanja, jačanje i razvoj

izvannastavnih aktivnosti

• Osiguranje pomoćnika u nastavi za djecu/mlade s teškoćama

NOSITELJ: Općina Končanica, Osnova škola

OČEKIVANI

REZULTATI:

Poboljšana kvaliteta predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja, kvalitetnija

ponuda programa za djecu.

RAZDOBLJE

PROVEDBE:

2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo socijalne

politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, nacionalni i EU

fondovi i programi


MJERA 3.1.2. Uređenje i obnova dječjih igrališta

CILJ MJERE:

Osigurati sadržaje za najmlađe stanovnike Općine Končanica u više naselja

(Daruvarski Brestovac, Imsovac, Stražanac i Šuplja Lipa), omogućiti kvalitetna

i sigurna mjesta za igru i druženje.

SADRŽAJ:

• Izrada projektne dokumentacije

• Profiliranje terena, urbano uređenje, izrada odgovarajuće podloge,

ograđivanje igrališta, montaža i pozicioniranje sprava i elemenata


89

dječjeg igrališta

• Održavanje dječjih igrališta

NOSITELJ: Općina Končanica, udruge

OČEKIVANI

REZULTATI:

Izgrađena i uređena dječja igrališta u skladu s EU standardima sigurnosti dječjih

igrališta, poboljšana kvaliteta života najmlađih stanovnika Općine Končanica.

RAZDOBLJE

PROVEDBE:

2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, donatorski natječaji zaklada i poduzeća, Program ruralnog

razvoja


MJERA 3.1.3. Izgradnja i uređenje novih športsko-rekreacijskih sadržaja i izletišta

CILJ MJERE:

Obogatiti društvene sadržaje na području Općine, omogućiti kvalitetno

provođenje slobodnog vremena, posebice mladih, osigurati uvjete za zdrav i

aktivan život, prevenirati društveno štetna ponašanja

SADRŽAJ:

• Kreiranje i uređenje novih športsko-rekreacijskih sadržaja

• Stvaranje uvjeta za razvoj novih športskih programa

• Uređenje izletišta za održavanje izvanučionične nastave te za odmor i

kvalitetno provođenje slobodnog vremena svih stanovnika Općine

• Jačanje inicijativa udruga u kreiranju društvenih i zabavnih sadržaja


OČEKIVANI

REZULTATI:

Unaprijeđeni športsko-rekreacijski sadržaji dostupni svima, poboljšana kvaliteta

života svih stanovnika Općine, obogaćena turistička ponuda Općine,

promoviran zdrav način života.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, donatorski natječaji zaklada i poduzeća, Bjelovarsko-

bilogorska županija, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Hrvatski

olimpijski odbor, EU fondovi i programi


MJERA 3.1.4. Jačanje inicijativa udruga u kreiranju društvenih i zabavnih sadržaja

CILJ MJERE: Potaknuti udruge na veći doprinos u poboljšanju društvenog života stanovnika

Općine

SADRŽAJ:

• Kreiranje novih zabavnih, edukativnih, kulturnih i inovativnih sadržaja

• Osmišljavanje i razvoj novih manifestacija i događanja

• Organiziranje sportskih natjecanja, društvenih igara, glazbenih

sadržaja/programa i sl.

• Poticanje osnivanja Kluba mladih


OČEKIVANI

REZULTATI:

Inovativni društveni i zabavni sadržaji koji doprinose poboljšanju kvalitete

života lokalne zajednice.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, donatorski natječaji zaklada i poduzeća, nacionalni i EU

programi


90


MJERA 3.1.5. Izgradnja, obnova i uređenje društvenih i vatrogasnih domova te drugih

centara za okupljanje u zajednici

CILJ MJERE: Poboljšati kvalitetu društvene infrastrukture i usluga u zajednici., pridonijeti

socijalnoj revitalizaciji područja Općine.

SADRŽAJ:

• Izrada projektno-tehničke dokumentacije, ishođenje važećih akata

nadežnih tijela kojima se dopušta izvođenje planiranih aktivnosti

• Ulaganja u rekonstrukciju, adaptaciju, obnovu, izgradnju i nadogradnju

centara okupljanja u zajednici (domovi kulture, društveni domovi,

knjižnice, muzeji, vatrogasni domovi), kao i u rekonstrukciju i/ili

prenamjenu postojećih objekata zgrada javne namjene


OČEKIVANI

REZULTATI:

Stvoreni novi sadržaji za provođenje slobodnog vremena, organiziranje

događanja, okupljanje u zajednici i rad udruga, povećana razina kvalitete usluga

u zajednici i kvalitete društvene infrastrukture, poboljšana kvaliteta života

stanovnika Općine.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, nacionalni i

EU programi

PRIORITET 3.2. Podizanje standarda u području skrbi o socijalno ugroženima, starim i

nemoćnim osobama

MJERA 3.2.1. Unaprjeđenje sustava socijalnih usluga kroz poticanje suradnje i razvoj

projekata sa Centrom za socijalnu skrb

CILJ MJERE: Unaprijediti postojeće i razviti nove socijalne usluge, što više približiti socijalne

usluge korisnicima.

SADRŽAJ:

• Primjena i razvoj izvaninstitucionalnih programa za socijalno ugrožene

skupine (pomoć u kući, njega u kući, patronaža i sl.)

• Topli obrok – lanac pomoći starijima i nemoćnima

• Razvoj novih projekata i programa u suradnji sa Centrom za socijalnu

skrb


OČEKIVANI

REZULTATI:

Poboljšana kvaliteta života socijalno ugroženih skupina i potrebitih, unaprijeđen

sustav socijalnih usluga.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu

politiku, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, Hrvatski zavod za

zapošljavanje, nacionalni i EU programi


nemoćnim osobama

MJERA 3.2.2. Razvoj infrastrukture i programa za pružanje usluga dnevnog boravka

CILJ MJERE:

Podignuti kvalitetu života osoba starije životne dobi kroz organiziranje dnevnih

aktivnosti koje pridonose uključivanju starijih osoba u život zajednice te da

aktivno provode svoje slobodno vrijeme kroz druženje s ostalim korisnicima,


91

stjeću nova znanja i vještine te prenose već stečena znanja, iskustva i vještine na

mlađe generacije.

