Strateška studija utjecaja na okoliš

Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020.

Nacrt –netehnički sažetak

Zagreb, lipanj 2014.

NARUČITELJ Ministarstvo poljoprivrede

VRSTA DOKUMENTACIJE

Strateška studija utjecaja na okoliš Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020.

BROJ UGOVORA 936-14

VODITELJ PROJEKTA dr. sc. Tomi Ha ramina

ČLANOVI STRUČNOG TIMA

dr. sc. Tomi Haramina

Fanica Kljaković Gašpić, mag. oecol. et prot. nat.

dr. sc. Zrinka Mesić

Sunčana Rapić, mag. ing. prosp. arch.

Ines Horvat, mag. ing. arch.

Oikon d.o.o.

Nikolina Bakšić, mag. ing. geol. Željko Čučković, univ. bacc. Inf.

dr. sc. Hrvoje Peternel

Maja Maslać, mag. biol. exp.

Geonatura d.o.o.

Marina Škunca, mag. oecol. et prot. nat.

DIREKTOR dr. sc. Vladimir Kušan

1

SADRŽAJ

1 PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA NSPA I ODNOSA S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM PLANOVIMA, PROGRAMIMA I STRATEGIJAMA ........... .................... 3

1.1 NACIONALNI STRATEŠKI PLANA RAZVOJA AKVAKULTURE ..................................................... 3 1.2 ODNOS S DRUGIM ODGOVARAJUĆIM PLANOVIMA , PROGRAMIMA I STRATEGIJAMA ............... 8

2 PODACI O POSTOJEĆEM STANJU OKOLIŠA I MOGU ĆI RAZVOJ OKOLIŠA BEZ PROVEDBE NSPA ............................................................................................................................... 9

2.1 PROGRAMI PRAĆENJA STANJA ............................................................................................... 10

3 OKOLIŠNE ZNA ČAJKE PODRUČJA NA KOJA PROVEDBA NSPA MOŽE ZNAČAJNO UTJECATI .................................................................................................................... 12

4 POSTOJEĆI OKOLIŠNI PROBLEMI VAŽNI ZA NSPA ................. .................................... 13

5 CILJEVI ZAŠTITE OKOLIŠA USPOSTAVLJENI PO ZAKLJU ČIVANJU MEĐUNARODNIH UGOVORA I SPORAZUMA.......................................................................... 16

6 VJEROJATNO ZNA ČAJNI UTJECAJI NA OKOLIŠ .......................................................... 17

6.1 ANALIZA UTJECAJA NA OKOLIŠ ............................................................................................. 17 6.2 INCIDENTNE SITUACIJE .......................................................................................................... 23

7 MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA ................................................................................................... 25

8 VARIJANTNA RJEŠENJA I OPIS PROVEDENE PROCJENE UTJEC AJA NA OKOLIŠ I GLAVNE OCJENE .......................................................................................................................... 27

9 GLAVNA OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZA EKOLOŠKU MREŽU ... ............................. 28

9.1 OBILJEŽJA PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE .............................................................................. 28 9.2 OBILJEŽJA UTJECAJA PROVEDBE PLANA NA EKOLOŠKU MREŽU ........................................... 29

9.2.1 Pregled utjecaja marikulture na vrste i staništa ........................................................... 29 9.2.2 Pregled utjecaja slatkovodne akvakulture na vrste i stanišne tipove ............................ 29

9.3 ZAKLJUČAK ........................................................................................................................... 30 9.4 MJERE UBLAŽAVANJA ........................................................................................................... 32

10 PREPORUKE ZA DORADU NSPA ..................................................................................... 35

11 POPIS PROPISA I LITERATURE ....................................................................................... 38

12 PRILOZI .................................................................................................................................. 41

12.1 POPIS ANALIZIRANE PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE .............................................. 41 12.2 POPIS KRATICA ...................................................................................................................... 42

2

3

1 Pregled sadržaja i glavnih ciljeva NSPA i odnosa s drugim

odgovarajućim planovima, programima i strategijama

1.1 Nacionalni strateški plana razvoja akvakulture

Republika Hrvatska ima obvezu usvajanja višegodišnjeg Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020. godine (NSPA), čiju izradu provodi i koordinira Ministarstvo poljoprivrede. Izrada NSPA značajna je u vidu planiranja i pozicioniranja djelatnosti uzgoja riba i drugih vodenih organizama te s aspekta ispunjavanja potrebnih uvjeta kako bi se omogućilo korištenje sredstava iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) za navedeno razdoblje.

NSPA, kao strateški dokument, utvrđuje ciljeve i prioritete razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020. godine. Do kraja 2020. godine predviđa se povećanje ukupne proizvodnje u akvakulturi na oko 45 000 tona, uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti. Opći ciljevi su i jačanje društvenog i poslovno-političkog okruženja za razvoj akvakulture, povećanje nacionalne potrošnje proizvoda akvakulture, kao i povećanje zaposlenosti u akvakulturi uz doprinos razvoju lokalnih zajednica.

NSPA kroz kvantificirane ciljeve rasta za razdoblje od (2014.-2020.) planira porast proizvodnje u slatkovodnoj i morskoj arhitekturi (Tablica 1.1.).

Tablica 1. 1. Kvantificirani ciljevi rasta (2014.-2020.).

Vrsta 2012 –(t) 2020 –(t)

Uzgoj riba u moru (osim tuna) 4 650 20 000

Plavoperajna tuna 1 907 2 000*

Školjkaši 3 150 10 000

Toplovodne slatkovodne vrste 3 209 10 000

Hladnovodne slatkovodne vrste 1 000 1 500

UKUPNO 13 916 44 500

*minimalno - ovisno o ulovnim kvotama

NSPA definira tri opća cilja razvoja akvakulture (Tablica 1.2.).

Detaljan popis aktivnosti i mjera za ostvarivanje prioriteta i specifičnih ciljeva navedeni su u tablicama 1.2, 1.3, 1.4.

4

Tablica 1.2. Prioriteti, specifični ciljevi i mjere vezani za opći cilj 1.

Jačanje društvenog i poslovno-političkog okruženja za razvoj akvakulture PODRUČJE PRIORITETA PRIORITET SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOST I MJERA 1. Zakonodavni okvir i administracija

Prioritet 1.1 Pojednostavljenje administrativnih postupaka

Skraćivanje vremena potrebnog za provedbu ukupnih administrativnih postupaka

Izmjene i dopune postojećih propisa Izrada novih propisa Izrada potrebnih vodiča

Prioritet 1.2 Unaprjeđenje sustava prikupljanja podataka Poboljšanje ukupne statistike Adaptacija elektronske baze podataka MP 2. Smještanje djelatnosti u prostor i prostorno planiranje

Prioritet 2.1 Osiguranje održivog razvoja i rasta kroz koordinirano prostorno planiranje i osiguravanje potrebnih lokacija za uzgoj, te lokacija za prateću infrastrukturu

Uvrštavanje zona za akvakulturu u prostorne planove Definiranje potrebnih kriterija

Prioritet 2.2 Zoniranje riječnih slivova i morskih područja za uzgoj riba i školjkaša radi osiguranja slijedivosti kontrole kretanja

Slobodan promet Zoniranje Utvrđivanje zdravstvenog statusa pojedinih zona

Prioritet 2.3 Osiguravanje odgovarajuće količine vode za uzgoj

Stabilna proizvodnja Utvrđivanje kritičnih točaka Osiguravanje dotoka vode (kanali i sl.)

5. Tržište i konkurentnost Prioritet 5.2 Unaprjeđenje suradnje industrije sa

znanstvenim i istraživačko-razvojnim institucijama

Uspostavljanje primijenjenih istraživanja Uspostava komunikacijske platforme

5

Tablica 1.3. Prioriteti, specifični ciljevi i mjere vezani za opći cilj 2.

Povećanje ukupne proizvodnje na 44 500 t uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti PODRUČJE PRIORITETA PRIORITET SPECIFIČNI CILJ (SP) AKTIVNOST I MJERA (AM) 3.Okoliš i priroda Prioritet 3.1 Primjena ekološki prihvatljivih tehnologija Ekološka održivost Usavršavanje tehnologija u primjeni

Uvođenje novih uzgojnih tehnologija Prioritet 3.2 Zaštita i naknada šteta od predatora Održivost proizvodnje Uspostava sustava naknada 4.Zdravlje organizama u uzgoju Prioritet 4.1 Utvrđivanje i provođenje protokola u cilju

prevencije i kontrole bolesti te dobrobiti vodenih životinja u uzgoju

Unaprjeđenje prevencije bolesti organizama u uzgoju Izrada potrebnih protokola Organizacija radionica i seminara

5.Tržište i konkurentnost Prioritet 5.1 Diversifikacija proizvodnje i uvođenje novih

vrsta u uzgoj Mrijestilišta bijele ribe Povećanje proizvodnje na 40 000 000 komada mlađi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti

Modernizacija i rekonstrukcija postojećih mrijestilišta Izgradnja novih mrijestilišta i predrasta na kopnu Selekcijski rad

Uzgajališta bijele ribe Povećanje proizvodnje na 15-18 000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti

Modernizacija i rekonstrukcija postojećih uzgajališta Uspostava novih uzgajališta Razvoj i uvođenje novih uzgojnih tehnologija Razvoj i uvođenje recirkulacijskih sustava (RAS) uzgoja na kopnu Dodavanje novih vrijednosti kroz preradu Unaprjeđenje kvalitete proizvoda Smanjenje negativnih utjecaja uzgojnih aktivnosti na prirodu i okoliš Uzgoj u polikulturi Povećanje proizvodnje na postojećim lokacijama uz zadržavanje ili smanjivanje intenziteta utjecaja na okoliš

Uzgajališta tuna Optimizacija proizvodnje ovisno o ribolovnim kvotama, odnosno zootehničkim i tržišnim mogućnostima

Modernizacija i rekonstrukcija postojećih uzgajališta Modernizacija i uvođenje novih tehnologija uzgoja

Uzgajališta kalifornijske pastrve u moru Proizvodnja 3-5 000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti

Razvoj i uvođenje uzgojne tehnologije

Mrijestilišta školjkaša Proizvodnja minimalno 20 000 000 komada mlađi školjkaša uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti

Izgradnja mrijestilišta za školjkaše Usvajanje tehnologije za proizvodnju mlađi europske plosnate kamenice (Ostrea edulis), jakovske kapice (Pecten jacobaeus) i drugih vrsta školjkaša

Uzgajališta školjkaša Povećanje proizvodnje na 10 000 tona uz poštivanje

Uspostava novih uzgajališta Uspostava kontrole ispusnih voda na područjima

6

načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti za uzgoj školjkaša Unaprjeđenje tehnologija uzgoja kamenica i dagnji Dodavanje novih vrijednosti kroz preradu Izgradnja centara za distribuciju i pročišćavanje Utvrđivanje zona mrijesta kamenica i unapređenje tehnologije prikupljanja mlađi iz prirode Uspostava sustava za naknadu u slučaju privremene obustave izlova, isključivo iz razloga zaštite javnog zdravlja

Mrijestilišta i rastilišta toplovodnih vrsta Povećanje proizvodnje mlađi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti

Izgradnja novih mrijestilišta i rastilišta Modernizacija i rekonstrukcija postojećih mrijestilišta i rastilišta Selekcijski rad

Uzgajališta toplovodnih vrsta Povećanje proizvodnje na 10 000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti

Modernizacija i rekonstrukcija postojećih uzgajališta Uspostava novih uzgajališta Unaprjeđenje i uvođenje novih tehnologija uzgoja Osiguravanje održivosti unutar NATURA 2000 područja Izgradnja prateće infrastrukture Dodavanje novih vrijednosti kroz preradu i diversifikaciju aktivnosti (multifunkcionalna ribnjačarstva) Rekonstrukcija postojećih zapuštenih uzgajališta Selekcijski rad

Mrijestilišta hladnovodnih vrsta Povećanje proizvodnje mlađi uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti

Modernizacija i rekonstrukcija postojećih mrijestilišta Izgradnja novih mrijestilišta

Uzgajališta hladnovodnih vrsta Povećanje proizvodnje na 1500 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti

Modernizacija i rekonstrukcija postojećih uzgajališta Uspostava novih uzgajališta Unaprjeđenje i uvođenje novih tehnologije uzgoja Izgradnja prateće infrastrukture Dodavanje novih vrijednosti kroz preradu i diversifikaciju aktivnosti

Prioritet 5.3 Omogućavanje uzgoja drugih vodenih organizama, osim riba i školjkaša

Osiguravanje potrebnog zakonskog okvira

Prioritet 5.4 Osiguranje organizama u uzgoju Uspostava sustava osiguranja

7

Tablica 1.4. Prioriteti, specifični ciljevi i mjere vezani za opći cilj 3.

