STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE MAJUR 2016.-2020

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE MAJUR 2016.-2020.

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE MAJUR

2016. – 2020.

Suradnici:

Dr. sc. Patricia Zanketić

iDEO PLAN

Mletačka 12

52100 Pula

+385(0)95-55-060-55

www.ideoplan.hr

NARUČITELJ

Općina Majur

Kolodvorska 5, Majur

44 430 Hrvatska Kostajnica

2016. sva prava pridržava iDEO PLAN, Pula

Sva prava pridržana; niti jedan dio ovog izdanja ne može biti ponovo izdan, prodan ili iznajmljen bez prethodnog pismenog pristanka tvrtke

iDEO PLAN, Pula.

http://www.ideoplan.hr/

SADRŽAJ

1. UVOD-RIJEČ NAČELNICE ................................................................................................. 1

2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE ......................................................................................... 2

2.1. STRATEGIJA RAZVOJA .............................................................................................. 4

2.2. SADRŽAJ STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE MAJUR .............................................. 6

2.3. FINANCIRANJE RAZVOJA ......................................................................................... 7

2.4. IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI ............................................................................. 8

3. OPĆI PODACI ..................................................................................................................... 10

3.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I OPĆINE

MAJUR ................................................................................................................................. 10

3.1.1. PROSTOR I PRIRODNA OBILJEŽJA .................................................................. 13

3.2. DEMOGRAFSKO STANJE OPĆINE MAJUR ........................................................... 18

3.2.1. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST ................................................................ 28

3.3. PRIRODNI RESURSI ................................................................................................... 35

3.3.1. RELJEF I TLO ........................................................................................................ 35

3.3.2. KLIMATSKA OBILJEŽJA .................................................................................... 37

3.3.3. KAKVOĆA ZRAKA .............................................................................................. 37

3.3.4. VODOTOCI I VODE ............................................................................................. 38

3.3.5. FLORA I FAUNA .................................................................................................. 39

3.3.6. KULTURNA BAŠTINA ........................................................................................ 39

3.3.7. ZAŠTITA OKOLIŠA ............................................................................................. 41

3.3.8. PROSTORNO UREĐENJE .................................................................................... 41

4. INFRASTRUKTURA .......................................................................................................... 46

4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA ............................................................................ 46

4.1.1. CESTOVNI PROMET ............................................................................................ 46

4.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET ..................................................................................... 48

4.1.3. ZRAČNI PROMET ................................................................................................ 48

4.1.4. JAVNI PROMET .................................................................................................... 49

4.1.5. PROMET U MIROVANJU .................................................................................... 49

4.2. SUSTAV VODOOPSKRBE ......................................................................................... 49

4.3. SUSTAV ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA ........................... 50

4.4. ENERGETSKI SUSTAV .............................................................................................. 50

4.4.1. ELEKTROOPSKRBA ............................................................................................ 50

4.4.2. PLINOOSKRBA ..................................................................................................... 51

4.4.3. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE ....................................................................... 51

4.4.4. JAVNA RASVJETA .............................................................................................. 52

4.5. POŠTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV ................................................. 52

4.6. ICT INFRASTRUKTURA ............................................................................................ 52

4.7. PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA ................................................................... 54

4.8. ZBRINJAVANJE OTPADA ......................................................................................... 55

5. ANALIZA GOSPODARSTVA ........................................................................................... 57

5.1. STRUKTURA GOSPODARSTVA .............................................................................. 58

5.1.1. POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO ..................................................................... 61

5.1.2. OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI ........................................................ 64

6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ........................................................................................... 71

6.1. ODGOJ I OBRAZOVANJE .......................................................................................... 71

6.2. KULTURA I SPORT .................................................................................................... 72

6.3. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB .......................................................................... 74

6.3.1. ZDRAVSTVO ........................................................................................................ 74

6.3.2. SOCIJALNA SKRB ............................................................................................... 74

7. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA I ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE MAJUR .. 77

7.1. ORGANIZACIJSKI USTROJ OPĆINE MAJUR ......................................................... 79

7.2. ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE MAJUR .............................................................. 80

7.3. FINANCIRANJE RAZVOJNIH PROJEKATA SREDSTVIMA EU FONDOVA ...... 98

7.4. EU FONDOVI U FINANCIJSKOJ PERSPEKTIVI 2014. – 2020. .............................. 99

7.4.1. PARTNERSKI SPORAZUM ............................................................................... 100

7.4.2. OPERATIVNI PROGRAMI ................................................................................ 102

7.5. PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOGA SEKTORA .................................... 105

7.5.1. EU FONDOVI I JAVNO - PRIVATNO PARTNERSTVO ................................. 106

8. RAZVOJNE POLITIKE, KLJUČNI DOKUMENTI VIŠIH RAZINA VLASTI I

SURADNJA ........................................................................................................................... 108

8.1. REGIONALNA POLITIKA RH ................................................................................. 108

8.2. REGIONALNA RAZVOJNA POLITIKA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI

............................................................................................................................................ 110

8.3. LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE .................................................................... 112

8.3.1. LOKALNA AKCIJSKA GRUPA – LAG „UNA“ ............................................... 112

8.3.2. RAZVOJNI PLAN LJUDSKIH RESURSA ZA PODRUČJE GRADA

HRVATSKA KOSTAJNICA, OPĆINE MAJUR I OPĆINE DONJI KUKURUZARI 114

9. GOSPODARSKA KRETANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ I SISAČKO-

MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI ................................................................................................ 115

9.1. STANJE GOSPODARSTVA ...................................................................................... 115

9.1.1. ZAPOSLENI I NEZAPOSLENOST .................................................................... 117

9.2. INDEKS RAZVIJENOSTI I PODUZETNIŠTVO ..................................................... 119

10. STRATEGIJA RAZVOJA ............................................................................................... 122

10.1. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE MAJUR ...................................................................... 122

10.2. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE ...................................................... 123

11. PLAN IMPLEMENTACIJE I EVALUACIJE STRATEGIJE ........................................ 170

11.1. UVOD ........................................................................................................................ 170

11.2. INSTITUCIONALNI OKVIR ................................................................................... 171

11.3. RASPODJELA ODGOVORNOSTI ZA PROVEDBU ............................................ 172

11.4. NADZOR I EVALUACIJA ...................................................................................... 174

12. ZAKLJUČAK .................................................................................................................. 176

13. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA .................................................................... 178

1

1. UVOD-RIJEČ NAČELNICE

Poštovani sumještani,

Strategija razvoja Općine Majur 2016-2020 je ključan dokument za

razvoj naše općine koja danas 20 godina nakon Domovinskog rata

proživljava možda i najteže razdoblje u svojoj povijesti. Kroz analizu

cjelokupnog područja, demografskog stanja, prirodnih resursa,

infrastrukture, gospodarstva i društvenih djelatnosti cilj nam je što

jasnije i kvalitetnije uočiti i spoznati probleme s kojim se danas

susrećemo, ali i prednosti koje imamo i koje moramo pretvoriti u svoju

snagu i viziju budućnosti.

Upravo zbog loših životnih uvjeta naših stanovnika, ali i naše burne prošlosti općinska uprava

ima dužnost i obavezu iskoristiti ovaj dokument na najbolji mogući način da kroz strateško

planiranje uz korištenje sredstava iz brojnih fondova zajednički stvorimo zajednicu koja će

živjeti u blagostanju i slozi, sa svim onim što moderna zajednica mora imati.

Prirodna baština, marljivi ljudi i hrabrost koju posjedujemo je temelj svima nama da

sagradimo društvo u koje će se mladi doseljavati, a ne odlaziti trbuhom za kruhom, društvo u

kojem ćemo otvarati radna mjesta, društvo u kojemu će svatko dobiti svoju priliku za razvoj

sebe kao osobe, društvo u kojem ćemo imati na raspolaganju kvalitetnu infrastrukturu, a

ujedno moći pružiti i mladim i starima i svim ostalima ono što im je potrebno kako bi ovaj naš

kraj bio prepoznat kao sretno mjesto za život.

Uz mnogo zajedničkog rada i truda vjerujem da možemo pretvoriti naš kraj u područje gdje

žive sretni, bogati i zadovoljni ljudi.

S poštovanjem,

Vaša načelnica

Klementina Karanović

2

2. PRISTUP IZRADI STRATEGIJE

Strategija razvoja jedinice lokalne samouprave temeljni je strateški razvojni dokument

jedinice lokalne samouprave. Strategijom se definira vizija razvoja jedinica lokalne

samouprave koja odražava najbolju moguću budućnost koja se može predvidjeti, što ona želi

postići i kako će jedinica lokalne samouprave izgledati kada ostvari postavljene ciljeve.

Nakon provedbe svake strategije, potrebno je evaluirati postignute rezultate i započeti novi

proces planiranja razvoja sa istim i/ili novim postavljenim ciljevima. Kako se radi o

kompleksnim razvojnim procesima koji otvaraju niz novih pitanja u kojima se posebna pažnja

posvećuje izazovima pripreme institucionalnih struktura na lokalnoj razini i jačanju njihovih

kapaciteta u pripremi razvojnih programa i projekata, potrebno je poštivati vertikalnu

koherentnost lokalne strategije sa strategijama više razine planiranja razvoja. U sustavnom

pristupu planiranja razvoja nužno je poštivati piramidu strategija, odnosno planova na

području Republike Hrvatske koja se sastoji od tri razine djelovanja: državne, regionalne i

lokalne razine.

Država izrađuje strategiju razvoja, strateške okvire u kojem smjeru treba razvijati sve

gospodarske i društvene sektore, te definira područja od nacionalnog interesa. Sukladno

navedenom, planiranje razvoja se spušta na niže razine odnosno na regionalnu i lokalnu

razinu. Upravo navedene institucionalne strukture predstavljaju osnovu za buduće korištenje

bespovratnih sredstava Europske unije u programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine.

U Republici Hrvatskoj sustav planiranja ima sljedeće elemente:

Sektorske strategije RH - donose ih Vlada i Sabor Republike Hrvatske,

Županijske razvojne strategije – donose ih Županije u suradnji s pripadajućim

jedinicama lokalne samouprave,

Strategije razvoja gradova i općina – donose ih gradovi i općine u suradnji sa svim

zainteresiranim dionicima (građani, poduzetnici, udruge i sl.).

Jedan od učinaka ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, s aspekta strateškog planiranja

razvoja jest „proširenje“ vertikalne koherentnosti u smislu ostvarenja strateških ciljeva na

razini Unije. Navedeno podrazumijeva nužnost usklađivanja nacionalnih strategija s

europskim, a lokalne razvojne strategije s regionalnim i županijskim. U nastavku je prikazan

sustav strateškog planiranja.

3

Dijagram 1: Sustav strateškog planiranja

N

Izvor: Obrada autora

Ako promatramo učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju s institucionalnog

aspekta, važno je naglasiti da Europska unija snažno potiče regionalni razvoj i

decentralizaciju. Razvoj država članica trebao bi ići smjerom „bottom – up“ (odozdo prema

gore), što za JL(R)S znači preuzimanje odgovornosti za definiranje i provođenje razvojnih

strategija koje su u svojim konačnim ciljevima koherentne sa strategijama viših razina vlasti,

a što je prikazano na dijagramu 1. Uz preuzimanje odgovornosti, Europska unija korisnicima

omogućuje korištenje raznih financijskih programa i instrumenata u svrhu jačanja

institucionalnih kapaciteta lokalnih i regionalnih razina vlasti koji su dostupni Republici

Hrvatskoj od 01.07.2013. godine. Spomenuti financijski programi i instrumenti dostupni su

kroz Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF, eng. European Structural and

Investment Funds) te Programe Unije. Ova se sredstva koriste za ostvarenje ciljeva kohezijske

Nacionalne sektorske strategije:

Regionalni razvoj

Industrija

Promet

Energetika

MSP i obrt

Obrazovanje

Kultura

Turizam ...

Strategija EUROPA 2020 (Pametan,

Održiv i Uključiv rast):

Sektorske strategije na razini

EU

Financijski plan 2014. – 2020.:

ESI fondovi – (teritorijalna, ekonomska i socijalna kohezija)

Programi Unije – (konkurentnost za rast i zapošljavanje)

Prekogranična suradnja

Zajednička poljoprivredna i socijalna

politika

Zajednički strateški okvir 2014. – 2020. – Razrađuje 11 tematskih cjelina koje je EK ponudila

zemljama članicama kao prihvatljiva područja ulaganja za koje je moguće koristiti sredstva

Financijskog plana 2014. – 2020.

Partnerski sporazum 2014. – 2020. – Svaka zemlja članica dostavlja

ga EK na usvajanje, i ključni je dokument za provedbu Kohezijske

politike i korištenje sredstava Financijskog plana 2014. – 2020.

Operativni programi 2014. – 2020.:

OP Konkurentnost i Kohezija

OP Učinkoviti ljudski potencijali

Program ruralnog razvoja

OP Pomorstvo i Ribarstvo

Županijske razvojne strategije za

razdoblje 2014. – 2020.

Strategije razvoja gradova i općina za

razdoblje 2014. – 2020.

4

politike odnosno podupiranje razvojnih projekata u svim državama članicama u svrhu

povećanja konkurentnosti, ekonomskog i društvenog blagostanja građana. Stoga je od izrazite

važnosti da lokalna javna uprava bude sposobna za djelotvorno i učinkovito korištenje

navedenih sredstava.

2.1. STRATEGIJA RAZVOJA

Pristup izradi predmetnog dokumenta kojim se planira društveni i gospodarski razvoj

uključuje preporučenu metodologiju izrade strategija razvoja JL(R)S, osnovnih načela

strateškog menadžmenta javnog sektora i iskustva dobre prakse nositelja izrade strategije.

Pojam „strateški menadžment“ podrazumijeva prije svega dugoročni pristup planiranju u

privatnom sektoru, analizu interne i eksterne okoline, definiranje vizije, misije i ciljeva,

formuliranje strategije, implementaciju strategije te kontrolu i evaluaciju. Ovaj pristup

planiranju po načelima strateškog menadžmenta ima svoju primjenu i u javnom sektoru, a

implementacija načela strateškog planiranja razvoja na državnoj i lokalnoj razini predstavlja

nužnost i izazov, posebno danas kada nacionalna gospodarstva širom globaliziranog svijeta

pokušavaju definirati strategije koje će biti u funkciji efikasnog, efektivnog i održivog

razvoja. Tako ovaj dokument objedinjuje dvije osnovne funkcije.

Prva se odnosi na njegovu funkciju ključnog strateškog dokumenta kojim se analizira

postojeće stanje, definiraju potrebe, ciljevi i prioriteti, predlažu konkretne mjere i

modeli kontrole i evaluacije.

Druga funkcija ovog dokumenta odnosi se na jačanje apsorpcijskog kapaciteta Općine

u korištenju bespovratnih sredstava, kroz usklađivanje razvojnih ciljeva i procesa sa

županijskom razvojnom strategijom, nacionalnim sektorskim strategijama,

operativnim programima i strategijom Europa 2020.

Već je navedeno da Europska unija snažno potiče razvoj prema načelu „bottom – up“ zbog

neravnomjernog razvoja pojedinih regija. Tako je Republika Hrvatska prepoznala potrebu da

definira regionalnu politiku, koja ima utjecaj na uravnotežen i održiv razvoj, ali i na

konkurentnost države na globalnom tržištu. Ovakva politika provodi se na razine država

Europske unije s ciljem smanjenja gospodarskih i društvenih razlika između pojedinih država.

Na taj način, Unija odobrava i potiče transfer sredstava iz bogatijih država članica u one

manje razvijene. Ovakav pristup omogućuje i povezivanje različitih država kao i njihov

5

zajednički nastup i razvoj na globalnom tržištu. Takvom kohezijskom politikom, za koju je

osigurano 351,8 milijardi eura do 2020. godine, očekuje se rješavanje brojnih sadašnjih

ekonomskih i društvenih problema, kao i umanjivanje vjerojatnosti pojave sadašnjih problema

u budućim razdobljima.

Za ostvarenje ciljeva kohezijske politike Republici Hrvatskoj u programskom razdoblju

2014. – 2020. na raspolaganju je 8,377 milijardi eura, za poljoprivredu i ruralni razvoj 2,026

milijardi eura, a za razvoj pomorstva i ribarstva 253 milijuna eura. Uz ova, europskim

proračunom dostupna bespovratna sredstva, dostupni su Programi Unije, brojne inicijative

suradnje, te inovativni financijski instrumenti koji poboljšavaju dostupnost kapitala

gospodarstvu.

Glede strateških ciljeva na regionalnoj razini, trenutno je važeća Županijska razvojna

strategija Sisačko-moslavačke županije za razdoblje od 2011. do 2013. godine. Kako bi se

osigurala usklađenost trajanja županijskih razvojnih strategija sukladno članku 5. Pravilnika o

obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija

(NN, 53/10), županijska razvojna strategija se produljuje za vremensko razdoblje sukladno

Strategiji regionalnog razvoja RH. Nova županijska strategija za razdoblje do 2020. godine je

u završnoj fazi izrade.

Sukladno navedenom strateški okvir Općine Majur za predmetno programsko razdoblje

uskladit će se prema dokumentima;

na regionalnoj i lokalnoj razini:

o Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije

o Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011.-2013. godine /2016.

o Poljoprivredna razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije

o Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije 2014.-2020.

o Strategija razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije za

razdoblje 2014. - 2020. godine

o Lokalna razvojna strategija LAG-a „Una“ do 2020. godine

o Prostorni plan uređenja Općine Majur

o Razvojni plan ljudskih resursa za područje grada Hrvatska Kostajnica, općine

Majur i općine Donji Kukuruzari

na nacionalnoj razini:

6

o Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske 2011-20131

o Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-20202

o Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.3

o Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013 - 20204

o Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014 - 20205

o Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020.6

o Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske 2013-20207,

i na razini Europske unije; Strategiji Europa 2020.8

Izrada ovog dokumenta, omogućit će Općini Majur da odgovori na pitanje kako i u kojem se

smjeru razvijati, te dati realnu sliku o potrebama svih društvenih dionika. Također, ovim će

dokumentom lokalna javna uprava moći efikasno planirati aktivnosti iz djelokruga svoje

društvene funkcije, definirati najznačajnije i najučinkovitije projekte, te ga koristiti pri

planiranju proračuna i alokacije proračunskih sredstava.

Jedna od specifičnih funkcija ovog dokumenta je i mogućnost pozicioniranja Općine Majur u

društvenom i gospodarskom pogledu, u odnosu na regiju i državu u cjelini, te odrediti

optimalan put za postizanje tog cilja. Stoga će se izraditi analiza opće i poslovne okoline

Majura s ciljem identifikacije ključnih snaga i slabosti te prilika i prijetnji koje utječu na

razvoj općine u narednom razdoblju. Analiza okoline izvršit će se primjenom SWOT analize.

2.2. SADRŽAJ STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE MAJUR

Strategija razvoja Općine Majur izrađena je prema preporučenoj metodologiji izrade

Županijskih razvojnih strategija, odnosno, prema odredbama Pravilnika o obaveznom

1 http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=404, dostupno na dan 09.08.2016. godine

2 http://www.mps.hr/default.aspx?id=3652, dostupno na dan 09.08.2016. godine

3 http://www.mint.hr/default.aspx?id=7973, dostupno na dan 09.08.2016. godine

4 http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf, dostupno na dan 11.06.2016. godine

5 http://www.mingo.hr/default.aspx?id=4980, dostupno na dan 11.08.2016. godine

6 http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3258, dostupno na dan 11.08.2016. godine

7 http://www.vlada.hr/hr/dodatno/javna_rasprava_strategija_obrazovanja_znanosti_i_tehnologije, dostupno na

dan 11.08.2016. godine 8 http://ec.europa.eu/europe2020/documents/related-document-type/index_en.htm, dostupno na dan 11.08.2016.

godine

http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=404

http://www.mps.hr/default.aspx?id=3652

http://www.mint.hr/default.aspx?id=7973

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Strategy-HR-Final.pdf

http://www.mingo.hr/default.aspx?id=4980

http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3258

http://www.vlada.hr/hr/dodatno/javna_rasprava_strategija_obrazovanja_znanosti_i_tehnologije

http://ec.europa.eu/europe2020/documents/related-document-type/index_en.htm

7

sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja Županijskih razvojnih strategija, uzimajući

u obzir znanstvena načela strateškog menadžmenta javnog sektora i dobru praksu izrađivača.

Nositelj izrade predmetne strategije je nezavisna konzultantska tvrtka iDEO PLAN iz Pule.

Poseban doprinos pri koncipiranju strateških postavki temeljem analize postojećeg stanja dali

su Partnerski tim i Radno tijelo u čijem su sastavu bili predstavnici Općine Majur, LAG–a

„Una“ i svi oni koji su sudjelovali u procesu prikupljanja informacija i anketiranja.

Sadržajno, Strategija razvoja je koncipirana tako da najbolje odgovori na pitanja i da ocijeni

dosadašnji razvoj i stanje, a što je poslužilo, između ostalog, za koncipiranje budućeg razvoja.

U tom kontekstu tretirani su:

opći i demografski podatci,

prirodni resursi: klima, vegetacija, zemljišna površina, vodno bogatstvo, zaštita

prostora,

stanje i potrebe infrastrukture,

komunalna djelatnost,

društvene djelatnosti,

stanje razvijenosti gospodarstva,

financiranje javnih potreba,

razvojne politike svih razina vlasti s posebnim osvrtom na Kohezijsku politiku EU i

društvena kretanja i tržišni trendovi.

Strategija razvoja sublimira sve sagledano s ciljem određivanja strateških ciljeva i

pripadajućih im prioriteta. Praćenje provedbe i evaluacija predmetne strategije neodvojivi su

dio ovog dokumenta za koje je predložena implementacija učinkovitih mehanizama.

2.3. FINANCIRANJE RAZVOJA

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne samouprave nose

gradovi i općine. Projekti poput lokalnih prometnica, vodovodne i kanalizacijske

infrastrukture, društvene infrastrukture i ostalih sadržaja koji su važni za konkurentnost

poslovnog okruženja i kvalitetu života građana predstavljaju izniman financijski napor za

općinske i gradske proračune. Zbog značajnih potreba razvoja i podizanja razine kvalitete

8

života s jedne strane, i ograničenih proračunskih kapaciteta s druge strane, gradovi i općine

prisiljene su potražiti alternativne mehanizme financiranja razvojnih projekata.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju velike mogućnosti pružaju ESI fondovi. Pored

njih (ili s njima paralelno) postoji mogućnost financiranja takvih projekta i putem drugih

bespovratnih sredstava (Programi Unije, INTERREG) i/ili kreditima poslovnih i razvojnih

banaka.

Dakle, jedinice lokalne samouprave imaju mogućnost financiranja razvojnih projekata

sredstvima međunarodnih financijskih institucija i državnih fondova koji daju potpore i

izravne kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj,

Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj, Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, Hrvatske vode, Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) i dr. Navedene

institucije i programi koji se nude, već imaju uhodane procese kojima upoznaju lokalnu

upravu o načinu podnošenja zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava i/ili kreditiranjem.

Kao jedan od mogućih izvora financiranja javnih projekata u budućnosti svakako treba

razmatrati i javno privatno partnerstvo koje je moguće kombinirati sa bespovratnim

sredstvima EU.

2.4. IMPLEMENTACIJA AKTIVNOSTI

Kako bi se postigla potrebna efektivnost i efikasnost razvojnih strategija, potrebno je što prije

započeti s njenom implementacijom, odnosno s provođenjem aktivnosti koje su predložene u

dokumentu. Legitimnost razvojnoj strategiji daje Općinsko vijeće koje usvaja dokument, a

nakon usvajanja potrebno je započeti s provedbom preporučenih aktivnosti u najkraćem

vremenskom roku. Implementacija projektnih aktivnosti zahtjeva prethodno proračunsko

planiranje kako bi se osigurala potrebna sredstva za provedbu konkretnih mjera odnosno

projekata, a koji će biti u funkciji ostvarenja strateških ciljeva.

Stoga se preporučuje izrada dodatnih operativnih dokumenata, kako bi se osigurala efikasna

provedba strateških aktivnosti.

Najčešći operativni dokument strateških dokumenata ove razine i vrste jest Akcijski plan

provedbe razvojne strategije. Akcijskim planom identificiraju se i rangiraju (prema

9

najvažnijim kriterijima) konkretne mjere, odnosno projekti koje će jedinica lokalne

samouprave provesti u referentnom razdoblju, izvori i modeli financiranja te dinamika

provedbe. Prilikom odabira projekata, mora se voditi računa o kriterijima pripremljenosti,

prihvatljivosti i izvedivosti predloženih projekata koji se planiraju implementirati.

Daljnje aktivnosti svakako ovise o proračunskom kapacitetu Općine i dostupnim

modelima/mogućnostima financiranja razvojnih projekata. Većinu razvojnih projekata općine

Majur moguće je financirati bespovratnim sredstvima iz EU fondova, u iznosu od 50% do

100% ukupne vrijednosti investicije. Za implementaciju projekata koje je moguće financirati

bespovratnim sredstvima EU fondova nužno je osigurati kvalitetno i pravodobno pripremljenu

potrebnu projektnu dokumentaciju i alocirati u proračunu potrebni udio vlastitog financiranja

projekta. Za troškove pripreme projekata u određenim je slučajevima također moguće dobiti

potporu iz EU ili nacionalnih izvora financiranja.

Vrijednost Indeksa razvijenosti (51,91) svrstava Majur u II. skupinu jedinica lokalne

samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka Republike

Hrvatske. Ispodprosječna vrijednost indeksa razvijenosti pozitivno će utjecati na ishodovanje

bespovratnih sredstava iz EU fondova za financiranje razvojnih projekata na području općine

Majur.

Prilikom izrade ovog dokumenta, formiran je Radni tim za izradu, uvažene su željene

smjernice lokalne samouprave za određivanje lokalnih ciljeva te se slijedila zadana

metodologija za utvrđivanje pristupa izradi ukupnog razvoja. Osim analize postojećeg stanja i

razvojnih potencijala strateške smjernice, rezultat su i brojnih prijedloga i rasprava Radnog

tima te održanih tematskih panela.

Proračun Općine Majur bi već za sljedeću fiskalnu godinu morao biti povezan s izradom

godišnjih planova aktivnosti. Ovaj pristup jamči optimalan početak provedbe Strategije

razvoja Općine Majur za razdoblje od 2016. do 2020. godine.

10

3. OPĆI PODACI

3.1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I OPĆINE

MAJUR

Sisačko-moslavačka županija se nalazi u južnom dijelu Središnje Hrvatske. Zauzima površinu

od 4.467,76 km², a što iznosi 7,89% kopnene površine Republike Hrvatske, te je treća jedinica

područne (regionalne) samouprave po veličini u Hrvatskoj.

Sisačko-moslavačka županija graniči s 5 županija:

na zapadu sa Karlovačkom županijom,

na sjeveru sa Zagrebačkom županijom,

na istoku sa Bjelovarsko-bilogorskom županijom, Požeško-slavonskom i Brodsko-

posavskom županijom,

na svom južnom dijelu graniči sa Republikom Bosnom i Hercegovinom.

Slika 1: Prostorni položaj Sisačko-moslavačke županije

Izvor: Internet, obrada autora

Prostor Županije je reljefno i zemljopisno podijeljen na tri područja:

Moslavinu – sjeverni, brežuljkasti dio Županije s razvijenim voćarstvom,

vinogradarstvom i povrtlarstvom te nešto manje stočarstvom,

Banovinu – južni, brdski i šumski predjeli Županije,

11

središnji ravničarski dio na kojem se nalaze uređene poljoprivredne površine

uglavnom za ratarsku proizvodnju, ali i nizinski dio park prirode Lonjsko polje u

kojem prevladavaju pašnjaci, močvare i nizinske šume.

Sisačko-moslavačka županija po svom geoprometnom položaju zauzima značajno mjesto u

državi. Cestovni promet obilježen je Paneuropskim prometnim koridorom X transeuropske

prometne mreže (TEN-T) kojim prolazi autocesta A3 Bregana – Zagreb – Lipovac.

Željeznički promet također prolazi X. europskim koridorom koji spaja Zapadnu i Srednju

Europu s Jugoistočnom Europom. Tim koridorom prolaze međunarodne željezničke pruge M

103 Dugo Selo – Novska, kao sjeverni i M 104 Zagreb – Sisak – Novska, kao južni krak istog

koridora. Od željezničke pruge M 104 u mjestu Sunja odvaja se regionalna pruga koja preko

unskog koridora i Bosne i Hercegovine spaja Središnju Hrvatsku i Srednju Dalmaciju. Plovne

putove čine rijeke: Sava koja je plovna kroz Sisačko-moslavačku županiju u duljini od 117

km, Kupa u duljini od 5 km i Una u duljini od 15 km. Luka Sisak klasificirana kao luka

sveobuhvatne TEN-T mreže smještena je na rijeci Savi pored naselja Crnac i u mjestu

Galdovo, te u gradu Sisku na rijeci Kupi. U gradu Sisku se nalazi sjedište jedinog hrvatskog

riječnog prijevoznika tvrtke Dunavski Lloyd.

Zahvaljujući prostornim i klimatskim značajkama ovaj prostor poznat je po prirodnim

ljepotama, biološkoj raznolikosti i jedinstvenim krajobrazima. Na području Sisačko-

moslavačke županije proglašeno je ukupno 21 područje ekološke mreže. Među brojnim

zaštićenim dijelovima prirode (parkovi prirode/šuma/arhitekture, rezervati, krajobrazi) od

međunarodnog i nacionalnog značaja ističe se Park prirode Lonjsko polje koje se proteže na

506 km² pretežno močvarnog područja, a čine ga tri polja: Lonjsko, Mokro i Poganovo. Danas

se Lonjsko polje nalazi na pristupnoj listi UNESCO-a za proglašenje zaštite u kategoriji

prirodnog i kulturnog dobra svjetske baštine. Zaštićenim prirodnim vrijednostima na području

županije upravlja „Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

Sisačko-moslavačke županije“, a Lonjskim poljem javna ustanova „Park prirode Lonjsko

polje“.

Bogata kulturna baština na području županije svjedoči o turbulentnoj povijesti koja je

obilježila ovaj prostor. Tako se na ovom prostoru nalaze 23 zaštićena nalazišta iz prapovijesti

i 31 antičko nalazište. Uz arheološka nalazišta iz prapovijesti i antike najpoznatije su brojne

utvrde i kašteli koji datiraju iz razdoblja od 11. do 18. stoljeća. Među najpoznatijim su:

sisačka utvrda Stari grad, povijesna jezgra grada Petrinje iz 13. stoljeća, Stari grad

Kostajnica, Stari grad Zrin, Stari grad Gvozdansko i ostatci cistercitske crkve u Topuskom.

12

Na dan 01.01.2016. godine ukupno je registrirano 325 zaštićenih kulturnih dobara, od čega su

282 nepokretna materijalna kulturna dobra i 41 pokretno materijalno dobro. Od 282

nepokretna kulturna dobra 261 je pojedinačno, a 21 dobro su kulturno povijesne cjeline.

Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“

broj. 86/06, 125/06, 16/07, 95/98 – Odluka USRH, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13)

određeno je područje Sisačko-moslavačke županije sa sjedištem u gradu Sisku koji je ujedno

gospodarsko i društveno središte županije. U sastavu Sisačko-moslavačke županije nalaze se

453 naselja ustrojena u 7 gradova i 12 općina:

Gradovi: Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Kutina, Novska, Petrinja i Popovača

Općine: Donji Kukuruzari, Dvor, Gvozd, Hrvatska Dubica, Jasenovac, Lekenik,

Lipovljani, Majur, Martinska Ves, Sunja, Topusko i Velika Ludina.

Na slici 2 prikazan je administrativni ustroj Sisačko-moslavačke županije.

Slika 2: Administrativna podjela Sisačko-moslavačke županije

Izvor: PP Sisačko-moslavačke županije

Općina Majur se nalazi u jugoistočnom dijelu Sisačko-moslavačke županije (Slika 2) i

administrativno graniči sa općinom Sunja na sjeveru i istoku, na jugu s gradom Hrvatska

Kostajnica, a na zapadu s općinom Donji Kukuruzari. Prema podacima Državne geodetske

uprave iz 2013. godine općina Majur zauzima površinu od 67,96 km², što predstavlja 1,52%

površine Sisačko-moslavačke županije i po čemu je druga najmanja jedinica lokalne

samouprave u županiji.

13

Administrativno područje Općine Majur obuhvaća sljedeća statistička naselja:

Gornja Meminska

Gornji Hrastovac

Graboštani

Kostrići

Majur

Malo Krčevo

Mračaj

Srednja Meminska

Stubalj

Svinica

Veliko Krčevo.

3.1.1. PROSTOR I PRIRODNA OBILJEŽJA

Prostor i njegova obilježja, a zbog optimalnog razumijevanja potrebno je uz prostorni,

sagledati i uz društveno-povijesni kontekst. Dakle, ovaj prostor je do 16. stoljeća bio gotovo

nenaseljen. Zbog stalnih turskih napada preko Une područje Majura je početkom 16. stoljeća

novi obrambeni štit hrvatskog puka u borbi protiv Turaka. U narednim stoljećima Majur dijeli

sudbinu hrvatskih pograničnih krajeva koji se nalaze pod okupacijom Osmanlijskog carstva, a

kasnije u sastavu Vojne krajine. Tijekom 19. i 20. stoljeća na području općine Majur dolazi do

društvenog i gospodarskog razvoja, koji se naglo zaustavlja 1991. godine. U Domovinskom

ratu cijelo područje općine Majur je okupirano i devastirano, a stanovništvo prognano.

Oslobađanjem cijelog područja Banovine u kolovozu 1995. godine u sklopu VRO Oluja,

postupno započinje obnova i povratak prognanih i izbjeglih. Obnova i revitalizacija prostora

općine Majur još uvijek nije dovršena

Prema funkcijskom prostornom načelu prostor općine Majur može se promatrati kroz sljedeće

vrste prostora:

ruralna područja sa seoskim naseljima,

područja za intenzivnu poljoprivredu,

područje slobodnog prirodnog prostora,

14

područje osnovnih infrastrukturnih koridora.

Ruralna područja sa seoskim naseljima

Seoska naselja u ruralnom području prvenstveno karakterizira disperziranost unutar ukupnog

prostora općine. Osnovne prostorne značajke statističkih naselja jesu:

Naselje Mračaj

Naselje je formirano od tri zaseoka; Alapić, Stojaković i Medaković kose. Prvi put se

spominje 1559. godine kao lokacija drvenog kaštela kneza Blagajskog sa posadom koji je radi

strateških razloga tada srušen. Tijekom stoljetnog razvoja zaseoci Alapić i Stojaković kosa

zadržali su veličinu svoje longitudinalne matrice dok se Medaković kosa znatno produljila, a

novogradnja je dovela do napuštanja tradicijske tipologije.

Naselje Kostrići

Naselje je prvi put prikazano na karti Josefinskog katastra iz 1783. godine, a spadalo je u

manje rastresita naselja koncentriranih okućnica formiranih bez određene sheme. Okućnice su

neograđene što ukazuje na socijalnu strukturu obiteljskih zadruga. U Domovinskom ratu selo

je spaljeno, a stanovnici ubijeni. Poslije Domovinskog rata obnovljeno je tek nekoliko

objekata, ali je selo bez stanovnika. Posljedica depopulacije je i zapuštenost obradivih

površina na području sela Kostrići.

Majur

Naselje Majur prvi put je prikazano na karti Josefinskog katastra iz 1783. godine. Danas je

naselje Majur administrativno, društveno, kulturno i

gospodarsko središte Općine Majur. Sa 324

stanovnika ujedno je najveće naselje na području

općine. U naselju prevladava novija katna izgradnja,

pogotovo građevina koje su obnovljene/izgrađene

nakon Domovinskog rata.

15

Gornji Hrastovac

Naselje je nastalo na trasi antičkog i kasnije srednjovjekovnog puta koji je iz Hrvatske

Kostajnice vodio preko Sunje u Sisak. Ukupna dužina naselja iznosi 4,5 km, a karakteriziraju

ga prizemnice, katnice, gospodarski objekti i zasađeni voćnjaci.

Graboštani

Naselje je prvi put prikazano na karti Josefinskog katastra iz 1783. godine. Riječ je o

ravničarsko linijskom naselju u kojem se nalaze obiteljska gospodarstva gdje je

karakteristična dispozicija katnih stambenih i gospodarskih objekta u “ L” tlocrtu. Uglavnom

prevladava novija katna izgradnja dok potez tradicijskih drvenih katnica okomito i usporedno

orijentiranih na cestu, koji je ujedno središnji dio naselja, te predstavlja vrijedan i

prepoznatljivi tradicijski ambijent naselja.

Stubalj

Naselje je prvi put prikazano na karti Josefinskog katastra iz 1783. godine. Naselje je

longitudinalne sheme i nastavlja se na naselje Graboštani. Karakterizira ga gusta izgrađenost

stambenih i gospodarskih objekata, uglavnom novije gradnje.

Svinica

Naselje se prvi put spominje u kontekstu povijesne utvrde Sfinicza koja je srušena 1560.

godine, a prvi put je prikazano na karti Josefinskog katastra iz 1783. godine. Dužina naselja

iznosi gotovo 6,5 km, u kojem se smještene uglavnom trošne prizemnice i zapuštena

obiteljska gospodarstva. Uz naselje se nalazi potok Svinica na kojem je nekada bilo trinaest

mlinova od kojih je danas tek dio djelomično sačuvan.

Veliko Krčevo

Naselje je prvi put prikazano na karti Josefinskog katastra iz 1783. godine. Stambene i

gospodarske građevine uglavnom su smještene do puta za staro groblje na sjeveru dok je

južna strana uz potok Krčevo od početka naselja do stare škole gotovo neizgrađena.

16

Malo Krčevo

Naselje je prvi put prikazano na karti Josefinskog katastra iz 1783. godine. Riječ je o jednom

od najmanje naseljenih naselja na prostoru općine kojeg karakteriziraju većim dijelom

izgrađene prizemnice i gospodarski objekti sa obradivim poljoprivrednim površinama.

Gornja Meminska

Naselje je prvi put prikazano na karti Josefinskog katastra iz 1783. godine. Uz Malo Krčevo i

Kostriće predstavlja najmanje naseljeno naselje, a karakteriziraju ga veći broj prizemnica i

katnih gospodarskih objekata sa obradivim poljoprivrednim površinama.

Srednja Meminska

Naselje je prvi put prikazano na karti Josefinskog katastra iz 1783. godine. Naselje se

nastavlja na Gornju Meminsku, a prema Maloj Meminskoj. U prostoru se uglavnom nalaze

prizemnice i gospodarski objekti sa obradivim poljoprivrednim površinama.

Područja za intenzivnu poljoprivredu

Najkvalitetnije tlo u Općini Majur je osobito

vrijedno tlo II. kategorije koje se nalazi u

dolinama potoka Svinice, Meminske i Mračaja.

Područje Općine Majur karakteriziraju

poljoprivredne površine u privatnom

vlasništvu. Od poljoprivrednih djelatnosti

najzastupljenije je ratarstvo, stočarstvo i

povrtlarstvo. Premda je prema pedološkim

karakteristikama tlo na većini prostora općine Majur pogodno za uzgoj trajnih nasada voća,

isto je slabo zastupljeno.

Područje slobodnog prirodnog prostora

Očuvana priroda i jedinstvena ljepota krajobraza omogućuje razvoj različitih sportsko-

rekreacijskih i turističkih djelatnost. Prema prostornom planu Općine Majur zone za sport i

17

rekreaciju, te turizam uglavnom se nalaze unutar granica građevinskih područja naselja Majur

i Graboštani. Također je na području naselja Svinica predviđena mogućnost izgradnje

sportsko rekreacijskog sadržaja.

Područje osnovnih infrastrukturnih koridora

Razvoj infrastrukturnih sustava područja Općine Majur prvenstveno je vezan na pokrivanje

potreba stanovništva osnovnom prometnom komunalnom infrastrukturom, te osiguranjem

razvojnih smjernica međunarodnih i državnih infrastrukturnih sustava koje su određene

Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. U tom cilju izgradnja, obnova i

uređenje prometnih pravaca (cestovnog, željezničkog, prometa) ima prioritet, a uz to gradnja

energetskih sustava (elektroenergetika, plinska mreža) za potrebe opskrbe naselja, kao i

gradnja sustava odvodnje s uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i kvalitetne

vodoopskrbne mreže u svim naseljima.

Na području općine Majur nalaze se građevine koje su od posebne važnosti za Sisačko-

moslavačku županiju. Građevine od važnosti za Sisačko-moslavačku županiju, na području

općine Majur, utvrđene su Prostornim planom Sisačko-moslavačke županije („Službeni

glasnik Sisačko - moslavačke županije“ br. 4/01):

Građevine za vodoopskrbu - građevine i uređaji vodozahvata, crpljenja, pripreme,

spremanja i distribucije vode koji pripadaju vodoopskrbnom sustavu „Pašino Vrelo“:

o proširenje vodoopskrbne mreže cjevovoda od Panjana do Sunje

o opskrbni cjevovod za naselja

Građevine sustava odvodnje - građevine i uređaji sustava odvodnje otpadnih voda

(kolektor, crpke, uređaji, ispusti i drugo) kapaciteta 5.000 do 25.000 ES naročito na

području zaštitnih zona izvorišta Pašino vrelo

Elektroenergetske građevine - dalekovodi, transformatorska i rasklopna postrojenje

(napona 20 - 400 kV)

Elektroopskrbne građevine od županijskog značenja koje se dugoročno planiraju:

o TS 110/20 kV „Hrvatska Kostajnica“

o DV 110 kV od TS „Hrvatska Kostajnica“ do RS Sunje

18

Građevine plinoopskrbe - MRS (mjerno redukcijske stanice), RS (redukcijske stanice)

i buduća županijska plinska mreža.