SADRŽAJ:

• Osmišljavanje programa dnevnih aktivnosti za starije (stručna

predavanja o temama karakterističnim za pripadnike starije dobi,

kreativne radionice, izleti, tečajevi za osnovno osposobljavanje za

korištenje računala, mjerenje krvnog tlaka i šećera, društvene igre,

druženje uz kavu i čaj, gledanje televizije, čitanje i sl.)

• Priprema projekta i apliciranje na natječaje za dodjelu bespovratnih

sredstava iz domene socijalne politike NOSITELJ: Općina Končanica, Udruga umirovljenika

OČEKIVANI

REZULTATI:

Poboljšana kvaliteta života osoba starije životne dobi, potaknuto volonterstvo u

lokalnoj zajednici.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:


politiku, nacionalni i EU programi


nemoćnim osobama

MJERA 3.2.3. Poticanje razvoja smještajnih kapaciteta za skrb o starim i nemoćnim

osobama

CILJ MJERE: Rješiti problem nedostatka smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne osobe,

unaprijediti zdravstvenu i socijalnu skrb starijih i nemoćnih.

SADRŽAJ:

• Procjena mogućnosti razvoja smještajnih kapaciteta za starije i nemoćne

• Odluka o adekvatnom zemljištu ili objektu za realizaciju projekta

• Objavljivanje javnog poziva za iskazivanje interesa za realizaciju

projekta doma za starije i nemoćne osobe po modelu javno-privatnog

partnerstva • Prihvat iskaza interesa i potpisivanje Ugovora o JPP


OČEKIVANI

REZULTATI:

Osigurani smještajni kapaciteti za brigu o starijim i nemoćnim osobama,

poboljšana kvaliteta života starijih i nemoćnih osoba, ostvarena visoka razina

socijalnih usluga na području Općine, otvorena nova radna mjesta.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Privatni investitori


nemoćnim osobama

MJERA 3.2.4. Poticanje društvene uključenosti osoba u nepovoljnom položaju i socijalno

osjetljivih skupina

CILJ MJERE: Potaknuti integraciju osoba u nepovoljnom položaju i socijalno osjetljivih

skupina u društvu kroz informiranje i educiranje lokalnog stanovništva.

SADRŽAJ:

• Informiranje i educiranje lokalnog stanovništva o važnosti društvene

uključenosti osoba u nepovoljnom položaju

• Stvaranje jednakih uvjeta za život


92

• Informiranje o pravima osoba u nepovoljnom položaju te osvješćivanje

javnosti o problemu nasilja nad starijim osobama te sprječavanje

zlouporabe ugovora o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju i sl.

• Osnaživanje socijalnih i drugih vještina osoba u nepovoljnom položaju i

socijalno osjetljivih skupina

• Poboljšanje pristupa osoba s invaliditetom društvenim uslugama

• Edukacije za stručno usavršavanje osoba koje su u sustavu socijalne

skrbi


OČEKIVANI

REZULTATI:

Razvoj novih aktivnosti i programa koji će ojačati socijalnu uključenost i

integraciju socijalno osjetljivih skupina, odnosno smanjenje i preveniranje

socijalne isključenosti istih.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:


politiku, nacionalni i EU programi


nemoćnim osobama

MJERA 3.2.5. Poticanje volonterizma u pružanju socijalnih usluga i pomoći starim i

nemoćnim osobama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti

CILJ MJERE: Potaknuti lokalno stanovništvo na volontiranje u svrhu pomoći starijim i

nemoćnim osoba u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

SADRŽAJ:

• Organizacija volonterskih aktivnosti – druženje, šetnja i razgovor sa

starijima, pomoć u obavljanju kućanskih poslova, usluge starijima i

nemoćnima u vidu odlaska u trgovinu, poštu, ljekarnu i nabavka drugih

potrepština, uređenje okoliša njihovih domova, kućne posjete i dr.

NOSITELJ: Općina Končanica, udruge, lokalno stanovništvo

OČEKIVANI

REZULTATI:

Senzibilizacija za starije i nemoćne osobe, razvoj socijalnih vještina i socijalne

osjetljivosti, povećano životno zadovoljstvo volontera i korisnika, razvoj

međugeneracijske solidarnosti, poboljšana kvaliteta života starijih i nemoćnih

osoba.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica

PRIORITET 3.3. Povećanje konkurentnosti stanovnika na tržištu rada

MJERA 3.3.1. Poticanje korištenja programa cjeloživotnog učenja

CILJ MJERE:

Približiti i razviti programe neformalnog obrazovanja, potaknuti lokalno

stanovništvo na cjeloživotno učenje, unaprijediti formalno stečeno obrazovanje,

znanja i vještine.