Poboljšanje percepcije i povećanje nacionalne potrošnje proizvoda akvakulture PODRUČJE PRIORITETA PRIORITET SPECIFIČNI CILJ AKTIVNOST I MJERA 5.Tržište i konkurentnost Prioritet 5.5 Osnivanje organizacija proizvođača Organizirano istupanje na tržištu Organizacija radionica i seminara

Registriranje OP-a 6.Percepcija i komunikacija Prioritet 6.1 Povećanje konkurentnosti, certifikacija,

brendiranje Informiranje javnosti Definiranje brenda

Uspostava sustava za certifikaciju u akvakulturi Prioritet 6.2 Razvoj domaćeg tržišta, marketinške strategije i

promocija proizvoda akvakulture uključujući unaprjeđenje komunikacije sa potrošačima

Poboljšanje percepcije proizvoda akvakulture Uspostava sustava ispitivanja domaćeg tržišta Izrada jedinstvene marketinške strategije za domaće tržište Uspostava platforme za komunikaciju sa potrošačima

7.Edukacija i zapošljavanje Prioritet 7.1 Kontinuirana opća edukacija i informiranje

sudionika u akvakulturi uz posebnu brigu za zdravlje i dobrobit vodenih životinja, uz jačanje uloge savjetodavnih usluga

Unaprjeđenje prevencije bolesti organizama u uzgoju

Izrada priručnika i vodiča Organiziranje radionica i seminara

Prioritet 7.2 Unaprjeđenje sigurnosti na radu Stabilnost proizvodnje Osnivanje sindikata za zaposlene u akvakulturi Definiranje specifičnih standarda sigurnosti na radu

Prioritet 7.3 Povećanje zaposlenosti Stabilnost proizvodnje Otvaranje novih radnih mjesta

8

1.2 Odnos s drugim odgovarajućim planovima, programima i strategijama

Za potrebu izrade Strateške studije o utjecaju na okoliš Nacionalnog strateškog plana razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020. godine analiziran je odnos (NSPA) s ciljevima strategija, planova i programa na državnoj razini te su analizirani sljedeći dokumenti: Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske, Strategija i program prostornog uređenja Republike Hrvatske, Strategija upravljanja vodama te Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske. Nadalje, prema dostupnim prostornim planovima svih županija Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu PPŽ) napravljena je analiza stanja u prostoru temeljem koje su utvrđene postojeće i planirane lokacije akvakulture-uzgajališta (morska i slatkovodna), smjernice za unaprjeđenje, zaštićena prirodna i kulturna baština i zaštićeni krajolik kao i napomene koje sadrže ostale relevantne smjernice i podatke, sve prema navedenom u Tekstualnom dijelu (Polazišta, Ciljevi prostornog razvoja i uređenja, Plan prostornog uređenja), Odredbama za provođenje te Grafičkom dijelu PPŽ. Prema podacima utvrđenim u PPŽ definiran je odnos s općim ciljevima razvoja akvakulture iz NSPA. Bjelovarsko-Bilogorska županija je najbogatija županija u smislu ribnjaka kao privrednog resursa a slijede ju Brodsko-posavska, Osječko-baranjska te Zagrebačka županija, također Bjelovarsko- Bilogorska županija prostornim planom predviđa najveće povećanje ribnjačarskih površina, po predviđenim povećanjima slijedi ju Sisačko-moslavačka županija. U primorskim županijama u velikoj mjeri dominira uzgoj morske akvakulture s manjim brojem slatkovodnih ribnjaka lociranih u unutrašnjosti primorskih županija. Splitsko-dalmatinska i Zadarska županija imaju u prostornim planovima napravljenu zonaciju prostora s aspekta sektora akvakulture. Načelno smjernice iz svih prostornih planova primorskih županija podržavaju ciljeve razvoja NSPA koje se odnose na jačanje društvenog i poslovno-političkog okruženja za razvoj akvaulture te povećanje ukupne proizvodnje uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti.

9

2 Podaci o postojećem stanju okoliša i mogući razvoj okoliša bez

provedbe NSPA

Analizirao je trenutno stanje uzgoja u slatkovodnim ribnjacima te morskim uzgajalištima te njihov trenutni utjecaj na okoliš. Osim zahvaćanja voda, kao utjecaj slatkovodne akvakulture na kopnene vode, mora se istaknuti i onečišćenje organskim tvarima, odnosno, eutrofikacija voda. Ako količina hrane koja se troši nije optimirana, s obzirom na metaboličko iskorištavanje riba, moguće je da dio utrošene hrane ostaje neiskorišten i predstavlja dodatno organsko opterećenje za vodu i vodni okoliš. Ako je riječ o protočnim sustavima, kao što su najčešće pastrvski ribnjaci, tada se takvo onečišćenje širi nizvodno.

Kod morske akavkulture, posljedica rada uzgajališta jest povećana emisija organskih tvari čiji izvor su feces uzgajanih organizama te nepojedena hrana. Uz navedeno, u znatno manjim koncentracijama moguća emisija ostalih tvari koje se koriste u uzgoju npr. lijekovi. Utjecaj emitirane organske tvari iz kaveza za posljedicu može imati: povišen stupanj trofije stupca morske vode; taloženje organske tvari na morskom dnu ispod kaveznih instalacija i u njihovoj neposrednoj blizini te širenje masnog mrlja po morskoj površini u blizini uzgajališta.

Prema provođenim programima praćenja na postojećim uzgajalištima (prvenstveno na području Zadarske županije) nije uočen značajan utjecaj uzgajališta na stupac morske vode odnosno na koncentraciju klorofila a te zasićenje kisikom. Nedostatak mjerljivog odgovora fitoplanktona na povećani unos hranjivih tvari objašnjavao se brzim otapanjem hranjivih tvari s obzirom da se većina uzgajališta nalazi na područjima velikih strujanja. Međutim, utvrđeno je da herbivorni mikrozooplankton ima glavnu ulogu u regulaciji biomase fitoplanktona održavajući nisku koncentraciju klorofila a i učinkovito prenoseći hranjive tvari na viši stupanj u hranidbenom lancu. Ovaj tip odgovora zooplanktona utvrđen u oligotrofnim uvjetima kakvi vladaju u Mediteranu i u Jadranu.

Nadalje, analiziran je smještaj postojećih ribogojilišta i uzgajališta u odnosu na zaštićena područja, aspekt kulturne baštine te krajobraz. Najveći broj postojećih lokacija slatkovodne akvakulture, nalazi se izvan zakonom zaštićenih područja, uz iznimku 8 područja koje prikazuje. Slično je i s postojećim lokacijama morske akvakulture, koje se nalaze unutar granica 5 zaštićenih područja. Osim toga, postojeća uzgajališta morske akvakulture nalaze se u blizini (do 100 m udaljenosti) 3 zaštićena područja. Postojeće lokacije slatkovodne akvakulture nalaze se unutar tri značajna krajobraza - Krka – gornji tok (1 ribnjak za uzgoj pastve), Gacko polje (2 ribnjaka za uzgoj pastrve) i Jelas polje (1 šaranski ribnjak), a postojeća morska uzgajališta nalaze se u dva značajna krajobraza - Kanal-luka i Krka-donji tok, odnosno u blizini Gornjeg Kamenjaka, te Donjeg Kamenjaka i Medulinskog arhipelaga. Prema Registru kulturnih dobara (službena web tražilica kulturnih dobara RH, Ministarstva kulture, stanje na dan 27.5.2014.), četiri postojeća ribnjaka se nalaze unutar granica područja stroge zaštite Kulturnog krajolika Žumberak - samoborsko gorje - plešivičko prigorje. Osim toga, u svim županijskim prostornim planovima (uz iznimku Prostornog plana Osječko-baranjske županije), predviđene su lokacije za akvakulturu. utjecaj djelatnosti marikulture na krajobraz nije značajan ukoliko se primjenjuje dobra planerska i projektantska praksa. U skladu s tim, utjecaj NSPA na krajobraz kao sastavnicu okoliša u daljnjim analizama nije sagledan zasebno, već samo u kontekstu

10

zaštićenih područja. Navedeno je također u skladu i sa standardnim načinom obrade zahvata djelatnosti marikulture u postupku PUO, u kojem se utjecaj na krajobraz ne razmatra.

S obzirom na to da popisi podmorskih arheoloških lokaliteta ne sadrže podatke o točnim lokacijama, nije bilo moguće napraviti preciznu prostornu analizu utjecaja postojećih uzgajališta na podvodne arheološke lokalitete. Okvirno uzimajući u obzir popise lokaliteta po županijama i analizu prostornih planova unutar poglavlja 14.1. ne postoji značajan utjecaj uzgajališta na ove lokalitete.

Kroz postupak izdavanja lokacijske dozvole, kroz kontaktiranje nadležnih službi moguće je saznati točne lokacije postojećih arheoloških nalazišta. Prilikom postavljanja kaveznih konstrukcija moguće je oštećenje neregistriranih arheoloških nalazišta. Postojeća zakonska regulativa obvezuje, izvođača radova da u slučaju pronalaska nalaza obavijesti nadležno tijelo, ukoliko se tijekom izvođenja radova ustanovi prisutnost arheoloških nalaza. S obzirom na navedene zakonske procedure, mogući negativan utjecaj na podvodna arheološka nalazišta se smatra zanemarivim Kao segment gospodarstva akvakultura je sagledana s aspekta postojeći kretanja zaposlenika u ovom sektoru te potrošnje proizvoda iz akvakuture. Podaci o broju zaposlenih u akvakulturi nisu konzistentni. Prema podacima HGK ukupni broj zaposlenih se kreće od 600 do 700 u razdoblju do 2009. godine, kada se povećava na 850 za sljedeće 3 godine i nakon toga pada na 760 u 2012. godini. Prema podacima DZS broj zaposlenih u akvakulturi uglavnom prelazi 700 zaposlenih u razdoblju 2003. – 2009. godine, nakon čega se povećava na oko 1 200 za razdoblje do 2012. godine.

Prema podacima HGK broj zaposlenih u marikulturi i slatkovodnoj akvakulturi je relativno ujednačen sve do 2009. godine kada dolazi do rasta broja zaposlenih u marikulturi s 300 na više od 500 osoba za razdoblje do 2012. Godine. Za isto razdoblje, broj zaposlenih u slatkovodnoj akvakulturi smanjuje s 300 u 2009. na 200 u 2012. godini.

Napravljen je osvrt na odnos akvakulture s drugim sektorima (promet, ribarstvo, turizam) s aspekta integralnog upravljanja. Jedan od najvažnijih alata za sprečavanje konflikta u prostoru je integralno upravljanje prostorom, koje uvažava akvakulturu kao jedan od sektora. Integralno planiranje je već provedeno u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te se u NSPA i kroz mjere zaštite ove strateške studije potiče integralno planiranje prostorom u svim županijama kao instrument ublažavanja konflikta dionika u prostoru.

2.1 Programi praćenja stanja

Programi praćenja stanja okoliša za zahvate marikulture u pravilu se propisuju u okvirima postupaka procjene utjecaja zahvata na okoliš (odn. ocjenama o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš). Zakon o zaštiti okoliša propisuje nositelju zahvata obvezu dostave rezultata programa praćenja stanja Agenciji za zaštitu okoliša, koja bi te rezultate trebala analizirati. Nedostatak postojeće prakse je što ne postoji mehanizam reakcije na eventualno neprihvatljivo pogoršanje stanja okoliša. Povoljna je okolnost da je eventualno pogoršanje stanja okoliša najjače izraženo upravo unutar samog uzgajališta, što ima nepovoljni ekonomski utjecaj za nositelja zahvata, pa je nositelj zahvata motiviran spriječiti takvu situaciju.

Na razini županija, treba istaknuti primjer dobre prakse Zadarske županije koja na svom području provodi praćenje stanja u stupcu vode i sedimenta prema sektorskim programima praćenja stanja okoliša, uključujući i sektor marikulture. Predlaže se i drugim županijama da implementiraju ovaj

11

model praćenja stanja okoliša, budući da on omogućuje upravljanje priobalnim područjem na razini županije (što je trajni proces) koje je temeljeno na egzaktnim podacima.

U slatkovodnom uzgoju ne postoji sustav praćenja stanja okoliša i centralnog prikupljanja podataka. Podaci o stanju voda na kojima se nalaze zahvati slatkovodne akvakulture postoje samo na razini vodnih tijela, što je pregrubo za procjenu utjecaja akvakulture. Smatramo da je ovo značajan nedostatak u ocjeni sektorskog utjecaja na okoliš i da je nužna uspostava pravnog okvira kojim bi se osiguralo praćenje utjecaja slatkovodne akvakulture na okoliš.

12

3 Okolišne značajke područja na koja provedba NSPA može značajno

utjecati

Predviđene mjere i aktivnosti prema definiranim prioritetima NSPA se odnose na postojeće lokacije akvakulture i na njihovo potencijalno povećanje, kao i na utvrđivanje novih lokacija. okolišne značajke na koje bi NSPA mogao značajno utjecati sagledane su na osnovi karakteristika pojedinih tipova uzgoja. Tako je mogući utjecaj provedbe mjera i aktivnosti sagledan za područje cijele Hrvatske na temelju karakterističnih utjecaja za pojedine elemente razvoja akvakulture, a s obzirom na karakteristike okoliša u kojem se provode ovi segmenti akvakulture:

A) Morska akvakultura

a. Uzgajališta školjkaša

i. Uzgajališta dagnji i kamenica

ii. Izgradnja mrijestilišta za školjkaše

b. Uzgoj bijele ribe

1. uzgoj na zaštićenim obalnim lokacijama

2. uzgoj na izloženim obalnim lokacijama

c. Uzgajališta plave ribe (tuna)

d. Uzgajališta kalifornijske pastrve u moru

B) Slatkovodna akvakultura

a. Uzgajališta i mrijestilišta toplovodnih vrsta

b. Uzgajališta i mrijestilišta hladnovodnih vrsta

C) Recirkulacijski akvakulturni sustavi (RAS)

13

4 Postojeći okolišni problemi važni za NSPA

Analizom postojećeg stanja i trendova sastavnica okoliša s aspekta područja primjene NSPA izdvojeni su postojeći okolišni problemi i njihov značaj, lokacije, uzroci te poveznice s drugim sektorima.

