STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH ... · su imovinski delikti (oko 70 %). Broj slučajeva krivičnih djela s nasiljem kao sastavnim elementom bića je na godišnjem

STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH POSLOVA KANTONA SARAJEVO

2018. – 2021.


2018. – 2021.


2018. – 2021.


2018. – 2021.


2018. – 2021.


2018. – 2021.


2018. – 2021.


2018. – 2021.








STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE

BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVOMINISTARSTVO UNUTRAŠNJIH POSLOVA

UPRAVA POLICIJESARAJEVO

2

3

Sadržaj

Poruka policijskog komesara ....................................................................................... 4

Uvod ..............................................................................................................................6

Potreba za strateškim planiranjem rada Uprave policije ..............................................7

Misija Uprave policije .................................................................................................... 11

Vizija Uprave policije .................................................................................................... 11

Vremensko i prostorno važenje Strategije Uprave policije ......................................... 12

Demografski, infrastrukturni i statistički parametri .............................................. 12

Saobraćajna infrastruktura – glavne saobraćajnice i čvorišta ................................ 14

Ekonomski i privredni potencijali .......................................................................... 14

Kanton Sarajevo kao obrazovno središte ............................................................... 15

Zdravstvo .............................................................................................................. 15

Važniji objekti sa lokacijama .................................................................................. 15

Sportski i kulturni objekti, trgovi pogodni za javna okupljanja na području Kantona Sarajevo ................................................................................................................ 16

Strateški okvir Uprave policije .................................................................................... 18

Principi i strategije Uprave Policije ............................................................................. 19

Opći cilj Strategije ...................................................................................................... 20

Analiza stanja ..............................................................................................................22

Resursi Uprave policije ................................................................................................23

Slabosti .......................................................................................................................26

Prilike ..........................................................................................................................27

Prijetnje .......................................................................................................................28

Strateški ciljevi i programi ..........................................................................................29

1. Smanjenje kriminaliteta i viktimizacije i povećanje osjećaja sigurnosti u Kantonu Sarajevo ...............................................................................................................30

2. Unapređenje sigurnosti saobraćaja u Kantonu Sarajevo ....................................32

3. Povećanje povjerenja u rad policije i poboljšanje odnosa sa zajednicom ............34

4. Jačanje organizacionih kapaciteta i profesionalnog razvoja ..............................36

5. Koordinacija, monitoring i evaluacija Strategije .................................................38

4

Poštovani građani, cij enjene kolegice i kolege policajci,

s velikim zadovoljstvom vam želim predstaviti prvi srednjoročni strateški dokument „Strategij a Uprave policij e za period 2018. - 2021. godine“ kojim nastojimo na jedan vrlo inventivan, transparentan i realističan način prikazati sve ono što kao policij ski organ nastojimo poduzeti kako bismo Kanton Sarajevo učinili sigurnim mjestom za život svih nas.

Ovaj dokument je nastao kao rezultat dugogodišnjeg iskustva u radu i shvatanja kako se društvo u cjelini, pa samim tim i policij a, nalaze u jednom vrlo dinamičnom okruženju, što uključuje i različite pojave ugrožavanja sigurnosti koje su po karakteristikama i obimu izrazito kompleksne. Brojni su sigurnosni izazovi s kojima se građani, zajednica i državni organi koji se bave poslovima sigurnosti susreću i potrebni su novi pristupi u njihovom savladavanju. Zbog toga je bilo potrebno pristupiti izradi prve Strategij e Uprave policij e uvažavajući sve objektivne pokazatelje stanja sigurnosti, ali i stepen zadovoljstva građana s kvalitetom usluge koju policij a Kantona Sarajevo pruža. Strategij om su se nastojale identifi cirati prioritetne pojave koje ugrožavaju ličnu i kolektivnu sigurnost i planirale konkretne mjere i aktivnosti na njihovom adekvatnom tretiranju. Analitički je sagledano stanje sigurnosti ne samo u Kantonu Sarajevo, nego i u glavnim gradovima zemalja okruženja te su na osnovu raspoloživih kapaciteta Uprave policij e, zahtjeva koji dolaze od građana i zajednice, predviđene one aktivnosti menadžmenta Uprave policij e, srednjeg i nižeg rukovodnog osoblja i svih policij skih službenika, kojima bi se naš rad unaprij edio i prilagodio postavljenim zahtjevima.

Brojni su izazovi s kojima se naši policij ski službenici svakodnevno susreću u radu i jako dobro znam koliko je težak njihov posao. Policij a svoj posao može raditi i poboljšati rezultate samo ako bude imala punu podršku građana i zajednice. Zato je naš prioritet unaprij editi te odnose, kako bismo zajednički djelovali i smanjili obim kriminalnih aktivnosti, održavali povoljno stanje javnog reda i mira, poboljšali sigurnost javnog saobraćaja i smanjili broj ljudi koji stradaju u saobraćajnim nezgodama. Preventivnim radom i odlučnim provođenjem zakona nastojimo ostvariti ove ciljeve i zadobiti veće povjerenje građana kako bismo postali prepoznatljiv i kredibilan partner i lider u odnosima sa zajednicom.

Podizanje efi kasnosti rada Uprave policij e jačanjem naših kapaciteta je jedan od ključnih mehanizama za realizacij u postavljenih ciljeva. Svjesni smo odgovornosti koju imamo jer smo policij ski organ koji je nadležan za zaštitu života i imovine skoro pola miliona građana koji stalno žive na području Kantona Sarajevo, kao i velikog broja ljudi koji poslovno, turistički ili zbog drugih potreba privremeno borave na ovom području koje je administrativni, poslovni i urbani centar države. Zbog toga želimo jačati liderstvo i služenje ličnim primjerom kod svakog policij skog službenika, da bismo i sami kao organizacij a postali pozitivan primjer u provođenju zakona u Bosni i Hercegovini.

Poruka policijskog komesara

5

Uspostavili smo vrlo pouzdane mehanizme praćenja i ocjene uspješnosti implementacij e Strategij e i redovno ćemo obavještavati javnost o postignutim rezultatima, ali i eventualnim preprekama s kojima se budemo suočavali u radu.

Shodno usvojenom akcionom planu, implementacij a Strategij e će započeti brojnim aktivnostima, pokretanjem projekata i poduzimanjem konkretnih koraka. Pred nama je dinamičan period u kojem želimo transformisati Upravu policij e u modernu, odgovornu i efi kasnu policij sku organizacij u. Ja lično ću uraditi sve što je moguće kako bi svaki policij ski službenik pružio svoj maksimum u radu i kako bi policij a bila pouzdan partner građanima u rješavanju problema sigurnosti.

Komesar policij e Kantona Sarajevo

5

Mevludin Halilović Generalni inspektor policij e

lično ću uraditi sve što je moguće kako bi svaki policij ski službenik pružio svoj maksimum u radu i kako bi policij a bila pouzdan partner građanima u

Komesar policij e Kantona Sarajevo

Mevludin Halilović Generalni inspektor policij e

6

Uvod

Strateški dokument koji će opredijeliti aktivnosti Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo (u daljem tekstu Uprava policije) na srednjoročnim osnovama koncipiran je isključivo s namjerom da se kroz plansko, organizovano, povezano i usklađeno djelovanje svih organizacionih jedinica, policijskih službenika, državnih službenika i namještenika postignu optimalni ciljevi u oblasti sigurnosti građana Kantona Sarajevo.

Uprava policije, shodno svojoj ulozi u sistemu sigurnosti, putem jasno iskazanih ciljeva i prioriteta, te kritičkim sagledavanjem stanja na osnovu objektivnih pokazatelja, nastoji dati maksimalan doprinos kako bi Kanton Sarajevo postao sigurnije mjesto za život građana, rad poslovne zajednice i funkcionisanje institucija javne vlasti. Kanton Sarajevo, kao političko, ekonomsko, obrazovno i kulturno sjedište države Bosne i Hercegovine zaslužuje takav status i Strategija Uprave policije predstavlja ključni planski okvir za postizanje ovog općeg cilja.

Strategija Uprave policije zasniva se na realnoj slici postojećeg stanja, identifikovanim problemima, analizi istih, a u skladu s tim i na jasno definisanim aktivnostima.

Strategijom Uprave policije za period 2018. - 2021. godina, određuju se strateški prioriteti, definišu ciljevi, programi i aktivnosti čija implementacija treba dovesti do očekivanih rezultata. Gledano iz ugla Uprave policije, svrha je svakako stvaranje savremene, profesionalne i odgovorne policijske službe čiji je primarni zadatak zaštita života građana i njihove imovine.

Razumijevajući tehnološke trendove te dinamiku razvoja, ali i narav savremenog društva, jasno je da sigurnost građana više nije ograničena samo na neposredno okruženje već i na digitalni svijet u kojem oni provode sve više svoga vremena. Kako bi bolje odgovorila novom okruženju, Uprava policije se opredijelila za digitalnu transformaciju. U tu svrhu izvršit će se reorganizacija i planirati resursi s ciljem dodatnoga povećanja bezbjednosti građana, kako u realnom, tako i u virtuelnom svijetu.

Istovremeno, Uprava policije nastoji da kroz svoje djelovanje ostvari što bolju komunikaciju sa zajednicom, prepoznavajući specifične potrebe i zahtjeve koji dolaze od građana kako bi se permanentnim, proaktivnim i iskrenim odnosom unaprijedilo povjerenje javnosti prema policiji.

Također, Strategija treba da obezbijedi bolju funkcionalnu povezanost organizacionih jedinica Uprave policije, poboljšanje svakog segmenta u policijskoj organizaciji, u cilju postizanja boljih rezultata u borbi protiv svih oblika kriminala i nezakonitog ponašanja.

U sigurnosnom smislu, područje Kantona Sarajevo je vrlo specifično i determinisano, između ostalog, geopolitičkim, ekonomskim, pravnim, socijalnim i saobraćajnim položajem. Strateški okvir i projekcija ciljeva u Strategiji se prvenstveno zasnivaju na zvaničnim statističkim pokazateljima, uz uvažavanje faktora koji se odnose na stepen povjerenja javnosti u rad Uprave policije, alternativne pokazatelje o stanju kriminaliteta i sigurnosti u Kantonu Sarajevu, pokazatelje o upotrebi policijskih ovlaštenja i poštivanju profesionalnih standarda policijskih službenika u njihovom radu.

7

Potreba za strateškim planiranjem rada Uprave policije

Potreba za donošenjem prve Strategije Uprave policije neposredno proizlazi iz socioekonomskog i političkog konteksta koji je, s obzirom na složenost ustavnopravnog uređenja Bosne i Hercegovine, geografski i cjelokupni položaj Kantona Sarajevo u državi, takav da brojni politički, demografski, ekonomski, infrastrukturni i drugi faktori predstavljaju istinski izazov u smislu suprotstavljanja kriminalitetu, održavanju javnog reda i mira, sigurnosti saobraćaja i uopće provođenju zakona.

Zvanični pokazatelji stanja kriminaliteta, javnog reda i mira i sigurnosti saobraćaja u Kantonu Sarajevo, upućuju na zaključak da je u prethodnom trogodišnjem periodu Kanton Sarajevo opterećen sa oko 5.000 registrovanih krivičnih djela na godišnjem nivou, oko 6.000 slučajeva narušavanja javnog reda i mira i oko 11.000 registrovanih saobraćajnih nezgoda.

U oblasti kriminaliteta, u strukturi trogodišnjeg prosjeka, dominantni su imovinski delikti (oko 70 %). Broj slučajeva krivičnih djela s nasiljem kao sastavnim elementom bića je na godišnjem nivou oko 700, broj slučajeva otuđenja putničkih motornih vozila na godišnjem nivou je oko 570, dok je broj ubistava na godišnjem nivou oko 6.

Grafikon 1: Pregled kriminaliteta tokom 3 godine.

Trogodišnji prosjek

5551

4733

-818 (-14.7%)

-417 (-8.8%)

4316

6 5 60

1000

2000

3000

4000

5000

6000

2015 2016 2017

5000

6000

70%

Imovinski delikti:dominantni u oblasti kriminaliteta

8

U periodu koji se postavlja kao polazna osnova Strategije, kao i u periodu na koji se projicira, poseban set mjera i aktivnosti u okviru odgovarajućih strateških ciljeva bit će posvećen pojavama nasilničkog kriminaliteta, s obzirom na to da manifestacija krivičnih djela s elementima nasilja predstavlja značajan faktor koji uznemirava javnost.

U strukturi evidentiranih slučajeva narušavanja javnog reda i mira na trogodišnjem nivou dominiraju slučajevi prosjačenja, naročito drskog ponašanja i tuča.