SADRŽAJ:

• Poticanje aktivnosti prekvalifikacije i dokvalifikacije

• Razvoj projekata cjeloživotnog učenja za civilno društvo, poduzetnike i

marginalizirane skupine

• Informiranje o dostupnim programima cjeloživotnog učenja te

podizanje svijesti i stvaranje pozitivnog stava prema učenju



93

OČEKIVANI

REZULTATI:

Stečena nova znanja, vještine i kvalifikacije svih skupina stanovnika,

kontinuiran osobni razvoj stanovništva svih dobnih skupina i profesija,

povećane mogućnosti zapošljavanja stanovnika.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo socijalne

politike i mladih, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, EU fondovi i programi


MJERA 3.3.2. Poticanje obrazovanja za deficitarna zanimanja

CILJ MJERE:

Povećati mogućnost zapošljavanja stanovnika kroz poticanje obrazovanja za

deficitarna zanimanja u skladu s potrebama tržišta rada na lokalnoj razini i

razvojnim potrebama Općine

SADRŽAJ:

• Osvještavanje stanovnika o potrebama tržišta rada i mogućnosti

prekvalifikacije za deficitarna zanimanja

• Razvoj i provedba aktivnosti za promicanje deficitarnih zanimanja u

osnovnoj školi s ciljem poticanja zanimanja učenika za deficitarna

zanimanja i ranog profesionalnog usmjeravanja

• Stipendiranje učenika i studenata za deficitarna zanimanja

NOSITELJ: Općina Končanica, osnovna škola

OČEKIVANI

REZULTATI: Povećana mogućnost zapošljavanja stanovnika, posebice mladih.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija


MJERA 3.3.3. Organizacija tečajeva za povećanje kompetencija stanovnika na tržištu

rada

CILJ MJERE: Povećati mogućnost zapošljavanja stanovnika stjecanjem novih znanja, vještina

i kompetencija stanovnika

SADRŽAJ: • Organizacija i provedba edukacija/radionica za stjecanje novih znanja

npr. tečajevi stranih jezika, informatičke radionice, radionice šivanja i

krojenja, kreativne radionice i sl.

NOSITELJ: Općina Končanica, osnovna škola

OČEKIVANI

REZULTATI:

Poboljšanje pristupa stanovnika tržištu rada, povećana razina osobnog i

profesionalnog razvoja stanovnika Općine.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, Ministarstvo za

demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, nacionalni i EU programi


94

PRIORITET 3.4. Razvoj civilnog društva i poticanje aktivizma mladih

MJERA 3.4.1. Poticanje volonterstva i udruživanja stanovnika u udruge

CILJ MJERE:

Potaknuti stanovnike na udruživanje u udruge iz područja djelatnosti bitnih za

razvoj lokalne zajednice i rješavanje potreba u zajednici, potaknuti stanovnike

na volonterstvo i aktivno sudjelovanje u društvu.

SADRŽAJ:

• Poticanje stanovnika na jači doprinos općoj dobrobiti

• Rješavanje konkretnih problema u društvu, razvoj novih sadržaja i sl.

putem volontiranja

• Afirmacija volonterstva kod djece i mladih kroz odgoj za volontiranje u

odgojno-obrazovnim ustanovama

• Motiviranje stanovnika i poticanje inicijativa osnivanja novih udruga na

području Općine

NOSITELJ: Općina Končanica, odgojno-obrazovne ustanove

OČEKIVANI

REZULTATI:

Visoka razina participacije stanovnika u volonterskim aktivnostima, osnovane

nove udruge

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica


MJERA 3.4.2. Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva

CILJ MJERE:

Stvoriti pretpostavke za učinkovito uključivanje organizacija civilnog društva u

razvoj lokalne zajednice, povećati kapacitet udruga za vođenje politike

samoodrživosti, smanjiti financijsku ovisnost udruga o proračunu Općine i

donacijama.

SADRŽAJ:

• Informiranje/educiranje članova udruga o mogućnostima korištenja

vanjskih izvora financiranja

• Osposobljavanje članova udruga za pripremu i upravljanje EU

projektima i programima

• Poticanje suradnje sa srodnim civilnim organizacijama u RH i

inozemstvu na projektima i razmjeni know-how iskustava


OČEKIVANI

REZULTATI: Ojačana sposobnost i uloga organizacija civilnog društva

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, Bjelovarsko-bilogorska županija, zaklade, EU programi i

fondovi


MJERA 3.4.3. Poticanje razvoja društvene odgovornosti civilnog društva

CILJ MJERE:

Potaknuti stanovništvo i organizacije civilnog društva na jači doprinos

gospodarskom, obrazovnom, socijalnom i ekološkom napretku lokalne

zajednice.

SADRŽAJ: • Organizacija radionica/edukacija namijenjenih udrugama s područja

Općine s ciljem poticanja i razvoja novih inicijativa i aktivnosti koje će


95

doprinijeti gospodarskom, obrazovnom, socijalnom i ekološkom

napretku lokalne zajednice

• Poticanje ulaganja u razvoj kompetencija članova udruga

• Jačanje dijaloga i osnaživanje suradnje lokalne vlasti i organizacija

civilnog društva

• Osvještavanje i poticanje lokalne zajednice na promišljanje i djelovanje

u sveukupnom razvoju lokalne zajednice

• Uključivanje stanovnika u proces odlučivanja na lokalnoj razini

• Jačanje kapaciteta i uloge mjesnih odbora

• Generiranje i realizacija ideja kroz suradnju svih sektora NOSITELJ: Općina Končanica, civilno društvo

OČEKIVANI

REZULTATI:

Povećana svijest, odgovornost i participacija civilnog društva u rješavanju

društvenih i socio-ekonomskih pitanja.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica, poslovni subjekti, nadležna ministarstva i institucije,

zaklade, EU fondovi i programi


MJERA 3.4.4. Poticanje osnivanja udruge mladih i Savjeta mladih

CILJ MJERE:

Potaknuti mlade na udruživanje i aktivnije sudjelovanje u razvoju sredine u

kojoj žive, uključiti mlade u procese odlučivanja na lokalnoj razini, osvijestiti

mlade o važnosti njihove uloge u društvu, potaknuti mlade na proaktivno

djelovanje u rješavanju njihovih potreba i zastupanju interesa mladih.

