Strategija razvoja općine Tkon

STRATEGIJA RAZVOJA

OPĆINE TKON

Split, studeni 2017.

Strategija razvoja općine Tkon 2017

2

SADRŽAJ

UVOD…………………………………………………………………………………………………………….4

ANALIZA STANJA .................................................................................................................. 5

1 OSNOVNE ZNAČAJKE PROSTORA I PRIRODNA OBILJEŽJA ...................................... 5

2 INFRASTRUKTURA I PRIRODNI RESURSI ................................................................ 8 2.1 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA .................................................................................................... 8

2.1.1 Odgoj i obrazovanje ................................................................................................................. 8 2.1.2 Zdravstvena infrastruktura ........................................................................................................ 9 2.1.3 Analiza stanovanja ................................................................................................................... 9

2.2 POSLOVNA (PODUZETNIČKA) INFRASTRUKTURA ......................................................................... 10 2.3 PROMETNA INFRASTRUKTURA ................................................................................................... 10

2.3.1 Cestovna infrastruktura .......................................................................................................... 10 2.3.2 Pomorska infrastruktura ......................................................................................................... 13 2.3.3 Ostala prometna infrastruktura ................................................................................................ 15 2.3.4 Analiza prometnih tokova........................................................................................................ 15 2.3.5 Vozni park i analiza sigurnosti cestovnog prometa ..................................................................... 19

2.4 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA ................................................................................................. 21 2.4.1 Sustav gospodarenja vodom ................................................................................................... 21

2.4.1.1 Vodoopskrbni sustav ...................................................................................................... 21 2.4.1.2 Odvodnja otpadnih voda ................................................................................................. 22 2.4.1.3 Analiza o utrošku vode ................................................................................................... 23

2.4.2 Plinska infrastruktura .............................................................................................................. 25 2.4.3 Javna komunalna infrastruktura............................................................................................... 25 2.4.1 Gospodarenje otpadom .......................................................................................................... 25 2.4.2 Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.................................................... 29 2.4.3 Program održavanja komunalne infrastrukture .......................................................................... 31

2.5 SUSTAV ELEKTROOPSKRBE ........................................................................................................ 33 2.6 TELEKOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA .................................................................................. 36

2.6.1 Infrastruktura širokopojasnog pristupa internetu ....................................................................... 37 2.7 PRIRODNI RESURSI I NATURA 2000............................................................................................ 40

2.7.1 Zaštićena područja ................................................................................................................. 40 2.7.2 Ekološki značajna područja ..................................................................................................... 41 2.7.3 Stanišni tipovi na kopnu .......................................................................................................... 42 2.7.4 Obala i morski bentos ............................................................................................................. 44 2.7.5 Mjere zaštite prirodne baštine ................................................................................................. 46

2.8 KULTURNI RESURSI ................................................................................................................... 49 2.8.1 Kulturna dobra ....................................................................................................................... 49 2.8.1 Kulturne manifestacije ............................................................................................................ 53

3 STANOVNIŠTVO ....................................................................................................... 55 3.1 KRETANJE UKUPNOG BROJA STANOVNIŠTVA PO POPISIMA .......................................................... 55 3.2 KRETANJE STANOVNIŠTVA PO KONTINGENTIMA ......................................................................... 56 3.3 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA................................................................................... 58 3.4 PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA ........................................................................................ 63

4 GOSPODARSTVO ..................................................................................................... 64 4.1 GOSPODARSKE DJELATNOSTI .................................................................................................... 64

4.1.1 Turizam ................................................................................................................................ 64 4.1.2 Ribarstvo, akvakultura i poljoprivreda ...................................................................................... 68

4.2 BROJ, STRUKTURA I DINAMIKA GOSPODARSKIH SUBJEKATA ....................................................... 69 4.3 ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST .............................................................................................. 73

5 DRUŠTVENE DJELATNOSTI ..................................................................................... 79 5.1 ODGOJ I OBRAZOVANJE ............................................................................................................. 79 5.2 KULTURA, UMJETNOST I SPORT ................................................................................................. 80

5.2.1 Program javnih potreba u kulturi, športu i religiji ....................................................................... 82 5.3 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB .................................................................................................. 85 5.4 DJELATNOSTI VATROGASNE ZAŠTITE ......................................................................................... 87

6 INSTITUCIONALNI I RAZVOJNI OKVIR .................................................................. 88


3

6.1 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I ADMINISTRATIVNI KAPACITETI OPĆINE...................................... 88 6.2 FINANCIJSKA I NEFINANCIJSKA IMOVINA ................................................................................... 89 6.3 FISKALNI KAPACITET ................................................................................................................. 89 6.4 OPĆINSKI PRORAČUN ................................................................................................................ 91 6.5 INDEKS RAZVIJENOSTI .............................................................................................................. 97 6.6 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA .................................................................................. 100 6.7 SURADNJA SA SUSJEDNIM JLS I ŽUPANIJOM I PREKOGRANIČNA SURADNJA ................................ 102

PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA ......................................................... 104

STRATEŠKI OKVIR ............................................................................................................... 117

VIZIJA ………………………………………………………………………………………………………..117

RAZVOJNI CILJEVI ................................................................................................................ 118

RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE............................................................................................. 123 Mjera 1. Unaprjeđenje cestovnog prometa i cestovne infrastrukture ........................................... 124 Mjera 2. Razvoj pomorskog prometa i pomorske infrastrukture ................................................... 125 Mjera 3. Izgradnja komunalne infrastrukture i održivo korištenje prirodnih resursa ................... 126 Mjera 4. Unaprjeđenje sustava elektroopskrbe .............................................................................. 126 Mjera 1. Unaprjeđenje infrastrukture predškolskog i osnovno-školskog odgoja i obrazovanja ... 128 Mjera 2. Razvoj usluga zdravstvene i socijalne skrbi te uključenje i sudjelovanje civilnog društva u razvoju lokalne zajednice ............................................................................................................. 129 Mjera 3. Održivi razvoj kulturnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja uz naglasak na očuvanje kulturne baštine i jačanje kapaciteta društvenih djelatnosti ......................................................... 129 Mjera 1. Osnaživanje gospodarske snage poslovnih subjekata kroz unaprjeđenje poduzetničkog okruženja.......................................................................................................................................... 132 Mjera 2. Razvoj turizma, poljoprivrede i ribarstva ......................................................................... 133 Mjera 1. Održiva aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti osposobljavaju (NEET) za tržište rada .................................................................. 135 Mjera 2. Poticanje zapošljavanja mladih i olakšavanje njihovog prijelaza iz obrazovnog sustava na tržište rada te poticanje školovanja u zanimanjima koja su nužna za aktiviranje komplementarnih prednosti općine Tkon........................................................................................ 136 Mjera 1. Ostvarivanje više razine transparentnosti i otvorenosti Općine ...................................... 138 Mjera 2. Analiza mogućnosti uvođenja neuvedenih poreznih oblika s krajnjim ciljem povećanja fiskalnog kapaciteta Općine ............................................................................................................ 139 Mjera 1. Poticanje suradnje sa susjednim, ali i drugim jedinicama lokalne samouprave i Županijom s ciljem realiziranja projekata od zajedničkog interesa. .............................................. 141

PROVEDBA I AKCIJSKI PLAN ................................................................................................. 142

ZAKLJUČAK ......................................................................................................................... 148

LITERATURA I IZVORI ...................................................................................................... 150


4

UVOD

Strategija razvoja općine Tkon može se smatrati ključnim dokumentom kojim će se odrediti smjer razvoja, kako gospodarskog tako i društvenog, općine, a sa krajnjim ciljem omogućavanja kvalitetnijeg

života i zadovoljstva svih stanovnika iste. Nakon postavljanja sama vizije razvoja općine, nužno je identificirati ciljeve i prioritete, u čijem prepoznavanju važnu ulogu imaju sami dionici u lokalnoj

sredini. Njihovim identificiranjem omogućit će se temelj za konkretne mjere i projekte, čijim će se

operacionaliziranjem omogućiti ostvarivanje istih te konačno same vizije i općeg razvoja općine Tkon. Sama strategija treba biti prikladno osmišljena te postavljena sukladno realnim čimbenicima odnosno

lokalnim specifičnostima i potrebama, jer samo takva ona u konačnici može biti osnova za prepoznavanje prilika, slabosti i mogućnosti cjelokupne lokalne jedinice. Strategija razvoja općine

Tkon treba biti rezultat, prije svega, samih dionika općine, jer jedino suradnjom općine sa gospodarskim subjektima, udrugama, mjesnim odborima, kao i samim stanovnicima, koji će svojim

konstruktivnim prijedlozima pripomoći kvaliteti izrade strategije, može se doprinijeti razvoju cijele

zajednice. Takvim aktiviranjem svih svojih kapaciteta, kao i suradnjom sa svojim partnerima, općina u konačnici može provesti mjere i projekte koji će poboljšati infrastrukturu, razviti gospodarstvo,

povećati zaposlenost, te demografski stabilizirati i razviti općinu.

Strategija razvoja općine, koja predstavlja planiranje razvoja na lokalnoj razini, treba biti usklađena sa

strategijama razvoja više razine, kako na nacionalnoj, tako i nadnacionalnoj, (županija, država, EU), te

sektorskim strategijama, jer je nužna koordiniranost razvoja na svim razinama administrativnog ustroja države, kao i usklađenost sa identificiranim ključnim gospodarskim granama i interesima

države odnosno županije. Tako je i ova strategija izrađena u skladu sa sljedećim strateškim dokumentima: „Prostorni plan uređenja Zadarske županije“, „Glavni plan razvoja turizma Zadarske

županije 2013.-2023.“, „Strategija razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije 2014.-2020.“, „Prostorni plan uređenja Općine Tkon“, kao i prateće izmjene i dopune, lokalni Urbanistički planovi

uređenja općine Tkon te „Lokalna razvojna strategija LAG Laura“. Kao i svaki strateški dokument, tako

i strategija razvoja općine Tkon, prati određene metodološke smjernice. Nakon prikupljanja podataka i izrade analize stanja organizira se radna skupina, na kojoj se nakon iznošenja mišljenja i stavova svih

dionika, identificiraju ključne prednosti i problemi same općine te izrađuje SWOT analiza. Zatim slijedi definiranje prioriteta po pojedinim sektorima, izrada vizije te razvojnih ciljeva općine. Konačno se

definiraju mjere i projekti/programi/aktivnosti čijim će se realiziranjem ostvariti strategija, a koji će se

redovito pratiti i kontrolirati, te po potrebi služiti za prilagodbu odnosno reviziju same strategije.

Treba još jednom naglasiti da izrada strategije nema cilj da kao takva postoji kao službeni dokument,

već da je to realno ostvarivi dokument prvenstveno usmjerene ka viziji razvoja općine, te koji će identificirati prioritete i ciljeve i definirati mjere i projekte kojima će se strategija provesti u djelo.


5

ANALIZA STANJA

1 OSNOVNE ZNAČAJKE PROSTORA I PRIRODNA OBILJEŽJA

Općina Tkon prostire se na površini od 14,3 km2, što obuhvaća tek 0,39% površine zadarske županije, a prema zadnjem popisu stanovništva (2011.) broji 763 stanovnika ili 0,45% stanovnika Županije.

Riječ je o maloj otočnoj općini sa razvedenom obalom, čistim morem i bogatim naslijeđem. U odnosu na prostornu strukturu zadarske županije, općina Tkon pripada prostorno-razvojnoj cjelini zadarsko-

biogradskih otoka. Raniji razvojni dokumenti (Prostorni plan uređenja, 2006.) ističu kako je riječ o

najosjetljivijem i najugroženijem području Županije: prostoru velikog prirodnog potencijala, s jedne, te gospodarskog i demografskog deficita, s druge strane.

Kao što prikazuju slike 1.1. (označeno crvenom tičkom) i 1.2. općina Tkon je smještena u južnom dijelu zadarske županije, preciznije, na jugoistočnom dijelu otoka Pašmana. Otok Pašman prostire se

na 63,34 km2, što iznosi 1,76% teritorija Županije i svrstava ga na dvanaesto mjesto po veličini u

Republici Hrvatskoj, dok je u Zadarskoj županiji treći po veličini, iza Paga i Dugog Otoka. Dužina obale je 65,3 km, a indeks razvedenosti iznosi 2,31. Od kopna ga dijeli 2,5 km udaljen Pašmanski kanal.

Danas su Pašman i Ugljan spojeni mostom „Ždrelac“ čime su ostvareni preduvjeti za gospodarski razvoj. Otok Pašman je povezan sa kopnom trajektnim linijama Tkon-Biograd i Preko-Zadar. Prostor

otoka administrativno je podijeljen na dvije općine: Pašman i Tkon. Općina Tkon administrativno je ustrojena 1997. godine. Obuhvaća naselje Tkon, zajedno sa trinaest otočića: Školjić, Gnalić, Žižanj,

Lanđinić, Orlić, Veli Ošljak, Mali Ošljak, Vela Kotula, Mala Kotula, Runjava Kotula, Gangarol, Košara i

Maslinjak.

Reljef Općine Tkon ima uobičajeni jadranski pravac pružanja: sjeverozapad-jugoistok. Prirodna cjelina

sastoji se od dviju prostorno-razvojnih zona: jugozapadne i sjeveroistočne. Jugozapadni dio je uglavnom prekriven vapnencem, a karakterizira ga krševitost i veća nadmorska visina. Obale su

najčešće strme i nepristupačne, a zanimljivost predstavljaju i pješčani klifovi, koji stvaraju atraktivan

pejzaž. Sjeveroistočni dio otoka karakterizira trošnija dolomitna podloga na kojoj su krški oblici znatno manje izraženi. Na tom dijelu obala je uglavnom manje strma i pristupačnija.

Slika 1. 1. Tkon na karti Zadarske županije

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Tkon

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tkon


6

Slika 1. 2. Geografska lokacija općine Tkon

Izvor: Plan gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. god.

Zanimljivo je da u posljednjem među-popisnom razdoblju (2001.-2011.) Općina Tkon, za razliku od

otoka Pašmana (i Republike Hrvatske), bilježi porast broja stanovnika sa 707 na 763 (tablica 1.1). Pozitivni trendovi vidljivi su i u broju stanova koji je značajno porastao u 2011. godini u odnosu na

2001. (tablica 1.2). Manji porast bilježi i broj domaćinstava koji je na području Općine Tkon porastao sa 228 u 2001. godini na 249 u 2011 (tablica 1.3). Međutim, udjeli Općine Tkon u Zadarskoj županiji

prema sva tri navedena pokazatelja su zanemarivi.

Tablica 1. 1. Kretanja broja stanovnika općine Tkon u odnosu na Zadarsku županiju

Područje Površina (km2)

Stanovnici 1991.

Stanovnici 2001.

Stanovnici 2011.

Općina Tkon 14,3 752 707 763

Otok Pašman 63,34 3.349 2.711 2.082

Zadarska županija 3.643 214.614 162.045 170.017

Republika Hrvatska 56.610 4.784.265 4.437.460 4.284.889

Općina Tkon u Županiji (%) 0,39 0,35 0,44 0,45

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Tkon, 2006., Popis stanovništva 2001., Popis stanovništva 2011.

Tablica 1. 2. Kretanja broja stanova općine Tkon u odnosu na Zadarsku županiju

Područje Stanovi 1991. Stanovi 2001. Stanovi 2011.

Općina Tkon / 565 906

Otok Pašman / 1.896 3.047

Zadarska županija / 91.932 134.247

Republika Hrvatska 1.575.644 1.877.126 2.246.910

Općina Tkon u Županiji (%) / 0,61 0,67



7

Tablica 1. 3. Kretanja broja domaćinstava općine Tkon u odnosu na Zadarsku županiju

Područje Domaćinstva 1991. Domaćinstva 2001. Domaćinstva 2011.

Općina Tkon 224 228 249

Otok Pašman 938 880 799

Zadarska županija 59.122 52.359 60.510

Republika Hrvatska 1.544.250 1.477.377 1.519.038

Općina Tkon u Županiji (%) 0,38 0,43 0,41



8

2 INFRASTRUKTURA I PRIRODNI RESURSI

Infrastrukturu se najopćenitije može definirati kao skup grana i djelatnosti s pripadajućim građevinskim objektima i opremom koja omogućava nesmetan razvoj primarnog, sekundarnog i

tercijarnog sektora (poznatija kao gospodarstvena infrastruktura) i kvartarnog sektora (negospodarstvena infrastruktura) te aktivnosti od općeg društvenog interesa. Funkcija infrastrukture

je olakšavanje proizvodnje dobara i pružanja usluga, distribucije gotovih proizvoda te pružanje

osnovnih društvenih usluga (npr. školstvo i zdravstvo). 1

U nastavku slijedi analiza infrastrukture u užem smislu, odnosno materijalnih (fizičkih) resursa u

području društvenih djelatnosti (ili negospodarstvene infrastrukture), poslovne infrastrukture kao soft dijela gospodarstvene infrastrukture, te materijalne (fizičke) gospodarstvene infrastrukture u

djelatnostima prometa, komunalnih djelatnosti i vodoopsrkbe, energetike te informacijsko-komunikacijskih djelatnosti. Neizostavna je i analiza prirodnih i kulturnih resursa, koji se analiziraju na

kraju poglavlja.

2.1 DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Društvena infrastruktura u užem smislu obuhvaćena u ovom poglavlju analizira infrastrukturu za djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstvenu zaštitu te standard stanovanja.

2.1.1 Odgoj i obrazovanje

U pogledu materijalne društvene infrastrukture općina Tkon je dijelom vlasnik zgrade2 u kojima se odvijaju djelatnosti odgoja i obrazovanja i to: prostora vrtića i osnovne škole.

Vrtić je organiziran za potrebe stanovništva cijelog područja JLS-a, a djelatnost odgoja i obrazovanja

odvija se u prostoru u zgradi. Taj prostor je u stopostotnom vlasništvu općine Tkon (dvije sobe dnevnog boravka, ured, sanitarni čvorovi i čajna kuhinja). Sobe u vrtiću su klimatizirane, ukupna

površina svih soba za boravak djece i osoblja je 150 m2, a u blizini vrtića na 300 m2 se proteže vanjska zelena površina. Zgrada u kojoj je smješten vrtić je sagrađena prije 1968. godinete te je 2014.

obnovljena. Osim toga, tijekom 2014. godine adaptiran je i prostor vrtića te je uređena dodana

prostorija za djecu predškolske dobi.

Općina Tkon je vlasnik zgrade osnovne škole od 227 m2 površine. Osnovna škola je područna škola i

pripada matičnoj školi Osnovna škola Biograd, Biograd n/M. Dvije školske učionice, prosječne površine od oko 80 m2, zadovoljavaju standarde komotnosti. Stanje sitnog inventara je zadovoljavajuće, no

iskazane su potrebe za adaptacijom prostora.

Sustav predškolskog i osnovnoškolskog odgoja je dobro organiziran (navedeno u: Planu razvoja

općine Tkon 2014.-2020.), no da bi se održao i unaprijedio, potrebno je kontinuirano osmišljavanje

novih projekata i njih primjenjivati u radu s djecom. U doglednoj budućnosti se planira i gradnja nove zgrade za potrebe vrtića i škole.

Tijekom 2015. godine uređene su: prostorije Veslačkog kluba u Ugriniću te dom za mlade. Navedeni infrastrukturni zahvati sufinancirani su od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU,

budućnosti se zbog različitih potreba predviđaju i dodatni građevinsko obrtnički radovi. Planom razvoja

1 Gospodarstvena infrastruktura obuhvaća promet, energetiku, sustav informacijsko-komunikacijskih i komunalnih djelatnosti, kao i sve ostale djelatnosti izravno vezane uz proizvodne procese obuhvaćene pod nazivom poslovna infrastruktura (skladištenje, čuvanje, hlađenje, konfekcioniranje, pakiranje proizvoda). Negospodarstvena infrastruktura obuhvaća djelatnosti kao što su školstvo, zdravstvo, znanost, kultura, socijalna zaštita i uprava, a koje posredno pružaju usluge bez kojih bi proces reprodukcije bio nemoguć. U užem smislu obuhvat gospodarstvene i negospodarstvene infrastrukture zadržava se samo na analizi materijalnih resursa (građevinski objekti i oprema), dok u širem smislu obuhvaća i ostale resurse odnosno ljudski kapital u pojedinim djelatnostima (drugim riječima zaposlene) (Pašalić, 1986.). 2 Dio zgrade pripada Osnovnoj školi Biograd na Moru.


9

općine Tkon predviđa se i izgradnja dvorane koja će biti centar zbivanja ne samo iz domene sporta

već i zabave i kulture.

2.1.2 Zdravstvena infrastruktura

Jedan od pokazatelja razvoja urbanog življenja je i postojanje odnosno razvijenost javne zdravstvene

zaštite. U tom pogledu je stanovništvu u Tkonu osiguran kompletan sustav zdravstvene zaštite u

sklopu Doma zdravlja Zadar. Primarna zdravstvena zaštita organizirana je i u samom Tkonu, ali ima značajna ograničenja i specifičnosti. U prostorima u vlasništvu Doma zdravlja Zadar, u skladu s

mogućnostima, prilagođen je prostor za ambulantu i jedan liječnički tim (medicinska sestra i doktor opće medicine). Iskazana je potreba obnove i rekonstrukcije prostora te nabavka dodatne opreme

(nije specificirana). Usluge nabavki lijekova i ostalih zdravstvenih potrepština nudi i jedna ljekarna u

općini.

Kako su u stanovništvu sve brojnije osobe starije dobi, pitanje skrbi za starije stanovništvo dugoročno

će se morati promišljati. Tradicija višegeneracijske obiteljske povezanosti još to pitanje ne čini hitnim, ali sve veći udio samačkih domaćinstava (prosječna veličina kućanstva općine Tkon prema Popisu

stanovništva 2011. iznosi tri člana) zahtijeva da se što prije organizira patronažni oblik skrbi. Stoga je i u pripremi projekt izgradnje doma za starije i nemoćne osobe.

2.1.3 Analiza stanovanja

Prema Popisu stanovništva, stanova i kućanstava iz 2011. u Tkonu ukupan fond stanova iznosi 906

stanova od čega: za stalno stanovanje (333), povremeno stanovanje (525) i stanovanje isključivo za djelatnost (50). Od 333 stana za stalno stanovanje njih 248 je nastanjeno, 77 je privremeno

nastanjeno, a napušteno je 8 stanova. Za povremeno stanovanje u svrhu odmora i rekreacije koriste se 394 stana, a njih 129 u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi. Isključivo za djelatnost turizma

koristi se 50 stanova. U odnosu na Popis iz 2001. stambeni fond je u desetogodišnjom razdoblju porastao za 341 stambenu jedinicu (za 60,3%). Od toga je broj stanova za stalno stanovanje porastao

za 78 stambenih jedinica (za 30%), a dodatno nastanjene su 23 stambene jedinice (10% više).

Izniman porast je u broju stanova koji se koriste povremeno (za 77%) i isključivo za djelatnost (porast od 233 %). Prosječna površina stanova iznosi 63 m2 u 2011., dok je u 2001. bila 73 m2, što upućuje

na porast broja stanova manje površine (ponajviše se smanjila prosječna površina stanova koji se koriste isključivo za djelatnost, sa 73 na 56 m2). Površina nastanjenih stanova je u prosjeku 91 m2 u

2011. i nije se značajno promijenila u odnosu na 2001. kada je iznosila 89,5 m2, što upućuje na

zadržani tj. blago povećani visoki standard stanovanja stanovništva u nastanjenim stanovima, koji su pretežno s obzirom na sobnost, trosobni ili četverosobni.

Tablica 2. 1. Stanovi prema načinu korištenja 2001. i 2011. Br.st. Stanovi za stalno stanovanje Stanovi za povremeno

stanovanje

Stanovi koji se koriste isključivo za djelantost

UK NAS PNAS NAP Za odmor i rekreaciju

SR u poljoprivredi

Iznajmlj. turistima

Ostale djelatnosti

Popis 2011.

906 333 248 77 8 394 129 50 /

m2 57826 27812 22568 4734 510 22428 4742 2844

Popis 2001.

565 255 225 27 3 239 56 15 /

m2 41655 22456 20141 2145 170 16048 2020 1131

Izvor: DZS, Popis stanovništva, stanova i kućanstava 2011., DZS, Popis stanovništva 2001.

Planom prostornog uređenja općine Tkon vodi se briga o kvaliteti stanovanja na način da je u Planu

dozvoljena izgradnja unutar granica građevinskog područja općine Tkon, pored stambenih zgrada, i nestambenih (poslovnih) građevina. U sklopu istih je dozvoljeno funkcioniranje srodnih sadržaja

(trgovački, uslužni, servisni, turističko-ugostiteljski, društvenog standarda, proizvodni) koji nisu u koliziji sa osnovnom namjenom ili na bilo koji način smanjuju kvalitetu stanovanja.


10

2.2 POSLOVNA (PODUZETNIČKA) INFRASTRUKTURA

Poduzetnička infrastruktura u Republici Hrvatskoj obuhvaća poduzetničke zone i poduzetničke

potporne institucije, a osnovna pitanja njihovog uređenja sadržana su u Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture (NN 93/2013). Od 90 predviđenih poduzetničkih zona na području

Zadarske županije, jedinice lokalne samouprave, Županija, Republika Hrvatska i drugi subjekti su

ulagali u opremanje i razvoj 45 poduzetničkih zona. Trinaest jedinica lokalne samouprave nije prodavalo ni davalo u zakup zemljište u svom vlasništvu u 18 poduzetničkih zona na području

Zadarske županije, jer nisu opremljene prometnom i drugom infrastrukturom potrebnom za obavljanje poduzetničkih aktivnosti. Jedna od njih je i općina Tkon.

Na području općine Tkon prema podacima Državne revizije za 2013. godinu proizvodna zona Ugrinić

(2,41 ha od čega 0,4 ha u vlasništvu JLS, a ostatak od 2,1 ha u privatnom vlasništvu) ulazi u kategoriju neaktivnih zona.3

S obzirom da u većinu neaktivnih poduzetničkih zona nisu ulagana financijska sredstva, te da je od donošenja pojedinih odluka o osnivanju zone proteklo više godina, Državni ured za reviziju 2013.

godine predložio je jedinicama lokalne samouprave procijeniti perspektivu pojedinih predviđenih poduzetničkih zona na njihovom području, uzimajući u obzir raspoređenost i broj poduzetničkih zona u

Županiji, kao i u susjednim županijama te vlastitih proračunskih mogućnosti. U slučaju kada planirana

poduzetnička zona objektivno nema dovoljne razvojne i gospodarske opravdanosti, treba preispitati mogućnosti promjene prostornog plana s ciljem učinkovitog korištenja zemljišta za druge namjene.

Prema postojećem Planu razvoja općine Tkon 2014.-2020. predviđa se ulaganje u poslovnu zonu Ugrinić (izrada planske i projektne dokumentacije, izgradnja infrastrukture, i sl.).4 Planom prostornog

uređenja općine Tkon definirana zona proizvodne namjene izvan granica naselja je građevinsko

područje za izgradnju i razvoj manjih proizvodnih i prerađivačkih djelatnosti, zanatskih i servisnih sadržaja, skladišnih prostora, te ostalih sličnih djelatnosti. Unutar zone proizvodne namjene Planom se

dozvoljava izgradnja i uređenje građevina i pogona slijedeće namjene: obrtničke i zanatske radionice, proizvodni pogoni male privrede, pogoni za primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda, pogoni za

primarnu preradu ribe i proizvoda marikulture te skladišta.

2.3 PROMETNA INFRASTRUKTURA

Pod prometnom infrastrukturom, osim same cestovne, pomorske i ostale infrsatrukture, razmatra se i

problematika prometnih tokova, kao i sigurnosti samog prometa.

2.3.1 Cestovna infrastruktura

Na području općine Tkon nalaze se jedna državna, dvije županijske i jedna lokalne cesta, te

nekategorizirana mjesna cestovna infrastruktura.

Državna cesta D110 je longitudalni cestovni pravac koji se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok

na području otoka Ugljan i Pašman. Prolazi kroz naselja Ugljan, Lukoran, Sutomišćica, Poljana, Preko,

Kali, Kukljica (sve na Ugljanu), zatim prelazi preko prolaza Ždrelac, te dalje kroz naselja na Pašmanu:

3 Prema odredbi članka 9. Zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, poduzetničke zone se prema intenzitetu aktivacije raspoložive površine zone kategoriziraju kao neaktivne poduzetničke zone (u kojima stupanj aktivacije odnosno popunjenost aktivnim poduzetnicima raspoložive površine zone iznosi 0,0 % nakon isteka prve godine od osnivanja zone), zone u inicijalnoj aktivaciji (u kojima stupanj aktivacije zone iznosi manje od 33,0 % raspoložive površine zone), srednje aktivne zone (u kojima stupanj aktivacije zone iznosi od 33,0 % do 66,0 % raspoložive površine zone) i potpuno aktivne zone (u kojima stupanj aktivacije raspoložive površine zone iznosi 66,0 % i više). 4 Sukladno odredbama Plana prostornog uređenja općine Tkon izdvojena građevinska područja (GP izvan naselja) su: zone proizvodne namjene izvan granica naselja, zone ugostiteljsko-turističke namjene izvan granica naselja, zone sportsko-rekreacijske namjene izvan granica naselja (R) i groblje.


11

Ždrelac, Banj, Dobropoljana, Neviđane, Mrljane i Pašman, te završava u trajektnom pristaništu

Tkon.

Tablica 2. 2. Cestovna infrastruktura na području općine Tkon

Oznaka ceste Opis ceste Duljina ceste Od toga na području

općine Tkon5

DC 110 Muline (trajektna luka) – Ugljan – Tkon (trajektna luka)

41,6 km 2,2 km

ŽC 6249 Tkon (D110) – T.N. Pustograd 4,0 km 4,0 km

ŽC 6248 D110 – Čokovac 0,5 km 0,5 km

LC 63140 Kraj (D110) – Ugrinić – Tkon (D110) 2,1 km 2,1 km

Nerazvrstane ceste

Ulice i poljski putovi i druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se odvija promet.

Izvor: Odluka o razvrstavanju javnih cesta NN 66/15

Na području općine Tkon, cesta se proteže od naselja Ugrinić, pa sve do trajektnog pristaništa u

duljini od 2,2 km. U samom mjestu Tkon ova cesta je pod velikim opterećenjem, posebno u turističkoj sezoni. Ovakva uska grla, prema ocjeni općine Tkon dovode do ograničenja u razvoju same općine.

Predviđena je rekonstrukcija i izmještanje, odnosno gradnja zaobilaznica naselja Tkon. Na lokaciji

mjesnog groblja, također prema ocjeni općine Tkon potrebna je dodatna prometna signalizacija.

Slika 2. 1. Javne ceste na području općine Tkon

Izvor: PPUO Tkon, ARHEO d.o.o., Zagreb, 2015.

Nastavno na državnu cestu D110, u istom smjeru sjeverozapad-jugoistok proteže se Županijska

cesta ŽC 6249. Ova cesta započinje u trajektnoj luci Tkon, a završava u zoni turističko- ugostiteljske

5 Udaljenosti na području općine Tkon procijenjene su na temelju HAK Interaktivne karte http://map.hak.hr (28.09.2015.)

http://map.hak.hr/


12

namjene Pustograd. Duljina ove ceste iznosi 4,0 km, od čega je cjelokupna duljina na području općine

Tkon. Stanje ovog cestovnog pravca Općina Tkon ocjenjuje lošim. S obzirom na širinu, koja iznosi 4,0

m, potrebno je proširenje ove ceste, kao i izgradnja javne rasvjete.

Županijska cesta ŽC 6248 proteže se u pravcu sjever-jug, i to od državne ceste D110 do naselja

Ćokovac. Dužina ove ceste iznosi 0,5 km, a njena širina 4,0 m. Stanje ovog cestovnog pravca Općina Tkon ocjenjuje lošim. Potrebna je izgradnja nogostupa, kao i izgradnja javne rasvjete.

Lokalna cesta LC 63140 proteže se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. Smjer ove ceste je paralelan s

pravcem državne ceste D110. Širina kolnika iznosi 3,0 m, a njeno stanje se Općina Tkon ocjenjuje prihvatljivim.

Nerazvrstane ceste su ulice i poljski putevi te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima se odvija promet. Ove mjesne prometnice su uglavnom minimalnih profila i nepovoljnih

tehničkih elemenata, što je posljedica stambene izgradnje i vlasničkih odnosa, pa utječe na kvalitetu i sigurnost odvijanja prometa. Na lokaciji Ulica Kuntrata i tržnice, prema ocjeni Općine Tkon potrebna je

dodatna prometna signalizacija.

Slika 2. 2. Istaknuta područja poplavljenih nekategoriziranih mjesnih prometnica

Izvor: www.openstreetmap.org, Vlastita obrada

Treba istaknuti kako određeni dio nekategoriziranih prometnica poput ulice Kuntrata, Put Kolešća i Trg Mulina poplavi za vrijeme obilnih kiša i to tokom proljeća, jeseni i zime. Na području opčine Tkon ne

postoji opskrbna zona za potrebe lokalnog gospodarstva. Generalno se može ustrvrditi kako je općina Tkon dobro povezana s ostalim JLS na otoku Pašmanu, ali da je prostor same općine (u smjeru sjever-

jug) nedovoljno dobro povezan.

Promet u mirovanju: Promet u mirovanju na području općine Tkon reguliran je u 1 zoni na 5 lokacija s ukupno 95 parkirnih mjesta na otvorenom. Upravljenje prometnom u mirovanju regulirano

je Ugovorom o upravljanju i održavanju parkinga koji je sklopljen s Javnom komunalnom ustanovom Prvenj dana 02.01.2014. na razdoblje od 4 godine. Naplata parkinga se do 2017. godine vršila

ispisivanjem karata za svako pojedino vozilo što je zahtjevalo dodatne troškove radne snage te je


13

uzrokovalo nedovoljno iskorištavanje svakog pojednig mjesta. Od 2017. godine se uvodi naplata

parkinga putem automata raspoređenim po parkiralištima te će također biti dostupno plaćanje putem

m-parkinga (mobilno plaćanje). Razdoblje naplate ima sezonski karakter te se naplaćuje od 15. lipnja do 15. rujna.

Infrastruktura javnog prijevoza: Na području Općine Tkon postoji autobusna postaja kod trajektnog pristaništa. Autobus vozi od Tkona do mjesta Preko na otoku Ugljanu. Koncesionar za

obavljanje javnog putničkog prijevoza je Liburnija d.o.o. Zadar, koja u prosjeku vozi 10 linija dnevno,

ovisno o turističkoj sezoni.

2.3.2 Pomorska infrastruktura

Na području općine Tkon trenutno postoji ili je planirana sljedeća pomorska infrastruktura:

Luke otvorene za javni promet:

- Luka županijskog značaja – Luka Tkon - postojeća

- Luka lokalnog značaja – Ugrinići – postojeća

- Nerazvrstana – Tkon – postojeća

- Nerazvrstana – Gangaro - planirana

Luke posebne namjene:

- Luke nautičkog turizma– marine manje od 200 vezova

– Tkon - planirano

- Sidrišta:

– uvala Zaklopnica (<50 vezova) - planirano

– uvala Lanđin (<50 vezova) - planirano

– Triluke (<50 vezova) – planirano

- Športske luke:

– Tkon (<50 vezova) - postojeća

- Ribarske luke:

– Triluke - planirano

- Luke u funkciji marikulture

– Košara - postojeće

– Vitane - planirano

- Brodogradilišne luke:

– Tkon – postojeće


14

Slika 2. 3. Pomorska infrastruktura na području općine Tkon


Luke otvorene za javni promet županijskog značaja moraju zadovoljiti jedan od sljedećih kriterija:

1. prosječan promet preko 50.000 tona tereta godišnje u razdoblju od 1998. – 2003. godine, odnosno prosječan promet putnika preko 100.000 putnika godišnje u razdoblju 1998. – 2003.

godine za luku u kojoj se isključivo obavlja promet putnika;

2. odgovarajuća cestovna povezanost sa zaleđem;

3. instalirani lučki kapaciteti za promet tereta 50.000 tona, odnosno gatove i obale za prihvat

brodova do 80 m dužine i gaza do 4 m;

4. najmanje tri linije mjesečno u domaćem prometu za luku u kojoj se isključivo obavlja promet

putnika.

Pomorska putnička luka županijskog značaja nalazi se u samom centru Tkona. Trajektnom lukom se povezuje cestovni promet između Tkona (D110) i Biograda na Moru (D503). Veliki dio prometa osoba,

vozila i tereta ostvaruje se trajektom na toj liniji. Luka je zaštićena s dva lukobrana. Jedan lukobran proteže se s istoka i sjeveroistoka glavnim lukobranom duljine oko 150m, a sa sjeverozapada

djelomično kamenim nabačajem duljine 90m. Luka ne pruža zaštitu brodicama u svim vremenskim

uvjetima, a duljina obalne linije ne može zadovoljiti broj vezova potreban za mještane i turiste. Na obali i pristanu ne postoji nikakva oprema za prihvat i usluživanje plovila na vezu. Postoji 113 vezova.

Luka nije opremljena pomorsko-prometnom signalizacijom, osim svjetionikom koji se nalazi na postojećem lukobranu.6 Lukom upravlja općina Tkon.

Mjerilo za razvrstaj luka otvorenih za javni promet u luke lokalnog značaja je prosječan promet do 50.000 tona tereta godišnje u razdoblju 1998. – 2003. godine, odnosno prosječan promet putnika do

100.000 putnika godišnje u razdoblju 1998. – 2003. godine za luku u kojoj se isključivo obavlja

6 Studija o utjecaju na okoliš luke Tkon, otok Pašman - netehnički sažetak; Dvokut ecro d.o.o; Zagreb 2010.


15

promet putnika. Lokalne luke su i sve luke koje služe javnoj uporabi, a imaju samo izgrađenu obalu za

siguran privez plovila. Pomorska putnička luka od lokalnog značaja nalazi se u Ugrinićima.

Pomorske nerazvrstane luke lokalnog značaja su one luke koje su izgradnjom dužobalnih prometnica izgubile funkciju. Primjer takve luke predstavlja nerazvrstana luka lokalnog značaja u

Tkonu. Treba napomenuti kako je u planu izgradnja nerazvrstane luke lokalnog značaja na lokaciji Gangaro.7

Brodogradilišna luka je luka koja služi za obavljanje djelatnosti izgradnje i/ili remonta plovnih

objekata. Na području općine Tkon postoji jedna brodogradilišna luka u Tkonu. Nadalje, sidrište je posebno obilježen morski akvatorij koji omogućuje sigurno sidrenje plovnih objekata i koji može biti

opremljen opremom za sidrenje plovnih objekata, a čiji smještaj je objavljen u službenim pomorskim publikacijama. Na području općine Tkon planirana su tri sidrišta i to na lokaciji uvale Zaklopnica i

Lanđin te na lokaciji u Trilukama. Sva tri sidrišta imaju kapacitet manji od 50 vezova.

Sportska luka je luka koja služi za vez brodica upisanih u hrvatski očevidnik brodica s namjenom

sporta i razonode, a koje brodice su u vlasništvu članova udruge ili same udruge koja ima koncesiju za

luku. Na području općine Tkon na lokaciji luke Tkon postoji sportska luka s kapacitetom manjim od 50 vezova. Luka nautičkog turizma je luka koja služi za prihvat i smještaj plovila, te je opremljena za

pružanje usluga korisnicima i plovilima. U poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu. Vrste luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga određene su posebnim

propisima kojima se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma. Iako na području općine Tkon

trenutno ne postoji luka nautičkog turizma, u planu je izgradnja marine kapaciteta manje od 200 vezova.

Luka u funkciji marikulture na području općine Tkon nalazi se na lokaciji Košara, a planirana je jedna na lokaciji Vitane. Ribarska luka je luka koja služi za prihvat i smještaj ribarskih plovila, te je

opremljena uređajima i opremom za ukrcaj/iskrcaj ribarskih plovila, prostorom za manipulaciju ulovom i opskrbu ribarskih plovila. Na području općine Tkon trenutno ne postoji nijedna ribarska luka, ali je u

planu izgradnja nove na lokaciji Triluke.

2.3.3 Ostala prometna infrastruktura

Što se tiče ostale prometne infrastrukture može se utvrditi da po pitanju infrastrukture zračnog prijevoza, na području općine Tkon ne postoje zračna pristaništa/letjelišta, helidromi, kao ni zračna

pristaništa na vodi. Isto tako na području općine Tkon ne postoji infrastruktura željezničkog prijevoza. Od ostale prometne infrastrukture svakako treba izdvojiti da na području općine Tkon

postoji brdska biciklistička staza u dužini od 25 km. Također, u sklopu izgradnje buduće šetnice od Tkona do Ugrinića uz morsku obalu planirana je i biciklistička staza dužine 1,7 km.

2.3.4 Analiza prometnih tokova

Prema Strategiji prometnog razvoja Republika Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030.godine općina Tkon nalazi se na području funkcionalne regije Sjeverna i srednja Dalmacija. Funkcionalna regija

Sjeverna i srednja Dalmacija obuhvaća područje Dalmacije koje se od funkcionalne regije Sjeverni

Jadran postupno sužava prema funkcionalnoj regiji Južne Dalmacije. Najvažniji gradovi regije su Zadar, Šibenik i Split. U administrativnom smislu ovu funkcionalnu regiju čine Zadarska županija,

Šibensko-kninska županija te Splitsko-dalmatinska županija.

7 PPUO Tkon, ARHEO d.o.o., Zagreb, 2015.


16

Slika 2. 4. Funkcionalne regije prometnog razvoja Republika Hrvatske

Izvor: Strategija prometnog razvoja Republika Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine

Najveći prometni intenzitet na području Zadarske županije ostvaren je na području grad Zadra, u

kojem je u 2014. godini prosječni godišnji dnevni promet iznosio 20.130 vozila, a prosječni ljetni

dnevni promet 27.028 vozila.8 Tim ostvarenim motornim prometom ova cesta svrstava se u cestu prvog razreda.9

Slika 2. 5. Intenzitet motornog prometa na području zadarske županije

Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2014., Hrvatske ceste, Zagreb; 2015

Područje općine Tkon u prometne tokove Zadarske županije, a time i u cjelokupan prometni sustav

RH, uključeno je preko trajektne linije Biograd – Tkon te preko državne ceste D110 koja se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok duž otoka Ugljan i Pašman.

Prijevoz motornih vozila na trajektnoj liniji Biograd n/m – Tkon u promatranom razdoblju je zabilježio

pad, s iznimkom 2014. godine. Najviše prevezenih motornih vozila prevezeno je 2009. godine, i to 130.970 vozila, dok je najmanje, 97.424 prevezenih motornih vozila, bilo u 2013. godini. U 2014.

godini trend se lagano oporavlja s 104.029 prevezenih motornih vozila.

8 Prosječni godišnji dnevni promet (PGDP), predstavlja prosječnu dnevnu količina prometa u odnosu na ukupno ostvareni promet tijekom cijele godine, na autocesti ili njezinom dijelu. Prosječni ljetni dnevni promet (PLDP), predstavlja prosječnu, dnevnu količina prometa u odnosu na ukupno ostvareni promet tijekom ljetnog perioda u godini (od 1. srpnja do 31. kolovoza), na autocesti ili njezinom dijelu. 9 Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa NN 110/2001


17

Analogno ukupnom godišnjem prometu, PGDP i PLDP zabilježili su identične trendove kretanja

(Grafikon 2.1.). Dakle, u 2009. godini je ostvarena najveća količina, a zatim se sve do 2013. godine za

PGDP, odnosno do 2012. godine za PLDP količina prometa se smanjivala. Prosječni PLDP na razini promatranog razdoblja bio je skoro za 2,5 puta veći od prosječnog PGDP, što ukazuje na važnost ove

trajektne linije u turističke svrhe, ali i na neravnomjernu opterećenost kapaciteta tokom godine.

Grafikon 2. 1. Ukupan godišnji promet, PGDP i PLDP vozila na trajektnoj liniji Biograd

n/m – Tkon 2009 - 2014

Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2014., Hrvatske ceste, Zagreb; 2015- 2010

Grafikon 2. 2. Prosječan udio pojedine kategorije u ukupnom prometu vozila na trajektnoj liniji Biograd n/m – Tkon 2009. – 2014.


Gledano na razini cjelokupnog razdoblja, najveći dio ukupnog prometa čine osobna vozila, zatim

kamioni i prikolice te ostala vozila, dok autobusi čine manji dio ukupnog prometa (Grafikon 2.2.).

Analiza količine prometa na cesti D110 izmjerena je na mjernom mjestu 4815 u Kukljici. Iako ovo mjerno mjesto nije na području općine Tkon, njegova analiza važna je, jer se državna cesta D110

proteže preko cijelog otoka Pašman (kao i otoka Ugljan), a dio koji prolazi područjem općine Tkon


18

njen je integralni dio. Kao i na trajektnoj liniji Biograd – Tkon PLDP veći je za 2 puta od PGDP.

Generalno se može ukazati na trend smanjenja tokom cjelokupnog razdoblja, iako postoje neznačajna

odstupanja od tog trenda. Prosječni PGDP na razini cjelokupnog razdoblja iznosio je 1.311 vozila, a PLDP 2.667. Najveći PGDP (1.217) na razini promatranog razdoblja iznosio je za kategoriju vozila do

5,5 m, što bi u najvećoj mjeri odgovaralo kategoriji osobnih vozila. Isti red veličina ostvaren je i za PLDP - 2.495 (Grafikon 2.3.).

Grafikon 2. 3. Ukupan PGDP i PLDP na mjernom mjestu 4815 u Kukljici u razdoblju 2009.

– 2014.


Kako je već prethodno spomenuto, najveći udio u PGDP, ali i u PLDP čine vozila do 5,5 m dužine. Zatim slijede vozila od 5,5 do 9,1 m te vozila preko 9,1 m do 12,2 m dužine Vozila dužine preko 16,5

m čine zanemariv udio u prosječnom PDGP i PLDP (Grafikon 2.4.).

Grafikon 2. 4. Prosječan udio pojedinih kategorije prometnih vozila 2009.-2014.


Prikazane brojke ukazuju na značajan udio osobnih vozila, što ne odudara od pojedinih kategorija na

trajektnoj liniji Biograd-Tkon. PLDP koji je dva puta veći od PGDP ukazuje na povećanu količinu

prometa tijekom ljetnih mjeseci, odnosno značajan broj nerezidentnih sudionika u prometu. Ta pak


19

brojka ukazuje na potrebu povećane brige o sigurnosti u prometu tokom ljetnih mjeseci, što uključuje

predostrožnost svakog sudionika u prometu.

2.3.5 Vozni park i analiza sigurnosti cestovnog prometa

U sklopu analize tokova cestovnog prometa treba dati i prikaz brojnosti voznog parka na području

općine Tkon. Pri tome se analiza odnosi samo na cestovna vozila registrirana na dan 31. prosinca u

razdoblju od 2010. do 2014. godine.

Promatrano razdoblje obilježeno je porastom broja registriranih vozila sve do 2014. godine, kada je

evidentiran pad registriranih cestovnih vozila. Zabilježenom rastu najviše pridonosi porast broja osobnih vozila, koje u posljednjoj godini promatranog razdoblja poprima istu vrijednost s početka

razdoblja. Udio osobnih automobila u prosjeku čini 76% svih registriranih cestovnih vozila na području

općine Tkon. Sljedeću kategoriju po brojnosti čine teretna i radna vozila s udjelom od 12%, zatim mopedi s 9% i motocikli s 2% te na koncu priključna vozila s 1%. Ostale kategorije cestovnih vozila

nisu zabilježene na području općine Tkon.

Grafikon 2. 5. Registrirana cestovna vozila na području općine Tkon na dan 31.12.2010.-

31.12.2014.

Izvor: Evidencija registriranih cestovnih vozila i prometnih nesreća PP Biograd n/m za razdoblje 01.01.2010.-31.12.2014.; obrada autora

Usporedno, broj registriranih cestovnih vozila na području općine Tkon čini u prosjeku 0,35%

registriranih cestovnih vozila na području Zadarske županije. Ipak, kada se stavi u omjer broj osobnih automobila po stanovniku dobije se pokazatelj od 0,25 osobna auta po stanovniku u općini Tkon u

odnosu na 0,33 osobnih automobila po stanovniku u Zadarskoj županiji. Kao i na području općine

Tkon, najveći dio registriranih cestovnih vozila u Zadarskoj županiji, kao što prikazuje Grafikon 2.6. čine osobna vozila s prosječnim udjelom od 80%, zatim teretna i radna vozila s prosječnim udjelom od

9% te mopedi i motocikli s prosječnim zajedničkim udjelom od 10% (7% + 3%). Prema navedenim podacima, općina Tkon ne odstupa značajno od županijskog prosjeka. U odnosu na Zadarsku županiju

trebalo bi istaknuti nešto veći udio teretnih i radnih vozila (12%) te mopeda (9%).


20

Grafikon 2. 6. Registrirana cestovna vozila na području Zadarske županije na dan

31.12.2010.-31.12.2014.

Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2010., 2011., 2012., 2013., 2014.; obrada autora

Analiza prometnih tokova treba se osvrnuti i na aspekt sigurnosti cestovnog prometa. Analiza

sigurnosti cestovnog prometa promatra se kroz broj stradalih osoba u prometnim nesrećama. Tri su moguća stanja sudionika prometnih nesreća, a to su lakše ozlijeđeni, teže ozlijeđeni te smrtno stradali,

gdje je glavni pokazatelj broj smrtno stradalih na 100.000 stanovnika (Vlada RH 2011.). Iako je ova brojka podložna različitim čimbenicima, ona simbolizira uspješnost aktivnosti politike sigurnosti

cestovnog prometa.

U promatranom razdoblju, od 2010. do 2014. godine, na području općine Tkon zabilježeno je sveukupno 5 prometnih nesreća, od čega su 3 samo s materijalnom štetom, dok su dvije s lakšim

ozljedama putnika.10

Grafikon 2. 7. Broj smrtno stradalih na 100.000 stanovnika na području PU Zadarske i PP

Biograd n/m

Izvor: Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2010., 2011., 2012., 2013., 2014.; obrada autora

10 Evidencija registriranih cestovnih vozila i prometnih nesreća PP Biograd n/m za razdoblje 01.01.2010.-31.12.2014.


21

Za razliku od općine Tkon, područje koje pokriva PP Biograd n/m značajno odstupa u statističkim

pokazateljima sigurnosti cestovnog prometa. Gledano prema broju smrtno stradalih na 100.000

stanovnika, ovo područje ima izrazito visok broj smrtno stradalih, s izrazito volatilnim pokazateljem. Za razliku od područja PP Biograd n/m, područje Zadarske županije ostvaruje stabilniji pokazatelj s jasnim

trendom snižavanja kroz cjelokupno razdoblje. Ipak, kada se usporedi sa zacrtanim kvantitativnim ciljevima na državnoj razini, tj. 7 smrtno stradalih na 100.000 stanovnika u 2010. godini te smanjenje

smrtno stradalih za 50% u 2020. godini u odnosu na prethodno razdoblje, treba naglasiti kako se

sigurnost cestovnog prometa još može unaprijediti.

Iako se za područje općine Tkon može reći kako su postavljeni ciljevi u Nacionalnom programu

sigurnosti cestovnog prometa RH 2011.-2020. godine već sada ostvareni, ipak treba imati u vidu kako se radi o otočnoj općini s relativno malim brojem registriranih vozila, relativno slabijim prometnim

intenzitetom, u kojoj povećanje prosječnog ljetnog dnevnog prometa nije dovelo do prometnih nesreća s težim posljedicama. Treba imati u vidu i navedene manjkavosti u samoj cestovnoj

infrastrukturi (nedostatak nogostupa, nepostojanje javne rasvjete, nedovoljna širina kolnika) kako bi

se statistički pokazatelji zadržali na postojećoj razini.

2.4 KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Komunalna infrastruktura u užem smislu predstavlja građevine koje omogućavaju pružanje

komunalnih usluga poput opskrbe vodom, odvodnju otpadnih voda, opskrbu plinom, zatim sakupljanje

i zbrinjavanje kućnog otpada, kao i druge djelatnosti koje su povezane s komunalnom infrastrukturom.

2.4.1 Sustav gospodarenja vodom

2.4.1.1 Vodoopskrbni sustav

Općina Tkon napaja se iz vodocrpilišta Kakma koje se nalazi na području Vranskog polja čiji je minimalni kapacitet 60 l/s. Zatim se cjevovodima promjera 400 mm transportira do vodospremnika

Straža na području naselja Sv. Filip i Jakov.

Vodosprema Straža ima zapreminu od 4.000 m3 s kotom dna 70,95 mnm. Iz ove vodospreme voda dolazi, izgrađenim azbestcementnim cjevovodom promjera 400 mm koji prolazi prometnicom sa

sjevernog dijela naselja Sv. Filip i Jakov do glavne račve u naselju Turanj, te podmorskim cjevovodom promjera 175 mm preko zapadne strane otoka Babac, na otok Pašman u istoimenom naselju. Od

naselja Pašman do Općine Tkon voda se doprema magistralnim cjevovodom promjera 250 mm.

U vodovodnim oknima, duž trase cjevovoda, izveden je dovoljan broj odgovarajućih ogranaka za priključenje mjesnih vodovodnih mreža svih naselja ovog otoka. Međutim, tijekom izgradnje

vodoopskrbnih mreža veliki broj korisnika priključio se direktno na magistralni cjevovod čime je on izgubio tu funkciju. Trenutno ne postoji vodosprema na području općine Tkon, ali je njena izgradnja u

planu. U Općini Tkon ocjenjuje se kako postojeća vodoopskrbna mreža ne zadovoljava postojeće potrebe, posebno za ljetnih suša kada određeni dijelovi općine na višoj nadmorskoj visini ostaju bez

vode. Ocjenjuje se kako je postojećim cjevovodima potrebna rekonstrukcija.

Trenutno je u naselju Tkon 670 priključaka na vodovodnu mrežu. Cjelokupnom vodoopskrbnom mrežom upravlja Komunalac d.o.o. iz Biograda na Moru. Na individualnoj razini kućanstava postoji i

vodoopskrba u kućnim cisternama, odnosno sakupljanjem kišnice.


22

Slika 2.6. Vodoopskrba i odvodnja na području općine Tkon


2.4.1.2 Odvodnja otpadnih voda

Organizirani sustav sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda na području općine Tkon ne

postoji. Prema raspoloživim podacima nijedno kućanstvo nije priključeno na sustav sakupljanja otpadnih voda/kanalizacijsku mrežu. Na području općine Tkon ne postoje ni zone sanitarne zaštite niti

jedne razine.

Otpadne vode na području Općine Tkon se disponiraju u tlo ili u obalno more izravno bez ikakvog

prethodnog pročišćavanja. Sakupljaju se u septičkim jamama koje u pravilu nisu dostatno dimenzionirane i održavane pa je pročišćavanje slabo. Takav način dispozicije otpadnih voda naročito

dolazi do izražaja u tijeku turističke sezone kada se količina otpadnih voda višestruko povećava te se

na taj način podzemlje i obalno more znatno zagađuju.

Općina Tkon dio je aglomeracije Biograd-Pašman-Tkon. U tijeku je izrada studijsko-projektne

dokumentacije za Projekt razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracija Biograd, Pašman i Tkon, javnog isporučitelja vodnih usluga Komunalac d.o.o. iz Biograda na Moru, a sve u sklopu

ograničenog poziva Ministarstva poljoprivrede u okviru Operativnog programa „Zaštita okoliša“ za

razdoblje 2007-2013. Ugovor o partnerstvu sklopljen je u listopadu 2014. godine. Rok izrade dokumentacije je 2017. godina, dok je rok završetka projekta za aglomeraciju Biograd do kraja 2020.,

a za aglomeracije Pašman i Tkon do kraja 2023. godine.

Na području općine Tkon planirana je izgradnja glavnog odvodnog kolektora duž cjelokupne Općine s

uređajem s mehaničkim čišćenjem otpadnih voda, kao i pripadajućeg podmorskog cjevovoda s difuzorskim sustavima.11 Izgradnjom sustava odvodnje, septičke jame bi se potpuno eliminirale.

11 PP Zadarske Županije


23

2.4.1.3 Analiza o utrošku vode

Nastavak analize o vodovodnoj i kanalizacijskoj mreži je analiza o utrošku vode. Analiza je provedena za razdoblje od 2010. do 2014. godine, i to za kategorije kućanstvo i gospodarstvo. Ukupna potrošnja

vode12 u 2014. godini na području općine Tkon iznosi 45.705 m3. Od toga se 83,97% odnosi na potrošnju vode u kućanstvu, a 16,03% na potrošnju vode u gospodarstvu. Kada se analizira broj

priključaka na vodoopskrbu u 2014. godini, 75,22% se odnosi na kućanstva, a 24,78% na kategoriju

gospodarstva.

U usporedbi s početkom razdoblja, može se zaključiti kako je došlo do velikih promjena i oscilacija. U

promatranom razdoblju može se reći kako je ukupna potrošnja vode rasla po stopi od 2,46%. Najveći skok (21,92%) u rastu potrošnje vode ostvaren je u 2011. godini, ali je već u 2013. godini taj porast

anuliran padom od 25,91%. Time je ukupna potrošnja vode pala ispod razine s početka razdoblja.