Građevine za uređenje režima voda u sklopu melioracijskog područja rijeke Sunje

Cestovne građevine novogradnje: Županijska cesta Hrvatska Kostajnica – Sunja –

Gradusa (novi most na Savi) – Topolovac – Hrastelnica

Održavanje, uređenje i rekonstrukcija mostova na županijskim cestama

Održavanje, uređenje i rekonstrukcija postojećih županijskih cesta

Svjetlovodni sustav prijenosa (SVK)

Pristupne mreže i udaljeni pretplatnički stupnjevi ( UPS)

Pokretne mreže analogne i digitalne

Poduzetnička zona „Majur“

3.2. DEMOGRAFSKO STANJE OPĆINE MAJUR

Podaci korišteni za prikaz demografskog stanja jesu iz:

Popis stanovništva iz 1991. godine,

Popisa stanovništva iz 2001. godine,

Popisa stanovništva iz 2011. godine,

Statističkih biltena Državnog zavoda za statistiku

Demografska kretanja u Hrvatskoj određena su niskom stopom fertiliteta i starenjem

stanovništva. Provedeni popis stanovništva 2011. godine dobro oslikava osnovne

demografske trendove u Hrvatskoj. Prema tim podacima, ukupan broj stanovnika nije se

značajno smanjio ali je došlo do značajnih strukturnih razlika i promjene u demografskoj

piramidi. Broj stanovnika u dobi do 15 godina smanjio se za cca 80.000, a u dobi 15-24

godine za dodatnih 65.000. Broj stanovnika u dobi od 25 do 49 godina smanjio se za više od

30.000 stanovnika. S druge strane, povećan je broj stanovnika u dobi od 50 do 64 godine za

oko 100.000, te osoba starijih od 65 godina za oko 65.000.

U tablici 1, prikazan je broj stanovnika po hrvatskim županijama, udio stanovništva u

ukupnom broju stanovnika, broj gradova, broj općina i naselja.

19

Tablica 1: Stanovništvo po županijama RH

Ime županije Broj stanovnika Udio stanovnika Broj

gradova

Broj

općina Broj naselja

Grad Zagreb 790.017 18,44% 1 - 70

Splitsko-dalmatinska 454.798 10,61% 16 39 368

Zagrebačka 317.606 7,41% 9 25 694

Osječko-baranjska 305.032 7,12% 7 35 263

Primorsko-goranska 296.195 6,91% 14 22 510

Istarska 208.055 4,86% 10 31 655

Vukovarsko-srijemska 179.521 4,19% 5 26 85

Varaždinska 175.951 4,11% 6 22 302

Sisačko-moslavačka 172.439 4,02% 7 12 456

Zadarska 170.017 3,97% 6 28 229

Brodsko-posavska 158.575 3,70% 2 26 185

Krapinsko-zagorska 132.892 3,10% 7 25 423

Karlovačka 128.899 3,01% 5 17 649

Dubrovačko-neretvanska 122.568 2,86% 5 17 230

Bjelovarsko-bilogorska 119.764 2,80% 5 18 323

Koprivničko-križevačka 115.584 2,70% 3 22 264

Međimurska 113.804 2,66% 3 22 131

Šibensko-kninska 109.375 2,55% 5 15 199

Virovitičko-podravska 84.836 1,98% 3 13 188

Požeško-slavonska 78.034 1,82% 5 5 277

Ličko-senjska 50.927 1,19% 4 8 255

Republika Hrvatska 4.284.889 100% 127 429 6.756

Izvor: DZS; 2016.

Aktivnosti i obilježja stanovništva na pojedinom području čine temelj njegova razvoja i

središnji su element određivanja strateškog usmjerenja. Prema prikazanom u tablici 1,

Sisačko-moslavačka županija sa 172.439 stanovnika čini 4,02% u ukupnom broja stanovnika

Republike Hrvatske.

20

Općina Majur obuhvaća 11 statističkih naselja, u kojima je prema Popisu stanovništva iz 2011.

godine obitavalo 1.185 stanovnika. U tablici 2 prikazan je udio broja stanovnika po dobnim

skupinama općine Majur.

Tablica 2: Kretanje broja stanovnika na području općine Majur od 1991. do 2011. godine

Naziv naselja

Broj stanovnika Indeksi kretanja

Popis 1991. Popis 2001. Popis 2011.

2011./1991. 2011./2001.

GORNJA MEMINSKA 86 13 17 19,77 130,77

GORNJI HRASTOVAC 427 313 209 48,95 66,77

GRABOŠTANI 201 171 134 66,67 78,36

KOSTRIĆI 15 4 3 20,00 75,00

MAJUR 532 372 324 60,90 87,10

MALO KRČEVO 82 50 19 23,17 38,00

MRAČAJ 171 61 42 24,56 68,85

SREDNJA MEMINSKA 169 55 58 34,32 105,45

STUBALJ 282 229 186 65,96 81,22

SVINICA 436 110 114 26,15 103,64

VELIKO KRČEVO 154 112 79 51,30 70,54

UKUPNO 2.555 1.490 1.185 46,38 79,53

Izvor: DZS; 2011.

Prikazano kretanje broja stanovnika na području općine Majur ukazuje na trend značajnog

smanjenja broja stanovnika u promatranom razdoblju. Broj stanovnika 2011. godine u odnosu

na 1991. godinu smanjen je za 53,62%, a u odnosu na 2011. godinu smanjen je za 20,47%.

U grafikonu 1 prikazano je kretanje broja stanovnika po naseljima na području općine Majur

od 1991. do 2011. godine.

21

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika po naseljima na području općine Majur od 1991. do

2011. godine.

Izvor: DZS; 2011.

Tijekom promatranog razdoblja u svim naselja bilježi se smanjenje broja stanovnika. U 2011.

godini, a u odnosu na 2001. godinu zabilježeno je povećanje broja stanovnika u naseljima

Gornja Meminska (30,77%), Srednja Meminska (5,45%) i Svinica (3,64%).

Struktura stanovništva na području općine Majur prema spolu prikazana je u grafikonu 2.

Grafikon 2: Struktura stanovništva općine Majur prema spolu

Izvor: DZS; 2011.

Struktura stanovništva prema spolu ukazuje na veći udio žena (51,81%) u odnosu na

muškarce (48,18%) u ukupnoj populaciji. Prema naseljima veći udio muškaraca u odnosu na

žene bilježi se tek u naseljima Gornja Meminska i Gornji Hrastovac.

Struktura stanovništva općine Majur prema dobi prikazana je u tablici 3.

22

Tablica 3: Struktura stanovništva općine Majur prema dobi

Dobna skupina Broj stanovnika Udio (%)

0 – 4 41 3,46%

5 – 9 40 3,38%

10 – 14 55 4,64%

15 – 19 40 3,38%

20 – 24 50 4,22%

25 – 29 74 6,24%

30 – 34 52 4,39%

35 – 39 70 5,91%

40 – 44 53 4,47%

45 – 49 65 5,49%

50 – 54 104 8,78%

55 – 59 105 8,86%

60 – 64 108 9,11%

65 – 69 70 5,91%

70 – 74 101 8,52%

75 – 79 83 7,00%

80 – 84 60 5,06%

85 – 90 9 0,76%

90 – 94 5 0,42%

95+ 0 0,00%

Ukupno 1.185 100,00%

Izvor: DZS; 2016.

Iz tablice 3 vidljivo je da najveći udio bilježi stanovništvo u dobi od 60-64 godine (9,11%),

55-59 godina (8,86%) i 50-54 godine (8,78%). Najmanji udio bilježi stanovništvo izrazito

stare dobi (85-94 godine) i dječje dobi (0-14 godina).

Sastav stanovništva prema dobi ponajviše je posljedica Domovinskog rata, te ukupnih

društveno-ekonomskih i političkih zbivanja u prošlosti. Prosječna starost stanovnika na

području općine Majur iznosi 48,5 godina i značajno je veća od prosjeka Županije, koja se

23

kreće na razini od 43,0 godine. Za optimalno kreiranje razvojnih politika svake razine javne

uprave, važna je analiza strukture stanovništva prema kontingentima stanovništva. U tablici 4

prikazan je struktura stanovništva općine Majur prema kontigentima stanovništva.

Tablica 4: Struktura stanovništva općine Majur prema kontigentima stanovništva

Spol

Ukupno 0 – 6

godina

0 -14

godina

0 -17

godina

0 -19

godina

Žene u fertilnoj dobi Radno

sposobno

stanovništvo

(15 – 64

godine)

+ 60

godina

+ 65

godina

+ 75

godina Svega

(15 – 49

godina)

od toga

20 -29

godina

1.185 60 136 162 176 - - 721 436 328 157

M 571 22 60 74 82 - - 379 188 132 61

Ž 614 38 76 88 94 180 57 342 248 196 96

Izvor: DZS;2011.

Udio djece u ukupnoj populaciji iznosi tek 11,47%. Udio žena u fertilnoj dobi u ukupnoj

populaciji iznosi 15,19% uz napomenu da je tek 4,81% žena optimalne reproduktivne dobi.

Radni kontigent čini stanovništvo u dobi života, koje se s obzirom na fiziološku sposobnost

rada u određenom radnom vremenu i s određenim stupnjem intenzivnosti naziva radno

sposobno stanovništvo, a čine ga čini muško stanovništvo u dobi od 15. do 64. godine i

žensko stanovništvo u dobi od 15. do 59. godine. Udio radno sposobnog stanovništva u

ukupnoj populaciji iznosi 60,84%.

Udio starog stanovništva u ukupnoj populaciji iznosi 36,8%.

Sukladno navedenim demografskim obilježjima i trendovima, u budućnosti se može očekivati

nastavak negativnih tendencija demografskog razvoja. Stoga podaci iz tablice 4 pokazuju

specifične potrebe kreiranja demografske, socijalne i gospodarske politike Općine Majur u

narednom razdoblju. Kroz ciljeve predmetne razvojne strategije predložit će se prioriteti

razvoja spomenute tematske cjeline.

Još jedan važan pokazatelj demografskih trendova predstavlja vitalni indeks. Vitalni indeks

jest omjer između broja živorođene djece i broja umrlih osoba odnosno broj živorođenih u

odnosu na 100 umrlih osoba.

Prema podacima DZS–a o prirodnom kretanju stanovništva, na prostoru općine Majur

vrijednost vitalnog indeksa u 2014. godini iznosila je 10,3, a u narednoj 2015. godini došlo je

do blagog porasta vrijednosti vitalnog indeksa na 15,2. Vrijednost vitalnog indeksa (u 2015.

24

godini) znatno je niža u odnosnu na županijsku (48,5) i nacionalnu razinu (69,2). Vrijednosti

vitalnog indeksa također upućuju na nastavak negativnih demografskih trendova. S aspekta

migracija negativnim demografskim trendovima doprinosi i negativna vrijednost migracijskog

salda na području Sisačko-moslavačke županije. U tablici 5 prikazano je migracijsko kretanje

na području Sisačko-moslavačke županije.

Tablica 5: Migracijsko kretanje na području Sisačko-moslavačke županije u razdoblju od

2012. do 2014. godine

Godina

Doseljeni Odseljeni Ukupni saldo

migracije Iz druge

županije Iz inozemstva

U drugu

županiju U inozemstvo

2012 771 272 1.355 1.217 -1.529

2013 818 244 1.401 1.608 -1.947

2014 912 258 1.602 1.317 -1.749

Izvor: DZS, 2016.

Iz tablice 5 je vidljivo da je na području Sisačko-moslavačke županije u razdoblju od 2012. do

2014. godine zabilježen kumulativan negativan migracijski saldo od -5.225 stanovnika.

Prosječna gustoća naseljenosti na području općine Majur iznosi 17,44 stanovnika /km² što je

manje od gustoće naseljenosti Sisačko-moslavačke županije koja iznosi 38,60 stanovnika/km²,

te još manje od prosjeka na razini Republike Hrvatske koji iznosi oko 75 stanovnika/km².

Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine struktura stanovništva prema narodnosti

pokazuje da na području općine Majur, uz većinsko stanovništvo hrvatske narodnosti,

prebivaju pripadnici 4 nacionalne manjine. U grafikonu 3 prikazana je struktura stanovništva

prema narodnosti na području općine Majur.

25

Grafikon 3: Struktura stanovništva prema narodnosti na području općine Majur

Izvor: DZS; 2011.

Hrvati čine 70,04% ukupnog stanovništva. Najbrojnija nacionalna manjina su Srbi (27,26%)

dok pripadnici ostalih nacionalnih manjina ne prelaze pojedinačno 1,00% ukupnog

stanovništva.9

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području općine Majur evidentirano je ukupno

480 kućanstava. Najveći udio zauzimaju samačka kućanstva (161 kućanstava), zatim slijede

kućanstva s dva člana (138 kućanstava), kućanstva s tri člana (70 kućanstva), kućanstva s

četiri člana (54 kućanstva), kućanstva s pet članova (27 kućanstava), kućanstva sa 6 (24

kućanstava) i kućanstva sa 7 i više članova (6 kućanstava). Prosječan broj članova kućanstva

na području općine Majur iznosi 2,47. Prosječan broj članova kućanstva niži je u odnosu na

nacionalni i (2,80) i županijski prosjek (2,73). U grafikonu 4 prikazana je struktura

kućanstava na području općine Majur po broju članova.

9 U prikazanoj skupini Ostali, a prema klasifikaciji DZS-a uključeni su: Ostali, Izjasnili se u smislu vjerske

pripadnosti, Ne izjašnjavaju se, Nepoznato.

70,04%

27,26%

0,08% 0,08%

0,08% 2,45%

Hrvati Srbi Slovenci Austrijanci Nijemci Ostali

26

Grafikon 4: Struktura kućanstava na području općine Majur po broju članova

Izvor: DZS; 2011.

Analiza obrazovne strukture stanovništva, zajedno s prethodno prikazanom analizom dobne

strukture, predstavlja značajno demografsko obilježje relevantno za utvrđivanje budućih

strateških pravaca razvoja, a posebice razvoja pojedinih gospodarskih i društvenih djelatnosti.

U grafikonu 5 prikazana je obrazovna struktura stanovništva općine Majur prema popisu

stanovništva iz 2011. godine.

Grafikon 5: Obrazovna struktura stanovništva općine Majur

Izvor: DZS; 2011.

33,54%

28,75%

14,58%

11,25%

5,63%

5,00% 1,25%

1 Član 2 Člana 3 Člana 4 Člana 5 Članova 6 Članova 7+ Članova

24,59%

28,12%

42,42%

4,86%

Bez završene osnovne

škole

Osnovna škola

Srednja škola

Više i visoko obrazovanje

27

Prema statusu stečene razine formalnog obrazovanja, najveći broj stanovnika ima

srednjoškolsku razinu obrazovanja (42,42%). Obrazovanje nakon završetka srednje škole

nastavilo je i uspješno završilo tek 4,86% stanovnika. Primjetan je visok udio stanovništva s

nezavršenom osnovnom školom (24,59%) dok je 28,12% stanovništva uspješno završilo samo

osnovnu školu.

U usporedbi sa nacionalnim i županijskim prosjecima obrazovne strukture stanovništva

(grafikon 6), vidljivo je da obrazovna struktura stanovništva općine Majur negativno odstupa

od istih.

Grafikon 6: Usporedba obrazovne strukture stanovništva na lokalnoj, regionalnoj i

nacionalnoj razini

Izvor: DZS; 2011.

Glede završenog programa srednjoškolskog obrazovanja najveći broj stanovnika završio je

industrijske i obrtničke programe strukovnih škola u trajanju od jedne do tri godine

školovanja (293 stanovnika). Prema obrazovnom području iz ove skupine, najveći broj

stanovnika završio je programe obrazovanja iz inženjerstva, prerađivačke industrije i

građevinarstva (187 stanovnika), zatim slijede uslužne djelatnosti (56 stanovnika) te programi

obrazovanja iz područja društvenih znanosti, poslovanja i prava (47 stanovnika).

Programe tehničkih i srednjih strukovnih škola u trajanju od četiri i više godina završilo je

130 stanovnika. Najveći broj stanovnika iz ove skupine završio je programe obrazovanja iz

Bez završene

osnovne škole Osnovna škola Srednja škola

Više i visoko

obrazovanje Nepoznato

RH 9,52% 21,29% 52,63% 16,39% 0,16%

SMŽ 14,19% 23,60% 51,65% 10,48% 0,07%

Općina Majur 24,59% 28,12% 42,42% 4,86% 0,00%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

28

područja društvenih znanosti, poslovanja i prava (46 stanovnika), inženjerstva, prerađivačke

industrije i građevinarstva (45 stanovnika), poljoprivrede (15 stanovnika), te uslužnih

djelatnosti (14 stanovnika).

Programe višeg i visokog obrazovanja završilo je 51 stanovnik, a najveći broj stanovnika iz

ove skupine pohađao je programe društvenih znanosti, poslovanja i prava (21 stanovnik),

zatim slijede programi inženjerstva, prerađivačke industrije i građevinarstva (8 stanovnika),

obrazovanja (6 stanovnika), te uslužnih djelatnosti (5 stanovnika).

3.2.1. ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

Zaposlenost i nezaposlenost na području općine Majur promatra se kroz razdoblje od 2013. do

2015. godine. U 2013. godini zabilježeno je ukupno 121 zaposlenih. Naredne 2014. godine

došlo je do smanjenja zaposlenih za 0,83%. U 2015. godini došlo je do povećanja broja

zaposlenih u odnosu na prethodne godine; broj zaposlenih povećan je u odnosu na 2013.

godini za 10,75%, a u odnosu na 2014. godinu za 11,67%. Od ukupno 134 zaposlena u 2015.

godini, najveći udio zaposlen je kod pravnih osoba (127), zatim slijede zaposleni kod

poljoprivrednika (3), kod fizičkih osoba (2) i kod obrtnika (1). Kretanje i struktura zaposlenih

prema osnovama osiguranja tijekom promatranog razdoblja prikazani su u grafikonu 7 (stanje

na dan 31.12.;2013.;2014;2015).

29

Grafikon 7: Kretanje i struktura zaposlenih prema osnovama osiguranja (stanje na dan

31.12.;2013.;2014;2015).

Izvor: HZMO; 2016.

Kretanje i struktura zaposlenim po djelatnostima, a prema NKD-2007 prikazani su u

grafikonu 8.

Grafikon 8: Zaposleni u pravnim osobama na području općine Majur prema NKD-2007 za

razdoblje od 31.03.2013. do 31.03.2015. godine

Izvor: DZS; 2014., 2015., 2016.

Radnici kod

pravnih osoba

Radnici kod

fizičkih osoba Obrtnici Poljoprivrednici

Samostalne

djelatnosti/profe

sije

Produženo

osiguranje u

zemlji i inozemstvu

Zaposleni kod

međunarodnih

org. I u inozemstvu

2013 116 2 1 2 0 0 0

2014 115 2 1 2 0 0 0

2015 127 2 1 3 0 1 0

0

20

40

60

80

100

120

140

C G H O P R

2013 90 5 7 4 2 3

2014 96 5 7 4 2 3

2015 91 4 7 4 3 3

0

20

40

60

80

100

120

30

Broj zaposlenih po djelatnostima i njihovo kretanje tijekom promatranog razdoblja

prvenstveno ukazuju na strukturu zaposlenih pod djelatnostima. Tijekom promatranog

razdoblja zaposlenost kod pravnih osoba bilježi se tek kod šest djelatnosti prema NKD-2007.

Riječ je o sljedećim djelatnostima prema NKD-2007.

C - Prerađivačka industrija

G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla

H - Prijevoz i skladištenje

O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

P - Obrazovanje

R - Umjetnost, zabava i rekreacija .

Najveći broj zaposlenih konstantno je zastupljen kod djelatnosti C (Prerađivačka industrija),

zatim po prosjeku slijede: djelatnost H ((Prijevoz i skladištenje), djelatnost G (Trgovina na

veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala), djelatnost O (Javna uprava i obrana;

obvezno socijalno osiguranje), djelatnost R (Umjetnost, zabava i rekreacija) i djelatnost P

(Obrazovanje). U grafikonu 9 prikazan je prosječni udio zaposlenih po djelatnostima NKD-

2007 (u pravnim osobama) tijekom promatranog razdoblja.

Grafikon 9: Prosječni udio zaposlenih po djelatnostima NKD-2007 (u pravnim osobama)

Izvor: DZS; 2013.; 2014.; 2015.

Prema statističkim podacima DZS–a i HNB–a, višegodišnje recesijsko razdoblje u Hrvatskoj

započelo je u trećem kvartalu 2008. godine. Posljedično smanjenje osobne i državne potrošnje

81,47%

4,12%

6,18%

3,53%

2,06% 2,65%

C

G

H

O

P

R

31

te investicijskih aktivnosti privatnog sektora već naredne 2009. godine dovelo je do značajnog

povećanja nezaposlenosti. Hrvatska iz duboke i dugotrajne gospodarske recesije formalno

izlazi tek sredinom 2015. godine, što se ogleda i kroz smanjenje registrirane stope

nezaposlenosti. Međutim, brojni hrvatski krajevi, a posebno ratom opustošena područja gdje

spada i općina Majur, još uvijek ne bilježi značajniji gospodarski oporavak.

Prevladavajući tip nezaposlenosti na području općine Majur jest sezonska nezaposlenost.

Sezonsku nezaposlenost karakterizira cikličko povećanje i smanjenje broja nezaposlenih

tijekom određenih razdoblja. Tako se tijekom kalendarske godine na području općine Majur

nezaposlenost smanjuje početkom travnja, a najmanji broj nezaposlenih bilježi se tijekom

kolovoza/rujna. Rast nezaposlenosti započinje početkom listopada, a vrhunac dostiže tijekom

prvog tromjesečja. U grafikonu 10 prikazano je kretanje broja nezaposlenih na području

općine Majur po spolu tijekom promatranog razdoblja.

Grafikon 10: Kretanje broja nezaposlenih na području općine Majur po spolu tijekom

promatranog razdoblja

Izvor: HZZ; 2016.

2013. godine na području općine Majur zabilježene su 143 nezaposlene osobe. Naredne 2014.

godine broj nezaposlenih je neznatno povećan te se bilježi prosječno 146 nezaposlenih dok se

2015. godine bilježi smanjenje broja nezaposlenih za 17,85% u odnosu na 2014. godinu (121

nezaposleni). Tijekom svih godina promatranog razdoblja u statusu nezaposlene osobe je više

žena nego muškaraca.

2013 2014 2014

Ž 76,92 77,17 61,33

M 66,50 69,00 58,75

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

32

U grafikonu 11 prikazano je kretanje stope nezaposlenosti na području općine Majur tijekom

promatranog razdoblja i usporedne vrijednosti registrirane stope nezaposlenosti s

nacionalnom i županijskom razinom.

Grafikon 11: Usporedne vrijednosti registrirane stope nezaposlenosti s nacionalnom i

županijskom razinom

Izvor: HZZ; 2016.

Prema prikazanom kretanju registrirane stope nezaposlenosti tijekom promatranog razdoblja

vidljivo je da se nezaposlenost na području općine Majur postupno smanjuje. Navedeno

smanjenje slijedi trendove na nacionalnoj i županijskoj razini. Tako registrirana stopa

nezaposlenosti na području općine Majur u 2013. godini iznosi 56,20%, 2014. godini 54,70%,

a 2015. godine 53,00%. Ukoliko usporedimo registriranu nezaposlenost na području općine

Majur s nacionalnom i županijskom razinom vidljivo je da je ista u odnosu na nacionalni

prosjek veća za 184,95%, a u odnosu na županijski prosjek veća za 59,90%.

U grafikonu 12 prikazan je broj i kretanje broja nezaposlenih s područja općine Majur prema

razini obrazovanja.

RH SMŽ Općina Majur

2013 20,20% 35,30% 56,20%

2014 19,60% 35,30% 54,70%

2015 17,72% 31,90% 53,00%

0,00%

10,00%

20,00%

30,00%

40,00%

50,00%

60,00%

33

Grafikon 12: Broj i kretanje broja nezaposlenih s područja općine Majur prema razini

obrazovanja

Izvor: HZZ; 2016.

Prema prikazanom u grafikonu 12 najveći broj nezaposlenih prema stupnju obrazovanja ima

završenu samo osnovnu školu, zatim slijede nezaposleni sa završenom srednjom školom, od

kojih je značajno veći broj sa završenom trogodišnjom školom (uključujući KV i VKV

radnike) i nezaposlenih bez završene škole. Najmanji broj nezaposlenih čine nezaposlenih sa

završenom višom ili visokom školom.

Još jedan važan čimbenik kod analize nezaposlenosti jest trajanje nezaposlenosti. Trajanje

nezaposlenosti ukazuje na kretanja na tržištu rada i konkurentnost ljudskih resursa na tržištu

rada. U grafikonu 13 prikazano je kretanje broja nezaposlenih na području općine Majur

tijekom promatranog razdoblja prema trajanju nezaposlenosti.

Bez škole i

nezavršena

osnovna škola

Završena

osnovna škola

Srednja škola

- Ukupno

S.Š. do 3

godine te za

KV i VKV radnike

S.Š. u trajanju

od 4 i više

godina

Gimnazija

Prvi stupanj

fakulteta,

stručni studij i viša škola

Fakultet,

akademija,

magisterij, doktorat

2013 8,08 70,92 64,08 41,08 20,92 2,08 0,00 0,33

2014 5,42 76,58 63,17 40,33 21,75 1,08 0,83 0,17

2015 4,75 64,08 49,08 30,67 18,33 0,00 1,25 0,92

0,00

10,00

20,00

30,00

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

90,00

34

Grafikon 13: Kretanje broja nezaposlenih na području općine Majur tijekom promatranog

razdoblja prema trajanju nezaposlenosti

Izvor: HZZ; 2016.

Iz grafikona 13 vidljivo je da znatan broj nezaposlenih ukoliko ne pronađe posao unutar prve

godine statusa nezaposlenosti u narednom razdoblju teže pronalazi posao pa se prosječno

najveći broj nezaposlenih u statusu nezaposlenosti zadržava od 1. do 2. godine. U grafikonu

14 prikazan je prosječni udio nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti na području općine

Majur tijekom promatranog razdoblja.

Grafikon 14: Prosječni udio nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti na području općine

Majur

Izvor: HZZ; 2016.

U grafikonu 15 prikazano je kretanje broja dugotrajno nezaposlenih, usporedno s ukupnim

brojem nezaposlenih.

0 - 3

mj.

3 - 6

mj.

6 - 9

mj.

9 - 12

mj. 1 - 2 g. 2 - 3 g. 3 - 5 g. 5 - 8 g.

8 g. i

više

2013 25,25 16,17 17,42 14,83 37,67 13,67 6,83 2,50 9,08

2014 15,75 16,83 15,67 12,58 33,33 28,17 10,17 5,08 8,58

2015 22,17 11,83 7,75 5,83 24,67 16,33 20,50 2,17 8,83

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

35,00

40,00

16%

11%

10%

8% 23%

14%

9%

2%

7%

0 - 3 mj.

3 - 6 mj.

6 - 9 mj.

9 - 12 mj.

1 - 2 g.

2 - 3 g.

3 - 5 g.

5 - 8 g.

8 g. i više

35

Grafikon 15: Kretanje broja dugotrajno nezaposlenih, usporedno s ukupnim brojem

nezaposlenih

Izvor: HZZ; 2016.

Udio dugotrajno nezaposlenih u skupini nezaposlenih u 2013. godini iznosio je 48,23%,

naredne 2014. godine udio dugotrajno nezaposlenih je povećan i iznosio je 58,38%, a u 2015.

godini dolazi do dodatnog povećanja udjela dugotrajno nezaposlenih koji iznosi 60,37%.

3.3. PRIRODNI RESURSI

3.3.1. RELJEF I TLO

Općina Majur administrativno pokriva prostor koji se neznatno razlikuje po svojim geološkim,

morfološkim i klimatskim obilježjima. Karakteristike tla na području općine Majur prikazane

su na slici 3.

2013 2014 2015

Nezaposleni ukupno 143,42 146,17 120,08

Dugotrajno nezaposleni 69,18 85,33 72,50

0,00

20,00

40,00

60,00

80,00

100,00

120,00

140,00

160,00

36

Slika 3: Pedološka karta Sisačko-Moslavačke županije i općine Majur

Izvor: PP Općine Majur

Pedološke karte obuhvaćaju pet kategorija razvrstanih prema pogodnostima tla za njegovo

korištenje uz određena uvjetna ograničenja. Kao što je prikazano na slici 3 na području općine

Majur zastupljene su II, III, IV i V kategorija tla.

II. kategoriju tla (bonitetni broj 64-61) karakteriziraju dobra fizikalna i kemijska svojstva,

pretežno su duboka i ravnog reljefa ,dobra za poljodjelstvo, naročito nakon melioracije.

III. kategoriju tla (bonitetni broj 60-56) karakterizira neujednačenost pedokartografskih

jedinica. Ova kategorija označava težak mehanički sastav tla, što ograničava poljoprivrednu

proizvodnju. Najčešće je riječ o površinama obraslim livadama i pašnjacima.

IV. kategorija tla (bonitetni broj 50-55) uglavnom se podudara s područjima pokrivenim

šumom. Posebna ograničenja mogu se smatrati da su sljedeća: velika raznolikost, skeletnost (i

do 30% kamena i šljunka), pretežita kiselost tla i slaba dreniranost.

V. kategoriju tla (bonitetni broj 50) određuju trajna ograničenja u dubini, skeletnosti i reljefu.

Namjena u korištenju usmjerena je uglavnom na šumarstvo uz približnu procjenu do 15% za

poljodjelstvo (livade i stočarstvo).

37

Dakle na području općine Majur dio tla (I. kategorije) karakterizira visoki potencijal za

poljodjelstvo, jedan dio tla (II. i III. kategorija) karakterizira uvjetni potencijal za

poljodjelstvo, dok je preostalo tlo (IV. i V. kategorija) djelomično pogodno za poljodjelstvo

jer je uglavnom riječ o šumskim područjima.

3.3.2. KLIMATSKA OBILJEŽJA

Područje općine Majur karakteriziraju klimatska obilježja kontinentalnog tipa klime. Riječ je

o klimatskom tipu VI prema Walter klasifikaciji pa područje općine Majur odlikuje umjerena

vlažnost s izrazitim, ali ne posebno dugim, hladnim razdobljem tijekom godine. Najtopliji

mjesec u godini je srpanj s prosječnom temperaturom od 21°C dok je najhladniji mjesec u

godini siječanj sa prosječnom temperaturom od -1°C.

Obilne kiše padaju tijekom vegetacijskog razdoblja, od svibnja do srpnja. Drugi oborinski

maksimum je u studenom, dok je najmanje oborina u siječnju i veljači. Na području Sisačko-

moslavačke županije ukupna količina oborina u vegetacijskom razdoblju prosječno iznosi

508,9 mm dok srednje godišnje vrijednosti klimatskih pojava iznose: 126,3 dana s kišom,

23,7 dana sa snijegom te 20 dana najdulje trajanja snježnog pokrivača.10

Klasifikacija klime moguća je i na osnovi biljnog svijeta pa uvažavajući geografski položaj,

makroreljef i zonalni vegetacijski pokrov, na području Općine Majur sadržajno i prostorno

mogu se prepoznati i ograničiti slijedeća podneblja, odnosno fitobioklimati :

podneblje brdskog pojasa, odnosno fitobioklimat hrasta kitnjaka i običnog graba

(središnji i istočni dio općine)

podneblje nizinskog pojasa i dolina, odnosno vlažni i močvarni travnjaci, trstici i

različite vrste poljoprivrednih kultura ( zapadni dio općine )

3.3.3. KAKVOĆA ZRAKA

Na području općine Majur nema sustavnog praćenja kakvoće zraka. Do 2012. godine najbliže

lokacije na kojima su se vršila mjerenja kakvoće zraka nalazile su se na području grada

10

Klimatski atlas Hrvatske; http://klima.hr/razno.php?id=publikacije&param=atlas

38

Petrinje i općine Lekenik. Mjerenja koja su se povremeno provodila na području grada

Petrinje i općine Lekenik ukazuju da je kakvoća zraka u ovom dijelu županije izvrsna

odnosno nalazi se u I. kategoriji kakvoće zraka.11

Obzirom na navedeno i da na užem i širem

području općine Majur nema gospodarskih subjekata koji bi svojim djelovanjem utjecali na

znatnije onečišćenje zraka pretpostavlja se da je zrak na području općine Majur izvrsne

kakvoće.

3.3.4. VODOTOCI I VODE

Temeljem članka 45. Zakona o vodama (NN 107/95) svi vodotoci na području Sisačko-

moslavačke županije pripadaju vodnom području sliva rijeke Save. Sliv Save ima više vodnih

područja, među kojima je i slivno područje Banovina, kojem pripadaju svi vodotoci općine

Majur. Glavni vodotok Općine Majur je rijeka Sunja. Rijeka Sunja je desni pritok rijeke Save,

u koji se s lijeve strane ulijevaju pritoci Svinica, Radonjak i Đipan, a s desne strane

Radakovac, Turija, Čađavac i Obreška. Sunja izvire ispod Zrinske gore i u gornjem toku je

brza gorska rijeka, a nizvodno od naselja Sunje kanalizirana je i teče paralelno s rijekom

Savom do mjesta utoka

Hidrološka istraživanja na području Sisačko-moslavačke županije otkrila su područja s

podzemnom vodom pogodna za vodoopskrbu od kojih najveći dio pokriva nezaštićena zona

vodonosnih slojeva s opasnošću od onečišćenja svih mogućih izvora s površine.

Hidrološka istraživanja na području Općine Donji Kukuruzari dokazala su ležišta podzemne

vode, koja se može i koristi se kao izvorište pitke vode, pa tako između naselja Borojevići i

Mečenčani nalazi se izvorište „Pašino Vrelo“. Ovo se izvorište koristi kao crpilište vode, a

predstavlja i potencijalno izvorište šireg prostora (Grada Hrvatske Kostajnice, Općine Majur i

Općine Donji Kukuruzari).12

11

http://www.smz.hr/site/images/stories/okolis/2011/zrak2011.pdf 12

PP Općine Majur

39

3.3.5. FLORA I FAUNA

Zakonom o zaštiti prirode je propisana, a Uredbom Vlade Republike Hrvatske (NN broj

124/13) je proglašena ekološka mreža Republike Hrvatske koja je ujedno i područje Nature

2000, tj. ekološka mreža Europske unije. Ekološku mrežu čine područja očuvanja značajna za

ptice i područja očuvanja značajna za stanišne tipove. Na području općine Majur nema

proglašenih područja ekološke mreže. Na području Sisačko-moslavačke županije, a niti na

području općine Majur nije izvršena cjelovita inventarizacija flore i faune. Za predmetnu

analizu korišteni su podaci iz Crvenih knjiga13

.

Smanjena gospodarska aktivnost i stalna depopulacija

pozitivno su utjecale na očuvanje raznolikosti flore i

faune na području općine, a posebno stalno niza

ugroženih i zaštićenih vrsta. Od faune mogu se izdvojiti:

zec, divlja svinja, jelen lopatar, srna, šišmiš (više vrsta),

orao (više vrsta), ptice selice itd. U majurskim šumama

i livadama nastanjene su brojne biljne zajednice. U šumskim zajednicama prevladavaju šume

hrasta, bukve, graba i dijelom pitomog kestena.

3.3.6. KULTURNA BAŠTINA

Područje općine Majur pripada kulturnoj regiji koja se nalazi na jugozapadnom rubu

Panonske nizine između Save, Une i najsjevernijih obronaka Dinarskog gorja. Ovo područje

uglavnom je arheološki neistraženo, a evidentirana je tek nekolicina rimskih i

srednjovjekovnih lokaliteta. Život na ovom području tijekom povijesti determiniran je

geostrateškim položajem i važnim prometnicama od najranijih antičkih vremena. Tako na

području općine postoje dvije antičke trase; jedna vodi od Stare Dubice preko Hrvatske

Kostajnice, Majura, Graboštana, Gornjeg Hrastovca dok druga iz Hrvatske Dubice, Bačina i

Utolice prolazi preko Gornje Meminske. Srednjovjekovna cestovna mreža velikim dijelom se

poklapa sa već utvrđenim prapovijesnim i rimskim komunikacijama pa ista prolazi iz

Graboštana preko Velikog Krčeva i Svinice, a drugi pravac preko Gornje Meminske. Tijekom

14. i 15. stoljeća na posjedima hrvatskih feudalnih obitelji nastaje niz utvrda koje u 16.

13

http://www.dzzp.hr/publikacije/crvene-knjige-48.html

40

stoljeću prerastaju u sustav krajiških predturskih utvrda za obranu Hrvatskih zemalja.

Pomicanje linije turskih osvajanja na Dubicu i Kostajnicu tijekom 16 stoljeća postavlja utvrde

knezova Zrinskih, Prevršac zajedno s Komogovinom te utvrdu Svinicu, u posljednja

obrambena uporišta daljnjeg prodora prema zapadu. Kasnije strateško pomjeranje obrambene

linije prema zapadu ima za posljedicu rušenje

brojnih utvrda među koje se ubraja i utvrda Svinice

pa je danas nepoznat njen lokalitet, a pretpostavlja se

da je na jednoj od uzvisina u okolici naselja Svinica.

Lokacija kaštela „Mračaj“ koji se također spominje u

povijesnim dokumentima iz kasnog

srednjovjekovnog razdoblja također je nepoznata, a

pretpostavlja se da se nalazila na brežuljkastom

uzdignutom terenu na prostoru platoa sa kapelom sv.

Ivana.

U narednim stoljećima turbulentne povijesti područje općine Majur dijelilo je sudbinu većine

hrvatskih pograničnih krajeva; ratna razaranja, izmjene broja i strukture stanovništva, spora

industrijalizacija i dr.

Bogata kulturna baština kao svjedok turbulentne povijesti značajno je devastirana tijekom

Domovinskog rata, a u kasnijim godinama zbog nedostatka financijskih sredstava i

nekonzistentne nacionalne strategije obnove i revitalizacije ratom stradalih područja,

napravljeno je nedovoljno na obnovi i zaštiti kulturnih dobara. Danas se na području općine

Majur nalaze dva pojedinačno zaštićena nepokretna kulturna dobra koja su u lošem stanju.

Riječ je o:

Tradicijskoj okućnici u Gornjoj Meminskoj (kućni broj 2),

Staroj školi u Majuru (ulica D. Trstenjaka bb).

Premda nisu zaštićeni niti registrirani kao zaštićeno kulturno dobro važno je istaknuti ostatke

brojnih mlinica i mostića čija obnova i revitalizacija, uz pretpostavku rješavanja imovinsko

pravnih odnosa može predstavljati vrijedan potencijal razvoja ruralnog turizma na području

općine Majur.

41

3.3.7. ZAŠTITA OKOLIŠA

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) i Studiji zaštite prirode Sisačko-moslavačke

županije, koju je izradio Državni zavod za zaštitu prirode, a u svrhu izrade Izmjenom i

dopunom Prostornog plana uređenja Sisačko-moslavačke županije iz 2006. godine na

području općine Majur nisu evidentirane ni predložene za zaštitu nikakve prirodne vrijednosti.

Također na području općine Majur nema proglašenih područja ekološke mreže. Sukladno

PPU Općine Majur, ciljevi prostornog razvoja i uređenja u smislu zaštite okoliša i održivog

razvoja su sljedeći:

očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša,

zbrinjavanje otpada,

zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti kulturnih krajolika

racionalno korištenje i zaštita prostora,

racionalno korištenje prirodnih izvora.

Općina Majur usprkos ograničenim mogućnostima i brojnim potrebama primjenjuje visoke

standarde zaštite okoliša. Sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Općina Majur implementira sustav odvojenog prikupljanja otpada. Mjere i aktivnosti zaštite

od požara i akdicentnih situacija provode se sustavno kroz plan i program rada DVD-a Majur

i uz suradnju sa nadležnim županijskim tijelima.

Premda se moderni oblici zagađenja povezani s bukom i svjetlosti ne prate sustavno

pretpostavlja se da na području općine Majur nema njihovog značajnijeg prisustva.

3.3.8. PROSTORNO UREĐENJE

Polazišta prostornog uređenja sadržana su u strategiji te programu prostornog uređenja

Republike Hrvatske, na osnovi kojih su doneseni prostorni planovi regija te planovi uređenja

jedinica lokalne samouprave. U skladu sa zakonskim odredbama, Općinsko vijeće Općine

Majur nadležno je za donošenje dokumenata prostornog uređenja i to: prostornog plana

općine, urbanističke planove uređenja, te izmjene i dopune istih.

42

Razvojni ciljevi jedinice lokalne samouprave moraju biti u funkciji ostvarenja razvojnih

ciljeva prostorno planskih dokumenata Županije. Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije

osnovni je dokument kojim se regulira namjena i korištenje prostora te određuju uvjeti

uređenja prostora za zahvate u prostoru od državnog i županijskog značaja. Trenutno je u

tijeku ponovna javna rasprava II. Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije.

Općina Majur važeći PPU Općine Majur izradila je i usvojila 2005. godine. Općinsko vijeće

Općine Majur 30.09.2015. godine donijelo je Odluku o izradi izmjena i dopuna PPU Općine

Majur. Izrada izmjena i dopuna PPU Općine Majur nalazi se u završnoj fazi.

Na području općine Majur prevladavaju poljoprivredne površine različitog stupnja ekonomske

isplativosti. Veće površine pokrivene su šumama. Obzirom da se radi samo o privatnim

šumama, za koje nije izrađena gospodarska osnova, za pretpostaviti je da će vlasnici

gospodariti njima na najpovoljniji način, odnosno kako su gospodarili i do sada. Budući je

prostor općine Majur prekriven prirodnom vegetacijom (livade, šume), te da je utjecaj čovjeka

slab, a u pojedinim dijelovima i gotovo nikakav, te da se djelatnost čovjeka svodi na

uglavnom stambenu izgradnju uz prometnice i to u građevinskim zonama naselja, za

pretpostaviti je da će čitavo područje općine i u budućem periodu ostati prirodni predio

visokog stupnja očuvanosti.

Važećim Prostornim planom uređenja općine utvrđene su slijedeće namjene površina:

površine za razvoj i uređenje naselja

površine za razvoj i uređenje izvan naselja

Površine za razvoj i uređenje naselja obuhvaćaju izgrađene i neizgrađene dijelove naselja

odnosno površine namijenjene za razvoj i širenje naselja. Tu su smještene građevine za

stanovanje, građevine javnih funkcija, proizvodnih, poslovnih, ugostiteljskih, turističkih i

sportsko rekreacijskih namjena, zelene površine i površine infrastrukturnih sustava. U tablici

6 prikazane su površine općine Majur prema namjeni korištenja.

Tablica 6: Površine općine Majur prema namjeni korištenja

Površina prema namjeni

korištenja

Oznaka Površina (ha) Udio (%)

Izgrađeni dio građevinskog područja GP 292,0

43

Građevinsko područje GP 399,0 6,9

Gospodarske namjene-industrijske I 16,5

Turističko-ugostiteljske namjene T 1,0

Sportsko-rekreacijske namjene Š 1,2

Izgrađene strukture izvan

građevinskog područja 18,7 0,3

Osobito vrijedno obradivo tlo P1 0,00

Vrijedno obradivo tlo P2 2.080,0

Ostalo obradivo tlo P3 157,0

Poljoprivredne površine P 2.237,0 33,5

Šumske gospodarske površine Š1 2.425,0

Šumske površine Š 2.425,0 36,3

Ostale šumske i poljoprivredne

površine PŠ 762,3 11,4

Vodne površine V 224,0 3,4

Posebne namjene N -

Površine infrastrukturnih sustava IS 586,0

Groblja G 10,0

44

Ostale površine 596,0 8,9

SVEUKUPNO 6.672,0 100

Izvor: PPU Majur

Prema prikazanoj klasifikaciji raspoloživih površina prema namjeni najveći udio zauzimaju

šumske gospodarske površine (36,3%), poljoprivredne površine (33,5%) od kojih vrijedno

poljoprivredno zemljište čini 93%, zatim ostale šumske i poljoprivredne površine (11,4%),

ostale površine 8,9%, površine građevinske namjene 6,9% itd.

45

1. SWOT ANALIZA PRIRODNIH I LJUDSKIH RESURSA

Strengths (SNAGE)

Prostorna i biološka raznolikost

Povoljan geoprometni položaj

Očuvana priroda i jedinstveni krajobrazi

Povoljni klimatski i pedološki uvjeti za razvoj

poljoprivrede

Šumski resursi

Bogata i (dijelom) očuvana kulturno povijesna

materijalna i nematerijalna baština

Weaknesses (SLABOSTI)

Prostorno i strateško planiranje koje često ne

odgovara realnim potrebama,

Obnova i revitalizacija traje nakon 20 godina od

završetka Domovinskog rata

Loša prometna povezanost

Negativni demografski trendovi (visok udio

starog stanovništva, nizak vitalni indeks,

općenito mali broj stanovnika)

Odljev mladog, a posebno obrazovanog

stanovništva

Obrazovna struktura stanovništva ne odgovara

potrebama lokalnog gospodarstva

Nedovoljna zaštita okoliša

Nedostatna sredstva za obnovu i održavanje

kulturnih i prirodnih znamenitosti

Opportunities (PRILIKE)

Nacionalna strategija obrazovanja MZOS 2013. –

2020. (Reforme sustava obrazovanja)

Nacionalne strategije i akcijski planovi očuvanja

i korištenja prirodne i kulturne baštine

Mogućnost korištenja bespovratnih sredstava iz

EU fondova za očuvanje okoliša i održivo

korištenje prirodnih resursa


EU fondova za očuvanje i održivo korištenje

kulturne materijalne i nematerijalne baštine

Mogućnost korištenja energije sunca i biomase

za proizvodnju energije

Threats (PRIJETNJE)

Nepostojanje nacionalne strategije demografske

obnove

Administrativne i birokratske prepreke na

državnoj i županijskoj razini

Učestale promjene nacionalnih zakona i propisa

Rastući pritisci na okoliš koji utječu na očuvanje

prirodnih i razvoj ljudskih resursa

Spora prilagodba europskim smjernicama zaštite

okoliša

46

4. INFRASTRUKTURA

4.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA

Prometni sustav čine međusobno povezane sve prometne grane u jedinstvenoj funkciji

pružanja transportnih usluga, a čine ga prometni podsustavi kopnenog, pomorskog i zračnog

prometa.

4.1.1. CESTOVNI PROMET

Područje općine Majur slabo je i neravnomjerno naseljeno pa je cjelokupna cestovna mreža u

funkciji povezivanja disperziranih naselja. Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (NN 94/14.)

te Zakonom o javnim cestama (NN 91/10.) na području općine Majur nalaze se:

Državna cesta D 224 - Mošćenica (D 37) - Blinjski Kut – Sunja - Panjani (D 30)

Županijska cesta Ž 3245 - Veliko Krčevo – željeznička postaja – Graboštani (D 224)

Lokalne ceste:

o L 33116 D 224 – Četvrtkovac – Radonja Luka – L 33117

o L 33117 Mala Gradusa (Ž 3244) – Svinica – Gornji Hrastovac (D 224)

o L 33118 L 33117 – Malo Krčevo – Veliko Krčevo (Ž 3245)

o L 33123 L 33126 – Čapljani – Ž 3294

o L 33124 Gornja Meminska (L 33126) – Jasenovčani – Ž 3294

o L 33126 D 224 – Gornja Meminska – Timarci (Ž 3247)

o L 33127 L 33126 – Selište Kostajničko – Hrvatska Kostajnica (D 47)

o L 33128 Graboštani (D 224) - Mračaj

o L 33133 Kostajnički Majur (D 224) - Kostrići

o L 33134 L 33127 – Rausovac – Ž 3264

Nerazvrstane ceste - sve ostale ceste koje povezuju područje općine (ulice u naseljima,

prilazni, šumski, poljodjelski i protupožarni putovi) nerazvrstane su ceste s lošim

prometno-tehničkim elementima.

47

U tablici 7 prikazane su sve cestovne prometnice na području općine Majur, uključujući širinu

i duljinu cesta.

Tablica 7: Cestovne prometnice na području općine Majur

Oznaka/Kategorija

ceste

Naziv ceste Širina ceste (m) Duljina ceste (km)

D 224 Mošćenica (D 37) - Blinjski Kut –

Sunja - Panjani (D 30) - 8,4

Ukupno 8,4

Ž 3245 Veliko Krčevo – željeznička postaja

– Graboštani (D 224) 3,5 3,8

Ukupno 3,8

L 33116 D 224 – Četvrtkovac – Radonja Luka

– L 33117 - 0,8

L 33117 Mala Graduša (Ž 3244) – Svinica –

Gornji Hrastovac (D 224) - 9,1

L 33118 L 33117 – Malo Krčevo – Veliko

Krčevo (Ž 3245) 2,5 2,9

L 33123 L 33126 – Čapljani – Ž 3294 - 0,1

L 33124 Gornja Meminska (L 33126) –

Jasenovčani – Ž 3294 - 0,1

L 33126 D 224 – Gornja Meminska – Timarci

(Ž 3247) - 3,4

L 33127 L 33126 – Selište Kostajničko –

Hrvatska Kostajnica (D 47) - 2,1

L 33128 Graboštani (D 224) - Mračaj 3,0 3,6

L 33133 Kostajnički Majur (D 224) - Kostrići 2,5 2,5

L 33134 L 33127 – Rausovac – Ž 3264 - 0,1

Ukupno 24,7

48

Sveukupno 36,9

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru općine Majur od 2010. do 2014. godine

Prema prikazanom u tablici 7 ukupna dužina svih cestovnih prometnica iznosi 36,9 km.

Uzimajući u obzir dužinu svih cestovnih prometnica (osim nerazvrstanih) cestovna gustoća na

području općine Majur iznosi 543 m/km2.

4.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMET

Područjem općine prolazi željeznička pruga za regionalni promet R 102 Sisak - Sunja –

Volinja – Državna granica prema BiH – (Dobrinj) u dužini od 8,865 km. Na području općine

nalazi se željeznički kolodvor u Majuru i dva stajališta:

Graboštani

Gornji Hrastovac.

U proteklom izvještajnom razdoblju izvedeni su radovi na željezničko-cestovnom prijelazu

Majur. Pruga predstavlja značajan potencijal za promet i gospodarstvo općine.14

4.1.3. ZRAČNI PROMET

Na području općine Majur ne postoji infrastruktura za obavljanje zračnog prometa. PPU

Općine Majur ne predviđa izgradnju infrastrukture zračnog prometa. Najveća hrvatska zračna

luka „Dr. Franjo Tuđman“ udaljena je cca 83 km od Majura i do nje se automobilom stiže za

cca 80 minuta.

14

Izvješće o stanju u prostoru općine Majur od 2010. do 2014. godine

49

4.1.4. JAVNI PROMET

Javni međugradski prijevoz obavlja se željeznicom i autobusnim prijevozom. Autobusni javni

promet vezan je za državnu cestu D224 i D30. Autobusna stajališta nalaze se u Majuru,

Stublju, Graboštanima i Gornjem Hrastovcu.

Dio javnog prometa odvija se vlakom na relaciji Sunja-Volinja, sa stajalištima u

Graboštanima i Gornjem Hrastovcu i željezničkim kolodvorom u Majuru.

4.1.5. PROMET U MIROVANJU

Na području općine Majur ne postoje uređena javna parkirališta. Na cijelom području općine

stanovanje je individualnog tipa i stanovnici parkiraju vozila na pripadajućim raspoloživim

česticama.

4.2. SUSTAV VODOOPSKRBE

Prema studiji „Plan razvitka vodoopskrbe na području Sisačko-moslavačke

županije“ (Hidroprojekt - ing Zagreb, lipanj 1998.) općina Majur nalazi se u vodoopskrbnom

sustavu Hrvatska Kostajnica, gdje se pored Hrvatske Kostajnice, nalaze i općine Dvor i

općina Hrvatska Dubica te južni dio općine Sunja.

Vodoopskrbni sustav općine temelji se na izvorištu „Pašino vrelo“ koje se nalazi u dolini

desne obale rijeke Sunje, između naselja Borojevići i Mečenćani, vodospremniku „Panjani“ i

vodovodnoj mreži kojom su obuhvaćena samo četiri naselja. Vodoopskrbom u općini Majur

upravlja JP Komunalac d.o.o. iz Hrvatske Kostajnice.15

Ostala naselja opskrbljuju se vodom iz lokalnih vodovoda za potrebe nekoliko kućanstava ili

pojedinačnih izvora odnosno zdenaca. Pokrivenost općine Majur vodoopskrbom u vrijeme

izrade PPU Općine Majur, dakle 2004. godine iznosila je 21,00%. U posljednjih desetak

15


50

godina premda je došlo do poboljšanja vodoopskrbnog sustava i dalje su samo naselja Majur,

Stubalj, Graboštani i Gornji Hrastovac obuhvaćena vodoopskrbnom mrežom.

U tablici 8 prikazan je broj vodovodnih priključaka i pokrivenost naselja vodovodnom

mrežom.

Tablica 8: Broj vodovodnih priključaka i pokrivenost naselja vodovodnom mrežom na

području općine Majur

Naselje Broj priključaka Pokrivenost (%)

Gornji Hrastovac 58 44

Graboštani 32 49

Majur 174 96

Stubalj 56 61

Izvor: Izvješće o stanju u prostoru općine Majur od 2010. do 2014. godine

Prema prikazanom u tablici 8 najveća pokrivenost vodovodnom mrežom je u naselju Majur, a

iznosi 96,00%.

4.3. SUSTAV ODVODNJE I PROČIŠĆAVANJA OTPADNIH VODA

Nijedno naselje na području općine Majur nije izgrađen cjelovit kanalizacijski sustav sa

pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda. Otpadne vode ispuštaju se u sabirne

ili septičke jame, a oborinske vode u odvodne kanale ili neposredno nepročišćene u

recipijente.

4.4. ENERGETSKI SUSTAV

4.4.1. ELEKTROOPSKRBA

Općinu Majur električnom energijom snabdijeva HEP – Operator distribucijskog sustava

d.o.o. Elektra Sisak, Pogonski ured Hrvatska Kostajnica.

51

Distribucija električne energije vrši se preko trafostanice 35/20 kV Hrvatska Kostajnica koja

je vezana na 110 kV dalekovod Pračno – Petrinja.

Prema podacima HEP-a, Elektre Sisak trenutno u Općini Majur postoje sljedeći

elektroenergetski objekti:

transformatorska stanica 35/20 kV – kom 1

transformatorska stanica 20/0,4 kV – kom 18

srednje naponski vodovi – km 35

niskonaponska mreža – km 105

U periodu od 2010. do 2014. godine na području Općine Majur izvedeni su sljedeći radovi:

SN KB 20 kV od TS 35/20 kV „Kostajnica“ – RS 20 kV „Dvor“ – izgradnja novog

srednje naponskog kabela koji prolazi područjem općine Majur,

rekonstrukcija temelja transformatora u TS 35/20 kV „Hrvatska Kostajnica“,

rekonstrukcija postrojenja TS 35/20 kV „Hrvatska Kostajnica“.

djelomična rekonstrukcija DV Hrastovac.16

4.4.2. PLINOOSKRBA

Na području općine Majur nije provedena plinofikacija pa nema izgrađene plinoopskrbne

mreže.

4.4.3. OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Na području općine Majur nema značajnijeg korištenja obnovljivih izvora energije, iako

postoje osnovni preduvjeti za korištenje sunčeve energije i biomase. Mogućnost korištenja

snage vjetra kao energenta za područje općine Majur nije istražena, no budući da se radi o

prostoru u kojem je samo 13,60 % vremena bez vjetra, postoji vjerojatnost korištenja vjetra na

malim gospodarstvima odnosno domaćinstvima.

16


52

4.4.4. JAVNA RASVJETA

Veći broj naselja pokriven je javnom rasvjetom. Postojeća javna rasvjeta uglavnom ne

zadovoljava kriterije energetske učinkovitost (većinom u drugoj i trećoj životnoj dobi), te je

potrebno njezino proširenje i zamjena modernijim rasvjetnim svjetiljkama koje su energetski

učinkovitije, ekonomičnije, te s kvalitetnijim svjetlotehničkim rješenjima. Općina Majur u

2016. godine izradila je projektnu dokumentaciju za rekonstrukciju javne rasvjete. Projekt je

pripremljen pa se u narednom razdoblju uz pomoć bespovratnih sredstava FZOEU

namjeravaju u potpunosti implementirati energetski učinkovitije rasvjetne svjetiljke i povećati

pokrivenost naseljenih područja i važnih prometnih čvorišta javnom rasvjetom.

4.5. POŠTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV

Poštanski promet obavlja se posredstvom središnje pošte Hrvatska Kostajnica sa dostavnom

službom u pojedina naselja na području općine Majur. Poštanski broj Grada Hrvatska

Kostajnica je 44 430.

Telekomunikacijski promet je uspostavljen preko izgrađene telekomunikacijske infrastrukture:

UPS-ova koji su povezani suvremenim svjetlosnim sustavima prijenosa, pristupnim

telekomunikacijskim mrežama i priključcima koji za sada zadovoljavaju potrebe građana.

Za potrebe pokretne telekomunikacijske mreže postavljena je jedna bazna stanica koje se

nalaze na lokaciji koja je po tipu instalacije izvedena kao prihvat na postojećem objektu.

Objedinjenim planom Hrvatske regulatorne mrežne agencije prostor općine Majur obuhvaćen

je sa dvije elektroničke komunikacijske zone, namijenjene za izgradnju samostojećih

antenskih stupova.

4.6. ICT INFRASTRUKTURA

Zbog disperziranosti naselja i slabe naseljenosti na području Sisačko-moslavačke županije

slabo je izgrađena širokopojasna infrastruktura. Sisačko-moslavačka županija (uz Karlovačku

i Požeško-slavonsku) najslabije je zastupljena nepokretnim mrežama. Na području općine

53

Majur također je slaba pokrivenost nepokretne širokopojasne infrastrukture. Na slici 4

prikazana je dostupnost širokopojasnom internetu preko nepokretne infrastrukture (brzine od

2 Mbit/s do 30 Mbit/s).

Slika 4: Dostupnost širokopojasnom internetu preko nepokretne infrastrukture (brzine od 2

Mbit/s do 30 Mbit/s)

Izvor: HAKOM; 2016.

Mogućnost spajanja na širokopojasnu mrežu znatno je poboljšanja kad se uzme u obzir

kapacitet nepokretne i pokretne infrastrukture. Na slici 5 prikazana je dostupnost

širokopojasne mreže preko nepokretne i pokretne infrastrukture (brzine od 2 Mbit/s do 30

Mbit/s).

Slika 5: Dostupnost širokopojasne mreže preko nepokretne i pokretne infrastrukture (brzine

od 2 Mbit/s do 30 Mbit/s)

Izvor: HAKOM; 2016.

54

Za brzine širokopojasnoj interneta u rasponu od 30 Mbit/s do 100 Mbit/s uključujući

nepokretnu i pokretnu infrastrukturu znatno je manja mogućnost pristupa. Na slici 6 prikazana

je dostupnost širokopojasne mreže preko nepokretne i pokretne infrastrukture (brzine od 30

Mbit/s do 100 Mbit/s).

Slika 6: Dostupnost širokopojasne mreže preko nepokretne i pokretne infrastrukture (brzine

od 30 Mbit/s do 100 Mbit/s)

Izvor: HAKOM; 2016.

4.7. PODUZETNIČKA INFRASTRUKTURA

Na području općine Majur nalazi se jedna poduzetnička zona. Poduzetnička zona Majur

osnovana je Odlukom o osnivanju zone Općine Majur od 08. ožujka 2006. godine. Zauzima

površnu od 1,23 ha i kao takva je provedena u dokumentima prostornog uređenja Općine

(nema UPU i DPU). Poduzetnička zona nije infrastrukturno opremljena ali u neposrednoj

blizini postoji potrebna komunalna i prometna infrastruktura (voda, el. energija, TK,

širokopojasna mreža, cestovne prometnice i željeznička pruga). Imovinsko pravni odnosi su

riješeni i moguće je uz pripremljenu projektnu dokumentaciju, te osigurana financijska

sredstva trenutno pristupiti infrastrukturnom uređenju i opremanju poduzetničke zone.

Obzirom na raspoložive resurse i razvojne potencijale poduzetnička zona Majur perspektivna

je za smještanje drvoprerađivačkih i poljoprivrednoprerađivačkih djelatnosti.

55

4.8. ZBRINJAVANJE OTPADA

Postupanje s otpadom temelji se na Planu gospodarenja otpadom Sisačko-moslavačke

županije koji predviđa izgradnju županijskog centra gospodarenja otpadom. Do realizacije

ovoga plana ili uspostave regionalnog centra gospodarenja otpadom, komunalni i drugi otpad

zbrinjava se prema sadašnjem modelu. Komunalni otpad odlaže se na odlagalištu komunalnog

otpada „Taborište“ na području grada Petrinje.

Sakupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada sa područja općine provodi komunalno

poduzeće „Komunalac“ d.o.o. iz Petrinje.

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) propisana je, između ostalog, obveza

odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila i glomaznog

komunalnog otpada. Općina Majur u suradnji sa rečenim komunalnim poduzećem, a sukladno

Planu gospodarenja otpadom započela je implementaciju sustava odvojenog prikupljanja i

zbrinjavanja komunalnog otpada, kao i zbrinjavanja građevinskog otpada.

56

2. SWOT ANALIZA INFRASTRUKTURE

Strengths (SNAGE)

Elektrificarano gotovo cijelo područje općine

Veći dio općine pokriven vodoopskrbnom

mrežom

Postojanje prometnih pravaca na cijelom

području općine

Mogućnost korištenja postojeće željezničke

infrastrukture Dostupnost PTT usluga i Interneta


Vodoopskrbni sustav na dijelu općine nalazi se u

izrazito lošem stanju (posebno Veliko i Malo

Krčevo)

Ne postoji sustav odvodnje i pročišćivača.

Veliki gubitci pri distribuciji pitke vode

Opterećenost elektro-energetskog sustava

Energetski neučinkovita javna rasvjeta

Loše stanje gotovo svih cestovnih prometnica

Postojanje crnih točaka u prometu

Nerazvijena plinoopskrbna mreža

Nedovoljno razvijena širokopojasna mreža i

slaba brzina Interneta Poduzetnička infrastruktura je nerazvijena, a

Poduzetnička zona Majur u znatnoj mjeri je

devastirana i zapuštena



EU fondova za efikasno korištenje vodnih

resursa i povećanje dostupnosti pitke vode


EU fondova za sustav odvodnje i izgradnju

potrebnih pročišćivača otpadnih voda


EU fondova za uređenje nerazvrstanih cesta


EU fondova za povećanje kvalitete ostalih

komunalnih usluga (uređenja groblja, javnih

površina, javne rasvjete i dr.)

Nacionalni programi proširenja širokopojasne

mreže

Threats (PRIJETNJE)

Visoki javni dug i rastući proračunski deficit RH,

koji negativno utječe na (su)financiranje

infrastrukturnih projekata


državnoj i županijskoj razini (koje utječu na

efikasnu provedbu infrastrukturnih projekata)

Nedovoljno ulaganje države i županije u

prometnu infrastrukturu na području općine


(koje uzrokuju dodatne troškove usklađivanja

projektne dokumentacije infrastrukturnih

projekata i usporavaju njihovu provedbu)

57

5. ANALIZA GOSPODARSTVA

Dostignuti stupanj gospodarskog razvoja općine Majur prvenstveno je rezultat niza

materijalnih i društvenih čimbenika, ali i povijesnih događaja koji su obilježili ovaj prostor.

Opći gospodarski razvoj determiniran je u prvom redu raspoloživim prirodnim resursima i

geoprometnim položajem. Stoga bi se u narednom razdoblju daljnji razvoj trebao temeljiti na

valorizaciji neiskorištenih prirodnih i kulturno-povijesnih resursa usmjerenoj razvoju održive

poljoprivrede, malog i srednjeg poduzetništva, te različitih tipova turizma. Pritom je iznimno

važno voditi računa o poštivanju načela uravnoteženog i održivog razvoja.

Zakonom o regionalnom razvoju (NN 147/14) koji je na snazi od 01.01.2015. godine sve

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstane su prema indeksu

razvijenosti.17

Općina Majur s vrijednošću indeksa razvijenosti 51,91 spada u II. skupinu

jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa između 50% i 75% prosjeka Republike

Hrvatske. Analiza gospodarstva izvršit će se analizom primarnog, sekundarnog i tercijarnog

sektora.

Primarni sektor obuhvaća sve one aktivnosti kojih se predmet rada nalazi na zemlji ili pod

zemljom. Obuhvaća poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo, rudarstvo i vađenje. Na prostoru

općine Majur najveći ekonomski značaj imaju poljoprivreda, stočarstvo i šumarstvo.

Sekundarni sektor obuhvaća sve prerađivačke djelatnosti, a čine ga prerađivačka industrija,

građevinarstvo, opskrba električnom energijom, plinom i vodom. Na prostoru općine Majur

najznačajniji gospodarski subjekt jest PPS Majur d.o.o., a spada u drvoprerađivačku

industriju.

Tercijarni sektor čine djelatnosti koje se bave pružanjem klasičnih gospodarskih usluga kao

što su: ugostiteljstvo, trgovina na veliko i malo, hotelijerstvo, prijevoz, skladištenje i veze. Na

području općine Majur jedan gospodarski subjekt spada u djelatnost prijevoza. Ostale

djelatnosti gotovo nisu ni zastupljene, a pogotovo kad je riječ o turizmu i ugostiteljstvu.

17

Indeks razvijenosti izračunava se na temelju visine dohotka po stanovniku, stope nezaposlenosti, proračunskog

prihoda, općeg kretanja stanovništva te stope obrazovanosti.

58

5.1. STRUKTURA GOSPODARSTVA

Malo i srednje poduzetništvo najznačajniji je segment ukupnog gospodarstva svake zemlje.

Prema podacima organizacije EFAA (eng. The European Federation of Accountants and

Auditors) malo i srednje poduzetništvo čini 99,8% svih poduzeća, zapošljava 66% ukupno

zaposlenih i generira 65% ukupnih prihoda u EU.18

U Republici Hrvatskoj 99,6% svih

poduzeća je klasificirano kao malo i srednje poduzetništvo, a dominiraju mikro poduzeća sa

90,7%. Zapošljavaju 64,2% ukupno zaposlenih, generiraju cca 44% BDP–a, sudjeluju u

izvozu sa udjelom od cca 60% i stvaraju 54,6% ukupne dodane vrijednosti.19

Malo i srednje poduzetništvo. te obrtništvo na području općine Majur slabo je razvijeno. U

tablici 9 prikazano je kretanje broja poduzetnika prema veličini, djelatnosti i broju zaposlenih

od 2010. do 2014. godine.

Tablica 9: Kretanje broja poduzetnika prema veličini, djelatnosti i broju zaposlenih od 2010.

do 2014. godine na području općine Majur

2010. Broj i veličina tvrtki Broj

zaposlenih

NKD-2007 Naziv MALO SREDNJE VELIKO UKUPNO UKUPNO

C PRERAĐIVAČKA

INDUSTRIJA 0 1 0 1 83

F GRAĐEVINARSTVO 1 0 0 1 0

G

TRGOVINA NA VELIKO

I NA MALO;

POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

1 0 0 1 2

H PRIJEVOZ I

SKLADIŠTENJE 1 0 0 1 5

I

DJELATNOSTI

PRUŽANJA SMJEŠTAJA

TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE

1 0 0 1 0

UKUPNO 4 1

5 90

18

EFAA – Međunarodna europska organizacija računovođa i revizora osnovana je 1994. godine. Djeluje u 13

europskih zemalja i okuplja više od 320.000 računovođa i revizora. 19

Izvješće opservatorija malog i srednjeg poduzetništva u RH 2013. godine

59


zaposlenih


A

POLJOPRIVREDA,

ŠUMARSTVO I

RIBARSTVO

1 0 0 1 4

C PRERAĐIVAČKA



G

TRGOVINA NA VELIKO

I NA MALO;

POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

1 0 0 1 1

H PRIJEVOZ I


UKUPNO 4 1

5 92


zaposlenih


C PRERAĐIVAČKA


G

TRGOVINA NA VELIKO

I NA MALO;

POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

1 0 0 1 1

H PRIJEVOZ I


UKUPNO 2 1

3 94


zaposlenih


C PRERAĐIVAČKA


60

H PRIJEVOZ I


UKUPNO 2 1

3 98


zaposlenih


C PRERAĐIVAČKA



G

TRGOVINA NA VELIKO

I NA MALO;

POPRAVAK

MOTORNIH VOZILA I

MOTOCIKALA

2 0 0 2 2

H PRIJEVOZ I


I

DJELATNOSTI

PRUŽANJA SMJEŠTAJA

TE PRIPREME I

USLUŽIVANJA HRANE

1 0 0 1 0

L POSLOVANJE

NEKRETNINAMA 2 0 0 2 0

M

STRUČNE,

ZNANSTVENE I

TEHNIČKE

DJELATNOSTI

1 0 0 1 0

UKUPNO

8 1 0 9 105

Izvor: FINA, 2016.

U promatranom razdoblju najveći broj trgovačkih društava zabilježen je 2014. godine (9

trgovačkih društava), a najmanji broj 2012. i 2013. godine (tek 2 odnosno 3 trgovačka

društva). Prema veličini trgovačkog društva stalno je prisutno jedno trgovačko društvo srednje

veličini, broj mikro i malih trgovačkih društava oscilira dok se ne bilježi niti jedno veliko

trgovačko društvo. Najveći broj zaposlenih je u spomenutom trgovačkom društvu srednje

veličine, prosječno njih 91,02%. Gledano prema djelatnostima, a prema broju zaposlenih,

nositelj razvoja je Prerađivačka industrija odnosno drvoprerađivačka industrija. Prijevoz i

skladištenje po broju zaposlenih kontinuirano je na drugom mjestu dok ostale djelatnosti,

ovisno o godinama promatranog razdoblja mijenjaju svoj udio. U 2014. godini bilježi se lagan

61

oporavak Građevinarstva (zapošljava 4,76% ukupno zaposlenih) i povećanje broja trgovačkih

društava. Međutim, niti jedno od novih trgovačkih društava ne zapošljava niti jednog

djelatnika.

Prema podacima MINPO-a od kraja Domovinskog rata (kada počinje obnova i revitalizacija

na području općine Majur) do 1.10.2016. godine na području općine Majur registrirano je

ukupno 28 obrta. Do 01.10.2016. godine 25 obrta je ugašeno, a dva su preseljena. Tako se

može ustvrditi da je krajem 2016. godine na području općine Majur tek jedan registrirani

obrt.20

Analizom provedenog anketnog istraživanja tijekom izrade predmetne strategije uočena je

niska razina motivacije stanovništva za pokretanjem poduzetničkog poduhvata. Većina

motiviranih su mladi koji zbog nedostatka potrebne poduzetničke start-up infrastrukture (npr.

poduzetnički inkubator) i nedostatka poticajnih programa za razvoj poduzetništva nemaju iste

mogućnosti razvoja i implementacije poduzetničke ideje, kao njihovi sugrađani u drugim

hrvatskim krajevima. Da stanovništvo s područja općine može, hoće i želi raditi i stvarati

pokazuje provedeni EU projekt „Žene traže novu šansu“, u sklopu kojeg je:

50 nezaposlenih žena uspješno završilo različite programe prekvalifikacije i/ili

stručnog usavršavanja,

osnovana Socijalna zadruga „Kora“,

nabavljena oprema za proizvodnju različitih prehrambenih proizvoda od lokalnih

namirnica,

pokrenuta proizvodnja prehrambenih proizvoda.

5.1.1. POLJOPRIVREDA I ŠUMARSTVO

Poljoprivreda je primarna gospodarska grana i kao takva ima funkciju:

zadovoljiti elementarne egzistencijalne potrebe stanovništva (prehraniti stanovništvo),

osigurati potrebne sirovine prerađivačkoj industriji.

20

Hrvatski registar obrtnika; http://www.portor.hr/

62

Premda područje općine Majur obiluje plodnim poljoprivrednim površinama koje prema

podacima Geodetske državne uprave zauzimaju 3.691,67 ha poljoprivredna proizvodnja je

slabo zastupljena. U grafikonu 16 prikazana je struktura korištenja raspoloživog

poljoprivrednog zemljišta

Grafikon 16: Struktura korištenja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta na području općine

Majur

Izvor: Državna geodetska uprava; 2016.

Prema namjeni korištenja najveći udio svih poljoprivrednih površina zauzimaju oranice i

vrtovi (54,81%), livade (21,66%) i pašnjaci (20,77%), dok najmanji udio zauzimaju vinogradi

(0,20%), ostalo (0,22%) i voćnjaci (2,34%).

Krajem 2015. godine na području općine Majur bilo je registrirano 97 poljoprivrednih

gospodarstava. Prema dobi 42,27% nositelja PG-a starije su od 65 godina, a mladi

poljoprivrednici (do 40 godina) nositelji su 14,43% svih PG-a na području općine Majur.

Uvidom u strukturu korištenja raspoloživog zemljišta na području obuhvata vidljivo je da

poljoprivrednici uglavnom uzgajaju tradicionalne ratarske kulture (kukuruz, ječam i pšenicu),

a isto tako je visok udio površina koje se koriste za sjetvu različitih vrsta sijena. Riječ je o

niskodohodovnim poljoprivrednim kulturama koje kod nedovoljno razvijene prerađivačke

industrije, obrtništva i malog i srednjeg poduzetništva ne doprinosi stvaranju dodane

vrijednosti. Neznatna je proizvodnja voća, povrtlarskih kultura i ljekovitog bilja koje

omogućuju stvaranje visoke razine dodane vrijednosti kroz njihovu daljnju preradu i

63

prodaju.21

Poljoprivredno tlo i klimatski uvjeti na području općine Majur pogodni su za

proizvodnju jabuka, krušaka, šljiva, trešnje i različitih vrsta bobičastog voća. No, kako je već

navedeno voćnih nasada je sve manje, a od bobičastog voća prisutna je proizvodnja aronije

kod samo jednog poljoprivrednog proizvođača.

U tablici 10 prikazan je broj PG-a i broj životinja prema vrstama (stanje na 31.12.2015.).

Tablica 10: Broj PG-a i broj životinja prema vrstama na području općine Majur (stanje na

31.12.2015.)

GOVEDO

KONJI

OVCE

SVINJE

UKUPNO -

Broj grla

UKUPNO -

Broj PG-a

Broj grla Broj PG-a Broj grla Broj PG-a Broj grla Broj PG-a Broj grla Broj PG-a

276 35 59 6 317 14 33 6 685 61

Izvor: Agronet, 2016.

Stočarstvom se bavi 61 PG na području općine Majur. Najveći broj PG-a bavi se

govedarstvom i ovčarstvom, a znatno manje ih se bavi svinjogojstvom i konjogojstvom. Na

području općine nema registriranih PG-a koji se bave peradarstvom i kozarstvom. Veći dio

stočarske proizvodnje je za vlastite potrebe, unatoč potencijalima područja općine za

proizvodnjom kvalitetnih suhomesnatih i mliječnih proizvoda za kojima se bilježi stalni rast

potražnje na relativno bliskom i dostupnom zagrebačkom tržištu.

Na području općine Majur 8 PG-a bavi se pčelarstvom, a raspolažu sa ukupno 429 košnica.

Šume uz poljoprivredu predstavljaju osnovu gospodarskog razvoja ovog kraja. Pokrivaju više

od 40% ukupne površine općine Majur, a najzastupljenije se šume hrasta, bukve, graba, te

manjim dijelom i pitomog kestena. Šume za gospodarske namjene čine 36,3% ukupne

površine, a nalaze se u javnom i privatnom vlasništvu. Važno je istaknuti da je šume pitomog

kestena ubrzano propadaju zbog prisutnosti raka kestenove kore.

Nositelj razvoja ovog kraja je PPS-Majur d.o.o. s primarnom drvoprerađivačkom djelatnošću,

što znači da koristi lokalne šumske resurse. PPS-Majur u proizvodni proces kontinuirano

implementira nove tehnologije i proizvodi finalne proizvode od drveta; parkete, briket,

decking i fasadne obloge. Osim PPS-a Majur d.o.o. na području općine ne bilježe se

21

Statistički podaci iz Upisnika poljoprivrednika i Agronet-a, 2016.

64

poduzetnici i obrtnici koji se bave preradom drveta i proizvodnjom finalnih proizvoda od

drveta, poput uredskog, hotelskog i kućnog namještaja, premda za to postoje optimalni resursi.

Osim pozitivnog aspekta šumskih resursa postoji i onaj negativni. Naime, sve više je izražena

nelegalna sječa šuma, prvenstveno onih koje se nalaze u vlasništvu privatnih osoba koje već

dugi niz godina ne prebivaju na području općine. Nelegalna sječa rezultira trajnim

osiromašenjem i devastacijom šumskih resursa ovog područja, a s druge strane rezultira i

izravnim društvenim troškovima. Društveni troškovi ogledaju se kroz sveprisutne devastacije

šumskih putova, nerazvrstanih cesta i ostalih prometnica, do čega dolazi kod izvlačenja i

transporta trupaca. Konzervativno se procjenjuje da opisane negativne eksternalije porezne

obveznike Općine Majur, Sisačko-moslavačke županije i Republike Hrvatske koštaju više od

700.000,00 kn godišnje.

5.1.2. OSTALE GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Od ostalih gospodarskih djelatnosti, a uzimajući u obzir raspoložive lokalne resurse i razvojne

potencijale važno je izdvojiti snažan potencijal razvoja turizma. Općina Majur nema vlastitu

turističku zajednicu niti uspostavljenu formalnu suradnju sa turističkim zajednicama susjednih

jedinica lokalne samouprave. Za razvoj i unapređenje turizma na području općine Majur

predlaže se zajednička suradnja s Turističkom zajednicom Grada Hrvatska Kostajnica.

Raspoloživi turistički resursi Majura i Hrvatske Kostajnice zasigurno bi omogućili stvaranje

bogatije turističke ponude na ovom području pošto ovaj kraj obiluje:

bogatom materijalnom i nematerijalnom kulturnom baštinom,

očuvanom prirodom i jedinstvenim krajobrazima,

bogatim lovištem.

Temeljem navedenih resursa i u suradnji sa Turističkom zajednicom Grada Hrvatska

Kostajnica, a uzimajući u obzir turističke trendove, na području općine Majur moguće je

razvijati sljedeće tipove turizma:

Ruralni turizam - je specifičan turistički segment za kojeg Svjetska turistička organizacija

(WTO) smatra da postoji velika potencijalna potražnja. Ipak je vrlo malo istraživanja

provedeno kojima bi se utvrdila veličina tog tržišta, a djelomično su tome uzrok poteškoće

vezane uz zadovoljavajuće definiranje ruralnog turizma. U pravilu „ruralni turizam” je oblik

65

turizma koji obuhvaća sve aktivnosti u ruralnom

području, a ne samo aktivnosti koje bi se mogle

odrediti kao agroturizam ili farmerski turizam.

Sastavnice turističkih proizvoda ruralnog turizma mogu biti:

smještajni kapaciteti u ruralnom području koji karakterizira očuvan okoliš,

različiti oblici aktivnog odmora u ruralnom području,

upoznavanje proizvodnih procesa u poljoprivredi i tradicijskim obrtima,

umjetničke radionice,

upoznavanje lokalnih običaja i tradicije,

domaća hrana i dr.,

a njihove različite kombinacije čine jedinstven proizvod za kupca koji je motiviran

odmorom u ruralnom području.

WTO procjenjuje da je 3%, ili 23 milijuna svih međunarodnih turističkih putovanja temeljeno

na ruralnom turizmu. Nadalje, WTO predviđa daljnji iznadprosječan rast međunarodnih

putovanja motiviranih ruralnim turizmom od oko 6 posto godišnje. Za razvoj ovog tipa

turizma potrebna je diversifikacija ponude u sklopu ruralnog turizma, od oblika smještaja do

vrsta ponuđenih aktivnosti ili programa, kako na samom seoskom gospodarstvu tako

uključujući i mogućnosti u široj okolici.

S promjenama potreba kupaca ponuda se diversificira kroz oblikovanje kraćih, aktivnih i

„zdravih“ odmora. Isto tako potrebna je bolja skrb o okolišu koja se javlja zbog promjena

cjelokupnog sustava vrijednost, te načina na koji se sagledava, razumije i skrbi o okolišu.

Briga turista za očuvanjem okoliša je evidentna i

njihova je preferencija prema boravku u

očuvanom okolišu, jer kada europljani biraju

destinacije svojih putovanja, očuvana priroda i

ugodna klima su dva ključna faktora pri odabiru

destinacije. Prema podacima koji su prikazani u

uvodnom dijelu ovog poglavlja, područje općine

66

Majur posjeduje razvojni potencijal za ovaj tip turizma zahvaljujući očuvanom okolišu,

bogatoj flori i fauni, tradiciji i običajima, te proizvodnji eko poljoprivrednih proizvoda.

Cikloturizam - idealan je za umrežavanje ukupne turističke ponude u destinaciji: smještaja,

ponude domaće hrane, kulturnih i prirodnih atrakcija, različitih znamenitosti i dr. Obzirom da

cikloturisti žele posjetiti i doživjeti što više atrakcija na jednoj biciklističkoj ruti, uvijek su

spremni na dodatnu potrošnju, što ih svrstava u dobre potrošače. Prema podacima europske

mreže biciklističkih staza EuroVelo, ukupna duljina staza u Europi iznosi preko 60.000 km.

Procjenjuje se da danas u svijetu ima oko 300 milijuna cikloturista koji ugrabe svaki slobodni

trenutak za posjet nekom od cikloturističkih odredišta. Samo u Europi cikloturisti godišnje

potroše od 7 do 9 milijardi eura, a broj cikloturista u stalnom je porastu.

Za razvoj cikloturizma i prihvat cikloturista potrebno je zadovoljiti određene preduvjete. Prije

svega to se odnosi na organizaciju biciklističkih staza i ruta kroz izgradnju uređenih,

asfaltiranih cestovnih staza kao i uređenje brdskih biciklističkih staza. Zatim je neophodno

vidljivo obilježavanje (signalizacija) ruta kao i izrada biciklističkih karata. Osim toga, na

stazama je potrebno urediti i organizirati servisne punktove kao i info centre.

Također, ukoliko staza nije umrežena s ostalim oblicima ponude, potrebno je organizirati i

ponudu smještaja, kao i ostalu ponudu. Za početak moguće je umrežavati već postojeću

ponudu te je prilagoditi potrebama cikloturista. Danas se na biciklističkim stazama uglavnom

razvija prilagođena ponuda smještaja kao što su bike hoteli i bike&bed ponuda. Na području

općine Majur nema izgrađene

cikloturističke infrastrukture, no uz

relativno skromna financijska sredstva

moguće je povezivanje sa biciklističkom

stazom u Hrvatskoj Kostajnici (duljina

+23 km). Očuvana priroda sa slikovitim

krajobrazima, te brojne brdske staze

predstavljaju izniman potencijal za razvoj

brdskog biciklizma. Jedna od mogućih realnih opcija je izgradnja bike parka.

67

Sportsko-rekreacijski turizam - turizam je popratna pojava sportskih manifestacija i/ili

razvojni smjer koji omogućuje izgrađena sportsko-rekreacijska infrastruktura. Sportska

rekreacija uvijek je sadržajno prilagođena prostornim i društvenim specifičnostima destinacije,

te klimatskim uvjetima. Zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima i prirodnim

specifičnostima na području općine Majur tijekom većeg dijela godine mogu se provoditi

brojne sportsko-rekreacijske aktivnosti. Potražnja na ovom specifičnom turističkom sve je

veća jer se sve više građana Europske unije bavi sportom i rekreacijom. Naime, istraživanje

koje je provedeno u zemljama Europske unije

pokazuje da se 41% građana bavi se sportom barem

jedan put tjedno. Na području općine nema

razvijene sportsko-rekreacijske infrastrukture.

Trenutno je u početnoj fazi razrada projekta

izgradnje Sportsko-rekreacijskog centra Majur.

Također postoji osnova za izgradnju različitih

tematskih trim staza koje su sve popularnije među

turistima koji preferiraju aktivni odmor.

Lovni turizam – specifičan je oblik turizma koji se razvio zahvaljujući strasti lovaca da love i

izvan svoje lovne jedinice, za što plaćaju određene naknade. Premda je lovni turizam oblik

sportsko-rekreativne turističke ponude, ima i značajke ekoturizma s aspekta očuvanja

bioraznolikosti i održivog korištenja prirodnih resursa. Korisnici ovog oblika turizma

uglavnom su turisti/lovci visoke platežne moći. Lovačka društva u Europskoj uniji broje

preko 7 milijuna članova, a procjenjuje se da ukupna godišnja potrošnja lovaca premašuje 10

milijardi eura. Individualni raspon potrošnje kreće se u rasponu između 1.500 i 10.000 eura.22

Hrvatska je zbog svoje očuvane bioraznolikosti i održivog upravljanja atraktivna destinacija

za turiste/lovce iz Europe, a najviše ih dolazi iz Italije, Austrije, Njemačke i Švicarske. Na

području općine Majur nalazi se dio bogatog lovišta „Hrvatska Kostajnica“ koje je sa 16.758

ha drugo najveće lovište u Sisačko-moslavačkoj županiji. U neposrednoj blizini općine nalaze

se još četiri bogata lovišta. Ovaj tip turizma već je prisutan na području općine, ali se nažalost

veći dio ovog tržišta nalazi u sivoj zoni pa nema verificiranih informacija o stvarnom broju

lovaca koji borave na području općine. Interes lokalne zajednice za razvoj ovog tipa turizma

22

http://www.face.eu/

68

nalazi se u mogućnosti pružanja različitih usluga lovcima (smještaj za lovce, hotel za lovačke

pse i dr.) i prodaje proizvoda lokalnih OPG-a.

Za razvoj svakog od navedenih oblika turizma potrebna je adekvatna privatna i javna

turistička infrastruktura. Privatna turistička infrastruktura podrazumijeva smještajne

kapacitete, dodatne turističke i ugostiteljske sadržaje. Javna turistička infrastruktura

podrazumijeva postojanje različitih kulturnih, športskih i društvenih sadržaja (muzeji,

sportska igrališta, biciklističke staze, trim staze, različite manifestacije i događanja i dr.). Za

razvoj dugoročno održivog turizma koji će imati pozitivan učinak na lokalno gospodarstvo i

lokalnu zajednicu, neophodna je zajednička suradnja privatnog i javnog sektora, a najvažnije

uloge imaju turističke zajednice i udruženja turističkih djelatnika, ugostitelja i poduzetnika

komplementarnih djelatnosti.

69

3. SWOT ANALIZA GOSPODARSTVA

Strengths (SNAGE)

Geoprometni položaj

Mogućnosti razvoja održive i ekološke

poljoprivrede (stočarstvo, povrtlarstvo,

voćarstvo, pčelarstvo, ljekovito bilje i dr.)

Bogati šumski resursi

Tradicija bavljenja drvnom industrijom

Mogućnosti daljnjeg razvoja drvne industrije

Potencijal razvoja različitih tipova turizma

(ruralni, cikloturizam, sportsko-rekreacijski i

lovni turizam)

Poduzetnička zona „Majur“

LAG-„Una“


Nepostojanje poduzetničke infrastrukture

Poduzetnička zona „Majur“ infrastrukturno je

neopremljena i izvan funkcije

Nekonkurentno lokalno tržište rada

Nedovoljna iskorištenost svih razvojnih

potencijala lokalnog gospodarstva

Mali broj poduzeća i obrta

Mali broj novih investicija

Slaba suradnja i umreženost lokalnih poduzetnika

Slaba suradnja i umreženost poljoprivrednika

Nedostatak poticajnih programa razvoja

poduzetništva i obrtništva

Nerazvijena „kultura poduzetništva“

Nedostatak turističke infrastrukture

Ograničeni proračunski kapaciteti Općine za

poticajne programe razvoja poduzetništva

Slaba međusobna komunikacija svih čimbenika

razvoja (Općine, poduzetnika, poljoprivrednika,

turističke zajednice i građana)

Dugotrajne administrativne i birokratske

procedure na lokalnoj razini


Stalni razvoj tehnologije i njena dostupnost

Nacionalne strategije i akcijski planovi razvoja

industrije, poduzetništva i obrtništva, turizma,

ruralnog područja, pametne specijalizacije i dr.

Poticanje cjeloživotnog učenja usmjereno

stručnom usavršavanju i osposobljavanju

ljudskih reusrsa


EU fondova za izgradnju poslovne infrastrukture

(poduzetničkih zona, poduzetničkih inkubatora,

skladišnih prostora i sl.)

Threats (PRIJETNJE)

Neusklađenost obrazovnog sustava i potreba

tržišta rada

Sustavno zanemarivanje dubokih strukturnih

problema središnje države


državnoj i županijskoj razini

Neučinkovita državna i županijska uprava

Neučinkovito pravosuđe

Visoko centralizirana država

Fiskalna presija


70


EU fondova za privatne investicije u MSP,

poljoprivredi, obrtništvu i dr.

Brojni programi poticanja samozapošljavanja i

razvoja start-up poduzetništva

Inovativni financijski instrumenti Europske unije

koji povećavaju dostupnost kapitala

gospodarstvu

Pozitivni trendovi i stalni rast potražnje na

turističkom tržištu očekuju se do 2030. godine

Visoka cijena kapitala za gospodarstvo

Brojna zakonska ograničenja za aktivno

sudjelovanje gradova i općina u privlačenju

investicija

Sve izraženije tehnološko zaostajanje za

razvijenim zemljama u EU

Sve veći odljev kvalitetnih ljudskih resursa

Sve jača konkurencija na tržištu EU

71

6. DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Pod pojmom društvene djelatnosti, podrazumijevaju se: obrazovanje, kultura, sport i

rekreacija, zdravstvo, socijalna skrb te uprava i administracija. Jedna od temeljnih funkcija

jedinica lokalne i područne samouprave jest zadovoljavanje javnih potreba u društvenim

djelatnostima. Za izvršenje ove obveze, u proračunima se osiguravaju potrebna financijska

sredstva. Koje javne potrebe će biti financirane, utvrđuje se zakonom odnosno na zakonu

utemeljenim aktima, a na županijskoj razini svake se godine utvrđuje programima javnih

potreba.

Za potrebe osnovne analize, u nastavku su društvene djelatnosti razrađene po sljedećim

segmentima:

Odgoj i obrazovanje;

Kultura i sport;

Zdravstvo i socijalna skrb;

Ostale društvene djelatnosti i javni sadržaji.

6.1. ODGOJ I OBRAZOVANJE

Na području općine Majur ne postoji organizirani sustav predškolskog odgoja i obrazovanja.

Većina djece vrtićke dobi koristi usluge Dječjeg vrtića „Krijesnica“ u Hrvatskoj Kostajnici.

Programe predškole organizira Općina Majur u prostorijama PŠ Graboštani

Osnovnoškolsko obrazovanje odvija se na području općine Majur u Područnoj školi

„Graboštani“ koja se nalazi u sastavu Osnovne škola „Davorina Trstenjaka“ iz Hrvatske

Kostajnice. U Područnoj školi „Graboštani“ organiziran je odgojno-obrazovni program od 1.

do 4. razreda osnovne škole. Djeca starijeg uzrasta (od 5. do 8. razreda osnovne škole)

pohađaju Osnovnu školu „Davorina Trstenjaka“ u Hrvatskoj Kostajnici.

Područnu školu „Graboštani“ u školskoj godini 2016./2017. pohađa 12-ero djece od 1-4

razreda. Osnovnu školu „Davorina Trstenjaka“ u Hrvatskoj Kostajnici pohađa 39-ero djece s

područja općine Majur; 14-ero djece od 1. do 4. razreda i 25-ero djece od 5. do 8. razreda.

72

Na području općine Majur nije organizirano srednjoškolsko obrazovanje pa mladi s područja

općine Majur pohađaju srednje škole u Hrvatskoj Kostajnici, Petrinji, Sisku i Novskoj.

Najveći broj mladih pohađa Srednju školu „Ivan Trnski“ u Hrvatskoj Kostajnici. Odgojno-

obrazovni rad u Školi „Ivan Trnski“ organiziran je u 14 učionica, 3 manje učionice,

informatičkom kabinetu, kemijsko-biološkom kabinetu, fizikalnom kabinetu, kabinetu za

nastavu hrvatskog jezika, kabinetu za glazbenu umjetnost, školskoj knjižnici i čitaonici,

tekstilnoj radionici, zbornici, 3 kancelarije (ravnateljska soba, tajništvo, ured pedagoginje), 7

nastavničkih kabineta, športskoj dvorani i 2 prostora opremljena za rad vježbeničke tvrtke.

Odgojno obrazovni programi odvijaju se u 15 razrednih odjela. Škola provodi trogodišnje i

četverogodišnje programe obrazovanja. Kroz trogodišnje obrazovanje moguće je steći zvanje

stolara i krojača, a kroz četverogodišnje programe zvanje ekonomista, šumarskog tehničara i

maturanta opće gimnazije.

Mladi s područja općine koji nakon završenog srednjoškolskog obrazovanja nastavljaju s

procesom obrazovanja, visokoškolske obrazovne programe pohađaju prvenstveno u Zagrebu,

Osijeku i Sisku.

Širok spektar programa prekvalifikacija, usavršavanja i osposobljavanja dostupan je u Pučkim

otvorenim učilištima i srednjim školama u: Sisku, Petrinji, Novskoj i Kutini.

Zbog sve većih potreba za odgovarajućom obrazovanom radnom snagom koja je jedna od

važnih sastavnica gospodarskog razvoja, Općina Majur izradila je i usvojila Pravilnik o

dodjeljivanju stipendija učenicima i studentima. U programu stipendiranja trenutno se nalazi

dvoje učenika općeg gimnazijskog programa i svi studenti područja općine (5 studenata).

6.2. KULTURA I SPORT

U prethodnim poglavljima prikazane su povijesni, kulturni, demografski i gospodarski

čimbenici koji posredno i neposredno utječu na stupanj razvoja kulture i sporta. Usprkos svim

negativnim čimbenicima (razaranja tijekom Domovinskog rata, obnova i revitalizacija koja

traje već više od 20 godina, brojni negativni demografski trendovi, niska gospodarska

aktivnost, slab proračunski kapacitet i dr.), a prvenstveno zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca

koje pogoni želja za kvalitetnijim životom i očuvanjem tradicije, kulture i života uopće, na

73

prostoru općine ipak djeluju organizacije civilnog društva u sportu i kulturi. Trenutno su

aktivne sljedeće udruge sporta i kulture:

Dobrovoljno vatrogasno društvo „Majur“

Kulturna umjetničko društvo „Sloga“ Majur

Lokalna akcijska grupa Una

Sportsko ribolovna udruga „Klen“ Majur

Športski nogometni klub „Radnik“ Majur

Udruga „Hrvatska žena“ Majur

Udruga „Hrvatska žena“ Graboštani

Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata '92-'92 Graboštani

Udruga mladih „Mravi“ Majur

Udruga žena „Kruna“ Stubalj

Uz navedene udruge djeluje i Pogrebno društvo Sv. Ivan u Stublju.

Osim kulturnih, sportskih i društvenih udruga, razvoju kulture i društva svojim radom

doprinosi Narodna čitaonica i knjižnica Majur. Narodna knjižnica i čitaonica Majur osnovana

je odlukom Općinskog vijeća Općine Majur 2003. godine i započela je s radom 10. svibnja

2005. godine. Prostor Knjižnice na površini od 113 m2 obuhvaća:

Odjel za odrasle,

Tinejdžerski odjel,

Dječji odjel i

Multimedijski odjel.

Knjižnica je opremljena s pet računala za korisnike s pristupom internetu te skenerom,

pisačima, 3D printerom i drugom pratećom računalnom opremom. U prostoru knjižnice nalazi

se čitaonica dnevnog, tjednog i mjesečnog tiska, te igraonica za djecu opremljena didaktičkim

igračkama i društvenim igrama.

74

6.3. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

6.3.1. ZDRAVSTVO

Primarna zdravstvena zaštita provodi se kroz Dom zdravlja Sisak – Ispostava Hrvatska

Kostajnica, koji je u vlasništvu Sisačko-moslavačke županije. U sklopu Doma zdravlja u

Hrvatskoj Kostajnici djeluju dvije ordinacije obiteljske medicine, jedna ordinacija za zaštitu

predškolske djece i jedna ordinacija za zdravstvenu zaštitu žena. Ispostava u Hrvatskoj

Kostajnici uključuje još po jednu ordinaciju obiteljske medicine u Mečenčanima i Hrvatskoj

Dubici, te po jednu ordinaciju dentalne medicine u navedenim mjestima. 23

Pored Doma

zdravlja u Hrvatskoj Kostajnici nalaze se još dvije ordinacije dentalne medicine, medicinski

laboratorij i ljekarna.

Iz navedenog je razvidno da stanovnici s područja općine Majur zdravstvene usluge primarne

zdravstvene zaštite većinom koriste u Hrvatskoj Kostajnici. Zbog disperziranosti naselja na

području općine i slabo organiziranog javnog prijevoza, stanovnicima starije dobi (čiji je udio

znatan u ukupnoj populaciji) otežana je dostupnost primarne zdravstvene zaštite.

Ostale oblike zdravstvene stanovnici s područja općine koriste u općoj bolnici „Dr. Ivo

Pedišić“ u Sisku i bolnicama u Zagrebu.

6.3.2. SOCIJALNA SKRB

Općina Majur redovito izrađuje i provodi Program javnih potreba u socijalnoj skrbi u Općini

Majur. Programom se utvrđuju prava iz socijalne skrbi, uvjeti njihovog ostvarivanja,

prihvatljivi korisnici i postupci za ostvarivanje tih prava. Socijalne mjere koje je moguće

ostvariti su sljedeće:

Sufinanciranje troškova opremanja novorođenog djeteta,

Sufinanciranje prehrane djece koja pohađaju osnovnu školu,

Sufinanciranje školovanja nadarenih učenika – stipendija,

23

http://www.dz-sisak.hr/2012-03-25-13-02-34/hrvatska-kostajnica

75

Sufinanciranje smještaja u Dječjem vrtiću „Krijesnica“ u Hrvatskoj Kostajnici za

djecu s područja Općine Majur

Sufinanciranje obitelji za školu u prirodi,

Božićni poklon djeci do VIII. razreda osnovne škole,

Sufinanciranje troškova života osoba s invaliditetom,

Poticajna sredstva za upis djece u Područnu školu „Graboštani“,

Pomoć osobama starijim od 65 godina života koji nemaju srodnika koji su ih po

zakonu dužni uzdržavati,

Pomoć za podmirenje troškova stanovanja,

Pomoć za podmirenje troškova stanovanja korisnicima koji se griju na drva,

Sufinanciranje programa pomoć i njega u kući,

Pomoć građanima - smrtni slučaj.

U tekućoj 2016. godini ukupno je 215 korisnika navedenih mjera socijalne pomoći.

Iz analize stanja socijalne uključenosti koja je provedena temeljem osobnih intervjua,

anketnih upitnika i analize statističkih podataka može se zaključiti da je stanje

zadovoljavajuće, no da značajnom broju stanovnika (osobe starije životne dobi, osobe s

invaliditetom, dugotrajno nezaposleni i mladi) u narednom razdoblju prijeti socijalna

isključenost; pod uvjetom da se nastave svi negativni društveni i gospodarski trendovi.

76

4. SWOT ANALIZA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Strengths (SNAGE)

Dostupni predškolski i osnovnoškolski odgoj i

obrazovanje na području općine

Blizina srednje škole, fakulteta, učilišta i

ustanova za obrazovanje odraslih

Programi stipendija učenika i studenata

Osigurana socijalna skrb za ugrožene socijalne

skupine

Zadovoljavajuća dostupnost primarne

zdravstvene zaštite


Nizak obuhvat djece programima predškolskog

odgoja i obrazovanja

Sve veći broj socijalno isključenih osoba

Ograničeni proračunski kapaciteti Općine za

kvalitetnije programe socijalne zaštite

Nepostojanje infrastrukture za pružanje socio-


Nedovoljno efikasni programi stipendiranja

Uvjeti pružanja zdravstvene zaštite

Nedostatak kulturnih i društvenih sadržaja

Nedostatak društvenih sadržaja za mlade

Nedostatak sportsko-rekreacijskih objekata

Nedostatan javni prijevoz (dostupnost

zdravstvene i socijalne skrbi, povezanost sa

dječjim vrtićem, srednjoškolskim i

visokoškolskim ustanovama)

Nedostatna komunikacija između ustanova i

institucija

Nerazvijena svijest o važnosti volontiranja i

humanitarnog rada

Niska razina društvenog povjerenja i društvene

odgovornosti

Izrazito slaba društvena i socijalna kohezija



EU fondova za financiranje projekata socijalne i



EU fondova za financiranje unaprjeđenja odgoja

i obrazovanja


EU fondova za poboljšanje društvene

infrastrukture (sportsko-rekreacijskih,kulturnih i

ostalih društvenih sadržaja)

Poticanje cjeloživotnog učenja

Jačanje uloge udruga civilnog društva

Razvoj i unaprjeđenje ljudskih prava

Europski i nacionalni programi poticanja

aktivnog i zdravog načina života

Threats (PRIJETNJE)

Rast broja siromašnih i osoba izloženih

siromaštvu

Neučinkovite nacionalne socijalne politike

Sporo rješavanje problema u sustavu odgoja i

obrazovanja

Nedostatna razina ulaganja u sustav odgoja i

obrazovanja

Neusklađenost u radu državnih, županijskih i

lokalnih institucija koje kreiraju i/ili provode

programe socijalne zaštite

Nedostatna ulaganja u zdravstveni sustav

Visoka razina društvenog nepovjerenja na

nacionalnoj razini

Slaba društvena i socijalna kohezija

77

7. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA I ANALIZA PRORAČUNA

OPĆINE MAJUR

U Republici Hrvatskoj sustav javnog financiranja čine tri segmenta: državni proračun,

proračuni izvanproračunskih fondova te proračuni jedinica lokalne uprave i samouprave.

Državni proračun te izvanproračunski fondovi tvore kondsolidiranu bilancu središnje države,

a konsolidirana bilanca središnje države zajedno s proračunima jedinica lokalne uprave i

samouprave konsolidiranu bilancu opće države. U ovom poglavlju prikazat će se prihodi i

rashodi Općine Majur. Prema Zakonu o proračunu, jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave jest općina, grad i županija čija tijela obavljaju funkcije, izvršavaju zadaće i

donose programe propisane zakonom i odlukama donesenim na temelju zakona, za što se

sredstva osiguravaju u njihovu proračunu (NN 87/8, 136/12, 15/15). Jedinice lokalne

samouprave stječu prihode iz vlastitih izvora, zajedničkih poreza i dotacija državnog i

županijskog proračuna, a sve sukladno Zakonu o financiranju jedinica lokalne uprave i

područne (regionalne) samouprave te kasnijim izmjenama i dopunama istog zakona (NN

117/93, 69/97, 33/00, 73/00, 127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 26/07,

73/08, 25/12, 147/14) .

Vlastiti porezi gradova i općina jesu:

1. prihodi od vlastite imovine, u smislu članka 68. stavka 3. točke 1., 2., 3. i 4. Zakona o

lokalnoj samoupravi i upravi,

2. općinski odnosno gradski porezi u skladu s navedenim Zakonom,

3. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje sami propišu,

4. upravne pristojbe u skladu s posebnim zakonom,

5. boravišne pristojbe, u skladu s posebnim zakonom,

6. komunalne naknade doprinosi i druge naknade utvrđene posebnim zakonom,

7. naknade za uporabu javnih općinskih ili gradskih površina,

8. drugi prihodi utvrđenim posebnim zakonom.

Općine ili gradovi mogu uvesti sljedeće poreze:

1. prirez porezu na dohodak,

2. porez na potrošnju,

3. porez na kuće za odmor,

4. porez na nekorištene poduzetničke nekretnine,

78

5. porez na tvrtku ili naziv,

6. porez na korištenje javnih površina.

Prirez porezu na dohodak plaćaju porezni obveznici prema mjestu prebivališta i za općine

može iznositi najviše 10%.

Zajednički prihodi su porez na dohodak i porez na promet nekretnina. Prihod od poreza na

dohodak dijeli se između države, općine, grada i županije po sljedećoj zakonski definiranoj

raspodijeli:

udio općine/grada – 60%,

udio županije – 16,5%,

udio za decentralizirane funkcije – 6%,

udio za pomoći izravnavanja za decentralizirane funkcije 16%,

udio za pomoći za projekte sufinancirane sredstvima ESI fondova čiji su nositelji

JL(R)S ili pravne osobe u njihovom vlasništvu/suvlasništvu, te ustanove čiji su

nositelji – 1,5%.

Zajednički prihodi, države, općine i grada su i prihodi od ugovorenih godišnjih naknada za

koncesije, prema Zakonu o koncesijama (NN 89/92.), i to:

1. za crpljenje mineralnih i termalnih voda – 50% općine/gradovi, 50% država,

2. za zahvaćanje voda za javnu vodoopskrbu – 30% općine/gradovi, 70% država.

U Republici Hrvatskoj, česte su zakonodavne izmjene poreznih propisa pa je 01.01.2015.

godine na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 2.

prosinca 2014. godine. Navedenim zakonskim aktom promijenjena je raspodjela prihoda od

poreza na dohodak pa danas gradovima i općinama pripada 60% ovog izvora prihoda koji se

može uvećati za maksimalno 6%, a što ovisi o broju preuzetih decentraliziranih funkcija.

Svaka preuzeta funkcija ima svoju postotnu vrijednost, a one iznose:

osnovno školstvo – 1,9%,

srednje školstvo – 1,3%,

socijalna skrb – 0,8%,

primarna zdravstvena zaštita – 1,0%,

vatrogastvo 1,0%.

79

Drugi po izdašnosti izvor prihoda jedinica lokalne samouprave su neporezni prihodi, u koje se

ubrajaju brojne pristojbe i naknade. Najizdašniji izvor prihoda ove skupine prihoda su

komunalne naknade i doprinosi.

7.1. ORGANIZACIJSKI USTROJ OPĆINE MAJUR

Općinsko vijeće Općine Majur na 31. sjednici održanoj 27. 03. 2013. godine donijelo je

Odluku o usvajanju Statuta Općine Majur. Između ostalog Statutom se uređuje samoupravni

djelokrug Općine, unutarnje ustrojstvo i ovlasti, način rada tijela Općine i upravni odjel i

službe. Za obavljanje svih poslova iz samoupravnog djelokruga Općine Majur, kao i poslova

državne uprave prenijetih na Općinu Majur ustrojen je Jedinstveni upravni odjel Općine

Majur. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg temeljem provedenog javnog

natječaja imenuje općinski načelnik.

Načelnik Općine – sukladno Statutu Općine Majur Općinski načelnik zastupa Općinu Majur i

nositelj je izvršne vlasti u Općini Majur. Općinski načelnik je odgovorna za ustavnost i

zakonitost obavljanja poslova koji su u njezinom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata

upravnih tijela Općine. Mandat općinskog načelnika i njegovih zamjenika traje četiri godine.

Općina Majur ima dva općinska zamjenika načelnika.

Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Majur - upravlja radom Jedinstvenog

upravnog odjela te sukladno zakonu, drugim propisima, Statutom i drugim općim aktima

Općine Majur brine za pravodobno i zakonito obavljanje poslova iz djelokruga Jedinstvenog

upravnog odjela.

Administrativni referent - obavlja poslove i izvršne aktivnosti sukladno sistematizaciji

radnih mjesta Jedinstvenog upravnog odjela Općine Majur.

80

Organigram 1:

Izvor: Obrada autora; 2016.

7.2. ANALIZA PRORAČUNA OPĆINE MAJUR

Analiza proračuna Općine Majur obuhvaća sve prihodovne i rashodovne pozicije proračuna

po ekonomskoj i funkcijskoj klasifikaciji u razdoblju od 2010. do 2015. godine.

Tijekom promatranog razdoblja, od 2010. godine do 2015. godine, proračunski prihodi i

primici Općine Majur iznosili su prosječno 2.847.239 kn godišnje. U prvoj godini

promatranog razdoblja, odnosno 2010. godini, ukupni proračunski prihodi i primici iznosili su

2,09 milijuna kn. Naredne, 2011. godine, ukupni prihodi i primici povećavaju se za 1,4% i

iznose 2,11 milijuna kn. 2012. godine dolazi do dodatnog povećanja, od 26,5% pa ukupni

prihodi i primici unutar promatranog razdoblja iznose 2,67 milijuna kn. Sljedeće, 2013.

godine došlo je do pada prihoda i primitaka od 19,4% u odnosu na prethodnu godinu, a

naredne je 2014. godine zabilježen je rast prihoda i primitaka od 73,9%. U posljednjoj 2015.

godini prihodi i primici iznosili su 4,30 milijuna kn, što predstavlja povećanje od 14,8% u

odnosu na 2014. godinu. Kretanje ukupnih prihoda i primitaka u promatranom razdoblju

prikazano je u grafikonu 16.

Načelnik Općine Majur

Jedinstveni upravni odjel Općine Majur

Administrativni referent

Općinsko vijeće Općine Majur

81

Grafikon 16: Kretanje ukupnih prihoda i primitaka Općine Majur u promatranom razdoblju

od 2010. do 2015.

Izvor: MFIN, http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva, Obrada autora

U strukturi ukupnih prihoda i primitaka proračuna najveći udio imaju prihodi od poslovanja.

U grafikonu 17 prikazano je kretanje strukture prihoda i primitaka proračuna Općine Majur u

promatranom razdoblju.

Grafikon 17: Kretanje strukture prihoda i primitaka proračuna Općine Majur u promatranom

razdoblju od 2010. do 2015. godine


Prema strukturi proračunskih prihoda i primitaka vidljivo je da prihodi od poslovanja čine

najveći udio u svim godinama promatranog razdoblja. U promatranom razdoblju Općina

82

Majur nije koristila financijske instrumente zaduživanja niti je ostvarila primitke po

pozicijama financijske imovine. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine u 2010. godini

iznosili su 2%, a u 2013. godini tek 0,1%.

Najizdašniji izvor poreznih prihoda Općine Majur je porez i prirez poreza na dohodak. U

skladu sa Zakonom o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave Općina Majur

određuje i primjenjuje stopu prireza poreza na dohodaka od 5,0%. Postotni udio poreznog

prihoda od poreza na dohodak u razmatranom razdoblju prosječno je iznosio 83,50% ukupnih

poreznih prihoda proračuna Općine. U grafikonu 18 prikazani su vrijednosni i postotni udjeli

poreza i prireza poreza na dohodak i ostalih poreza u promatranom razdoblju.

Grafikon 18: Vrijednosni i postotni udjeli poreza i prireza poreza na dohodak i ostalih poreza

Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine


U grafikonu 19 prikazano je kretanje prihoda od poreza i prireza poreza na dohodak u


83

Grafikon 19: Kretanje prihoda od poreza i prireza poreza na dohodak Općine Majur u

promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine


U grafikonu 19 vidljivo je da od 2013. godine porezni prihodi od poreza i prireza poreza na

dohodak bilježe stalni pad. Najveći pad rečenih poreznih prihoda zabilježen je 2015. godine (-

40,3%) s ukupnim iznosom od 468.491,00 kn. Obzirom na broj i strukturu zaposlenih s

područja općine Majur koji predstavljaju izvor poreza i prireza poreza na dohodak koja se u

promatranom razdoblju nije mijenjala u značajnijem broju, razvidno je da su na smanjenje

prihoda od poreza i prireza poreza na dohodak najviše utjecale izmjene Zakona o financiranju

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 117/93, 69/97, 33/00, 73/00,

127/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08, 25/12, 147/14 i 100/15) u

2012., 2014., i 2015. godini, a odnosile su se na model raspodjele poreza i prireza poreza na

dohodak.

Osim iz poreznih izvora Općina Majur značajan dio prihoda ostvaruje iz neporeznih izvora;

prihoda od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima, od kojih su najznačajnije

komunalne naknade i komunalni doprinosi. Analizom prihoda u promatranom razdoblju,

utvrđeno je da prihodi od Prihoda od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po

posebnim propisima i naknada sudjeluju u ukupnim proračunskim prihodima s udjelom od

prosječno 10,4%. U grafikonu 20 prikazano je kretanje ovih neporeznih prihoda u

promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine.

84

Grafikon 20: Kretanje neporeznih prihoda Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010.

do 2015. godine


Najviše prihoda ostvareno je 2014. godine i iznosili su 325.131,00 kn dok je najniža razina

prihoda (266.308,00 kn) promatranog razdoblja ostvarena 2010. godine. U strukturi ove vrste

neporeznih prihoda, najznačajniji su prihodi od komunalnog doprinosa i komunalne naknade s

prosječnim postotnim udjelom promatranog razdoblja od 83,7%.

S obzirom na vrijednost indeksa razvijenosti Općina Majur ima status potpomognutog

područja. Ovaj status omogućuje transfere proračuna središnje države i Županije, te

izvanproračunskih korisnika, koji se koriste za socijalne razvojne i kapitalne programe. U

grafikonu 21 prikazano je kretanje prihoda po poziciji Pomoći iz inozemstva i od subjekata

unutar općeg proračuna.

85

Grafikon 21: Kretanje prihoda Općine Majur po poziciji Pomoći iz inozemstva i od subjekata

unutar općeg proračuna tijekom promatranog razdoblja od 2010. do 2015. godine


O značajnosti transfera središnje države, Županije i izvanproračunskih korisnika za održivost

proračuna Općine Majur i samo funkcioniranje Općine ukazuje udio transfera u ukupnim

proračunskim prihodima i primicima tijekom promatranog razdoblja. U grafikonu 22

prikazano je kretanje udjela transfera u ukupnim proračunskim prihodima i primicima u


86

Grafikon 22: Kretanje udjela transfera u ukupnim proračunskim prihodima i primicima

Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine


U promatranom razdoblju transferi su u ukupnim prihodima i primicima iznosili 52,15%.

Od ostalih prihoda potrebno je spomenuti prihode od imovine koje Općina stječe temeljem

upravljanja imovinom u svom vlasništvu, a navedeni prihodi prosječno iznose 25.421,17 kn

godišnje.

RASHODI I IZDACI

Rashodi i izdaci Općine Majur u promatranom razdoblju prosječno su iznosili 2.706.837,50

kn godišnje, a njihovo kretanje prikazano je u grafikonu 23. 2010. godine iznosili su 2,45

milijuna kn, a 2011. godine smanjeni su na 2,07 milijuna kn. Naredne, 2012. godine došlo je

do povećanja rashoda, za 9,80%, u odnosu na prethodnu 2011. godinu. 2013. godine

proračunski su rashodi povećani za 12,54%, u odnosu na 2012. godinu. 2014. godine, dolazi

do dodatnog povećanja proračunskih rashoda (13,10%) u odnosu na prethodnu, 2013. godinu.

U 2015. godini zabilježeni su najveći rashodi i izdaci u iznosu od 3,96 milijuna kn.

87

Grafikon 23: Kretanje rashoda i izdataka Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010.

do 2015. godine


Prema prikazanoj strukturi rashoda i izdataka Općine Majur u grafikonu 24 vidljivo je da

najveći udio imaju rashodi poslovanja. U promatranom razdoblju osciliraju, te se kreću u

rasponu od 1,49 milijuna kn (2011.) do 3,54 milijuna kn (2013.), a u prosjeku iznose 79,21%

ukupnih proračunskih rashoda i izdataka.

88

Grafikon 24: Struktura rashoda i izdataka Općine Majur tijekom promatranog razdoblja od

2010. do 2015. godine


Najveći dio ovih rashoda je zadane veličine, budući da su najznačajniji rashodi za zaposlene i

materijalni rashodi. U grafikonu 25 prikazana je struktura poslovnih rashoda proračuna

Općine Majur.

Grafikon 25: Struktura poslovnih rashoda Općine Majur tijekom promatranog razdoblja od

2010. do 2015. godine


89

Rashodi za zaposlene osciliraju u godinama promatranog razdoblja. Razlog

povećanja/smanjenja troškova za zaposlene nije stvarno povećanje/smanjenje broja

zaposlenih u Općini nego se odnosi na računovodstveno bilježenje troškova osoba zaposlenih

putem programa Javnog rada HZZ-a po ovoj proračunskoj poziciji. Rashodi za zaposlene u

promatranom razdoblju prosječno iznose 27,6% ukupnih proračunskih rashoda i izdataka, a

najveći udio imali su 2012. (35,22%) i 2013. godine (37,17%). Materijalni rashodi Općine

Majur u promatranom razdoblju prosječno iznose 29,63% ukupnih proračunskih rashoda i

izdataka, a najveći udio (42,70%) imali su 2013. godine.

Subvencije, pomoći i donacije predstavljaju također predstavljaju stavku u proračunskim

rashodima i izdacima. Tijekom promatranog razdoblja prosječno su iznosili 19,87% ukupnih

proračunskih rashoda i izdataka. Kretanje subvencija, pomoći i donacija promatranog

razdoblja prikazano je u grafikonu 26.

Grafikon 26: Kretanje subvencija, pomoći i donacija Općine Majur tijekom promatranog

razdoblja od 2010. do 2015. godine


Najmanji udio u prikazanim rashodima imaju subvencije poduzetnicima, obrtnicima i

poljoprivrednicima koji u promatranom razdoblju iznosi 0,75% ukupnih proračunskih rashoda

i izdataka.

U grafikonu 27 prikazano je kretanje rashoda Općine Majur u promatranom razdoblju prema

funkcijskoj klasifikaciji.

90

Grafikon 27: Kretanje rashoda Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010. do 2015.

godine prema funkcijskoj klasifikaciji


Na grafikonu 27 vidljivo je osciliranje udjela rashoda po pozicijama u ukupnim rashodima i

izdacima po funkcijskoj klasifikaciji u promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine.

Prosječni udjeli po funkcijama imali su sljedeće vrijednosti:

Opće javne usluge 29,71%,

Ekonomski poslovi 28,56%

Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 18,53%

Rekreacija – kultura – religija 13,24%

Zaštita okoliša 9,45%

Obrazovanje 0,41%

Obrana 0,09%

Javni red i sigurnost 0,00%

Socijalna zaštita 0,00%

Zdravstvo 0,00%

91

U grafikonu 28, prikazano je ostvarenje proračunskog suficita/deficita koji je razlika ukupnih

proračunskih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka unutar promatranog razdoblja.

Grafikon 28: Ostvareni proračunski suficit/deficit Općine Majur u promatranom razdoblju od

2010. do 2015. godine.


Prema prikazanom u grafikonu 28 Općina Majur na kraju promatranog razdoblja generirala je

proračunski suficit u iznosu od 842.411,00 kn. Po godinama promatranog razdoblja najviši

proračunski suficit ostvaren je u 2014. godini (848.261,00 kn), a najviši proračunski deficit u

2013. godini (-408.469,00 kn).

ZAKLJUČAK ANALIZE FISKALNE POZICIJE

Temeljem provedene analize najvažnijih prihodovnih i rashodovnih stavki proračuna Općine

Majur može se zaključiti sljedeće:

Stopa prireza poreza na dohodak u Općini Majur iznosi 5,00%.

Porezni prihodi Općine Majur prosječno iznose 39,95% ukupnih proračunskih prihoda

i primitaka.

92

Porezni prihodi temeljem poreza i prireza na dohodak prosječno iznose 83,50%

ukupnih poreznih prihoda, dok njihov udio u ukupnim proračunskim prihodima iznosi

33,36%.

Udio proračunskih prihoda od komunalne naknade i doprinosa, te po osnovama ostalih

upravnih i administrativnih pristojbi i naknada u ukupnim proračunskim prihodima

iznosi 10,40%.

Rashodi poslovanja imaju najveći udio u ukupnim rashodima i iznose 79,21% ukupnih

proračunskih rashoda i izdataka.

Udio rashoda za zaposlene prosječno iznosi 27,60% ukupnih proračunskih rashoda i

izdataka.

Udio materijalnih rashoda prosječno iznosi 29,63% ukupnih proračunskih rashoda i

izdataka.

Udio rashoda za nabavu nefinancijske imovine prosječno iznosi 20,79% ukupnih

proračunskih rashoda i izdataka.

Udio rashoda po osnovama subvencija i pomoći u ukupnim proračunskim rashodima i

izdacima iznose: za subvencije poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima

0,74%, za naknade građanima 5,05%, za tekuće donacije 7,07% i za kapitalne donacije

7,00%.

Općina Majur je u razdoblju od 2010. do 2015. godine generirala proračunski suficit u

iznosu od 842.411,00, što predstavlja 29,59% prosječnog godišnjeg proračuna

promatranog razdoblja.

U usporedbi s ostalim jedinicama lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj, proračun

Općine Majur strukturno odstupa od nacionalnog prosjeka. Tako Općina Majur ostvaruje

manji udio poreznih prihoda u ukupnim proračunskim prihodima (39,95%), koji na

nacionalnoj razini iznosi 59,90%. Najveća razlika nalazi se u udjelu prihoda od poreza i

prireza poreza na dohodak u ukupnim proračunskim prihodima koji na nacionalnoj razini

iznosi 53,96%, a u Općini Majur 33,36%.

Kod neporeznih proračunskih prihoda također su vidljive strukturne razlike pa Općina Majur

od imovine prosječno uprihoduje 0,89% ukupnih proračunskih prihoda dok prosjek na

nacionalnoj razini iznosi 8,90%. Uočena je razlika i kod prihoda od upravnih i

administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada, temeljem kojih Općina

Majur prosječno uprihoduje 10,40% ukupnih proračunskih prihoda, dok na nacionalnoj razini

93

prosjek znatno veći i iznosi 19,5% ukupnih proračunskih prihoda. Glede pomoći koju Općina

Majur ostvaruje po osnovi transfera iz proračuna i ostalih subjekata opće države, ona

prosječno iznose 52,14% i višestruko odstupa od nacionalne razine gdje prosjek iznosi 8,21%.

Općina Majur nije opterećena financijskim zaduženjima pa nema potrebe za rezervacijom

proračunskih sredstava za pozicije otplate zajmova i kamata po zajmovima. Financijski

rashodi svode se na redovno financijsko poslovanje.

Kod usporedbe proračunske potrošnje na nacionalnoj i lokalnoj razini prema funkcijskoj

klasifikaciji, vidljiva su veća odstupanja kod gotovo svih funkcija. Tako za funkcije opće

javne usluge Općina Majur izdvaja 29,71% proračunskih sredstava dok je nacionalni prosjek

17,38%; za funkciju unaprjeđenja stanovanja i zajednice nacionalni prosjek proračunske

potrošnje iznosi 23,4%, dok je kod Općine Majur udio 18,5%; potrošnja na ekonomske

poslove u Općini Majur prosječno iznosi 28,5%, a na nacionalnoj 14,9%; potrošnja za

obrazovanje Općine Majur iznosi 0,4%, a na nacionalnoj razini 17,6%; potrošnja Općine

Majur za rekreaciju – kulturu – religiju prosječno iznosi 13,2%, dok je nacionalni prosjek

12,8%; potrošnja Općine Majur na zaštitu okoliša prosječno iznosi 9,45% dok je nacionalni

prosjek 3,6%; na socijalne mjere zaštite Općina Majur troši prosječno 0,00% nasuprot

nacionalnog prosjeka od 5,6%; za funkciju zdravstvo Općina Majur izdvaja 0,00%

proračunskih sredstava, a nacionalni prosjek iznosi 1,5%, za mjere javnog reda i sigurnosti na

nacionalnoj razini troši se 3,20%, a Općina Majur izdvaja 0,00% proračunskih sredstava; za

funkciju obrane Općina Majur izdvaja 0,09%, a nacionalni prosjek iznosi 0,02%.

Unatoč izrazito slabom fiskalnom kapacitetu koji se ogleda kroz mali broj fiskalnih izvora i

nisku stopu lokalnih poreza, Općina Majur u promatranom razdoblju uspjela je generirati

proračunski suficit u visini od gotovo 30% prosječnog godišnjeg proračuna. Na slab fiskalni

kapacitet utjecalo je i utječe niz različitih čimbenika. Prvenstveno valja istaknuti usporenu

infrastrukturnu obnovu (komunalne i društvene infrastrukture) ovog ratom devastiranog

područja, stalno smanjenje broja stanovnika (posebno radno aktivnog stanovništva), mali broj

poduzetnika, visoku stopu registrirane nezaposlenosti, mali broj zaposlenih, nisku razinu

konkurentnosti investicijske destinacije, stalne promjene raspodjele poreznih prihoda

jedinicama lokalne i regionalne (područne) samouprave i čitav niz socio-ekonomskih

indikatora koji ukazuju na negativno poslovno okruženje i smanjenu kvalitetu života. Tako

održivost Općine Majur prvenstveno ovisi o transferima opće države koji pomažu zadržavanju

postojećeg stanja koje je uvjetno održivo. Pri tom valja naglasiti i odgovorno ponašanje

94

nositelja razvojnih politika Općine Majur koji efikasno i odgovorno upravljaju ograničenim

raspoloživim proračunskim sredstvima, a koje koriste za financiranje aktivnosti definiranih

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

PREPORUKE JAČANJA FISKALNE POZICIJE I UPRAVLJANJA PRORAČUNOM

Svaka jedinica lokalne samouprave ima svoje specifičnosti, pa tako i Općina Majur. Općina

Majur gotovo je u cijelosti devastirana tijekom Domovinskog rata, a obnova i unaprjeđenje

komunalne infrastrukture, društvene infrastrukture, poduzetničke infrastrukture i drugih

sastavnica gospodarske konkurentnosti i kvalitete života, još uvijek nije provedena u

potrebnoj mjeri. Također valja uzeti u obzir mali broj poduzetnika i obrtnika, mali udio radno

sposobnog stanovništva, neusklađenost kompetencija nezaposlenih s potrebama tržišta rada,

nastavak negativnih demografskih trendova, znatne poljoprivredne površine koje nisu u

gospodarskoj funkciji, nedovoljno razvijenu „kulturu poduzetništva“ i dr. Lokalno

gospodarstvo oslonjeno je na nekoliko gospodarskih subjekata, među kojima se izdvaja PPS

Majur d.o.o. (drvoprerađivačka industrija), kao subjekt koji pojedinačno zapošljava najveći

broj stanovnika s područja općine Majur (i susjednih jedinica lokalne samouprave), te javne

ustanove i institucije koje zapošljavaju nezanemariv broj zaposlenih. Razvojni gospodarski

potencijali općine Majur sadržani su u strateškom prometnom položaju, različitim

poljoprivrednim djelatnostima, stočarstvu, šumarstvu i drvoprerađivačkim djelatnostima,

različitim tipovima turizma i drugim uslužnim djelatnostima.

Uzimajući u obzir sve prisutne razvojno ograničavajuće čimbenike, raspoložive razvojne

potencijale, razvojne trendove, sadašnji fiskalni kapacitet, proračunsku neopterećenost

zajmovima i strateške smjernice na nacionalnoj, regionalnoj i razini Europske unije, a s druge

strane potrebe povećanja kvalitete i dostupnosti javnih dobara i usluga preporučuju se sljedeće

aktivnosti:

Povećanje fiskalnog kapaciteta – preduvjet je fiskalna i regionalna decentralizacija o

čemu već duži niz godina traje javna rasprava u Republici Hrvatskoj. Međutim,

jačanje fiskalnog kapaciteta moguće je samo povećanjem sposobnosti lokalnih

jedinica da prikupljaju prihode iz vlastitih izvora, te sposobnosti za financiranje javnih

usluga, odnosno povećanjem izvora poreznih prihoda, povećanjem poreznih stopa i/ili

95

uvođenjem novih poreza. Za više prikupljenih prihoda, osim zakonskih preduvjeta,

nužno je imati konkurentno lokalno tržište rada, izgrađenu infrastrukturu koja će

omogućiti implementaciju poduzetničkih aktivnosti, nove investicije i sl.

Stoga je potrebno pristupiti kontinuiranom jačanju administrativnih kapaciteta Općine

Majur kroz edukacije zaposlenih, implementacije novih tehnologija i moguće

organizacijske promjene. Jači administrativni kapaciteti Općine omogućuju razradu i

provedbu mjera poboljšanja kvalitete i konkurentnosti poslovnog okruženja; poticanja

razvoja poduzetništva, obrtništva i poljoprivrede; prezentaciju općine Majur kao

poželjne investicijske destinacije; administrativnu i tehničku pomoć kod

implementacije investicija zainteresiranih investitora. Jačanje administrativnih i

organizacijskih kapaciteta Općine moguće je kroz korištenje bespovratnih sredstava iz

EU i nacionalnih fondova čime bi se izbjeglo povećanje proračunskih rashoda, a

ostvarili željeni učinci. Nadalje, potrebno je poboljšati programe poticanja

poduzetništva obrtništva i poljoprivrede. Ništa manje važna je razrada i provedba

mjera pronatalitetne politike i politike doseljavanja mladih obitelji. Za veći dio

navedenih aktivnosti moguće je korištenje bespovratnih sredstava iz EU i nacionalnih

fondova. Obzirom na ograničenost proračunskih mogućnosti Općine i status Općine

kao potpomognutog područja koje je teško devastirano u Domovinskom ratu,

preporučuje se izrada koncepta navedenih poticajnih mjera i njegova prezentacija

mjerodavnim tijelima središnje države (MRRFEU, MINGO, MINPO, novo

Ministarstvo demografije obitelji, mladih i socijalne politike, novo Ministarstvo

državne imovine i dr.) i pripadajućim im agencijama, te relevantnim ustanovama i

institucijama (Sisačko-moslavačka županija, HZZ PU-Sisak, HGK, HOK i dr.), s

ciljem ishodovanja tehničke i financijske pomoći za provedbu navedenih mjera.

Željeni učinci sadržani su u: stavljanju u funkciju razvojnih potencijala, povećanju

broja poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika (posebno onih kojima je poljoprivreda

primarni izvor prihoda), otvaranja novih radnih mjesta, povećanja zaposlenosti i

zaustavljanja negativnih demografskih trendova.

Jačanje apsorpcijskog kapaciteta za korištenje EU fondova – s obzirom na

financijske omotnice koje su osigurane za Republiku Hrvatsku temeljem kohezijske

politike Europske unije za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, na onima

koji upravljaju regionalnim i vlastitim razvojem značajna je odgovornost u razvoju i

pripremi odgovarajućih projekata koji će, prije svega, doprinositi razvoju lokalne

96

zajednice. Europska komisija jedinicama lokalne samouprave preporučuje CLLD kao

„alat“ u funkciji lokalnog razvoja.24

Cilj je osigurati strateški pristup planiranju

lokalnog razvoja na način da se definiranje lokalnih potreba odredi na principu

„odozdo prema gore“ u suradnji sa lokalnom zajednicom, a uvažavajući prioritete koji

su definirani na višim razinama planiranja (na razini regije, države i same EU). CLLD

pristup treba biti vođen od strane lokalne zajednice, lokalnih akcijskih grupa (LAG)

koje su sastavljene od predstavnika javnih i privatnih socio-ekonomskih skupina.

Mora biti kreiran da odražava lokalne potrebe i potencijale te da uključi inovativne

značajke u lokalni kontekst, umrežavanje i suradnju. Općina Majur suosnivač je LAG

– a „Una“, sjedište LAG-a nalazi se u općini Majur. LAG u suradnji s drugim

relevantnim čimbenicima može kreirati raznovrsne razvojne projekte;

o Za pripremu i implementaciju projekata, potrebna su značajna proračunska

sredstva, pa se pri planiranju i provedbi razvojnih projekata u što većoj mjeri

preporučuje korištenje ex-ante, on-going i ex-post vrednovanja. Za odluku o

pripremi i provedbi razvojnih projekata, preporučuje se prethodna analiza

društvenih troškova i koristi projekata (cost benefit analiza).

o Na nužnost primjene evaluacijskih i analitičkih modela, ukazuje činjenica da je

uz sredstva za projektnu dokumentaciju, potrebno osigurati i sredstva

prijavitelja za udio sufinanciranja projekata koji može iznositi od 5% do 50%

vrijednosti investicije.

o Za izradu potrebne projektne dokumentacije, preporučuje se alokacija

proračunskih sredstava u okviru proračunskih mogućnosti Općine i korištenje

potpora središnje države za pripremu projekata koji ispunjavaju kriterije

financiranja bespovratnim sredstvima EU fondova. Kod implementacije

projekata koji će se financirati bespovratnim sredstvima EU fondova, za udio

vlastitog financiranja preporučuje se zaduživanje povoljnim zajmovima

HBOR-a. U programskom razdoblju od 2014. do 2020. godine jedinicama

lokalne samouprave bit će na raspolaganju i brojni inovativni financijski

instrumenti. Više o spomenutim instrumentima i kohezijskoj politici Europske

unije uopće, u narednim poglavljima.

24

CLLD (Community led local development) - „Zajednica na čelu lokalnog razvoja“ je jedno od najvažnijih

usmjerenja politike regionalnog i lokalnog razvoja te drugih razvojnih politika Europske unije, a koji su

obuhvaćeni „Zajedničkim strateškim okvirom“ (CSF).

97

Nastavak i unaprjeđenje lokalne socijalne politike, politike razvoja

konkurentnog lokalnog tržišta rada – Općina Majur sukladno proračunskim

mogućnostima provodi širok spektar socijalnih mjera koji su u funkciji socijalne

uključivosti ugroženih društvenih skupina, podizanju razine kvalitete života građana

treće životne dobi, stipendiranja učenika i studenata, financiranja učeničkog prijevoza

i sl. U programskom razdoblju do 2020. godine preporučuje se u okviru proračunskih

mogućnosti nastavak socijalnih politika i njihova usmjerenost na proširenje aktivnosti

(poput implementacije procesa cjeloživotnog učenja) koje imaju za cilj socijalizaciju

marginaliziranih i ugroženih društvenih skupina, a posebno djece i mladih, dugotrajno

nezaposlenih, starih i nemoćnih. Preporučuje se iznalaženje modela suradnje i

zajedničkog stipendiranja učenika s lokalnim poduzetnicima kojima su potrebni

kvalitetni ljudski resursi srednjoškolskog strukovnog obrazovanja.

Proračunska transparentnost – jedan od osnovnih preduvjeta razvoja društva i

gospodarstva je društveno povjerenje. Društveno povjerenje, premda nema svoju

materijalnu vrijednost doprinosi brojnim društvenim koristima koje se pozitivno

reflektiraju na ekonomiju i društvenu koheziju. Povjerenje se stvara i jača, pozitivnim

odnosima između nositelja razvojnih politika, pojedinaca, institucija i organizacija

civilnog društva, a posljedično transformira u društveni kapital.25

S aspekta lokalnih

javnih financija, njeni nositelji mogu doprinijeti povećanju vrijednosti društvenog

kapitala kroz povećanje otvorenosti proračuna lokalnoj zajednici. Da proračunska

transparentnost zaista doprinosi stvaranju veće vrijednosti društvenog kapitala, koji u

pravilu rezultira pozitivnim gospodarskim kretanjima i višoj stopi BDP-a, dokazano je

u brojnim znanstvenim publikacijama, a mogu se izdvojiti rezultati istraživanja

instituta CBBP (eng. Center on Budget and Policy Priorities) u kojima je dokazana

čvrsta pozitivna korelacija između visoke vrijednosti Indeksa otvorenosti proračuna i

BDP-a per capita.26

Premda Općina redovito na svojim mrežnim stranicama informira

25

Više o važnosti društvenog povjerenja za društveni i gospodarski razvoj - Francois, P. 2003. Social Capital

and Economic Development. Routledge, London 26

Vođen smjernicama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Organizacije za ekonomsku suradnju i

razvoj (OECD-a), Center on Budget and Policy Priorities (CBPP) iz Washingtona razvio je 2006. godine

metodologiju po kojoj mjeri otvorenost tj. transparentnost proračuna, a koju je nazvao Indeks otvorenosti

proračuna. Indeksom se izražava dostupnost, količina i kvaliteta informacija koje su vezane za proces planiranja,

donošenja, izvršenja i kontrole proračuna. Izračunava se svake druge godine, a omogućuje međunarodnu

usporedbu transparentnosti proračunskog procesa. Transparentnost prema CBPP-u znači da svi građani neke

zemlje imaju pristup informacijama o tome koliko se sredstava raspodjeljuje na različite oblike potrošnje, kakvi

se i koliki prihodi prikupljaju i kako se troše, ali i međunarodna pomoć i drugi javni resursi. Indeks otvorenosti

proračuna izračunava se i za jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj.

98

građane o potrošnji proračunskih sredstava, preporučuje se daljnje unapređenje

proračunske transparentnosti s ciljem jačanja društvenog povjerenja, ali i odgovornosti

korisnika proračunskih sredstava (udruga, ustanova, pojedinaca) prema lokalnoj

zajednici.

7.3. FINANCIRANJE RAZVOJNIH PROJEKATA SREDSTVIMA EU FONDOVA

Od 01. srpnja 2013. godine, Republika Hrvatska je članica Europske unije. Članstvo u

Europskoj uniji donosi novu financijsku perspektivu Republici Hrvatskoj i njenim građanima

kroz korištenje EU fondova. Premda je i do ulaska u Europsku uniju Republika Hrvatska

koristila programe pomoći za države nečlanice, i to:

do 2006. godine programe: CARDS, PHARE, ISPA i SAPARD,

od 2007. do 2013. godine program: IPA

kroz koje je Europska unija Republici Hrvatskoj dodijelila više od 1,6 milijardi eura za

financiranje različitih projekata.

Od 01. srpnja 2013. godine, na raspolaganju su sredstva EU fondova namijenjena isključivo

zemljama članicama koja su u funkciji Kohezijske politike Europske unije.

Dodatna sredstva Europske unije dostupna su kroz Programe Unije koji predstavljaju

integrirani niz aktivnosti, a koje usvaja Europska unija u svrhu promicanja suradnje između

država članica u različitim područjima, povezanim sa zajedničkim politikama Europske unije.

Programi Unije u kojima mogu sudjelovati korisnici iz Republike Hrvatske su:

HORIZON 2020

ERASMUS +

FISCALIS 2020

CUSTOMS 2020

PERICLES 2020

HERCULE III

JUSTICE

99

CONSUMER

LIFE

EMPLOYMENT and SOCIAL INNOVATION – Zapošljavanje i socijalne inovacije

YOUTH EMPLOYMENT INITIATIVE – Inicijativa za zapošljavanje mladih

COSME – Program za konkurentnost MSP-a

CREATIVE EUROPE

EUROPA ZA GRAĐANE 2014 – 2020

PRAVA I DRŽAVLJANSTVO

ZDRAVLJE ZA RAST (Health for Growth)

Uz Programe Unije, korisnicima su dostupna bespovratna sredstva kroz instrumente

prekogranične, transnacionalne i međuregionalne suradnje (Central Europe, INTERREG

Europe i dr.)

7.4. EU FONDOVI U FINANCIJSKOJ PERSPEKTIVI 2014. – 2020.

U drugom poglavlju prikazano je strateško programiranje koje se temelji na ključnom

dokumentu, „EUROPA 2020“. To je Strategija za pametan, održiv i uključiv rast te je

temeljni strateški dokument Europske unije za razdoblje od 2014. do 2020.

Ovim dokumentom, definirani su ciljevi i prioriteti djelovanja svih ekonomskih politika.

Sredstva su osigurana kroz sljedeće fondove, a koji u potpunosti obuhvaćaju novu kohezijsku

politiku Europske unije:

CF (eng. Cohesion Fund) – Kohezijski fond,

ESF (eng. European Social Fund) – Europski socijalni fond,

ERDF (eng. European Regional Development Fund) – Europski fond za regionalni

razvoj,

EARDF (eng. European Agricultural Fund for Rural Development) – Europski

poljoprivredni fond za ruralni razvoj,

EMFF (eng. European Maritime and Fisheries Fund) – Europski fond za pomorstvo i

ribarstvo.

100

Uz Programe Unije prikazane u prethodnom poglavlju, svaka od zemalja članica Europske

unije ima na raspolaganju i ove fondove kao izvore financiranja. Međutim, razlika između

slabo razvijenih, prijelaznih i razvijenih regija ogleda se u koncentraciji fondova odnosno

bespovratnih sredstava, u skladu s razinom njihove razvijenosti mjerene visinom BDP-a. Zato

je Republika Hrvatska 2012. godine usuglasila s Europskom komisijom novu Nacionalnu

klasifikaciju prostornih jedinica na dvije statističke regije; Jadransku i Kontinentalnu

Hrvatsku, jer bi prema dotadašnjoj podjeli na tri statističke regije došlo do negativnog utjecaja

visine BDP-a Sjeverozapadne Hrvatske na stopu sufinanciranja i visinu regionalnih potpora

manje razvijenim gradovima i općinama unutar navedene statističke regije. Za Republiku

Hrvatsku, u navedenom razdoblju namijenjeno je nešto manje od 10,67 milijardi eura.

7.4.1. PARTNERSKI SPORAZUM

Sporazum o partnerstvu je temeljni strateški dokument Republike Hrvatske za korištenje

Europskih strukturnih i investicijskih (dalje: ESI) fondova i donosi se za razdoblje od sedam

godina.

Njime se utvrđuju nacionalne strategije za korištenje ESI fondova. Kako je utvrđeno u Uredbi

(EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju

zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu,

Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu

za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni

razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i

ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (dalje: Uredba o

fondovima), svaka država članica EU obvezna je podnijeti Sporazum o partnerstvu. Europska

komisija usvojila je Sporazum o partnerstvu s Republikom Hrvatskom 30. listopada 2014.

godine.

Struktura Partnerskog sporazuma utvrđena je spomenutom Uredbom o fondovima. Uredba

utvrđuje 11 tematskih cjelina između kojih država članica može izabrati svoja nacionalna

područja ulaganja. Jedan od najvažnijih rezultata Partnerskog sporazuma je izbor tematskih

cjelina u koje će država članica usmjeriti dodijeljena sredstva iz ESI fondova, isto kao i

utvrđivanje konkretnih financijskih iznosa za svaku odabranu tematsku cjelinu. Istovremeno,

Uredbe koje se bave pojedinačnim fondovima definiraju tematske cjeline koje se mogu

101

financirati iz pojedinog fonda. U tablici 11 prikazan je popis tematskih cjelina i fondovi iz

kojih pojedina tematska cjelina može biti financirana.

Tablica 11: Popis tematskih cjelina i izvora financiranja

Tematski cilj Izvor financiranja CF ESF ERDF EAFRD EMFF

1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i

inovacija X X

2. Jačanje pristupa i korištenja informacijskih i

komunikacijskih tehnologija X X

3. Jačanje konkurentnosti malih i srednjih

poduzetnika, poljoprivrednog sektora X X X

4. Podrška približavanju prema ekonomiji

temeljenoj na niskim emisijama CO2 u svim

Sektorima

X X X X

5. Promicanje prilagodbe klimatskim

promjenama, prevencija te upravljanje

rizicima

X X X

6. Zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti

resursa X X X X

7. Promicanje održivog prometa te uklanjanje

uskih grla na ključnoj infrastrukturi

prometne mreže

X X X

8. Promicanje zapošljavanja i podrška

mobilnosti radne snage X X X X

9. Promicanje socijalnog uključivanja i borba

protiv siromaštva X X X

10. Ulaganje u obrazovanje, vještine i

cjeloživotno učenje X X X

11. Jačanje institucionalnih kapaciteta i

učinkovita javna uprava X X X

Tehnička pomoć X X X X X

Izvor: Uredba EU 1303/2013; EU 1301/2013; EU 1304/2013; 1305/2013, Obrada autora

102

Ove tematske cjeline kako su definirane uredbama, trebaju se prenijeti u prioritetne osi

nacionalnih operativnih programa. Kao što je vidljivo, pojedine tematske cjeline mogu biti

financirane iz više izvora odnosno fondova. Tehnička pomoć nema formalan status tematske

cjeline, ali se prema odredbama Uredbe o fondovima može programirati kao prioritetna os.

Hrvatska je odlučila koristiti sredstva za projekte iz svih raspoloživih tematskih cjelina

njihovom razradom kroz nacionalne operativne programe.

7.4.2. OPERATIVNI PROGRAMI

Operativni programi označavaju detaljne planove i načine na koje država članica namjerava

koristiti dodijeljena sredstva, te detaljni prikaz financijskih iznosa i prioriteta u koje će se ti

iznosi usmjeriti. Uredbom o fondovima utvrđena je struktura samih operativnih programa,

međutim njihov broj određuje sama država članica.

Republika Hrvatska ima četiri operativna programa:

Konkurentnost i kohezija - Operativni program Konkurentnost i kohezija financira se iz

Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda te je ujedno i najveći operativni

program. Operativni program podijeljen je na prioritetne osi koje se dijele na investicijske

prioritete unutar kojih su određeni specifični ciljevi i aktivnosti koje je moguće financirati.

Od jedanaest ponuđenih, Hrvatska je odlučila raspoloživa sredstva usmjeriti u devet tematskih

cjelina. Od pet mogućih tematskih cjelina koje se mogu financirati iz Kohezijskog fonda,

Hrvatska je odabrala dvije za ulaganje, pa je Program podijeljen u 10 prioritetnih osi, od kojih

su sve financirane iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok su 2 financirane iz

Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj (prioritetna os 6: Zaštita okoliša i

održivost resursa te prioritetna os 7: Povezanost i mobilnost). Za ulaganja u rast i razvoj kroz

navedene prioritetne osi namijenjeno je ukupno 6,88 milijardi (4,32 milijardi eura iz

Europskog fonda za regionalni razvoj, a 2,56 milijardi eura iz Kohezijskog fonda).

Učinkoviti ljudski potencijali – Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali financira

se iz Europskog socijalnog fonda. Temeljni cilj ovog Operativnog programa je pridonijeti

rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Hrvatskoj. Ukupno ima pet prioritetnih osi

koje su podijeljene na investicijske prioritete i specifične ciljeve, a prioriteti su:

103

Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage

Socijalno uključivanje

Obrazovanje i cjeloživotno učenje

Pametna administracija

Za smanjenje nezaposlenosti, socijalnu uključivost, obrazovanje, cjeloživotno učenje,

suzbijanje diskriminacije, efikasnu javnu upravu i niz drugih mjera, u razdoblju od 2014. do

2020. godine dostupno je 1,85 milijardi eura (1,58 milijardi eura iz proračuna Europske unije,

a 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih).

Program ruralnog razvoja – strateški je dokument koji bi trebao pridonijeti razvoju hrvatske

poljoprivrede i ruralnom razvoju te predstavlja preduvjet za korištenje sredstava iz Europskog

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Sredstva su u najvećoj mjeri namijenjena

poljoprivrednicima i vlasnicima poljoprivrednih gospodarstava. Programom su definirani

sljedeći ciljevi:

Poticati konkurentnost poljoprivrede,

Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama,

Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i

očuvanje radnih mjesta.

Sredstva za postizanje strateških ciljeva raspoređena su unutar šest prioriteta.

U Programu su definirane različite mjere za čije će ostvarenje biti alocirana sredstva, a u

okviru tih mjera određene su podmjere koje sadrže aktivnosti prihvatljive za ulaganje.

Dakle, prema Operativnom programu, iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj

planira se financirati 16 mjera.

Mjere predviđene u Programu ruralnog razvoja su:

1. Prijenos znanja i aktivnosti informiranja

2. Savjetodavne usluge, usluge upravljanja i pomoći u poljoprivrednim gospodarstvima

3. Sustavi kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

4. Ulaganje u fizičku imovinu

5. Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala oštećenog uslijed prirodnih

nepogoda i katastrofalnih događaja i uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti

6. Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja

7. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

104

8. Ulaganje u razvoj šumskog područja i povećanje održivosti šuma

9. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača

10. Poljoprivreda, okoliš i klimatski uvjeti

11. Ekološki uzgoj

12. Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim

ograničenjima

13. Suradnja

14. Upravljanje rizicima

15. Financiranje dodatnih izravnih plaćanja za Hrvatsku

16. Podrška za LEADER lokalni razvoj (CLLD - eng. Community Lead Local

Development – lokalni razvoj kojeg vodi zajednica)

Ukupna alokacija za Program ruralnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. godine iznosi

2,38 milijardi eura (2,02 milijardi eura iz Europskog fonda za ruralni razvoj, a ostatak iz

sredstava nacionalnog proračuna Republike Hrvatske).

Operativni program za pomorstvo i ribarstvo – Operativni je program kojim Republika

Hrvatska kroz korištenje sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribrastvo doprinosi

ostvarenju sveobuhvatnog cilja Zajedničke ribarstvene politike; osigurati da aktivnosti

ribarstva i akvakulture doprinose dugoročnim, održivim uvjetima koji se odnose na okoliš i

koji su potrebni za gospodarski i socijalni razvoj. Sredstva su u najvećoj mjeri namijenjena

ribarskom sektoru. Programom su definirani sljedeći ciljevi:

Promicanje konkurentnog, okolišno i gospodarski održivog i društveno odgovornog

ribarstva i akvakulture,

Poticanje provedbe Zajedničke ribarstvene politike (ZRP)

Promicanje uravnoteženog i uključivog teritorijalnog razvoja ribarstvenih područja i

akvakulturnih područja u akvakulturi,

Poticanje razvoja i provedbe Integrirane pomorske politike (IPP) Unije.

Sredstva za postizanje strateških ciljeva raspoređena su unutar šest prioriteta.

Ukupna alokacija za Operativni program za pomorstvo i ribarstvo u razdoblju od 2014. do

2020. godine iznosi 252,6 milijuna eura.

105

7.5. PARTNERSTVO PRIVATNOGA I JAVNOGA SEKTORA

Javno-privatno partnerstvo (JPP) podrazumijeva suradnju između tijela javne vlasti s

privatnim sektorom, bilo na razini središnje ili lokalne zajednice, s ciljem zadovoljavanja

neke javne potrebe. U najširem smislu JPP se kao skupina zajedničkih inicijativa javnog

sektora te privatnog profitnog i neprofitnog sektora, u kojima svaki subjekt donosi određena

sredstva i sudjeluje u planiranju i odlučivanju.

Međutim, pod pojmom JPP danas se u užem smislu podrazumijevaju kooperativni pothvati u

sklopu kojih javni i privatni sektor udružuju resurse i stručna znanja kako bi, kroz prikladne

alokacije resursa, rizika i nagrada, zadovoljili neku javnu potrebu. Primjenom različitih

metoda, privatni sektor može uposliti svoje resurse i vještine u pružanju dobara i usluga koje

tradicionalno osigurava država.

Pravna regulativa JPP-a u Republici Hrvatskoj sadržana je u novom Zakonu o javno-

privatnom partnerstvu od 13. 07. 2012. godine (NN br. 78/2012, NN 152/2014), a kojim je u

cijelosti zamijenjen Zakon o javno-privatnom partnerstvu iz 1998. godine, kojeg je

karakterizirala složena procedura odobravanja projekata i predugih rokova. Drugi važan

zakonski dokument je Uredba o provedbi javno-privatnog partnerstva od 14.08.2012. (NN

88/12, NN 152/2014) koji pobliže uređuje:

sadržaj informacije o namjeri provedbe projekta JPP-a,

ostalu dokumentacija koja čini prijedlog projekta JPP-a,

strukturu komparatora javnog sektora,

ostale potrebne kriterije za odobrenje prijedloga projekta JPP-a,

promjene odobrenog projekta JPP-a,

kriteriji za odabir najpovoljnije ponude koje javno tijelo mora koristiti u postupku

odabira privatnog partnera,

sadržaj izvješća o provedbi projekta JPP-a ...

Preduvjeti uspješnog JPP-a su povjerenje, transparentnost i zajednički plan. Navedeno nije

jednostavno postići medu partnerima koji nisu nužno naviknuti da se međusobno savjetuju.

Zbog toga je socijalni dijalog bitan element i vitalni faktor uspjeha JPP-a.

106

Bit JPP-a leži u raspodjeli rizika, jer je za uspjeh nekog projekta najvažnije ustanoviti rizike

vezane za svaki element i fazu projekta, te ih alocirati tako da osiguramo najbolju vrijednost

na uložene resurse. Mogućnosti raspodjele rizika koje stoje na raspolaganju kreću se od

neposrednog pružanja usluga države do potpune privatizacije, kada država sve rizike i

nagrade prenosi na privatni sektor.

Mogući modeli suradnje odnosno partnerstva javnog i privatnog sektora jesu:

BT – izgradi i prenesi (engl. Build and Transfer)

BOT – izgradi, djeluj i prenesi (engl. Build, Operate and Transfer)

BTO – izgradi, prenesi i djeluj (engl. Build, Transfer and Operate)

BLT – izgradi, iznajmi i prenesi (engl. Build, Lease and Transfer)

BOO – izgradi, posjeduj i djeluj (engl. Build, Own and Operate)

BBO – kupi, izgradi i djeluj (engl. Buy, Build and Operate)

ROT – obnovi, djeluj i prenesi (engl. Rehabilitate, Operate and Transfer)

Svaki od navedenih modela partnerstva ima različit stupanj rizika privatnog partnera i različit

stupanj uključenosti javnog sektora.

7.5.1. EU FONDOVI I JAVNO - PRIVATNO PARTNERSTVO

Učinak ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju može se prikazati i kod JPP-a. Naime, od

2014. godine postoji mogućnost financiranja projekata u kombinaciji Europskih fondova i

JPP-a. Ovim kombiniranim pristupom financiranja projekata, omogućuje se smanjenje rizika

za privatnog partnera i javni sektor. Uz prethodno navedene koristi javnog sektora, mogu se

proširiti za sljedeće:

javno tijelo nema plaćanja sve do stavljanja građevine u uporabu

provodi se samo jedna faza nabave odnosno odabir privatnog partnera

nema vlastitih izvora financiranja iz zajmova i kredita

107

ne ugrožava se fiskalna pozicija javnog tijela, a posljedično ne dolazi do rasta javnog

duga

ukupno smanjenje društvenih i projektnih troškova reflektira se na smanjenje

proračunskog deficita

kontrola korištenja sredstava iz EU fondova je dio kontrole JPP-a ...

Općina Majur bi sukladno navedenom modelu mogla financirati dio razvojnih projekata (npr.

stavljanje u funkciju dijela kulturne baštine, valorizacija postojeće poduzetničke zone,

energetski učinkovita javna rasvjeta, izgradnja društvene infrastrukture i sl.).

108

8. RAZVOJNE POLITIKE, KLJUČNI DOKUMENTI VIŠIH RAZINA

VLASTI I SURADNJA

8.1. REGIONALNA POLITIKA RH

Razvoj općine Majur temelji se na vlastitim razvojnim strategijama i opredjeljenjima, ali i na

razvojnim politikama i razvojnim strategijama viših razina na koje se treba oslanjati i

osigurati koherentnost.

Republika Hrvatska podijeljena je na 20 županija, 127 gradova, 428 općina i Grad Zagreb koji

ima posebni status. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje

predstavlja prirodnu, povijesnu, gospodarsku, prometnu, društvenu i samoupravnu cjelinu

ustrojenu radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Županija osobito

obavlja poslove koji se odnose na: školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje,

gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, te planiranje i razvoj mreže obrazovnih,

zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Grad je jedinica lokalne samouprave osnovana, u pravilu, za područja više naseljenih mjesta

koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu i povezana sa zajedničkim

interesima stanovništva.

Općine su manje jedinice lokalne samouprave sa sličnim funkcijama kao i gradovi. Gradovi i

općine u svom djelokrugu obavljaju poslove koji se odnose na: uređenje naselja i stanovanje,

prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu,

planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Na nacionalnoj razini ne postoji jedinstveni zakonski akt koji bi sustavno rješavao

problematiku regionalnog razvoja na cijelom državnom teritoriju. Ipak, postoji niz zakona

koji su relevantni za reguliranje i provođenje politike regionalnog razvoja. U funkciji

regionalnog razvoja provedene su sljedeće aktivnosti, usvojeni sljedeći važni dokumenti i

osnovane nove institucije:

Strategija regionalnog razvoja RH (nova Strategija je u izradi)

Metodologija izrade indeksa razvijenosti

Financijska potpora integralnom razvoju lokalne zajednice

109

Nova statistička klasifikacija prostornih jedinica RH - NUTS 227

Donesen je Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14) i niz pod

zakonskih akata.

Osnovana je Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske28

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Operativni programi

Niz novih strategija razvoja i operativnih programa javnih tijela je u izradi i procesu

donošenja.

U okviru samoupravnog djelokruga regionalnih i lokalnih jedinica, u županijama i ne malom

broju gradova postoje upravna tijela nadležna za pitanja regionalnog, odnosno, lokalnog

razvoja. Uz navedeno u nekim županijama i gradovima postoje županijske razvojne agencije,

poduzetnički centri, tehnološki centri i druge razvoje institucije koje imaju važnu ulogu u

razvoju gospodarstva.

Od 2006. godine Sisačko-moslavačkoj županiji djeluje županijska razvojna agencija SI-MO-

RA. Ista je osnovana s ciljem poticanja regionalnog i lokalnog gospodarskog razvoja čija je

misija biti promotor i nositelj projekata razvoja Sisačko-moslavačke županije u stvaranju

učinkovitog poduzetničkog okruženja s ciljem održivog povećanja životnog standarda za sve

građane Županije. Tako u okviru svog djelokruga rada Razvojna agencija obavlja:

poslove pripreme, proučavanja i vrednovanja prijedloga programa i projekata u

području gospodarstva, malog i srednjeg poduzetništva, obrtništva, lokalne

samouprave i turizma,

poslove uspostavljanja i održavanja kontakata s predstavnicima jedinica lokalne

samouprave, drugih razvojnih agencija i udruga istih u planiranju i provođenju

razvojnih programa

poslove pripreme i izvođenja aktivnosti promidžbe razvojnih potencijala i razvojnih

projekata Županije usmjerenih privlačenju i poticanju ulaganja u inozemstvu i u

27

Prema Nacionalnoj klasifikaciji prostornih jedinica iz 2007. godine prema NUTS II definirane su tri statističke

regije: Sjeverozapadna, Središnja i Istočna te Jadranska Hrvatska. U Sjeverozapadnoj regiji BDP per capita je

iznosio 78,3% EU27, a u Središnjoj i istočnoj regiji 45,5% EU27. U 2012. godini došlo je do spajanja ove dvije

regije u jedinstvenu statističku regiju kako bi se došlo do ujednačenijeg prosjeka BDP-a per capita, a što bitno

utječe na stopu sufinanciranja iz EU fondova. Sada iznosi 64,1% EU27 što omogućuje višu stopu sufinanciranja

za Sjeverozapadnu, ali i nižu za Središnju i Istočnu Hrvatsku. 28

Agencija za regionalni razvoj Republike Hrvatske osnovana je Uredbom o osnivanju Agencije za regionalni

razvoj Republike Hrvatske (NN 155/08), 24. prosinca 2008. godine, kao bitni čimbenik provedbe dijela

regionalne razvojne politike Republike Hrvatske iz nadležnosti Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova

Europske unije.

110

Hrvatskoj te uspostavljanja kontakata s institucijama i osobama zainteresiranim za

ulaganje,

organiziranje edukativnih seminara i radionica za poduzetništvo, pomoć pri

organiziranju povezivanja poduzetnika , asistencija i savjetovanje

kroz rad Garancijske sheme osiguranje instrumenta jamstva za poduzetničke kredite

upravljanje postojećim i novim razvojnim programima (program poticanja obrtništva,

malog i srednjeg poduzetništva, program poticanja i razvoja poduzetničkih zona i

poslovnih parkova, program formiranja klastera različitih djelatnosti).29

8.2. REGIONALNA RAZVOJNA POLITIKA U SISAČKO-MOSLAVAČKOJ

ŽUPANIJI

Regionalna razvojna politika Sisačko-moslavačke županije definirana je sljedećim strateškom

razvojnim dokumentima:

Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije - Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije

donesen je 2001. godine, a prvim izmjenama i dopunama pristupilo se 2010. godine. U tijeku

je druga javna rasprava o II. Izmjenama i dopunama Prostornog plana Sisačko-moslavačke

županije.

Razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije 2011.-2013. godine – temeljem članka

14. stavka 2. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 153/09) i članka 28.

Statuta Sisačko-moslavačke županije („Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije“, broj

11/09 i 5/10), Županijska skupština Sisačko-moslavačke županije na 13. sjednici održanoj 21.

veljače 2011. godine, donijela je Odluku o donošenju Razvojne strategije Sisačko-moslavačke

županije 2011. - 2013. godine. Nositelji izrade bili su upravni odjeli Županije, Županijski

razvojni tim, a koordinator izrade bila je Razvojna agencija SIMORA, koja je pratila i

izvršenje postavljenih ciljeva. Županijska razvojna strategija je planski strateški dokument

kojim se određuju strateški ciljevi i prioriteti održivog društveno-gospodarskog razvoja

jedinice područne (regionalne) samouprave. Odlukom Županijske skupštine SMŽ, trajanje

Županijske razvojne strategije produženo je na 2014., 2015. i 2016. godinu pa je ista još

uvijek važeća razvojna strategija. Vizija razvoja Sisačko-moslavačke županije glasi:

29

http://www.simora.hr/?p=tekst&m=p&f=index&i=131&l=hr&

111

„Županija ubrzanog gospodarskog rasta, temeljenog na inovativnoj i izvozno orijentiranoj

industriji, poljoprivrednoj proizvodnji, poželjno turističko odredište prepoznatljiv očuvane

povijesne kulturne i prirodne baštine, razvijene infrastrukture, privlačna investitorima,

poželjna za rad i življenje.“

U tijeku je javna rasprava o novoj Razvojnoj strategiji Sisačko-moslavačke županije za

razdoblje 2017.-2020. godine čija je izrada započela krajem 2015. godine.

Poljoprivredna razvojna strategija Sisačko-moslavačke županije – izrađena i usvojena

2007. godine, temeljni je sektorski strateški dokument razvoja poljoprivrede. Strategijom su

definirana 4 strateška cilja i pripadajućih im 15 prioritetnih područja. Njihova provedba

omogućuje jačanje konkurentnosti i dugoročnu održivost poljoprivrede na području Županije,

a obzirom da znatnom broju stanovnika Županije poljoprivreda predstavlja primarni ili

sekundarni izvor prihoda, dugoročna održivost i konkurentnost izravno utječe na ekonomsko

blagostanje i kvalitetu života stanovništva. Iz navedenog proizlazi definirana misija koja glasi:

„Poljoprivredni sektor Županije igrat će glavnu ulogu u održivom ruralnom razvoju i

podržavati će blagostanje Županije“

dok vizija „Unutar Županije, voditi ćemo naprednu poljoprivrednu proizvodnju, jednu od

uspješnih hrvatskih priča, od koje će koristi imati poljoprivredni proizvođači i cjelokupna

ruralna zajednica“, naglašava razvojni potencijal i ulogu poljoprivrede za Županiju i sve

njene dionike.

Strategija razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije 2014.-2020. godine – izrađena je

i usvojena u listopadu 2014. godine,a predstavlja ključni strateški dokument Županije čija

provedba omogućuje ravnomjeran gospodarski razvoj kroz korištenje prirodnih i kulturno-

povijesnih resursa u turističke svrhe, a istodobno otvarajući mogućnosti za smanjenje

depopulacije ruralnih područja i povećanje svih sastavnica kvalitete života stanovništva. Tako

je dugoročan cilj sadržan u viziji razvoja turizma Sisačko-moslavačke županije koji glasi:

„Njegujući izvornost, tradiciju i gostoprimstvo u autentičnom prirodnom okruženju, Sisačko-

moslavačka županija kao privlačna regija zdravstvenog i kontinentalnog turizma posjetitelju

daje nezaboravno iskustvo originalnog turističkog doživljaja kao esencije putovanja i

boravka.“

112

Strategija razvoja ljudskih potencijala Sisačko-moslavačke županije za razdoblje 2014. -

2020. godine – izrađena je i usvojena krajem 2014. godine. Predstavlja kontinuitet strateškog

pristupa Županije u razvoju i jačanju kapaciteta ljudskih potencijala odnosno ljudskih resursa

na tržištu rada. Razvojnom strategijom definirani su prioriteti i mjere koji su u funkciji

ostvarenja sljedeće vizije:

„Kompetentna radna snaga, spremna na izazove tržišta rada, postaje važan partner u

održivom i konkurentom gospodarskom razvoju Sisačko-moslavačke županije“.

8.3. LOKALNE RAZVOJNE STRATEGIJE

Općina Majur nema izrađenih sektorskih razvojnih strategija poput: strategije razvoja

poljoprivrede, strategije razvoja turizma, strategije razvoja poduzetništva i dr.

8.3.1. LOKALNA AKCIJSKA GRUPA – LAG „UNA“

LAG (Lokalna akcijska grupa) „Una“ osnovana je 11. kolovoza 2010. Obuhvaća teritorij pet

jedinica lokalne samouprave u Sisačko-moslavačkoj županiji (Hrvatska): Grad Hrvatska

Kostajnica i općine Dvor, Hrvatska Dubica, Majur i Sunja. LAG „Una“ pokriva teritorij od

1.043,210 km2 na kojem živi 17.348 stanovnika, odnosno 23,39 stanovnika na km

2. Članovi

LAG-a „Una“ su predstavnici iz privatnog, civilnog i javnog sektora. Na slici 7 prikazano je

područje koje pokriva LAG „Una“.

113

Slika 7: Područje obuhvata LAG-a „Una“

Izvor: http://www.lag-una.hr/

LAG „Una“ osnovana je s ciljem da, kroz sudjelovanje i jednaku uključenost svojih članova:

stvori bolje uvjete za ekonomski rast i društveni razvoj uz vođenje brige o zaštiti

prirode (održivi razvoj)

odredi razvojnu strategiju baziranu na identificiranim resursima

uspostavi i održava dinamičnu kulturu dijaloga

Struktura LAG-a je osnova za implementaciju LEADER načela te ona može povećati

apsorpcijsku sposobnost ruralnih područja za korištenje sredstava iz EU fondova.30

Lokalna razvojna strategija LAG-a Una do 2020. godine definirala je viziju razvoja koja glasi:

Jedinstvena modro zelena dolina gostoljubivih domaćina uz prepune trpeze domaćih

proizvoda, uokvirena niskom bisera povijesne baštine!

Navedena vizija kao željeno ostvarenje dugoročnog cilja objedinjuje raspoložive resurse i

razvojne potencijale ovog kraja i stavlja ih u kontekst poboljšanja blagostanja i kvalitete

života žitelja LAG-a „Una“.

30

http://www.lag-una.hr/o-nama.html#

114

8.3.2. RAZVOJNI PLAN LJUDSKIH RESURSA ZA PODRUČJE GRADA HRVATSKA

KOSTAJNICA, OPĆINE MAJUR I OPĆINE DONJI KUKURUZARI

Predmetni plan razvoja ljudskih resursa izrađen je u sklopu EU projekta „Women are looking

for a new opportunity/Žene traže novu šansu“. Nositelj projekta bila je Općina Majur, a

partneri Grad Hrvatska Kostajnica, Općina Donji Kukuruzari, Hrvatski zavod za

zapošljavanje PU Sisak i LAG „Una“.

U trenutku izrade predmetnog dokumenta Općina Majur nije imala važeću razvojnu strategiju.

Stoga je autor razvojnog plana ljudskih resursa povezao njegove strateške ciljeve sa ciljevima

strateških dokumenata više razine kako bi razvojni plan ljudskih resursa predstavljao

relevantnu podlogu u kreiranju politika razvoja ljudskih resursa Općine Majur, ali i Grada

Hrvatske Kostajnice, te Općine Donji Kukuruzari.

Dugoročni cilj sadržan je u viziji koja glasi:

„Hrvatska Kostajnica, Majur i Donji Kukuruzari posjeduju obrazovanu i sposobnu radnu

snagu koja svojim kompetencijama, znanjima i vještinama doprinosi jačanju konkurentnosti

lokalnog gospodarstva, te održivom razvoju poljoprivrede, turizma i obrtništva.“

Općinsko vijeće Općine Majur usvojilo je Plan razvoja ljudskih resursa kao strateški

dokument Općine s aspekta razvoja ljudskih resursa i jačanja lokalnog tržišta rada.

115

9. GOSPODARSKA KRETANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ I

SISAČKO-MOSLAVAČKOJ ŽUPANIJI

9.1. STANJE GOSPODARSTVA

Tijekom 2013. godine zabilježen je realni pad bruto domaćeg proizvoda od 2,6%. Takvo

kretanje BDP-a rezultat je smanjenja domaće i inozemne potražnje, što je utjecalo na

smanjivanje ukupne proizvodnje roba i usluga. Pritom se posebno isticao pad domaće

potražnje, koji je znatno povećan u odnosu na 2011. godinu (iznosio je 2,7% u odnosu na

0,4% u prethodnoj godini). Realno su smanjene sve kategorije domaće potražnje, pri čemu je

najviše smanjena osobna potrošnja, koja ima i najveći udio u strukturi (oko 56%), a znatno je

smanjena i vrijednost investicija u fiksni kapital. Promatrajući prema gospodarskim

sektorima, može se reći da su svi zabilježili negativne stope rasta (poljoprivreda -6,6%,

perađivačka industrija -5,3%, građevinarstvo -12,3%).

Negativni trendovi iz prethodnih godina nastavljeni su i u 2013. godini, kada je realni pad

BDP-a iznosio 1,0%. Negativan doprinos ukupnom kretanju BDP-a dala je osobna potrošnja

koja je pala za 1,0%, smanjenje izvoza za 1,8%, te bruto investicije u fiksni kapital koje su

smanjene za 1,0%. Pozitivnu stopu zabilježila je javna potrošnja, koja je u 2013. godini

porasla za 0,5%.

Promatrano po sektorima, najveći pad zabilježio je sektor građevinarstva koje bilježi

negativnu stopu rasta na razini od 4,3%, prerađivačka industrija -3,7%, poljoprivreda i

šumarstvo -1,3%, te financijska djelatnost i djelatnost osiguranja -1,2%.

U tablici 12 prikazano je kretanje BDP–a po stanovniku od 2004. do 2013. godine u Republici

Hrvatskoj.

Tablica 12: BDP per capita u eurima, u tekućim cijenama i uz tekući tečaj po NUTS

klasifikaciji

Godina 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009 2010. 2011. 2012. 2013.

Republika Hrvatska 7.430 8.110 8.947 9.775 10.718 10.108 10.057 10.325 10.297 10.228

Kontinentalna Hrvatska 7 424 8.170 9.097 9.841 9.841 10.190 10.147 10.514 10.500 10.405

Grad Zagreb 13.013 14.569 16.072 17.347 19.132 17.802 18.645 18.503 18.506 18.132

Zagrebačka županija 5.701 6 372 6.530 7.325 7.993 7.734 7.164 7.786 7.791 7.781

116

Krapinsko-zagorska ž. 5156 5 990 6.388 7.083 7.271 6.491 6.085 6.300 6.246 6.380

Varaždinska županija 6.292 6.694 7.595 8.164 9.235 8.736 3.209 8.265 8.300 8.415

Koprivničko-križevačka ž. 6.445 6.962 8.829 8.946 9.331 9.102 8.086 8.524 9.156 8.768

Međimurska županija 5 805 6.072 7.076 7.485 8.751 8.233 7.885 8.459 8.436 8.481

Bjelovarsko-bilogorska ž. 5 306 5.616 6.474 6.530 7.904 7.382 6.720 7.062 6.879 6.838

Virovitičko-podravska ž. 5.160 5.290 6.356 6.703 7.124 6.213 5.869 6.333 6.199 6.043

Požeško-slavonska županija 5.289 5.516 5.740 6.327 6.523 6.110 6.053 6.281 6.101 6.102

Brodsko-posavska županija 4.392 4.428 4.965 5.283 6.047 5.511 5.357 5.882 5.853 5.858

Osječko – baranjska ž. 5.669 6.061 6.769 7.851 8.692 7.972 7.539 8.271 8.093 8.121

Vukovarsko – srijemska ž. 4.276 4.681 5.426 5.628 6.418 5.865 5.521 6.217 5.996 6.025

Karlovačka županija 5.583 6.147 6.994 7.862 8.391 7.574 7.404 7.709 7.621 7.763

Sisačko-moslavačka ž. 5.622 6.317 7.427 7.116 5.256 8.243 8.362 8.214 8.148 7.842

Jadranska Hrvatska 7.442 7.985 8 642 9.641 10.353 9.941 9.876 9.941 9.885 9.870

Primorsko-goranska ž. 8.642 9.859 10.778 11.406 12.795 12.325 12.343 12.724 13.110 12.930

Ličko-senjska županija 9.931 7.592 8.062 8.002 9.540 8.633 8.278 8.081 7.764 7.841

Zadarska županija 6.248 6.778 7.037 8.162 9.132 8.543 8.182 8.302 8.169 8.173

Šibensko-kninska županija 5.751 6.595 6.699 7.949 8.232 7.449 7.887 7.930 7.869 8.051

Splitsko-dalmatinska ž. 6.036 6.401 7.098 8.166 8.533 8.142 8.072 8.072 7.875 7.849

Istarska županija 10.324 10.779 11.591 12.672 13.170 12.355 12.897 12.991 12.677 12.711

Dubrovačko-neretvanska ž. 7.102 7.817 8.571 10.112 10.569 10.597 10.457 9.807 9.861 9.969

Izvor: DZS; Obrada autora

Promatrano po županijama (2013. godina), Sisačko-moslavačka županija generira cca 3,00%

bruto domaćeg proizvoda RH. Slijedom toga, BDP per capita u Sisačko-moslavačkoj županiji

iznosi 7.842 eura, što je 24,00% manje od prosjeka BDP-a per capita Republike Hrvatske.

Udio Sisačko-moslavačke županije u BDV-u Republike Hrvatske u 2013. godini iznosio je

4,7%.

U tablici 13 prikazana je struktura BDV-a prema djelatnostima NKD-a 2007. za 2013. godinu

na nacionalnoj i regionalnoj razini.

117

Tablica 13: Struktura BDV-a prema djelatnostima NKD-a 2007. za 2013. godinu na

nacionalnoj i regionalnoj razini

Prostorna

jedinica

A B,C,D,E C* F G,H,I J K L M,N O,P,Q R,S,T,U

RH 4,4 21,2 14,1 5,4 21,0 4,5 6,6 10,4 8,1 15,3 3,1

SMŽ 6,8 37,4 19,0 6,5 11,6 1,3 2,3 10,6 2,9 18,4 2,1

Izvor: DZS, 2016.

Iz tablice 13 je vidljivo da u strukturi BDV-a Sisačko-moslavačke županije najveći udio imaju

djelatnosti Prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije (37,4%) i

Prerađivačka industrija (19,0%), a najmanji Poslovanje nekretninama (1,3%) i Ostale

uslužne djelatnosti (2,1%). Dakle, najveći gospodarski značaj za Sisačko-moslavačku

županiju ima prerađivačka industrija.

9.1.1. ZAPOSLENI I NEZAPOSLENOST

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, temeljenim na administrativnim izvorima,

godine 2015. u Republici Hrvatskoj broj zaposlenih povećao se za 1,1%, broj nezaposlenih

smanjio se za 12,9%, pa se istodobno smanjio i ukupni broj aktivnog stanovništva za 1,7%.

Godišnji prosjek registriranoga broja zaposlenih u 2015. iznosio je 1.356.568, što u usporedbi

s 2014. godinom znači povećanje za 14.419 osoba ili 1,1%. Povećanje broja zaposlenih

ostvareno je u sektoru pravnih osoba za 1,8%, koji čini 84,1% ukupne registrirane

zaposlenosti, dok je smanjen broj zaposlenih u sektoru obrta i slobodnih profesija za 2,4% te u

sektoru „individualnih“ poljoprivrednika za 6,7%. Prema područjima Nacionalne klasifikacije

djelatnosti najveći je broj zaposlenih osoba bio u prerađivačkoj industriji (227.863 ili 16,8%),

trgovini na veliko i malo, popravku motornih vozila i motocikala (202.753 ili 14,9%),

obrazovanju (111.727 ili 8,2%), javnoj upravi i obrani; obveznom socijalnom osiguranju

(111.217 ili 8,2%) te zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi (103.211 ili 7,6%). U usporedbi s

2014. godinom povećan je broj zaposlenih u devet područja djelatnosti, a značajnije postotno

povećanje zabilježeno je u područjima: ostale uslužne djelatnosti (17,9%), umjetnost, zabava i

rekreacija (10,4%), zdravstvena zaštita i socijalna skrb (9,3%), administrativne i pomoćne

uslužne djelatnosti (8,0%) te stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti (6,9%). Istodobno,

118

smanjen je broj zaposlenih u dvanaest područja djelatnosti, i to najviše u: djelatnosti

kućanstava (12,6%), poslovanju nekretninama (9,5%), rudarstvu i vađenju (7,2%),

građevinarstvu (4,1%), te u području poljoprivrede (poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu 3,2%

i individualnoj poljoprivredi 6,7%). Prema sektoru djelatnosti (poljoprivredni,

nepoljoprivredni i uslužni), struktura zaposlenih osoba u 2015. godini pokazuje da je 69,7%

zaposlenih radilo u uslužnim, 26,4% u nepoljoprivrednim te 3,8% u poljoprivrednim

djelatnostima. Uspoređujući s 2014. godinom povećao se udio uslužnih (za 0,8 postotnih

bodova), a smanjio udio nepoljoprivrednih (za 0,6 postotnih bodova) i poljoprivrednih (za 0,2

postotna boda) djelatnosti. Kretanje registrirane nezaposlenosti u razdoblju od 2013. do 2015.

godine na nacionalnoj i županijskoj razini prikazano je u grafikonu 29.

Grafikon 29: Kretanje registrirane nezaposlenosti u razdoblju od 2013. do 2015. godine na

nacionalnoj i županijskoj razini

Izvor: HZZ 2014., 2015., 2016., Obrada autora

Registrirana nezaposlenost značajno se smanjila u 2015. godini. U usporedbi s 2014. godinom,

prosječni broj nezaposlenih manji je za 42.280 osoba ili 12,9%, tj. spustio se s evidentiranih

328.187 osoba u 2014. na 285.906 osoba u 2015. godini. Smanjenju registrirane

nezaposlenosti pridonio je manji broj novoprijavljenih na evidenciju nezaposlenih (za 1,7%),

uz istodobno povećani broj zaposlenih s evidencije (za 3,1%) tijekom godine. Pod utjecajem

snažnoga smanjenja broja nezaposlenih te blagog povećanja broja zaposlenih osoba tijekom

119

2015. godine, smanjila se prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti sa 19,3% u

2013. godini na 16,7% u 2015. godini. Prosječna stopa nezaposlenosti na državnoj razini iu

2015. godini iznosila je 16,7%, pri čemu je u devet županija bila niža, a u dvanaest županija

viša od prosječne državne razine. Najniže stope nezaposlenosti ostvarene su u Istarskoj

županiji (7,5%) i Gradu Zagrebu (8,4%), a nižu stopu od prosječne državne imale su i

Varaždinska (10,9%), Primorsko-goranska (12,4%), Međimurska (12,6%), Zadarska (14,3%),

Dubrovačko-neretvanska (15,9%), Krapinsko-zagorska (16,0%) i Koprivničko-križevačka

županija (16,5%). Istodobno, najviše su stope nezaposlenosti zabilježene na području Sisačko-

moslavačke (32,5% ), Virovitičko-podravske (32,3%), Vukovarsko-srijemske (30,3%),

Osječko-baranjske (28,4%), Bjelovarsko-bilogorske (27,9%) i Brodsko-posavske županije

(26,8%).31

9.2. INDEKS RAZVIJENOSTI I PODUZETNIŠTVO

Ocjenjivanje stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave temelji

se na indeksu razvijenosti. Pokazatelje za izračun indeksa razvijenosti, izračun vrijednosti

indeksa razvijenosti, udio pojedinog pokazatelja u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti

uređuje Vlada RH uredbom. Postupak ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i

područne (regionalne) samouprave provodi Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnog gospodarstva na temelju indeksa razvijenosti. Ocjenjivanje stupnja razvijenosti

provodi se svake tri godine.

Indeks razvijenosti izračunava se na temelju sljedećih pokazatelja:

1. stope nezaposlenosti,

2. dohotka po stanovniku,

3. proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po

stanovniku,

4. općeg kretanja stanovništva,

5. stope obrazovanosti.

31

Godišnjak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 2015. godine; 2016.

120

Prema vrijednosti indeksa razvijenosti koji iznosi 38,70%, Sisačko-moslavačka županija

nalazi se u I. skupini jedinica područne (regionalne) samouprave čiji je indeks razvijenosti

manji od 75% prosjeka Republike Hrvatske.

Indeks razvijenosti Općine Majur iznosi 51,91% po kojem ulazi u II. skupinu razvijenosti

među jedinicama lokalne samouprave. Prema analizi pokazatelja indeksa Općina Majur je po

svim pokazateljima ispod nacionalnog prosjeka.

Prema rangu konkurentnosti Hrvatske iz 2013. godine, Sisačko-moslavačka županija nalazi se

na 19. mjestu, a od nje su manje konkurentne samo Vukovarsko-srijemska i Požeško-

slavonska županija. Važno je naglasiti da ovaj rezultat Sisačko-moslavačke županije

predstavlja pogoršanje razine konkurentnosti pošto je 2007. godine bila na 16. mjestu po

konkurentnosti hrvatskih županija. Prema podindeksima ranga konkurentnosti (poslovno

okruženje i poslovni sektor) glavna obilježja Sisačko-moslavačke županije su:

negativan migracijski saldo,

manjak funkcionalnih poduzetničkih zona,

manjak visokoobrazovanih kadrova.32

Prema međunarodnom GEM (eng. Global Enterpreneurship Monitor) istraživanju i

pokazateljima poduzetničke aktivnosti objavljenim u materijalu Što čini Hrvatsku

(ne)poduzetničkom zemljom?33

, Hrvatska značajno zaostaje u odnosu na zemlje čijoj razvojnoj

skupini pripada.

Hrvatska po svim pokazateljima poduzetničke aktivnosti zaostaje za zemljama čijoj razvojnoj

skupini pripada. Pad percepcije prilika sa 44,4% u 2008. godini na 18,3% u 2011. godini,

zaustavljen je u razdoblju od 2012. do 2015. Međutim u 2015. godini bilo je tek 22,3%

odraslih ljudi u Hrvatskoj koji vide priliku za poduzetničkim pothvatom (što pozicionira

Hrvatsku na začelje EU). Za razliku od Hrvatske, jedna trećina odraslih stanovnika u EU vidi

poslovnu priliku, što govori o velikoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički

kapacitet zemlje. Istovremeno, Hrvatska je u vrhu EU po iskazanim poduzetničkim

namjerama, što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog

uočene prilike. Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz „početničku“ – TEA indeks (do

32

Regionalni indeks konkurentnosti Hrvatske 2013., Nacionalno vijeće za konkurentnost i UNDP Hrvatska,

Zagreb, 2014. 33

izdavač CEPOR – Centar za politiku razvoja MSP-a pod pokroviteljstvom Ministarstva poduzetništva RH

121

42 mjeseca aktivnosti) i „odraslu“ (više od 42 mjeseca aktivnosti) pokazuje dvije

zabrinjavajuće situacije. Hrvatska se u razdoblju od 2012. do 2015. godine vratila na razinu

od oko 8% ljudi koji imaju poslovni pothvat ne stariji od 42 mjeseca, ali taj povratak bio je

rezultat jačanja poduzetničke aktivnosti zbog nužde, a ne zbog uočenih prilika. Motivacijski

indeks (omjer TEA zbog uočene prilike i TEA zbog nužde)34

u 2014. godini iznosio je 1,1, što

znači da je gotovo izjednačen broj onih koji u poduzetničku aktivnost ulaze svojim izborom

zbog uočene prilike i onih koje je na to natjerala situacija u kojoj su se našli. Po

motivacijskom indeksu, Hrvatska je na začelju u EU, a u 2014. i 2015. godini bila je na

posljednjem mjestu. O kolikoj se razlici u kapacitetu poduzetničkog djelovanja radi, govori

usporedba s prosjekom motivacijskog indeksa za EU koji je u 2015. godini iznosio 4,0, što

znači da u drugim zemljama EU četiri puta više poduzetnika početnika ulaze u poslovni

poduhvat zbog uočene prilike.

TEA indeks (Razina poduzetničke aktivnosti mjerena brojem poduzetnika na svakih 100

stanovnika) je u 2015. godini iznosio 7,32%, što Hrvatsku svrstava na 37. od 55 mjesta među

promatranim zemljama. Prosjek promatranih zemalja je 13,97%, iz čega je vidljivo da je

razina poduzetničke aktivnosti na dvostruko nižoj razini od prosjeka. Mjerenje razlikuje

poticaj za ulazak u poduzetništvo – poslovna prilika ili nužda. Pokazatelji Liku i Banovinu35

govore da je od 4,5% njih 1,1 generirano prilikom, a 3,4 nuždom, što daje motivacijski

koeficijent (omjer prilika/nužda) od 0,30, pa je po navedenom pokazatelju ova regija najlošija

u Hrvatskoj, ali i u Europi.

34

Razlozi za ulazak u poduzetničku aktivnost (osobni izbor zbog uočene prilike ili nužnost, zbog situacije u

kojoj se osoba našla) određuju motivacijski koeficijent (kao odnos TEA Prilika i TEA Nužnost), koji je važan

pokazatelj poduzetničkog kapaciteta zemlje. Što je motivacijski koeficijent veći, veća je vjerojatnost da će

poslovni pothvati biti uspješni (jer su rezultat osobnog izbora i bolje pripremljenosti za takvu aktivnost). 35

GEM istraživanju županije i Grad Zagreb grupirani su u šest „regija“: Zagreb i okolica, Slavonija i Baranja,

Sjeverna Hrvatska, Lika i Banovina, Istra, Primorje i Gorski Kotar, te Dalmacija. Regija Lika i Banovina

obuhvaća Karlovačku, Ličko-senjsku i Sisačko-moslavačku županiju.

122

10. STRATEGIJA RAZVOJA

U prethodnim poglavljima izvršena je analiza stanja svih raspoloživih razvojnih resursa,

istaknute su glavne prednosti, nedostaci i razvojni problemi s kojima je suočena Općina Majur.

U analizi su korišteni prikupljeni podaci i informacije iz relevantnih i verificiranih izvora, te

učestali kontakti i konzultacije voditelja projekta s radnom grupom. Najznačajnije učešće,

imali su članovi radne grupe. Tijekom izrade strategije provedeno je anketno istraživanje i

dva tematska panela. Na tematske panele bili su pozvani poduzetnici, udruge, građani i

predstavnici lokalne vlasti. Uzimajući u obzir sve navedeno u nastavku će se prikazati nova

vizija razvoja Općine Majur s pripadajućim općim ciljevima, pojasniti usklađenost ciljeva i

prioriteta predmetne Strategije s važećom županijskom razvojnom strategijom.

10.1. VIZIJA RAZVOJA OPĆINE MAJUR

Vizija razvoja Općine Majur rezultat je konsenzusa svih dionika i predstavlja poželjno stanje

općine u budućnosti i po kojem će biti prepoznata u javnosti. Vizija također predstavlja i opći,

dugoročan cilj ukupnog razvoja lokalne zajednice. Ona integrira sve ono čime općina Majur

raspolaže i što će ostaviti u nasljeđe budućim generacijama; materijalnu i nematerijalnu

kulturnu baštinu, očuvan okoliš, razvijenu komunalnu i poduzetničku infrastrukturu, te

društvenu i socijalnu koheziju.

Razvoj Majura temelji se na održivom korištenju bogate prirodne baštine,

ekološkoj poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji, tradicijskim obrtima,

turizmu i razvijenoj poduzetničkoj infrastrukturi, a svim svojim građanima

jamči visoku razinu kvalitete života po načelima održivog razvoja.

U Viziji su istaknuti svi raspoloživi razvojni potencijali Majura koji zbog različitih internih i

eksternih čimbenika do danas nisu bili u optimalnoj mjeri ekonomski i društveno valorizirani.

Stavljanjem u funkciju raspoloživih resursa omogućit će se ubrzan društveni i gospodarski

razvoj, a održivim korištenjem osnažit će se stabilan i dugoročan rast i razvoj.

123

Glede uloge Općine Majur u doprinosu ostvarenja Vizije potrebno je naglasiti da živimo u

uvjetima tržišne ekonomije pa se od Općine ne može očekivati rješavanje gospodarskih i

socijalnih problema izgradnjom tvornica i otvaranjem radnih mjesta u proizvodnji, a kako se

radilo u nekim prošlim vremenima. Na Općini je da sukladno zakonskim i proračunskim

mogućnostima stvori neophodne uvjete za jačanje lokalnog gospodarstva i kvalitete života

građana. Navedeno se ostvaruje kroz poboljšanje komunalne i poduzetničke infrastrukturu,

provođenje različitih poticajnih mjera, očuvanje prirodnih resursa i jačanje društvene i

socijalne kohezije, temeljenih na povjerenju.

10.2. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Prethodno je pojašnjena Vizija, njene karakteristike, čimbenici ostvarenja i mogućnosti

nositelja razvojnih politika. U daljnjoj razradi strateškog okvira definirani su ciljevi koji su u

funkciji ostvarenja dugoročnog cilja, vizije razvoja. Ciljevi su formulirani po S.M.A.R.T.

načelima postavljanja ciljeva. Dakle, oni su: Specifični, Mjerljivi, Ostvarivi, Relevantni,

Vremenski određeni.

Razvoj konkurentnog gospodarstva

Poboljšanje infrastrukture i unaprjeđenje

kvalitete života svih građana

Zaštita, održiva valorizacija i

jačanje prepoznatljivosti

prirodne i kulturne baštine

124

U skladu sa razvojnim i tekućim problemima, te mogućnostima i potrebama Općine Majur

definirani su sljedeći strateški ciljevi čije će ostvarenje doprinijeti željenom dugoročnom cilju

razvoja Općine Majur:

STRATEŠKI CILJ 1


STRATEŠKI CILJ 2

Poboljšanje infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života svih građana

STRATEŠKI CILJ 3

Zaštita, održiva valorizacija i jačanje prepoznatljivosti prirodne i kulturne baštine

U tablici 14 prikazani su ciljevi i prioriteti Strategije razvoja Općine Majur 2016.-2020. u

usporedbi s ciljevima i prioritetima važeće Strategije razvoja Sisačko-moslavačke županije.

Tablica 14: Ciljevi i prioriteti razvojnih strategija Općine Majur i Sisačko-moslavačke

županije

Ciljevi i prioriteti Općine Majur prema

Strategiji razvoja 2016. – 2020.

Ciljevi i prioriteti SMŽ prema

Županijskoj razvojnoj strategiji Sisačko-

moslavačke županije 2011. - 2013.

CILJ 1 – Razvoj konkurentnog

gospodarstva

CILJ 2 – Razvoj konkurentnog i

društveno dogovornog gospodarstva

Prioritet 1.1. Poticanje razvoja ključnih

gospodarskih grana; drvoprerađivačke industrije i

održive poljoprivrede

Prioritet 1.2. Razvoj konkurentnog

poduzetničkog okruženja

Prioritet 1.3. Stvaranje uvjeta za sudjelovanje u

razvoju lokalnog tržišta rada

Prioritet 1.4. Rast investicija

Prioritet 1.5. Razvoj održivog turizma

Prioritet 2.1. Razvoj i učinkovito upravljanje

energijom

Prioritet 2.2. Razvoj poduzetništva i izgradnja

poticajnog investicijskog okruženja

Prioritet 2.3. Održiva poljoprivreda i ruralni

razvoj

Prioritet 2.4. Razvoj održivog turizma temeljenog

na kulturno povijesnoj i prirodnoj baštini

CILJ 2 – Poboljšanje infrastrukture i

unaprjeđenje kvalitete života svih građana

CILJ 3 – Razvoj ljudskih resursa i visokog

društvenog standarda

125

Prioriteti 2.1. Izgradnja nove i poboljšanje

postojeće komunalne i prometne infrastrukture

Prioritet 2.2. Izgradnja nove i poboljšanje

postojeće društvene infrastrukture

Prioriteti 2.3. Zaštita okoliša i održivo upravljanje

prostorom

Prioritet 2.4. Poboljšanje poticajnih društvenih i

demografskih programa

Prioritet 2.5. Jačanje društvene i socijalne

kohezije

Prioritet 3.1. Unapređenje obrazovnog sustava

Prioritet 3.2. Razvoj ljudskih resursa

Prioritet 3.3. Unaprjeđenje socijalne, zdravstvene

infrastrukture i usluga

Prioritet 3.4. Razvoj javne i komunalne

infrastrukture – stvaranje preduvjeta za uspješan

razvoj

CILJ 3 – Zaštita, održiva valorizacija i

jačanje prepoznatljivosti prirodne i

kulturne baštine

CILJ 1 – Učinkovito upravljanje razvojem

i razvojnim resursima

Prioritet 3.2. Zaštita i valorizacija prirodne i

kulturne baštine

Prioritet 1.1. Horizontalna i vertikalna

koordinacija regionalnog razvoja i usklađenje

strateškog i prostornog planiranja

Prioritet 1.2. Intra-županijska, međužupanijska,

prekogranična, bilateralna i multilateralna

suradnja

Prioritet 1.3. Akivno građanstvo, jačanje uloge

civilnog društva

CILJ 4 – Očuvani okoliš, održivo

upravljanje prirodnom i kulturnom

baštinom Prioritet 4.1. Očuvanje i zašita okoliša

Prioritet 4.2. Održivo korištenje prirodnih resursa

i kulturne baštine

126

STRATEŠKI CILJ 1


Razvoj konkurentnog gospodarstva ovisi o nizu čimbenika na koje Općina Majur u skladu sa

svojim zakonskim ovlastima i proračunskim mogućnostima može utjecati. Zato je neophodno

identificirati smjernice gospodarskog razvoja koji će biti usklađen s jedne strane s

mogućnostima, a s druge strane sa željama i potrebama svih dionika. Predmetni strateški cilj

rezultat je analize stanja svih relevantnih čimbenika razvoja konkurentnog gospodarstva po

načelima održivog razvoja. Za održivi razvoj gospodarstva potrebno je raditi na poboljšanju

poslovnog okruženja kroz aktivnosti i mjere koje podrazumijevaju jačanje osnovne

poduzetničke infrastrukture (uređenje poduzetničke zone, izgradnja poduzetničkog inkubatora

i sl.), razvijenu osnovnu infrastrukturu (komunalnu i prometnu), konkurentno tržište rada,

učinkovitu lokalnu javnu upravu, programe poticanja razvoja poduzetništva i investitora,

poticanje umrežavanja poduzetnika s ciljem stvaranje usluga i proizvoda veće dodane

vrijednosti i/ili zajedničkog nastupa na tržištu, poticanje razvoja kulture poduzetništva i dr.

Osim razvoja poduzetničke infrastrukture i stvaranja pozitivnog poslovnog okruženja u

promišljanju razvoja potrebno je uvažavati ne samo ekonomske, već i socijalne i okolišne

kriterije. Ovo je posebno važno u manjim sredinama i prostorima s bogatom i očuvanom

prirodnom baštinom i prirodnim resursima kao što je slučaj u općini Majur gdje su navedeni

resursi osnova budućeg razvoja.

Na području općine Majur najvažnija gospodarska grana je drvoprerađivačka industrija koja

koristi raspoložive obilne šumske resurse, a riječ je o jednom poslovnom subjektu. Nejasno je

zašto nema još malih poduzetnika i/ili obrtnika koji bi koristili raspoložive šumske resurse za

izradu tipskog namještaja (kućni i uredski) ili drugih proizvod od drveta. Po razvojnom

potencijalu slijedi poljoprivreda koja je zapravo neiskorišteni potencijal jer se i ono malo

aktivne proizvodnje odnosi na niskodohodovne poljoprivredne kulture. Kapacitet i struktura

stočnog fonda ukazuje da se uzgojene niskodohodovne kulture ne koriste za razvoj stočarstva.

Iako je ovo područje pedološki i klimatski idealno za razvoj voćarstva ono je marginalno

prisutno. Za budući održivi razvoj poljoprivrede, a posebno ekološke, nužno je pristupiti

izradi različitih poticajnih programa koji će u suradnji sa županijskim i nacionalnim

127

programima usmjeravati poljoprivrednike prema ekonomski rentabilnijim poljoprivrednim

kulturama i inovativnim ekološkim proizvodnim procesima.

Od ostalih gospodarskih grana najveći razvojni potencijal imaju turizam (ruralni, športsko-

rekreacijski i lovni) i tradicijski obrti. Za razvoj turizma potrebno je pristupiti stvaranju

osnovnih preduvjeta; turističke infrastrukture i ukupne turističke ponude.

Prioritet 1.1. Poticanje razvoja ključnih gospodarskih grana; drvoprerađivačke industrije i


Nositelj razvoja ovog kraja je trgovačko društvo PPS-Majur d.o.o. koje se bavi

drvoprerađivačkom djelatnošću. Kao proizvodni inputi koriste se prvenstveno lokalni resursi;

šumski resursi s područja Banovine, radnici s lokalnog tržišta rada i dr. U interesu održivog

razvoja ovog kraja je jačanje konkurentnosti PPS-a Majur. Navedeno valja istaknuti s aspekta

zadržavanja i jačanja postojeće proizvodnje PPS-a Majur koji zapošljava većinom lokalno

stanovništvo, a s druge strane omogućuje pružanje podrške i suradnje budućim mikro i

poduzetnicima i obrtnicima koji će se baviti komplementarnim djelatnostima.

Poljoprivreda je primarna gospodarska djelatnost i za budući željeni društveni i gospodarski

razvoj neophodno je njeno unaprjeđenje. Unatoč svim potencijalima poljoprivreda je primarni

izvor prihoda tek za manji broj stanovnika, a sekundarni izvor prihoda za nešto veći broj

stanovnika. Obzirom na prisutna ograničenja koja se ogledaju kroz mali broj radno aktivnog

stanovništva i mali broj stanovnika uopće, dugogodišnji izostanak ulaganja u nove proizvodne

tehnologije, te pogrešnu poljoprivrednu politiku vođenu od mjerodavnih tijela središnje

države, u narednom razdoblju potrebno je postaviti temelje za razvoj dugoročno održive i

ekonomski rentabilne poljoprivrede. Konkretne aktivnosti sadržane su pripadajućim mjerama,

a odnose se na poticanje udruživanja, izradu poticajnih programa i redovitu diseminaciju

informacija o tržišnim trendovima i mogućnostima financiranja elemenata konkurentnosti.

128

Prioritet 1.2. Razvoj konkurentnog poduzetničkog okruženja

Pozitivno i poticajno poduzetničko okruženje temelj je razvoja mikro, malog i srednjeg

poduzetništva, te obrtništva. Temeljem provedene analize može se zaključiti da je na području

općine Majur poduzetnička aktivnost i „kultura poduzetništva“ izrazito niska. Pozitivno

poduzetničko okruženje čini kvalitetna i lako dostupna poduzetnička infrastruktura, te odnos

lokalne javne vlasti prema poduzetnicima.

Na području općine nalazi se poduzetnička zona Majur, a trenutno je izvan funkcije. Premda

se prostire na samo 1,3 ha posjeduje izniman potencijal pokretača gospodarskog razvoja

općine Majur.

Raspoloživi prostor idealan je za izgradnju skladišnih prostora (suhi prostori, hladnjače) koji

bi bili na raspolaganju lokalnim poljoprivrednicima i proizvođačima finalnih poljoprivrednih

prerađevina, zatim za poduzetnike i obrtnike s drvoprerađivačkim djelatnostima (izrada

tipskog namještaja i proizvoda od drveta), te sve koji žele ostvariti poduzetničku ideju.

Uređenje poduzetničke zone u kojoj bi bio smješten poduzetnički inkubator, uz poticajne

programe poduzetnika početnika predstavlja srž predmetnog prioriteta. Tako predmetni

prioritet objedinjuje niz aktivnosti po pripadajućim mjerama, koje će omogućiti jačanje svih

gospodarskih djelatnosti, razvoj novih djelatnosti poput IT&ICT djelatnosti, povećanje broja

samozaposlenih, implementaciju inovacija i poduzetničkih ideja i razvoj kulture

poduzetništva.

Prioritet 1.3. Stvaranje uvjeta za sudjelovanje u razvoju lokalnog tržišta rada

Osnovni problemi razvoja ljudskih resursa s aspekta tržišta rada u Hrvatskoj izraženi su kroz

nedovoljno sudjelovanje svih razina vlasti na tržištu rada, neusklađenosti sustava obrazovanja

s potrebama tržišta rada, nedovoljno razvijenoj svijesti o potrebi cjeloživotnog učenja i

izvorima financiranja razvojnih programa. Zato je na lokalnoj razini potrebno stvoriti uvjete

proaktivnog djelovanja lokalne samouprave u razvoju ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada.

129

Jačanjem i obrazovanjem vlastitih administrativnih kapaciteta, uspostavom suradnje sa

institucijama, ustanovama i poslovnim sektorom, te kreiranjem programa stipendiranja u

skladu s potrebama poduzetnika za deficitarnim zanimanjima, Općina Majur aktivno će se

uključiti u razvoj ljudskih resursa i lokalnog tržišta rada. .


U visoko centraliziranoj državi poput Republike Hrvatske, jedinicama lokalne samouprave

ostaje malo mogućnosti da fiskalnim i drugim poticajnim mjerama privuku investicije. Uz

navedena ograničenja prisutne su brojne administrativne i birokratske prepreke. Stoga sve

veći broj društvenih čimbenika ukazuje na nužnost decentralizacije Hrvatske. U očekivanju

procesa decentralizacije potrebno je započeti s aktivnostima privlačenja investicija uz

korištenje raspoloživih zakonskih, administrativnih i proračunskih mogućnosti.

Uz izgradnju nužne poduzetničke infrastrukture važno je provesti i druge mjere privlačenja

investicija. U okviru ovog prioriteta predviđene su aktivnosti promicanja općine Majur kao

poželjne lokacije za obavljanje poduzetničkih aktivnosti i izrada programa poticanja novih

investicija. Aktivnosti su usmjerene prezentaciji komparativnih prednosti lokacije u odnosu na

konkurenciju, institucionalnu podršku investitorima i poticaje investitorima koji žele ulagati

na području općine Majur.


Na području općine Majur i susjednih jedinica lokalne samouprave turizam se više događa

nego razvija. Dakle, riječ je izostanku sustavnog i strateškog razvoja turizma koji

podrazumijeva: uspostavu suradnje sa TZ Grada Hrvatska Kostajnica, izgradnju osnovne

turističke infrastrukture, jačanje turističke ponude, snažnu suradnju svih relevantnih dionika

(JLS, TZ, ugostitelji, privatni iznajmljivači, proizvođači prepoznatljivih tradicijskih proizvoda

i dr.) i brendiranje destinacije. Navedeno je determiniralo nedovoljnu turističku ponudu i

130

ograničene smještajne kapacitete. Resursi ovog kraja predstavljaju izniman potencijal za

razvoj ruralnog turizma, cikloturizma, sportsko-rekreacijskog turizma i lovnog turizma (u

širem obuhvatu također i kulturnog, ekoturizma i pustolovnog turizma). Pošto se posljednjih

20 godina nije u dovoljnoj mjeri radilo na sustavnom razvoju destinacije, u narednom

razdoblju potrebno je stvoriti osnovu za održivi razvoj turizma. Pripadajućim mjerama

predviđeno je poboljšanje suradnje i jačanje kapaciteta turističke zajednice, izgradnja bike

parka, izgradnja trim staza, poboljšanje suradnje sa svim dionicima koji se namjeravaju baviti

turizmom i dr.

131

STRATEŠKI CILJ 2

Poboljšanje infrastrukture i unaprjeđenje kvalitete života svih građana

Kvalitetna društvena i komunalna infrastruktura preduvjet je učinkovitog i konkurentnog

gospodarstva, te odgovarajuće razine kvalitete života građana. Suvremeni razvojni trendovi i

način življenja zahtijevaju dodatna ulaganja u izgradnju neadekvatne i nedovoljno izgrađene

komunalne infrastrukture, posebice prometa, sustava vodoopskrbe, odvodnje i sustava

gospodarenja otpadom. Također, očekivana i potrebna razina kvalitete života građana, te

zadovoljenje njihovih potreba zahtijeva ulaganja u izgradnju i obnovu infrastrukture u

području odgoja i obrazovanja, zdravstva, kulture, socijalne skrbi, sigurnosti itd.

Energetsku infrastrukturu potrebno je razvijati u smjeru povećanja korištenja obnovljivih

izvora energije, te učinkovitog korištenja energije u skladu s načelima održivog razvoja i

zaštite okoliša. Potrebno je poticati i promovirati mjere energetske učinkovitosti na svim

razinama.

Prioriteti 2.1. Izgradnja nove i poboljšanje postojeće komunalne i prometne infrastrukture

Stanje opće komunalne infrastrukture (opskrba vodom, odvodnja otpadnih voda, opskrba

plinom, električnom te toplinskom energijom, sakupljanje i zbrinjavanje kućnog otpada,

uređivanje i održavanje groblja i dr.) na području općine je zadovoljavajuće ali je u narednom

razdoblju potrebno unaprijediti kvalitetu pružanja komunalnih usluga i ujednačiti komunalnu

opremljenost u svim naseljima na području općine. Prometna povezanost s aspekta

infrastrukture je zadovoljavajuća, uz brojna potrebna poboljšanja. Posebno je izražena potreba

za uređenjem nerazvrstanih cesta na području općine. Prometna povezanost s aspekta javnog

prijevoza je izrazito loša i potrebno je u dogovoru sa mjerodavnim županijskim i državnim

tijelima iznaći dugoročno održivo rješenje. Željeznički promet je ograničen, a njegov

potencijal ostaje neiskorišten zbog niske razine investicija u željezničku infrastrukturu

tijekom posljednjih 20 godina. S aspekta sigurnosti u prometu potrebno je pristupiti

132

rješavanju crnih točaka u cestovnom prometu, te poboljšanjem uređenja i sigurnosti pružnih

prijelaza.

Prioritet 2.2. Izgradnja nove i poboljšanje postojeće društvene infrastrukture

Društvena infrastruktura podrazumijeva sadržaje koji su u funkciji unaprjeđenja odgoja i

obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, kulture, te športa i rekreacije. Kvaliteta i sadržajnost

društvene infrastrukture izravno utječe na kvalitetu života građana. Odgojno obrazovna

infrastruktura je zadovoljavajuća obzirom da je riječ o ruralnom prostoru s malim brojem

stanovnika, a posebno mladih.

Zdravstvena i socijalna skrb je također zadovoljavajuća. Za poboljšanje socijalne skrbi i

socijalne inkluzije potrebno je jačanje društvene infrastrukture kroz izgradnju dnevnog

centra/boravka za osobe starije životne dobi, i poboljšanje postojećih programa pomoći njege

u kućanstvima osobama starije životne dobi.

Kulturna ponuda je ispod zadovoljavajuće razine. Trenutno se cjelokupni kulturni život

Majura odvija kroz prostore i rad Narodne knjižnice i čitaonice Majur. Prostori i sadržaji

navedene ustanove nedostatni su za kulturne i društvene potrebe mladih i ostalih građana.

Športsko-rekreacijska infrastruktura je ispod zadovoljavajuće razine. Na području općine

nalazi se tek jedno nogometno igralište bez adekvatnih pratećih sadržaja dok rekreacijske

infrastrukture gotovo i nema.

Za poboljšanje kvalitete života i sprječavanje depopulacije područja općine nužno je u

narednom razdoblju povećati sadržaj i kvalitetu društvene i kulturne ponude.

Prioritet 2.3. Zaštita okoliša i održivo upravljanje prostorom

Za dugoročno održivi razvoj važno je zaštiti, očuvati i zadržati visok stupanj biološke

raznolikosti, prepoznatljivog krajobraza i prirodnih resursa na području općine Majur.

133

Prijetnju za brojne okolišne aspekte predstavlja nelegalna, neodgovorna i/ili neprofesionalna

eksploatacija šuma. Ovaj problem potrebno je riješiti u što kraćem vremenskom roku jer osim

negativnog utjecaja na okoliš generira brojne društvene troškove (uništavaju se šumski putovi

i nerazvrstane ceste koje Općina vlastitim sredstvima mora sanirati, smanjena je sigurnost

svih koji koriste površine koje su posječene i/ili kojima se transportira posječena šuma,

izostaju društveni benefiti i pozitivne eksternalije od mogućeg razvoja turizma i dr.). Općina

Majur svoj budući društveni i gospodarski razvoj temelji na visokoj kvaliteti života svih

građana, konkurentnom poduzetništvu, ekološkoj poljoprivredi i održivom turizmu. Stoga je

od iznimne važnosti osigurati trajnu zaštitu okoliša kroz provedbu mjera predviđenih ovim

prioritetom. Uz zaštitu okoliša važno je upravljati prostorom na održivi način, a posebnu

pozornost potrebno je posvetiti prostornom planiranju, upravljanju Općinskom imovinom i

održavanju javnih površina. Za zaštitu okoliša i održivi razvoj važni su povećanje energetske

učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije.

Povećanje energetske učinkovitosti i udjela energije iz obnovljivih izvora osnovne su

smjernice energetskog razvoja Europske unije do 2020. godine. Najveći doprinos ispunjenju

ovog cilja omogućuje povećanje korištenja obnovljivih izvora energije čime se učinkovito

smanjuje emisija stakleničkih plinova. Na području općine Majur izražen je nizak udio

korištenja energije iz obnovljivih izvora premda postoje potencijali u sunčevoj energiji i

biomasi. Energetska učinkovitost podrazumijeva upotrebu manje količine energije, odnosno

energenata za iste potrošače. Povećanje energetske učinkovitosti omogućuje ugradnja

termoizolacije na stambenim i poslovnim objektima, ugradnja limitatora za potrošnju

električne energije u stambenim i poslovnim objektima, zamjena rasvjetnih tijela javne

rasvjete energetski učinkovitim žaruljama (npr. LED) i dr.

Mjere predmetnog prioriteta uključuju i aktivnosti jačanja kapaciteta DVD-a Majur, praćenja

stanja u okolišu, sprječavanja onečišćenja i devastacije okoliša, i učinkovitog gospodarenja

otpadom.

134

Prioritet 2.4. Poboljšanje poticajnih društvenih i demografskih programa

Premda se dio mjera i aktivnosti predmetnog prioriteta može svrstati u neke prethodne ili

sljedeći prioritet, njegovo isticanje ukazuje na potrebu hitnog rješavanja možda i najvećeg

problema na području općine, a to su negativni demografski trendovi. Negativni trendovi

ogledaju se kroz nisku vrijednost vitalnog indeksa i kontinuiranu depopulaciju ovog ruralnog

prostora. Pokretačku snagu svake zajednice čine mladi pa su predviđene mjere i aktivnosti

usmjerene na poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u kulturnom, društvenom i političkom

životu Majura. Njihovo uključivanje i društveni interes kojeg će stvoriti kroz aktivno

sudjelovanje doprinijet će odluci da ostanu i izgrađuju svoj kraj, a ne druge hrvatske i/ili

europske krajeve. Dio mjera i aktivnosti iz predmetnog prioriteta odnosi se na poboljšanje

postojećih i kreiranje novih poticajnih demografskih programa.

Prioritet 2.5. Jačanje društvene i socijalne kohezije

Područje i stanovništvo Majura obilježeno je teškim ratnim stradanjima za vrijeme

Domovinskog rata. Premda je od njegova završetka prošlo više od 20 godina još uvijek su

vidljivi tragovi stradanja. Oni nisu samo materijalni i fizički nego i društveni i socijalni.

Socijalna isključenost je sve prisutnija u našem društvu. Ona ne označava samo materijalno

siromaštvo nego društvenu isključenost socijalno osjetljivih i marginaliziranih društvenih

skupina. U našem društvu riječ je o osobama s invaliditetom, dugotrajno nezaposlenima,

nezaposlenima, ženama, mladima, beskućnicima, žrtvama različitih oblika nasilja i

diskriminacije, nezbrinutim braniteljima, te bivšim ovisnicima. Otežavajuća okolnost kod

socijalnog uključivanja je što ove osobe nerijetko posjeduju vrlo nisku razinu formalnog

obrazovanja i profesionalnih vještina, kao i nedovoljnu razinu motivacije za traženje posla i

njegovo zadržavanje. Navedeno otežava njihov pristup tržištu rada, a dugotrajna socijalna

isključenost često rezultira višestrukim problemima u njihovu osobnom, obiteljskom i

društvenom životu. Stoga je predmetni prioritet usmjeren na mjere i aktivnosti koje će

omogućiti razvoj civilnog društva, dovoljnu razinu altruizma i tolerancije za stvaranje jedne

135

snažne lokalne zajednice, koja će kad je potrebno staviti zajednički javni interes ispred

vlastitih interesa i/ili animoziteta.

136

STRATEŠKI CILJ 3

Zaštita, održiva valorizacija i jačanje prepoznatljivosti prirodne i kulturne baštine

Općina Majur u narednom razdoblju svoj društveni i gospodarski razvoj temelji na načelima

održivog razvoja. Održivi razvoj podrazumijeva očuvanje okoliša i održivo korištenje prostora

i raspoloživih resursa koje je potrebno očuvati za buduće naraštaje. Zato je potrebno

optimalno upravljanje prostorom, očuvanje i održiva valorizacija prirodne i kulturne baštine,

provoditi programe zaštite i spašavanja i dr. Očuvani okoliš temeljni je razvojni resurs

ekološke poljoprivrede. S druge strane kvalitetni ekološki poljoprivredni proizvodi, očuvan

okoliš, raspoloživa prirodna i kulturna baština preduvjet su razvoja održivog turizma na

području općine Majur. Opredjeljenje za ekološki održiv razvoj nije pitanje izbora nego

obveza prema budućim generacijama. Očuvanje okoliša u uvjetima suvremenog načina

življenja zahtijeva osiguranje kvalitetne infrastrukture; prvenstveno sustava gospodarenja

otpadom te sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Prioritet 3.1. Zaštita i valorizacija prirodne i kulturne baštine

Prirodna baština je čimbenik razvoja koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš s pripadajućom

florom i faunom. Prirodna baština na prostoru općine Majur ostala je očuvana pa je

odgovornost očuvanja sadašnje generacije za buduće naraštaje. Prioritet je očuvati bogatu

floru i faunu, te jedinstvene krajobraze. Zaštita je moguća kroz unaprjeđenje programa i

sustava zaštite prirodne baštine, te održivog planiranja, korištenja i upravljanja. Kao jedna od

posljedica razaranja tijekom Domovinskog rata je trajna devastacija materijalne kulturne

baštine. Danas je nažalost ostalo malo materijalne kulturne baštine koju je moguće

valorizirati. Pa premda nisu zaštićene niti registrirane kao materijalno dobro, najveći

potencijal s aspekta valorizacije kulturne baštine posjeduje niz mlinica na području općine

Majur. Njihova obnova i objedinjavanje u primjerice „Park vodenica Majur“, u značajnoj

mjeri može pridonijeti razvoju ruralnog turizma na području općine Majur.

137

Tradicija i običaji predstavljaju nematerijalnu kulturnu baštinu ovog kraja. Ona je ostala

sačuvana kroz rad raznih udruga s područja Majura i Hrvatske Kostajnice. Sačuvana tradicija,

običaji i znanja, uz jasnu viziju jesu osnova razvoja tradicijskih obrta, različitih kulturnih i

društvenih događanja. Sve navedeno osim što doprinosi očuvanju nematerijalne kulturne

baštine, omogućuje stvaranje potrebnih sadržaja ukupne turističke ponude.

138

STRATEŠKI CILJ 1

Prioritet 1.1. Poticanje razvoja ključnih gospodarskih grana; drvoprerađivačke industrije i


Mjera 1.1.1. Poticanje razvoja drvoprerađivačkih djelatnosti

OPIS I SVRHA

MJERE

Od proizvodnih djelatnosti s perspektivom stvaranja proizvoda dodane

vrijednosti na području općine najveći potencijal ima drvna industrija.

Zahvaljujući raspoloživim šumskim resursima drvoprerađivačka industrija

nositelj je gospodarskog razvoja ovog kraja. Uz postojeći poslovni subjekt

PPS-Majur potrebno je poticati i pružiti raspoloživu administrativnu podršku

i drugim poslovnim subjektima koji se bave drvoprerađivačkim

djelatnostima.

Za daljnji razvoj drvoprerađivačkih djelatnosti po načelima održivog razvoja

potrebno je provesti sljedeće mjere:

Unaprijediti suradnju s Hrvatskim šumama s ciljem redovitog

praćenja stanja šumskih resursa,

Izraditi program potpora investicijama u drvoprerađivačku

industriju,

Pružati savjetodavnu i stručnu podršku izradi projektne

dokumentacije za projekte koji se namjeravaju financirati iz EU

fondova,

U suradnji sa mjerodavnim i relevantnim tijelima potaknuti izradu

programa pošumljavanja praznih prostora.

IZVORI

FINANCIRANJA

- Proračun Općine,

- EU fondovi,

- Hrvatske šume,

- Privatni investitori.

NOSITELJI - Općina Majur,

- Privatni investitori,

- Hrvatske šume,

- LAG „Una“.

PARTNERI - Privatni investitori,

- Općina Majur,

- Hrvatske šume,

- LAG „Una“.

KORISNICI - Privatni investitori,

- Općina Majur,

- Hrvatske šume.

139

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj novih investicija,

Broj novih poduzetnika u drvoprerađivačkim djelatnostima,

Broj radnih mjesta u drvoprerađivačkim djelatnostima,

Broj pripremljenih EU projekata za koje su Općina i LAG „Una“

pružili potrebnu potporu,

Gotov je projekt pošumljavanja.

Mjera 1.1.2. Poticanje razvoja održive poljoprivrede

OPIS I SVRHA

MJERE

Na području općine Majur u posljednje vrijeme nije vidljivo aktivnije

bavljenje poljoprivredom, iako postoje svi preduvjeti za njen razvoj i

funkcionalnu ulogu primarnog ili sekundarnog izvora prihoda stanovništva.

Sve je slabije zastupljeno stočarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, a proizvodnja

se mahom svodi na niskodohodovne ratarske kulture. Jedino se kao

pozitivno može istaknuti pčelarstvo. Izražen problem je usitnjenost

zemljišnih posjeda i zastarjela tehnologija koja se koristi u proizvodnji.

Za unaprjeđenje proizvodnje potrebna su značajna financijska sredstva pa je

prije odluke o ulaganju potrebno informirati poljoprivrednike o

mogućnostima uzgoja kultura koje ostvaruju bolje prinose i veće prihode, ali

i osiguravaju dugoročan održivi razvoj. Drugi dio problema u poljoprivredi,

a osobito konkurentnosti s aspekta proizvodne tehnologije i pristupa tržištu

moguće je riješiti poticanjem poljoprivrednika u korištenju brojnih programa

sufinanciranja iz nacionalnih i EU fondova, ali i zajedničkom udruživanju u

udruge i/ili zadruge. Provedba aktivnosti koje su predviđene u okviru ove

mjere doprinijeti će dugoročnosti održive poljoprivrede i povećanja

konkurentnosti domaćih poljoprivrednika. Za daljnji razvoj poljoprivrede po

načelima održivog razvoja potrebno je provesti sljedeće mjere:

Poticati okrupnjavanje i racionalno korištenje poljoprivrednog

zemljišta,

Uvesti nove, efikasnije programe poticaja različitih poljoprivrednih

djelatnosti i eko uzgoja poljoprivrednih proizvoda,

Urediti poljske putove,

Urediti nerazvrstane ceste koje najviše koriste poljoprivrednici,

Započeti suradnju s udrugama i/ili institucijama u cilju pružanja

savjetodavne i edukativne podrške poljoprivrednicima,

Poticati povezivanje poljoprivrednika s ciljem zajedničkog nastupa

na tržištu,

Poticati zaštitu i promociju regionalnih posebnosti i poljoprivrednih

140

proizvoda,

Organizirati informativnu i stručnu pomoć u izradi projekata za

financiranje iz EU fondova,

Stalno jačati svijest o važnosti očuvanja okoliša i održivog korištenja

poljoprivrednih resursa.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi, nacionalni programi,

- Kreditne linije HBOR-a i poslovnih banaka,

- Vlastita sredstva ulagača.

NOSITELJI

- Općina Majur

- Obiteljska poljoprivredna gospodarstva,

- Poduzeća i obrti u poljoprivredi,

- Udruge i zadruge.

PARTNERI

- Sisačko-moslavačka županija,

- Ministarstvo poljoprivrede,

- APPRRR-Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju,

- LAG „Una,

- Znanstveno-istraživačke i obrazovne ustanove,


- Udruge, zadruge i klasteri.

KORISNICI


- Novi poljoprivrednici,

- Mladi poljoprivrednici,

- Poduzeća i obrti u poljoprivredi,

- Udruge i zadruge.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Udio okrupnjenog zemljišta u ukupnoj površini poljoprivrednog

zemljišta,

Broj OPG-a,

Broj OPG-a koji su se preorijentirali na druge poljoprivredne kulture

i djelatnosti,

Broj OPG-a koji se primarno bave uzgojem eko proizvoda,

Broj km uređenih poljoprivrednih putova i nerazvrstanih cesta,

Prosječna godišnja količina proizvedenih i/ili prerađenih plodova,

Broj održanih seminara i edukacija namijenjenih poljoprivrednicima,

Broj pripremljenih EU projekata za koje su Općina i LAG „Una“

pružili potrebnu potporu,

Broj umreženih OPG-a koji zajednički nastupaju na tržištu,

Broj osnovanih udruga i zadruga,

141

STRATEŠKI CILJ 1

RAZVOJ KONKURENTNOG GOSPODARSTVA

Prioritet 1.2. Razvoj konkurentnog poduzetničkog okruženja

Mjera 1.2.1. Uređenje i opremanje Poduzetničke zone Majur

OPIS I SVRHA

MJERE

Na području općine Majur nalazi se Poduzetnička zona Majur. Ista

predstavlja snažan razvojni potencijal za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva i obrtništva, te gospodarskog jačanja ovog kraja. Kod

poduzetničke zone su riješeni imovinsko pravni odnosi pa je za njeno

stavljanje u funkciju potrebno izraditi potrebnu projektno-tehničku

dokumentaciju. Ali prije svega nužno je imati jasnu viziju što se želi postići

od poduzetničke zone i koje djelatnosti preferirati. Poduzetnička zona kako

bi doprinijela većim društvenim benefitima i brojnijim pozitivnim

društvenim i gospodarskim eksternalijama mora biti u funkciji jačanja

poljoprivrede, drvoprerađivačkih djelatnosti i drugih djelatnosti. Unutar

poduzetničke zone postoji mogućnost smještanja poduzetničkog inkubatora

koji je neizostavan element kvalitetnog poduzetničkog okruženja, a

predstavlja realnu osnovu uspješnog razvoja novih poduzetnika i obrtnika.

Da bi se došlo do izgradnje inkubatora preduvjet je uređenje i opremanje

same poduzetničke zone.

U narednom razdoblju s ciljem uređenja i opremanja Poduzetničke zone

Majur potrebno je provesti sljedeće aktivnosti:

Izraditi idejno rješenje ili studiju, odnosno jasan koncept razvoja

Poduzetničke zone Majur,

Izraditi potrebnu projektno tehničku dokumentaciju za uređenje i

opremanje Poduzetničke zone Majur,

Izraditi Javnim pozivom propisanu prijavnu dokumentaciju za

financiranje projekta bespovratnim sredstvima iz EU fondova,

Urediti, opremiti i staviti u funkciju Poduzetničku zonu Majur.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,

- Sredstva resornih ministarstava i agencija.

NOSITELJI

- Općina Majur.

PARTNERI

- LAG „Una“.

KORISNICI

- Novi poduzetnici i obrtnici,

- Poduzetnički inkubator Majur.

142

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Izrađen je jasan koncept razvoja Poduzetničke zone Majur,

Izrađena je potrebna projektno-tehnička dokumentacija,

Izrađena je kompletna projekta prijava,

Projekt je prijavljen za financiranje iz EU fondova,

Poduzetnička zona Majur je uređenja, opremljena i stavljena u

funkciju

Mjera 1.2.2. Osnivanje Poduzetničkog inkubatora Majur i promicanje „kulture

poduzetništva“

OPIS I SVRHA

MJERE

Za rast i razvoj poduzetništva, posebno „start-up“ poduzeća potrebno je

kreirati poduzetničko okruženje koje poticajno djeluje na nove poduzetnike i

njihov uspjeh u poduzetničkom poduhvatu. Osnovnu infrastrukturu za

razvoj poduzetnika početnika predstavlja poduzetnički inkubator. Općina

Majur nema osnovan poduzetnički inkubator niti sličnu infrastrukturu za

razvoj „start-up“ poduzetništva. Idealno mjesto za smještaj poduzetničkog

inkubatora je uređena i opremljena Poduzetnička zona Majur. Osnivanje i

opremanje poduzetničkog inkubatora moguće je financirati bespovratnim

sredstvima iz EU fondova.

Uz izgradnju potrebne infrastrukture nužno je izraditi program poticanja

start-up poduzeća, a Općina sama može preferirati određene djelatnosti (od

IT&ICT djelatnosti do tradicijskih obrta). Uz programe poticaja

poduzetništva, obrtništva i samozapošljavanja za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva i obrtništva važno je promicati kulturu poduzetništva. Ona

podrazumijeva promociju poduzetništva i obrtništva ciljanim društvenim

skupinama, informiranje o mogućnostima financiranja poduzetničkih

projekata, savjetodavnu podršku i razvoj pozitivnog odnosa prema

poduzetništvu. Promocija kulture poduzetništva provodi se u suradnji sa

obrazovnim institucijama, asocijacijama poduzetnika i obrtnika, i ostalim

institucijama na regionalnoj i nacionalnoj razini. Ovaj cjeloviti pristup

osigurava sadašnji razvoj gospodarstva ali i popunjenost kapaciteta budućeg

poduzetničkog inkubatora, razvoj željenih tehnologija i djelatnosti, ostanak

mladih obrazovanih stručnjaka i stvaranje dodanih vrijednosti. Stoga je u

narednom razdoblju potrebno provesti sljedeće aktivnosti:

Osnovati i opremiti poduzetnički inkubator

Poboljšanje sadašnjeg programa poticanja poduzetništva,

Izrada novih programa poticanja poduzetništva i obrtništva,

Pružanje stručne i tehničke pomoći u pripremi projekata

poduzetnika početnika za financiranje iz EU fondova ili nacionalnih

sredstava,

Održavanje seminara i edukacija za ciljane društvene skupine

(mladi, žene, studenti, inovatori i dr.),

Pozitivan odnos lokalne javne uprave prema razvoju poduzetništva,

Diseminaciju informacija o mogućnostima financiranja poduzetnika

početnika i samozapošljavanja.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,

- Sredstva resornih ministarstava i agencija,

143

NOSITELJI

- Općina Majur.

PARTNERI

- Općina Majur

- LAG „Una“

- HGK – Hrvatska gospodarska komora,

- Ostala udruženja poduzetnika i obrtnika,

- HZZ – Hrvatski zavod za zapošljavanje,

- HBOR – Hrvatska banka za obnovu i razvitak,

- Obrazovne ustanove

KORISNICI

- Poduzetnici i obrtnici (i svi oni koji to žele postati),

- Nezaposleni.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Poduzetnički inkubator Majur započeo je s radom,

Broj projekata poduzetnika početnika kojima je pružena stručna i

tehnička pomoć,

Broj provedenih seminara i edukacija,

Broj podijeljenih promotivnih materijala,

Broj novih poduzeća i obrta,

Broj zaposlenih,

Broj nezaposlenih.

STRATEŠKI CILJ 1


Prioritet 1.3. Stvaranje uvjeta za sudjelovanje u razvoju lokalnog tržišta rada

Mjera 1.3.1.Unaprjeđenje postojećih programa stipendiranja

OPIS I SVRHA

MJERE

Općina Majur već provodi program stipendiranja učenika i studenata.

Stipendiranje predstavlja društveni poticaj i pomoć nadarenim i/ili socijalno

potrebitim učenicima i studentima kako bi uspješno dovršili proces

usvajanja znanja, vještina i kompetencija. Osim socijalne dimenzije

opravdanost stipendiranja sadržana je u pozitivnim učinku stipendiranih

sada učenika i studenata, a u budućnosti izvrsnih djelatnika na društveni i

gospodarski razvoj općine Majur. Međutim ovaj pozitivan društveni i

gospodarski učinak često izostaje jer mladi najčešće ostaju u gradovima u

kojima su završili studije ili odlaze u inozemstvo. Obzirom na navedeno i na

ograničene proračunske kapacitete Općine, te brojne društveno-gospodarske

probleme predmetnom mjerom predlaže se usmjeravanje stipendiranja na

strukovna zanimanja (trogodišnja i/ili četverogodišnja) ljudskih resursa za

kojima postoji potražnja na tržištu rada. Ovako usmjereno stipendiranje

rezultirat će bržim smanjenjem nezaposlenosti, ostankom mladih u Majuru,

jačanjem fiskalnog kapaciteta Općine i dr. S ciljem dodatnog osnaživanja

predmetne mjere preporučuje se kreiranje dodatnog, zajedničkog programa

stipendiranja sa poduzetnicima koji su zainteresirani za aktivno sudjelovanje

u pronalasku i stručnoj izgradnji budućih zaposlenika s potrebnim

144

kompetencijama. Za provedbu predmetne mjere u narednom razdoblju

nužno je provesti sljedeće aktivnosti:

Kreirati nove programe stipendiranja učenika u kojima će prednosti

imati deficitarna zanimanja,

U suradnji sa HZZ-om provoditi edukacije o važnosti i mogućnosti

profesionalnog usmjeravanja učenika/studenata poglavito

deficitarnih zanimanja,

Kreiranje zajedničkog programa stipendiranja učenika/studenata u

kojem poduzetnik sudjeluje s najmanje 50% ukupne vrijednosti

stipendije,

Promocija zajedničkog programa stipendiranja u suradnji s

poduzetnicima i HZZ-om.

IZVORI

FINANCIRANJA


- Sredstva poduzetnika,

- Sredstva resornih ministarstava i agencija.

NOSITELJI

- Općina Majur,

- Poduzetnici,

- HZZ.

PARTNERI

- Općina Majur,

- Poduzetnici,

- HZZ,

- Nacionalne i međunarodne fondacije,

- Obrazovne ustanove,

- LAG „Una“.

KORISNICI

- Učenici srednjih škola,

- Studenti,

- Poduzetnici.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj novih programa stipendiranja,

Broj korisnika stipendija,

Broj održanih promotivnih aktivnosti programa zajedničkog

stipendiranja,

Stopa nezaposlenosti,

Broj zaposlenih.

STRATEŠKI CILJ 1



Mjera 1.4.1.Poticanje novih investicija i promocija investicijske destinacije

OPIS I SVRHA

MJERE

U centraliziranoj državi kao što je Republika Hrvatska jedinicama lokalne

samouprave ostaje malo mogućnosti da fiskalnim i drugim olakšicama

privuku investicije. Uz navedena ograničenja prisutne su brojne

administrativne i birokratske prepreke. Sukladno važećim zakonskim

propisima i mogućnostima Općina Majur može kreirati programe poticanja

145

investicija kroz smanjenje parafiskalnih instrumenata (komunalnog

doprinosa i komunalne naknade) za nove investicije. Uz olakšice

parafiskalnih instrumenata, a s ciljem privlačenja novih investicija Općina

Majur treba se u uključiti u predinvesticijskoj fazi kao partner i

institucionalna podrška, u rješavanju administrativnih procedura. Kako bi

navedene mjere i mogućnosti, te razvojni potencijali općine Majur

prezentirali javnosti i potencijalnim investitorima potrebno ih je

kontinuirano promovirati. Za provedbu predmetne mjere u narednom

razdoblju nužno je provesti sljedeće aktivnosti:

Izraditi program poticanja novih investicija,

Kroz proces cjeloživotnog učenja jačati administrativne kapacitete

Općine Majur,

U suradnji s tijelima državne uprave pružati podršku investitorima,

Izraditi katalog investicija,

Aktivno i kontinuirano promicati Majur kao poželjnu investicijsku

destinaciju.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi.

NOSITELJI

- Općina Majur.

PARTNERI


- SI-MO-RA ,

- Resorna ministarstva i agencije

- Udruženja investitora, poduzetnika i obrtnika

- LAG „Una“.

KORISNICI

- Novi investitori,

- Potencijalni investitori,

- Zaposlenici Općine Majur.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj iskazanih interesa investitora

Broj novih investicija,

Broj novih poduzetnika i obrtnika,

Broj provedenih edukacija za zaposlenike Općine Majur,

Učinkovitost provedbe administrativnih procedura na lokalnoj

razini.

STRATEŠKI CILJ 1



Mjera 1.5.1. Izgradnja osnovne turističke infrastrukture

146

OPIS I SVRHA

MJERE

Turizam za općinu Majur predstavlja novi smjer razvoja lokalnog

gospodarstva. Osnovni resursi na kojima je moguće razvijati turizam su:

očuvan okoliš, jedinstveni krajobrazi, prirodna baština, nematerijalna

kulturna baština, ekološki poljoprivredni proizvodi i tradicijska jela (kroz

gastronomsku ponudu), lovni resursi i dr. Stoga su definirana tri moguća

tipa turizma; ruralni turizam, cikloturizam, sportsko-rekreacijski turizam i

lovni turizam.

Za njihov razvoj potrebna je izgradnja turističke infrastrukture. Izgradnja

javne turističke infrastrukture je na Općini, Županiji, turističkim

zajednicama i mjerodavnim tijelima središnje države. Izgradnja turističke

ponude u smislu jačanja smještajnih kapaciteta, otvaranja ugostiteljskih

subjekata, te pružanja drugih servisnih usluga (prijevoz, trgovina, turističke

agencije i dr.) je na privatnom sektoru. Predmetna mjera usmjerena je na

javni sektor pa je u narednom razdoblju za stvaranje osnovnih uvjeta razvoja

održivog turizma potrebno provesti sljedeće aktivnosti:

Izgraditi različite tematizirane trim staze,

Izgraditi dionice biciklističkih staza s ciljem povezivanja na

postojeće biciklističke staze u okruženju,

Izgraditi bike park,

Poticati rad udruga čija je misija očuvanje tradicije, običaja i drugih

elemenata nematerijalne kulturne baštine,

Aktivno raditi na održivoj valorizaciji prirodne i kulturne baštine,

U suradnji sa turističkom zajednicom i udrugama poboljšati broj i

kvalitetu turističkih, kulturnih i društvenih manifestacija i

događanja,

Poticati izgradnju sportsko-rekreacijske infrastrukture,

Vlastitim administrativnim kapacitetima i uz suradnju s tijelima

županijske i državne uprave efikasno rješavati prostorno planske i

ostale zahtjeve investitora koji namjeravaju ulagati u turizam.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,


- Turističke zajednice (lokalna, županijska i nacionalna),

- Ministarstvo turizma RH

NOSITELJI

- Općina Majur,

- TZ Grada Hrvatska Kostajnica,

- LAG „Una“.

PARTNERI


- Susjedne JLS

- SI-MO-RA ,

- Resorna ministarstva i agencije,

- LAG „Una“,

- Lokalne udruge koje se bave očuvanjem i promocijom nematerijalne

kulturne baštine,

- Turističke agencije.

KORISNICI

- Općina Majur,

- TZ Grada Hrvatska Kostajnica

- Investitori,

-

147

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Smještajni kapacitet,

Broj turističkih dolazaka i noćenja,

Broj izgrađenih trim staza,

Broj novih kilometara biciklističkih staza,

Bike park je izgrađen i stavljen u funkciju,

Broj turističkih i drugih manifestacija i događanja vezanih uz

turizam,

Broj novih investicija u turizmu.

Mjera 1.5.2. Unaprjeđenje rada turističke zajednice i međusobne suradnje svih interesnih

dionika

OPIS I SVRHA

MJERE

Za dugoročno održivi razvoj turizma potrebna je sinergija lokalne javne

uprave, turističke zajednice, poduzetnika, organizacija civilnog društva i

svih onih koji vide svoj interes u razvoju turizma. Osnova je uspostava

suradnje sa TZ Grada Hrvatska Kostajnica. Funkcija turističke zajednice

sadržana je u misiji razvoja turizma na ovom području. Bez njene podrške i

rada na razvoju destinacije i brendiranju različitih turističkih proizvoda

gotovo je nemoguće razvijati turizam, u mjeri u kojoj namjerava Općina

Majur. U suradnji s turističkom zajednicom potrebno je unaprijediti

komunikaciju sa svim interesnim dionicima, a oni su: privatni iznajmljivači,

ugostitelji, kulturni djelatnici, poljoprivredni proizvođači finalnih proizvoda

(sirevi, suhomesnate prerađevine, džemovi, voćni likeri, proizvodi na bazi

kestena i drugi proizvodi (OPG-a), udruge, lovačka društva i svi oni koji

mogu doprinijeti stvaranju turističke ponude. Također je potrebno poticati

na umrežavanje ugostitelja i poljoprivrednih proizvođača, lovačkih

udruženja i privatnih iznajmljivača, i dr. Smještaje kapacitete uz izgradnju

apartmana i kuća za odmor čine i kampovi. Obzirom na sve popularnije

trendove kampera koji posjećuju ne samo jadransku obalu nego i

kontinentalne krajeve preporučuje se izgradnja kampova u domaćinstvu.

Izgrađeno društveno povjerenje i snažna kohezija omogućuje cjelovitu

valorizaciju prirodnih i kulturnih resursa. Jedan od konkretnih zajedničkih

projekata koji je moguće provesti (uz prethodno izgrađeno društveno

povjerenje i koheziju) jest obnova i valorizacija mlinova na području općine

Majur (projekt radnog naziva „Park vodenica Majur“ ).

Za poticanje razvoja, suradnje i umrežavanje uslužnih djelatnosti, uz već

navedene mjere poticanja kroz programe za poduzetnike potrebno je

provesti sljedeće aktivnosti:

U suradnji sa Gradom Hrvatska Kostajnica i Općinom Donji

Kukuruzari pružiti potrebnu financijsku i tehničku pomoć lokalnoj

turističkoj zajednici,

U suradnji sa turističkom zajednicom organizirati seminare i

radionice o važnosti i benefitima sinergije njihovih djelatnosti,

Pružiti potrebnu tehničku pomoć i podršku kod izgradnje i jačanja

smještajnih kapaciteta,

Pružiti potrebnu financijsku i tehničku pomoć u osnivanju i radu

zajedničkih udruženja,

Pokrenuti pripremu projekta „Park vodenica“ i težiti njegovoj

implementaciju već u predmetnom programskom razdoblju.

148

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,

- Mjerodavna ministarstva i institucije,

- TZ Grada Hrvatska Kostajnica.

NOSITELJI

- Općina Majur,


- LAG „Una“.

PARTNERI


- Općina Majur,

- LAG „Una“


- TZ Sisačko-moslavačke županije,

- Resorna ministarstva i agencije,

- Udruženja poljoprivrednika, poduzetnika, obrtnika, lovaca,

kulturnih djelatnika i dr.

KORISNICI

- Poljoprivrednici, poduzetnici i obrtnici,

- Udruženja interesnih skupina.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj turističkih dolazaka i noćenja,

Broj postelja/smještajnih kapaciteta,

Broj održanih edukativno-informativnih seminara,

Broj osnovanih udruženja,

Broj članova udruženja,

Broj novih turističkih proizvoda i usluga koji se temelje na

zajedničkoj suradnji.

149

STRATEŠKI CILJ 2

POBOLJŠANJE INFRASTRUKTURE I UNAPRJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA SVIH

GRAĐANA

Prioritet 2.1. Izgradnja nove i poboljšanje postojeće komunalne i prometne infrastrukture

Mjera 2.1.1. Izgradnja i poboljšanje komunalne infrastrukture, te ujednačena komunalna

opremljenost svih naselja

OPIS I SVRHA

MJERE

Komunalna infrastruktura osnova je društvenog i gospodarskog razvoja

svakog grada ili općine.

Vodoopskrba

Na području općine Majur izražena je potreba za ujednačavanjem kvalitete i

dostupnosti vodoopskrbe i odvodnje.

Odvodnja

Na području općine nema sustava odvodnje komunalnih i otpadnih voda. U

budućem razdoblju potrebno je započeti izradu i implementaciju projekta

sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Elektroenergetska infrastruktura

Obzirom na sadašnje potrebe postojeća elektroenergetska infrastruktura je

zadovoljavajuća. U narednom razdoblju, kada dođe do povećanja

gospodarskih aktivnosti potrebno je pristupiti izgradnji novih električnih

vodova i trafostanica.

Širokopojasna mreža

U osnovnoj analizi infrastrukture prikazana je pokrivenost područja općine

Majur širokopojasnom mrežom iz koje je razvidno da je na naseljenom

dijelu općine zadovoljavajuća pokrivenost, a uz minimalne troškove

pružatelja usluga moguće je za veći dio naseljenih područja omogućiti

korištenje širokopojasne mreže s većim brzinama. Razvijena i stabilna

širokopojasna mreža omogućuje razvoj novih tehnološki naprednijih

djelatnosti, te tehnološko unaprjeđenje postojećih.

Groblja

Općina redovito ulaže značajna proračunska sredstva u održavanje,

poboljšanje dostupnosti i kvalitete ove specifične komunalne usluge. U

narednom razdoblju zbog znatnih troškova održavanja potrebno je iznaći

održiviji model upravljanja grobljima.

U narednom razdoblju za provedbu ove mjere potrebno je provesti sljedeće

aktivnosti:

Izgraditi nove i poboljšati postojeće trase vodovoda u svim

naseljima na području općine, sukladno propisanim tehničkim i

sigurnosnim standardima,

Izgraditi potrebnu elektroenergetsku infrastrukturu

(elektroenergetsku mrežu i trafostanice),

Iznaći model održivog upravljanja grobljima,

Redovito pratiti stanje komunalne infrastrukture s ciljem

pravodobnog reagiranja na povećanje/smanjenje potreba

gospodarstva i stanovništva

150

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi

- Sredstva resornih ministarstava i institucija

- JP Komunalac d.o.o

- HEP

- Teleoperatori

NOSITELJI

- Općina Majur,

- JP Komunalac d.o.o.

- HEP

- Teleoperateri

PARTNERI

- Općina Majur

KORISNICI

- Stanovništvo,

- Gospodarstvo.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj km novih vodovodnih trasa,

Broj km obnovljenih/poboljšanih vodovodnih trasa,

Broj priključaka na vodoopskrbnu mrežu,

Stabilnost isporuke pitke vode,

Broj korisnika širokopojasnog Interneta,

Stanje grobalja,

Redovita godišnja izvješća o stanju komunalne infrastrukture na

području grada.

Mjera 2.1.2. Razvoj i poboljšanje prometne infrastrukture

OPIS I SVRHA

MJERE

Prometni infrastrukturni sustav na području općine Majur uključuje

željeznički i cestovni promet.

Željeznički promet

Željeznički promet na području Majura dijeli sudbinu kontinuiranog

zanemarivanja središnje države kad su u pitanju ulaganja u razvoj

željezničke infrastrukture i prometa. U narednom razdoblju potrebno je

poboljšati sigurnost na svim pružnim prijelazima.

Razvrstane ceste

Razvrstane ceste uglavnom odgovaraju svojoj namjeni i mogu zadovoljiti

današnje potrebe pa je potrebno nastaviti s njihovim redovitim održavanjem.

U suradnji s mjerodavnim tijelima nužno je pristupiti rješavanju problema

crnih točaka u prometu koje se nalaze na području općine.

Nerazvrstane ceste

Nerazvrstane ceste su preuskog profila, bez odvodnje i potrebne nosivosti pa

151

narušavaju sigurnost sudionika u prometu, a posebno najranjivijih skupina,

djece, mladih i biciklista. Stalnom oštećenju i sve lošijem stanju

nerazvrstanih cesta doprinosi promet teških transportnih vozila koja

transportiraju drvene trupce posječene na ovom području. Izrazito negativan

utjecaj imaju društveno neodgovorni pojedinci koji se bave sječom,

izvlačenjem i transportom drvenih trupaca. U narednom razdoblju potrebno

je rekonstruirati, asfaltirati i održavati nerazvrstane ceste, te u suradnji s

mjerodavnim institucijama iznaći model rješavanja problema koje generiraju

spomenuti društveno neodgovorni pojedinci.

Mostići i šumski putovi

Cijelo područje općine premreženo je različitim prometnim pravcima, a

nalazi se i značajan broj mostića i šumskih putova. U narednom razdoblju u

suradnji s mjerodavnim tijelima nužno je izvršiti rekonstrukciju i uređenje

većine mostića koji se nalaze u derutnom i po sigurnost ljudi prijetećem

stanju. U suradnji s mjerodavnim tijelima potrebno je redovito nadzirati

stanje šumskih putova, a u predmetnom programskom razdoblju pristupiti

poboljšanju njihovog stanja i prohodnosti.

Promet u mirovanju

Na području Majura nema uređenih parkirališta niti naplate parkinga. Kod

izgradnje novih infrastrukturnih i društvenih sadržaja koji su predviđeni

kroz mjere pripadajućih razvojnih ciljeva potrebno je namijeniti i urediti dio

prostora za parkirališne površine.

Javni prijevoz

Javni prijevoz izrazito je loše organiziran pa se može ustvrditi da doprinosi

izolaciji pojedinih naselja i depopulaciji ovog ruralnog područja. U

narednom razdoblju potrebno je u suradnji sa Županijom i drugim

mjerodavnim tijelima i/ili privatnim prijevoznikom unaprijediti prometnu

povezanost svih naselja sa Hrvatskom Kostajnicom, Petrinjom i Siskom.

Provedbom predviđenih aktivnosti ove mjere postići će se bolja prometna

povezanost i poboljšati razina sigurnosti sudionika u prometu.

Za postizanje ciljeva mjere potrebno je provesti sljedeće aktivnosti:

Poboljšati sigurnost na pružnim prijelazima,

Održavati i unaprijediti stanje postojećih razvrstanih cesta,

Rekonstruirati postojeće nerazvrstane ceste,

Izgraditi nove nerazvrstane ceste,

Rješavanje crnih točaka u prometu na području općine,

Izgraditi i opremiti potrebne parkirališne površine,

Obnoviti i urediti postojeće mostiće i šumske putove,

Redovito održavati postojeće i novoizgrađene prometnice, i pratiti

njihovo stanje,

Pojačati suradnju sa Županijom i mjerodavnim tijelima s ciljem

bolje prometne povezanosti općine Majur sa urbanim sredinama u

okruženju.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,

- Hrvatske ceste d.o.o.,

- Sredstva resornih ministarstava i institucija,

- Sisačko-moslavačka županija.

-

152

NOSITELJI

- Općina Majur,


- Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije,

- Hrvatske vode,

- Hrvatske šume d.o.o.

PARTNERI

- Općina Majur,


- Županijska uprava za ceste Sisačko-moslavačke županije,

- Hrvatske vode,

- Hrvatske šume d.o.o.,

- LAG „Una“.

KORISNICI

- Stanovništvo,

- Gospodarstvo

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj km rekonstruiranih razvrstanih cesta,

Broj km rekonstruiranih nerazvrstanih cesta,

Broj km novoizgrađenih nerazvrstanih cesta,

Broj saniranih crnih točaka u prometu,

Broj obnovljenih i uređenih mostića,

Broj km uređenih šumskih putova,

Površina uređenih parkirališnih prostora,

Redovita godišnja izvješća o stanju prometne infrastrukture na

području grada,

Zadovoljstvo stanovništva javnim prijevozom i povezanošću sa

urbanim sredinama u okruženju.

STRATEŠKI CILJ 2


GRAĐANA

Prioritet 2.2. Izgradnja nove i poboljšanje društvene infrastrukture

Mjera 2.2.1. Rekonstrukcija i opremanje namjenskih društveno-kulturnih prostora Kulturnog

centra Majur

OPIS I SVRHA

MJERE

Kulturni i društveni život općine Majur uglavnom se odvija u sklopu

Narodne knjižnice i čitaonice Majur. U analizi postojećeg stanja elaborirani

su problemi u radu spomenute ustanove koja egzistira u neprimjernim

uvjetima. Za poboljšanje kvalitete života građana općine Majur potrebno je

poboljšati ukupnu društvenu i kulturnu ponudu. Preduvjet je izgradnja i

opremanje prostora koji bi svojim multifunkcionlanim značajkama

omogućili održavanje različitih radionica, kulturnih događanja, druženja,

savjetovanja, prikazivanja multimedijalnih sadržaja, veći izbor knjižne građe

i dr. Optimalno rješenje ovog problema predstavljaju:

1. Rekonstrukcija i opremanje Narodne knjižnice i čitaonice u Majuru,

2. Rekonstrukcija i opremanje Kulturnog centra Majur (prostor za

153

održavanje sastanaka, održavanje proba KUD Sloga Majur, stalni

postav Zavičajne zbirke, Spomen soba Domovinskog rata i ostala

društveno-kulturna događanja).


aktivnosti:

Pripremiti potrebnu projektno-tehničku dokumentaciju za projekt

„Rekonstrukcija i opremanje Narodne knjižnice i čitaonice u

Majuru“,

Pripremiti potrebnu projektno-tehničku dokumentaciju za projekt

„Rekonstrukcija i opremanje Kulturnog centra Majur“,

Pripremiti projektnu prijavu za financiranje navedenih projekata

bespovratnim sredstvima EU fondova,

Ishodovati bespovratna sredstva iz EU fondova,

Rekonstruirati i opremiti Narodnu knjižnicu i čitaonicu u Majuru,

Rekonstruirati i opremiti Kulturni centar Majur.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi.

NOSITELJI

- Općina Majur.

PARTNERI

- LAG „Una“,

- Udruge.

KORISNICI

- Stanovništvo,

- Udruge.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Pripremljena je potrebna projektno-tehnička dokumentacija,

Projekt je spreman za kandidiranje za bespovratna sredstva iz EU

fondova,

Narodna knjižnica i čitaonica u Majuru je rekonstruirana i

opremljena,

Kulturni centar Majur je rekonstruiran i opremljen,

Godišnji broj događanja u društveno-kulturnim objektima,

Broj korisnika društveno-kulturnih objekata godišnje.

Mjera 2.2.2. Poboljšanje postojeće i izgradnja nove sportsko-rekreacijske infrastrukture

OPIS I SVRHA

MJERE

Osim redovitog održavanja postojeće sportsko-rekreacijske infrastrukture za

unaprjeđenje iste na području općine Majur potrebna je izgradnja dodatnih

sportsko-rekreacijskih sadržaja.

Trenutno je u fazi izrada idejnog projekta za projekt Izgradnja sportsko-

rekreacijskog centra Majur. Gradnja Centra planira se uz postojeće

nogometno igralište. Izgradnjom ovog Centra značajno će se poboljšati

154

sportsko-rekreacijska ponuda lokalnom stanovništvu ali će pridonijeti i

razvoju turizma u budućem razdoblju. Trim staze koje u navedene mjeri

izgradnje turističke infrastrukture potrebne su i lokalnom stanovništvu. Za

najmlađe potrebno je poboljšanje postojećih i izgradnja novih dječjih

igrališta/igraonica.

Za provedbu mjere u narednom razdoblju potrebno je provesti sljedeće

aktivnosti:

Izgraditi i opremiti Sportsko-rekreacijski centar Majur,

Izgraditi tematizirane trim staze,

Poboljšati stanje postojećih i izgraditi nova dječja

igrališta/igraonice.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi.

NOSITELJI

- Općina Majur.

PARTNERI

- Općina Majur,

- LAG „Una“,

- Sportske udruge i klubovi,

- Udruge mladih.

KORISNICI

- Stanovništvo,

- Sportske udruge i klubovi.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Sportsko-rekreacijski centar Majur izgrađen je i stavljen u funkciju,

Broj i vrsta izgrađenih trim staza,

Broj i vrsta novih dječjih igrališta/igraonica.

Mjera 2.2.3. Izgradnja i opremanje dnevnog centra za osobe starije životne dobi

OPIS I SVRHA

MJERE

Na području općine Majur, ali i cijelog ovog područja Banovine nedostaje

sadržaja koji pružaju socio-zdravstvenu skrb i zaštitu starijim osobama.

Zbog niza društvenih i socioloških promjena koje karakteriziraju trend

starenja stanovništva i promjene u funkciji obitelji, sve je izraženija potreba

za kapacitetima koji pružaju usluge socio-zdravstvene zaštite. Na području

općine Majur nema socio-ekonomske opravdanosti za izgradnjom doma

umirovljenika. Ono čime je moguće poboljšati socio-zdravstvenu skrb i

zaštitu je izgradnja i opremanje Dnevnog centra za osobe starije životne

dobi. Prostori Dnevnog centra omogućuju dnevno druženje i uključivanje

starijih osoba u razne društvene aktivnosti, što utječe na njihovu kvalitetu

života.


aktivnosti:

Prilagoditi i opremiti postojeći, ili izgraditi i opremiti novi prostor u

kojem djeluje Dnevni centar za osobe starije životne dobi.

155

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi.

NOSITELJI

- Općina Majur.

PARTNERI

- Općina Majur,

- LAG „Una“,

- Udruge.

KORISNICI

- Stanovništvo,

- Udruge.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Dnevni centar za osobe starije životne dobi je u funkciji,

Prosječni broj korisnika Dnevnog centra za osobe starije životne

dobi.

STRATEŠKI CILJ 2


GRAĐANA

Prioritet 2.3. Zaštita okoliša i održivo upravljanje prostorom

Mjera 2.3.1. Unaprjeđenje sustava zaštite okoliša i praćenja stanja u okolišu

OPIS I SVRHA

MJERE

Općina Majur provodi redovite programe zaštite okoliša koje je u narednom

razdoblju potrebno poboljšati, i uz stalnu suradnju sa mjerodavnim

institucijama i ustanovama uspostaviti trajni sustav praćenja vanjskih

utjecaja na okoliš (tlo, zrak, vodu, šume). Posebnu pozornost valja obratiti

na negativne aspekte nelegalne i/ili neodgovorne eksploatacije šumskih

resursa. Zaštita je moguća kroz unaprjeđenje programa i sustava zaštite

okoliša i praćenja stanja u okolišu. Pri unaprjeđenju programa i sustava

zaštite okoliša moraju se poštivati zakonski propisi. Također se preporučuje

korištenje novih tehnologija (npr. stalni video nadzor kritičnih točaka). Uz

navedeno potrebno je uključiti lokalno stanovništvo u akcije koje su

usmjerene na zaštitu i očuvanje okoliša.


aktivnosti:

Vršiti redovita ispitivanja kakvoće pitke vode,

Vršiti redovita ispitivanja kakvoće zraka,

Pratiti pritiske na tlo do kojih dolazi uslijed povećanja gospodarskih

156

i poljoprivrednih aktivnosti,

Uključiti se u regionalne programe zaštite okoliša i unaprjeđenja

sustava praćenja stanja u okolišu,

Uspostaviti sustav nadzora kritičnih točaka,

Organizacijom informativnih radionica i izradom promidžbenih

materijala informirati i educirati stanovništvo o važnosti očuvanja

okoliša,

Promocijom i organizacijom akcija uključiti udruge i građane u

projekte vezane za zaštitu okoliša (čišćenje i košnju zapuštenih

prostora, staza, šumskih putova i dr.).

IZVORI

FINANCIRANJA


- Sredstva resornih institucija i ustanova,


- EU fondovi.

NOSITELJI

- Općina Majur,

- ZZJZSMŽ,

- Sisačko-moslavačka županija

- LAG „Una“.

PARTNERI

- Resorne institucije i ustanove,


- Susjedne jedinice lokalne samouprave,

- LAG „Una“,

- Udruge,

- Građani.

KORISNICI

- Stanovništvo,

- Posjetitelji/turisti.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Visoka kakvoća tla, zraka i vode,

Uspostavljen nadzor kritičnih točaka,

Broj održanih informativnih radionica,

Broj podijeljenih promidžbenih sadržaja,

Broj provedenih projekata i akcija,

Broj sudionika u provedenim projektima i akcijama.

Mjera 2.3.2. Održivo gospodarenje otpadom

OPIS I SVRHA

MJERE

Zbrinjavanje komunalnog otpada, kao i ostale komunalne djelatnosti na

području općine obavlja komunalno trgovačko društvo Komunalac d.o.o. iz

Petrinje. Za unaprjeđenje sustava gospodarenjem otpadom potrebno je

povećanje broja i kapaciteta zelenih otoka i uvođenje novih tehnologija.

Osim gospodarenja komunalnim otpadom sve je izraženiji problem

gospodarenja građevinskim otpadom koji je jedan od najčešćih uzroka

stvaranja divljih odlagališta u prirodi. Osnova održivog gospodarenja

otpadom je bolja suradnja sa lokalnim komunalnim društvom i Sisačko-

moslavačkom županijom.


aktivnosti:

Daljnje razvijanje postojećeg sustava odvojenog prikupljanja otpada

157

sukladno odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom

(NN 94/13) odnosno Uredbe o komunalnom otpadu,

Kontinuirano unaprjeđivati gospodarenje komunalnim i drugim

otpadom na području općine kroz suradnju s lokalnim komunalnim

društvom i Sisačko-moslavačkom županijom,

Kontinuirano provoditi edukacijske mjere.

IZVORI

FINANCIRANJA

- Komunalno trgovačko društvo Komunalac d.o.o.,


- Općina Majur,

- Sredstva resornih institucija i ustanova

- EU fondovi.

NOSITELJI



- Općina Majur.

PARTNERI



- Općina Majur,

- Resorne institucije i ustanove.

KORISNICI

- Općina Majur,

- Građani,

- Poduzetnici.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Efikasno se gospodari komunalnim i ostalim otpadom (godišnje

količine razvrstanog otpada),

Broj divljih odlagališta.

Mjera 2.3.3. Unaprjeđenje sustava zaštite i spašavanja

OPIS I SVRHA

MJERE

Unaprjeđenje sustava zaštite i spašavanja ima višeznačnu društvenu

funkciju. Izravno doprinosi povećanju sigurnosti stanovništva i njihove

imovine, te zaštiti okoliša. Planovi zaštite i intervencije, i opremljenost

nadležnih službi omogućuje pravodobnu reakciju u slučaju požara,

elementarnih nepogoda i eko-incidenata. Na području općine Majur u svrhu

zaštite i spašavanja ljudi i imovine djeluje DVD Majur. U radu DVD-a kao

najveći problem ističe se nedostatak adekvatnih prostora, potrebne opreme i

raspoloživost novih tehnologija zaštite i spašavanja.


aktivnosti:

Unaprijediti postojeće planove zaštite i intervencija,

Rekonstruirati i opremiti zgradu DVD-a Majur,

Opremiti DVD Majur potrebnom opremom i novim tehnologijama

u funkciji poboljšanja sustava zaštite i spašavanja,

Educirati i informirati javnost o postupanju kod situacija koje

ugrožavaju živote i imovinu građana.

158

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,


- Resorne institucije i ustanove.

NOSITELJI

- Općina Majur,

- DVD Majur.

PARTNERI

- DVD Majur

- Općina Majur,


- LAG „Una.

KORISNICI

- Građani,

- Poduzetnici,


POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Izrađeni planovi zaštite i spašavanja koji su u skladu s potrebama

svih društvenih čimbenika,

Stanje opremljenosti DVD-a Majur,

Broj protupožarnih intervencija,

Broj intervencija zaštite i spašavanja ljudi, imovine i životinja.

Mjera 2.3.4. Učinkovito upravljanje općinskom imovinom, javnim površinama i pravodobno

prostorno planiranje

OPIS I SVRHA

MJERE

Za cjelovito uređenje i održivo korištenje prostora, te upravljanje općinskom

imovinom potrebno je unaprijediti sređivanje imovinsko-pravnih odnosa,

pravodobno vršiti potrebne izmjene i dopune prostorno planske

dokumentacije i pomoći kod unaprjeđenja administrativnih procedura,

izdavanja suglasnosti i dozvola.


aktivnosti:

Sukladno viziji razvoja i strateškim ciljevima planirati korištenje

prostora,

Pravodobno rješavati imovinsko-pravne odnose koji onemogućuju

stavljanje u funkciju općinske imovine, te provedbu društvenih i

gospodarskih projekata,

Nastaviti sa aktivnostima uređenja javnih površina, urediti sada

neuređene javne površine, te po mogućnosti tematizirati s posebnom

namjenom (kulturnom, društvenom),

Pripremati dokumentaciju za strateške razvojne projekte,

Poboljšati komunikaciju sa institucijama na županijskoj i

regionalnoj razini s ciljem smanjenja potrebnog vremena za

izdavanje suglasnosti i dozvola,

Aktivno doprinositi procesu usklađivanja zemljišnih knjiga i

katastra,

Uvoditi nove tehnologije i tehnička rješenja,

Edukacijom jačati administrativne kapacitete,

Poboljšati komunikaciju s građanima s ciljem aktivnog sudjelovanja

u prostornom planiranju i održivoj valorizaciji prostora.

159

IZVORI

FINANCIRANJA



- EU fondovi,

- Sredstva resornih institucija i ustanova.

NOSITELJI

- Općina Majur.

PARTNERI


- Mjerodavne institucije i ustanove,

- LAG „Una“.

KORISNICI

- Građani,

- Poduzetnici,

- Općina Majur,

- Institucije i ustanove,

- Poduzetnici,

- Novi investitori.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj pripremljenih strateških projekata,

Broj riješenih administrativnih predmeta,

Broj riješenih imovinsko-pravnih predmeta,

Površina uređenih javnih površina,

Povećanje općinske/državne imovine koja je stavljena u funkciju,

Razina usklađenosti zemljišnih knjiga i katastra (broj upisanih

čestica),

Implementirane nove tehnologije i informacijski sustavi,

Broj održanih edukacija zaposlenika Općine,

Broj polaznika edukacije,

Posjećenost održanih javnih rasprava.

Mjera 2.3.5. Povećanje energetske učinkovitosti u kućanstvima, javnim objektima,

gospodarskim objektima i javnoj rasvjeti

OPIS I SVRHA

MJERE

Svrha podizanja energetske učinkovitosti u privatnim i javnim objektima na

području općine Majur je učinkovito korištenje energije i energenata. Uz

obnovu pročelja i ugradnju tehnologija koje smanjuju gubitke i/ili troše

manje energije potrebno je educirati stanovništvo o važnosti i benefitima

povećanja energetske učinkovitosti.


aktivnosti:

Poticati korištenje programa sufinanciranja energetske obnove

stambenih i gospodarskim objekata,

Razvijati i provoditi programe energetske obnove objekata u

vlasništvu Općine,

Povećati udio energetski učinkovite javne rasvjete na području

općine Majur,

Organizirati informativne radionice za građane i poduzetnike o

važnosti i benefitima povećanja energetske učinkovitosti.

160

IZVORI

FINANCIRANJA

- MZOIP,

- FZOEU,

- EU fondovi,

- Financijske institucije,

- Građani,

- Poduzetnici,

- Proračun Općine.

NOSITELJI

- Vlasnici objekata,

- Općina Majur

PARTNERI

- MZOIP,

- FZOEU,


- Općina Majur,

- LAG „Una.

KORISNICI

- Građani,

- Poduzetnici,

- Općina Majur.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj objekata kojima je povećana energetska učinkovitost,

Udio energetski učinkovite javne rasvjete na području općine Majur,

Broj organiziranih informativnih radionica,

Broj sudionika informativnih radionica..

Mjera 2.3.6. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije

OPIS I SVRHA

MJERE

Na području općine Majur korištenje obnovljivih izvora energije je

zanemarivo. Stoga je u suradnji s mjerodavnim institucijama i ustanovama

potrebno poticati građane i poduzetnike za korištenje obnovljivih izvora

energije; prije svega sunčeve energije i biomase.


aktivnosti:

Razvijati i provoditi programe korištenja obnovljivih izvora energije

u društvenim objektima i za potrebe Općine Majur,

Poticati korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima i

lokalnom gospodarstvu,

Organizirati informativne radionice za građane i poduzetnike o

važnosti i benefitima korištenja obnovljivih izvora energije.

IZVORI

FINANCIRANJA

- MZOIP,

- FZOEU,

- EU fondovi,

- Financijske institucije,

- Građani,

- Poduzetnici,

- Proračun Općine.

161

NOSITELJI

- Vlasnici i/ili upravitelji objekata,

- Općina Majur.

PARTNERI

- MZOIP,

- FZOEU,


- Općina Majur,

- LAG „Una“.

KORISNICI

- Građani,

- Poduzetnici,

- Općina Majur.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj korisnika obnovljivih izvora energije

Broj organiziranih informativnih radionica

Broj sudionika informativnih radionica

STRATEŠKI CILJ 2


GRAĐANA

Prioritet 2.4. Poboljšanje poticajnih i društvenih programa

Mjera 2.4.1. Provođenje i poboljšanje postojećih programa socijalne zaštite

OPIS I SVRHA

MJERE

Općina Majur kontinuirano provodi programe socijalne zaštite. Obzirom na

dobnu strukturu stanovništva i ekonomsko stanje domaćinstava u narednom

razdoblju potrebno ih je unaprijediti, a sukladno proračunskim

mogućnostima i potencijalom korištenja bespovratnih sredstava iz EU

fondova.


aktivnosti:

Nastaviti s provedbom i unaprjeđenjem postojećih programa

socijalne zaštite,

Poboljšati program pomoći invalidima i obiteljima s djecom s

poteškoćama u razvoju,

Poboljšati programe prevencije ovisnosti,

U suradnji sa ustanovama, institucijama i udrugama uključiti se u

socijalne projekte koji će se financirati iz EU fondova.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,

- Resorna ministarstva i institucije.

NOSITELJI

- Općina Majur.

162

PARTNERI

- Centar socijalne skrbi,

- Centri za mlade,

- Odgojno-obrazovne ustanove,

- Udruge,

- LAG „Una.

KORISNICI

- Osobe starije životne dobi,

- Samci,

- Bolesni,

- Invalidi,

- Siromašni,

- Obitelji s djecom s poteškoćama u razvoju,

- Ostale ugrožene društvene skupine.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Ukupan broj provedenih socijalnih programa

Broj novih socijalnih programa

Broj zajedničkih socijalnih projekata

Broj korisnika provedenih socijalnih programa

Mjera 2.4.2. Jačanje udruga mladih i poticanje mladih na aktivno sudjelovanje u društvenom

životu Majura

OPIS I SVRHA

MJERE

Osim nedostatne potrebne društvene infrastrukture za mlade, izražen

problem je i nezainteresiranost mladih za društvena zbivanja. Mlade su

pokretačka snaga svakog društva i potrebno ih je poticati na društveni

aktivizam, na aktivno sudjelovanje u razvoju lokalne demokracije, na

volonterstvo, na odgovorno ponašanje prema lokalnoj zajednici i dr. Stoga je

nužno jačati suradnju s mladima, poticati ih na uključivanje u udruge

mladih, organizirati tematska savjetovanja, podržavati njihove aktivnosti i

sve ono što će doprinijeti njihovom aktivnom sudjelovanju u razvoju općine

Majur.


aktivnosti:

U suradnji s mladima izraditi program potreba mladih na području

općine Majur,

Aktivno (financijski, tehnički i administrativno) podržavati projekte

mladih,

Poticati mlade i njihove udruge na suradnju sa ostalim udrugama.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,


- Sredstva resornih ministarstava i institucija.

NOSITELJI

- Općina Majur,

- LAG „Una“,

- Udruge mladih.

PARTNERI

- Udruge mladih,

- LAG „Una“,

- Ostale udruge,


- Općina Majur.

163

KORISNICI

- Mladi,

- Udruge mladih.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj udruga mladih,

Broj mladih koji su uključeni u udruge,

Broj provedenih projekata.

Mjera 2.4.3. Poticanje pozitivnih demografskih trendova

OPIS I SVRHA

MJERE

Općina Majur kontinuirano bilježi negativne demografske trendove i trajnu

depopulaciju prostora. Razlozi su brojni i detaljno su elaborirani u analizi

stanja. U iščekivanju nacionalnih programa demografske obnove Hrvatske,

Općina Majur može već sad pristupiti unaprjeđenju postojećih aktivnosti i

izradi novog poticajnog demografskog programa. Isti bi trebao biti usmjeren

ne samo na sadašnje stanovnike i obitelji u Majuru nego i na doseljenje

mladih obitelji iz drugih krajeva. Vlastiti program uz kombinaciju korištenja

mogućnosti budućih nacionalnih poticajnih programa, te provedbu ostalih

mjera predmetne Strategije, osigurat će dugoročno održive pozitivne

demografske rezultate.


aktivnosti:

Sukladno proračunskim mogućnostima i nacionalnim programima

demografske obnove poboljšati postojeće poticajne demografske

mjere,

Izraditi program pomoći stambenog zbrinjavanja mladih obitelji,

Aktivno (financijski, tehnički i administrativno) podržavati projekte

mladih,

Kontinuirano provoditi diseminaciju informacija široj javnosti o

poticajnim demografskim programima općine Majur.

IZVORI

FINANCIRANJA


- Sredstva resornih ministarstava i institucija

- EU fondovi.

NOSITELJI

- Općina Majur,

- Resorna ministarstava i institucije.

PARTNERI

- Resorna ministarstava i institucije,

- Općina Majur,

- LAG „Una“.

KORISNICI

- Građani Majura,

- Mlade obitelji iz drugih krajeva.

164

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj raspoloživih poticajnih demografskih mjera,

Broj korisnika poticajnih demografskih mjera,

Broj stanovnika,

Udio mladog stanovništva u ukupnoj populaciji.

STRATEŠKI CILJ 2


GRAĐANA

Prioritet 2.5. Jačanje društvene i socijalne kohezije

Mjera 2.5.1. Poticanje humanitarnog i volonterskog djelovanja

OPIS I SVRHA

MJERE

Na području općine Majur volontiranje i humanitarni rad zastupljeni su kroz

rad Caritasa i Crvenog križa, te empatije i altruizma pojedinaca. Socijalne i

društvene potrebe su sve veće pa je za čvrstu društvenu i socijalnu koheziju

nužno unaprijediti komunikaciju sa građanima, te postojećim i novim

udrugama kako bi se na vrijeme prepoznali novi socijalni i društveni

problemi, a s ciljem njihovog pravodobnog rješavanja. U rješavanje

identificiranih problema potrebno je uključiti sve one koji žele

volontiranjem i humanitarnim radom doprinijeti razvoju svog kraja.


aktivnosti:

Pružati stalnu financijsku, administrativnu i tehničku podršku radu

humanitarnih udruga i volontera,

Podržavati i sudjelovati u tematskim projektima koji će se

financirati iz EU fondova,

Kontinuirano promicati društvenu važnost volontiranja i

humanitarnog djelovanja.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,

- Poduzetnici,

- Ostali donatori.

NOSITELJI

- Općina Majur,

- Udruge,

- LAG „Una“.

PARTNERI

- Općina Majur,



- Udruge ,

- LAG „Una“.

KORISNICI

- Ugrožene društvene skupine,

- Stanovništvo,

- Životinje.

165

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj novih volonterskih i/ili humanitarnih udruga,

Broj novih volontera i humanitarnih radnika,

Broj provedenih društvenih i socijalnih projekata,

Broj korisnika provedenih projekata,

Mjera 2.5.2. Društvena integracija

OPIS I SVRHA

MJERE

Uz siromaštvo i socijalnu isključenost na području općine Majur prisutna je

i društvena dezintegriranost (posebno po nacionalnoj osnovi). Materijalne

posljedice teških ratnih stradanja na području općine Majur sve su manje

vidljive, za razliku od dezintegriranosti Hrvata i Srba kad su u pitanju

međusobni odnosi. Svi oni koji žive i rade na području općine Majur čine

lokalnu zajednicu, bez obzira na etničke, nacionalne, vjerske ili neke druge

različitosti. I samo uzajamnim poštovanjem i uvažavanjem moguće je raditi

na ostvarenju ciljeva od interesa zajednice. A interes svih onih koji žive na

ovom području je visoka razina kvalitete života, veći broj radnih mjesta,

zaustavljanje trenda trajnog iseljavanja mladih, mir, poštovanje i međusobno

uvažavanje.

Kako bi se u narednom razdoblju postigla društvena integracija isključenih

građana po bilo kojoj osnovi, potreban je sveobuhvatan pristup koji

kombinira ekonomske i socijalne mjere predmetne Strategije i provedba

sljedećih aktivnosti:

Poboljšati suradnju Općine sa nadležnim institucijama i

ustanovama, s ciljem jačanja društvene integracije svih isključenih

društvenih skupina,

Poticati međusobnu suradnju između etničkih skupina i razvoj

zajedničkih projekata,

Pružiti potrebnu financijsku, administrativnu i tehničku pomoć

predstavnicima društveno i/ili socijalno dezintegriranih skupina u

pripremi projekata koji će se financirati iz EU fondova.

Kontinuirano poticati toleranciju, poštovanje i međusobno

uvažavanje svakog pojedinca, bez obzira na predmet različitosti.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,


- Sredstva resornih institucija i ustanova.

NOSITELJI

- Općina Majur,


- LAG „Una“,

- Udruge.

PARTNERI

- Udruge,

- LAG „Una“,


- Općina Majur.

KORISNICI

- Dezintegrirane društvene skupine i/ili pojedinci,

- Udruge.

166

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj provedenih programa i projekata u funkciji društvene i

socijalne kohezije,

Broj korisnika provedenih programa.

167

STRATEŠKI CILJ 3

ZAŠTITA, ODRŽIVA VALORIZACIJA I JAČANJE PREPOZNATLJIVOSTI OKOLIŠA I

ODRŽIVO UPRAVLJANJE PROSTOROM

Prioritet 3.1. Zaštita i valorizacija prirodne i kulturne baštine

Mjera 3.1.1. Zaštita i održivo upravljanje prirodnom baštinom

OPIS I SVRHA

MJERE

Prirodna baština je čimbenik razvoja koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš

s pripadajućom florom i faunom. Zahvaljujući očuvanosti okoliša i

raznolikosti flore i faune, te prekrasnih i jedinstvenih krajobraza baština

predstavlja vrijedan razvojni resurs. U narednom razdoblju prioritet je

očuvati slikovite krajobraze i raznolikost flore i faune, a koristiti ih za

društveni i gospodarski razvoj po načelima održivog razvoja, uz primjenu

svih mjera zaštite okoliša. Zaštita je moguća kroz unaprjeđenje programa i

sustava zaštite prirodne baštine, te održivog korištenja i upravljanja

prirodnih resursa. Pri unaprjeđenju programa i sustava zaštite moraju se

poštivati zakonski propisi.


aktivnosti:

Unaprijediti postojeće i razvijati nove, učinkovitije programe zaštite

okoliša i biološke raznolikosti,

Izvršiti novu inventarizaciju flore i faune na području općine Majur,

Uspostaviti instrumente monitoringa flore i faune,

Pojačati suradnju sa susjednim jedinicama lokalne samouprave,

Sisačko-moslavačkom županijom, Hrvatskim šumama i drugim

mjerodavnim institucijama i ustanovama s ciljem očuvanja prirodne

baštine.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,



- Sredstva resornih ministarstava, institucija i ustanova.

NOSITELJI

- Općina Majur,


- Mjerodavne institucije i ustanove.

PARTNERI

- Općina Majur,





- LAG „Una“.

KORISNICI

- Stanovništvo,

- Posjetitelji/turisti,

- Udruge.

POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Broj provedenih programa i projekata usmjerenih zaštiti prirodne

baštine,

Nova inventarizacija flore i faune je završena,

Uspostavljen je monitoring flore i faune na području općine Majur,

168

Redovita godišnja izvješća o stanju u okolišu.

Mjera 3.1.2. Zaštita i održivo upravljanje kulturnom baštinom

OPIS I SVRHA

MJERE

Posljedice razaranja u Domovinskom ratu i nedostatak proračunskih

sredstava doprinijeli su lošem stanju preostale materijalne kulturne baštine

na području općine Majur. U suradnji sa mjerodavnim institucijama i

ustanovama u narednom razdoblju potrebno je spriječiti daljnju devastaciju i

propadanje preostale materijalne kulturne baštine. U mjeri u kojoj je to

moguće, preporučuje se obnova i valorizacija materijalne kulturne baštine, a

jedna od alternativa je korištenje bespovratnih sredstava iz EU fondova.

Nematerijalna kulturna baština očuvana je kroz rad udruga čija je misija

očuvanje lokalne tradicije i običaja. U narednom razdoblju potrebno je

unaprijediti rad ovih udruga i započeti sa valorizacijom nematerijalne

kulturne baštine, što će biti neizostavni dio stvaranja i brendiranja turističke

destinacije.


aktivnosti:

Unaprijediti postojeće programe zaštite i redovitog održavanja

materijalne kulturne baštine,

Izraditi program održive društvene i ekonomske valorizacije

materijalne kulturne baštine,

Kreirati projekte koje je moguće financirati iz EU fondova, a koji

doprinose održivoj valorizaciji materijalne i nematerijalne kulturne

baštine (npr. projekt Park vodenica Majur),

Pružiti potrebnu financijsku, administrativnu i tehničku pomoć

udruga čija je misija očuvanje nematerijalne kulturne baštine,

U suradnji sa udrugama i turističkom zajednicom pokrenuti

aktivnosti valorizacije nematerijalne kulturne baštine,

Unaprijediti suradnju Općine s mjerodavnim institucijama i

ustanovama.

IZVORI

FINANCIRANJA


- EU fondovi,

- Sredstva mjerodavnih institucija i ustanova.

NOSITELJI

- Općina Majur,

- Udruge,


- LAG „Una“.

PARTNERI

- Općina Majur,

- Udruge,


- LAG „Una“,



- Mjerodavne institucije i ustanove.

169

KORISNICI

- Stanovništvo,

- Udruge,


POKAZATELJI

USPJEŠNOSTI

Izrađen program zaštite i valorizacije raspoložive kulturne

materijalne baštine,

Broj novih projekata zaštite i valorizacije materijalne i nematerijalne

kulturne baštine,

Broj provedenih projekata zaštite i valorizacije materijalne i

nematerijalne kulturne baštine,

Broj udruga koje se bave očuvanjem kulturne baštine,

Stanje prirodne i kulturne baštine pokazuje značajan napredak u

odnosu na stanje u definiranoj referentnoj godini.

170

11. PLAN IMPLEMENTACIJE I EVALUACIJE STRATEGIJE

11.1. UVOD

Provedba strategije razvoja kompleksan je i zahtjevan proces. Za njegovo provođenje

potrebno je imenovati provedbeno tijelo unutar lokalne javne uprave, definirati mehanizme

provedbe, izraditi financijski plan financiranja predviđenih aktivnosti, definirati postupke

praćenja i evaluacije programa i projekata, te osigurati redovito informiranje javnosti.

Najvažniju ulogu u provedbi Strategije imaju načelnik/načelnica i Radni tim za provedbu

Strategije razvoja, a njegovu osnovu čine ključni članovi Radnog tima koji je sudjelovao u

izradi predmetne Strategije.

Uspješnost provedbe Strategije razvoja zbog ovisnosti ostvarenja brojnih razvojnih projekata

o suradnji sa regionalnom i državnom upravom, ustanovama i institucijama, privatnim

inicijativama, aktivnostima poduzetnika, uključenosti udruga civilnog društva i

zainteresiranosti građana, ne ovisi samo o radu lokalne javne uprave ili predanosti Radnog

tima. Zato je važno da se u provedbu Strategije (prema društvenoj ulozi pojedinca i/ili udruge)

uključe svi društveni dionici.

Kako je Strategija razvoja ipak strateški plan cjelovitog gospodarskog i društvenog razvitka

grada ili općine, često kod provedbe predviđenih mjera koje su u funkciji ostvarenja strateških

prioriteta i ciljeva, dolazi do gubitka dragocjenog vremena i resursa u definiranju konkretnih

provedbenih aktivnosti i raspodjela uloga u pripremi i provedbi razvojnih projekata i

programa. Zato je potrebno pristupiti izradi Akcijskog plana provedbe Strategije razvoja,

dokumenta operativnog karaktera. Akcijski plan sadrži jasno rangirane projekte i programe po

kriterijima prihvatljivosti, izvedivosti i spremnosti za provedbu, podjelu odgovornosti i

aktivnosti, financijski plan i vremensku dimenziju pojedinih aktivnosti.

Izradom Akcijskog plana provedbe Strategije razvoja osigurava se efikasna operacionalizacija

razvojnih projekata i programa, što doprinosi uspješnosti ostvarenja vizije razvoja.

171

11.2. INSTITUCIONALNI OKVIR

Premda je najveći broj razvojnih projekata i programa u domeni lokalne javne uprave za

ostvarenje vizije razvoja potrebno je uključenje svih društvenih dionika.

Općina Majur

Ključnu ulogu u provedbi Strategije razvoja ima Općina Majur. Općinsko vijeće Općine

Majur kao predstavničko tijelo usvaja Strategiju, a redovito temeljem izvješća prati njenu

provedbu i po potrebi predlaže izmjene ili dopune. Za provedbu Strategije razvoja obično su

potrebne izmjene i dopune prostornih dokumenata i/ili alokacije proračunskih sredstava koje

usvaja Općinsko vijeće. Uloga načelnika/načelnice je u imenovanju članova Radnog tima

koji je zadužen za provedbu Strategije, donošenju potrebnih odluka, redovnom praćenju

ostvarenja razvojnih mjera i izvještavanju Općinskog vijeća o provedbi projekata i programa.

Radni tim

Radni tim sastavljen je od zaposlenika lokalne javne uprave, predstavnika udruga i

poduzetnika. Njegova uloga u ovoj fazi je savjetodavna i operativna. Radni tim u okviru svog

djelokruga i nadležnosti odgovoran je za praćenje promjena u okolini, pripremu,

implementaciju, nadzor i evaluaciju projekata. Uz praćenje promjena u okolini i obavljanje

projektnih aktivnosti redovito se sastaje s načelnikom/načelnicom te ga/ju izvještava o stanju

ili rezultatima provedbe projekata.

Javni sektor

Dionike javnog sektora čine predstavnici javnih ustanova, institucija i gospodarskih subjekata

koji su zaduženi za provedbu dijela razvojnih mjera ili se pojavljuju kao važni partneri u

pripremi i/ili provedbi razvojnih projekata. To su primjerice komunalna društva, odgojno-

obrazovne ustanove, županijske razvojne agencije, županijski upravni odjeli, županijski

zavodi, turističke zajednice, ministarstva, državne agencije, centri za socijalnu skrb, HZZ,

udruženja obrtnika i poduzetnika itd.

172

Udruge civilnog društva

Udruge civilnog društva osim što u svom djelokrugu pozitivno utječu na razvoj i unaprjeđenje

čimbenika kvalitete života, kulturnog, društvenog i gospodarskog razvoja, često posjeduju

znanja i vještine pripreme i provedbe projekata kojima osiguravaju prihode potrebne za njihov

rad. Osiguravanjem sredstava za rad udruge aktivno doprinose priljevu financijskih sredstava,

najčešće iz nacionalnih i EU fondova. Iskustva u dosadašnjem korištenju EU fondova

pokazuju da udruge civilnog društva imaju pozitivnu ulogu partnera u projektima i

programima koji se financirati iz EU fondova jer svojim projektnim aktivnostima povećavaju

vjerojatnost ostvarenja sufinanciranja i implementacije projekata.

Privatni sektor

Poduzetnici i obrtnici svojim aktivnostima stvaraju dodanu vrijednost i generiraju nova radna

mjesta. Uloga privatnog sektora je najzahtjevnija jer ovisi o mnogobrojnim čimbenicima na

koje nemaju utjecaja (poduzetničko okruženje, zakonske odredbe, dostupnost i cijena kapitala,

makroekonomska kretanja itd.). Zato je Strategijom predviđen niz poticajnih mjera koje će u

narednom razdoblju izravno doprinijeti povećanju konkurentnosti poduzetnika, obrtnika,

OPG-a (poduzetnička infrastruktura, poticajni programi, razvoj lokalnog tržišta rada,

učinkovitija lokalna javna uprava itd.) i boljoj komunikaciji s lokalnom javnom upravom.

11.3. RASPODJELA ODGOVORNOSTI ZA PROVEDBU

U tablici 15 prikazani su glavni dionici, uloga u provedbi i raspodjela odgovornosti.

Tablica 15: Dionici, uloge i odgovornosti

ORGANIZACIJA ULOGA ODGOVORNOST

Općinsko vijeće Donosi važne odluke

Usvaja Strategiju razvoja;

Usvaja važne odluke koje

doprinose ostvarenju

strateških ciljeva

Načelnik/načelnica

Nadzire provedbu

Provodi dio aktivnosti

Izvještava

Nadzire provedbu mjera,

ostvarenje prioriteta i

strateških ciljeva;

173

Pruža potrebnu potporu

nositeljima mjera

Provodi aktivnosti iz svog

djelokruga rada unutar

mjera u kojima je Općina

Majur nositelj ili ključan

partner;

Redovito izvještava

Općinsko vijeće o

uspješnosti provedbe

Strategije

Radni tim

Provodi aktivnosti

Nadzire provedbu

Evaluira provedbu

Izvještava

Provodi aktivnosti

provedbe mjere u

djelokrugu svog rada;

Nadzire provedbu

aktivnosti;

Vrednuje rezultate

provedbe projekata i

programa;

Izvještava

načelnika/načelnicu o

potrebama i stanju

provedbe aktivnosti unutar

mjera

Javni sektor Provodi aktivnosti

unutar mjera

Provodi aktivnosti iz svog

djelokruga rada unutra

mjera u kojima su nositelji

ili ključni partneri

projektnih aktivnosti

Udruge civilnog društva Provode aktivnosti

unutar mjera

Provode aktivnosti iz svog



aktivnosti

Privatni sektor Provodi aktivnosti

unutar mjera

Provode aktivnosti iz svog


174


ili ključni partneri

aktivnosti

Efektivnijoj raspodjeli uloga i odgovornosti unutar samih aktivnosti/projekata i programa

doprinijeti će izrada Akcijskog plana provedbe Strategije razvoja. Uz uloge i odgovornosti

Akcijskim planom definirati će se financijski plan i rokovi provedbe aktivnosti.

11.4. NADZOR I EVALUACIJA

Pošto se Strategija odnosi na višegodišnje razdoblje važno je osigurati postojanje stalnog

sustava nadzora i evaluacije. Osnovu izrade godišnjih izvješća o provedbi Strategije razvoja

čine rezultati nadzora i evaluacije. Za nadzor i evaluaciju potrebno je identificirati indikatore

ostvarenja mjera, prioriteta i ciljeva.

Uzimajući u obzir metodologiju izrade Strategije (koja je ipak prvenstveno namijenjena izradi

županijskih razvojnih strategija)36

i specifičnosti jedinica lokalne samouprave definirane su

sljedeće skupine indikatora:

stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva, prioriteta i mjera,

ostvarene rezultate i učinke na razvoj,

učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava.

Strategijom je definiran veliki broj različitih razvojnih projekata i programa pa je potrebno

izraditi bazu podataka koja će sadržavati sve relevantne informacije i podatke provedenih

aktivnosti. Upravljanje bazom podataka je u djelokrugu rada Radnog tima. Podaci i

informacije baze podataka zapravo su vrijednosti indikatora učinka pojedinih aktivnosti

unutar razrađenim mjera.

S obzirom da su mjere detaljno razrađene, najveći broj indikatora već je definiran. Na

Radnom timu ostaje da mjeri učinke provedbe aktivnosti/projekata i programa, a njihove

vrijednosti unosi u bazu podataka.

36

Sukladno Pravilniku o obveznom sadržaju, metodologiji izrade i načinu vrednovanja Županijskih razvojnih

strategija (NN 53/10)

175

Podaci i informacije iz baze podataka osnova su izrade izvještaja namijenjenih

načelniku/načelnici, Općinskom vijeću i javnosti.

176

12. ZAKLJUČAK

Strategija razvoja Općine Majur rezultat je rada i suradnje predstavnika javnog, privatnog i

civilnog sektora, te vanjskog konzultanta. Izrada dokumenta trajala je više mjeseci, a proces

izrade temeljio se na načelima transparentnosti, konsenzusa, jednakosti i partnerstva.

Strategija razvoja Općine Majur je razumljiv i jednostavan dokument (u mjeri u kojoj je to

moguće), praktično primjenjiv u postizanju željenog društveno-gospodarskog razvoja na

području općine Majur.

Analizom postojećeg stanja uspješno su identificirane razvojne potrebe, razvojna ograničenja

i razvojne mogućnosti općine Majur. Navedene spoznaje utjecale su na definiranje

optimalnog dugoročnog cilja - vizije razvoja, koja objedinjuje sve ono čime Majur raspolaže,

što namjerava koristiti i postići u budućnosti. U svrhu ispunjenja dugoročnog cilja definirani

su strateški ciljevi i prioriteti, te pripadajuće im mjere.

S aspekta društvenog razvoja cilj je postići visoku razinu kvalitete života, što se postiže

održivim upravljanjem prostora, izgradnjom moderne komunalne infrastrukture, izgradnjom

društvene infrastrukture, poticanjem razvoja i aktivnosti civilnog društva, inkluzijom

marginaliziranih društvenih skupina i dr.

Cilj poticanja gospodarskog razvoja sadržan je u jačanju poljoprivrede i drvoprerađivačke

industrije, razvoju turizma, ekonomskoj i društvenoj valorizaciji kulturne i prirodne baštine,

podizanju konkurentnosti investicijskog i poduzetničkog okruženja kroz ulaganja u

poduzetničku infrastrukturu, poticaje malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu, razvoju

ljudskih resursa koji je usklađen s potrebama gospodarstva i dr. Gospodarski razvoj mora biti

sukladan načelima održivog razvoja.

Projekti i aktivnosti prikazane kroz mjere oslanjaju se na različite izvore financiranja, a

prioritetno je riječ o bespovratnim sredstvima iz EU fondova.

Sadržajno i konceptualno, Strategija omogućuje Općini Majur optimalno proračunsko i

prostorno planiranje, a poduzetnicima, poljoprivrednicima, ustanovama, udrugama civilnog

društva i građanima, praktično korištenje kod pripreme projektnih prijava za projekte koje

namjeravaju financirati bespovratnim sredstvima iz lokalnog proračuna, županijskog

proračuna, nacionalnih i EU fondova.

177

Na kraju ostaje zajednički izazov Općine Majur i svih društvenih i gospodarskih dionika da

kroz pripremu i provedbu projekata, jačanje komunikacije i suradnje, sinergijski rade na

ostvarenju postavljene vizije razvoja i strateških ciljeva razvoja Općine Majur.

178

13. POPIS TABLICA, GRAFIKONA I SLIKA

Dijagram 1: Sustav strateškog planiranja................................................................................... 3

Slika 1: Prostorni položaj Sisačko-moslavačke županije .......................................................... 10

Slika 2: Administrativna podjela Sisačko-moslavačke županije ............................................... 12

Tablica 1: Stanovništvo po županijama RH .............................................................................. 19

Tablica 2: Kretanje broja stanovnika na području općine Majur od 1991. do 2011. godine ... 20

Grafikon 1: Kretanje broja stanovnika po naseljima na području općine Majur od 1991. do

2011. godine. ............................................................................................................................. 21

Grafikon 2: Struktura stanovništva općine Majur prema spolu ................................................ 21

Tablica 3: Struktura stanovništva općine Majur prema dobi .................................................... 22

Tablica 4: Struktura stanovništva općine Majur prema kontigentima stanovništva ................. 23

Tablica 5: Migracijsko kretanje na području Sisačko-moslavačke županije u razdoblju od 2012.

do 2014. godine ......................................................................................................................... 24

Grafikon 3: Struktura stanovništva prema narodnosti na području općine Majur ................... 25

Grafikon 4: Struktura kućanstava na području općine Majur po broju članova ...................... 26

Grafikon 5: Obrazovna struktura stanovništva općine Majur .................................................. 26

Grafikon 6: Usporedba obrazovne strukture stanovništva na lokalnoj, regionalnoj i

nacionalnoj razini ...................................................................................................................... 27

Grafikon 7: Kretanje i struktura zaposlenih prema osnovama osiguranja (stanje na dan

31.12.;2013.;2014;2015). .......................................................................................................... 29

Grafikon 8: Zaposleni u pravnim osobama na području općine Majur prema NKD-2007 za

razdoblje od 31.03.2013. do 31.03.2015. godine ...................................................................... 29

Grafikon 9: Prosječni udio zaposlenih po djelatnostima NKD-2007 (u pravnim osobama) .... 30

Grafikon 10: Kretanje broja nezaposlenih na području općine Majur po spolu tijekom

promatranog razdoblja .............................................................................................................. 31

Grafikon 11: Usporedne vrijednosti registrirane stope nezaposlenosti s nacionalnom i

županijskom razinom ................................................................................................................. 32

Grafikon 12: Broj i kretanje broja nezaposlenih s područja općine Majur prema razini

obrazovanja ............................................................................................................................... 33

Grafikon 13: Kretanje broja nezaposlenih na području općine Majur tijekom promatranog

razdoblja prema trajanju nezaposlenosti .................................................................................. 34

Grafikon 14: Prosječni udio nezaposlenih prema trajanju nezaposlenosti na području općine

Majur ......................................................................................................................................... 34

Grafikon 15: Kretanje broja dugotrajno nezaposlenih, usporedno s ukupnim brojem

nezaposlenih .............................................................................................................................. 35

Slika 3: Pedološka karta Sisačko-Moslavačke županije i općine Majur ................................... 36

179

Tablica 6: Površine općine Majur prema namjeni korištenja ................................................... 42

1. SWOT ANALIZA PRIRODNIH I LJUDSKIH RESURSA ...................................................... 45

Tablica 7: Cestovne prometnice na području općine Majur ..................................................... 47

Tablica 8: Broj vodovodnih priključaka i pokrivenost naselja vodovodnom mrežom na

području općine Majur .............................................................................................................. 50

Slika 4: Dostupnost širokopojasnom internetu preko nepokretne infrastrukture (brzine od 2

Mbit/s do 30 Mbit/s) .................................................................................................................. 53

Slika 5: Dostupnost širokopojasne mreže preko nepokretne i pokretne infrastrukture (brzine od

2 Mbit/s do 30 Mbit/s) ............................................................................................................... 53

Slika 6: Dostupnost širokopojasne mreže preko nepokretne i pokretne infrastrukture (brzine od

30 Mbit/s do 100 Mbit/s) ........................................................................................................... 54

2. SWOT ANALIZA INFRASTRUKTURE ................................................................................. 56

Tablica 9: Kretanje broja poduzetnika prema veličini, djelatnosti i broju zaposlenih od 2010.

do 2014. godine na području općine Majur .............................................................................. 58

Grafikon 16: Struktura korištenja raspoloživog poljoprivrednog zemljišta na području općine

Majur ......................................................................................................................................... 62

Tablica 10: Broj PG-a i broj životinja prema vrstama na području općine Majur (stanje na

31.12.2015.) ............................................................................................................................... 63

3. SWOT ANALIZA GOSPODARSTVA ..................................................................................... 69

4. SWOT ANALIZA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ................................................................. 76

Organigram 1: ........................................................................................................................... 80

Grafikon 16: Kretanje ukupnih prihoda i primitaka Općine Majur u promatranom razdoblju od

2010. do 2015. ........................................................................................................................... 81

Grafikon 17: Kretanje strukture prihoda i primitaka proračuna Općine Majur u promatranom

razdoblju od 2010. do 2015. godine .......................................................................................... 81

Grafikon 18: Vrijednosni i postotni udjeli poreza i prireza poreza na dohodak i ostalih poreza

Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine ........................................ 82

Grafikon 19: Kretanje prihoda od poreza i prireza poreza na dohodak Općine Majur u

promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine ................................................................... 83

Grafikon 20: Kretanje neporeznih prihoda Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010.

do 2015. godine ......................................................................................................................... 84

Grafikon 21: Kretanje prihoda Općine Majur po poziciji Pomoći iz inozemstva i od subjekata

unutar općeg proračuna tijekom promatranog razdoblja od 2010. do 2015. godine ............... 85

Grafikon 22: Kretanje udjela transfera u ukupnim proračunskim prihodima i primicima

Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010. do 2015. godine ........................................ 86

Grafikon 23: Kretanje rashoda i izdataka Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010. do

2015. godine .............................................................................................................................. 87

Grafikon 24: Struktura rashoda i izdataka Općine Majur tijekom promatranog razdoblja od

2010. do 2015. godine ............................................................................................................... 88

180

Grafikon 25: Struktura poslovnih rashoda Općine Majur tijekom promatranog razdoblja od

2010. do 2015. godine ............................................................................................................... 88

Grafikon 26: Kretanje subvencija, pomoći i donacija Općine Majur tijekom promatranog

razdoblja od 2010. do 2015. godine .......................................................................................... 89

Grafikon 27: Kretanje rashoda Općine Majur u promatranom razdoblju od 2010. do 2015.

godine prema funkcijskoj klasifikaciji ....................................................................................... 90

Grafikon 28: Ostvareni proračunski suficit/deficit Općine Majur u promatranom razdoblju od

2010. do 2015. godine. .............................................................................................................. 91

Tablica 11: Popis tematskih cjelina i izvora financiranja ...................................................... 101

Slika 7: Područje obuhvata LAG-a „Una“ ............................................................................. 113

Tablica 12: BDP per capita u eurima, u tekućim cijenama i uz tekući tečaj po NUTS

klasifikaciji .............................................................................................................................. 115

Tablica 13: Struktura BDV-a prema djelatnostima NKD-a 2007. za 2013. godinu na

nacionalnoj i regionalnoj razini .............................................................................................. 117

Grafikon 29: Kretanje registrirane nezaposlenosti u razdoblju od 2013. do 2015. godine na

nacionalnoj i županijskoj razini .............................................................................................. 118

Tablica 14: Ciljevi i prioriteti razvojnih strategija Općine Majur i Sisačko-moslavačke

županije ................................................................................................................................... 124

Tablica 15: Dionici, uloge i odgovornosti .............................................................................. 172

Documents

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE MAJUR 2016.-2020