SADRŽAJ:

• Informiranje mladih o mogućnostima koje im se pružaju kroz

udruživanje mladih: razvoj novih sadržaja, mogućnost utjecaja na

zadovoljenje potreba i rješavanje problema mladih, mogućnost utjecaja

na promjenu politike prema mladima, mogućnost uključivanja mladih u

donošenje odluka vezanih za zajednicu, mogućnost razvoja novih

projekata te utjecanja na cjelokupni razvoj lokalne zajednice

• Osnivanje udruge mladih

• Osnivanje Savjeta mladih


OČEKIVANI

REZULTATI:

Osnovana udruga mladih, osnovan Savjet mladih Općine Končanica, povećan

aktivizam i uloga mladih, povećana kreativnost i motiviranost mladih za

samostalno osmišljavanje planova i programa za sadržajniji i perspektivniji

život u njihovim zajednicama, smanjena inertnost i skepticizam mlade

populacije, poboljšan položaj mladih u Općini.

RAZDOBLJE

PROVEDBE: 2018.-2020.

POTENCIJALNI

IZVORI

FINANCIRANJA:

Općina Končanica


96

15. INDIKATORI ZA PRAĆENJE PROVEDBE STRATEGIJE

RAZVOJA OPĆINE KONČANICA

CILJ 1.: RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA

PRIORITET INDIKATORI

1.1. Jačanje malog i srednjeg

poduzetništva

• Pokrenute aktivnosti za izgradnju poduzetničke

zone: kupnja zemljišta, ishođenje projektno-

tehničke dokumentacije, priprema projekta i

prijava na natječaj za dodjelu bespovratnih

sredstava, izgradnja infrastrukture u zoni

• Broj pokrenutih i realiziranih poduzetničkih

projekata; broj ostvarenih bespovratnih potpora u

poduzetništvu

• Broj stvorenih novih radnih mjesta

• Broj održanih radionica rukotvorstva i zanata;

broj mladih zaposlenih u zanatskim i tradicijskim

djelatnostima

• Broj novih poduzetnika, mladih poduzetnika i

žena poduzetnica

• Broj organiziranih edukacija i radionica

namijenjenih poduzetnicima i obrtnicima

1.2. Stvaranje boljih uvjeta za bavljenje

poljoprivrednim aktivnostima

• Površina obrađenog poljoprivrednog zemljišta

• Broj novih PG-a, novih radnih mjesta u

poljoprivredi, novih poljoprivrednih kultura i

dopunskih djelatnosti

• Broj organiziranih tržnica i sajmova


• Broj moderniziranih PG-a

• Broj i visina ostvarenih potpora u poljoprivredi

• Broj mladih poljoprivrednika

• Broj PG-a koji se bave poljoprivrednom

proizvodnjom

• Broj objekata za preradu i skladištenje


• Osnovana poljoprivredna zadruga

1.3. Unaprjeđenje i razvoj turizma

• Broj pokrenutih projekata za razvoj ili

unaprjeđenje turističke infrastrukture

• Broj novih ili unaprjeđenih turističkih sadržaja

• Broj smještajnih kapaciteta

• Broj zaposlenih u turizmu

• Broj PG-a koji pružaju turističke i ugostiteljske

usluge

• Broj turističkih dolazaka

CILJ 2.: UČINKOVITO UPRAVLJANJE RESURSIMA, UNAPRJEĐENJE


2.1.Unaprjeđenje javne, komunalne i

prometne infrastrukture

• Broj kilometara izgrađenih i moderniziranih

nerazvrstanih cesta

• Broj kilometara uređenih pješačkih i

biciklističkih staza


97

• Postavljena prometna signalizacija na opasnim

mjestima

• Smanjeni gubici vode na vodoopskrbnoj mreži

• Broj kilometara izgrađenog sustava za odvodnju

• Broj kućanstava priključenih na sustav odvodnje

otpadnih voda

• Postotak modernizirane javne rasvjete

• Količina smanjenog svjetlosnog onečišćenja

2.2. Poticanje energetske učinkovitosti i

održivo gospodarenje otpadom

• Osigurana infrastruktura za odvojeno prikupljanje

otpada

• Broj zelenih otoka

• Broj edukacija i radionica na temu zaštite okoliša

• Broj objekata na kojima su primjenjene mjere

energetske učinkovitosti

• Broj projekata vezanih za korištenje obnovljivih

izvora energije

CILJ 3.: UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA STANOVNIKA

3.1.Unaprjeđenje društvenih

djelatnosti i društvene infrastrukture

• Stvoreni uvjeti za održavanje izvanučionične

nastave – škole u prirodi

• Broj izvannastavnih aktivnosti

• Broj novih programa za djecu u vrtiću i osnovnoj

školi

• Broj nabavljene nove opreme u odgojno-

obrazovnim ustanovama

• Broj uređenih dječjih igrališta

• Broj novih športsko-rekreacijskih sadržaja

• Uređeno izletište

• Broj novih društvenih i zabavnih sadržaja

• Broj izgrađenih/rekonstruiranih/opremljenih

društvenih objekata i centara za okupljanje u

zajednici (društveni domovi, vatrogasni domovi,

knjižnica, muzej i sl.)

