Strategija razvoja Općine Zagorska Sela za razdoblje 2015 ...€¦ · Strategija razvoja Općine Zagorska Sela za razdoblje 2015. – 2020. 7 2. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE

1

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ZAGORSKA SELA 2015. – 2020.

Strategija razvoja Općine Zagorska Sela za razdoblje 2015. – 2020.

2

IMPRESSUM

Izdavač:

Općina Zagorska Sela

Glavni urednik:

Željko Kodrnja

Autori tekstova: Marija Jazbec Karažija

Izrazi koji se koriste u ovoj Strategiji, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol

3

Tablica sadržaja POPIS GRAFIKONA ................................................................................................................................... 4

POPIS TABLICA ........................................................................................................................................ 4

POPIS SLIKA ............................................................................................................................................. 5

1. UVODNA RIJEČ NAČELNIKA ............................................................................................................. 6

2. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI ..................................... 7

2.1 Geografske i klimatske karakteristike Općine Zagorska Sela ................................................................. 7

2.2 Komunikacijska povezanost ............................................................................................................... 9

2.3 Kulturna, povijesna i prirodna baština ................................................................................................ 10

3. POVIJEST OPĆINE ZAGORSKA SELA ............................................................................................. 13

4. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA ............................................................................. 14

5. TRŽIŠTE RADA ............................................................................................................................... 20

5.1 Nezaposlenost ......................................................................................................................... 20

5.2 Zaposlenost ............................................................................................................................. 25

5.3 Korisnici mirovina ..................................................................................................................... 26

6. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA .................................................................................................... 28

6.1 Obrazovanje ............................................................................................................................ 28

6.2 Zdravstvo ................................................................................................................................. 31

6.3 Kultura ..................................................................................................................................... 31

6.4 Sport ....................................................................................................................................... 32

6.5 Organizacije civilnog društva ..................................................................................................... 33

6.6 Marginalizirane skupine i socijalna politika .................................................................................. 35

7. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA .............................................................................. 36

7.1 Prometna infrastruktura ............................................................................................................. 36

7.2 Telekomunikacije ...................................................................................................................... 38

7.3 Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja ............................................................................... 39

7.4 Gospodarenje otpadom ............................................................................................................. 40

8. LOKALNO GOSPODARSTVO ........................................................................................................... 41

8.1 Poduzetništvo i obrti ................................................................................................................. 41

8.2 Poslovna zona ......................................................................................................................... 44

8.3 Turizam ................................................................................................................................... 44

8.4 Poljoprivreda ............................................................................................................................ 45

9. STANJE OKOLIŠA ........................................................................................................................... 47

10. DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ ........................................................................... 49


4

10.1 Međuregionalna i međunarodna suradnja ................................................................................... 52

11. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE ........................................................................ 53

11.1 Institucionalni okvir ................................................................................................................... 54

12. SWOT ANALIZA ........................................................................................................................... 55

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 Klimadijagram Općine Zagorska Sela ........................................................................................... 9

Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika na području Općine Zagorska Sela ....................................................... 14

Grafikon 3 Kretanje broja stanovnika po naseljima na području Općine Zagorska Sela ................................... 15

Grafikon 4 Prirodni prirast na području Općine Zagorska Sela ...................................................................... 16

Grafikon 5 Struktura dobno - spolnog sastava stanovništva Općine Zagorska Sela ......................................... 17

Grafikon 6 Obrazovna struktura stanovništva Općine Zagorska Sela ............................................................. 18

Grafikon 7 Obrazovna struktura stanovništva Općine Zagorska Sela, susjednih JLS, KZŽ, i RH; 2011. godina .. 19

Grafikon 8 Nezaposlenost prema spolu te ukupni broj nezaposlenih osoba na području Općine Zagorska Sela;

2010.-2015. godina ................................................................................................................................... 20

Grafikon 9 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Općine Zagorska Sela i susjednih jedinica lokalne

samouprave; 2010.-2015. godina ............................................................................................................... 21

Grafikon 10 Kretanje stope nezaposlenosti na području Općine Zagorska Sela i susjednih JLS; 2010.-2015.

godina ..................................................................................................................................................... 22

Grafikon 11 Nezaposleni na području Općine Zagorska Sela s obzirom na dob i spol; 2015. godina ................. 23

Grafikon 12 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Zagorska Sela; 2015. godine............ 24

Grafikon 13 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Zagorska Sela s obzirom na trajanje nezaposlenosti;

2015. godina ............................................................................................................................................ 24

Grafikon 14 Kretanje i struktura zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja; 2010.-2015. godina .......... 25

Grafikon 15 Broj učenika prema vrsti upisane srednje škole ......................................................................... 30

Grafikon 16 Kretanje broja obrtnika u Općini Zagorska Sela; 2011. - 2015. godina ......................................... 41

Grafikon 17 Poljoprivredno zemljište prema namjeni na području Općine Zagorska Sela ................................. 46

Grafikon 18 Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Općine Zagorska Sela od 2010. do 2015.

godine ..................................................................................................................................................... 53

Grafikon 19 Struktura proračunskih prihoda Općine Zagorska Sela; 2010. - 2015. godina ............................... 54

POPIS TABLICA

Tablica 1 Kulturna dobra na području Općine .............................................................................................. 11

Tablica 2 Obrazovna struktura Općine Zagorska Sela .................................................................................. 18


5

Tablica 3 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina (kn) na području Općine Zagorska

Sela; 2010.-2015. godina .......................................................................................................................... 27

Tablica 4 Izdaci namijenjeni predškolskom odgoju; 2010.-2015. godina ......................................................... 28

Tablica 5 Izdaci namijenjeni osnovnoškolskom obrazovanju; 2010.-2015. godina ........................................... 29

Tablica 6 Izdaci koje Općina Zagorska Sela izdvaja iz proračuna za srednjoškolsko obrazovanje; 2010. - 2015.

godina ..................................................................................................................................................... 29

Tablica 7 Studenti sa područja Općine Zagorska Sela; 2011. godina ............................................................. 31

Tablica 8 Izdvajanja iz općinskog proračuna za potrebe kulture 2010. - 2015. godina ..................................... 31

Tablica 9 Najvažnije kulturne manifestacije na području Općine .................................................................... 32

Tablica 10 Izdvajanja iz općinskog proračuna za potrebe sporta 2010. - 2015. godina .................................... 33

Tablica 11 Popis najvažnijih civilnih udruga na području Općine ................................................................... 33

Tablica 12 Izdaci iz općinskog proračuna namijenjeni za provođenje mjera socijalne politike; 2010. - 2015. godina

............................................................................................................................................................... 35

Tablica 13 Cestovna mreža na području Općine Zagorska Sela .................................................................... 36

Tablica 14 Izdaci iz proračuna izdvojeni za razvoj prometne infrastrukture; 2010. - 2015. godina ..................... 38

Tablica 15 Broj obrta po pojedinim sektorima u Općini Zagorska Sela; 2015. godina ....................................... 41

Tablica 16 Poslovni rezultati poduzetnika s područja Općine Zagorska Sela; 2012.-2015. godina .................... 43

Tablica 17 Ukupan broj dolazaka i noćenja prema strukturi gostiju, Općina Zagorska Sela; 2014. - 2015. godina

............................................................................................................................................................... 45

Tablica 18 Izdaci iz proračuna za poticanje poljoprivrede; 2010. - 2015. godine .............................................. 46

Tablica 19 Projektni prijedlozi s područja Općine Zagorska Sela ................................................................... 51

POPIS SLIKA

Slika 1 Administrativna podjela Općine Zagorska Sela ................................................................................... 7

Slika 2 Karta prometnica na području Općine Zagorska Sela ........................................................................ 37


6

1. UVODNA RIJEČ NAČELNIKA


7

2. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE I PRIRODNI RESURSI

2.1 Geografske i klimatske karakteristike Općine Zagorska Sela

Općina Zagorska Sela je jedinica lokalne samouprave osnovana i prostorno utemeljena Zakonom o područjima

županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Općina Zagorska Sela nastala je od dijela bivše Općine Klanjec.

Općina je smještena u zapadnom dijelu županije. Zapadnu granicu čini joj rijeka Sutla, što je ujedno i državna

granica sa Republikom Slovenijom. Općina Zagorska Sela površinom od 24,66 km2 spada među najmanje Općine

po površini u županiji Krapinsko-zagorskoj.

Na sjeveru graniči s Općinom Hum na Sutli, na istoku s Općinom Desinić, a na jugu s Općinom Kumrovec.

Općina Zagorska Sela zauzima 2% površine Krapinsko-zagorske županije, a u svom sastavu ima 13 naselja i to

su: Bojačno, Bratkovec, Brezakovec, Gornji Škrnik, Harina Zlaka, Ivanić Miljanski, Kuzminec Miljanski, Miljana,

Luke Poljanske, Plavić, Pušča, Poljana Sutlanska i Zagorska Sela (Sl. 1.).

Slika 1 Administrativna podjela Općine Zagorska Sela

Izvor: Zavod za prostorno uređenje Krapinsko - zagorske županije


8

Cijela Općina Zagorska Sela ima izrazito ruralni karakter. Naselja su smještena na padinama prema rijeci Sutli,

potoku Škrniku (i drugim manjim potocima), okružena prirodnim obraštajem šumaraka i livada te kultiviranim

površinama pod vinogradima, vrtovima i voćnjacima. U najvećem dijelu radi se o gotovo netaknutom zagorskom

krajoliku. Područje Općine Zagorska Sela pripada alpskim ograncima u njihovom dodiru s dolinom rijeke Sutle.

Glavnu gorsku masu alpskih ogranaka čine vapnenci i dolomiti donjeg i gornjeg trijasa koji su pogodni za

cestogradnju i građevinarstvo.

U reljefu Općine prevladavaju naplavna ravnica uz rijeku Sutlu te pobrđa (brežuljkasti predjeli) u zaleđu.

Brežuljkasti predjeli pokriveni su šumama, livadama i oranicama te vinogradima i voćnjacima. Na plitkom tlu

glavni obraštaj čine planinske šume bukve i jele i bjelogorične šume mješovitog sastava sa tendencijom širenja

zbog napuštenosti prostora od strane izumrlog stanovništva. Sjeverni dio Općine nadvišen brežuljcima iznad

250m/nv.

Aluvijalni dio doline Sutle sastavljen je od finih glina manjih debljina. Sastav i manji nagib i odnos prema

nanosima prisavskog pojasa uzrok su slabom otjecanju i dugom zadržavanju padalinske vode.

Područje Općine Zagorska Sela ima obilježja umjerene kontinentalne klime bez jače izraženih nepovoljnosti.

Prema Koppenovoj klasifikaciji klime, područje Općine Zagorska Sela pripada kontinentalno–toplo umjerenom

kišnom tipu klime „Cfwbx“. Klimu karakteriziraju umjereno topla i kišovita ljeta i hladne zime. Srednja godišnja

temperatura zraka, prema meteorološkoj stanici Kostel je 9,60C. Najviše temperature koje prelaze 300C

zabilježene su u lipnju, srpnju i kolovozu. Najniže temperature zabilježene su u siječnju (-200C), ožujku (-15,50C) i

prosincu (-17,20C).

U najvišim područjima Ivančice i Medvednice u zimskim mjesecima moguća je pojava toplinske inverzije što nije

slučaj na području planinskih ogranaka na sjeveru Općine. Magla je moguća tijekom cijele godine. U prosjeku,

godišnje ima 56 dana s maglom.

Snježnih padalina ima prosječno 23 dana u godini. Najviše ih ima u veljači (6), zatim u prosincu i siječnju (5) te

ožujku (4). Godišnji broj dana pod snježnim pokrivačem iznosi oko 52, a maksimalna visina snijega je 97 cm.


9

Grafikon 1 Klimadijagram Općine Zagorska Sela

Izvor: http://en.climate-data.org/location/903566/, Obrada Zagorska razvojna agencija

2.2 Komunikacijska povezanost

Općina Zagorska Sela zauzima položaj u zapadnom dijelu županije uz rijeku Sutlu koja je ujedno i državna

granica sa Republikom Slovenijom. Sva naselja u Općini nalaze se u zoni uz granicu pa spadaju u područja od

posebne državne skrbi. Za ova područja, u cijeloj županiji, znakovita je slabija naseljenost (oko 1% stanovništva

županije). Prvo veće središte u blizini Općine je Klanjec, u čijem je sastavu nekada i bila i kojem i danas dobrim

dijelom gravitira. Problem je relativna prometna izoliranost i povezanost javnim prijevozom sa cijelom Krapinsko –

zagorskom županijom, kao i sa Zagrebom s kojim nema izravnih veza. S druge strane, pogranični položaj pruža

mnogostruke mogućnosti za razvoj.

Prometna mreža ne zadovoljava potrebe današnjih stanovnika ni eventualno planiranih proširenja poslovnih ili

turističkih zona. Središnji dio Općine vrlo je slabo međusobno povezan jer gotovo ne postoji cestovna

komunikacija istok–zapad unutar Općine, dok sjeverni dio Općine koji nije međusobno povezan zbog izrazito

lošeg stanja D229 i javnog prijevoza. Područjem Općine prolazi trasa pruge II reda Savski Marof–Kumrovec–

Državna granica. Dio pruge od Kumrovca do državne granice više nije u funkciji. Promet na dijelu pruge od

Kumrovca do granice sa Slovenijom obavljao je prijevoznik iz Slovenije. Prugom se prometovalo do 1994. godine,

nakon čega nije došlo do suglasja između dvije države i danas je pruga zapuštena.

-5

0

5

10

15

20

25

30

35

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

110

tem

per

atu

ra /

°C

pad

alin

e / m

m

padaline / mm

temperatura / °C

http://en.climate-data.org/location/903566/


10

2.3 Kulturna, povijesna i prirodna baština

Općina Zagorska Sela nalazi se na obali rijeke Sutle. Sjeverni dio brežuljkasto zaleđe čini vrlo atraktivnim

vizualnim prostor i stabilan ekološki sustav, što je danas sve veća rijetkost.

Kao i u cijelom Hrvatskom zagorju, i na području Općine Zagorska Sela nedostaje bogatstvo strateških sirovina i

energetskih izvora, izuzimajući izvorište pitke vode u Harinoj Zlaki i potencijalni izvor tople vode na jugu

Zagorskih Sela u dolini Sutle.