Međutim, različita su kretanja potrošnje prema kategorijama. Na početku razdoblja, kao što se vidi na grafikonu 2.8. kategorija kućanstva i gospodarstva sudjeluju podjednako u ukupnoj potrošni vode

(47,62% i 52,38%) sve do 2012. godine, kada se u 2013. godini potrošnja vode u kategoriji gospodarstvo i više nego prepolovljuje (pad za 54,13%). Podjednaka stopa pada ostvarena je i u

narednoj, 2014. godini (pad za 46,05%). Tako se može reći kako je u promatranom razdoblju prosječna stopa pada potrošnje vode u kategoriji gospodarstvo iznosila 18,01%. S druge pak strane,

potrošnja u kategoriji kućanstvo rasla je kroz cjelokupno razdoblje prosječnom stopom od 16,81%, a

najviše u 2014.godini (37,42%).

Grafikon 2. 8. Fakturirana voda na području općine Tkon (000) m3 u razdoblju od 2010.-

2014.

Izvor: Izvješće o utrošku vode na području općine Tkon 2010.-2014.; vlastita obrada

Analiza potrošača, odnosno broja priključaka ukazuje na njihov porast u cjelokupnom razdoblju (Grafikon 2.9.). Pri tome, za razliku od analize ukupne potrošnje vode, obje kategorije bilježe rast

broja priključaka. Ukupni broj potrošača rastao je prosječnom stopom rasta od 7,94% kroz promatrano razdoblje. Broj potrošača u kategoriji kućanstvo rastao je prosječnom stopom od 3,34%, s

odstupanjima koja se kreću oko 1 p.p. Druga pak kategorija, značajno raste od 2012. godine, kada se skoro pa udvostručuje te se u naredne dvije godine nastavlja kretati visokim stopama rasta od preko

30%.

12 Usluge opskrbe vodom općine Tkon vrši Komunalac d.o.o. iz Biograda n/m. Dostavljeni podaci se odnose na ukupno fakturiranu vodu.


24

Grafikon 2. 9. Broj priključaka na vodoopskrbu na području općine Tkon u razdoblju od

2010.-2014.

Izvor: Izvješće o utrošku vode na području općine Tkon 2010.-2014.; vlastita obrada

Prosječna potrošnja vode u 2014. godini po stanovniku iznosi 50,30 m3, što je skoro 70% više nego u 2010. godini. Prosječna potrošnja po glavi stanovnika rasla je stopom od oko 6% do 9%, a tek u

2014. godini stopa porasta skače na izrazito visokih 37,42% (Grafikon 2.10.).

Grafikon 2. 10. Prosječna potrošnja vode u općini Tkon i RH u m3

Izvor: Izvješće o utrošku vode na području općine Tkon 2010.-2014.; Eurostat; vlastita obrada

U usporedbi s RH, prosječna potrošnja vode u kategoriji kućanstva na području općine Tkon niža je od

prosječne potrošnje kućanstava na području RH. U razdoblju od 2010. do 2013. godine13 prosječna

godišnja potrošnja vode na području općine Tkon iznosi 33,42 m3, što bi iznosilo oko 91,57 l dnevno, dok je za isto razdoblje za RH iznosila 118,92 l dnevno.

13 Podatak o potrošnji vode u domaćinstvima u RH u 2014. godini nije dostupan na stranicama Eurostata.


25

2.4.2 Plinska infrastruktura

Područjem općine Tkon ne prolaze magistralni plinovodi, niti postoji lokalna mreža. Takvo što nije niti

u planu14, iako u Općini Tkon ističu potrebu za plinifikacijom radi mogućnosti budućeg gospodarskog razvoja JLS.

2.4.3 Javna komunalna infrastruktura

Na području općine Tkon postoji lokalna tržnica, kojom se u ljetnim mjesecima koristi pet korisnika. U 2016 godini započela je rekonstrukcija postojeće zelene tržnice koja će se prenamjeniti u Škraping

centar (galeriju) te je započela izgradnja nove zelene tržnice u neposrednoj blizini, ukupne površine

127,08 m2. Projekt predstavlja I. fazu izgradnje na k.č. 502/2 čija je ukupna površina 610 m2, a na kojoj se u budućnosti planira izgraditi i novi poslovni objekt namijenjen malim poduzetnicima i

zanatskim radionicama.

Na području općine Tkon, u mjestu Tkon postoji pokrivenost javnom rasvjetom od 70%. U 2016.

godini postavljena je solarna javna rasvjeta uz državnu cestu D110 i to u predjedjelu od mjesnog

groblja do Ćokovca. Mrežu je potrebno proširiti od Ćokovca do kraja naselja Ugrinić, kao i na predjelu Poljane - Sovinje. Općina Tkon teži postavljanju solarne i zelene javne rasvjete. Mrežom javne rasvjete

također upravlja Javna komunalna ustanova Prvenj.

2.4.1 Gospodarenje otpadom

Gospodarenje otpadom znači skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje otpada uključujući nadzor

nad tim postupcima i naknadno održavanje lokacija zbrinjavanja, a obuhvaća i radnje koje poduzimaju trgovac ili posrednik.15

Sukladno čl. 28 Zakona o održivom gospodarenje otpadom (NN 94/13) JLS je dužna na svom području

osigurati:

javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog komunalnog

otpada,

odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada,

sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan ovom Zakonu te uklanjanje tako

odbačenog otpada,

provedbu Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske,

donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave,

provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području i

mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada.

Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada smatra se uslugom od općeg interesa, a na području općine Tkon tu uslugu obavlja Javna komunalna

ustanova Prvenj. JKU Prvenj osnovana je 2002. godine16, i to od Općine Tkon koja je i vlasnik 100%-

tnog udjela. U razdoblju od 2010. godine do 2014. godine, JKU Prvenj sakupilo je sveukupno 2.300,2 t neopasnog otpada (Grafikon 2.11.), kojeg se odlaže na odlagalište Baštijunski brig na području grada

Biograd n/m.17 Na navedeno odlagalište neopasni otpad se odlaže od od 1. lipnja 2013. godine. Ranije se koristilo odlagalište otpada Triluke u Tkonu koje je od 2015. godine u postupku sanacije.

14 Desetogodišnji plan razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2014. – 2023., Plinacro d.o.o., Zagreb, 2014. 15 http://www.fzoeu.hr/hr/gospodarenje_otpadom/ 16 Statut Javne komunalne ustanove Prvenj, Upravno vijeće JKU Prvenj, 2010. 17 Plan gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. god., Općina Tkon, 2015.


26

Grafikon 2. 11. Sakupljeni neopasni18 otpad na području općine Tkon u razdoblju od

2010.-2014.

Izvor: Preglednik registra onečišćavanja okoliša, Vlastita obrada

U cjelokupnom promatranom razdoblju, kao jedino stabilno vrijeme, u smislu prikupljene količine

neopasnog otpada, mogu se smatrati 2011., 2012. i 2013. godina. U ovim godinama je količina prikupljanog otpada iznosila nešto više od 500 t po godini,. U preostale dvije godine sakupljena je

prilično ista količina otpada, na razini od oko 393 t godišnje.19

Istu logiku raspodjele količine ukupnog sakupljenog otpada slijedi i količina sakupljenog otpada po

glavi stanovnika. Kroz promatrano razdoblje, prosječna količina prikupljenog otpada po glavi

stanovnika iznosi 0,61 t godišnje, odnosno 1,67 kg dnevno. U usporedbi s RH, ali i sa Zadarskom županijom, to je značajno više. Na području RH, u 2012. godini, količina po glavi stanovnik iznosila je

390 kg (1,06 kg dnevno), a u Zadarskoj županiji 514 kg (1,41 kn dnevno).20

Međutim, obzirom na to da je općina Tkon i turističko mjesto, važnu ulogu u stvaranju neopasnog

otpada čine turisti i povremeni stanovnici. Na grafikonu 2.12. uočljivo je kako se količina prikupljenog

otpada značajno povećava u mjesecima srpanj i kolovoz, što doprinosi količini otpada po glavi stanovnika, pa se u tom kontekstu može protumačiti i povećana količina otpada po glavi stanovnika

godišnje u odnosu na Zadarsku županiju koja nije cijelim svojim teritorijem turistička destinacija, a posebno u odnosu na RH. Može se napomenuti kako turisti i povremeni stanovnici općine Tkon

stvaraju skoro 40% ukupne količine otpada.

18 Miješani komunalni otpad (20 03 01). U Planu gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. god. navedeno je kako se biorazgradivi otpad ne izdvaja iz komunalnog otpada. Međutim, za očekivati je kako većina kućanstva koristi kompostere (Generalni upitnik za JLS, Općina Tkon, 2015.). 19 Analizom podataka iz Plana gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. god., a koji je napravljen na temelju podataka JKU Prvenj te Preglednika registra onečišćavanja okoliša uočena je razlika u prikazanim količinama sakupljenog otpada. Podaci JKU Prvenj ukazuju na sakupljenu količinu od 752 t u 2014. godini, što je značajna razlika u odnosu na podatke iz Preglednika registra onečišćavanja okoliša. 20 Izvješće o stanju okoliša 2009.-2012., Agencija za zaštitu okoliša, 2014.


27

Grafikon 2. 12. Udio mjesečnih količina u ukupnoj količini sakupljenog neopasnog otpada

u 2014. godini na području općine Tkon

Izvor: Plan gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. god., Općina Tkon, 2015., Vlastita obrada

Za razliku od prethodnih godina, u 2014. godini, započelo je odvojeno prikupljanje ambalaže od plastike (15 01 02) te papira i kartona (20 01 01), što je u skladu sa obvezama koje proizlaze iz

Zakona o održivom gospodarenje otpadom (NN 94/13). Ukupna količina prikupljene ambalaže od

plastike u 2014. godini iznosi 0,88 t, a papira i kartona 2,24 t. S obzirom na tu činjenicu, za očekivati je smanjenje sakupljene količine miješanog komunalnog otpada u budućem razdoblju. Također, u

2014. godini predano je i 0,8 t mazivnih ulja za motore i zupčanike (13 02 08).

Sustavno gospodarenje otpadom na području općine Tkon započelo je donošenjem plana

gospodarenja otpadom Općine Tkon 2010. godine,21 a kojeg je izradio Inel-projekt d.o.o. iz Zadra.

Trenutno je u fazi izrade novi Plan gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. godine, i to u vlastitoj izradi Općine. U tom planu postavljena su 4 cilja, a u tablici 2.3., osim ciljeva,

prikazane su mjere, odgovorna tijela te rokovi provedbe plana.

21 Odluka o prihvaćanju Plana gospodarenja otpadom Općine Tkon, Općina Tkon, 2010.


28

Tablica 2. 3. Ciljevi, mjere, akteri i rokovi provedbe Plana gospodarenja otpadom općine

Tkon za razdoblje do 2020. god.

Cilj Mjere Odgovorna

tijela Rok

C1

Izvršiti detaljan pregled divljeg odlagališta, ograditi ga i onemogućiti daljnji pristup koji bi omogućio daljnje odlaganje na isti, razvrstati otpad na njemu (odvojiti otpad koji se može reciklirati, odvojiti komunalni od građevinskog otpada) i pristupiti sanaciji.

Nadzor divljeg odlagališta

Uspostaviti službu komunalnog redarstva

Naplaćivanje kazni za odlaganje otpada na za to nepredviđenom mjestu

Uspostava telefona na koji se 24 sata mogu dojaviti nepravilnosti ili prijaviti počinitelje koji nezakonito postupaju s otpadom

JKU Prvenj Od 09.2015 godine

C2

Nabava mobilnog reciklažnog dvorišta

Osigurati vrećice i/ili kante za izdvajanje papira i kartona

Napraviti novi cjenik odvoza otpada, plan naplate i sakupljanja otpada

Donijeti novu odluku o komunalnom redu

Pripremiti dokumentaciju potrebnu za dobivanje sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu programa "Poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada"

Kontrola korisnika komunalne usluge odvoza otpada putem komunalnog redarstva kao i djelatnika komunalne tvrtke

Donošenje nove Odluke o uvjetima isporuke komunalne usluge prikupljanja komunalnog otpada koja u sebi uključuje i način naplate iste a prema uvjetima koji će biti određeni novom Uredbom o komunalnom otpadu, te Odluku uvrstiti stavljanje u funkciju mobilnog reciklažnog dvorišta

JKU Prvenj Općina Tkon

Od 09.2015 kontinuirano do 2020 godine

C3

Uspostava sakupljanja posebnih kategorija izdvojenih vrsta otpada iz komunalnog otpada po sistemu „od vrata do vrata"

JKU Prvenj Od siječnja 2016 godine kontinuirano

C4 Edukacija

Rujan 2015 godine kontinuirano nastaviti

Izvor: Plan gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. god., Općina Tkon, 2015.

Jedna od najznačajnijih mjera provedbe u okviru Plana je priprema dokumentacije za dobivanje

sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u sklopu programa „Poticanje

izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada“. Ovim programom predviđa se sanacija odlagališta otpada „Triluke“, a u 2014. godini je odabrana ponuda PanGeo Projekta d.o.o. iz Zagreba za izradu

plana ex-situ sanacije odlagališta.22 Smatra se kako je na odlagalište Triluke odloženo 5 000 m3 različitog otpada.23

22 Aktivnost i zadaće zaštite i spašavanja s financijskim planom za 2014. godinu, Općina Tkon, 2014. 23 Izvješće o provedbi Plana gospodarenja otpadom Zadarske županije, Oikon d.o.o., 2014.


29

Osim saniranja odlagališta otpada „Triluke“, potrebno je istaknuti i mjeru nabave mobilnog reciklažnog

dvorišta čime se zadovoljavaju obveze koje proizlaze iz čl. 28 Zakona o održivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13). Također, planirana je i izgradnja reciklažnog dvorišta za građevni otpad.

Iz navedenih mjera provedbe, s jedne strane, može se zaključiti kako postoji prostor za unaprjeđenje

sustava gospodarenja otpadom na području općine Tkon, ali isto tako, s druge strane, evidentno je kako Općina Tkon ulaže napore kako bi se cjelokupan sustav gospodarenja otpadom unaprijedio, a

sve u skladu sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

2.4.2 Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture sastoji se od sljedećih elemenata:

Građenje javnih površina,

Građenje nerazvrstanih cesta,

Građenje protupožarnih putova,

Građenje javne rasvjete,

Građenje groblja,

Građenje objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te

Građenje objekata za deponiju, sabiranje i odvožnju kućnog otpada.

Generalno se može ustvrditi kako je, u promatranom razdoblju, realizacija Programa rasla te u 2014.

godini iznosi 1.266.487,00 kn, što je za skoro dva puta više u odnosu na 2011. godinu. Međutim,

analiza pojedinih stavki ukazuje na njihove velike oscilacije te se ne može govoriti o trendu. Oscilacije pojedinih stavki dolaze do izražaja kada je riječ o velikim infrastrukturnim projektima, odnosno velikim

iznosima, što pak govori o postupnom rješavanju pojedinih infrastrukturnih projekata iz domene komunalne infrastrukture. Npr. u 2012. godini izgradnja javne rasvjete činila je 88,43% ukupnog

Programa, da bi već sljedeće godine pala na 5,46%. Upravo u toj, 2013. godini, izgradnja

nerazvrstanih cesta činila je 78,36% realizacije Programa.

Kada je riječ o financiranju građenja komunalne infrastrukture, ona se financira ponajviše iz sredstava

komunalnog doprinosa te drugih sredstava proračuna. Sporadično se pojavljuju i ostali izvori financiranja poput kapitalnih pomoći iz državnog proračuna te pomoći od pravnih osoba.

Prosječna realizacija Programa gradnje u promatranom razdoblju iznosi 70,23%. Promatrano po

stavkama, realizacija se kreće od 73,56% za gradnju nerazvrstanih cesta24 do 96,78% za izgradnju javnih površina.

Gledano po godinama, najlošija realizacija ostvarena je u 2011. godini, i to 39,73%. Glavni razlog tome je mala stopa realizacije predviđenih sredstava za izgradnju javne rasvjete (11,49%) te groblja

(45,33%).

24 U 2012.godini planirana sredstva za izgradnju nerazvrstanih cesta nisu realizirana iz razloga što se na Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača uložila žalba, te se predmet proslijedio Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u studenom 2012. godine, a koja je dostavila rješenje u prosincu 2012. godine. Zbog kratkog roka nije se moglo pristupiti realizaciji te su se planirana sredstva prenijela u 2013. godinu. Nerealizirana sredstva u 2012. godini spuštaju postotak realizacije na razini cjelokupnog razdoblja.

Strategija razvoja općine Tkon 2017 2017

30

Tablica 2. 4. Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture Općine Tkon 2011 2012 2013 2014

Planirano Izvršeno Razlika Planirano Izvršeno Razlika Planirano Izvršeno Razlika Planirano Izvršeno Razlika

Javne površine 77.000,00 76.027,00 973,00 75.200,00 75.200,00 0,00 90.000,00 87.928,00 2.072,00 155.000,00 140.556,00 14.444,00

Od čega iz komunalnog doprinosa 70.000,00 70.000,00 0,00 75.200,00 75.200,00 0,00 30.000,00 28.747,00 1.253,00 60.000,00 60.000,00 0,00

Od čega iz drugih sredstava 7.000,00 6.027,00 973,00

0,00 60.000,00 59.181,00 819,00 95.000,00 80.556,00 14.444,00

Nerazvrstane ceste 306.500,00 300.255,00 6.245,00 640.000,00 0,00 640.000,00 730.400,00 703.478,00 26.922,00 320.000,00 319.834,00 166,00

Od čega iz komunalnog doprinosa 140.000,00 140.000,00 0,00 150.400,00 0,00 150.400,00 210.400,00 203.379,00 7.021,00 120.000,00 120.000,00 0,00

Od čega iz drugih sredstava proračuna 166.500,00 160.255,00 6.245,00 489.600,00 0,00 489.600,00 520.000,00

520.000,00 200.000,00 199.834,00 166,00

Od čega iz kapitalne pomoći iz državnog proračuna

500.099,00 500.099,00

Protupožarni putovi 30.000,00 29.674,00 326,00 0,00 79.900,00 44.391,00 35.509,00 50.000,00 50.000,00 0,00

Od čega iz drugih sredstava proračuna 30.000,00 29.674,00 326,00 0,00 0,00 50.000,00 50.000,00 0,00

Od čega od pomoći pravnih osoba 15.000,00 15.000,00

Od čega iz drugih sredstava 64.900,00 29.391,00

Javna rasvjeta 961.000,00 110.393,00 850.607,00 862.800,00 861.840,81 959,19 55.500,00 49.025,00 6.475,00 239.000,00 234.881,00 4.119,00

Od čega iz komunalnog doprinosa 105.000,00 105.000,00 0,00 112.800,00 112.799,35 0,65 45.000,00 38.771,00 6.229,00 90.000,00 90.000,00 0,00

Od čega iz drugih sredstava proračuna 856.000,00 5.393,00 850.607,00 750.000,00 749.041,46 958,54 10.500,00 10.254,00 246,00 149.000,00 144.881,00 4.119,00

Groblje 35.000,00 15.867,00 19.133,00 37.600,00 37.600,00 0,00 15.000,00 12.916,00 2.084,00 580.000,00 432.439,00 147.561,00

Od čega iz komunalnog doprinosa 35.000,00 15.867,00 19.133,00 37.600,00 37.600,00 0,00 15.000,00 12.916,00 2.084,00 30.000,00 27.625,00 2.375,00

Od čega iz drugih sredstava proračuna 550.000,00 404.814,00

Objekti i uređaji za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda

4.000,00 3.690,00 310,00

Porezni prihodi, HBOR 4.000,00 3.690,00 310,00

Građenje objekata za deponiju,

sabiranje i odvožnju kućnog otpada 45.000,00 43.585,00 1.415,00 89.200,00 88.777,00 423,00

Od čega iz drugih sredstava 45.000,00 43.585,00 1.415,00 89.200,00 88.777,00 423,00

Ukupno 1.458.500,00 579.491,00 879.009,00 1.615.600,00 974.640,81 640.959,19 970.800,00 897.738,00 73.062,00 1.433.200,00 1.266.487,00 166.713,00

Izvor: Izvješće o izvršenju Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Općini Tkon za 2011., 2012., 2013., 2014. godinu


31

2.4.3 Program održavanja komunalne infrastrukture

Programom održavanja komunalne infrastrukture obuhvaćeni su:

Održavanje javnih površina,

Održavanje nerazvrstanih cesta,

Održavanje groblja i krematorija,

Održavanje javne rasvjete te

Uređenje plaža u predsezoni.

Program održavanja komunalne infrastrukture u 2014. godini iznosio je u realizaciji 307.929,00 kn, što je povećanje u odnosu na 2011. godinu za 55,24%. Skokovi rasta su ostvareni u 2012. (25,13%) i u

2013. godini (20,83%), a razlog tome su povećana izdvajanja za održavanje javnih površina koja su

se u 2012. povećala za skoro 10 puta te ponovno udvostručila u 2013. godini.

Bez obzira na skokovit rast izdvajanja za održavanje javnih površina, najveću pojedinačnu stavku u

Programu čini održavanje javne rasvjete. Na početku razdoblja udio javne rasvjete u ukupnom Programu činio je 93% realizacije, da bi na kraju promatranog razdoblja pao na 41% u realizaciji te se

izjednačio s održavanjem javnih površina. U 2014. godini, održavanje nerazvrstanih cesta čini 6%

Programa u realizaciji te uređenje plaža u predsezoni 13%. U promatranom razdoblju uređenje groblja i krematorija činilo je oko 1% udjela u realizaciji Programa.

Kada se pregledaju izvori financiranja, pozitivnim se može ocijeniti aktiviranje različitih izvora financiranja. Npr. početkom razdoblja program se uglavnom financirao iz sredstava proračuna i

komunalne naknade, dok su se od 2013. godine kao izvor financiranja aktivirale i spomenička renta, koncesije na pomorsko dobro, boravišne pristojbe te koncesije na pogrebničke usluge.

Kada je riječ o izvršenju plana treba navesti kako je ono na prosječnoj razini od 90,46% promatrano

kroz razdoblje. Analizirano po stavkama, visok udio prosječne realizacije u odnosu na planirano imaju skoro sve stavke (preko 85%), dok je održavanje groblja i krematorija na 65%, i to zbog naglog pada

u realizaciji u 2014. godini. Gledano po godinama, najbolja realizacija ostvarena je u 2012. godini (97%).


32

Tablica 2. 5. Program održavanja komunalne infrastrukture Općine Tkon

2011 2012 2013 2014


I. Održavanje javnih površina 7.000 kn 5.720 1.280 62.500,00 61.543,57 956 144.000 130.007 13.993 150.000 127.696 22.304

Od čega iz komunalne naknade 3.524

61.087 53.243

Od čega iz spomeničke rente

5.000

Od čega iz koncesija na pom. dobro

13.391 11.615

Od čega iz boravišne pristojbe

31.624 20.839

Od čega iz drugih sredstava

18.905 41.999

Od čega iz drugih sredstava proračuna 2.196 61.543,57

II. Održavanje nerazvrstanih cesta 2.000 1.110 890 6.000,00 5.500,00 500 8.000 7.948 52 20.000 19.945 55

Od čega iz drugih sredstava proračuna 1.110 5.500,00

7.948

Od čega iz komunalne naknade 19.945

III. Održavanje groblja i krematorija 4.000 2.459 1.541 2.500,00 2.485,00 15 1.500 1.080 420 4.000 1.228 2.772

Od čega iz drugih sredstava proračuna 2.459 2.485,00 1.000

Od čega iz drugih konces. pogreb. usl 80

1.228

IV. Održavanje javne rasvjete 202.000 185.374 16.626 173.000,00 167.788,14 5.212 137.500 124.802 12.698 150.000 120.262 29.738

Od čega iz sredstava komunalne naknade 142.686 112.261,80 72.873 75.717

Od čega iz drugih sredstava proračuna 42.688 55.526,34 51.929 44.545

V. Uređenje plaža u predsezoni 5.000 3.690 1.310 13.000,00 10.888,70 2.111 37.000 36.075 925 44.000 38.798 5.202

Od čega iz drugih sredstava proračuna 3.690

10.888,70 10.000

Od čega iz konces. na pom. dobro 26.075 23.798

Od čega iz boravišne pristojbe 15.000

UKUPNO 220.000 198.353 21.647 257.000 248.205 8.795 328.000 299.912 28.088 368.000 307.929 60.071

Izvor: Izvješće o izvršenju Programa održavanja komunalne infrastrukture u Općini Tkon za 2011., 2012., 2013., 2014. godinu


33

2.5 SUSTAV ELEKTROOPSKRBE

Na području općine Tkon ne postoje elementi sustava prijenosne mreže. Elektroopskrba do općine

Tkon vrši se iz smjera Biograda na Moru 20 kV podmorskim kabelom. Podmorska dionica počinje u Biogradu na Moru, a završava u Tkonu na otoku Pašmanu, jugoistočno od rta Studenac. Dužina

kabelske trase od TS Biograd do TS Tkon 2 - Glavičine je 2.400 metara, a u širini 1 metar.

Od TS Tkon 2 – Glavičine, prema sjeveru, tj. prema TS Tkon 1, TS Tkon 4 te RSTS Tkon vodi 20 kV podzemni kabel. Od Od TS Tkon 2 – Glavičine, prema jugu, tj. prema STS Tkon 3 i STS Tkon – Sovinje

vodi 10 kV nadzemni kabel. Zračni i kabelski vodovi 10k zadovoljavaju potrebe općine.

Slika 2. 7. Distribucijska elektroenergetska mreža na području općine Tkon

Izvor: Podaci o distribucijskoj elektroenergetskoj mreži na području općine Tkon; Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zadar, 2015.

Kada je riječ o transformatorskim stanicama one također zadovoljavaju potrebe općine Tkon.

Tablica 2. 6. Transformatorske stanice distribucijske mreže na području općine Tkon

Ime TS Kapacitet

TS

Ljetno

opterećenje %

Zimsko

opterećenje % RSTS Tkon 250 kVA 72 55,4

TS Tkon 1 400 kVA 74 64,8

TS Tkon 2 400 kVA 68,6 43,2

STS Tkon 3 160 kVA 66,7 41,2

TS Tkon 4 1.000 kVA 16,4 12,8

STS Tkon-Sovinje 50 kVA 69,3 1,5 Izvor: Podaci o distribucijskoj elektroenergetskoj mreži na području općine Tkon; Operator distribucijskog sustava d.o.o., Zadar, 2015.

Alternativna mogućnost opskrbe električnom energijom je preko 10 (20) kV voda Biograd – otok Babac - TS Pašman 1 – TS Kraj 3 – RSTS Tkon (i dalje prema TS u općini Tkon).


34

Na području općine Tkon predviđeno je područje za testiranje mogućnosti proizvodnje električne

energije putem vjetra.

Generalno se može zaključiti kako sustav elektroopskrbe zadovoljava sve trenutne potrebe općine Tkon, ali u prostornom smislu južni dio općine nije pokriven (uključujući i otoke Košara, Žižanj i

Gangaro), što može biti jedan od ograničavajućih čimbenika u daljnjem razvoju.

Prilikom analize sustava elektroopsrbe nužno je analizirati i potrošnju električne energije. Po pitanju

ukupne potrošnje električne energije na području općine Tkon, u razdoblju od 2010. do 2014. godine

može se uočiti trend smanjenja potrošnje. Tom smanjenju najviše pridonosi smanjenje potrošnje električne energije u kućanstvima, s obzirom da čine od cca 65% do 68% ukupne potrošnje električne

energije. Nadvedeno smanjenje potrošnje električne energije u kućanstvima posljedica je smanjenja potrošnje električne energije u mjestu Tkon, a može se pripisati blagoj zimi u 2014. i 2015. godini, jer

se broj potrošača u promatranom razdoblju nije smanjio (Grafikon 2.13.).

Sljedeća kategorija potrošača je kategorija Poduzetništvo. Ova kategorija čini cca 26% do 28%

ukupne potrošnje u kWh, a čini oko 8% do 11% ukupnog broja potrošača. Gledano kroz cjelokupno

razdoblje može se uočiti izrazito blagi trend smanjenja ukupne potrošnje električne energije. Treba napomenuti i kategoriju potrošača Srednji napon25, koja je zabilježila jednog potrošača u 2014. godini,

ali u okviru koje nije ostvarena potrošnja električne energije.

Grafikon 2. 13. Kretanje ukupne potrošnje električne energije u kWh u općini Tkon u

razdoblju 2010.-2015.

Izvor: Izvještaji o potrošnji električne energije na području Općine Tkon razdoblje od 2010 g. do 2015 g.; HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o.

Kategorija koja ostvaruje najmanju ukupnu potrošnju u kWh je kategorija Javna rasvjeta. Ova

kategorija čini nešto manje od 7% ukupne potrošnje električne energije do 2012. godine, a nakon toga se udio smanjuje na oko 4%. Pri tome treba naglasiti kako se broj potrošača nije mijenjao te

kako je udio broja potrošača ove kategorije u ukupnom broju potrošača zanemariv.

25 Namijenjena kupcima (veliki pogoni, velike zgrade, bolnice ...) kojima se mjerenje nalazi na srednjem naponu - 10, 20, 35 kV (www.hep.hr/opskrba/kupci/snapon.aspx; Pristup 09.02.2016.)

http://www.hep.hr/opskrba/kupci/snapon.aspx


35

Grafikon 2. 14. Prosječna potrošnja po kategoriji potrošača električne energije u općini

Tkon u razdoblju 2010.-2015.


Za razliku od ukupne potrošnje, analiza prosječne potrošnje po potrošaču (Grafikon 2.14.) u prvi plan ističe kategoriju Javna rasvjeta, gdje je prosječna potrošnja na godišnjoj razini nešto viša od 28.000

kWh26. Kao i kod ukupne potrošnje, nakon 2012. godine, prosječna potrošnja po potrošaču se znatno smanjuje (s 30.439 kWh na 19.892 kWh). U usporedbi s prosječnom potrošnjom javne rasvjete na

razini RH, prosječna potrošnja javne rasvjete u općini Tkon je na značajno višoj razini do 2012. godine, kada pada ispod prosjeka.

Tablica 2. 7. Prosječna potrošnja po kategoriji potrošača električne energije u općini Tkon

i RH u razdoblju 2010.-2013.

Kategorija 2010 2011 2012 2013

Tkon RH Tkon RH Tkon RH Tkon RH

Javna rasvjeta 30.439 20.873 31.046 20.369 32.482 20.161 18.607 19.892

Kućanstvo 2.779 3.170 2.806 3.097 2.716 3.035 2.581 2.918

Poduzetništvo - Ukupno 12.518 22.089 11.380 21.869 10.597 21.908 10.223 21.589

Poduzetništvo - Bijeli 10.909 10.589 10.387 10.076

Izvor: Izvješće o radu Hrvatske energetske regulatorne agencije, 2010., 2011., 2012., 2013., vlastita obrada

Zatim slijedi kategorija Poduzetništvo s prosječnom potrošnjom u promatranom razdoblju za oko 11.000 kWh, te kategorija Kućanstvo s oko 2.700 kWh prosječne potrošnje električne energije po

potrošaču. Kategorija Poduzetništvo značajno je manja kroz cjelokupno razdoblje promatranja.

Međutim, na ovom mjestu treba izdvojiti kategoriju Poduzetništvo – Bijeli (na razini RH) koja je na sličnim razinama potrošnje kao i cjelokupna kategorija Poduzetništvo na razini općine Tkon. Kategorija

Kućanstvo ostvarila je također nižu prosječnu potrošnju električne energije kroz promatrano razdoblje.

26 S obzirom da je posljednje dostupno izvješće HERA-e za 2013. godinu, analiza prosječne potrošnje po potrošaču je načinjena za razdoblje 2010.-2013.


36

Grafikon 2. 15. Kretanje ukupne potrošnje električne energije u kWh prema mjestima u

općini Tkon u razdoblju 2010.-2015.


Gledano prema mjestima nastanka potrošnje električne energije (Grafikon 2.15.), treba istaknuti kako se preko 92% potrošnje ostvaruje u mjestu Tkon. Kategorije Poduzetništvo i Javna rasvjeta potrošnju

su ostvarile isključivo u mjestu Tkon. Ostatak potrošnje, od oko 8%, i to isključivo za kategoriju Kućanstvo, ostvaren je u mjestu Ugrinić. Sličan omjer ostvaren je i kad se razmotri ukupan broj

potrošača.

2.6 TELEKOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA

Na području općine Tkon (u Tkonu) postoji digitalna komutacija RSS/RSM digitalnog tipa, i stupanj je

nadređene AXE Zadar. Komutacija je povezana na nadređenu komutaciju u Zadru, digitalnim sustavima prijenosa po svjetlovodnom kabelu položenim državnom cestom D110 te podmorskim

svjetlovodnim kabelom Tkon - Biograd, koji je u Biogradu spojen na magistralni svjetlovodni kabel

„Jadranko“. Lokalna komutacija pokriva naselja Tkon, Ugrinić i Kraj.

Uz podmorski svjetlovodni kabel Tkon - Biograd nalazi se i stari klasični podmorski svjetlovodni kabel

Tkon - Biograd sa simetričnim karikama koji podmorski povezuje Biograd sa Tkonom uz usputni izlaz na otočić Sv. Katarinu.

Na području općine Tkon postoji jedna aktivna lokacija samostojećeg antenskog stupa elektroničke

komunikacije, a između Biograda na Moru i Tkona postoji radijski koridor.

Konačno treba istaknuti da na području Općine postoji jedan poštanski ured veličine 100m2 u ulici

Kuntrata. Objekt je u vlasništvu općine Tkon, Doma zdravlja Zadarske županije te Hrvatske pošte. Za vrijeme zimskih mjeseci, poštanski ured radi samo u jutarnjoj smjeni i zapoljava jednog služebnika i

jednog poštara. Za vrijeme ljetnih mjeseci, ured radi i poslijepodne i zapošljava dva službenika i jednog poštara.


37

Slika 2. 8. Samostojeći antenski stup i planirane zone elektroničke komunikacije na

području općine Tkon

Izvor: Interaktivni GIS portal – Hakom, vlastita obrada

2.6.1 Infrastruktura širokopojasnog pristupa internetu

Razvoj širokopojasnih usluga od iznimnog je značenja za gospodarski razvoj Republike Hrvatske te od

ključne važnosti za omogućivanje stvaranja društva znanja u Republici Hrvatskoj. Najnovije širokopojasne usluge (obrazovanje putem interneta, društveno umrežavanje, televizija visoke kakvoće,

rad od kuće i drugo) zahtijevaju odgovarajuće prijenosne kapacitete (više od 20 Mbit/s) koje je

moguće ostvariti uz pomoć svjetlovodne pristupne infrastrukture i odgovarajućih bežičnih tehnologija nove generacije. Potrebno okruženje stvara se provedbom prioriteta iz Strategije regionalnog razvoja

koji se odnosi na razvoj i unapređenje informatičke i elektroničke komunikacijske infrastrukture.27

Usluge širokopojasnog pristupa mogu se pružati putem različitih elektroničkih komunikacijskih mreža.

Najznačajnije elektroničke komunikacijske mreže su:28

bežične mreže:

o GSM/GPRS/EDGE – pokretni sustavi druge generacije,

o UMTS/HSDPA/HSPA+ – pokretni sustavi treće generacije,

o Wi-Fi – bežične lokalne mreže,

o WiMAX – bežični pristup,

o LTE – pokretni sustav četvrte generacije,

o satelitski širokopojasni pristup.

žične mreže:

o postojeće telefonske mreže (xDSL – bakrene mreže),

o mreže nove generacije (FTTx – svjetlovodne mreže),

27 Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine, Zagreb, 2011 28 Isto.


38

o mreže kabelskih operatora (koaksijalne mreže),

o hibridne svjetlovodno-koaksijalne mreže (HFC).

Slika 2. 9. Područja dostupnosti pokretnog širokopojasnog pristupa internetu na području općine Tkon


Kada je riječ o dostupnosti usluge pokretnog širokopojasnog pristupa internetu, treba navesti kako je područje općine Tkon skoro pa cijelim svojim područjem pokriveno brzinama od 2 do 30 MBit/s, dok je

brzinama od 30 do 100 MBit/s pokriven značajan dio teritorija (Slika 2.9.). Brzine od 2 do 30 MBit/s pruža više operatera, osim na jugozapadnom području općine, uzduž cjelokupne obale. Istu

dostupnost ostvaruju i brizne od 30 do 100 MBit/s.

Slika 2. 10. Područja dostupnosti nepokretnog širokopojasnog pristupa internetu na području općine Tkon



39

Kada je riječ o nepokretnom širokopojasnom pristupu internetu, na području općine Tkon postoji

jedan operater koji pruža brzine do 30 MBit/s. Konkretnije, brzine od 2 do 30 MBit/s uglavnom su

dostupne na području naselja Tkon, dok su brzine do 2 MBit/s dostupne izvan užeg centra naselja Tkon (Slika 2.10.).

Kada je u pitanju broj priključenih kućanstava na širokopojasnu infrastrukturu pristupa internetu, kao što prikazuje tablica 2.8. može se zaključiti kako su kućanstva na području općine Tkon uglavnom

priključena na brzine do 4 MBit/s. Od svih kućanstava na području općine Tkon, 52,21% kućanstava

koristi usluge pristupa internetu brzina većih ili jednako 2 Mbit/s.

Tablica 2. 8. Udio priključenih kućanstava na širokopojasnu infrastrukturu pristupa

internetu prema MBit/s na području općine Tkon29

Brzina MBit/s 2 do 4 4 do l0 10 do 20

20 do 30

30 do 50

50 do 100

100 i više

Ukupno

Postotak kućanstava

41,77 10,04 0,40 0,00 0,00 0,00 0,00 52,21

Izvor: Izvješće o elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi koja podržava pružanje širokopojasnih usluga s najmanjom brzinom od 2 Mbit/s; HAKOM; 2015

Općenito govoreći, glavni cilj Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2012. do

2015. godine, a to je stvaranje preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu kao temelja koji će omogućiti daljnji razvoj informacijskog društva i društva znanja, načelno

je ostvaren. Međutim, ostvarenje posebnih ciljeva koji se odnose na osiguranje dostupnosti

širokopojasnog pristupa internetu, kao i na poticanje potražnje za širokopojasnim uslugama i korištenja širokopojasnim pristupom za građane i gospodarske subjekte nije moguće do kraja

egzaktno utvrditi, ali se ipak daje ocjena kako je postavljena vrijednost zadovoljena ako se uzmu u obzir i pokretna i nepokretna dostupnost širokopojasne infrastrukture pristupa internetu. Kada je riječ

o cilju osiguranja djelotvornoga tržišnog natjecanja, tada treba davanju ocjene pristupiti s oprezom,

jer pristup brzinama od 2 do 100 Mbit/s na pruža samo jedan operater.

U 2015. godini izrađena je Studija izvodljivosti razvoja infrastrukture širokopojasnog prostupa u Općini

Tkon.30 Studija je izrađena u sklopu Sporazuma o suradnji na projektu razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes

telekomunikacijskih operatera. Studijom je utvrđena opravdanost provedbe investivije s društveno

ekonomskog stajališta.31

Na tememlju izrađenih studija izvodljivosti na cjelokupnom podrupčju obuhvata, izrađen je Plan

razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Zadra.32

Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u

kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja33 proveden je postupak određivanja bijelih, sivih i crnih područja dostupnosti širokopojasnog pristupa:

Bijela područja – širokopojasni pristup nedostupan,

Siva područja – ne postoji djelotvorno infrastrukturno natjecanje između operatora,

Crna područja – širokopojasni pristup pružaju barem dva operatora uz infrastrukturno

natjecanje.

Na području općine Tkon, od ukupnog broja kućanstava (281), 202 kućanstava se nalazi na bijelom području, a 79 na sivom području.34

29 Zaključno s trećim tromjesečjem u 2015. godini 30 Studija izvodljivosti razvoja infrastrukture širokopojasnog prostupa u Općini Tkon, ProFuturus d.o.o., Zagreb, 2015. 31 Isto. 32 Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Zadra, ProFuturus d.o.o., Zagreb, 2017. 33 Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Zagreb 2014. 34 Plan razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Zadra, ProFuturus d.o.o., Zagreb, 2017.


40

2.7 PRIRODNI RESURSI I NATURA 2000

Očuvanje raznolikosti i povoljnog stanja staništa jedan je od osnovnih ciljeva zaštite prirode koji ima

svoje uporište i u zakonskim aktima. Analiza prirodnih resursa nastoji dati pregled pojedinih sastavnica prirode na području opčine Tkon, kao i provedbenih mehanizama zaštite na razini JLS koji bi trebali

pridonijeti očuvanju povoljnog stanja prirodnih resursa.

2.7.1 Zaštićena područja

Temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 80/13) u RH postoji devet kategorija zaštićenih područja.

Zaštićena područja mogu biti od državnog i lokalnog značenja kojima upravljaju Vlada RH, Hrvatski sabor te županijska skupština ili Gradska skupština Grada Zagreba.

Tablica 2. 9. Kategorije zaštićenih područja na području RH

Kategorija zaštite Namjena Značaj

Strogi rezervat očuvanje izvorne prirode, praćenje stanja prirode te obrazovanje

Državni

Nacionalni park očuvanje izvornih prirodnih vrijednosti, znanstvena, kulturna, odgojno-obrazovna i rekreativna

Državni

Posebni rezervat očuvanje radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili reprezentativnosti, a osobitog je znanstvenog značenja

Državni

Park prirode zaštita biološke i krajobrazne raznolikosti, odgojno-obrazovna, kulturno-povijesna, turističko-rekreacijska namjena

Državni

Regionalni park zaštita krajobrazne raznolikosti, održivi razvoj i turizam Lokalni

Spomenik prirode ekološka, znanstvena, estetska ili odgojno-obrazovna Lokalni

Značajni krajobraz zaštita krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja, odmor i rekreacija

Lokalni

Park - šuma očuvanje prirodne ili sađene šume veće krajobrazne vrijednosti, odmor i rekreacija

Lokalni

Spomenik parkovne arhitekture

očuvanje umjetno oblikovanog prostora odnosno stabla koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu, ekološku ili znanstvenu vrijednost

Lokalni

Izvor: Državni zavod za zaštitu prirode; vlastita obrada

Prema prethodnom popisu i sukladno Zakonu o zaštiti prirode, na području opčine Tkon ne nalazi se

nijedno od prethodno navedenih područja zaštite. Ipak, u neposrednoj blizini se nalazi nacionalni park Kornati, parkovi prirode Telašćica i Vransko jezero35, posebni rezervati Saljsko polje i Vransko jezero – rezervat36. U blizini se nalazi i jedan značajni krajobraz (Sitsko-žutska otočna skupina) te spomenik parkovne arhitekture Folco Borellia u Svetom Filipu i Jakovu (Slika 2.11.).

35 Vransko jezero i njegovo priobalje 36 Sjeverozapadni dio Vranskog jezera


41

Slika 2. 11. Zaštićena područja u blizini općine Tkon

Izvor: Hrvatska agencija za okoliš i prirodu – WFS Servis; Vlastita obrada

2.7.2 Ekološki značajna područja

Osim zaštićenih područja, navedeni zakon definira i ekološki značajna područja koja su

međusobno povezana u sustav ekološke mreže. Ekološka mreža RH, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži,37 predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Ekološku mrežu RH (mrežu

Natura 2000) čine:

- područja očuvanja značajna za ptice - POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje

povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za Europsku uniju, kao i njihovih staništa, te

područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarna područja od međunarodne važnosti) te

- područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih

tipova od interesa za Europsku uniju).

Ekološka mreža Republike Hrvatske obuhvaća 36,67% kopnenog teritorija i 16,39% obalnog mora, a

sastoji se od 571 poligonskog Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS), 171

točkastih Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (najvećim dijelom špiljski objekti) (POVS) te 38 poligonskih Područja očuvanja značajnih za ptice (POP).38

Na području općine Tkon, na području njenog morskog akvatorija, nalazi se područje očuvanja HR3000419-J.Molat-Dugi-Kornat-Murter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat, koje je

uspostavljeno s ciljem očuvanja divlje svojte dobri dupin (Tursiops truncatus) te staništa Grebeni i Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje39. Veličina ovog područja je 58.048.37 ha, od čega je 1.993.28 ha na području općine Tkon.

37 Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/2013) 38 http://natura-jadera.com/ekoloska-mreza/ekoloska-mreza.html (18.02.2016.) 39 http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000419 (17.02.2016.)

http://natura-jadera.com/ekoloska-mreza/ekoloska-mreza.html

http://natura2000.dzzp.hr/reportpublish/reportproxy.aspx?paramSITECODE=HR3000419


42

Slika 2. 12. J. Molat-Dugi-Kornat-Murter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat na



Kada su u pitanju Grebeni ugrubo se procjenjuje kako zauzimaju površinu od 1.300 ha, dok

preplavljenih ili dijelom preplavljenih morskih špilja ima svega 7. Procjenjuje se da oba staništa čine do 2% nacionalne površine navedenih staništa.40

Kada je riječ o divljoj svojti dobri dupin, treba navesti kako se radi o rijetkoj vrsti na području

HR3000419. Međutim, i tu se radi o gruboj procjeni. U usporedbi s ukupnom brojnošću ove vrste na nacionalnom teritoriju, procjenjuje se da brojnost dobrog dupina na ovom području čini od 2% do

15%.

Karakteristika ovog područja je relativna pličina mora (većina manje od 70m, a najveća dubina 95m).

Ono kompletno obuhvaća značajni krajobraz Sitsko-žutsku otočnu skupinu te djelomično nacionalni

park Kornati i park prirode Telašćica.

Izmjenama i dopunama prostornog plana u 2015. godini Općina Tkon stavila je naglasak na

razumijevanje važnosti i potrebe pojedinih zaštite vrsta, ali i stanišnih tipova.

2.7.3 Stanišni tipovi na kopnu

Prema Pravilniku o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima na

području RH definirano je jedanaest vrsta stanišnih tipova s pripadajućim podtipovima. To su

A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa

B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine

C. Travnjaci, cretovi i visoke zeleni

D. Šikare

E. Šume

40 Odnosi se na cjelokupno ekološki značajno područje.


43

F. Morska obala

G. More

H. Podzemlje

I. Kultivirane nešumske površine i staništa s korovnom i ruderalnom vegetacijom

J. Izgrađena i industrijska staništa

K. Kompleksi staništa

Na području općine Tkon, kada su u pitanju kopnena staništa nalaze se sljedeći stanišni tipovi:

C35 Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

D34 Bušici

E81 Mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike

I21 Mozaici kultiviranih površina

I51 Voćnjaci

I52 Maslinici

I53 Vinogradi

I81 Javne neproizvodne kultivirane zelene površine

J11 Aktivna seoska područja

J13 Urbanizirana seoska područja

J45 Uzgajališta životinja

Stanište submediteranskih i epimediteranskih suhih travnjaka, kao zasebno stanište, nalaze se na južnoj strani otoka Košara te je to jedino mjesto na području općine Tkon gdje se nalazi ovo

stanište. Najrasprostranjenije stanište na području općine Tkon je stanište kojeg čini kombinacija bušika te submediteranskih i epimediteranskih suhih travnjaka, a koji se nalazi na

cjelokupnom teritoriju. Treba naglasiti kako je ova vrsta staništa dio šireg staništa na prostoru otoka

Pašman. Osim na otoku Pašman, ovo stanište nalazi se i na području otoka Žižanj, Gangaro te Vela Kotula.


44

Slika 2. 13. Stanišni tipovi na području općine Tkon


Stanište mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike nalazi se na

sjevernom području općine Tkon, na granici s općinom Pašman te na južnom dijelu općine, odnosno

na obroncima otoka Pašman. Mozaici kultiviranih površina, aktivna seoska područja, odnosno urbanizirana seoska područja, javne neproizvodne kultivirane zelene površine nalaze se na

području u i oko naselja Tkon i Ugrinić. Također, u samom mjestu Tkon, na području luke nalazi se stanište uzgajališta životinja. Stanište voćnjaka, odnosno maslinika rasprostranjeno je na više

lokacija na području općine Tkon, dok se stanište vinograda manjim dijelom nalazi uz rub općine Pašman41.

Usporedbom s ostatkom prostora na području otoka Pašman, odnosno kopna na području grada

Biograd n/m može se ustvrditi kako se radi o istim ili sličnim stanišnim prostorima koji ne odudaraju značajno, odnosno pripadaju istoj nadkategoriji stanišnih tipova.

2.7.4 Obala i morski bentos

Obala na području općine Tkon može se podijeliti u dvije skupine. Prvu skupinu čine stjenovite morske obale/biocenoza gornjih stijena mediolitorala/biocenoza donjih stijena mediolitorala (F.4./G.2.4.1./G.2.4.2) koja se proteže od jugozapadnog dijela do sjeveroistočnog dijela otoka, tj. do naselja Tkon, odnosno proteže se na onim područjima u kojima nije nastanjen

čovjek. Osim na otoku Pašmanu, ova vrsta obale rasprostranjena je i na svim ostalim otocima na

području opčine Tkon (Košara, Žižanj, Gangaro, Vela Kotula, Čavtul i Planac).

41 Treba naglasiti kako je priložena karta informativne naravi, odnosno kako u manjem dijelu odstupa od stvarnog stanja zbog preklapanja različitih GIS slojeva, odnosno servisa korištenih prilikom izrade.


45

Slika 2. 14. Obala i morski bentos na području općine Tkon


Drugu skupinu čine stjenovite morske obale/zajednice morske obale na čvrstoj podlozi pod utjecajem

čovjeka/biocenoza gornjih stijena mediolitorala/biocenoza donjih stijena mediolitorala/zajednice mediolitorala na čvrstoj podlozi pod utjecajem čovjeka (F.4./F.5.1.2./G.2.4.1./G.2.4.2./G.2.5.2.) Ova

vrsta obale rasprostranjena je u i oko naselja Tkon te Ugrinić.

Odmah uz obalu rasprostranjeni su infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja (G32), osim uz obalu otoka Košara gdje su rasprostranjena infralitoralna čvrsta dna i stijene (G36). Odmah uz njih nalazi se

naselja posidonije (G35). Stanište posidonije razvijaju se u području gdje je pritisak ljudskih aktivnosti izrazito velik. Prirodna obnova oštećenih naselja posidonije traje više desetaka godina, što tu vrstu čini

posebno osjetljivom i ugroženom. Ugrožena je sidrenjem, ribolovom povlačnim alatima, onečišćenjem i zasjenjivanjem, napredovanjem invazivnih vrsta. Ove su livade važna staništa zbog njihove visoke

primarne produkcije te zato što služe kao skrovišta, hranilišta i rastilišta mnogih organizama pa i onih

ekonomski važnih. Ulaskom Hrvatske u EU, na snagu je stupila Uredba vijeća (EZ) br.1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom

moru (Mediteranska Uredba) kojom se, među ostalim, zabranjuje ribolov povlačnim mrežama, dredžama, okružujućim mrežama plivaricama ili sličnim mrežama nad svim područjima ekološke mreže

(Natura 2000), svim zaštićenim područjima, livadama morskih cvjetnica (posebno Posidonia oceanica),

koraligenskim zajednicama i zajednicama vapnenačkih morskih algi.42

Cirkalitoralni muljevi (G41) i cirkalitoralni pijesci (G42) nalaze se na području jugozapadno od otoka

Košara, Žižanj, Gangaro, uz sam rub morske granice općine Tkon. Grupe staništa F.4., G.2.4.1., G.2.4.2., G.3.2., G.3.5., G.3.6., G.4.1. te G.4.2. nalaze se na popisu svih ugroženih i rijetkih stanišnih

tipova od nacionalnog i europskog značaja zastupljenih na području RH.43

42 Analiza stanja prirode u RH 2008.-2012. 43 Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima na području RH NN 88/14 nisu definirane


46

2.7.5 Mjere zaštite prirodne baštine

Specifične mjere za zaštitu navedenih staništa ugrađene su u prostorno-plansku dokumentaciju,

sektorski plan gospodarenja otpadom i pojedine projekte.44 Prostornim planom općine Tkon definirani su ciljevi koji doprinose zaštiti prirodnih resursa, ne samo općine Tkon, nego i Zadarske županije, ali i

područja od nacionalnog značaja koje se nalazi na području općine. Među ciljevima prostornog razvoja

i uređenje, a bitni za očuvanje prirodnih resursa navedeni su u tablici 2.10.

Tablica 2. 10. Ciljevi prostornog planiranja u svrhu zaštite prirodnih resursa

Ciljevi Mjere

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja

2.1.1. Razvoj naselja i infrastrukturnih sustava

2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanje, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Izvor: Prostorni plan općine Tkon

Provođenje navedenih ciljeva definirano je odredbom za provođenje i to:

Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina (Mjere zaštite

krajobraznih i prirodnih vrijednosti te Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina),

Postupanje sa otpadom,

Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (Zaštita tla, zaštita zraka, zaštita voda,

zaštita mora , zaštita od buke).

Kao primjer mjera zaštite na projektnoj razini mogu se navesti sljedeći primjeri:

Studija o utjecaju na okoliš luke Tkon, otok Pašman45 te

Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš uređenja

javne plaže Ugrinić u Općini Tkon.46

Osim definiranja mjera zaštite, u Prostornom planu općine Tkon strogo je određena namjena

korištenja površina. Kao primjer dobrog gospodarenja prostorom, a time i zaštite područja očuvanja HR3000419, zona marikulture definirana je izvan granica obuhvata tog područja.47 Također,

definirane su i ostale namjene korištenja prostora, od čega najveći dio zauzimaju šumske površine.

44 Donošenjem novog Pravilnika NN 88/14 nisu definirane općenite mjere zaštite za svaku od jedanaest glavnih klasa staništa definiranih Nacionalnom klasifikacijom staništa. Prethodni Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova NN 7/06, 119/09 definirao je opće mjere očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/403884.pdf - Pristup 20.02.2016.) 45 Dvokut Ecro d.o.o., 2010. godine 46 EcoMission d.o.o., 2015. godine 47 temeljem studije korištenja i zaštite mora i podmorja na području zadarske županije utvrđena su područja određena za marikultu. sukladno pravilniku o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama nn 8/99., 56/12.

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/403884.pdf


47

Tablica 2. 11. Namjena površina na području općine Tkon

Namjena površina Ukupno ha % površine općine

Građevinska područja Ukupno

Izgrađeni dio Neizgrađeni dio

83,88 65,67 18,21

5,6 4,4 1,2

Izgrađene strukture izvan građevinskog područja Ukupno

Gospodarska namjena I2 Ugostiteljsko-turistička namjena T1 Ugostiteljsko-turistička namjena T2 Ugostiteljsko-turistička namjena T3

Sportsko-rekreacijska namjena R

114,82

2,36 14,98 31,83 3,78

61,86

7,7 0,2 1,0 2,1 0,3 4,2

Poljoprivredne površine Ukupno

Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

220,09 220,09

14,8 14,8

Šumske površine Ukupno

Gospodarske Zaštitne

727,90 632,18 95,72

48,9 42,5 6,4

Ostale poljoprivredne i šumske površine Ukupno

340,84

22,9

Vodne površine Ukupno

Vodotoci Jezera

Akumulacije Retencije Ribnjaci

Ostale površine Ukupno Groblja

0,84 0,84

0,1 0,1

UKUPNO OPĆINA 1.488,37 100% Izvor: Prostorni plan općine Tkon

Kada je riječ o građevinskom području naselja, njegov obuhvat također je već predefiniran Prostornim planom općine Tkon, a treba navesti kako izgrađeni dio naselja čini 78,51% ukupne površine

građevinskog područja. Ovaj podatak također ukazuje kako su površine za daljnju izgradnju nedovoljne te da će se u budućnosti pokazati potreba mijenjanja postojećih granica namijenjenih

površina.

Mjere zaštite okoliša koje se navode proizašle su iz Studije strateške procjene utjecaja na okoliš „Strategije razvoja Općine Tkon“ izrađene u razdoblju od veljače do svibnja 2018. godine od

poduzeća Zeleni servis d.o.o., Split. Mjere se odnose na:

Tlo:

1. Tijekom projektiranja linijskih zahvata (ceste i turističke staze) voditi računa o tome da se

prenamjenjuje što manje površina vrijednih obradivih tla.

2. Prilikom građenja, pridržavati se minimalne širine radnog pojasa, a sve manipulativne

površine po završetku radova dovesti u prvobitno stanje.

Krajobraz:

1. Prilikom izrade projektne dokumentacije, sve objekte i sadržaje maksimalno uklopiti u okolni prostor, da bi se zaštitile postojeće krajobrazne vizure.

2. Objekte i sadržaje planirane unutar postojećih urbanih cjelina projektirati na način da se

uklope u postojeći prostor.

3. Kod provedbe projekata gdje je planirano uređenje obalnog pojasa, potrebne sadržaje

prilagoditi konfiguraciji obale, a ne obrnuto.