3.2. Podizanje standarda u području

skrbi o socijalno ugroženima, starim i

nemoćnim osobama

• Broj novih projekata/programa u području skrbi o

socijalno ugroženim, starim i nemoćnima

• Raliziran projekt dnevnog boravka

• Osigurani smještajni kapaciteti za brigu o starijim

i nemoćnim osobama

3.3. Povećanje konkurentnosti

stanovnika na tržištu rada

• Broj korisnika cjeloživotnog učenja

• Broj stipendiranih učenika i studenata

• Broj tečajeva/radionica za unaprjeđenje znanja i

vještina stanovnika

3.4. Razvoj civilnog društva i poticanje

aktivizma mladih

• Broj volontera i volonterskih aktivnosti

• Osnovane nove udruge

• Broj udruga koje su prošle edukaciju o jačanju

kapaciteta OCD-a i pisanju i provedbi projekata

• Broj projekata udruga

• Visina dodjeljenih bespovratnih potpora

udrugama i njihovim projektima

• Osnovan Savjet mladih i udruga mladih Općine

Končanica


98

16. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE

Premda je najveći broj razojnih projekata i programa u domeni lokalne samouprave, za

ostvarenje vizije razvoja i strateških ciljeva potrebno je uključivanje svih dionika razvoja –

načelnik Općine, Općinsko vijeće, radna skupina, javni sektor, privatni sektor te organizacije

civilnog društva. Ključnu ulogu u provedbi Strategije razvoja svakako ima Općina Končanica.

Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo usvaja Strategiju, redovito temeljem izvješća prati

njenu provedbu i po potrebi predlaže izmjene ili dopune.

Za provedbu Strategije razvoja obično su potrebne izmjene i dopune prostornih dokumenata

ili alokacije proračunskih sredstava koje usvaja Općinsko vijeće. Uloga načelnika ogleda se u

imenovanju članova Radne skupine koja je zadužena za provedbu Strategije, donošenju

potrebnih osluka, redovnom praćenju ostvarenja razvojnih mjera i izvještavanju Općinskog

vijeća o provedbi projekata i programa.

Radna skupina sastavljena je od zaposlenika lokalne samouprave i vanjskih suradnika i

dionika razvoja te joj je uloga savjetodavna i operativna. Radna skupina u okviru svog

djelokruga i nadležnosti odgovorna je za praćenje promjena u okolini, pripremu,

implementaciju, nadzor i evaluaciju projekata. Uz praćenje promjena u okolini i obavljanje

projektnih aktivnosti redovito se sastaje s načelnikom te ga izvještava o stanju ili rezultatima

provedbe projekata. Radna skupina će također imati ključnu ulogu u planiranju aktivnosti na

razini Općine među svim dionicima, te bi trebala pridonijeti jačoj prepoznatljivosti Strategije

kao referentnog dokumenta za buduće programiranje i planiranje razvoja.

Ključnu ulog u pripremi i provedbi projekata nužnih za ostvarenje ctrateških ciljeva ima i

javni sektor. Dionike javnog sektora čine predstavnici javnih ustanova, institucija i poduzeća

koji su zaduženi za provedbu dijela razvojnih mjera ili se pojavljuju kao partneri u pripremi

i/ili provedbi rauvojnih projekata. To su primjerice komunalna društva, odgojno-obrazovne

ustanove, udruženja obrtnika i poduzetnika i sl.

Udruge civilnog društva osim što u svom djelokrugu pozitivno utječu na razvoj i

unaprjeđenje čimbenika kvalitete života, kulturnog i gospodarskog razvoja, često posjeduju

znanja i vještine pripreme i provedbe projekata kojima osiguravaju prihode potrebne za njihov

rad. Organizacije civilnog društva mogu aktivno utjecati na dotok dodatnih sredstava iz

nacionalnih i EU fondova za financiranje inicijativa koje ne pokrivaju ostali dionici razvoja.

Uloga organizacija civilnog društva, razvoj participacijskih procesa kao i partnerskih odnosa s

javnim i gospodarskim sektorom, jedna su od ključnih razvojnih smjernica za sljedeće

razdoblje.

Privatni gospodarski sektor je glavni pokretač gospodarstva i stvaranja radnih mjesta. Uloga

privatnog sektora je najzahtjevnija jer ovisi o mnogobrojnim čimbenicima na koje nemaju

utjecaja. Zato je Strategijom predviđen niz poticajnih mjera koje će u narednom razdoblju

doprinijeti povećanju konkurentnosti poduzetnika i obrtnika, ali i poljoprivrednih proizvođača


99

(poduzetnička infrastruktura, modernizacija proizvodnje, razvoj tržišne infrastrukture, jačanje

ljudskih potencijala itd.)

Shematski prikaz strukture ključnih dionika provedbe Strategije:

17. FINANCIJSKI OKVIR

Osiguranje i pribavljanje financijskih sredstava, kao i upravljanje tim sredstvima te praćenje

njihova korištenja važan su aspekt provedbe Strategije razvoja Općine Končanica. Nakon

definiranja strateških ciljeva, prioriteta i mjera, potrebno je predvidjeti i moguće izvore

financiranja projekata za ostvarenje razvojnih ciljeva.

Uz proračunska sredstva Općine Končanica, projekte definirane ovim dokumentom moguće je

financirati putem sljedećih izvora financiranja:

➢ Državni proračun

➢ Krediti poslovnih banaka

➢ Bespovratna sredstva namijenjena financiranju socio-ekonomskog razvoja

➢ Sredstva gospodarskih subjekata

Najizdašniji potencijalni izvor financiranja projekata Strategije svakako predstavljaju EU

fondovi i programi. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju 01.07.2013. godine na raspolaganju

su joj sredstva EU fondova namijenjena isključivo zemljama članicama koja su u funkciji

ostvarivanja Kohezijske politike Europske unije. Sredstva su osigurana kroz sljedeće fondove,

a koji u potpunosti obuhvaćaju novu kohezijsku politiku Europske unije:

Načelnik Općine

Končanica

Općinsko vijeće

Radna skupina

Javni sektor

Udruge civilnog društva

Privatni sektor


100

• CF – Kohezijski fond

• ESF – Europski socijalni fond

• ERDF – Europski fond za regionalni razvoj

• EARDF – Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

• EMFF – Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Tematske cjeline koje podržavaju ovi fondovi i strategija Europa 2020., u okviru kojih će

Općina Končanica moći predlagati razvojna rješenja i financirati ih iz fondova su:

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija

2. Proširenje pristupa i korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija

3. Podizanje konkurentnosti MSP, poljoprivrednih proizvođača, ribara i akvakulture

4. Poticanje pomaka prema nisko-karbonskim tehnologijama u svim industrijama

5. Poticanje prilagođavanja klimatskim promjenama i upravljanja rizicima

6. Zaštita okoliša i unapređivanje efikasnosti i korištenja energije

7. Izgradnja energetski učinkovitog i održivog transporta

8. Poticanje zapošljavanja i mobilnosti radne snage

9. Poticanje socijalnog uključivanja i borba protiv siromaštva

10. Ulaganje u obrazovanje i cjeloživotno obrazovanje

11. Unapređivanje institucionalnog kapaciteta i učinkovitosti uprave

Ove tematske cjeline, kako su definirane uredbama, trebaju se prenijeti u prioritetne osi

nacionalnih operativnih programa. Kao što je vidljivo, pojedine tematske cjeline mogu biti

financirane iz više izvora odnosno fondova. Tehnička pomoć nema formalan status tematske

cjeline, ali se po odredbama Uredbe o fondovima može programirati kao prioritetna os.

Hrvatska je odlučila koristiti sredstva za projekte iz svih raspoloživih tematskih cjelina

njihovom razradom kroz nacionalne operativne programe. Operativni programi označavaju

detaljne planove i načine na koje država članica namjerava koristiti dodijeljena sredstva, te

detaljni prikaz financijskih iznosa i prioriteta u koje će se ti iznosi usmjeriti. Uredbom o

fondovima utvrđena je struktura samih operativnih programa, međutim njihov broj određuje

sama država članica. Republika Hrvatska ima četiri operativna programa, po kojima će

planove pripremati svi dionici u Općini Končanica:

Konkurentnost i kohezija - Operativni program Konkurentnost i kohezija financira

se iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda te je ujedno i najveći

operativni program. Operativni program podijeljen je na prioritetne osi koje se dijele

na investicijske prioritete unutar kojih su određeni specifični ciljevi i aktivnosti koje je

moguće financirati. Od jedanaest ponuđenih, Hrvatska je odlučila raspoloživa sredstva

usmjeriti u devet tematskih cjelina. Od pet mogućih tematskih cjelina koje se mogu

financirati iz Kohezijskog fonda, Hrvatska je odabrala dvije za ulaganje, pa je

Program podijeljen u 10 prioritetnih osi, od kojih su sve financirane iz Europskog

fonda za regionalni razvoj, dok su 2 financirane iz Kohezijskog fonda i Europskog

fonda za regionalni razvoj (prioritetna os 6: Zaštita okoliša i održivost resursa te

prioritetna os 7: Povezanost i mobilnost). Za ulaganja u rast i razvoj kroz navedene


101

prioritetne osi namijenjeno je ukupno 6,88 milijardi (4,32 milijardi eura iz Europskog

fonda za regionalni razvoj, a 2,56 milijardi eura iz Kohezijskog fonda).

Učinkoviti ljudski potencijali – Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali

financira se iz Europskog socijalnog fonda. Temeljni cilj ovog Operativnog programa

je pridonijeti rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Ukupno ima

pet prioritetnih osi koje su podijeljene na investicijske prioritete i specifične ciljeve, a

prioriteti su:

• Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage

• Socijalno uključivanje

• Obrazovanje i cjeloživotno učenje

• Pametna administracija

Za smanjenje nezaposlenosti, socijalnu uključivost, obrazovanje, cjeloživotno učenje,

suzbijanje diskriminacije, efikasnu javnu upravu i niz drugih mjera, u razdoblju od 2014. do

2020. godine dostupno je 1,85 milijardi eura (1,58 milijardi eura iz proračuna Europske unije,

a 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih).

Program ruralnog razvoja – strateški je dokument koji bi trebao pridonijeti razvoju

hrvatske poljoprivrede i ruralnom razvoju te predstavlja preduvjet za korištenje

sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Sredstva su u najvećoj

mjeri namijenjena poljoprivrednicima i vlasnicima poljoprivrednih gospodarstava, pa

tako i poljoprivrednicima u Općini Končanica. Programom su definirani sljedeći

ciljevi:

• Poticati konkurentnost poljoprivrede,

• Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama

• Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje

i očuvanje radnih mjesta.

U Programu su definirane različite mjere za čije će ostvarenje biti alocirana sredstva, a u

okviru tih mjera određene su podmjere koje sadrže aktivnosti prihvatljive za ulaganje. Dakle,

prema Operativnom programu, iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj planira

se financirati 16 mjera. Mjere predviđene u Programu ruralnog razvoja, posebice interesantne

za razvoj općine Končanica su:

1. Prijenos znanja i aktivnosti informiranja

2. Savjetodavne usluge, usluge upravljanja i pomoći u poljoprivrednim gospodarstvima

3. Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

4. Ulaganje u fizičku imovinu

5. Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala oštećenog uslijed prirodnih

nepogoda i katastrofalnih događaja i uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima


102

8. Ulaganje u razvoj šumskog područja i povećanje održivosti šuma

9. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača

10. Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti

11. Ekološki uzgoj

12. Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim

ograničenjima

13. Suradnja

14. Upravljanje rizicima

15. Financiranje dodatnih izravnih plaćanja za Hrvatsku

16. Podrška za LEADER lokalni razvoj (CLLD - eng. Community Lead Local

Development – lokalni razvoj kojeg vodi zajednica)

Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. godine iznosi

2,38 milijardi eura (2,02 milijardi eura iz Europskog fonda za ruralni razvoj, a ostatak iz

sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske).