Kulturna baština Zagorskih Sela, kao i mnogih drugih dijelova Hrvatskog zagorja obiluje povijesnim i kulturnim

spomenicima kao svjedocima nekadašnjih burnih političkih i društvenih zbivanja na ovim prostorima. Veliki dio te

baštine, koja se sastoji od povijesnih naselja, dvoraca, kurija, gospodarskih i sakralnih građevina, u prilično je

lošem stanju i zahtijeva stručnu obnovu. Manji dio je obnovljen i priveden u neku osnovnu ili drugu namjenu.

Nažalost, iako je kulturni turizam u svijetu vrlo razvijen, na ovim područjima se u taj vid turizma ulaže vrlo malo.

Na području Općine Zagorska Sela dobro je očuvan prirodni kultivirani krajolik. Do sada, temeljem Zakona o

zaštiti prirode u kategoriji “Park prirode” zaštićen je park oko dvorca Miljana kao spomenik parkovne arhitekture.

Park je oblikovan u slobodnom stilu, a danas je star oko 100 godina. Od starog drveća u njemu je vrijedno

spomenuti skupine smreka i borova, veći broj ariša, katalpe, divlje kestene, breze i lipe. Sam dvorac je zaštićen

kao spomenik kulture.

U važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji Gradova i Općina evidentirani su i dijelovi prirode koji su zaštićeni. U

prostornom planu Općine Zagorska Sela to je dolina rijeke Sutle i šumoviti bregovi uz Sutlu.

U kategoriji zaštićenog krajolika predlaže se zaštita doline potoka Škrnika kao i dolina potoka Pokleka (Skulića)

od Pušće do uvira u Sutlu. Ovi potoci pružaju lijep primjer prirodnih, nereguliranih potoka koji su na većem dijelu

svog toka zadržali prirodni obraštaj svojih obala, a time i cjelovitost ekosustava.

Popis kulturnih dobara koja se nalaze na području Općine i koja su evidentirana u Registru kulturnih dobara

Republike Hrvatske dan je u Tablici 1.


11

Tablica 1 Kulturna dobra na području Općine

Oznaka dobra Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-6793 Bojačno Arheološko nalazište gradina

Špičak

Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

P-3835 Bojačno Arheološko nalazište Špičak Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-2357 Bojačno Crkva sv. Martina Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-2237 Ivanić Miljanski Crkva sv. Ivana Evanđeliste Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-2842 Poljana Sutlanska Crkva sv. Ane Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-2238 Poljana Sutlanska Dvorac Miljana Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-2239 Zagorska Sela Crkva sv. Katarine Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-3512 Zagorska Sela Kurija Poklek Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

P-5248 Zagorska Sela Zgrada prve pučke škole Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Z-2765 Zagorska Sela Zgrada stare škole Nepokretno kulturno dobro -

pojedinačno

Izvor: Ministarstvo kulture, Registar kulturnih dobara, 2016. godina

a) Arheološka nalazišta

Arheološko nalazište nalazi se na gradini Špičak u Bojačnom - utvrđeno postojanje kasnobrončanog naselja.

Prapovijesno naselje amfiteatralno je smješteno na izniveliranim terasama na obroncima Koštrunovog brijega na

položajima Gradina II, na kojima su podizani nadzemni stambeni objekti od kojih su sačuvani samo djelomični

tragovi naselja. Uz nalaze vanjskog i unutarnjeg ognjišta, pronađeno je mnoštvo keramičkih ulomaka naseobinske

keramike, pršljenova od tkalačkog stana, žrvnjeva, životinjskih kostiju i kameni klin vrlo fine izrade. Lokalitet je do

sada pokazao kontinuitet naseljavanja od kasnog brončanog i starijeg željeznog doba i od posebne je važnosti

za istraživanje prapovijesnih naseobinskih lokaliteta u Hrvatskom Zagorju. Nalazište je vrlo poznato po nađenoj

keramici koji ima osnovna obilježja koja joj daju oblici i ukrasi, kako na gruboj, tako i na polugruboj i finoj keramici.

Povremeno se na lokalitetu vrše iskopine, a u budućnosti predstavlja turistički potencijal.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212&kdId=243892478










































12

b) Dvorac Miljana

Smješten je u Općini Zagorska Sela u naselju Miljana. Dvorac se gradio tri stoljeća, a gradnja je započela u 17.

stoljeću. Posjeduje zatvoreni tlocrt s četiri krila i unutrašnjim dvorištem. Zbog oslikanih pročelja (crno plave boje)

spada u najslikovitije dvorce Zagorja. Bogata je i unutrašnjost dvorca slikama iz doba rokokoa i osobito vrijednim

kalijevim pećima iz doba rokokoa. Perivoj oko dvorca zaštićen je kao spomenik hortikulture. Dvorac je u

privatnom vlasništvu i posljednjih godina u potpunosti je obnovljen. Dvorac za sad nije otvoren za javnost, ali postoje

planovi za uključivanje dvorca u turističku ponudu.

c) Crkva svete Ane – Sutlanska Poljana

Kasnobarokna crkva datira iz 1771. godine, iako se u ranijoj literaturi navodi godina 1810. Crkva se nalazi na

vrhu brda u Sutlanskoj Poljani. Građena je kao filijalna kapela župe Zagorska Sela. Do crkve svete Ane vodi

križni put izgrađen od župnog dvora koji je sagrađen još u 18. stoljeću. U crkvi se održavaju redovita misna

slavlja.

d) Crkva svete Katarine – Zagorska Sela

Crkva sv. Katarine Aleksandrijske sagrađena je 1691.g. na temeljima stare crkve koja se urušila jer se nalazila na

trusnom području. Rekonstrukcija započinje 1829. godine kada piramidalni završetak tornja zamjenjuje toranj

sličan onom na staroj zagrebačkoj katedrali. Sredinom 19. st. crkva dobiva konačno vanjski oblik kakav je danas.

U crkvi se održavaju redovita misna slavlja.

e) Kapela svetog Martina - Bojačno

Kapela je smještena na vrhu brda nad dolinom Sutle, prvi put se spominje u izvorima 17. st. (1679. godine) kao

filijalna kapela župe Zagorska Sela. Tijekom druge polovine 18. st. kapela je pregrađivana te je dobila današnji

izgled. U kapeli se povodom proštenja održavaju mise.

f) Kapela svetog Ivana – Ivanić Miljanski

Nalazi se na vrhu brijega u Ivaniću Miljanskom na osamljenom mjestu usred vinograda. Pogled se uslijed lijepa

vremena razlijeva „na sve strane Hrvatskog zagorja“. Gotička crkvica izgrađena je u drugoj polovici 15. stoljeća, a

zvonik je podignut 1694. godine. U kapeli se povodom proštenja održavaju mise.


13

3. POVIJEST OPĆINE ZAGORSKA SELA

Zagorska Sela spominju se 1334. godine u vezi nasvođenja crkve Svete Katarine u Selih. Od godine 1886.

postoji Općina Sela u sklopu kotara Klanjec i županije Varaždin. Od 1952. godine u sastavu kotara Klanjec

ponovno djeluje Općina Zagorska Sela koja se ukida 1955. godine i ulazi u Općinu Klanjec, da bi ponovno 1993.

godine postala samostalna Općina.

Na davne tragove života na prostorima današnje Općine podsjećaju nas arheološki nalazi kamene sjekire iz

mlađeg kamenog doba pronađene u Miljani i Špičaku, a na nešto bližu povijest, barokni dvorac obitelji Ratkay.

Špičak poviše crkve Sv. Martina u Bojačnom bilo je najvažnije pretpovijesno naselje ovog kraja.

Osim važnih arheoloških nalaza u tom kraju se nalazi i četverokutni kompleks jednokatnog baroknog dvorca

obitelji Ratkaj koji je sagrađen u više faza, od kojih je najstarija izgradnja sjevernog krila između 1597. i 1603.

Sudeći prema oblikovnim karakteristikama ta je izgradnja trebala postati jezgra budućeg četverokrilnog dvorca

renesansne koncepcije. Tu je nastao i veliki broj kurija koje su nestale, kao na primjer jednokatni zidani objekt

pokriven slamom u blizini termalnih izvora u Harinoj Zlaki te kurija obitelji Galjuf u Zagorskim Selima.

Osim navedenih spomenika, tu se nalaze i dvije župne crkve i kapele građene od srednjeg vijeka do 19. Stoljeća,

kao i ostaci crkve u Brezakovcu, posvećenu Svim svetima, kojoj je od ostataka poznat samo ulaz u crkvu.

Arhiđakon Ivan spominje već godine 1334. župu Sv. Katarine u Selih. Novosagrađena lađa je iz 1858. godine. U

bočnoj kapeli Žalosne Majke Božije iz 1742. godine nalazi se vrstan oltar, dar Suzane Branjug, na kojemu je

srednji kip Pieta zamijenjen u XIX. st. slikom Oplakivanja Krista. Iznad glavnog oltara u niši je barokni kip Sv.

Katarine iz 1649. godine. Na propovjedaonici su barokni kipovi Sv. Katarine, Sv. Petra i Pavla, a potječu sa starije

propovjedaonice iz 1748. godine.

Uvrh travnatog brijega opasana zidanom kamenom ogradom, nalazi se župna crkva Sv. Ane u Poljani Sutlanskoj.

Jednobrodna kasnobarokna crkva iz 1810. godine u kojoj se nalazi inventar iz 19. stoljeća. Nedaleko na

Bojačnom među vinogradima nalazi se također srednjovjekovna građevina, kapela Sv. Martina. Crkva je u blizini

arheološkog nalazišta na Špičaku. Areheološki lokalitet s više slojeva, kao i stari panonski patronicij Sv. Martina,

govore u prilog kontinuitetu naselja od davnine. Vrijednost kapele Sv. Martina podiže kompletno sačuvan starinski

inventar koji potječe iz vremena od 17. do 19. stoljeća.

Druga kapela na području Zagorskih Sela je gotička crkva, kapela Sv. Ivana apostola, uvrh brijega na platou nalik

na gradinu u Ivaniću Miljanskom. Jednobrodna barokizirana crkva ima gotičko svetište. Toranj s kapom baroknog

oblika izdiže se iz glavnog pročelja, a podignut je 1694. godine.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Renesansa


14

4. DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE I KRETANJA

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, dobivenim iz popisa stanovništva iz 2011. godine, na području

Općine Zagorska Sela živjelo je 996 stanovnika. Ovo predstavlja smanjenje od 16,8% u odnosu na 2001. godinu

kada je na području Općine živjelo 1.197 stanovnika. Takav trend istovjetan je kretanjima na nacionalnoj i

županijskoj razini gdje je u istom vremenskom razdoblju došlo do smanjenja broja stanovnika. Broj stanovnika

kontinuirano je rastao od prvog popisa pa do 1910. godine od kada bilježimo kontinuirani pad broja stanovnika.

Detaljan prikaz kretanja broja stanovnika Općine Zagorska Sela od prvog popisa do danas dan je u Grafikonu 2.

Grafikon 2 Kretanje broja stanovnika na području Općine Zagorska Sela

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada Zagorska razvojna agencija d.o.o

Gledajući kretanje broja stanovnika po naseljima koja su u sastavu Općine Zagorska Sela primjećuje se

smanjenje broja stanovnika u svima naseljima u međupopisnom razdoblju 2001./2011. Kretanje broja stanovnika

po naseljima u sastavu Općine, a u spomenutom razdoblju detaljno je prikazano na Grafikonu 3.

0

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Bro

j sta

novn

ika


15

Grafikon 3 Kretanje broja stanovnika po naseljima na području Općine Zagorska Sela


Smanjenje broja stanovnika može se pripisati starenju stanovništva i iseljavanju mlađe populacije u urbane

sredine radi posla i boljih životnih uvjeta. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku tijekom 2015. godine u

Općini Zagorska Sela rođeno je 12 djece, a umrlo je 19 osoba što predstavlja negativni prirodni prirast od -7.

Općenito, u vremenskom razdoblju 2000. – 2015. godine na području Općine bilježi se negativan prirodni prirast.

Najveći negativni prirodni prirast na području Općine zabilježen je 2002. godine (-25), a slijede 2001. i 2000.

godina, kada je prirodni prirast iznosio -20, odnosno -19. Negativni prirodni prirast na području Općine Zagorska

Sela u najvećoj mjeri odgovara kretanjima na području Krapinsko – zagorske županije budući da se u

vremenskom razdoblju od 2000. – 2015. godine kontinuirano bilježi negativan prirodni prirast. Prikaz kretanja

prirodnog prirasta u Općini Zagorska Sela u vremenskom razdoblju od 2000. – 2015. godine dan je u Grafikonu

4.

0

50

100

150

200

250

300

2001.

2011.

Bro

j sta

novn

ika


16

Grafikon 4 Prirodni prirast na području Općine Zagorska Sela


Vitalni indeks predstavlja broj živorođenih na 100 umrlih osoba. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku,

vrijednost vitalnog indeksa za 2015. godinu za područje Općine Zagorska Sela tijekom 2015. godine iznosila je

63.2. Indeks je malo ispod vrijednosti istog pokazatelja za Republiku Hrvatsku (69.2), a nešto veći u odnosu na

Krapinsko–zagorsku županiju (56.2). Općina Hum na Sutli sa 61,8, Općina Desinić sa 31.7 i Općina Kumrovec sa

21,7 kao susjedne jedinice lokalne samouprave imaju niže vrijednosti vitalnog indeksa od Općine Zagorska Sela

u 2015. godini. U vremenskom razdoblju od 2000. godini do 2015. godine, vrijednost vitalnog indeksa na području

Općine Zagorska Sela bila je konstantno znatno niža od 100.

Analizirajući sastav stanovništva s obzirom na spol, vidljivo je kako na području Općine Zagorska Sela živi

neznatno više muškaraca (501 osoba ili 50,3% ukupnog stanovnika u 2011.g.). gledajući stanovništvo u odnosu

na dob, uočeno je kako najviše muškaraca spada u dobnu granicu 50 – 54 godina (56 osoba ili 11.2% ukupnog

broja muškog stanovništva) dok najveći broj žena spada u dobnu skupinu 55 – 59 godina (44 osoba ili 8,9%

ukupnog ženskog stanovništva). Dobno spolna struktura stanovnika Općine Zagorska Sela detaljno je prikazana

na Grafikonu 5 pomoću dobno spolne piramide. Gledajući oblik dobno spolne piramide može se uočiti kako ona

ima oblik zvona (stacionarni tip) s tendencijom da u budućnosti poprimi oblik urne (regresivni ili konstruktivni tip).

To znači da u sastavu stanovništva prevladava stanovništvo zrele dobi dok će u budućnosti zbog niskog

nataliteta i procesa starenja stanovništva prevladavati staro stanovništvo. To će u budućnosti samo još više

pojačati proces depopulacije i dovesti do daljnjeg smanjenja broja stanovnika. Struktura dobno spolnog sastava

stanovništva Općine Zagorska Sela prikazana je u nastavku.

-30

-20

-10

0

10

20

30

40

50

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Rođeni

Umrli

Prirodna promjena


17

Grafikon 5 Struktura dobno - spolnog sastava stanovništva Općine Zagorska Sela


Gledajući obrazovnu strukturu stanovništva Općine Zagorska Sela vidljivo je da skoro polovica stanovnika (48%)

starijih od 15 godina ima završenu tek osnovnu školu ili manje. Udio visokoobrazovanih je malen i iznosi svega

6%. Gledajući stanovništvo sa srednjoškolskim obrazovanjem vidljivo je kako su sa većim postotkom zastupljeni

muškarci ( 26.1% u odnosu na 20.1% žena), dok kod visokog obrazovanja prednjače žene sa 3.2% u odnosu na

2.3% muškaraca. Kod stanovništva sa srednjoškolskim obrazovanjem najviše ih je završilo industrijske i obrtničke

strukovne škole u trajanju od 1 do 3 godine (29,2% od ukupnog broja stanovnika s navršenih 15 godina) dok ih je

najmanje završilo gimnaziju (1,38 % od ukupnog broja stanovnika s navršenih 15 godina). Udio osoba bez

ikakvog obrazovanja je malen te iznosi svega 0,68%. Stanovništvo bez završene škole i sa završenom osnovnom

školom većinom se odnosi na osobe starije životne dobi koje su već izašle s tržišta rada te se nalaze u mirovini.

Detaljan prikaz obrazovne strukture stanovništva Općine Zagorska Sela dan je u Tablici 2 i Grafikonu 6.

-80 -60 -40 -20 0 20 40 60

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95 i više

Ž

M

%


18

Tablica 2 Obrazovna struktura Općine Zagorska Sela

Obrazovanje Muškarci Žene UKUPNO

BEZ ŠKOLE 0,11% 0,57% 0,68%

NEZAVRŠENA OSNOVNA ŠKOLA 8,04 11,26 19,30

OSNOVNA ŠKOLA 12,90% 15,28% 28,18%

OSNOVNA ŠKOLA UKUPNO 21,05 27,11 48,16

SREDNJA ŠKOLA

Industrijske i obrtničke strukovne škole u trajanju od 1 do 3 godine 18,70% 10,60% 29,30%

Tehničke i srodne strukovne škole u trajanju od 4 i više godina 6,80% 8,60% 15,40%

Gimnazija 0,57% 0,80% 1,37%

UKUPNO 26,07% 20,00% 46,07%

VISOKO OBRAZOVANJE

Stručni studij 1,03% 1,95% 2,98%

Sveučilišni studij 1,26% 1,26% 2,52%

Doktorat znanosti 0% 0% 0%

UKUPNO 2,29% 3,21% 5,50% Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada Zagorska razvojna agencija d.o.o

Grafikon 6 Obrazovna struktura stanovništva Općine Zagorska Sela


48%

29,2%

15,6%

1,4% 3,0% 2,5%

OŠ i manje

SŠ (do 3 god)

TEH (4 i više)

GIMN

VŠS

VSS


19

Uspoređujući obrazovnu strukturu stanovništva Općine Zagorska Sela sa susjednim jedinicama lokalne

samouprave vidljivo je kako je ona nepovoljna. Naime, Kumrovec i Hum na Sutli imaju povoljniju obrazovnu

strukturu od Općine Zagorska Sela što se ogleda u činjenici da imaju veći udio stanovništva sa završenom

srednjom školom i visokoobrazovanog stanovništva, dok Općina Desinić ima nepovoljniju obrazovnu strukturu.

Prema podacima, može se zaključiti kako je u budućnosti potrebno uložiti više napora kako bi se podigao udio

visokoobrazovanog stanovništva na području Općine Zagorska Sela. Detaljna usporedba obrazovne strukture

Općine Zagorska Sela sa susjednim Općinama, Krapinsko–zagorskom županijom i Republikom Hrvatskom

prikazana je u Grafikonu 7.

Grafikon 7 Obrazovna struktura stanovništva Općine Zagorska Sela, susjednih JLS, KZŽ, i RH; 2011. godina


0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

KZŽ

RH

Zagorska Sela

Desinić

Hum na Sutli

Kumrovec

OŠ i manje

SŠ do 3 god.

TEH (4 i više)

GIMN

VŠS

VSS

MRDR


20

5. TRŽIŠTE RADA

5.1 Nezaposlenost

Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem 2015. godine na području Općine Zagorska

Sela evidentirano je 62 nezaposlenih osoba što predstavlja pad u odnosu na 2014. godinu kada je evidentirano

76 nezaposlenih osoba. U vremenskom razdoblju 2010. – 2015. godine, nezaposlenost na području Općine

Zagorska Sela nema kontinuitet nego varira. Pri tome, najmanji broj nezaposlenih evidentiran je 2012. godine, 54

nezaposlene osobe. Kretanje broja nezaposlenih osoba ne prati kretanja na županijskoj razini, gdje se broj

nezaposlenih osoba povećavao do 2012. godine, nakon čega dolazi do poboljšanja situacije i pada broja

nezaposlenih. Gledajući spol nezaposlenih osoba, vidljivo je kako su od 2010. godine većinu nezaposlenih osoba

činile žene. Prikaz kretanja nezaposlenosti među muškarcima, ženama te ukupnog broja nezaposlenih osoba na

području Općine Zagorska Sela dan je u Grafikonu 8.

Grafikon 8 Nezaposlenost prema spolu te ukupni broj nezaposlenih osoba na području Općine Zagorska Sela; 2010.-2015. godina

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Uspoređujući kretanje broja nezaposlenih na području Općine Zagorska Sela i susjednih jedinica lokalne

samouprave (Općina Desinić, Općina Kumrovec i Općina Hum na Sutli), vidljivo je da je u svim susjednim

Općinama u 2015. godini došlo do smanjenja broja nezaposlenih u odnosu na prethodnu godinu. Usporedni

36 30

35 40

48 40

28

22 19

18

28

22

0

10

20

30

40

50

60

70

80

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Ž

M

Broj nezaposlenih osoba


21

prikaz broja nezaposlenih osoba na području Općine Zagorska Sela i susjednih jedinica lokane samouprave od

2010. godine do 2015. godine dan je u Grafikonu 9.

Grafikon 9 Kretanje broja nezaposlenih osoba na području Općine Zagorska Sela i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2010.-2015. godina


Krajem 2015. godine stopa nezaposlenosti na području Općine Zagorska Sela iznosila je 39,24% te predstavlja

pad u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 43,67%. Stopa nezaposlenosti je odnos koji pokazuje koliko

je osoba koji traže posao mjeren prema ukupnom broju za rad sposobnih osoba bez posla. Kao i broj

nezaposlenih osoba, stopa nezaposlenosti svoj maksimum dosegnula je 2014. godine. Usporedni prikaz kretanja

stope nezaposlenosti na području Općine Zagorska Sela, susjednih jedinica lokalne samouprave dan je na

Grafikonu 10.

0

50

100

150

200

250

300

Zagorska Sela Desinić Hum na Sutli Kumrovec

2010.

2011.

2012.

2013.

2014.

2015.


22

Grafikon 10 Kretanje stope nezaposlenosti na području Općine Zagorska Sela i susjednih JLS; 2010.-2015. godina


Promatrajući dob i spol nezaposlenih osoba koje su tijekom 2015. godine evidentirane na području Općine

Zagorska Sela, uočeno je kako najviše nezaposlenih osoba spada u dobnu skupinu od 50 do 54 godine (13

osoba ili 20,96% nezaposlenih osoba). Da se radi o velikom problemu ilustrira činjenica da navedena dobna

skupina čini 12,38% nezaposlenih u Krapinsko-zagorskoj županiji. Općenito, nezaposlenost starije populacije (od

50 do 59 godina) predstavlja veliki problem u Općini Zagorska Sela, Krapinsko-zagorskoj županiji i Republici

Hrvatskoj. Ovo se može ilustrirati činjenicom da navedena dobna skupina čini 33,87% nezaposlenih na području

Zagorskih Sela, u Krapinsko-zagorskoj županiji 27,53% te u Republici Hrvatskoj 24,09% nezaposlenih osoba. U

usporedbi s 2010. godinom, tijekom 2015. godine na području Općine Zagorska Sela primjetan je pad broja

nezaposlenih u dobnim skupinama od 15 do 19 godine (s 4 na 1), od 20 do 24 godina (s 13 na 5), dok je u

starijim dobnim skupinama u 2015. godini u odnosu na 2010. godinu zabilježeno povećanje broja nezaposlenih

osoba. Navedeno ukazuje na sve veći problem težeg zapošljavanja starijih osoba. Prikaz broja nezaposlenih

osoba na području Općine Zagorska Sela s obzirom na dob i spol tijekom 2015. godine dan je na Grafikonu 11.

0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35% 40% 45% 50%

Zagorska Sela

Desinić

Hum na Sutli

Kumrovec

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

2010.


23

Grafikon 11 Nezaposleni na području Općine Zagorska Sela s obzirom na dob i spol; 2015. godina


Tijekom 2015. godine najviše nezaposlenih osoba s područja Općine Zagorska Sela završilo je osnovnu školu

(25 osobe ili 40,32% nezaposlenih). Po brojnosti ih slijede osobe čija su najviša razina obrazovanja srednje škole

do 3 godine (21 osoba ili 33,87%) i završena srednja škola u trajanju 4 godine (10 osoba ili 16.12%). S druge

strane, ne postoje evidentirane nezaposlene osobe sa završenom gimnazijom i fakultetom, akademijom,

magisterijem ili doktoratom. Obrazovna struktura nezaposlenog stanovništva s područja Općine Zagorska Sela

razlikuje se od one na županijskoj razini jer tamo statistika pokazuje kako je najveći broj nezaposlenih osoba sa

završenim strukovnim i obrtničkim školama u trajanju od 3 godine (35,88%); srednjim školama u trajanju od 4 i

više godina (23,74%) te osnovnom školom (23,30%). U usporedbi s 2014. godinom vidljivo je kako se tijekom

2015. godine na području Zagorskih Sela najviše povećao broj nezaposlenih osoba sa završenom osnovnom

školom (s 25 na 29). Prikaz obrazovne strukture nezaposlenih osoba s područja Općine Zagorska Sela tijekom

2015. godine dan je na Grafikonu 12.

0

2

4

6

8

10

12

14

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

ukupno

muški

ženski

Broj nezaposlenih

Dobna skupina


24

Grafikon 12 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba s područja Općine Zagorska Sela; 2015. godine


Najviše nezaposlenih osoba s područja Zagorska Sela tijekom 2015. godine bilo je bez zaposlenja 1-2 godine (20

osoba ili 32,3% nezaposlenih) i 0-3 mjeseci (12 osoba ili 19,3% nezaposlenih). Za razliku od toga, najmanje

osoba bilo je bez posla 9-12mj i 5-8 godina (po 2 osobe ili 3,22%). Gledajući stanje u Krapinsko-zagorskoj

županiji vidljivo je kako je najviše osoba bez posla do 3 mjeseca (22,42%) dok je najmanje osoba dugotrajno

nezaposleno, tj. bez posla od 5 do 8 godina (4,58%). Prikaz strukture nezaposlenih osoba s obzirom na trajanje

nezaposlenosti dan je na Grafikonu 13.

Grafikon 13 Broj nezaposlenih osoba na području Općine Zagorska Sela s obzirom na trajanje nezaposlenosti; 2015. godina


3

25

21

10

3 Bez škole i nezavršena OŠ

Završena OŠ

SŠ do 3g te KV i VKV radnike

SŠ u trajanju od 4g

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

0

5

10

15

20

25

0 - 3 mj. 3 - 6 mj. 6 - 9 mj. 9 - 12 mj. 1 - 2 g. 2 - 3 g. 3 - 5 g. 5 - 8 g. 8 g. i više

2014.

2015.

Bro

j nez

apos

leni

h os

oba


25

5.2 Zaposlenost

Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na području Općine Zagorska Sela krajem

2015. godine radilo je 96 osoba što predstavlja 0,28% zaposlenih s područja Krapinsko-zagorske županije. Bitno

je napomenuti da se zaposlene osobe (osiguranici mirovinskog osiguranja) bilježe prema mjestu rada, a ne

prema prebivalištu poput nezaposlenih osoba. Prema osnovi osiguranja prevladavaju radnici zaposleni kod

pravnih osoba (55 osoba ili 57,29% osiguranika). Znatno manje radnika je zaposleno kod fizičkih osoba (15

osoba ili 15,62% osiguranika) i obrtnika (14 osoba ili 14,58% osiguranika). Za razliku od navedenih skupina,

najmanje osoba bilo je zaposleno u skupinama zaposlenih u samostalnim profesionalnim djelatnostima (1 osoba

ili 1,04% osiguranika) dok u kategoriji Osiguranici zaposleni kod međunarodnih organizacija u inozemstvu nema

zaposlenih. U razdoblju od 2010. do 2015. godine, broj zaposlenih na području Općine Zagorska Sela

kontinuirano pada. Na županijskoj razini primjetna su malo drugačija kretanja budući da je broj zaposlenih osoba

padao sve do 2012. godine nakon čega dolazi do oporavka i porasta broja zaposlenih osoba.

Gledajući strukturu zaposlenih osoba po osnovi osiguranja, vidljivo je kontinuirano variranje broja zaposlenih

unutar skupina. Prikaz kretanja i strukture zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja u vremenskom

razdoblju od 2010. do 2015. godine dan je na Grafikonu 14.

Grafikon 14 Kretanje i struktura zaposlenih osoba s obzirom na osnovu osiguranja; 2010.-2015. godina

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

0% 20% 40% 60% 80% 100%

2010

2011

2012

2013

2014

2015

Radnici kod pravnih osoba

Obrtnici

Poljoprivrednici

Samostalne profesionalne djelatnosti

Radnici kod fizičkih osoba

Osiguranici-produženo osiguranje


26

U usporedbi sa susjednim jedinicama lokalne samouprave, vidljivo je kako je situacija na tržištu rada lošija nego u

susjednim jedinicama. Naime, na području Zagorskih Sela došlo do kontinuiranog pada broja zaposlenih osoba

od 2011. godine. Kontinuirani porast broja zaposlenih zabilježen je u Općini Hum na Sutli. Usporedni prikaz

kretanja broja zaposlenih na području Općine Zagorska Sela i susjednih jedinica lokalne samouprave dan je na

Grafikonu 15.

Grafikon 15 Kretanje broja zaposlenih na području Općine Zagorska Sela i susjednih jedinica lokalne samouprave; 2011.-2015. godina


5.3 Korisnici mirovina

Na temelju podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem 2015. godine na području Krapinsko-

zagorske županije evidentirano je 32.877 korisnika mirovina. Odnos broja korisnika mirovina i osiguranika

(zaposlenih osoba) iznosio je 1:1,06 što znači da na jednog umirovljenika dolazi više od jedan osiguranik

(zaposlena osoba). Na području Općine Zagorska Sela vrijednost ovog pokazatelja iznosi 1:1,96 što je više od

vrijednosti ovoga pokazatelja na županijskoj (1:1,06) i nacionalnoj razini (1:1,14).

Krajem 2015. godine na području Općine Zagorska Sela evidentirano je 189 korisnika mirovina što predstavlja

0,57% korisnika mirovina u Krapinsko-zagorskoj županiji. Korisnici mirovina imaju udio od 18,97% u ukupnom

stanovništvu Općine Zagorska Sela što je manje u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju (24,96%). Prosječna

0 500 1000 1500 2000 2500

Zagorska Sela

Desinić

Hum na Sutli

Kumrovec

2015.

2014.

2013.

2012.

2011.

Broj zaposlenih


27

dužina radnog staža na području Općine Zagorska Sela iznosila je 24 godina, 06 mjeseci i 12 dana što je više od

5 godina kraće od onoga u Krapinsko-zagorskoj županiji (29 godina, 01 mjeseci i 09 dana). Gledajući iznose koji

su se tijekom 2015. godine isplaćivali korisnicima mirovina na području Općine Zagorska Sela uočeno je da su

najveće mirovine isplaćene osobama u starosnoj i prijevremenoj starosnoj mirovini (1765,98 kuna). Općenito,

iznosi svih vrsta mirovina (starosna i prijevremena starosna, obiteljska i invalidska mirovina) su manji od onih

županijskih. Prosječna mirovina (zbroj starosne i prijevremene starosne, obiteljske i invalidske mirovine) koja se

isplaćivala na području Općine Zagorska Sela iznosila je 1.626,71 kuna i niža je od prosječne mirovine u

Krapinsko-zagorskoj županiji (2.054,30 kuna). Niže mirovine na području Zagorska Sela mogu se povezati s

kraćim radnim stažem i lošijom obrazovnom strukturom lokalnog stanovništva. Detaljan prikaz broja korisnika

mirovina, prosječnog radnog staža i prosječnog iznosa mirovine na području Općine Zagorska Sela dan je u

Tablici 3.

Tablica 3 Korisnici mirovina, prosječni radni staž i prosječni iznos mirovina (kn) na području Općine Zagorska Sela; 2010.-2015. godina

Godina Broj korisnika mirovina Prosječni staž (godine, mjeseci, dani)

Prosječni iznos mirovine u kunama

Ukupno M Ž Ukupno M Ž Ukupno M Ž

2010. 188 87 101 23 10 29

26 02 03

22 00 03

1570,38 1817,68 1357,36

2011. 187 85 102 24 00 05

26 00 19

22 04 02

1550,00 1608,57 1334,53

2012. 191 86 105 24 03 09

26 01 23

22 09 06

1583,10 1830,81 1380,22

2013. 198 86 112 24 04 14

26 00 22

23 01 02

1619,42 1846,93 1444,72

2014. 194 84 110 24 05 12

26 01 08

23 02 09

1627,55 1837,25 1467,42

2015. 189 81 108 24 06 12

26 03 22

23 02 16

1626,71 1867,03 1446,47



28

6. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

6.1 Obrazovanje

Na području Općine Zagorska Sela ne postoji dječji vrtić pa se rani i predškolski odgoj i naobrazba na

području Općine Zagorska Sela odvija u sklopu dječjih vrtića u Kumrovcu i Desiniću.

Iako djeca pohađaju vrtić u susjednim Općinama Kumrovec i Desinić, Općina Zagorska Sela iz

proračuna izdvaja sredstva za predškolsko obrazovanje. Izdaci koje Općina Zagorska Sela izdvaja iz

proračuna prikazani su u Tablici 4.

Tablica 4 Izdaci namijenjeni predškolskom odgoju; 2010.-2015. godina

Izdaci za predškolsko

obrazovanje

Izdaci iz proračuna

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Sufinanciranje predškole i

prijevoza polaznika

predškole

41.312,84 37.338,88 39.948,56 46.368,64 21.950,96 18.184,24

Subvencioniranje dječjih

vrtića

110.799,18 124.625,79 183.782,00 213.982,00 262.285,48 185.266,11

Izvor: Proračun Općine Zagorska Sela; Obrada Zagorska razvojna agencija

Početke školstva u Zagorskim Selima bilježimo od 1829. godine. Na žalost, 1974. godine, osnovna škola u

Zagorskim Selima prestala je djelovati zbog potresa u kojem je zgrada škole bila oštećena, djeca od tada, do

danas, pohađaju osnovnu školu u Kumrovcu, koja je izgrađena 1956. godine kao najmodernija u ono vrijeme, a

danas je prekapacitirana i potrebna joj je obnova.

Prijevoz je sufinanciran za putovanja 64 učenika koji putuju u Osnovnu školu u Kumrovec. S obzirom da je

udaljenost veća od 5 kilometara, prijevoz je sufinanciran iz državnog proračuna. Osnovna škola u Kumrovcu ima

15 učionica, sportsku dvoranu, knjižnicu i djeluje u jednoj smjeni.

Izdvajanja Općine Zagorska Sela iz proračuna za potrebe osnovnoškolskog obrazovanja prikazana su u Tablici 5.


29

Tablica 5 Izdaci namijenjeni osnovnoškolskom obrazovanju; 2010.-2015. godina

Izdaci za

osnovnoškolsko

obrazovanje


2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Školska kuhinja,

nagrade,

potpore

9.187,00 20.849,50 15.415,00 13.451,41 29.700,99 7.866,01


Budući da u Općini Zagorska Sela ne postoji niti jedna srednja škola, učenici nakon završetka osnovne škole

moraju svakodnevno putovati u druge sredine kako bi mogli nastaviti svoje obrazovanje. Najveći dio učenika

nastavlja vlastito obrazovanje upisom neke od srednjih škola koje se nalaze u Zaboku, Bedekovčini, Oroslavju,

Pregradi i Zagrebu. Učenici koji su školovanje nastavili u Pregradi i Zagrebu smješteni su u učeničke domove,

dok ostali svakodnevno putuju. Jedan dio učenika upisuje srednje škole u susjednoj Sloveniji zbog kvalitetnijeg

željezničkog i ostalog javnog prijevoza i većih stipendija. U Tablici 6 prikazani su izdaci koje iz svog proračuna

izdvaja Općina Zagorska Sela za potrebe srednjoškolskog obrazovanja.

Tablica 6 Izdaci koje Općina Zagorska Sela izdvaja iz proračuna za srednjoškolsko obrazovanje; 2010. -

2015. godina

Stavka Izdaci iz proračuna

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Prijevoz učenika -

sufinanciranje

25.027,50 30.030,01 26.914,52 26.653,26 25.008,00 27.912,00

Pomoći učenicima 12.500,00 2.000,00 6.000,00 6.000,00 9.000,00 12.000,00

Stipendije

studentima

54.000,00 54.000,00 54.000,00 25.200,00 18.000,00 18.900,00


Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, u sustav srednjoškolskog obrazovanja bilo je

uključeno 30 učenika. Najviše učenika, 19 učenika, školovalo se u tehničkim srednjim školama dok ih po brojnosti

slijede učenici u gimnaziji (7 učenika) te industrijskim i obrtničkim srednjim školama (4 učenika). Umjetničke škole

ne pohađa nijedan učenik. U odnosu na 2001. godinu promijenio se odabir srednjoškolskog obrazovanja. I dalje

se na prvom mjestu nalaze učenici koji su upisali tehničke škole, ali su na drugom mjestu bili učenici koji su


30

upisivali industrijske i obrtničke škole, a slijede ih učenici koji su upisali gimnaziju. Popis 2001. godine ukazuje da

nijedan učenik nije upisao umjetničku školu. Grafički prikaz učenika s područja Općine Zagorska Sela prema vrsti

upisane srednje škole dan je na Grafikonu 16.

Grafikon 15 Broj učenika prema vrsti upisane srednje škole

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2011. godini na području Općine Zagorska Sela bila su 31

studenta. Ovo predstavlja povećanje od 66,6% u odnosu na 2001. godinu kada je na području Općine Zagorska

Sela evidentirano 20 studenata. Povećanje broja osoba uključenih u sustav visokog obrazovanja može se

pripisati nastojanjima da se na državnoj razini poveća broj visokoobrazovanih osoba. Pozitivni učinci ovoga

trenda trebali bi se uočiti tek u budućnosti, ponajprije kroz veći dohodak stanovništva koje bi zahvaljujući boljem

obrazovanju trebalo lakše doći do bolje plaćenih poslova. Prema metodologiji Državnog zavoda za statistiku,

visoko obrazovanje odvija se u okviru stručnog i sveučilišnog studija. Od 31 studenta s područja Općine Zagorska

Sela 16 ih je pohađalo stručni studij, a 15 studenta je pohađalo sveučilišni studij. U sklopu kategorije stručni studij

najviše studenata pohađalo je i stručni studij (14 studenata), a u sklopu kategorije sveučilišni studij najviše

studenata je pohađalo diplomski studij (9 studenata). Detaljan prikaz studenata s područja Općine Zagorska Sela

tijekom 2011. godine dan je u Tablici 7.

0

5

10

15

20

25

30

35

Industrijske i obrtničke škole Tehničke i srodne škole Gimnazija

2001.

2011.

Bro

j uče

nika

Vrsta srednje škole


31

Tablica 7 Studenti sa područja Općine Zagorska Sela; 2011. godina

STRUČNI STUDIJ SVEUČILIŠNI STUDIJ

Stručni Specijalistički Ukupno Preddiplomski Diplomski Poslijediplomski specijalistički, magistarski

Doktorski Ukupno

14 2 16 5 9 0 1 15

Izvor: Državni zavod za statistiku; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.

6.2 Zdravstvo

Na području Općine Zagorska Sela postoji područna ambulanta u kojoj djeluje specijalistička ordinacija obiteljske

medicine u sklopu koje djeluje patronaža. Objekt nema pristup (prilaz) za invalide, a nalazi se na prvom katu. Na

području Općine ne postoji ljekarna. U slučaju potrebe za specijalističkom skrbi stanovnici odlaze u zdravstvene

ustanove u Zabok, Krapinske Toplice i Zagreb.

6.3 Kultura

Kulturne manifestacije prvenstveno su regionalnog karaktera i vezane su uz očuvanje tradicije i dobrih odnosa sa

susjednom Općinom Podčetrtek. Organizator najznačajnijih kulturnih manifestacija je Općina Zagorska Sela.

Kulturno umjetničko društvo „ĐURO ORLIĆ” Zagorska Sela djeluje od 2004. godine i danas broji preko 60

članova amatera koji djeluju kroz folklornu sekciju, tamburašku sekciju, mješoviti pjevački zbor i dramsku sekciju.

Trenutno je najaktivnija folklorna sekcija koja djeluje kroz dvije dobne skupine.

Djelatnost KUD-a financira se najvećim dijelom iz proračuna Općine Zagorska Sela i iz donacija čime se pokrivaju

troškovi glazbenih instrumenata, narodnih nošnji i sl. Društvo se uključuje u sva događanja na području Općine, a

sudjeluje i na priredbama i promocijama diljem cijele zemlje i u susjednoj Sloveniji. Izdvajanja iz proračuna za

potrebe kulture prikazana su u Tablici 8, a popis najvažnijih kulturnih manifestacija na području Općine prikazan

je u Tablici 9.

Tablica 8 Izdvajanja iz općinskog proračuna za potrebe kulture 2010. - 2015. godina

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

35.000,00 22.000,00 39.676,00 40.676,00 26.676,00 27.676,00



32

Tablica 9 Najvažnije kulturne manifestacije na području Općine

Naziv

manifestacije

Organizator Cilj manifestacije Vrijeme kada

se održava

Značaj

(lokalni/regionalni/državni)

Festival „A Sutla si

teče“

Općina Zagorska

Sela

Razvoj

međudržavne

kulturne suradnje

pograničnog

područja

Lipanj Regionalni na pograničnom

HR/SLO području

Županijska

proslava Martinja u

Bojačnom

Općina Zagorska

Sela

Očuvanje

tradicionalnih

običaja

Studeni Regionalni

Susret na mostu u

Plaviću

Općina Zagorska

Sela i Općina

Podčetrtek (SLO)

Očuvanje i razvoj

dobrosusjedskih

odnosa i kulturnih

vrednota

Rujan Državni

Izvor: Općina Zagorska Sela; obrada Zagorska razvojna agencija

6.4 Sport

Na području Općine Zagorska Sela postoje dvije udruge čiji je cilj promicanje različitih sportova – Športsko

društvo Zagorska Sela i Športsko društvo Mladost 99 Miljana.

ŠD Zagorska Sela osnovano je 2000. godine. Danas ima oko 40 članova, koristi se asfaltiranim igralištem za mali

nogomet i igralištem s umjetnom travom za mali nogomet. U sklopu športskog društva djeluje i škola malog

nogometa za djecu. Osnovni sport kojim se članovi bave je nogomet, a u sklopu sportskog kompleksa je i igralište

za djecu. ŠD Zagorska Sela organizira malonogometne turnire te ima svoju ekipu u seniorskoj i veteranskoj

konkurenciji. Udruga se prvenstveno financira od članarina i sredstava Općine Zagorska Sela.

ŠD Mladost 99 Miljana osnovano je 17.4.1999. godine pod imenom ŠD Općine Zagorska Sela te je na

izvanrednoj skupštini preimenovano u Mladost 99. Ima oko 40 članova, a koristi se asfaltiranim igralištem za mali

nogomet, asfaltiranim igralištem za košarku i igralištem za odbojku na pijesku. U sklopu udruge postoje sekcije za

nogomet, košarku i odbojku na pijesku. Udruga se prvenstveno financira članarinama i sredstvima iz općinskog

proračuna.


33

Tablica 10 Izdvajanja iz općinskog proračuna za potrebe sporta 2010. - 2015. godina

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

221.157,77 49.000,92 33.000,00 30.478,62 14.178,72 11.940,06


6.5 Organizacije civilnog društva

U Općini Zagorska Sela djeluju civilne udruge iz različitih područja. Uz gore navedene udruge koje promiču

kulturu i sport, postoje i druge društvene skupine od kojih valja izdvojiti lovačku udrugu „Srnjak“, Udrugu

umirovljenika Zagorska Sela, DVD „SLOGA“ Plavić, DVD Poljana Sutlanska, Udruga vinogradara „Sv. Martin“

Zagorska Sela, i Kuburaška udruga „Sv. Martin“ Poljana Sutlanska. Popis najvažnijih civilnih udruga na području

Općine Zagorska Sela s kratkim opisom nalaze se u Tablici 11.

Tablica 11 Popis najvažnijih civilnih udruga na području Općine

Naziv

organizacije

Područje

djelovanja

Opis

LU „Srnjak“ Lovstvo Društvo je osnovano 1945. g. a danas ima 61 aktivnog člana koji

provode vrijeme u lovištima, brinu o staništima životinja, zaštiti i

uzgoju divljači, očuvanju prirode.

1968. godine pokrenuta je inicijativa za izgradnju Lovačkog doma u

Zagorskim Selima, koji je u potpunosti dovršen 1975. g. U sklopu

Lovačkog doma, izgrađena je streljana za gađanje glinenih golubova.

Udruga

umirovljenika

Zagorska Sela

Umirovljenička

pitanja

Udruga je osnovana 2009. g. a djelatnost joj je pružanje svih vidova

pomoći članstvu, u okviru mogućnosti kod ostvarivanja prava iz

mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, zauzimanje stavova i davanje

prijedloga nadležnim institucijama za njihovo rješavanje, djelovanje

na razvijanju kulturno-zabavnih djelatnosti kod članova i to

organiziranjem odmora, cjelodnevnog boravka, oporavka, liječenja,

izleta, a po potrebi i ostale aktivnosti u okviru svojih materijalnih

mogućnosti, organiziranje susreta umirovljenika, ostvarivanje

suradnje s drugim udrugama umirovljenika, pronalaženje načina za


34

pribavljanje financijskih sredstava Udruge, po potrebi osnivanje

"Blagajne uzajamne pomoći". Udruga je dobila priznanje Općine

Zagorska Sela i član je Matice umirovljenika.

DVD „SLOGA“

Plavić

Dobrovoljno

vatrogastvo

Godina osnutka je 1951. Udruga prati stanje u dobrovoljnom

vatrogastvu i aktivno djeluje na povećanju broja članova udruge,

posebice mladeži. Poduzima i provodi mjere i akcije na unapređenju

rada Društva i djelatnosti zaštite od požara na području djelovanja.

Sudjeluje u akcijama gašenja požara i spašavanja ljudi i imovine

ugrožene požarom.

DVD Poljana

Sutlanska

Dobrovoljno

vatrogastvo

DVD Poljana Sutlanska osnovana je 1935. godine sa svrhom zaštite

od požara Sutlanske Poljane i okolnih sela. Društvo danas broji

pedeset članova. DVD danas posjeduje veliki vatrogasni dom,

autocisternu, lako navalno kombi vozilo i tri prijenosne vatrogasne

pumpe. Društvo je potpisalo povelju o bratimljenju s DVD-om Ližnjan

iz Istre te su podijeljena brojna vatrogasna priznanja.

Udruga

vinogradara „Sv.

Martin“ Zagorska

Sela

Vinogradarstvo,

podrumarstvo i

vinarstvo

Udruga osnovana 2002. g.

Kuburaška

udruga „Sv.

Martin“ Poljana

Sutlanska

Očuvanje tradicije

pucanja iz kubura

Godina osnivanja Udruge je 2008. Djelatnost se odnosi na

njegovanje i održavanje starih tradicija i običaja, organiziranje

kuburaških manifestacija, poticanje članova udruge i ostalih građana

na aktivnosti u društvenom životu, unapređenje i afirmacija

kuburaštva kao djelatnosti u svrhu promicanja turizma, izvedbene

umjetnosti, ostale djelatnosti izvedbene umjetnosti-kuburaške

manifestacije, kulturna baština te zaštita i očuvanje nematerijalnih

kulturnih dobara.

Izvor: Općina Zagorska Sela; obrada Zagorska razvojna agencija


35

6.6 Marginalizirane skupine i socijalna politika

S ciljem poboljšanja položaja socijalno ugroženih skupina, lokalne udruge i Općina Zagorska Sela provode

brojne mjere socijalne politike. Kako bi se spriječio daljnji negativni prirodni prirast, Općina Zagorska Sela izdvaja

novčani iznos za mjere socijalne politike. Novčana sredstva izdvajaju se za Pomoć u kući starijim osobama,

ogrjev, darove za djecu, sufinanciranje školske kuhinje, pomoć socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima.

Detaljan prikaz izdataka za mjere socijalne politike u vremenskom razdoblju od 2010. – 2015. godine dan je u

Tablici 12.

Tablica 12 Izdaci iz općinskog proračuna namijenjeni za provođenje mjera socijalne politike; 2010. - 2015.

godina

Mjera

socijalne

politike


2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Program

Pomoći u kući

starijim

osobama

500.044,26 510.592,44 513.600,48 490.076,90 167.000,00 -

Ogrjev 6.650,00 9.500,00 9.500,00 10.450,00 7.600,00 5.700,00

Darovi za

djecu

600,00 600,00 600,00 600,00 - -

Sufinanciranje

školske

kuhinje

5.985,00 6.050,00 5.335,00 4.675,00 6.005,00 5.075,00

Pomoć

socijalno

ugroženim

obiteljima i

pojedincima

143.306,00 160.417,62 201.236,91 282.726,39 93.070,50 103.962,00



36

7. KOMUNALNA I PROMETNA INFRASTRUKTURA

7.1 Prometna infrastruktura

Općinsko središte Zagorska Sela smješteno je u zapadnom dijelu županije uz slovensku granicu i prometno je

izolirano u odnosu na Zagreb. Postojeće prometnice nisu odgovarajućeg profila i kvalitete te zahtijevaju

rekonstrukciju. Mreža ne zadovoljava potrebe današnjih stanovnika, a središnji dio je slabo međusobno povezan

jer gotovo ne postoji cestovna komunikacija istok – zapad unutar same Općine. Pregled cestovne mreže na

području Općine dan je u Tablici 13.

Tablica 13 Cestovna mreža na području Općine Zagorska Sela

DRŽAVNE CESTE

Broj ceste Naziv ceste KZŽ

km

Grad/Općina

km

D229 D206-M.Tabor-Luka Poljanska-Miljana-

Kumrovec(D205)

26,75 14,068

UKUPNO 14,068

ŽUPANIJSKE CESTE


km

Grad/Općina

km

Ž2151 Ž2152-Desinić-Sopot-Pregrada(D206) 14,45 1,817

UKUPNO 1,817

LOKALNE CESTE


km

Grad/Općina

km

L22004 Luka Poljanska(D229) - Poljana Sutlanska(D229) 2,60 2,611

L22025 Kuzminec Miljanski-Pušća-Zagorska Sela(Ž2152) 2,72 2,722

L22026 Gr. R. Slov.-Plavić(Ž2152) 0,88 0,883

UKUPNO 6,216

Izvor: Zavod za prostorno uređenje; Obrada Zagorska razvojna agencija d.o.o.

Nabrojanu mrežu razvrstanih cesta nadopunjuju nerazvrstane ceste koje povezuju pojedine zaseoke i izdvojena

područja. Ukupna duljina svih cesta na području Općine iznosi 93 km. Najvažniji problem je izuzetno loše stanje

dionice D229 koja zahtjeva hitnu rekonstrukciju (dionica od Zagorskih Sela do Razvora u dužini od 3,8km i

dionica Harina Zlaka – Luka Poljanska – Bratkovec – Poljana Sutlanska u dužini od 5,2km). Na dodatni problem

ukazuje činjenica da ulična rasvjeta i nogostup postoje samo u naselju Plavić i Miljana te u dijelu naselja


37

Zagorska Sela, kao i dijelovima naselja Poljana Sutlanska i Luka Poljanska. Također je potrebno u svrhu

korištenja i zaštite biciklista pristupiti rješenju i izgradnji biciklističkih staza. Trenutno su rute obilježene, ali su vrlo

nesigurne jer ne postoji odvojeni prostor za promet ostalih prometala već kao mješovit, ali nedovoljne širine za

dvosmjerni promet.

Kartografski prikaz prometnica prikazan je na Slici 2, a izdaci koje Općina izdvaja iz proračuna za razvoj

prometne infrastrukture dan je u Tablici 14.

Slika 2 Karta prometnica na području Općine Zagorska Sela

Izvor: Zavod za prostorno uređenje; Obrada Zagorska razvojna agencija d.o.o.


38

Tablica 14 Izdaci iz proračuna izdvojeni za razvoj prometne infrastrukture; 2010. - 2015. godina

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

350.495,60 150.332,42 41.638,35 66.769,76 116.711,46 39.160,75


Općina Zagorska Sela je, zajedno sa Krapinsko – zagorskom županijom, krenula u projekt Master plan javne

rasvjete s ciljem pokrivenosti svih naselja sa javnom rasvjetom. Potrebno je pristupiti i daljnjoj izgradnji

nogostupa, kako bi se prvenstveno povećala sigurnost djece i svih ostalih sudionika u prometu.

7.2 Telekomunikacije

Osnovni cilj, od značaja za Krapinsko – zagorsku županiju, a time i za samu Općinu Zagorska Sela, je kvalitetno

pokrivanje i uspostava telekomunikacijskog sustava u svim dijelovima Općine i Županije.

Područje Općine pokrivaju dva komutacijska čvora i to RSS Miljana i RSS Zagorska Sela. U Općini ne postoji ni

jedan zaselak koji nije priključen na javnu mrežu bilo podzemnim ili zračnim TK kabelima, a zalihnost u TK mreži

je dostatna za svako novo priključenje. Telefonska mreža građena je početkom 1990 – ih, a priključeno je oko

350 kućanstava. Internetski priključak postoji u oko 150 kućanstva, pokrivena su sva naselja. Hot spotova nema.

Uz glavne prometnice, zajedno s pristupnim simetričnim TK kabelima, položeni su optički kabeli koji mogu

prenositi velike količine informacija broj kanala koji se trenutno prenose ovisi o prijenosnim sustavima koji se

mogu zamijeniti, pa nije bitan. TK mrežu zbog potrebe ovladavanja velikih brzina korištenja i prijenosa potrebno je

rekonstruirati. Na području Općine postoji i izražen problem sa TV signalom jer postoje područja na kojima signal

HRT uopće nije dostupan.

Javne telekomunikacije u pokretnoj mreži odvijaju se na području Općine samo preko jedne bazne postaje

instalirane u centru Općine Zagorska Sela, spojene na javnu TK mrežu 2 Mbit/s prijenosnim sustavom.

Telegrafska mreža unutar HT-a tijekom razdoblja naglog razvoja telekomunikacijske mreže ostala je u upotrebi

samo u nekim specijalnim službama i HP, a zamijenjena je telekomunikacijskom mrežom širokopojasnog

prijenosa.


39

7.3 Opskrba energijom, vodoopskrba i odvodnja

Na području Općine nema visokonaponske mreže. Postoji samo srednjenaponska i niskonaponska mreža. Sva

naselja opskrbljena su električnom energijom, a niskonaponska mreža u nekim dijelovima zahtjeva rekonstrukciju

dok je srednjenaponska mreža je većim dijelom obnovljena. Broj priključaka na mrežu broji ukupno 450 privatnih i

poslovnih prostora.

Cijelo područje Krapinsko-zagorske županije prirodnim plinom opskrbljuje “INA – industrija nafte” d.d. Zagreb.

Područjem Općine prolazi plinovod. Distributer je poduzeće Zelenjak d.o.o.

Distribuciju vode iz vodocrpilišta “Šibice” kod Zaprešića provodi “Zagorski vodovod” - Zabok d.o.o., a voda je

namijenjena Općinama Kumrovec, Zagorska Sela, Tuhelj i Desinić, dok grad Pregradu opskrbljuje

“Niskogradanja”, a Hum na Sutli “OKP “Rogaška Slatina”. Osim navedenog, opskrba vodom provodi se iz niza

manjih i većih lokalnih vodovoda.

Sadašnje stanje vodoopskrbe ne zadovoljava potrebe stanovništva ni pokrivenošću prostora ni kvalitetom.

Postojeći sustav pokriva naselja Zagorska Sela sa odvojkom prema Brezakovcu i G.Škrniku, Plavić, Miljana,

Poljana Sutlanska. Kako je vodoopskrba jedan od većih problema Općine, na području Zagorskih Sela na lokaciji

Harina Zlaka izbušene su dvije bušotine pojedinačnog kapaciteta Q = 40,0 l/s (lokacija uz cestu za naselje Harina

Zlaka – HrZ-1P) i Q = 10,0 l/s (lokacija kod napuštenog kamenoloma – HrZ-2P). Iz bušotine HrZ-1 crpi se voda,

dok je druga bušotina u fazi izdavanja dozvola za crpilište.

Prema podacima iz Prostornog plana Krapinsko-zagorske županije, odvodnja otpadnih i oborinskih voda iz

naselja i gospodarskih zona nije riješena na zadovoljavajući način u cijeloj Županiji. Ovom problemu nije se do

sada pridavala odgovarajuća briga te su se odvodni sustavi gradili parcijalno i neorganizirano, prema

shvaćanjima nužnosti. Na području Županije izgrađeno je manje od 5% potrebnog suvremenog sustava

odvodnje. Većina naselja rješava prihvat otpadnih voda individualno putem septičkih jama. Septičke jame često

nisu odgovarajuće vodonepropusnosti i kapaciteta pa se prazne u podzemlje ili se prelijevaju u otvorene jarke i

vodotoke. Na području Županije izgrađeno je oko 32 km kolektorskih kanala i to uglavnom u većim naseljima

urbanog karaktera, ali ona nije definirana odgovarajućom dokumentacijom pa je upitna njena kompatibilnost s

budućim regionalnim sustavom odvodnje. Na području Krapinsko-zagorske županije na mjesne kanalske mreže

priključeno je oko13% domaćinstva. Sustav kanalizacijske mreže pod stručnim nadzorom ne postoji. Septičke

jame nisu adekvatno i često se bez čišćenja ispuštaju direktno u okoliš. Postojeći lokalni sustavi nisu pod

nadzorom i ne održavaju se kako treba. U Općini Zagorska Sela nema kućanstava s priključkom na kanalizaciju

budući da nije izgrađena kanalizacijska mreža, nego samo oborinska odvodnja uz državnu cestu, a fekalna

kanalizacija je riješena putem sabirnih jama. Prilikom planiranja izgradnje budućih sustava odvodnje potrebno je

uvažiti kategorije potencijalnih recipijenata. Za Općinu Zagorska Sela najvažnija je rijeka Sutla. Naime, prema

novoj kategorizaciji voda objavljenoj u Državnom planu za zaštitu voda rijeka Sutla od izvora do Klanjca ima I

kategoriju, a od Klanjca pa do ušća u Savu II kategoriju.


40

7.4 Gospodarenje otpadom

U Općini Zagorska Sela u svim naseljima je organiziran odvoz komunalnog otpada. Organizirano je selektivno

odvajanje otpada. Za odvoz i skupljanje otpada zaduženo je poduzeće Zelenjak d.o.o. za obavljanje komunalnih

usluga.

U Općini Zagorska Sela u 2015. godini uslugom sakupljanja i odvoza bilo je obuhvaćeno ukupno 438 korisnika od

čega:

- 273 korisnika kućanstva

- 145 korisnika vikendica

- 20 korisnika za pravne osobe

Na području Općine postoje dva zelena otoka i na svakom zelenom otoku nalaze se po 3 spremnika – za staklo,

papir i plastiku. Općina nema reciklažno dvorište.

Sustav prikupljanja komunalnog otpada iz kućanstva na području Općine dijeli se na:

- Sustav prikupljanja komunalnog otpada iz kućanstava

- Sustav prikupljanja otpada namijenjenog recikliranju

- Sustav prikupljanja glomaznog otpada

Odvoz komunalnog otpada iz domaćinstva i gospodarskih objekata obavlja se 3 puta mjesečno, dok se plastika i

papir odvoze jednom mjesečno. Za takav način odvoza otpada dostavljene su vreće za odlaganje i letak sa

uputama i kalendar odvoza. Dva puta godišnje organiziran je odvoz krupnog otpada na području Općine što se

ne naplaćuje kao posebna usluga. Taj otpad odlaže se na odlagalištu „Medvedov jarek“, koji trenutno zadovoljava

potrebe. Na području Općine sanirana su 2 ilegalna odlagališta otpada, od tri koliko ih postoji.

U Općini Zagorska Sela sakupljene su sljedeće količine miješanog komunalnog, biorazgradivog, odvojeno

prikupljenog i neopasnog otpada.

a) Miješani komunalni otpad: 194,34 tone

b) Miješani građevinski otpad: 108,00 tona

c) Staklena ambalaža: 0,88 tona

d) Papir i karton: 5,28 tona

e) Plastika: 7,58 tona

f) Ostala stara el. i elektronička oprema: 2,87 tona

g) Istrošene gume: 0,12 tona

h) Glomazni otpad: 0,13 tona

i) Željezo i čelik: 0,17 tona


41

8. LOKALNO GOSPODARSTVO

8.1 Poduzetništvo i obrti

Obrtnici na području Općine Zagorska Sela djeluju u okviru Međuopćinskog udruženja Klanjec. Prema podacima

Udruženja u Općini Zagorska Sela u 2015. godini djelovalo je 19 obrtnika. Najveći broj obrtnika bavi se uslužnim

djelatnostima (9 obrtnika ili 47%), slijedi proizvodnja (5 obrtnika ili 26%) i prijevoz (2 obrtnika ili 10 %). Stanje u

Zagorskim Selima slično je situaciji u Krapinsko–zagorskoj županiji u kojoj se većina obrtnika također bavi

uslužnim djelatnostima, a slijedi proizvodnja i trgovina. Danas se Općina Zagorska Sela, kao i cijela Krapinsko–

zagorska županija, susreće s problemom propadanja obrtništva jer je od 2012. godine zabilježeno kontinuirano

smanjenje broja registriranih obrtnika. Detaljan prikaz kretanja broja obrtnika u Općini Zagorska Sela prikazan je

u Grafikonu 16, a broj obrtnika prema pojedinim sektorima u 2015. godini prikazan je u Tablici 15.

Grafikon 16 Kretanje broja obrtnika u Općini Zagorska Sela; 2011. - 2015. godina

Izvor: Međuopćinsko udruženje obrtnika Klanjec; obrada Zagorska razvojna agencija

Tablica 15 Broj obrta po pojedinim sektorima u Općini Zagorska Sela; 2015. godina

Proizvodnja Usluga Prijevoz Trgovina Ugostiteljstvo Tradicijski

obrti Graditeljstvo Frizeri

Proizvodnja

tekstila Ukupno

5 9 2 1 - - - 1 1 19

Izvor: Međuopćinsko udruženje obrtnika Klanjec; obrada Zagorska razvojna agencija

17

18

19

20

21

22

23

2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Bro

j obr

tnik

a


42

Prema podacima Hrvatske obrtničke komore, u prosincu 2015. godine na području za koje je nadležno MUO

Klanjec evidentirano je 179 obrtnika. Među njima, najbrojniji su obrtnici koji su se bavili proizvodnim

djelatnostima (44 obrta ili 25%), uslužnim obrtom (34 obrta ili 19%), graditeljstvom (31 obrt ili 17%) i prijevozom

(25 obrta ili 14%). Prema podacima ranije iznesenim, možemo zaključiti kako stanje u Općini Zagorska Sela

samo donekle odgovara stanju u MUO Klanjec. Od 2011. godine kontinuirano se smanjivao broj obrtnika u MUO

Klanjec. Do najvećeg smanjenja je došlo tijekom 2014. godine budući da se u odnosu na prethodnu godinu broj

obrtnika smanjio sa 203 na 182 ili za 10.4%. Teška gospodarska situacija dovela je do propadanja velikog broja

obrta pa je tako u 2015. godini broj obrta bio manji za 19,4% u odnosu na 2011. godinu.

Prema podacima Financijske agencije iz 2015. godine na području Općine Zagorska Sela evidentirano je 18

poduzetnika što predstavlja povećanje u odnosu na godinu 2014. kada je evidentirano 15 poduzetnika.

Poduzetnici su u 2015. godini zapošljavali 57 osoba te su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 24.929.000,00kn.

U odnosu na 2014. godinu kada je ukupan prihod iznosio 27.364.000,00, ukupni prihod u 2015. godini smanjio se

za 2.435.000,00kn ili 8.9%.

Ukoliko se rangiraju sve jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj s obzirom na određene pokazatelje (broj

poduzetnika, broj zaposlenih, ukupan prihod, dobit razdoblja, gubitak razdoblja, neto dobit), evidentirano je kako

je Općina Zagorska Sela 2015. godine prema broju poduzetnika zauzela 389. mjesto u RH, prema broju

zaposlenih 458. mjesto u RH, prema ukupnim prihodima 448. mjesto u RH, prema dobiti razdoblja 320. mjesto u

RH, prema gubitku razdoblja 357. mjesto u RH, a prema neto dobiti 243. mjesto u RH. Gledajući vrijednosti

navedenih pokazatelja, vidljivo je kako je Općina Zagorska Sela prema broju poduzetnika zauzela 27. mjesto u

KZŽ, prema broju zaposlenih 30. mjesto u KZŽ, prema ukupnim prihodima 30. mjesto u KZŽ, prema dobiti

razdoblja 22. mjesto u KZŽ, prema gubitku razdoblja 11. mjesto u KZŽ, a prema neto dobiti 14. mjesto u KZŽ.

Općina Zagorska Sela rangirana je prema broju Općina u RH i KZŽ (1 do 556 u RH, te od 1 do 32 u KZŽ).

Detaljan prikaz poslovnih rezultata poduzetnika s područja Općine Zagorska Sela u vremenskom razdoblju od

2012. do 2015. godine dan je u Tablici 16.


43

Tablica 16 Poslovni rezultati poduzetnika s područja Općine Zagorska Sela; 2012.-2015. godina

(u tisućama kuna)

Pokazatelji 2012. Općina Zagorska Sela

KZŽ Rang u KZŽ Rang u RH

Broj poduzetnika 16 1 595 25 395

Broj zaposlenih 54 16 446 29 453

Ukupni prihodi 16.042 9 704 509 21 307

Dobit razdoblja 1.287 456 579 26 374

Gubitak razdoblja 1.221 473 972 12 347

Neto dobit 66 -17 392 12 281



Broj poduzetnika 16 1.670 25 406

Broj zaposlenih 43 16.571 31 477

Ukupni prihodi 27.310 9.968.549 28 429

Dobit razdoblja 640 466.378 28 446

Gubitak razdoblja 268 207.304 7 455

Neto dobit 372 259.074 13 301





Ukupni prihodi 27.364 9.889.047 27 431

Dobit razdoblja 1.109 556.886 25 415


Neto dobit 582 209.654 13 308

Pokazatelji 2015. Općina Zagorska

Sela KZŽ Rang u KZŽ Rang u RH



Ukupni prihod 24.929 9.706.343 30 448

Dobit razdoblja 3.331 550.335 22 320


Neto dobit 2.724 391.470 14 243

Izvor: Financijska agencija; obrada: Zagorska razvojna agencija d.o.o.


44

8.2 Poslovna zona

Projekti izgradnje poduzetničkih zona u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provode se s

ciljem ujednačenog regionalnog razvoja cjelokupnog područja Republike Hrvatske. Poduzetničke zone, kao dio

ukupne poduzetničke infrastrukture, definirane su kao infrastrukturno opremljena područja utvrđena prostornim

planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta gospodarske aktivnosti. U Općini Zagorska Sela nalazi se

jedna poduzetnička zona – Poduzetnička zona Zagorska Sela, ali nije aktivna te u njoj ne postoji nikakva

infrastruktura. Glavna prepreka za uređenje poslovne zone nalazi se u neriješenim imovinsko – pravnim

odnosima.

8.3 Turizam

Za prostor Općine Zagorska Sela karakteristična je zdrava klima, nezagađen zrak i voda, odsutnost potencijalnih

opasnosti (eksplozija, radijacija i sl.), očuvana priroda (očuvano graditeljsko naslijeđe i socio-kulturne značajke) te

slikovit krajolik. Sve su ovo nužni preduvjeti za razvoj alternativnog turizma koje Općina Zagorska Sela već danas

zadovoljava. Daljnje su prednosti mogućnost slobodnog kretanja po okolici, razvijeni uvjeti za rekreaciju,

razonodu i posjete znamenitostima.

Pojam alternativni turizam upotrebljava se za turizam koji je različit u odnosu na klasični, masovni, «konfekcijski»

turizam. U alternativni turizam ubrajamo sve vrste turizma kod kojih se ponuda prilagođava pojedincima i manjim

skupinama a ne masama turista i kod kojih je ponuda usmjerena na individualne potrebe. Ovakav vid turizma

obilježava razvijanje «malih sustava» (manji pansioni, konobe i restorani autentičnog i intimnog ugođaja). To je

turizam koji štuje ljudska mjerila okoline, njezin sklad i ekološke vrijednosti te nudi raznovrsnu ponudu koju

karakterizira boravak u ekološki i estetski visokokvalitetnom ambijentu. Ponuda alternativnog turizma mora biti

takva da posjetitelju omogućuje prožimanje i upoznavanje lokalne kulture i ljudi te da vodi brigu o zdravlju, ugodi i

pojedinačnim željama i potrebama posjetitelja – turista.

Više od 80 kilometara duga Sutla nekoć je dijelila austrijsku Štajersku i ugarsku Hrvatsku, danas je cijelom

dužinom svog toka granična rijeka između Slovenije i Hrvatske. U tim krajevima granica nikada nije bila oštra crta

razdvajanja između ljudi. Godine 2000. Općina Podčetrtek na slovenskoj strani granice i Općina Zagorska Sela

na hrvatskoj strani dogovorile su se o uspostavljanju posebne turističke zone.

Zona turistima, putnicima i izletnicima na pješačkim i biciklističkim stazama i vodenim putovima olakšava prijelaz

državne granice te time čini obilazak pojedinih zanimljivosti, na obje strane, još ugodnijim. Naselja na

malograničnom području prostiru se od brane na budućem Sutlanskom jezeru kod naselja Vonarje u Sloveniji i


45

Harine Zlake na hrvatskoj strani do malograničnog prijelaza Sedlarjevo na slovenskoj, odnosno Plaviča na

hrvatskoj strani.

Ugostiteljska i smještajna ponuda, koja je na raspolaganju turistima u Općini Zagorska Sela, prvenstveno je

vezana za dva gospodarstva koja nude mogućnost smještaja gostiju. To su Seoski turizam Masnec i Seosko

gospodarstvo Šumak. Prema podacima Općine o broju dolazaka i noćenja te strukturi gostiju koji posjećuju

Općinu Zagorska Sela, vidljivo je da se ukupan broj dolazaka u 2015. godini u odnosu na prethodnu godinu

povećao za 13,80%, a broj noćenja u istom razdoblju smanjio za 16,25%. Prema strukturi gostiju, važno je

istaknuti da se bilježi pad dolazaka i noćenja u 2015. godinu u odnosu na prethodnu kod domaćih gostiju (kod

dolazaka je zabilježen pad od 39%, a kod noćenja za čak 67,53%), a povećanje broja dolazaka i noćenja kod

stranih gostiju u istom razdoblju (kod dolazaka gostiju bilježimo povećanje od 44,58%, a kod noćenja čak

61,24%). Podaci o turističkim kretanjima za 2014. godinu i 2015. godinu prikazani su u Tablici 17.

Tablica 17 Ukupan broj dolazaka i noćenja prema strukturi gostiju, Općina Zagorska Sela; 2014. - 2015. godina

2014. 2015.

Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja

Domaći gosti 108 428 66 139

Strani gosti 92 126 166 325

Ukupno 200 554 232 464

Izvor: Općina Zagorska Sela; obrada Zagorska razvojna agencija d.o.o.

8.4 Poljoprivreda

Prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iz 2015. godine, ukupna

površina poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD sustav prema vrsti uporabe na području Općine Zagorska

Sela iznosila je 575,51 ha. Od toga, najveći dio odnosi se na livade (294,97 ha ili 51%) i oranice (247,71 ha ili

43%). Pašnjaci, vinogradi, voćne vrste i miješani trajni nasadi čine tek neznatan dio poljoprivrednog zemljišta (svi

zajedno tek 6%). Prikaz poljoprivrednog zemljišta prema namjeni na području Općine Zagorska Sela dan je u

Grafikonu 17.


46

Grafikon 17 Poljoprivredno zemljište prema namjeni na području Općine Zagorska Sela

Izvor: Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; obrada Zagorska razvojna agencija

Podaci iz istog izvora govore kako se na području Općine Zagorska Sela 148 gospodarstva bave poljoprivredom,

pri čemu je 145 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a registriran je još jedan obrt, jedno trgovačko društvo i

jedna zadruga koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. S obzirom na veličinu zemljišta, većina

PG-a (79) ima posjede veličine do 3 ha. Broj PG-a sa zemljištem većim od 5 ha je zanemariv te je jasno kako

rascjepkanost i veličina poljoprivrednog zemljišta predstavljaju prepreku za ekstenzivnu poljoprivrednu

proizvodnju. Općina Zagorska Sela s ciljem poticanja razvoja poljoprivrede subvencionira poljoprivrednu

proizvodnju. Prikaz izdataka iz proračuna Općine namijenjenih poticanju poljoprivrede dan je u Tablici 18.

Tablica 18 Izdaci iz proračuna za poticanje poljoprivrede; 2010. - 2015. godine

Stavka 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Sufinanciranje umjetnog

osjemenjivanja

29.146,37 60.333,45 47.210,00 32.800,00 27.100,00 26.700,00

Izvor: Proračun Općine Zagorska Sela; obrada Zagorska razvojna agencija

43%

51%

2% 1% 2% 1%

oranice

livada

pašnjak

vinogradi

voćne vrste

miješani trajni nasadi


47

9. STANJE OKOLIŠA

Prostor i okoliš smatramo temeljnim bogatstvom i ograničenim prirodnim izvorom u kojemu se odvijaju sve

ljudske djelatnosti. Hrvatsko Zagorje, kao i cijela Hrvatska, ima jedinstven i prepoznatljiv prostor i okoliš. Zbog

toga pristup razvitku zahtjeva da se osobito svrhovito i razborito gospodari s prostorom i okolišem.

Kao i u cijelom Hrvatskom zagorju, i na području Općine Zagorska Sela nedostaje bogatstvo strateških sirovina i

energetskih izvora, izuzimajući izvorište pitke vode u Harinoj Zlaki.

Prostor i okoliš su izuzetno osjetljivi jer se lako mogu dogoditi propusti koji mogu uzrokovati nepopravljive štete, ili

bi njihovo saniranje zahtijevalo mnogo vremena i novaca.

Područje Općine Zagorska Sela ima obilježja pitomog zagorskog krajolika bez izraženih reljefnih ekstrema.

Nepovoljni utjecaji na okoliš mogu se spriječiti planskom aktivnošću čovjeka u prostoru vezanom za očuvanje

prirodne ravnoteže i unapređenja stanja u prostoru. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno

korištenje resursa i težnju za daljnjim razvojem bez destrukcije okoliša. Prostorno planiranje se temelji na

principu održivog razvitka i kao jedan od primarnih ciljeva postavlja očuvanje prirodnih resursa, bioraznolikosti i

ukupne ekološke ravnoteže.

Mjerama zaštite potrebno je obuhvatiti sve prirodne resurse prostora: tlo, vodu, zrak te posebno vrijedne dijelove

okoliša. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog prostora

smatraju se: rezerve pitke vode, prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma), zaštićena područja prirode,

spomenici graditeljske baštine, nezagađeno tlo, termalni izvori te očuvani prirodni i kultivirani krajobraz. Općina

Zagorska Sela bogata je gotovo svim navedenim resursima koji se razlikuju prema važnosti, kvaliteti i količini i

prostornom obuhvatu. Na području Općine nalazi se izvorište pitke vode Harina Zlaka, koje je od iznimne

važnosti za stanovnike Općine kao i susjednih Općina.

Biološka raznolikost ogleda se u preplitanju šuma, brdskih i dolinskih livada sa relativno očuvanim prirodnim

tokovima potoka sa tipičnom vegetacijom kao staništem životinjskih vrsta. Šume nisu većih površina i

isprepliću se sa poljodjelskim zemljištem, a u manjoj mjeri se primjećuje zapuštanje poljoprivrednih površina i

zarastanje u nekvalitetne šume i šikare. Obzirom da je u većini domaćinstava grijanje na plin, nema izražene

eksploatacije te nisu vidljiva izrazita ogoljenja šumskih površina, niti je prisutno krčenje radi

povećanja poljodjelskih površina. Poljoprivredne površine uglavnom su zastupljene kao livade i oranice te

manjim površinama voćnjaci i vinogradi. Voćnjaci su uglavnom sastavni dio okućnice, a postoje i primjeri

zasebnih parcela zasađenih voćkama. Karakteristika područja je kao i u ostalom dijelu Županije, usitnjenost

parcela te sitna gospodarstva sa ekstenzivnim načinom gospodarenja.

Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13) i Uredbom o ekološkoj mreži (NN 124/13) udio Nature u površini županije

je 10%. Ovim zakonodavnim okvirom propisana je ekološka mreža koja obuhvaća ekološki važna područja od


48

međunarodne i nacionalne važnosti. Vrijedna priroda baština na području Općine Zagorska Sela obuhvaćena je

ovom mrežom, a odnosi se na područje rijeke Sutle i doline Sutle kod Razvora. Navedeno područje zauzima

102,24ha i čini 4,15% površine Općine. Nad navedenim područjem nadzor i upravljanje obavlja Javna ustanova

za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Krapinsko – zagorske županije.

Zaštićeno područje prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13) obuhvaća i područje Parka oko Dvorca Miljana što

je zaštićeno kao Spomenik parkovne arhitekture.

Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04) određene su mjere, način organiziranja i provođenja zaštite te poboljšanja

kakvoće zraka u cilju očuvanja zdravlja ljudi, biljnog i životinjskog svijeta te kulturnih i materijalnih vrijednosti. Na

području Općine ne vodi se evidencija o kakvoći zraka niti postoje uređaji za mjerenje kakvoće zraka. S obzirom

da na tom području ne postoje velika industrijska postrojenja koja bi znatnije onečistila zrak, može se zaključiti

kako je kvaliteta zraka dobra te sada u 1. kategoriju. Ovo znači da je zrak čist ili tek neznatno onečišćen te da

nisu prekoračene granične vrijednosti niti za jednu onečišćujuću tvar.

Temeljni propis za provedbu zaštite od buke je Zakon o zaštiti buke 8NN 30/09, 55/13, 153/13). Općina Zagorska

Sela nema izrađenu kartu buke, akcijski plan i organizirani sustav mjerenja buke, no zbog odsustva većih izvora

buke (industrijski pogoni, intenzivan cestovni promet i slično) pretpostavlja se da je osnovni fon buke u naseljima

unutar granica najvećih dozvoljenih vrijednosti.

Kod planiranja i uređenja prostora nužno je voditi se načelom održivog razvoja i ravnopravnog vrednovanja

prostora (prirodnih i kulturnih dobara) kako ne bi došlo do neracionalnog korištenja prostora i preopterećenja

prostora, jer je jedino ispravno vrednovanje prirodnih i kulturnih potencijala pretpostavka za njihovo uključivanje u

gospodarski i turistički razvoj područja Općine.


49

10. DRUGA PODRUČJA RELEVANTNA ZA RAZVOJ

Pokazatelj indeksa razvijenosti računa se na temelju stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih

prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovnika te stope obrazovanja.

Pri tome, prilikom izračuna indeksa razvijenosti svaki od navedenih pokazatelja ima određeni ponder (udio u

ukupnoj vrijednosti indeksa razvijenosti). Stopa nezaposlenosti u indeksu razvijenosti ima udio od 30%, a

dohodak po stanovniku udio od 25%. Preostali pokazatelji (proračunski prihodi jedinice lokalne/regionalne

samouprave po stanovniku, opće kretanje stanovnika i stopa obrazovanja) imaju udjele u ukupnoj vrijednosti

indeksa razvijenosti od 15%. Valja napomenuti kako se vrijednost indeksa razvijenosti računa svake tri godine.

Visina stope nezaposlenosti na području Općine Zagorska Sela u vremenskom razdoblju od 2010. do 2012.

godine iznosila je 14,3% što je više u odnosu na stopu nezaposlenosti u Krapinsko-zagorskoj županiji (12,90%).

Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja stope nezaposlenosti (14,3%) s prijašnjom vrijednošću od 12,9%

(2010. godina) vidljivo je pogoršanje situacije što je u skladu s ranije iznesenim podacima o stanju na tržištu rada.

Pokazatelj dohotka po stanovniku predstavlja omjer ukupnog iznosa dohotka kojeg su tijekom jednog poreznog

razdoblja (kalendarske godine) ostvarili porezni obveznici, fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim

boravištem na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Dohodak od samostalne djelatnosti

podrazumijeva dohodak umanjen za propisana umanjenja i preneseni gubitak, sukladno Zakonu o porezu na

dohodak. Za izračun pokazatelja dohodak po stanovniku koriste se podaci Porezne uprave o isplaćenim

dohodcima i podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika u jedinici lokalne/regionalne samouprave.

Vrijednost pokazatelja dohodak po stanovniku za područje Općine Zagorska Sela u vremenskom razdoblju od

2010. do 2012. godine iznosi 18.410 kune što je manje u odnosu na vrijednost ovoga pokazatelja za Krapinsko-

zagorsku županiju (25.432 kuna). Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja dohotka po stanovniku s

prijašnjom vrijednošću od 17.696 kuna (2010. godina), vidljivo je poboljšanje situacije.

Pokazatelj proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku predstavlja omjer

ostvarenih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave umanjenih za propisane slučajeve te broja stanovnika

na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Propisani slučajevi uključuju prihode prikupljene od:

domaćih i stranih donacija; posebnih ugovora; ostvarenih na temelju dodatnih udjela u porezu na dohodak i

pomoći za izravnavanja za financiranje decentraliziranih funkcija; od prireza porezu na dohodak. Za izračun

pokazatelja proračunskih prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave po stanovniku koriste se podaci

Ministarstva financija o prihodima proračuna jedinice lokalne/regionalne samouprave te podaci Državnog zavoda

za statistiku o broju stanovnika na području jedinice lokalne/regionalne samouprave. Prema dostupnim podacima,

vrijednost proračunskih prihoda po stanovniku za područje Općine Zagorska Sela u vremenskom razdoblju od

2010. do 2012. godine iznosila je 1.136 kuna što je manje u odnosu na Krapinsko-zagorsku županiju gdje je

vrijednost ovog pokazatelja iznosila 1.772 kune. Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja proračunskih

prihoda jedinice lokalne/regionalne samouprave sa prijašnjom vrijednošću od 922 kune (2010. godina), vidljivo je

kako je došlo do malog rasta prihoda.


50

Pokazatelj općeg kretanja stanovništva predstavlja omjer usporedivog broja stanovnika jedinice

lokalne/regionalne samouprave tijekom zadnja dva popisa stanovništva. Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj

potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o broju stanovnika jedinice lokalne/regionalne samouprave

dobiveni iz zadnja dva popisa stanovništva. Vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva za područje

Zagorskih Sela u zadnjem međupopisnom razdoblju iznosi 94,2 što je manje u odnosu na Krapinsko-zagorsku

županiju gdje ovaj pokazatelj iznosi 95. Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja općeg kretanja stanovništva

s prijašnjom vrijednošću od 90,2 vidljivo je poboljšanje situacije. U budućnosti se zbog starenja stanovništva

može očekivati negativno kretanje ovoga pokazatelja.

Posljednji pokazatelj, stope obrazovanosti, računa se kao udio stanovništva sa završenom srednjom školom i

višim obrazovanjem u stanovništvu jedinice lokalne/regionalne samouprave čija je dob između 16 i 65 godina.

Kako bi se izračunao ovaj pokazatelj potrebni su podaci Državnog zavoda za statistiku o obrazovnoj strukturi

stanovništva Republike Hrvatske te broja stanovnika u dobi od 16 do 65 godina na području jedinice

lokalne/regionalne samouprave. Gledajući vrijednost ovog pokazatelja za područje Općine Zagorska Sela,

uočeno je kako ona iznosi 61,93% što je niže u odnosu na vrijednost za Krapinsko-zagorsku županiju (69,67%).

Uspoređujući trenutnu vrijednost pokazatelja stope obrazovanosti sa prijašnjom vrijednošću od 45,8% (2010.

godina), vidljivo je poboljšanje situacije. Ovo se može objasniti činjenicom da je srednjoškolsko obrazovanje

obavezno, a istovremeno dolazi do smanjenja broja starijeg neobrazovanog stanovništva radi umiranja.

Na temelju vrijednosti svih nabrojanih pokazatelja, izračunato je kako indeks razvijenosti Općine Zagorska Sela

iznosi 72,86%. Ova ga vrijednost svrstava u 2. skupinu jedinica lokalne samouprave čiji se indeksi razvijenosti

kreću u rasponu od 50 - 75% Temeljem prijašnjeg izračuna indeksa razvijenosti iz 2010. godine, vidljivo je kako je

Općina Zagorska Sela i tada spadala u 2. skupinu jedinica lokalne samouprave budući da je imala indeks

razvijenosti od 71,02%. Prema tome, vidljivo je kako je došlo do povećanja vrijednosti indeksa razvijenosti.

Općina Zagorska Sela tijekom prijašnjih godina pripremila je 2 projekta koji se mogu financirati iz europskih

fondova. Prijavljeni projekti bili su ukupne vrijednosti 1.035.160,00 kuna. Detaljan prikaz razvojnih projekata

pripremljenih na području Općine dan je u Tablici 19.


51

Tablica 19 Projektni prijedlozi s područja Općine Zagorska Sela

Naziv projekta Predlagatelj Izvor financiranja/Proračun Sektor Status

2012.

Rekonstrukcija i obnova općinskih objekata "Pločko" Općina Zagorska Sela 1.500.000,00 Turizam i civilno društvo Pripremljen za prijavu

2015.

Rekonstrukcija dionice državne ceste D229 Zagorska Sela - Razvor Općina Zagorska Sela

Investitor Hrvatske ceste d.o.o. Komunalna infrastruktura

Priprema dokumentacije za aktiviranje Sutlanskog jezera u turističke svrhe i uređenje korita

rijeke Sutle Hrvatske vode EU fondovi – prekogranična

suradnja HR/SLO Turizam i zaštita okoliša

Uređenje nerazvrstanih cesta na području Općine Zagorska Sela Općina Zagorska Sela

Mjera 7.2.2. Programa ruralnog razvoja Komunalna infrastruktura

Završetak vodoopskrbe – visoka zona u naseljima Bojačno, Ivanić

Miljanski, Pušća Općina Zagorska Sela Komunalna infrastruktura

Rekonstrukcija državne ceste D 229 Harina Zlaka – Luka Poljanska -

Bratkovec Općina Zagorska Sela Investitor Hrvatske ceste

d.o.o. Komunalna infrastruktura Izvor: Općina Zagorska Sela


52

10.1 Međuregionalna i međunarodna suradnja

Suradnja Općina i Gradova na međuregionalnoj i međunarodnoj razini obično služi kao dobar mehanizam

razmjene iskustava između regija o tematskim ciljevima i urbanom razvoju, uključujući urbano – ruralne veze,

kako bi se poboljšala provedba programa i mjera teritorijalne suradnje. Najčešće je nositelj takve suradnje civilno

društvo u čiji je razvoj stoga vrijedno ulagati.

Općina Zagorska Sela nije član nijedne međunarodne organizacije, ali ima razvijenu suradnju sa susjednom

Općinom Podčetrtek iz Slovenije s kojom ima i zajedničku Turističku zonu „Sutla – dolina izvora zdravlja“.

Suradnja se očituje i kroz organizaciju zajedničkih manifestacija i zajedničke Sjednice gospodarskog vijeća.


53

11. ANALIZA KAPACITETA LOKALNE SAMOUPRAVE

Proračunski prihodi tijekom 2015. godine iznosili su 2.394.572,50 kuna, što predstavlja pad u odnosu na

prethodnu godinu kada su proračunski prihodi iznosili 2.786.745,69 kuna. Najveću vrijednost proračunski prihodi

imali su 2010. godine kada su iznosili 3.842.258,14 kuna, a najveći rashodi bilježe se u 2011. godini kada su

iznosili 3.726.700,91 kuna. Deficit u proračunu Općine Zagorska Sela u 2015. godini iznosio je -91.559, 46 kuna.

Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Općine Zagorska Sela od 2010. do 2015. godine

prikazano je Grafikonom 18.

Grafikon 18 Kretanje prihoda, rashoda i suficita/deficita u proračunu Općine Zagorska Sela od 2010. do

2015. godine


Gledajući strukturu proračunskih prihoda od 2010. do 2015. godine vidi se odnos poreznih i neporeznih prihoda.

Udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima bio najmanji u 2015. godini i iznosio je svega 34,74%, a najveći bio

je 2014. godine kada je iznosio 52,03%. Najveća potpora u obliku pomoći iz proračuna države i županije

evidentirana je 2011. godine kada je iznosila 57,50% ukupnih prihoda u proračunu Općine i tada su neporezni

prihodi ukupno iznosili 64,83% ukupnih prihoda. Prikaz strukture proračunskih prihoda Općine Zagorska Sela

prikazan je u Grafikonu 19.

-1.000.000,00

-500.000,00

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

3.000.000,00

3.500.000,00

4.000.000,00

4.500.000,00

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

prihodi

rashodi

suficit/deficit


54

Grafikon 19 Struktura proračunskih prihoda Općine Zagorska Sela; 2010. - 2015. godina


11.1 Institucionalni okvir

Općina Zagorska Sela u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se

neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ii zakonom dodijeljeni državnim tijelima: Uređenje

naselja i stanovanje; Prostorno i urbanističko planiranje; Komunalno gospodarstvo; Briga o djeci; Socijalna skrb;

Primarna zdravstvena zaštita; Odgoj i osnovno obrazovanje; Kultura, tjelesna kultura i sport, Zaštita potrošača;

Zaštita i unapređenje prirodnog okoliša; Protupožarna zaštita i civilna zaštita; Promet. Za obavljanje poslova iz

samoupravnog djelokruga Općine Zagorska Sela utvrđenih zakonom i Statutom te obavljanje poslova državne

uprave koji su zakonom prenijeti na Općinu odgovoran je Jedinstveni upravni odjel. Tijela Općine Zagorska Sela

su Općinsko vijeće i Općinski načelnik. Općinsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne

samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Općine. Ono prati financijske tokove lokalne

samouprave i obavlja nadzor nad izvršavanjem proračuna i svrsishodnom uporabom sredstava. Općinsko vijeće

se sastoji od predsjednika, potpredsjednika i 9 članova. Općinski načelnik nositelj je izvršne vlasti Općine i njegov

mandat traje četiri godine. Odgovoran je za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom

djelokrugu te za ustavnost i zakonitost akata Jedinstvenog upravnog odjela Općine.

0,00

500.000,00

1.000.000,00

1.500.000,00

2.000.000,00

2.500.000,00

2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Porezni prihodi

Neporezni prihodi


55

12. SWOT ANALIZA

Snage

- Blizina većih urbanih središta u Krapinsko-zagorskoj županiji - Ne postoji veliki izvor zagađenja što utječe na visoku kvalitetu zraka

- Povoljni klimatski uvjeti

-Očuvan okoliš kao pretpostavka za zdravlje stanovništva, razvoj turizma i ekološke poljoprivrede

- Očuvani okoliš, zaštićene prirodne vrijednosti kroz NATURA 2000 - izvor pitke vode Harina

Zlaka - bogatstvo kulturni dobara i sakralnih objekata

Slabosti - Nedovoljno iskorištene prirodne vrijednosti u

turističke svrhe - Nedostatak mineralnih sirovina

- Mali udio korištenja i slaba razina aktivnosti na području obnovljivih izvora energije

- Velik udio neobrađenih poljoprivrednih površina - Usitnjenost poljoprivrednih čestica stvara probleme i ograničenja u organizaciji profitabilne i učinkovite

poljoprivredne proizvodnje

Prilike - Razvoj turističke ponude temeljene na očuvanim

prirodnom vrijednostima - Povećan interes za razvojem poslovnih aktivnosti

zahvaljujući ukidanju barijera ulaskom u EU

Prijetnje - Zagađenje lokalnih vodotoka zbog ispuštanja otpadnih voda - Neprovođenje

mjera zaštite i održavanja zaštićenog krajobraza što će dovesti do njegove zapuštenosti i propadanja

- Blizina većih centara (Zabok, Krapina, Pregrada, Zagreb) kao potencijalnog razloga odljeva stručnih i

visokoobrazovanih kadrova

Geoprometni položaj, prirodni resursi i okoliš

Snage - Organizirano prikupljanje i zbrinjavanje otpada u

svim naseljima - Osigurana vodoopskrba Općine

- sva kućanstva povezana sa telekomunikacijskom mrežom koja zadovoljava

potrebe stanovništva

Slabosti - Loše stanje nerazvrstanih cesta na području

Općine - Nerazvijen sustav odvodnje otpadnih voda (nema javne

kanalizacijske mreže) - U velikom dijelu Općine neizgrađen nogostup i javna rasvjeta - slaba povezanost

naselja unutar Općine

Prilike - Daljnji razvoj komunalne i prometne

infrastrukture korištenjem sredstava fondova Europske unije

- Izgradnja sustava vodoopskrbe i odvodnje u dijelovima općine koji nisu pokriveni spomenutom

komunalnom infrastrukturom -Osmišljavanje poticajnih mjera za uvođenje

obnovljivih izvora energije u industriju i kućanstva

Prijetnje - Daljnje propadanje infrastrukture u slučaju nedostatnih ulaganja - Ugrožena sigurnost pješaka zbog nedostatka nogostupa

kroz naseljena područja - Neusklađen sustav javnog prijevoza sa okolnim

Općinama - Prometni i infrastrukturni projekti većeg opsega donose se na državnoj razini, s neadekvatnom dinamikom

provedbe

Infrastruktura


56

Snage - Smanjenje ukupnog broja nezaposlenih osoba - Sustavna dodjela stipendija srednjoškolcima i studentima - Izdvajanja iz

proračuna za mjere socijalne politike

Slabosti - Depopulacija i negativan prirodni prirast

- Starenje stanovništva i visok udio starijeg stanovništva u odnosu na ukupno stanovništvo što utječe na

smanjenje kvalitete radnog kontingenta - Velik broj korisnika mirovine i niske mirovine

Prilike - Blizina kvalitetnih obrazovnih središta (Zabok, Zagreb,

Slovenija) koji omogućuju konkurentno visoko obrazovanje za stanovnike

- Osiguravanje više razine socijalne usluge kroz programe EU i nacionalne programe

Prijetnje - Iseljavanje mlađe populacije u urbana središta radi

kvalitetnijih radnih mjesta i boljih životnih uvjeta - Neusklađena pronatalitetna politika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini - Manjak financijskih

sredstava na državnoj i županijskoj razini za kvalitetan sustav stipendiranja

- Neusklađenost potreba poslodavaca i tržišta rada sa obrazovnim sustavom

Stanovništvo, ljudski resursi i društvene

djelatnosti


57

Snage - Potencijal za razvoj turizma (kulturne i prirodne vrijednosti)

- Vinogradarska tradicija koja se može iskoristiti i u turističke svrhe - Povećanje broja

stranih turista koji posjećuju Zagorska Sela

Slabosti - Malene poljoprivredne površine koje ne pogoduju

intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji (rascjepkanost) - Visoka razina nezaposlenosti

- Nedovoljno valorizirani i iskorišteni prirodni, kulturni i drugi potencijali za razvoj turizma

- Nepostojanje poticajnih mehanizama i projekata za zadržavanje i zapošljavanje mladih

- Nedovoljna educiranost poljoprivrednika u primjeni novih tehnika i tehnologija, kao i mogućnostima korištenja

europskih sredstava

Prilike - Otvaranje fondova EU za male i srednje poduzetnike koji

omogućuju realizaciju ulaganja - Blizina većih županijskih centara i Zagreba kao

potencijalnog poslodavca i tržišta - Porast potražnje za selektivnim oblicima turizma

- Mogućnost jačanja poduzetničke i tehnološke infrastrukture te razvoja lokalne zajednice kroz nacionalne i

europske fondove - Poticanje mjera energetske učinkovitosti u gospodarstvu s

nacionalne razine - Udruživanje poduzetnika i obrtnika u klastere radi jačanja

njihovog nastupa na tržištu

Prijetnje - Neusklađenost obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada - Nedostatak financijskih

sredstava lokalne / regionalne / nacionalne samouprave / uprave za poticanje daljnjeg razvoja poduzetništva

- Sve veća konkurencija za razvojne potpore sufinancirane s nacionalne i europske razine

Gospodarstvo


58

Snage - Uvođenje e-usluga javne uprave

- Povećanje sposobnosti za pripremu razvojnih projekata na lokalnoj razini raznim edukacijama

Slabosti - Još uvijek nedostatna educiranost i iskustvo u

provedbi projekata nacionalne i europske razine, kojima bi se mogao osigurati infrastrukturni razvoj, kao i

društvena nadgradnja

Prilike - Suradnja sa susjednim JLS i Krapinsko-zagorskom

županijom - Dostupnost potporama i mehanizmima jačanja sposobnosti za upravljanje razvojem te unapređenja međunarodne

suradnje kroz nacionalne i europske programe

Prijetnje - Neprovođenje sustavne decentralizacije koja bi

osigurala veće resurse za razvojne projekte - Nedostatak financijskih sredstava na lokalnoj,

županijskoj i nacionalnoj razini za provođenje razvojnih projekata

- Konkurencija u broju prijavljenih projekata na nacionalnoj i europskoj razini

Upravljanje razvojem

Documents

Strategija razvoja Općine Zagorska Sela za razdoblje 2015 ...€¦ · Strategija razvoja Općine Zagorska Sela za razdoblje 2015. – 2020. 7 2. GEOGRAFSKO KOMUNIKACIJSKE KARAKTERISTIKE