U oblasti sigurnosti saobraćaja najzastupljenije su saobraćajne nezgode s materijalnom štetom i lakše povrijeđenim licima. Prosječan broj teško povrijeđenih lica na godišnjem nivou u odnosu na broj evidentiranih nezgoda je oko 2%, dok je broj smrtno stradalih oko 0,15 %.

2017. 2016 2015.Odnos

2017/2016 brojčano

Odnos 2017/2016

procentualno

Odnos 2017/2015 brojčano

Odnos 2017/2015

procentualno

Ukupan broj saobraćajnih

nezgoda10.438 11.367 11.475 -929 -8,2% -1.037 -9,0%

Broj smrtno stradalih osoba 14 21 15 -7 -33,3% -1 -6,7%

Tabela 1: Pregled sigurnosti saobraćaja

-54 (-0.8%)

-2092 (-33.2%)6360 6306

4214

7000

6000

5000

4000

3000

2000

1000

02015 2016 2017

Grafikon 2: Broj prekršaja javnog reda i mira tokom 3 godine.

2%Smrtnostradalih

0.15%

11000Ilustracija: Trogodišnji prosjek saobraćajnih nezgoda

Ukupan broj registrovanih krivičnih djela u 2015 i 2016. godini.

0 35000

2016 2016 2015

5551

1620

3

3123

8

1532

2015 2016 201520162015 Zagreb Ljubljana

SarajevoPodgorica

Ukupan broj registrovanih krivičnih djela u 2015 i 2016. godini u odnosu na 100.000 stanovnika.

0 6000

2016

2016

2015

2016 20152016 2015

Podgorica Zagreb Ljubljana

2015

Sarajevo

804

1144

1448

4474

9

Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva u BiH iz 2013. godine, na području Kantona Sarajevo živi 413.593 stanovnika i svaki od navedenih pokazatelja (kriminalitet, javni red i mir, saobraćaj) bi se mogli relativizirati per capita i u odnosu na neke druge kriterije (npr. u odnosu na 100.000 stanovnika). U svakom slučaju, oni su samo jedan od pokazatelja stanja sigurnosti, te je svrha Strategije da se ovo stanje sagleda naročito iz ugla zadovoljstva građana uslugama koje policija pruža, njihovog subjektivnog osjećaja sigurnosti i da ona odražava potrebe zajednice za adekvatnim stanjem sigurnosti.

Sagledavajući elemente trogodišnje analize, uočavaju se pozitivni trendovi kada je riječ o zvaničnim pokazateljima registrovanih pojava krivičnih djela, prekršaja i ponašanja kojima se ugrožava sigurnost javnog saobraćaja. Na osnovu

1 Prilikom analize i ocjene ovih podataka treba imati na umu da komparaciju treba sveobuhvatno sagledati, naročito u smislu veličine teritorije i načina administrativnog organiziranja jedinica lokalne samouprave koje su uvrštene u analizu. Na primjer, apsolutna brojka registrovanih krivičnih djela na području Policijske uprave Ljubljana je izrazito visoka, što utiče i na relativizirani pokazatelj u odnosu na 100.000 stanovnika. Međutim, treba uzeti u obzir da PU Ljubljana obuhvata veliko geografsko područje, znatno šire od gradskog jezgra, te da ovaj broj obuhvata cca. 45% svih registrovanih krivičnih djela u Republici Sloveniji.

pokazatelja kriminaliteta argumentovano se može zaključiti da je Kanton Sarajevo sigurna zajednica poredeći sa pokazateljima kriminaliteta u područjima1 i gradovima iz okruženja.

S druge strane, pokazatelji koji se odnose na osjećaj sigurnosti građana, stepen povjerenja u rad policije i viktimizacijska iskustva građana će svakako poslužiti za kreiranje strategije i dugoročno planiranje rada Uprave policije.

Pojedina istraživanja javnog mnijenja o stavovima građana o policiji, ukazuju da povjerenje građana u policiju varira i da postoji prostor za unapređenje odnosa na relaciji policija-zajednica, što ukazuje na potrebu identifikovanja i eliminisanja faktora koji utiču na smanjenje povjerenja građana u rad policije.

Ukupan broj registrovanih krivičnih djela u 2015 i 2016. godini.

0 35000

2016 2016 2015

5551

1620

3

3123

8

1532

2015 2016 201520162015 Zagreb Ljubljana

SarajevoPodgorica

Ukupan broj registrovanih krivičnih djela u 2015 i 2016. godini u odnosu na 100.000 stanovnika.

0 6000

2016

2016

2015

2016 20152016 2015

Podgorica Zagreb Ljubljana

2015

Sarajevo

804

1144

1448

4474

10

U novije vrijeme, demokratskim razvojem i nastojanjem da se policija prilagođava aktuelnim društvenim kretanjima i razvoju, strateški je u radu Uprave policije zastupljena doktrina da se u održavanju socijalnog poretka u što većoj mjeri izbjegava primjena represivnih policijskih ovlaštenja, naročito upotreba sile. To praktično znači da se rješavanje problema s kojima se policija susreće u radu zasniva na suzdržavanju u primjeni sile, tj. na alternativnom i nekonfliktnom djelovanju. Tome svjedoče i zvanični podaci o broju slučajeva upotrebe policijskog ovlaštenja „upotreba sredstava prisile“ od strane policijskih službenika Uprave policije.

Kao jedan od mogućih pokazatelja rezultata rada policije se često uzima i broj osoba lišenih slobode zbog sumnje da su izvršili krivično djelo. U posljednje tri godine taj broj je u prosjeku bio oko 1180 osoba, a detaljan broj za posljednje tri godine je prikazan u nastavku.

2017. 2016 2015.Odnos

2017/2016 brojčano

Odnos 2017/2016

procentualno

Odnos 2016/2015 brojčano

Odnos 2016/2015

procentualno

Broj osoba lišenih slobode 1119 1052 1384 +67 +6,37% -332 -24%

Tabela 2: Broj osoba lišenih slobode

U suštini, Uprava policije će razvojem vlastitih potencijala, unapređenjem organizacije rada, poboljšanjem metoda i taktika postupanja, jačanjem veza sa zajednicom, osnaživanjem komunikacije, saradnje i koordinacije, nastojati da bude efektivnija, efikasnija i općenito kvalitetnija u svom radu i pružanju usluga građanima.

U tom smislu, primjenjivat će se savremene strategije policijskog djelovanja, modernizirati normativni okvir za rad policije, unaprijediti kadrovski potencijali, iskoristiti najmodernija tehnološka sredstva koja budu na raspolaganju, poboljšati status policijskih službenika i analitička i statistička podloga za donošenje odluka, unaprijediti saradnja sa svim relevantnim institucijama zakonodavne i izvršne vlasti, partnerskim agencijama za provođenje zakona u zemlji i inostranstvu, kao i cjelokupnom zajednicom, kako bi Kanton Sarajevo u naredne četiri godine postao još sigurnije područje, što svakako zaslužuju svi građani koji žive i borave u ovom Kantonu.

3859

2016. godina41

2015. godina

Smanjenje u odnosu na 2016. i 2015. godinu.

11

Misija Uprave policije

Uprava policije je posvećena stvaranju adekvatnog sigurnosnog ambijenta u Kantonu Sarajevu, putem smanjenja obima kriminalnih aktivnosti, održavanja povoljnog javnog reda i mira i sigurnosti saobraćaja, služeći zajednici i ostvarenju legitimnih interesa građana, na osnovu profesionalnog, efikasnog, kvalitetnog i pravičnog pružanja policijskih usluga.

Vizija Uprave policije

Uprava policije dosljednim provođenjem zakona, primjenom najvećih standarda profesionalnog postupanja radi zaštite i poštivanja ljudskih prava i sloboda, djelujući u pravcu jačanja povjerenja javnosti, osigurava visok stepen sigurnosti s ciljem poboljšanja kvaliteta života svih građana u Kantonu Sarajevo.

12

Vremensko i prostorno važenje Strategije Uprave policije

Demografski, infrastrukturni i statistički parametri

Kanton Sarajevo je jedan od deset kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine i sastoji se od devet općina, od kojih četiri (Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad) čine jedinicu lokalne samouprave - Grad Sarajevo.

Kanton Sarajevo graniči na sjeveru i sjeverozapadu sa Zeničko-dobojskim kantonom, sa Srednjobosanskim na zapadu, sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom na jugu i jugozapadu, a na istoku sa Bosansko-podrinjskim kantonom i Republikom Srpskom.

Sarajevski kanton smješten je u sarajevskoj kotlini, koja se od istoka prema zapadu pruža u Sarajevskom polju, na čijoj nizini se nalaze centralni dijelovi Sarajeva, dok se sarajevska predgrađa i Vogošća nalaze na padinama okolnih bregova i brda.

U Sarajevu, glavnom gradu države Bosne i Hercegovine, je sjedište Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i većine ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine. Također, u njemu su sjedišta većine državnih institucija, javnih i privatnih preduzeća.

Kanton Sarajevo ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Kanton Sarajevo posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripada niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti.

Centar

StariGrad

Novi Grad

Vogošća

Ilijaš

Ilidža

Hadžići

Legenda

Površina (km2)

Broj naselja

Brojstanovnika

Gustoćanaseljenosti ( po km2)

Grad Sarajevo

141.5 km2

20

275 524

1944/km2

Kanton Sarajevo1276.9 km2244

Drugi najnaseljeniji kanton u FBiHSedmi kanton po površini u FBiH

413 593 323,9/km2

Trnovo 55

1 502

4,4 / km2

338,4 km2

12

66 730

465,3 / km2

143,40 km2 6

55 181

1672,2 / km2

33 km2

3

64 814

6546,9 / km2

9,90 km2

62

23 891

87,4 / km2

273,30 km2

8

36 976

719,4 / km2

51,40 km2

21

26 343

367,4 / km2

71,70 km2 74

19 603

63,5 / km2

308,6 km2

3

118 553

2511,7 / km2

47,20 km2

Novo Sarajevo

13

151 km magistralnih puteva

500-800Autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini sa linijama u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne evropske gradove.

odlazaka i dolazaka dnevno

55 km autoputeva

Kanton Sarajevo je sjedište cestovnog prometa, kroz čiju teritoriju prolaze Autoput A1 (Bijača-Svilaj), magistralni putevi M18 (Bijeljina-Foča), M17 (Bosanski Šamac-Čapljina) i M5 (Bihać-Foča). Zaobilaznica duga 11 kilometara direktno povezuje grad sa autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu.

Cestovni saobraćaj

Javni prijevoz

Željeznički saobraćaj

Rješavanje zagušenja saobraćajaU toku je gradnja kružnih tokova, Južne longitudinale i Devete transverzale, a planiran je i početak gradnje Prve transverzale.

Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Kanton Sarajevo je centar željezničkog prometa, odakle postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH. Linijama Sarajevo-Ploče i Sarajevo-Bosanski Šamac, sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj.

Iz Sarajeva postoji priključak na linije brzih vozova do Banja Luke i Mostara, a ponovno je uspostavljena brza linija Sarajevo-Bihać. U Kantonu postoje lokalne linije do Zenice, te brze linije do Banja Luke, Mostara i Doboja, odakle je moguće presjedanje u voz Doboj-Tuzla. Uvođenjem brzih Talgo vozova na liniji Sarajevo-Čapljina kvalitet i efikasnost željezničkog prometa je značajno poboljšan.

Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, u kojem su smještene glavne industrijske grane: prehrambena industrija, proizvodnja duhana, automobilska industrija, kao i proizvodnja namještaja. Kao

glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo egzistira i kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH: Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, BH Telecom, Prevent BH, Fabrika duhana Sarajevo i Bosnalijek. Sarajevo je sjedište Centralne banke Bosne i Hercegovine i Sarajevske berze.

S obzirom na povoljan geografski položaj i činjenicu da područje Kantona obuhvata i okolne planine (Bjelašnica, Igman, Treskavica, Trebević) koje već imaju reputaciju olimpijskih borilišta, razvoj turizma (zimski sportovi, lov, planinarenje, alpinizam itd.) predstavlja prioritetnu privrednu granu u Kantonu Sarajevo.

957 969Aviosaobraćaj

Međunarodni aerodrom Sarajevo najprometniji je aerodrom u Bosni i Hercegovini, a u skorijoj budućnosti aerodrom Sarajevo imat će kapacitet da opsluži dva miliona putnika godišnje.

putnika u 2017. godini

Većinu gradskog i prigradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljaju KJKP GRAS Sarajevo i Centrotrans. KJKP GRAS je vlasnik tramvajske i trolejbuske mreže grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem.

Otvaranjem trebevićke žičare, dužine cca. 2 kilometra, koja je tokom rata u Bosni i Hercegovini potpuno uništena, grad Sarajevo je povezan sa obližnjom planinom Trebević.

70 km željezničkih pruga

željezničkih stanica i postaja19

6 tramvajskih linija

1112

2267,28

linija kosog liftalinija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od

kilometara.

6 trolejbuskih linija

55 autobuskih linija

44 linije minibusa}

14

Saobraćajna infrastruktura – glavne saobraćajnice i čvorišta

Ekonomski i privredni potencijali

15

151 km magistralnih puteva

500-800Autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini sa linijama u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne evropske gradove.

odlazaka i dolazaka dnevno

55 km autoputeva

Kanton Sarajevo je sjedište cestovnog prometa, kroz čiju teritoriju prolaze Autoput A1 (Bijača-Svilaj), magistralni putevi M18 (Bijeljina-Foča), M17 (Bosanski Šamac-Čapljina) i M5 (Bihać-Foča). Zaobilaznica duga 11 kilometara direktno povezuje grad sa autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu.

Cestovni saobraćaj

Javni prijevoz

Željeznički saobraćaj

Rješavanje zagušenja saobraćajaU toku je gradnja kružnih tokova, Južne longitudinale i Devete transverzale, a planiran je i početak gradnje Prve transverzale.

Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Kanton Sarajevo je centar željezničkog prometa, odakle postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH. Linijama Sarajevo-Ploče i Sarajevo-Bosanski Šamac, sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj.

Iz Sarajeva postoji priključak na linije brzih vozova do Banja Luke i Mostara, a ponovno je uspostavljena brza linija Sarajevo-Bihać. U Kantonu postoje lokalne linije do Zenice, te brze linije do Banja Luke, Mostara i Doboja, odakle je moguće presjedanje u voz Doboj-Tuzla. Uvođenjem brzih Talgo vozova na liniji Sarajevo-Čapljina kvalitet i efikasnost željezničkog prometa je značajno poboljšan.

Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, u kojem su smještene glavne industrijske grane: prehrambena industrija, proizvodnja duhana, automobilska industrija, kao i proizvodnja namještaja. Kao

glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo egzistira i kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH: Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, BH Telecom, Prevent BH, Fabrika duhana Sarajevo i Bosnalijek. Sarajevo je sjedište Centralne banke Bosne i Hercegovine i Sarajevske berze.

S obzirom na povoljan geografski položaj i činjenicu da područje Kantona obuhvata i okolne planine (Bjelašnica, Igman, Treskavica, Trebević) koje već imaju reputaciju olimpijskih borilišta, razvoj turizma (zimski sportovi, lov, planinarenje, alpinizam itd.) predstavlja prioritetnu privrednu granu u Kantonu Sarajevo.

957 969Aviosaobraćaj

Međunarodni aerodrom Sarajevo najprometniji je aerodrom u Bosni i Hercegovini, a u skorijoj budućnosti aerodrom Sarajevo imat će kapacitet da opsluži dva miliona putnika godišnje.

putnika u 2017. godini

Većinu gradskog i prigradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljaju KJKP GRAS Sarajevo i Centrotrans. KJKP GRAS je vlasnik tramvajske i trolejbuske mreže grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem.

Otvaranjem trebevićke žičare, dužine cca. 2 kilometra, koja je tokom rata u Bosni i Hercegovini potpuno uništena, grad Sarajevo je povezan sa obližnjom planinom Trebević.

70 km željezničkih pruga

željezničkih stanica i postaja19

6 tramvajskih linija

1112

2267,28

linija kosog liftalinija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od

kilometara.

6 trolejbuskih linija

55 autobuskih linija

44 linije minibusa}

75 osnovnih škola

Sarajevski univerzitet, sa cca. 31.000 studenata, je najveći i najstariji univerzitet u Bosni i Hercegovini. Osim toga, u Kantonu Sarajevo postoji još šest privatnih univerziteta te brojne druge privatne škole.

srednjih škola38studenata31 000

9Domova zdravlja 14 Specijalističkih

službi

Primarna zdravstvena zaštitaJ.U. “Domovi zdravlja KS”

Univerzitetski klinički centar Sarajevo

Opća bolnica “Prim. dr Abdulah Nakaš”

Sekundarna zdravstvena zaštita

Tercijarna zdravstvena zaštita

Važniji objekti sa lokacijama

Kao državno i administrativno središte države i Federacije BiH, u gradu i Kantonu Sarajevo su sjedišta državnih, entitetskih i kantonalnih institucija, ustanova, međunarodnih, državnih i privrednih predstavništava i organizacija, te mnoštva kulturnih, sportskih organizacija i kolektiva i nevladinih organizacija. U nastavku je dat pregled nekih od tih institucija sa adresama sjedišta.

Institucije Bosne i Hercegovine ▪ Predsjedništvo BiH – ul. Maršala Tita br. 16 ▪ Parlamentarna Skupština BiH – Trg Bosne i Hercegovine br. 1 ▪ Vijeće ministara BiH - Trg Bosne i Hercegovine br. 1

▪ Ministarstvo sigurnosti BiH – Trg Bosne i Hercegovine br. 1 ▪ Ministarstvo vanjskih poslova BiH – Trg Bosne i Hercegovine br. 1 ▪ Ministarstvo odbrane BiH – Trg Bosne i Hercegovine br. 1 ▪ Zajednički štab OS BiH – Hamdije Kreševljakovića br. 98 ▪ Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – Aleja Bosne

srebrne bb ▪ Granična policija BiH – Reufa Muhića br. 2a ▪ Služba za poslove sa strancima BiH – ul. Braće Mulića br. 38 ▪ Sud Bosne i Hercegovine – ul. Kraljice Jelene br. 88 ▪ Tužilaštvo Bosne i Hercegovine – ul. Kraljice Jelene br. 88 ▪ Ustavni sud Bosne i Hercegovine – Reisa Džemaludina Čauševića

br. 6 ▪ Vanjsko-trgovinska komora BiH – ul. Branislava Đurđeva br. 10

Kanton Sarajevo kao obrazovno središte Zdravstvo

16

Sportski i kulturni objekti, trgovi pogodni za javna okupljanja na području Kantona Sarajevo

Općina Stari Grad Sarajevo

Na području općine Stari Grad locirana je Baščaršij a kao stara kulturno-historij ska jezgra grada sa mnoštvom različitih kulturno-historij skih spomenika, vjerskih objekata svih konfesij a, muzeja, te tradicionalnih ugostiteljskih objekata. Kao značajne objekte koji bilježe veliki broj posjetilaca tokom cij ele godine vrij edno je pomenuti Memorij alni centar “Alij a Izetbegović”, šehidsko mezarje Kovači i Bij elu tabij u. Prostori pogodni za javna okupljanja i održavanje različitih kulturnih manifestacij a i koncerata su At Mejdan, Trg Oslobođenja - Alij a Izetbegović, te parking prostor ispred Inat kuće na kojem se redovno održavaju koncerti tokom Baščaršij skih večeri.

Općina Centar Sarajevo

Na području općine Centar se nalazi najveći stadion u BiH “Asim Ferhatović Hase”, kapaciteta 35.000 sjedećih mjesta, na kojem se osim nogometnih utakmica, održavaju atletska i druga sportska takmičenja, te koncerti i slične kulturno-zabavne manifestacij e. Inače, na ovom stadionu fudbalska reprezentacij a Bosne i Hercegovine igra međunarodne utakmice, a FK “Sarajevo” svoje domaće utakmice. Neposredno uz ovaj stadion nalaze se i dva nogometna igrališta sa vještačkom podlogom, na kojima se također odigravaju utakmice svih rangova takmičenja. Pored stadiona locirana je i Olimpij ska dvorana “Zetra” kapaciteta 12.000 sjedećih mjesta, a kada se koristi za održavanje koncerata i prima do 20.000 posjetilaca. U okviru sporskog centra je i otvoreno klizalište. Na platou Skenderij e nalazi se Dvorana “Mirza Delibašić” i “Dom mladih”, kao prostori gdje se održavaju različite sportske i kulturne manifestacij e.

Institucij e Federacij e Bosne i Hercegovine ▪ Parlament Federacij e BiH – ul. Hamdij e Kreševljakovića br. 3 ▪ Vlada Federacij e BiH – ul. Hamdij e Čemerlića br. 2 ▪ Ured predsjednika Federacij e BiH – ul. Musala br. 2 ▪ MUP F BiH i Uprava policij e FBiH – ul. Mehmeda Spahe br. 7 ▪ Vrhovni sud Federacij e BiH – ul. Valtera Perića broj 15/2 ▪ Ustavni sud Federacij e BiH – ul. Valtera Perića br. 15 ▪ Federalno tužilaštvo F BiH – ul. Valtera Perića br. 15 ▪ Privredna komora F BiH – ul. Branislava Đurđeva br. 10

Institucij e Kantona Sarajevo ▪ Skupština Kantona Sarajevo – Reisa Dž. Čauševića br. 1 ▪ Vlada Kantona Sarajevo – Reisa Dž. Čauševića br. 1 ▪ Kantonalni sud u Sarajevu – ul. Šenoina br. 1 ▪ Kantonalno tužilaštvo Kantona Sarajevo – ul. Radićeva br. 6 ▪ Privredna komora Kantona Sarajevo – ul. La benevolencij e br. 8

Institucij e Grada Sarajeva ▪ Skupština Grada Sarajeva – ul. Hamdij e Kreševljakovića br. 3 ▪ Ured gradonačelnika Sarajeva – ul. Hamdij e Kreševljakovića br.

3 ▪ Druge važnij e kulturne i sportske ustanove ▪ Sarajevska Vij ećnica – ul. Obala Kulina bana ▪ Zemaljski muzej – ul. Zmaja od Bosne br. 3 ▪ Historij ski muzej – ul. Zmaja od Bosne br. 5 ▪ Muzej Sarajeva – ul. Josipa Štadlera br. 2 ▪ Olimpij ski muzej – ul. Alipašina bb ▪ Narodno pozorište – ul. Obala Kulina bana br. 9 ▪ Kamerni teatar – ul. Maršala Tita br. 56 ▪ Olimpij ska dvorana “Juan Antonio Samaranch” – Zetra – ul.

Alipašina bb ▪ KSC Skenderij a – ul. Skenderij a bb

35 000 sjedećih mjesta70 000 ukupni kapacitet35 000 sjedećih mjestaSTADION “ASIM FERHATOVIĆ HASE”

17

Plato ispred ovih objekata je pogodan za održavanje različitih manifestacija na otvorenom. Osim toga prostori koji se koriste za različite vrste javnih okupljanja se nalaze ispred BBI centra i SCC-a, gdje se već drugu godinu uzastopno organizira javni doček Nove godine.

Općina Novo Sarajevo

Na području općine Novo Sarajevo nalazi se S.R.C. Grbavica u okviru kojeg je nogometni stadion Grbavica, gdje domaće utakmice igra FK “Željezničar”, kao i Sportska dvorana “Novo Sarajevo”. Stadion Grbavica, koji je u ratu bio potpuno uništen, je u procesu faznog renoviranja - izgradnje tribina, zamjene travnjaka i poboljšanja infrastrukture, čime je ponovo spreman za međunarodne utakmice. Kao mjesto pogodno za održavanje različitih javnih okupljanja treba napomenuti trg ispred željezničke i autobuske stanice – Trg žrtava genocida u Srebrenici.

Općina Novi Grad Sarajevo

Na području općine Novi Grad nalazi se stadion N.K. “Olimpik” – stadion “Meandar”. Uz stadion je lociran i Olimpijski bazen “Otoka”. Od sportskih dvorana u kojima se redovno održavaju različite sportske i kulturne manifestacije treba pomenuti Dvoranu “Ramiz Salčin” na Mojmilu i Sportsku dvoranu na Dobrinji. Otvoreni prostor pogodan za sve vrste kulturnih i sportskih manifestacija je S.R.C. “Safet Zajko” na kojem se nalaze nogometna, košarkaška, odbojkaška igrališta, te biciklističke staze i uređene zelene površine kao i otvorene ljetne bine na kojima se održavaju koncerti i kino-projekcije. Dvorana “Srce” u naselju Buća Potok je također mjesto održavanja sportskih, kulturnih i umjetničkih manifestacija na kojima se često okuplja veći broj građana.

Općina Ilidža

Na području općine Ilidža nalazi se veoma posjećeni kompleks zatvorenih i otvorenih bazena “Termalna rivijera”, otvoreni bazen pored hotela Terme, nogometni stadion F.K. “Igman”, te sportska dvorana u sklopu Četvrte gimnazije. U ljetnom periodu je veoma posjećeno izletište “Vrelo Bosne”, u čijoj neposrednoj blizini se nalazi i kompleks “Stojčevac”, koji još uvijek nije revitaliziran i vraćen prvobitnoj namjeni. Kao prostor pogodan za javna okupljanja treba pomenuti trg između gimnazije i Male aleje.

» At Mejdan » Trg Oslobođenja - Alija Izetbegović » Bijela tabija » Stadion u “Asim Ferhatović Hase” » Olimpijska dvorana “Zetra” » Dvorana “Mirza Delibašić” » “Dom mladih” » S.R.C. Grbavica » Sportska dvorana “Novo Sarajevo” » Stadion N.K. “Olimpik” » Olimpijski bazen “Otoka” » Dvorana “Ramiz Salčin” » S.R.C. “Safet Zajko” » Dvorana “Srce” » Kompleks bazena “Termalna rivijera” » Stadion F.K. “Igman” » “Vrelo Bosne” » “Stojčevac” » Sportski centar F.K. “Radnik” » Veliko i Malo polje - planina Igman » Babin Do - planina Bjelašnica » F.K. “Unis” » Dvorana “Amel Bećković » Stadion “N.K. Ilijaš” » Sportsko-rekreacioni centar Ilijaš

Selekcija prostora za javna okupljanja u Kantonu Sarajevo

18

Strateški okvir Uprave policije

U nastojanju da Uprava policije ispuni svoje zadatke u duhu savremenih standarda policijskog rada, bit će potrebno izvršiti analizu i ocjenu usklađenosti zakonskog okvira za rad Uprave policije, naročito u odnosu na evropske standarde i pravnu stečevinu Evropske unije.

Uprava policije je organ koji vrši policijske poslove i ima operativnu i finansijsku samostalnost, te kao takva može donositi podzakonske propise: pravilnik kao provedbeni propis, uputstva, instrukcije i naredbe kao opće akte i to samo onda kada je zato izričito ovlaštena zakonom i u granicama ovlaštenja datih u tom zakonu.

Uprava policije u skladu sa svojim nadležnostima u najvećoj mjeri postupa i provodi sljedeće zakone:

▪ Krivični zakon Federacije BiH; ▪ Zakon o krivičnom postupku Federacije BiH; ▪ Zakon o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo; ▪ Zakon o policijskim službenicima Kantona Sarajevo, ▪ Zakon o nabavljanju, držanju i nošenju oružja i municije; ▪ Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na

putevima; ▪ Zakon o prekršajima Federacije BiH; ▪ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira;

▪ Zakon o javnom okupljanju; ▪ Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima

u krivičnom postupku; ▪ Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine

krivičnim djelom; ▪ Zakon o zaštititi od nasilja u porodici; ▪ Zakon o sprečavanju nasilja i nedoličnog ponašanja na

sportskim priredbama; ▪ Zakon o uređenju saobraćaja na području Kantona

Sarajevo.Pored ostalog, na snazi je i Policijski etički kodeks za policijske službenike Uprave policije i Instrukcija o pravilima ponašanja policijskih službenika Uprave policije, kao i ostali provedbeni propisi koji uređuju postupanje policijskih službenika.

Također, značajan je i broj strateških dokumenata donesenih na nivou Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Kantona Sarajevo koji predviđaju određene obaveze i aktivnosti koje se direktno ili indirektno odnose na Upravu policije i one će sadržajno, suštinski i vremenski biti adekvatno sagledane i implementirane u Strategiji.

Općina Hadžići

Na području općine Hadžići nalazi se sportski centar F.K. “Radnik” sa dva nogometna igrališta na kojim pomenuti klub igra svoje utakmice. Sportska dvorana se nalazi u okviru J.U. Srednjoškolskog centra Hadžići. Područje općine obuhvata i područje planine Igman gdje se na lokalitetu Velikog i Malog polja nalaze skijaške skakaonice, žičara za alpsko i staze za nordijsko skijanje.

Općina Trnovo

Područje ove općine obuhvata planine Bjelašnicu i Treskavicu sa velikim brojem skijaških i planinarskih staza. Na području Babinog dola često se, u vrijeme skijaške sezone, održavaju koncerti i druge kulturne manifestacije.

Općina Vogošća

Na području ove općine se nalaze dva nogometna stadiona i to stadion F.K. “Unis” i stadion u naselju Svrake na kojem utakmice igra F.K. “Ozren”. U sporskoj dvorani “Amel Bećković” se također održavaju različite sportske i kulturne manifestacije. Trg ispred općine je pogodan za održavanje različitih vrsta manifestacija i javnih okupljanja.

Općina Ilijaš

Na području općine Ilijaš se nalazi nogometni stadion “N.K. Ilijaš”, te sportska dvorana u okviru Sportsko-rekreacionog centra Ilijaš. Trg ispred tržnog centra je prostor pogodan za održavanje različitih vrsta manifestacija (koncerti, priredbe i sl.). Plato na Čevljanovićima je svake godine mjesto gdje se održava korida i koju redovno prati veliki broj posjetilaca.

Principi i strategije Uprave Policije

Cjelokupna Strategija se zasniva na određenim principima koji su ključna vrijednosna osnova postupanja svih službenika Uprave policije. Ovi principi su duboko ukorijenjeni u univerzalne vrijednosti koje se tipično vezuju za policijsku profesiju i ulogu policije u savremenom društvenom poretku, kojeg karakteriše demokratsko uređenje, vladavina prava i zaštita ljudskih prava i osnovnih sloboda:

Zakonitost Uprava policije svoj legitimitet i osnovu postupanja nalazi u zakonu i ovlaštenjima koja su data policijskim službenicima u cilju vršenja njihovih dužnosti. Ovaj princip u smislu strateškog opredjeljenja znači i više od formalnog pridržavanja zakonskih normi, on podrazumijeva da Uprava policije i svi službenici treba da služe zajednici i građanima, da budu posvećeni svojoj profesiji, da permanentno rade na trajnom rješavanju problema, a ne samo njihovom registrovanju, da rade u skladu s očekivanjima građana i da se staraju o njihovim legitimnim potrebama i interesima, te da cilj policijskog postupanja bude kvaliteta života u zajednici, a što se može postići putem posvećenog rada, hrabrosti i poštenja;

Zaštita i poštivanje ljudskih prava i sloboda U skladu s Ustavom i zakonom, Uprava policije ima zadatak da štiti dignitet svakog čovjeka, da zaštiti one kojima je potrebna pomoć, naročito ugrožene i marginalizirane društvene grupe, da javnosti pruža informacije o svom radu, a svaki policijski službenik na jednak način i pod jednakim uvjetima tretira svakog pojedinca i da svi uposlenici Uprave policije imaju jednaka prava i obaveze u svom radu;

Integritet i odgovornost Da bi se osiguralo povjerenje zajednice u rad Uprave policije, prvenstveno je potrebno osigurati visok stepen discipline unutar svih organizacionih jedinica, te pravično i nepristrasno postupanje jer rad policijskih službenika zavisi od povjerenja javnosti i njihovog profesionalnog postupanja. Integritet je preduvjet za dobivanje takvog povjerenja i samo na taj način se mogu graditi uzajamni odnosi, a to je: transparentnost, profesionalizam i efikasni neovisni mehanizmi vanjske i unutrašnje kontrole i nadzora nad radom Uprave policije;

Liderstvo Unapređenje performansi rada u svim oblastima postupanja s ciljem zaštite općeg interesa i općedruštvenih vrijednosti treba biti zasnovano na liderstvu unutar cjelokupne organizacije Uprave policije. Upravljanje i rukovođenje se trebaju zasnivati na ličnom

primjeru, kako neposrednih rukovodilaca, tako i srednjeg i višeg menadžmenta Uprave policije. Putem svoje unutrašnje strukture, Uprava policije će zagovarati poznavanje i prepoznavanje strateške vizije i osnovnih principa kako bi se postigla izvrsnost i postizanje najviših organizacijskih ciljeva;

Efikasnost Obavljanje poslova iz nadležnosti Uprave policije mora biti u skladu s najvišim standardima kvalitete, koji se zasnivaju na uspostavljenom sistemu upravljanja resursima, profesionalnom obrazovanju, obuci i osposobljenosti policijskih službenika, pružanju uzajamne podrške i promovisanju timskog rada, kako unutar Uprave policije, tako i prema zajednici. Samo na taj način je moguće ostvarenim rezultatima postići lično i profesionalno zadovoljstvo policijskih službenika.

Zakonitost

Zaštita i poštivanje ljudskih prava i sloboda

Integritet i odgovornost

Liderstvo

Efikasnost

19

20

Opći cilj Strategije

Polazeći od općih karakteristika područja Kantona Sarajevo, vrste i karakteristika pojava kojima se policija bavi u svom radu, karakteristika sigurnosnih rizika i mogućnosti upravljanja tim rizicima, Uprava policije će kroz realno, na bazi objektivnih pokazatelja, provedivo i efikasno planiranje strateških aktivnosti proaktivno raditi na unapređenju sigurnosti u ovom Kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

S obzirom na to da se radi o mjestu u kojem se nalaze najvažnije institucije i objekti od državnog, federalnog i kantonalnog značaja, da se konstantno povećava obim ekonomske i privredne djelatnosti, uvećava broj stanovništva, razvija infrastruktura, bilježi rast obrazovnih, sportskih i kulturnih dešavanja, Strategija treba ponuditi rješenja za unapređenje stanja sigurnosti kao pretpostavke za poboljšanje kvalitete života u Kantonu Sarajevo.

Uprava policije će naročito raditi na jačanju povjerenja građana u policiju kao ključne pretpostavke efikasnog funkcionisanja policije u savremenim okolnostima i shvatanju uloge policije u demokratskom poretku, tj. konstantno unapređivati odnose sa zajednicom u cilju poboljšanja partnerstva i stvaranja ugodnog ambijenta za život svih građana.

Da bi se to postiglo, detaljno i sistematično će se analizirati sigurnosno okruženje, nastojati identificirati uzroci svih pojava koje ugrožavaju sigurnost u Kantonu Sarajevo i tragati za efikasnim, pravičnim i ekonomičnim rješenjima koja će eliminisati uzroke i manifestacije takvih pojava.

Uprava policije će na tom putu kontinuirano raditi na jačanju organizacijskih kapaciteta, unapređenju normativnog okvira za rad policije i jačanju policijskih ovlaštenja, integrisanju savremenih tehnologija i unapređenju kvalitete obavljanja policijskih poslova s ciljem pružanja vrhunskih usluga zajednici.

Da bi se sve pojave kriminalnog ponašanja adekvatno tretirale bit će potrebno poboljšati istražne kapacitete kriminalističke policije, razviti sistem blagovremenog odgovora na incidentne situacije, osigurati visok stepen

“...izgradnja adekvatnog sigurnosnog ambijenta kako bi Kanton Sarajevo postao kvalitetno mjesto za život građana...”

“...rješenja za unapređenje stanja sigurnosti kao pretpostavke za poboljšanje kvalitete života...”

21

odgovornosti i samostalnosti policijskih službenika, te posebno unaprijediti sistem rukovođenja kako bi se objektivizirala odgovornost rukovodilaca sa mogućnošću donošenja odluka.

Na strateškom nivou će se posebno razvijati kapaciteti za kooperativno i parcipativno donošenje odluka cjelokupnog rukovodnog kadra Uprave policije. Posebna pažnja bit će posvećena unapređenju procedura prijema i unapređenja policijskih službenika, edukaciji, stručnom usavršavanju i obuci u odnosu na aktuelne sigurnosne pojave, afirmisanju profesije, jačanju odgovornosti i integriteta, kako bi svaki policijski službenik postao inovativan i efikasan pružalac usluga građanima.

Policijska služba nije imuna na pojave korupcije pa se kroz strateški dokument nužno trebaju predvidjeti i posebni programi i aktivnosti za smanjenje izloženosti korupciji, razvijanje procedura i mehanizama prijavljivanja i procesuiranja koruptivnih ponašanja policijskih službenika i programa prevencije.

Uzimajući u obzir sve navedeno, opći cilj Strategije Uprave policije je izgradnja adekvatnog sigurnosnog ambijenta kako bi Kanton Sarajevo postao kvalitetno mjesto za život građana, što će se ostvariti putem prevencije svih oblika kriminalnog ponašanja, povećanja stepena rasvijetljenosti krivičnih djela, smanjenja broja incidenata koji imaju obilježja narušavanja javnog reda i mira, smanjenja viktimizacije, povećanja osjećaja sigurnosti i smanjenja straha od kriminaliteta kod stanovništva, te usvajanja sveobuhvatnog programa sigurnosti javnog saobraćaja, uz konstantno unapređenje odnosa sa zajednicom i jačanje povjerenja građana u rad policije.

22

Analiza stanja

Stupanjem na snagu Zakona o unutrašnjim poslovima Kantona Sarajevo (“Službene novine Kantona Sarajevo”, broj 1/16), postavljene su sasvim nove osnove normativnog i organizacijskog uređenja vršenja poslova policijskog karaktera, a koji se odnose na rad Uprave policije kao policijskog organa u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, koji neposredno vrši policijske poslove i ima operativnu samostalnost.

Na taj način Uprava policije zakonski postaje samostalna u finansijskom, kadrovskom, operativno-kriminalističkom i u smislu odnosa s drugim policijskim i državnim organima s kojima zajednički i koordinirano poduzima mjere i aktivnosti na zaštiti života i imovine, te ljudskih prava i sloboda propisanih važećim propisima u Bosni i Hercegovini.

Takav položaj u organizaciji uprave i sigurnosno-policijskom sistemu države Bosne i Hercegovine koji je složen (sastoji se od više samostalnih policijskih organa), decentraliziran (policijska tijela se organizuju na nivou države BiH, entiteta, Brčko Distrikta BiH i deset kantona u Federaciji BiH) i djelimično koordiniran (još uvijek nije uspostavljen jedinstven sistem koordinacije velikog broja policijskih organa na teritoriji Bosne i Hercegovine) iziskuje potrebu da Uprava policije na sveobuhvatan način strateški opredijeli vlastito funkcionisanje na srednjoročnim osnovama, s jasno profilisanim pravcima razvoja, strateškim ciljevima, te programima i aktivnostima za njihovu realizaciju.

U tom smislu, potrebno je jasno identifikovati sve snage kojima Uprava policije raspolaže, kritički razmotriti slabosti u organizaciji i funkcionisanju, naročito u smislu okruženja u kojem policija djeluje, prepoznati prilike za razvoj i unapređenje rada, te se jasno postaviti u odnosu na prijetnje koje se direktno odnose na sigurnost građana i teritorij Kantona Sarajevo u odnosu na sve izvore ugrožavanja sigurnosti s kojima se Uprava policije stvarno suočava u svom radu.

23

Resursi Uprave policije

Jedan od najvažnijih resursa kojima raspolaže Uprava policije jesu ljudski potencijali: policijski službenici, državni službenici i namještenici zaposleni u Upravi policije, koji imaju veliko znanje, iskustvo u radu i sposobnosti za rješavanje svakodnevnih problema građana i zajednice. Poziv građana, javnih institucija i drugih subjekata je redovno upućen policiji i za one probleme koji nerijetko nisu u zakonskoj nadležnosti policije, ali koja i u takvim situacijama uvijek reaguje i nastoji pružiti pomoć. Policija je uvijek bila uz građane, kako u doba rata i agresije na državu Bosnu i Hercegovinu, tako i u postratnim, vrlo složenim prilikama, kada su uspostavljani osnovni mehanizmi funkcionisanja pravne države, kao i vanrednim okolnostima (prirodne nesreće, masovne demonstracije i nasilnički protesti) kada su policijski službenici Uprave policije nesebično stajali u prve redove zaštite javnog poretka, lične i imovinske sigurnosti građana i njihovih prava.

To je naslijeđe i tradicija Uprave policije prema kojoj građani imaju razvijenu senzibilnost i prepoznaju je kao faktor povjerenja zajednice prema Upravi policije koja im je uvijek na raspolaganju. Kadrovski potencijali Uprave policije su po strukturi raznovrsni, a čine ih službenici uniformisane i kriminalističke policije u okviru kojih se obavljaju poslovi temeljne policije: intervencije na licu mjesta događaja, otkrivanje i privođenje učinilaca krivičnih djela, pružanje asistencija drugim organima, kontrola i regulisanje saobraćaja, održavanje javnog reda i mira i dr. Operativni centar je ključna organizaciona jedinica za koordinaciju aktivnosti policije, zaprimanja hitnih poziva građana, prijave događaja i usmjeravanje rada policije na terenu.

24

U ovom sektoru su i dvije resorne specijalizirane jedinice uniformisane policije, Jedinica za saobraćaj i Jedinica za osiguranje objekata i zadržavanje osoba lišenih slobode. Odjeljenje za saobraćajne istrage vrši poslove otkrivanja i rasvjetljavanja krivičnih djela vezanih za ugrožavanje sigurnosti javnog saobraćaja. U okviru Sektora za policijsku podršku su dvije elitne jedinice policije: Jedinica za specijalističku podršku i Jedinica za podršku. Jedinica za profesionalne standarde je zadužena za poslove unutrašnje kontrole i osiguranje primjene standarda integriteta i zakonitosti postupanja svih policijskih službenika Uprave policije, te poslove revizije i razvoja načela. Odjeljenje za odnose sa javnošću ima vrlo odgovornu ulogu prezentacije rada Uprave policije i komuniciranja sa sredstvima javnog informisanja i cjelokupnom zajednicom. Odjeljenje za edukaciju permanentno radi na stručnom usavršavanju i osposobljavanju policijskih službenika za rad u odnosu na sve aktuelne pojave i primjenu savremenih metoda policijskog postupanja. Odjeljenje za unutrašnji nadzor, koordinaciju i usmjeravanje je zaduženo da strateški prati rad Uprave policije i putem instruktivnih i upućujućih instrumenata koriguje i unapređuje rad cjelokupne organizacije.

U tabeli ispod je prikazan ukupan broj sistematizovanih i popunjenih mjesta policijskih službenika u Upravi policije prema podacima s početka 2018. godine.

Uprkos činjenici da nekih 400 mjesta u Upravi policije stoji nepopunjeno, jedna od snaga u radu jesu i vrlo kvalitetni odnosi na relaciji Uprava policije - Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo - Vlada Kantona Sarajevo - Skupština Kantona Sarajevo. Podrška koju Uprava policije dobija od izvršne (Vlada) i zakonodavne (Skupština) vlasti u Kantonu Sarajevo je jedan od ključnih izvora snage i poticaj za dalje unapređenje rada i opravdavanje povjerenja u Upravu policije koja služi cjelokupnoj zajednici u Kantonu Sarajevo.

Osim policijskih službenika, u Upravi policije je uposleno 19 državnih službenika i 179 namještenika što ukupno čini 198 uposlenika, koji ne obavljaju policijske poslove. Jedan od ključnih aduta Uprave policije su službenici koji imaju potrebne stručne kvalifikacije, od kojih je značajan broj uspješno okončao veliki broj stručnih i specijalističkih obuka, a određen broj je i dobitnik različitih priznanja.

Uprava policije stalno unapređuje vlastitu organizaciju, raspolaže solidnim finansijskim okvirom za rad, te ima jasnu viziju profesionalne samostalnosti i odvojenost od bilo kakvih uticaja izvana. U ovom strateškom periodu, između ostalog, Uprava policije namjerava uvesti i Sistem upravljanja kvalitetom po međunarodnim standardima ISO 9001:2015.

POLICIJSKI SLUŽBENICI UNIFORMISANE POLICIJE

POLICIJSKI SLUŽBENICI KRIMINALISTIČKE POLICIJE

321 ili 23%NEPOPUNJENIH RADNIH MJESTO

1066 ili 77%POPUNJENIH RADNIH MJESTA 1387

PREDVIĐENIH UNIFORMISANIH POLICIJSKIH SLUŽBENIKA}}85 ili 25%

NEPOPUNJENIH RADNIH MJESTO

257 ili 75%POPUNJENIH RADNIH MJESTA 342

PREDVIĐENIH KRIMINALISTIČKIH POLICIJSKIH SLUŽBENIKA

UKUPNO PREDVIĐENO 1729

UKUPNO POPUNJENO 1323

NEPOPUNJENIH MJESTA 406*

RAZLIKA:

-99 ILI -24%

418BROJ PREDVIĐENIH POLICIJSKIH SLUŽBENIKA NA 100 000 STANOVNIKA

319BROJ POLICIJSKIH SLUŽBENIKA NA 100 000 STANOVNIKA

* Ovom broju treba dodati 40 policijskih službenika zaposlenih u Upravi policije, koji su invalidi II kategorije i nisu raspoređeni sa preostalom radnom sposobnošću

25

UPRAVA POLICIJE

POLICIJSKI KOMESAR

URED POLICIJSKOG KOMESARA

Odjeljenje za odnose sa javnošću

Odjeljenje za edukaciju

PRVA POLICIJSKA

UPRAVA

Policijska stanica Stari Grad

Odjeljenje kriminalističke policije Stari

Grad

DRUGA POLICIJSKA

UPRAVA

Policijska stanica Centar

Odjeljenje kriminalističke policije Centar

TREĆA POLICIJSKA

UPRAVA

Policijska stanica Novo

Sarajevo

Odjeljenje kriminalističke policije Novo

Sarajevo

PETA POLICIJSKA

UPRAVA

Policijska stanica Ilidža

Odjeljenje kriminalističke policije Ilidža

ŠESTA POLICIJSKA

UPRAVA

Policijska stanica Hadžići

Policijska stanica Trnovo

Odjeljenje kriminalističke policije Ilidža

SEDMAPOLICIJSKA

UPRAVA

Policijska stanica Ilijaš

Policijska stanica Vogošća

Policijsko odjeljenje Srednje

Odjeljenje kriminalističke

policije Ilijaš


policije Vogošća

ČETVRTA POLICIJSKA

UPRAVA

Policijska stanica Novi

Grad

Policijska stanica Dobrinja

Policijsko odjeljenje Rajlovac


policije Novi Grad

SEKTOR UNIFORMISANE

POLICIJE

Odjeljenje za saobraćajne

istrage

Odjeljenje za kriptozaštitu

Jedinica za saobraćaj

Jedinica za osiguranje objekata i

zadržavanje osoba lišenih

slobode

Odjeljenje za unutrašnji nadzor,

koordinaciju i usmjeravanje

SEKTOR KRIMINALISTIČKE

POLICIJE

Odjeljenje za privredni kriminal

Odjeljenje za imovinske delikte

Odjeljenje za borbu protiv zloupotreba

opojnih droga

Kriminalističko - obavještajna

jedinica

Odjeljenje za kriminalističku

tehniku i forenziku

Odjeljenje za kontradiverzionu

zaštitu

Odjeljenje za krvne, seksualne

delikte i ratne zločine

SEKTOR ZA PRAVNE, KADROVSKE, LOGISTIČKE POSLOVE ,

EDUKACIJU I ANALITIKUOdjeljenje za

pravne, kadrovske,

logističke poslove i edukaciju

Odjeljenje za analitiku,

planiranje i evidencije

Jedinica za specijalističku

podršku

Jedinica zapodršku

SEKTOR ZA POLICIJSKU PODRŠKU

Odjeljenje za materijalno opremanje i komercijalne

poslove

Odjeljenje za finansijsko -

knjigovodstvene poslove

Auto-servis

SEKTOR ZA MATERIJALNO - FINANSIJSKE

POSLOVE

Odjeljenje za unutrašnju

kontrolu

Odjeljenje za razvoj načela, procedura i standarda i

zaštitu tajnih podataka

JEDINICA ZA PROFESIONALNE

STANDARDE

Operativni centar

26

Slabosti

Ranije je prikazana analiza sigurnosnih, geografskih, demografskih, pravno-političkih i infrastrukturnih faktora koji uz veći ili manji intenzitet utiču na pravilno strateško opredjeljenje Uprave policije za naredni period. Kanton Sarajevo je u pravom smislu te riječi centar svih bitnih socijalno-političkih, ekonomskih i drugih procesa i dešavanja u odnosu na teritoriju Bosne i Hercegovine i kao takav je vrlo opterećen pojavama koje utiču na objektivno stanje i osjećaj sigurnosti građana.

Iako je u normativnom smislu izvršena podjela nadležnosti u području sigurnosti između različitih nivoa vlasti, u praktičnom smislu to vrlo često podrazumijeva puni operativni angažman Uprave policije i usmjeravanje resursa na one pojave koje formalno i nisu u njenoj isključivoj nadležnosti. Tako npr. Ustav Federacije FBiH jasno propisuje da su federalni organi isključivo nadležni za krivična djela organiziranog kriminala, terorizma, međukantonalnog kriminala i neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, ali u svakodnevnom radu policijski službenici Uprave policije rade na sprečavanju i suzbijanju i ovih krivičnih djela i pružaju asistenciju u radu drugih organa koji se bave ovim pojavama.

U svim hitnim situacijama, službenici Uprave policije se svakodnevno angažuju po raznim osnovama koje iziskuju hitno postupanje, naročito u slučajevima terorističkih prijetnji, osiguranja visokorizičnih skupova i štićenih osoba, masovnih javnih okupljanja,

i drugih događaja koji nisu isključivo povjereni u nadležnost kantonalnih organa uprave. Dakle, činjenica je da operativni kapaciteti drugih policijskih organa nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni i da ne postoji potrebni nivo koordinacije i sinergije u radu kako bi se blagovremeno i adekvatno moglo odgovoriti na sve sigurnosne izazove.

Nadalje, postignuti stepen životnog standarda na prostoru Kantona Sarajevo, gustina naseljenosti koja u urbanim sredinama doseže prosječnu brojku od skoro 2000 stanovnika po km², prosječan broj policijskih službenika per capita i drugi relevantni faktori kao što su nedovoljna zakonska i proceduralna zaštita policijskih službenika i njihov radnopravni i materijalni status čine slabosti postojećeg stanja kojima se kroz Strategiju nastoji efektivno upravljati.

Primjera radi, demografski pritisak nije jednakog intenziteta na svim područjima Kantona Sarajevo, pa tako recimo u Općini Novo Sarajevo ukupan broj stanovnika iznosi 64.814, na veličinu teritorije od nekih 9,9 km², sa gustinom naseljenosti od 6546,9 stanovnika po km². Istovremeno na području ove općine mjesno nadležna III Policijska uprava ima ukupno 144 policijska službenika uniformisane i kriminalističke policije koji rade po sistemu tri smjene (24 sata dnevno) i ako se ovi podaci relativiziraju može se steći dojam o obimu pojava i problema sa kojima se susreću građani ove urbane sredine, a koji su povod za intervenciju i postupanje policijskih službenika.

27

Prilike

Nepobitno je da prostor Kantona Sarajevo, kao jedinstvena administrativna, infrastrukturna i sigurnosna cjelina, bilježi stalni rast kako u demografskom tako i privrednom, obrazovnom, i svakom drugom smislu. Takvo stanje direktno utiče na obim privrednih aktivnosti i potencijal cjelokupne zajednice, koji se ogleda i u činjenici da budžet Kantona Sarajevo znatno premašuje visinu prihoda u odnosu na druge kantone u Federaciji BiH i područja u državi.

S tim u vezi, Uprava policije, kroz svakodnevne radne procese i interakciju sa Vladom i Skupštinom koje nadziru i prate rad Uprave policije, ostvaruje potrebnu saradnju kroz proces planiranja, izvještavanja i nadzora nad radom policijskog komesara i Uprave policije. Na taj način iskustva i lekcije naučene kroz implementaciju Plana i programa rada policijskog komesara (2017-2021.) i Programa rada Uprave policije koji se donosi za svaku kalendarsku godinu definitivno predstavljaju oslonac za kreiranje strategije Uprave policije za srednjoročni vremenski period.

Kontinuirana podrška Vlade i Skupštine u normativnom, finansijskom i političkom smislu na bazi uvažavanja operativne samostalnosti Uprave policije, predstavljaju jasnu priliku za unapređenje rada Uprave policije, modernizaciju procedura i metoda postupanja, uvođenje savremenih tehnologija, koje će umanjiti negativni uticaj nedovoljnog broja policijskih službenika i druge performanse cjelokupne Uprave policije koje su podložne poboljšanjima.

Uprava policije je bila aktivni sudionik u procesu evropskih integracija, odnosno pružanja odgovora na Upitnik Evropske komisije koji je Bosni i Hercegovini dostavljen nakon podnošenja zvaničnog zahtjeva za

članstvo. U tom procesu Uprava policije je prepoznala značaj pojedinih oblasti u okviru poglavlja 23 i 24 koja na direktan i indirektan način utiču na buduće planove Uprave policije. Procesi koji će proisteći iz ovog procesa, posebno pregovarački postupci za poglavlje XXIV, za Upravu policije će predstavljati autentičnu priliku za unapređenje postojećeg stanja.

To se posebno odnosi na unapređenje organizacije rada Uprave policije, dodatnu profesionalizaciju i stvaranje pouzdanog policijskog organa, poticaje za odlučnijim suzbijanjem i umanjenjem uticaja korupcije, bolju zaštitu svih prava i sloboda građana zagarantovanih važećim propisima, naročito osjetljivim i marginaliziranim društvenim grupama, snažniju borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala, unapređenje policijske saradnje sa policijskim organima drugih država putem nadležnih organa Bosne i Hercegovine, saradnju sa državnim organima koji se bave poslovima sa strancima, pružanjem međunarodnopravne zaštite (azila) i druge poslove u kojima Uprava policije samostalno postupa ili pruža podršku i ostvaruje saradnju sa drugim nadležnim organima.

Strategija će svakako biti osnovni planski dokument Uprave policije koja će biti podloga za implementaciju brojnih projekata, privlačenje podrške i finansiranje implementacije pojedinih strateških aktivnosti od strane domaćih i međunarodnih institucija i subjekata što svakako predstavlja posebnu priliku za poboljšanje u svim segmentima rada.

28

Prijetnje

Uprava policije i službenici na terenu se svakodnevno suočavaju sa brojnim, raznovrsnim i sve složenijim pojavama protivpravnih, kažnjivih i asocijalnih ponašanja. Socijalno okruženje, s druge strane, je jako senzibilizirano, informisano i upućeno u konkretne događaje u kojima policija interveniše, o čemu se javnost brzo obavještava putem sredstava javnog komuniciranja, društvenih mreža i savremenih tehnologija.

Ukoliko se na strateškom nivou adekvatno ne identifikuju mogući rizici od pogrešnog i nedobronamjernog uticaja ove vrste odnosa na relaciji policija-javnost moguće je govoriti o specifičnim prijetnjama za uspješnost implementacije Strategije. Zbog toga će se posebna pažnja posvetiti planiranju mjera i radnji na unapređenju kapaciteta javnog komuniciranja i općenito odnosa između Uprave policije i cjelokupne zajednice, koja ima pravo da u svakom trenutku dobije informacije zasnovane na činjenicama koje se tiču policijskog postupanja, a koje ne ugrožavaju izvođenje pojedinih operativnih radnji i postupaka.

Prijetnja se odnosi i na specifični položaj Kantona Sarajevo, u odnosu na administrativnu teritoriju entiteta Republika Srpska, što zbog nepostojanja jedinstvenog policijskog sistema u BiH i nedovoljne koordinacije postojećih policijskih organa, ima svoj uticaj na pojavnost i tretiranje pojedinih sigurnosnih izazova. Tako na primjer pojava krađa motornih vozila u Kantonu Sarajevo ima elemente hroničnog problema, na koji direktno utiču ogromne brojke rezidentnih i motornih vozila koja se na kraći vremenski period nalaze na ovom području (dakle veliki broj prilika za učinitelje krivičnih djela) i blizina međuentitetske administrativne granice, što direktno pogoduje kriminalnim grupama koje se najčešće bave ovim oblikom kriminala.

Evidentno se ovaj problem ne može jednostrano staviti pod kontrolu isključivim angažmanom Uprave policije, nego to iziskuje i angažman drugih policijskih i pravosudnih organa na svim nivoima vlasti. U nedostatku spremnosti za saradnju, nepostojanjem dovoljnih kapaciteta drugih organa i drugih elemenata,

ova okolnost objektivno predstavlja prijetnju za uspješno implementiranje Strategije.

Kanton Sarajevo je sjedište brojnih institucija državnog, federalnog i kantonalnog nivoa vlasti, javnih preduzeća, privrednih subjekata i drugih pravnih lica, čije djelovanje i funkcionisanje se ponekad dovodi u vezu sa različitim pojavama korupcije, tj. izvršenjem krivičnih djela protiv službene i druge odgovorne dužnosti, protiv pravosuđa, i drugih službeničkih inkriminacija. Uprava policije se u okviru svojih nadležnosti i uz nadzor pravosudnih institucija (tužilaštva i sudovi), kao i uz saradnju sa drugim policijskim organima i organizacijama civilnog društva i građanima, mora na strateškom i operativnom nivou permanentno i odlučno suprotstavljati ovim pojavama.

Na pojedinačnom nivou prijetnje se ogledaju kroz mogući neprimjereni uticaj na operativnu samostalnost Uprave policije, nedovoljnu kapacitiranost, slabe kadrovske kapacitete u oblastima koje iziskuju specijalizaciju policijskih službenika i nepostavljanje prioriteta u odnosu na pojedine oblike izvora ugrožavanja sigurnosti (krivična djela maloljetničkog kriminala, ekološki kriminal, visokotehnološki kriminal, nasilnički kriminal na javnim površinama, ekstremizam i razni oblici radikalizacije, zloupotrebe vatrenog oružja i municije, ugrožavanja javnog saobraćaja, masovna narušavanja javnog reda i mira i dr.) i upravo je svrha Strategije da se planski i organizovano, u okviru zakonskih propisa, svi identifikovani rizici stave pod kontrolu i samim tim ukupna sigurnosna situacija u Kantonu Sarajevo učini što boljom i kvalitetnijom na zadovoljstvo cjelokupne zajednice.

Na kraju, Kanton Sarajevo se kao centralna urbana sredina konstantno razvija što prati povećanje populacije i čime raste potreba za pružanjem visokoprofesionalne policijske usluge prema građanima. Ukoliko se navedena činjenica ne bude uzela u obzir prilikom projekcije rasta kapaciteta Uprave policije, postoji objektivna prijetnja da će potpuna implementacija strateških ciljeva biti dovedena u pitanje.

29

Strateški ciljevi i programi

Strateški cilj: Strateški programi:

1. Smanjenje kriminaliteta i viktimizacije i povećanje osjećaja sigurnosti u Kantonu Sarajevo

Smanjenje postojećeg obima i incidence krivičnih djela i prekršaja, reduciranje mogućnosti viktimizacije i povećanje osjećaja sigurnosti građana u Kantonu Sarajevo

1.1. Inoviranje strateških pristupa policije u neposrednoj prevenciji kriminaliteta, narušavanja javnog reda i mira i smanjenju viktimizacije

1.2. Povećanje operativno-komunikacijskih kapaciteta, vidljivosti i dostupnosti policije uz primjenu savremenih tehničkih i informaciono-komunikacijskih tehnologija

1.3. Unapređenje istražnih kapaciteta kriminalističke policije radi efikasnijeg suzbijanja nasilničkog, imovinskog, kriminaliteta zloupotrebe droga, koruptivnih i drugih oblika kriminalnog ponašanja

1.4. Poboljšanje saradnje i koordinacije rada sa pravosudnim, policijskim i drugim nadležnim institucijama

1.5. Efikasnija kontrola nabavljanja, držanja i nošenja vatrenog oružja i municije i smanjenje rizika od zloupotreba vatrenog oružja

2. Unapređenje sigurnosti saobraćaja u Kantonu Sarajevo

Poboljšanje sigurnosti saobraćaja inoviranjem pristupa u upravljanju rizicima, povećanom nadzoru i odlučnijem sankcionisanju kršenja propisa i preventivnim naporima u saradnji sa zajednicom i drugim nadležnim institucijama

2.1. Poboljšanje sistema upravljanja rizicima i predviđanja kritičnih događaja u javnom saobraćaju s ciljem implementacije operativnih planova kontrole saobraćaja

2.2. Primjena savremenih tehničkih rješenja u cilju efikasnije kontrole i nadzora javnog saobraćaja i registrovanja prekršaja protiv sigurnosti saobraćaja

2.3. Provođenje javnih kampanja radi povećanja sigurnosti učesnika u saobraćaju

2.4. Intenziviranje saradnje sa drugim nadležnim organima u Bosni i Hercegovini u cilju sveobuhvatnije i efikasnije primjene propisa o sigurnosti javnog saobraćaja

3. Povećanje povjerenja u rad policije i poboljšanje odnosa sa zajednicom

Jačanje legitimiteta i povjerenja u rad policije od strane zajednice, poboljšanje integriteta i zakonitog funkcionisanja policije

3.1. Potpuna implementacija strateške orijentacije “Rad policije u zajednici” (RPZ)

3.2. Inoviranje mehanizama komunikacije sa zajednicom i predstavljanja rada Uprave policije

3.3. Uspostavljanje sistema integriteta, borbe protiv korupcije i jačanja mehanizama nadzora i kontrole rada policije

3.4. Dizajniranje i implementacija zajedničkih projekata preventivnog karaktera sa organizacijama civilnog društva

4. Jačanje organizacionih kapaciteta i profesionalnog razvoja

Stvaranje normativnih, kadrovskih, smještajnih i materijalno-tehničkih pretpostavki i unapređenje znanja, sposobnosti i vještina policijskih službenika za efikasniji rad Uprave policije

4.1. Unapređenje normativnog okvira u cilju povećanja efikasnosti rada i ovlaštenja za rad policije

4.2. Poboljšanje standarda prijema, unapređenja i profesionalnog razvoja policijskih službenika i rodne ravnopravnost u policiji

4.3. Izgradnja i modernizacija smještajnih, materijalno-tehničkih i drugih logističkih kapaciteta

4.4. Jačanje obrazovanja i obučenosti policijskih službenika

5. Koordinacija, monitoring i evaluacija Strategije

Izgradnja pouzdanih mehanizama za prikupljanje informacija o implementaciji strateških aktivnosti, s ciljem efikasnog praćenja i ocjene stepena implementacije

5.1. Osnivanje stalnog tijela za praćenje i ocjenu implementacije Strategije

5.2. Razvijanje metodologije prikupljanja i obrade informacija i podataka za praćenje i ocjenu implementacije strateških aktivnosti

5.3. Uspostavljanje sistema redovnog izvještavanja unutar Uprave policije, prema nadzornim tijelima Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo i javnosti o rezultatima u implementaciji Strategije

30

1. Smanjenje kriminaliteta i viktimizacije i povećanje osjećaja sigurnosti u Kantonu Sarajevo

Poslovi sprečavanja, otkrivanja i istrage krivičnih djela, odnosno suprotstavljanje svim oblicima kriminaliteta, predstavljaju ključni zadatak Uprave policije, naročito kada su u pitanju najteži oblici ugrožavanja sigurnosti koji nerijetko imaju dalekosežne posljedice po pojedince i zajednicu u cjelini.

Analize zvaničnih podataka policije i rezultati drugih neovisnih istraživanja pokazuju da su nasilnički kriminalitet, upotreba vatrenog i hladnog oružja na javnim mjestima, imovinski delikti, krivična djela koruptivne prirode, teška ugrožavanja sigurnosti javnog saobraćaja, zloupotrebe opojnih droga i drugi učestali oblici krivičnih djela u Kantonu Sarajevo najveći izvor zabrinutosti cjelokupne zajednice. Javnost ima velika očekivanja od policije i drugih nadležnih pravosudnih organa da se odlučnije suprotstave ovim negativnim pojavama.

U strateškom smislu, Uprava policije će najprije kroz sistematski uređen i organizovan način nastojati da mjerama neposredne prevencije utiče na smanjenje incidence krivičnih djela i prekršaja protiv javnog reda i mira, naročito onih sa obilježjima nasilja. To se posebno odnosi na planiranje i usmjereno provođenje kriminalističkih kontrola prostora, objekata i operativno interesantnih osoba, na bazi procjene rizika usmjerene kontrole i pregleda vozila i osoba u saobraćaju, operativno-taktičkih mjera racija u sigurnosno interesantnim lokacijama i objektima gdje dolazi do narušavanja javnog reda i mira i činjenja krivičnih djela, pojačanog nadzora i prisustva policije na lokacijama i mjestima koja nose povećani rizik od protivpravnih ponašanja i druge slične mjere bazirane na složenim analizama i predviđanju vjerovatnoće javljanja sigurnosno relevantnih pojava.

Uprava policije, u smislu kapitalnih infrastrukturnih izdvajanja i razvoja kapaciteta za efikasnije korištenje resursa, namjerava izgraditi jedinstveni funkcionalni operativno-komunikacijski centar, u kojem će se izgraditi novi i integrisati postojeći sistemi za dojave i prijave, sistemi video nadzora javnih površina i saobraćajne infrastrukture, komunikacijski kanali (društvene mreže i dr.), usmjeravanje i koordinacija rada policijskih službenika na terenu, upravljanje kriznim situacijama, praćenje osiguranja javnih skupova i sl. Cilj je unaprijediti brzinu reakcije policije na dojave i pozive, poboljšati vidljivost policije kroz efikasnije usmjeravanje resursa i veću prisutnost na terenu,

31

za što su potrebne određene pretpostavke u domenu savremenih tehnologija i sredstava za rad.

Kriminalistička policija ima ključnu ulogu u suzbijanju svih oblika kriminaliteta, te je jačanje kapaciteta ove organizacione jedinice Uprave policije imperativ. Efikasan rad kriminalističke policije prvenstveno zavisi od kvantitete i kvalitete operativnih saznanja i informacija koje se prikupljaju u okviru istraživanja pojedinih krivičnih djela. Uprava policije će raditi na razvijanju strateškog koncepta kriminalističko-obavještajnog rada kao sistematskog pristupa u prikupljanju, ocjeni, analizi i dostavljanju (korištenju) podataka i informacija kako bi se na strateškom i operativnom nivou efikasnije koristili resursi kriminalističke policije, prikupljali podaci o krivičnim djelima i njihovim izvršiocima, permanentno dobijale informacije iz zajednice i šireg okruženja radi pripreme različitih strateških procjena, taktičkih planova, izrade profila ciljeva i profila problema.

Kriminalističko-obavještajna djelatnost će biti ključna poluga svih segmenata kriminalističke policije i podrška u radu prilikom sprečavanja, otkrivanja i razjašnjavanja pojedinih krivičnih djela ili grupa srodnih krivičnih djela. Unapređenja istražnih metoda rada, taktika obrade lica mjesta krivičnog djela, jačanje kapaciteta u domenu kriminalističke tehnike (forenzike), nadogradnja operativnih baza podataka i sistema razmjene takvih podataka, specijalizacija i daljnja usavršavanja istražitelja kriminalističke policije i druge srodne aktivnosti trebaju doprinijeti većem stepenu rasvijetljenosti, dokazivanja i presuđivanja svih krivičnih djela u Kantonu Sarajevo.

Sve aktivnosti u domenu suprotstavljanja kriminalu i prekršajnim deliktima policija poduzima pod nadzorom, uputama i naredbama nadležnih tužilaštava i sudova. Iako su nadležnosti svih organa u ovom lancu jasno zakonski uređene, uvijek postoji potreba i mogućnost unapređenja saradnje i koordinacije, putem različitih sastanaka, sporazuma, protokola, pravilnika i drugih instrumenata koji trebaju povećati efikasnost cjelokupnog sistema.

Na cjelokupnom području Bosne i Hercegovine je nakon okončanja rata ostala ogromna količina naoružanja, eksploziva i vojne opreme koji su nezakonito u posjedu građana. Uprkos aktivnostima da se putem amnestije, legalizacije i veće kontrole takvo oružje i oprema stave pod kontrolu nadležnih organa i dalje je upotreba vatrenog oružja jedan od gorućih problema sa kojim se policija susreće u radu, a koji u najvećoj mjeri utiče na osjećaj sigurnosti građana. Strateški će se nastojati učiniti određeni koraci ka što većoj kontroli nabavljanja, držanja i nošenja oružja i municije, otkrivanju i sankcionisanju nedozvoljenog posjedovanja vatrenog oružja i općenito smanjenju rizika od zloupotrebe vatrenog oružja.

Strateški cilj:

Smanjenje postojećeg obima i incidence krivičnih djela i prekršaja, reduciranje mogućnosti viktimizacije i povećanje osjećaja sigurnosti građana u Kantonu Sarajevo

Strateški programi:

1.1. Inoviranje strateških pristupa policije u neposrednoj prevenciji kriminaliteta, narušavanja javnog reda i mira i smanjenju viktimizacije

1.2. Povećanje operativno-komunikacijskih kapaciteta, vidljivosti i dostupnosti policije uz primjenu savremenih tehničkih i informaciono-komunikacijskih tehnologija

1.3. Unapređenje istražnih kapaciteta kriminalističke policije radi efikasnijeg suzbijanja nasilničkog, imovinskog, kriminaliteta zloupotrebe droga, koruptivnih i drugih oblika kriminalnog ponašanja

1.4. Poboljšanje saradnje i koordinacije rada sa pravosudnim, policijskim i drugim nadležnim institucijama

1.5. Efikasnija kontrola nabavljanja, držanja i nošenja vatrenog oružja i municije i smanjenje rizika od zloupotreba vatrenog oružja

32

2. Unapređenje sigurnosti saobraćaja u Kantonu Sarajevo

Područje Kantona Sarajevo, kao savremena urbana sredina, je vrlo dinamično u smislu rasta broja populacije, privredne djelatnosti i sl., što je u pravilu praćeno i intenziviranjem javnog saobraćaja i razvojem saobraćajne infrastrukture. Saobraćajna opterećenost putne infrastrukture u Kantonu Sarajevo je izrazito visoka, i uzmu li se u obzir podaci da je na području ovog kantona registrovano skoro 140.000 motornih vozila ili 24% u odnosu na cijelu Federaciju BiH, da tokom pojedinih vremenskih intervala na područje Kantona Sarajevo ili preko ovog područja dolazi i prolazi značajan dodatni broj motornih vozila, naročito teretnih i vozila za prijevoz putnika, može se opravdano reći kako je izloženost rizicima od saobraćajnih nezgoda za sve učesnike u saobraćaju jako naglašena.

Stoga će posebna pažnja biti posvećena izgradnji sistema koji će na osnovu podataka, analiza, procjena rizika i predviđanja, usmjeravati rad policije u cilju povećanja sigurnosti saobraćaja, dakle na osnovu objektivnih pokazatelja će se pažljivo usmjeravati resursi policije prema onim situacijama, lokacijama i događajima koji u sebi nose povišeni ili visoki rizik za pojave ugrožavanja sigurnosti saobraćaja kako bi se preventivnim i represivnim mjerama takvi rizici preduprijedili i spriječila mogućnost nastanka nezgoda, odnosno stradanja učesnika u saobraćaju.

Javni saobraćaj je masovna pojava, a uzroci saobraćajnih nezgoda brojni i heterogeni. Kadrovski kapaciteti policijskih organa često nisu dovoljni

da se kompletna saobraćajna dinamika stavi pod efektivnu kontrolu i u današnje doba se sve više koriste autonomni, vrlo pouzdani i korisni tehnički sistemi koji prate saobraćaj, uočavaju kršenja propisa i druge devijantne radnje u saobraćaju, dojavljuju i registruju takva ponašanja kako bi policija mogla blagovremeno i konkretno reagovati u skladu sa zakonskim propisima.

Uprava policije već raspolaže nekim od tih sistema (videonadzor, stacionarni i mobilni radari, napredni sistemi za detekciju i sl.) i nastavit će sa nabavkom i instaliranjem s ciljem što veće pokrivenosti saobraćajne infrastrukture u Kantonu Sarajevo i smanjenja obima kršenja popisa i broja saobraćajnih nezgoda, naročito onih sa ozljeđivanjem i smrtnim posljedicama po učesnike u saobraćaju.

Sigurnost javnog saobraćaja je odgovornost svih učesnika u saobraćaju i cjelokupne zajednice. Da bi se postigao i održao povoljan stepen sigurnosti u saobraćaju, potrebno je kontinuirano dizajnirati i implementirati različite kampanje prema specifičnim ciljnim grupama (vozači, pješaci, djeca i osobe starije životne dobi, biciklisti, motoristi, profesionalni učesnici u saobraćaju i dr.), s ciljem da se unaprijedi komunikacija, utiče na povećanje svijesti, vrši edukacija, koriguje ponašanje kod rizičnih učesnika i općenito ukaže na značaj sigurnog ponašanja u saobraćaju.

33

Uprava policije će predvoditi ili učestvovati u takvim preventivnim aktivnostima na osnovu posebno sačinjenog plana javnih kampanja za ovaj strateški period, u saradnji sa organizacijama civilnog društva, obrazovnim ustanovama, profesionalnim asocijacijama, proizvođačima motornih vozila, opreme, signalizacije i infrastrukture, te svim drugim zainteresovanim subjektima iz javnog, privatnog i nevladinog sektora.

Uprava policije postupa s ciljem provođenja propisa iz oblasti sigurnosti javnog saobraćaja koji se donose na različitim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. Dosadašnja iskustva pokazuju da postoje određene sistemske slabosti u ovom području, naročito u domenu izvršenja prekršajnih sankcija i drugih mjera izrečenih prema učesnicima u saobraćaju, što direktno utiče na opću i pojedinačnu prevenciju i umanjuje efekte sankcionisanja. S tim u vezi, posebna pažnja bit će posvećena unapređenju saradnje sa svim drugim institucijama kako bi se ovi problemi otklonili, unaprijedila saradnja i koordinacija aktivnosti u zajedničkom interesu smanjenja obima ugrožavanja sigurnosti javnog saobraćaja i sigurnosti zajednice.

Strateški cilj:

Poboljšanje sigurnosti saobraćaja inoviranjem pristupa u upravljanju rizicima, povećanom nadzoru i odlučnijem sankcionisanju kršenja propisa i preventivnim naporima u saradnji sa zajednicom i drugim nadležnim institucijama


2.1. Poboljšanje sistema upravljanja rizicima i predviđanja kritičnih događaja u javnom saobraćaju s ciljem implementacije operativnih planova kontrole saobraćaja

2.2. Primjena savremenih tehničkih rješenja u cilju efikasnije kontrole i nadzora javnog saobraćaja i registrovanja prekršaja protiv sigurnosti saobraćaja

2.3. Provođenje javnih kampanja radi povećanja sigurnosti učesnika u saobraćaju

2.4. Intenziviranje saradnje sa drugim nadležnim organima u Bosni i Hercegovini u cilju sveobuhvatnije i efikasnije primjene propisa o sigurnosti javnog saobraćaja

34

3. Povećanje povjerenja u rad policije i poboljšanje odnosa sa zajednicom

Ostvarenje osnovnih funkcija policije u demokratskom poretku i državnom uređenju koje se zasniva na vladavini prava nužno podrazumijeva promjenu strateških vizija policijskih organa, koji svoj legitimitet i podršku u radu trebaju bazirati na kvalitetnim i dinamičnim odnosima sa cjelokupnom zajednicom.

Samo policija koja uživa povjerenje javnosti i koja radi shodno prioritetima koji su definisani u saradnji sa zajednicom može imati očekivane (pozitivne) rezultate u radu. Održavanje potrebnog nivoa sigurnosti zajednice, kvaliteta života građana, osjetljivost policije na marginalne i ugrožene društvene grupe, posvećenost i brzina reakcije na upućene pozive policiji samo su neki od općih kriterija na osnovu kojih policija stiče povjerenje javnosti.

Uprava policije duži vremenski period implementira strateške aktivnosti koje se tiču rada policije u zajednici (RPZ) i naredni strateški period će biti iskorišten za stalna poboljšanja i postizanje što boljih rezultata kada je riječ o ovom strateškom opredjeljenju. Da bi se ovaj strateški cilj ostvario, potrebno je stalno raditi na poboljšanju postojećih i pronalaženju novih komunikacijskih kanala kako bi se rad Uprave policije što više približio zajednici i građanima, što uključuje i primjenu savremenih informacionih tehnologija i komunikacijskih platformi kojima se osigurava blagovremeno, direktno i tačno informisanje o svim događajima i pojavama za koje je javnost zainteresovana.

Rad Uprave policije obezbjeđuje se vanjskim i unutrašnjim mehanizmima kontrole. Vanjski mehanizmi kontrole rada policije su Skupština Kantona Sarajevo i njena tijela, Komisija za sigurnost i Odbor za žalbe javnosti, a unutrašnji mehanizmi kontrole su Odjeljenje za unutrašnju kontrolu

35

Jedinice za profesionalne standarde i Odjeljenje za unutrašnji nadzor, koordinaciju i usmjeravanje Sektora uniformisane policije. Poštivanje procedura, zakonitost, profesionalnost i nepristrasnost u postupanju obezbijedit će se kontinuiranom kontrolom i nadzorom policijskih službenika od strane njihovih nadređenih, kao i od strane unutrašnjih mehanizama kontrole.

Korupcija u društvu predstavlja globalni problem, pa samim tim ni policija nije imuna na pojavne oblike korupcije, što može dovesti do narušavanja integriteta pojedinca, kao i Uprave policije u cjelini. S tim u vezi, fokus Uprave policije je postizanje napretka u borbi protiv korupcije u svojim redovima, preventivnim i represivnim mjerama, uz stalnu koordinaciju sa drugim institucijama nadležnim za borbu protiv korupcije. Naročita pažnja će se posvetiti uspostavljanju i dosljednoj implementaciji sistema integriteta i upravljanja rizicima od korupcije na svim nivoima organizacije.

Postoji veliki broj oblasti u kojima se povezanost sa zajednicom može iskoristiti za osmišljavanje i provođenje različitih projekata koji za cilj imaju prevenciju kriminaliteta i drugih negativnih pojava u društvu (zloupotreba opojnih droga, međuvršnjačko i nasilje nad djecom, porodično nasilje, korupcija, alkoholizam, prosjačenje i dr.) i unapređenje uzajamnih odnosa između zajednice i građana, poboljšanje imidža policije u društvu i sl.

Strateški cilj:

Jačanje legitimiteta i povjerenja u rad policije od strane zajednice, poboljšanje integriteta i zakonitog funkcionisanja policije


3.1. Potpuna implementacija strateške orijentacije “Rad policije u zajednici” (RPZ) 3.2. Inoviranje mehanizama komunikacije sa zajednicom i predstavljanja rada Uprave

policije 3.3. Uspostavljanje sistema integriteta, borbe protiv korupcije i jačanja mehanizama

nadzora i kontrole rada policije3.4. Dizajniranje i implementacija zajedničkih projekata preventivnog karaktera sa

organizacijama civilnog društva

36

4. Jačanje organizacionih kapaciteta i profesionalnog razvoja

Kao kantonalna uprava u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Uprava policije je izuzetno velika struktura sa 14 osnovnih organizacionih jedinica (1 ured, 5 sektora, 1 jedinica i 7 policijskih uprava) i u okviru njih 44 unutrašnje organizacione jedinice (10 policijskih stanica, 2 policijska odjeljenja, 25 odjeljenja, 5 jedinica, 1 operativni centar i 1 autoservis).

Obim teritorije, broj stanovništva i cjelokupna društvena dinamika u Kantonu Sarajevo se neposredno odražava na rad Uprave policije koja shodno tim faktorima treba posjedovati odgovarajuće normativne, organizacijske, kadrovske, smještajne i materijalno-tehničke pretpostavke, uz znanje i spremnost policijskih službenika, kako bi odgovorila svim zadacima koji se postavljaju u domenu sigurnosti zajednice.

Potrebno je najprije redovno vršiti analizu postojećih procedura za postupanje policijskih službenika i po potrebi iste mijenjati i dopunjavati, a sve s ciljem kvalitetnijeg i profesionalnijeg izvršavanja policijskih zadataka. Uprava policije, uz uvažavanje svih njenih specifičnosti, ne može funkcionirati i ispuniti svoju zadaću bez kvalitetnog upravljanja ljudskim potencijalima čiji važan segment predstavlja sistem profesionalnog razvoja svakog njenog zaposlenika.

Sistem profesionalnog razvoja zaposlenika Uprave policije, koji faktički počinje činom zapošljavanja, a nastavlja se probnim radom i raspoređivanjem, usko je vezan za procese obrazovanja i stručnog

usavršavanja, sticanja iskustva, ocjenjivanjem i unapređivanjem. Tri su pristupa bitna za profesionalni razvoj: osposobiti zaposlenika da doprinosi društvu, pružiti mu priliku da to učini, motivisati ga i stimulisati da svoje znanje konstantno inovira i unapređuje.

Istodobno je neophodno kontinuirano jačati međusobno povjerenje i međuljudske odnose policijskih službenika kroz vršenje kvalitetne kontrolne i nadzorne djelatnosti od strane rukovodioca, unaprijediti timski rad i međusobnu komunikaciju, što će rezultirati jačanjem integriteta i podizanjem profesionalnih i etičkih standarda u policijskom postupanju.

Uprava policije posebno nastoji uspostaviti rodnu ravnopravnost u policiji, odnosno jednakopravnost žena koje rade policijske i druge srodne poslove. To je jedna od osnovnih organizacijskih vrijednosti i naredni strateški period će biti maksimalno iskorišten da se status policijskih službenica i drugih žena zaposlenih u Upravi policije podigne na veći stepen ne samo u formalnom, radnopravnom nego i suštinskom smislu radi priznavanja uloge žena u policijskoj organizaciji.

Uprava policije i dalje ne raspolaže adekvatnim smještajnim kapacitetima za sve organizacione jedinice i radi se o hroničnom problemu koji se treba rješavati na strateškim osnovama. U tom smislu, potrebno je planirati izgradnju novih i modernizaciju postojećih smještajnih jedinica, zgrada i pomoćnih

37

tehničkih objekata koji će ispunjavati potrebne lokacijske, arhitektonsko-građevinske, sigurnosne, saobraćajne i druge standarde, kako bi policijski objekti bili lako dostupni građanima, osigurani od prijetnji, saobraćajno povezani i zadovoljili specifične kriterije za obavljanje policijskih poslova.

Također, potrebno je uspostaviti okvirni strateški plan za nabavku novih i modernizaciju postojećih materijalno-tehničkih sredstava i opreme za rad policije (motorna vozila, sistemi veze, uniforme i oprema, specijalistička oprema, zaštitna sredstva, vatreno oružje, infomacijsko-komunikacijski resursi i dr.), kako bi se unaprijedila brzina reakcije i kvaliteta pružanja policijskih usluga u cjelini.

U procesu edukacije policijskih službenika različitih nivoa, potrebno je planirati i realizovati najaktuelnije teme za permanentnu, naprednu i specijalističku obuku s ciljem sticanja novih i unapređenja postojećih znanja, te stručnijeg, odgovornijeg i profesionalnijeg izvršavanja svih poslova i zadataka iz nadležnosti policijskih službenika i Uprave policije u cjelini.

Također, potrebno je raditi na izmjeni propisa kojima se garantuje efikasnija zaštita policijskim službenicima u vezi sa zakonitom primjenom policijskih ovlaštenja, uključujući i razvijanje sistema psihološke pomoći policijskim službenicima nakon izvršenja složenih i stresnih policijskih zadataka.

Strateški cilj:

Stvaranje normativnih, kadrovskih, smještajnih i materijalno-tehničkih pretpostavki i unapređenje znanja, sposobnosti i vještina policijskih službenika za efikasniji rad Uprave policije


4.1. Unapređenje normativnog okvira u cilju povećanja efikasnosti rada i ovlaštenja za rad policije

4.2. Poboljšanje standarda prijema, unapređenja i profesionalnog razvoja policijskih službenika i rodne ravnopravnost u policiji

4.3. Izgradnja i modernizacija smještajnih, materijalno-tehničkih i drugih logističkih kapaciteta

4.4. Jačanje obrazovanja i obučenosti policijskih službenika

38

5. Koordinacija, monitoring i evaluacija Strategije

S obzirom na to da Uprava policije u svim segmentima rada uvažava i primjenjuje savremene metode i dobre prakse, tako će i u segmentu strateškog planiranja, nastojati primijeniti pozitivna iskustva, što podrazumijeva razvoj i izgradnju mehanizama praćenja i ocjene tokom implementacije Strategije.

Na osnovu ciljeva, mjera i aktivnosti postavljenih u Strategiji i akcionom planu provodit će se usklađivanje godišnjih i mjesečnih operativnih planova rada organizacionih jedinica sa utvrđenom dinamikom na projicirani period.

U analitičkim materijalima koji se budu sačinjavali po provođenju operativnih planova jasno će se prepoznati i stepen implementacije ove Strategije. U slučaju pojava novih trendova i oblika sigurnosnog ugrožavanja, konceptualno je omogućena korektivna intervencija Strategije.

U okviru organizacionih jedinica Uprave policije kontinuirano će se vršiti analize implementacije Strategije i strateških prioriteta i sačinjavati izvještaji o stepenu implementacije. Pomenuti izvještaji će biti predmet razmatranja stručnog operativnog kolegija, s ciljem utvrđivanja stepena implementacije strateških prioriteta i stepena efikasnosti organizacionih jedinica Uprave policije, te davanja smjernica i instrukcija za postupanje.

Stručni operativni kolegij će na taj način dobiti status stalnog radnog tijela za praćenje implementacije Strategije, čime će se uspostaviti efikasan mehanizam za ocjenu uspješnosti implementacije strateških aktivnosti.

Mjesečni, periodični i godišnji izvještaji policijskog komesara o napretku u implementaciji Strategije će biti predmet razmatranja Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo, kao i Nezavisnog odbora i skupštinske Komisije za sigurnost.

Strateški cilj:

Izgradnja pouzdanih mehanizama za prikupljanje informacija o implementaciji strateških aktivnosti, s ciljem efikasnog praćenja i ocjene stepena implementacije


5.1. Osnivanje stalnog tijela za praćenje i ocjenu implementacije Strategije 5.2. Razvijanje metodologije prikupljanja i obrade informacija i podataka za

praćenje i ocjenu implementacije strateških aktivnosti5.3. Uspostavljanje sistema redovnog izvještavanja unutar Uprave policije,

prema nadzornim tijelima Skupštine i Vlade Kantona Sarajevo i javnosti o rezultatima u implementaciji Strategije

39

40

SARAJEVO, 2018.

Documents

STRATEGIJA UPRAVE POLICIJE MINISTARSTVA UNUTRAŠNJIH ... · su imovinski delikti (oko 70 %). Broj slučajeva krivičnih djela s nasiljem kao sastavnim elementom bića je na godišnjem