Operativni program za pomorstvo i ribarstvo – Operativni je program kojim

Republika Hrvatska kroz korištenje sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i

ribarstvo doprinosi ostvarenju sveobuhvatnog cilja Zajedničke ribarstvene politike;

osigurati da aktivnosti ribarstva i akvakulture doprinose dugoročnim, održivim

uvjetima koji se odnose na okoliš i koji su potrebni za gospodarski i socijalni razvoj.

Sredstva su u najvećoj mjeri namijenjena ribarskom sektoru. Programom su definirani

sljedeći ciljevi:

• Promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno

odgovornogribarstva i akvakulture

• Poticanje provedbe Zajedničke ribarstvene politike (ZRP)

• Promicanje uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih

područja iakvakulturnih područja u akvakulturi

• Poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike (IPP) Unije

Sredstva za postizanje strateških ciljeva raspoređena su unutar šest prioriteta. Ukupna

alokacija za Operativni program za pomorstvo i ribarstvo u razdoblju od 2014. do 2020.

godine iznosi 252,6 milijuna eura, stoga će dionici iz općine Končanica imati brojne

mogućnosti povlačenja sredstava iz ovog područja razvoja.

Dodatna sredstva Europske unije dostupna su kroz Programe Unije koji predstavljaju

integrirani niz aktivnosti koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između

država članica u različitim područjima povezanim sa zajedničkim politikama EU. Programi

Unije u kojima mogu sudjelovati korisnici iz Republike Hrvatske, pa tako i Općine Končanica

su:

• HORIZON 2020

• ERASMUS +- Program EU za obrazovanje, osposobljavanjem mlade i sport

• FISCALIS 2020


103

• CUSTOMS 2020

• PERICLES 2020

• HERCULE III

• JUSTICE

• CONSUMER

• LIFE

• EMPLOYMENT and SOCIAL INNOVATION – Zapošljavanje i socijalne inovacije

• YOUTH EMPLOYMENT INITIATIVE – Inicijativa za zapošljavanje mladih

• COSME – Program za konkurentnost MSP-a

• CREATIVE EUROPE

• EUROPA ZA GRAĐANE 2014 – 2020

• PRAVA I DRŽAVLJANSTVO

• ZDRAVLJE ZA RAST (Health for Growth)

Projekte definirane ovim strateškim dokumentom moguće je financirati kroz niz različitih

programa na nacionalnoj i regionalnoj razini čiji nositelji su:

▪ Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU,

▪ Ministarstvo poljoprivrede,

▪ Ministarstvo gospodarstva,

▪ Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta

▪ Ministarstvo turizma,

▪ Ministarstvo kulture,

▪ Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku,

▪ Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja,

▪ Ministarstvo znanosti i obrazovanja,

▪ Ministarstvo vanjskih i europskih poslova,

▪ Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture,

▪ Ministarstvo unutarnjih poslova,

▪ Ministarstvo zdravlja,

▪ Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,

▪ Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,

▪ Ured za udruge Republike Hrvatske,

▪ Hrvatske vode,

▪ Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO),

▪ Hrvatska turistička zajednica,

▪ Bjelovarsko-bilogorska županija,

▪ Zaklade i donatori.

Općina Končanica, kao jedinica lokalne samouprave, za realizaciju kapitalnih infrastrukturnih

projekata može koristiti i zajmove kod poslovnih banaka ili koristiti model javno-privatnog

partnerstva.


104

18. USKLAĐENOST STRATEGIJE S DOKUMENTIMA VIŠE

RAZINE

U procesu izrade Strategije razvoja Općine Končanica za razdoblje do 2020. uzeti su u obzir

temeljni dokumenti na EU, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Na EU razini Strategija

razvoja Općine Končanica usklađena je s prioritetima i ciljevima definiranim

desetogodišnjom gospodarskom strategijom EU pod nazivom „EUROPA 2020“ koja

predstavlja središnji dio strategije sveukupnog oporavka EU.

Sukladno Uredbi (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013.

svaka država članica EU obvezna je podnijeti Partnerski sporazum kojim se utvrđuje

nacionalna strategija kao podloga za korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Europska komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom 30. listopada

2014. godine kojim se osigurava usklađenost sa Strategijom Europa 2020 te ispunjavanje

zajedničkih europskih ciljeva za rast i radna mjesta. Europska komisija izdvojila je četiri

područja u RH na čiji bi razvoj trebala biti usmjerena dostupna financijska sredstva, a koja su

uzeta u obzir prilikom definiranja razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera Strategije razvoja

Općine Končanica:

1. Jačanje konkurentnosti gospodarstva

2. Poticanje zapošljavanje, poboljšanje obrazovnog sustava i smanjenje siromaštva

3. Očuvanje okoliša i prirodnih resursa

4. Jačanje administrativnih kapaciteta i veća uključenost civilnog sektora

Ovime je Strategija razvoja Općine Končanica ujedno usklađena i s nacionalnim ciljevima

istaknutim u Nacionalnom strateškom referentnom okviru 2013., a to su:

• Konkurentno gospodarstvo zasnovano na integraciji tržišta, institucionalnim

reformama i održivom razvoju

• Poboljšanje okruženja za otvaranje radnih mjesta i zapošljivost

• Uravnotežen regionalni razvoj i poboljšanje uvjeta života

Na nacionalnoj razini, Strategija Općine Končanica usklađena je i sa Strategijom

regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do kraja 2020. godine čiji

sveukupni cilj je pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RH kroz unaprjeđenje gospodarske

infrastrukture, poslovnog okruženja i jačanje ljudskih potencijala te unaprijediti kvalitetu

življenja kroz podizanje razine znanja i sposobnosti, osiguranje i unaprjeđenje osnovne

infrastrukture, podršku potpomognutim područjima i područjima s razvojnim posebnostima te

kroz unaprjeđenje javnih usluga i međusektorske suradnje.