Prikaz analize okolišnih problema nalazi se u Tablici 4.1.

14

Tablica 4.1. Postojeći okolišni problemi.

Okoliš Postojeći problemi Lokacija Uzrok Značaj problema Poveznica s drugim sektorima

Klimatske promjene • utjecaj klimatskih promjena na akvakulturu

sve • povećanje temperature

• povećan broj ekstremnih događaja

• smanjenje pH mora

mali /globalan

Kopnene vode • velik broj vodnih tijela ima loše ukupno stanje voda

• preveliko korištenje vodnih resursa

cijela RH • opterećenja organskim tvarima iz gospodarstva, kućanstava i poljoprivrede

• preveliko korištenje voda (potreba za provjerom količina)

• klimatske promjene

velik/lokalan Poljoprivreda Odvodnja Industrija

More • promjene u fizikalno-kemijskim svojstva u stupcu morske vode i u sedimentu

• obalno područje u blizini većih naselja

• izgradnja u priobalnom području

• invazivne vrste

umjeren/lokalan

Biološka raznolikost – kopnene vode

• promjene kvalitete vlažnih staništa

• smanje površina vlažnih staništa

• invazivne vrste • isušivanje • zaraštavanje • onečišćenje • gospodarenje

(vađenje šljunka i pijeska; hidroelektrane)

• klimatske promjene • krivolov i prelov

velik/globalan Poljoprivreda Odvodnja Industrija

Biološka raznolikost – more • promjene kvalitete i gubitak morskih staništa s visokim

• obalno područje u blizini većih naselja

• izgradnja u priobalnom području

• invazivne vrste

umjeren/lokalan

15

Okoliš Postojeći problemi Lokacija Uzrok Značaj problema Poveznica s drugim sektorima

stupnjem bioraznolikosti (morske cvjetnice i infralitoralne alge)

• invazivne vrste

• klimatske promjene

Zaštićena područja • gubitak vizualnih i ambijentalnih vrijednosti uslijed zapuštanja ribnjaka

• moguća degradacija obalnog područja lokacijski i arhitektonski neprimjerenom gradnjom prateće infrastrukture na kopnu

• moguće uništavanje arheoloških podvodnih i kopnenih lokaliteta

• kontinentalni ribnjaci uski obalni pojas

• niska razina korištenja i održavanja ribnjaka

• nedovoljno sagledavanje problematike optimalnog smještaja i oblikovanja kopnene infrastrukture pri planiranju zahvata

• neprovođenje arheološkog pregleda terena i valorizacije arheološke baštine pri planiranju zahvata

umjeren/lokalan Prostorno planiranje Gradnja Zaštita kulturne baštine

Stanovništvo • loša demografska situacija

• ruralna i otočna područja

• socio-ekonomska situacija

• odlazak u veće gradove

veliki/lokalan Ribarstvo Poljoprivreda

16

5 Ciljevi zaštite okoliša uspostavljeni po zaključivanju

međunarodnih ugovora i sporazuma

Popis analiziranih međunarodnih ugovora i sporazuma kao i detaljna usporedba njihovih ciljeva s NSPA. Tablica 5.1. Popis analiziranih međunarodnih ugovora i sporazuma.

Međunarodni ugovor/sporazum

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (Aarhus, 1998)

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (Rio de Janeiro, 1992)

Konvencija za zaštitu morskog okoliša i obalnog područja Sredozemlja (Barcelona, 1976)

Protokol o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (Barcelona, 2008)

Protokol o suradnji u sprječavanju onečišćavanja s brodova i, u slučajevima opasnosti, suzbijanju onečišćavanja Sredozemnog mora (Malta, 2002)

Sporazum o Subregionalnom planu intervencija za sprječavanje, spremnost za i reagiranje na iznenadna onečišćenja Jadranskog mora većih razmjera (Portorož, 2005)

Konvencija UN o biološkoj raznolikosti (Rio de Janeiro, 1992)

Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju (Barcelona 1994. i Monako 1995)

Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija) (Bern, 1979)

Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonnska konvencija) (Bonn, 1979)

Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica (Ramsarska konvencija) (Ramsar, 1971)

Konvencija o europskim krajobrazima (Firenca, 2000)

Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz, 1972)

Ciljevi NSPA u skladu su s obvezama međunarodnih ugovora i sporazuma.

17

6 Vjerojatno značajni utjecaji na okoliš

6.1 Analiza utjecaja na okoliš

Predviđene mjere i aktivnosti prema definiranim prioritetima NSPA se odnose na postojeće lokacije akvakulture kao i na povećanje kapaciteta sveukupne akvakulture bez osvrta na pojedinu lokaciju s obzirom da lokacije povećanja kapaciteta nisu poznate.

Mogućnost značajnih utjecaja provedbe mjera i aktivnosti analizirana je na temelju analize prepoznatih utjecaja na okoliš pojedinih tipova uzgajališta.

Procjena utjecaja radi se s obzirom na provođenje mjere i aktivnost, a posljedično tome i samih općih ciljeva na sastavnice okoliša.

Kopnene vode

Prilikom provedbe NSPA potrebno je osigurati da promjene u administrativnim postupcima ne smanje kriterije zaštite okoliša i prirode, kako bi se smanjio mogući negativni utjecaj na kopnene vode. Provođenjem NSPA postići će se uređeniji administrativni sustav u sektoru akvakulture. Također, prilikom izmjena, dopuna i izrada propisa, trebaju se istaknuti načini uzgoja prihvatljiviji za okoliš. Pozitivni utjecaji provedbe NSPA s aspekta adaptacije elektronske baze jest stvaranje informativnog sustava koje će poslužiti kao podloga za buduća planiranja te će poboljšati sustav prikupljanja podataka. Nadalje, potrebno je popratiti administrativne postupke vezane uz sektor akvakulture (broj izdanih povlastica, aktivna i neaktivna uzgajališta, količina proizvedenih organizama).

Provedbom NSPA kroz uvrštavanje zona za akvakulturu u prostorne planove na području kopnenih voda kroz definiranje potrebnih kriterija, postići će se optimalni smještaj djelatnosti u prostor koji zadovoljava kriterije razvoja djelatnosti s jedne, odnosno zaštite okolišnih resursa s druge strane te smanjiti konflikti dionika u prostoru. Kroz zoniranje riječnih slivova i morskih područja za uzgoj riba i školjkaša radi osiguranja slijedivosti kontrole kretanja ostvarit će se pozitivni utjecaj određivanja pogodnih područja za uzgoj na području kopnenih voda te mogućnost izbjegavanja konflikta sektora akvakulture i drugih dionika u prostoru.

NSPA predviđa osiguravanje odgovarajuće količine vode za uzgoj. Moguć je negativan utjecaj na kopnene vode u slučaju pristupa određivanja kritičnih točaka samo sa aspekta osiguravanja dovoljne količine vode za uzgoj, a ne razmatrajući i druge potrebe i ograničenja u prostoru odnosno neracionalno korištenje vodnih resursa. Mogući pozitivni utjecaj je sprečavanje zapuštanja kontinentalnih ribnjaka.

NSPA predviđa unaprjeđenje suradnje industrije sa znanstvenim i istraživačko-razvojnim institucijama što doprinosi poboljšanju protoka znanja i informacija između znanstvenika i uzgajivača.

Toplovodni uzgoj

Utjecaji modernizacije i rekonstrukcija postojećih ribanjaka te mrijestilišta su: smanjenje utjecaja emisija postojećih ribanjaka te održivo korištenje resursa (vode). Dok su utjecaji uspostave novih

18

uzgajališta povećanje površina koje je pod utjecajem ribnjaka te mogući konflikti s drugim dionicima u prostoru.

Prilikom ostvarivanja cilja predviđenog NSPA vezanog za povećanje kapaciteta, prednost bi se trebala dati već postojećim toplovodnim ribnjacima koji su ili zapušteni ili ne ostvaraju svoj potpuni kapacitet, a predstavljaju bitna područja za bioraznolikost. Na taj način će se smanjiti negativni utjecaj zauzimanja novih površina i izgradnje nove infrastrukture. Prilikom rekonstrukcije i modernizacije treba se usredotočiti na sustave koji minimaliziraju potrošnju vode te onečišćenje okoliša. Sam selekcijski rad može pogodovati kvaliteti vode, s obzirom da se na taj način mogu dobiti genetske linije koje su otpornije na bolesti te se tako smanjuje potreba za korištenjem lijekova.

S obzirom na različit način obračunavanja proizvodnje prije 2010. godine, teško je procijeniti koliko se povećanje planirana ostvarenjem specifičnog cilja. U odnosu na proizvodnju u 2012. godini planirano je povećanje proizvodnje za dva puta. S obzirom na veliki broj zapuštenih ribnjaka i na moguće pozitivne utjecaje toplovodinh ribnjaka na očuvanje biološke raznolikosti može se pretpostaviti da je moguće ovakvo povećanje bez direktnih značajno negativnih utjecaja na stanje kopnenih voda.

U fazi razvoja projektne dokumentacije nužno je sadržaje prateće infrastrukture locirati i oblikovati na način da budu prilagođeni okolnom području, odnosno tako da u što većoj mjeri budu uklopljeni u okoliš.

Hladnovodni uzgoj

Utjecaji modernizacije i rekonstrukcija postojećih ribnjaka te mrijestilišta su: smanjenje utjecaja emisija postojećih ribnjaka te održivo korištenje resursa (vode). Dok su utjecaji uspostave novih uzgajališta povećanje površina koje je pod utjecajem ribnjaka te mogući konflikti s drugim dionicima u prostoru.

Modernizacijom i rekonstrukcijom postojećih mrijestilišta treba postići smanjenje utjecaja na kopnene vode, prvenstveno koristeći recirkulacijske sustave koji ispuštaju u okoliš manje vode koja je opterećena organskim tvarima. U slučaju izgradnje novih mrijestilišta, nužno je poticati korištenje novih tehnologija koje značajno manje koriste vodu iz prirodnih sustava.

U procesu prostornog planiranja osigurati optimalni smještaj novih mrijestililšta u prostor (uključujući prateće infrastrukture na kopnu) koji zadovoljava kriterije razvoja djelatnosti s jedne, odnosno zaštite krajobraznih resursa s druge strane.

NSPA planira povećanje proizvodnje hladnovodnih vrsta za 50% u odnosu na sadašnju proizvodnju. Proizvodnja hladnovodnih vrsta se odvija na području s najvišom kakvoćom vode (u gornjim dijelovima sliva), pa je potrebno pažljivo locirati nove lokacije uzgoja kako bi se smanjio utjecaj organskog opterećenja. Zbog toga je u procesu prostornog planiranja potrebno osigurati optimalni smještaj djelatnosti u prostor (uključujući prateće infrastrukture na kopnu) koji zadovoljava kriterije razvoja djelatnosti s jedne, odnosno zaštite okolišnih resursa s druge strane. U fazi razvoja projektne dokumentacije nužno je sadržaje prateće infrastrukture locirati i oblikovati na način da budu prilagođeni okolnom području, odnosno tako da u što većoj mjeri budu uklopljeni u okoliš.

Kako bi se ostvarili ciljevi NSPA potrebno je staviti naglasak na modernizaciju postojećih uzgajališta. Potrebno je provesti analizu količine korištene vode za postojeće ribnjake te se usredotočiti i na dosad

19

slabo korištene sustave (npr. recirkulacijske), kako bi se minimalizirala potrošnja vode i opterećenost organskim tvarima.

More

Provođenjem NSPA postići će se uređeniji administrativni sustav u sektoru akvakulture. Prilikom provedbe NSPA potrebno je osigurati da promjene u administrativnim postupcijma ne smanje kriterije zaštite okoliša i prirode, kako bi se manji mogući negativni utjecaji na more. Također, prilikom izmjena, dopuna i izrada propisa, trebaju se istaknuti načini uzgoja prihvatljiviji za okoliš. Pozitivni utjecaji provedbe NSPA s aspekta adaptacije elektronske baze jest stvaranja informativnog sustava koje će poslužiti kao podloga za buduća planiranja te će poboljšati sustav prikupljanja podataka. Nadalje, potrebno je popratiti administrativne postupke vezane uz sektor akvakulture (broj izdanih povlastica, aktivna i neaktivna uzgajališta, količina proizvedenih organizama).

Provedbom NSPA kroz uvrštavanje zona za akvakulturu u prostorne planove na području kopnenih voda kroz definiranje potrebnih kriterija, postići će se optimalni smještaj djelatnosti u prostor koji zadovoljava kriterije razvoja djelatnosti s jedne, odnosno zaštite okolišnih resursa s druge strane te smanjiti konflikti dionika u prostoru. Kroz zoniranje riječnih slivova i morskih područja za uzgoj riba i školjkaša radi osiguranja slijedivosti kontrole kretanja ostvariti će se pozitivni utjecaj određivanja pogodnih područja za uzgoj na području mora i priobalja te mogućnost izbjegavanja konflikta sektora akvakulture i drugih dionika u prostoru.

NSPA predviđa Unaprjeđenje suradnje industrije sa znanstvenim i istraživačko-razvojnim institucijama što doprinosi poboljšanju protoka znanja i informacija između znanstvenika i uzgajivača.

Bijela riba

Utjecaji modernizacije i rekonstrukcija postojećih uzgajališta te mrijestilišta su: smanjenje utjecaja emisija postojećih uzgajališta dok su utjecaji uspostave novih uzgajališta: povećanje površina koje je pod utjecajem ribnjaka, mogući konflikti s drugim dionicima u prostoru povećanje površine morskog dna koje je pod utjecajem uzgajališta te zauzeće obalnih područja izgradnjom prateće infrastrukture. Povećanje broja uzgajališta povećat će površina koja je pod izravnim utjecajem te će se na taj način smanjiti kvalitetu staništa ispod kaveznih konstrukcija i u njihovoj neposrednoj blizini. Nakon relativno kratkog vremena uspostavljaju stabilni uvjeti izmijenjenog staništa koji nemaju dodatni utjecaj na okolni ekosustav.

Provedbom NSPA značajno će poboljšati temelji uzgoja bijele ribe te će postići održivost uzgoja na području Hrvatske bez potrebe za uvozom mlađi iz drugih zemalja, a čime će se smanjiti mogućnost akcidentnog unosa invazivnih vrsta. S obzirom na navedeno, omogućava se bolja kontrola bolesti u uzgoju. Prilikom odabira lokacije mrijestilišta uz more (zbog zahvata mora) moguć je konflikt s drugim dionicima zbog atraktivnosti prostora. Postoji mogućnost lociranja mrijestilišta dalje od obale, ali tada se povećava utjecaj na okoliš zbog izgradnje infrastrukture za transport vode.

Provedbom mjera daje se okvir djelovanja na području uzgoja bijele ribe te se ostvaruje poboljšanje uvjeta proizvodnje s aspekta zaštite prirode i okoliša, kvalitete proizvoda te sigurnosti proizvodnje s ekonomskog aspekta. Specifičnim ciljem predviđeno je povećanje za 2 do 3 puta u odnosu na sadašnju proizvodnju. S jedne strane okolišne karakteristike jadranske obale omogućavaju povećanje proizvodnje, ali s druge strane u slučaju lošeg pozicioniranja mogući su značajni kumulativni utjecaji

20

ovakvog razvoja. Zbog toga je u provedbi NSPA potrebno uključiti integralni pristup tijekom kako povećanja kapaciteta trenutnih uzgajališta, tako i pozicioniranja novih uzgajališta. U procesu prostornog planiranja potrebno je osigurati optimalni smještaj djelatnosti u prostor (uključujući prateće infrastrukture na kopnu) koji zadovoljava kriterije razvoja djelatnosti s jedne, odnosno zaštite okolišnih resursa s druge strane. U fazi razvoja projektne dokumentacije nužno je sadržaje prateće infrastrukture locirati i oblikovati na način da budu prilagođeni okolnom području, odnosno tako da u što većoj mjeri budu uklopljeni u okoliš.

Tuna

S obzirom na postojeću izlovnu kvotu tuna kao i stanje stagnacije uzgoja, ne očekuje se povećanje površine morskog dna koja se nalazi pod utjecajem uzgajališta. Ukoliko dođe do povećanja izlovnih kvota te samim tim i povećanjem broja uzgajališta, doći će i do povećanja površine koja je pod izravnim utjecajem uzgajališta i u njenoj neposrednoj blizini. Nakon relativno kratkog vremena uspostavljaju stabilni uvjeti izmijenjenog staništa koji nemaju dodatni utjecaj na okolni ekosustav.

Kalifornijska pastrva

Razvojem proizvodnje pastrve u moru povećat će se površina morskog dna pod utjecajem uzgajališta kao i mogućnost bijega uzgojnih organizama (koji je već evidentiran u Hrvatskoj, a dogodio se uslijed velikog nevremena).

Školjkaši

Mogući negativni utjecaji izgradnje mrijestilišta te novih uzgajališta su: zauzeće obalnih područja izgradnjom prateće infrastrukture te povećanje površine morskog dna pod utjecajem uzgajališta. Ostvarivanjem specifičnih ciljeva NSPA, povećala bi se proizvodnja za nešto više od dva puta u odnosu na sadašnju proizvodnju. U mjerama je potrebno definirati koliki dio proizvodnje će se povećati uspostavom novih uzgajališta, a koliki dio se planira povećati unapređenjem tehnologije uzgoja. Intenzivni razvoj uzgoja školjkaša uglavnom je koncentriran na područja ušća jadranskih rijeka, a kako su to područja Natura 2000 potrebno je kvantificirati i količinu uzgoja na pojedinim područjima uzgajanja. Zbog negativnih utjecaja uzgajališta na staništa na području uzgajališta preveliki broj novih uzgajališta na jednom području bi mogli nastati značajni kumulativni utjecaji. Zbog toga je potrebno pri izdavanju koncesija za nova uzgajališta školjkaša sagledavati kumulativne utjecaje s postojećim uzgajalištima. Dugoročno je potrebno u procesu prostornog planiranja osigurati optimalni smještaj djelatnosti u prostor (uključujući prateće infrastrukture na kopnu) koji zadovoljava kriterije razvoja djelatnosti s jedne, odnosno zaštite okolišnih resursa s druge strane. Ipak prema rezultatima prijašnjih analiza (Integralni planovi razvoja školjkarstva – COAST projekt) može se zaključiti da je mogućnost značajnih utjecaja mala. Tako je temeljem Studije utjecaja na okoliš za objekte akvakulture u zoni ušća rijeke Krke (Institut Ruđer Bošković, Zagreb, 2004.) nadležno ministarstvo 2006. namjeravani zahvat ocijenilo prihvatljivim za okoliš uz ukupni kapacitet uzgoja školjkaša 3.000 t/god i uzgoja riba 600 t/god. Planirani uzgojni kapacitet je svega 6,8% od prirodnog kapaciteta za proizvodnju školjkaša. Stručnom podlogom za lokacijsku dozvolu Postavljanje naprava i opreme za uzgoj školjkaša i riba u zoni ušća rijeke Krke predviđeno je 55 polja za uzgoj školjkaša kapaciteta uzgoja od 50 t/god/polje te potencijalni uzgoj iznosi 2 750 t/god, što je svega 3,66% od prirodnog kapaciteta za proizvodnju školjkaša.

21

U fazi razvoja projektne dokumentacije nužno je sadržaje prateće infrastrukture locirati i oblikovati na način da budu prilagođeni okolnom području, odnosno tako da u što većoj mjeri budu uklopljeni u okoliš.

Bioraznolikost

NSPA predviđa poticanje selekcijskog rada pri uzgoju bijele ribe, toplovodnom i hladnovodnom uzgoju. Negativni utjecaj selekcijskog rada može se odraziti na genetsku raznolikost same uzgojnih vrsta, ukoliko dođe do križanja prirodnih i uzgojenih populacija. Prethodno navedeno može se spriječiti mjerama zaštite i obrade voda koje se ispuštaju iz mrijestlišta. Kroz selekcijski rad (potencijalno manje korištenje lijekova u proizvodnji) te kroz nove tehnologije uzgoja, koje bi trebale minimalizirati korištenje prirodnih izvora vode i optimizirati hranjenje riba (i time smanjiti eutrofikaciju), trebalo bi minimalizirati utjecaj na okoliš.

Kako su toplovodni ribnjaci od velike važnosti za bioraznolikost, primarno bi se trebali rekonstruirati brojni zapušteni ribnjaci, čija je bioraznolikost ugrožena trenutnim stanjem.

Tijekom implementacije uzgoja drugih vodenih organizama (osim školjkaša i rakova) postoji mogućnost značajno negativnog utjecaja unosa alohtonih vrsta i bolesti iz uzgoja, na biološku raznolikost. Značajnost ovog utjecaj se ne može u potpunosti sagledati na nivou plana, već je potrebno tijekom implementacije ove mjere voditi računa da se spriječi mogućnost značajno negativnog utjecaja.

Na području Gacke eksperimentalno se provodi uzgoj riječnih rakova (Astacus astacus), dok je ovakav tip uzgoja za sada planiran jedino prostornim planom Istarske županije na području rijeke Mirne. Uzgoj riječnih rakova u drugim Europskim zemljama se temelji na uzgoju alohtone vrste Procambarus clarki, koja predstavlja invazivnu alohtonu vrstu kako u jadranskom tako i u crnomorskom slivu. U slučaju razvoja uzgoja vrste Procambarus clarki mogući su značajni negativni utjecaji na okoliš zbog bježanja jedinki iz uzgoja i naseljavanja u obližnje vodotoke. S druge strane, uzgoj autohtonog raka Astacus astacus je poželjan u područjima gdje je prirodno prisutan (odnosno gdje se smatra autohtonom vrstom) i zbog očuvanja njihovih populacija. Pri razvoju uzgoja i zakonske regulative potrebno je voditi računa o zaštiti genetske raznolikosti ove vrste i za početak uzgoja koristiti populacije iz lokalnih vodotokova na kojima se planira uzgoj kao i izbjegavati uzgoj u područjima gdje je vrsta alohtona.

Nadalje, moguć je i negativan utjecaj na prirodne populacije tuna ukoliko dođe povećanja izlovnih kvota.

Utjecaj na biološku raznolikost u slučaju bijega kalifornijske pastrve nije još poznat te je s tog aspekta potrebno provoditi strože mjere prevencije bijega. Prilikom razvoja ove tehnologije uzgoja treba poduzimati posebne mjere osiguranja sigurnosti kaveznih konstrukcija kao i zootehničkih mjera u smislu širenja bolesti (korištenje dvostrukih mreža).

Ostvarenjem prioriteta NSPA u znatnoj mjeri će se poboljšati stanje uzgoja školjkaša, s aspekta zatvaranja ciklusa proizvodnje te sustavnog gospodarenja prirodnim i uzgojenim populacijama te smanjenja pritiska na prirodne populacije. S obzirom na povećanje proizvodnje a u svrhu smanjenja pritisaka na prirodne populacije treba težiti formiranju matičnih stokova kao i uspostavi zaštićenih područja- zona gdje će biti zabranjen izlov školjkaša iz prirode temeljem prethodno provedenih istraživanja.

22

Prilikom uzgoja školjkaša vrste R. philippinarum (alohtone) moguć je značajno negativan utjecaj na autohtonu vrstu R. decussatus (križanje, prijenos parazita). Ovaj utjecaj je indirektno moguć i prilikom uzgoja R. decussatus jer se radi o vrsti koju je teško razlikovati od vrste R. philippinarum te je velika vjerojatnost da se unese alohtona vrsta. S obzirom na općenitost plana ovaj utjecaj nije na razini NSPA moguće u potpunosti sagledati, te se značaj ovog utjecaj treba sagledati kroz ocjenu postojanja ekološkog rizika, odnosno studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (Pravilnik o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti).

Natura 2000 i Zaštićena područja

Pojednostavnjenjem administrativnih postupaka predviđenih NSPA mogući su negativni utjecaji na Natura 2000 i zaštićena područja ukoliko se smanje kriteriji zaštite okoliša i prirode te kulturne baštine. U prilozima 4 i 5 NSPA prikazani su hodogrami administrativnog postupka za marikulturu, odnosno akvakulturu. U ovim hodogramima bi trebalo posebno naglasiti obavezu provođenja Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za sva nova uzgajališta kao i za obnavljanje koncesija na postojećim uzgajalištima. Ovaj postupak je potrebno provesti na svim lokacijama, nezavisno o tome nalaze li se unutar ekološke mreže ili ne. Također je potrebno naglasiti da će u pojedinim slučajevima biti potrebno provesti istraživanje okoliša i prirode za potrebe izrade Studije utjecaja na okoliš i/ili Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Trenutno ne postoje smjernice o tome u kojim slučajevima je potrebno provesti ova istraživanja i koji tip istraživanja je potrebno provesti. Također, ovakva istraživanja mogu biti od jednokratnog pregleda terena pa do dugotrajnijih istraživanja koja je potrebno provesti tijekom nekoliko mjeseci ili tijekom jedne godine.

Na području ekološke mreže Natura 2000 dozvoljene su gospodarske aktivnosti koje su usklađene s ciljevima očuvanja ekološke mreže, odnosno one koje ne narušavaju cjelovitost područja ekološke mreže. Različiti načini uzgoja se primjenjuju i planiraju na područjima Natura 2000 te mogu imati negativne, ali i iznimno povoljne učinke na očuvanje cjelovitosti područja ekološke mreže. Npr. većina uzgajališta školjkaša se nalazi na području Natura 2000. S druge strane većina šaranskih ribnjaka je bitna staništa za ptice močvarice i očuvanje cjelovitosti ekološke mreže Natura 2000. Iz navedenih primjera je vidljivo da je potrebno pri određivanju potencijalnih lokacija imati integralni pristup koji će sagledati moguće utjecaje na sastavnice okoliša, ali i druga ograničenja kao i prilike u prostoru. Tijekom zoniranja potrebno je napraviti analizu osjetljivosti prostora s obzirom na ekološku mrežu Natura 2000 područja, odnosno ciljeva očuvanja te zaštićenih područja. Također planiranje i zoniranje omogućuje sagledavanje mogućnosti kumulativnih utjecaja te smanjenje mogućnost njihovog nastanka te se i s tog aspekta smatra bitnim za očuvanje ekološke mreže i zaštićenih područja.

S obzirom na različit način obračunavanja proizvodnje kod toplovodnih ribnjaka prije 2010. godine, teško je procijeniti koliko se povećanje planirana ostvarenjem ciljeva propisanih NSPA. U odnosu na proizvodnju u 2012. godini planirano je povećanje proizvodnje za dva puta. S obzirom na veliki broj zapuštenih ribnjaka i na moguće pozitivne utjecaje toplovodnih ribnjaka na očuvanje biološke raznolikosti može se pretpostaviti da je moguće ovakvo povećanje bez direktnih značajno negativnih utjecaja na ekološku mrežu te biološku raznolikost. S druge strane povećanje broja intenzivnih toplovodnih ribnjaka ima manje pozitivne utjecaje na biološku raznolikost i ekološku mrežu. Zbog toga bi trebalo poticati razvoj poluintenzvinih toplovodnih ribnjaka, koji pokazuju najbolji omjer ekonomske i okolišne dobrobiti. U procesu prostornog planiranja treba osigurati optimalni smještaj djelatnosti u prostor (uključujući prateće infrastrukture na kopnu) koji zadovoljava kriterije razvoja

23

djelatnosti s jedne, odnosno zaštite okolišnih resursa pogotovo u blizini zaštićenih područja i područja ekološke mreže te kriterija zaštite kulturne baštine.

Tijekom implementacije uzgoja drugih vodenih organizama (osim školjkaša i rakova) postoji mogućnost značajno negativnog utjecaja unosa alohtonih vrsta i bolesti iz uzgoja na ciljeve očuvanja ekološke mreže te zaštićena područja. Značajnost ovog utjecaj se ne može u potpunosti sagledati na nivou plana, već je potrebno tijekom implementacije ove mjere voditi računa da se spriječi mogućnost značajno negativnog utjecaja.

Kulturna baština

S obzirom na to da postojeći podaci o uzgajalištima nisu precizni te da nisu poznate lokacije budućih uzgajališta, nije bilo moguće napraviti preciznu prostornu analizu utjecaja postojećih uzgajališta na podvodne arheološke lokalitete kao ni mogući utjecaj povećanja kapaciteta. Okvirno uzimajući u obzir navedene popise lokaliteta po županijama i analizu prostornih planova unutar poglavlja 14.1. ne postoji značajan utjecaj uzgajališta na ove lokalitete ukoliko se prije postavljanja i izgradnje uzgajališta te izgradnje prateće infrastrukture na kopnu provedu potrebna arheološka istraživanja te zatraže mišljenja nadležnih službi.

Putem postupaka izdavanja lokacijske dozvole kroz kontaktiranje nadležnih službi moguće je saznati točne lokacije postojećih arheoloških nalazišta te je potrebno zatražiti mišljenje, odnosno posebne uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela. Prilikom postavljanja kaveznih konstrukcija te izgradnje prateće infrastrukture moguće je oštećenje neregistriranih arheoloških nalazišta. Postojeća zakonska regulativa obvezuje, izvođača radova da u slučaju pronalaska nalaza obavijesti nadležno tijelo, ukoliko se tijekom izvođenja radova ustanovi prisutnost arheoloških nalaza na lokaciji zahvata. U provođenju Specifičnog cilja Skraćivanja vremena potrebnog za provedbu ukupnih administrativnih postupaka naglasiti potrebu procjene utjecaja na kulturnu baštinu (provedba prethodnih istraživanja koja podrazumijevaju arheološki pregled odnosno konzervatorsku analizu lokacije). Potrebno izraditi smjernice za arheološka istraživanja koja je potrebno provesti za ovakav tip zahvata.

Stanovništvo

Pozitivni doprinosi provedbe NSPA na stanovništvo te zdravlje ljudi su sljedeći: provođenje evidencije i mogućnost uvođenja rane prevencije bez upotrebe lijekova u uzgojnim fazama, smanjenje gubitaka u proizvodnji, smanjenje emisije patogena u okoliš, uspostava sustava referentnih vrijednosti, edukacija i podizanje razine svijesti kod uzgajivača o potrebi razrade sustava praćenja, razmjena iskustava iz prakse (edukacija proizvođača i potrošača). Nadalje, provedbom NSPA. doprinosi se boljoj informiranosti te se poboljšava komunikacija između nadležnog ministarstva, istraživačkih tijela te proizvođača. Ostvaruje se jasna platforma komunikacije između poslodavaca i zaposlenika te se osiguravaju i poboljšavaju uvjeti rada te se daje se značajan zamah razvoju ruralnih i otočnih područja, ne samo s aspekta sektora akvakulture nego i drugih gospodarskih grana (npr. turizam, ugostiteljstvo).

6.2 Incidentne situacije

Povećanjem ukupne proizvodnje povećat će se i rizik od incidentnih situacija. Od incidenata sa značajnijim utjecajem na okoliš prvenstveno treba istaknuti bijeg većeg broja riba iz uzgojnih instalacija u okoliš i uginuće velike količine ribe kao posljedica bolesti. U prvom slučaju utjecaj je značajniji ako se radi o alohtonim vrstama uvezenima zbog kaveznog uzgoja. U slučaju pomora može

24

doći do privremenog značajnog onečišćenja mora koje se, ovisno o lokaciji i meteorološkim uvjetima, može proširiti do turističkih područja.

Sprječavanje bijega ribe iz uzgajališta postiže se unaprjeđenjem tehničkih mjera na uzgajalištu, što je već sastavni dio NSPA. Ova mjera u interesu je uzgajivača, pa nisu potrebni dodatni poticaji za njenu implementaciju. U slučaju uzgoja alohtonih vrsta mjerama navedenim u prethodnom poglavlju smanjuje se rizik negativnog utjecaja na okoliš. Dodatno, predlaže se obveza prijavljivanja bijega veće količine ribe nadležnoj inspekciji, zbog mogućnosti informiranja i dokumentiranja ovakvih situacija.

Uginuće uzgojnih organizama sprječava se veterinarskim nadzorom i drugim tehnološkim mjerama na uzgajalištu. U slučaju pomora uzgajivač je dužan u najkraćem mogućem roku ukloniti uginule organizme i zbrinuti ih sukladno Zakonu o veterinarstvu.

25

7 Mjere zaštite okoliša

Prioritet 1.2. Unaprjeđenje sustava prikupljanja podataka

• Uključivanjem zaštitnih kriterija u proces prostornog planiranja (pri definiranju zona za akvakulturu) osigurati očuvanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza pojedinih zaštićenih područja, te održavanje bioloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegovo značenje i estetski doživljaj.

• Integralni pristup upravljanja obalnim područjem u svrhu razvoja akvakulture primijeniti i na području drugih primorskih županija.

Prioritet 2.2. Zoniranje rije čnih slivova i morskih područja za uzgoj riba i školjkaša radi osiguranja slijedivosti kontrole kretanja.

• Zoniranje riječnih slivova i priobalja provesti koristeći multikriterijalni pristup prilikom odabira pogodnih lokacija uzgoja.

Prioritet 2.3. Osiguravanje odgovarajuće količine vode za uzgoj.

• Prije osiguravanja adekvatnih količina vode za uzgoj, potrebno je ustvrditi ekološko stanje vodotoka te temeljem toga identificirati kritične točke.

• Poticati korištenje recirkulacijskih sustava.

• Kod toplovodnih ribnjaka je potrebno sagledati stanje voda koje se koriste u sustavu uzgoja te na temelju rezultata planirati metode i razvoj uzgajališta.

• Provoditi program praćenja kakvoće vode koja je pod utjecajem ribnjaka.

Prioritet 3.2. Zaštita i naknada šteta od predatora.

• Provoditi program praćenja populacije orade na područjima uzgoja te ovisno o rezultatima razmotriti mogućnost kontroliranog izlova orada, bilo da se ta mogućnost ustupi uzgajivačima na njihovim koncesijama ili profesionalnim ribarima na područjima koja nisu obuhvaćena koncesijama.

Prioritet 4.1. Utvrđivanje i provođenje protokola u cilju prevencije i kontrole bolesti te dobrobiti vodenih životinja u uzgoju.

• Regulirati količinu upotrebe lijekova u uzgoju kao i definirati granične vrijednosti rezidua lijekova u uzgojnim organizmima.

Prioritet 5.1. Diversifikacija proizvodnje i uvođenje novih vrsta u uzgoj.

• U procesu prostornog planiranja osigurati optimalni smještaj djelatnosti u prostor koji zadovoljava kriterije razvoja djelatnosti s jedne, odnosno zaštite krajobraznih resursa s druge strane.

26

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta kalifornijske pastrve u moru, Proizvodnja 3-5 000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, Razvoj i uvođenje uzgojne tehnologije, poticati mjere osiguranja kaveznih konstrukcija kao i zootehničkih mjera u smislu širenja bolesti (korištenje dvostrukih mreža).

• U okviru Specifičnog cilja: Mrijestilišta školjkaša , Proizvodnja minimalno 20 000 000 komada mlađi školjkaša uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, težiti formiranju matičnih stokova kao i uspostavi zaštićenih područja- zona gdje će biti zabranjen izlov školjkaša iz prirode temeljem prethodno provedenih istraživanja. Također, poticati regulaciju i istraživanje, te prevenciju od parazita. Za konkurentniji pristup tržištu ustrajati na poticanju osnivanja klastera uzgajivača školjkaša kao i promoviranju uzgoja iz zaštićenih područja. U fazi razvoja projektne dokumentacije nužno je sadržaje prateće infrastrukture locirati i oblikovati na način da budu prilagođeni okolnom području, odnosno tako da u što većoj mjeri budu uklopljeni u okoliš.

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta toplovodnih vrsta, Povećanje proizvodnje na 10 000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti. U procesu prostornog planiranja treba osigurati optimalni smještaj djelatnosti u prostor (uključujući prateće infrastrukture na kopnu) koji zadovoljava kriterije razvoja djelatnosti s jedne, odnosno zaštite krajobraznih resursa s druge strane. U fazi razvoja projektne dokumentacije nužno je sadržaje prateće infrastrukture locirati i oblikovati na način da budu prilagođeni okolnom području, odnosno tako da u što većoj mjeri budu uklopljeni u okoliš.

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta hladnovodnih vrsta, Povećanje proizvodnje na 1500 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, za mjeru: „Uspostava novih uzgajališta“ - Koristiti populacije iz lokalnih vodotoka za uzgoj.

Prioritet 5.3. Omogućavanje uzgoja drugih vodenih organizama, osim riba i školjkaša.

• Definirati jasne kriterije za uzgoj drugih organizama s aspekta utjecaja na okoliš i prirodu.

• Pri razvoju uzgoja i zakonske regulative vezane za uzgoj drugih vodenih organizama (osim riba i školjkaša) potrebno je provesti poticanje razvoja uzgoja populacija i vrsta iz lokalnih vodotokova, te za unos novih vrsta provesti ocjenu postojanja ekološkog rizika, odnosno studiju o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti iz koje onda proizlazi rješenje koje može biti pozitivno ili negativno (Pravilnik o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti).

27

8 Varijantna rješenja i opis provedene procjene utjecaja na okoliš i

Glavne ocjene

NSPA je strateški dokument razvoja sektora i određuje ciljeve i prioritete za unaprjeđenje sektora akvakulure u RH za naredno razdoblje. Priroda dokumenta je takva da nije moguće razmatrati varijantna rješenja, pa se ona nisu obrađivala u studiji.

Analizom NSPA sa stajališta utjecaja na okoliš ustanovljeno je da je zaštita okoliša sastavni dio Plana i da je eksplicitno implementirana kroz pojedine prioritete. Daljnjom analizom identificirane su one sastavnice okoliša na koje provedba Plana može imati značajniji utjecaj – to su: vode, more i biološka raznolikost, a kao značajno područje analiziran je i utjecaj na stanovništvo i zdravlje ljudi te utjecaj na zaštićena područja. U početnom razmatranju utjecaja provedbe plana na okoliš utvrđeno je da je utjecaj sektora na klimu i klimatske promjene zanemariv, ali da postoji utjecaj klimatskih promjena na akvakulturu, te je taj utjecaj obrađen.

U okviru izrade Strateške studije provedena je Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Zbog specifičnosti razvoja ova dva oblika akvakulture, ekosustav u kojem se razvijaju te na koji imaju utjecaja, u Glavnoj ocjeni prihvatljivosti strateškog plana za ekološku mrežu (u nastavku teksta: Glavna ocjena) zasebno su analizirana područja ekološke mreže koja se nalaze u morskom i obalnom području te u kopnenom području. Procjenjena mogućnost značajnih utjecaja analizirana je za područja ekološke mreže na kojima se nalaze ili u čijoj blizini su smještena postojeća uzgajališta marikulture. S druge strane, za područje slatkovodne akvakulture sagledana su područja postojećih i planiranih lokacija uzgajališta slatkovodne akvakulture te je dan pregled područja ekološke mreže unutar i/ili u blizini (do 2 km udaljenosti) kojih su smještena uzgajališta. Glavnom ocjenom je zaključeno da provedba NSAP može imati pozitivne i negativne utjecaje na ciljeve očuvanja ekološke mreže. Propisanim mjerama ublažavanja se značajno negativni učinci na cjelovitost ekološke mreže mogu izbjeći ili smanjiti do razine na kojoj neće biti značajni.

28

9 Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu

9.1 Obilježja podru čja ekološke mreže

S obzirom da se projekti predviđeni Nacionalnim strateškim planom razvoja akvakulture za razdoblje 2014.-2020. godine (NSPA) primjenjuju na području cijele Republike Hrvatske, nisu prikazana obilježja područja ekološke mreže kao što je to određeno Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, jer bi se mogla prikazati gotovo sva područja Ekološke mreže RH.

S obzirom na ekosustav unutar kojeg se razvija, akvakulturu možemo podijeliti na:

a) marikulturu (uzgoj školjkaša, bijele ribe, tune i kalifornijske pastrve u moru) i

b) slatkovodnu akvakulturu (uzgoj toplovodnih vrsta, uzgoj hladnovodnih vrsta te razvoj uzgoja ostalih vrsta (jegulje i riječnih rakova)).

Zbog specifičnosti razvoja ova dva oblika akvakulture, ekosustav u kojem se razvijaju te na koji imaju utjecaja, u Glavnoj ocjeni prihvatljivosti strateškog plana za ekološku mrežu (u nastavku teksta: Glavna ocjena) zasebno su analizirana područja ekološke mreže koja se nalaze u morskom i obalnom području te u kopnenom području.

Obilježja podru čja na koja marikultura može imati utjecaja

Na morskom i priobalnom dijelu Republike Hrvatske nalazi se ukupno 9 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) i 340 Područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove (POVS). Mogući negativni utjecaji razvoja marikulture najvećim su dijelom vezani uz morski ekosustav, odnosno ciljne vrste koji žive u moru, stoga su tijekom procijene mogućnosti značajnih utjecaja analizirana područja ekološke mreže na kojima se nalaze ili u čijoj blizini su smještena uzgajališta.Dodatni razlog za ovakav pristup predstavlja manjak podataka o točnom prostornom smještaju postojećih i planiranih uzgajališta na cijelom području Republike Hrvatske.

Na području mora nalazi se 9 Područja očuvanja značajnih za ptice (POP) s 98 ciljnih vrsta ptica. Među mogućim utjecajima rada i razvoja uzgajališta marikulture, prepoznat je tek utjecaj uznemiravanja na području gniježđenja. Stoga su u sklopu Glavne ocjene sagledani samo mogući značajni utjecaji na one ciljne vrste koje gnijezde u obalnom području.

Obilježja podru čja na koja slatkovodna akvakultura može imati utjecaja

Razvoj slatkovodnog ribarstva moguć je i planira se u blizini svih slatkovodnih ekosustava. U sklopu Glavne ocjene sagledana su područja postojećih i planiranih lokacija uzgajališta slatkovodne akvakulture te je dan pregled područja ekološke mreže unutar i/ili u blizini (do 2 km udaljenosti) kojih su smještena uzgajališta. Ukupni broj toplovodnih i hladnovodnih uzgajališta koji se nalazi unutar područja ekološke mreže iznosi 37, njih 93 se nalazi na udaljenosti do 200 m, ukupno 120 ribogoilišta se nalazi na udaljenosti do 1 km a ukupno 149 ribogojilišta se nalazi do 2 km udaljenosti od područja ekološke mreže.

29

9.2 Obilježja utjecaja provedbe plana na ekološku mrežu

9.2.1 Pregled utjecaja marikulture na vrste i staništa

Uzgoj ribe u kavezima (bijele ribe, tune i kalifornijske pastrve) može dovesti do povećane sedimentacije organske tvari čiji izvor predstavljaju nepojedena hrana i feces te pseudofeces uzgajanih organizama. Uz emisiju organske tvari iz kaveza, moguća je također emisija lijekova ukoliko se koriste u pojedinoj fazi uzgoja. Taloženje organske tvari uzrokuje promjenu u sastavu morskih staništa, pogotovo livada morske cvjetnice Posidonia oceanica ukoliko se nalaze ispod ili u neposrednoj blizini kaveznih konstrukcija. Uzrok tomu je smanjenje kisika u površinskom sloju sedimenta kao i povećanje koncentracija nutrijenata u samom sedimentu, što se nepovoljno odražava na rast i razvoj ove morske cvjetnice. Na posidoniju ujedno djeluje i zasjenjenje morskog dna kao rezultat postavljanja kaveznih konstrukcija. Navedeni utjecaj se može smanjiti pažljivim planiranjem, odnosno postavljanjem uzgajališta na primjerenoj udaljenosti od osjetljivih Natura 2000 staništa (*1120 Naselja posidonije, 1170 Grebeni, 1160 Velike plitke uvale i zaljevi, 8830 Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje, „*1150 Obalne lagune“).

Disperzija organskih čestica se može smanjiti pravilnim intervalima hranjenja te upotrebom modernih sistema hranjenja, uz kontrolu gustoće nasada (kaveza). Doseg samog utjecaja uvelike ovisi i o hidrodinamičkim uvjetima na potencijalnoj lokaciji zahvata, koji se mogu predvidjeti upotrebom matematičkih modela (koji su u širokoj primjeni), te se kroz analizu varijantnih rješenja te se negativan utjecaj može ograničiti na prihvatljivu udaljenost od uzgajališta. Za definiranje konačne udaljenosti, prisutnost važnih Natura 2000 staništa kao i točna pozicija donjeg ruba posidonije, utvrđuje se terenskim istraživanjem.

Prilikom odabira lokacija za uzgoj školjkaša, kao i povećanja rada istih, potrebno je biti pažljiv prilikom planiranja s obzirom na specifična područja estuarija na kojima se nalaze. U biološkom smislu estuariji su važni zbog toga što se u njima mnoge morske i brakične vrste mrijeste i nalaze hranu, a važni su također i za ptice. Općenito čine ekološku cjelinu s okolnim terestričkim obalnim staništima te se u očuvanju Natura 2000 staništa (1130 Estuariji) i vrsta ne bi smjeli odvajati, već ih treba promatrati kao kompleks u kojem zajedno dolaze i kopnena i morska staništa.

9.2.2 Pregled utjecaja slatkovodne akvakulture na vrste i stanišne tipove

Osnovni pritisak koji proizlazi iz razvoja slatkovodne akvakulture za uzgoj toplovodnih i hladnovodnih vrsta očituje se u potrebi za određenom količinom i kvalitetom vode. Hladnovodni ribnjaci zahtijevaju velike količine čiste, bistre i hladne vode s velikom količinom kisika, no sam utjecaj zahvaćanja vode odnosi se na manji dio vodotoka, dok se utjecaj eventualnog smanjenja kakvoće vode može očitovati na dužoj dionici vodotoka nizvodno od uzgajališta, s time da dužina utjecane dionice zavisi o protoku, ali i načinu korištenja uzgajališta. S druge strane, za uzgoj toplovodnih riba potrebno je osigurati dotok veće količine vode, no bez protoka ili s vrlo slabim protokom te se uglavnom radi o vodi s visokim stupnjem trofije. Za potrebe održavanja i uspostave većih toplovodnih ribnjaka potrebno je uređenje vodnog sustava na pojedinom slivnom području, a koje može zahvatiti veće površine. Za razvoj recirkulacijskih sustava potrebno je osigurati znatno manje količine vode.

30

Pritisak koji proizlazi iz razvoja slatkovodne akvakulture očituje se također u sedimentaciji i biogeokemijskim promjenama u vodi (eutrofikaciji) te drugim kemijskim onečišćivačima koji dospijevaju u vodu kao rezultat incidentnih situacija. Ako količina hrane koja se unosi u ribnjak nije optimizirana s obzirom na metaboličko iskorištavanje riba, moguće je da dio ostaje neiskorišten i predstavlja dodatno organsko opterećenje za vodu i vodni okoliš. Ako je riječ o protočnim sustavima, kao što su najčešće pastrvski ribnjaci, tada se takvo onečišćenje širi nizvodno. Ovi utjecaji se uglavnom mogu izbjeći ili ublažiti različitim metodama uzgoja, od kojih neki uključuju sustave za pročišćavanje voda.

Potrebno je naglasiti da toplovodni ribnjaci predstavljaju bitna staništa za očuvanje brojnih staništa i vrsta bitnih za očuvanje ekološke mreže Natura 2000. Tako je, osim u ekonomskom smislu, sustav uspostave sustava naknada bitan instrument u očuvanju staništa te biološke i krajobrazne raznolikost.

Analiza utjecaja slatkovodne akvakulture na vrste i stanišne tipove dana je na temelju analize postojećih lokacija i lokacija planiranih županijskim prostornim planovima, prema tri tipa uzgoja: uzgoj hladnovodnih vrsta, uzgoj toplovodnih vrsta te uzgoj ostalih vrsta. Za sve planirane lokacije, grupirane prema tipu uzgoja, utvrđeno je na kojem području i/ili u blizini kojeg područja ekološke mreže se nalaze (radijus 2 km). Zatim je utvrđeno koje vrste i stanišni tipovi dolaze na navedenim područjima ekološke mreže te je procijenjen karakter utjecaja postojećih ili planiranih područja uzgoja na očuvanje istih.

9.3 Zaklju čak Glavne ocjene

Specifični cilj Skraćivanje vremena potrebnog za provedbu ukupnih administrativnih postupaka može imati značajno negativan utjecaj na ekološku mrežu u slučaju zaobilaženja i ubrzavanja postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (OPZEM). Zbog toga je potrebno nužnost ovog postupka posebno naglasiti u provođenju NSAP, kao i naglasiti da će u pojedinim slučajevima biti potrebno prije provođenja postupka OPZEM provesti prethodna istraživanja biološke raznolikosti, a koja mogu trajati više mjeseci (predvidljivo ne više od godinu dana).

Provedbom Unaprjeđenja sustava prikupljanja podataka će se omogućiti racionalnije korištenje resursa te održiv način uzgoja što može pomoći kako u praćenju stanja utjecaja na ekološku mrežu tako i u upravljanju Natura 2000 područjima, pogotovo na područjima s uzgojem toplovodnih vrsta.

Specifične ciljeve, kao i mjere i aktivnosti koje doprinose Smještanju djelatnosti u prostor i prostorno planiranje je potrebno uskladiti kako bi se optimalno koristio prostor, te smanjila mogućnost kumulativnih utjecaja razvoja akvakulture. Osiguravanja dovoljne količine vode je jedan od aspekata koji će trebati uključiti tijekom uvrštavanja zona akvakulture u prostorne planove te se predlaže spajanje i koordinirano provođenje Prioriteta 2.1 Osiguranje održivog razvoja i rasta kroz koordinirano prostorno planiranje i osiguravanje potrebnih lokacija za uzgoj, te lokacija za prateću infrastrukturu i Prioriteta 2.3 Osiguravanje odgovarajuće količine vode za uzgoj. S obzirom na prepoznate moguće utjecaje izgradnje novih mrijestilišta, uzgajališta i rastilišta potrebno je prilikom prostornog planiranja izbjegavati smještaj novih infrastrukturnih objekata na područjima na kojima se mogu ugroziti ciljevi očuvanja ekološke mreže.

U sklopu prioriteta Unaprjeđenje suradnje industrije sa znanstvenim i istraživačko-razvojnim institucijama predlaže da se osim mjere komunikacijske platforme u plan uvrsti i mjera „Poticanje

31

primijenjenih istraživanja uzgajališta na području Natura 2000“ kojom će poticati istraživanja potrebna za uspostavu financijskih mehanizama koji će poticati način uzgoja koji je povoljan za očuvanje ekološke mreže.

Provođenju prioriteta Primjena ekološki prihvatljivih tehnologija, Zaštita i naknada šteta od predatora i Utvrđivanje i provođenje protokola u cilju prevencije i kontrole bolesti te dobrobiti vodenih životinja u uzgoju doprinijet će uspostavi boljih stanišnih uvjeta i tako doprinijeti očuvanju ekološke mreže.

U provođenju prioriteta Omogućavanje uzgoja drugih vodenih organizama, osim riba i školjkaša potrebno je odabirati one vrste koje neće imati negativne utjecaje na ciljeve očuvanja ekološke mreže, a ne poticati uzgoj vrsta koje su se do sada pokazale invazivne u slučaju bježanja iz uzgajališta.

Kroz provođenje mjera i akcija prioriteta Diversifikacija proizvodnje i uvođenje novih vrsta u uzgoj definiran je razvoj akvakulture prema pojedinim tipovima uzgoja.

Utjecaj razvoja mrijestilišta bijele, ribe školjkaša i hladnovodnih vrsta može imati negativne utjecaje samo u slučaju smještanja infrastrukturnih objekata na staništima koja su bitna za ciljeve očuvanja ekološke mreže. Adekvatnim smještajem u prostoru se ovaj utjecaj može izbjeći.

U provedbi specifičnog cilja veznog za uzgoj bijele ribe potrebno je u procesu prostornog planiranja potrebno je osigurati optimalni smještaj djelatnosti u prostor i prilikom planiranja izbjegavati mogućnost negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem“, „8830 preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje“, *1120 naselja posidonije i 1170 grebeni, Falco eleonorae, Gyps fulvus, Larus audouinii, Phalacrocorax aristotelis desmarestii, Puffinus yelkouan, „1310 Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima“, „1410 Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)“ te „1420 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)“.

U provedbi specifičnog cilja veznog za uzgoj školjkaša predlaže se mjerama/aktivnostima definirati koliki dio proizvodnje će se povećati uspostavom novih uzgajališta, a koliki dio se planira povećati unapređenjem tehnologije uzgoja.

Pri provedbi specifičnog cilja uzgajališta kalifornijske pastrve u moru potrebno primijeniti i kontrolirati provođenje mjera sprječavanja bijega ribe iz kaveza.

U provedbi specifičnog cilja vezanog za uzgoj toplovodnih vrsta predlaže se dati prednost obnovi već postojećih toplovodnih ribnjaka, a u osiguranje dovoljnih količina vode osigurati integralnim planiranjem upravljanja slivom. Zbog očuvanja raznolikosti staništa na toplovodnim ribnjacima potrebno je osigurati vodno-okolišne mjere u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund - EMFF), a kojima će se osigurati i ekonomska isplativost ovakvog načina uzgoja. Ovakve mjere je nužno predvidjeti u Operativnom programu za ribarstvo 2014-2020.

U provedbi specifičnog cilja vezanog za uzgoj hladnovodnih vrsta i planiranom povećanju potrebno je poticati one tipove uzgoja koji smanjuju negativne utjecaje opterećenja (organskog i kemijsko) vodotokova (npr. sustav za pročišćavanje voda, recirkulacijski sustav uzgoja). Također, optimalnim kapacitiranjem uzgoja na pojedinim slivnim područjima (vodotocima) moguće je smanjiti mogućnost

32

kumulativnih utjecaja. Mogućnost značajno negativnih utjecaja na populacije riba u Jadranskom dijelu sliva potrebno je smanjiti na najmanju moguću mjeru pravilnim odabirom vrsta u uzgoju i smještajem u prostoru.

Provedbom akcija i mjera cilja Poboljšanje percepcije i povećanje nacionalne potrošnje proizvoda akvakulture predlaže se uspostava posebnog brenda koji će biti vezan uz Natura 2000 područja.

Provedba NSAP može imati pozitivne i negativne utjecaje na ciljeve očuvanja ekološke mreže. Propisanim mjerama ublažavanja se značajno negativni učinci na cjelovitost ekološke mreže mogu izbjeći ili smanjiti do razine na kojoj neće biti značajni.

9.4 Mjere ublažavanja

Prioriteti, specifični ciljevi i mjere vezani za opći cilj 1.

Zakonodavni okvir i administracija

• U provođenju Prioriteta 1.1. naglasiti potrebu provođenja Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za sva nova uzgajališta kao i za obnavljanje koncesija na postojećim uzgajalištima.

• Razviti smjernice za pripremu Studije utjecaja na okoliš i/ili Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u sklopu kojih je potrebno definira opseg i tip istraživanja potreban za pripremu ovih dokumenata.

Smještanje djelatnosti u prostor i prostorno planiranje

• Predlaže integriranje Prioriteta 2.3 sa Prioritetom 2.1. Osiguranje održivog razvoja i rasta kroz koordinirano prostorno planiranje i osiguravanje potrebnih lokacija za uzgoj, te lokacija za prateću infrastrukturu ili jasnije definiranje prioriteta i ciljeva npr.: Prioritet 2.3. Osiguravanje odgovarajuće količine vode za uzgoj u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz Direktive o vodama i Direktive o staništima (ili….za uzgoj na ekološki i okolišno prihvatljiv način).

• Prilikom planiranja i zoniranja lokacija uzgajališta sagledati mogućnosti kumulativnih utjecaja, a naročito u slučaju lokacija uzgajališta bijele ribe, školjkaša i hladnovodnih vrsta.

• Specificirati za koji tip uzgoja je potrebno odrediti kriti čne točke (uzgoj hladnovodnih ili/i toplovodnih vrsta).

• Kod uzgoja hladnovodnih vrsta potrebno je voditi računa da se u vodotocima osigura ekološki prihvatljivi protok kojim neće biti narušeni ciljevi očuvanje ekološke mreže.

Tržište i konkurentnost

• Predlaže da se uvrštavanje mjere „Poticanje primijenjenih istraživanja uzgajališta na području Natura 2000“.

Prioriteti, specifični ciljevi i mjere vezani za opći cilj 2.

33

Okoliš i priroda

• Poticati uključivanje novih tehnologija u sustav uzgoja, ponajprije u hladnovodnim ribnjacima. • Prilikom uvođenja novih vrsta zabraniti uzgoj alohtonih vrsta koje su se pokazale ili mogu biti

invazivne. • Na području ekološke mreže provoditi nadzor provođenja mjera zaštite od bježanja živoitnja iz

uzgoja • Prilikom odabira lokacije i izgradnje ovih objekata mrijestilišta i predrasta školjkaša te

mrijestilišta i recirklacijskih sustava za uzgoj bijele ribe na kopu potrebno je uzeti u obzir ona područja na kojima nisu prisutni stanišni tipovi „1310 Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima“, „1410 Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)“ te „1420 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)“.

Mrijestilišta bijele ribe

• U mjerama vezanim za uzgoj bjele ribe uključiti integralni pristup tijekom kako povećanja kapaciteta trenutnih uzgajališta, tako i pozicioniranja novih uzgajališta. Pri odabiru lokacija izbjegavati mogućnost negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem“, „8830 preplavljenje ili dijelom preplavljenje morske špilje“, *1120 naselja posidonije i 1170 grebeni, Falco eleonorae, Gyps fulvus, Larus audouinii, Phalacrocorax aristotelis desmarestii, Puffinus yelkouan, „1310 Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima“, „1410 Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)“ te „1420 Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)“.

• U mjerama vezanim za uzgoj bijele ribe kvantificirati planirana povećanja uzgoja pojedinom mjerom (npr. Modernizacija i rekonstrukcija postojećih uzgajališta povećati godišnju proizvodnju na xxxx tona).

Uzgajališta kalifornijske pastrve u moru

• U uzgajalištima kalifornijske pastrve u moru primijeniti i kontrolirati provođenje mjera sprječavanja bijega ribe iz kaveza.

Uzgajališta školjkaša

• Pri izdavanju koncesija za nova uzgajališta školjkaša sagledavati kumulativne utjecaje sa postojećim uzgajalištima.

Uzgajališta toplovodnih vrsta te Mrijestilišta i rastilišta toplovodnih vrsta

• Nova uzgajališta, mrijestilišta i rastilišta toplovodnih vrsta planirati na područjima bez rijetkih i ugroženih stanišnih tipova koji su ciljevi očuvanja ekološke mreže.

• Prilikom ostvarivanja cilja Povećanje proizvodnje toplovodnih vrsta na 10 000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti poticati revitalizaciju postojećih zapuštanih ribnjaka.

34

• Prilikom planiranja toplovodnih ribnjaka u Jadranskom slivu potrebno je ograničiti uzgoj samo na vrste koje neće moći imati značajan negativan utjecaj na populacije endemičnih i rijetkih vrsta (ciljeve očuvanja ekološke mreže).

• Poticati ekstenzivan i polu-intenzivan uzgoj toplovodnih vrsta koji će osigurati raznolikost i kvalitetu staništa pogodnu za Natura 2000 vrste i stanišne tipove.

• Osigurati vodno-okolišne mjere kojim će se očuvati raznolikost staništa na toplovodnim ribnjacma, ali i osigurati ekonomsku isplativost načina uzgoja koji pogoduje Natura 2000 vrstama u okviru Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (European Maritime and Fisheries Fund - EMFF). Ovu mjeru je nužno predvidjeti u Operativnom programu za ribarstvo 2014-2020.

Mrijestilišta hladnovodnih vrsta

• Tijekom planiranja lokacija mrijestilišta hladnovodnih vrsta u procesu prostornog planiranja osigurati optimalni smještaj djelatnosti u prostor na ona područja gdje neće biti mogućnosti značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja ekološke mreže.

• Prilikom izgradnje novih mrijestilišta poticati korištenje novih tehnologija koje značajno manje koriste vodu iz prirodnih sustava.

• Modernizacijom i novim tehnologijama treba osigurati prostor kako ne bi postojala mogućnost bijega vrsta u uzgoju.

• Prilikom planiranja ribnjaka u Jadranskom slivu potrebno je ograničiti uzgoj samo na vrste koje neće moći imati značajan negativan utjecaj na populacije endemičnih i rijetkih vrsta (ciljeve očuvanja ekološke mreže).

Uzgajališta hladnovodnih vrsta

• Poticati primjenu metoda uzgoja koje smanjuju potrošnju vode i/ili imaju manje organsko opterećenje vodotoka.

• U procesu prostornog planiranja locirati nove lokacije uzgoja optimalnim kapacitiranjem uzgoja na pojedinim slivnim područjima (vodotocima). Pažljivo kapacitirati uzgoj na vodotocima jadranskog sliva zbog osjetljivosti rijetkih i endemičnih vrsta riba, a koje su ciljevi očuvanja ekološke mreže.

Tržište i konkurentnost

• Poticati uzgoj autohtonih vrsta iz lokalnih populacija, a uzgoj alohtonih vrsta zabraniti.

Prioriteti, specifični ciljevi i mjere vezani za opći cilj 3.

Percepcija i komunikacija

• Uključiti mjeru uspostavljanja brenda koji će biti vezan za proizvode koji doprinose očuvanju Natura 2000 područja.

35

10 Preporuke za doradu NSPA

Prioritet 1.1 Pojednostavljenje administrativnih postupaka

• U provođenju Prioriteta 1.1. naglasiti potrebu provođenja Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu za sva nova uzgajališta kao i za obnavljanje koncesija na postojećim uzgajalištima.

• Dodati aktivnost za razvoj smjernica za pripremu Studije utjecaja na okoliš i/ili Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u sklopu kojih je potrebno definira opseg i tip istraživanja potreban za pripremu ovih dokumenata.

• U provođenju Specifičnog cilja Skraćivanja vremena potrebnog za provedbu ukupnih administrativnih postupaka naglasiti potrebu procjene utjecaja na kulturnu baštinu (provedba prethodnih istraživanja koja podrazumijevaju arheološki pregled odnosno konzervatorsku analizu lokacije). Potrebno izraditi smjernice za arheološka istraživanja koja je potrebno provesti za ovakav tip zahvata.

Prioritet 2.2. Zoniranje rije čnih slivova i morskih područja za uzgoj riba i školjkaša radi osiguranja slijedivosti kontrole kretanja.

• U Planu je potrebno naglasiti o kakvom se zoniranju te o kojem tipu prometa se radi te se predlaže nadopuna mjere te bi on glasila: „Zoniranje s obzirom na osiguranje slobodnog prometa životinja uzgojenih u akvakulturi“.

Prioritet 2.3. Osiguravanje odgovarajuće količine vode za uzgoj.

• Predlaže integriranje Prioriteta 2.3 sa Prioritetom 2.1. Osiguranje održivog razvoja i rasta kroz koordinirano prostorno planiranje i osiguravanje potrebnih lokacija za uzgoj, te lokacija za prateću infrastrukturu ili jasnije definiranje prioriteta i ciljeva npr.: Prioritet 2.3. Osiguravanje odgovarajuće količine vode za uzgoj u skladu sa zahtjevima koji proizlaze iz Direktive o vodama i Direktive o staništima (ili….za uzgoj na ekološki i okolišno prihvatljiv način).

• Predlaže se redefiniranje Specifičnog cilja: Stabilna proizvodnja koja je u skladu sa zaštitom prirode i okoliša. S obzirom na specifičnosti vezane za uzgoj toplovodnih i hladnovodnih vrsta predlaže se definiranje specifičnijih mjera koje su orijentirane na problematiku ovih vrsta uzgoja:

1. Osiguravanje dovoljne količine i kvalitete vode za uzgoj toplovodnih vrsta na način koji je u skladu sa zaštitom prirode i okoliša

2. Osiguravanje dovoljne količine i kvalitete vode za uzgoj hladnovodnih vrsta način koji je u skladu sa zaštitom prirode i okoliša

• Specificirati za koji tip uzgoja je potrebno odrediti kriti čne točke (uzgoj hladnovodnih ili/i toplovodnih vrsta).

• Kod uzgoja hladnovodnih vrsta potrebno je voditi računa da se u vodotocima osigura ekološki prihvatljivi protok kojim neće biti narušeni ciljevi očuvanje ekološke mreže.

36

5.1. Tržište i konkurentnost

• Predlaže da se uvrštavanje mjere „Poticanje primijenjenih istraživanja uzgajališta na području Natura 2000

Prioritet 5.2. Unaprjeđenje suradnje industrije sa znanstvenim i istraživačko-razvojnim institucijama.

• Predlaže se dodati uz mjeru vezanu za komunikacijske platforme, dodatno uvrstiti i mjeru „Poticanje primijenjenih istraživanja uzgajališta na području Natura 2000“.

Prioritet 3.1. Primjena ekološki prihvatljivih tehn ologija.

• Predlaže se specifičnije definiranje mjera: „Usavršavanje tehnologija u primjeni koje će doprinijeti očuvanju okoliša i prirode“.

Prioritet 3.2. Zaštita i naknada šteta od predatora.

• Predlaže redefinicija cilja i mjere:

Specifični cilj: Osigurati održivost proizvodnje kroz uspostavu zaštite i naknade šteta od predatora i mjera: „Uspostava sustava naknada šteta od predatorskih vrsta“. U svrhu provođenja efikasnog sustava naknada potrebno je uspostaviti provođenje i praćenja populacija predatorskih vrsta, te se predlaže mjera: „Uspostava provođenja i praćenja populacija predatorskih vrsta i njihovog utjecaja na proizvodnju“.

Prioritet 5.1. Diversifikacija proizvodnje i uvođenje novih vrsta u uzgoj.

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta bijele ribe, Povećanje proizvodnje na 15 000-18 000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, mjera: Smanjenje negativnih utjecaja uzgojnih aktivnosti na prirodu i okoliš, potrebno je redefinirati mjeru u smislu jasnijeg naglašavanja na koju se sastavnicu okoliša treba provedbom mjere fokusirati. U mjerama vezanim za uzgoj bijele ribe kvantificirati planirana povećanja uzgoja pojedinom mjerom (npr. Modernizacija i rekonstrukcija postojećih uzgajališta povećati godišnju proizvodnju na x tona).

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta kalifornijske pastrve u moru, Proizvodnja 3-5.000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, mjera: S Razvoj i uvođenje uzgojne tehnologije, potrebno je redefinirati mjeru u Razvoj i uvođenje uzgojne tehnologije uz provođenje mjera sprječavanja bijega ribe iz kaveza

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta toplovodnih vrsta, Povećanje proizvodnje na 10 000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, mjeru: Uspostava novih uzgajališta preformulirati u: „Uspostava novih ekstanzivnih i poluintenzivnih uzgajališta na području Natura 2000 u kojima je najviše 20% površine cijelog ribnjaka uređeno kao intenzivno uzgajalište“. Ukoliko se planira i poticanje intenzivnih uzgajališta predlaže se mjera:„ Uspostava intenzivnih uzgajališta izvan područja Natura 2000“.

37

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta toplovodnih vrsta, Povećanje proizvodnje na 10 000 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, mjeru: Osiguravanje održivosti unutar NATURA 2000 područja preformulirati u: „Osiguravanje održivosti unutar NATURA 2000 područja poticanjem ekstenzivnog i polu-intenzivnog uzgoja kroz osiguravanje vodno-okolišnih mjera“.

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta hladnovodnih vrsta, Povećanje proizvodnje na 1500 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, za mjeru: „Uspostava novih uzgajališta“ predlaže se izmjena u „Uspostava novih uzgajališta hladnovnodnih vrsta“ s očekivanim kvantificiranim (apsolutnim) povećanjem proizvodnje.

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta hladnovodnih vrsta, Mrijestilišta hladnovodnih vrsta, za mjeru: „Izgradnja novih mrijestilišta“ predlaže se nadopuna sa „Izgradnja novih mrijestilišta poticanjem korištenja novih tehnologija koje značajno manje koriste vodu iz prirodnih sustava.

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta hladnovodnih vrsta, Povećanje proizvodnje na 1500 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, za mjeru: „Uspostava novih uzgajališta“ predlaže se nadopuna sa „Uspostava novih uzgajališta optimalnim kapacitiranjem uzgoja u pojedinim slivnim područjima “

• U okviru Specifičnog cilja: Uzgajališta hladnovodnih vrsta, Povećanje proizvodnje na 1500 tona uz poštivanje načela ekonomske, socijalne i ekološke održivosti, za mjeru: „Unaprjeđenje i uvođenje novih tehnologije uzgoja“ predlaže se nadopuna sa „Unaprjeđenje i uvođenje novih tehnologije uzgoja koje smanjuju potrošnju vode i/ili imaju manje organsko opterećenje vodotoka.“

Prioritet 5.3 Omogućavanje uzgoja drugih vodenih organizama, osim riba i školjkaša

• Poticati uzgoj autohtonih vrsta iz lokalnih populacija, a uzgoj alohtonih vrsta zabraniti.

Prioritet 6.1 Povećanje konkurentnosti, certifikacija, brendiranje

• Uključiti mjeru uspostavljanja brenda koji će biti vezan za proizvode koji doprinose očuvanju Natura 2000 područja.

Prioritet 7.1. Kontinuirana opća edukacija i informiranje sudionika u akvakulturi uz posebnu brigu za zdravlje i dobrobit vodenih životinja, uz jačanje uloge savjetodavnih usluga

• Edukacija uzgajivača o zbrinjavanju različitih vrsta otpada koje nastaju na uzgajalištima.

38

11 Popis propisa i literature

Popis propisa

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13)

Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)

Zakon o veterinarstvu (NN 82/13)

Zakon o hrani (NN 81/13)

Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13)

Zakon o vodama (153/09, 130/11, 56/13, 14/14)

Uredba o standardu kakvoća voda (NN 73/13)

Uredba o izmjenama i dopunama uredbe o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada (NN39/09)

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10)

Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

Pravilnik o kriterijima o pogodnosti dijelova pomorskog dobra za uzgoj riba i drugih morskih organizama (NN 59/12)

Pravilnik o načinu izrade i provođenju studije o procjeni rizika uvođenja, ponovnog uvođenja i uzgoja divljih svojti (NN 35/08)

Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 32/10)

Popis literature

Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1997.

Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2010. godine

Strateški plan Ministarstva turizma za razdoblje 2011.- 2013.

Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2010.- 2014.

Turizam u brojkama 2012., Ministarstvo turizma

Agencija za zaštitu okoliša; Izvješće o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj, 2005.-2009. g

A handbook for Sustainable aquaculture (2009). Sustainaqua Handbook, SustanAqua.

39

Branković Č, Cindrić K, Gajić-Čapka M, Güttler I, Patarčić M, Srnec L, Vučetić V, Zaninović K (2009): Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC); Izabrana poglavlja: Opažene klimatske promjene u Hrvatskoj Scenarij klimatskih promjena, Utjecaj klimatskih varijacija i promjena na biljke i na opasnost od šumskih požara, DHMZ, Zagreb

Branković Č, Patarčić M, Güttler I, Srnec L (2012): Near-future climate change over Europe with focus on Croatia in an ensemble of regional climate model simulations. Climate Research 52: 227-251

Burd B. (2000): Waste Discharge in Salmon Aquaculture Review. Environmental Assessment Office B.C. Canada, Vol.3: 82.

Dvokut (2013): Strateška studija o utjecaju NSP i OP za ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2007.- 2013. na okoliš

Cochrane K, De Young C, Soto D, Bahri T (ed.) (2009): Climate change implications for fisheries and aquaculture - Overview of current scientific knowledge. Food and Agriculture Organization of the United Nations, Rome

CIESM (2007): Impacts of mariculture on ecosystems. Ciesm Workshop Momgraphs no, 32.

FAO Fisheries technical paper 306/1 Rev.2 (1998): Estimation of Growth parameters In: Introduction tom Tropical Fish Stok Assesment - Part 1: Manual. FAO of UN, Rome, Italy.

GESAMP (IMO/FAO/Unesco-IOC/WMO/WHO/IEA/UN/UNEP Joint Group of Experts on the Scientific Aspects of Marine Environmental Protection) (1996): Monitoring the ecological effects of coastal aquaculture wastes.

Hrvatske vode (2013): Plan upravljanja vodnim područjima

Hrvatske vode (2009): Strategija upravljanja vodama

Institut za oceanografiju i ribarstvo (2012): Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana

Ministarsvo kulture (2009): Četvrto nacionalno izvješće Republike Hrvatske o biološkoj raznolikosti. Zagreb.

Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja (Zavod za prostorno planiranje) i Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu)(1999): Krajolik, Sadržajna i metodska podloga Krajobrazne osnove Hrvatske

OIKON (2014 a): Studija o utjecaju na okoliš za povećanje kapaciteta proizvodnje uzgajališta bijele ribe na lokaciji Lamjana u zoni Z2

OIKON (2014 b): Studija o utjecaju na okoliš za uzgajalište bijele ribe kapaciteta 1 101 t/a unutar zaštićenog obalnog područja na lokaciji Velo žalo na Dugom otoku.

40

OIKON (2012) Studija korištenja i zaštite mora i podmorja na području Splitsko-dalmatinske županije, s naglaskom na djelatnost MARIKULTURE, u multisektorskom kontekstu Integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP)

OIKON (2004): Studija o utjecaju na okoliš za uzgajalište pastrva u Velebitskom kanalu – lokacija Jablanac

OIKON (2004): Studija o utjecaju na okoliš za uzgajalište pastrva u Velebitskom kanalu – lokacija Jurjevo

OIKON (2004): Studija o utjecaju na okoliš za uzgajalište pastrva u Velebitskom kanalu – lokacija Lukovo Šugarje

Pitta P., Tsapakis M., Apostolaki E.T., Tsagaraki T., Holmer M., Karakassis I. (2009):' Ghost nutrients' from fish farms are transferred up the food web by phytoplankton grazers. Marine Ecology Progress Series, 374:1-6.

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) (2009): Integralni planovi razvoja školjkarstva: Područja Malostonskog zaljeva, ušća rijeke Krke i akvatorija sjeverozapadnog dijela Zadarske županije

Shelton, C. (2014): Climate change adaptation in fisheries and aquaculture – compilation of initial examples. FAO Fisheries and Aquaculture Circular No. 1088. Rome

Treer T, Safner R, Aničić I, Lovrinov M (1995): Ribarstvo. Nakladni zavod Globus, Zagreb.

Zaninović, K (ed.) 2008, Klimatski atlas Hrvatske 1961 - 1990.; 1971 - 2000., DHMZ, Zagreb

Šarić i sur. (2010): Biološki filtri u akvakulturi. Ribarstvo, 68, (3), 117—132

Internetski podaci:

http://www.extension.org/mediawiki/files/5/5c/Fish_Farming_in_Recirculating_Aquaculture_Systems.pdf

41

12 Prilozi

12.1 Popis analizirane prostorno-planske dokumentacije

Prostorni plan Bjelovarsko-bilogorske županije (Županijski glasnik Bjelovarsko-bilogorske županije br. 2/01, 13/04, 7/09)

Prostorni plan Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 04/01, 06/05, 11/08 i 14/08-pročišćeni tekst i 05/10)

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni Glasnik Dubrovačko-neretvanske županije br. 6/03, 6/05, 3/06, 7/10, 4/12-isp. i 9/13)

Prostorni plan Grada Zagreba, (Službeni glasni Grada Zagreba br. 8/01, 16/02, 11/03, 2/06, 1/09 i 8/2009)

Prostorni plan Istarske županije, (Službene novine Istarske županije“ br. 02/02, 01/05, 04/05, 14/05 - Pročišćeni tekst, 10/08 i 07/10)

Prostorni plan Karlovačke županije, (Glasnik Karlovačke županije br. 36/08)

Prostorni plan Koprivni čko-križevačke županije, (Službeni glasnik Koprivničko-križevačke županije br. 8/01, 8/07 i 13/12)

Prostorni plan Krapinsko-zagorse županije, (Službeni glasnik Krapinsko-zagorse županije br. 4/02 i 6/10)

Prostorni plan Li čko-senjske županije, (Županijski glasnik Ličko-senjske županije br. 19/11)

Prostorni plan Međimurske županije, (Službene glasnik Međimurske županije br. 7/01 i 23/10)

Prostorni plan Osječko-baranjske županije, (Županijski glasnik Osječko-baranjske županije br. 1/02 i 4/10)

Prostorni plan Požeško-slavonske županije, (Službeni glasnik Požeško-slavonske županije br. 5A/02)

Prostorni plan Primorsko-goranske županije, (Službene novine Primorsko-goranske županije 32/13)

Prostorni plan Šibensko-kninske županije (Službeni vjesnik Šibensko-kninske županije br. 11/02, 10/05 i 3/06, 5/08, 6/12 i 4/13, 8/13 - ispravak 2/14) )

Prostorni plan Sisačko-moslavačke županije (Službeni glasnik Sisačko-moslavačke županije br. 4/01 i 12/10)

Prostorni plan Splitsko-dalmatinske županije (Službeni glasnik Splitsko-dalmatinske županije, br. 1/03, 8/04, 5/05, 5/06 i 13/07 i 9/13)

Prostorni plan Varaždinske županije(Službeni vjesnik Varaždinske županije, br. 8/00, 29/06 i 16/09)

Prostorni plan Viroviti čko-podravske županije (Službeni glasnik Virovitičko-podravske županije br. 7a/00, 1/04, 5/07, 1/10, 2/12, 4/12 i 2/13)

Prostorni plan Vukovarsko-srijemske županije (Službeni vjesnik Vukovarsko-srijemke županije br. 7/02)

Prostorni plan Zadarske županije (Službeni glasnik Zadarske županije br.2/01, 6/04, 2/05 i 17/06i 3/10)

Prostorni plan Zagrebačke županije (Glasnik Zagrebačke županije br. 3/02, 6/02 – ispravak, 8/05, 8/07, 4/10, 10/11 i 14/12)

42

12.2 Popis kratica

BDP - Bruto društveni proizvod

DZS - Državni zavod za statistiku

DZZP – Državni zavod za zaštitu prirode

EFRR - Europski fond za regionalni razvoj

EMFF – Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

HGK – Hrvatska gospodarska komora

ICCAT - Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna

IPCC Intergovernmental Panel on Climate Change (Međuvladin panel o promjeni klime)

IOR - Institut za oceanografiju i ribarstvo

JLS – Jedinica lokalne samouprave

NSPA - Nacionalni strateški plan razvoja akvakulture u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. – 2020.

PUO –Procjena utjecaja na okoliš RH - Republika Hrvatska

ZOP – Zaštićeno obalno područje