48

4. Pri uređenju okoliša objekata (npr. park Đardin, FKK Kamp) i sanaciji područja uz

prometnice, obavezno koristiti autohtonu vegetaciju.

Zrak:

1. Kod planiranih zahvata i objekata kod kojih se predviđa nastanak plinova, mjerenjima

utvrditi količine plinova i tehničkim mjerama ih svesti na dopuštene vrijednosti propisane Uredbom o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) i Zakonom o zaštiti zraka

(NN 130/11, 47/14).

Otpad:

1. Na području Općine Tkon osigurati propisima određen način prikupljanja, razvrstavanja i

odvoza otpada.

2. Na svim lokacijama predviđenim za posjećivanje i zadržavanje većeg broja ljudi osigurati

adekvatan način prikupljanja, razvrstavanja i zbrinjavanja otpada, sukladno propisima.

Vode/more:

1. Riješiti odvodnju oborinskih i ocjednih voda s prometnica i parkirališnih površina.

2. Kod projektiranja sadržaja i objekata turističkog razvoja te objekta poslovne namjene, obavezno riješiti pitanje prikupljanja (sanitarni čvorovi), odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda.

3. Redovito održavati sustave odvodnje kako ne bi došlo do negativnog utjecaja na

nadzemne i podzemne vode.

4. Prilikom uređenja obalnog pojasa naselja Ugrinić, plaža i FKK Kampa, ne širiti radove bespotrebno na dio obalnog pojasa u prirodnom stanju, priobalno more i podmorje.

5. Tijekom izgradnje i nadogradnje luka i marina predvidjeti mogućnost prikupljanja i obrade te zbrinjavanja otpadnih voda s plovila.

Staništa, ekološke mreža i zaštićena područja:

1. Tijekom izrade projektne dokumentacije za projekte izgradnje trajektne luke i luke

nautičkog turizma potrebno je odabrati tehničko rješenje, kojim će se u što većoj mjeri

zaštititi i sačuvati stanište G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja.

2. Nasipavanje plaža potrebno je provoditi na način, da se na najmanju potrebnu površinu

svede zauzimanje staništa G.3.2. Infralitoralni sitni pijesci s više ili manje mulja.

3. Kod izgradnje cesta potrebno se pridržavati minimalne širine radnog pojasa bez

nepotrebnog zadiranja u okolna staništa.

4. U svrhu što manje fragmentacije staništa, prilikom gradnje izvan naselja, koristiti već postojeće ceste, a nove planirati i probijati samo u slučaju da dosadašnja infrastruktura

nije dovoljna.

5. U svrhu očuvanja postojeće vegetacije, koristiti autohtone vrste biljaka prilikom

krajobraznog uređivanja okoliša planiranih objekata.

Šume i šumska staništa:

1. Za projekte izgradnje prometne i vodnokomunalne infrastrukture potrebno je pribaviti

suglasnost Hrvatskih šuma d.o.o., prije početka građenja.

2. Uređenje šumskih površina potrebno je provoditi temeljem Zakona o šumama (NN

140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13, 94/14) i Šumsko-gospodarske osnove 2016 - 2025.48

3. Prilikom građenja na šumskom neizgrađenom području držati se minimalne širine radnog

pojasa, a manipulativne površine smanjiti, bez dodatnog bespotrebnog zadiranja u nove površine šumskog staništa.

48 http://www.mps.hr/hr/sume/sumarstvo/sumskogospodarska-osnova-2016-2025


49

Lovstvo:

1. U svrhu smanjivanja efekta fragmentacije staništa unutar lovišta XIII/135 Pašman-jug i

smanjivanja vjerojatnosti za usmrćivanje divljači zbog sudara s vozilima, prilikom izrade projektne dokumentacije za prometnice (projekti 3 i 4) svakako treba uzeti u obzir

podatke o migracijskim koridorima divljači unutar lovišta te podatke o vrstama i brojnosti divljači iz Lovno-gospodarskih osnova.

Kulturno-povijesna baština:

1. Za planirane projekte, koji uključuju obnovu i zaštitu nepokretnih kulturnih dobara i arheoloških nalazišta (projekti 23 i 29), potrebno je ispoštovati mjere definirane u važećoj

prostorno-planskoj dokumentaciji, odnosno potrebno je ishoditi posebne uvjete Konzervatorskog odjela u Zadru (KZD).

2. Prije provođenja projekata koji se nalaze u blizini lokaliteta kulturno-povijesne baštine (11, 12 i 14), potrebno je ishoditi posebne uvjete Konzervatorskog odjela u Zadru (KZD).

3. Suhozide je potrebno čuvati i obnavljati tradicionalnom tehnikom zidanja "u suho".

4. Ako se pri izvođenju građevinskih ili nekih drugih radova naiđe na arheološko nalazište ili pojedinačni nalaz, radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadležni

Konzervatorski odjel u Zadru (KZD).

Stanovništvo i zdravlje ljudi:

1. Prilikom radova voditi računa da se ne prekorače zakonom dopuštene razine buke,

propisane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04).

2. U svrhu zaštite zdravlja ljudi, potrebno je riješiti vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda i zbrinjavanje otpada na svim lokacijama planiranih aktivnosti, sukladno

propisima.

Infrastruktura:

1. Pri izradi projektne dokumentacije, pridržavati se mjera propisanih prostorno-planskim

dokumentima i uvjeta nadležnih institucija (Konzervatorskog odjela, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Hrvatskih voda itd.).

2. Prilikom izrade projektne dokumentacije za projekte planirane na neizgrađenom području, voditi računa da se u što većoj mjeri zaštiti okoliš, tijekom gradnje i korištenja

infrastrukture.

2.8 KULTURNI RESURSI

2.8.1 Kulturna dobra

Raznolikost područja koja obuhvaća pojam kulturne baštine, poput spomenika, dokumenata,

muzejskih i arhivskih zbirki, etnoloških i zanatskih predmeta, običaja, narječja i drugog, gotovo je

nemjerljiva, a jednako je teško odrediti trenutak kad nešto postaje kulturnom baštinom. Složenost pojma osobito je vidljiva kada se u održivom razvoju prostora susretnemo s kulturnim krajolikom.49

49 Strategija zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine republike hrvatske za razdoblje 2011.–2015.


50

Tablica 2. 12. Vrste kulturnih dobara u RH Nepokretna kulturna dobra Pokretna kulturna dobra Nematerijalna kulturna dobra

- grad, selo, naselje ili njegov dio,

- građevina ili njezini dijelovi, te građevina s okolišem,

- elementi povijesne opreme naselja,

- područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama,

- arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone,

- područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima,

- krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru,

- vrtovi, perivoji i parkovi,

- tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.

- zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,

- crkveni inventar i predmeti,

- arhivska građa, zapisi, dokumenti, pisma i rukopisi,

- filmovi,

- arheološki nalazi,

- antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna,

- etnografski predmeti,

- stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine,

- dokumentacija o kulturnim dobrima,

- kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl.,

- uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije te

- druge pokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkoga i znanstvenog značaja.

- jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta,

- folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote,

- tradicijska umijeća i obrti.

Izvor: Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10,61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 , 98/15


51

Tablica 2. 13. Vrste zaštićenih kulturnih dobara na području općine Tkon

Kulturno dobro Pravni status Vrsta Klasifikacija UNESCO zaštita

Oznaka dobra

Arheološko nalazište Poljana Preventivno zaštićeno kulturno dobro

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Arheološka baština NE P-4917

Crkva Gospe Žalosne Zaštićeno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Sakralna graditeljska baština NE Z-6444

Crkva sv. Antuna Opata Zaštićeno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno


Crkva sv. Tome Apostola Zaštićeno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno


Glavni oltar crkve sv. Tome Zaštićeno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Sakralni/religijski presdmeti NE Z-2405

Oltarna slika "Bogorodice s djetetom" Zaštićeno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro - pojedinačno

Sakralni/religijski predmeti NE Z-2404

Samostan sv. Kuzme i Damjana Kulturno dobro od nacionalnog značenja

Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Sakralno-profana graditeljska baština NE N-37

Z-1229

Slika Bogorodica sa sv. Antunom pustinjakom, sv. Ćirilom i sv. Metodom

Zaštićeno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro - pojedinačno


Tkonsko raspelo Zaštićeno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro - pojedinačno


Utvrda Pustograd Zaštićeno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Arheološka baština NE Z-3431

Veliki tor (Ugrinići) Zaštićeno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Profana graditeljska baština NE Z-4098

Novovjekovni brodolom50 Zaštićeno kulturno dobro Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno

Arheološka baština NE Z-13

Umijeće suhozidne gradnje Zaštićeno kulturno dobro Nematerijalno kulturno dobro

Znanje i vještine NE Z-6878

Izvor: Registar kulturnih dobara (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 Pristup: 20.02.2016.)

Zaštita kulturne baštine provodi se na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10,61/11, 25/12,

136/12, 157/13, 152/14, 98/15.

50 Ostaci brodoloma južno od otočića Gnalić. Radi se o lokalitetu registriranom još od 1967. godine. U Registru kulturnih dobara RH pogreškom je evidentiran na području

općine Pakoštane.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212


52

Slika 2. 15. Samostan i crkva sv. Kuzme i

Damjana

Izvor: http://www.zadarskanadbiskupija.hr/?p=4098

S obzirom na različite okolnosti u gospodarskom, društvenom, a time i u kulturnom razvoju, na

području RH postoje tri zone baštinskog fundusa. To su primorska, planinska i nizinska zona. Općina

Tkon, s obzirom na svoje geografsko područje, pripada primorskoj zoni baštinskog fundusa kulturnih dobara RH.

Analiza kulturnih dobara na području općine Tkon ukazuje kako su kulturna dobra uglavnom vezana uz sakralnu baštinu. Jedno od najznačajnijih kulturnih dobara je samostan sv. Kuzme i Damjana, s

obzirom da se radi o kulturnom dobru nacionalnog značaja.

Samostan je smješten na brdu Ćokovcu iznad Tkona, a sastoji se od crkve, zvonika i sklopa

stambenih zgrada. Osnovali su ga benediktinci u 12. stoljeću nakon što su Biograd n/m razrušili

Mlečani.51. Tkonski benediktinski, koludri, monasi bili su stoljećima glagoljaši. Od kodeksa koji

potječu iz njihova samostana, najpoznatiji je

prijevod Regule sv. Benedikta iz 14. stoljeća, jedinstvenog i jednog od najstarijih glagoljicom

pisanih tekstova te vrste u hrvatskoj srednjovjekovnoj kulturi koji se čuva u HAZU. Tu

su i dva također glagoljička spomenika koja imaju

posebnu vrijednost za povijest hrvatske srednjovjekovne književnosti; Pašmanski brevijar i Tkonski zbornik. Pašmanski brevijar

ima 414 listova, a Tkonski zbornik samo 171 list manjeg formata.52 U samostanskoj crkvi se nalazi

Tkonsko raspelo kojeg odlikuje visoka umjetnička i estetska vrijednost te se smatra reprezentativnim djelom zadarskog slikarstva zrele gotike. Smatra se da je nastalo oko 1418. g., a

pripisuje se Menegelu Ivanovom de Canaliju. Tkonsko raspelo je zaštićeno kulturno dobro RH.

Osim samostana sv. Kuzme i Damjana, na području općine Tkon nalaze se još tri crkve sa statusom zaštićenog kulturnog dobra. To su:

Župna crkva sv. Tome apostola iz 12. stoljeća,

Crkva sv. Antuna pustinjaka iz 17. stoljeća te

Crkvica Gospe od sedam žalosti iz 18. stoljeća.

Župna crkva sv. Tome apostola spominje se u 11. stoljeću kao crkva sv. Marije, a 1215. godine crkva sv. Marije mijenja titular u crkvu sv. Tome apostola. Crkva je obnovljena 1938. godine, dočim je

u savezničkom bombardiranju 9. rujna 1944. godine oštećena kada je stradala i crkva i zvonik.53 Crkvu

saniraju benediktinci 1953. godine.54 U crkvi sv. Tome nalaze se dva zaštićena kulturna dobra RH. Glavni oltar župne crkve u Tkonu, iz prve polovine 18. stoljeća pripisuje se M. Torresiniju, a

zajedno sa slikom Bogorodice s Djetetom s prijelaza iz 15. na 16.stoljeće je jedna od najvrjednijih baroknih oltarnih cjelina na zadarskom području.55

Crkva sv. Antuna, pustinjaka, opata, podignuta je ostavštinom mještanina glagoljaša don Ante Palaškova 1672. godine. U crkvi se nalazi slika Bogorodice sa sv. Antunom pustinjakom, sv. Ćirilom i sv. Metodom, također zaštićenim kulturnim dobrom RH.

Crkva Gospe Žalosne, odnosno crkva Gospe od sedam žalosti, nalazi se na brdu Kalvarija, gdje je zabilježeno da već oko 1500. godine na brdu Kalvarija puk gleda i sluša na hrvatskom jeziku najstarije

sačuvane mirakule, Uskrsnuće Isukrstovo i druga prikazanja iz Tkonskog zbornika.56

Osim crkvene baštine, u registru kulturnih dobara RH nalaze se i dva arheološka nalazišta. To su

arheološko nalazište Poljana u statusu preventivno zaštićenog kulturnog dobra te utvrda

51 Registar kulturnih dobara (http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212 Pristup: 20.02.2016.) 52 http://www.zadarskanadbiskupija.hr/?p=4098 (22.02.2016.) 53 Registar kulturnih dobara (Pristup: 20.02.2016.) 54 Župa Tkon, http://www.tkon.hr/zupa-tkon (22.02.2016.) 55 Registar kulturnih dobara (Pristup: 20.02.2016.) 56 Župa Tkon, http://www.tkon.hr/zupa-tkon (22.02.2016.)


53

Pustograd kao zaštićeno kulturno dobro. Nalazište poljana nalazi se uz samu morsku obalu južno od

Tkona, gdje se već krajem 19. stoljeća spominju nalazi rimskih zidova i grobova nedaleko zdenca

Šipnata. pretpostavlja se da se na ovom mjestu nalaze ostaci nekakvog antičkog objekta i (ili) crkve sv. Aleksandra.57 Utvrda Pustograd datira iz 6.stoljeća koja kontrolira južni ulaz u Pašmanski kanal i

pripada sustavu utvrda, izvidnica i drugih postaja raspoređenih duž jadranskih pomorskih ruta u vrijeme cara Justinijana. Utvrda je služila kao refugijum, pribježište za stanovništvo jugoistočnog dijela

otoka Pašmana u kritičnim trenucima.58 Veliki tor predstavlja obrambenu građevinu tradicijske

arhitekture građenu vjerojatno krajem 16. stoljeća kao zbijeg plemena Ugrinića koji su ovdje našli utočište pred najezdom Turaka.

Umijeće suhozidne gradnje je umijeće izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala . Ovim se umijećem čovjek na jadransko-dinarskom području Hrvatske služi od prapovijesti

do danas.

Osim registriranih dobara kulturne baštine treba navesti i evidentirana kulturna dobra koja

trenutno nisu pod zaštitom Ministarstva kulture, a nalaze se na području općine Tkon su sljedeća59:

parapet koji se nalazi u luci Tkon sagrađen sredinom 19. stoljeća koji je u svojoj funkciji ostao

i do danas obnavljajući se s vremena na vrijeme,

ostaci ladanjskog sklopa obitelji De Erco s gospodarskim objektima, mlinom i perivojem iz

18./19. stoljeća,

stara jezgra današnjeg naselja Ugrinić kao vrijedan primjer pučke gospodarske i stambene

arhitekture,

mnoštvo suhozida unutar kojih se nalaze torovi, od kojih su najpoznatiji Calovi tori koji su za

vrijeme II Svjetskog rata bili mjesto gdje su se sakrivale i živjele žene i djeca Tkona, te Brzića

tori kao tipični primjeri tradicionalne gradnje,

antički lokalitet na prostoru uvale Bartovica i Sovinje (kamp) u Tkonu,

manji antički lokalitet na lokaciji Vranjine (uz put 500m sjeverno od uvačle Triluke),

povijesna jezgra Tkona te

gradine i kamene gomile na položaju Prkošnjak, Gominjak i Slavunjak.

Sukladno Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, navedena dobra, mogu se zaštiti kao dobra od

lokalnog značenja. Općina Tkon može odlukom odrediti dobro koje proglašava zaštićenim, a način

njegove zaštite utvrdit će uz prethodnu suglasnost Konzervatorskog odjela u Zadru.

Pozicioniranje kulturne baštine odvija se u okviru normi EU i međunarodnih konvencija, Ministarstva

kulture, tijela državne, regionalne i lokalne samouprave, organizacija civilnog društva i privatnih vlasnika. Koordinacija među interesima nabrojanih dionika ključna je za održivo korištenje i zaštitu

kulturne baštine, bez obzira radi li se o zaštićenom i preventivno zaštićenom dobru, od nacionalnog ili

lokalnog značaja.

2.8.1 Kulturne manifestacije

Manifestacije koje se održavaju na području općine Tkon vežu uz njezin identitet i povijest (Tablica

2.13.). Osim toga, uz kvalitetnu organizaciju i promociju, manifestacije pridonose razvoju turizma na području svake JLS, pa tako i općine Tkon.

Škraping je međunarodna treking utrka koja predstavlja kombinaciju snalaženja u prirodi, skakanja, trčanja i penjanja po otočnom terenu. Organizira se svake godine prve subote u ožujku. Prilikom utrke

natjecatelji prolaze zadanim kontrolnim točkama i pored atraktivnih lokaliteta otoka Pašmana te na taj

način Škraping osim sportskog poprima i turistički karakter. Utrka je podijeljena u tri kategorije: Ultra (45 kilometara), Challenger (25 km), te Light (10 km). Na utrci sudjeluje preko 1.300 natjecatelja iz

57 Registar kulturnih dobara (Pristup: 20.02.2016.) 58 Registar kulturnih dobara (Pristup: 20.02.2016.) 59 http://www.tkon.hr/mjesto-tkon (23.02.2016.); Mišljenje u sadržaju Strategije razvoja Općine Tkon, Konzervatorski odjel u Zadru, Zadar, 2018.


54

cijele Hrvatske i još 10 europskih zemalja. Organizatori ove manifestacije su općina Tkon, TZO Tkon i

Javna komunalna ustanova Prvenj.

Đir po konalu je manifestacija koja se organizira u sklopu projekta održavanja regate starih, tradicionalnih drvenih brodova na oštra/latinska jedra i trevu. Projekt je započeo 2007. godine kao

ideja očuvanja i prezentacije simbola otoka Pašmana i Pašmanskog kanala kroz nekadašnji život mornara, kalafata, ribara i težaka te se od onda uspješno održava svake godine. U ovoj manifestaciji

sudjeluje oko 40-ak brodica sa otoka Pašmana (Tkon, Ugrinić, Kraj, Pašman, Barotul, Banj), ali i

susjednih luka poput Biograda na moru, otoka Murtera (Betina, Jezera, Murter), Vodica, otoka Prvića, otoka Iža i otoka Zlarina. Organizatori ove manifestacije su Turistička zajednica Općine Tkon i Udruga

za poticanje jedrenja i veslanja tradicionalnim brodicama otoka Pašmana „Frkata“, uz potporu općine Tkon, Zadarske županije i Turističke zajednice Zadarske županije.

Tablica 2. 14. Kulturne manifestacije na području općine Tkon

Manifestacija Vrijeme održavanja Kratki opis

Kunjske maškare Subota prije Pepelnice. Maškarana povorka koja ide po cijeloj općini. Obilazak kuća se odvija cijeli dan. U predvečerje se čita

„teštament Krnji“ koji se na kraju spaljuje. Nakon spaljivanja Krnje organizira se maškarana zabava za mlade i stare.

Škraping Ožujak Škraping je međunarodna treking utrka po oštrom otočnom kamenju koja spada u vrstu ekstremnih sportova.

Đir po konalu Srpanj Regata tradicijskih brodova po Pašmanskom kanalu na kojoj se okuplja 40-ak tradicionalnih drvenih brodova na oštra (latinska) jedra i trevu.

Svi na vesla Kolovoz Utrka veterana veslača

Sajam otočnih proizvoda

U sklopu manifestacija:

o Škraping

o Raspivane gradele

Tradicionalan sajam otočnih proizvoda kao poticaj razvoja otočne proizvodnje i očuvanja autohtonih izvornih proizvoda s otoka.

Raspivane gradele Kolovoz Gastro ponuda tradicionalnih jela brudet, maneštrun, rižoto, čičvarda, pečene srdele i tradicionalne kolače

Ribarska noć Kolovoz Gastro ponuda pećene ribe, školjkaka, crnog vina i drugih domaćih specijaliteta.

Susret Crkvenih pučkih pivača

Srpanj Izvorno tradicijsko pučko pjevanje.

Kunjska fešta Srpanj Turistička manifestacija

Izvor: Plan razvoja turizma Općine Tkon 2014.‐2017.; Vlastito istraživanje

Sajam otočnih proizvoda je manifestacija koja se održava za vrijeme manifestacije Škraping. Na sajmu nastupa preko 40 izlagača sa gotovo svih Jadranskih otoka, a koji su nositelji oznake HOP. Ovaj

sajam su ubraja među najveće Sajmove ovakve vrste u Hrvatskoj. Sajam se također održava i tokom

turističke sezone. Cilj održavanja sajma je poticanje razvoja otočne proizvodnje, očuvanje otočne tradicije i autohtonosti, poticaj samozapošljavanju otočnog stanovništva i njihov ostanak na otoku te

brendiranje proizvoda kroz prestižnu oznaku „Hrvatski otočni proizvod“.


55

3 STANOVNIŠTVO

Analiza stanovništva zahtijeva prepoznavanje dvije bitne dimenzije promatranog fenomena. Naglašava stanovništvo kao ključnu polugu razvoja i opstojnosti svake sredine (Romer, 1986, Lucas 1988, Aghion

and Hewitt, 1998) čije promjene su u svojoj naravi dugoročni procesi, kako u nastajanju, tako i po svojim učincima (Grizelj i Akrap, 2011). Slijedom navedenog, primjerena analiza promatranog

fenomena je conditio sine qua non svakog planiranja razvoja, a samim tim i detektiranja trenutnog

stanja.

3.1 KRETANJE UKUPNOG BROJA STANOVNIŠTVA PO POPISIMA

Prije samog sondiranja stanja na prostoru općine Tkon, potrebno je istaknuti da između zadnja dva

službena popisa stanovništva Republika Hrvatska je zabilježila pad od 3,3% ukupnog broja stanovnika (Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine Republika Hrvatska imala je 4.290.612 stanovnika, dok je

prema Popisu stanovništva iz 2001. godine imala 4.437.460 stanovnika). Zabilježen negativan trend

na nacionalnom nivou nije imao uporište u domilicilnoj županiji (Zadarska županija) i što je još važnije, nije zabilježen na prostoru same općine Tkon (Tablica 3.1).

Tablica 3. 1. Kretanje ukupnog broja stanovništva po popisima iz 2001. i 2011. godine

Spol Ukupno 2011. Ukupno 2001. Relativna promjena 2011./2001.

Republika Hrvatska

sv. 4.284.889 4.437.460 -3.44%

m 2.066.335 2.135.900 -3.26%

ž 2.218.554 2.301.560 -3.61%

Zadarska županija

sv. 170.017 162.045 4.92%

m 83.504 79.641 4.85%

ž 86.513 82.404 4.99%

Tkon sv. 763 707 7.92%

m 387 352 9.94%

ž 376 355 5.92%

Izvor: DZS, 2001 i 2011.

Naime, u razdoblju od 2001. do 2011. godine, Zadarska županija spada u skupinu rijetkih županija u

Republici Hrvatskoj koja bilježi porast broja stanovništva. Općina Tkon, premda iznimno relativno malena s obzirom na broj stanovnika, pridonosi tom pozitivnom kretanju promatranog korpusa.

Premda se na regionalnom (Zadarska županija) i lokalnom nivou (općina Tkon) bilježi pozitivni trend

kretanja stanovništva, razlozi za takav trend su dvojaki. Naime, općina Tkon, kao otočna općina, je podložna signifikantnom statističkom učinku administrativnog rasta stanovništva. On nije popraćen

rastom broja stanovnika koji de facto žive kontinuirano tijekom cijele godine unutar prostora same općine, a što nije u tolikoj mjeri slučaj kod promatranja populacije na razini županije.

Glede spolne strukture, potrebno je istaknuti da nema izražene disproporcije između broja žena i

muškaraca u ukupnom promatranom broju stanovnika općine, no potrebno je istaknuti i da općina Tkon, za razliku i od Zadarske županije i prosjeka Republike Hrvatske bilježi nešto veći broj muškaraca

nego žena, a što je prvenstveno posljedica zabilježenih kretanja između posljednja dva popisa stanovništva.

Egzaktnost projiciranja demografskih pokazatelja je determinirana strukturom postojećih demografskih pokazatelja, a što u prvom redu podrazumijeva promatranje obrazovne i dobne strukture populacije

određenog područja.


56

3.2 KRETANJE STANOVNIŠTVA PO KONTINGENTIMA

Sondiranje demografske vitalnosti određenog područja zahtijeva promatranje kretanja broja

stanovnika po dobnim skupinama, a što je u nastavku teksta predstavljeno analizom podataka iz Popisa iz 2001. i 2011. godine (Tablice 3.2. i 3.3.).

Promatrajući trenutni udio mladih (od 0-19 g.) općina Tkon bilježi neznatno veći relativni udio u

ukupnom broju stanovnika u odnosu na prosjek RH i neznatno manji od prosjeka Zadarske županije. S druge strane općina Tkon bilježi 2011. godine manji udio radno sposobnog stanovništva (15-64 g.) i u

odnosu i na županijski i na nacionalni prosjek. Promatrajući udio starijih od 60 godina, promatrana administrativna jedinica također bilježi nepovoljnije udjele od županijskog i prosjeka RH.

Usprkos zabilježenih relativno nepovoljnijih odnosa zabilježenih kod radno sposobnog i starijeg

stanovništva u promatranoj općini, bitno je naglasiti pozitivan trend između posljednja dva službena popisa stanovništva (2001. i 2011. godine). U prvom redu je zamjetan rast populacije najmlađih (0–6

godine) koji bilježi rast od 28,57%. Dvoznamenkasti rast (10.53%) je zabilježen i kod dobne skupine od 0-14 godina. Pozitivna promjena je primjetna i kod ukupnog udjela mladih (0-19.g.), ali na znatno

nižim razinama i isključivo kao posljedica rasta najmlađe populacije (do 14. godina). Usprkos zabilježenom rastu ukupnog udjela mladih, potrebno je naglasiti da je on prvenstveno posljedica

izraženijeg rasta pripadnica ženskog spola (6,17% za dob od 0-19 g.) koji anulira pad broja mladih

pripadnika muškog spola (-1,28% za dob od 0-19 g.).

Izraženiji rast pripadnica ženskog spola je zamjetan i kod radno sposobnog stanovništva gdje je udio

žena između dva popisa narastao za 28,80%, a muškaraca 10,55%. S druge strane indikativna je promjena trendova kod populacije iznad 60 godina, gdje je broj pripadnika muškog spola porastao za

čak 41,10%, a žena istovremeno pao 7,27%.


57

Tablica 3. 2. Opće kretanje stanovništva (podjela po spolu i dobnim skupinama), Popis 2001. Spol Ukupno 0 – 6

godina 0 - 14 godina

0 - 17 godina

0 - 19 godina

Žene u fertilnoj dobi Radno sposob. stanovn.

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

Svega (15 – 49 godina)

od toga 20 - 29 godina

(15 – 64 godine)

RH sv. 4.437.460 336.964 754.634 931.927 ###### - - 2.828.632 955.556 693.540 236.708

m 2.135.900 172.455 386.167 476.777 538.843 - - 1.475.860 385.775 265.108 72.765

ž 2.301.560 164.509 368.467 455.150 514.397 1.080.121 295.723 1.352.772 569.781 428.432 163.943

ZŽ sv. 162.045 13.313 29.496 35.988 40.476 - - 101.242 34.790 25.430 9.219

m 79.641 6.794 15.079 18.384 20.719 - - 53.676 14.896 10.442 3.145

ž 82.404 6.519 14.417 17.604 19.757 38.088 10.896 47.566 19.894 14.988 6.074

Tkon sv. 707 49 114 144 159 - - 421 183 142 54

m 352 26 55 72 78 - - 237 73 55 16

ž 355 23 59 72 81 154 39 184 110 87 38

Izvor: http://www.dzs.hr/

Tablica 3. 3. Opće kretanje stanovništva (podjela po spolu i dobnim skupinama), Popis 2011. Spol Ukupno 0 – 6

godina 0 - 14 godina

0 - 17 godina

0 - 19 godina

Žene u fertilnoj dobi Radno sposobno stanovništvo

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

Svega (15 – 49 godina)

od toga 20 - 29 godina

(15 – 64 godine)

RH sv. 4.284.889 296.204 652.428 797.855 896.605 - - 2.873.828 1.031.373 758.633 344.230

m 2.066.335 152.171 334.725 408.874 459.643 - - 1.435.402 424.059 296.208 117.932

ž 2.218.554 144.033 317.703 388.981 436.962 972.948 269.853 1.438.426 607.314 462.425 226.298

ZŽ sv. 170.017 12.210 26.837 32.949 36.932 - - 111.652 43.340 31.528 14.300

m 83.504 6.270 13.738 16.836 18.897 - - 56.272 19.327 13.494 5.496

ž 86.513 5.940 13.099 16.113 18.035 37.654 10.505 55.380 24.013 18.034 8.804

Tkon sv. 763 63 126 149 163 - - 499 205 138 62

m 387 31 62 70 77 - - 262 103 63 22

ž 376 32 64 79 86 153 46 237 102 75 40


http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_03/h01_01_03_zup13.html

http://www.dzs.hr/


http://www.dzs.hr/


58

Sve naznačene promjene su imale značaj upliv i u vrijednost ključnih demografskih pokazatelja

(Tablica 3.4.). Naime, općina Tkon sa izraženim pozitivnim promjenama broja mladih je usporila rast

prosječne starosti stanovništva i time omogućila dostizanje županijskog i približavanje nacionalnom prosjeku iz 2011. godine. S druge strane, navedeni pozitivni trendovi kod mladih nisu anulirali iznimno

nepovoljnu poziciju iz 2001. g. kao i značajan rast udjela muškog dijela stanovništva iznad 60 godina, a što se ogleda i kroz vrijednost indeksa starenja i koeficijenta starosti. Naposljetku valja istaknuti da

sve relativne pozitivne promjene na lokalnoj razini u usporedbi s županijskim i nacionalnim treba

promatrati s iznimnom dozom opreza uslijed izraženih nepovoljnih trendova na navedenim višim nivoima promatranja.

Tablica 3. 4. Opće kretanje osnovnih demografskih pokazatelja (Popis 2001. i 2011.)

Spol Prosječna starost (Popis 2011.)

Indeks starenja (Popis 2011.)

Koeficijent starosti (Popis 2011.)

Prosječna starost (Popis 2001.)

Indeks starenja (Popis 2001.)

Koeficijent starosti (Popis 2001.)

Republika

Hrvatska

sv. 41.7 115 24.1 39.3 90.7 21.6

m 39.9 92.3 20.5 37.5 71.6 18.1

ž 43.4 139 27.4 41 110.8 24.9

Zadarska županija

sv. 41.9 117.4 25.5 38.9 86 21.6

m 40.7 102.3 23.1 37.5 71.9 18.8

ž 43 133.1 27.8 40.2 100.7 24.3

Tkon sv. 41.9 125.8 26.9 41.2 115.1 26.1

m 41.7 133.8 26.6 39.3 93.6 21

ž 42.2 118.6 27.1 43 135.8 31.2


3.3 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA

Značaj stanovništva za razvoj i opstojnost određene sredine davno je nadišao samo promatranje broja individua i sve više naglašava važnost promatranja obrazovne strukture, kao najizraženijeg pokazatelja

ljudskog kapitala. Obrazovna struktura općine Tkon zaostaje za obrazovnim profilom županije i prosjeka Republike Hrvatske, a koji u značajnoj mjeri zaostaju za prosjekom Europske unije i ciljevima

iste do 2020. godine.

Zaostajanje općine Tkon je posebice vidljivo kod broja visokoobrazovanih gdje promatrana općina bilježi 9,73% visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina, a što je 52% niže od

prosjeka županije, odnosno 68% niže od nacionalnog prosjeka.

Usprkos nepovoljnim odnosima u obrazovnoj strukturi općine Tkon u odnosu na županijski i nacionalni

prosjek, potrebno je istaknuti da promatrana općina između dva posljednja popisa stanovništva bilježi

iznimno izražene pozitivne trendove. Naime najveći porast općina bilježi kod visokoobrazovanih čiji se udio povećao u promatranom razdoblju za 64,71% s završenim stručnim studijem60, odnosno 73,68%

s završenim sveučilišnim studijem61. Pozitivni obrazovni trendovi su dodatno potencirani i činjenicom da Tkon bilježi i rast broja stanovnika s završenom srednjom školom za 45,70%. Svi navedeni porasti

značajno su veći od porasta na županijskoj i nacionalnoj razini u istom promatranom razdoblju.

60 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni. 61 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij.



http://www.dzs.hr/


59

Tablica 3. 5. Stanovništvo staro 15 i više godina prema spolu i završenoj školi, po gradovima/općinama, Popis 2001.

Izvor:http://www.dzs.hr/

Spol

Ukupno Bez škole

1-3 razreda osnovne škole

4-7 razreda osnovne škole

Osnovna škola

Srednje škole viša škola, I. (VI.) stupanj fakulteta i stručni studij

Fakulteti, umjetničke akademije i sveučilišni studij

Magisterij Doktorat Nepoznato

svega škole za zanimanje

škole za zanimanje

gimnazija

u trajanju od 1-3

u trajanju od 4

godine i škole za

i više godina

KV i VKV radnike

Republika Hrvatska

sv.

3.682.826 105.332

166.371 414.008 801.168

1.733.198 1.003.052 553.416 176.730 150.167 267.885 12.539 7.443 24.715

m 1.749.733 21.20

7

50.510 146.569 341.55

8

955.587 664.838 227.240 63.509 76.650 132.872 7.426 5.057 12.297

ž 1.933.093 84.125

115.861 267.439 459.610

777.611 338.214 326.176 113.221 73.517 135.013 5.113 2.386 12.418

Zadarska županija

sv.

132.549 6.787 8.573 12.024 26.108 63.494 37.650 19.499 6.345 5.281 8.464 265 111 1.442

m 64.562 1.397 2.928 4.527 11.484 35.678 25.692 7.753 2.233 3.125 4.350 164 89 820

ž 67.987 5.390 5.645 7.497 14.624 27.816 11.958 11.746 4.112 2.156 4.114 101 22 622

Općina Tkon

sv.

593 13 37 123 157 221 141 65 15 17 18 1 1 5

m 297 3 5 50 89 126 93 28 5 9 12 1 1 1

ž 296 10 32 73 68 95 48 37 10 8 6 - - 4

http://www.dzs.hr/


60

Tablica 3. 6. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, i spolu, Popis 2011.

Starost Spol Ukupno Bez škole

1 - 3 razreda osnovne škole


Osnovna škola

Srednja škola1)

Visoko obrazovanje Nepoznato

Svega Stručni studij2)

Sveučilišni studij3)

Doktorat znanosti

RH Ukupno sv. 3.632.461 62.092 34.786 249.081 773.489 1.911.815 595.233 212.059 371.472 11.702 5.965

m 1.731.610 12.664 7.768 76.705 315.683 1.038.800 277.422 99.663 170.833 6.926 2.568

ž 1.900.851 49.428 27.018 172.376 457.806 873.015 317.811 112.396 200.639 4.776 3.397

Zadarska županija

Ukupno sv. 143.180 4.153 2.145 11.266 27.742 76.097 21.179 8.102 12.854 223 598

m 69.766 770 441 3.727 12.110 42.067 10.258 4.260 5.854 144 393

ž 73.414 3.383 1.704 7.539 15.632 34.030 10.921 3.842 7.000 79 205

Općina Tkon

Ukupno sv. 637 7 19 72 155 322 62 28 33 1 -

m 325 2 2 27 79 177 38 16 21 1 -

ž 312 5 17 45 76 145 24 12 12 - -


Dodatna perspektiva promatranja obrazovne strukture općine Tkon je moguća uvođenjem i dobne dimenzije (Tablica 3.7.), a koja otkriva visoku dobnu i

spolnu volatilnost obrazovne strukture. Preciznije, broj visokoobrazovanih muškaraca unutar promatranog lokaliteta je značajno iznad prosjeka RH za dobnu skupinu 20 do 24. g. (49% iznad prosjeka RH), dok je kod žena udio u istoj dobnoj skupini manji za 30,72% od nacionalnog prosjeka. S druge strane,

općinski udio visokoobrazovanih značajno opada s rastom promatrane dobne skupine, pa je tako za dobnu skupinu 20 do 24. g. 2,4% ispod nacionalnog prosjeka, dok je za dobnu skupinu 50 do 54 godine čak 48,25% ispod prosjeka RH.

http://www.dzs.hr/


61

Tablica 3. 7. Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu u općini Tkon, Popis 2011. Starost Spol Ukupno Bez

škole 1 - 3 razreda osnovne škole


OŠ SŠ Visoko obrazovanje Nepoznato

Svega Stručni studij

Sveučilišni studij

Doktorat znanosti

Ukupno sv. 637 7 19 72 155 322 62 28 33 1 -

m 325 2 2 27 79 177 38 16 21 1 -

ž 312 5 17 45 76 145 24 12 12 - -

15-19 sv. 37 - - - 29 8 - - - - -

m 15 - - - 11 4 - - - - -

ž 22 - - - 18 4 - - - - -

20-24 sv. 44 - - - 2 38 4 2 2 - -

m 20 - - - 1 17 2 1 1 - -

ž 24 - - - 1 21 2 1 1 - -

25-29 sv. 51 - - - 3 42 6 2 4 - -

m 29 - - - 2 21 6 2 4 - -

ž 22 - - - 1 21 - - - - -

30-34 sv. 65 - - - 9 48 8 2 6 - -

m 38 - - - 6 30 2 1 1 - -

ž 27 - - - 3 18 6 1 5 - -

35-39 sv. 45 - - - 10 26 9 5 4 - -

m 25 - - - 7 14 4 2 2 - -

ž 20 - - - 3 12 5 3 2 - -

40-44 sv. 37 - - - 9 24 4 2 2 - -

m 20 - - - 5 12 3 1 2 - -

ž 17 - - - 4 12 1 1 - - -

45-49 sv. 42 - - 1 10 28 3 1 2 - -

m 21 - - 1 3 15 2 1 1 - -


62

ž 21 - - - 7 13 1 - 1 - -

50-54 sv. 44 - 1 3 14 22 4 3 1 - -

m 22 - - 1 9 12 - - - - -

ž 22 - 1 2 5 10 4 3 1 - -

55-59 sv. 67 1 - 10 24 24 8 2 6 - -

m 32 1 - 3 10 11 7 2 5 - -

ž 35 - - 7 14 13 1 - 1 - -

60-64 sv. 67 - - 5 28 27 7 4 3 - -

m 40 - - 3 15 16 6 3 3 - -

ž 27 - - 2 13 11 1 1 - - -

65-69 sv. 35 - 1 12 8 13 1 - 1 - -

m 19 - - 5 4 10 - - - - -

ž 16 - 1 7 4 3 1 - 1 - -

70-74 sv. 41 1 5 14 6 13 2 1 1 - -

m 22 1 - 5 5 10 1 - 1 - -

ž 19 - 5 9 1 3 1 1 - - -

75 i više sv. 62 5 12 27 3 9 6 4 1 1 -

m 22 - 2 9 1 5 5 3 1 1 -

ž 40 5 10 18 2 4 1 1 - - -


Detektirane karakteristike obrazovne strukture općine Tkon ukazuju na nemogućnost promjene obrazovne strukture u kratkom roku te na iznimnu volatilnost koja je prvenstveno posljedica relativno malog broja stanovnika, ali i čestih promjena institucionalnog okvira koji determinira promatran fenomen.

http://www.dzs.hr/


63

3.4 PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA

Prirodno kretanje stanovništva predstavlja izvorište gotovo svih demografskih trendova. Slijedom navedenog, u tablici 3.8. su predstavljeni usporedni podaci za nacionalnu, regionalnu i lokalnu razinu

promatranja.

Republika Hrvatska u cijelom promatranom periodu bilježi rastući negativni prirodni prirast. Zadarska

županija značajnije ne odstupa od negativnog trenda zabilježenog na nacionalnom nivou. U svjetlu

opće depopulacije i na nacionalnom i regionalnom nivou valja promatrati podatke za općinu Tkon.

Promatrana jedinica lokalne samouprave bilježi u većini godina promatranog razdoblja negativni

prirodni prirast, s izuzetkom u 2012. godini, kad je zabilježeno 11 rođenja i 7 smrtnih slučajeva. S obzirom na mali broj stanovnika, svi relevantni podaci za Tkon su iznimno volatilni i podložni su

iznimnom utjecaju mikro šokova, koje je iznimno teško kontrolirati. Na tom tragu potrebno je i razumjeti izražene oscilacije vrijednosti vitalnog indeksa, koje ipak u prosjeku ukazuju na

zabrinjavajući trend smanjivanja broja stanovnika.

Tablica 3. 8. Prirodno kretanje stanovništva od 2009. do 2013. godine

Prostorna jedinica Godina Rođeni Umrli Prirodni prirast

Brakovi Vitalni indeks

Republika Hrvatska 2009 44754 52414 -7837 22382 85,0

2010 43546 52096 -8735 21294 83,2

2011 41342 51019 -9822 20211 80,7

2012 41901 51710 -9939 20323 80,8

2013 40083 50386 -10447 19169 79,3

2014 39566 50839 -11273 19501 77,8

2015 37503 54205 -16702 19834 69,2

Zadarska županija 2009 1836 1867 -39 844 97,9

2010 1784 1751 25 839 101,4

2011 1681 1704 -28 836 98,4

2012 1775 1889 -123 861 93,5

2013 1694 1787 -99 785 94,5

2014 1642 1635 7 759 84,6

2015 1573 1568 5 828 75,7

Općina Tkon 2009 12 12 0 3 100

2010 7 11 -4 4 63,6

2011 7 9 -2 2 77,8

2012 11 7 4 4 157,1

2013 10 13 -3 3 76,9

2014 6 6 0 4 100

2015 9 16 -7 5 56,3


Sumirajući rezultate analize svih aspekata fenomena stanovništva za promatranu jedinicu lokalne samouprave, vidljivi su pozitivni pomaci između zadnja dva popisa stanovništva, no isti nisu u tolikoj

mjeri izraženi da bi uspjeli nadoknaditi dugogodišnje negativne trendove. Za konačnu ocjenu trenutnog stanja potrebno je istaknuti relativnu višu prosječnu dob stanovništva s nastavkom

dugogodišnje tendencije depopulacije i ogromnim oscilacijama u obrazovnoj, dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva, a koja jasno ukazuje na ograničene mogućnosti ne samo društvenog već i gospodarskoj

razvoja općine Tkon.

http://www.dzs.hr/


64

4 GOSPODARSTVO

Stanje gospodarstva valja ocijeniti uvažavajući i specifične okolnosti u kojima se općina nalazi. To se prije svega odnosi na tradicionalnu gospodarsku nerazvijenost ovoga kraja uz vrlo slabo diverzificiranu

gospodarsku strukturu u kojoj dominiraju turizam, ribarstvo i ekstenzivna poljoprivreda, dok industrija (posebno prerađivačka industrija) ostvaruje relativno mali udjel, kako u zaposlenosti, tako i u ukupnim

prihodima općinskog gospodarstva. Stanovništvo Tkona se tradicionalno bavi turizmom, ribarstvom i

poljoprivredom. Stoga u sektoru usluga dominiraju ugostiteljstvo i usluge smještaja. Ipak, u novije vrijeme snažno se razvijaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Većina njih uključena je i u projekt

Hrvatski otočni proizvod.

Osim toga, općina Tkon kao otočno područje suočava se sa dodatnim razvojnim izazovima i

zahtjevima. Stoga, zahtjeva kompleksnije promišljanje modaliteta strateškog razvoja. Konačno, Tkon je, kao i otok Pašman, tradicionalno izložen relativno snažnoj emigraciji radne snage i to posebno

mladog i radno aktivnog stanovništva u druge dijelove Hrvatske, a ranije i Europe što značajno

ograničava razvojne potencijale u dugom roku.

4.1 GOSPODARSKE DJELATNOSTI

Grane na kojima se zasniva gospodarstvo općine Tkon su: turizam, ribarstvo, marikultura,

ugostiteljstvo, obrt i poljoprivreda. Specifičan geografski položaj, prirodni resursi i povijesno nasljeđe

utjecali su na stanje u kojemu je turizam osnovni pravac razvoja. Turističko opredjeljenje vidljivo je i iz dosadašnjih strateških razvojnih dokumenta Općine Tkon (Plan razvoja općine Tkon 2014-2020) u

kojemu je naglasak upravo na tzv. zelenom turizmu koji se zasniva na održivom razvoju tj. na prirodnim resursima i ruralnim i kulturnim elementima. U nastavku se daje detaljnija analiza

spomenutih gospodarskih djelatnosti.

4.1.1 Turizam

Općina Tkon, prema Glavnom planu razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023., pripada

ugljansko-pašmanskoj rivijeri (u nastavku Rivijera) ukupne površine 134,19 km2. Prostorno-geografski

resursi Rivijere su otoci Ugljan i Pašman s pripadajućim manjim otocima Sestrunj, Rivanj i Ošljak u granicama pet otočkih općina Kali, Kukljica, Pašman, Preko i Tkon. Osnovne karakteristike turizma

općine Tkon, poput dolazaka i noćenja turista, turistička gustoća i intenzivnost, struktura smještajnih kapaciteta i sl. analizirati će se usporedbom sa ostalim općinama i naseljima Rivijere, te gdje je

relevantno usporediti će se sa Zadarskom županijom i Hrvatskom.

Na području Rivijere po broju dolazaka i noćenja turista prednjači općina Preko. Promatrajući

turističku gustoću (broj noćenja po površini) ona je kao i turistička intenzivnost (broj noćenja po broju

stanovnika) najveća u općini Kukljica. Od pet općina Rivijere, na drugom mjestu po turističkoj gustoći i turističkoj intenzivnosti nalazi se općina Tkon, koja površinom obuhvaća svega 10,65% površine

Rivijere, a po broju stanovnika svega 8,3% stanovnika Rivijere (prema Popisu stanovnika 2011.). Pri tome, 14% noćenja na Rivijeri ostvari se u općini Tkon (2014. godina), te je Tkon time na trećem

mjestu iza Preka i Pašmana po broju noćenja turista na Rivijeri.


65

Tablica 4. 1. Karakteristike turizma ugljansko-pašmanske otočne skupine, 2014. godine.

Površina

km2

Stanovnici

2011.

Dolasci

(D)

Noćenja

(N)

Turistička

gustoća (N/km2)

Tur. intenzivnost

(N/stanovnici)

Kali 9,4 1656 2824 24469 2603,09 14,78

Kukljica 6,78 726 6743 57200 8436,58 78,79

Pašman 48,73 2095 15794 135562 2781,90 64,71

Preko* 54,98 3853 16248 142807 2597,44 37,06

Tkon 14,30 763 6389 58469 4088,74 77,65

Ukupno 134,19 9083 47998 418507

*uključuje Preko i Ugljan

Izvor: DZS, Statistička izvješća: Turizam u primorskim gradovima i općinama, 2014., Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-2023., 2013.

Karakteristike turističke ponude i turističkog prometa

Rivijera općenito gotovo da i ne raspolaže hotelskim kapacitetima. Značajni su smještajni kapaciteti u

individualnim objektima (apartmani, sobe, pansioni, vile i dr.) u većini naselja.62 U ukupnim smještajnim kapacitetima Rivijere općina Tkon sudjeluje sa 12,4% soba, odnosno 14,1% postelja. Pri

tome Pašman prednjači s udjelom u ukupnim smještajnim kapacitetima Rivijere, dok Tkon drži treće mjesto po svim vrstama smještajnih kapaciteta koje ima.

U strukturi smještajnih kapaciteta po vrstama, u općini Tkon prevladavaju sobe (51,6%) i postelje

(57,8%) u kućanstvima, što je nešto manje od prosjeka strukture smještajnih kapaciteta Rivijere gdje isto tako prevladavalju sobe (55,7%) i postelje (59,4%) u kućanstvima. U strukturi smještajnih

kapaciteta općine Tkon nije zanemariv ni udio soba u kampovima koji iznosi visokih 32%, dok je na Rivijeri taj postotak 12,4%. Gledajući po broju postelja, postelje u kampovima predstavljaju 27% svih

postelja u Tkonu, a na Rivijeri 11% svih postelja.

Tablica 4. 2. Smještajni kapaciteti ugljansko-pašmanske rivijere, 2014.63 Hoteli Kampovi Kućanstva Ostalo Ukupno

S P S P S P S P S P

Kali 169 689 3 9 172 698

Kukljica* 500 1187

Pašman 26 80 166 482 1119 3211 9 14 1320 3787

Preko** 115 316 457 1913 139 374 808 2918

Tkon 127 381 205 816 65 215 397 1412

Ukupno 26 80 408 1179 1781 5940 213 603 3197 10002

*Pogledati detaljnije fusnotu 15. **Obuhvaća Preko i Ugljan Izvor: DZS, Statistička izvješća: Turizam u primorskim gradovima i općinama, 2014.

Promet turista po dolascima i noćenjima u razdoblju 2011.-2014. za općinu Tkon pokazuje trend rasta

uz povremene godišnje oscilacije (Grafikon 4.1.). Iako je u 2013. godini zabilježen pad broja dolazaka i noćenja u odnosu na 2012., u 2014. godini dolasci (T) i noćenja (N) prešli su vrijednosti iz 2012.

62 U Statističkim izvještajima DZS, smještajni objekti razvrstani su u skupine: hoteli i slično, kampovi, kućanstva te ostali objekti. Hoteli i slično uključuju podatke za hotele, hotele baštine, aparthotele, turistička naselja, turističke apartmane, pansione i guest house. Kampovi uključuju podatke za kampove, kampirališta i kamp- -odmorišta. Kućanstva uključuju podatke za sobe, apartmane, studio- -apartmane, kuće za odmor u kućanstvima, kampove u kućanstvima i seljačka kućanstva. Ostali objekti za kolektivni smještaj uključuju podatke za sobe za iznajmljivanje, apartman, studio-apartman, kuće za odmor, prenoćišta, odmarališta, hostele, planinarske domove, lovačke domove, objekte za robinzonski turizam, gostionice s pružanjem usluge smještaja, lječilišta, brodske kabine, spavaće i kušet -vagone, učeničke domove ili studentske domove te nekategorizirane objekte. 63 Za smještajne kapacitete, podaci pojedinačno po smještajnim kapacitetima u konačnici ne odgovaraju ukupnom broju s obzirom da se agregirani podaci po smještajnim kapacitetima kod kojih postoje razlozi za povjerljivost u skladu sa Zakonom o službenoj statistici (NN, br. 103/03., 75/09., 59/12. i 12/13.) tretiraju kao povjerljivi i stoga se ne objavljuju.


66

godine. U 2014. godini ostvareno je 6389 turističkih dolazaka i 58469 turističkih noćenja što je porast

u odnosu na 2013. godinu u dolascima za 8,83%, a u noćenjima za 13,08%. U odnosu na 2010.

dolasci su porasli ukupno za 19,60%, a noćenja za značajnih 24,18%.

Grafikon 4. 1. Dolasci i noćenja turista u općini Tkon, 2010.-2014.

Izvor: Statistička izvječća DZS, razna godišta.

Prema strukturi dolazaka turista po smještajnim kapacitetima (Tablica 4.3.) u 2014. godini najviše

dolazaka ostvareno je u kućanstvima i to 3769, slijede kampovi sa 2236 dolazaka i ostali smještaj sa

384 dolaska gostiju. Ostvarena noćenja u kućanstvima iznosila su 32627, u kampovima 22360, a u ostalom smještaju 3482. U razdoblju od 2010.-2014. uočava se trend pada broja noćenja u

kućanstvima, a porast noćenja u kampovima. Tako je u 2010. ostvareno 1517 dolazaka gostiju u kampovima, a noćenja 13448, što pokazuje rast turističkog prometa u kampovima u 2014. u odnosu

na 2010. za 47,4% po dolascima i 66,3% u noćenjima. Navedeno je vjerojatno posljedica i rasta kapaciteta u ovoj vrsti smještaja.

Tablica 4. 3. Struktura dolazaka turista po vrsti smještajnih kapaciteta, iskorištenost

kapaciteta u danima i prosječna duljina boravka turista u 2014.

2010. 2014. 2014./2010. Kapacitet 2014.

Iskorištenost kapaciteta 2014.

Prosječna duljina boravka

Kampovi T 1517 2236 147,40

N 13448 22360 166,27 381 59 10

Kućanstva T 3680 3769 102,42

N 32779 32627 99,54 816 40 9

Ostalo T 145 384 264,83

N 857 3482 406,30 215 16 9

Ukupno T 5342 6389 119,60

N 47084 58469 124,18 1412 41 9

Izvor: Statistička izvješća DZS, razna godišta, obrada autora.

S obzirom na iskorištenost kapaciteta kampovi pokazuju najveću iskorištenost od 59 dana u godini (Tablica 4.3.), iza kojih slijede kućanstva sa popunjenosti kapaciteta 40 dana u godini, te ostali

smještaj sa popunjenošću svega 16 dana u godini. Prema podacima za turistički promet u Tkonu u

2014. uuristi su u Tkonu prosječno boravili 9 dana, od čega najduže u kampovima (10). Prosječna popunjenost kapaciteta je 41 dan u godini, što upućuje kako na nisku iskorištenost postojećih

kapaciteta, tako i na izraziti problem sezonalnosti. Prema podacima TZ Zadarske županije (2012.), gro turističkih dolazaka i noćenja u općini Tkon se odvija u tri mjeseca: lipnju, a najviše u srpnju i


67

kolovozu.64 Isto je stanje na cijeloj Rivijeri, dok je iskorištenost kapaciteta u Zadarskoj županiji u

prosjeku 77 dana u godini, a najveću iskorištenost općenito, pa tako i u Zadarskoj županiji, imaju

hoteli (167 dana). Hotela na području Tkona nema, a na području Rivijere ih je izrazito malo. Jedino što je moguće zaključiti na temelju usporedbe podataka o duljini boravka gostiju na području

Zadarske županije (7,2) je da turisti koji dođu u Tkon ostaju u prosjeku duže, i to približno dva dana, nego što je to prosjek duljine boravka turista u Zadarskoj županiji. Upravo u navedenoj činjenici

općina Tkon bi trebala tražiti područje za jačanje svojega turističkog prometa i potencijala.

Karakteristike potražnje

U dolascima i noćenjima prevladavaju strani turisti, pri čemu se po porijeklu turista mogu izdvojiti top

4 emitivne destinacije i to redoslijedom: Slovenija, Njemačka, Austrija i Češka (Grafikon 4.2.). U 2014. njihov udio u ukupnim dolascima domaćih i stranih gostiju u Tkonu iznosio je 69,4%, a u noćenjima

75,71%. U promatranom razdoblju njihovi udjeli kretali su se između 64,39-69,4% u dolascima, te 68,85-75,71% u noćenjima što pokazuje stabilnost turističkog tržišta s obzirom na porijeklo turista.

Grafikon 4. 2. Turisti prema zemlji porijekla u općini Tkon, 2010.-2014.

Izvor: Statistička izvješća DZS, obrada autora.

Općina Tkon prema porijeklu i udjelima dolazaka i noćenja stranih turista prati kretanja na razini

Zadarske županije i Republike Hrvatske. Naime, i za Hrvatsku u 2014. godini vrijedi da top 5 zemalja porijekla stranih turista, uz Italiju, odgovaraju navedenima za Tkon. Nadalje, prema udjelima stranih

gostiju u ukupnim dolascima i noćenjima Hrvatska, Zadarska županija i Tkon pokazuju slične

vrijednosti, pri čemu je neznatno veći udio domaćih gostiju u Zadarskoj županiji nego u Hrvatskoj i Tkonu. Sve u svemu 91% dolazaka i 92% noćenja u Tkonu ostvaruju strani gosti, u Hrvatskoj su ti

udjeli 88% i 92%, a u Zadarskoj županiji 88% i 90% (Tablica 4.4.).

64 Uspoređujući podatke DZS-a i TZ Zadarske županije (Glavni plan razvoja turizma Zadarske županije 2013.-20123.), broj dolazaka i noćenja turista po vrsti smještajnih kapaciteta i ukupno, u konačnici se razlikuje. Razlika proizlazi iz evidencije dolazaka i noćenja u vikend kućama i marinama, koja se na razini DZS skoro i ne evidentira, odnosno podaci iz TZ Zadarske županije pokazuju veći intezitet za Tkon u turističkim dolascima (7445 u 2012.) i noćenjima (73960 u 2012).u odnosu na službene podatke DZS koji su korišteni u analizi u ovom dokumentu (npr. dolasci turista su u 2012. iznosili 6107, a noćenja 54486).


68

Tablica 4. 4. Dolasci i noćenja turista (ukupno i stranih) u Hrvatskoj, Zadarskoj županiji i

općini Tkon, 2014.

Ukupno Strani gosti Udjeli strani/ukupnim

RH

Dolasci 13128416 11622961 88,53%

Noćenja 66483948 61323572 92,24%

ZŽ Dolasci 1186908 1044310 87,99%

Noćenja 7184150 6457406 89,88%

Tkon Dolasci 6389 5819 91,08%

Noćenja 58469 54233 92,76%

Izvor: Statistička izvješća DZS, obrada autora.

Udio Tkona u dolascima i noćenjima gostiju Zadarske županije je 0,5% i 0,8% te pokazuje neznatnu

ulogu turističkog prometa Tkona u turističkom prometu Zadarske županije. Na razini Hrvatske ti su udjeli za još jednu desetinku manji. Iako u turističkom prometu Županije i Hrvatske Tkon igra

neznatnu ulogu, ona je ipak značajna po svojemu udjelu u ukupnom turističkom prometu na Rivijeri,

gdje Tkon po broju dolazaka i noćenja zauzima već spomenuto treće mjesto (iza Pašmana i Preka) i u prosjeku obuhvaća 12-14% turističkog prometa Rivijere.

Prirodna i kulturno-povijesna baština u funkciji razvoja turizma

Na području općine Tkon prirodne privlačnosti obuhvaćaju: povoljnu mediteransku klimu, manje

pripadajuće otočiće, vidikovce te tri uređene pješčane plaže: Vruljica, Južnja i Ugrinić. Jedino zaštićeno

područje ugljansko-pašmanske otočne skupine je otok Ošljak zaštićen kategorijom značajnog krajobraza.

U kulturno-povijesnu baštinu općine Tkon, kao što je jednim dijelom već spomenuto, ubrajaju se: pučko graditeljstvo, Župna crkva sv. Tome, Ostaci antičke vile, Veliki tor (Ugrinići),, Crkva sv. Antuna,

Utvrda Pustograd, Ljetnikovac De Erco, Opata, Pećina Pečnje, Samostan sv. Kuzme i Damjana, Bunar Studenac, Velika i Mala gomilica na brdu, Gomilice, Položaj Poljane Humak na brežuljku Gominjak,

Rustička vila na rtu Sovinj, Otočić Galešnjak, Otočić sv. Katarine s ostacima crkve.

4.1.2 Ribarstvo, akvakultura i poljoprivreda

Tradicionalno, stanovništvo Tkona se bavi ribarstvom i ulovom ribe za osobne (oko stotinjak malih

ribara) i za gospodarske potrebe. Spoj ribarstva i poljoprivrede osnovni je pravac razoja općine Tkon.

Prema posljednjim podacima iz Programa razvoja sektora ribarstva Zadarske županije 2013.-2015. (PRSRZŽ, 2013.), u Tkonu je 2010. godine bilo registrirano ukupno 19 ribarskih plovila, od čega je njih

15 manje od 15 m dužine, dva su između 18-24 m, te su dva veća od 24 m. Osnovni problemi u sektoru ribarstva u pogledu infrastrukture tiču se dostupnih privezišta i iskrcajnih ribarskih luka.65

Ribarska luka u Tkonu (prilagođena plovilima do 15 m) obuhvaćena je prostornim planom Zadarske

županije kao važna ribarska luka sa iskrcajnim mjestom u Biogradu - za plovila veća od 15 m.66

65 Prema Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (N.N. 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09) iskrcaj ribe spada u lučke djelatnosti koja se može obavljati u lukama otvorenim za javni promet svih veličina i razina po značaju za RH. Uspostava funkcionalnih iskrcajnih mjesta u RH, ovisno kapacitetu za iskrcaj ribe (prometa) i veličini plovila, suočena je s različitim poteškoćama koje je potrebno prevladati kako bi se osigurala potrebna funkcionalna administrativna kvaliteta mreže iskrcajnih mjesta. Ovakvo opće stanje ima utjecaja na iste poteškoće i u Zadarskoj županiji. 66 Plovila duljine preko 15 metara suočavaju se sa problemimau iskrcajnim mjestima koja predstavljaju nedovoljna duljina raspoložive obale, ali i iskrcaj na mjestima koja ne udovoljavaju temeljnim higijensko sanitarnim uvjetima za iskrcaj ribe. To posebno pogađa ribolovnu flotu koja lovi sitnu plavu ribu, što može značajno utjecati na kvalitetu i cijenu iskrcane ribe. Ovaj problem je prepoznat od regionalne samouprave pa su u prostorni plan Zadarske županije uvrštene tri ribarske luke: postojeća luka u Velikoj Lamjani koju je potrebno proširiti sukladno napravljenoj projektnoj dokumentaciji, ribarska luka u okviru luke Gaženica koja spada u kategoriju luke otvorene za javni promet od osobitoga (međunarodnoga) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i Ribarska luka u Tkonu s iskrcajnim mjestom u Biogradu. Prepoznavanje samog problema i poduzete aktivnosti postavljaju


69

Tkonsko privezišta za ribarske brodove je jedno od sedam privezišta u Zadarskoj županiji. Veće

ribarske brodice imaju sličan status kao i ribarski brodovi - nemaju riješen ribarski vez već se vezuju u

više ili manje organiziranim privezištima. Manje brodice rješavaju svoj vez ili kroz komunalni vez ili u okviru sportskih lučica gdje dolazi do izražaja zajednički interes gospodarskih ribara s malim

brodicama i sportskih i rekreacijskih ribara u rješavanju potreba za obalnom infrastrukturom. Prema posljednjim dostupnim podacima, u iskrcajnoj luci Tkon u razdoblju 2008.-2010. prosječni godišnji

iskrcaj ribe iznosio je 30 tona, sa trendom opadanja na godišnjoj razini, što pokazuje i situaciju u

produktivnosti ove gospodrske grane na razini Zadarske županije, ali i Hrvatske.

Prema Popisu aktivnih uzgajivača morske ribe (Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva, MP-UR:

Uzgajivači morske ribe, na dan 5.10.2015.), u Tkonu djeluju dvije tvrtka, Limbora d.o.o. i Convento Albamaris d.o.o., koje se bave uzgojem bijele ribe. U Zadarskoj županiji registrirano je 27 uzgajivača,

od čega 9 uzgajivača bijele ribe (25 lokacija), 3 uzgajivača tuna i 15 uzgajivača školjkaša (10 lokacija) (MP-UR, 2015.). Uzgajališta ribe nalaze se na području otoka Pašmana, Ugljana, Iža, Vrgade i Dugog

otoka. Zadarska županija je jedina županija koja je u svoj prostorni plan uvrstila područja za

marikulturu koristeći principe integralnog planiranja obalnim pojasom. Zahvaljujući takvom multidisciplinarnom planiranju izbjegnuti su potencijalni konflikti sa drugim korisnicima prostora i

stvoren je optimalni okvir za smještanje ove djelatnosti u prostor.

U poglavlju 4.2. Broj, struktura i dinamika gospodarskih subjekata analizirana je dinamika i financijsko

poslovanje subjekata koji se bave ribolovom i marikulturom.

Stanovništvo općine Tkon tradicionalno se bavi maslinarstvom. Na području Općine, prema posljednjim službenim podacima iz ARKOD-a za 2015. registrirano je 58 poljoprivrednih

gospodarstava.67 Gospodarstva raspolažu sa 415 parcela. Pri tome je 395 parcela u vlasništvu 57 poljoprivrednih gospodarstava prosječne veličine ispod 3 ha, i obuhvaćaju ukupnu površinu od 64,34

ha. Samo jedno gospodarstvo ima u vladsništvu 20 parcela ukupne površine 3,38 ha. Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta kojim raspolaže 58 poljoprivrednika iznosi 68.17 ha. Proučavanjem podataka

o vrstama poljoprivredng zemljišta podaci se donekle ne slažu. Naime, broj parcela je veći i iznosi 449

te i ha površine koji iznosi 195,62 ha. Navedeno je vjerojatno uzrokovano obuhvaćatom i parcele krških pašnjaka (25), koje se prostiru na 121,73 ha površine. Najviše parcela, njih 386, su maslinici na

površini od 68,06 ha, zatim slijedi 12 parcela oranica na 0,88 ha, te 5 parcela trajnih nasada na površini od 0,53 ha.

Poljoprivredu Tkona karakterizira rascjepkanost zemljišta (7 parcela po PG) te mala prosječna površina

zemljišta (0,16 ha prosječna je površina parcele odnosno po PG prosječna je površina zemljišta 1,12 ha). Uzrok disperzije i usitnjavanja je tradicionalna dioba seoskih domaćinstava. Tako usitnjeni posjedi

ne omogućuju suvremenu i konkurentnu poljoprivrednu proizvodnju te nisu u mogućnosti dugoročno osigurati egzistenciju (obiteljskog) poljoprivrednog gospodarstva. Usprkos navedenom Općinski OPG-

ovi u 2016. imaju 6 registriranih HOP proizvoda.

Nadalje, Općina je otvaranjem Škraping centra i zelene pijace dala podršku lokalnim OPG-ovima, posebno svima onima koji su uključeni u Projekt HOP / promocija proizvoda, prodaja , motivacija i

drugima da i oni krenu istim putem. Korist je višestruka : oblik zarade- samozapošljavanje, promocija ribarstva/ poljoprivrede / zdrava hrana , te promocija općine kao prepoznatljive turističke destinacije.

4.2 BROJ, STRUKTURA I DINAMIKA GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Analiza gospodarskih subjekata na području Općine Tkon obuhvaća općinske tvrtke, te poduzeća, obrte, obiteljska gospodarstva i zadruge sa sjedištem u Općini Tkon. Na području Općine Tkon djeluju

sljedeće ustanove koje je osnovala i kojima upravlja Općina: javna komunalna ustanova Prvenj, naturistički auto kamp Sovinje, dječji vrtić Ćok, ustanova u kulturi Centar za kulturu i dobrovoljno

vatrogasno društvo Tkon.

Zadarsku županiju daleko iznad hrvatskog prosjeka, ali to nije dovoljno za uspostavu dovoljnog lučkog kapaciteta u nekom zadanom vremenu (PRSRZŽ, 2013.), s obzirom na EU okvir. 67 Podaci preuzeti sa: http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx

http://www.apprrr.hr/statistika-2015-1743.aspx


70

Tablica 4.5 prikazuje sva poduzeća koja imaju prijavljeno sjedište u Općini Tkon. Korišteni su podaci iz

2014. godine, jer je to zadnja raspoloživa godina iz poslovne baze podataka Amadeus. Od ukupno 17

tvrtki, tek dvije spadaju u kategoriju malih poduzeća,68 dok su sva ostala mikro poduzeća.69 Prema nacionalnoj klasifikaciji, najviše poduzeća spada u kategoriju N-Administrativne i pomoćne uslužne

djelatnosti, nakon koje slijedi kategorija A-Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo. Od ostalih, prisutna su tri poduzeća iz Prerađivačke industrije te po dva poduzeća iz Djelatnosti pružanja smještaja te

pripreme i usluživanja hrane i Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Promatraju li se razredi

nacionalne klasifikacije djelatnosti, najviše poduzeća (4) spada u kategoriju Iznajmljivanja i davanja u zakup plovnih prijevoznih sredstava. Ukupan broj zaposlenih u promatranim poduzećima iznosi 95, pri

čemu nisu dostupni podaci o broju zaposlenih za sva poduzeća. Opisana struktura poduzeća prema djelatnostima nacionalne klasifikacije, kao što je već i spomenuto ranije, upućuje na važnost turizma i

ribarstva kao osnovnih gospodarskih djelatnosti na području Općine Tkon.

Tablica 4. 5. Poduzeća sa sjedištem u Općini Tkon IME TVRTKE VELIČINA

TVRTKE NACIONALNA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI- PODRUČJE

NACIONALNA KLASIFIKACIJA DJELATNOSTI- RAZRED

BROJ ZAPOSLENIH

1. PITTER PUTNIČKA AGENCIJA, D.O.O.

MALA PODUZEĆA

N. ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELATNOSTI

7734. Iznajmljivanje i davanje u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava

49

2. BAVARIA YACHTING SERVIS

MIKRO PODUZEĆA



4

3. RO MORMORA MALA PODUZEĆA

A. POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO

0311. Morski ribolov 19

4. LIMBORA, D.O.O. MIKRO PODUZEĆA


0321. Morska akvakultura 5

5. ŠKVER KUŠTERA, D.O.O.

MIKRO PODUZEĆA

C. PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

3012. Gradnja čamaca za razonodu i sportskih čamaca

5

6. ZETHNER DOO MIKRO PODUZEĆA



/

7. STARKE CHARTER DOO

MIKRO PODUZEĆA



/

8. LUSHAJ, D.O.O. MIKRO PODUZEĆA


1071. Proizvodnja kruha; proizvodnja svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača

6

9. SVEA KANAL D.O.O.

MIKRO PODUZEĆA

M. STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

7022. Savjetovanje u vezi s poslovanjem i ostalim upravljanjem

/

10. KNEZ D.O.O. MIKRO PODUZEĆA

M. STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKE DJELATNOSTI

7112. Inženjerstvo i s njim povezano tehničko savjetovanje

3

11. TRATICA, D.O.O. MIKRO PODUZEĆA


1041. Proizvodnja ulja i masti 1

12. UGRIN DOO MIKRO PODUZEĆA

I. DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

5530. Kampovi i prostori za kampiranje

2

13. CONVENTO ALBAMARIS D.O.O.

MIKRO PODUZEĆA


0321. Morska akvakultura /

14. BERGGREEN D.O.O.

MIKRO PODUZEĆA

L. POSLOVANJE NEKRETNINAMA

6810. Kupnja i prodaja vlastitih nekretnina

/

15. V.F.-JAN D.O.O. MIKRO PODUZEĆA

I. DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJA TE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE

5520. Odmarališta i slični objekti za kraći odmor

/

16. ŽIŽANJ D.O.O. MIKRO PODUZEĆA


0125. Uzgoj bobičastog, orašastog i ostalog voća

1

17. ZUBNA ZAŠTITA D.O.O.

MIKRO PODUZEĆA

Q. DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE I SOCIJALNE SKRBI

8623. Djelatnosti stomatološke prakse

/

Izvor: baza podataka Amadeus

68 Od 10 do 50 zaposlenih. 69 Manje od 10 zaposlenih.


71

Prema trenutno dostupnim podacima raspoloživim na web stranici, u općini Tkon registrirana su 44

obrta koja djeluju u različitim djelatnostima. Tablica 4.6 prikazuje sve obrte na području Općine Tkon

grupirane prema vrsti djelatnosti. Najviše je ugostiteljskih obrta, a slijede ih ribarski obrti i obrti u djelatnosti morskog ribolova. Takva struktura još jednom ukazuje na važnost turizma i ribarstva kao

nositelja gospodarstva na području Općine Tkon.

Tablica 4. 6. Obrti sa sjedištem u Općini Tkon

DJELATNOST NAZIV

Ugostiteljski obrti Maestral, Mulina, Iguana, Osmica, Trta-Mrta, Anđelo, Tkon, MM, Na vitar, Klanac, Konoba Leut, Vruljice, Van škvare, Bartovica, Nakićen

Obrt za turizam Carmen tours, 4B

Trgovački obrt Bagatela, Jargola, Lara, Domagoj U, Di-Eta

Stolarski obrt Drvo, Lekić

Soboslikarski i keramičarski obrt Mušćet

Elektroinstalaterski obrt Elektroinstalacija Tkon, Insole

Vodoinstalaterski obrt Vodoinstalacija Tkon

Brodomehaničarski obrt Cala, Moto-Marina

Ribarski obrt Mormora, Studenac, Zlatna mriža, Mrvisko, Oslić, Gajeta

Morski ribolov Jadran, Bruna, Buskavica, Kruševica, Titi-Toto

Knjigovodstvene usluge LM

Servis za čišćenje Morić

Obrt za pripremne radove na gradilištu

Nos Kop

Izvor: Općina Tkon

Promatra li se dinamika obrta na području općine Tkon (tablica 4.7) u razdoblju od 2010. do 2015. godine ne uočavaju se značajnije promjene u broju obrta pojedinog razreda. Podaci potvrđuje ranije

donesene zaključke. Naime, u cijelom promatranom razdoblju najviše obrta djeluje u razredu Morski ribolov, nakon koje slijedi kategorija Djelatnosti pripreme i usluživanja pića.

Tablica 4. 7. Broj obrta na području općine Tkon (po pretežitoj djelatnosti po godinama)

NKD 2007 razred

Godina

2010 2011 2012 2013 2014 2015

0311 13 12 12 12 12 12

1071 1 0 0 0 0 0

1623 1 1 1 1 1 1

3312 1 1 1 1 1 1

3315 1 1 1 1 1 1

4312 1 1 1 1 1 1

4321 1 1 2 2 2 2

4322 1 1 1 1 1 1

4332 1 1 1 1 1 1

4333 1 1 1 1 1 1

4334 1 1 1 1 1 1

4719 2 2 2 2 2 2

4781 1 1 1 0 0 0


72

4782 1 1 1 1 1 1

5010 1 1 1 1 1 0

5222 1 1 1 1 1 1

5610 3 3 2 2 2 2

5630 9 8 7 6 8 9

6920 1 1 1 1 1 1

7911 1 0 0 0 0 0

8129 0 0 0 1 1 1

Ukupno 43 39 38 37 39 39

Izvor: Općina Tkon

Promatra li se udio poduzeća i obrta na području Općine Tkon u odnosu na Zadarsku županiju (tablica

4.8) može se zaključiti kako prema svim pokazateljima Općina Tkon predstavlja zanemarivo mali dio Zadarske županije, jer u ukupnom broju gospodarskih subjekata u Županiji njih tek 0,61% ima

sjedište u Tkonu. Iako se podaci odnose na 2012. godinu, za očekivati je da se udjeli nisu značajnije

promijenili.70

Tablica 4. 8. Broj obrta, mikro, malih i srednjih poduzeća u 2012.

VRSTA REPUBLIKA HRVATSKA ZADARSKA ŽUPANIJA OPĆINA TKON

Obrti 83.939 4.705 38

Mikro poduzeća 110.266 3.276 12

Mala poduzeća 10.569 296 1

Srednja poduzeća 2.153 60 0

Ukupno 206.927 8.337 51

Izvor: Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u Općini Tkon- studija izvodljivosti

Na području Općine Tkon u 2015. godini bilo su aktivno 63 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Taj broj također se nije značajnije mijenjao u odnosu na 2010. godinu. U općini nema registriranih

zadruga.

Tablica 4. 9. Broj poljoprivrednih gospodarstava na području općine Tkon

Godina Obiteljsko gospodarstvo Zadruga

2010. 56 0

2011. 57 0

2012. 57 0

2013. 59 0

2014. 63 0

2015. 63 0

Izvor: Općina Tkon

Uvidom u osnovne financijske rezultate poslovanja poduzetnika mogu se potvrditi ranije doneseni zaključci prema kojima općina Tkon predstavlja vrlo mali dio Zadarske županije. Naime, prema broju

poduzetnika (10) i broju zaposlenih (66) općina Tkon je u 2009. godini od svih jedinica lokalne

70 Za novije pokazatelje potrebni su podaci Fine.


73

samouprave rangirana na 464., odnosno na 432. mjesto. Sa ukupnim prihodima od 27.778.000 kn

poduzetnici na području općine Tkon sudjelovali su u Županiji se udjelom od 0,25%. Zanimljivo je da

su isti poduzetnici na kraju godine ostvarili neto dobit, za razliku od Županije koja bilježi gubitak.

Tablica 4. 10. Osnovni financijski rezultati poduzetnika u 2009.71

POKAZATELJI ZADARSKA ŽUPANIJA OPĆINA TKON

Broj poduzetnika Broj 2.696 10

Rang 9 464

Broj zaposlenih Broj 19.882 66

Rang 11 432

Ukupni prihodi u 000 kn 10.886.961 27.778

Rang 8 425

Dobit nakon oporezivanja u 000 kn 409.814 1076

Rang 9 375

Gubitak nakon oporezivanja

u 000 kn 591.021 341

Rang 9 452

Neto dobit u 000 kn -181.207 735

Rang 13 226

Izvor: Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2011-201372

, prema podacima Fine

4.3 ZAPOSLENOST I NEZAPOSLENOST

Gospodarska aktivnost, kao preduvjet ukupnom razvoju svakog lokaliteta iskazuje posebnu senzibilnost prema kretanjima na tržištu rada. Procesi na tržištu rada su pak rezultanta mnogih silnica

poput demografskih kretanja, institucionalnog okruženja tržišta rada, ali i specifičnih gospodarskih i

sociokulturnih obilježja promatranog prostora. Slijedom navedenog, u ovom dijelu analize stanja će se pokušati ukazati na najznačajnija obilježja promatranog tržišta, s posebnim naglaskom na ona

obilježja koja su u značajnijoj mjeri pod utjecajem jedinice lokalne samouprave.

Uz već navedena ograničenja i izazove za tržište rada predstavljene u sklopu demografskih kretanja

promatrane općine potrebno je istaknuti i osnovna obilježja institucionalnog okvira tržišta rada. U prvom redu tu treba istaknuti da je zakonska zaštita radnika u RH, kod ugovora na radu na

neodređeno vrijeme, izraženija nego u usporedivim zemljama u okruženju, no s tendencijom

fleksibilizacije (Kunovac, 2014.). Navedeno treba dovesti i u vezu s drugim aspektima institucionalnog okvira, posebice sa poreznim opterećenjem rada (troškovima rada) i sustavom socijalne zaštite koji bi

trebao iskazivati proaktivniji pristup prema povezivanju sektora nezaposlenih i socijalne skrbi.

Posebno bitan faktor razmatranja procesa na tržištu rada je mobilnost radne snage, odnosno dinamika

promjene zanimanja, prostorna mobilnost ili njihova kombinacija. Promatrajući relevantna

istraživanja73, uočava se relativno niža prostorna mobilnost radne snage na području RH, a koja je dodatno ograničena kod prostora sa slabije razvijenom prometnom infrastrukturom i/ili prostora s

izraženim geografskim ograničenjima kao što je slučaj kod općine Tkon.

Uobičajeno je analizu tržišta rada započeti s ocjenom ekonomske aktivnosti, odnosno razmatranjem

broja i udjela ekonomski aktivnih (radne snage) pojedinaca. Prilikom razmatranja ekonomski aktivnih

71 Za novije pokazatelje potrebni su podaci Fine. 72 Na web stranici Zadarske županije postojeća strategija je jedina dostupna. 73 Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Križevci (2014.): Zapošljavanje, mobilnost radne snage i nove tehnologije u Europskoj Uniji i Pološki Vokić, N., Frajlić, D., "Pokazatelji konkuretnosti hrvatske radne snage: rezultati empirijskog istraživanja", u knjizi ur. Bejaković, P. i Lowther, J.: Konkuretnost hrvatke radne snage, Institut za javne financije, Zagreb, 2004., str. 59-74.


74

analizu je potrebno usmjeriti na kontingent zaposlenih i kontingent nezaposlenih. Dodatna vrijednost

se ostvaruje razradom analize prema djelatnostima, dobnoj i obrazovnoj strukturi uvažavajući

dostupne demografske pokazatelje za duže vremensko razdoblje.

S obzirom da u sklopu ove analize nisu bili dostupni svi prethodno navedeni parametri i podaci, ona će

započeti s analizom podataka prikupljenih tijekom Popisa stanovništva 2011. godine kao ishodišne točke svih analiza ovog tipa. U nastavku će se analizirati i dinamika osnovnih fenomena tržišta rada na

temelju podataka dostupnih od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Hrvatskog zavoda za

mirovinsko osiguranje.

Slijedom navedenog podaci iz Popisa 2011. (Tablica 4.11.) otkrivaju iznimno visoku razinu ekonomske

neaktivnosti na prostoru općine Tkon. Naime udio skupine koja ne spada, ni u kontingent zaposlenih, niti u kontingent nezaposlenih je 60,28%, dok je isti pokazatelj u Zadarskoj županiji 54,57%, odnosno

50,49% na razini RH. Uočeni nerazmjer je prvenstveno posljedica neaktivnosti među ženskom populacijom koja na razini općine iznosi 71,15% (Zadarska županija bilježi isti pokazatelj na razini

59,67%, dok RH bilježi 56,41%).

Budući da podaci u navedenoj tablici (Tablica 4.11.) obuhvaćaju sve pojedince starije od 15 godina, uključujući i pojedince starije od 64 godine, neaktivnost se može pripisati i nepovoljnijoj dobnoj

strukturi stanovništva promatrane općine.

S obzirom da se stručna i znanstvena literatura prilikom analiziranja tržišta rada prvenstveno fokusira

na stanovništvo od 20 do 64 godine, u tablici 4.12. sondira se struktura aktivnog i neaktivnog

stanovništva u promatranom dobnom rasponu. Prema Popisu iz 2011. godine zabilježena stopa zaposlenosti u općini Tkon od 46,54% je značajno manja od prosjeka županije (51,24%) i prosjeka RH

(56,33%). Navedena negativna pojavnost se dodatno potencira činjenicom o cilju Europske unije koja istu vrijednost želi imati na razini od 75%.

Tablica 4. 11. Struktura ekonomski aktivnih i neaktivnih pojedinca starijih od 15 godina na prostoru općine Tkon, Zadarske županije i Republike Hrvatske prema Popisu

stanovništva 2011.

Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Općina Tkon sv. 637 217 36 384

m 325 144 19 162

ž 312 73 17 222

Zadarska županija sv. 143.180 52.753 11.795 78.136

m 69.766 28.766 6.309 34.332

ž 73.414 23.987 5.486 43.804

Republika Hrvatska sv. 3.632.461 1.503.867 292.282 1.834.014

m 1.731.610 811.563 157.173 761.664

ž 1.900.851 692.304 135.109 1.072.350

Izvor: DZS

Dakako, i ovdje je prvenstveno riječ o učinku male participacije pripadnica ženskog spola na tržištu

rada u promatranoj jedinici lokalne samouprave, a koja je iznosila 33,49% (prosjek županije je 47,03%, a RH 51,86%). Navedeni podaci mogu ukazivati na postojanje učinka „obeshrabrenog

radnika“, odnosnu na pojavu napuštanja kontingenta ekonomskog aktivnog stanovništva (iz skupine

nezaposlenih) uslijed nepovjerenja u mogućnost skorog zapošljavanja.

S druge strane, analizirajući strukturu ekonomski aktivnog stanovništva, primjetna je relativno niža

razina nezaposlenosti općine Tkon (13,65%) od prosjeka Zadarske županije (17,68%) i Republike Hrvatske u tom trenutku (15,71%), a što pak treba dovesti u vezu s nižom razinom ekonomske

aktivnosti. Dakako, s obzirom da svi prethodno navedeni podaci predstavljaju stanje na tržištu rada

2011. godine, za potrebe objektivnije i preciznije analize stanja potrebno je promotriti i recentnije podatke. Slijedom navedenog, u tablici 4.13. predstavljeni su podaci o ukupnom broju osiguranika


75

mirovinskog osiguranja te broja registriranih nezaposlenih osoba na prostoru općine, županije i

Republike Hrvatske.

Tablica 4. 12. Struktura ekonomski aktivnih i neaktivnih pojedinca od 20 do 64 godina na prostoru općine Tkon, Zadarske županije i Republike Hrvatske prema Popisu stanovništva

2011.

Spol Ukupno Zaposleni Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Općina Tkon sv. 462 215 34 76

m 247 143 17 36

ž 215 72 17 40

Zadarska županija sv. 101.557 52.033 11.175 37.961

m 51.113 28.310 5.902 16.604

ž 50.444 23.723 5.273 21.357

Republika Hrvatska sv. 2.629.651 1.481.240 276.046 870.996

m 1.310.484 797.145 146.894 365.579

ž 1.319.167 684.095 129.152 505.417 Izvor: DZS

Tablica 4. 13. Struktura ekonomskih aktivnih stanovnika na prostoru općine Tkon,

Zadarske županije i Republike Hrvatske Spol Zaposleni74 Nezaposleni75

Općina Tkon sv. 185 30

m 123 6

ž 62 24

Zadarska županija sv. 46949 8895

m 23807 3973

ž 23142 4922

Republika Hrvatska sv. 1408790 285468

m 743349 130698

ž 665441 155208 Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zapošljavanje

Spomenuti podaci ukazuju i dalje na relativnu nižu stopu nezaposlenosti zabilježenu na prostoru

općine Tkon u odnosu i na županijski i na nacionalni prosjek. Ujedno broj od 24 nezaposlene žene u

odnosu na 6 nezaposlenih muškaraca potvrđuje spolni nerazmjer u uspješnoj ekonomskoj aktivaciji stanovnika općine Tkon.

Sami broj zaposlenih ili nezaposlenih ne odražava potpun pregled stanja na tržištu rada, što je autore nagnalo na promatranje strukture poslodavaca (Tablica 4.14.) kao i dobne, spolne i obrazovne

strukture nezaposlenih osoba (Tablica 4.15., 4.16. i 4.17.).

Tablica 4. 14. Broj osiguranika mirovinskog osiguranja (zaposleni) prema osnovi osiguranja Administrati

vna jedinica

Spol

Radnici kod

pravnih osoba

Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalne

djelatnosti

Radnici kod fizički

h osoba

Osig. zaposleni

kod međunarodnih institucija

u inozemstvu

Osiguranici -

produženo

osiguranje

UKUPNO

Općina Tkon

sv. 86 29 4 1 63 0 2 185

m 55 24 1 1 42 0 0 123

74 Broj osiguranika mirovinsko osiguranja prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na datum 31.1.2016. 75 Broj registriranih nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u prosincu 2015.


76

ž 31 5 3 0 21 0 2 62

Zadarska županija

sv. 37.114 2.813 369 1.451 4783 19 400 46.949

m 17.832 2.009 259 1.092 2348 18 249 23.807

ž 19.282 804 110 359 2435 1 151 23.142

Republika Hrvatska

sv. 1.200.980 57.190 20.124 21.001 102748

3.292 6.559 1.411.894

m 624.765 39.160 13.179 12.558 50219 188 3.292 743.361

ž 576.215 18.030 6.945 8.443 52529 12 3.267 665.441

Izvor: HZMO

Promatrajući strukturu zaposlenih osoba prema osnovi osiguranja, vidljiv je najveći broj zaposlenih kod pravnih osoba (46,49%), no u relativno manjem udjelu nego što je prisutno na županijskoj

(79,05%) i nacionalnoj razini (85,06%). S druge strane, broj radnika osiguranih kod fizičkih osoba u općini Tkon je tek nešto manji od prvo spomenutog broja (34,05%), a što bitno odstupa od strukture

na županijskoj (10,19%) i nacionalnoj razini (7,28%). Udio zaposlenih kod obrtnika u jedinici lokalne

samouprave s 15,68% je značajno veći i od županijskog (5,99%) i nacionalnog udjela (4,05%). Navedeno jasno upućuje na strukturu gospodarstva, odnosno dominantan udio društava osoba na

razini općine Tkon.

Analizirajući spolnu strukturu osiguranika, vidljiv je nešto izraženija prisutnost žena u općini Tkon kod

pravnih osoba (50% ukupnog broja zaposlenih žena) u odnosu na drugi spol. Dakako, ovi udjeli su

pak značajno manji nego na županijskoj razini, gdje je udio žena kod pravnih osoba 83,32%, odnosno na nacionalnoj razini, gdje je isti udio 86,59%. Značajno veća zastupljenost žena u jedinici lokalne

samouprave je prisutna i kod osiguranika – poljoprivrednika, gdje je udio 4,84% (od ukupnog broja zaposlenih žena), odnosno gotovo pet puta veći nego za muški spol (0,81%) i u odnosu na županijski

(0,48%) i nacionalni prosjek (1,04%).

Usmjeravajući fokus na temporalnu dimenziju kontingenta nezaposlenih (Tablica 4.15.), vidljiv je

signifikantan pad broja nezaposlenih u općini Tkon od 2004. do 2015.godine koji je pratio značajno

manje izražen pad broja nezaposlenih na razini županije te na nacionalnoj razini. Valja naglasiti da je promatrana općina pokazala iznimnu rezistentnost broja nezaposlenih nepovoljnim kretanjima na

tržištu rada, a koja se ogleda u padu broja nezaposlenih od 2010. do kraja promatranog razdoblja. Dakako i kod ovog pokazatelja prisutna je nepovoljna tendecija kod ženskog spola, odnosno izraženo

smanjivanje ukupnog broja nezaposlenih je prvenstveno posljedica pada nezaposlenih muškaraca, dok

je broj nezaposlenih žena u 2015. bio identičan broju iz 2006. godine.

Tablica 4. 15. Broj registriranih nezaposlenih osoba na prostoru općine Tkon, Zadarske

županije i Republike Hrvatske od 2004. do 2015. godine76

Administrativna jedinica

Spol

Nezaposleni

2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Općina Tkon sv. 41 30 27 29 26 27 32 30 23 26 23 22

m 15 11 10 12 9 9 14 13 8 6 6 5

ž 26 19 17 17 17 18 18 17 16 20 18 17

Zadarska županija

sv. 11954 11288 10716 10375 9410 10037 10672 10310 10700 11161 9729 8107

m 4636 4475 4178 3932 3501 3921 4469 4528 4817 5019 4464 3696

ž 7318 6812 6538 6442 5910 6116 6203 5781 5883 6142 5265 4411

Republika Hrvatska

sv. 30987

5

30873

9

29161

6

26444

6

23674

1

26317

4

30242

5

30533

3

32432

3

34511

2

32818

7

28590

6

m 12902

9

12794

4

11651

9

10248

2

89541 10711

5

13680

6

14140

9

15207

9

16307

0

15348

4

13069

8

ž 18084

6

18079

5

17509

7

16196

4

14720

0

15605

9

16561

9

16392

4

17224

4

18204

2

17470

2

15520

8

Izvor: HZZ

76 Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje


77

Za potrebe boljeg razumijevanja lokalnog tržišta rada potrebno je sagledati dobnu i obrazovnu

strukturu kontingenta nezaposlenih te duljinu trajanja njihovog statusa (Tablice 4.16, 4.17. i 4.18),

uvažavajući sva metodološka ograničenja detaljnog analiziranja mikro tržišta rada općine Tkon. Analizirajući dobnu i spolnu strukturu (Tablica 4.16) moguće je uočiti kod oba spola značajan udio

mlađe populacije u strukturi nezaposlenih.

Tablica 4. 16. Dobna i spolna struktura registriranih nezaposlenih osoba na prostoru

općine Tkon, od 2004. do 2015. godine77 Godina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Spol / Dob

Muškarci 15 11 10 12 9 9 14 13 8 6 6 5

15-19 0 1 0 0 1 1 0 0 1 1

20-24 2 0 0 0 0 0 2 1 1 1 1 2

25-29 2 2 2 0 1 2 4 3 1 1 1 1

30-34 1 1 1 2 1 1 2 3 2 1 0 0

35-39 1 0 0 1 0 0 0 1 1 1 1 1

40-44 2 1 0 1 1 2 1 1 0 0 1 0

45-49 2 1 1 1 2 0 0 1 1 0 0 0

50-54 1 2 2 2 1 0 1 1 1 1 0 0

55-59 4 4 5 4 2 2 1 1 0 0 0 0

60 i više 1 0 0 1 2 1 2 2 1 1 1 0

Žene 26 19 17 17 17 18 18 17 16 20 18 17

15-19 1 1 0 0 0 0 0 0 1 2 0 0

20-24 1 2 2 3 3 3 4 4 3 4 4 4

25-29 4 2 2 2 3 4 4 4 2 3 3 2

30-34 6 3 2 3 3 3 3 3 3 3 3 4

35-39 3 3 1 1 0 2 1 3 2 3 3 2

40-44 2 1 2 1 1 1 1 1 0 2 3 2

45-49 3 2 0 0 0 0 1 2 1 1 1 2

50-54 4 5 5 4 4 4 2 0 1 1 0 0

55-59 2 2 3 3 2 2 2 2 1 2 1 1

60 i više 0 0 0 1

Ukupno 41 30 27 29 26 27 32 30 23 26 23 22

Izvor: HZZ

Navedena iznadprosječna zastupljenost mladih u kontingentu nezaposlenih na prostoru općine Tkon, može biti dijelom utemeljena u nepovoljnoj obrazovnoj strukturi promatrane skupine. Slijedom

navedenog u tablici 4.17. se predstavlja obrazovna struktura nezaposlenih osoba na prostoru promatrane jedinice lokalne samouprave. Navedena struktura otkriva dominantnu zastupljenost osoba

sa završenom srednjom školom. Predstavljeni podaci ukazuju i na relativno višu razinu obrazovanja

kod ženskih pripadnica skupine nezaposlenih, a što može biti protumačeno i kao dokaz nepodudarnosti kompetencija navedenih pojedinaca sa potrebama lokanog tržišta rada, ali i

nepovoljnom gospodarskom strukturom promatranog prostora.



78

Tablica 4. 17. Obrazovna i spolna struktura registriranih nezaposlenih osoba na prostoru

općine Tkon, od 2004. do 2015. godine78 Godina 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015

Spol / Dob

Muškarci 15 11 10 12 9 9 14 13 8 6 6 5

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola

(1) Završena osnovna škola 6 4 3 3 4 2 1 1 0 2 1 0

(2) Srednja škola 10 7 7 9 5 6 11 12 7 4 5 3

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

0 0 1 0 0 0 0 0

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

1 0 0 0 1 1 1 1 0 1 1

Žene 26 19 17 17 17 18 18 17 16 20 18 17

(0) Bez škole i nezavršena osnovna škola

1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0

(1) Završena osnovna škola 8 3 3 3 3 2 2 3 1 2 1 2

(2) Srednja škola 16 13 12 11 13 13 13 11 11 14 12 10

(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

2 1 1 2 1 1 1 1 2 2 3 4

(4) Fakultet, akademija, magisterij, doktorat

1 1 1 1 1 2 2 1 2

Ukupno 41 30 27 29 26 27 32 30 23 26 23 22

Izvor: HZZ

Sumirajući sve predstavljene podatke za općinu Tkon, moguće je uočiti iznimno nisku razinu

ekonomske aktivnosti koju prati i niska razina nezaposlenosti na prostoru same općine Tkon, a koja ukazuje na značajno ograničenje po pitanju razvijanja gospodarskih aktivnosti općine korištenjem

isključivo internih ljudskih resursa.

Precizniji i signifikantniji zaključak promatrajući podatke samo unutar administrativnih granica promatrane jedinice lokalne samouprave nije moguć. U prvom redu jer lokalno tržište rada nadilazi

administrativne granice promatrane općine, odnosno slika zbivanja u općini Tkon je i značajnim dijelom odraz zbivanja u susjednim jedinicama lokalne samouprave, posebice u općini Pašman i gradu

Biogradu na Moru. Slijedom navedenog, u planiranju strateških smjernica potrebno je uvažiti međuovisnost zbivanja tržišta rada na širem prostoru, odnosno potrebno je (dijelom) tražiti rješenje

izvan samih administrativnih granica općine Tkon.



79

5 DRUŠTVENE DJELATNOSTI

5.1 ODGOJ I OBRAZOVANJE

Na području općine Tkon, organizirane su usluge vrtićkog i predškolskog odgoja te osnovnoškolskog

obrazovanja (prva četiri razreda). Vrtić primjenjuje ekološke metode rada - Eko vrtić, nudi usluge

prehrane, organizira različite radionice za druženja roditelja i djece, poput Božićnih radionica, ili Škrapić, Ma Ta dvoboj te Mala škola glagoljice. Dječji vrtić Ćok na početku školske 2014./2015. godine

pohađa 20 djece od dobi 3 do 7, a zaposleno je dvoje odgojitelja (Statističko izvješće, 2015.).

Nastava u osnovnoj školi je organizirana u jutarnjoj smjeni u dva razredna odjeljenja (kombinirano 1. i

3. te 2. i 4. razred). Škola pokriva cijelo područje JLS-a, a postoji i mogućnost cjelodnevnog boravka u školi. Prijevoz učenika do škole se ne organizira, dok se organiziraju zajedničke izvanastavne aktivnosti

poput dramske i literarne grupe te zbora. Značajnije manifestacije i događanja koja se održavaju su za

Dan škole, Dane kruha, Dan Planeta Zemlja, Završna priredba te prigodne blagdanske manifestacije Božićna priredba i Uskrsna radionica. Škola surađuje s matičnom školom OŠ Biograd, te sudjeluje u

matematičkim natjecanjima udruge Klokani bez granica. Organizirana su i druženja izvan škole, a obuhvaćaju mažoretkinje i zbor Mali Ćokci.

Na početku školske 2014./2015. godine osnovnu školu pohađa 27 učenika, u dva razredna odjela, te

je u osnovnoškolskom obrazovanju zaposleno troje radnika, od čega dvoje učitelja i jedna spremačica. Usporedbom sa podacima za razdoblje 2012.-2014. godine vidljivo je da se prosječan broj djece u

prva četiri razreda kreće oko 25, a u vrtiću 20. Ako bi se uspoređivalo pokazatelj broja učitelja na 100 učenika, općina Tkon na 10 učenika ima 1,12 učitelja u osnovnom školstvu 2014. (što bi značilo 11,2

učitelja na 100 učenika) te je iznad prosjeka RH, gdje je taj pokazatelj na razini od 9,8 učitelja na 100 učenika, dok je isti pokazatelj za Zadarsku županiju 9,9 učitelja na 100 učenika. Gledajući broj učenika

na jednog nastavnika u 2014. njegova vrijednost za Tkon i Zadarsku županiju je 7,10, dok je

vrijednost ovog pokazatelja za Hrvatsku u 2014. godini iznosila 10 i poboljšala se u odnosu na 2012. kada je odnos bio 14 učenika na jednog nastavnika (vidjeti tablicu 5.1.). Trend smanjenja broja

učenika na jednog nastavnika vidljiv je i u zemljama članicama EU u razdoblju 2001.-2012. Iako je Hrvatska, prema podacima Eurostata za 2012. godinu, prema ovom pokazatelju, u povoljnijem

položaju od primjerice Njemačke i Francuske, Austrija, Norveška i Island imaju povoljniji pokazatelj.

Još uvijek je taj pokazatelj za općinu Tkon najpovoljniji. Stabilnost ovog pokazatelja potvrda je i pozitivnih kretanja u populaciji općine Tkon.

Prema istraživanju Sopeka (2011.) u Hrvatskoj se u razdoblju 2000.-2011. kontinuirano uočava rast nastavnog osoblja, a broj učenika i studenata opada. Iako su manje grupe uglavnom efikasnije od

velikih (Barro i Lee, 2001., navedeno u Sopek, 2011.), OECD (2010a, navedeno u Sopek, 2011.)

pokazuje da su nastavničke plaće, a ne manji razredi, povezani s boljim postignućima učenika. To implicira da je povećanje kvalitete nastavnog osoblja učinkovitiji način poboljšavanja učeničkih

rezultata, nego održavanje nastave u manjim razredima.

Tablica 5. 1. Osnovne škole, razredni odjeli, učenici i učitelji, početak školskih godina

Općina/Županija godine Broj škola Razredni odjeli

Učenici Učitelji

Općina Tkon 2012. 1 2 23 3

2013. 1 2 24 3

2014. 1 2 27 3

Zadarska županija 2012. 115 781 13876 1335

2013. 115 779 13672 1351

2014. 115 771 13521 1341

Republika Hrvatska 2014. 2055 17740 321512 31747 Izvor: Statistička izvješća Državnog zavoda za statistiku RH, razna godišta.


80

Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine više razrede osnovne škole polazi 26 učenika iz

općine Tkon, u sustavu srednjih škola uključeno ih je 29, u visokom stručnom 14 te sveučilišnom

obrazovanju 13. Mladi iz općine Tkon upisuju srednje škole u većim gradovima Zadarske županije (najčešće Biograd n/M), a visokoškolsko obrazovanje ovisno o preferencijama, na Sveučilištu u Zadru,

ili izvan Zadarske županije, u Hrvatskoj ili inozemstvu.

5.2 KULTURA, UMJETNOST I SPORT

Po definiciji, civilno društvo predstavlja skup građana koji se udružuju dobrovoljno radi zagovaranja svojih zajedničkih interesa.79 Kada je pak riječ o pravnom ustroju samih organizacija civilnoga

društva u Hrvatskoj, govorimo o udrugama, zakladama i fondacijama, privatnim ustanovama, sindikatima i udrugama poslodavaca, organizacijskim oblicima vjerskih zajednica, ali i o raznim

vrstama neformalnih građanskih inicijativa.

Misija organizacija civilnoga društva jest ravnopravno sudjelovati u izgradnji demokratskog, otvorenog,

uključivog, bogatog i socijalno pravednog, održivog te ekološki osviještenog društva, biti korektiv vlasti te veza između građana i javnog sektora. Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su

zaklade i udruge. Na području općine Tkon nema registriranih zaklada, a u narednoj tablici dan je prikaz aktivnih udruga sa sjedištem u općini Tkon.80

Tablica 5. 2. Popis aktivnih udruga sa sjedištem na području općine Tkon

Naziv Datum

osnivanja Ciljevi udruge

JK KUN 01.02.2012. organizirano okupljanje građana, a posebno djece i mladeži radi aktivnog

bavljenja jediličarskim športom; promicanje i unapređivanje jediličarskog športa

INSTITUT ARS NAUTICA

31.10.2014.

poticanje i provođenje arheoloških, povijesnih i eksperimentalnih istraživanja na temu pomorstva tijekom povijesnih razdoblja, u suradnji s nadležnim institucijama i u skladu s posebnim propisima;

organizacija tečajeva, radionica, stručnih tečajeva i ljetnih škola na temu pomorske baštine Jadrana i Mediterana;

pružanje konzultantskih usluga svojim članovima na temu pomorske

baštine i povijesti pomorstva organizacija i realizacija okruglih stolova, simpozija i konferencija na

temu pomorske baštine kroz povijesna razdoblja organizacija i realizacija povremenih, putujućih , velikih tematskih i

stalnih izložbi na temu pomorske baštine

KUU KUNJKA 08.01.1998.

okupljanje entuzijasta, posebice mladeži te rad na njihovom kulturnom i glazbenom odgoju;

njegovanje i promicanje dalmatinskog narodnog melosa, u izvornom i obrađenom zabavnom obliku

DVD TKON 27.02.2009.

prati i analizira stanje u dobrovoljnom vatrogastvu, te poduzima akcije i mjere u unapređenju dobrovoljnog vatrogastva i zaštite od požara, zajedno sa svojim članovima provodi aktivnosti i djelatnosti dobrovoljnog vatrogastva

ŠRD KUNJKA 19.12.2010.

okupljanje članova koji se žele baviti športskim ribolovom na moru; organiziranje i provođenje športske pripreme i športske poduke članova u

športskom ribolovu; sudjelovanje na natjecanjima u športskom ribolovu na moru

79 http://www.civilnodrustvo-istra.hr/korisno/pojmovnik-civilnog-drustva/ (23.02.2016.) 80 Podrobnija analiza udruga na području općine Tkon napravljena je na temelju dostavljenih obrazaca.

http://www.civilnodrustvo-istra.hr/korisno/pojmovnik-civilnog-drustva/


81

VK UGRINIĆ 24.09.2013.

okupljanje djece, mladeži i drugih osoba koje se žele baviti veslačkim sportom;

sudjelovanje u sportskom natjecanju u veslačkom sportu; organiziranje i provođenje redovnih sustavnih treninga i poduka članova; provođenje sportske obuke i sportske pripreme članova u veslačkom

sportu; poticanje stručnog usavršavanja sportaša, trenera i drugih osoba od

značaja za djelovanje kluba; suradnja sa drugim sportskim udrugama koje podržavaju ciljeve Kluba; poticanje mladih da se bave sportom

UDRUGA FRKATA

01.10.2012.

poticanje okupljanja osoba koje se žele baviti jedrenjem i veslanjem tradicionalnim brodicama;organiziranje tradicionalnih manifestacija s jedrenjem i veslanjem;poticanje očuvanja preostalih drvenih brodica te poticanje kalafata da prenesu znanja na mlađe naraštaje;suradnja s drugim udrugama koje podržavaju ciljeve Udruge i dr.

UDRUGA ZA POTICANJE RAZVOJA HRVATSKIH

OTOKA

17.05.2011.

poticanje okupljanja građana koji će svojim idejama, znanjem i sposobnostima doprinjeti razvoju hrvatskih otoka;

poticanje inicijativa vezanih za razvoj otoka u njenom komunalnom, gospodarskom, turitičkom, kulturnom, ekološkom i športskom aspektu, sukladno posebnim propisima

UDRUGA KIST 09.05.2014.

poticanje i unapređivanje društvenih sadržaja radi poboljšanja kvalitete društvenog života mladih u Tkonu;

poticanje aktivnog druženja i bolje suradnje među mladima, članovima Udruge organiziranjem kulturnih i sportskih manifestacija;

poticanje razvijanja kulturne, socijalne i ekološke svijesti među mladima, putem održavanja akcija,radionica, tribina, sajmova

Izvor: Registar udruga (23.02.2016.); Općina Tkon

Kulturno umjetnička udruga Kunjka osnovana je 08.01.1998. godine. Udruga ima 65 članova, a

članstvo je najvećim dijelom žensko. Gledano prema životnoj dobi, članstvo udruge čine uglavnom djeca i osobe starije životne dobi. Udruga Kunjka sudjeluje i u drugim kulturnim manifestacijama, a za

svoje djelovanje primili su nagradu Hrvatskog otočnog proizvoda za pučko pjevanje. Njegovanje tradicije, kao i privlačenje mlađeg članstva, uz aktivnu turističku promociju općine Tkon, dugoročni su

ciljevi udruge. Udruga Kunjka surađuje s udrugama iz susjednih JLS (KUD Bokolje, KUD Nevijana, KUD

Sv. Luka) na zajedničkim koncertima, humanitarnim akcijama i nastupima tokom turističke sezone. Udruga nema vlastite prostorije te koristi prostorije u vlasništvu Općine Tkon. Smatra se kako su

prostorije na adekvatnoj lokaciji. Od administrativne opreme (računala i sl.) udruga ne posjeduje ništa. Od kulturno-umjetničke opreme, udruga posjeduje novo kupljene narodne nošnje, ali su one još

nepotpune. Udruga se financira iz proračuna općine Tkon, članarina te vlastitih djelatnosti. Međutim, smatra se kako nisu dostatna za potrebe udruge.

Udruga za očuvanje kulturne baštine otoka Pašmana Volat osnovana je 12.05.2011. godine.

Udruga ima 7 članova od čega su četiri žene i tri muškarca. Većina članova je u zrelije životne dobi, a treba navesti kako nema zaposlenih. Udruga Volat je sudjelovala na raznim manifestacijama u kojima

je promovirala tradicijske vrijednosti područja s kojeg dolazi. Udruga je organizirala domaću kulturnu manifestaciju na kojoj su sudjelovale udruge sličnih ciljeva te na taj način doprinijela turističkoj

afirmaciji općine Tkon. Udruga nema vlastite prostorije te se koristi prostorijama u vlasništvu Općine,

koja njima i upravlja. Smatra se kako je lokacija prostorija adekvatna, a stanje objekta u kojem se nalazi dobar. Nedostaje joj administrativna (računala, namještaj i sl.), kao i kulturno-umjetnička

oprema. Udruga se isključivo financira iz sredstava proračuna općine Tkon. S obzirom da ne postoje dodatni izvori financiranja smatra se kako su sredstva nedostatna.

Športsko ribolovno društvo Kunjka osnovano je 19.12.2010. godine, a u 2015. godini broji 40-ak

članova, od kojih je većina mlađe životne dobi. Udruga nema zaposlenih, a poslove obavlja pet djelatnika na volonterskoj osnovi. Udruga je do sada sudjelovala na različitim kulturnim

manifestacijama te je nagrađivana za svoje kulinarko umijeće. Organizirala je i kulturne manifestacije u kojima su sudjelovala različita športska ribolovna društva. ŠRD Kunjka koristi prostorije općine Tkon,

za koje smatra da su u dobrom stanju i na adekvatnoj lokaciji. Od udruga sličnog profila, ostvarena je suradnja sa ŠRD Škrpina iz mjesta Banj, i to na natjecanjima iz ribolova. Udruga se financira iz


82

članarina i proračuna JLS za koja se smatra da su dostatna za obavljanje trenutnih aktivnosti. Širi i

dugoročni cilj ŠRD Kunjke je sudjelovanje u turističkoj promociji općine Tkon.

Veslački klub Ugrinić osnovan je 24.09.2013. godine. Udruga ima 15 članova, a zamjetan je porast broj članova od osnutka na godišnjoj razini. Od toga je 6 muških članova i 9 ženskih članova. Klub

nema zaposlenika, no u radu skupštine kluba sudjeluju načelnik općine Tkon te članovi Općinskog vijeća. S obzirom da se radi o relativno nedavno osnovanom klubu, nisu zabilježeni nastupi na

natjecanjima. Međutim, sudjelovanje na domaćim i međunarodnim natjecanjima postavljeno je kao

vizija i dugoročni cilj kluba. Klub je član Hrvatskog veslačkog saveza. Koristi se općinskim prostorijama za koje se smatra kako ih je potrebno rekonstruirati. Klub nema administrativnu opremu, a iako je

postojeća sportska oprema u zadovoljavajućem stanju, ona nije dostatna, te je iskazana potreba nabavke nove opreme. Klub se financira iz proračuna općine Tkon te članarina, no sredstva ne

zadovoljavaju potrebe kluba. Kao najveći problem rada kluba istaknut je nedostatak trenera.

Izvan Registra udruga RH našla se udruga Udruga crkveni pučki pivači župe sv. Tome Apostola.

Ova udruga jedan je od glavnih organizatora Susreta crkvenih pučkih pivača u Tkonu. Udruga je

dobila i prestižnu oznaku HOP (Hrvatski otočni proizvod) za pučko crkveno pjevanje kao vrijedna nematerijalna baština. Udruga je sudjelovala i na Bodulskim danima u Zadru te u sklopu manifestacije

Pasionske baština 2016. godine u Zagrebu, u crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, održala koncert sa pjevačima iz župe Pridraga, predstavljajući svoje korizmene i pasionske napjeve. Hrvatska

radio televizija i Hrvatski radio 2013. godine imali su izravne prijenose iz župne crkve u Tkonu, na

kojima su pjevači predvodili pjevanje pjevajući glagoljačke pučke crkvene napjeve.

Osim navedenih udruga, 2012. godine postojala je inicijativa za osnivanjem javne ustanove Centar za

kulturu Tkon. Međutim, inicijativa nije do kraja realizirane te osnivanje Centra očekuje u budućnosti.

Njegove djelatnosti bile bi81

:

organiziranje svih kulturnih događanja koje imaju za cilj isticati i promicati kulturna i

umjetnička dostignuća na području Općine Tkon, te uspostavljanje i razvijanje međuopćinske,

međugradske i međunarodne suradnje i razmjene na polju kulture i umjetnosti, a u sklopu turističke ponude Osnivača,

istraživanje u humanističkim znanostima,

izdavanje knjiga i periodičnih publikacija iz područja kulture,

njegovanje kulturne baštine,

poticanje i promicanje glazbene, umjetničke i likovne djelatnosti, te dramskih i drugih skupina,

organiziranje kazališnih, filmskih i glazbenih priredbi,

kulturološko-etnografska djelatnost.

Dakle, osnivanjem Centra za kulturu dobilo bi se instituciju koja će osmišljavati, promovirati i realizirati

razne vidove iz oblasti umjetnosti i kulture za potrebe lokalnog stanovništva, ali i za potrebe turizma.

5.2.1 Program javnih potreba u kulturi, športu i religiji

Program javnih potreba u kulturi, športu i religiji, u promatranom razdoblju sastojao se od potpora

usmjerenih na ciljane korisnike spomenutih kategorija:

Kultura

o Turistička zajednica općine Tkon

o Mažoretkinje otoka Ugljana i Pašmana - KUD Preko

o Mala škola glazbenika

o KUU. Kunjka

o Gradska knjižnica Zadar

81 Odluka o osnivanju javne ustanove Centar za kulturu Tkon, Općina Tkon, 2014.


83

Šport

o JKU Prvenj

o Skupina mladih

o ŠRD Kunjka"

Religija

o Župna crkva sv. Tome u Tkonu

o Benediktinski samostan Ćokovac

Prosječna vrijednost realizacije programa u promatranom razdoblju iznosi 56.766,25 kn, sa značajnim

odstupanjem 2013. godine kada je iznosila 95.437,00 kn. Najznačajniji udio u realizaciji ukupnog

Programa čini Kultura s prosječnim udjelom od 67,95%, a slijede Sport i Religija s prosječnim udjelima od 23,29%, odnosno 8,76%.

U okviru programa u kulturi najznačajniju stavku čine izdvajanja za TZ Tkon (70,56%), u sportu je najznačajnija stavka izdvajanje za organizaciju utrke Škraping (47,60%), a u religiji izdvajanja za

obnovu crkve sv. Tome u Tkonu (87,50%).

Ovaj Program ima vrlo visoku stopu realizacije koja na razini pojedine godine ne pada ispod 95%.

Također, realizacija po pojedinim stavkama također ne pada ispod 89,04%.


84

Tablica 5. 3. Program javnih potreba u kulturi, športu i religij

2011 2012 2013 2014


KULTURA 27.500,00 27.014,00 486,00 24.500,00 24.500,00 0,00 80.000,00 80.000,00 0,00 30.500,00 28.784,00 1.716,00

TURISTIČKA ZAJEDNICA OPĆINE TKON

15.000,00 15.000,00 0,00 19.500,00 19.500,00 0,00 76.000,00 76.000,00 0,00 15.000,00 15.000,00 0,00

MAŽORETKINJE OTOKA UGLJANA I PAŠMANA - KUD PREKO

3.000,00 3.000,00 0,00 5.000,00 5.000,00 0,00 4.000,00 4.000,00 0,00 1.500,00 1.500,00 0,00

MALA ŠKOLA GLAZBENIKA 9.500,00 9.014,00 486,00

K.U.U. KUNJKA 9.000,00 8.534,00 466,00

GRADSKA KNJIŽNICA ZADAR 5.000,00 3.750,00 1.250,00

ŠPORT 9.500,00 8.500,00 1.000,00 7.500,00 7.500,00 0,00 15.000,00 10.437,00 4.563,00 23.000,00 22.336,00 664,00

JKU PRVENJ 5.000,00 4.500,00 500,00 5.000,00 5.000,00 0,00 20.000,00 20.000,00 0,00

SKUPINA MLADIH – 4.500,00 4.000,00 500,00 2.500,00 2.500,00 0,00 5.000,00 600,00 4.400,00 1.000,00 600,00 400,00

ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO "KUNJKA"

5.000,00 5.000,00 0,00 5.000,00 4.837,00 163,00 2.000,00 1.736,00 264,00

RELIGIJA 5.000,00 5.000,00 0,00 3.000,00 2.994,00 6,00 5.000,00 5.000,00 0,00 5.000,00 5.000,00 0,00

ŽUPNA CRKVA sv. TOME U TKONU 5.000,00 5.000,00 0,00 3.000,00 2.994,00 6,00 5.000,00 5.000,00 0,00 2.500,00 2.500,00 0,00

BENEDIKTINSKI SAMOSTAN ĆOKOVAC 2.500,00 2.500,00 0,00

UKUPNO 42.000,00 40.514,00 1.486,00 35.000,00 34.994,00 6,00 100.000,00 95.437,00 4.563,00 58.500,00 56.120,00 2.380,00

Izvor: Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u kulturi, športu i religiji u Općini Tkon za 2011., 2012., 2013., 2014. godinu


85

5.3 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB

U djelatnosti opće medicine u općini Tkon djeluje jedan liječnički tim koji uključuje doktora opće medicine i medicinsku sestru. U skrbi je 545 osiguranika prema podacima za Tkon iz Zdravstvenog

ljetopisa Zadarske županije u 2013. godini. U istoj godini u Tkonu je bilo 4922 posjeta u ordinaciji te 303 u kući, a obavljeno je 4365 pregleda u ordinaciji te 288 u kući.

Navedeno pokazuje da se na jednu osobu u skrbi godišnje (tj. u 2013.) obavi osam pregleda u

ordinaciji u Tkonu. U Zadarskoj županiji je bilo 3,8 pregleda u ordinaciji na jednu osobu u skrbi. Iako je po udjelima mladog i starog stanovništva u ukupnom stanovništvu povoljniji odnos u općini Tkon (u

korist mladog stanovništva), i za očekivati bi bilo da je ovaj pokazatelj manji za općinu Tkon nego za Zadarsku županiju (jer starije stanovništvo češće posjećuje ordinaciju opće medicine), ipak to nije

tako. Možda su razlozi ovakve intezivnosti u djelatnosti u činjenici da ambulanti gravitiraju i stanovnici JLS Pašman. Ista je situacija i sa pokazateljem broja pregleda u kući na 100 osiguranika u skrbi, gdje

je za općinu Tkon taj pokazatelj skoro pet puta veći i iznosi 52, a za Zadarsku županiju njegova

vrijednost u 2013. godini je 10,3. Nadalje, usporedbom djelatnosti opće medicine Tkona sa Zadarskom županijom, Tkon ima i povoljniji odnos broja osiguranika u skrbi i liječničkih timova. Na jedan liječnički

tim dolazi 545 osiguranika u skrbi u Tkonu, a u Zadarskoj županiji na oko 1644 osiguranika u skrbi dolazi jedan liječnički tim.

Program javnih potreba u socijalnoj skrbi

Program javnih potreba u socijalnoj skrbi sastoji se od potpora za:

Potpore težim invalidima,

Subvencioniranje troškova određenim kategorijama roditelja-korisnika usluga boravka djece u

dječjem vrtiću,

Potpora udruzi roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata,

Jednokratne novčane pomoći korisnicima koji zbog trenutnih okolnosti, elementarne nepogode

ili drugih nevolja nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne životne potrebe,

Potpora udruzi slijepih zadarske županije,

Pomoć za ogrjev te

Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama.

Realizacija programa javnih potreba u socijalnoj skrbi kreće se u prosjeku oko 43.419,50 kn, s time da realizirani iznos u 2013. godini znatno vuče prosjek prema gore. Izuzev te 2013. godine, prosječna

realizacija Programa iznosila je 30.976,33 kn. Analizirano po stavkama Programa može se ustvrditi

kako je Program podložan promjenama te kako se određene stavke, iako planirane ne realiziraju. Primjer takvih stavki su potpore težim invalidima te potpore udruzi roditelja poginulih branitelja

Domovinskog rata.

Najveća pojedinačna stavka su jednokratne novčane pomoći korisnicima koji zbog trenutnih okolnosti

nisu u mogućnosti zadovoljiti osnovne životne potrebe s prosječnim iznosom od 21.317,25 kn. Važnu

stavku čine pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama s prosječnim iznosom od 13.369,67 kn te subvencije troškova određenim kategorijama roditelja-korisnika usluga boravka djece u dječjem vrtiću

s prosječnim iznosom od 8.000,00 kn.

Stopa realizacije Programa znatno varira, od preko 95% za 2012. i 2013. godinu do 60,91% u 2011.

godini, odnosno 72,13% u 2014. godini. Gledano prema pojedinoj stavki, najbolju stopu realizacije od 100% imaju potpore Udruzi slijepih Zadarske županije s prosječnim iznosom dotacije od 3.125,00 kn.


86

Tablica 5. 4. Program javnih potreba u socijalnoj skrbi

2011 2012 2013 2014


Potpore težim invalidima 3.500,00 0,00 3.500,00

3.000,00 0,00 3.000,00

Subvencioniranje troškova određenim kategorijama roditelja-korisnika usluga

boravka djece u dječjem vrtiću

7.000,00 0,00 7.000,00 0,00 4.800,00 -4.800,00 15.200,00 15.200,00 0,00 12.000,00 12.000,00 0,00

Potpora udruzi roditelja poginulih branitelja dom. rata

3.500,00 0,00 3.500,00 2.000,00 0,00 2.000,00

Jednokratne novčane pomoći koris. koji zbog trenut. okolnosti, element. nepogode

ili drugih nevolja nisu u mogućnosti djelomično ili u cijelosti zadovoljiti osnovne

životne potrebe

32.500,00 26.954,00 5.546,00 17.000,00 11.000,00 6.000,00 34.200,00 30.787,00 3.413,00 25.500,00 16.528,00 8.972,00

Potpora udruzi slijepih zadarske županije 3.500,00 3.500,00 0,00 3.000,00 3.000,00 0,00 3.000,00 3.000,00 0,00 3.000,00 3.000,00 0,00

Pomoć za ogrjev 2.000,00 1.900,00 100,00 2.000,00 1.900,00 100,00

Pomoć u kući starijim i nemoćnim osobama

5.000,00 4.987,00 13,00 30.000,00 29.862,00 138,00 5.500,00 5.260,00 240,00

UKUPNO 50.000,00 30.454,00 19.546,00 27.000,00 25.687,00 1.313,00 84.400,00 80.749,00 3.651,00 51.000,00 36.788,00 14.212,00

Izvor: Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u socijalnoj skrbi u Općini Tkon za 2011., 2012., 2013., 2014. godinu


87

5.4 DJELATNOSTI VATROGASNE ZAŠTITE

U Tkonu djeluje 2. vatrogasna postrojba od 1984., opskrbljena dvama navalnim vozilima i jednim pomoćnim. Iskazana je potreba nabavke novih (ili zamjene postojećih) navalnih vozila zbog njihove

prosječne starosti od 35 godina. Oprema zadovoljava kriterije iz pravilnika o minimalnoj opremi DVD-a. Osnovni problemi vatrogasne postrojbe vide se u financiranju, dotrajalosti navalnih vozila, potrebi

nabavke dodatne nedostajuće opreme (primjerice prijenosne vatrogasne motorne pumpe, vatrogasna

odora i interventna osobna zaštita opreme vatrogasaca) te u izgradnji odgovarajuće mreže Hidranata.


88

6 INSTITUCIONALNI I RAZVOJNI OKVIR

6.1 ORGANIZACIJSKA STRUKTURA I ADMINISTRATIVNI KAPACITETI OPĆINE

Statut općine Tkon u današnjem obliku donesen je 2013. godine, čime je prestao važiti Statut iz 2009. godine. Prema Statutu, tijela Općine Tkon su Općinsko vijeće i Općinski načelnik. Općinsko Vijeće

obavlja poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i Statutom. Prema Statutu (čl. 34.) Općinsko vijeće čini 9 vijećnika.

Na području Općine Tkon trenutno ne postoje mjesni odbori, no kako je Ugrinić dobio status naselja

(Odluka Općinskog vijeća o razdvajanju naselja Tkon na naselja Tkon i Ugrinić) i svoj OIB, ispunio je pretpostavke da se sada može konstituirati mjesni odbor. Time će mještani naselja moći još

neposrednije sudjelovati u odlučivanju o lokalnim poslovima od svakodnevnog utjecaja na njihov život i rad.

Općina Tkon u okviru samoupravnog djelokruga osigurava obavljanje poslova kojima se zadovoljavaju

potrebe građana na području komunalnih, društvenih i drugih djelatnosti (čl. 57. Statuta). Navedene djelatnosti osiguravaju se osnivanjem vlastitog pogona, trgovačkih društva, javnih ustanova ili drugih

pravnih osoba. Uz to, za obavljanje komunalnih djelatnosti općinski načelnik može sklopiti ugovor o koncesiji.

Prema dostupnim podacima općina Tkon ima petero zaposlenika. Od toga je dvoje zaposlenika sa završenom VSS, a troje ima završenu SSS. Svih petero zaposlenih položilo je državni stručni ispit,

dvoje zaposlenika je 2014. prošlo izobrazbu za specijalista javne nabave, dok je jedan prošao stručno

osposobljavanje za pismohranu i arhiviranje. Pored toga jedan zaposlenik pohađao je edukaciju za voditelja EU projekata. Sve navedene edukacije financirala je općina Tkon.

Općina ima tri ustanove koje je osnovala i kojima upravlja. Dakle, općina je 2003. osnovala Javnu komunalnu ustanovu Prvenj (J.K.U. Prvenj) za obavljanje komunalnih djelatnosti sa 100,00%-tnim

udjelom u temeljnom kapitalu društva, a u sklopu koje se nalazi i FKK „Sovinje“ odnosno naturistički

auto-kamp. Iste godine osnovala je i dječji vrtić „Ćok“. Osim spomenutog Općina Tkon ima i vlasničke udjele u trgovačkom društvu „Komunalac d.o.o.“, Biograd na Moru, koji je javni isporučitelj usluga

vodoopskrbe.

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga općine Tkon, ustrojen je jedinstveni upravni odjel,

kojim upravlja pročelnica odjela. Jedinstveni upravni odjel obavlja naplatu prihoda, koji se odnose na općinske poreze, kao i naplatu prihoda od komunalne naknade, komunalnog doprinosa i slično.

Općina je u razdoblju 2013. – 2017. realizirala 13 infrastrukturnih projekata ukupne vrijednosti preko

5 milijuna kuna (pristupna cesta do uređaja za pročišćavanje Borovnjak, Tkon - HOTSPOT CROATIA FREE, izgradnja mrtvačnice na mjesnom groblju u Tkonu, adaptacija i rekonstrukcija Dječjeg vrtića

Ćok, poboljšanje energetske učinkovitosti javne rasvjete - led rasvjeta, Uređenje centra za kulturu Tkon, Centar za kulturu Tkon – opremanje, adaptacija društvenog doma za mlade u Ugriniću,

Uređenje javne plaže Ugrinić - I. faza, uređenje EDU EKO dječjeg igrališta, rekonstrukcija zelene

tržnice s pratećim sadržajem - Škraping centrom - I. faza, izvođenje radova na uređenju nerazvrstanih cesta na području Općine Tkon (Straža - Ugrinić). Zadnji u nizu realiziranih projekata jest „Izrada

panoramske snimke otoka Pašmana“, koja svim zainteresiranim nudi mogućnost virtualnog leta nad Općinom, čime se dodatno ističu prirodne ljepote samog Tkona. U tijeku je i realizacija niza projekata,

među kojima se izdvaja projekt Sanacije odlagališta otpada Triluke kojeg sa 75% sredstava sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Projekt je započeo 2016. godine i

vrijedan je 1.640.648,00 kn. Otpad se prevozi s otoka na kopno, na Baštijunski brig u Biogradu n/M.

Poput spomenutog, država je sudjelovala u sufinanciranju niza realiziranih projekata, pa je tako do sada već bila ostvarena suradnja s Ministarstvima turizma, kulture, gospodarstva te regionalnog

razvoja i fondova EU, ali i s poduzećima poput INA d.d. Uz spomenuto, Općina je u navedenom razdoblju završila izradu projektne dokumentacije za projekte Izrada studije energetske učinkovitosti


89

Općine Tkon - Put Plažine, Izrada projektne dokumentacije "Javna rasvjeta Općine Tkon - izmještanje

brojila iz trafostanica", Utvrda Pustograd (6. st) - izrada dokumentacije postojećeg stanja,

Rekonstrukcija zvonika župne crkve Sv. Tome Apostola (vraćanje u prvobitno stanje) - izrada projektne dokumentacije, Veliki tor (Ugrinić) - konstruktivna sanacija. Pored toga, sudjelovala je i

aktivno i u sljedećim projektima „Izrada multimedija GLAGOLJAŠKO PUČKO CRKVENO PJEVANJE“, „Dobava roba za postavljanja solarne javne rasvjete na području Općine Tkon“, „Projekt Otok“, „2.

otočni susret klapa“ te „Škraping“. Kao što je već napomenuto, uz realizirane Općina ima i u tijeku niz

projekata.

Pored svih spomenutih projekata izdvaja se Sporazum o suradnji na projektu razvoja infrastrukture

širokopojasnog interneta između Zadarske županije i 6 otočnih općina - Tkon, Pašman, Kukljica, Kali, Preko i Sali, koji će biti realiziran u 4 faze. Ovim projektom Općina nastavlja svoje aktivnosti po pitanju

spajanja tradicije i novih tehnologija, gdje upravo nove tehnologije, poput širokopojasnog interneta, donose višestruke koristi za razvoj Općine.

Treba naglasiti kako Općina posebno podupire projekte vezane uz razvoj poljoprivredne infrastrukture

i njenu promociju. Projektima poput otvaranja Škraping centra i zelene pijace daje se podrška lokalnim OPG-ovima, posebno onima uključenim u Projekt HOP, a promocijom ovih proizvoda te njihovom

prodaja daje se poticaj i drugima da krenu istim putem. Korist takvih projekata očituju se u samozapošljavanju, promociji ribarstva/poljoprivrede/zdrava prehrana, te same Općine kao

prepoznatljive turističke destinacije.

Nužno je naglasiti da realiziranje projekata usporavaju kako neriješeni imovinsko-pravni odnosi, tako i sporost domaće birokracije. Tako je primjerice na području Općine Tkon provedena katastarska

izmjera i većina čestica je upisana u zemljišne knjige, no problem za ulaganje predstavljaju čestice u vlasništvu RH te one koje su označene kao pomorsko dobro. Zbog te činjenice nužno je ishođenje

suglasnosti Ministarstva državne imovine (nekadašnjeg DUUDI-a), koje je u rješavanju spomenutih pitanja neefikasno i ne reagira na brojne dopise i požurnice upućene od strane Općine. Sličan problem

stvara i činjenica da je u Tkonu samo odjel za zemljišnik i katastar, odnosno da se svi geodetski

projekti, elaborati i slično moraju se provesti u Katastru u Biogradu, a što također karakterizira sporost državne birokracije. Konačno, treba istaknuti kako se sporost državne birokracije ogleda i u

prikupljanje posebnih uvjeta i potvrda glavnih projekata, što često potraje duže od planiranog.

6.2 FINANCIJSKA I NEFINANCIJSKA IMOVINA

Podaci o nefinancijskoj i financijskoj imovini dostupni su preko Financijskog izvještaja za 2014. godinu. Prema navedenom izvoru stanje vrijednosti na kraju godine bilo je kako slijedi. Vrijednost ukupne

imovine Općine iznosila je 153.883.927 kn. Od tog iznosa veći dio odnosi se na nefinancijsku imovinu - 151.056.936 kn. Pri tome, unutar nefinancijske imovine, na vrijednost materijalne imovine – prirodnih

bogatstava - odnosi se 88,68% odnosno 134.731.279 kn. Uz prirodna bogatstva značajna je još i

stavka građevinskih objekata, čije je vrijednost 15.554.320 kn. Ostala nefinancijska imovina odnosi se na postrojenja i opremu (92.746 kn), nematerijalnu proizvedenu imovinu (275.452 kn) i građevinske

objekte u pripremi (70.126,00 kn).

Financijska imovina krajem 2014. godine iznosila je 2.826.991 kn, a najvećim dijelom odnosila se na

Potraživanja za prihode poslovanja (901.530), novčana sredstva (894.106 kn) te dionice i udjele u glavnici (957.570 kn). Po dostupnim informacijama također se zaključuje da općina Tkon ima

određena zaduženja po primljenim kreditima i zajmovima, ali koje uspješno vraća. Uz to treba

istaknuti da je planirani iznos zaduženja u skladu sa Zakonom o proračunu (NN, 87/08), prema kojem ukupna godišnja obveza JLS po zaduženju može iznositi maksimalno do 20% iznosa prihoda

ostvarenih u prethodnoj godini.

6.3 FISKALNI KAPACITET

Fiskalni kapacitet je sposobnost lokalnih jedinica da vlastitim proračunskim sredstvima financiraju proračunske rashode odnosno da financiraju pružanje javnih usluga. Može se reći da fiskalni kapacitet

odražava sposobnost lokalne jedinice da na svom području prikupi prihode za financiranje javnih


90

rashoda. Fiskalni kapacitet određene lokalne jedinice definira se i kao sposobnost/mogućnost jedinice

da prikupi određeni iznos prihoda po standardnim stopama i uz standardni administrativni napor

(Bronić, 2010.). Pri tome, svaku lokalnu jedinicu ne karakterizira isti fiskalni kapacitet odnosno kapacitet proizlazi iz različitih poreznih osnovica JLS-a. Tako JLS većeg fiskalnog kapaciteta mogu

pružiti višu razinu javnih usluga mjereno po stanovniku odnosno iz nižeg poreznog opterećenja po stanovniku proizlazi i niži fiskalni kapacitet te time i niža razina zadovoljenja javnih potreba po

stanovniku. Unutardržavne dotacije bi trebale služiti ublažavanju razlika u fiskalnim potrebama među

JLS, ali one općenito ne ublažavaju razlike u fiskalnim kapacitetima. Naime, lokalne jedinice s manjim fiskalnim kapacitetom (poreznom osnovicom) najčešće primaju manje unutardržavnih dotacija. No, s

druge strane manje lokalne jedinice primaju veće dotacije po glavi stanovnika (Bronić, 2010.). Općenito se može reći da je cilj težiti što višem fiskalnom kapacitetu Općine, kako bi se uspješno

mogla zadovoljiti veća količina javnih potreba iz čega proizlazi zadovoljstvo pojedinaca. To će se pak reflektirati, uz visoki nivo transparentnosti lokalnog proračuna, na veću svijest građana kod plaćanja

poreza te veću efikasnost trošenja javnih sredstava.

U praksi se razlikuju mnogobrojni načini mjerenja fiskalnog kapaciteta. Tako se kao mjere uzimaju veličina prikupljenih prihoda, veličina ukupnih poreznih prihoda, iznos pojedinog oblika prihoda po

stanovniku i slično. Pri tome je izuzetno značajan pokazatelj fiskalnog kapaciteta kada se ukupni prihodi umanje za pomoći (dotacije iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna) i dio poreza

na dohodak dobiven kroz pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije. Tada se izračunom dobije

fiskalni kapacitet kao odnos vlastitih i ukupnih prihoda. Na razini Zadarske županije 15,69% (suma svih gradova i općina) odnosno 13,62% (suma svih općina) prihoda čine pomoći u ukupnim prihodima

poslovanja, pri čemu se 66,82% odnosno 56,87% pomoći iz proračuna odnosi na tekuće pomoći. Od ukupne stavke pomoći u ukupnoj sumi 20,49% odnosno 9,78% odnosi se na decentralizirane funkcije.

Što se tiče općine Tkon, prema podacima za 2014. godinu, izračun fiskalnog kapaciteta ukazuje na višu srednju razinu vlastitih prihoda, jer se 73,84% sredstava ostvaruje iz poslovanja općine odnosno

26,15% sredstava predstavljaju pomoći iz proračuna. To ne znači da je općina Tkon ovisna o

pomoćima iz proračuna za svoje poslovanje, već bi i bez tih sredstava mogla uspješno egzistirati. Naime, potrebno je naglasiti da se 98,19% pomoći odnosi na kapitalne, a manje od 2% na tekuće

pomoći. Dakle, općina Tkon je kroz sustav pomoći povećala kapitalne investicije čime je povećala kvalitetu javnih usluga. Pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije iznose 0 kn. Može se dakle

ustanoviti da se općina Tkon nalazi ispod prosjeka po ovom pokazatelju, no ukazati na to da se veliki

dio sredstava iz proračuna odnosi na kapitalne pomoći.

Pored pokazatelja udjela vlastitih prihoda u ukupnim prihodima uobičajeno je sagledati i pokazatelje

raznih oblika prihoda po glavi stanovnika. Pri izračunu su u obzir uzeti podaci o broju stanovnika iz 2011. godine (općina Tkon 763; ukupno općine u Županiji 67.733), te ostvareni proračunski prihodi i

rashodi iz 2014. godine. Tablica 6.1. jasno ukazuje da je općina Tkon u odnosu na prosjek Županije

po pitanju prihoda od poslovanja, poreznih prihoda, prihoda od pomoći, kao i od imovine iznad prosjeka općina u Županiji, dok je po pitanju prihoda od pristojbi ispod prosjeka.

Od navedenih pokazatelja značajnim se posebno smatra iznos prikupljenih prihoda od poreza i prireza na dohodak p/c. Analiza temeljena na ovom pokazatelju ukazuje relativno malu razliku, koja iznosi

15,14 kn po stanovniku (1,44%), u fiskalnom kapacitetu općine Tkon u odnosu na prosjek drugih općina Županije. Druga dva pokazatelja slične naravi (prihodi od poreza p/c i prihodi poslovanja p/c)

ukazuju na značajniju razliku u fiskalnom kapacitetu Tkona u odnosu na druge općine Županije.

Konkretno su prihodi od poreza p/c za 106,41 kn veći (6,07%), dok je razlika posebno značajna kod prihoda od poslovanja p/c koji su čak za 1560,98 kn veći (36,76%). To ukazuje na veću sposobnost

općine da uprihoduje sredstva odnosno njenu izraženiju sposobnost financiranja postojećih javnih usluga.

Što se tiče pokazatelja pomoći p/c, ukupni prosječni prihod po stanovniku općina iznosio je 578,18 kn,

a u Općini Tkon 1518,84 kn. Razlog ovako visokog pokazatelja pomoći p/c leži u već spomenutoj strukturi danih pomoći. Naime, u općini Tkon unutar pomoći iz proračuna dominiraju kapitalne pomoći

(1491,37 kn p/c – 98,19%) naprema tekućim (27,47 kn p/c – 1,81%), dok na razini prosjeka svih općina dominiraju tekuće pomoći (235,74 kn p/c) u odnosu na kapitalne (178,80 kn p/c).


91

Tablica 6. 1. Fiskalni kapacitet Općine Tkon i prosjek općina Zadarske županije za 2014.

godinu (kn po stanovniku)

Općina Tkon Prosjek općina u Zadarskoj županiji

Ukupni prihodi i primici p/c 5856.78 4632.82

Ukupni prihodi p/c 5828.28 4460.77

Prihodi poslovanja p/c 5807.31 4246.33

Prihodi od poreza p/c 1858.76 1752.35

Porez i prirez na dohodak p/c 1065.62 1050.48

Pomoći p/c 1518.84 578.18

Prihodi od imovine p/c 1459.36 334.90

Prihodi od upr. i adm. pristojbi, prist. po pos. prop. i nakn. p/c 809.69 1542.33

Rashodi poslovanja p/c 2201.00 3113.72

Rashodi za zaposlene p/c 546.10 645.88

Materijalni rashodi p/c 1195.91 1662.04

Usluge promidžbe i informiranja p/c 49.21 54.14

Subvencije 28.13 52.75

Naknade građ. i kuć. na temelju osig. i druge naknade p/c 36.04 144.08

Ostali rashodi p/c 356.20 538.81

Izvor: izrada autora prema Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2010.-2014. (http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva)

Ukupni prosječni rashodi poslovanja po stanovniku općina Županije za 2014. iznosili su 3113,72 kn,

dok su u općini Tkon ti rashodi bili 41,46% manji (2201,00 kn). Rashodi za zaposlene te materijalni rashodi u općini Tkon su za 18,27% odnosno 38,97% niži od prosjeka općina. Unutar materijalnih

usluga sagledala se i stavka usluge promidžbe i informiranja, na koje općina Tkon troši 49,21 kn p/c,

dok općine u prosjeku troše 54,14 kn. Relativno je i manji iznos subvencija po glavi stanovnika. Naime u općini Tkon one iznose 28,13 kn, dok su na razini prosjeka općina Županije 52,77 kn. Naknade

građanima su za gotovo četiri puta veće u prosjeku općina, dok su ostali rashodi otprilike 1,5 puta veći od istih u općini Tkon.

6.4 OPĆINSKI PRORAČUN

Proračun jedinice lokalne i područne samouprave akt je kojim se procjenjuju prihodi i primici te

utvrđuju rashodi i izdaci za jednu godinu. Na temelju proračuna omogućuje se financiranje poslova i programa kojima dolazi do pružanja i ostvarivanja javnih potreba i prava građana, koja se financiraju

iz javnih prihoda. Prema podacima Ministarstva financija ukupni prihodi za 2014. ostvareni su u iznosu od 4.468.726,00 kn, što predstavlja rast od 769.936,00 kn u odnosu na 2013. godinu. Rashodi za

2014. su ostvareni u iznosu od 3.848.726,00 kn ili za 161.164,00 kn manje nego 2013. Općina je

ukupno ostvarila proračunski suficit, koji karakterizira gotovo svaku godinu (osim 2012.), što ukazuje na fiskalnu disciplinu i težnju za uravnoteženim ili pozitivnim proračunom. Slijedi prikaz kretanja

prihoda i rashoda proračuna u zadnjih pet godina, planirano kretanje proračuna za trogodišnje razdoblje 2015. - 2018. te analiza strukture osnovnih prihoda i rashoda, kako bi se ustanovilo osnovne

izvore financiranja, kao i djelatnosti na koje odlazi većina rashoda.

Tablica 6.2. prikazuje kretanje ostvarenih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u razdoblju 2011. – 2015. Može se uočiti da se nakon dvije godine postupnog pada prihodovne strane 2011. i 2012., 2013.

i 2014. bilježi rast prihoda, koji opet prelazi u pad 2015. Pri tome su glavni generator prihoda prihodi od poslovanja. S druge strane, u istom razdoblju rashodovna strana proračuna bilježi kontinuirani rast,

sa nešto većim skokom posljednje godine promatranog razdoblja. Pri tome treba konstatirati da je uočljiv trend promjene strukture rashoda, gdje se, uz iznimku 2015., smanjuje udio rashoda

poslovanja (sa 67,53% 2010. na 43,63% 2014.) i uočava trenda rasta rashoda za nabavu

http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva



92

nefinancijske imovine (28,94% naprema 53,89%), što se većinom odnosi na ulaganja Općine u

građevinske objekte, a što kao i svako ulaganje treba komentirati u pozitivnom smislu. Kapitalni

projekti u razdoblju 2012. – 2014. odnose se na uređenje poslovnih zgrada, ulaganja u niskonaponsku mrežu i javnu rasvjetu, nerazvrstane ceste i putove, javne površine i nabavku kamiona za smeće u što

je, prema planu kapitalnih ulaganja, bilo uloženo 3.857.000,00 kn. Uz to planirana je investicija u sustav otpadnih voda, zajedno s općinama partnerima, a vrijednost projekta iznosi ukupno

13.795.547,50 kn. Može se dakle zaključiti da općina u posljednjih nekoliko godina kontinuirano ulaže

značajne udjele sredstava u razvojne programe, po čemu je iznad državnog prosjeka.

Tablica 6. 2. Ostvareni prihodi i rashodi proračuna od 2011. do 2015.

Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ukupni prihodi i primici 3.559.253 3.497.512 3.698.790 4.468.726 3.930.584

Prihodi od poslovanja 3.512.853 3.497.512 3.698.790 4.430.976 3.923.334

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 46.400 0 0 16.000 0

Primici od financijske imovine i zaduživanja 0 0 0 21.750 7.250

Ukupni rashodi i izdaci 3.444.520 3.521.604 3.687.562 3.848.726 4.561.455

Rashodi poslovanja 2.326.148 1.946.672 1.821.108 1.679.360 2.606.927

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 996.769 1.448.191 1.740.397 2.074.009 1.954.528

Izdaci za otplatu glavnice primljenih kredita i zajmova 121.603 12.6741 12.6057 95.357 0

Izvor: izrada autora prema Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2010.-2014. i 2014.-2015. (http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva)

Tablica 6.3. prikazuje planirano kretanje prihoda i primitaka za razdoblje 2016. – 2018. Podaci iz

tablice pokazuju da se planira nastavak trenda rasta kako prihodovne tako i rashodovne strane (načelo uravnoteženog proračuna). Uz i dalje značajne izvore prihoda od poslovanja, dio prihoda

planira se namaknuti i iz zaduživanja, pri čemu će taj iznos biti veći od iznosa otplate kredita i

zajmova, što znači da dolazi do obnavljanja duga. No treba naglasiti da je taj iznos planiran prije svega za nabavu nefinancijske imovine, a ne za rashode poslovanja, što znači da je do zaduženja

došlo s ciljem dodatnih investicija. Naime, u strukturi rashoda i dalje su planirani visoki rashodi za nabavu nefinancijske imovine, koji bi trebali činiti više od 60% proračunskih rashoda.

Tablica 6. 3. Planirani prihodi i primici proračuna za razdoblje 2016. do 2018.

Godina 2016. 2017. 2018.

Ukupni prihodi i primici 11.936.256.00 13.039.813,00 10.745.996,00 Izvor: izrada autora prema http://www.tkon.hr/proracun

Grafikon 6.1. prikazuje kretanje ostvarenih prihoda i primitaka te rashoda i izdataka u

razdoblju 2011. – 2015. te njihovo planirano kretanje od 2016. do 2018. Uz već uočeno i

tumačeno kretanje prihoda i rashoda, ovdje se dodatno uočava nagli planirani rast prihoda i rashoda u 2016. i 2017. godini. Dodatnom analizom planiranih i ostvarenih

proračuna zaključuje se da općinu Tkon karakterizira isto što i veliki broj drugi JLS-a, a to je sklonost ka realizaciji većih prihoda i rashoda u odnosu na realno stanje, proizašlo prije

svega iz planiranih investicija temeljenih na pomoćima, a koje se nužno ne realiziraju

uvijek. Rezultat toga su redoviti rebalansi proračuna.

Tako su primjerice 2010. rebalansom smanjeni prihodi i rashodi za 38,34%, 2012. za 13,92, 2013. za

15,06%., a 2014. za čak 41,55%. Ipak, treba istaknuti da su u pojedinim JLS ova odstupanja i veća, a zanimljivo je da se u dvije godine podcijenilo prihode i to 2011. kada se rebalansom planirao rast od

22,54%, te u srpnju 2015. gdje je planiran rast od 7,10%.

Najznačajniji udjel u ukupnim prihodima poslovanja imaju prihodi od poreza iznosu 1.418.233 kn ili 32,00%, prihodi od pomoći u iznosu od 1.158.877 ili 26,15% te prihodi od nefinancijske imovine u

iznosu 1.106.163 kn ili 24,96% (Grafikon 6.2.). Na sve druge prihode poslovanja odnosi se preostalih 16,89%, pri čemu se 13,94% odnosi na prihode od upravnih i administrativnih pristojbi i pristojbi po



http://www.tkon.hr/proracun


93

posebnim propisima i naknadama. Iz navedenog proizlazi podjednaka distribucija glavnih izvora

prihoda poslovanja odnosno niska ovisnost proračuna o jednom obliku prihoda, što je dobro za

stabilnost proračunskih prihoda.

Grafikon 6. 1. Kretanje proračunskih prihoda i rashoda od 2010. do 2015. te planirana

kretanja u razdoblju 2016. – 2018.

0

5000000

10000000

15000000

20000000

25000000

30000000

2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018

Ukupni rashodi i izdaci

Ukupni prihodi i primici

Izvor: izrada autora prema Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2010.-2014. (http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva) te http://www.tkon.hr/proracun

Grafikon 6. 2. Struktura osnovnih prihoda od poslovanja 2014. godine


Od poreznih prihoda najznačajniji izvor čine prihodi od poreza na dohodak u iznosu 813.065 kn ili

57,33% svih poreznih prihoda odnosno 18,34% svih prihoda poslovanja. Na poreze na imovinu odnosi



http://www.tkon.hr/proracun




94

se 36,24% poreznih prihoda. Uz navedeno treba istaknuti da je od općinskih poreza, općina Tkon

uvela porez na potrošnju, porez na kuće za odmor te porez na tvrtku ili naziv. Prirez porezu na

dohodak i porez na korištenje javnih površina, unatoč zakonskoj mogućnosti, nisu uvedeni.

Što se tiče Prihoda od imovine, kao što je već spomenuto na prihode od nefinancijske imovine odnosi

se 24,96% svih prihoda poslovanja odnosno oni čine 99% prihoda od imovine. Pri tome se 61,15% ovih prihoda odnosi na Prihode od zakupa i iznajmljivanja, a 27,13% čine Naknade za koncesije.

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknada su ostvareni

u iznosu 617.797,00 kn, pri čemu se 74,79% odnosi na prihode od komunalnog doprinosa (292.321,00 kn) i komunalnih naknada (169.759,00 kn).

Što se tiče ukupnih rashoda već je istaknuto da su vrijednosno najznačajniji rashodi za nabavu nefinancijske imovine, koji čine 53,88% svih rashoda, dok su drugi vrijednosno značajni rashodi

poslovanja (43,63%). Struktura rashoda poslovanja prikazana je na grafikonu 6.3. Kao što se može uočiti, najveći dio rashoda usmjeren je na materijalne rashode (54,33%), rashode za zaposlene

(24,81%) te ostale rashode (16,18%). Na naknade građanima i kućanstvima, rashode za nabavu

nefinancijske imovine, subvencije te financijske rashode otpada preostalih 4,68% ukupno ostvarenih rashoda.

Unutar najznačajnijih materijalnih rashoda, 49,10% odnosi se na rashode za usluge, 24,22% čine Rashodi za materijal i energiju, a Naknade za rad predstavničkih i izvršnih tijela, povjerenstava i slično

zauzimaju 19,93% ovih rashoda. Kao što je navedeno, značajan udio rashoda u ukupnim rashodima

odnosi se na Ostale rashode (16,18%), pri čemu su ti rashodi namijenjeni za Tekuću donacije (71,72%) i Kapitalne donacije (28,28%).

Grafikon 6. 3. Struktura osnovnih rashoda poslovanja 2014. godine


Prema izračunu EIZ (2010.) kada se u obzir uzme sve općine u RH, najveći udio u ukupnim rashodima

općina odnosi se na rashode za nabavu nefinancijske imovine, koji čine 33,6 posto ukupnih rashoda općina, dok njih redom slijede materijalni rashodi (29,7%), ostali rashodi (donacije u novcu i kapitalne

pomoći trgovačkim društvima – 15,00%) i rashodi za zaposlene (11,9%). Uspoređujući dane pokazatelje sa istima za općinu Tkon, može se reći kako je općina orijentirana produktivnom trošenju

sredstava u smislu da veći dio rashoda odlazi na nabavu nefinancijske imovine (53,88%) nasuprot




95

rashodima za materijalne usluge (23,7%) i ostale rashode (7,05%). Pored spomenutog, može se još

zaključiti da su proračunska sredstva korištena za funkcioniranje općine, održavanje objekata

komunalne infrastrukture, nabavu dugotrajne imovine, za socijalne potrebe, školstvo, kulturu i drugo.

Općina ima razvijen niz programa koje donosi u svrhu razvoja. Za svaki navedeni program u planu

provedbe projekta dan je kratki opis glavnih stavki poput investitora, partnera, vrijednosti projekta, lokacije, kao i trenutnog stanja. Tako su projekti izgradnja mrtvačnice na mjesnom groblju u Tkonu i

opremanje prostora knjižnice - Centar za kulturu Tkon već uspješno finalizirani. U tijeku su ili u

pripremi projekti izrade plana razvoja Općine Tkon, ulaganje u sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine (izrada projektne dokumentacije), izgradnja šetnice uz morsku

obalu Tkon – Ugrinić, uređenje kopnenog dijela Luke Tkon, kao i niz drugih projekata dostupnih u planu provedbe projekata.

Struktura rashoda prema funkcijskoj klasifikaciji također podrazumijeva uobičajen analitički pristup analizi rashoda, no pri tome treba biti oprezan, jer nisu rijetke nejasnoće oko klasifikacije pojedinih

stavki, poput primjerice između ekonomskih i ostalih rashoda. Prema EIZ (2010.) i prema Jurlina -

Alibegović (2012.) za općine vrijedi da u strukturi javnih rashoda prema funkcijskoj klasifikaciji najveći udio imaju rashodi za opće javne usluge (25,5%), usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice

(24,9%) i ekonomske poslove (21,2%). Općina Tkon odstupa od prosjeka općina na državnoj razini u smislu da za navedene poslove izdvaja postotno manje sredstava odnosno za usluge unaprjeđenja

stanovanja i zajednice izdvaja 22,05%, na opće javne usluge 20,20% te na ekonomske poslove

18,56%. No s druge strane, općina izdvaja 26,21% svojih sredstava za rekreaciju, kulturu i religiju (uglavnom za religiju i kulturu) te 6,81% sredstava za obrazovanje, u prvom redu predškolsko. Time u

pozitivnom smislu odstupa od prosjeka općina, posebno u kontekstu Zadarske županije, gdje su ulaganja u navedene stavke manja - Rekreacija, kultura i religija (5,48%) i Predškolsko obrazovanje

(4,35%). Može se dodati kako je odstupanje od glavnih stavki vidljivo i kod usporedbe sa općinama u Županiji, gdje se na opće javne usluge odnosi 29,03%, usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice

33,07%, a na ekonomske poslove 12,74% sredstava. Potencijalni prostor za promjene može se uočiti

u povećanju izdataka za usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice.

Nadalje, prema Jurlina - Alibegović (2012.) oko polovine ukupnih rashoda općina, gradova i županija

odnosi se na tekuće rashode za financiranje funkcioniranja lokalne i područne samouprave (materijalni rashodi i rashodi za zaposlene), dok se manje od četvrtine rashoda odnosi na razvojne rashode.

Općina Tkon je po pokazateljima za 2014. u pozitivnom smislu iznad ovog prosjeka. Naime, na

materijalne rashode i rashode za zaposlene izdvaja 35% sredstava, čime se otvara prostor da nešto više od gotovo od pola sredstava (54%) usmjeri u razvojne rashode (Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine). Usporedbe radi, u prosjeku općina Županije na materijalne rashode i rashode za zaposlene izdvaja se 53% sredstava, dok se u razvojne svrhe usmjerava 23% sredstava.

Usporedbom s, geografski relativno sličnim općinama Pašman, Sali i Kukljica dodatno se analizirala

struktura proračunskih prihoda i rashoda. Odmah je uočljivo podudaranje većine stavki prihoda i rashoda poslovanja.

Tablica 6. 4. Usporedba prihoda poslovanja prema proračunu 2014. godine

Tkon % Pašman % Sali % Kukljica %

Ukupno prihodi poslovanja 4.430.976 99.16 8.406.686 78.77 7.840.182 98.31 3.556.156 100.00

Prihodi od poreza 1.418.233 32.01 4.365.458 51.93 3.260.597 41.59 1.383.323 38.90

Pomoći 1.158.877 26.15 755.191 8.98 355.973 4.54 256.767 7.22

Prihodi od imovine 1.113.490 25.13 452.040 5.38 1.664.631 21.23 1.140.248 32.06

Prihodi od pristojbi 617.797 13.94 2.792.697 33.22 2.520.902 32.15 775.618 21.81

Od pristojbi: Komunalni doprinosi i nakn.

462.080 74.79 2.448.765 87.68 2.376.206 94.26 549.793 70.88

Ukupni prihodi 4.468.726 10.672.400 7.975.182 3.556.156

Prihodi p/c 5.828 4.038 4.697 4.981





96

Unutar prihoda od poslovanja sve općine se značajno oslanjaju na prihode od poreza (od 32% do

52%). Pri tome općina Tkon ostvaruje relativno manje prihoda od poreza (32%), a to nadoknađuje

prihodima od pomoći (26%). Prihodi od pristojbi u općini Tkon su isto tako relativno mali - 13,94% (Tablica 6.4.).

Unutar poreznih prihoda najznačajniji prihodi općinama su prihodi na osnovi poreza na dohodak, pri čemu općina Tkon ostvaruje relativno manje po toj osnovi od drugih općina (57,33%), posebno od

općine Sali (80,72%) i Kukljica (62,01%). S druge strane, udio poreza na imovinu nadoknađuje

manjak od poreza na dohodak te se nalazi na sličnom udjelu kao i u drugim općinama, osim općine Sali (Tablica 6.4.).

Pored spomenutog treba još izdvojiti i prihode p/c, prema kojima je općina Tkon daleko najuspješnija i koji su 2014. iznosili 5828 kn po glavni stanovnika, dok su sve ostale usporedne općine bilježile

značajno manje prihode p/c.

Tablica 6. 5. Usporedba poreznih prihoda prema proračunu 2014. godine

Tkon Pašman Sali Kukljica

Prihodi od poreza 1.418.233 % 4.365.458 % 3.260.597 % 1.383.323 %

Porez i prirez na dohodak

813.065 57.33 2.514.715 57.60 2.632.104 80.72 857.797 62.01

Porezi na imovinu 513.988 36.24 1.737.859 39.81 501.234 15.37 424.671 30.70


Kada je u pitanju rashodovna strana proračuna, na temelju tablice 6.6. se može potvrditi da općina

Tkon veliki dio svojih rashoda ulaže u razvojne svrhe i da je taj udio, uspoređujući ga sa odabranim

općinama, relativno veći (53,89%). Samim time rashodi poslovanja u općini su manji i većinom usmjereni na rashode za zaposlene i materijalne rashode, koji u sumi iznose najviše u općini Tkon, uz

posebno isticanje materijalnih rashoda. Uz iznimku stavki ostali rashodi, ostale stavke bilježe relativno male udjele sa malim odstupanjima.

Tablica 6. 6. Usporedba rashoda prema proračunu 2014. godine

Tkon % Pašman % Sali % Kukljica %

Ukupno rashodi poslovanja 1.679.360 43.63 5.471.145 51.14 4.811.841 76.34 2.673.328 76.30

Rashodi za zaposlene 416.678 24.81 973.499 17.79 1.235.761 25.68 740.939 27.72

Materijalni rashodi 912.476 54.33 2.287.225 41.81 2.211.171 45.95 1.408.105 52.67

Financijski rashodi 15.752 0.94 386.700 7.07 36.188 0.75 88.634 3.32

Naknade građanima i kućanstv.

27.500 1.64 301.404 5.51 515.935 10.72 114.550 4.28

Ostali rashodi 271.782 16.18 1.522.317 27.82 571.972 11.89 310.051 11.60

Subvencije 21.465 1.28 0 0.00 215.414 4.48 11.049 0.41

Dane pomoći 13.707 0.82 0 0.00 25.400 0.53 0 0.00

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine

2.074.009 53.89 5.227.820 48.86 1.338.163 21.23 830.242 23.70

Ukupni rashodi 3.848.726 100 10.698.965 100 6.303.024 100 3.503.570 100.00

Rashodi p/c 4.919 5.139 3.622 4.907

Izvor: Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2010.-2014. (http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva)

Nadalje, u komentar proračuna treba uvrstiti i analizu IJF (2015.), prema kojoj su za općinu Tkon

realizirani prihodi 2014. godine nadmašili rashode za otprilike 700.000,00 kuna, što znači da je 2014. ostvaren proračunski suficit u spomenutom iznosu. Ista analiza navodi da je razina transparentnosti u

općini 1 (od maksimalnih 5), što nudi lokalnoj vlasti prostora za napredak. Općina Tkon koristi

uobičajene načine informiranja javnosti karakteristične za male općine. To podrazumijeva oglasnu





97

ploču te internetsku stranicu Općine (www.tkon.hr). Time omogućuje on-line uvid u postojeće

proračune, kao i prateće odluke i izmjene istog. Pored toga, na isti način omogućen je i uvid u Plan

javne nabave za 2015. godinu. Dakle, uvid u proračun je dostupan građanima, a pozivi i javne odluke Poglavarstva Općine redovito se objavljuju u medijima. No, prilikom donošenja proračuna, odluci o

donošenju ne prethodi javna tribina niti se proračunske poruke šalju javnosti.

Stoga uz objavljivanje prijedloga proračuna na internetskoj stranici donesenog izglasanog proračuna,

kao i objavu godišnjeg izvršenja proračuna za prethodnu godinu i polugodišnjeg za istu, predlaže se

da se građanima da pojednostavnjeni oblik proračunskog dokumenta (npr. proračuni u malom, prezentacije, vodiči, skraćeni prikazi), kako bi bili bliži građanima. Time bi se omogućilo dodatno

efikasnije prikupljanje javnih sredstava, kao i ponuda javnih dobara i usluga.

Dodatno ulaganje u informiranost stanovništva o namjeni prihoda koje plaćaju i o njihovu trošenju,

kroz program informiranja stanovništva o naplati i namjeni proračunskih prihoda, njihovu utrošku i utjecaju na zadovoljavanje javnih potreba utjecalo bi se na višu svijest o značaju javnih prihoda za

financiranje javnih potreba, koje imaju direktan utjecaj na kvalitetu života u Općini.

Pored svega spomenutog u komentaru proračuna, potrebno je za realniju sliku financijskog stanja Općine imati uvid u prihode i rashode društava i ustanova u vlasništvu/suvlasništvu Općine, poput

komunalnog poduzeća.

6.5 INDEKS RAZVIJENOSTI

Donošenjem Zakona o regionalnom razvoju 2009. godine, a s ciljem gospodarskog razvoja svih krajeva Hrvatske, kao temelj za ocjenjivanje i kategorizaciju JL(R)S uveden je indeks razvijenosti.

Naime, ocjenjivanje razine razvijenosti JL(R)S smatra se ključnim u regionalnom planiranju i politici razvoja, a indeks razvijenosti pri tome predstavlja ključan kriterij za alokaciju strukturnih fondova i

državnih pomoći. Naime, što je lošija socioekonomska situacija pojedine JL(R)S (slabiji fiskalni kapacitet), to će JL(R)S imati više prava na razne oblike državnih sredstava (Perišić i Wagner, 2015.).

Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek pet socio-

ekonomskih pokazatelja (Perišić i Wagner, 2015.) odnosno predstavlja kompozitni indeks koji se dobije na temelju vrijednosti osnovnih pokazatelja i vrijednosti standardiziranih pokazatelja u odnosu na

nacionalni prosjek (Uredba o indeksu razvijenosti - Narodne novine 63/10 i 158/13).

Prilikom određivanja indeksa razvijenosti koriste se sljedeći pokazatelji (Uredba o indeksu razvijenosti

- NN 63/10 i 158/13):

• Prosječni dohodak per capita82,

• Prosječni izvorni prihodi per capita83,

• Prosječna stopa nezaposlenosti84,

• Kretanje stanovništva85 i

• Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65 godina86.

Spomenuti pokazatelji prema Uredbi imaju zadane udjele u ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti, kako slijedi: stopa nezaposlenosti – 30%, dohodak po stanovniku – 25%, proračunski prihodi jedinica

lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku – 15%, opće kretanje

82 omjer ukupnog iznosa dohotka kojega su tijekom jednoga poreznog razdoblja (kalendarska godina) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području JL(R)S, i broja stanovnika koji žive na području te jedinice 83 omjer ostvarenih prihoda j JL(R)S umanjenih za određene prihode (pomoći i donacije, sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu, dodatni udjeli u porezu na dohodak i pomoći za izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija, prihode od prodaje nefinancijske imovine, od prireza porezu na dohodak) i broja stanovnika na području JL(R)S 84 omjer broja nezaposlenih i zbroja svih zaposlenih te nezaposlenih osoba na području JL(R)S 85 omjer usporedivog broja stanovnika u JL(R)S u posljednjem dostupnom desetogodišnjem razdoblju 86 udjel stanovništva sa završenom srednjom školom i višom razinom obrazovanosti u ukupnom stanovništvu na području JL(R)S


98

stanovništva – 15%, stopa obrazovanosti – 15%. Pokazatelji se izračunavaju na temelju podataka u

razdoblju od tri godine koje prethode postupku ocjenjivanja, (iznimka je stanovništvo), a vrijednost

indeksa razvijenosti izračunava se kao ponderirani prosjek odstupanja standardiziranih vrijednosti pokazatelja od prosjeka Republike Hrvatske (čl. 10. i čl. 11. Uredbe).

Prilikom tumačenja Tablice 6.7. treba napomenuti kako postoje dvije klasifikacije indeksa razvijenosti. Jedna se odnosi na vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na

županijskoj razini, a druga na vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa

razvijenosti na lokalnoj razini. Jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se u četiri skupine. U I. skupinu razvrstane su jedinice područne (regionalne) samouprave čija je vrijednost

indeksa razvijenosti manja od 75% prosjeka RH, u II. skupinu razvrstane su jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH, u III. skupinu čija je vrijednost između 100% i

125% prosjeka RH, a u IV. skupinu razvrstane su jedinice čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH (Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, NN, 147/14).

S druge strane prema indeksu razvijenosti, JLS se razvrstavaju u pet skupina (tablica 6.7.). U I.

skupinu razvrstane su JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50% prosjeka RH. Istom logikom razvrstavaju se JLS u druge skupine odnosno u II. skupinu spadaju JLS čija je vrijednost

indeksa razvijenosti između 50% i 75% prosjeka RH, u III. skupinu čija je vrijednost između 75% i 100% prosjeka RH, u IV. skupinu čija je vrijednost između 100% i 125% prosjeka RH, a u V. skupinu

razvrstavaju se JLS čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125% prosjeka RH (ZRR RH, NN,

147/14).

Prema tablici 6.8. općina Tkon pripada u treću skupinu po indeksu razvijenosti, dok cjelokupna

Zadarska županija pripada četvrtoj skupini, što ukazuje na prostor mogućnosti daljnjeg rasta i razvoja općine u sklopu cjelokupne Županije.

Tablica 6. 7. Kategorizacija indeksa razvijenosti

Indeks razvijenosti Skupina

<50% I.

50-75% II.

75-100% III.

100-125% IV.

>125% V.

Izvor: www.mrrfeu.hr

Tablica 6. 8. Indeks razvijenosti Tkon i zadarska županija

Područje Indeks razvijenosti Skupine

Tkon 98,69% 75-100% III.

Županija 106,39% 100-125% IV.


Prema Tablici 6.9. odnosno prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske

unije (2013.), prosječni dohodak per capita u općini Tkon iznosi 19.820 kn, što je za 8.939 kn manje

od prosjeka RH odnosno za 4.343 kn manje od prosjeka Županije. S druge strane, ostvarena vrijednost prosječnog izvornog prihoda p/c je za 641 (21,59% veća) odnosno za 436 kn veća kada je

u pitanju državni odnosno prosjek Županije (13,73%).

Prosječna stopa nezaposlenosti u Općini Tkon iznosi 9,5% čime se nalazi u značajno boljoj poziciji u

odnosu na RH (16,00%) i Zadarsku županiju (15,1%). Kretanje stanovništva je pozitivnog karaktera

odnosno općina bilježi rast stanovništva od 13% u odnosu na 2001. godinu, što je bolja stopa rasta nego na razini Županije (9,1%), dok se na razini RH bilježi trend smanjenja broja stanovnika. Udio

obrazovnog stanovništva u stanovništvu između 15 i 65 godina iznosi 68,40%, što je za nešto više od 9 p.p. niže i od prosjeka Županije i od prosjeka RH (Tablica 6.9.).

http://www.mrrfeu.hr/


99

Tablica 6. 9. Vrijednosti osnovnih pokazatelja razvijenosti za Općinu Tkon

Područje Prosječni

dohodak per capita

Prosječni

izvorni prihodi per capita

Prosječna stopa

nezaposlenosti

Kretanje

stanovništva

Udio obrazovanog

stanovništva u stanovništvu 16-

65 godina

2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2001.

2011.

Tkon 19.820 3.610 9,5% 113,0 68,40%

Županija 24.163 3.174 15,1% 109,1 77,97%

Republika Hrvatska 28.759 2.969 16,00% 99,4 77,74%


Što se tiče dinamike kretanja indeksa razvijenosti, kao i njegovih pokazatelja, općina Tkon generalno bilježi napredak po svim kategorijama (osim nezaposlenosti, koja je na istoj razini od 9,5%), pa tako i

u samoj konačnoj vrijednosti indeksa. Naime, u razdoblju 2010. – 2013. vrijednost indeksa se popravila za 12,77 p.p. Kada se pak analiziraju pojedini pokazatelji (tablica 6.10.) onda se može reći

da je najveći napredak ostvaren u pokazatelju prosječni izvorni prihodi p/c, koji su povećani za

21,14%. Prosječni dohodak p/c isto bilježi povećanje samo manjeg obujma tj. povećan je u promatranom razdoblju za 9,90%. Bitno je naglasiti da je zaustavljen negativan trend kretanja

stanovništva odnosno da je smanjenje iz 2001. od 5,5%, prešlo u spomenuti rast 2011. od 13%. Konačno, neupitna je i vrijednost popravka udjela obrazovanog stanovništva, koji se povećao za 15,5

p.p. Uspoređujući dinamiku sa razinom RH, može se uočiti da trendovi nisu svugdje isti. Tako su se prosječni izvorni prihodi p/c smanjili za 9,89%, nezaposlenost se povećala za 2,8 p.p., a i dalje se

bilježe negativna demografska kretanja, ali barem po usporenijoj dinamici. S druge strane, prosječni

dohodak p/c povećao se za 9,24%, što je i na razini Tkona, dok se udio obrazovanog stanovništva povećao za otprilike 10 p.p. (tablica 6.10.). Općenito se može reći da prema kretanju indeksa

razvijenosti odnosno njegovih komponenti općina Tkon ostavruje boljakretanja u odnosu na RH.

Tablica 6. 10. Vrijednosti osnovnih pokazatelja razvijenosti za Općinu Tkon

Područje Prosječni dohodak per

capita

Prosječni izvorni prihodi

per capita

Prosječna stopa nezaposlenosti

Kretanje stanovništva

Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu

16-65 godina

2006.-2008. 2006.-2008. 2006.-2008. 2001.-1991. 2001.

Tkon 18.034 2.980 9,5% 94,5 52,9%


2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2012. 2010.-2001. 2011.

Tkon 19.820 3.610 9,5% 113,0 68,40%



Prema Tablici 6.11. na području Zadarske županije u I. skupinu razvijenosti ne spada niti jedna JLS. U II. skupinu razvijenosti spada 11 JLS, dok 12 JLS pripada trećoj skupini razvijenosti. Devet JLS-a

spada u IV. skupinu razvijenosti, dok 2 JLS pripadaju V. skupini razvijenosti. Zanimljivost ovog prikaza je u tome što na području Unutrašnjosti sve JLS pripadaju II. i III. skupini razvijenosti, čiji se indeks

razvijenosti kreće od manje od 50% do 75% državnog prosjeka. Cjelokupno područje Priobalja nalazi

se u skupinama II (3), III (8) i IV (3), u rasponu od 75% do 125% državnog prosjeka.


100

Tablica 6. 11. Klasifikacija JLS u Zadarskoj županiji prema skupinama indeksa razvijenosti

Područje I II III IV V

<50% 50-75% 75-100% 100-125% >125%

Otok 0 0 2 6 2

Priobalje 0 3 8 3 0

Unutrašnjost 0 8 2 0 0

Županija 0 11 12 9 2


Područje Otoka dominantno pripada u skupinu od 100% do 125% državnog prosjeka (6 općina), dvije općine spadaju u drugu skupinu razvijenosti, a dvije JLS pripadaju u skupinu najrazvijenijih JLS,

odnosno pripadaju u skupinu V. To su općine Kolan i Vir sa indeksom razvijenosti od 132,19%,

odnosno 147,88% u odnosu na nacionalni prosjek.

Općina Tkon, uz jedino još općinu Pašman, pripada skupini Otoka koji se nalaze u trećoj skupini

razvijenosti, dok se sve ostale „otočne“ općine nalaze u skupini IV. i V. Iz toga proizlazi da su potencijali „otočnih“ općina veći te da postoje mogućnosti daljnjeg razvoja općine.

Na kraju se nužno još osvrnuti i na nedostatke indeksa razvijenosti, kao relevantnog pokazatelja za planiranje i provođenje regionalne politike. Naime, problem indeksa razvijenosti je što uvažavanjem

stope nezaposlenosti zapostavlja nepovoljne demografske trendove (dobna i obrazovna struktura) i

negativne trendove na tržištu rada. Pri tome su posebice osjetljiva područja otoka, koja zbog pravnih propisa imaju formalne pozitivne migracijske tijekove, a zapravo imaju sve starije stanovništvo koje je

formalno na otoku, a živi u gradu. Nadalje Perišić i Wagner (2015.) u svom su istraživanju istaknuli još neke nedostatke indeksa poput postojanje izdvojenica i pojave multikolinearnosti pokazatelja

(posebno na regionalnoj razini). Pored toga autori upozoravaju i na nedostatke u smislu objektivne

odluke prilikom odabira metode normalizacije i agregacije, te odabira pokazatelja i pondera.

6.6 PROSTORNO-PLANSKA DOKUMENTACIJA

Prema podjeli, po zakonu o prostornom uređenju (“NN” 153/13), razlikuju se (i) prostorni planovi

državne razine; (ii) prostorni planovi područne (regionalne) razine (županija) i (iii) prostorni planovi

lokalne razine (općina, grad). Prilikom izrade prostornog plana lokalne razine, nužna je njegova usklađenost s dokumentom prostornog uređenja šireg područja, odnosno prostornim planom više

razine (županija, država).

Prostorni plan se bavi prostornim uređenjem ukupnog prostora odnosno teritorija. Drugim riječima

prostornim planovima se uređuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te uvjeti za uređenje, unaprjeđenje i zaštitu prostora države, županija, gradova i općina. Prostornim planovima se

propisuju uvjeti za građenje građevina i provedbu drugih zahvata u prostoru na određenoj razini i/ili

lokaciji u skladu s kojima se izdaje akt za provedbu prostornog plana, smjernice za izradu prostornih planova užih područja i mjere za urbanu sanaciju ako su potrebne.

Prostorni planovi područne (regionalne) razine (općina, grad) obuhvaćaju prostorni plan uređenja grada, odnosno općine (PPUO, PPUG), generalni urbanistički plan (GUP) i urbanistički plan uređenja

(UPU). Urbanistički plan se bavi unutarnjim prostornim uređenjem naselja.

Prostorni plan uređenja općine Tkon, u izradi Arh d.o.o, stupio je na snagu 2006. godine (Službeni glasnik Zadarske županije br. 06/06). Nakon toga slijedile su Odluke o Izradi Izmjena i dopuna

Prostornog plana uređenja općine Tkon 2008., 2010. i 2015. godine. Uz prostorni plan, prostor uređuju i Urbanistički planovi uređenja iz 2013. (Obalni pojas, Glavičine i Sovinje) te Izmjene i dopune

Urbanističkog plana uređenja (za područje Glavičina 2014., te za Obalni pojas i Sovinje 2016.).

Plan je donesen sa tri osnovna cilja: (i) Racionalno korištenje i zaštita prostora (ii) Utvrđivanje građevinskih područja, u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja,

izgrađenost, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno povijesnih cjelina i (iii) Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture. Spomenuti ciljevi u skladu su sa


101

ciljevima prostornog razvoja općinskog (definiranja mjera demografskog razvoja, povoljnog odabira

prostorne i gospodarske strukture razvoja, skladnog i svrhovitog razvoja svih dijelova Općine sukladno

prirodnim resursima, poboljšanja svih oblika komunikacije, zaštite krajobraznih vrijednosti i zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti) i županijskog značaja (unapređenje kvalitete života očuvanje prirodne,

spomeničke i druge baštine, ostvarenje skladnog demografskog razvoja, osiguranje prostornih pretpostavki za rast i razvoj manjih i malih razvojnih središta, maksimalno korištenje prednosti

geoprometnog položaja, razvoj tehničke i komunalne infrastrukture, razvoj društvene infrastrukture i

servisno-uslužnih djelatnosti, podizanje standarda javnih usluga, repozicioniranje Županije kao turističke destinacije, razvoj agrara, poljoprivrednih resursa i djelatnosti, razvoj marikulture i

poboljšanje režima zaštite okoliša).

U strukturi namjene, prema Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Tkon (2008.),

površina građevinskih područja iznosi 83,88 ha, te zauzima 5,6% površine Općine. Od toga na izgrađeni dio otpada 4,4% (65,67 ha), a na novo planiranu izgradnju 1,2% (18,21 ha). Izgrađene

strukture izvan građevinskog područja (114,82 ha – 7,7% površine Općine) odnose se na gospodarsku

namjenu - proizvodnu (0,2 %), ugostiteljsko-turističku namjenu – hotel (1%), ugostiteljsko-turističku namjenu - t. naselje (2,1%), ugostiteljsko-turističku namjenu – kamp (0,3%) te sportsko-rekreacijsku

namjenu (4,2%).

Za obradive poljoprivredne površine planirano je 220,09 ha - 14,8% površine (Prostorni plan, 2004.).

Šumske površine zauzimaju 48,9% površine, pri čemu je 42,5% planirano je za gospodarske, a 6,4%

za zaštitne šumske površine. Ostale poljoprivredne i šumske površine čine 22,9% površine Općine.

Nakon izloženog može se na kraju istaknuti da prostor Općine Tkon uređuju slijedeći dokumenti

prostornog uređenja:

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske iz 1997., a koja je dopunjena Odlukom o

Izmjenama i dopunama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske 14. lipnja 2013.

Godine. Pri tome Strategija ima samo usmjeravajuću i kriterijalnu ulogu, ali ne sadrži elemente direktne primjene;

Program prostornog uređenja Republike Hrvatske, (NN br. 50/1999), koji je isto tako

dopunjen 2013.;

Zakon o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine" br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i

5/12) Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN128/04)

Prostorni plani Zadarske županije (Službeni Glasnik Zadarske županije 2/01, 6/04, 2/05, 17/06,

03/10, 15/14)

Prostorni plan uređenja Općine Tkon (Službeni glasnik Zadarske županije, broj 06/06)

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Tkon (Službeni glasnik Zadarske

županije, broj 11/10) II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Tkon (u donošenju).

Urbanistički plan uređenja za područje obalnog pojasa unutar GP naselja Tkon (Službeni

glasnik Zadarske županije, broj 08/2009).

Urbanistički plan uređenja za uvalu Sovinje izvan GP naselja Tkon (Službeni glasnik Zadarske

županije, broj 14/2009).

Urbanistički plan uređenja za područje Glavičina unutar GP naselja Tkon (Službeni glasnik

Zadarske županije, broj 05/2009). Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja za područje Glavičina unutar GP naselja Tkon

(Službeni glasnik Zadarske županije, broj 13/2012).

II. Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja za područje Glavičina unutar GP naselja

Tkon, U DONOŠENJU Detaljni plan uređenja stambene zone Glavičine – jug (Službeni glasnik Zadarske županije

22/2010).

Važeći prostorni plan te Urbanistički planovi uređenja dostupni su na web stranici općine odnosno sljedećoj poveznici: http://www.tkon.hr/dokumenti/prostorni-plan.

Vezano uz prostorno-plansku dokumentaciju, može se reći kako je općina Tkon otočna općina, što je

čini posebno osjetljivom na razne oblike zagađenja, uništenja prirode, pretjerane betonizacije i

http://www.tkon.hr/dokumenti/prostorni-plan


102

apartmanizacije. Treba stoga istaknuti da se prilikom izrade PPUO-a, o toj činjenici itekako vodilo

računa.

6.7 SURADNJA SA SUSJEDNIM JLS I ŽUPANIJOM I PREKOGRANIČNA SURADNJA

U skladu sa Statutom općina Tkon uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne

samouprave u zemlji i inozemstvu s ciljem ostvarivanja zajedničkog gospodarskog, društvenog i

kulturnog razvitka. Trenutno je članica LAG-a „Laura“.

Europska komisija definira Lokalnu akcijska grupu (LAG) kao partnerstvo između predstavnika javnog,

gospodarskog i civilnog sektora ruralnog područja osnovano u svrhu izrade i provedbe lokalnih razvojnih strategija regije, a članovi LAG-a mogu biti fizičke ili pravne osobe. Osim navedenog, za

LAG-ove postoje dodatni zahtjevi koje definira hrvatsko zakonodavstvo, a koji se odnose na: statut, članstvo, područje, postupak donošenja odluka, itd. Detaljni zahtjevi navedeni su u Vodiču za pripremu, praćenje i evaluaciju strategija lokalnog razvoja za programsko razdoblje 2014.-2020.

Općina Tkon, članica je LAG-a „Laura“ od njenog osnutka - 27.05.2009. Lokalna akcijska grupa “LAURA” je neprofitna udruga, osnovana s ciljem identifikacije lokalne razvojne strategije,

sudjelovanja u poticanju ruralnog razvitka kroz povezivanje i sudjelovanje u LEADER projektima, prikupljanja sredstava i njihovoj pravilnoj raspodjeli prema namjeni za koju su dobivena. Područje

LAG-a sastoji se od dva grada - Benkovac i Biograd na Moru i jedanaest općina, uključujući pet na

kopnu: Bibinje, Galovac, Lišane Ostrovičke, Pakoštane, Polača, Stankovci, Sukošan, Sv. Filip i Jakov i Škabrnja te dvije na otoku Pašmanu - Pašman i Tkon. Članovi LAG-a su i predstavnici poslovnog (19) i

civilnog (10) sektora. LAG “Laura” pokriva površinu od 1.050,18 km², a na njegovom području živi 43.916 stanovnika (prema popisu iz 2011.). Područje LAG-a iznimno je bogato prirodnim ljepotama,

među kojima valja istaknuti najveće jezero u Hrvatskoj, ujedno i Park prirode- Vransko jezero. LAG obuhvaća gradove i općine na priobalju, otocima i u zaleđu, čime su obuhvaćene sve karakteristike

ovog kraja. Lokalnom razvojnom strategijom definirana je vizija LAG-a: „LAG-a "Laura" je privlačno područje uravnoteženog i održivog razvoja, temeljenog na proizvodnji i preradi poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda s ciljem unapređenja gastro, eno i turističke ponude, prepoznatljive kvalitete morskih proizvoda - svježe i prerađene ribe, očuvane kulturne i prirodne baštine, prometno povezana, infrastrukturalno izgrađeno i opremljeno, visoke kvalitete života i brojnog stanovništva.“ Svrha i cilj

LAG-a jest poboljšanje gospodarskog okružja, poticanja zapošljavanja, stvaranju radnih mjesta,

očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa, a sve u cilju unaprjeđenja kvalitete života u ruralnom području i održavanja broja stanovnika kroz održiv, integrirani lokalni razvoj. Ciljevi udruge ostvaruju

se nizom djelatnosti među kojima se ističu:

određivanje prioriteta za razvoj poljoprivrede, turizma i drugih djelatnosti u ruralnom prostoru;

pomoć članovima udruge u organizaciji sajmova i izložbi iz područja djelovanja udruge;

otvaranje područja prema drugim teritorijima za razmjenu i prijenos iskustva kroz sudjelovanje

u relevantnim nacionalnim ili europskim mrežama koje djeluju u okviru ciljeva Udruge;

pomoć u izgradnji kapaciteta članova lokalne zajednice kako bi mogli svoja znanja i iskustva

dalje širiti i tako njegovati društveni kapital zajednice;

promicanje inicijativa za povezivanje članova udruge u svrhu usvajanja vještina, animacijskih

aktivnosti na individualnoj i razini skupine u cilju poticanja sudjelovanje zajednice u širokom

rasponu društvenih i gospodarskih aktivnosti, te raspravljanje o njihovim potrebama i

potencijalima.

Općina Tkon član je i Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR) s nazivom Lostura. U Europskoj uniji

postoji oko 300 takvih udruženja, koji predstavljaju poseban oblik LAG-ova specijaliziranih za područje ribarstva, prerade ribe, marikulture i slično. Osnivačka skupština LAGUR Lostura održala se

02.09.2014. i na njoj je sudjelovalo 16 predstavnika javnog, civilnog i poslovnog sektora. Zemljopisno

područje obuhvaća: Grad Biograd na Moru, općine Sv. Filip i Jakov, Pakoštane, Stankovci, Pašman, Tkon, Bibinje i Sukošan. Svrha i djelatnosti radi kojih je LAGUR Lostura osnovan su sljedeće:


103

sudjelovanje u poticanju razvitka kroz povezivanje i sudjelovanje u CLLD (eng. Community Led

Local Development - lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) projektima;

zajedničke aktivnosti u prikupljanju sredstava i njihova pravilna raspodjela prema namjeni za

koju su dobivena u cilju unaprjeđenja kvalitete života na području udruge;

ojačavanja gospodarskog okružja, kako bi se doprinijelo stvaranju, održavanju i poboljšanju

radnih mjesta u ribarstvu; doprinijeti zaštiti i dodavanju vrijednosti ribljim proizvodima putem jedinstvenog znanja, kulture i tradicije;

jačanju kapaciteta zapošljavanja, poticanja zapošljavanja i povećanja broja radnih mjesta u

ribarstvu unutar svojih zajednica;

osiguravanja protoka informacija i transfera znanja za napredak u razvoju ribarskog

gospodarstva i lokalne zajednice u svrhu poticanja održivog razvoja.

Prvi sastanak LAGUR Lostura održan je na temu izrade projektne dokumentacije, odnosno izrade projektnog zadatka za izradu idejnog rješenja za proširenje ribarske luke Biograd na Moru. Na

sastanku su, uz arhitekte, prisustvovali i ribari sa područja koje udruga obuhvaća.

Osim navedenoga, valja naglasiti da Općina uspješno surađuje sa Sveučilištem u Zadru i Zadarskom nadbiskupijom i da je iz takve jedne suradnje realiziran Projekt multimedija - knjiga Župa Tkon -

glagoljaško pučko crkveno pjevanje u Zadarskoj nadbiskupiji, koji predstavlja vrijedan dokument nematerijalne baštine, a koji povezuje tradiciju crkvenog pučkog pjevanja sa svjetovnim životom Župe

Tkon.

Konačno, treba još napomenuti da Općina surađuje i sa JLS i izvan Županije. Naime, od 2014. godine Općina Tkon uspostavila je međusobnu suradnju sa Općinom Konačnica u Bjelovarsko-bilogorskoj

županiji u područjima vezanim uz gospodarstvo i poduzetništvo, razvoj lokalne samouprave, turizam, kulturu i sport.


104

PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I

POTENCIJALA

INFRASTRUKTURA I PRIRODNI RESURSI

SNAGE Obrazloženje Društvena infrastruktura

Zadovoljavajuća kvaliteta pružanja usluga odgoja i obrazovanja

Na području općine Tkon, organizirane su usluge vrtićkog i predškolskog odgoja te osnovnoškolskog obrazovanja (prva četiri razreda). Odgojno-obrazovne ustanove pružaju mogućnosti različitih aktivnosti u okviru odgojno-obrazovne nastave ili kao izvannastavne aktivnosti te na taj način podižu kvalitetu usluge (SPROT, str. 74).

Organizirana zdravstvena skrb u oblasti opće medicine

U djelatnosti opće medicine u općini Tkon djeluje jedan liječnički tim koji u skrbi ima oko 550 stanovnika.

Zadovoljavajući standard stanovanja

Površina nastanjenih stanova je u prosijeku 91 m2 u 2011.

koji su pretežno s obzirom na sobnost, trosobni ili četverosobni.

Poduzetnička infrastruktura

Plan izgradnje poslovne zone Ugrinić

Prema postojećem Planu razvoja općine Tkon 2014.-2020. predviđa se ulaganje u poslovnu zonu Ugrinić (izrada planske i projektne dokumentacije, izgradnja infrastrukture, i sl.)

Prometna infrastruktura

Adekvatno reguliran promet u mirovanju

Na području općine postoji 5 lokacija s 95 parkirnih mjesta na otvorenom. Regulirano naplata parkirnih mjesta, koja ima sezonski karakter te se vrši naplata od 15. lipnja do 15. rujna. Javna komunalna ustanova Prvenj upravlja prometom u mirovanju.

Postojanje trajektne luke u općini Tkon te ostale luke otvorene za javni promet

Pomorska putnička luka županijskog značaja nalazi se u samom centru Tkona. Trajektnom lukom se povezuje cestovni promet između Tkona (D110) i Biograda na Moru (D503).

Značajna cestovna prometna infrastruktura u vidu nerazvrstanih i nekategoriziranih cesta

Na području općine Tkon postoji brdska biciklistička staza u dužini od 25 km.

Sustav gospodarenja vodom

Postojanje alternativne vodoopskrbe na razini kućanstva

Na razini kućanstava postoji vodoopskrba u kućnim cisternama, odnosno sakuplja se kišnica koja se može koristiti kao alternativa postojećem sustavu vodoopskrbe u nuždi, ali i za navodnjavanje u ekstenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Javna komunalna infrastruktura

Postojanje javne rasvjete u naselju Tkon

U mjestu Tkon pokrivenost javnom rasvjetom iznosi 70% s planom nadogradnje od Ćokovca do kraja naselja Ugrinić, kao i na predjelu Poljane - Sovinje.

Postojanje zelene tržnice sukladno potrebama

Na području općine Tkon postoji lokalna tržnica površine 127,08 m

2.


105

Visoke stope realizacije Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture i Programa održavanja komunalne infrastrukture

Prosječna realizacija Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture iznosi 70,23% (uz velike oscilacije unutar pojedinih stavki zbog velikih infrastrukturnih projekata). Prosječna realizacija Programa održavanja komunalne infrastrukture u promatranom razdoblju iznosi 90,46%.

Gospodarenje otpadom

Jednostavno regulirana usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada

Na području općine Tkon uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada obavlja Javna komunalna ustanova Prvenj koja je u 100%-tnom vlasništvu Općine Tkon.

Sustav gospodarenja otpadom je sukladan zakonskoj regulativi, kao i strateškom opredjeljenju RH

Miješani komunalni otpad se odlaže na odlagalište Baštijunski brig na području grada Biograd n/m. Odlagalište otpada Triluke je u postupku sanacije od 2015. godine.

Sustav elektroopskrbe

Zadovoljavajuća infrastruktura elektroopskrbe

Postojeća infrastruktura elektroopskrbe, kako vodovi, tako i trafostanice, zadovoljavaju postojeće potrebe opskrbe na području općine Tkon. Prosječno opterećenje instaliranog kapaciteta TS iznosi 61%, a zimsko 36%.

Telekomunikacijska infrastruktura

Dobra pokrivenost pokretnog širokopojasnog pristupa

Cjelokupno područje općine Tkon pokriveno je brzinama od 2 do 30 Mbit/s (i to s više operatera), dok je brzinama od 30 do 100 Mbit/s pokriven značajan dio općine, a što uključuje trenutna naselja na sjevernoj strani (s više operatera).

Prirodni resursi i Natura 2000

Ugrađene mjere zaštite u prostorno-plansku dokumentaciju, sektorski plan gospodarenja otpadom i pojedine projekte

Definirani ciljevi prostornog planiranja u svrhu zaštite prirodnih resursa. Mjere zaštite na projektnoj razini obuhvaćaju Studiju o utjecaju na okoliš luke Tkon te Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš uređenja javne plaže Ugrinić u Općini Tkon.

Kultura, umjetnost i sport

Relativno veliki broj kulturnih i sportskih manifestacija

Kulturne manifestacije odvijaju se tokom cijele godine. Dio manifestacija je sportskog karaktera, dio je sakralnog karaktera, a određeni dio manifestacija proizlazi iz pučkih fešta ili su podložni nekim drugim prigodnim događajima.

Postojanje i visoka stopa realizacije Programa javnih potreba u kulturi, športu i religiji

Prosječna stopa realizacije u promatranom razdoblju koja na razini pojedine godine ne pada ispod 95%.

Djelatnost vatrogasne zaštite

Uspostavljena djelatnost vatrogasne zaštite na području općine Tkon

DVD Tkon osnovano je 1984. godine. DVD nema zaposlenika, ali se zapošljavaju sezonski radnici po potrebi (1 do 3). DVD ima 39 članova.

SLABOSTI Obrazloženje Društvena infrastruktura

Nedostatna infrastruktura sportskog sadržaja

Općina nema infrastrukturne objekte čija je namjena sportsko-rekreacijske i kulturne prirode, a da su dostupnim svim stanovnicima. Na području Općine planira se izgradnja dvorane koja će biti centar zbivanja ne samo iz domene sporta već i zabave i kulture.

Nezastupljenost svih (osnovnih) djelatnosti primarne medicine

Stanovnici općine Tkon ostvaruju usluge ostalih glavnih (dentalna, pedijatrijska i zdravstvena zaštita žena) djelatnosti opće medicine izvan Općine, najčešće u gradu Biogradu n/M.


106

Porast broja stanova za privremeno stanovanje (ili isključivo za djelatnost)

Navedeno ukazuje na negativne aspekte ukupnog porasta novoizgrađenih stanova koji je uzrokovan isključivo motivima bavljenja turizmom što može imati negativne posljedice na prostor.

Poduzetnička infrastruktura

Nerazvijena poduzetnička infrastruktura

Općina Tkon nema poduzetničku infrastrukturu u funkciji.


Neadekvatna povezanost prostora unutar općine Tkon

Loša povezanost južne i sjeverne strane Općine Tkon

Neadekvatna opremljenost trajektne luke u Tkonu

Na obali i pristanu ne postoji nikakva oprema za prihvat i usluživanje plovila na vezu. Luka nije opremljena pomorsko-prometnom signalizacijom, osim svjetionikom koji se nalazi na postojećem lukobranu.


Neadekvatan sustav vodoopskrbe na području općine Tkon

Vodoopskrbna mreža ne zadovoljava postojeće potrebe, posebno za ljetnih suša kada određeni dijelovi općine na višoj nadmorskoj visini ostaju bez vode. Ne postoji vodosprema na području općine Tkon. Tijekom izgradnje vodoopskrbnih mreža veliki broj korisnika priključio se direktno na magistralni cjevovod čime je on izgubio tu funkciju.

Nepostojanje sustava odvodnje otpadnih voda

Organizirani sustav sakupljanja, pročišćavanja i dispozicije otpadnih voda na području općine Tkon ne postoji. Nijedno kućanstvo nije priključeno na sustav sakupljanja otpadnih voda/kanalizacijsku mrežu. Otpadne vode se sakupljaju u septičkim jamama koje u pravilu nisu dostatno dimenzionirane i održavane pa je pročišćavanje slabo.

Djelatnost vatrogasne zaštite

Neadekvatan (nedovoljno razvijen) sustav hidrantske mreže

Sustav hidrantske postoji na cjelokupnom području općine Tkon, ali su 2 hidranta u funkciji. Ne postoji kvalitetan pregled mreže.

PRILIKE Obrazloženje Društvena infrastruktura

Mogućnosti financiranja ulaganja u fizičku društvenu infrastrukturu iz različitih EU fondova

Članstvom u EU RH ima otvoreni niz financijskih instrumenata i programa putem kojih na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama može financirati značajna ulaganja.


Cestovna povezanost općine s ostalim područje otoka Pašmana i Ugljan

Područjem otoka prolazi državna cesta D110 koja se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok na području otoka Ugljan i Pašman ukupnoj dužini od 41,6 km. Ova cesta završava u trajektnom pristaništu Tkon, koja čini integrativni faktor povezivanja s kopnom (Biograd n/m).

Predviđena ulaganja u kvalitetnija prometna rješenja na području općine Tkon

Prema PPUO Tkon predviđena je izgradnja i rekonstrukcija cestovne infrastrukture na podrulju općine Tkon.

Postojanje javnog prijevoza

Javni prijevoz organiziran je od Tkona do mjesta Preko na otoku Ugljanu. Koncesionar za obavljanje javnog putničkog prijevoza je Liburnija d.o.o. Zadar, koja u prosjeku vozi 10 linija dnevno, ovisno o turističkoj sezoni.


107

Dobro stanje u sigurnosti cestovnog prijevoza na području općine Tkon

U promatranom razdoblju, od 2010. do 2014. godine, na području općine Tkon zabilježeno je sveukupno 5 prometnih nesreća, od čega su 3 samo s materijalnom štetom, dok su dvije s lakšim ozljedama putnika.

Planirana velika ulaganja u pomorsku infrastrukturu

Na području općine Tkon planirano je izgraditi luku otvorenu za javni promet na otoku Gangaro, luku nautičkog turizma (marinu) s manje od 200 vezova u Tkonu, tri sidrišta s manje od 50 vezova, ribarsku luku na lokaciji Triluke, luku u funkciji marikulture na lokaciji Vitane te ulaganje u lokalnu luku Ugrinić


Postojanje preduvjeta za izgradnju sustava vodoopskrbe i odvodnje u cijelosti

PPUO Tkon predviđena je izgradnja sustava vodoopskrbe na cjelokupnom području Općine Tkon, uključujući i na većim otocima (Košara, Žižanj, Gangaro)..

Općina Tkon je član aglomeracije Biograd-Pašman-Tkon

Problem izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje riješit će se kroz Projekt razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracija Biograd, Pašman i Tkon. Rok izrade dokumentacije je 2017. godina, dok je rok završetka projekta za aglomeracije Pašman i Tkon do kraja 2023. godine.

Gospodarenje otpadom

Unaprjeđenje sustava prikupljanja otpada

Plan gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. godine postavljena su 4 cilja, s definiranim odgovornim tijelima, kao i postavljenim rokovima za provedbu.

Sustav elektroopskrbe

Unaprjeđenje postojećeg sustava elektroopskrbe u svrhe razvoja jugoistočne strane općine Tkon

PPUO Tkon predviđeno je unaprjeđenje postojećeg sustava elektroopskrbe izgradnjom novih TS, kao i polaganjem podzemnih kablova, čime bi se osigurala i dodatna sigurnost opskrbe električnom energijom.

Telekomunikacijska infrastruktura

Razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa

Studijom izvodljivosti razvoja infrastrukture širokopojasnog prostupa u Općini Tkon utvrđena je opravdanost provedbe investivije razvoja šiokopojasnog pristupa s društveno ekonomskog stajališta.

Prirodni resursi i Natura 2000

Postojanje zaštićenih područja u blizini općine Tkon

U neposrednoj blizini općine Tkon se nalazi nacionalni park Kornati, parkovi prirode Telašćica i Vransko jezero , posebni rezervati Saljsko polje i Vransko jezero – rezervat značajni krajobraz (Sitsko-žutska otočna skupina) te spomenik parkovne arhitekture Folco Borellia u Svetom Filipu i Jakovu.

Postojanje područja očuvanja HR3000419 - J. Molat – Dugi – Kornat – Murter – Pašman – Ugljan – Rivanj – Sestrunj - Molat

Područje očuvanja uspostavljeno je s ciljem zaštite divlje svojte dobri dupin (Tursiops truncatus) te staništa kao što su podvodni grebeni i preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje.


Uspostava krovne organizacije za unaprjeđenje kulturnih događaja

Realizacija inicijative za osnivanjem javne ustanove Centar za kulturu Tkon.


108

Kulturna dobra različite vrste i klasifikacije

Na području općine Tkon postoji 2 lokaliteta arheološke baštine, 3 lokaliteta sakralne graditeljske baštine, po 1 lokalitet sakralno-profane graditeljske baštine i profane graditeljske baštine te 4 sakralna/religijska predmeta. Evidentirana kulturna dobra koja nisu pod zaštitom Ministarstva kulture. Mogućnost određivanja kulturnih dobara od lokalnog značaja uz prethodnu suglasnost Konzervatorskog odjela u Zadru.

PRIJETNJE Obrazloženje Prometna infrastruktura

Veliko opterećenje državne ceste D110 u ljetnim mjesecima

U samom mjestu Tkon D110 je pod velikim opterećenjem, posebno u turističkoj sezoni. Ovakva uska grla, prema ocjeni općine Tkon dovode do ograničenja u razvoju same općine.

Loše stanje cestovne prometne infrastrukture na području općine Tkon

Županijske ceste ŽC6248 i ŽC6249 ocjenjene su lošim s obzirom na širinu koja iznosi 4,0 m, nedostatak nogostupa te nedostatak javne rasvjete.

Nedostatak ostale prometne infrastrukture na području općine Tkon

Na području općine Tkon ne postoje zračna pristaništa/letjelišta, helidromi, kao ni zračna pristaništa na vodi.


Neadekvatno prikupljanje otpadnih voda putem septičkih jama uz kontinuirani rast broja priključaka na vodoopskrbnu mrežu

Smanjena kvaliteta mora prilikom ljetnih mjeseci / tokom turističke sezone (dispozicija otpadnih voda u propusne jame septičke jame)

Plinska infrastruktura

Ne postajanje preduvjeta za izgradnju lokalnog sustava opskrbe plinom

Područjem općine Tkon ne prolaze magistralni plinovodi, niti je izgradnja plinovoda u planu prema Desetogodišnjem planu razvoja plinskog transportnog sustava Republike Hrvatske 2014. – 2023. kojeg izrađuje trgovačko društvo Plinacro d.o.o..


Nedostatna sredstva za financiranje organizacija civilnoga društva

Prema dostavljenim upitnicima dio organizacija civilnog društva smatra kako su postojeća financijska sredstva nedostatna za njihovo funkcioniranje.


109

STANOVNIŠTVO

SNAGE Obrazloženje Kretanje stanovništva po kontingentima

Relativno povoljno kretanje broja stanovništva između zadnja dva Popisa stanovništva

U razdoblju od 2001. do 2011. godine, Zadarska županija spada u skupinu rijetkih županija u Republici Hrvatskoj koja bilježi porast broja stanovništva. Općina Tkon pridonosi tom pozitivnom kretanju promatranog korpusa. Premda se na regionalnom (Zadarska županija) i lokalnom nivou (općina Tkon) bilježi pozitivni trend kretanja stanovništva, razlozi za takav trend su dvojaki. Naime, općina Tkon, kao otočna općina, je podložna signifikantnom statističkom učinku administrativnog rasta stanovništva. On nije popraćen rastom broja stanovnika koji de facto žive kontinuirano tijekom cijele godine unutar prostora same općine, a što nije u tolikoj mjeri slučaj kod promatranja populacije na razini županije.

Izraženo pozitivne promjene udjela mladog stanovništva (0-19 g.) između zadnja dva Popisa stanovništva

Promatrajući trenutni udio mladih (od 0-19 g.) općina Tkon bilježi neznatno veći relativni udio u ukupnom broju stanovnika u odnosu na prosjek RH. Između zadnja dva Popisa u prvom redu je zamjetan rast populacije najmlađih (0–6 godine) koji bilježi rast od 28,57%. Dvoznamenkasti rast (10.53%) je zabilježen i kod dobne skupine od 0-14 godina.

Relativno izraženije povoljne promjene obrazovne strukture općine Tkon između zadnja dva Popisa stanovništva

Usprkos nepovoljnim odnosima u obrazovnoj strukturi općine Tkon u odnosu na županijski i nacionalni prosjek, potrebno je istaknuti da promatrana općina između dva posljednja popisa stanovništva bilježi iznimno izražene pozitivne trendove. Naime najveći porast općina bilježi kod visokoobrazovanih čiji se udio povećao u promatranom razdoblju za 64,71% s završenim stručnim studijem87, odnosno 73,68% s završenim sveučilišnim studijem88. Pozitivni obrazovni trendovi su dodatno potencirani i činjenicom da Tkon bilježi i rast broja stanovnika s završenom srednjom školom za 45,70%. Svi navedeni porasti značajno su veći od porasta na županijskoj i nacionalnoj razini u istom promatranom razdoblju.

SLABOSTI Obrazloženje Kretanje stanovništva po kontingentima

Relativno niži udio radno sposobnog stanovništva općine Tkon u odnosu na prosjek RH

Općina Tkon bilježi 2011. godine manji udio radno sposobnog stanovništva (15-64 g. – 65,40%) u odnosu na nacionalni prosjek (67,07%)

Nepovoljne vrijednosti ključnih demografskih pokazatelja općine Tkon

Općina Tkon sa izraženim pozitivnim promjenama (između zadnja dva Popisa) broja mladih je usporila rast prosječne starosti stanovništva i time omogućila dostizanje županijskog i približavanje nacionalnom prosjeku iz 2011. godine. S druge strane, navedeni pozitivni trendovi kod mladih nisu anulirali iznimno nepovoljnu poziciju iz 2001. g. kao i značajan rast udjela muškog dijela stanovništva iznad 60 godina, a što se

87 Obuhvaćene su sve više škole, I. (VI.) stupnjevi fakulteta te stručni studiji po Bologni. 88 Obuhvaćeni su svi fakulteti, umjetničke akademije, svi sveučilišni studiji po Bologni te magistarski znanstveni, stručni i umjetnički studij.


110

ogleda i kroz vrijednost indeksa starenja (125.8) i koeficijenta starosti (26,8)

Relativno nepovoljna obrazovna struktura općine Tkon

Obrazovna struktura općine Tkon zaostaje za obrazovnim profilom županije i prosjeka Republike Hrvatske, a koji u značajnoj mjeri zaostaju za prosjekom Europske unije i ciljevima iste do 2020. godine. Zaostajanje općine Tkon je posebice vidljivo kod broja visokoobrazovanih gdje promatrana općina bilježi 9,73% visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji starijoj od 15 godina, a što je 52% niže od prosjeka županije, odnosno 68% niže od nacionalnog prosjeka.

Relativno visoke razine dobne i spolne volatilnosti obrazovne strukture općine Tkon

Broj visokoobrazovanih muškaraca unutar općine Tkon je značajno iznad prosjeka RH za dobnu skupinu 20 do 24. g. (49% iznad prosjeka RH), dok je kod žena udio u istoj dobnoj skupini manji za 30,72% od nacionalnog prosjeka. S druge strane, općinski udio visokoobrazovanih značajno opada s rastom promatrane dobne skupine, pa je tako za dobnu skupinu 20 do 24. g. 2,4% ispod nacionalnog prosjeka, dok je za dobnu skupinu 50 do 54 godine čak 48,25% ispod prosjeka RH.

PRILIKE Obrazloženje Kretanje stanovništva po kontingentima

Prepoznata važnost demografske politike na nacionalnoj razni

Osnivanjem Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku ukazuje na prepoznavanje važnosti demografske politike

Raspoloživost EU fondova namijenjenih financiranju različitih mjera usmjerenih na demografska pitanja

EU fondovi u Programskom razdoblju 2014.-2020. nude mogućnost financiranja različitih aktivnosti koji bi mogli pomoći u sučeljavanju s ključnim demografskim izazovima promatranog područja

PRIJETNJE Obrazloženje Kretanje stanovništva po kontingentima

Nedostatna konzistentnost i cjelovitost demografske politike na nacionalnoj razini

Na nacionalnoj razini nije u dovoljnoj mjeri izražena koordinacija svih mjera i programa koji imaju utjecaj na ključne demografske probleme.

Strateški razvojni program općine Tkon do 2020. 2017

111

GOSPODARSTVO

SNAGE Obrazloženje Gospodarske djelatnosti

Povoljni pokazatelji u turizmu

Od pet općina Ugljansko-pašmanske Rivijere, na drugom mjestu po turističkoj gustoći i turističkoj intenzivnosti nalazi se općina Tkon, koja površinom obuhvaća svega 10,65% površine Rivijere, a po broju stanovnika svega 8,3% stanovnika Rivijere (prema Popisu stanovnika 2011.). Pri tome, 14% noćenja na Rivijeri ostvari se u općini Tkon (2014. godina), te je Tkon time na trećem mjestu iza Preka i Pašmana. U 2014. godini ostvareno je 6389 turističkih dolazaka i 58469 turističkih noćenja što je porast u odnosu na 2013. godinu u dolascima za 8,83%, a u noćenjima za 13,08%. U odnosu na 2010. dolasci su porasli ukupno za 19,60%, a noćenja za značajnih 24,18%.

Poslovno okruženje

Dugogodišnje iskustvo poduzeća i obrta u djelatnostima turizma i ribarstva Pozitivni financijski rezultati poslovanja poduzetnika

U općini Tkon registrirano je 17 tvrtki. Struktura poduzeća prema djelatnostima nacionalne klasifikacije, upućuje na važnost turizma i ribarstva kao osnovnih gospodarskih djelatnosti. Od 44 obrta na području Općine, najviše je ugostiteljskih obrta, a slijede ih ribarski obrti i obrti u djelatnosti morskog ribolova. Sa ukupnim prihodima od 27.778.000 kn poduzetnici na području općine Tkon sudjelovali su u Županiji se udjelom od 0,25%. Zanimljivo je da su isti poduzetnici na kraju godine (2009.) ostvarili neto dobit, za razliku od Županije koja bilježi gubitak.

Tržište rada

Relativno niža stopa nezaposlenosti u općini Tkon

Analizirajući strukturu ekonomski aktivnog stanovništva na temelju podataka Popisa 2011., primjetna je relativno niža razina nezaposlenosti općine Tkon (13,65%) od prosjeka Zadarske županije (17,68%) i Republike Hrvatske u tom trenutku (15,71%). Navedeni zaključci su u skladu i s podacima HZMO i HZZ-a. Ujedno treba nadodati da tijekom promatranog razdoblja (2004.-2015.) je vidljiv i signifikantan pad broja nezaposlenih u općini Tkon.

SLABOSTI Obrazloženje Gospodarske djelatnosti

Sezonalnost turizma i niska iskorištenost kapaciteta

S obzirom na iskorištenost kapaciteta kampovi pokazuju najveću iskorištenost od 59 dana u godini, iza kojih slijede kućanstva sa popunjenosti kapaciteta 40 dana u godini, te ostali smještaj sa popunjenošću svega 16 dana u godini. Prema podacima za turistički promet u Tkonu u 2014. turisti su prosječno boravili 9 dana, od čega najduže u kampovima (10). Prosječna popunjenost kapaciteta je 41 dan u godini, što upućuje kako na nisku iskorištenost postojećih kapaciteta, tako i na izraziti problem sezonalnosti.

Nekonkurentnost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

Usitnjenost posjeda i proizvodnja za osobne potrebe karakteristike su poljoprivredne proizvodnje u općini


112

Tkon.

Poslovno okruženje

Nizak udio malih i nepostojanje srednjih poduzeća

Slaba diverzificiranost gospodarskih subjekata prema djelatnostima, tj. prevelika orijentacija ka turizmu

Od ukupno 17 tvrtki registriranih na području Općine Tkon, tek dvije spadaju u kategoriju malih poduzeća, dok su sva ostala mikro poduzeća. Nema registriranog niti jednog srednjeg poduzeća na području Općine.

Poznato je da je turistička djelatnost osjetljiva na klimatske, političke i ekonomske faktore, a na području Općine Tkon svi podaci upućuju na to da turizam predstavlja izrazito dominantnu gospodarsku djelatnost. Također je važna sezonalnost turizma, što stvara pritisak na infrastrukturu u razdoblju turističke sezone, te izostanak gospodarske djelatnosti u ostatku godine. Od ukupnog broj poduzeća, tek tri pripadaju prerađivačkoj djelatnosti. Mono-djelatna orijentacija Općine može biti ograničavajući faktor budućeg razvoja.

Tržište rada

Relativno visoka razina ekonomske neaktivnosti, posebice među pripadnicima ženskog spola.

Podaci iz Popisa 2011. otkrivaju iznimno visoku razinu ekonomske neaktivnosti na prostoru općine Tkon. Naime udio skupine koja ne spada, ni u kontingent zaposlenih, niti u kontingent nezaposlenih je 60,28%, dok je isti pokazatelj u Zadarskoj županiji 54,57%, odnosno 50,49% na razini RH. Uočeni nerazmjer je prvenstveno posljedica neaktivnosti među ženskom populacijom koja na razini općine iznosi 71,15% (Zadarska županija bilježi isti pokazatelj na razini 59,67%, dok RH bilježi 56,41%).

Relativno niska stopa zaposlenosti u općini Tkon

Prema Popisu iz 2011. godine zabilježena stopa zaposlenosti u općini Tkon od 46,54% je značajno manja od prosjeka županije (51,24%) i prosjeka RH (56,33%). Navedena negativna pojavnost se dodatno potencira činjenicom o cilju Europske unije koja istu vrijednost želi imati na razini od 75%.

Visok udio mladih i pripadnica ženskog spola u populaciji nezaposlenih

Analizirajući dobnu i spolnu strukturu lokalnog tržišta rada moguće je uočiti kod oba spola značajan udio mlađe populacije u strukturi nezaposlenih. Navedena iznadprosječna zastupljenost mladih u kontingentu nezaposlenih na prostoru općine Tkon, može biti dijelom utemeljena u nepovoljnoj obrazovnoj strukturi promatrane skupine. Naime, obrazovna struktura nezaposlenih osoba na prostoru promatrane jedinice lokalne samouprave otkriva dominantnu zastupljenost osoba sa završenom srednjom školom. Predstavljeni podaci ukazuju i na relativno višu razinu obrazovanja kod ženskih pripadnica skupine nezaposlenih, a što može biti protumačeno i kao dokaz nepodudarnosti kompetencija navedenih pojedinaca sa potrebama lokanog tržišta rada, ali i nepovoljnom gospodarskom strukturom promatranog prostora.

PRILIKE Obrazloženje Gospodarske djelatnosti

Trend porasta dolazaka i noćenja turista na području ugljansko-

Iako u turističkom prometu Županije i Hrvatske Tkon igra neznatnu ulogu, ona je ipak značajna po svojemu udjelu u


113

pašmanske rivijere i na području Zadarske županije

ukupnom turističkom prometu na Rivijeri, gdje Tkon po broju dolazaka i noćenja zauzima već spomenuto treće mjesto (iza Pašmana i Preka) i u prosjeku obuhvaća 12-14% turističkog prometa Rivijere. U budućnosti može očekivati i porast ovoga udjela, s obzirom na projekcije i očekivanja budućeg rasta turističkih dolazaka.

Poticanje razvoja male poljoprivrede

Poslovno okruženje

Raspoloživost sredstava EU namijenjenih poticanju poduzetničke aktivnosti i razvoju poduzetničke infrastrukture te za razvoj inovativnih i visoko-tehnoloških poslovnih subjekata.

U razdoblju do 2020. godine poslovnim subjektima dostupni su izvori financiranja razvoja poslovanja, odnosno pokretanja novih poslovnih subjekata.

Raspoloživost sredstava potpore iz nacionalnih izvora te poticajni izvori financiranja poslovnih subjekata.

Postoje namjenska sredstva potpore pojedinim skupinama poslovnih subjekata (obzirom na vrstu i/ili djelatnosti, odnosno poslovnu aktivnost) usmjerena na jačanje poslovnog kapaciteta poduzeća i internacionalizaciju poslovanja.

Sve značajnija uloga središnje države u poticanju razvoja turističke ponude

Posljednjih godina država je pojačala aktivnost poticanja i usmjeravanja turističke djelatnosti te su kroz različite resore subjektima u turizmu RH, kako javnima tako i onima iz poduzetničkog sektora, na raspolaganju brojni programi/linije za financiranje različitih aktivnosti.

PRIJETNJE Obrazloženje Tržište rada

Nepovoljni institucionalni okvir

U prvom redu tu treba istaknuti da je zakonska zaštita radnika u RH, kod ugovora na radu na neodređeno vrijeme, izraženija nego u usporedivim zemljama u okruženju, no s tendencijom fleksibilizacije (Kunovac, 2014.). S druge strane, mogućnost ostvarivanja navedenih prava je znatno niža (posebice u privatnom sektoru) u odnosu na druge EU države. Navedeno treba dovesti i u vezu s drugim aspektima institucionalnog okvira, posebice sa poreznim opterećenjem rada (troškovima rada) i sustavom socijalne zaštite koji bi trebao iskazivati proaktivniji pristup prema povezivanju sektora nezaposlenih i socijalne skrbi.

Poslovno okruženje

Percepcija Općine Tkon, od strane investitora, kao područja na kojem je održivo samo ulaganje u turizam.

Prevladavajuća koncentracija broja aktivnih poslovnih subjekata u uslužnim djelatnostima, posebno turizmu, sugerira relativno veći interes za pokretanje poslovanja u ovim djelatnostima u odnosu na druge.

Rastući problemi (ne)sigurnosti, klimatskih i zdravstvenih prijetnji/incidenata na globalnoj razini

Teroristički napadi i prijetnje veliki su globalni problem današnjeg društva. Djelatnost koja je na njega osobito osjetljiva upravo je turizam te je sigurnost ključni prioritet svih destinacija. Obzirom na (pre)veliku oslonjenost gospodarstva Općine Tkon na turizam, bilo kakav sigurnosni šok imao bi devastirajući učinak na cjelokupno gospodarstvo Općine. Osim toga, prijetnje su i potencijalne klimatske, prirodne i zdravstvene ugroze.


114

INSTITUCIONALNI I RAZVOJNI OKVIR

SNAGE Obrazloženje Administrativni kapacitet

Broj zaposlenika i educiranost Općina ima petero zaposlenika, pri čemu redovito pohađaju potrebne edukacije. Jedan od zaposlenika pohađao je tečaj za voditelja EU projekata.

Fiskalni kapacitet

Visok fiskalni kapacitet

Podaci za 2014. ukazuju da je općina Tkon u odnosu na prosjek Županije po pitanju ukupnih prihoda, prihoda od poslovanja i poreznih prihoda p/c iznad prosjeka općina u Zadarskoj županiji. Konkretno ukupni prihodi p/c iznose 5828,28 (prosjek općina jest 4460,77, zatim prihodi od poreza p/c su za 106,41 kn veći (6,07%), dok je razlika posebno značajna kod prihoda od poslovanja p/c koji su čak za 1560,98 kn veći (36,76%). Podaci dakle ukazuju na relativno visok fiskalni kapacitet to jest relativno veću sposobnost općine da uprihoduje sredstva odnosno njenu izraženiju sposobnost financiranja postojećih javnih usluga.

Neovisnost proračuna o tekućim pomoćima

U ukupnoj strukturi prihoda 2014. godine pomoći zauzimaju 26,15%, pri čemu se 98,19% pomoći odnosi na kapitalne, a manje od 2% na tekuće.

Općinski proračun

Adekvatna struktura proračunskih prihoda

Podjednaka distribucija glavnih izvora prihoda poslovanja odnosno niska ovisnost proračuna o jednom obliku prihoda, što je dobro za stabilnost proračunskih prihoda.

Razvojna struktura proračunskih rashoda

Uočljiv je trend promjene strukture rashoda, gdje se smanjuje udio rashoda poslovanja (sa 73,76% 2010. na 43,63% 2014.) i uočava trenda rasta rashoda za nabavu nefinancijske imovine (23,05% naprema 53,89%) odnosno ulaganja. Pored toga, oko polovine ukupnih rashoda općina, gradova i županija u RH odnosi se na tekuće rashode za financiranje funkcioniranja lokalne i područne samouprave (materijalni rashodi i rashodi za zaposlene), dok se manje od četvrtine rashoda odnosi na razvojne rashode. Općina Tkon je po pokazateljima za 2014. u pozitivnom smislu iznad ovog prosjeka. Naime, na materijalne rashode i rashode za zaposlene izdvaja 35% sredstava, čime se otvara prostor da nešto više od gotovo od pola sredstava (54%) usmjeri u razvojne rashode (Rashodi za nabavu nefinancijske imovine). Pri tome se 98% sredstava usmjerava u kapitalne projekte. Usporedbe radi, u prosjeku općina Županije na materijalne rashode i rashode za zaposlene izdvaja se 53% sredstava, dok se u razvojne svrhe usmjerava 23% sredstava.


115

Mogućnost povećanja prihodovne

strane proračuna Općine za potrebe

(su)financiranja kapitalnih projekata

na prostoru iste

Prirez porezu na dohodak i porez na korištenje javnih

površina, iako postoji zakonska mogućnost, nisu uvedeni,

što predstavlja potencijalan prostor za (su)financiranje

kapitalnih projekata.

Stabilnost proračuna

Realizirani prihodi 2014. godine nadmašili su rashode za otprilike 700.000,00 kuna, što znači da je 2014. ostvaren proračunski suficit u spomenutom iznosu, čime se nastavlja višegodišnje trend ostvarivanja suficita u proračunu. Manjak iz 2015. pokriven je viškom iz prethodnih godina.

Prostorno planska dokumentacija

Relativno ažurirana prostorno planska dokumentacija

Općina Tkon ima urednu plansko-prostornu dokumentaciju karakterističnu za JLS. Čine ga: Prostorni plan uređenja općine Tkon, Odluke o Izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine Tkon 2008., 2010. te 2015. godine, Urbanistički planovi uređenja (Obalni pojas, Glavičine i Sovinje) te Izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja spomenutih područja. Usklađenost dokumenata sa dokumentima viših razina je ostvarena.

Realizirani projekti

Iskustvo u provođenju projekata Općina je prijavila, projekt se nalazi u određenoj fazi ili je privela projekt kraju - ukupno 30 manjih i većih projekata vrijednosti preko sedam milijuna kuna.

Partnerstva

Partnerstvo u LAG-u LAURA i LAGUR-u LUSTURA

Općina Tkon, članica je LAG-a „Laura“ od njenog osnutka - 27.05.2009. LAG djeluje s ciljem identifikacije lokalne razvojne strategije, poticanja ruralnog razvitka kroz povezivanje i sudjelovanje u LEADER projektima, prikupljanja sredstava i njihovoj pravilnoj raspodjeli prema namjeni za koju su dobivena – mogućnost razvoja općine kroz suradnju sa LAGom i partner općinama.

Slično tome Općina član je član i Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR) imena Lostura.

SLABOSTI Obrazloženje Financijska i nefinancijska imovina

Kreditne obveze

Prema dostupnim informacijama, Općina se u danom razdoblju zaduživala kod financijskih institucija odnosno ima kreditnih obveza. Time si za iznos obveza godišnjih anuiteta umanjuje prostor za (su)financiranje novih kapitalnih projekata zaduživanjem. Iznos zaduženja u skladu je sa Zakonom o proračunu (NN, 87/08).

Općinski proračun

Relativno niska razina transparentnosti proračuna

Općina Tkon koristi uobičajene načine informiranja javnosti karakteristične za male općine. To podrazumijeva oglasnu ploču te internetsku stranicu Općine (www.tkon.hr). Time omogućuje on-line uvid u postojeće proračune, kao i prateće odluke i izmjene istog. Pored toga, na isti način omogućen je i uvid u Plan javne nabave za 2015. godinu. Dakle, uvid u proračun je dostupan građanima, a pozivi i javne odluke Poglavarstva Općine redovito se objavljuju u medijima. No, prilikom donošenja proračuna, odluci o donošenju ne prethodi javna tribina niti se proračunske poruke šalju javnosti.


116

Partnerstva

Niska razina suradnje sa Zadarskom županijom i prekogranična suradnja

U skladu sa Statutom općina Tkon uspostavlja i održava suradnju s drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu s ciljem ostvarivanja zajedničkog gospodarskog, društvenog i kulturnog razvitka. Trenutno nije članica nekog partnerstva/udruženja. Međutim, različite mogućnosti suradnje s Županijom, kao i prekogranične suradnje nisu u potpunosti iskorištene.

PRILIKE Obrazloženje Gradski proračun

Fiskalna decentralizacija

Eventualne promjene u fiskalnoj decentralizaciji daju mogućnost boljeg financiranja razvoja JLS.

Mogućnosti financiranja iz EU fondova

Sufinanciranje projekata kroz strukturne i investicijske EU fondove.

PRIJETNJE Obrazloženje

Upitna budućnost JLS

Već dulje vrijeme traju rasprave o potrebi restrukturiranja postojećeg organizacijskog sustava RH u vidu smanjenja broja JLS

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Neriješeni imovinsko pravni odnosi predstavljaju kočnicu realizaciji kapitalnih projekata, pri čemu problem za ulaganje u prvom redu predstavljaju čestice u vlasništvu RH te one koje su označene kao pomorsko dobro.

Birokracija

Neefikasno državne uprave u izdavanju potrebnih dozvola, bez obzira na brojne dopise i požurnice upućene od strane Općine. Sporost državne birokracije ogleda se i u prikupljanje posebnih uvjeta i potvrda glavnih projekata.

Nesiguran pravni okvir Česte izmjene zakona u svim sferama dovode do nesigurnosti i opreza prilikom planiranja razvoja Općine.

Nesigurnost okruženja Geopolitički događaji (nestabilnost regije, politička nestabilnost, izbjegličke rute i slično) mogu utjecati na sigurnost i stabilnost gospodarstva i uvjeta života uopće.

Gradski proračun

Porezna reforma

Izmjene u porezu na dohodak, kao i ukidanje poreza na

tvrtke smanjit će planirane prihode proračuna u

nadolazećem razdoblju. Uvođenje poreza na nekretnine i

ukidanje komunalne naknade, kao i spominjane

građevinske rente također će se odraziti na prihode

Općine.


117

STRATEŠKI OKVIR

VIZIJA

Vizija predstavlja dugoročno usmjerenje budućeg željenog stanja na određenom području i ključan je element u implementaciji strateškog promišljanja na lokalnoj razini.

Vizija treba doprinijeti poticanju sustavnog zajedničkog djelovanja svih ključnih dionika razvoja kako bi određeni prostor u potpunosti uspio u aktivaciji svojih razvojnih potencijala i suočavanju s razvojnim

potrebama. Pri tome je poželjno viziju uskladiti i sa stavovima EU o otocima, a koji se iščitavaju iz Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka. To konkretno podrazumijeva težnju

razvoja održivih otoka u kontekstu koncepta „pametnih otoka”, uvažavajući gospodarske, socijalne i

okolišne učinke.

Slijedom navedenog i uvažavajući već prethodne napore, općina Tkon je definirala sljedeća viziju

razvoja:

OPĆINA TKON – „ZELENA OPĆINA”: Općina očuvane prirodne, tradicijske i kulturne

baštine, kao osnove za razvoj ribarstva i turizma uz kontinuirani razvoj komunalne i

društvene infrastrukture, a sve u cilju podizanja kvalitete života svih stanovnika i održivog razvoja zajednice.

Općina svojom vizijom teži ostvarivanju razvoja, koji podrazumijeva kompatibilnost zaštite prirodnih resursa i kulturne baštine s gospodarskim rastom i revitalizacijom Općine. Općina ulaganjem u

spomenute resurse nastoji bolje privući i zadržati stanovnike, tvrtke i turiste koji cijene „zeleni“ razvoj i

prirodne krajolike.

Općina Tkon tijekom definiranog razdoblja u potpunosti je okrenuta aktivaciji svojih razvojnih

potencijala kroz realizaciju zajedničkih definiranih strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Kao rezultat navedenih nastojanja općina postaje prepoznatljiva po svom nastojanju da svim svojim stanovnicima

omogući visoku kvalitetu života čime vizija ostvaruje svoj smisao, kao sredstvo povezivanja, suradnje i doprinosa u stvaranju mjerljivih razvojnih ishoda.


118

RAZVOJNI CILJEVI

CILJ 1. UNAPRIJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA I RAZVOJ INFRASTRUKTURE

Relevantnost

Za osiguravanje održivosti i vitalnosti određenog područja potrebno je na tom području imati i zadržati

stanovnike, omogućiti im ekonomsku aktivnost i potaknuti porast broja stanovnika, s obzirom da je svaka lokalna (regionalna) samouprava održiva i vitalna koliko je vitalno (demografski i ekonomski)

njeno stanovništvo. Analiza demografskog potencijala općine Tkon ukazala je na dugogodišnju tendenciju depopulacije i izrazite oscilacije u obrazovnoj, dobnoj i spolnoj strukturi stanovništva.

Navedeno ukazuje na ograničene mogućnosti ne samo društvenog već i gospodarskog razvoja općine

Tkon.

Navedeno je danas izazov s kojim se suočavaju mnoga područja Republike Hrvatske, ne samo male

otočne općine, poput Tkona, već i brojna druga poput primjerice pograničnih kopnenih područja i sl. Stoga je za osiguranje održivosti i vitalnosti određenog područja potrebno kontinuirano podizati

kvalitetu života na određenom području. Na kvalitetu života, osim kroz osiguranje radnog mjesta i

dohotka stanovništva, uvelike utječe i dostupnost infrastrukture i usluga (javnih) gospodarskih i društvenih djelatnosti poput prometa, vodoopskrbe, elektroopskrbe, itd. s jedne strane te zdravstva,

obrazovanja, kulture i sporta s druge strane. Ove djelatnosti određuju ponudu i razinu ostvarenog društvenog standarda ili kvalitete života određenog područja, a njihovo osiguravanje je jedna od

temeljnih zadaća lokalne samouprave. Stoga se ostvarenjem ovoga cilja postiže njegova svrha, a to je

održivost i vitalnost Općine uz kontinuirano podizanje kvalitete života stanovnika. Ostvarenje svrhe ovoga cilja omogućiti će i postizanje vizije Općine.

Očekivani načini ostvarenja

Cilj određuje potrebu komplementarnosti u pružanju (javnih) usluga društvenih i gospodarstvenih

infrastrukturnih djelatnosti uz sustavno planiranje prostornog uređenja. Jasno definirani razvojni prioriteti doprinijeti će ostvarenju ovog postavljenog cilja. Ostvarenje cilja planira se kroz dva

međusobno povezana prioriteta koji rješavaju utvrđene razvojne probleme vezane uz (javne)

infrastrukturne djelatnosti, a obuhvaćaju unaprjeđenje postojećeg stanja i daljnji razvoj (javnih) gospodarskih i društvenih infrastrukturnih djelatnosti.

Unaprjeđenje održivosti i vitalnosti života stanovnika odrazit će se prvenstveno u povoljnim demografskim kretanjima s obzirom da rast standarda života na određenom području, osim što

zadržava postojeće stanovništvo, privlači i novo stanovništvo. Stoga će se ostvarenjem ovoga cilja

postići porast broja živorođene djece na broj umrlih te smanjiti indeks starenja stanovništva na području Općine.

Dosljednost

Navedeni cilj u skladu je sa strateškim dokumentima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Cilj

je ujedno usklađen i sa ciljevima Strategije Europa 2020. Tu se radi o sljedećim strateškim dokumentima: Strategija prostornog uređenja RH, Strategija regionalnog razvoja do kraja 2020.

(nacrt), Strategija održivog razvitka RH 2009.-2019., Strategija energetskog razvitka RH 2009.-2020.,

Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2016. do 2020. godine, Strategija prometnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2030., Strategija upravljanja vodama (2008.-2038.),

Strategija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj 2005.-2025., Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2015. – 2021. (nacrt), Strategija i akcijski plan zaštite biološke i

krajobrazne raznolikosti RH, Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020., Nacionalna

strategija razvoja zdravstva 2012.-2020., Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2012. do 2016. godine, Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne

isključenosti u RH 2014.-2020., Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011.-2016., Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Operativni program učinkoviti ljudski

potencijali 2014.-2020., Strategija društvenog poduzetništva 2014-2020., Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014.-2020. te Županijska razvojna strategija Zadarske županije 2016. -2020.


119

CILJ 2: POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KROZ ISKORIŠTAVANJE

PODUZETNIČKIH POTENCIJALA I POVEĆANJE ODRŽIVE ZAPOSLENOSTI

Relevantnost Analiza stanja gospodarstva općine Tkon ukazuje na relativno nisku razinu ekonomske aktivnosti

radne snage kao posljedicu relativno niske iskoristivosti prilika u djelatnostima s relativnim komparativnim prednostima, posebice u ribarstvu i turizmu. Navedeno obilježje se ogleda i u

suboptimalnoj strukturi gospodarskih subjekata prema veličini, ali i u zastupljenosti u pojedinim NKD

djelatnostima, a što u konačnici rezultira i nepovoljnim trendovima na tržištu rada, s naglaskom na niske stope zaposlenosti, posebice visoke stope mladih i pripadnica ženskog spola. Uz nisku razinu

potporne poduzetničke infrastrukture vidljiva je iznimna osjetljivost i ranjivost gospodarstva promatranog prostora.

Slijedom navedenog jasna je potreba za razvojem gospodarstva s diversificiranim smjerovima rasta i razvoja koje bi bilo konkurentno kako na lokalnoj tako i na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Dakako,

posebice je bitno osnažiti sponu između tradicije ribarstva i potencijala turizma.

Očekivani načini ostvarenja Postizanje više razine atraktivnosti gospodarstva promatrane JLS koja će se ogledati u razvijenim

različitim gospodarskim djelatnostima čiji će nositelji biti mikro i mala poduzeća, obrti, OPG-ovi i udruge moguće je ostvariti definiranjem jasnih prioriteta. Definiranje navedenih prioriteta zahtijeva

objektivnu percepciju razvojnih potreba kao i uzimanje u obzir potencijala i ograničenja promatranog

gospodarskog sustava. Naposljetku, postizanje navedenog cilja potrebno je promatrati kroz prizmu nužne komplementarnosti svih dugoročnih ciljeva promatrane JLS.

Dosljednost Usklađenost cilja s ključnim lokalnim, regionalnim i nacionalnim strateškim dokumentima je vidljiva

kroz niz primjera. U prvom redu, navedeni cilj je usklađen s nizom specifičnih nacionalnih sektorskih strategija. Primjerice, navedeni cilj je komplementaran s općim ciljem i s osnovnim mjerama Strategije

razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020., zatim s Industrijskom strategijom Republike

Hrvatske 2014.-2020., sa Strategijom poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020., Strategijom razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Strategijom obrazovanja, znanosti i

tehnologije, SOZT, 2013. te Županijskom razvojnom strategijom Zadarske županije 2016. -2020.

CILJ 1:

UNAPRIJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA I RAZVOJ INFRASTRUKTURE

Pokazatelj 1 Pokazatelj 2

Pokazatelj - definicija

Vitalni indeks Indeks starenja

Jedinica Indeks Postotak (udio)

Opis Živorođeni na 100 umrlih. Jedan od pokazatelja prirodnog priraštaja

stanovništva.

Indeks starenja jest postotni udio osoba starih 60 i više godina u odnosu na broj

osoba starih 0 – 19 godina. Indeks veći od 40% kazuje da je stanovništvo određenog

područja zašlo u proces starenja.

Početna vrijednost 56,25 (2015.); 100 (prosjek 2009.-2015.)

125,8 (2011.)

Ciljana vrijednost 150 (2023.) 140 (prosjek za 2016.-2023.)

100 (2021.)

Učestalost praćenja Jednom godišnje Prema popisima stanovništva RH

Izvor Statističko izvješće Prirodno kretanje stanovništva Republike

Hrvatske, DZS.

Popis stanovništva, kućanstava i stanova RH, DZS


120

Posebno je potrebno istaknuti usklađenost cilja s ciljevima ključnog strateškog dokumenta Europske

unije, Europa 2020. Naime, cilj je komplementaran ciljevima zapisanim u navedenom strateškom

europskom dokumentu, u prvom redu vezanim za ostvarivanje visoke stope zaposlenosti, te boljih rezultata na polju obrazovanja.

*odnosi se na sve projekte započete do (i) uključujući 2020., a čija realizacija može trajati i do 2023.

Vrijedi i za nastavak teksta.

CILJ 2: POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KROZ ISKORIŠTAVANJE PODUZETNIČKIH

POTENCIJALA I POVEĆANJE ODRŽIVE ZAPOSLENOSTI



Visina dohotka po stanovniku u odnosu na prosjek Republike Hrvatske

Neto dobit poslovnih subjekata na prostoru općine Tkon

Jedinica Udio HRK/stanovniku HRK

Opis Računa se kao omjer ukupnog iznosa dohotka kojega su tijekom jednoga

poreznog razdoblja (kalendarska godina)

ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave za koju se vrši izračun, i broja stanovnika

koji žive na području te jedinice. (Vrijednost standardiziranog pokazatelja u

odnosu na prosjek RH sukladno metodologiji izračuna Indeksa

razvijenosti)

Podaci su preuzeti iz FINA-nog izvještaja za 2014. pod nazivom Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske u

2014. godini po gradovima/općinama. Podaci se odnose na obveznike poreza na dobit, bez banaka, osiguravajućih društava i ostalih

financijskih institucija.

Početna vrijednost

58,7% prosjeka RH (19.820 HRK - prosječna vrijednost

dohotka tijekom razdoblja 2010.-2012.)

6.780.000,00 (2014.)

Ciljana vrijednost

68% (2020.*) 8.000.000,00 HRK (2020.*)

Učestalost praćenja

Jednom u trogodišnjem razdoblju Jednom godišnje

Izvor Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (Indeks razvijenosti)

FINA


121

CILJ 3. JAČANJE INSTITUCIONALNOG KAPACITETA I POBOLJŠANJE HORIZONTALNE I

VERTIKALNE SURADNJE

Relevantnost

Institucionalni i razvojni okvir općine Tkon karakteriziran je nizom snaga poput kvalitete i educiranosti

zaposlenika, neovisnošću proračuna o tekućim pomoćima, adekvatne strukture proračunskih prihoda, razvojne strukture proračunskih rashoda, neuvođenja svih općinskih poreza, ažurirane prostorno

planske dokumentacije te iskustva u provođenju projekata. Ipak, prisutne su i određene slabosti u ovom segmentu poput postojanja kreditnih obveza, relativno niske transparentnosti proračuna, malog

proračuna u vidu investicijskog potencijala, te relativno niže razine suradnje sa Županijom i susjednim

općinama odnosno gradovima. S obzirom na navedeno, proizašlo iz analize situacije institucionalnog i razvojnog okvira, potrebno je ispraviti uočene slabosti, te dodatno osnažiti snage Općine. Konkretno,

naglasak treba staviti na poboljšanje institucionalnog okvira kroz višu razinu otvorenosti i transparentnosti rada Općine, dodatnu suradnju sa svim dionicima Općine, te unaprjeđivanje suradnje

i partnerstva sa susjednim općinama/gradovima i Županijom, čime se sinergijskim efektom jača investicijski potencijal, a sve s ciljem kvalitetnijeg i učinkovitijeg upravljanja Općinom i njenog razvoja,

kao temelja podizanja kvalitete života svih stanovnika.

Očekivani načini ostvarenja Realizacija postavljenog cilja moguća je kroz usvajanje i provođenje razvojne strategije, ostvarenjem

planiranih projekata, nastavkom edukacije zaposlenika, dodatnom razinom transparentnosti proračuna, približavanjem Općine građanima te jačanjem suradnje i partnerstva sa drugim jedinicama

lokalne samouprave i Županijom na provođenju projekata. Treba napomenuti da će neriješeni

imovinsko-pravni odnosi, sporost državne birokracije, nesiguran pravni okvir te mogućnost provođenja fiskalne decentralizacije u nadolazećem razdoblju predstavljati prijetnje uspješnoj realizaciji

postavljenog cilja.

Dosljednost

Postavljeni cilj usklađen je na razini strateških dokumenata EU odnosno Europa 2020, u dijelu koji se odnosi na jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitu javnu upravu na regionalnoj i lokalnoj razini.

Sukladno tome cilj usklađen i s nacionalnim dokumentom Strategija razvoja javne uprave za razdoblje

od 2015. do 2020. godine gdje stoji da se rad javne uprave treba temeljiti na sljedećim načelima: pouzdanost i predvidljivost (pravna sigurnost), otvorenost i transparentnost, odgovornost, učinkovitost

i djelotvornost te koherentnost. Strategija je pak usklađena s tematskim ciljem 11 europskih fondova (EFRR, ESF i Kohezijski fond) – Jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana

te učinkovite javne uprave, Prioritetna os Dobro upravljanje. Usklađenost cilja, po pitanju suradnje, u

skladu je sa Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi, gdje u članku 10. stoji kako lokalne jedinice imaju, u skladu sa zakonom, pravo surađivati i udruživati se s drugim lokalnim jedinicama radi

obavljanja poslova u zajedničkom interesu i to ne samo sa lokalnim jedinicama iste države, već i s lokalnim jedinicama drugih država.


122

CILJ 3: JAČANJE INSTITUCIONALNOG KAPACITETA I POBOLJŠANJE HORIZONTALNE I VERTIKALNE

SURADNJE



Zadovoljstvo korisnika uslugama i kvalitetom života u Općini Tkon

Realizirani projekti kroz horizontalnu i vertikalnu suradnju

Jedinica Postotak Broj realiziranih projekata

Opis Ispitivanje zadovoljstva korisnika usluga stanovnika Općine Tkon

provodi se anketnim upitnikom o otvorenosti Općine, kvaliteti usluga

koje Općina pruža te kvaliteti života i perspektivi Općine. Upitnik se pri tome

treba provesti na reprezentativnom uzorku.

Općina Tkon u planu ima u planu provođenje niza projekata, od kojih se neki odnose na

samu Općinu, a neki su planirani u suradnji sa susjednim općinama/gradovima odnosno

Županijom.

Početna vrijednost / 0

Ciljana vrijednost 70% (2020*) 5 (2020*)

Učestalost praćenja Jednom dvogodišnje Jednom godišnje

Izvor Općina Tkon Općina Tkon


123

RAZVOJNI PRIORITETI I MJERE

CILJ 1. UNAPRIJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA I RAZVOJ INFRASTRUKTURE

PRIORITET 1.1. Unaprjeđenje gospodarske (javne) infrastrukture uz održivo

upravljanje prostorom i korištenje prirodnih resursa

Cilj: Svako strateško planiranje koje se oslanja na prirodne vrijednosti zahtjeva teritorijalni pristup

navedenom fenomenu. Na području Općine Tkon to podrazumijeva različite zahvate u infrastrukturnim sustavima koji trebaju zaštiti trenutno dostupne prirodne vrijednosti, a one koje nisu dostupne učiniti

dostupnima. Pri tome se ostvaruju efekti koji nadilaze fenomen prirodnih dobara, pa se npr. izgradnjom vodovoda i kanalizacije olakšava gospodarski rast i razvoj te podiže kvaliteta života lokalne

zajednice, unaprjeđenjem prometnica i luka olakšava se mobilnost, sanacijom odlagališta podiže se razina javnog zdravstva, kao i niz drugih pogodnosti koji se mogu ukratko nazvati sinergijskim

učincima. Pojednostavljeno rečeno, cilj ovog prioriteta je podići kvalitetu heterogenih infrastrukturnih

sustava sa svrhom podizanja kvalitete života stanovnika i dostupnih usluga gospodarske infrastrukture uz održivo upravljanje prostorom.

Opravdanje: Općinom Tkon prolazi jedna državna cesta te dvije županijske i jedna lokalna cesta. Zajedničko ovim prometnicama je što sve prolaze sjevernom stranom Općine povezujući taj dio

prostora, dok je južni dio Općine relativno nedostupan, čime se otežava gospodarski razvoj utemeljen

na prirodnim ljepotama jugoistočnog dijela otoka Pašmana, odnosno općine Tkon. Sigurnost cestovnog prometa je na zavidnoj visokoj razini, ali 5 lakih prometnih nesreća u razdoblju od 2010.-

2014. godine ukazuju na potrebe proširenja kolnika te izgradnju nogostupa, čijom bi se realizacijom dodatno zaštitili najugroženiji sudionici u prometu – pješaci.

Iako postoji pomorska putnička luka u samom centru Tkona, ona nije opremljena pomorsko-prometnom signalizacijom izuzev svjetionika, a na obali ne postoji nikakva oprema za prihvat i

usluživanje na vezu. Ova luka iznimno je bitna za cjelokupan otok Pašman s obzirom da povezuje

državne ceste D110 i D503 te pripadajući cestovni promet. Osim toga, položaj Općine Tkon ukazuje na veliki, a trenutno neiskorišteni, maritimni potencijal te je za očekivati velike iskorake u tom pravcu.

U općini Tkon postoji 670 priključaka na vodovodnu mrežu s prosječnom stopom rasta od skoro 8% i prosječnom stopama rasta potrošnje vode od oko 17%. Važno je napomenuti kako se taj rast

intenzivirao od 2012. godine sa stopama rasta od preko 30% u sektoru kućanstava. Imajući u vidu

tehničke karakteristike glavnog (magistralnog) cjevovoda, s velikim brojem izravnih priključaka, stanje se mora okarakterizirati kao neodrživo. S obzirom da ne postoji sustav dispozicije otpadnih voda, veliki

su pritisci na stanje okoliša, posebno u ljetnim mjesecima kada se količina otpadnih voda višestruko poveća. Time se ugrožavaju i nastojanja za uvrštavanjem plaža u međunarodni ekološki program

zaštite okoliša, mora i priobalja Plava zastava.

Važan element u sustavu gospodarenja otpadom je postojanje plana i programa formaliziranog pod

nazivom Plan gospodarenja otpadom općine Tkon do 2020. godine. Važniji element od toga je

njegovo provođenje, a to potvrđuju uloženi napori u sanaciju odlagalište otpada Triluke. Problematičnim se čini što je prosječna količina miješanog komunalnog otpada po glavi stanovnika

630 kg, a u zadarskoj županiji 514 kg, a u RH 390 kg. Uzimajući u obzir i turiste kao generatore stvaranja dodatnih količina otpada, još uvijek postoji mnogo prostora za napredak kako bi se stanje

uprosječilo s ostatkom okruženja i Županijom. Na taj način bi se poslala poruka o svjesnosti i

opredijeljenosti prema očuvanju prostora i održivog korištenja prirodnih vrijednosti.

Elektrodistribucija na području općine Tkon zadovoljava potrebe trenutnih potrošača, ali je prostorno

skoncentrirana na jednu stranu i ne pruža mogućnost ravnomjernog razvoja cjelokupnog prostora Općine. S obzirom na PPUO Tkon, kao jednog od najrelevantnijih dokumenata koji se dotiču prostora,

tj. definiranog iskoraka u smislu zona poslovne i ugostiteljsko-turističke namjene, za očekivati je

rješavanje i ovog problema. Pri tome ne treba zanemariti i ostale dobavne izvore energije koji su u skladu s proklamiranom vizijom i ciljevima razvoja.


124

Opis: Provedba ovog prioriteta realizirat će se kroz 4 mjere poput izgradnje i rekonstrukcije cesta,

rekonstrukcija javnog vodovoda i izgradnja kanalizacije, izgradnja reciklažnog dvorišta, kao i niz drugih

aktivnosti koje će proizaći iz dinamične prirode navedenih sustava. Ovaj prioritet određen je nizom sektorskih i horizontalnih dokumenata, počevši od njihova državnog, preko županijskog, pa sve do

lokalnog značaja, a za koje se smatra kako će biti najvažniji u njihovoj provedbi i najsnažniji generator konačnih rezultata.

POKAZATELJI PRIORITETA

PRIORITET 1.1. Unaprjeđenje gospodarske (javne) infrastrukture uz održivo upravljanje prostorom i korištenje prirodnih resursa

Pokazatelj 1 Pokazatelj 2 Pokazatelj 3


Količina prikupljenog miješanog komunalnog otpada

Priključenost na sustav odvodnje otpadnih voda

Prostorna razvijenost elektrodistribucijskog sustava

Jedinica Količina (t) Udio (%) Broj

Opis Prikupljanje otpada iz kućanstava i otpada iz trgovina, industrije i iz ustanova koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.).

Udio priključaka u sustavu odvodnje u odnosu na broj priključaka u sustavu vodoopskrbe izražen u postotcima [%].

Broj novih potrošača u kategoriji poduzetništvo

Početna vrijednost 459,4 (prosjek 2010.-2014.)

0,00% (2014.) 59 (prosjek 2010.-2014.)

Ciljana vrijednost 400,00 (2020.*) 30% (2020.*) 75 (2020.*)

Učestalost praćenja Godišnje Godišnje Godišnje

Izvor Registar onečišćivača Komunalac d.o.o. HEP ODS Općina Tkon

Mjera 1. Unaprjeđenje cestovnog prometa i cestovne infrastrukture

Analiza stanja ukazala je kako na području Općine Tkon postoje snage na temelju kojih se može

napraviti iskorak u razvoju cjelokupne prometne infrastrukture. U prvom redu ističe se cestovna

infrastruktura kojom je pretežno prožet sjeverni dio općine Tkon, ali koje ipak zahtijevaju rekonstrukciju i proširenje, a sve sa svrhom kvalitetnije povezanosti prostora i povećane sigurnosti u

cestovnom prometu. Međutim, analiza je također ukazala na nedovoljno dobru transverzalnu povezanost Općine, odnosno povezanost u smjeru sjever-jug, što se nameće kao jedan od glavnih

zadataka ove mjere. Nadalje, unutar samog naselja postoje uska grla koja zahtijevaju uklanjanje, čime

se zadovoljavaju potrebe cjelokupnog života u lokalnoj zajednici, a ne samo potrebe unaprjeđenje prometa. Realizacijom ove mjere unaprijedit će se sigurnost u cestovnom prometu, unaprijedit će se

prostorna povezanost Općine, čime će se kulturna baština i prirodni resursi staviti u funkciju gospodarskog razvoja te će se ostvariti pretpostavke za realizaciju ostalih infrastrukturnih projekata

vezanih za razvoj Općine Tkon.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Dogradnja cestovne mreže u skladu s potrebama

Izgradnja parkirnih mjesta

Rekonstrukcija lokalnih cesta u naseljima s pratećim sadržajima

Označavanje biciklističkih staza


125

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.1.: Unaprjeđenje cestovnog prometa i cestovne

infrastrukture Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja

Izvor

Definicija Jedinica Opis Vrijednost Godina

(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Povećanje dužine

mreže cesta na

području općine

Tkon

km

Dužina unaprjeđene

cestovne infrastrukture

na području općine

Tkon

9,6 km 2020.* Na kraju

razdoblja Općina Tkon

Povećana sigurnost

u prometu Nogostup

Izgradnja nogostupa


Tkon

1 2020.* Na kraju


Unaprjeđenje

prometa u mirovanju


Tkon

Parkirna

mjesta

Izgrađena nova

parkirna mjesta 100 2020.*

Na kraju


Uređenje

biciklističkih staza na

području Općine

Tkon

km

Označavanja ruta i

postavljanja prometne

signalizacije za

bicikliste na državnim,

županijskim, lokalnim i

nerazvrstanim cestama

30 km 2020.* Na kraju


Mjera 2. Razvoj pomorskog prometa i pomorske infrastrukture

Kao otočna općina, općina Tkon upućena je na unaprjeđenje pomorske infrastrukture, što za svrhu ima kvalitetniju povezanost s kopnom, ali i s morem kao njenom neizostavnom prostornom

odrednicom. Pri tome, ulaganje u pomorsku infrastrukturu ne podrazumijeva samo izgradnju i uređenje luka otvorenih za javni promet, marina, sidrišta itd., nego i ulaganja u pomorsko dobro koje

će omogućiti nove turističke sadržaje (plaže, mulovi, šetnice). Realizacijom ove mjere olakšat će se

mobilnost domaćeg stanovništva, poboljšat će se turistička ponuda i bolje upravljanje pomorskim dobrom, a s konačnim ciljem povećane kvalitete života lokalne zajednice.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Izgradnja i uređenje luka otvorenih za javni promet

Izgradnja i uređenje luka za posebne namjene

Uređenje pomorskog dobra na više lokacija

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.2.: Razvoj pomorskog prometa i pomorske

infrastrukture Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja

Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Razvoj luka

otvorenih za

javni promet

Trajektna luka

Izgradnja i uređenje trajektne

luke županijskog značaja u

Tkonu

1 2020.* Na kraju

razdoblja

Općina

Tkon

Žup. lučka

uprava

Zadar

Razvoj luka

posebne

namjene

Marina

Izrada projektne

dokumentacije za izgradnju

marine u Tkonu kapaciteta do

200 vezova

1 2020.* Na kraju

razdoblja

Općina

Tkon

Uređenje

pomorskog

dobra

m2

Unaprjeđenje postojeće

infrastruktura i opremljenosti

plaža

6.137 2020.* Na kraju

razdoblja

Općina

Tkon


126

Mjera 3. Izgradnja komunalne infrastrukture i održivo korištenje prirodnih resursa

S obzirom na položaj općine Tkon, odnosno činjenicu da se radi o otočnoj JLS, posebno je potrebno

naglasiti važnost zaštite prirodne baštine. Pri tome se u prvom planu ističe uspostavljanje učinkovitog sustava upravljanja vodom te učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. Analiza situacije je ukazala

kako na području općine Tkon postoji izgrađen sustav vodoopskrbe, ali je to sustav kojemu je potrebna djelomična rekonstrukcija. Nadalje, na području općine Tkon ne postoji sustav odvodnje

otpadnih voda, kao drugog važnog elementa u sustavu gospodarenju vodom. U sustavu gospodarenja

otpadom učinjeni su veliki koraci nabolje, ali još uvijek postoje nerealizirane mjere iz Plana gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. godine. Nastavno na prethodne dvije

glavne skupine komunalne infrastrukture u užem smislu, ova mjera obuhvaća i javnu komunalnu infrastrukture u širem smislu, a to konkretno znači zelenu tržnicu čime će se dodatno pogodovati

razvoju OPG-ova i HOP projekta te solarnu i zelenu javnu rasvjetu. Realizacijom ove mjere smanjit će se negativni učinci na prirodu, a uz odgovorno i održivo korištenje prirodnih resursa kvaliteta okoliša

podignut će se na višu razinu.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Izgradnja mreže odvodnje-kanalizacije

Izgradnja reciklažnog dvorišta

Sanacija divljih odlagališta otpada

Izgradnja solarne javne rasvjete

Izgradnja novih grobnica

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.3.: Izgradnja komunalne infrastrukture i održivo

korištenje prirodnih resursa Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Priključenost na sustav odvodnje otpadnih voda

Broj

Broj naselja s mogućnošću

priključenja na javni sustav odvodnje otpadnih voda

2 2020.* Na kraju razdoblja

Komunalac d.o.o.

Općina Tkon

Unaprjeđenje selektivnog

prikupljanja otpada Broj

Broj izgrađenih reciklažnih dvorišta

za selektivno prikupljanje otpada


JKU Prvenj

Neslužbena divlja odlagališta

Broj

Broj neslužbenih divljih odlagališta koji

se sustavno pojavljuju


JKU Prvenj

Uređenje lokalne javne komunalne

infrastrukture

Broj grobnica

Proširenje groblja izgradnjom novih

grobnica 20 2020.*

Na kraju razdoblja

JKU Prvenj

Mjera 4. Unaprjeđenje sustava elektroopskrbe

Iako je infrastruktura elektroopskrbe na zadovoljavajućoj razini (prosječno opterećenje instaliranog kapaciteta TS u ljetnom periodu iznosi 61%, a u zimskom 36%), prostorna pokrivenost sustavom

elektroopskrbe nije na zadovoljavajućoj razini s obzirom da pokriva samo sjevernu stranu Općine. U svrhe razvoja prostora sukladno planovima u PPUO Tkon potrebno je izgraditi nove pravce

elektroopskrbe koji bi pokrili južnu stranu Općine te otoke Košara, Žižanj i Gangaro. Nadalje,

strategijom energetskog razvoja RH, kao i nacionalnim planom za obnovljive izvore energije do 2020. godine, istaknuta se potreba diversifikacije dobavnih izvora energije, čime se stvara prostor za razvoj

energetskih zadruga. Ove zadruge imaju za cilj povećati upotrebu lokalno dostupnih izvora energije čime se stvaraju novi dobavni izvori energije.


127

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Izgradnja dodatne mreže sustava elektroopskrbe

Održavanje edukacije o energetskim zadrugama

Osnivanje energetske zadruge

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.4.: Unaprjeđenje sustava elektroopskrbe

Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Učestalost praćenja

Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Unaprjeđenje mreže elektroopskrbe

km Novoizgrađena mreža

elektroopskrbe 19 2020.*

Na kraju razdoblja

Općina Tkon

Podizanje dobavljivosti izvora

energije Edukacija

Održavanje edukacije na temu energetskih

zadruga 5 2020.*

Na kraju razdoblja

Općina Tkon

Podizanje dobavljivosti izvora

energije

Zadruga Osnivanje energetske

zadruge 1 2020.*

Na kraju


Mjera 5: Razvoj širokopojasne mreže

Pod pojmom širokopojasne infrastrukture, odnosno mreže, smatra se odgovarajuda elektronička

komunikacijska infrastruktura, odnosno mreža, koja podržava pružanje širokopojasnih usluga s

najmanjom brzinom od 2 Mbit/s. Širokopojasni priključci predstavljaju priključne točke mreže putem kojih su korisnici spojeni na širokopojasnu mrežu. Nadalje, pod pojmom širokopojasnih usluga

smatraju se sve elektroničke komunikacijske usluge za čije je pružanje potrebno osigurati širokopojasnu infrastrukturu, odnosno mrežu.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Izrada projektne dokumentacije

Izgradnja širokopojasne mreže

Izgradnja infrastrukture za slobodni pristup internetu

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.1. /Mjeru 1.1.5.: Razvoj širokopojasne mreže


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Korištenje širokopojasne mreže

Udio

Udio priključenih kućanstava na širokopojasnu

infrastrukturu pristupa internetu brzina većih

od 2 MBit/s

75 % 2020.* Na kraju razdoblja

HAKOM

Razvoj NGA širokopojasne mreže

Udio Udio kućanstava na

sivom podurčju 50 % 2020.*

Na kraju razdoblja

HAKOM

PRIORITET 1.2. Razvoj društvene infrastrukture i usluga

Cilj: Razvoj društvene infrastrukture podrazumijeva razvoj zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja, kulture i športa s ciljem održivog razvoja i revitalizacije određenog područja, a u ovom slučaju općine

Tkon. Ostvarivanjem prioriteta razvit će se ponuda novih i unaprijedit će se ponuda postojećih

kulturnih, sportskih i rekreativnih sadržaja te odgojno-obrazovnih, zdravstvenih i socijalnih usluga. Ovim prioritetom poticati će se njegovanje pametnih pristupa očuvanja, mobilizacije i upravljanja

prirodnim i kulturnim bogatstvima za dobrobit stanovnika Općine. Posebna pažnja koja se posvećuje razvoju društvenog života Općine ima svrhu u zadržavanju stanovništva i osiguravanju „jednakih“

uvjeta života u Općini u odnosu na obližnje kopno. Razvojem društvene infrastrukture potaknulo bi se


128

privlačenje ljudi da žive kroz cijelu godinu u općini te bi se malobrojnom lokalnom stanovništvu

osigurali dostatni i novi društveni sadržaji. Stoga se glavni pravci društvenog razvoja općine Tkon

trebaju tražiti u izgradnji i održavanju kvalitetnih društvenih sadržaja, osmišljavanju različitih kreativnih programa koji će privući ljude u općinu, te osiguranju jednakih mogućnosti za obrazovanje,

zdravstvenu i socijalnu skrb lokalnom stanovništvu. Opravdanje: Općina Tkon kvalitetom društvenih sadržaja zadovoljava određene standarde u području

odgojno-obrazovnih i zdravstveni usluga. Međutim, potrebno je, primjerice, promišljati o socijalnoj

skrbi za sve starije stanovništvo koje će se u bliskoj budućnosti susresti sa neadekvatnom skrbi (odlazak mladih, odlazak obiteljskih skrbnika, i sl.), o adekvatnom iskorištavanju potencijala kulturne i

prirodne baštine, povijesnih lokacija, i sl. Današnje stanje ostavlja dovoljno prostora za unaprjeđenje. Opis: Prioritet podrazumijeva mjere unaprjeđenja infrastrukturnih objekata i podizanja kvalitete usluga

djelatnosti odgoja i obrazovanja, zdravstva, skrbi o starijima te kulture, sporta i rekreacije. Navedeno obuhvaća aktivnosti ulaganja u unaprjeđenje postojeće i izgradnje nove infrastrukture za razvoj

društvene infrastrukture i proaktivno djelovanje lokalnog stanovništva te institucija civilnog društva.


PRIORITET 1.2. Razvoj društvene infrastrukture i usluga


Definicija Ulaganja u društvenu infrastrukturu (bez ulaganja u nove građevine)

Novoizgrađeni objekti društvene infrastrukture

Jedinica Indeks broj

Opis Ulaganja u istraživanja i zaštitu dobara, održavanje, opremu, programe, promociju i

ostale sadržaje društvenih usluga

Novoizgrađeni objekti društvene infrastrukture

Početna vrijednost

bazni indeks 2016.=100 0

Ciljana vrijednost

150 (2020.*) 3 (2020.*)


godišnje godišnje

Mjera 1. Unaprjeđenje infrastrukture predškolskog i osnovno-školskog odgoja i

obrazovanja

Opis: Mjera treba omogućiti svim stanovnicima Općine koji su uključeni u bilo koju razinu odgojno-obrazovnog sustava da imaju jednaku, zadovoljavajuću i suvremenu uslugu. Jednakost označava

dostupnost svima po jednakim uvjetima, zadovoljavajuća razina znači da se prate standardi definirani dokumentima višeg reda (županijskog i nacionalnog), dok suvremenost zahtjeva da se prate globalni

trendovi u pružanju usluga odgoja i obrazovanja. Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata:

izgradnja nove, dogradnja ili rekonstrukcija te opremanje postojećih objekata odgojno-

obrazovnih ustanova

izgradnja dvorane sa sportsko-rekreacijskim sadržajima

izgradnja otvorenih vanjskih sportskih terena uz postojeće (i/ili nove) školske objekte

usklađivanje s Državnim pedagoškim standardima predškolskog te osnovnoškolskog sustava

odgoja i obrazovanja i njegovanje izvanškolskih nastavnih aktivnosti

poticanje suradnje i mobilnosti u području trajnog profesionalnog razvoja učitelja


129

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.2./Mjeru 1.2.1.: Unaprjeđenje infrastrukture predškolskog i osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Nove odgojno-

obrazovne građevine

Broj Broj novoizgrađenih

objekta 1 2020.*

Na kraju razdoblja

Općina

Rekonstrukcija objekata odgojno-

obrazovne infrastrukture

Broj

Broj rekonstruiranih objekata odgojno-

obrazovne infrastrukture


Općina

Mjera 2. Razvoj usluga zdravstvene i socijalne skrbi te uključenje i sudjelovanje civilnog društva u razvoju lokalne zajednice

Svrha ove mjere je osigurati kontinuitet, djelotvornost i usklađenost sustava zdravstvene skrbi sa

razvojem sustava socijalne skrbi i sustava financiranja projekata i programa organizacija civilnoga društva od interesa za opće/javno dobro općine Tkon.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata

Izgradnja, rekonstrukcija i adaptacija objekata te ulaganje u njihovo opremanje za potrebe

zdravstvene i socijalne skrbi stanovništva te civilnog društva (zdravstveni centar, dom za

starije i nemoćne, vatrogasno društvo i sl).

Rast broja novih registriranih i aktivnih udruga, itd.

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.2. /Mjera 1.2.2.: Razvoj usluga zdravstvene i socijalne skrbi te

uključenja i sudjelovanja civilnog društva u razvoju lokalne zajednice Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Dom za starije i nemoće

Broj Izgradnja doma za starije i nemoćne


Općina Tkon

Udruge Indeks

2015.=100.

Odnos broja aktivnih

udruga u odnosu na njihov broj 2015.

160 2020.* Na kraju

razdoblja

Mjera 3. Održivi razvoj kulturnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja uz naglasak na očuvanje kulturne baštine i jačanje kapaciteta društvenih djelatnosti

Kulturna baština na području Općine Tkon, materijalna i nematerijalna, zajedničko je i iznimno vrijedno bogatstvo za lokalnu zajednicu. Kroz nju se odlikuje i afirmira kulturni identitet određenog

područja, a njeno plasiranje kroz turističku ponudu omogućuje predstavljanje vlastite civilizacijske odrednice. Nerijetko je kulturna baština teško razdvojiva od prirodne baštine, a u kombinaciji jedne s

drugom doprinosi povećanju atraktivnosti mikrolokacije i cjelokupne ugode življenja na određenom

prostoru. Najznačajniji lokaliteti koji predstavljaju spoj prirodne i kulturne baštine su Pustograd, Veliki tor, Arheološko nalazište Poljane i sl. Osim same prirodne i kulturne baštine, značajnu ulogu u

realizaciji ove mjere imat će nove kulturne i sportsko-rekreacijske manifestacije, kojima će se oplemenjivati postojeća kulturna i prirodna baština, unaprijeđujući time društvene djelatosti na

području općine Tkon, vodeći računa o nosivosti prirodnih dobara i njihovom održivom korištenju.

Nadalje, uz održivo korištenje i javnih površina poboljšat će se, osim kulturnih, i sportsko-rekreacijski sadržaj na javnim površinama općine, što u konačnici dovodi do porasta kvalitete života stanovnika

Općine i ostvarivanja postavljenog cilja 1.


130

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata Uređenje javnih površina sa kulturno-povijesnim sadržajima (trgovi i dr.), sportskim (sportski

objekt zatvorenog tipa npr. dvorana koja će biti dostupna svim stanovnicima Općine) i

rekreativnim sadržajima (igrališta), i sl.

Izgradnja poučnih staza i vidikovaca

Uređenje pristupnih putova kulturnim dobrima, baštini i sl.

Ulaganja u istraživanje, zaštitu i prezentacije te promociju kulturno – povijesne i prirodne

baštine na području Općine, primjerice osnivanje muzeja, etno-zbirki, istraživanje zaštita i

prezentacija arheoloških nalazišta i sl.

Organizacija novih manifestacija poput: različitih natjecanja (sportskih – npr.triatlonskog,

proizvodnih – npr. Proizvodi OPG-ova, i sl.), sajmova (ribarski i sl.) te edukacija (primjerice o

suhozidima, itd.)

Pokazatelji ishoda za Prioritet 1.2. /Mjeru 1.2.3.: Održivi razvoj kulturnih i sportsko-

rekreacijskih sadržaja uz naglasak na očuvanje kulturne baštine i jačanje kapaciteta društvenih djelatnosti


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Unaprjeđenje izgleda i namjene

javne površine broj

Ulaganje u određeni broj javnih površina

sa različitom tematikom(trgovi, staze, pristupni

putovi, javna igrališta, i sl.)


Općina Tkon

Izgradnja novih ili prenamjena

postojećih građevina u vlasništvu Općine

broj Osiguranje prostora

za muzej, i sl. sadržaje


Općina Tkon

Unaprjeđenje društvenih

djelatnosti na


broj Organizacija novih

manifestacija i

edukacija


Općina Tkon

Unaprjeđenje kulturnih djelatnosti na području općine

Tkon

broj

Istraživanje, zaštita i obnavljanje kulturnih dobara i arheoloških

nalazišta


Općina Tkon Sveučilište u

Zadru


131

CILJ 2: POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KROZ ISKORIŠTAVANJE


PRIORITET 2.1. Gospodarstvo osnaženo komplementarnim razvojem poduzetničkih i

inovacijskih potencijala, utemeljeno na komparativnim prednostima ribarstva,

poljoprivrede i turizma

Cilj: Navedeni prioritet treba rezultirati osnaživanjem gospodarskih potencijala kroz razvoj

poduzetničkih i inovacijskih potencijala, odnosno smanjivanjem ovisnosti o svega nekoliko poduzeća iz djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a što bi se trebalo realizirati

ostvarivanjem sljedećih specifičnih ciljeva: (1) unapređenje inovativnog kapaciteta aktivnih poslovnih

subjekata potporom novim proizvodima/uslugama, novim tehnologijama, novom tržištu te unapređenju organizacije rada, (2) povećanje broja novih poslovnih subjekata (startup-ova,

ponovljenih, istovremenih poduzetnika) posebno inovativnih te s potencijalom rasta sustavom potpora, uključujući suradnju s i obrazovnim institucijama te (3) poticanje poduzetničke aktivnosti podržavajući

prepoznavanje i iskorištavanje poduzetničkih prilika, pokretanje samostalnih poslovanja, uključujući

podršku poduzetničkih potpornih institucija i korištenje kapaciteta poduzetničkih zona te povezivanje i umrežavanje posebno onih koji koriste komparativne prednosti turizma, poljoprivrede i ribarstva

navedenog područja.

Općinsko gospodarstvo naslanja se na tradiciju ribarstva, poljoprivrede, te turizma. Stoga je potrebno

staviti naglasak na autohtonost i ekologiju, te na proizvode visoke dodane vrijednosti, kako u poljoprivredi tako i u ribarstvu, te ih povezati u zajedničku turističku ponudu. Posebno je važno

izdvojiti ulogu Općine rastu i razvoju poljoprivrede i ribarstva, te nastojanju razvoja putem kojim će

općina postati (barem djelomice) mjesto prerade, plasmana i logistike poljoprivredno-ribljih proizvoda.

Navedeni prioritet treba rezultirati povećanjem poduzetničke aktivnosti i poslovne dinamike u

djelatnostima (sektorima) koji koriste komparativne prednosti promatranog područja (posebice turizma, poljoprivrede i ribarstva). Također realizacija prioriteta treba voditi k povećanju broja novih

poslovnih subjekata (bilo da se radi o start-up poduzetnicima ili novim poduzetnicima koji imaju ranije

poslovno iskustvo) radi podizanja stope zaposlenosti. Cilj se oslanja na strategije: Europa 2020 (u dijelu orijentacije prema istraživanju i razvoju, digitalnim tehnologijama i poticanju cjeloživotnog

učenja), Strategija pametne specijalizacije RH, te Strategiju razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013-2020.

Opravdanje: Gospodarstvo općine Tkon u posljednjih nekoliko godina obilježava rast udjela djelatnosti

pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, a što pak upućuje na zaključak o rastu ovisnosti općine o turizmu i eventualnu ranjivost koja iz toga može proizići. Osim toga, poljoprivrede i OPG-ovi

trebaju dodatnu podršku za rast proizvodnje i zastupljenosti tj. važnosti u gospodarstvu. Nadalje, ribarstvo kao tradicionalna djelatnost o kojoj ovise brojne obitelji koje se profesionalno i za osobne

potrebe bave ribolovom, pod pritiskom je vanjskih ograničenja, zaštite okoliša i ribolovnih pojaseva u sklopu Nature 2000. Stoga se navedenim izazovima treba pristupiti strateški i sa promišljanjem o

smjernicama daljnjega razvoja.

Opis: Povećanje intenziteta dinamike poslovnih subjekata treba se temeljiti na korištenju svih potencijala Općine, od ljudskih do infrastrukturnih. Osim korištenja raspoloživih materijalnih

pretpostavki jačanja poduzetničkog i inovativnog kapaciteta poslovnih subjekata, kvalitativni aspekt razvoja podrazumijeva: (1) poticanje pokretanja samostalnog poslovanja i samozapošljavanja radi

povećanja zaposlenosti i (2) poticanje povezivanja i umrežavanja, među poslovnim subjektima

(horizontalno i vertikalno) posebno s istraživačkim institucijama radi transfera znanja i vještina (radi pripreme, realizacije i implementacije projekata razvoja novih/unaprijeđenih proizvoda, tehnologija,

poslovnih modela, i sl.). Za ostvarivanje prioriteta potrebno je i podupirati i aktivnosti koje će pospješiti: (3) kontinuirane prilagodbu administrativnih procedura i propisa (pod ingerencijom JLS)

promjenama koje se događaju u okruženju s ciljem olakšavanja i stvaranja uvjeta za efikasnije poslovanje (ISRH 2014-2020) i (4) razvoj sustava privlačenja i zadržavanja pojedinaca s visokom

razinom ljudskog kapitala (npr. osigurati privlačnije uvjete za život za osobe s najvišom razinom

obrazovanja) – horizontalna mjera (ISRH 2014-2020).

Prethodno navedene skupine aktivnosti su većim dijelom već prepoznate u strateškim dokumentima

višeg reda (Industrijska strategija RH 2014.-2020. i Strategija pametne specijalizacije RH 2014.-2020.).


132


PRIORITET 2.1. Gospodarstvo osnaženo komplementarnim razvojem poduzetničkih i inovacijskih potencijala, utemeljeno na komparativnim prednostima ribarstva, poljoprivrede i turizma


Pokazatelj -

definicija

Broj trgovačkih društava i obrta u promatranoj JLS na 1000 stanovnika

Ukupna dobit poslovnih subjekata registriranih u općini Tkon

Jedinica Broj Iznos (kn)

Opis Ukupan broj podnosilaca prijave prilikom utvrđivanja poreza na dobit te podnosilaca

prijave poreza na dohodak od obrta i slobodnih zanimanja u promatranoj JLS na 1000

stanovnika

Ukupna iskazana dobit iz računa dobiti i gubitka.

Početna vrijednost

0,08 (2015.)

735.000,00 (2015.)

Ciljana vrijednost

0,1 (2020.*)

2.000.000,00 (2020.*)


Jednom godišnje. Jednom godišnje.

Izvor DZS, Obrtni registar, FINA, Porezna uprava. FINA

Mjera 1. Osnaživanje gospodarske snage poslovnih subjekata kroz unaprjeđenje

poduzetničkog okruženja

Obrazloženje: Kao što je prikazano u analizi stanja, glavnina ostvarenog prihoda, dobiti i broja zaposlenih u poduzećima na području općine Tkon koncentrirana je u svega nekoliko poduzeća u djelatnostima turizma i ribarstva. Na području Općine registrirana su tek dva mala poduzeća, dok sva ostala spadaju u kategoriju mikro poduzeća. Nedovoljno su iskorišteni poljoprivredni resursi Općine. S obzirom na navedeno aktivnostima se nastoji osnažiti gospodarska snaga postojećih poslovnih subjekata na način da u potpunosti iskoriste raspoložive potencijale te razviju nove kompetitivne

prednosti kako bi pravovremeno odgovorili izazovima poslovanja. Nadalje, za razvoj poduzetničkih i

inovacijskih potencijala potrebno je uz postojanje funkcionalnih poduzetničkih zona usmjeriti

poduzetnike ka traženju kontinuirane poslovne podrške.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata:

Financijsko savjetovanje poslovnih subjekata (edukacija s ciljem smanjenja udjela poslovnih

subjekta s različitim financijskim poteškoćama uz pružanje znanja o efikasnim mogućnostima

uklanjanja istih);

Mentoriranje poslodavaca (prijenos znanja o različitim aspektima tržišnog poslovanja uz

naglasak na pružanje potpore prilikom širenja na nova domaća/inozemna tržišta);

Uspostava poduzetničkih zona, uspostava poduzetničkog centra i/ili poslovnog

(poduzetničkog) inkubatora89;

Razvoj programa za pružanje podrške aktivnim poduzetnicima po područjima gospodarskih

djelatnosti (podrška može biti raznovrsna po tipu npr. edukativna, financijsko-savjetodavna, i

sl.)

89 Poduzetnički centri su zaduženi za operativno provođenje mjera za razvoj i poticanje poduzetništva na lokalnom i/ili širem području (županija, regija) i predstavljaju središta stručne i edukativne pomoći poduzetnicima radi razvoja poduzetništva u svojim sredinama. Poslovni inkubatori (poduzetnički, za nove tehnologije) zaduženi su za pomoć i podršku poduzetnicima u ranoj fazi razvoja poduzetničkih projekata te pružaju stručnu, tehničku i edukativnu pomoć za pokretanje poduzetničkih projekata i poduzeća te njihov brz i održiv razvoj.


133

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2.1 /Mjeru 2.1.1: Osnaživanje gospodarske snage poslovnih subjekata kroz unapređenje poduzetničkog okruženja


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Poduzetnički projekti

broj

Pokrenuti i razvijeni poduzetnički projekti u promatranom razdoblju


Poduzetnički centar i/ili inkubator

Poduzetničke zone

broj Funkcionalne poduzetničke zone


Općina Tkon

Koncentriranost gospodarskih djelatnosti

broj Zbroj kvadriranih postotnih udjela četiri najznačajnije djelatnosti (NKD, razina slovne oznake) u ukupno ostvarenoj dobiti*

7.000 2020.* godišnje Porezna uprava

*Ukoliko se ukupna dobit ostvaruje na temelju aktivnosti samo jedne djelatnosti ovaj pokazatelj iznosi 10.000, dok bi potpuno ravnomjerno sudjelovanje svake od 21 NKD djelatnosti u ostvarivanju dobiti rezultiralo pokazateljem iznosa 476,19. Navedeni pokazatelj je modifikacija Herfindahl–Hirschmanovog indeksa koji se koristi za mjerenje koncentracije na razini poduzeća.

Mjera 2. Razvoj turizma, poljoprivrede i ribarstva

Opis: Općinsko gospodarstvo danas služi lokalnom, pretežito starijem stanovništvu kao jedan od izvora

prihoda za podmirenje osnovnih životnih potreba pa se tako može promatrati više kao socijalna nego ekonomska kategorija. Ipak, postoje pojedinci koji svojim primjerom pokazuju da je razvoj

gospodarstva u Općini moguć, ali po vrlo specifičnim uvjetima (primjerice pet OPG-ova koji su u 2016.

registrirali svoje proizvode kroz HOP). Prije svega proizvodnja se mora temeljiti na proizvodima visoke kvalitete, autohtonosti, ekologiji, te spletu marketinških aktivnosti koje će kupcu sugerirati da se radi o

otočkom proizvodu iznimne kvalitete, jedinstvenom na svijetu.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata:

podrška i poticanje proizvodnje, prerade i plasmana ribljih proizvoda

podrška razvoju brenda hrvatskog otočnog proizvoda i „poljoprivrednog“ turističkog proizvoda

kojim bi se kao jedna od komponenti turističke ponude potaknuo razvoj poljoprivredne

proizvodnje (ljekovito bilje, prirodni sokovi, porast proizvoda certificiranih kao HOP, i sl.);

podrška izgradnji i razvoju manjih proizvodnih i prerađivačkih djelatnosti, zanatstva, i sl.

poticanje razvoja obrtničkih i zanatskih radionica, proizvodnih pogona male privrede, pogona

za primarnu preradu poljoprivrednih proizvoda, pogona za primarnu preradu ribe i proizvoda

marikulture te skladišta

razvoj sadržajno bitno bogatije i kvalitetnije, prema potrebama kupaca profilirane ponude

smještaja (obogaćivanje doživljajne ponude u kampovima, raznovrsnih umjetnih atrakcija,

sporta i zabave, povećanje smještajnih kapaciteta u kampovima,

razvoj i komercijalizacija npr. kulturnog turizma, cikloturizma, pustolovnog i sportskog turizma,

ekoturizma, ali i zdravstvenog te ruralnog turizma,

uspostavljanje sustava kontinuirane edukacije poduzetnika o specifičnim oblicima turizma i

razvoja turističkog proizvoda (npr. edukacije o ruralnom i/ili eko/etno turizmu, različiti

tematski moduli, i sl.).

Kao rezultat navedenih aktivnosti/programa/projekata očekuje se porast iskorištenosti kapaciteta (i/ili

povećanje potrošnje na ostale usluge u destinaciji (bez smještaja)) te dodatna diversifikacija turističke

ponude, rast proizvodnje ribljih proizvoda i tržišno orijentirane poljoprivredne proizvodnje.


134

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2.1. /Mjeru 2.1.2.: Razvoj turizma, poljoprivrede i ribarstva Pokazatelj ishoda Ciljana vrijednost Učestalost

praćenja

Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Noćenja turista

%

Porast broja noćenja turista u promatranoj godini u odnosu na

2015.

25% 2020.*

Godišnje (podaci

dostupni na mjesečnoj

osnovi)

Općina Tkon

OPG indeks Porast broja OPG-ova u odnosu na 2015.=100.

200 2020.*

Godišnje (podaci

dostupni na mjesečnoj

osnovi)

Općina Tkon

PRIORITET 2.2. Povećana stopa održive zaposlenosti unaprjeđenjem kompetencija

potrebnih za uključivanje u moderno tržište rada s posebnim naglaskom na

najugroženije skupine na tržištu rada

Cilj: Povećati zaposlenost putem aktiviranja i podizanja potencijala radno sposobnog stanovništva s

prebivalištem u općini Tkon, ali i privlačenjem stanovništva iz okolnog područja za potrebe poslovnih subjekata unutar iste općine (posebice s područja otoka Pašmana i grada Biograda). Pojam održiva u

ovom kontekstu označava sigurnost zaposlenja (za razliku od sigurnosti radnog mjesta) tj. zapošljivost

osobe tijekom cijelog radnog vijeka.

Opravdanje: Niska stopa radne aktivnosti koja se očituje u niskoj stopi zaposlenosti i izazovnoj

strukturi nezaposlenog korpusa onemogućava realizaciju gospodarskog potencijala općine Tkon. Naime, stopa neaktivnosti za sve starije od 15 g. iznosi 60,28%. Istodobno, stopa zaposlenosti od

46,54% je značajno manja od prosjeka županije (51,24%) i prosjeka RH (56,33%), ali i cilja EU od 75% do 2020. godine. Nadalje, od ukupnog broja nezaposlenih, iznimno je visok udio nezaposlenosti

mladih uz dominaciju nezaposlenih osoba s završenom stručnom školom. Nadalje, izražen je problem

spolne strukture na tržištu rada, točnije značajno viši udio žena u populaciji neaktivnih i nezaposlenih.

Navedeni prioritet komplementaran je prioritetu Pametan rast iz europske strategija Europa 2020, kao

i prioritetnim osima 1 (Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage) i 2 (Socijalno uključivanje) iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020.

Opis: Prioritet će biti ostvaren aktivnostima koje doprinose zapošljavanju i zapošljivosti neaktivnih i

nezaposlenih pojedinaca u ciljnim skupinama (prvenstveno iz redova mladih s naglaskom na pripadnice ženskog spola). Aktivnosti će biti usmjerene na: Aktiviranje mladih na tržištu rada

potporama stvaranju novih radnih mjesta i poticanju poduzetništva; Povećanje sudjelovanja u cjeloživotnom učenju niskokvalificiranih neaktivnih i nezaposlenih osoba, te promicanje fleksibilnih

načina učenja kroz profesionalna savjetovanja i potvrđivanja stečenih kompetencija; Poticanje i

razvijanje suradnje između poduzeća, znanstveno- obrazovnih institucija i lokalne samouprave kako bi se što bolje identificirali problemi s kojima se susreću određene ciljne skupine na tržištu rada kao i

moguća rješenja.


135


PRIORITET 2.2. Povećana stopa održive zaposlenosti unapređenjem kompetencija potrebnih za uključivanje u

moderno tržište rada s posebnim naglaskom na najugroženije skupine na tržištu rada



Broj zaposlenih Broj nezaposlenih

Jedinica broj broj

Opis Podaci o broju zaposlenih dobiveni su od Hrvatskog zavoda za mirovinsko

osiguranje.

Podaci o nezaposlenima se vode prema mjestu prebivališta.

(Stopa nezaposlenosti se ne koristi zbog metodoloških ograničenja prisutnih u lokalnoj

podatkovnoj bazi.)

Početna vrijednost

185 (2014) 22 (2015.)

Ciljana vrijednost

240 (2020.*) 9 (2020.*)


Jednom godišnje Jednom godišnje

Izvor HZMO HZZ

Mjera 1. Održiva aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i osoba koje nisu zaposlene, ne

obrazuju se niti osposobljavaju (NEET) za tržište rada

Obrazloženje: Analiza stanja je pokazala kako je stopa radne aktivnosti na području općine ispod 50,00%, s nepovoljnom strukturom nezaposlenih osoba (visok udio mladih nezaposlenih, posebice

žena) što ukazuje na postojanje velikog broja radno neaktivnih osoba koji se niti obrazuju niti osposobljavaju. Aktivnosti u okviru ove mjere usmjerene su upravo tim skupinama kako bi ih se

aktiviralo na tržište rada. Analizom je također ustanovljeno kako su posebno ranjiva skupina osobe koje nemaju visok stupanj obrazovanja. S obzirom da su problemi s kojima se ta skupina susreće slični

onima iz NEET skupine, aktivnom politikom zapošljavanja u okviru mjere obuhvaćene su i te osobe.

Aktivnostima se nastoji povećati razina stabilnog i održivog zapošljavanja te samozapošljavanja neaktivnih i nezaposlenih s relativnom nižim stupnjem obrazovanja, povećati njihova zapošljivost,

poticati stjecanje potrebnog radnog iskustva te nadogradnju znanja i praktičnih vještina.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Savjetovanje, osposobljavanje, razvoj radnih navika,

vještina i kompetencija; Usmjeravanje NEET-ova pri samozapošljavanju te podrška i mentorstvo tijekom prevođenja ideja u poslovne planove; Podrška pokretanju novih tvrtki; Financijske potpore

poslodavcima za poticanje zapošljavanja NEET-ova i dugotrajno nezaposlenih osoba kao skupina koje su u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2. 2./ Mjeru 2.2.1.: Održiva aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba te osoba koje nisu zaposlene, ne obrazuju se niti osposobljavaju (NEET) za tržište rada


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Neaktivni koji se ne obrazuju i ne osposobljavaju

Broj Broj radno neaktivnih osoba

(koji se ne obrazuju i ne osposobljavaju)

40 2020* godišnje HZZ

Nezaposlene pripadnice

ženskog spola

Broj Broj nezaposlenih osoba, pripadnica

ženskog spola

9 2020* godišnje HZZ


136

Mjera 2. Poticanje zapošljavanja mladih i olakšavanje njihovog prijelaza iz obrazovnog

sustava na tržište rada te poticanje školovanja u zanimanjima koja su nužna za

aktiviranje komplementarnih prednosti općine Tkon

Obrazloženje: U analizi stanja je naglašeno kako su mladi posebno ranjiva skupina na tržištu rada, a

što se ogleda u činjenici da u ukupnom broju nezaposlenih čine značajan udio. Jedan od najvažnijih pitanja povezanih s nezaposlenošću mladih je nedostatak radnog iskustva. Istraživanja pokazuju kako

do 40% evidentiranih nezaposlenih mladih nemaju formalno radno iskustvo, što je jedan od ključnih

preduvjeta za poslodavce. Posebna ciljana skupina u okviru ove mjere također uključuje studente i one u tranziciji prema obrazovanju ili iz obrazovanja prema tržištu rada. Tehnološko restrukturiranje u

okviru modernog tržišta rada stvara sve veću potrebu za cjeloživotnim i kontinuiranim ulaganjem u obrazovanje, posebice u STEM i ICT područja, ali i u onim segmentima koja su komplementarna s

lokalnim gospodarskim potrebama i potencijalima (poduzetništvo s naglaskom na turizam, poljoprivredu i ribarstvo). Navedeno je u skladu sa ključnim strateškim dokumentima, poput Strategije

pametne specijalizacije RH, Industrijske strategije 2014-2020, Strategije razvoja poduzetništva u RH

2013-2020 i Strategije razvoja turizma u RH do 2020. Stoga je cilj ove mjere poticanje školovanja u navedenim zanimanjima radi što boljeg usklađivanja obrazovanja sa potrebama lokalnog razvoja i u

svrhu što brže i održive integracije mladih na tržište rada.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Razvoj sustava praćenja mladih koji su nezaposleni;

Aktivnosti poticanja prvog zapošljavanja za stjecanje radnog iskustva, poticanje umrežavanje mladih i

razmjenu informacija i podrške u stjecanju specifičnih vještina potrebnih za moderno tržište rada. Stipendiranje učenika i studenata za obrazovanje u zanimanjima koja su komplementarna s lokalnim

gospodarskim potrebama i potencijalima; Pružanje vaučera za pohađanje programa cjeloživotnog obrazovanja.

Pokazatelji ishoda za Prioritet 2.2. /Mjeru 2.2.2.: Poticanje zapošljavanja mladih i olakšavanje njihovog prijelaza iz obrazovnog sustava na tržište rada te poticanje školovanja u zanimanjima koja su nužna za aktiviranje komplementarnih prednosti općine Tkon


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Stipendije

učenicima i studentima koji se obrazuju u STEM i IKT

zanimanjima

broj STEM područja obuhvaćaju

tehnološka, inženjerska i matematička područja dok

se IKT odnosi na informacijsko-

komunikacijske djelatnosti.

5 2020* godišnje Sveučilište u

Splitu, Sveučilište u

Zadru

Stipendije učenicima i

studentima koji se obrazuju u

turizmu, poduzetništvu poljoprivredi i

ribarstvu

broj Studij turizma, poduzetništva i

poljoprivrede obuhvaćaju studije na stručnoj i

prediplomskoj i diplomskoj razini

15 2020* godišnje Sveučilište u Splitu,

Sveučilište u Zadru


137

CILJ 3. JAČANJE INSTITUCIONALNOG KAPACITETA I POBOLJŠANJE HORIZONTALNE I

VERTIKALNE SURADNJE

PRIORITET 3.1. Ojačan institucionalni kapacitet kroz povećanu razinu otvorenosti i

transparentnosti Općine

Cilj: Uključiti stanovnike, poduzetnike i druge dionike u planiranje projekata s ciljem uspješnijeg razvoja gospodarstva i zajednice, dodatno otvoriti Općinu dionicima te analizirati mogućnosti povećanja fiskalnog kapaciteta

Opravdanje: Napredak i razvoj JLS uvjetovani su snagom institucionalnog kapaciteta Općine koji među ostalim podrazumijeva kvalitetnu organizaciju rada Općine, kvalitetu zaposlenika, otvorenu i transparentnu komunikaciju sa, prije svega građanima, ali i drugim dionicima Općine, relativno ažuriranu prostorno-plansku dokumentaciju na razini JLS, koju treba uvijek kontinuirano ažurirati i prilagođavati stalnim promjenama, odgovarajući fiskalni kapacitet, koji treba nastojati jačati, razinu ostvarene suradnje i uspostavljenih partnerstva sa susjednim JL(R)S, koje treba dodatno osnažiti, te postojanje kvalitetnih planova i razvojnih smjernica JLS. Općina Tkon u većini ovih stavki ostvaruje više nego zadovoljavajuću razinu, dok je neke potrebno popraviti, a neke već zadovoljavajuće stavke dodatno razviti odnosno ojačati. Odgovarajuća kvaliteta zaposlenog kadra kao i njihova kontinuirana izobrazba neupitni su. Iz istog proizlazi i postojanje jasnih i ostvarivih projekata, kao i kvaliteta prateće dokumentacije. Fiskalni kapacitet, u vidu mogućnosti značajnijih investicija, ograničen je samom veličinom Općine te predstavlja imanentni nedostatak malih općina. Upravo kroz oblike suradnje sa drugim JLS, javlja se mogućnost ostvarivanja projekata od zajedničkog interesa, gdje se sinergijskim učinkom, snažnijim kapacitetom i ekonomijom obujma lakše ostvaruju projekti uz ograničene resurse. Nadalje razvoj Općine ovisan je o suradnji tijela Općine sa samim građanima odnosno modernizacija rada lokalnih jedinica podrazumijeva i uključivanje korisnika usluga u rad Općine. Ovakav pristup u JL(R)S u Republici Hrvatskoj je još uvijek relativno nerazvijen te se rijetko građani i poslovni subjekti percipiraju kao aktivni korisnici javnih usluga, a njihov doprinos kvalitetnom razvoju Općine se zapostavlja. Jačanjem angažmana za proaktivnim sudjelovanjem svih dionika u razvoju lokalne zajednice, povećanjem transparentnosti i otvorenosti doći će do porasta međusobnog povjerenja i razvitka Općine. Pri tome je neophodna obostrana želja, aktivnosti i komunikacija.

Opis: Spomenuti prioritet postići će se aktivnostima koje izgrađuju povjerenje svih dionika u općinska tijela. Dakle, ostvarivanju prioriteta doprinijet će aktivnosti usmjerene povećanju razine transparentnosti proračuna Općine, povećanju otvorenosti kroz aktivno sudjelovanje dionika u donošenju i realizaciji bitnih dokumenata i projekata na području Općine, kontinuirano ažuriranje prostorno-planske dokumentacije, uvođenju kontinuiranog mjerenja zadovoljstva korisnika uslugama koje su u nadležnosti Općine i kvalitetom života na području Općine, te aktivnosti vezane uz analizu

mogućnosti povećanja fiskalnog kapaciteta.


138


PRIORITET 3.1. Ojačan institucionalni kapacitet kroz povećanu razinu otvorenosti i transparentnosti Općine



Zadovoljstvo korisnika uslugama i kvalitetom života u Općini Tkon

Transparentnost proračuna

Jedinica Postotak Razina transparentnosti proračuna

Opis Ispitivanje zadovoljstva korisnika usluga stanovnika Općine Tkon provodi se anketnim upitnikom o

otvorenosti Općine, kvaliteti usluga koje Općina pruža te kvaliteti života i perspektivi Općine. Upitnik se pri tome

treba provesti na reprezentativnom uzorku.

Transparentnost lokalnih proračuna mjeri se brojem objavljenih ključnih

proračunskih dokumenata na službenim mrežnim stranicama županija, gradova i

općina

Početna vrijednost

/ 1

Ciljana vrijednost

70% (2020*) 5


Jednom godišnje Jednom godišnje

Izvor Općina Tkon Institut za javne financije

Mjera 1. Ostvarivanje više razine transparentnosti i otvorenosti Općine

Obrazloženje: Otvorenost rada javne uprave podrazumijeva mogućnost nadzora, pa i kritike izvana, te isto tako podrazumijeva i mogućnost utjecaja i uključenost građana i drugih zainteresiranih strana u njezin rad. Transparentnost se odnosi na činjenicu da rad javne uprave treba svima biti razvidan i razumljiv. Općina je prema rezultatima IJF 2015. godine ostvarila razinu transparentnosti 1 (od maksimalnih 5), što nudi lokalnoj vlasti prostora za napredak. Ostvarivanjem više razine transparentnosti građani se mogu bolje informirati i utjecati na efikasnije prikupljanje javnih sredstava i ponudu javnih dobara i usluga Uz postojeću informiranost o trenutnim aktivnostima, planiranim projektima i programima, potrebno je povećati stupanj informiranosti građana o namjeni prihoda koje plaćaju i o njihovu trošenju i rezultatima trošenja, kao i o utjecaju na poboljšanje kvalitete života i stanovanja. Nadalje, otvorenost općine podrazumijeva uključivanje stanovnika, poduzetnika i drugih dionika u izgradnju vizije budućnosti jedinice lokalne samouprave te predlaganje projekata. Naime, JLS koje u planiranje i razvoj uključuju dionike uspješnije razvijaju svoje gospodarstvo i zajednicu. Angažman dionika pridonosi realnosti života u zajednici i osigurava usklađenost planova sa željama, potrebama i ciljevima zajednice, čime se generira javna podrška, koja može podržati zamah za provođenje projekata te izgraditi međusobno povjerenje. Na tom tragu postoji i program CLLD (eng. Community Led Local Development -– lokalni razvoj pod vodstvom zajednice) koji podrazumijeva mehanizam za uključivanje partnera na lokalnoj razini, uključujući i predstavnike civilnog društva i lokalne gospodarske dionike, u izradu i provedbu integrirane lokalne strategije koja pomaže njihovom području u prijelazu k održivoj budućnosti. Isti pristup može se primijeniti i kod izrade budućeg PPU-a, kako bi se ostvarila pretpostavka realiziranja projekata značajnih za razvoj Općine. Konačno, u moderno vrijeme i tehnološki sve suvremenije načine komuniciranja nužno je i lako ostvarivo osigurati brže i jednostavnije rješavanje zahtjeva i upita građana i poslovnih subjekata. Sumarno, većom transparentnošću i otvorenošću poboljšava se komunikacija sa stanovnicima i povećava njihovo povjerenje u lokalne vlasti. Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Ostvarivanje više razine transparentnosti može se ostvariti pravovremenim objavljivanjem Godišnjih izvještaja za prethodnu godinu, Polugodišnjim izvještajima za tekuću godinu, Prijedlogom proračuna za nadolazeću godinu te izradom proračunskog vodiča za građane kojim će se približiti okrug i djelovanje rada općine samim građanima. Isto tako, transparentnosti će doprinijeti i provođenje informativno-komunikacijske aktivnosti s dionicima, što podrazumijeva distribuciju informativnih brošura, plakata, oglašavanje u tiskanim i elektroničkim medijima te korištenje drugih komunikacijskih kanala (npr. brošure o realiziranim projektima). Uz


139

navedeno, u informatičko-elektronsko doba, neizostavnim se javlja i mogućnost razvoja e-usluge za stanovnike i poslovne subjekte (npr. e-obrazac za prijavu poreza na potrošnju, za zakup zemljišta, za prijavu programa na Javni poziv za sufinanciranje programa, za utvrđivanje obveze i visine komunalne naknade, za zauzimanje javno prometne površine i slično). Otvorenost općine realizira se uključivanjem dionika u rad općine i njihovim angažiranjem da planiraju budućnost općine. Dionici trebaju imati mogućnost dostavljanja svojih prijedloga kako poboljšati budućnost Općine. Publiciranjem poziva na aktivnost i aktivnim pozivanjem građana, organiziranjem neformalnih socijalnih druženja/događanja, gdje će dionici moći izraziti svoja mišljenja i predložiti projekte. Tako se zajedničkim prijedlozima može identificirati 5 ili 10 projekata visokog značaja za Općinu, a koji će biti rezultat širokog konsenzusa dionika. Također, PPU treba kontinuirano prilagođavati planiranim projektim razvoja Općine. Pored spomenutog općina može razviti vlastite financijske programe poticaja za obnovu i ulaganje u Općini odnosno mala javna ulaganja mogu potaknuti dionike da svojim angažmanom i sredstvima pokrenu vlastite aktivnosti. Time se inicijalnim javnim sredstvima stvara kumulativni učinak koji je veći od zbroja njegovih dijelova. Pokazatelji ishoda za Prioritet 3.1 /Mjeru 3.1.1.: Ostvarivanje više razine transparentnosti i otvorenosti Općine


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7) Transparentnost

proračuna Razina

transparentnosti proračuna

Transparentnost lokalnih proračuna mjeri se brojem

objavljenih ključnih

proračunskih dokumenata na

službenim mrežnim

stranicama županija, gradova

i općina

5 2020.* godišnje Institu za javne

financije

Broj prijedloga/ideja

Broj Broj prijedloga/ideja

projekata dostavljenih

Općini od strane dionika

15 2020.* godišnje Općina Tkon

PPU Dokument Donesen novi PPU, koji je temelj

realizacije projekata nužnih za razvoj Općine

1 (usvojen dokument)

2020.* godišnje Općina Tkon

E-usluga Broj Broj kompletnih e-usluga za građane

i poslovne subjekte


Mjera 2. Analiza mogućnosti uvođenja neuvedenih poreznih oblika s krajnjim ciljem

povećanja fiskalnog kapaciteta Općine

Obrazloženje: Fiskalni kapacitet Općine Tkon relativno je velik u usporedbi sa drugim sličnim općinama (prihodi p/c 2014. godine - Tkon 5 828 kn, Pašman 4 038, Sali 4 697 i Kukljica 4 981), no s obzirom

na veličinu same općine, ne nudi mogućnost financiranja značajnih velikih investicija i kapitalnih projekata. No unatoč i takvim ograničenjima, uz prisutnu neovisnost lokalnog proračuna o tekućim

pomoćima te zadovoljavajuću proračunsku strukturu, investicijska aktivnost Općine je velika, uz niz

projekata na čekanju, gdje se kao jedan od ograničavajućih faktora javlja nedostatak financijskih sredstava. Kako Općinu karakterizira i neuvođenje svih općinskih poreza, a povećanje fiskalnog

kapaciteta smatra se preduvjetom za (su)financiranje razvojnih projekata, nužno je analizirati mogućnosti eventualnog uvođenja još neuvedenih lokalnih poreznih oblika (prirez porezu na dohodak i

porez na korištenje javnih površina). Treba naglasiti da bi se spomenuti porezi uveli jedino s ciljem


140

prikupljanja sredstava u investicijske svrhe i daljnjeg razvoja Općine, pri čemu bi se komunikacijskim

kanalima, transparentnošću i otvorenošću dionicima to objasnilo.

Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Analiza mogućnosti uvođenja novih poreznih oblika; Izračun i projekcija istovremenog i/ili postupnog uvođenja jednog i/ili oba poreza s obzirom na odabrane stope i iznose; Analiza utjecaja uvođenja na povećanje fiskalnog kapaciteta i financiranja razvojnih projekata.

Pokazatelji ishoda za Prioritet 3.1. /Mjeru 3.1.2.: Analiza mogućnosti uvođenja neuvedenih poreznih oblika s krajnjim ciljem povećanja fiskalnog kapaciteta Općine


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Proračunski prihodi

Napravljena analiza

Projekcija povećanja fiskalnog kapaciteta

uvođenjem prireza porezu na dohodak i/ili poreza na korištenje javnih površina


Projekti Napravljena analiza

Projekcija doprinosa uvedenih poreznih oblika i

porasta fiskalnog kapaciteta na veću mogućnost realiziranja razvojnih

projekata


PRIORITET 3.2. Poboljšana horizontalna i vertikalna suradnja

Cilj: Poticati i jačati suradnju i razvijati partnerske odnose sa drugim jedinicama lokalne samouprave i Županijom kroz realizaciju projekata od zajedničkog interesa i pružanja javnih usluga

Opravdanje: Općenito je prihvaćen stav da općine, gradovi i županije trebaju raditi na povezivanju s

ciljem ostvarivanja ciljeva od zajedničkog interesa. Zajedničkim nastupom ostvaruje se sinergijski učinak odnosno ostvaruje se viša razina kreditne sposobnosti, lakše je prikupiti potrebna sredstava za

ulaganja u zajedničke kapitalne projekte, kojima će biti obuhvaćen i veći broj stanovnika od samo

jedne JLS. Postojeći zakonski propisi upravo to i omogućavaju, jer stoji da se JL(R)S mogu povezivati radi suradnje na unapređenju gospodarskog i društvenog razvitka. Danas je jedan od način suradnje

ostvariv putem Lokalnih akcijskih grupa (LAG), a Općina Tkon članica je LAG-a „Laura“ od njenog osnutka. Pored toga članica je i Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR) „Lostura“.

Opis: Spomenuti prioritet postići će se aktivnostima realizacije projekata u tijeku. Naime, Općina Tkon u planu ima provođenje niza projekata, od kojih se neki odnose na samu Općinu, a neki su planirani u suradnji sa susjednim općinama/gradovima odnosno Županijom. Zajedničko upravljanje resursima i planiranje razvoja komunalne i prometne infrastrukture, kao i zajednički nastup na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu nude daljnje mogućnosti ostvarivanja suradnje. Konačno,

proaktivnim pristupom suradnji u pripremi i provedbi projekata te izmjeni iskustava kroz LAG „Laura“ i

LAGUR „Lostura“ otvara se još jedan kanal koji može rezultirati suradnjom i zajedničkim projektima, posebno u segmentu turizma i ribarstva.


141


PRIORITET 3.2. Poboljšana horizontalna i vertikalna suradnja

Pokazatelj 1

Pokazatelj - definicija Realizirani projekti

Jedinica Broj realiziranih projekata

Opis Realizirani projekti kroz suradnju s drugim JLS i Županijom

Početna vrijednost 0

Ciljana vrijednost 5

Učestalost praćenja Jednom godišnje

Izvor Općina Tkon

Mjera 1. Poticanje suradnje sa susjednim, ali i drugim jedinicama lokalne samouprave i Županijom s ciljem realiziranja projekata od zajedničkog interesa. Obrazloženje:

Općina Tkon pokazala je spremnost na suradnju s drugim općinama, pa je tako realiziran projekt „Panoramski snimak otoka Pašmana“, u suradnji s Općinom Pašman. Sklonost na suradnju pokazana

je i projektima u tijeku. Naime, Općina Tkon aktivna je na projektu „Projekt razvoja sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracija Biograd, Pašman i Tkon (uključujući općine Sv. Filip i Jakov i

Pakoštane)“, čija bi izgradnja trebala biti gotova do 2020. Nadalje, u tijeku je i projekt izgradnje nove trajektne luke od županijskog značaja, a projekt po fazama bi trebao biti gotov do konca 2018.

godine. Pored spomenutog, U sklopu LAGUR-a „Lostura“ planira se proširenje ribarske luke Biograd na

Moru. Nastavak suradnje sa susjednim, ali i drugim općinama/gradovima neophodan je za male općine, poput Tkona. Suradnja za postizanje zajednički utvrđenih prioriteta pomaže u iskorištavanju

sredstava koje svaka strana može donijeti u zajednički projekt, te se tako najbolje iskorištavaju resursi danog područja/regije. Zajednički nastup treba biti jasno definiran u svim stavkama i pravilima.

Naime, treba paziti da se među JLS ne stvori kontraproduktivna konkurencija za ograničene resurse,

jer se time može potkopati zajednički pokušaj ostvarivanja trajnog gospodarskog rasta. Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata:

Povezivanje može podrazumijevati zajedničko pružanje javnih usluga ujedinjavanjem dijela poreznih

prihoda ili realiziranje zajedničkih projekata ostvarivanjem vanjskih izvora financiranja odnosno financiranje dijelom kroz državne potpore i/ili EU fondove. Time dolazi do iskorištavanja ekonomije

obujma u pružanju konkretnih usluga u kojima se pruža određena usluga za više jedinica lokalne samouprave (ugovaranje zajedničkog pružanja javnih usluga; zajednički nastup na turističkom tržištu -

marketing turističke destinacije, zajednička interaktivna web stranica). Suradnja i partnerstvo

podrazumijevaju i izmjenu iskustava odnosno „networking“, kao i učenje iz iskustva drugih, zajedničku pripremu projekata za EU fondove, pomoć pri organizaciji festivala, sajmova i slično. Popis indikativnih aktivnosti/programa/projekata: Uspostavljanje aktivnije suradnje, u pripremi i provedbi projekata, sa susjednim i drugim jedinicama lokalne samouprave i Županijom, Zajedničko upravljanje resursima i planiranje razvoja komunalne i prometne infrastrukture; Zajednički nastup na domaćem i međunarodnom turističkom tržištu. Pokazatelji ishoda za Prioritet 3.2. /Mjeru 3.2.1.: Poticanje suradnje sa susjednim, ali i drugim jedinicama lokalne samouprave i Županijom s ciljem realiziranja projekata od zajedničkog interesa


Izvor


(1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)

Realizirani projekti

Broj realiziranih projekata

Realizirani projekti kroz suradnju s drugim JLS i

Županijom

0 5 godišnje Općina Tkon


142

PROVEDBA I AKCIJSKI PLAN

Provedba odnosno faza implementacije predstavlja ključan dio strateškog planiranja, pri čemu

uspješna realizacija iste ukazuje na uspješnost i kvalitetu same strategije. Pri njenoj provedbi nužno je voditi se temeljnim načelima politike lokalnog razvoja - partnerstvom i suradnjom. Spomenuto

podrazumijeva suradnju između tijela državne uprave, jedinica područne (regionalne) samouprave,

jedinica lokalne samouprave, gospodarskih subjekata, znanstvene zajednice, socijalnih partnera i organizacija civilnog društva.

U provedbi Strateškog razvojnog programa općine Tkon, ključnu ulogu u koordinaciji svih dionika ima Općina Tkon, koja mora biti usmjerena na uspostavu mehanizma koji će biti zadužen za praćenje

provedbe same Strategije. Stoga bi Općina trebala ustrojiti radno tijelo zaduženo za praćenje provedbe i kontinuirano unaprjeđivanje Strategije, a čije glavne aktivnosti se odnose na (i) upravljanje

informacijama, (ii) prikupljanje podataka i ažuriranje baza podataka, (iii) praćenje pokazatelja te (iv)

praćenje realizacije Strategije kroz izvještaje nositelja/sunositelja mjera i akcijskog plana.

Iz do sada navedenog, u daljnjem razvoju i u provedbi Strategije, proizlazi potreba za međuresornom

suradnjom. Razmatrajući nadležnost pojedinih resora za provedbu Strategijom identificiranih mjera razvoja prepoznat je niz tijela koja preuzimaju funkciju njihovih sunositelja. Preporuča se da glavnina

članova radnog tijela zaduženog za praćenje i kontinuirano unaprjeđivanje Strategije bude iz redova

članova Partnerskog vijeća. Pripremu smjernica za međuresornu suradnju i koordinaciju te organiziranje redovitih sastanaka ključnih dionika treba preuzeti Općina Tkon. Isto tako, treba uputiti

nositelje i sunositelje mjera u postupke izvršavanja dogovorenih aktivnosti.

Kod prikupljanja podataka Općina Tkon mora biti nositelj koordiniranog i sustavnog djelovanja svih

ključnih dionika u procesu skupljanja i ažuriranja relevantnih podataka. Zato je bitno da u ovoj fazi

pravovremeno uključe nositelji i sunositelji provedbe svih elemenata Strategije, a što bi u konačnici trebalo olakšati izradu jedinstvene baze podataka.

Ključna pažnja Strategije treba se posvetiti izradi akcijskog plana. Akcijski plan predstavlja provedbeni alat za trogodišnje razdoblje u svrhu povezivanja s proračunom. Kao takav akcijski plan je osnova za

realizaciju svih ciljeva, prioriteta, mjera predviđenih strategijom, a samim tim i za realizaciju svih strateških projekata, programa i aktivnosti. Akcijski plan je temelj izrade Plana razvojnih programa

koji jedinice lokalne samouprave donose sukladno Zakonu o proračunu, a u kojemu se iskazuju

planirani rashodi proračuna jedinica lokalne samouprave vezani uz provođenje investicija, davanje kapitalnih pomoći i donacija, odnosno s prijedlogom proračuna jedinica lokalne samouprave. Akcijski

plan treba sadržavati informacije o nazivu i nositelju pojedinog projekta (programa), eventualnim partnerima na projektima, izvorima financiranja, adekvatnim pokazateljima te okvirnom vremenskom

okviru. Treba napomenuti da se navedeni plan usklađuje svake godine.

Kod izrade izrade Akcijskog plana nužna je suradnja sa svim relevantnim dionicima neophodnim za realizaciju navedenih projekata i programa u akcijskom planu. Stoga Općina u prvom redu treba

ostvariti suradnju s regionalnom i državnom upravom te svim drugim potencijalnim subjektima koji mogu sudjelovati u financiranju provedbe akcijskog plana. Prijedlog sadržaja Akcijskog plana na

temelju dostupnih podataka nalazi se u nastavku.

Kao što se može vidjeti iz Tablice I, Općina u prvoj godini realizacije Strategije planira realizirati

projekte vrijedne preko 3.000.000,00 kn, što je u skladu sa proračunskim mogućnostima same

Općine. Najizdašniji projekti po proračunska sredstva u prvoj godini odnose se na projektnu dokumentaciju za uređenje kopnenih površina luke Tkon te uređenje mjesnog groblja za koje će se

izdvojiti po 300.000,00 kn. Slijede izgradnja nogostupa uz županijsku cestu ŽC 6249, uređenje niza plaža na području Općine Tkon, izrada projektne dokumentacije za razvoj sustava vodoopskrbe i

odvodnje aglomeracija Biograd, Pašman i Tkon te uređenje FKK kampa Sovinje. Za ove projekte

Općina planira izdvojiti po 200.000,00 kn u prvoj godini provedbe. Najvrijedniji planirani projekt odnosi se na nastavak radova na izgradnji trajektne luke od županijskog značaja, čija vrijednost iznosi

8.000.000,00, a koja se financira iz državnog i županijskog proračuna. Drugi po vrijednosti projekt odnosi se na izgradnju marine kapaciteta do 200 vezova – luka nautičkog turizma, čija je sveukupna


143

vrijednost 1.000.000,00, a čiju će projektnu dokumentaciju finanirati Općina sa 100.000,00 kn. Uz

spomenute projekte, planirana je realizacija ukupno 34 projekta, čijim bi se ostvarenjem prije svega

unaprijedila gospodarska (javna) infrastruktura, pri čemu bi se vodilo brige o održivom upravljanju prostorom i korištenju prirodnih resursa; te razvila društvena infrastruktura i usluge. Pored toga

projektima bi se nastojalo i povećati rezistetnost gospodarstva kroz iskorištavanje poduzetničkih potencijala i povećanje održive zaposlenosti, ojačati institucionalni kapacitet Općine te poboljšati

horizontalnu i vertikalnu suradnju. Svi planirani projekti prezentirani su u Tablici u nastavku.

Posebno važan segment provedbe je izvještavanje o provedbi svih dijelova Strategije. Kao što se može vidjeti iz Tablice u sklopu navedenih ciljeva, prioriteta i mjera predloženi su adekvatni pokazatelji

ostvarenja pojedinih projekata, koji trebaju biti temelj mehanizma za potrebe praćenja provedbe Strategije. Nužno je naglasiti da navedene elemente Strategije treba kontinuirano unaprjeđivati,

odnosno prilagođavati tijekom cijelog razdoblja provedbe Strategije sukladno novonastalim okolnostima. Cilj kontinuirane prilagodbe je uspješno mjerenje napretka tijekom provedbe, ali i

uspostavljanje osnove za trajno praćenje razvoja same Općine Tkon. Takvo sustavno praćenje

provedbe Strategije same Općine posebno dolazi do izražaja, kada se zna da Republika Hrvatska nema razvijenu praksu javnog upravljanja na osnovi ciklusa javnih politika, s posebnim izazovima u provedbi

međuresornih strateških dokumenata, a u čiju skupinu ova Strategija zasigurno spada. Konačno, može se zaključiti, da s izradom i usvajanjem ove Strategije, Općina Tkon čini tek prvi korak sustavom i

cjelovitom vođenju razvoja lokalne sredine, u kojem provedba ima nezaobilazno mjesto.


144

Tablica I Planirani projekti

VIZIJA:

OPĆINA TKON – „ZELENA OPĆINA”

Općina očuvane prirodne, tradicijske i kulturne baštine, kao osnove za razvoj ribarstva i

turizma uz kontinuirani razvoj komunalne i društvene infrastrukture, a sve u cilju podizanja kvalitete života svih stanovnika i održivog razvoja zajednice.

Naziv projekta

Nositelj projekta

Partneri u provedbi

Pokazatelji Planirana sredstva za provedbu u n godini (u HRK)

Iznos sredstava u godini n+1

Iznos sredstava u godini n+2

Ukupna vrijednost projekta

Naziv Definicija Mjerilo

(jedinica)

Polazna vrijednost

(n-1)

Ciljana vrijednost

Državni proračun

Županijski proračun

Lokalni proračun

Pomoći Europske

unije

Javna poduze

ća

Ostali izvori*

Sveukupno (n)

CIL

J 1

UNAPRIJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA I

RAZVOJ

INFRASTRUKTURE

Pri

ori

tet

1.

Unaprjeđenje gospodarske

(javne) infrastrukture uz

održivo

upravljanje prostorom i korištenje

prirodnih resursa

Mje

ra 1

. Unaprjeđenje cestovnog prometa i cestovne infrastrukture

Uređenje ulice Kuntrata

Općina Tkon Uređenje ulice s postavljenom infrastrukturom

Površina uređenog prostora

m2 0 195 800.000

800.000

Izgradnja nogostupa – Put Plažine

Općina Tkon Županijska uprava za

ceste

Izgrađen nogostup uz županijsku cestu ŽC 6249

Dužina izgrađenog nogostupa

km 0 1.5

50.000 1.500.000 2.700.000

Zaobilaznica naselja Tkon

Općina Tkon

Hrvatske ceste i/ili Županijska

uprava za ceste

Zadarske županije (moguće)

Izrada projektne dokumentacije

Izrađena dokumentacija

Postojanje dokumentacije

0 1

50.000 50.000. 150.000 200.000 19.019.965,03

Turistička cesta otoka Pašmana

Općina Tkon Izrada projektne dokumentacije


Postojanje dokumentacije 0 1 25.000 25.000 100.000 175.000 5.000.000

Biciklističke staze otoka Pašmana

Općina Tkon Općina Pašman (mogući)

Označavanja ruta i postavljanja prometne signalizacije za bicikliste na državnim, županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama

Dužina označenih ruta km 0 30 100.000 200.000 300.000

Mje

ra 2

. Razvoj pomorskog prometa i pomorske infrastrukture

Uređenje kopnenih površina luke Tkon

Općina Tkon

Prostor uz istezalište te ispred boćališta (II. faza)


Postojanje dokumentacije 0 1

300.000 2.000.000 (II. faza)

5.000.000 (II. faza) Površina uređenog

prostora m2 0 113.041

Nastavak radova na izgradnji trajektne luke od županijskog značaja

Županijska lučka uprava

Zadar

Ministarstvo pomorstva, prometa i

infrastrukture

Izgrađena nova trajekta luka s dva gata

Broj izgrađenih gatova Broj 0 2

3.000.000 5.000.000 8.000.000 8.000.000 24.000.000 42.000.000 Unaprjeđenje prometa u mirovanju

Broj parkirnih mjesta Broj 0 100

Elektrifikacija mjesne luke

Općina Tkon

Izgradnja niskonaponskog priključka električne energije

Dužina izgrađene mreže

m 0 178 50.000

50.000 50.000 100.000

Opremanje istezališta u mjesnoj luci

Općina Tkon

Nabava stupne konzolne dizalice tipa, dizalične platforme s penjalicom, križa (spredera) nosivosti 6,3 t

Količina nabavljene opreme

Broj 0 1

50.000 200.000 450.000

Nabava ručnih kolica za brodice nosivosti i ležaljke za brodice nosivosti 6,3t.

Količina nabavljene opreme

Broj 0 1

Izgradnja marine kapaciteta do 200 vezova – luka nautičkog turizma

Općina Tkon

Ulaganje privatnog

investitora koji bude odabran

temeljem javnog

natječaja



Postojanje dokumentacije 0 1 100.000. 1.000.000 50.000.000

Uređenje obalnog pojasa naselja Ugrinić

Općina Tkon

Turistička zajednica Općine

Tkon/Zadarska županija (mogući)

Izrada projektne dokumentacije (u n godini)



20.000. 20.000 500.000 1.500.000 14.375.000

Gradnja šetnice (u godini n+1)

Izgrađena šetnica m 0 100

Rekonstruirani/odstranjeni mulovi na predmetnom području (U kasnijim odinama)

Broj rekonstruiranih/odstranjenih mulova

Broj 0 11

Uređenje manjih plaža između mulova (U kasnijim odinama)

Broj uređenih manjih plaža

Broj 0 8

Rekonstruirana prometnica -II-

Dužina rekonstruirane prometnice

km 0 0.102


145

Izgrađeni nogostup -II-

Dužina izgrađenog nogosupa

km 0 0.102

Uređenje plaža na području Općine Tkon

Općina Tkon JKU Prvenj

Uređenje plaže Bartovica


m2 0 400

200.000 500.000 2.000.000

Uređenje plaže Vruljice


m2 0 800

Uređenje plaže Artić Površina uređenog prostora

m2 0 800

Uređenje plaže Poljane


m2 0 1.500

Uređenje plaže Rutak


m2 0 800

Uređenje javne plaže Studenac

Općina Tkon




1.500.000 1.500.000 3.000.000

Uređenje postojećieg dijela i mulova s igralištem


m2 0 1.514

Izgradnja pomoćnog objekta - ugostiteljski objekt

Pomoćni objekt m2 0 50

Uređenje plažnog dijela (nasipavanje)


m2 0 323

Mje

ra 3

.

Izgradnja komunalne infrastrukture i održivo korištenje prirodnih resursa

Razvoj sustava vodoopskrbe i odvodnje aglomeracija Biograd, Pašman i Tkon

Komunalac d.o.o.

Grad Biograd na Moru,

Općine Sv. Filip i Jakov, Pakoštane,

Pašman i Tkon partneri su na

Projektu.




200.000

(PD) 330.944,44

(GR)

487.505.548 (Aglomeracija)

2.330.944,44 (Općina Tkon)

Prijava na natječaj Prikupljena dokumentacija za prijavu na natječaj

Prijava 0 1

Proširenje vodoopskrbne mreže

Dužina mreže km 0 N/A

Rekonstrukcija vododopskrbne mreže


Povećanje stupnja priključenosti stanovništva na vodoopskrbnu mrežu

Povećanje udjela priključenosti na vodoopskrbnu mrežu

% 92% 99%

Proširenje kanalizacijske mreže


Rekonstrukcija kanalizacisjke mreže


Broj ED priključen na sustav odvodnje

Broj ED Broj 0 N/A

Priključenostina kanalizacijsku mrežu

Udio priključaka na kanalizacijsku mrežu

% 0 75%

Izgradnja reciklažnog dvorišta

Općina Tkon

Izrada projektno - tehničke dokumnetacije



20.000 20.000 300.000 1.000.000 2.000.000 Izgradnja reciklažnog dvorišta i uopremeljenost komunalnom infrastrukturom


m2 0 1.500

Uređenje mjesnog groblja

Općina Tkon JKU Prvenj Izgradnja novih grobnica na postojećem groblju

Broj novoizgrađenih grobnica

Broj 0 20 50.000 50.000 300.000 500.000 2.000.000

Mje

ra 4

.

Unaprjeđenje sustava elektroopskrbe

Postavljanje solarne javne rasvjete (zamjena postojećih rasvjetnih tijela)

Općina Tkon

Postavljanje solarne javne rasvjete (zamjena postojećih rasvjetnih tijela)

Broj novopostavljenih rasvjetnih tijela

Broj 30 60 30.000 30.000 200.000 200.000 430.000

Pri

ori

tet

2.

Razvoj društvene infrastrukture i

usluga

Mje

ra 1

.

Unaprjeđenje infrastrukture predškolskog i osnovno-školskog odgoja i obrazovanja

Adaptacija i opremanje dječjeg vrtića „Ćok“

Općina Tkon Rekonstrukcija postojećeg prostora vrtića


m2 0 40 100.000 300.000 400.000

Mje

ra 3

.

Održivi razvoj kulturnih i sportsko-rekreacijskih sadržaja uz naglasak na očuvanje kulturne baštine i jačanje kapaciteta kulturnih djelatnosti

Igralište - središnje mjesto za sport i rekreaciju

Općina Tkon

Uređeno središnje mjesto za za sport i rekreaciju


m2 0 4.249

184.450 (Projektna

dokumentacija je

izrađena, no nije u

potpunosti plaćena jer

nije ishođena

građevinska dozvola. Do kraja godine

184.450 3.000.000 3.759.576.25 7.500.000

Uređeno malonogometno igralište (višenamjenski natkriveni prostor)


m2 0 1.125

Uređeno boćalište Površina uređenog prostora

m2 0 75

Izgrađeno igralište košarke i odbojke na pijesku


m2 0 382


146

Izgradnja tribine sa sjedećim mjestima

Broj sjedećih mjesta Broj 0 200 bi trebalo

sve ishoditi.)

Okoliš DVD Općina Tkon DVD Tkon (mogući)

Uređen operativni plato za potrebe vatrogasnog društva (dio ukupne površine okoliša objekta DVD-a)


m2 0 200

50.000 300.000 Osiguran parking u vidu otvorene površine

Broj parkirnih mjesta Broj 0 10

Uređen okoliš objekta DVD-a


m2 0 1.723

Uređenje trga i gusterne Kolešće

Općina Tkon Sanacija postojeće gusterne i okolnog područja


m2 0 1.200 30.000 50.000.000

Uređenje parka Đardin

Općina Tkon

Uređenje javne površine u neposrednoj blizini mora


m2 0 620 20.000 20.000 200.000 100.000 320.000

Uređeni pristupni put do Župne crkve

Općina Tkon

Uređenje pristupnog puta iz ulice Lamprada

Dužina uređene staze m 0 50

10.000 10.000 100.000 400.000 600.000

Uređenje pristupnog puta iz ulice Sv. Tome

Dužina uređene staze m 0 120

Uređeno središnje mjesto ispred crkve – trg


m2 0 150

Interpretacijski centar pomorske baštine u Tkonu

Agencija za razvoj Zadarske županije

Općina Tkon Institut za pomorsku baštinu ARS NAUTICA

Izrada idejnog konceptualnog rješenja uređenja interijera

Izrađeno Idejno rješenje

Postojanje dokumentacije

0 1

10.000 675.000,

Osnivanje prezentacijskog centra pomorske baštine

Osnovan prezentacisjki centar

Postojanje osnivačke dokumentacije

0 1

Opremanje prostora centra

Površina opremljenog prostora

m2 0 78,48

Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture na šumskim putevima

Udruga privatnih

šumoposjednika „Crnika Tkon-otok Pašman“

Općina Tkon (mogući)

Izgrađena poučna staza

Dužina izgrađene staze

km 0 0.6

100.000 400.000 500.000 Postavljene informativne ploče

Broj lokacija Broj 0 3

Izgrađeno sklonište i vidikovac

Broj lokacija Broj 0 2

Triatlon – otok Pašman

Općina Tkon Triatlon klub

Zadar Općina Tkon

Određivanje rute i organizacija sportskog dijela

Organizirana manifestacija

Organizacija 0 1

100.000 150.000 Projekt se

ponavlja svaku godinu Novi sportski

sadržaj otoka Pašmana

Broj natjecatelja Broj 0 150

Ribarski sajam

Općina Tkon LAG Laura

Organizacija sajma Organizirana manifestacija

Organizacija 0 1

60.000 100.000 Projekt se

ponavlja svaku godinu

Broj izlagača koji sudjeluju

Broj izlagača Broj 0 20

Održavanje predavanja o ribarstvu

Broj predavanja Broj 0 1

Suhozidi

Općina Tkon Institut za pomorsku

baštinu ARS NAUTICA

Udruga 4 Grada – Dragodid

Organizirane radionice o obnavljanju suhozida

Broj radionica Broj 0 5

50.000 100.000 150.000

Obnova postojećih suhozida

Dužina obnovljenih suhozida

km 0 10

Zaštita nepokretnih kulturnih dobara i arheoloških nalazišta na području Općine Tkon

Općina Tkon Sveučilište u

Zadru Institut za pomorsku

baštinu ARS NAUTICA

Istražena, obnovljena i zaštićena utvrda Pustograd (6 .st,)

Provedeno istraživanje Istraživanje 0 1

175.000

60.000

235.000 200.000 300.000 1.500.000

Provedena zaštita Zaštita nalazišta 0 1

Provedena prezentacija

Prezentacija nalazišta 0 1

Istraživanje, zaštita i prezentacija brodoloma iz doba kasne renesanse kod otočića Gnalića (Kamenčića)





Istraženo, obnovljeno i zaštićeno nalazište Poljane





Istraženo, Provedeno istraživanje Istraživanje 0 1


147

obnovljeno i zaštićeno kultuno dobro Veliki tor




Rekonstuiran zvonik Župne crkve sv. Tome Apostola

Rekonstruitan zvonik Broj 0 1

CIL

J 2

.

POVEĆANA

REZISTETNOST GOSPODARSTVA

KROZ

ISKORIŠTAVANJE PODUZETNIČKIH

POTENCIJALA I POVEĆANJE

ODRŽIVE

ZAPOSLENOSTI

Pri

ori

tet

1.

Gospodarstvo osnaženo

komplementarnim razvojem poduzetničkih i

inovacijskih potencijala, utemeljeno na

komparativnim prednostima ribarstva,

poljoprivrede i turizma

Mje

ra 1

.

Osnaživanje gospodarske snage poslovnih subjekata kroz unaprjeđenje poduzetničkog okruženja

Izgradnja objekta poslovne namjene u zoni ŠC-a

Općina Tkon Izgrađen objekt zatvorene prizemne zgrade

Površina izgrađenog prostora

m2 0 128 100.000 2.000.000

Mje

ra 2

.

Razvoj turizma, poljoprivrede i ribarstva

Modernizacija mjesne ribarnice

Općina Tkon

Nabava opreme Nabava hladnjaka za skladištenje ribe

Broj 0 1

50.000 100.000 200.000

Nabava opreme Mabava ledomata Broj 0 1

Nabava opreme Nabava kolica za dovoz ribe od brodova do prodajnog mjesta

Broj 0 1

Nabava opreme Postavljene klupe Broj 0 2

Nabava opreme Uređenje prodajnih stolova

Broj 0 2

Uređenje FKK kampa Sovinje

Općina Tkon JKU Prvenj

Izgradnja bazena s grijanom vodom

Izgrađeni bazen Broj 0 1

40.000 40.000 110.000 150.000 600.000

Proširenje kampa u smjeru jugoistoka – zakup novih parcela

Površina zakupljenog prostora

m2 0 3.000

Postavljanje mobilnih kućica u kamp

Broj postavljenih mobilnih kućica

Broj 0 6

Horikulturalno uređenje kampa


m2 0 150

Opremanje kampa dječjim igralima

Uređeno dječije igralište

Broj 0 1

CIL

J 3

.

JAČANJE INSTITUCIONALNOG

KAPACITETA I POBOLJŠANJE

HORIZONTALNE I

VERTIKALNE SURADNJE

Pri

ori

tet

1.

Ojačan institucionalni

kapacitet kroz povećanu razinu otvorenosti i

transparentnosti Općine

Mje

ra 1

. Ostvarivanje više razine transparentnosti i otvorenosti Općine

Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Tkon

Općina Tkon Izrada Izmjena i dopuna PPUO Tkon

Usvojen plan Usvajanje 0 1 45.000 155.000 200.000


148

ZAKLJUČAK

Realizacija Strategije razvoja općine Tkon bi trebala omogućiti realizaciju vizije razvoja:

OPĆINA TKON – „ZELENA OPĆINA”: Općina očuvane prirodne, tradicijske i kulturne

baštine, kao osnove za razvoj ribarstva i turizma uz kontinuirani razvoj komunalne i

društvene infrastrukture, a sve u cilju podizanja kvalitete života svih stanovnika i održivog razvoja zajednice.

Predviđeno je da uspjeh ostvarivanja navedene vizije, ovisi o ostvarivanju tri strateška cilja:

1. UNAPRIJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA I RAZVOJ INFRASTRUKTURE

2. POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KROZ ISKORIŠTAVANJE


3. JAČANJE INSTITUCIONALNOG KAPACITETA I POBOLJŠANJE HORIZONTALNE I

VERTIKALNE SURADNJE

Implementacija svakog od tri cilja je predviđena kroz prioritete. Preciznije: 1. UNAPRIJEĐENJE KVALITETE ŽIVOTA I RAZVOJ INFRASTRUKTURE

o PRIORITET 1.1. Unaprjeđenje gospodarske (javne) infrastrukture uz

održivo upravljanje prostorom i korištenje prirodnih resursa

o PRIORITET 1.2. Razvoj društvene infrastrukture i usluga

2. POVEĆANA REZISTETNOST GOSPODARSTVA KROZ ISKORIŠTAVANJE PODUZETNIČKIH POTENCIJALA I POVEĆANJE ODRŽIVE ZAPOSLENOSTI

o PRIORITET 2.1. Gospodarstvo osnaženo komplementarnim razvojem

poduzetničkih i inovacijskih potencijala, utemeljeno na komparativnim

prednostima ribarstva, poljoprivrede i turizma

o PRIORITET 2.2. Povećana stopa održive zaposlenosti unaprjeđenjem

kompetencija potrebnih za uključivanje u moderno tržište rada s

posebnim naglaskom na najugroženije skupine na tržištu rada

3. JAČANJE INSTITUCIONALNOG KAPACITETA I POBOLJŠANJE HORIZONTALNE I

VERTIKALNE SURADNJE

o PRIORITET 3.1. Ojačan institucionalni kapacitet kroz povećanu razinu

otvorenosti i transparentnosti Općine

o PRIORITET 3.2. Poboljšana horizontalna i vertikalna suradnja

Svi prioriteti sastoje se od jedne do četiri razvojne mjere, sukladno proizašlom iz Analiza stanja. Ovim

mjerama obuhvaćene su mogućnosti rješavanja prepoznatih razvojnih poteškoća te korištenje razvojnih potencijala. Proces izrade ove Strategije, što se u prvom redu odnosi na način na koji je

izrađen ovaj planski dokument izravno doprinosi njegovoj budućoj provedbi. Bez implementacije

najvažnijih načela, partnerstva i suradnje kroz uključivanje nositelja, partnerskih institucija i krajnjih korisnika u sam proces izrade, provedba čak i najbolje osmišljenog razvojnog plana stala bi u trenutku

usvajanja dokumenta. Pored toga, uključivanje relevantnih dionika, koji trebaju aktivno sudjelovati u provedbi strategije, ovaj dokument dobiva potpuni smisao.

Uz spomenuto poželjno je da se u proces provedbe Strategije trebaju uključe i drugi koji do sada nisu

bili uključeni, a koji će sudjelovati u procesu implementacije svih aktivnosti nužnih za provedbu Strategije. Pri tome važnu ulogu ima sama Općina Tkon, kao koordinator provedbe i nositelj

Strategije.


149

Na kraju se mže zaključiti da Strategija nije dokument jednog tijela lokalne samouprave, već

dokument svih stanovnika Općine Tkon, koji predstavlja oblik društvenog dogovora o tome što se želi

promijeniti, unaprijediti i postići u narednom razdoblju. Ako se poštuje dogovor, mnogi problemi će se riješiti, a određeni broj tek detektirati i početi rješavati. Ključno je da svi dionici prepoznaju da samo

zajedničkim djelovanjem usklađenim s prethodnim dogovorom može doprinijeti da Općina Tkon bude „zelena općina” - općina očuvane prirodne, tradicijske i kulturne baštine, kao osnove

za razvoj ribarstva i turizma uz kontinuirani razvoj komunalne i društvene infrastrukture,

a sve u cilju podizanja kvalitete života svih stanovnika i održivog razvoja zajednice.


150

LITERATURA I IZVORI

1. Aghion, P.; Howitt, P. (1998): Endogenous growth theory, Cambridge, Ma: MIT Press, 1998 Bronić, M. (2010.): Evaluating the current equalization grant to counties in Croatia, Financial

Theory and Practice, 34 (1), 25‐52., preuzeto s: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2010/1/bronic.pdf

(18. 09. 2015)

2. Državni zavod za statistiku (2001): Popis stanovništva 2001. godine, preuzeto s:

http://www.dzs.hr/ (12. rujna 2015)

3. Državni zavod za statistiku (2001): Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine,

preuzeto s: http://www.dzs.hr/ (12. rujna 2015)

4. Državni zavod za statistiku (2010): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2009.godini. Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/07-01-

01_01_2010.htm (preuzeto 14. rujna 2015.)

5. Državni zavod za statistiku (2011): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u

20010. godini. Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/07-01-


6. Državni zavod za statistiku (2012): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2011.

godini., Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/07-01-01_01_2012.htm (preuzeto 14. rujna 2015.)

7. Državni zavod za statistiku (2013): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2012. godini., Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/07-01-


8. Državni zavod za statistiku (2014): Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske u 2013. godini., Zagreb, dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/07-01-

01_01_2010.htm http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/07-01-01_01_2014.htm (preuzeto 14. rujna 2015.)

9. Ekonomski institut Zagreb (2010.): Analitičke podloge za učinkovitu decentralizaciju u

Hrvatskoj, Zagreb

10. Europski parlament (2016): Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka

(2015/3014(RSP))

11. Grizelj, M. i Akrap, A. (2011): Projekcije stanovništva Republike Hrvatske od 2010. do 2061,

Državni zavod za statistiku, Zagreb

12. Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2014): Izvješće u 2013 – Prirodno kretanje broja

stanovnika u 2013., Zagreb

13. Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područni ured Križevci (2014.): Zapošljavanje, mobilnost radne snage i nove tehnologije u Europskoj Uniji i

14. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Tkon (Službeni glasnik Zadarske županije, broj 11/10)

15. Jurlina Alibegović, D. (2012.): Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: Između želja i

mogućnosti, Ekonomski institut, Zagreb Friedrich Ebert Stiftung i Institut za javnu upravu Forum za javnu upravu 15. svibnja 2012., Zagreb

16. Kunovac, M., 2014.“Employment protection legislation in Croatia”. Financial Theory and Practice, 38 (2), 139-172.

17. http://www.fintp.hr/upload/files/ftp/2014/2/kunovac.pdf.

18. Lokalna razvojna strategija LAG Laura 2013.-2014. (2013.), Lokalna akcijska grupa LAG Laura,

(online), dostupno na http://www.lag-laura.hr/wp-content/uploads/2014/04/LRS-LAG-

LAURA_FINAL.pdf (pristupljeno 5.10.2015.)

http://www.ijf.hr/eng/FTP/2010/1/bronic.pdf

http://www.dzs.hr/

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2010/07-01-01_01_2010.htm




http://www.lag-laura.hr/wp-content/uploads/2014/04/LRS-LAG-LAURA_FINAL.pdf

http://www.lag-laura.hr/wp-content/uploads/2014/04/LRS-LAG-LAURA_FINAL.pdf


151

19. Lucas, R. E. (1988) On the mechanics of economic development. Journal of Monetary

Economics , 1988, Vol. 22, No 1, p. 3-42.

20. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2013.): Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini 2010., dostupno na

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/Vrijednosti%20indeksa%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti%20na%20lokalnoj%20razini.pdf

(15.09.2015.)

21. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2013.): Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na lokalnoj razini 2013., dostupno na

https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112 (15.09.2015.)

22. Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije (2013.): Vrijednosti indeksa

razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti na županijskoj razini 2013., dostupno na https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112

(15.09.2015.)

23. Odluka o razvrstavanju JL(R)S prema stupnju razvijenosti (NN 158/13), dostupno na: http://www.propisi.hr/print.php?id=10486 (20.10.2015.)

24. Osnivanje i ulaganja u opremanje i razvoj poduzetničkih zona na području Zadarske županije (2014), Izvješće o obavljenoj reviziji, RH, Državni ured za reviziju, Područni ured Zadar,

(online), dostupno na: http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-

ucinkovitosti/osnivanje-i-ulaganje-u-poduzetnicke-zone/poduzetnicke-zone-na-podrucju-zadarske-zupanije.pdf (pristupljeno 2.10.2015.)

25. Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2010.-2014., http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva, (25.09.2015.)

26. Ostvarenje proračuna JLP(R)S za period 2014.-2016., http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun-arhiva, (25.06.2017.)

27. Ott, K. i Bronić, M. (2015.): Ostvarenje proračuna općina, gradova i županija u 2014., Institut

za javne financije, Zagreb

28. Ott, K., Bronić, M. i Petrušić, M. (2015.): Otvorenost proračuna županija, gradova i općina:

studeni 2014. – ožujak 2015., Institut za javne financije, Zagreb

29. Pašalić, Ž. (1984): Teorijske osnove infrastrukture. U: Infrastruktura i privredni razvoj,

Rogošić, Ž.(ur.), Split, str. 7-85.

30. Plan gospodarenja otpadom općine Tkon za razdoblje do 2020. god.

31. Perišić, A. i Wagner, V. (2015.): Indeks razvijenosti: analiza temeljnog instrumenta hrvatske

regionalne politike, Financial Theory and Practice, 39 (2), str. 205-236., preuzeto s: http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/30.pdf (20. 10. 2015)

32. Pološki Vokić, N., Frajlić, D., "Pokazatelji konkuretnosti hrvatske radne snage: rezultati

empirijskog istraživanja", u knjizi ur. Bejaković, P. i Lowther, J.: Konkuretnost hrvatske radne snage, Institut za javne financije, Zagreb, 2004., str. 59-74.

33. Prostorni plan Zadarske županije (Službeni Glasnik Zadarske županije 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 03/10, 15/14)

34. Prostorni plan uređenja Općine Tkon (Službeni glasnik Zadarske županije, broj 06/06)

35. Plan razvoja općine Tkon 2014.-2020.

36. Plan prostornog uređenja općine Tkon

37. Popis stanovništva 2001., Popis stanovništva 2011.

38. Romer, Paul, 1986. “Increasing returns and long- Journal of Political Economy, Vol. 94, pp.

1002-1037

39. Statut Općine Tkon, "Službeni glasnik"Zadarske županije, br. 16/09

http://www.tkon.hr/dokumenti/statut_opcine_tkon.pdf (20.09.2015.)



https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112

https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112

http://www.propisi.hr/print.php?id=10486

http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/osnivanje-i-ulaganje-u-poduzetnicke-zone/poduzetnicke-zone-na-podrucju-zadarske-zupanije.pdf





http://www.ijf.hr/upload/files/file/OP/30.pdf

http://www.tkon.hr/dokumenti/statut_opcine_tkon.pdf


152

40. Turizam u primorskim gradovima i općinama u 2013. (2014), Statističko izvješće, Državni

zavod za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, (online), dostupno na:

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1516.pdf (pristupljeno 3.10.2015.)

41. Uredba o indeksu razvijenosti - NN 63/10 i 158/13, dostupno na

http://www.propisi.hr/print.php?id=10328 (20.10.2015.)

42. Zadarska županija (2015): Strategija razvoja ljudskih potencijala Zadarske županije 2014.-

2020., preuzeto s: http://www.zadra.hr/wp-

content/uploads/2015/08/Strategija_razvoja_ljudskih_potencijala-2014.-2020.pdf (12.12.2015.)

43. Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine br. 147/14)

44. Zakon o unaprjeđenju poduzetničke infrastrukture (2013), NN 93, Vlada RH, (online),

dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_93_2072.html (pristupljeno 2.10.2015.)

45. Zaposlenost i plaće u 2013. (2014), Statističko izvješće Državnog zavoda za statistiku

Republike Hrvatske, (online), dostupno na http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1526.pdf (pristupljeno 29.9.2015.)

46. Zdravstveno-statistički ljetopis Zadarske županije za 2013. godinu (2013), Zavod za javno zdravstvo Zadar, (online), dostupno na:

file:///C:/Users/X/Downloads/Zdravstveni%20ljetopis%202013%20web.pdf (pristupljeno

1.10.2015.)

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2014/SI-1516.pdf

http://www.propisi.hr/print.php?id=10328

http://www.zadra.hr/wp-content/uploads/2015/08/Strategija_razvoja_ljudskih_potencijala-2014.-2020.pdf

http://www.zadra.hr/wp-content/uploads/2015/08/Strategija_razvoja_ljudskih_potencijala-2014.-2020.pdf

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_93_2072.html



../AppData/Local/Temp/Documents/Strategije/Tkon/Faze/AppData/Local/AppData/X/Downloads/Zdravstveni%20ljetopis%202013%20web.pdf