Ostvarenjem razvojnih ciljeva Strategije razvoja Općine Končanica doprinijet će se i

ostvarenju strateških ciljeva ostalih nacionalnih strateških dokumenata, od kojih se posebno

mogu izdvojiti:


105

▪ Nacrt nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva

2017.-2021.

▪ Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020.

▪ Operativni plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih

pravnih osoba koje obavljaju djelatnost

▪ Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.

▪ Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020.

▪ Plan implementacije Garancija za mlade

▪ Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020.

▪ Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti u RH 2014.-2020.

▪ Strategija energetskog razvoja RH do 2020.

▪ Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije

▪ Strategija razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020.

▪ Strategija razvoja turizma RH do 2020.

Strategija razvoja Općine Končanica u skladu je s nadređenim strateškim razvojnim

dokumentom na regionalnoj razini – Županijskom razvojnom strategijom Bjelovarsko-

bilogorske županije. U županijskoj razvojnoj strategiji definirana je vizija razvoja

Bjelovarsko-bilogorske županije koja glasi: Postati županija poticajnog gospodarskog

okruženja temeljenog na tradiciji u poljoprivredi, obrtništvu i turizmu uz ostvariv visok

stupanj dodane vrijednosti s očuvanim okolištem te prirodnom i kulturnom baštinom; mjesto

ugodnog življenja u kojem se promiče kvaliteta života. Definirani strateški ciljevi za

ostvarenje ove vizije su sljedeći:

1. Povećanje konkurentnosti gospodarstva Županije (ruralni razvoj, razvoj

kontinentalnog turizma, razvoj prerađivačke industrije, MSP i obrtništva, jačanje ljudskih

kapaciteta)

2. Unaprjeđenje društvene infrastrukture i povećanje kvalitete života (zaštita okoliša,

razvoj zdravstvene i socijalne, sportske i kulturne infrastrukture, razvoj civilnog društva)

3. Razvoj komunalne infrastrukture (unaprjeđenje sustava vodoopskrbe i odvodnje,

prometna infrastruktura, uređenje prostora)

Vizija razvoja Općine Končanica, te strateški ciljevi, prioriteti i mjere za ostvarenje vizije

Općine u potpunosti su u skladu s vizijom i ciljevima Županijske razvojne strategije, te će isti

doprinijeti ostvarenju vizije i ciljeva razvoja Županije.

Strategija razvoja Općine Končanica usklađena je i s planskim dokumentima na lokalnoj

razini: Prostorni plan Općine Končanica, Plan gospodarenja otpadom Općine Končanica,

Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture na području Općine Končanica

u 2018., Program održavanja komunalne infrastrukture Općine Končanica u 2018. godini,

Plan razvojnih programa Općine Končanica za razdoblje od 2017.-2019. godine.


106

19. ZAKLJUČAK

Kao ključni dokument razvoja na lokalnoj razini, Strategija razvoja Općine Končanica

vlasništvo je svih stanovnika Općine, svih pravnih i fizičkih osoba koje djeluju na ovom

području. Dokument je rezultat predanog rada članova radnih skupina, obrade i analize svih

relevantnih podataka, a temeljen je na suradnji i partnerstvu između ključnih dionika.

Strategija sadržava niz potrebnih mjera koje su uvjet daljneg razvoja Općine Končanica, oko

kojih su se usuglasili svi sudionici u izradi Strategije, putem radnih grupa i javne rasprave,

kako bi zajednički definirali razvojni smjer i strateške ciljeve.

Osim što se tijekom izrade Strategije postigao sporazum o važnosti planiranja, kroz proces

izrade Strategije podignuta je i razina svijesti o razvojnim potrebama i ograničenjima s kojima

je Općina suočena, kao i o potencijalima i posebnostima koje treba jače koristiti za daljnji

razvoj. Tijekom provođenja aktivnosti za izradu Strategije postignut je uspješan dijalog

između svih ključnih dionika koji imaju jednaki cilj – učiniti život u Općini Končanica

kvalitetnijim za sve stanovnike, a posebice za mlade naraštaje. Ta činjenica ujedno je

pretpostavka za sastavljanje učinkovite radne skupine za provedbu Strategije.

Osigurati višu kvalitetu života za sve stanovnike Općine znači unaprijediti društveni život i

infrastrukturu Općine, ostvariti rast i razvoj gospodarskih aktivnosti, stvoriti radna mjesta,

očuvati okoliš, odnosno rasti prema načelima održivog razvoja. Za ostvarenje Strategije

potrebno je kontinuirano i fokusirano raditi na stvaranju pozitivnog okruženja, koje će

zasigurno rezultirati smanjenjem emigracija, nezaposlenosti te stvaranjem pozitivne razvojne

perspektive Općine. Sve navedeno imati će generalni cilj: pametan, održiv i uključiv rast

Općine do 2020. godine.

Najveći izazov pred općinskim vodstvom i svim dionicima razvoja predstavlja zajedničko

ostvarenje zacrtanih ciljeva razvoja u što većoj mjeri, kao i planiranje i povlačenje sredstava

iz nacionalnih i EU programa za financiranje ključnih projekata. Ukratko, najveći izazov biti

će kako da planirana vizija razvoja Općine Končanica 2020. godine postane stvarnost, a

dostignuti rezultati podloga za dostojanstven život svakog stanovnika Općine.

VIZIJA OPĆINE KONČANICA

Postati područje prepoznatljive turističke ponude temeljene na simbiozi

ribnjačarske tradicije, bogatstvu narodnih običaja, poljoprivrednih

gospodarstava i očuvane prirode. Područje izgrađene infrastrukture koje

osigurava preduvjete za razvoj poduzetništva i obrtništva te preduvjete za

zdrav i kvalitetan život stanovnika svih dobnih skupina.

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA ......STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE KONČANICA ZA RAZDOBLJE DO 2020. GODINE 3 Ako promatramo učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju