Strateški plan razvoja turizma na području Općinebistra.hr/wp-content/...razvoja-turizma-na-području-Općine-Bistra.pdf · Strateški plan razvoja turizma na području Općine

Strateški plan razvoja turizma na području Općine

Bistra za razdoblje 2014.-2020.

Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra

I

Naručitelj: Općina Bistra

Izradio: Krutak d.o.o.

Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra izrađen je u suradnji s članovima

Partnerskog vijeća.

Partnerski pristup osiguran je kroz dijalog i postizanje konsenzusa između svih dionika, kao i

kontinuiranim savjetovanjem s Partnerskim vijećem čiji su članovi Krešimir Gulić, načelnik

Općine Bistra, Darko Sever-Šeni, zamjenik načelnika Općine Bistra, Klementina Batina,

potpredsjednica Općinskog vijeća Općine Bistra, Marina Zajec dipl. ing. arh., Darko Slukan,

viši inspektor zaštite prirode i Nikolina Coha Godec, stručni suradnik za pravne, opće i

kadrovske poslove. Na taj način ostvarena je konkretna i učinkovita suradnja između Općine

Bistra i tvrtke KRUTAK d.o.o. u stvaranju programskog dokumenta kojim će se osigurati

preduvjeti za sustavan razvoj turizma na području Općine Bistra.

Općina Bistra, listopad 2015. godine


II

SADRŽAJ

1. UVOD .............................................................................................................................................. 1

1.1. Ciljevi projekta ............................................................................................................................ 2

1.2. Metoda izrade projekta .............................................................................................................. 2

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ....................................................................................................... 5

2.1. Prostorna i geografska obilježja područja .................................................................................. 5

2.1.1. Prostorni obuhvat i geografski položaj .................................................................................. 5

2.1.2. Prirodno-geografska obilježja i prirodna baština ................................................................... 6

2.1.2.1. Prirodno-geografska obilježja ....................................................................................... 6

2.1.2.2. Prirodna baština i zaštita okoliša ................................................................................... 7

2.2. Povijesno-geografski razvoj i suvremeni socio-geografski procesi ............................................ 7

2.3. Kulturna baština ....................................................................................................................... 10

2.4. Demografska obilježja .............................................................................................................. 12

2.4.1. Veličina, broj i razmještaj stanovništva................................................................................ 12

2.4.2. Kretanje ukupnog broja stanovnika ..................................................................................... 13

2.4.3. Prirodno kretanje stanovništva ............................................................................................ 16

2.4.4. Migracijska obilježja ............................................................................................................. 17

2.4.5. Dobno-spolna struktura stanovništva .................................................................................. 17

2.4.6. Narodnosna i vjerska struktura Općine Bistra ..................................................................... 19

2.4.7. Broj i veličina kućanstava ..................................................................................................... 19

2.5. Socio-ekonomska obilježja ....................................................................................................... 20

2.5.1. Obrazovna struktura stanovništva ....................................................................................... 21

2.5.2. Društvene djelatnosti ........................................................................................................... 23

2.5.2.1. Kulturne i obrazovne ustanove ................................................................................... 23

2.5.2.2. Zdravstvene i socijalne ustanove ................................................................................ 24

2.5.2.3. Udruge civilnog društva .............................................................................................. 24

2.5.3. Gospodarska obilježja .......................................................................................................... 26

2.5.3.1. Opća gospodarska obilježja ......................................................................................... 26

2.5.3.2. Stanovništvo prema ekonomskoj aktivnosti ............................................................... 26

2.5.3.3. Glavni izvori sredstava za život .................................................................................... 27

2.5.3.4. Indeks razvijenosti ....................................................................................................... 28

2.5.3.5. Stanovništvo prema sektorima djelatnosti ................................................................. 29

2.6. Analiza postojeće prometne i komunalne infrastrukture ........................................................ 32

2.7. Analiza stanja turizma .............................................................................................................. 33

2.7.1. Analiza prostorno-planske dokumentacije s gledišta razvoja turizma na području…………..33

2.7.1.1. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine ................................ 34

2.7.1.2. Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2014.-2020. ......................................... 35

2.7.1.3. Prostorni plan Parka prirode Medvednica .................................................................. 36

2.7.2. Analiza korištenja turističkih resursa ................................................................................... 37

2.7.3. Analiza dosadašnjeg razvoja turizma ................................................................................... 38

2.7.4. Analiza strategije gospodarskog razvoja Općine ................................................................. 39

2.7.5. Analiza glavnih trendova na turističkom tržištu .................................................................. 40

2.7.6. Institucionalni okvir turizma Republike Hrvatske ................................................................ 41

3. SWOT ANALIZA ............................................................................................................................. 43


III

3.1. SWOT analiza atrakcijske osnove ............................................................................................. 43

3.2. SWOT analiza organizacijskog potencijala za razvoj turizma ................................................... 44

3.3. SWOT analiza prometne, komunalne, društvene i turističke infrastrukture ........................... 45

4. TEMELJNI ČIMBENICI RAZVOJA TURIZMA U OPĆINI BISTRA ........................................................ 46

4.1. Valorizacija atrakcijske osnove ................................................................................................. 46

4.1.1. Prirodna osnova i zaštićeni dijelovi prirodne baštine .......................................................... 47

4.1.2. Kulturno-povijesna baština .................................................................................................. 49

4.1.3. Tradicijska kulturna baština ................................................................................................. 51

4.1.4. Znamenite osobe i povijesni događaji ................................................................................. 54

4.1.5. Manifestacije ........................................................................................................................ 55

4.1.6. Kulturne i vjerske ustanove ................................................................................................. 56

4.1.7. Sportsko-rekreacijska infrastruktura ................................................................................... 57

4.1.8. Turističke staze i putovi te ostala infrastruktura ................................................................. 58

4.2. Valorizacija prometne povezanosti .......................................................................................... 59

4.2.1. Valorizacija cestovnog prometa ........................................................................................... 59

4.2.2. Valorizacija željezničkog prometa ........................................................................................ 60

4.2.3. Valorizacija zračnog prometa ............................................................................................... 61

4.2.4. Prijevoz kao turistička atrakcija ........................................................................................... 61

4.3. Valorizacija prostornih mogućnosti razvoja turizma ................................................................ 61

4.4. Okviri zaštite okoliša ................................................................................................................. 64

4.5. Turistička organizacija .............................................................................................................. 65

4.5.1. Turistička zajednica .............................................................................................................. 65

4.5.2. Turističke agencije i udruge ................................................................................................. 66

4.5.2.1. Turističke agencije ....................................................................................................... 66

4.5.2.2. Turističke udruge ......................................................................................................... 67

4.5.3. Trgovina, ugostiteljstvo i promet ......................................................................................... 67

4.5.4. Različite usluge ..................................................................................................................... 68

5. VIZIJA RAZVOJA TURIZMA OPĆINE BISTRA ................................................................................... 69

5.1. Tržišno pozicioniranje turizma ................................................................................................. 70

5.2. Razvoj seoskog turizma, agroturizma i ekološkog turizma ...................................................... 73

5.2.1. Razvoj seoskog i agroturizma ............................................................................................... 77

5.2.2. Razvoj ekološkog turizma .................................................................................................... 78

5.3. Razvoj izletničkog i planinskog turizma .................................................................................... 79

5.3.1. Razvoj izletničkog turizma.................................................................................................... 79

5.3.2. Razvoj planinskog turizam ................................................................................................... 80

5.4. Razvoj kulturnog turizma ......................................................................................................... 81

5.5. Razvoj gastronomskog i enološkog turizma ............................................................................. 83

5.6. Razvoj sportsko-rekreacijskog i cikloturizma ........................................................................... 84

5.6.1. Razvoj sportsko-rekreacijskog turizma ................................................................................ 84

5.6.2. Razvoj cikloturizma .............................................................................................................. 85

5.7. Razvoj pustolovnog turizma ..................................................................................................... 87

5.8. Prirodne ljepote i zaštita okoliša u funkciji turizma ................................................................. 88

6. STRATEGIJA RAZVOJA TURIZMA NA PODRUČJU OPĆINE BISTRA ................................................. 91

6.1. Ciljevi razvoja ............................................................................................................................ 91

6.2. Turistička ponuda ..................................................................................................................... 93


IV

6.2.1. Unapređenje smještajne i ugostiteljske ponude ................................................................. 93

6.2.1.1. Agroturizam ................................................................................................................. 93

6.2.1.2. Kušaonica .................................................................................................................... 94

6.2.1.3. Ruralna kuća za odmor ................................................................................................ 95

6.2.1.4. Ruralni B&B (bed and breakfast) - noćenje s doručkom ............................................. 95

6.2.1.5. Ruralni obiteljski hotel ................................................................................................ 96

6.2.1.6. Ruralni kamp ............................................................................................................... 97

6.2.1.7. Ruralno kamp odmorište ............................................................................................. 97

6.2.2. Atraktivnost područja .......................................................................................................... 97

6.2.2.1. Prirodni turistički resursi ............................................................................................. 98

6.2.2.2. Društveni turistički resursi .......................................................................................... 98

6.2.3. Prometna dostupnost ........................................................................................................ 100

6.3. Turistička potražnja ................................................................................................................ 101

6.4. Turistički proizvod .................................................................................................................. 103

6.5. Koncept promocije i brendiranja ............................................................................................ 110

6.6. Ključne poluge za ostvarivanje strategije ............................................................................... 114

6.6.1. Glavni dionici razvoja turizma ............................................................................................ 114

6.6.2. Fondovi i programi Europske unije za financiranje projekata u turizmu ........................... 115

7. AKCIJSKI PLAN RAZVOJA ............................................................................................................. 117

8. ZAKLJUČAK .................................................................................................................................. 126

9. PRILOZI ........................................................................................................................................ 128

10. LITERATURA ............................................................................................................................ 132


V

Popis slika

Slika 1: Položaj Općine Bistra u Zagrebačkoj županiji.............................................................................. 6

Slika 2: Naselja Općine Bistra ................................................................................................................ 12

Slika 3: Naselja Općine Bistra prema broju stanovnika, 2011. .............................................................. 13

Slika 4: Kontingenti stanovništva Općine Bistra, 2011. godine ............................................................. 18

Slika 5: Dobno-spolna struktura Općine Bistra, promjena 2001.-2011. ................................................ 19

Slika 6: Stanovništvo Općine staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu, 2011. ....... 22

Slika 7: Stanovništvo Općine starije od 10 godine prema informatičkoj pismenosti, 2011. ................. 23

Slika 8: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti u Hrvatskoj, Zagrebačkoj

županiji i Općini Bistra, 2011. ................................................................................................................ 27

Slika 9: Zaposleno stanovništvo Zagrebačke županije i Općine Bistra prema sektorima djelatnosti,

2011. godine .......................................................................................................................................... 29

Slika 10: Pojedini turistički resursi ......................................................................................................... 47

Slika 11: Prostorni razmještaj resursne osnove Općine Bistra .............................................................. 63

Slika 12: Shematski prikaz zona provedbe projekata ............................................................................ 64

Slika 13: Sustav vrijednosti vizije razvoja turizma u Općini Bistra do 2020. godine .............................. 69

Slika 14: Koncept ruralnog turizma (Svjetska turistička organizacija) ................................................... 75

Slika 15: Prikaz međuodnosa ruralnog turizma, seoskog turizma i agroturizma .................................. 77

Slika 16: Zaboky selo i Hiže na bregu ..................................................................................................... 78

Slika 17: Ekomuzej Mura, Lipa ............................................................................................................... 82

Slika 18: Skijalište Sljeme za vrijeme održavanja utrke Snježne kraljice ............................................... 85

Slika 19: Dionica Crvene rute kroz naselja Općine Bistra ...................................................................... 87

Slika 20: Pustolovni park u Danskoj ....................................................................................................... 88

Slika 21: Ciljevi razvoja turizma na području Općine Bistra .................................................................. 91

Slika 22: Prepoznata atrakcijska osnova za razvoj brenda .................................................................. 111

Slika 23: Glavni dionici razvoja turizma na području Općine Bistra .................................................... 115


VI

Popis tablica

Tablica 1: Popis kulturnih dobara u Općini Bistra ................................................................................. 11

Tablica 2: Međupopisna promjena broja stanovnika Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine

Bistra, 2001.-2011. ................................................................................................................................ 13

Tablica 3: Kretanje broja stanovnika Općine Bistra po naseljima od 1857.-2011. godine .................... 15

Tablica 4: Prirodno kretanje broja stanovnika Općine Bistra, 2000.-2013............................................ 16

Tablica 5: Stanovništvo Općine Bistra prema migracijskim obilježjima, 2011. ..................................... 17

Tablica 6: Kontingenti stanovništva Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011. 18

Tablica 7: Broj kućanstava i stambenih jedinica po naseljima Općine Bistra, 2011. godine ................. 20

Tablica 8: Obrazovna struktura Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011. ........................ 21

Tablica 9: Udruge civilnog društva Općine Bistra ključne za razvoj turizam ......................................... 25

Tablica 10: Izvoz i uvoz Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011.-2012. .......... 26

Tablica 11: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, 2011. godine .............. 27

Tablica 12: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, 2011. ....................................... 28

Tablica 13: Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti 2013. za

Općinu Bistra i Zagrebačku županiju ..................................................................................................... 28

Tablica 14: Zaposleni prema područjima djelatnosti u Općini Bistra, 2011. godine ............................. 30

Tablica 15: Zaposleni u pravnim osobama u Općini Bistra, 2009.-2013. .............................................. 31

Tablica 16: Prioritetne mjere unapređenja konkurentnosti hrvatskog turizma, koje se izravno odnose

na razvoj turizma Općine Bistra ............................................................................................................ 35

Tablica 17: Dolasci i noćenja turista na području Zagrebačke županije, 2010.-2014............................ 37

Tablica 18: Turistički potencijal prirodnih resursa Općine Bistra .......................................................... 48

Tablica 19: Turistički potencijal kulturne baštine Općine Bistra ........................................................... 49

Tablica 20: Turistička atraktivnost tradicijske baštine Općine Bistra .................................................... 51

Tablica 21: Turistička atraktivnost znamenitih osoba iz Općine i povijesnih događaja ........................ 54

Tablica 22: Turistička atraktivnost manifestacija Općine Bistra ............................................................ 55

Tablica 23: Turistička atraktivnost kulturnih ustanova i objekata te vjerske ustanove ........................ 56

Tablica 24: Turistička atraktivnost sportsko-rekreacijske infrastrukture Općine Bistra ....................... 57

Tablica 25: Sustav turističkih proizvoda i dostupnost u Središnjoj Hrvatskoj te mogućnost razvoja

pojedinih turističkih proizvoda u Općini Bistra ..................................................................................... 71

Tablica 26: Usporedba gradskog i ruralnog turizma ............................................................................. 74

Tablica 27: Objašnjenje ciljeva razvoja turizma na području Općine Bistra .......................................... 92

Tablica 28: Tržišna spremnost prirodnih turističkih resursa Općine Bistra ........................................... 98

Tablica 29: Tržišna spremnost društvenih turističkih resursa Općine Bistra ........................................ 98

Tablica 30: Obilježja turističkih potrošača jučer i danas ..................................................................... 102

Tablica 31: Turistička potražnja za grupe turističkih proizvoda .......................................................... 102

Tablica 32: Strategija razvoja seoskog, agroturizma i ekoturizma Općine Bistra ................................ 104

Tablica 33: Strategija razvoja izletničkog i planinskog turizma Općine Bistra ..................................... 105

Tablica 34: Strategija razvoja kulturnog turizma Općine Bistra .......................................................... 106

Tablica 35: Strategija razvoja gastronomskog i enološkog turizma Općine Bistra .............................. 107

Tablica 36: Strategija razvoja sportsko-rekreacijskog i cikloturizma Općine Bistra ............................ 108

Tablica 37: Strategija razvoja pustolovnog turizma Općine Bistra ...................................................... 109

Tablica 38: Strategija razvoja turizma temeljenog na prirodnoj ljepoti i zaštiti okoliša ..................... 110


VII

Tablica 39: Kanali komunikacije i ciljana skupina turista .................................................................... 112

Tablica 40: Važeći zakoni i provedbeni propisi iz područja ugostiteljstva i turizma ........................... 128

Popis kratica

BDP Bruto domaći proizvod

CF/KF Cohesion Fund, Kohezijski fond

CLLD Community-led Local Development

DZS Državni zavod za statistiku

EAFRD/EPFRR European Agriculture Fund for Rural Development, Europski poljoprivredni

fond za ruralni razvoj

EK Europska komisija

ERDF/EFRR European Regional Development Fund, Europski fond za regionalni razvoj

ESF European Social Fund, Europski socijalni fond

ESI Europski strukturni i investicijski fondovi

EU Europska unija

HGK Hrvatska gospodarska komora

HOK Hrvatska obrtnička komora

HTZ Hrvatska turistička zajednica

IPA Instrument for Pre-Accession Assistance, Instrument pretpristupne pomoći

IPARD Instrument for Pre-Accession Assistance in Rural Development, Instrument

pretpristupne pomoći u ruralnom razvoju

LAG Lokalna akcijska grupa

LEADER Liaison Entre Actions de Développement de l'Économie Rurale, Veza među

aktivnostima razvoja ruralnog gospodarstva

NUTS Nomenclature des unités territoriales statistiques, Nomenklatura prostornih

jedinica za statistiku

OECD Organisation for Economic Cooperation and Development, Organizacija za

ekonomsku suradnju i razvoj

PRR Program ruralnog razvoja

SAFU Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske

unije

TZ Turistička zajednica


1

1. Uvod

Općina Bistra je jedinica lokalne samouprave Zagrebačke županije smještena u njenom

sjevernom dijelu, na udaljenosti od 20 kilometara od središta glavnog grada Republike

Hrvatske, Zagreba i manje od 10 kilometara od Grada Zaprešića. Prema posljednjem popisu

stanovništva iz 2011. godine, Općina je brojala 6.632 stanovnika te je jedna od rijetkih

administrativnih jedinica Republike Hrvatske koja bilježi porast broja stanovnika posljednjih

dvadesetak godina. Površina Općine je 52,75 km2, a svojim prostornim obuhvatom proteže

se od doline rijeke Krapine na zapadu, preko zapadnih obronaka Medvednice do samog vrha

Medvednice, Sljemena. Općina se sastoji od šest naselja; Bukovje Bistransko, Donja Bistra,

Gornja Bistra, Novaki Bistranski, Oborovo Bistransko i Poljanica Bistranska čiji se turistički

potencijal dosad nije sustavno iskorištavao. Navedena naselja ogledni su primjer privlačnog

prigradskog prostora koji je u posljednjih dvadesetak godina doživio preobražaj iz izrazito

ruralnog u privlačno suburbano područje Zagreba. Upravo blizina Zagreba, dobra prometna

povezanost i komunalna opremljenost te raznolika turistička resursno-atrakcijska osnova

mogu strateškim planiranjem, partnerskim pristupom između lokalne uprave, udruga

civilnog društva, stanovništva i gospodarskog sektora uvrstiti Općinu Bistra na turističko

tržište te stvoriti privlačnu turističku destinaciju Središnje Hrvatske.

Noviji turistički trendovi ukazuju porast turističke potražnje za selektivnim iskustvenim

oblicima turizma, tzv. tailor-made odmorima kreiranim prema konkretnim zahtjevima

turista, a upravo bi se Općina Bistra mogla nametnuti i zadovoljiti potrebe suvremenog

turista za učenjem i upoznavanjem izvornih vrijednosti. Danas je turist poduzetan i kreativan,

želi istraživati, učiti, spoznavati identitet destinacije, ali se želi istovremeno i zabavljati

raznim aktivnostima te doživjeti iz prve ruke ekološki očuvani prostor kao i izvorne povijesne

i kulturne vrijednosti. Ruralnost područja može potaknuti razvoj ekoturizma, seoskog turizma

i agroturizma, a visoki stupanj očuvanosti prirodnog okoliša, te blizina Parka prirode

Medvednica, izletnički i planinarski turizam, dok se bogata kulturna baština može staviti u

funkciju kulturnog turizma za koje ovo područje ima vrlo dobre preduvjete.

Resursno-atrakcijska osnova koju posjeduje Općina Bistra temelj je određivanja smjera

razvoja turizma u Općini, a njeni elementi poput ugodne klime, očuvanog tla, zraka, voda,

bioraznolikost životinjskog i biljnog svijeta u blizini Parka prirode Medvednica, te kulturno-

povijesna i tradicijska baština (dvorac, narodna nošnja, rukotvorstvo, pjesme, tradicijsko

graditeljstvo bistranskog kraja, gastronomija, enologija, običaji i dr.) tvore bazu za strateško

planiranje razvoja turizma. Osim resursne osnove, za budući smjer razvoja turizma značajni

su kvalitativni i kvantitativni trendovi na suvremenom turističkom tržištu koji dodatno

usmjeravaju turistički razvoj Općine Bistra, a to su prije svega želja turista za upoznavanjem

novih kultura i običaja, porast zanimanja turista za bavljenjem dodatnim aktivnostima u

destinaciji, povećana briga za okoliš i zdravlje turista i slično. S obzirom na kvalitetnu i

raznovrsnu resursno-atrakcijsku osnovu kao i navedene trendove, zaključuje se da Općina

Bistra ima dobre preduvjete za razvoj zanimljivih turističkih proizvoda i razvoj prepoznatljive

turističke destinacije.


2

Namjena ovog dokumenta je stvoriti smjernice za strateško planiranje kvalitetne turističke

ponude kako bi se na navedenom području razvio održiv turizam, diversificiralo

gospodarstvo, otvorila nova radna mjesta u turizmu, ugostiteljstvu i srodnim granama,

zadržalo lokalno obrazovano stanovništvo, unaprijedila postojeća i razvila nova

infrastruktura te kako bi se time u konačnici podigla kvaliteta života sveukupnog

stanovništva te doprinijelo prepoznatljivosti Općine Bistra.

1.1. Ciljevi projekta

Izrada Strateškog plana razvoja turizma potreba je Općine Bistra koja želi planski razvijati

turizam na svom području te u skladu s postojećom infrastrukturom i turističkim

potencijalima biti konkurentna na turističkom tržištu. Dokument predstavlja okvir za lokalne

dionike i vanjske investitore, nositelje razvoja turističkog razvoja, a osim što sadrži sve

elemente turističko-atrakcijske osnove, prezentiraju se i aktivnosti kojim će se sustavno

razvijati turistički proizvodi i infrastruktura. Temeljem iskazanog interesa, Općina Bistra

povjerila je tvrtki KRUTAK d.o.o. izradu strateškog dokumenta za razvoj turizma čiji su ciljevi:

1. Definiranje razvojne vizije turizma na području Općine Bistra,

2. Razvoj održivog turizma na području Općine Bistra,

3. Očuvanje i jačanje kulturne i prirodne baštine, od običaja i tradicije do lokalne

gastronomije ili očuvanja bioraznolikosti na području Općine Bistra,

4. Oblikovanje i razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda,

5. Definiranje akcijskog plana kojim bi se definirali glavni projekti iz javnog i privatnog

sektora koji su u funkciji turističkog razvoja.

Dokument predstavlja izvor informacija za potencijalne dionike u razvoju turizma, posebice

turističko-ugostiteljskih poduzeća i potencijalnih investitora na području Općine Bistra, a

temelji se na strateškim dokumentima nacionalnog i europskog zakonodavstva kao i

sektorskim politikama i smjernicama za razvoj turizma. Strateškim planom razvoja turizma

na području Općine Bistra stvorit će se osnova za poticanje razvoja turizma do 2020. godine

čime će se nastojati unaprijediti i diversificirati gospodarstvo te osigurati visoka kvaliteta

života lokalnog stanovništva. Poticanjem poduzetničkog duha, organizacijom turističkog

sektora i stvaranjem turističke ponude postigli bi se uvjeti za razvoj konkurentnog turizma s

prepoznatljivim turističkim proizvodima.

1.2. Metoda izrade projekta

Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra definira smjer budućeg razvoja

turizma, identificira glavne dionike razvoja, analizira trenutno stanje turizma na lokalnoj

razini, identificira turističke potencijale na području Općine i glavna problemska pitanja te

predstavlja glavne aktivnosti i projekte kojima bi se razvio turizam. Pri izradi Strateškog plana

razvoja turizma posebno se vodilo računa o transparentnosti u izradi i razumljivosti sadržaja,

razmatrali su se interesi svih skupina stanovništva te su se definirali dugoročni ciljevi razvoja


3

posebice u smjeru razvoja održivog turizma koji može opstati tijekom dužeg razdoblja, a pri

tome ne degradirati okoliš već ostvariti korist u gospodarskom, ekološkom, društvenom i

kulturnom okruženju u kojem se odvija. Proces izrade strateškog dokumenta temeljio se na

metodologiji koja se koristi u izradi strateških i sektorskih razvojnih dokumenata, a obuhvatio

je osnovnu analizu postojećeg socio-ekonomskog stanja u Općini Bistra, SWOT analizu,

analizu temeljnih čimbenika razvoja turizma u Općini Bistra, definiranje vizije razvoja turizma

Općine Bistra te razvijanje strategije razvoja turizma. Konačno, razrađen je i detaljan akcijski

plan razvoja s ključnim razvojnim projektima koji se planiraju provesti do 2020. godine.

Metodologija izrade Strategije obuhvaćala je:

Terensku pripremu (prikupljanje dokumentacije, terensko istraživanje i formiranje

Partnerskog vijeća),

Kabinetsku pripremu (izrada anketa i upitnika te prikupljanje dokumenata i

podataka),

Izradu projektnog zadatka,

Rad s Partnerskim vijećem,

Izradu strateškog dokumenta.

Za potrebe izrade Strateškog plana razvoja turizma na području Općine Bistra osnovano je

Partnersko vijeće u sljedećem sastavu koje obuhvaća različite sektore djelatnosti:

Krešimir Gulić, načelnik Općine Bistra,

Darko Sever-Šeni, zamjenik načelnika Općine Bistra,

Klementina Batina, stručni suradnik, Odsjek za etnologiju, Hrvatska akademija

znanosti i umjetnosti,

Marina Zajec, dipl. ing. arh.,

Darko Slukan, viši inspektor zaštite prirode,

Nikolina Coha Godec, stručni suradnik za pravne, opće i kadrovske poslove u Općini

Bistra,

Tea Kranjec, prof. geografije.


4

Tijekom izrade Strateškog plana razvoja turizma provedene su konzultacije s ključnim

dionicima razvoja turizma na području Općine Bistra, ali i gospodarstva i društva u cjelini.

Anketni upitnici o stanju turizma i obrasci za projektne ideje bili su dostupni tijekom izrade

strateškog dokumenta na internetskim stranicama Općine Bistra te su ih mogli ispuniti svi

stanovnici i ostali zainteresirani. Osim udruga civilnog društva, u izradi su sudjelovali

djelatnici Osnovne škole Bistra, članovi mjesnih odbora, predstavnici Javne ustanove Park

prirode Medvednica te zainteresirani stanovnici Općine Bistra. Osim sastanaka s Partnerskim

vijećem, prilikom kojih su izrađivane SWOT analize i prikupljani projektni prijedlozi, proveden

je i terenski rad, odnosno obilazak i fotografiranje promatranog područja kako bi se dobio

uvid u trenutno stanje i potencijale za budući razvoj turizma. Prilikom terenskog istraživanja,

u suradnji s lokalnim stanovništvom i stručnjacima iz područja kulture provedena je

evidencija kulturne baštine na području Općine Bistra, čime se dobio uvid u resurse na

kojima će se dijelom temeljiti turistički razvoj Općine.


5

2. Analiza postojećeg stanja

2.1. Prostorna i geografska obilježja područja

2.1.1. Prostorni obuhvat i geografski položaj

Općina Bistra je jedinica lokalne samouprave Zagrebačke županije smještena u njenom

sjeverozapadnom dijelu. Ukupna površina Općine je 52,75 km2 i obuhvaća 1,72% ukupne

površine Zagrebačke županije. Na zapadu i jugozapadu, Općina Bistra graniči s Gradom

Zaprešić, na jugoistoku s Gradom Zagrebom, na sjeveru s Općinom Jakovlje, a na istoku s

Općinom Stubičke Toplice (Krapinsko-zagorska županija).

Bistra je jedna od stanovništvom većih općina Županije čiji se razvoj intenzivirao proteklih

desetljeća, ponajviše zbog povoljnog geografskog položaja i blizine Gradu Zagrebu, ali i

Gradu Zaprešiću. Kako se navodi u stručnoj literaturi, smjer i intenzitet transformacije

Općine Bistra iz recesivnog ruralnog područja u propulzivan suburbani prostor Zagreba bitno

je predodređen blizinom Zagreba (udaljeno 10 km od rubnog dijela i 24 km od središta

Zagreba) i Zaprešića (10 km) te tranzitno-koridorskim prometnim položajem Općine1. Općina

Bistra u svom sastavu ima šest naselja i to Bukovje Bistransko, Donja Bistra, Gornja Bistra,

Novaki Bistranski, Oborovo Bistransko i Poljanica Bistranska. Najjužnije naselje su Novaki

Bistranski, najsjevernije Gornja Bistra, a najistočnije Donja Bistra.

Naselja su međusobno povezana županijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama, a

omogućen je pristup državnoj cesti i autocesti. Područjem Općine, njenim zapadnim dijelom,

prolazi za Republiku Hrvatsku vrlo značajna dionica autoceste A2 (državna granica sa

Republikom Slovenijom-Krapina-čvor Jankomir). Navedena autocesta dio je autocestovne

mreže Republike Hrvatske i nalazi se u Europskom prometnom koridoru Xa, a dio je i

Pyhrnske autoceste (Nürnberg-Graz-Maribor-Zagreb) koja povezuje zemlje Srednje i Sjeverne

Europe s Južnom i Jugoistočnom Europom te Jadranskim morem. Općinom prolazi i državna

cesta D1 koja prati autocestu A2 te nastavlja prema Jadranskom moru, odnosno prema

drugom najvećem gradu Republike Hrvatske, Splitu. Općina Bistra integrirana je u sustav

javnog prijevoza Grada Zagreba, a povoljan geoprometni položaj ogleda se i u dostupnosti

željezničkog prijevoza (europski prometni koridor X) te blizini Zračne luke Pleso, Zagreb.

Upravo je povoljan geoprometni položaj prepoznat kao snaga budućeg razvoja turizma na

području Općine, a blizina Zagreba kao emitivnog tržišta potaknula bi razvoj izletišnog

turizma i drugih oblika selektivnog turizma.

1 Lukić, A., Prelogović, V., Pejnović, D. (2005), Suburbanizacija i kvaliteta življenja u zagrebačkom zelenom

prstenu – primjer Općine Bistra, Hrvatski geografski glasnik, 67/2, 85-106.


6

Slika 1: Položaj Općine Bistra u Zagrebačkoj županiji

2.1.2. Prirodno-geografska obilježja i prirodna baština

2.1.2.1. Prirodno-geografska obilježja

Općinu Bistra obilježava reljefna raščlanjenost kao posljedica velikih nagiba padina (prelaze i

preko 30%) te velikih razlika u nadmorskoj visini gdje je relativna razlika između najviše i

najniže točne nadmorske visine 900,5 m. Geomorfološki, područje Općine razlikuje zapadni,

središnji i istočni dio. Zapadni dio je najniži i obuhvaća dolinu rijeke Krapine, dok je najviši dio

na istoku kojeg čini sjeverna strana Medvednice (1 032 metara nadmorske visine). Istočni dio

karakterizira izrazita brdovitost, a obuhvaća nenaseljeno šumovito područje sjeverne strane

hrpta Medvednice. Također, ovim područjem dominiraju padinski (klizanje, jaruženje,

spiranje tla i drugi procesi) te fluvio-denudacijski procesi. Na području Medvednice nalaze se

i brojni dosad neistraženi geomorfološki oblici poput ponikvi, jama i spilja, čija se

atraktivnost može iskoristiti u razvoj turizma. Između zapadnog i istočnog dijela nalazi se

središnji, najnaseljeniji, predgorski dio u kojem se izmjenjuju potočne doline i brežuljci.

Prema Köppenovoj klasifikaciji, Zagrebačka županija, a time i Općina Bistra, pripada

umjereno toploj vlažnoj klimi s toplim ljetima (Cfb) koja karakterizira zapadne dijelove

Panonske nizine. Prosječna godišnja količina oborina iznosila je 840,1 mm, a glavni

maksimum javlja se početkom ljeta u lipnju te sporedni u kolovozu, rujnu i listopadu.

Minimum oborina bilježi se u veljači i siječnju. Prosječna godišnja stopa vlažnosti zraka

iznosila je 75,3%, najveća prosječna stopa zabilježena je u prosincu i studenom, a najniža u

proljetnim mjesecima. Najučestaliji vjetrovi u su sa sjevernim i sjeverozapadnim pravcem

kretanja, što je uzrok reljefnih predispozicija, odnosno pružanjem gore Medvednice koja se


7

nalazi na samom sjeveru Grada Zagreba, dok je ukupno 11,9% vremena bez vjetrova2. Na

Medvednici prevladava klima bukve koju karakteriziraju više oborina nego u nizinskim

područjima, u prosjeku niže temperature te više snijega u zimskim mjesecima što je

rezultiralo uređenjem skijaških staza i izgradnjom potrebne infrastrukture.

Navedena prirodno-geografska obilježja određuju položaj naselja, pružanje prometnih

pravaca, način korištenja zemljišta i gospodarsko vrednovanje prostora, posebno u kontekstu

razvoja turizma, o čemu će biti riječi u nastavku dokumenta.

2.1.2.2. Prirodna baština i zaštita okoliša

Na području Zagrebačke županije ukupno su zaštićene 32 prirodne vrijednosti, a zaštita se

provodi u kategorijama parka prirode, posebnog rezervata, značajnog krajobraza, parka

šume, spomenika prirode i spomenika parkovne arhitekture. Na području Općine Bistra

nalaze se četiri zaštićene prirodne vrijednosti, čiji će se turistički potencijal detaljnije

prikazati u sljedećim poglavljima:

Zapadni dio Parka prirode Medvednica,

Tisa u Šupljaku,

Gornja Bistra, lječilišni park,

Markovčak, Bistra.

Park prirode Medvednica je pristupanjem Republike Hrvatske u Europski uniju postao dio

područja ekološke mreže Natura 2000, sastavljene od područja važnih za očuvanje ugroženih

vrsta i stanišnih tipova Europske unije te je to jedino područje u Općini Bistra obuhvaćeno

mrežom Natura 2000.

2.2. Povijesno-geografski razvoj i suvremeni socio-geografski procesi

Zbog svojih prirodno-geografskih karakteristika i posebnosti, područje Općine Bistra bilo je

naseljeno već u kamenom dobu, o čemu svjedoče prvi materijalni dokazi pronađeni u

speleološkim objektima i potkapinama okolice Samobora i Medvednice (spilja Veternica).

Prema Registru arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske (1938.), najstariji

nalaz na području Općine pronađen je u potoku u Novakima Bistranskim i to ostatak

kamenog čekića s prijelaza iz mlađeg kamenog u brončano doba (6000.-2000. godina prije

Krista). U međuvremenu je pronađeno još nekoliko primjeraka ostataka oruđa poput ulomka

kamenog čekića koji se nalazi u Zavičajnoj zbirci Osnovne škole Bistra te ostaci lasinjske

kulture, odnosno dvije kamene sjekire pronađene kod Brdovca, kao i ostava iz Ivanca

Bistranskog. Ostava, koja se ubraja među ostave kasnobrončanog razdoblja (10. stoljeće prije

2 Klimatski atlas Hrvatske, Climate atlas of Croatia: 1961.-1990., 1971.-2000., Državni hidrometeorološki zavod, 2008.


8

Krista) je pronađena u rudini „Lug“ 1955. godine prilikom regulacije rijeke Krapine, a u njoj su

pronađeni brončano oruđe i oružje, narukvice i ostali nakit te se svi čuvaju u Arheološkom

muzeju u Zagrebu3.

Materijalni ostaci razdoblja antičkog naseljavanja na području Općine Bistra nisu pronađeni,

ali su u neposrednoj blizini Općine pronađeni ostaci koji ukazuju na kontinuirano

naseljavanje. Bistra se prvi put spominje u nekom dokumentu 1209. godine (Isprava kralja

Andrije II.4) kao posjed (predium Bistra) koji se proteže od rijeke Krapine, a uzdiže se do

Medvednice. Smatra se da je Bistra ime dobila po šest potoka koji teku u njenoj neposrednoj

blizini, odnosno prema imenima dva potoka na Medvednici; s imenom Bistra te potoku s

imenom Bistrica. Uz potoke su se tijekom 13. i 16. stoljeća razvila naselja koja odgovaraju

današnjim naseljima Gornja i Donja Bistra5.

Tijekom 14., 15. i 16. stoljeća mijenjale su se gospodarske i društvene prilike među kojima se

izdvaja Velika seljačka buna (1573.) koja je izbila na Susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu

zbog povećanja feudalne rente i odnosa Franje Tahyja prema vlastelinskim službenicima i

kmetovima. Vođa Velike seljačke bune bio je Matija Gubec iz Gornje Stubice, a u buni su

sudjelovali i kmetovi s bistranskog područja s ciljem ukidanja vladavine plemstva i

uspostavljanja seljačke vladavine. Unatoč žestokom otporu, feudalci su uspjeli pobijediti i

zarobiti Matiju Gubeca te ga konačno i kazniti na okrutan način.

Za području današnje Općine već dugi niz stoljeća postoje podaci o prisutnosti crkvenih

organizacija, a prvi spomen crkve na području Općine bio je u Ispravi kralja Andrije II. Župa

Svetog Nikole spominje se u prvoj polovini 14. stoljeća, a pripadala je Zagrebačkom

arhiđakonatu, no nije poznata precizna lokacija prve crkve. U 17. stoljeću, izgrađena je

današnja crkva Svetog Nikole u Poljanici Bistranskoj, dok su za vrijeme obitelji Oršić tijekom

18. stoljeća građene kapele (kapela sv. Vendelina u Donjoj Bistri i kapela sv. Josipa u Gornjoj

Bistri)6.

Važnu ulogu u povijesnom razvoju bistranskog kraja imala je plemićka obitelj Oršić čiji su

članovi stoljećima obnašali ugledne vojničke i državničke funkcije te ostavili trag u kulturnom

životu. Naime, obitelj Oršić izgradila je 1773. godine dvorac u Gornjoj Bistri, koji danas

predstavlja iznimno važnu kulturnu baštinu i resurs za razvoj turizma. Nakon obitelji Oršić,

vlasnici dvorca postala je francuska obitelj Carion.

3 Škoberne, Ž. (1988.), Arheološka istraživanja na području općine Zaprešić (1980.-1987.), Zaprešićki zbornik,

Brdovec, 5.; Registar arheoloških nalaza i nalazišta sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin, 1990.; Dobrovščak, Lj.

(urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 44-46. 4 Isprava kojom je ugarsko-hrvatski kralj Andrija II. u znak zahvalnosti što su bili na njegovoj strani izdao ispravu

obitelji Aka kojom je vratio njihove stare posjede (Bistra monografija, 2014.). 5 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 46-51. 6 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 64-66.


9

U idućim razdobljima, mijenjali su politički, gospodarski i društveni odnosi, među kojima se

izdvaja ukidanje vlastelinstava te organizacije političke uprave kada je Općina Bistra

obuhvaćala puno šire područje od današnjeg jer je obuhvaćalo i Jakovlje. Tijekom 19. stoljeća

Bistrani su se bavili ratarstvom i vinogradarstvom te su održavali sajmove i sudjelovali na

drugima. Na potoku Bistra zabilježene su i mlinice, čija bi rekonstrukcija zasigurno

predstavljala dodatan detalj u turističkoj ponudi Općine. Među najzastupljenijim

zanimanjima, osim poljoprivrednika, potrebno je spomenuti trgovce (trgovci sitničari i

gostionica u Donjoj Bistri) i obrtnike (stolari, kovači i mesari). Industrijski se sektor u Općini

javlja kasno, tek početkom 20. stoljeća kada se otvaraju pilana i manufaktura štapova, u

sklopu imanja Carion, na mjestu današnje ambulante u Donjoj Bistri7. Do II. svjetskog rata,

dominirali su mali seljački poljoprivredni posjedi, a udio zaposlenih u industriji i trgovini bio

je neznatan. Nakon II. svjetskog rata, dolazi do nacionalizacije gospodarskih subjekata,

osniva se Poljoprivredna zadruga Bistra, koja otvara zadružnu trgovinu, a trgovačka

poduzeća otvaraju poslovnice po naseljima Bistre. Od većih poduzeća, s djelovanjem su

započeli Poduzeće za eksploataciju kamena Gornja Bistra i Ljevaonica obojenih metala

utemeljena 1961. godine koja je utjecala na gospodarski razvoj cijelog bistranskog kraja. Od

obrta zastupljeni su bili kovački obrt, bačvarski obrt, postolarski, kolarski i stolarski.

Društveni život bistranskog kraja tijekom druge polovice 19. stoljeća obilježio je početak

organiziranog školstva 1848. te gradnja školske zgrade 1878. u Poljanici Bistranskoj, koja

tada je zadovoljavala sve uvjete za obrazovanje i odgoj lokalnog stanovništva. Zgrada

današnje Stare škole predstavlja jednu od rijetkih u velikoj mjeri očuvanih školskih zgrada iz

tog razdoblja. Zgrada današnje središnje škole u Poljanici Bistranskoj izgrađena je 1966.

godine, a nastava se održava i u područnim školama u Gornjoj Bistri i Jablanovcu.

Prve organizacije i udruge civilnog i vjerskog sektora u bistranskog kraju započele su s radom

unutar župne crkve, kada su se osnivale bratovštine i vjerska društva, a nakon I. svjetskog

rata i čitaonice, vatrogasna društva te sportska i folklorna društva. Sportski život intenzivira

se tijekom početaka 20. stoljeća. U ovom dijelu Hrvatske održana je 1912. godine i prva

automobilistička utrka u Hrvatskoj koja je osim Zagreba obuhvatila trasu i kroz Općinu Bistra.

U Novakima Bistranskim se rodio i višestruki biciklistički prvak Zagreba, Hrvatske i

Jugoslavije, Stjepan Grgac (1909.-1960.), čija su postignuća prepoznata te se djeluje u smjeru

zaštite rodne kuće i otvaranja memorijalne kuće8.

Tijekom I. i II. svjetskog rata, Općina Bistra zabilježila je značajne gubitke, a nakon rata

uslijedile su nove promjene u gospodarskom, administrativnom, društvenom i političkom

ustroju. Proglašenjem suverene i samostalne Republike Hrvatske, započinje novo razdoblje u

razvoju bistranskog kraja. Općina Bistra proglašena je jedinicom lokalne samouprave 1995.

godine koja u sastavu ima šest naselja te su tada konačno izdvojena naselja Jablanovec i

7 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 78. 8 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 82-85.


10

Ivanec, iako su u prošlosti pripadala i gravitirala Bistri. Na suvremeni razvoj Općine Bistra

utjecao je Grad Zagreb, čija je intenzivna urbanizacija rezultirala širenjem procesa

suburbanizacije s odgovarajućim socio-ekonomskim promjenama, promjenama u fizionomiji

naselja i ekološkim promjenama u prostoru. Blizina Zagreba utjecala je na snažnije

doseljavanje, gradnju novih obiteljskih kuća, prenamjenu zemljišta i razvoj lokalnog

poduzetništva, ali je ipak Općina Bistra zadržala ruralna obilježja9 koje će predstavljati jedan

od ključnih čimbenika razvoja turizma.

Daljnji razvoj Općine Bistra usmjeren je na razvoj komunalne i prometne infrastrukture,

infrastrukture za razvoj gospodarstva, poticanje aktivnog građanstva kroz uključivanja u

udruge civilnog društva, organizaciju društvenih događanja, izgradnju objekata društvene

namjene, zaštitu postojeće kulturne i prirodne baštine te na razvoj drugih sastavnica koje

osiguravaju visoku kvalitetu života stanovništvu Općine Bistra, kao i budućim posjetiteljima i

turistima. Iniciranjem izrade internetske stranice Općine Bistra i javnog glasila Glas Bistra,

informacije o aktivnosti u Općini postali su bliži lokalnom stanovništvu i svima

zainteresiranima. Poduzetnici na području Općine nositelji su gospodarskog razvoja, a bave

se građevinom, prerađivačkom i proizvodnom industriji te uslužnim, odnosno ugostiteljskom

i trgovačkom djelatnošću, posebno važnim za turizam. Poljoprivredne aktivnosti su se

tijekom povijesti kontinuirano smanjivale, a nositelji poljoprivrede postala su obiteljska

poljoprivredna gospodarstva.

2.3. Kulturna baština

Na području Općine Bistra nalaze se zaštićena kulturna dobra, upisana u Registar kulturnih

dobara Ministarstva kulture i to u naselju Poljanica Bistranska gdje se nalaze tri kulturna

dobra, dva nepokretna i jedno pokretno, te u naseljima Gornja Bistra, Donja Bistra, Bukovje

Bistransko i Novaki Bistranski.


prstenu – primjer Općine Bistra, Hrvatski geografski glasnik, 67/2, 85-106.


11

Tablica 1: Popis kulturnih dobara u Općini Bistra

Oznaka

dobra

Naselje Naziv Vrsta kulturnog dobra

Z-4141 Bukovje Bistransko Poprsje sv. Ivana Krstitelja Pokretno kulturno dobro

Z-6333 Donja Bistra Kapela sv. Vendelina Nepokretno kulturno dobro

Z-6346 Donja Bistra Oltarna slika sv. Vendelina u

kapeli sv. Vendelina Pokretno kulturno dobro

Z-1896 Gornja Bistra Dvorac Gornja Bistra Nepokretno kulturno dobro

Z-4175 Gornja Bistra Pozitiv orgulja u kapeli sv.

Josipa u dvorcu Oršić Pokretno kulturno dobro

Z-5905 Novaki Bistranski Kapela sv. Roka, Novaki

Bistranski Nepokretno kulturno dobro

Z-3526 Poljanica Bistranska Kompleks crkve sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro

Z-4601 Poljanica Bistranska Orgulje u crkvi sv. Nikole Pokretno kulturno dobro

Z-6513 Poljanica Bistranska Zgrada stare škole Nepokretno kulturno dobro

Izvor: Ministarstvo kulture, stanje: listopad 2015.

U Općini postoji i jedno kulturno dobro predloženo za upis u Registar kulturnih dobara koje

pripada grupi povijesnih naselja, a to je dio naselja Poljanica Bistranska, dok se odredbama

Prostornog plana uređenja Općine Bistra štite sljedeća kulturna dobra:

Dio naselja Donja Bistra,

Dio naselja Oborovo Bistransko,

Dio naselja Novaki Bistranski,

Kapela Presvetog Srca Isusovog u Poljanici Bistranskoj,

Zgrada stare škole u Gornjoj Bistri,

Zgrada stare Općine u Donjoj Bistri,

Zgrada nekadašnje gostionice u Donjoj Bistri,

Mjesni bunar u Donjoj Bistri te

Mjesni bunar u Novakima Bistranskim.

Osim zaštićenih kulturnih dobara, prisutna je tradicijska baština Općine Bistra koju čine

tradicijski ples, glazba, narječje bistranskog kraja, narodne nošnje te tradicijsko graditeljstvo

čija je valorizacija ključna za stvaranje brenda turističke destinacije i razvoja kulturnog

turizma.


12

2.4. Demografska obilježja

2.4.1. Veličina, broj i razmještaj stanovništva

Općina Bistra je sa 6 632 stanovnika jedna od većih općina u Županiji, a u svom sastavu ima

šest naselja: Bukovje Bistransko, Donja Bistra, Gornja Bistra, Novaki Bistranski, Poljanica

Bistranska i Oborovo Bistransko. Prema popisu stanovništva 2011. godine, najveća naselja

Općine su Gornja Bistra (1 836), Donja Bistra (1 438) i Poljanica Bistranska (1 261), dok je

stanovništvom najmanje naselje bilo Bukovje Bistransko (395). Pema udjelu stanovništva

naselja u ukupnom broju stanovnika Općine, Gornja Bistra i Donja Bistra činile su polovinu

stanovništva Općine, a ostala naselja drugu polovinu.

Slika 2: Naselja Općine Bistra


13

Slika 3: Naselja Općine Bistra prema broju stanovnika, 2011.

2.4.2. Kretanje ukupnog broja stanovnika

Promatrajući demografske procese Republike Hrvatske posljednjih desetljeća vidljivi su

nepovoljni procesi depopulacije i starenja stanovništva koji rezultiraju smanjenjem ukupnog

broja stanovnika. Usporedna analiza međupopisne promjene broja stanovnika Republike

Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra u razdoblju 2001.-2011. pokazuje smanjenje

ukupnog stanovništva Republike Hrvatske, ali i povećanje broja stanovnika Zagrebačke

županije i Općine Bistra. Broj stanovnika Općine se u navedenom razdoblju povećao za 534

stanovnika ili 8,8%, dok se stanovništvo Županije povećalo 2,6%. U istom se razdoblju

stanovništvo Republike Hrvatske smanjilo za 3,4%.

Tablica 2: Međupopisna promjena broja stanovnika Republike Hrvatske, Zagrebačke županije

i Općine Bistra, 2001.-2011.

Broj stanovnika Apsolutna razlika

(2011.-2001.)

Indeks popisne

promjene 2001. 2011.

Republika Hrvatska 4 437 460 4 284 889 -152 571 96,6

Zagrebačka županija 309 696 317 606 7 910 102,6

Općina Bistra 6 098 6 632 534 108,8

Izvor: Popis 2001. i 2011. godine, DZS

U odnosu na prvi popis stanovništva 1857. godine, stanovništvo naselja današnje Općine

Bistra je tri puta veće na posljednjem popisu stanovništva 2011. godine. Stanovništvo Općine

nije kontinuirano raslo, te su smanjenja broja stanovnika zabilježena nakon I. svjetskog rata

te u popisnom razdoblju od 1948. do 1971. godine. Smanjenje broja stanovnika u razdoblju

nakon II. svjetskog rata do 1970-ih izravna je posljedica agrarne prenapučenosti i intenzivne

urbanizacije te industrijalizacije Zagreba koja je potaknula deagrarizaciju bistranskog kraja.

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

GornjaBistra

DonjaBistra

PoljanicaBistranska

OborovoBistransko

NovakiBistranski

BukovjeBistransko

1836

1438

1261

939

763

395


14

Stanovništvo je, u potrazi za radnim mjestima u sekundarnom i tercijarnom sektoru,

pojačano iseljavalo u Zagreb, te prema satelitskim naseljima, prvenstveno Zaprešiću i

Samoboru ili odlazilo u inozemstvo10.

Nakon popisa 1971. godine uslijedio je ponovni porast broja stanovnika Općine Bistra

zahvaljujući usporavanju i konačnom zaustavljanju procesa urbanizacije Zagreba te jačanju

suburbanizacijskih procesa periruralne zone Zagreba. Općina Bistra time se našla u interesu

potencijalnih doseljenika, onih iz Zagreba, drugih općina i gradova Republike Hrvatske te iz

inozemstva. Može se sa sigurnošću reći kako je preobrazba smjera demografske dinamike u

Općini Bistra nastala uključivanjem stanovništva u dnevni urbani sustav Zagreba11.Opće

kretanje stanovništva po naseljima Općine Bistra pokazuje veće razlike i odstupanja među

pojedinim naseljima. U razdoblju nakon 1971. sva naselja su zabilježila porast broja

stanovnika osim naselja Novaki Bistranski. Najintenzivniji porast imalo je naselje Donja Bistra

koje je u razdoblju 1971.-2011. gotovo udvostručilo broj stanovnika te Gornja Bistra čiji je

broj stanovnika porastao za 38,1%.


prstenu – primjer Općine Bistra, Hrvatski geografski glasnik, 67/2, 85-106. 11 Bašić, K. (2005), Apsolutna decentralizacija u populacijskom razvoju Zagrebačke aglomeracije, Hrvatski

geografski glasnik, 67/1, 63-80.


15

Tablica 3: Kretanje broja stanovnika Općine Bistra po naseljima od 1857.-2011. godine

1857.

1869.

1880.

1890.

1900.

1910.

1921.

1931.

1948.

1953.

1961.

1971.

1981.

1991.

2001.

2011.

Bukovje

Bistransko 206 244 266 333 369 374 365 410 426 377 376 388 375 384 382 395

Donja Bistra 289 307 384 385 517 699 684 678 751 766 769 770 771 825 1 273 1 438

Gornja

Bistra 495 553 640 752 923 1 088 1 075 1 183 1 392 1 409 1 412 1 329 1 420 1 569 1 629 1 836

Novaki

Bistranski 528 579 604 716 767 816 834 864 883 929 900 881 871 873 777 763

Oborovo

Bistransko 205 232 264 338 421 518 569 639 741 738 721 693 729 794 938 939

Poljanica

Bistranska 431 639 678 704 894 1 062 1 004 1 110 1 070 998 979 960 1 011 1 067 1 099 1 261

Općina

Bistra 2 154 2 554 2 836 3 228 3 891 4 557 4 531 4 884 5 263 5 217 5 157 5 021 5 177 5 512 6 098 6 632

Zagrebačka 134754 146592 155324 178938 194643 211150 208141 224095 227538 233411 233875 232836 259429 282989 309696 317606

Izvor: Naselja i stanovništvo RH 1857.-2001., Popis 2011. godine, DZS


16

2.4.3. Prirodno kretanje stanovništva

Iako je Općina Bistra svakim popisom stanovništva bilježila porast broja stanovnika, već duži

niz godina u Općini se odvijaju negativni demografski trendovi koji se odnose na prirodno

kretanje. Tijekom razdoblja 2000.-2013. broj živorođene djece se kretao od minimalnih 45

živorođenih 2013. godine do maksimalnih 69 živorođenih 2007. godine. Prema podacima iz

2013. godine ukupno je bilo 85 umrlih i 45 živorođenih, što je činilo negativni prirodni prirast

(-40 osoba) i predstavljalo je dotad nezabilježenu visoku vrijednost opće stope prirodne

promjene, odnosno prirodnog pada. Godine 2007. zabilježen je jedini pozitivni prirodni

prirast u promatranom razdoblju (2000.-2013.) kada je bilo 69 živorođenih i 64 umrlih. S

prirodnim kretanjem su usko povezani i pokazatelji o broju sklopljenih i razvedenih brakova.

Broj sklopljenih brakova u Općini Bistra se smanjivao s godinama, 2000. godine bilo je 40

sklopljenih brakova, a 2013. godine 27, dok se broj razvedenih brakova u istom razdoblju

povećavao te je 2013. godine zabilježeno 12 razvedenih brakova u odnosu na 2000. godinu

kada je zabilježen jedan razvedeni brak.

Tablica 4: Prirodno kretanje broja stanovnika Općine Bistra, 2000.-2013.

Godina

Živorođeni

Umrli

Prirodni

prirast

Brakovi

Vitalni indeks

(živorođeni na 100

umrlih) Sklopljeni Razvedeni

2013. 45 85 -40 27 12 52,9

2012. 64 86 -22 23 8 74,4

2011. 58 66 -8 32 8 87,9

2010. 59 71 -12 36 7 83,1

2009. 57 81 -24 34 4 70,4

2008. 60 88 -28 38 6 68,2

2007. 69 64 5 32 7 107,8

2006. 67 77 -10 35 4 87,0

2005. 54 69 -15 30 4 78,3

2004. 59 62 -3 26 9 95,2

2003. 54 63 -9 33 3 85,7

2002. 56 69 -13 30 3 81,2

2001. 59 68 -9 32 5 86,8

2000. 51 65 -14 40 1 78,5

Izvor: Prirodno kretanje stanovništva Republike Hrvatske, 2000.-2013., DZS


17

2.4.4. Migracijska obilježja

Mehaničko kretanje stanovništva, odnosno migracije, u najvećoj mjeri su utjecale na ukupno

kretanje stanovništva Općine Bistra. Do 1970-ih, intenzivnija je bila emigracija stanovništva,

a nakon 1970-ih godina imigracija kao posljedica preusmjeravanja migracijskog pritiska na

glavni grad Republike Hrvatske i jačanja suburbanizacije i decentralizacije stambene funkcije

Zagreba. Prema migracijskim obilježjima Općine Bistra 2011. godine, 3 107 ili 46,8%

stanovništva Općine od rođenja stanuje u istom naselju, dok je 43,3% doseljeno iz drugih

dijelova Republike Hrvatske. Ukupno je popisano 651 osoba doseljena u naselje stanovanja iz

inozemstva i to 333 osobe iz Savezne Republike Njemačke i 212 iz Bosne i Hercegovine.

Tablica 5: Stanovništvo Općine Bistra prema migracijskim obilježjima, 2011.

Spo

l

Uku

pn

o

stan

ovn

ika

Od rođenja stanuje u istom

naselju

Doseljeno u naselje stanovanja

S područja Republike Hrvatske Iz inozemstva

Svega Iz

drugog

naselja

iste

općine

Iz drugog

grada/

općine

iste

županije

Iz druge

županije

Svega Od toga

BiH Njem.

Uku. 6 632 3 107 46,8% 2 874 43,3% 383 481 2 005 651 212 333

m 3 237 1 748 54,0% 1 182 36,5% 84 159 936 307 98 161

ž 3 395 1 359 40,0% 1 692 49,8% 299 322 1 069 344 114 172

Izvor: Popis 2011. godine, DZS

2.4.5. Dobno-spolna struktura stanovništva

Općinu Bistra, Zagrebačku županiju, ali i cjelokupno stanovništvo Republike Hrvatske

karakterizira izrazito nepovoljna dobno-spolna struktura stanovništva. Općina Bistra je 2011.

godine zabilježila povoljniju dobnu strukturu stanovništva od nacionalne i županijske razine,

ali stanovništvo Općine zahvaljujući postupnom smanjivanju rodnosti i povećanja smrtnosti i

dalje stari. Prosječna starost stanovništva Općine iznosila je 40,2 godine, indeks starenja

stanovništva Općine 92,9, a koeficijent starosti 21. Stanovništvo Općine do 14 godina činilo

je 2011. godine 17% ukupnog stanovništva, radnosposobno (15-64) 68%, dok je udio

stanovništva 65 i više godina činio 15%.


18

Tablica 6: Kontingenti stanovništva Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra,

2011.

Ukupno 0-14

godina

Radno

sposobno

(15-64

godine)

65 i više

godina

Prosječna

starost

Indeks

starenja

Koeficijent

starosti

Republika

Hrvatska 4 284 889 652 428 2 873 828 758 633 41,7 115,0 24,1

Zagrebačka

županija 317 606 51 854 215 411 50 341 40,6 100,1 22,1

Općina

Bistra 6 632 1 119 4 502 1 011 40,2 92,9 21,0


Slika 4: Kontingenti stanovništva Općine Bistra, 2011. godine

Stanovništvo Općine Bistre pripada tipu starog ili kontraktivnog stanovništva na što ukazuje

dobno-spolna struktura stanovništva. U odnosu na 2001. godinu, dobno-spolna struktura

stanovništva Općine 2011. godine zabilježila je negativne promjene, a takvi trendovi mogu se

očekivati i u nadolazećim godinama. Dobno-spolnu strukturu stanovništva karakterizira

sužena dječja baza (0-4 i 5-9), koja je rezultat smanjenje stope rodnosti. Neravnoteža prema

spolu u dobnim skupinama do 14 godina posljedica je diferencijalnog nataliteta (većeg broja

muške rođene djece), dok se u starijim dobnim skupinama uočava diferencijalni mortalitet,

odnosno duži životni vijek žena, a kraći muškog stanovništva. Osim navedenog, muško je

stanovništvo u prosjeku više sudjelovalo i u migracijama (diferencijalna migracija). Brojčano

veće dobne skupine 50-54 i 55-59 pripadaju kompenzacijskoj generaciji nakon II. svjetskog

rata, a dobne skupine 25-29 i 30-34 većinom su potomci te generacije. Pojedina odstupanja

u dobnim i spolnim skupinama rezultat su činjenice kako se u Općini nalazi Specijalna bolnica

za kronične bolesti dječje dobi te nekoliko domova za starije i nemoćne osobe koje se vode

kao stanovnici Općine iako su porijeklom iz drugih gradova i općina Republike Hrvatske i

17%

68%

15%

0-14

15-64 godine

65 i više godina


19

inozemstva. Ovakvom dobno-spolnom strukturom otežana je jednostavna reprodukcija

stanovništva, a sve je veći broj starijeg stanovništva te opada broj radnosposobnog

stanovništva.

Slika 5: Dobno-spolna struktura Općine Bistra, promjena 2001.-2011.

2.4.6. Narodnosna i vjerska struktura Općine Bistra

Prema popisu stanovništva 2011. godine, u Općini Bistra se 97,18% stanovnika izjasnilo

Hrvatima što je bilo više od udjela Hrvata na državnoj razini. Među najzastupljenijim

nacionalnim manjinama u Općini bili su Srbi i Bošnjaci. Vjerska struktura također je bila

homogena te je udio katolika u u Općini 94,32%, dok su se ostali izjasnili kao muslimani,

pravoslavci, ateisti ili neke druge vjere.

2.4.7. Broj i veličina kućanstava

Prema prvim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine na cijelom području Općine Bistra

bilo je 2 113 kućanstava, od čega je bilo 2 109 privatnih, te 2 685 stambenih jedinica, od čega

su 2 449 stambenih jedinica bili stanovi za stalno stanovanje. Najveći broj stambenih jedinica

i najveći broj kućanstava zabilježen je u naseljima Gornja Bistra i Donja Bistra, a najmanji u

manjim naseljima Bukovje Bistransko i Novaki Bistranski.

6 4 2 0 2 4 6

0-4

5-9

10-14

15-19

20-24

25-29

30-34

35-39

40-44

45-49

50-54

55-59

60-64

65-69

70-74

75-79

80-84

85-89

90-94

95+2001 M

2001 Ž

2011 M

2011 Ž


20

Tablica 7: Broj kućanstava i stambenih jedinica po naseljima Općine Bistra, 2011. godine

Kućanstva

Stambene jedinice

ukupno privatna

kućanstva

ukupno stanovi za stalno

stanovanje

Bukovje Bistransko 129 129 158 158

Donja Bistra 460 460 557 556

Gornja Bistra 546 542 722 634

Novaki Bistranski 258 258 343 322

Oborovo Bistransko 292 292 330 324

Poljanica Bistranska 420 420 567 451

Općina Bistra 2 109 2 105 2 681 2 449

Naknadno popisani 4 4 4 4


Godine 2011., privatna kućanstva prema udjelu obiteljskih i neobiteljskih kućanstava bila su

razmjeru sa županijskom strukturom. Udio obiteljskih kućanstava s dva, tri i četiri člana bio je

podjednak te su činili 60% svih privatnih kućanstava. Obiteljskih kućanstava s 5 članova bilo

je 10%, a više od 5 članova 8%. Neobiteljskih samačkih kućanstava bilo je 20%, a

neobiteljskih višečlanih kućanstava 2%.

Analiza demografskih obilježja ključna je jer stanovništvo Općine Bistra predstavlja temelj

razvoja turizma na području Općine. Povećanje broja stanovnika zabilježeno na posljednjem

popisu stanovništva predstavlja snagu i temelj budućeg razvoja, a doseljavanjem mladog

poduzetnog stanovništva moguće je usmjeriti razvoj na pojedine selektivne oblike turizma.

2.5. Socio-ekonomska obilježja

Prilikom analize socio-ekonomskih obilježja stanovništva i prostora koje je obuhvaćeno

Strateškim planom razvoj turizma korišteni su podaci o stupnju obrazovanja stanovništva,

društvenoj djelatnosti i podaci koji ukazuju na stanje cjelokupnog gospodarstva. Analizom

društvenih djelatnosti na području Općine obuhvaćene su udruge civilnog društva i druge

društvene organizacije, odgojno-obrazovne ustanove, zdravstvene ustanove te druge

civilnog društva institucije i organizacije koje bi mogle imati utjecaj na razvoj turizma Općine

Bistra. Za potrebe analize stanja gospodarstva, korišteni su dostupni podaci vezani uz

ekonomsku aktivnost stanovništva, glavne izvore sredstava za život, prihode na razini Općine

te pregled gospodarskih sektora djelatnosti. Potrebno je napomenuti kako socio-ekonomske

promjene poput promjena u obrazovnoj strukturi stanovništva, načinu življenja, višoj

ekološkoj svijesti, višem životnom standardu i ranijem umirovljenju utječu na promjene u

turističkoj potražnji kojoj se pridaje posebna pažnja u sljedećim poglavljima.


21

2.5.1. Obrazovna struktura stanovništva

Obrazovna struktura stanovništva smatra se jednom od najvažnijih aspekata demografskog i

gospodarskog razvoja nekog područja i može imati veliki utjecaj na stvaranje turističkog

potencijala. Obrazovni sustav Republike Hrvatske nije usklađen s potrebama na tržištu rada,

a probleme stvaraju i zastarjeli i nedovoljno usklađeni studijski i školski programi. Prema

stupnju obrazovanja, oko 2/3 svih nezaposlenih ima završenu srednju školu, a 11,6% ima

završeno više i visoko obrazovanje12.

Obrazovna struktura stanovništva Općine Bistra starijeg od 15 godina lošija je od županijske i

nacionalne obrazovne strukture, što je dijelom uzrokovano većim brojem poljoprivrednog

stanovništva i starijeg niže obrazovanog stanovništva. Udio stanovništva s osnovnoškolskim

obrazovanjem i nižim stupnjem obrazovanja 2011. godine iznosio je 32,21%, neznatno više

nego stanovništvo Republike Hrvatske, a najveće razlike bile su u udjelu stanovništva sa

srednjoškolskim obrazovanjem te u udjelu stanovništva s visokim obrazovanjem. Naime,

2011. godine 9,14% stanovništva Općine imalo je visoko obrazovanje, dok je na razini

Republike Hrvatske taj udio iznosio 16,4%. Porast udjela stanovništva tercijarnog

obrazovanja predstavljao bi veći poticaj za daljnji cjelokupni razvoj Općine, a unapređenje

kurikuluma strukovnih škola turističkih i ugostiteljskih smjerova rezultiralo bi kvalitetnom

osnovom za razvoj turizma Općine.

Tablica 8: Obrazovna struktura Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011.

Osnovnoškolsko

obrazovanje ili

manje

Srednjoškolsko

obrazovanje

Visoko

obrazovanje

Nepoznato

Republika Hrvatska 30,8 52,6 16,4 0,2

Zagrebačka 32,07 55,25 12,45 0,00

Općina Bistra 32,31 58,52 9,14 0,04

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011. godine

Detaljnija analiza obrazovne strukture stanovništva Općine Bistra ukazuje na nejednakosti

obrazovane strukture prema spolu, a takve nejednakosti karakteriziraju i nacionalnu i

županijsku obrazovnu strukturu stanovništva. Udio ženskog stanovništva Općine starijeg od

15 godina bez škole i s nezavršenom osnovnom školom je gotovo dvostruko veći nego udio

muškog stanovništva s istim stupnjem obrazovanja, što se objašnjava većim udjelom ženskog

starijeg stanovništva koje nije imalo priliku se školovati ili im je školovanje bilo otežano. Udio

ženskog stanovništva s osnovnoškolskim obrazovanjem je nešto veći nego udio muškog

stanovništva, dok je muško stanovništvo zastupljenije u srednjoškolskom obrazovanju.

12Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU struktrunih i

investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.


22

Naime, muško stanovništvo se u većoj mjeri opredjeljuje za trogodišnje strukovne škole, a

upravo ta strukovna, obrtnička i tehnička zanimanja osiguravaju relativno brže zapošljavanje

nakon školovanja. Udio ženskog stanovništva starijeg od 15 godina s visokim obrazovanjem

je nešto viši nego udio muškog stanovništva s istim stupnjem obrazovanja.

Slika 6: Stanovništvo Općine staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi i spolu,

2011.

Nepoznavanje pisma, umijeća čitanja i pisanja, odnosno nepismenost u Općini Bista 2011.

godine bila je vrlo visokih 2%, dok je na razini Županije i Republike Hrvatske iznosila 0,8%.

Sve veću važnost u svakodnevnom životu predstavlja informatička pismenost, sposobnost

pojedinca u korištenju računala i interneta. Stanovništvo Općine Bistra starije od 10 godina

imalo 2011. godine informatičku pismenost ispod razine Republike Hrvatske, a upravo ta

činjenica može predstavljati poticaj za uključivanje stanovništva u programe cjeloživotnog

učenja. U kategorijama informatičke pismenosti, obrada teksta, tablični izračuni i korištenje

električnom poštom, više od pola stanovništva starijeg od 10 godina nije bilo upoznato s

korištenje istih, dok se internetom koristilo nešto više od polovine stanovništva.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Ukupno Muški Ženski

Nepoznato

Doktorat

Magisterij

Fakulteti, umjetničke akademije isveučilišni studiji

Viša pkola, I. stupanj fakulteta istručni studiji

Srednja škola

Osnovna škola

1-7 razred osnovne škole

Bez škole


23

Slika 7: Stanovništvo Općine starije od 10 godine prema informatičkoj pismenosti, 2011.

2.5.2. Društvene djelatnosti

2.5.2.1. Kulturne i obrazovne ustanove

Kulturni centar Bistra djeluje u nekadašnjoj zgradi Društvenog doma u Poljanici Bistranskoj, a

svečano je otvoren 2006. godine te služi za održavanje izložbi i priredbi kulturnih i zabavnih

sadržaja. Također, u Centru djeluju neke od udruga civilnog društva s područja Općine, u

njemu se nalazi i općinska vijećnica te prostor Općinske knjižnice. Općinska knjižnica Bistra

provodi kulturno-zabavne programe poput predstavljanja knjiga, predavanja, koncerata,

kreativnih radionica i izložbi za sve skupine stanovništva. Pri Osnovnoj školi Bistra djeluje

Zavičajna zbirka smještena u staroj školskoj zgradi u Poljanici Bistranskoj. Zbirka obuhvaća

povijesne uporabne predmete kao što su posude, škrinje, fibule te najvrjedniji eksponat

kameni čekić iz mlađeg kamenog doba i prijelaza u kameno doba13.

Osnovnoškolsko obrazovanje na području Općine Bistra se provodi u Osnovnoj školi Bistra sa

sjedištem u Poljanici Bistranskoj te u dvije područne škole u Gornjoj Bistri i Jablanovcu u

kojima se provodi nastava od I.-IV. razreda. Središnja škola broji 24 razredna odjeljenja i oko

500 učenika, dok područne škole ukupno broje oko 150 učenika. Godine 2007. osnovan je

Dječji vrtić Kapljica, ustanova predškolskog odgoja i obrazovanja čiji je osnivač Općina Bistra.

Broj djece predškolske dobi koja pohađaju programe kreće se od 140-168 u 2015. godini

ovisno o mjesecima. Tijekom 2013. započeli su pripremni radovi za dogradnju i adaptaciju

dijela Dječjeg vrtića, a financijska sredstva za projekt osigurana iz fondova Europske unije.

Očekuje se i daljnje apliciranje Dječjeg vrtića na natječaje s ciljem unapređenja uvjeta rada te

boravka djece i zaposlenika.

13 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 279-280.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Obradateksta

Tabličniizračuni

Korištenjeel. poštom

Korištenjeinternetom

Nepoznato

Ne

Da


24

2.5.2.2. Zdravstvene i socijalne ustanove

Zdravstvena zaštita na području Općine Bistra organizirana je kroz djelovanje Doma zdravlja

Zagrebačke županije, odnosno Ispostave Zaprešić koja pruža usluge opće/obiteljske medicine

i stomatološke zaštite te patronažne službe, dok stanovništvo Općine specijalističke i druge

preglede obavlja u najbližim zdravstvenim ustanovama, prije svega u Zaprešiću i Zagrebu. U

Općini djeluje i privatna stomatološka ordinacija te ljekarna na lokaciji u Donjoj Bistri. U

dvorcu Oršić, spomeniku kulture iz druge polovice 18. stoljeća u Gornjoj Bistri, smještena je

Specijalna bolnica za kronične bolesti dječje dobi u sklopu koje se održava volonterski kamp

čiji je organizator međunarodna udruga Vrt plavih ruža.

Općina Bistra kontinuirano izdvaja znatna sredstva za socijalno ugroženo stanovništvo. U

Općini ne postoji Centar za socijalnu skrb, ali postoje ustanove za pružanje skrbi starijim i

nemoćnim osobama i to domovi za starije i nemoćne osobe Severović, Bistra, Stara Bistra i

Smrekar. Ovakva organizacija ustanova zdravstvene zaštite i socijalne skrbi na području

Općine omogućuje nesmetanu zaštitu stanovništva te zadovoljavanje potreba budućih

posjetitelja i turista na području Općine, posebice onih starije dobi zainteresirani za

selektivne oblike turizma.

2.5.2.3. Udruge civilnog društva

Na području Općine djeluje velik broj udruga civilnog društva čije aktivnosti kontinuirano

potiče Općina Bistra. Najveći broj udruga je iz područja sporta i kulture, a upravo njihova

uloga biti će važna u razvoju turizma u Općini kreiranjem turističkih sadržaja i organiziranjem

događaja i manifestacija na području cijele Općine. Udruge civilnog društva djeluju u

prostorijama Kulturnog centra Bistra, lovačkog doma i društvenim domovima, dok se

sportsko-rekreacijske aktivnosti odvijaju u sklopu Sportskog centra Bistra, malonogometnih

igrališta, na skijalištu na Medvednici te na drugoj dostupnoj infrastrukturi.

Posebnu ulogu u razvoju turizma imat će Lokalna akcijska grupa „Zeleni bregi“, udruga

civilnog društva osnovana radi promicanja održivog ruralnog razvoja te poticanja lokalnih

inicijativa i projekata. Udruga obuhvaća dvadeset jedinica lokalne samouprave Zagrebačke i

Krapinsko-zagorske županije među kojima se nalazi i Općina Bistra, a čine ju lokalni dionici iz

privatnog, javnog i civilnog sektora. Povlačenjem sredstava iz Programa ruralnog razvoja,

moguća je potpora Lokalne akcijske grupe razvojnim projektima koji će razvijati

nepoljoprivredne djelatnosti, odnosno turizam na području Općine.


25

Tablica 9: Udruge civilnog društva Općine Bistra ključne za razvoj turizam

Udruga Naselje

Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistra Donja Bistra

Klub satnije „Ban Josip Jelačić“ Poljanica Bistranska

Kulturno-umjetničko društvo Bistra Gornja Bistra

Lovačko društvo „Šljuka“Bistra Oborovo Bistransko

Moto klub Bistra Oborovo Bistransko

Muški pjevački zbor „Bistrani“ Novaki Bistranski

Oldtimer klub „Willys“ Bistra Oborovo Bistransko

Pčelarsko društvo Bistra Novaki Bistranski

Udruga „Bistrajnski potepuhi“ Donja Bistra

Udruga Vuglenari Poljanica Bistranska

Udruga kuhara bistranskog kraja Poljanica Bistranska

Udruga umirovljenika Bistra Bukovje Bistransko

Udruga vinogradara, vinara i ljubitelja dobrog

vina „Sveti Nikola“ Oborovo Bistransko

Nogometni klub Bistra Donja Bistra

Hrvački klub „Bistra“ Poljanica Bistranska

Malonogometni klub „Gorbi“ Gornja Bistra

Skijaški klub „Bistra“ Gornja Bistra

Sportsko društvo „Bistra“ Donja Bistra

Taekwondo klub „Bistra“ Bukovje Bistransko

Ženski rukometni klub „Bistra“ Donja Bistra

Akrobatski rock 'n' roll klub „Bistra“ Novaki Bistranski

Planinarsko društvo „Bistra“ Poljanica Bistranska Izvor: http://www.bistra.hr/

http://www.bistra.hr/


26

2.5.3. Gospodarska obilježja

2.5.3.1. Opća gospodarska obilježja

Gospodarska struktura jedan je od pokazatelja stupnja socio-ekonomskog razvoja, a rezultat

je brojnih prirodnih i društvenih čimbenika. Općina Bistra zabilježila pad izvoza (20,6%) i pad

uvoza (17,7%) u razdoblju 2011.-2012. Udio općinskog izvoza 2012. godine u županijskom

iznosio je 0,66%, dok je udio uvoza bio 0,16%.

Tablica 10: Izvoz i uvoz Republike Hrvatske, Zagrebačke županije i Općine Bistra, 2011.-2012.

Izvoz (tis. kuna) Uvoz (tis. kuna)

2011. 2012. indeksi

2011. 2012. indeksi

2012.-2011. 2012.-2011.

Zagrebačka 2 195 598 2 721 641 123,9 9 266 416 9 218 285 99,5

Općina Bistra 22 598 17 934 79,4 18 357 15 102 82,3

Udio

općinskog u

županijskom

1,03% 0,66% - 0,19% 0,16% -

Izvoz: Robna razmjena RH s inozemstvom po županijama, gradovima i općinama, 2012. godine, DZS

Ukupno je 2015. godine zabilježeno 113 gospodarskih subjekata u Općini Bistra. Temelj

gospodarskog razvoja Općine Bistra predstavljaju gospodarske zone Bistra i Bistra-sjever,

koje se nalaze u zapadnom dijelu Općine. Zona je opremljena komunalnom i prometnom

infrastrukturom te u njoj djeluju poduzeća koja se bave proizvodnim i prerađivačkim

djelatnostima. Prema podacima iz 2015., u sklopu Gospodarske zone Bistra djeluju tri tvrtke

(SWISSCOLOR d.o.o., TBG BETON d.o.o. i Eurokran d.o.o.) s 12 zaposlenih, dok u sklopu

Gospodarske zone Bistra-sjever djeluju četiri tvrtke (MANDIĆ KRAN d.o.o., Vođinac d.o.o.,

SPECTRA MEDIA d.o.o. i Croatan d.o.o.) s 41 zaposlenim.

2.5.3.2. Stanovništvo prema ekonomskoj aktivnosti

Ekonomskom aktivnošću podrazumijeva se svaka aktivnost osoba koje pridonose ili su

spremne pridonositi proizvodnji dobara i usluga u određenom razdoblju radi stjecanja

sredstava za život. Zaposlenim stanovništvom smatraju se osobe koje obavljaju bilo kakav

posao za plaću u novcu ili naturi, dok se među ekonomskim neaktivnim osobama ubrajaju

umirovljenici, osobe koje se bave obvezama u kućanstvu, učenici, studenti te ostale

neaktivne osobe starije od 15 godina. Aktivno stanovništvo je temeljna kategorija pri analizi

stanovništva kao proizvodnog faktora. Zaposlenih stanovnika Općine Bistra 2011. godine bilo

je 2 564 ili 46,5% stanovništva Općine starog 15 i više godina, dok je ekonomski neaktivnih

stanovnika bilo neznatno manje, 2 563. Stanovništvo Općine Bistra imalo je bolju strukturu


27

stanovništva od nacionalne razine prema trenutačnoj aktivnosti, dok je u odnosu na Županiju

ta struktura nešto nepovoljnija.

Tablica 11: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti, 2011. godine

Zap

osl

en

i Nezaposleni Ekonomski neaktivni

Ne

po

znat

o

sveg

a

nez

apo

sle

ni,

traž

e p

rvo

zap

osl

enje

nez

apo

sle

ni,

traž

e

po

no

vno

zap

osl

enje

sveg

a

um

iro

vlje

nic

i

oso

be

koje

se

bav

e

ob

avez

ama

u k

uća

nst

vu

uče

nic

i ili

stu

de

nti

ost

ale

nea

ktiv

ne

oso

be

Zagrebačka

županija 265 752 18 420 2 861 15 559 125 438 72 098 14 791 22 614 15 935 116

Općina Bistra 2 564 386 53 333 2 563 1 557 241 459 306 -


Slika 8: Stanovništvo staro 15 i više godina prema trenutačnoj aktivnosti u Hrvatskoj,

Zagrebačkoj županiji i Općini Bistra, 2011.

2.5.3.3. Glavni izvori sredstava za život

Godine 2011., prema glavnim izvorima sredstava za život, prihode od stalnog rada imalo je

37% stanovništva, od privremenog rada 1% stanovništva, a prihode od poljoprivrede također

samo 1% stanovništva Općine Bistra. Starosnu mirovinu imalo je 11% stanovništva, ostale

mirovine primalo je 13%, socijalne naknade primalo je 3% stanovništva, dok je bez prihoda

bilo 32% stanovništva.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

RepublikaHrvatska

Zagrebačka Općina Bistra

Nepoznato

Ekonomski neaktivni

Nezaposleni

Zaposleni


28

Tablica 12: Stanovništvo prema glavnim izvorima sredstava za život, 2011.

Pri

ho

di o

d s

taln

og

rad

a

Pri

ho

di o

d

po

vre

me

no

g ra

da

Pri

ho

di o

d

po

ljop

rivr

ed

e

Star

osn

a m

iro

vin

a

Ost

ale

mir

ovi

ne

Pri

ho

di o

d im

ovi

ne

Soci

jaln

e n

akn

ade

Ost

ali p

rih

od

i

Po

vre

me

na

po

tpo

ra

dru

gih

Be

z p

rih

od

a

Ne

po

znat

o

Zagrebačka 114 811 5 078 6 132 39 935 34 556 821 10 549 6 200 3 606 103 195 132

Općina Bistra

2 502 81 35 726 858 6 229 76 56 2 148 3

Izvor: Popis 2011. godine, DZS (napomena: stanovnici su se izjašnjavali u najviše dvije kategorije)

2.5.3.4. Indeks razvijenosti

Republika Hrvatska je Zakonom o regionalnom razvoju donijela Uredbu o indeksu

razvijenosti i Odluku o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

prema stupnju razvijenosti. Pri tome, indeks razvijenosti predstavlja kompozitni pokazatelj

koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih socio-ekonomskih indikatora. Prema

ponderiranom prosjeku pet pokazatelja (prosječni dohodak i prosječni izvorni prihodi per

capita, prosječna stopa nezaposlenosti, kretanje stanovništva i udio obrazovnog

stanovništva) dobiven je indeks razvijenosti Općine Bistra koji je ispod nacionalnog prosjeka i

iznosi 97,62% čime Općina spada u III. skupinu razvijenosti. Sukladno Zakonu o regionalnom

razvoju (NN 147/14), potrebno je dodatno ulagati i poticati razvoj jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave čiji stupanj razvijenosti zaostaje za nacionalnim prosjekom.

Navedena regionalizacija dovela je do niza problema s kojima se Općina Bistra, kao jedinica

lokalne samouprave Zagrebačke županije suočava, a to su niski prosječni izvorni prihodi po

stanovniku, što rezultira izostanku većih investicija bez pomoći financijskih sredstava iz

nacionalnih i europskih fondova.

Tablica 13: Vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti 2013.

za Općinu Bistra i Zagrebačku županiju

Pro

sje

čni

do

ho

dak

pe

r

cap

ita

(HR

K)

P

rosj

ečn

i izv

orn

i

pri

ho

di p

er

cap

ita

(HR

K)

Pro

sje

čna

sto

pa

ne

zap

osl

en

-ost

i

Kre

tan

je

stan

ovn

ištv

a

Ud

io o

bra

zovn

og

stan

ovn

ištv

a u

stan

ovn

ištv

u 1

8-8

6

god

ina

In

de

ks r

azvi

jen

ost

i

%

Sku

pin

e

2010.-2012. 2010.-2001.

Općina

Bistra 27 908 1 704 13,2% 113,6 76,67% 97,62 75-100% III.

Zagrebačka

županija 29 558 2 826 11,2% 106,5 76,82% 124,23 100-125% III.

Izvr: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije


29

2.5.3.5. Stanovništvo prema sektorima djelatnosti

Sektori djelatnosti odražavaju strukturu stanovništva prema gospodarskoj djelatnosti i

zanimanju. Gospodarske djelatnosti se kategoriziraju u četiri sektora djelatnosti i to primarni

(poljoprivreda, ribarstvo i šumarstvo), sekundarni (proizvodne gospodarske djelatnosti),

tercijarni (neproizvodne i uslužne djelatnosti), te kvartarni sektor koji objedinjuje

gospodarske djelatnosti zaposlenog stanovništva u javnoj upravi, znanosti, obrazovanju,

zdravstvu, kulturi i drugim ustanovama.

Stanovništvo Općine Bistra pretežno je zaposleno u tercijarnom i kvartarnom sektoru, što je i

u skladu sa nacionalnom i županijskom strukturom. Udio zaposlenih osoba Općine Bistra u

primarnom sektoru iznosio je vrlo niskih 2,65%, udio zaposlenih u sekundarnom sektoru

30,20%, dok je udio zaposlenih osoba u tercijarnom i kvartarnom sektoru iznosio 66,85%.

Slika 9: Zaposleno stanovništvo Zagrebačke županije i Općine Bistra prema sektorima

djelatnosti, 2011. godine

Analiza zaposlenih stanovnika Općine Bistra prema područjima djelatnosti (NKD 2007.) 2011.

godine pokazuje veći broj i udio zaposlenih stanovnika u prerađivačkoj industriji (441 ili 17%)

i građevinarstvu (260 ili 10%) u odnosu na ostale djelatnosti sekundarnog sektora.

Zaposlenih u trgovini na veliko i malo te u djelatnostima popravka vozila i motocikala bilo je

467 ili 18%, dok je zaposlenih u djelatnostima prijevoza i skladištenja bilo 195 ili 8%. Od

kvartarnih djelatnosti ističu se zaposleni u obrazovanju (121 ili 5%), javnoj upravi (165% ili

6%) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (277 ili 11%). Prema dobnim

skupinama zaposlenih, najveći udio zaposlenih 2011. godine bio je dobne skupine 30-34 i

35-39 godina. U djelatnostima prerađivačke industrije najzastupljenije su bile dobne skupine

50-54 i 45-49 godina, dok su u djelatnostima trgovine najzastupljenije bile mlađe skupine 30-

34 i 35-39 godina.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

RepublikaHrvatska

Zagrebačkažupanija

OpćinaBistra

Tercijarni i kvartarnisektor

Sekundarni sektor

Primarni sektor


30

Tablica 14: Zaposleni prema područjima djelatnosti u Općini Bistra, 2011. godine

Uku

pn

o

15

-19

20

-24

25

-29

30

-34

35

-39

40

-44

45

-49

50

-54

55

-59

60

-64

65

i vi

še

Ukupno 2 564 28 183 332 394 355 346 338 372 174 41 1

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

68 - 5 10 10 5 15 5 12 5 1 -

B Rudarstvo i vađenje 4 - - - 3 1 - - - - - -

C Prerađivačka industrija 441 5 27 54 61 55 62 63 80 31 3 -

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija

14 - - 1 1 - 2 3 3 3 1 -

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

56 1 3 4 12 16 4 7 6 1 2 -

F Građevinarstvo 260 5 19 31 37 29 31 40 38 27 3 -

G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

467 9 55 70 98 80 55 45 41 11 3 -

H Prijevoz i skladištenje 195 - 5 12 20 31 30 30 36 21 9 1

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

119 3 16 19 25 14 16 15 6 4 1 -

J Informacije i komunikacije 38 - 6 7 6 4 5 2 4 3 1 -

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

60 - 3 10 13 10 4 5 9 6 - -

L Poslovanje nekretninama 1 - - - - - - - - 1 - -

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

92 - 4 17 12 18 12 8 12 6 3 -

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

79 1 3 8 11 4 12 20 12 8 - -

O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje

165 1 7 24 27 22 24 24 23 10 3 -

P Obrazovanje 121 - 1 15 14 17 18 19 23 10 4 -

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

277 3 15 34 29 35 40 46 53 16 6 -

R Umjetnost, zabava i rekreacija 39 - 7 6 2 3 12 2 2 5 - -

S Ostale uslužne djelatnosti 56 - 7 10 12 8 2 4 9 3 1 -

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

4 - - - - 1 1 - - 2 - -

U Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela

1 - - - - 1 - - - - - -

Nepoznato 7 - - - 1 1 1 - 3 1 - -



31

Prema područjima djelatnosti postoje određene razlike u udjelu zaposlenih u pravnim

osobama s područja Općine Bistra u odnosu na županijsku i nacionalnu razinu. U pravnim

osobama registriranim u Općini, a obavljaju poslove prerađivačke industrije 2013. godine

bilo je zaposleno 103 osobe ili 16,2%, dok je zaposlenih u pravnim osobama trgovine na

veliko i malo te u djelatnostima popravka vozila i motocikala bilo zaposleno 169 osoba ili

26,6%. Broj zaposlenih u pravnim osobama registriranim na području Općine Bistra porastao

je u odnosu na 2009. godinu, a povećanja su zabilježile djelatnosti trgovine, djelatnosti

zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, dok je smanjenje broja zaposlenih zabilježila

prerađivačka industrija.

Tablica 15: Zaposleni u pravnim osobama u Općini Bistra, 2009.-2013.

Područje djelatnosti 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 9 10 10 10 9

B Rudarstvo i vađenje - - - - -

C Prerađivačka industrija 125 116 114 52 103

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i

klimatizacija 7 10 11 22 24

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje

otpadom te djelatnost sanacije okoliša - - - - -

F Građevinarstvo 80 51 36 23 20

G Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i

motocikala 58 131 144 100 169

H Prijevoz i skladištenje 13 11 9 9 9

I Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1 - 2 1 1

J Informacije i komunikacije - - - - 1

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja - - - - -

L Poslovanje nekretninama 16 1 1 2 1

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 15 16 18 21 24

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 5 3 - - 1

O Javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje 11 12 14 14 14

P Obrazovanje 69 105 106 94 97

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 124 151 160 132 157

R Umjetnost, zabava i rekreacija 5 1 4 5 4

S Ostale uslužne djelatnosti 2 7 5 1 -

T Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva

koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za

vlastite potrebe

- - - - -

U Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela - - - - -

Nepoznato - - - - -

Ukupno 540 625 634 486 634

Izvor: Zaposlenost i plaće 2009.-2013., DZS (stanje 31. ožujka za svaku godinu)


32

Gospodarstvo Općine Bistra u velikoj se mjeri razvija pod utjecajem blizine Zagreba, odnosno

njenog geoprometnog položaja. Gospodarska zona na području Općine predstavlja resurs za

budući razvoj, a poduzetničke inicijative prepoznate su kao ključne za razvoj turizma.

Razvojem turizma nastoji se postići sveukupni gospodarski razvoj Općine Bistra,

diversifikacija gospodarstva, postizanje višeg indeksa razvijenosti i unapređivanje standarda

stanovništva.

2.6. Analiza postojeće prometne i komunalne infrastrukture

Za razvoj turizma u Općini Bistra od iznimne je važnosti kontinuirano unaprjeđivati

komunalnu i prometnu infrastrukturu. U geoprometnom pogledu, Općina je smještena u

sjevernom dijelu Zagrebačke županije, a posebni značaj ima za odvijanje županijskog i

lokalnog cestovnog prometa, odnosno za povezivanje sjevera Županije sa Zagrebom i

zapadnog i sjevernog dijela Županije s Medvednicom. Najznačajnije prometnice na području

Općine su dionica autoceste A2 (Macelj-Krapina-Zagreb) te državna cesta D1 (Macelj-

Krapina-Zagreb-Karlovac-Split), dok su od županijske važnosti četiri dionice županijskih cesta

(Ž2220, Ž3007, ŽŽ3036, Ž3037). Mreža lokalnih i nerazvrstanih cesta kao i kvaliteta njihovih

kolnika na pojedinim dionicama ne zadovoljava suvremene potrebe te se kontinuirano

rekonstruiraju, što je i u skladu sa smjernicama strateškog razvoja Općine. Prometnice je

potrebno modernizirati i primjereno održavati kako bi se stvorili preduvjeti za razvoj turizma,

ali i cjelokupnog gospodarstva te u konačnici stvorili uvjeti za ugodan boravak u naseljima.

Od posebne je važnosti prometnica do Medvednice koja se za potrebe održavanja utrka

Skijaškog kupa rekonstruirala u dužini od oko 6 kilometara. Ostale prometne površine u

Općini predstavljaju kolno pješački i pješački putevi na čijem se unapređenju također

kontinuirano djeluje.

Područje Općine Bistra gotovo je u potpunosti obuhvaćeno fiksnim telefonskim linijama i

mobilnom telefonijom te je omogućeno spajanje i na brzu internetsku mrežu, što je važno za

razvoj turizma. Tijekom 2010. Općina Bistra bila je prvo područje u kojima su započeli radovi

na razvoju optičke infrastrukture s ciljem modernizacije telekomunikacijske mreže i pružanja

usluga brzog interneta. Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine, od ukupno 2

071 privatnih kućanstava 1 134 ili 54,8% kućanstava posjedovalo je osobno računalo, dok se

internetom služilo 1 002 ili 48,4%. U usporedbi sa županijskim i nacionalnim udjelima, stanje

u Općini je nešto nepovoljnije, što se može pripisati slabijom infrastrukturnom

opremljenošću ruralnog područja i većem udjelu starijeg stanovništva. U naselju Donja Bistra

nalazi se i poštanski ured čija je slabost njegova dostupnost pošto se nalazi neposredno izvan

naselja.

Općina Bistra opskrbljena je energijom, odnosno plinom i električnom energijom, a

organizirano je i gospodarenje otpada, sakupljanje komunalnog otpada te njegovo sortiranje

i odvajanje koje provodi tvrtka Zaprešić d.o.o. Opasnost za turizam i okoliš predstavljaju

divlja odlagališta smeća, što se edukacijom i nadzorom nastoji spriječiti. Vodovodna mreža se


33

zbog dotrajalosti kontinuirano unapređuje, a izgrađuje se i kanalizacijska mreža te će sva

kućanstva imati mogućnost priključenja na kanalizacijski sustav.

Na području Općine nalazi se sljedeća infrastruktura koja je od važnosti za Republiku

Hrvatsku:

Prometnice (autocesta A2 i državna cesta D1),

Energetske građevine (dalekovod naponskog nivoa 2x400 kV),

Telekomunikacijske građevine (radijski koridori i TV odašiljač Sljeme, međunarodni TK

kabel),

Vodne građevine (regulacija vodotoka Krapina),

Plinovodi (magistralni plinovod DN 500 Zabok-Podsused i planirani plinovod zabok-

Lučko).

U smislu turizma, posebna je vrijednost TV odašiljača Sljeme (radiotelevizijski toranj Sljeme)

na Medvednici. Osim značaja primarne svrhe, toranj stvara prepoznatljivu vizuru područja na

kojem se nalazi, a u budućnosti se planira i uređenje vidikovca na njemu.

2.7. Analiza stanja turizma

Analiza stanja turizma obuhvaća analizu prostorno-planske dokumentacije s gledišta turizma,

analizu korištenja turističkih resursa te analize strategije gospodarskog razvoja Općine i

glavnih trendova na turističkom tržištu.

2.7.1. Analiza prostorno-planske dokumentacije s gledišta razvoja turizma na području

Općine Bistra

Analizom postojeće prostorno-planske dokumentacije s gledišta turizma nastoje se utvrditi

mogućnosti i ograničenja kod planiranja budućeg razvoja Općine u odnosu na dokumentaciju

više razine. Usklađivanje lokalne strategije razvoja turizma i strategije razvoja turizma na

razini Republike Hrvatske nužno je kako bi se lokalno gospodarstvo, odnosno turizam

razvijao prema zajedničkim razvojnim ciljevima. Potrebno je naglasiti kako su strategije više

razine u potpunosti usklađene sa strateškim dokumentima Europske unije, među kojima je i

Europa 2020, strategija za rast i radna mjesta u Europskoj uniji.

Na nacionalnoj razini razvojni dokumenti turizma, a ujedno i ključni dokumenti za razvoj

turizma na području Općine Bistra su:

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine,

Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020,

Akcijski plan razvoja kulturnog turizma (radna verzija).

Na područnoj (regionalnoj) razini, odnosno u Zagrebačkoj županiji trenutno ne postoji

strategija cjelokupnog razvoja Županije, odnosno prethodna je zastarjela, a izostanak važećih


34

strateških dokumenata razvoja turizma otežava planski razvoj turizma u Županiji te izradu

lokalnih razvojnih strategija u turizmu. Ipak, postoje dokumenti Zagrebačke županije koji se

dotiču turizma, a to su Smjernice i programi razvoja turizma u Županiji iz 2004. godine te

Studija razvoja seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji iz 2005. godine koje se temelje na

prethodnim razvojnim županijskim dokumentima i nisu u skladu s razvojnim trendovima u

turizmu. U novom programskom razdoblju moguće su izrade novih županijskih strateških

dokumenata cjelokupnog razvoja i razvoja turističkog sektora. Na području Općine Bistra

postoji strategija gospodarskog razvoja Općine do 2020. godine koja predstavlja temelj za

budući gospodarski i cjelokupni razvoj Općine te smjernice za korištenje Europskih i

strukturnih fondova kao ključnih pokretača razvoja, dok se Prostornim planom Parka prirode

Medvednica definiraju turističke zone i moguće turističke aktivnosti.

2.7.1.1. Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine

Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine je dokument koji utvrđuje

ključne aktivnosti turističke politike usmjerene na osiguravanje proizvodnih, institucionalnih,

organizacijskih i ljudskih pretpostavki za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma na

međunarodnom tržištu. Predstavljena je i vizija razvoja hrvatskog turizma 2020. godine te

glavni ciljevi razvoja i to povećanje atraktivnosti i konkurentnosti koja će rezultirati ulaskom

u vodećih 20 turističkih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti. Osim navedenog,

strateški ciljevi turističkog razvoja su i poboljšanje strukture i kvalitete smještaja, novo

zapošljavanje, investicije i povećanje turističke potrošnje.

Kako bi se ostvarili ciljevi, predstavljeno je 26 prioritetnih mjera turističke politike

podijeljenih u dvije kategorije čija će realizacija pridonijeti i razvoju turizma u Općini Bistra.

Prvu kategoriju čine mjere bez čije provedbe nije moguće realizirati definirane strateške

ciljeve, dok drugu kategoriju čine mjere koje su od ključnog značaja za ostvarivanje

pojedinačnih razvojnih ciljeva.


35

Tablica 16: Prioritetne mjere unapređenja konkurentnosti hrvatskog turizma koje se izravno

odnose na razvoj turizma Općine Bistra

Mjere unapređenja konkurentnosti hrvatskog turizma

1.

Usklađivanje i unapređenje zakonskog

okvira u funkciji jačanja poduzetništva i

investicija

11.

Definiranje jedinstvenih kriterija za

strateško planiranje turističkog razvoja i

izrada strateških planova

2. Ubrzavanje investicijske aktivnosti

donošenjem posebnog zakona 15. Akcijski plan razvoja kulturnog turizma

3. Ubrzano rješavanje imovinsko-vlasničke

problematike 18. Program razvoja cikloturizma

5.

Gospodarsko aktiviranje turistički

interesantnih objekata/lokaliteta kojima

upravlja DUUDI

19. Usklađivanje sustava obrazovanja u

ugostiteljstvu s potražnjom

6. Proaktivna fiskalna politika u turizmu 20. Nacionalni program cjeloživotnog učenja

za djelatnike u turizmu

7.

Pokretanje novih programa za poticanje

razvoja malih, srednjih i velikih

poduzetničkih poduhvata

21.

Preustroj sustava turističkih zajednica i

izgradnja efikasnog sustava upravljanja

turističkom destinacijom

8. Nacionalni program razvoja malih obiteljskih

hotela 23.

Razvojni program specijalizacije

receptivnih turističkih agencija

9. Nacionalni program unapređenja

obiteljskog smještaja 25. Promocija investicija u turizmu

10. Stvaranje poduzetničkih klastera 26.

Pozicioniranje Ministarstva turizma kao

posredničkog tijela u korištenju fondova

EU 2014.-2020.

Izvor: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, 2013.

2.7.1.2. Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2014.-2020.

Strateški marketinški plan hrvatskog turizma 2014.-2020. je dokument kojim je definiran

nacionalni turistički marketing te ostvarivanje ciljeva povećanja snage brenda, povećanje

broja dolazaka turista u pred i posezoni te povećanje dnevne potrošnje. Marketinški plan

predstavio je prijedlog vrijednosti koje opisuju turističku ponudu na način da objašnjava

koristi koje turistička destinacija može pružiti svojim gostima te ih iskoristiti u svojoj

promociji. Prema tome, prednosti i točke diferencijacije Općine Bistra u usporedbi s drugim

odredištima, prema prijedlogu vrijednosti koji se ugrađuje u stvaranje turističkih proizvoda,

su:

1. Ljepota prirode,

2. Netaknutost i očuvanost,

3. Bogata povijest i kultura,

4. Tradicijska gastronomija i enologija,

5. Karakteristike životnog stila bistranskog kraja (običaji, obrti i zanati, glazba i ples).


36

Definirane su aktivnosti, odnosno inicijative na koje je potrebno obratiti pažnju pri kreiranju

turističkih proizvoda i brenda destinacije, kao što su dizajniranje primamljivog brenda za

ciljane segmente gostiju, komunikacijske inicijative koje ojačavaju brend kroz medijske

formate, uspostavljanje učinkovitog prodajnog sustava, definiranje inicijativa osmišljenih da

udovolje očekivanjima gostiju te davanje podrške turističkoj industriji kroz inicijative koje

uključuju transfer tehnologija i znanja. Strateški marketinški plan hrvatskog turizma dao je

smjernice izrade koncepta brendiranja i promocije destinacije Općina Bistra.

2.7.1.3. Prostorni plan Parka prirode Medvednica

Općina Bistra obuhvaća zapadni dio Parka prirode Medvednica, koji privlači turiste i

posjetitelje kojima je cilj zadovoljavanja potreba za boravkom i odmorom u vrijednom i

zaštićenom prostoru te zadovoljavanje potrebe za rekreacijom i stjecanju novih saznanja o

prostoru. Prostornim planom navodi se potreba održavanja ravnoteže između očuvanja i

racionalnog korištenja resursa, a opći ciljevi prostornog uređenja su između ostalih očuvanje

prirodnih i krajobraznih značajki, očuvanje ekološke mreže Natura 2000, unapređivanje

funkcija Parka prirode, vođenje računa o osjetljivosti i dozvoljenom opterećenju prostora,

krajnjim kapacitetima te ograničenjima stambene izgradnje i izgradnje u turističke svrhe. Svi

zahvati u dijelu Općine koji se nalazi unutar Parka prirode moraju biti u skladu s Planom te sa

specifičnostima prostora na što je ovaj dokument obratio posebnu pažnju. Planom se

određuju posebni ciljevi prostornog uređenja,koji se odnose na razvoj turizma i drugih

djelatnosti, a odnose se i na područje Općine Bistra:

Uspostavljanje visokog stupnja kontrole korištenja prostora i aktivnosti unutar Parka

s mjerama sanacije ugroženih prostora te posebna skrb o pojedinim lokalitetima od

značaja za prirodni i kulturni identitet, tradiciju i turističku aktivnost,

Omogućavanje održivog razvoja naselja i optimalno korištenje postojećeg

građevinskog fonda u cilju oblikovanja identiteta postojećih naselja,

Prometno rasterećenje vršne zone i poboljšanje javnog prijevoza,

Širenje, odnosno usmjeravanje posjećivanja na više atraktivnih područja, lokacija i

poteza za posjećivanje, razgledavanje, edukaciju, rekreaciju i boravak te uključivanje

u širu turističku ponudu,

Zadržavanje funkcije izletništva i planinarenja,

Unapređenje komunalne infrastrukture,

Prilagođavanje zahvata u prostoru, a posebno arhitekture tradicijskim značajkama,

Komunikacija, edukacija i interpretacija.


37

2.7.2. Analiza korištenja turističkih resursa

Hrvatski turizam karakterizira izrazita sezonalnost, prvenstveno zbog primarnog turističkog

proizvoda sunca i mora, no sezonalnost nije karakteristika turizma Kontinentalne Hrvatske

koja je 2010. godine bilježila 11% svih turističkih dolazaka i 4% svih noćenja turista u

Republici Hrvatskoj14.

U Zagrebačkoj županiji 2014. godine ostvareno je 51 259 dolazaka i 85 759 noćenja turista. U

strukturi stranih turista, Zagrebačku županiju tradicionalno posjećuju gosti iz Njemačke,

Italije, Slovenije i Austrije, dok se bilježi porast dolazaka turista iz Ukrajine, Srbije, Bugarske,

Južne Koreje i Nizozemske. Izletničke destinacije s bogatom prirodnom i kulturnom

baštinom, kao i raznolike manifestacije, vinske ceste i biciklističke staze glavni su privlačni

čimbenici dolazaka turista na područje Županije, a time i Općine Bistra.

Tablica 17: Dolasci i noćenja turista na području Zagrebačke županije, 2010.-2014.

Struktura

turista 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Dolasci

Strani 17 908 18 030 21 586 26 652 30 740

Domaći 17 083 17 038 18 404 21 348 20 519

Ukupno 34 991 35 068 39 990 48 000 51 259

Noćenja

Strani 28 819 30 365 38 833 44 158 51 914

Domaći 27 408 32 529 34 343 38 151 33 845

Ukupno 56 227 62 894 73 176 82 309 85 759

Izvor: Turistička zajednica Zagrebačke županije, 2015.

Na području Općine Bistra ne postoje smještajni kapaciteti za prihvat turista te zbog toga i ne

postoje podaci o broju noćenja ostvarenih proteklih godina. Također, ne postoje informativni

centri ili punktovi, kao ni ured turističke zajednice koji bi evidentirao posjetitelje ili izletnike

koji su se zatekli na području Općine. Bilježe se brojčani podaci vezani za broj posjetitelja

sportske manifestacije Snježna kraljica, skijaške utrke na Sljemenu koja se održava

posljednjih deset godina. Procjenjuje se da za vrijeme održavanja utrka tijekom dva dana u

siječnju, oko 4 500 VIP gostiju prolazi kroz Općinu Bistra, a određen broj se i zadržava u

okolnim ugostiteljskim objektima u Općini, međutim podataka o noćenju nema.

Bez odgovarajućih smještajnih objekata poput seoskih domaćinstava, kuća za odmor,

kampova, tradicionalnih kuća ili sličnih objekata za pružanje smještaja nije moguć daljnji

razvoj turizma, kao ni organizacijskih oblika u turizmu (turistička zajednica, turistička agencija

ili turistička udruga) koje bi vršile evidenciju broja dolazaka i noćenja na području Općine.

14 Institut za turizam, Hrvatski turizam i konkurentsko okruženje, 2012, http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-03-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf


38

2.7.3. Analiza dosadašnjeg razvoja turizma

Danas je turizam jedna od najvažnijih gospodarskih grana Republike Hrvatske, a Hrvatska je

jedna od najposjećenijih i najznačajnijih turističkih odredišta Europe. Hrvatska već duži niz

godina bilježi snažan rast turizma te se pozicionira u vrh svjetske turističke potražnje

posebno među turistima iz Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, Češke, Slovačke, Francuske,

Nizozemske i turistima izvan Europe, kao što su Amerikanci, Korejanci, Japanci i Kinezi.

Turizam Republike Hrvatske karakteriziraju i slabosti poput nedovoljne diferenciranosti

proizvoda i usluga, odnosno izrazite usmjerenosti na razvoj turističkog proizvoda sunca i

mora, nedostatka inovativnih i kvalitetnih sadržaja za posjetitelje, rasta temeljenog na

povećanju udjela privatnog smještaja, nedostatka kvalitetne hotelske ponude, nedostatka

kapitalnih investicija, nedovoljno dobre povezanosti zračnim i pomorskim putem, nedostatka

broja globalno brendiranih destinacija, neadekvatne destinacijske turističke infrastrukture te

orijentacije lokalnog stanovništva na sezonsko poslovanje.

Dosadašnji razvoj turizma u Kontinentalnoj Hrvatskoj temeljio se na razvoju pojedinih

selektivnih oblika turizma. Izgradnja toplica i smještajnih kapaciteta u kontinentalnoj

Hrvatskoj potaknula je intenzivniji razvoj zdravstvenog i kupališnog turizma, a kulturno-

povijesna baština okolnih naselja potaknula je organiziranje folklorno-glazbenih

manifestacija. Također, 1990-ih započeo je organizirani razvoj ruralnog turizma, posebno na

seoskim domaćinstvima.

Dosadašnji razvoj pojedinih oblika turizma na području Općine Bistra temeljio se na

dugogodišnjem održavanju utrka Svjetskog skijaškog kupa na Medvednici, izletničkom

turizmu koji se odvijao u Parku prirode Medvednica te na održavanju lokalnih manifestacija

poput Dana Općine Bistra koji privlači određen broj posjetitelja iz okolice Općine. Kako na

području Općine trenutno nema smještajnih kapaciteta, ugostiteljska ponuda je izuzetno

važna, posebice za izletnike koji su koristili usluge jednog od tri ugostiteljskih objekata u

Općini.

Povodom 16. obljetnice postojanja Općine Bistra izrađeni su info-plakati namijenjeni

lokalnom stanovništvu i posjetiteljima. Plakati su izrađeni korištenjem orto-foto snimaka

Državne geodetske uprave, a postavljeni su u informacijske ormariće s rasvjetom koji su

smješteni u Novakima na križanju Stubičke s Podgorskom ulicom, u centru Donje Bistre, u

Poljanici na autobusnoj stanici kod Kulturnog centra i u Gornjoj Bistri na okretištu autobusa.

Svaki info-plakat sadrži informativnu kartu Općine Bistra na kojoj su oznake pozicija drugih

info-plakata i detaljnu kartu područja na kome se nalazi svaki plakat. Tako plakat u Novakima

prikazuje područje Novaka Bistranskih i Bukovja Bistranskih, plakat plakat u Poljanici

područje Poljanice i Oborova dok plakati u Gornjoj i Donjoj Bistri prikazuju samo ta naselja.

Osim tekstualnog sadržaja, plakati sadrže i ilustrativne sadržaje koje čine 13 fotografija

najpoznatijih bistranskih objekata i građevina te drugih karakteristika ovog kraja.


39

2.7.4. Analiza strategije gospodarskog razvoja Općine

Krajem 2014. godine izrađen je strateški dokument Strategija pametnog razvoja Općine

Bistra za razdoblje 2014.-2020., koji predstavlja temelj za pristup Europskim strukturnim i

investicijskim fondovima s ciljem gospodarskog i društvenog razvoja Općine. Strategijom je

predstavljen katalog razvojnih projekata, odnosno pet grupa strateških projekata, čija bi

realizacija doprinijela porastu broja stanovnika, rastu BDP-a po glavi stanovnika, pad stope

nezaposlenosti i rast općinskog proračuna do 2020. godine:

1. Urbanizacija i stvaranje općinskog središta,

2. Razvoj područja modernog sub-urbanog stanovanja,

3. Razvoj prometne i turističke infrastrukture,

4. Poticanje ruralnog razvoja,

5. Razvoj obrazovne i kulturne infrastrukture.

Cilj prve grupe projekata je izgradnja novog središta čime bi se zaokružila funkcionalna i

suvremena sredina u svrhu integriranja Općine u koncept sub-urbanog naselja. Izgradnja

reprezentativnog općinskog središta te komercijalnih i javnih sadržaja poput tržnice,

trgovina, tradicionalnih obrta, financijskih institucija, ugostiteljskih objekata ponudila bi

usluge potrebne posjetiteljima i turistima tijekom njihovog boravka na području Općine.

Realizacijom treće grupe strateških projekata, odnosno razvojem prometne i turističke

infrastrukture, stvorio bi se prepoznatljivi turistički proizvod Općine Bistra kojim bi se privukli

turisti tijekom cijele godine. Strategijom su predviđeni projekti poput izgradnje turističkog

kampa s popratnim sadržajima koji bi zadovoljile sve potrebe suvremenog turista, stvaranje

prostorno-planskih pretpostavki za privatne investicije za nekoliko manjih hotela, izgradnja

biciklističkih i pješačkih staza te odmorišta, osnivanje turističke zajednice i općinskog

turističkog ureda, pokretanje internetske stranice za promociju turizma te kapitalan projekt

izgradnje žičare na Medvednici kojom bi se povezao Grad Zagreb i Općina Bistra.

U svrhu ruralnog razvoja Općine predstavljene su aktivnosti kojima će se nastojati zaustaviti

razvojno zaostajanje ruralnih područja učinkovitim korištenjem svih resursa. Projekti poput

organiziranja središnjeg sajma za područje Zagorja, modernizacije prometne i komunalne

infrastrukture u ruralnim područjima, osnivanja klastera ruralnog turizma, udruživanja

obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i izgradnja skladišnih kapaciteta, čime bi se

povećala gospodarska aktivnost i tržišni kapaciteti gospodarstava te razvoj lokalne

internetske trgovine autohtonim proizvodima potaknuli bi razvoj turizma na seoskim

domaćinstvima.

Petom grupom projekata predviđen je razvoj kulturne infrastrukture, odnosno izgradnja

multifunkcionalne audio-vizualne dvorane za potrebe javnih priredbi i odvijanja kulturnih

aktivnosti i poduzetništva te osnivanje Ekomuzeja Bistra, čijom bi se realizacijom potaknuo

razvoj kulturnog turizma na području Općine. Godine 2015., na sjednici Općinskog vijeća


40

donesena je odluka o razvojnim projektima koji se nadovezuju na Strategiju pametnog

razvoja Općine Bistra za razdoblje 2014.-2020.

2.7.5. Analiza glavnih trendova na turističkom tržištu

Turizam je gospodarska grana koja je podložna velikim promjenama, a trendovi u turizmu

mijenjaju se sukladno promjenama potreba potrošača, političkim promjenama,

globalizacijskim procesima, zabrinutosti za očuvanje okoliša i slično. Globalni turistički

trendovi ukazuju na kontinuiran rast turizma proteklih desetljeća uz povremene krize te na

početak rasta i razvoja turizma u dosad turistički nerazvijenim područjima. Upravo zbog toga,

Općina Bistra može pronaći svoje mjesto na tržištu i ponuditi sadržaje turistima željnim novih

iskustava, doživljaja i znanja. Stoga, sveprisutni masovni turizam sve se više transformira u

individualni turizam koji je podređen potrebama svakog pojedinog turista.

Osim promjena u društvenom, gospodarskom i političkom okruženju, dolazi i do promjena u

pravnom okruženju, odnosno sve veća regulacija, povećanje kvalitete, praćenje poslovanja i

procedura rada te zaštita potrošača i radnika. Na razvoj turizma značajno utječe razvoj

tehnologije, posebice informacijskih i komunikacijskih te inovacije usmjerene na

unapređenje turističke ponude i unapređenje svih oblika prijevoza. Pojava i razvoj Interneta

utjecali su na promjene u promociji i organizaciji turizma, a omogućili su korisnicima

interakciju s pružateljima turističkih usluga te mogućnost kreiranja proizvoda prema svojim

potrebama, što predstavlja priliku za Općinu Bistra. Inovativnom turističkom ponudom

usmjerenom prema svakom pojedinom posjetitelju ili turistu, omogućilo bi se stvaranje

većeg doživljaja Općine Bistra kao turističke destinacije i povezivanje turista s identitetom

bistranskog kraja i domaćinima.

Navedene promjene u potrebama turista, stvaraju potrebu za pažljivim pozicioniranjem

sadržaja, aktivnosti i usluga u turističkoj destinaciji Bistra, odnosno za poticanje stvaranja

raznolikih oblika smještajne i ugostiteljske ponude. Trendovi ukazuju kako će se ubrzano

razvijati niz selektivnih oblika turizma poput:

Ruralnog turizma,

Sportsko-rekreacijskog i cikloturizma,

Pustolovnog turizma,

Kulturnog turizma te

Poslovnog turizma.

Upravo je ovim strateškim dokumentom predviđen razvoj pojedinih selektivnih oblika

turizma na području Općine Bistra. Razvojem ruralnog, izletišnog, kulturnog, sportsko-

rekreacijskog i cikloturizma te pustolovnog i kulturnog turizma u Općini Bistra upotpunila bi

se turistička ponuda Zagrebačke županije, ali i Kontinentalne Hrvatske te bi se ublažila

izrazita sezonalnost hrvatskog turizma. Turizam Općine Bistra može ponuditi suvremenim


41

turistima stjecanje novih iskustava i zadovoljavanje potreba za cjeloživotno učenje i

upoznavanje novih kultura.

2.7.6. Institucionalni okvir turizma Republike Hrvatske

Institucionalni okvir turizma Republike Hrvatske predstavlja složen sustav kojeg osim

Ministarstva turizma i s njime neposredno povezanih institucija čine i različite strukovne

udruge i organizacije na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U Republici Hrvatskoj ne

postoji jedinstven skup mjera, već se mjere donose unutar raznih sektorskih politika tako da

na turizam utječu i druga ministarstva koja nisu u formalnom smislu dio turističkog sektora

poput Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Ministarstva poljoprivrede,

Ministarstvo kulture, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture i drugih15.

Ministarstvo turizma glavno je upravno i izvršno tijelo koje obavlja poslove vezane uz

turističku politiku Republike Hrvatske, izradu strategiju razvoja hrvatskog turizma, razvoj i

investicije u turizmu, razvoj selektivnih oblika turizma, unapređenje malog poduzetništva u

turizmu, praćenje i analiziranje kvalitete turističke ponude te druge poslove sukladno

zakonskim propisima. Na državnoj razini djeluju ostali dionici relevantni za turizam i

turističku politiku poput Odbora za turizam Hrvatskog sabora koji sudjeluje u postupku

donošenja zakona i drugih propisa te utvrđuje i prati provođenje politike.

Na državnoj razini djeluje i Hrvatska gospodarska komora organizirana u sektore koja okuplja

gospodarske subjekte s ciljem pružanja pomoći u njihovom poslovanju na domaćem i

inozemnom tržištu. Jedan od sektora Hrvatske gospodarske komore je i Sektor za turizam

kojem je cilj strukovno povezivanje članica za potrebe rješavanja aktualne problematike,

prezentiranja i zastupanja stavova prema resornim ministarstvima i drugim institucijama,

kao i promocijskih aktivnosti na pružanju i unapređenju kvalitete usluga u turizmu na

nacionalnoj razini. U Komori djeluju strukovna udruženja, zajednice, grupacije, sekcije i

vijeća iz područja turizma među kojima su Udruženje hotelijera, Udruženje ugostiteljskih

djelatnosti, Zajednica kulturnog turizma, Udruženje kamping turizma, Zajednica

zdravstvenog turizma, Zajednica obiteljskog smještaja i turizma, zajednica ruralnog turizma,

Zajednica pustolovnog turizma te druge organizacije. Uz Hrvatsku gospodarsku komoru

djeluje i Hrvatska obrtnička komora (HOK) koja okuplja obrtnike radi promicanja obrta i

obrtništva, zastupanja interesa obrtnika pred državnim tijelima u oblikovanju gospodarskog

sustava, davanja mišljenja i prijedloga državnim tijelima kod donošenja zakona i propisa u

području obrtništva i obavljanja drugih zadataka određenim zakonom i statutom Hrvatske

obrtničke komore. U turističkom sustavu nalaze se i udruge kao što su Udruga hrvatskih

putničkih agencija i Udruga ugostiteljstva i turizma unutar Hrvatske udruge poslodavaca.

15 Institut za turizam, Organizacija za provedbu, 2012., http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-13-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf

http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-13-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf



42

Ključnu ulogu u ostvarivanju zadaća resornog ministarstva ima sustav turističkih zajednica

kojeg čine nacionalna turistička organizacija Hrvatska turistička zajednica (HTZ), dvadeset i

jedna županijska turistička zajednica te oko 300 turističkih zajednica gradova, općina, mjesta

i područja, a koje su zadužene za razvoj proizvoda, očuvanje i unapređenje okoliša,

promociju destinacije te za druge poslove. Jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove kojima se neposredno

ostvaruju potrebe građana te se tako u područjima gdje je turizam ključan za razvoj osnivaju

posebni upravni odjeli za turizam ili se turizmom bave drugi odjeli, najčešće upravni za

gospodarstvo. Upravni odjeli u svom djelokrugu uglavnom ne obnašaju zadaće destinacijske

menadžment organizacije, nego ukoliko su u mogućnosti provode projekte vezane za

turizam.

Sastav upravljanja turizmom u Republici Hrvatskoj je kompleksan, a glavnu ulogu u kreiranju

i provođenju turističke ima Ministarstvo turizma zajedno s drugim resornim ministarstvima.

Stanje razvoja turizma na nacionalnoj razini je zadovoljavajuće, a problem predstavlja

zanemariv utjecaj Ministarstva turizma na regionalne i lokalne samouprave gdje se situacija

nije poboljšala ni uz osnivanje posebnih upravnih odjela za turizam. Naime, utjecaj države

svodi se samo na obveznu primjenu zakonske i planske regulative koju donosi Vlada

Republike Hrvatske, dok je planiranje i razvoj turizma na regionalnoj i lokalnoj razini potpuno

autonomno. Potrebno je naglasiti kako su na državnoj razini izrađena dva strateška

dokumenta u turizmu za razdoblje 2014.-2020., Strategija razvoja turizma Republike

Hrvatske i Strateški marketinški plan hrvatskog turizma, dok je na lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) razini izrađen zanemariv broj strateških turističkih razvojnih dokumenata.

Slična situacija se odvija i u sustavu turističkih zajednica gdje Ministarstvo turizma ima

neposredan utjecaj na rad Hrvatske turističke zajednice, dok za regionalne i lokalne turističke

zajednice uglavnom ima ulogu kontrolora provođenja zakonitosti u radu tog sustava te

razvojne odluke ovise isključivo o lokalnoj samoupravi i organizacijama koje su nerijetko

djelomično vođene lokalnim interesima. Osim kroz zakonski okvir, Ministarstvo turizma

usmjerava razvoj turizma na regionalnoj i lokalnoj razini i kroz sustav potpora ili

neposrednom realizacijom određenih projekata na državnom zemljištu ukoliko je u skladu s

prostornim planom područne (regionalne) i lokalne samouprave16.

Osim organizacijske strane institucija, predmetom analize institucionalnog okvira obuhvaćen

je i pravni okvir, a popis zakona i provedbenih propisa u turizmu i ugostiteljstvu nalazi se na

kraju dokumenta u priloženoj tablici.

16 Institut za turizam, Organizacija za provedbu, 2012., http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-13-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf




43

3. SWOT analiza

SWOT analiza, odnosno analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji odnosi se na ključne

elemente koji karakteriziraju atraktivnost Općine Bistra kao turističke destinacije te one

elemente koji trenutno utječu na razvoj ruralnog turizma Općine. Analiza je provedena u

sljedećim područjima:

Atrakcijska osnova (prirodna i kulturna baština Općine Bistra),

Infrastruktura (turistička, prometna, komunalna i društvena),

Organizacijski potencijal za razvoj turizma na području Općine Bistra.

3.1. SWOT analiza atrakcijske osnove

ATRAKCIJSKA OSNOVA

SNAGE SLABOSTI

Raznolikost i očuvanost prirodnih resursa

(ugodna klima, geomorfološka obilježja,

niski stupanj onečišćenja zraka i vode te

bogata bioraznolikost – Natura 2000)

Brojni atraktivni zaštićeni dijelovi prirode

poput Parka prirode Medvednice i

spomenika prirode

Velik broj zaštićenih kulturnih dobara

(kompleks crkve Sv. Nikole, Stara škola i

druga kulturna dobra)

Raznolika i vrijedna tradicijska i kulturno-

povijesna baština iz svih povijesnih razdoblja

(ples, običaji, obrti, glazba, nošnje, gastro i

enologija, narječje i drugo)

Prepoznatljivo tradicijsko graditeljstvo (hiže

bistranskog kraja)

Neprimjerena dosadašnja turistička

valorizacija prirodnih i kulturnih resursa

Ekološka i estetska degradacija prostora i

baštine neprikladnom izgradnjom

Nepostojanje zajedničke politike zaštićenih

područja (parkovi prirode i ostala zaštićena

područja)

Nedovoljno jaka institucionalna regulacija

sustava zaštite kulturno-povijesne baštine

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi nad

objektima kulturne baštine

Atrakcije u lošem stanju i potrebna je

njihova rekonstrukcija

PRILIKE PRIJETNJE

Na relativno malom prostoru moguće razviti

različite turističke proizvode temeljene na

prirodnoj i kulturnoj baštini

Mogućnost turističke valorizacije Parka

prirode Medvednica i Nature 2000

Razvijanje selektivnih oblika turizma zbog

raznovrsnosti ponude (sportsko-rekreacijski,

ekoturizam, gastro i eno turizma)

Raspoloživost kvalitetnog prostora za

turističku izgradnju

Veća ulaganja u zaštitu prirode i mogućnosti

obnove kulturne baštine iz fondova Unije

Intenzivnim razvojem turizma moguće

onečišćenje okoliša i degradacija turističkih

atrakcija

Needuciranost stanovništva i

neiskorištavanje fondova Unije

Propadanje objekata kulturno-povijesne

baštine zbog izostanaka investicija i

održavanja

Nerješavanje vlasničkih odnosa nad

objektima kulturne baštine

Zanemarivanje vrijednosti koje ima

tradicijska baština


44

Smanjenje mogućnosti ulaganja u prostore

obuhvaćene Naturom 2000

3.2. SWOT analiza organizacijskog potencijala za razvoj turizma

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

SNAGE SLABOSTI

Podrška i napori lokalne vlasti i pojedinih

skupina stanovništva za razvoj turizma

Organiziranje različitih manifestacija poput

Dana Bistre i sportsko-rekreacijskih

događaja

Uključivanje udruga u organizaciju

manifestacija i događanja na području

Općine

Gostoljubivost lokalnog stanovništva i

profesionalizam djelatnika u ugostiteljstvu

Dobro razvijena mreža srednjih strukovnih

škola na području Grada Zagreba i

Zagrebačke županije koje pohađaju i učenici

Općine

Niska stopa turističke aktivnosti i mali

prihodi od turizma

Osim Općine Bistra, nepostojanje nositelja

turističkog razvoja u Općini, odnosno

nepostojanje turističke zajednice

Nepostojanje turističke agencije ili turističke

udruge koja bi pružala usluge i promovirala

Općinu

Nepostojanje organiziranog marketinga i

promocije Općine Bistra

Nedefiniran turistički imidž

Nedostatak brenda na području Općine

Nedostatak inovativnih ideja i

poduzetničkog duha

Nedostatak turističke tradicije

PRILIKE PRIJETNJE

Osnivanje turističke zajednice u Općini Bistra

Osnivanje turističke agencije, info centra,

turističkih udruga i drugih turističkih

organizacija za pružanje informacija i usluga

u turizmu

Poticanje poduzetništva i investicija u

turizmu

Povećanje svijesti o potrebi snažnijeg

razvoja turističke ponude

Stvaranje inovativnih turističkih proizvoda te

promocija turizma koja bi približila te

proizvode turistima

Stvaranje brenda

Neučinkovit sustav turističkih zajednica

uslijed usitnjenosti i nedostatka financija i

ljudskih resursa

Nedovoljno stabilan, usklađen i poticajan

zakonski i institucionalni okvir na razini cijele

Hrvatske

Nedovoljna suradnja javnog i privatnog

sektora u turističkim razvojnim projektima

Nedovoljna povezanost turizma i ostalih

gospodarskih djelatnosti

Iseljavanje obrazovanog i stručnog kadra

Nedovoljna kontrola nad razvojem Općine

Bistra, kao turističke destinacije

Izostanak razvojno poticajnih investicijskih

projekata


45

3.3. SWOT analiza prometne, komunalne, društvene i turističke infrastrukture

PROMETNA, KOMUNALNA, DRUŠTVENA I TURISTIČKA INFRASTRUKTURA

SNAGE SLABOSTI

Povoljan geoprometni položaj Općine u

odnosu na važna europska turistički

emitivna tržišta i Grad Zagreb

Dostupnost autoceste A2 i integracija u

europsku mrežu prometnih pravaca

Dostupnost zračnog prometa (Zračna luka

Zagreb)

Dovoljne količine i kvaliteta pitke vode i

razvijen sustav elekto i plinoopskrbe

Postojanje društvene infrastrukture koja

može poslužiti u turističke svrhe (lovački

dom, Kulturni centar, Zavičajni muzej)

Kontinuirani napori Općine za unapređenje

prometne i komunalne infrastrukture

Označene planinarske staze i poučna staza

Bistra koje vode prema Parku prirode

Iako se kontinuirano unapređuje, na nekim

područjima nedovoljna kvaliteta lokalnih

prometnica

Niska razina sigurnosti na prometnicama

Nedostatak turističke infrastrukture

(biciklističke staze, info punktovi i drugo)

Nedostatak smještajnih kapaciteta

Niska kvaliteta turističke prometne

signalizacije

PRILIKE PRIJETNJE

Veći broj dolazaka u Općinu Bistra putem

zračnog prometa

Povećani interes lokalnih vlasti za razvoj

prometne i komunalne infrastrukture

Mogućnost korištenja fondova Unije za

izgradnju prometne i komunalne

infrastrukture (nerazvrstane ceste,

nogostupi, parkirališta i slično)

Mogućnost korištenja fondova Unije za

izgradnju turističke infrastrukture

(smještajni i ugostiteljski kapaciteti, info

punktovi, muzeji i slično)

Mogućnost iskorištavanja fondova Unije za

razvoj nepoljoprivrednih (turističkih)

djelatnosti u ruralnim područjima

Smanjenje ulaganja u razvoj prometne i

komunalne infrastrukture uslijed nedostatka

financijskih sredstava

Needuciranost i neiskorištavanje prilika koje

nude fondovi Unije

Inertnost stanovništva i nedostatak

poduzetničkog duha

Izostajanje investicijskih projekata uslijed

nerješavanja imovinsko-pravnih odnosa

Porast cijena energenata


46

4. Temeljni čimbenici razvoja turizma u Općini Bistra

Čimbenicima razvoja turizma u Općini Bistra smatraju se:

Valorizacija atrakcijske osnove na području Općine Bistra,

Valorizacija prometne povezanosti i dostupnosti Općine Bistra,

Poticanje osnivanje turističkih organizacija i djelatnosti u turizmu,

Promocija i brendiranje turističke destinacije Općina Bistra.

Sljedećim potpoglavljima obuhvaćeni su valorizacija atrakcijske osnove, valorizacija

prometne dostupnosti, prostornih mogućnosti i okvira zaštite okoliša te turističke

organizacije u turističkoj destinaciji Općini Bistra, dok su promocija i brendiranje

predstavljeni u daljnjim poglavljima.

4.1. Valorizacija atrakcijske osnove

Valorizacija atrakcijske osnove u Općini Bistra obuhvaća analizu atraktivnosti prirodne

osnove i zaštićenih dijelova prirodne baštine, kulturno-povijesne i tradicijske baštine,

sportsko-rekreacijske infrastrukture, manifestacija, kulturnih i vjerskih ustanova te turističkih

staza i putova. Potrebno je naglasiti kako pojedini resursi nisu sami po sebi atraktivni, već će

postati kada ih turistički sustav prepozna, označi i promovira do razine atrakcije. Kategorije

atraktivnosti podijeljene su u kategorije niska, srednja i visoka, čime se visoka atraktivnost

predstavlja izniman turistički potencijal te bi se valorizacijom tog resursa stvorila

prepoznatljivost i privlačnost Općine Bistra kao turističke destinacije.


47

Slika 10: Pojedini turistički resursi17

4.1.1. Prirodna osnova i zaštićeni dijelovi prirodne baštine

Prirodnom turističkom atrakcijom može se smatrati prirodni resurs koji svojim vrijednostima

može privući posjete turista u određenu turističku destinaciju. Atraktivnost prirodnih

vrijednosti nezaobilazni su resursi u turističkoj valorizaciji svakog prostora pa tako i Općine

Bistra. Prirodni resursi na području Općine imat će posebnu ulogu u stvaranju turističke

ponude jer priroda sa svojim izvornim vrijednostima i posebnostima privlačno djeluje na

turiste iz drugih područja i zemalja. Općinu Bistra karakteriziraju povoljni klimatski uvjeti,

prirodne ljepote i zanimljivosti te raznolikost prirodnih elemenata na relativno malom

prostoru, od doline rijeke Krapina do vrha Medvednice, Sljemena. Posebnu vrijednost

predstavljaju biogeografske vrijednosti u području Parka prirode Medvednica, odnosno

područje Nature 2000.

Osim navedenih, posebno vrijedne prirodne resurse za razvoj turizma, odnosno ekoturizma i

seoskog turizma, predstavljaju očuvana poljoprivredna zemljišta pogodna za ratarstvo i

vinogradarstvo, a nalaze na uskom dijelu uz tok rijeke Krapine te na prostoru podno

obronaka Medvednice u naseljima Poljanica Bistranska, Novaki Bistranski i Bukovje

17 izvor: autorski tim, http://www.bistra.hr/



48

Bistransko. Općina Bistra, kao ruralna zajednica nadomak glavnog grada Hrvatske, ima

iznimna zakonom zaštićena područja i ostala područja i lokalitete prirodne baštine.

Tablica 18: Turistički potencijal prirodnih resursa Općine Bistra

Prirodni resursi Opis Atraktivnost

Prirodna osnova

(reljef, klima, tlo, vode i

zrak)

Prostor Općine Bistra karakterizira reljefna raščlanjenost,

a proteže se od doline Krapine do vrha Medvednice s

neistraženim geomorfološkim oblicima posebno

atraktivnim za razvoj turizma. Ugodna klimatska obilježja,

očuvano tlo pogodno za razvoj ekoturizma, vode i čist

zrak nadomak glavnog grada predstavlja posebnu

atrakcijsku osnovu.

Visoka

Zapadni dio Parka

prirode Medvednica

Park prirode Medvednica utemeljen je 1981. godine, a

obiluje bogatim i raznolikim biljnim i životinjskim svijetom

među kojima se nalaze ugrožene i zakonom zaštićene

vrste. Ostale posebnosti su geološki i geomorfološki

primjerci i oblici, rudnici, sakralni spomenici, kulturna

baština i ostali sadržaji atraktivni za odvijanje turizma.

Visoka

Tisa u Šupljaku

Tisa u Šupljaku zakonom je zaštićen spomenik prirode u

kategoriji pojedinačno stablo te je najveća tisa na

Medvednici.

Srednja

Markovčak, Bistra

Markovčak je rezervat šumske vegetacije smješten u

gravitacijskom području potoka Bistra. Karakteriziraju ga

biljne vrste među kojima se izdvajaju bukva i jela velikih

promjera i visina te vapnenačko stjenovito tlo s

vegetacijom tise.

Visoka

Lječilišni park, Gornja

Bistra

Park ukupne površine 7,7 ha nalazi se u Gornjoj Bistri u

dolini potoka Šupljaka u kompleksu dvorca Oršić.

Podignut je u 19. stoljeću, a starost se procjenjuje na 150

godina. U parku se ističu aleja graba, skupine graba,

smreka i breza te aleja divljih kestena.

Visoka

Natura 2000

Park prirode Medvednica obuhvaćeno je ekološkom

mrežom Natura 2000 sastavljenom od područja važnih za

očuvanje ugroženih vrsta i stanišnih tipova unutar Unije.

Posebnu vrijednost čini bioraznolikost Parka koja se

nastoji zaštiti, ali i valorizirati u turističke svrhe.

Visoka


49

4.1.2. Kulturno-povijesna baština

Tablica 19: Turistički potencijal kulturne baštine Općine Bistra

Kulturna baština Opis Atraktivnost

Poprsje sv. Ivana

Krstitelja

Skulptura izrađena u mramoru dimenzija 55x50x28 cm

prikazuje poprsje sv. Ivana Krstitelja. Nije poznato čiji je

to rad, ali se ostavlja mogućnost da je ona djelo kipara

Donatella u 15. stoljeću ili nekog od njegovih učenika.

Srednja

Kapela sv. Vendelina Kapela u Donjoj Bistri napravljena je 1761. godine te do

danas obnavljana nekoliko puta. Srednja

Oltarna slika sv.

Vendelina u kapeli sv.

Vendelina

Oltarna slika sv. Vendelina rad je nepoznatog majstora, a

restaurirana je sredinom 19. stoljeća Srednja

Dvorac Gornja Bistra

Barokni dvorac Oršić u Gornjoj Bistri građen je od 1770

do 1775., a karakteriziraju ga prostorna organizacija

definirana nizom prostorija, do se uz dvorišna pročelja

proteže hodnik. Trenutno se u dvorcu nalazi zdravstvena

ustanova.

Visoka

Pozitiv orgulja u kapeli

sv. Josipa u dvorcu Oršić

Orgulje se nalaze u kapeli u sklopu dvorca Oršić, a

izrađene su oko 1780. i izvan su upotrebe. Pozitiv orgulja

ima 5 registra mehaničkog sustava na probod te

predstavlja kvalitetan instrument s rokoko kućištem.

Srednja

Kapela sv. Roka, Novaki

Bistranski

Kapela je izgrađena u drugoj polovici 19. stoljeća (1863.)

na mjestu stare kapele koja je s vremenom postala

trošna. Kapela je obnavljana nekoliko puta, posljednji put

2009. godine.

Srednja

Kompleks crkve sv.

Nikole

Kompleks je klasificiran kao sakralno-profana graditeljska

baština nulte kategorije, a čine ga župna crkva i stari

župni dvor iz 1631., novi župni dvor iz 19. stoljeća te klijet

iz 1928. Crkvu je dao sagraditi barun Ivan Mascon koja

danas predstavlja vrijedno ostvarenje barokne sakralne

arhitekture.

Visoka

Orgulje u crkvi sv. Nikole Orgulje se nalaze u crkvi sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj,

a datiraju iz 18. stoljeća, točnije 1784. godine Srednja

Zgrada stare škole

Zgrada stare škole u Poljanici Bistranskoj građena je

1877.-1878. Jedna je od rijetkih u velikoj mjeri sačuvanih

školskih zgrada iz ovog razdoblja u Županiji. Zgrada je

jednokatnica koja osim školskih prostorija imala i dva

učiteljska stana. Predstavlja izniman resurs za razvoj

kulturnog turizma u Općini. Kapela je nakon II. svjetskog

rata bila zatvorena, a 1990. je predana Župi.

Visoka

Dvorska kapela sv.

Josipa

Izgrađena 1775. godine, a služila je za potrebe plemstva.

Tijekom povijesti služene su mise na blagdan sv. Josipa te

bi se nakon blagoslova kretalo na hodočašće u Mariju

Srednja


50

Bistricu (4. kolovoz)

Dio naselja Donja Bistra Povijesna dijelovi naselja koji svjedoče o nekadašnjim

obilježjima i izgubljenom karakteru prostora, a danas se

mogu analizirati na temelju podataka iz povijesne

kartografije18. Naselja Općine Bistra bila su sela formirana

od grupa zaselaka. Tradicijske građevine uglavnom su bile

drvene, a u prostoru su se izdvajali sakralni i drugi objekti.

Srednja

Dio naselja Oborovo

Bistransko Srednja

Dio naselja Poljanica Bistranska

Srednja

Dio naselja Novaki

Bistranski Srednja

Dio naselja Gornja Bistra Srednja

Kapela Presvetog Srca

Isusovog u Poljanici

Bistranskoj

Kapela je sagrađena početkom 20. stoljeća na mjestu

prvotnog raspela donacijama građana. Niska

Zgrada stare škole u

Gornjoj Bistri

Zgrada škole u Gornjoj Bistri izgrađena je 1935. godine, a

imala je kat i prizemlje s ukupno dvije učionice i

stanovima za učitelje, dok je su uz zgradu sagrađene i

gospodarske zgrade.

Niska

Zgrada stare Općine u

Donjoj Bistri

Zgrada je smještena u središtu Donje Bistre, a položena je

dužim ulaznim pročeljem uz glavnu prometnicu.

Sagrađena je krajem 19. stoljeća na jedan kat za

obavljanje javnih službi, a predstavlja vrijedno ostvarenje

arhitekture sa skladnim proporcijama.

Srednja

Zgrada nekadašnje

gostionice u Donjoj Bistri

Nekadašnja gostionica nalazila se u Donjoj Bistri, a danas

je privatna kuća, ali je dio građevine zadržao tradicijske

elemente.

Niska

Mjesni bunar u Donjoj

Bistri

Na području današnje Općine postojalo je više mjesnih

bunara, a prostornim planom navodi se zaštita mjesnih

bunara u Donjoj Bistri i Novakima Bistranskim. Bunari,

odnosno zdenci nekad su bili okupljalište Bistrana na

otvorenom.

Niska Mjesni bunar u

Novakima Bistranskim

18 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 252.


51

4.1.3. Tradicijska kulturna baština

Tablica 20: Turistička atraktivnost tradicijske baštine Općine Bistra

Tradicijska kulturna

baština

Opis Atraktivnost

Folklor

Drmeš

Drmeš je najrašireniji ples na području Hrvatskog zagorja,

a bistranski se neznatno razlikuje od standardnog te se

izvodi u dvoje ili četvero u okviru svadbenih običaja.

Srednja

Narodne pjesme

Bistranjska himna Himna bistranskog kraja je Stara Bistra, narodna pjesma

ispjevana 1920. godine koja se izvodi u svim prigodama. Srednja

Narječje

Narječje bistranskog

kraja

Iako se Općina Bistra nalazi nedaleko od Zagreba koji je

dijelom utjecao na dijalekt bistranskog kraja, ipak je kraj

uspio održati jezičnu posebnost.

Srednja

Običaji i zanati

Radni (gospodarski)

običaji

Radni običaji bili su vezani uz svakodnevni život i

poljoprivredne aktivnosti. Tako su uz sjetvu, žetvu, berbu

grožđa i stočarske aktivnosti bili vezani određeni običaji i

pjesme, a koji su se nakon II. svjetskog rata zapostavili.

Višak proizvoda, žene su nosile na prodaju i to bosonoge

pješice putovima preko Sljemena. Bistranke su bile i

profesionalne dojilje koje su unajmljivale gospođe iz

Zagreba.

Srednja

Godišnji (kalendarski)

običaji

Među tradicijske godišnje vjerske običaje ubrajaju se

Uskrsni običaji Velikog tjedna, Jurjevo (23.4.), Sveti Marko

(25.4.), Ivanje (24.6.), Sveti Martin (11.11.), Božićni

običaji, Vincekovo (22.1.) i Svijećnica (2.2.).

Srednja

Životni (obiteljski) običaji

Životni običaji poput rođenja i odrastanja, svadbenih

običaja (prošnja i sami dan vjenčanja) te pogrebni običaji

karakteristični za bistranski kraj gube tradiciju, a danas se

tradicijski običaji prikazuju kroz djelovanje udruga.

Srednja

Pokladni običaji

Pokladni utorak (fašejnek, fašnik) je uobičajena povorka

maskiranih pojedinaca ili skupina koji uz različite rekvizite

i pjesmu obilaze kuće i zasleke. Prema zapisima, na

području Bistre su se održavale tri različite fašničke

povorke i to manje grupe koje su išle od vrata do vrata,

prikaz prodaje kobile „Linđa“ iz Gornje Bistre te fašnička

povorka koja je uključivala i osudu glavnog krivca

(fešejnek).

Srednja

Paljenje krijesova

Paljenje krijesova tradicijski je običaj Sjeverozapadne Hrvatske tijekom proljeća (Uskrs, Sv. Juraj i Sv. Ivan Krstitelj). U Bistri se zadržao običaj paljenja krijesa (vuzmenjaka) uoči Uskrsa.

Srednja


52

Vuglenarenje

Vuglenarenje je postupak kojim se proizvodi drveni ugljen na tradicionalan način. Drva su se slagala u krug, stvarala se vuglenica te se na tako poslagana drva nabacivala zemlja kako bi se proces gorenja sveo na minimalan pristup zraka. Vuglenica se palila od vrha te bi se nakon izgaranja dobivao ugljen, odnosno vuglen.

Visoka

Zanati i obrti

Mali postotak stanovništva bavio se zanatom ili nekim obrtom. Neki od najznačajnijih su bačvari, tkalci, postolari, kovači, kolari, mlinari, vuglenari te tesari (cimermani) koji su izrađivali tradicionalne drvene kuće.

Srednja

Rukotvorstvo

Muška kravata Muška kravata nosila se za vrijeme svečanosti, a činile su

je nizana raznobojna zrnca kao kod Kraluša. Srednja

Bistrajnski kraluš

Kraluš je ogrlica, dio svečane ženske narodne nošnje, koja

se nosila krajem 19. i početkom 20. stoljeća i razlikuje se

od samoborskog i svetonedeljskog prema broju niti od

kojih je rađen, obliku pasice i gustoći staklenih perlica19.

Visoka

Božićni cimer

Cimer se sastojao od ukrašenih grana smreke, jele ili tise.

Grane su se ukrašavale tradicionalnim božićnim nakitom

od krep papira, pozlaćenim orasima, jabukama, rojžicama

i sl. U pojedinim kućama izrađivao se ljuster od slame na

koje su se vješali manji ukrasi. Ovaj običaj i izrada

božićnog nakita napušten je između dva svjetska rata20.

Srednja

Jagnuš

Jagnuš je mali platneni jastučić punjen usitnjenim cvijećem i korijenom gugan koji se nakon blagoslova na Cvijetnicu nosio oko vrata kako bi osigurali zaštitu oko uroka i zmijskog ugriza, a na Veliku subotu bacio bi se u vatru čime bi se osigurala sreća ukućana21.

Visoka

Narodne nošnje

Muško tradicijsko ruho

Muška nošnja sporije se i manje mijenjala, a njena se

upotreba smanjila početkom 20. stoljeća. Nošnju čine

platnene konopljane, lanene ili pamučne hlače. Košulja se

nosila preko hlača, a ostatak nošnje činile su čizme te po

potrebi sukneni haljetak halicu. Svečana nošnja

ukrašavala se kravatom nizanom od raznobojnih zrnaca.

Srednja

Žensko tradicijsko ruho

Ženska tradicijska nošnja zadržala se u upotrebi do II.

svjetskog rata, a spada među kićenije narodne nošnje

Zagrebačke županije. Pojedina nošnja ovisila je o dobi,

Srednja

19 Batina, K. (2013), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra, diplomski rad, Filizofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 20 Batina, K. (2013), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra, diplomski rad, Filizofski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb. 21 Batina, K. (2013), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra, diplomski rad, Filizofski

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


53

bračnom statusu, prigodi i godišnjem dobu, a tijekom

povijesti se mijenjala. Svečana nošnja nosila se uoči

crkvenih blagdana.

Tradicijska arhitektura

Drvena kuća bistranskog

kraja

Najstariji tip tradicijske drvene kuće u bistranskom kraju

vežu se u sredinu 19. i početak 20. stoljeća. Pripadaju

prigorsko-zagorskoj graditeljskoj tradiciji čija je osnovna

karakteristika korištenje građevinskog materijala iz

lokalnog izvora (kamen, slama i drvo) i prilagodba

topografskim i klimatskim uvjetima. Tradicijske kuće bile

su drvene na kamenim temeljima s krovištem od jelovine

pokrivenim slamom s otvorom na zabatu. Hrastove ili

bukove planjke horizontalno su slagane i na uglovima u i

poprečnim spojevima međusobno spajane otesanim

(nemškim) ili na preklop (hrvatskim vuglima). Pod je bio

zemljan ili prekriven drvenim daskama, a kuća se

prekrivala vapnom. Ulaz u kuću je bio kroz gajnk u

najveću prostoriju (hižu) u kojoj se boravilo. U manjim

prostorijama (komorama) se noćilo.

Visoka

Gastronomija

Bistranska kramperača

Inicijativom Udruge kuhara bistranskog kraja, Bistranska

kramperača, posni kolač od sira, krumpira, masti i brašna,

zaštićena je kao autohtono jelo. Rješenje je dao Državni

zavod za intelektualno vlasništvo, čime će se ovo jelo

oduprijeti zaboravu i uvrstiti na jelovnike u kraju.

Visoka

Bistranska krampogača Krampogača je pogačica sa čvarcima. Srednja

Štruklji Tradicionalno jelo Sjeverozapadne Hrvatske, nadjeveno

sirom, a može biti slatko ili slano. Niska

Zljevanka Zljevanka je vrsta kolača od kukuruznog brašna i vrhnja. Niska

Žganci

Žganci su tradicijsko jelo od kukuruzne krupice, a

posluživalo se na razne načine, npr. žganci z mliekem,

krampierovi žganci, bijelajuha, žganci sa špekom.

Srednja

Enologija

Vina bistranskog kraja

Na području Općine Bistra proizvode se kvalitetna vina

među kojima se nalaze mješavine bijelih sorata, graševina

te jedina autohtona vrsta vina kraljevina, kao i druga vina.

Srednja

Udruge u kulturi

Udruga kuhara

bistranskog kraja

Osnovana 2013. radi promicanja, razvitka i unapređenja

tradicijskih jela bistranskog kraja i šire. Udruga sudjeluje

na sajmovima i promocijama, ačlanovi razmjenjuju

iskustva te vrše edukaciju putem radionica, tečajeva i

predavanja. Jedna od uspjeha je zaštita autohtonog jela

Bistranske kramperače.

Srednja


54

Tamburaški sastav

Susedi

Sastav je osnovan 2002. godine, a sviraju različite oblike

glazbe na raznim manifestacijama u Općini i izvan nje.

Posebno se ističu izvorne tradicijske pjesme čime se one

štite od zaborava.

Srednja

Udruga Vuglenari

Udruga je osnovana u svrhu zaštite od zaborava tradicije

obilježavanja fašnika u bistranskom kraju te način izrade

ugljena na tradicionalni način (vuglenarenje).

Srednja

Udruga vinogradara,

vinara i ljubitelja dobrog

vina „Sveti Nikola“

Udruga je osnovana 2002. godine u svrhu razvoja vinske

kulture, vinogradarstva i podrumarstva korištenjem

inovativnih rješenja za povećanje kvalitete te promocije

vina bistranskog kraja.

Srednja

Udruga „Bistrajnski

potepuhi“

Udruga je osnovana 2005. s ciljem očuvanja i promicanja

bistranske i zagorske kulturne baštine, iako su prvotne

inicijative bile puno ranije. Dosadašnja aktivnost odnosi

se na dramsko-recitatorsku i izdavačku aktivnost te na

organiziranje radionica.

Srednja

Kulturno-umjetničko

društvo Bistra

Već 1922. zabilježene su prve folklorne aktivnosti u Bistri,

a današnji KUD oformljen je 2005. godine te nastupa na

raznim manifestacijama. KUD Bistra promiče tradicijske

običaje, pjesme, glazbu i ples bistranskog kraja te aktivno

sudjeluju u društvenom životu Općine Bistra.

Srednja

4.1.4. Znamenite osobe i povijesni događaji

Tablica 21: Turistička atraktivnost znamenitih osoba iz Općine i povijesnih događaja

Znamenite osobe i

povijesni događaji

Opis Atraktivnost

Stjepan Grgac

Stjepan Grgac (1909.-1960.) bio je višestruki biciklistički

prvak države rođen u Novakima Bistranskim. Ukupno je

tijekom karijere osvojio više od 80 odličja te se njemu u

spomen održava biciklistička utrka Memorijal - Stjepan

Grgac. Osnivanjem Memorijalne kuće Stjepan Grgac,

promovirao bi se kulturni, sportsko-rekreacijski i

cikloturizam Općine Bistra.

Visoka

Obitelj Oršić

Plemićka obitelj koja je izgradila dvorac u Gornjoj Bistri, a

članovi obitelji obavljali su vojničke i državničke funkcije

te ostavili trag u razvoju kulture u Hrvatskoj.

Visoka

Obitelj Carion

Francuska obitelj koja je u hrvatske krajeve došla nakon

francuske revolucije. Henrik Carion 1872. kupio je dvorac

Oršić u Gornjoj Bistri, započeo rudarska iskapanja na

sjevernoj padini Medvednice i izgradio cestu do rudnika.

Umro je 1891., a njegova je obitelj živjela u dvorcu do II.

svjetskog rata te je sudjelovala u gospodarskom i

društvenom životu. Nadgrobni spomenik obitelji Carion

nalazi se u Poljanici Bistranskoj.

Visoka


55

Seljačka buna 1573.

godine

Moguća valorizacija činjenice kako su kmetovi s područja

bistranskog kraja sudjelovali u Velikoj seljačkoj buni čiji je

vođa bio Matija Gubec.

Visoka

Isprava kralja Andrije II.

Isprava iz 1209. godine u kojoj se po prvi puta spominje

Bistra, kao posjed koji je vraćen zagrebačkom županu

Vratislavu, a proteže od rijeke Krapina do Medvednice.

Srednja

4.1.5. Manifestacije

Tablica 22: Turistička atraktivnost manifestacija Općine Bistra

Manifestacije Opis Atraktivnost

Dani Bistre

Najveća općinska kulturna, sportska i zabavna

manifestacija, koja se organizira od 2007. tijekom svibnja,

lipnja i srpnja. Osim Općine Bistra, u organizaciji i

kreiranju sadržaja sudjeluju i bistranske udruge civilnog

društva poput Nogometnog kluba Bistra, Udruge

„Bistrajnski potepuhi“, Hrvačkog kluba Bistra, DVD-a

Bistra, Ženskog rukometnog kluba Bistra,

Malonogometnog kluba „Gorbi“, KUD-a Bistra, Udruge

vinogradara „Sveti Nikola - Bistra“, Oldtimer kluba

„Willys“ Bistra, Moto kluba Bistra, Tamburaškog sastava

Susedi Bistra te OPG-a Špoljar. Tijekom trajanja

organizirani su nogometni turniri, Međunarodni turnir u

hrvanju, vatrogasno natjecanje, međužupanijski

rukometni turnir, malonogometni turnir, koncert KUD-a

Bistra i gostiju „Vesela šega bistrajnska“, izložba vina

„Bistra vina“, moto susret i koncerti, „Zvuci tamburice“,

druženja na Posvetilovo te kulturna događanja u

Kulturnom centru Bistra. U sklopu obiteljskog

poljoprivrednog gospodarstva Špoljar iz Donje Bistre,

organizirani su Dani lavande, razgledavanje polja lavande

i prikaz njene obrade te program udruge Bistrajnski

potepuhi koji se sastoji od pripreme i degustacije

tradicijskog jela žganci sa špekom, kovanje novčića, izrade

etno nakita te drugi sadržaji. Potrebno je napomenuti da

je manifestacija Dani Bistre međunarodnog karaktera jer

osim sudionika iz Županije i Republike Hrvatske sudjeluju

i udruge i pojedinci iz drugih zemalja.

Visoka

Snježna kraljica

Jedna od najznačajnijih sportskih manifestacija od

međunarodnog značaja u Hrvatskoj je muška i ženska

slalomska utrka Snježna kraljica (eng. Snow Queen

Throphy) Svjetskog skijaškog kupa koja se održava na

Medvednici od 2005. godine Prvotno se održavala samo

ženska slalomska utrka pod imenom Zlatni medvjed, ali je

njeno ime već iduće godine promijenjeno u čast Janice

Visoka


56

Kostelić, jedne od najuspješnijih svjetskih sportašica bez

čijih se sportskih uspjeha vjerojatno Svjetski skijaški kup

ne bi održavao u Općini Bistra. Natjecanje se održava

početkom siječnja te je jedina utrka koja se održava u

neposrednoj blizini glavnog i stanovništvom tako brojnog

grada. Osim što svaka sljemenska slalomska utrka

Svjetskog skijaškog kupa privuče na tisuće gledatelja na

Medvednicu, iznimna vrijednost ove sportske

manifestacije je u izravnom prijenosu i promoviranju

Općine Bistra i Republike Hrvatske. Događaj kao što je

Snježna kraljica generira pozitivne poslovne procese,

povećava broj zaposlenih, prihode te stvara brend.

Međunarodni turnir

mladih hrvača

„Sljemensko podneblje“

Međunarodni turnir u hrvanju grčko-rimskim stilom

odvija se tijekom manifestacije Dani Bistre, a 2015.

održan je 25. put po redu. Okuplja kadete i juniore iz

Hrvatske, susjednih zemalja i šire.

Srednja

4.1.6. Kulturne i vjerske ustanove

Tablica 23: Turistička atraktivnost kulturnih ustanova i objekata te vjerske ustanove

Kulturne ustanove i

objekti

Opis Atraktivnost

Zavičajni muzej

U staroj školskoj zgradi u Poljanici Bistranskoj smještena

je Zavičajna zbirka u kojoj se čuvaju uporabni predmeti iz

bistranskog kraja. Prikupljanje predmeta bistranskog

kraja započeo je 1970-ih Petar Sironić, a najvrjedniji

eksponati su kameni čekić iz mlađeg kamenog doba i

prijelaza u metalno doba pronađen u Donjoj Bistri te

fibula iz brončanog doba pronađena na potoku Vrapčaku,

kao i drvena škrinja starija od 200 godine i zemljane

posude22.

Niska

Kulturni centar

Sjedište Kulturnog centra Bistra je u nekadašnjoj zgradi

Društvenog doma u Poljanici Bistranskoj, a služi za

održavanje izložbi i priredbi kulturnih i zabavnih sadržaja,

kao i održavanja sastanaka udruga s područja Općine.

Srednja

Općinska knjižnica Bistra Općinska knjižnica u Poljanici Bistranskoj provodi

kulturno-zabavne programe za sve skupine stanovništva. Niska

Župa Svetog Nikole

biskupa

Crkva u bistranskom području spominje se u 1209., ali

prvi spomen Župe sv. Nikole bio je 1334. godine u popisu

župa. Tijekom povijesti, sjedište Župe se selilo te konačno

Visoka

22 Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 280.


57

smjestilo u Poljanici Bistranskoj. Osim župne crkve,

postoje i drugi sakralni objekti u drugim naseljima, s

posebno se njeguju vjerski običaji i datumi.

Vinski podrum

Vinski podrum nalazi u sklopu kompleksa crkve Sv. Nikole

u Poljanici Bistranskoj, a prostor je namijenjen udruzi

vinogradara. U vinskom podrumu održavaju se

degustacije i prezentacije vina, a jednom godišnje i

ocjenjivanje mladih vina bistranskog kraja.

Srednja

Lovački dom

Lovački dom sagrađen je za potrebe lovačkog društva, a

nalazi se u Gornjoj Bistri. Dom je pogodan za održavanje

domjenaka, te može poslužiti kao izletište za buduće

posjetitelje.

Srednja

Lugarnica Oštrica

Lugarnica koja je u vlasništvu „Šumarije Zagreb“ nalazi se

na proplanku Oštrica na 715 metara nadmorske visine u

blizini Francuskih rudnika. Na putu od Gornje Bistre do

Činovničke livade, lugarnica predstavlja odmorište s

pitkom vodom i skloništem te s drvarnicom i štalicom sa

slamom za prihranu divljači. Ipak, objekt nije otvoren za

javnost.

Srednja

4.1.7. Sportsko-rekreacijska infrastruktura

Tablica 24: Turistička atraktivnost sportsko-rekreacijske infrastrukture Općine Bistra

Sportsko-rekreacijska

infrastruktura

Opis Atraktivnost

Skijalište Sljeme

Skijalište Sljeme cijelom se svojom površinom nalazi na

području Općine Bistra i predstavlja najpoznatiju

sportsko-rekreacijsku zonu Općine. Skijaške staze i žičare

smještene su na vršnom grebenu i sjevernim obroncima

Medvednice. Na slalomskoj skijaškoj stazi, poznatijoj kao

Crveni spust, održala se 2005. godine prva ženska

slalomska utrka Svjetskog skijaškog kupa u Hrvatskoj pod

nazivom „Zlatni medvjed“. Ukupna dužina staze na kojoj

se održavaju utrke Svjetskog kupa je 1 200 metara te je

projektirana tako da koristi prirodne karakteristike

padine. Upotpunjena je mobilnom i statičnim sustavom

za umjetno zasnježivanje i rasvjetom za noćno skijanje, a

nakon održavanja utrke otvorena je za skijaške klubove i

rekreaciju građana. Osim Crvenog spusta (duljine 975 m),

skijalište čine Bijela livada (390 m) te Zeleni (480 m), Plavi

(1 090 m) i Bijeli spust (1 110 m) čija je ukupna duljina

oko 4 kilometra. Tri su skijaške žičare s ukupnim

kapacitetom oko 3 300 skijaša na sat i to dvije vučnice na

Bijelom i zelenom spustu i trosjedna žičara na Crvenom

Visoka


58

spustu23. Skijalištu je moguće pristupiti s nekoliko strana,

između ostalog iz pravca Gornje Bistre koji je za potrebe

skijaških utrka renoviran.

Sportski centar Bistra

U sklopu Sportskog centra Bistra nalazi se nogometno

igralište i pomoćni teren te košarkaško igralište. Daljnje

aktivnosti usmjerene su na dogradnju i opremanje centra

s natkrivenom umjetnom travom, rasvjetom i popratnim

sadržajima.

Srednja

Dječja i ostala igrališta Dječja i ostala (nogometna i košarkaška) igrališta

raspoređena su u svim naseljima Općine. Niska

Sportska dvorana i

igrališta Osnovne škole

Bistra

Sportska dvorana izgrađena je 1984., a zauzima površinu

od 560 m2 s velikom i malom dvoranom, svlačionicama,

spremištima za sprave i kabinetom za nastavnike.

Niska

4.1.8. Turističke staze i putovi te ostala infrastruktura

Turističke staze i putovi Opis Atraktivnost

Dionica Crvene rute kroz

Općinu Bistra

Dionica biciklističke staze Zaprešić-Bistra-Jakovlje (karta

3., crvena ruta) prolazi kroz naselja Općine na već

postojećoj prometnoj infrastrukturi, zaustavlja se kod

crkve sv. Nikole u Poljanici te nastavlja prema dvorcu

Oršić.

Srednja

Planinarska staza 42,

Gornja Bistra-Činovnička

livada

Staza 42 ukupne duljine 5,9 km vodi od Gornje Bistre do

šumarske lugarnice Oštrica te nastavlja do Činovničke

livade na vrhu Medvednice. Staza je označena, ali postoje

nepregledna mjesta. Posebnosti predstavljaju vidikovci s

pogledom na Zagorje.

Srednja

Planinarska staza 46,

Gornja Bistra-PD

Grafičar

Planinarska staza 46 ukupne duljine 7 km vodi od Gornje

Bistre do Bistranskog sedla (Planinarski dom Grafičar).

Prvi dio staze ide Bistričkom cestom paralelno s potokom

Bistra.

Srednja

Planinarska staza 50

(Erberov put)

Vodi od Planinarskog skloništa „Kod križa“ prema

proplanku Srnec do lugarnice Oštrica. Predstavlja dobro

označenu prohodnu stazu kojom mogu ići i vozila.

Visoka

Poučna staza Bistra

Kružna poučna staza započinje pored stare škole u

Gornjoj Bistri, prolazi pored dvorca Oršić te nastavlja

prema vrhu Medvednice te se spušta do rudnika Zrinski.

Predviđen obilazak je 4-7 sati, a osnovna vrijednost je

upoznavanje s bioraznolikošću Medvednice.

Visoka

TV odašiljač Sljeme TV odašiljač Sljeme građen je u razdoblju 1973.-1976.,

projektiran je kao vidikovac, a ukupna visina sa antenom Visoka

23 Zagrebački holding, podružnica Upravljanje sportskim objektima, http://www.sljeme.hr/default.aspx?id=28

http://www.sljeme.hr/default.aspx?id=28


59

iznosi 169 metara. S njega pruža pogled na cijelo

područje i predstavlja velik turistički potencijal, ali je već

godinama zatvoren. Postoje ideje o njegovoj

rekonstrukciji, ali konkretnih aktivnosti još nema.

Vrijednost TV odašiljača za turizam Općine je i u njegovoj

estetskoj vrijednosti, odnosno prepoznatljivoj silueti koju

stvara s Medvednicom.

4.2. Valorizacija prometne povezanosti

Povezanost turističkog i prometnog sektora proizlaze iz njihovog funkcionalnog preklapanja

u prostoru, a uzajamni međuodnosi se javljaju u fazi potreba savladavanja prostornih i

vremenskih dimenzija u turističke svrhe. Turist u želji za odmorom, rekreacijom i

doživljavanjem novih iskustava mijenja stalno mjesto boravka privremenim odlaskom u neko

drugo mjesto čime postaje putnik u prometu, a povezanost prometa i turizma se nastavlja i u

turističkoj destinaciji. Odnos turizma i prometa usmjeren je i na svojevrstan pritisak

turističkih potreba u pravcu izgradnje i modernizacije prometne infrastrukture i organizacije

općih i specifičnih oblika prijevoza24, a razvojem turizma raste broj i moderniziraju se

prometna sredstva, uvode se novi oblici organizacije prometa te raste broj putnika i

prevezene robe.

Zahvaljujući prometnom položaju Općine Bistra, svako naselje je potencijalna turistička

destinacija. Općinu Bistra karakterizira visoka razina prometne dostupnosti ponajviše

zahvaljujući neposrednoj blizini glavnog grada Republike Hrvatske Zagreba te dostupni

lokalni cestovni i regionalni željeznički pravci, kao i kvalitetna organizacija javnog prijevoz.

Glavne značajke prijevoza važne za percepciju destinacije od strane turista su brzina

putovanja, sigurnost, udobnost, raspoloživost i cijena, a razvoj Općine Bistra kao turističke

destinacije ovisit će o:

Dostignutom stupnju razvoja prometne infrastrukture na području Općine,

Razvijenosti prometne infrastrukture glavnih emitivnih tržišta,

Razvijenosti prometne infrastrukture glavnih konkurenata.

4.2.1. Valorizacija cestovnog prometa

Cestovni promet u turizmu nudi niz prednosti kao što su direktan prijevoz od mjesta ukrcaja

do mjesta iskrcaja, veću brzinu, mogućnost primjene različitih vrsta prijevoza, kraće

putovanje turista u odnosu na željeznički promet, vrlo veliku pokretljivost i jednostavniju

mogućnost promjena relacije putovanja. Među nedostacima cestovnog prometa ubrajaju se

24 Baričević, H. (2003), Promet u turizmu, udžbenici Visoke škole za turizam u Šibeniku, Visoka škola za turizam

Šibenik, Šibenik.


60

visoka potrošnja goriva po vozilu, odnosno putniku te visoka cijena prijevoza na dužim

relacijama.

Na području Općine, javni prometne površine su razvrstane u sljedećim kategorijama25:

Državne autoceste: autocesta A2,

Državne ceste: državna cesta D1 (granični prijelaz Macelj-Krapina-Zagreb-Kralovac-

Split),

Županijske ceste: Ž2220 (Strmec Stubički-Gornja Bistra-Novaki Bistranski-Ivanec

Bistranski), Ž3007 (Jakovlje Ž2217-Donja Bistra-Novaki Bistranski), Ž3036 (Pojatno

Ž2195-Donja Bistra Ž3007), Ž3037 (Donja Bistra Ž3007-Oborovo Bistransko Ž2220),

Lokalne ceste: L31026 (Ž23037-Poljanica Bistranska Ž2220), L31027 (Ž23037-

Oborovo-Ž2220),

Nerazvrstane ceste,

Kolno pješački i pješački putevi.

Zapadnim dijelom Općine Bistra prolazi dionica autoceste A2 Zagreb-Macelj koja spaja glavni

grad Hrvatske s Grazom u Austriji preko Maribora duž Pyhrnskog cestovnog pravca, odnosno

paneuropskog koridora Xa. Općinu Bistra, autocesta spaja s glavnim emitivnim tržištima

(Grad Zagreb, Njemačka, Austrija, Slovenija) i čini ju relativno lako dostupnom destinacijom,

a daljnja ulaganja u Općini trebaju biti usmjerena na povećanje kvalitete cestovnih pravaca

niže razine, kao što je pravac koji vodi prema vrhu Medvednice i osobito je važan za

održavanje izletničkog i sportsko-rekreacijskog turizma te održavanje skijaških utrka.

Na području Općine,za potrebe lokalnog stanovništva i potencijalnih turista koji bi u

turističku destinaciju dolazili ovim oblikom cestovnog prometa, organiziran je javni gradski

prijevoz koji obavlja Zagrebački holding d.o.o., podružnica ZET.

4.2.2. Valorizacija željezničkog prometa

Željeznički promet općenito karakterizira neovisnost o vremenskim uvjetima, veliki prijevozni

kapacitet i udobnost, ekološka prihvatljivost, relativno velike brzine, dok se među

nedostacima ubraja niska frekvencija željezničkih linije. Za razvoj turizma Općine Bistra,

željeznički promet ima vrlo malo značenje jer se najbliži željeznički kolodvori nalaze u

gradovima Zagrebu i Zaprešiću, a turisti se nakon dolaska vlakom, u Općinu Bistra moraju

uputiti drugim oblikom prijevoza.

25 Prostorni plan uređenja Općine Bistra,

http://www.bistra.org/docs/infoaccess/prostorni_plan/PPUO/odredbe_za_provodenje/odredbe%20procisceni

%20tekst%20.pdf

http://www.bistra.org/docs/infoaccess/prostorni_plan/PPUO/odredbe_za_provodenje/odredbe%20procisceni%20tekst%20.pdf



61

4.2.3. Valorizacija zračnog prometa

U Republici Hrvatskoj nalazi se sedam međunarodnih zračnih luka, a Općini Bistra najbliža je

ona najveća, Zračna luka Zagreb koja u ukupnom ostvarenom prometu putnika u hrvatskim

zračnim lukama sudjeluje s više od trećine te duži niz godina Zračna luka Zagreb bilježi daljnje

povećanje broja putnika. Na povećanje putnika i dolazaka turista zračnim prometom

posljednjih godina najviše su utjecali niskotarifni letovi u turističkoj sezoni, što se može

pozitivno odraziti i na turizam Općine Bistra.

4.2.4. Prijevoz kao turistička atrakcija

Pojedine vrste prijevoznih sredstava, muzeji prijevoznih sredstava te prometni objekti poput

mostova smatraju se turističkom atrakcijom i izazivaju pozornost i zanimanje turista koji

borave na određenom području. U svijetu postoji niz uspješnih primjera koje su postale

sastavni dio turističke ponude pojedine zemlje kao što su javni gradski prijevoz u velikim

gradovima (taxi, autobus i podzemna željeznica), brodovi i autobusi za razgledavanje ili

konjske zaprege te vinske ceste i panoramske ceste, dok se u Hrvatskoj ističu zagrebačka

uspinjača i žičara za Srđ u Dubrovniku. Do 2007. godine na Medvednici je prometovala žičara

„Sljeme“ koja je zatvorena zbog dotrajalosti, a već duži niz godina se najavljuje izgradnja

nove žičare i to u dva smjera, Zagreb-Sljeme i Bistra-Sljeme. Gradnja žičare jedan je od

važnijih budućih projekata u Općini Bistra, a osim što bi utjecala na smanjenje prometa

osobnim vozilima i veću dostupnost vrha Medvednice, žičara bi imala i elemente turističke

atrakcije. Iako je Prostornim planom uređenja Općine Bistra predviđena izgradnja trase

žičare Gornja Bistra-Sljeme, ona nije predviđena Prostornim planom Parka prirode

Medvednica.

Osim navedenih, turističku atrakciju predstavljaju i sportski i kulturni događaji koji su vezani

uz vožnju prijevoznim sredstvima poput raznih automobilskih i motociklističkih utrka. U

Općini Bistra su se redovno tijekom trajanja Dana Bistre održavale izložbe oldtimera koju su

organizirali članovi udruge Oldtimer kluba „Willys“, a za vrijeme trajanja Dana Bistre 2015.

godine održali su se 5. moto susreti Moto kluba Bistra koje se nalaze i u službenom

kalendaru moto susreta u Republici Hrvatskoj.

4.3. Valorizacija prostornih mogućnosti razvoja turizma

Općina Bistra prostire se na 52,75 km2 i jedna je od jedinica lokalne samouprave Zagrebačke

županije. Na sjeveru, Općina graniči s Općinom Jakovlje, na istoku s Općinom Stubičke

Toplice, dok na zapadu i jugozapadu graniči s Gradom Zaprešićem te na jugoistoku s Gradom

Zagrebom. Prostor Općine Bistra, karakterizira reljefna raščlanjenost zbog prostiranja od

nizine rijeke Krapina na zapadu do vrha Medvednice na istoku teritorija Općine.


62

Prostor općine Bistra sa svim svojim obilježjima predstavlja resurs za razvoj turizma. Osnovna

karakteristika promatranog prostora je njegova ruralnost, a razvoj ruralnog prostora

predstavlja poseban izazov zbog niza razloga, poput njegove slabije infrastrukturne

opremljenosti i nedovoljnog broja radnih mjesta. Očuvanost prostora i velika površina

zaštićenih dijelova te njihova dostupnost su iznimna prednost Općine Bistra u odnosu na

jedinice lokalne samouprave u okruženju. Valorizacija osobito vrijednog obradivog tla uz

dolinu rijeke Krapine i na obroncima Medvednice te šumske vegetacije prilika su za razvoj

ekoturizma i agroturizma.

S obzirom na razvojne trendove, smatra se kako turizam u ruralnom području ima puno

neiskorištenih mogućnosti koje će nastojati iskoristiti upravo Općina Bistra. Prilikom

valorizacije prostora u turizmu potrebno je obratiti pažnju na planiranje, izgradnju i zaštitu

prostora te revitalizaciju i obnovu kulturne baštine i graditeljstva kako bi se očuvala tradicija i

pri tome ne bi promijenila fizionomija naselja Općine Bistra. Prostornim planom uređenja

Općine Bistra, razgraničene su površine na građevinska područja, odnosno površine za razvoj

i uređenje naselja, poljoprivredno i šumsko zemljište te na ostale površine. Unutar

građevinskih područja naselja na površinama određenim kao mješovita, pretežno stambena

namjena, sportsko-rekreacijska namjena te gospodarska namjena i javna namjena moguće je

graditi smještajne i ugostiteljske sadržaje te ostalu turističku infrastrukturu i time razvijati

turizam. Kvalitetna organizacija prostora može doprinijeti razvoju turizma, a kao dobar

primjer ističe građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene na kojem se nalazi zimski

sportsko-rekreacijski centar Medvednica, građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i

Županiju.

Prostornim planom Parka prirode Medvednica definirana je zona užeg područja Parka

(cjelovito šumsko prirodno područje Medvednice) u kojem je dopušteno kontrolirano

posjećivanje i bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima poput šetanja, planinarenja,

trčanja, orijentacijskog trčanja, promatranja prirode, skijaškog trčanja, skijanja ili jahanja, a

na kojem se ne planira gradnja novih građevina i prometnica niti novi oblici rekreativnog i

sportskog korištenja, osim kada se to omogućava posebnim odredbama. Druga zona je zona

pristupnog područja Parka unutar koje se nalaze naselja Gornja Bistra, Poljanica Bistranska i

Novaki Bistranski te poljoprivredne površine na kojima je dopušteno posjećivanje i bavljenje

aktivnostima te usmjeren i održiv razvoj naselja i krajolika uz mogućnost razvoja seoskog

turizma.

Resursna osnova Općine Bistra je raznovrsna i predstavlja temelj budućeg razvoja turizma, ali

stanje pojedinih resursa, kao i njihova spremnost za korištenje nije zadovoljavajuća. Analiza

postojeće resursne osnove od iznimne je važnosti kako bi se imao kvalitetan uvid u

mogućnosti razvoja, a analiza uključuje i prostorni razmještaj pojedinog resursa. Kartografski

prikaz resursne osnove Općine Bistra ukazuje na iznimnu koncentraciju resursa u naseljima

Poljanica Bistranska i Gornja Bistra te pojedine atraktivnosti u ostalim naseljima. Prostornu


63

cjelinu od iznimne važnosti za razvoj turizma predstavlja i Medvednica, kao Park prirode i

područje ekološke mreže Natura 2000.

Slika 11: Prostorni razmještaj resursne osnove Općine Bistra

Prostorni razmještaj resursne osnove, odnosno kulturne i prirodne baštine ukazuje na

mogućnost razvoja turističkih djelatnosti na području cijele Općine Bistra. Shematski prikaz

turističkih zona, odnosno zona provedbe razvojnih projekata u turizmu u Općini Bistra

prikazuje prostorni razmještaj tri zone i biciklističku trasu koja prolazi najatraktivnijim

dijelovima Općine. Uređenjem i trasiranjem biciklističkih staza i puteva kroz Općinu dobila bi

se prepoznatljiva i privlačna turistička ponuda koja bi potaknula razvoj cikloturizma i

upotpunila ponudu drugim oblicima turizma. Zona 1 nalazi se u naselju Donja Bistra uz potok

Bistra koji ovaj kraj čini posebno vrijednim. U navedenoj zoni postoji mogućnost

rekonstrukcije mlinice te uređenja šetnice uz potok kojom bi se upotpunio cjelokupan

doživljaj. Druga zona obuhvaća neiskorišten prostor bivšeg kamenoloma koji bi se sadržajno

mogao upotpuniti adrenalinskim parkom i ljetnom pozornicom. Šire područje zone 2

predstavlja dvorac Oršić s lječilišnim parkom koji predstavljaju kulturno dobro i prirodnu

baštinu Općine, odnosno izniman resurs razvoja izletničkog i kulturnog turizma. Treću zonu

predstavlja resursno najatraktivnije područje Općine koju čine kulturna dobra Zgrade stare

škole, crkvenog kompleksa te prirodne baštine Parka prirode Medvednica. Zgrada stare škole

prenamijenila bi se u turističko-informativni centar i ekomuzej, dok bi se područje oko

zgrade uredilo kao tradicionalno bistrajnsko dvorište s ugostiteljskom kućom. Također,

zgrada stare škole predstavlja idealan prostor za recepciju difuznog hotela u kojem bi se


64

mogle dobiti servisne usluge i informacije, kao i urediti zajednička prostorija za boravak.

Projekt difuznog hotela zamišljen je na konceptu udruživanja privatnih iznajmljivača te bi

lokacija tradicijskih kuća ovisila o inicijativi vlasnika i investitora. Četvrtu zonu predstavljao bi

ruralni kamp kojim bi se dobila kvalitetna smještajna ponuda, a njegova lokacija ovisit će o

imovinsko-pravnim odnosima, namjeni zemljišta te odlukama privatnih investitora.

Slika 12: Shematski prikaz zona provedbe projekata

4.4. Okviri zaštite okoliša

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, Hrvatska politika zaštite okoliša snažno je

oblikovana usvajanjem europskih okvira održivog razvoja. Zakonskim okvirima Republike

Hrvatske (Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13, 153/13, 78/15) nastoje se očuvati prirodna dobra

i krajobrazne vrijednosti, koje u Općini Bistra predstavljaju atrakcijsku osnovu za razvoj

turizma, na razini obujma i kakvoće koji ne ugrožavaju zdravlje ljudi i nisu štetni za biljni i

životinjski svijet te ih koristiti na održivi način tako da se ne umanjuje njihova vrijednost. U

Hrvatskoj se koriste instrumenti za provedbu državne politike zaštite okoliša poput Procjene

utjecaja na okoliš, koje će se ovisno o projektu u turizmu,u ranoj fazi planiranja projekta,

morati provoditi i na području Općine Bistra, posebice u Parku prirode Medvednica.

Procjenama utjecaja na okoliš mogu se predvidjeti štetni učinci na bioraznolikost i krajobraz,

tlo, zrak i vodu te kvalitetno gospodariti otpadom. Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13)

nastoji se očuvati bioraznolikost i krajobrazna raznolikost na području Općine Bistra.


65

Zaštićeni dijelovi prirode u Općini su zapadni dio Parka prirode Medvednica, tisa u Šupljaku,

lječilišni park u Gornjoj Bistri i Markovčak. Park prirode Medvednica predstavlja prostrano

prirodno i dijelom kultivirano područje velike bioraznolikosti i georaznolikosti s vrijednim

ekološkim i kulturno-povijesnim vrijednostima, a ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-

obrazovnu i sportsko-rekreativnu namjenu te je kao takav izniman potencijal Općine Bistra

za razvoj turizma. Među europskim prioritetima je i provedba ekološke mreže Natura 2000 s

ciljem očuvanja rijetkih biljnih i životinjskih vrsta i staništa u svim članicama Unije. Popis

zaštićenih vrsta i staništa nalazi se u priloženim dokumentima. Park prirode Medvednica,

odnosno zapadni dio na području Općine,obuhvaćen je ekološkom mrežom Natura 2000.

Turističke i druge aktivnosti unutar ekološke mreže nisu zabranjene, već prolaze postupak

ocjene prihvatljivosti kako bi se ustanovio utjecaj projekta na okoliš i ublažili negativni

utjecaji.

4.5. Turistička organizacija

Turistička usluga je osnovni predmet razmjene na turističkom tržištu. Četiri su gospodarske

grane bez čijih usluga turistička ponuda ne bi postojala, a to su ugostiteljstvo, turističko

posredništvo, promet i trgovina. U sljedećim potpoglavljima pobliže su objašnjeni sustav

turističkih zajednica u Republici Hrvatskoj, turističke agencije i udruge, trgovina i promet te

različite druge usluge u turizmu.

4.5.1. Turistička zajednica

Zakonom o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08) uređuje se

sustav turističkih zajednica, njihovo ustrojstvo, zadaće i način rada te osnovna načela njihova

financiranja i gospodarenja. Sustav turističkih zajednica čine turističke zajednice mjesta,

općina, gradova, područja, županija i Grada Zagreba te krovna zajednica Hrvatska turistička

zajednica. Zajednički ciljevi turističkih zajednica su poticanje i iniciranje razvoja, kao i

unapređenje postojećeg i iniciranje novog turističkog proizvoda područja za koje su

osnovane, promocija turističkog proizvoda te razvijanje svijesti o važnosti i socio-

ekonomskim i drugim učincima turizma i očuvanje i unapređenje svih elemenata turističkog

proizvoda određenog područja.

Općina Bistra ima tri opcije koje se odnose na osnivanje turističke zajednice na njenom

teritoriju:

a) Osnivanje turističke zajednice Općine Bistra,

b) Osnivanje turističke zajednice područja,

c) Turistička organizacija u sklopu Općine Bistra i Turističko-informativnog centra.

Općina Bistra kategorizacijom turističkih mjesta pripada D turističkom razredu, dok samo

naselje Poljanica Bistranska pripada C turističkom razredu. Prema tome, turistička zajednica

Općine Bistra može se osnovati uz prethodnu suglasnost Ministarstva turizma kao turistička


66

zajednica općine za područje općine na kojem ni jedno naselje nije razvrstano u A ili B

turistički razred. Turistička zajednica financira se u skladu sa Zakonom, što znači da za svoje

potrebe može koristiti najviše 20% sredstava prikupljenih od članarine i boravišne pristojbe

te ukoliko ta sredstva nisu dovoljna za pokriće troškova redovitog funkcioniranja ostatak

sredstava izdvajali bi se iz općinskog proračuna. Članovima turističke zajednice općine ili

grada smatraju se sve pravne i fizičke osobe koje na području u kojem se osnovala zajednica

imaju sjedište ili podružnicu, pogon ili slično i koje ostvaruju prihod pružanjem ugostiteljskih

ili drugih turističkih usluga ili obavljaju s turizmom neposredno povezane djelatnosti.

Strateškim planom razvoja turizma nije predviđeno osnivanje turističke zajednice područja,

dok je trenutno najizglednija opcija otvaranje Turističko-informativnog centra i turistička

organizacija unutar djelokruga Općine Bistra.

Općina Bistra pripada području djelovanja Turističke zajednice Zagrebačke županije koja

okuplja devet turističkih zajednica gradova (Zaprešić, Dugo Selo, Velika Gorica, Samobor,

Vrbovec, Sveti Ivan Zelina, Ivanić Grad, Jastrebarsko i Sveta Nedelja), tri turističke zajednice

općina (Pisarovina, Krašić i Križ) te jednu turističku zajednicu područja Turistička zajednica

Savsko-sutlinska dolina i brigi (općine Brdovec, Dubravica i Marija Gorica). Hrvatska turistička

zajednica kao krovna turistička organizacija u Republici Hrvatskoj,između ostalog, dodjeljuje

bespovratna sredstva putem programa potpore s ciljem unapređenja proizvoda, stvaranja

prepoznatljivog imidža hrvatskog turizma te produljenja turističke sezone, odnosno

obogaćivanja ponude u pred i posezoni.

4.5.2. Turističke agencije i udruge

4.5.2.1. Turističke agencije

Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14) definira

turističku agenciju kao trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili njihova

organizacijska jedinica koja pruža usluge organiziranja putovanja ili posredovanja usluga

vezanih uz putovanje i boravak turista, odnosno kao gospodarski subjekt posredovanja u

putovanjima koji obavlja poslove posredništva, koordinacije i organizacije na turističkom

tržištu. Agencije okupljaju heterogenu masu turističke potražnje zastupajući njihove potrebe,

a s druge strane zastupaju brojne usitnjene gospodarske subjekte turističke ponude

približavajući ih neposrednim potrošačima, odnosno turistima. Dakle, turistička agencija

ostvaruje poslovni odnos i kontakt s ponudom i potražnjom, a u mogućnosti je pružati

sljedeće usluge:

Organiziranje paket-aranžmana i izleta, sklapanje i provedba ugovora,

Organiziranje kongresa,

Posredovanje u sklapanju ugovora o organiziranom putovanju,

Posredovanje ugostiteljskih usluga i usluga prijevoza,

Organizacija prihvata i prijevoza putnika,


67

Rezervacija, nabava i prodaja ulaznica za sve vrste priredbi, muzeje i slino,

Iznajmljivanje i posredovanje u iznajmljivanju vozila, letjelica i plovnih objekata.

Na području Općine Bistra ne postoji registrirana turistička agencija koja bi lokalnom

stanovništvu i posjetiteljima pružala svoje usluge. Stanovništvu Općine Bistra najbliže

agencije nalaze se u Gradu Zagrebu i u Gradu Zaprešiću koje mogu ponuditi paket-

aranžmane za turističku destinaciju Općina Bistra.

4.5.2.2. Turističke udruge

Osim turističkih agencija, organizacijom putovanja mogu se baviti sindikati, udruge

umirovljenika, udruge planinara, i slične udruge radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka

propisanih statutom udruge s tim da je putovanje organizirano samo za članove u trajanju do

dva dana, odnosno najviše jedno noćenje. Zakonom su izuzete izviđačke udruge koje bez

stjecanja dobiti, organiziraju za svoje članove u svojim objektima ili opremi za kampiranje te

amaterski sportski klubovi čiji članovi odlaze na pripreme i natjecanja. Upravo se u Općini

nalazi veći broj sportskih amaterskih klubova i planinarsko društvo koji organiziraju izlete i

gostovanja, ali bez stjecanja dobiti.

Po uzoru na pojedina područja u kojima su se radi unapređenja općih uvjeta turističke

ponude, promicanja turističke ponude i turističkog proizvoda osnovale turističke udruge koje

okupljaju pravne i fizičke osobe koje se bave turističkom aktivnošću, moguće je osnivanje

Turističke udruge Bistra. Turističke udruge potiču unapređenje i promicanje izvornih

vrijednosti poput tradicijskih običaja i zanata, etnologije i gastronomije te organiziraju i

sudjeluju u organizaciji kulturnih, umjetničkih, gospodarskih, sportskih i drugih priredbi koje

pridonose razvoju turizma na području. Također, udruge u turizmu surađuju s lokalnom i

županijskom turističkom zajednicom, putničkim agencijama i sudjeluju u zaštiti i očuvanju

turističkog prostora te njegovom unapređenju.

4.5.3. Trgovina, ugostiteljstvo i promet

Povezanost prometa i turizma te njihov međusobni utjecaj jasno je izražena te se odražava

na cjelokupnu gospodarsku sliku zemlje i ima perspektivu daljnjeg rasta. Izgradnja prometne

infrastrukture u Općini Bistra, kao budućoj turističkoj destinaciji ključna je za razvoj turizma,

a u kojoj mjeri će se turizam razvijati ovisi i o prometnicama do Općine Bistra kao turističkog

odredišta te međusobna povezanost s drugim turističkim destinacijama. Turisti očekuju

suvremenu prometnu infrastrukturu, odnosno siguran, kvalitetan, cjenovno pristupačan i brz

prijevoz do mjesta odmora i rekreacije. Prijevoz i kvaliteta uređenja prometa bitno utječe na

konkurentnost turističke destinacije u odnosu na destinacije koje imaju sličnu turističku

ponudu. Nekontrolirani i ubrzani razvoj prometa negativno utječe na održiv razvoj nekog

područja, stvarajući pritisak na okoliš te na organizaciju prometa i njegovu sigurnost. Dolazak

u Općinu Bistra moguć je cestovnim prometom, odnosno svim oblicima prijevoza cestovnog

prometa (javni gradski prijevoz, individualni prijevoz ili organizirani prijevoz autobusom), dok


68

se najbliži željeznički kolodvori nalaze u Gradu Zagrebu i Zaprešiću, a zračna luka u Zagrebu

(Zračna luka Zagreb).Turistička destinacija Općina Bistra s povoljnijim geoprometnim

položajem atraktivnija je te dostupnija i pruža mogućnost učestalijih dolazaka.

Za sve turističke destinacije, a time i Općinu Bistra osobito je važna ugostiteljska ponuda i

kvalitetna mreža trgovačkih objekata mješovitom robom. Ukupno je 18 trgovačkih objekata

raspoređenih u svim naseljima Općine Bistra te deset ugostiteljskih objekata, kafića i

restorana. U Općini se nalaze tri ugostiteljska objekta, pizzeria Špiro, pizzeria Plima i

Hubertus koja u svojoj gastronomskoj ponudi nemaju tradicijske proizvode. Posebna

pozornost trebala bi biti usmjerena na razvoj seoskih turističkih gospodarstava koji bi nudili

usluge hrane i pića, a u postojeće i buduće ugostiteljske objekte uključiti autohtona jela i

pića.

4.5.4. Različite usluge

Zakonom o pružanju usluga u turizmu, uslugama se podrazumijevaju pružanje usluga

turističkih agencija, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog

zastupnika, turističke usluge u seljačkom gospodarstvu ili obiteljskom poljoprivrednom

gospodarstvu, turističke usluge u drugim oblicima turističke ponude te ostale usluge vezanu

uz putovanje i boravak turista.

Turistički vodič pruža turistima usluge pokazivanja i stručnog objašnjavanja prirodnih ljepota

i atrakcija, kulturno-povijesnih spomenika i događaja te gospodarskih i političkih tijekova i

zbivanja, dok se turističkim pratiteljem smatra fizička osoba koja obavlja operativno-tehničke

poslove u vođenju i praćenju turista te koja tijekom putovanja može informirati putnike,

osim u turističkim cjelinama. Turistički animatorom se smatra fizička osoba koja osmišljava i

izvodi programe provođenja slobodnog vremena turista, a odnose se na sportsko-

rekreativne i zabavne sadržaje. Zakonom je definirana i funkcija turističkog zastupnika kao

fizičke osobe koja u odredištima putovanja zastupa turističku agenciju koja organizira

putovanja pred davateljima usluga i klijentima.

Različite turističke usluge radi odmora i rekreacije mogu se pružati i na obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i u

šumama šumoposjednika. Turističkim uslugama smatraju se poljoprivredne, šumarske,

sportsko-rekreacijske, edukativne i slične aktivnosti vezane uz seljačko gospodarstvo kao što

su berba voća i povrća, lov i ribolov, vožnja kočijom, biciklom, jahanje, pješačenje,

provođenje programa kreativnih i edukativnih radionica vezanih uz poljoprivredu i tradicijske

obrte te slične aktivnosti. Osim u seoskom turizmu, turističke usluge mogu se pružati i u

drugim posebnim oblicima turističke ponude kao na primjer kulturnom ili sportsko-

rekreacijskom turizmu. Ostale turističke usluge prema Zakonu su iznajmljivanje pribora i

opreme za sport i rekreaciju.


69

5. Vizija razvoja turizma Općine Bistra

Vizija razvoja turizma Općine Bistra do 2020. godine temelji se na odrednicama definiranim

Strategijom turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, a to su odgovori na pitanja:

1. Kakav bi turizam u Općini Bistra trebao biti?,

2. Koji su ključni preduvjeti razvoja turizma u općini Bistra?,

3. Čime će turizam Općine Bistra privlačiti potražnju?

Slika 13: Sustav vrijednosti vizije razvoja turizma u Općini Bistra do 2020. godine

Prema navedenom sustavu vrijednosti, definirana je vizija razvoja turizma u Općini Bistra do

2020. godine.

Vizija razvoja turizma na području Općine Bistra

Općina Bistra je turistički konkurentna, dostupna i prepoznatljiva

destinacija Kontinentalne Hrvatske koja svojim posjetiteljima nudi

inovativne turističke proizvode temeljene na raznolikoj prirodnoj i

kulturnoj baštini.

Kakav bi turizam Općine Bistra trebao biti?

•Prepoznatljiv (brendiranje)

•Cjelogodišnji (produženje sezone)

•Razvijen na cijelom području

•Raznovrstan (diferencirana ponuda)

•Inovativan i prilagodljiv preferencijama turista

Koji su ključni preduvjeti razvoja turizma u Općini

Bistra?

•Dugoročna zaštita prostora i održivo

upravljanje ekosustavom

•Konkurentnost i atraktivnost za investicije

•Aktiviranje državne imovine u svrhu

turističkog razvoja

•Povećanje znanja i vještina na svim razinama

•Destinacijsko upravljanje

Čime će turizam Općine Bistra privlačiti

potražnju?

•Gostoljubivost

•Kvaliteta (izvrsnost)

•Autentičnost (očuvanje izvornosti)

•Raznovrsnost sadržaja i doživljaja

•Sigurnost


70

5.1. Tržišno pozicioniranje turizma

Na temelju provedene dijagnoze stanja turističko resursno-atrakcijske osnove te postavljenoj

viziji razvoja turizma, Strateškim planom razvoja turizma na području Općine Bistra predlaže

se tržišno pozicioniranje turizma kroz razvoj turističkih proizvoda te kroz izradu akcijskog

plana koji će biti u skladu s načelima održivosti. Strategija razvoja turizma predstavila je

sustav turističkih proizvoda i dostupnost u Središnjoj Hrvatskoj koji je prilagođen području

Općine Bistra i mogućnostima razvoja pojedinih turističkih proizvoda. Prema tome, primarni

turistički proizvodi koji se mogu razvijati na području Općine su kulturni turizma, odnosno

turizam baštine, cikloturizam, sport na snijegu, seoski turizam te ekoturizam, dok se

sekundarnim turističkih proizvodima smatraju planinski, manifestacijski unutar kulturnog

turizma te gastro i eno turizam.


71

Tablica 25: Sustav turističkih proizvoda i dostupnost u Središnjoj Hrvatskoj te mogućnost

razvoja pojedinih turističkih proizvoda u Općini Bistra

Proizvodne grupe Proizvodi Dostupnost proizvoda

u Središnjoj Hrvatskoj

Razvoj turističkih

proizvoda u Općini

Bistra

Zdravstveni turizam

Wellness

Lječilišni

Medicinski

Kulturni turizam

Gradski turizam

Turizam baštine

Događanja

Kreativni turizam

Vjerski turizam

Gastro i eno turizam Gastro i eno

Poslovni turizam

Skup asocijacije

Skup korporacije

Incentive

Team building

Golf turizam Golf turizam

Cikloturizam Cikloturizam

Ruralni i planinski

turizam

Ruralni/seoski

Planinski

Pustolovni i sportski

turizam

Ronjenje

Kajak/kanu

Rafting

Adrenalin

Lov

Ribolov

Sport na snijegu

Sportske pripreme

Ostali proizvodi

Ekoturizam

Omladinski

Socijalni

Izvor: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, autorski tim

Legenda:

Primarni proizvod Sekundarni proizvod Tercijarni proizvod Proizvod nije dostupan


72

U odnosu na konkurentska turistička odredišta u Središnjoj Hrvatskoj, ali i susjednoj Sloveniji,

područje Općine Bistra potrebno je razlikovati na temelju sljedećih razvojnih smjernica

kojima će se tržišno pozicionirati:

Prepoznatljiva turistička destinacija koja svoj turistički imidž gradi na ruralnosti i

identitetu bistranskog kraja iako se nalazi u neposrednoj blizini Grada Zagreba,

Područje očuvanog prirodnog okoliša i bioraznolikosti, velikog tradicijskog naslijeđa

te povijesnih i sakralnih građevina,

Turistička destinacija dinamičnog turističkog razvoja i stvaranja smještajno-

ugostiteljske ponude i kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda,

Razvoj turističkih proizvoda prilagođenim ciljanim skupinama poput turista željnih

aktivnog odmora, izletnika i ljubitelja prirode te turista željnih upoznavanja s

kulturnom i tradicijskom baštinom Općine Bistra,

Održivi i uravnoteženi razvoj turističke destinacije uz odgovorno ponašanje institucija,

lokalnog stanovništva i investitora vezano uz zaštitu prostora.

Park prirode Medvednica, dvorac Oršić i Stara škola te tradicijska kultura simbol su Općine

Bistra, a u kombinaciji s komunalnom opremljenošću te prometnoj dostupnošću moguće je

stvoriti prepoznatljivu turističku destinaciju s raznolikom turističkom ponudom. Sustavno

planiranje razvoja turizma usmjereno je na izgradnju smještajnih kapaciteta i razvoju novih

ugostiteljskih, sportsko-rekreacijskih i drugih turističkih sadržaja, a ovim se dokumentom

obraća pažnja na održivost i zaštitu prostora te njegovo učinkovito iskorištavanje, što Općinu

Bistra može izdvajati od područja gdje se turizam razvija stihijski. U konačnici, ono što će

Općinu Bistra pozicionirati na tržište je dobra vrijednost za novac, odnosno razvoj kvalitetnih

i inovativnih sadržaja i usluga s prihvatljivom cijenom usluga.

Općina Bistra svoje turističke proizvode mora usmjeriti prema različitim tipovima turista kao

što su turisti treće životne dobi, parovi, obitelji s malom djecom te turisti koji dolaze u

grupama i individualno. Potrebno je usmjeriti promociju na turiste srednje, više i visoke

platežne moći te na one koji se nalaze u neposrednoj blizini Općine Bistra, a pritom se misli

na emitivno tržište Grada Zagreba. Primarna emitivna tržišta osim Grada Zagreba su i ona

tržišta koja se nalaze na cestovnoj udaljenosti do 200 kilometara, a pri tome se misli na cijelu

Središnju Hrvatsku, Rijeku te susjednu Sloveniju. Sekundarnim tržištima smatraju se ostatak

Republike Hrvatske, susjedne zemlje Bosna i Hercegovina i Mađarska te Italija, Austrija,

Njemačka, Slovačka, Češka i Poljska. Tercijarnom skupinom emitivnih tržišta smatraju se svi

veći gradovi kojima je Općina Bistra dostupna preko Zračne luke Zagreb.

Općina Bistra može se izdvojiti u odnosu na druge konkurentske destinacije u okruženju

razvojem seoskog, agroturizma i ekoturizma, izletničkog i planinskog turizma, kulturnog

turizma, gastro i enoturizma, sportsko-rekreacijskog i cikloturizma te pustolovnog turizma, a

njihov će razvoj ovisiti o tržišnoj atraktivnosti te interesima lokalnih dionika i investitora.


73

5.2. Razvoj seoskog turizma, agroturizma i ekološkog turizma

Svjetska turistička organizacija pri Ujedinjenim narodima (UNWTO) definira turizam kao

djelatnost koja uključuje aktivnosti proizašle iz putovanja i boravka osoba izvan njihove

uobičajene sredine ne duže od jedne godine radi odmora, poslovnog putovanja i drugih

razloga nevezanih uz aktivnosti za koje bi primili ikakvu naknadu u mjestu koje posjećuju.

Četiri su temeljna sudionika koja su uključena u turizam, a to su turisti, poduzeća i ostali

poslovni subjekti, zemlja domaćina te lokalna zajednica. Turizam se odvija u turističkoj

destinaciji koja raspolaže prirodnim, društvenim, kulturno-povijesnim, prometnim

čimbenicima te čimbenicima potrebnim za organizaciju smještaja, prehrane i rekreacije

turista. U turistička putovanja mogu se uključiti jedino osobe koje raspolažu sa:

Slobodnim vremenom koje se može upotrijebiti za provođenje odmora i rekreacije

izvan mjesta stalnog boravka i/ili rada,

Slobodnim sredstvima koja se mogu potrošiti na putovanje i boravak u turističkoj

destinaciji.

Glavnim motivima putovanja smatraju se odmor i rekreacija izvan uobičajene sredine, želja

za novim doživljajima te zadovoljavanje potreba za kulturom, sportom, zabavom i boravak u

prirodi. Turizam se najčešće dijeli prema:

Dužini boravka turista (izletnički, vikend, boravišni i tranzitni turizam ili kratka i duga

turistička putovanja),

Prostoru u kojem se turizam odvija (urbani, ruralni, planinski i primorski),

Godišnjem dobu (ljetni i zimski turizam, iako se neka putovanja odvijaju i u proljeće i

u jesen),

Dobnoj strukturi turista (dječji, omladinski, obiteljski, turizam treće dobi),

Intenzitetu korištenja prihvatnih kapaciteta (predsezonski, sezonski i posezonski).

Pojam ruralnog područja podrazumijeva područja u kojima prevladavaju prirodno okruženje,

očuvan seoski okoliš, mala naselja, izdvojena poljoprivredna gospodarstva na kojima su

poljoprivreda i šumarstvo glavne gospodarske grane. Ruralna naselja mogu varirati u veličini

na što utječe i prirodna osnova, a ona uglavnom imaju manje od 10 000 stanovnika. Dakle,

osnovni resurs za razvoj ruralnog turizma predstavlja ruralni prostor koji je u 2012. godini

obuhvaćao 80% hrvatskog kopnenog područja što je bilo znatno više od prosjeka na razini

cjelokupne Europske unije (51,3%). Naime, prema Eurostatu i urbano/ruralnoj tipologiji,

79,1% površine Republike Hrvatske klasificirano je kao pretežno ruralno, 19,8% kao

mješovito, a samo 1,1% područja kao pretežno urbanizirano područje. U pretežno ruralnim

područjima je iste godine živjelo 56,7% stanovništva. Za potrebe izrade Programa ruralnog

razvoja 2014.-2020. provedena je posebna studija prilikom koje je definirano ruralno

područje Republike Hrvatske, a ono je obuhvaćalo cijelo područje Republike Hrvatske osim

administrativnih centara četiri najveća hrvatska grada (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek). Ovom


74

definicijom je obuhvaćeno 3 217 117 stanovnika i 99,24% ukupne kopnene površine

Republike Hrvatske.

Tablica 26: Usporedba gradskog i ruralnog turizma

Tipične značajke gradskog/odmorišnog turizma Tipične značajke ruralnog turizma

Naselja s više od 10 000 stanovnika Naselja s manje od 10 000 stanovnika

Izgrađen (urbaniziran) okoliš Prirodan okoliš

Intenzivna infrastrukturna opremljenost Slaba infrastrukturna opremljenost

Značajni zabavni i trgovački sadržaji Snažne individualne aktivnosti

Veliki turistički objekti Mali turistički objekti

Samopodržavajući turistički interesi Turizam podržava ostale interese i sektore

Zaposlenici mogu živjeti daleko od radnog mjesta Zaposlenici često žive blizu mjesta rada

Rijetko pod utjecajem faktora sezonalnosti Često pod utjecajem faktora sezonalnosti

Nepersonalizirani odnosi s gostima Personalizirani odnosi s gostima

Profesionalni menadžment Amaterski menadžment

Etika rasta i razvoja Etika očuvanja/ograničavanja rasta

Izvor: OECD, 1994., Studija razvoja seoskog turizma u Zagrebačkoj županiji, 2005.

Prema definiciji Vijeća Europe, ruralnim turizmom se smatra turizam, odnosno njegove

aktivnosti koje se provode na seoskom području, a među najznačajnije karakteristike takve

vrste turizma ubrajaju se mirna i privlačna sredina, odsutnost buke, očuvani okoliš,

komunikacija s domaćinima, domaća hrana i upoznavanje seoske tradicije i poslova. S druge

strane, Smith i suradnici definirali su ruralni turizam kao oblik turizma koji opisuje forme

turističkih aktivnosti koje se odigravaju u ruralnim područjima i koje uključuju lokalnu

kulturu, tradiciju i privredne djelatnosti, ako i aktivnosti na otvorenom prostoru i doživljaje

koji su ostvareni u nenarušenom ruralnom ambijentu, pri čemu lokalna zajednica igra važnu

ulogu u osiguravanju ruralnog turističkog proizvoda26.

Ruralni turizam je sveobuhvatni pojam koji podrazumijeva sve turističke usluge, aktivnosti i

selektivne oblike turizma unutar ruralnih područja, uključujući ribolovni, lovni, zimski, seoski,

ekoturizam, zdravstveni, kulturni i druge. Kao komponente ruralnog turizma ističu se

kulturni, društveni i gospodarski resursi te resursi okoliša i drugi resursi. U današnje vrijeme

ruralni turizam nije nužno dopunska djelatnost na svojem gospodarstvu kojom se stvara

dodatni prihod, već može biti i profesionalna djelatnost poput malih obiteljskih hotela,

konjičkih centara i slično. Svjetska turistička organizacija definira ruralni turizam kao oblik

turizma koji se temelji na prirodnim resursima, ruralnom naslijeđu, ruralnom načinu života i

ruralnim aktivnostima, odnosno aktivnostima u ruralnom području.

26Smith M., MacLeod N., Hart M. (2010), Key Concepts in Tourist Studies, Sage publications Ltd.


75

Slika 14: Koncept ruralnog turizma (Svjetska turistička organizacija)

Iako pojam ruralnog turizma nije istoznačan s pojmovima agroturizma i seoskog turizma, u

Republici Hrvatskoj se u velikom dijelu stručne literature za sva tri pojma koristi pojam seoski

turizam kao zajedničko nazivlje. Prema Rječniku turizma, seoski ili ruralni turizam onaj oblik

turizma u kojem se podrazumijeva povremeni boravak turista u seoskoj sredini koja

posjetiteljima, osim čistog zraka i prirodnog ambijenta, pruža različite mogućnosti aktivnog

sudjelovanja u životu i radu u seoskom gospodarstvu (primjerice, berba grožđa i voća,

skupljanje sijena, timarenje konja i slično), ali i sudjelovanje u blagdanskim i prigodnim

svečanostima, pokladnim običajima i drugim manifestacijama27.

Razvoj ruralnog turizma poprima mnogo šire razmjere te prerasta okvire pitanja razvoja

selektivnog oblika turizma i postaje široko razvojno te socio-ekonomsko pitanje ruralnih

sredina. Zbog povećane potražnje na turističkom tržištu te zbog javne podrške njegovom

razvoju, ruralni turizam u svijetu bilježi rast, posebice u razvijenim zemljama. Ruralno

područje je osjetljivo na promjene te se prirodne i kulturološke štete ili druge negativne

promjene brzo odražavaju na razvoj turizma. Upravo ruralna područja predstavljaju posebno

osjetljive zone očuvanja prirodne baštine te tradicijske i kulturno-povijesne baštine

(Krajinović i dr., 2011.). Ukoliko se naruši postojeće stanje okoliša i ruralnost područja,

ugrožava se daljnji razvoj turizma, odnosno koncept održivosti u ruralnom turizmu. Koncept

održivosti u ruralnom turizmu se ne može zasnivati samo na uskim načelima zaštite okoliša,

već se održivost treba promatrati iz šireg aspekta i kao ciljeve održivosti obuhvatiti sljedeće

stavke:

Očuvanje lokalne kulture i identiteta lokalne zajednice,

Očuvanje krajolika i prirodnog staništa,

27Rječnik turizma, Vukonić B., Čavlek N.(urednici) (2001), Masmedia, Zagreb.

PRIRODNA OSNOVA

(rijeke, potoci, planine, šume)

RURALNO NASLIJEĐE

(tradicionalna arhitektura, kulturno-povijesno naslijeđe, kulturna baština)

RURALNI ŽIVOT

(obrti, lokalni događaji, gastronomija, enologija,

agroturizam, folklor i drugo)

RURALNE AKTIVNOSTI

(jahanje, bicikliziam, zimski sportovi, rekreacija, pecanje,

pješačenje)

Ruralni turizam


76

Očuvanje i održivi razvoj ruralnog gospodarstva,

Održivi razvoj turizma na dugoročnom planu,

Razvoj i poticanje podrške, razumijevanja i senzibiliziranja „donositelja odluke“,

posebno lokalne, regionalne i državne vlasti, ali i drugih institucija odgovornih za

dugoročan razvoj ruralnih područja,

Jasno razumijevanje činjenice da je isključiva vezanost uz turizam štetna i ne donosi

željene rezultate pa treba djelovati u pravcu diverzifikacije lokalnog ruralnog

gospodarstva i balansiranja između razvoja ruralnog turizma i drugih djelatnosti u

ruralnom području28.

Za uspješan razvoj ruralnog turizma na području Općine Bistra ključna su četiri čimbenika:

1. Multidisciplinarni pristup koji uključuje socio-ekonomske, ekološke i socio-kulturalne

analize,

2. Nužno je stalno komuniciranje s glavnim dionicima razvoja ruralnog turizma (javni,

civilni i privatni sektor),

3. Otvorenost Strateškog plana razvoja turizma na području Općine Bistra za javnost

koja podrazumijeva organiziranje javnih rasprava, korištenje medija i dvosmjernu

komunikaciju nositelja strateškog razvoja i lokalne zajednice,

4. Donošenje Strateškog plana razvoja turizma na području Općine Bistra ne završava

njegovom izradom, već se radi o projektu za razdoblje do 2020. godine koji treba biti

fleksibilan i spreman za promjene s obzirom na stalne promjene u okruženju. Upravo

će se taj proces odvijati u stalnoj komunikaciji i umrežavanju glavnih dionika razvoj

ruralnog turizma.

Općenito, mjere razvoja ruralnog turizma trebaju uvažavati teritorijalni pristup prilikom

kojeg se prepoznaju razvojna obilježja i potencijali ruralnog područja, multisektorski i

integralni pristup, koordinirani, suradnički pristup i prepoznavanje ključnih aktera i njihov

dijalog te razvoj ruralnog turizma ne smije biti kratkoročna korist, već dugoročno rješenje.

Kako bi se planirani programi ostvarili nužno je shvatiti potrebu razvoja ruralnog područja

kao osnovu za revitalizaciju i valorizaciju postojećih kapaciteta te izgraditi programe razvoja

ruralnog turizma. Potrebno je osigurati turističku promociju, educirati lokalno stanovništvo

te organizirati izobrazbu stručnih kadrova, izgraditi i rekonstruirati postojeću fizičku i

društvenu infrastrukturu, unaprijediti fizionomiju naselja i njegovati tradicijsko graditeljstvo i

arhitekturu i time održavati kulturnu baštinu te u konačnici pružiti pristup informacijama.

28 Krajinović, A. i dr. (2011), Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizma – problemi i smjernice, Oeconomica Jadretina, 1/2011.


77

5.2.1. Razvoj seoskog i agroturizma

U Priručniku za bavljenje seoskim turizmom Ministarstva turizma Republike Hrvatske

(2011.)razlikuju se pojmovi ruralni turizam, seoski turizam i agroturizam te se navodi da je

seoski turizam puno uži pojam od ruralnog turizma, a istovremeno širi pojam od turizma na

turističkom seoskom gospodarstvu i vezan je uz ambijent sela i njegovu užu okolicu te sve

njegove aktivnosti (poljoprivreda, manifestacije, gastronomija, folklor, etnologija i ostala

gospodarska aktivnost). Agroturizam, turizam na seljačkom domaćinstvu ili seljačkom

gospodarstvu ili turističkom seljačkom gospodarstvu isključivo se odnosi na oblik turističke

usluge koji je dodatna djelatnost na gospodarstvu s aktivnom poljoprivrednom djelatnošću, u

sklopu koje se nude proizvodi proizvedeni na takvom gospodarstvu29.

Slika 15: Prikaz međuodnosa ruralnog turizma, seoskog turizma i agroturizma

Ruralni turizam podrazumijeva selektivne oblike turizma poput seoskog turizma,

pustolovnog turizma, gastro i enoturizma, kulturnog turizma, sportsko-rekreacijskog turizma,

ekoturizma i drugih oblika turizma koji se odvijaju na ruralnom području. Seoski turizam

podrazumijeva aktivnosti na turističkim seoskim obiteljskim gospodarstvima u sklopu

agroturizma te obuhvaća sadržaje poput kušaonica vina i jela, izletišta, ruralnih kuća za

odmor, ruralnih i obiteljskih hotela, ruralnih kampova, etnosela te događaje poput etno

zbirki, seoskih manifestacija i folklora. Konačno, agroturizam nudi usluge noćenja, prehrane i

ostale usluge aktivnog odmora na turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu. Obiteljska

poljoprivredna gospodarstva postavljeni su za nositelje razvoja poljoprivrede i agroturizma

na području Republike Hrvatske pa tako i u Općini Bistra. Godine 2015. na području Općine

29Baćac, R. (2011), Priručnik za bavljenje seoskim turizmom, Zagreb, Ministarstvo turizmaRepublike Hrvatske.

Ruralni turizam

Seoski turizam

Agroturizam


78

Bistra bilo je registrirano 30 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, ali nijedno

gospodarstvo nije pružalo usluge smještaja.

Potencijali agroturističkog tržišta značajno su veći od današnje potrošnje, a glavnim

razlozima nedostatka agroturističkih usluga i usluga seoskog turizma u Općini Bistra su

nezainteresiranost, financijski razlozi i nepoznavanje prednosti koje nosi ovaj oblik turizma.

Potrebno je poticati razvoj gospodarstava koji bi osim vlastitih poljoprivrednih proizvoda

ponudili i smještajne jedinice te ugostiteljske programe s ponudama tradicionalnih jela i pića.

Agroturizam Općine Bistra može ponuditi inovativnu ponudu te uključiti posjetitelje u

poslove vezane uz poljoprivredna gospodarstva (npr. berba grožđa, sjetva ili priprema

zimnice) ili kroz učenje tipičnih vještina poput gradnje drvenih konstrukcija. Pri razvoju

agroturizma i seoskog turizma potrebno je koristiti postojeće zgrade ili njihovi dijelovi koje su

zadržala obilježja ruralnog stanovanja. Također, agroturizam Općine Bistra mora razvijati i

ponudu rekreativnih aktivnosti poput jahanja, pješačenja i biciklizma te se povezati s drugim

selektivnim oblicima turizma, prije svega s kulturnim turizmom. Za početak organiziranja

agroturističkih usluga na području Općine potrebno je osigurati financijska sredstva, putem

kreditnih linija ili korištenjem sredstava iz nacionalnih i europskih fondova. Primjeri dobre

prakse agroturističke ponude nalazi se u neposrednoj blizini Općine Bistra, u Zaboku gdje

agroturizam Zaboky selo nudi kušaonicu vina, izletište i smještajne kapacitete te u Hižakovcu,

rodnom selu Matije Gupca, gdje je smještaj uređen u starim tradicijskim kućama (Hiže na

bregu).

Slika 16: Zaboky selo i Hiže na bregu30

5.2.2. Razvoj ekološkog turizma

Ekoturizmom ili ekološkim turizmom smatraju se svi oblici turizma vezani uz prirodu, a

motivirani su odgovornošću prema prirodnoj i kulturnoj okolini uz nastojanje da se

kontinuirano doprinosi lokalnom gospodarstvu. Turisti s izraženom ekološkom sviješću imaju

preferencije prema onim destinacijama koje su do sada uspjele ostati neugrožene i s

30http://www.tzkzz.hr/files/img/galerija/259/420x282-4/1.jpg, http://www.hizenabregu.com/hr/galerija-slika/

http://www.tzkzz.hr/files/img/galerija/259/420x282-4/1.jpg

http://www.hizenabregu.com/hr/galerija-slika/


79

očuvanim okolišem i prirodom. U Republici Hrvatskoj je unatoč očuvanom okolišu i prirodi te

njenoj atraktivnosti, ekološki turizam slabo razvijen, čak i u zaštićenim dijelovima prirode.

Stoga je ekoturizam prepoznat kao jedan od ključnih turističkih proizvoda u Strateškom

planu razvoja turizma na području Općine do 2020. godine.

Područje Općine Bistra je očuvano u velikoj mjeri, zahvaljujući velikom udjelu zaštićenih

dijelova prirode, ali i činjenici da je Općina Bistra unatoč intenzivnom naseljavanju

posljednjih desetljeća zadržalo osobine ruralne zajednice. Prosječno poljoprivredno zemljište

u Općini Bistra je relativno maleno te poljoprivredna proizvodnja ne može konkurirati

komercijalnoj proizvodnji. Potrebna je proizvodna orijentacija na uzgoj ekološki zdrave hrane

i njen plasman na tržište kroz povezivanje s ugostiteljstvom. Ekoturizam Općine Bistra treba

se zasnivati na edukativnom načinu osiguravanja turistima originalni doživljaj ruralne

zajednice u kojoj se nalaze. Potrebno je promovirati autohtonost kao element

prepoznatljivosti te prezentirati turistima kulturnu baštinu te poštovanje prema prirodi.

Nositelji razvoja ekoturizma Općine Bistra trebaju biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva

koja bi na svojim gospodarstvima proizvodila ekološki uzgojene proizvode. Lokalna zajednica

mogla bi prezentirati turističku destinaciju kao eko prostor s istaknutim dijelovima poput

Parka prirode Medvednica i područja s visoko kvalitetnim i očuvanim tlom pogodnim za

ekološki uzgoj ratarskih i voćarskih kultura. Posebne aktivnosti trebaju biti usmjerene na

brendiranje eko proizvoda poput meda, proizvoda aromatičnog i ljekovitog bilja koja se

proizvode na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Miroslava Špoljara te ekološki

uzgojenog povrća, voća, žitarica. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Miroslava Špoljara

ekološki uzgaja aromatično bilje i lavandu te posjeduje destileriju za ulje, pogon za

proizvodnju krema i drugih proizvoda aromatičnog bilja.

5.3. Razvoj izletničkog i planinskog turizma

5.3.1. Razvoj izletničkog turizma

Izletnički turizam je oblik turističkih kretanja radi boravka u prirodi, upražnjavanja oblika

rekreativnih aktivnosti poput pješačenja, biciklizma, jahanja, sportova u prirodi, lova i

ribolova te posjete arheološkim nalazištima, kulturno-povijesnim spomenicima, kulturnim

manifestacijama, sakralnim objektima, galerijama i muzejima. Za ova dva segmenta

izletničkog turizma koriste se i dva termina, piknik (eng. picnic) ili izleti te termin ekskurzija

(eng. excursion) koji se koristi za obilaske kulturnih dobara.

Osnovna obilježja izletničkog turizma u Općini Bistra su poludnevni ili cjelodnevni boravak u

prirodi, manji radijus kretanja, veća učestalost te raznovrsni motivi posjete. Kako su

izletnička kretanja uglavnom izvan domašaja turističke statistike, ne postoje konkretni podaci

o broju izletnika u Općini Bistra. Organizacija izleta u turističkog destinaciji Općina Bistra

obuhvaćala bi određivanje destinacije, određivanje sadržaja izleta, ugovaranje planiranih

usluga, formiranje cijena izleta, objavljivanje programa izleta, organiziranje prodaje te

realizaciju samog izleta. Problemi s kojima se izletnička kretanja na području Općine Bistra


80

mogu nailaziti su otežano usklađivanje veličine izletničke grupe s raspoloživim prijevoznim i

nepostojanjem smještajnih kapaciteta, izbor kvalitetnog turističkog vodiča ili pratitelja te

kratak rok za organiziranje izleta.

Izletnički turizam Općine Bistra zasnivat će se na isticanju svojih specifičnosti prije svega na

Parku prirode Medvednica, Markovčaku, postojećim planinarskim stazama, poučnoj stazi

Bistra, vodotocima, lugarnici Oštrica i lovačkom domu. Dok će se kulturna ponuda izletničkog

turizma bazirati na obilasku kulturnih znamenitosti Općine Bistra, prije svega dvorca Oršić,

Stare škole u Poljanici Bistra, sakralnih građevina i tradicijskih kuća te planiranoj turističkoj

ruti koja bi obuhvatila sve navedene elemente prirodne i kulturne baštine. Povod za

boravkom i odmorom u prirodi može biti i sakupljanje gljiva u šumama s područja Općine.

5.3.2. Razvoj planinskog turizam

Već duže vrijeme u svjetskom turizmu vrlo je popularan aktivni odmor kojeg između ostalih

aktivnosti predstavlja i planinarenje. Planine su danas uz obale i otoke najznačajnije

turističke destinacije, a klima, čisti zrak, privlačan krajolik, lokalna tradicija te mogućnost

bavljenja sportom čine ih privlačnom destinacijom. Kao i kod izletničkog turizma, koristi koje

planinski turizam donosi Općini Bistra, moraju biti izbalansirane u skladu s ekološkim,

društvenim i ekonomskim načelima. Informiranje i edukacija o okolišu te upravljanje

kapacitetima su mjere koje je potrebno poduzeti kako bi se smanjili negativni utjecaji te kako

bi se postigla održivost ovog oblika turizma. Uz planinarenje i planinarske putove i staze,

usko je vezan alpinizam, kretanje osobe na stjenovitim planinama pri čemu se ne koriste

planinarski putovi za uspon nego slobodne stijene u raznim smjerovima.

Razvoj planinskog turizma u Općini Bistra nailazi na nekoliko problema poput

nezainteresiranosti lokalnog stanovništva za obavljanje ovog oblika turizma te problem

kvalitetnog planiranja razvoja. Zahvaljujući tome što se dijelom u Općini Bistra nalazi Park

prirode Medvednica, planina sjeverno od glavnog grada Republike Hrvatske, čiji je najviši vrh

1 032 m, na području Općine moguće je organizirati planinarenje. Na Medvednici se nalazi

mreža markiranih planinarskih staza te poučne staze koje privlače planinare i izletnike šireg

područja. Tijekom povijesti, višak poljoprivrednih proizvoda žene su nosile na prodaju u

Zagreb i to pješice bose putovima preko Medvednice. Oživljavanjem tih putova dobio bi se

novi turistički sadržaji te bi se očuvao i vrednovao vrijedan i zanimljiv dio radnih navika i

potreba stanovništva bistranskog kraja.

Održivi razvoj planinskog turizmu u Općini Bistra zahtijeva pristup integraciji svih lokalnih i

regionalnih turističkih politika, odnosno strateških planova razvoja turizma lokalnih i

regionalnih vlasti čiji teritorij obuhvaća i područje Parka prirode Medvednica. Nužna je i

suradnja lokalnog stanovništva, jedinca lokalne samouprave, područne (regionalne)

samouprave i Parka prirode. Planinski turizam doprinio bi socio-ekonomskom jačanju Općine

Bistra, kao ruralnog područja, stvarajući dodatne izvore prihoda te poboljšanju kvalitete

života. Razvojem planinskog turizma, uvodili bi se novi sadržaji u turističkoj ponudi poput


81

smještajnih i ugostiteljskih objekata, što bi potaknulo i zapošljavanje. Također, planinski

turizam doprinosi zaštiti okoliša i prirode, a prilikom planiranja razvoja planinskog turizma u

Općini, obratila bi se pozornost na očuvanje prostora, nenarušavanje i zaštitu okoliša.

Opasnosti planinskog turizma može predstavljati pojačan pritisak turista i posjetitelja na

prirodne resurse, što se može spriječiti pravilnim i pravovremenim planiranjem i

usklađivanjem s prostornim planovima, studijima utjecaja na okoliš i suradnjom ključnih

dionika.

5.4. Razvoj kulturnog turizma

Kulturni turizam jedna je od ključnih odrednica razvoja hrvatskog i europskog turizma te se

na tim razinama posvećuje posebna pozornost. Pojam kulturnog turizma definira se kao

posjete osoba izvan njihovog stalnog mjesta boravka motivirane s povijesti, umjetnosti,

stilom života i tradicijom. Kako bi se turisti smatrali kulturnim turistima, oni moraju

djelomično biti motivirani željom za sudjelovanje u kulturnim aktivnostima31. Ipak, razlikuju

se četiri zasebne kategorije kulturna i to:

Turisti motivirani kulturnim turizmom,

Turisti koje kultura djelomično motivira,

Turisti kojima je kultura sporedna, uz neku drugu glavnu motivaciju za putovanje,

Slučajni kulturni turist.

Općina Bistra ima raznoliku kulturnu baštinu, čija bi valorizacija podigla kvalitetu cjelokupnog

turističkog proizvoda, dok bi razvoj kulturnog turizma utjecao na povećanje potrošnje i

produljenje boravka turista u Općini Bistra, privlačenje potražnje više platežne moći,

očuvanje kulturne vrijednosti i kulturnog identiteta Općine Bistra te bi utjecao na

revitalizaciju ruralne sredine. Kulturni turizam povećao bi zadovoljstvo boravka u Općini

Bistra, potaknuo bi dodatno zapošljavanje, stvorio bi imidž Općine kao turističke destinacije

te bi proširio znanja o vlastitim kulturnim vrijednostima i obogatio kvalitetu kulturnog života

lokalnog stanovništva koje je dosadašnje potrebe za kulturom zadovoljavalo u Gradu

Zagrebu i drugim okolnim naseljima.

Institucionalno, smisleno i odgovorno održavanje objekata kulturne baštine, poput

označavanja i obilježavanja, infrastrukturno opremanje i povećanje dostupnosti, aktivnosti

su koje razvijaju turističku aktivnost pojedinih objekata kulturne baštine i cjelokupne

zajednice. Razlozi nedovoljne iskoristivosti resursa za razvoj kulturnog turizma na području

Općine mogu se pronaći u neinformiranosti o kulturnoj ponudi, protivljenju korištenja

kulturnih proizvoda zbog određenih predrasuda, neriješenim vlasničkim odnosima,

31 Tomljenović, R. (voditelj projekta), (2003.), Strategija razvoja kulturnog turizma Od turizma i kulture do

kulturnog turizma, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, Zagreb.


82

nedostatku financijskih sredstava za njihovu valorizaciju i opremanje ili nedovoljnom

atraktivnošću ponude.

Postojeću materijalnu kulturnu baštinu potrebno je staviti u funkciju turizma, što se

prvenstveno odnosi na dvorac Oršić unutar kojeg se nalazi Specijalna bolnica za kronične

bolesti dječje dobi, sakralne građevine te objekt Stare škole koji predstavlja izniman turistički

potencijal. Stavljanjem Stare škole u funkciju kulturno-turističkog centra koji objedinjuje

Ekomuzej i Turističko-informativni centar postavili bi se temelji budućeg razvoja kulturnog

turizma u Općini Bistra, čime bi se Općina izdvojila u odnosu na konkurentska područja u

okruženju. Naime, najbliži ekomuzeji nalaze se u Rovinju i Sloveniji, dok u Lepoglavi postoji

inicijativa Ekomuzej Lepoglava usmjerena na osnivanje muzeja čipke i čipkarstva. Ekomuzej

Mura, predstavlja ogledni primjer interpretacijskog i dokumentacijskog središta koji svojim

programima vrednuje i štiti materijalnu i nematerijalnu baštinu Međimurja i Pomurja.

Projekt je financiran iz IPA II programa prekogranične suradnje, a rezultirao je novom

turističkom destinacijom, povećanju broja posjetitelja i turista, uređenjem turističkih lokacija

te očuvanim kulturnim objektima. Uređenjem tradicijskih drvenih kuća i stavljanjem u

funkciju smještajnih jedinica, odnosno organizacijom difuznog hotela, očuvala bi se njihova

vrijednost i promovirala Općina Bistra kao inovativna i kvalitetna destinacija ruralnog

turizma.

Slika 17: Ekomuzej Mura, Lipa32

Nematerijalnu kulturnu baštinu Općine čini skup svih običaja, tradicija i dobara, tradicijsko,

autohtono i povijesno naslijeđe. Nematerijalnom baštinom smatraju se prakse, znanja,

vještine, predmeti, rukotvorine i običaji, a takav oblik kulturne baštine često predstavlja

32http://www.tvidea.si/slike/novice/c5bbd980e5ab2c17413ec02bd757a9e5/360x3602118ab1eefe619019eac915bb16a79e8.jpg

http://www.tvidea.si/slike/novice/c5bbd980e5ab2c17413ec02bd757a9e5/360x3602118ab1eefe619019eac915bb16a79e8.jpg

http://www.tvidea.si/slike/novice/c5bbd980e5ab2c17413ec02bd757a9e5/360x3602118ab1eefe619019eac915bb16a79e8.jpg


83

osnovni motiv organiziranja turističke ponude u ruralnom turizmu kroz prezentaciju običaja,

vjerovanja i organizaciju tradicijskih manifestacija. Namjera razvoja takve vrste turističkih

ponuda u općini Bistra je predstavljanje autentičnih kulturnih i tradicijskih karakteristika te u

konačnici očuvanje i popularizacija nematerijalne kulturne baštine.

Kako bi se zainteresirali posjetitelji, moraju se koristiti metode osmišljavanja i prezentiranja

tradicijskog naslijeđa kao što su folklor, stari zanati, običaji, manifestacije i drugo.

Organiziranjem događaja i manifestacija promovira se lokalna ili regionalna tradicija, kreira

se svijest o identitetu, postiže se željeni imidž turističke destinacije te se povećava kvaliteta

življenja stanovništva. Reorganizacija manifestacije Dani Bistre mogla bi potaknuti veći

dolazak posjetitelja, a u osmišljavanju kvalitetnog programa trebali bi sudjelovati Općina

Bistra i predstavnici civilnog i privatnog sektora, što je bila i dosadašnja praksa.

5.5. Razvoj gastronomskog i enološkog turizma

Razvojem gastronomskog i enološkog turizma, kao selektivnog oblika turizma obogaćuje se i

zaokružuje cjelokupna turistička ponuda. Rast i razvoj gastro i eno turizma u Općini Bistra

moguće je temeljiti na bogatoj gastronomskoj i enološkoj tradiciji te na povećanju interesa

ugostitelja za ovakvu vrstu turističke ponude. Pojam gastronomije nadilazi samu vještinu

pripreme jela te obuhvaća i odnos hrane i kulture uživanja u njoj, a sadrži elemente

umjetnosti, tradicije i korištenja lokalnih resursa. Prema tome slijedi definicija

gastronomskog turizma kao izleta ili turističkog aranžmana kojem je dominantan motiv, ili

barem bitan element, kultura hrane i pića. Osim same konzumacije jela i pića, bitan je i sam

proces pripreme u kojem turist može i sudjelovati. Pod pojmom enologije podrazumijeva se

ukupnost proučavanja kultiviranja vinove loze, njegovanja i čuvanja vina.

Glavni trendovi u enološkom i gastronomskom turizmu navode se iskustvenost posjetitelja

(osjetila i osjećaji), vrijednost za novac, kratki izleti, niske cijene, proizvodi i usluge

namijenjene obiteljima, prilagodba novim segmentima potražnje, pažnja usmjerena na

ekološki prihvatljivu proizvodnju, smanjenje prosječne dobi turista te kombinacija s drugim

oblicima turizma. Prilikom organizacije uvjeta enološkog i gastronomskog turizma u Općini

Bistra potrebno je obratiti pažnju na osposobljenost osoblja, dostupne informacije, usluge i

nabavu, telekomunikacije, sigurnost, vanjski imidž, smještajne kapacitete i financijska

sredstva. Stoga će u razvoju ovih oblika turizma veliku ulogu imati Udruga kuhara

bistranskog kraja i Udruga vinogradara, vinara i ljubitelja dobrog vina „Sveti Nikola“ čije su

aktivnosti usmjerene na promociju i zaštitu autohtonih proizvoda. Sudjelovanjem na

lokalnim, nacionalnim i međunarodnim sajmovima i manifestacijama moguće je predstaviti

gastronomiju i enologiju bistranskog kraja te promovirati turističku destinaciju Općina Bistra.

Ključno će biti zaštićene i prepoznatljive lokalne proizvode, poput žganaca i kramporače

ponuditi u lokalnim ugostiteljskim objektima te potaknuti razvoj agroturizma i ugostiteljskog

sektora koji će na svojim domaćinstvima, odnosno objektima nuditi tradicijska jela i pića

bistranskog kraja. Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti navodi se kako seljačko domaćinstvo


84

koje pruža ugostiteljske usluge pripremanja i usluživanja jela i pića moraju usluživati jela, pića

i napitke uobičajene za kraj u kojem se domaćinstvo nalazi. Prilikom usluživanja jela i pića

vrlo je važna njihova prezentacija, odnosno predstavljanje zanimljive priče o tradiciji i načinu

priprave. Nužno je slijediti načelo tradicionalnosti, a kao tradicionalni proizvod na

turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu mogu se ponuditi vina, rakije, sokovi te

sirupi od voća i poput jabuka, višanja, trešanja i drugih vrsta33. Razvoju enološkog turizma

može doprinijeti gradnja klijeti u vinogradima na pristupnoj zoni Parka prirode Medvednica

uz uvijete zadržavanja tradicijskog graditeljstva te pristup vinorodnim područjima vinskim

cestama koje bi bile u skladu s krajobraznim obilježjima.

5.6. Razvoj sportsko-rekreacijskog i cikloturizma

5.6.1. Razvoj sportsko-rekreacijskog turizma

Sportsko-rekreacijski turizam definira se kao turističko kretanje u kojem su sport i rekreacija

glavni motivi putovanja i boravka turista u nekoj turističkoj destinaciji. Aktivan odmor

posljednjih se desetljeća intenzivirao kao posljedica ubrzanog načina života i jačanja svijesti

suvremenog čovjeka za zdrav način življenja. Aktivni turizam obuhvaća aktivnosti kao što su

pješačenje, trčanje, trekking, planinarenje, vožnja bicikla i slično. Također, dio sportsko-

rekreacijskih programa odnosi se na vježbe za relaksaciju i opuštanje, na socijalizaciju kroz

timske sportove i sportske igre te na avanturističke aktivnosti. Programi sportsko-

rekreacijske aktivnosti omogućuju smišljen boravak turista čime se ostvaruju njihove

temeljne potrebe za kvalitetnim i aktivnim odmorom u turizmu. Sport i sportske rekreacije u

turizmu u Općini Bistra moguće je razvijati kroz tri oblika sportsko-rekreacijskog turizma34:

Natjecateljski sportski turizam,

Zimski sportsko-rekreacijski turizam,

Ljetni sportsko-rekreacijski turizam.

U okviru zimskog sportsko-rekreacijskog turizma, koji se u Općini Bistra odvija na Skijalištu

Sljeme, javljaju se sportovi poput skijanja, skijaškog trčanja, snowboardinga i sportskih igara

na snijegu. Razvoju skijaškog turizma i stjecanja skijaškog imidža Općine Bistra i Grada

Zagreba posebno su doprinijela vrhunska sportska postignuća Janice i Ivice Kostelić, čiji su

rezultati potaknuli zimske sportske i rekreacijske aktivnosti cjelokupnog stanovništva, a

posebice mladih. Njihova su sportska postignuća rezultirala i organizacijom ženskih i muških

slalomskih utrka Svjetskog skijaškog kupana Medvednici, Snježna kraljica (eng. Snow Queen

Throphy), te je od 2005. godine, kada je organizirana prva utrka,Zagreb i Općinu Bistra

posjetio velik broj turista koje je ova manifestacija privukla. Utrke Svjetskog skijaškog kupa

predstavljaju natjecateljski sportski turizam u kojem sudionici u takvim putovanjima mogu

33 Demonja, D., (2012.), Baština i tradicija u oblikovanju turističke ponude na ruralnom prostoru Hrvatske,

Podravina, Koprivnica, 11, 21, 205-218. 34 Bartoluci, M., (2003.), Ekonomika i menadžment sporta, Zagreb, Informator.


85

aktivno sudjelovati u manifestaciji kao sportaši ili pasivno kao gledatelji. Osim Snježne

kraljice, primjer natjecateljskog turizma na području Općine je i Međunarodni hrvački turnir.

Razvoj ljetnog sportsko-rekreacijskog turizma na području Općine Bistra podrazumijevao bi

odmor kroz sportsko-rekreacijske aktivnosti poput trčanja, tenisa, jahanja, timskih sportova i

drugih sportova u sklopu postojeće i buduće sportsko-rekreacijske infrastrukture.

Slika 18: Skijalište Sljeme za vrijeme održavanja utrke Snježne kraljice35

Početkom 2010-ih godina bila je aktualna tema o izgradnji sportskog kompleksa s

automobilskom trkaćom stazom licenciranom za nekoliko kategorija utrka koji bi se gradio u

Općini Bistra. Osim sportskog kompleksa, projektom je bila predviđena gradnja i pratećih

sadržaja poput smještajnih objekata, kongresnog centra i karting staze. Ideja je predstavljala

ozbiljnu priliku i investiciju u gospodarski teškom razdoblju, koja bi osim na zapošljavanje,

gospodarski rast i porast cijena nekretnina utjecala i na turističku promociju bistranskog

kraja i cijele Hrvatske. Iako su u to vrijeme započele pripremne radnje otkupljivanja svih

potrebnih zemljišta za izgradnju, one se nisu realizirale do kraja te je projekt stopiran.

5.6.2. Razvoj cikloturizma

Cikloturizam ili biciklistički turizam kao oblik turizma ispunjava potrebe i želje suvremenih

turista za aktivnim odmorom te omogućava jedinstven turistički doživljaj korištenjem bicikla

kao primarnog oblika prijevoza. Ovaj oblik turizma objedinjuje iskustvo prijevoza i rekreacije

s cjelokupnim turističkim doživljajem, a iznimno je važan i u kontekstu održivog razvoja

turizma prilikom kojeg je moguća ušteda energije, zaštita okoliša i promocija društvene

jednakosti. Cikloturist je osoba kojoj je motiv rekreacija i opuštanje, zdrav način života i

35http://www.antenazagreb.hr/upload/sljeme_111226122725_524x288.jpg

http://www.antenazagreb.hr/upload/sljeme_111226122725_524x288.jpg


86

boravak u prirodi, a dijeli se na one koji iznajmljuju bicikli na određenoj destinaciji i one koji

koriste bicikl na putovanjima kao glavno prijevozno sredstvo.

Općina Bistra može privuči cikloturiste koji su u potrazi za sigurnim cestama i stazama sa

slabijim intenzitetom prometa, kvalitetnim označenim rutama i atraktivnim sadržajima. Za

razvoj cikloturizma nužno je osigurati kvalitetnu infrastrukturu, a atraktivan krajolik

(prepoznatljiva vizura Medvednice s TV odašiljačem Sljeme) i socio-kulturni sadržaji

(povijesni i tradicijski elementi)doprinijeli bi povećanom broju turista. Važni elementi

turističke ponude bili bi kvalitetna lokalna trgovačka i ugostiteljska ponuda te raspoloživost

servisa i smještaja prema Bike&Bed standardima36.

Biciklistička infrastruktura razlikuje biciklističke trake na kolniku, biciklističke staze odvojene

od kolnika, biciklističke ceste (prometna površina sa suvremenim kolnikom za promet

bicikala koji se proteže izvan koridora ceste) i biciklističke putove (prometna površina za

promet bicikla bez suvremenog kolnika izvan koridora ceste). Osmišljavanjem cikloturističke

rute koja bi povezivala određene znamenitosti u prostoru, obilježene putokazima

predstavljalo bi posebnu turističku ponudu koja bi se mogla nadovezati na postojeću

cikloturističku Zagrebačke županije koja povezuje naselja Županije umrežavajući postojeće

biciklističke rute i staze kao gotove turističke proizvode. Turistička zajednica Zagrebačke

županije predstavila je cikloturističku kartu Zagrebačke županije te trinaest biciklističkih

karata među kojima je i dionica crvene rute koja prolazi kroz Općinu Bistra (Zaprešić-Bistra-

Jakovlje). Vožnja biciklom kroz područje Općine Bistra omogućila bi pristup različitim

sadržajima poput susreta s lokalnim stanovništvom, degustacije jela i pića, upoznavanja s

kulturnom baštinom i doživljaja vezanim uz prirodna bogatstva.

36 Ministarstvo turizma, prezentacija izrade Akcijskog plana razvoja cikloturizma, prosinac 2014., http://www.mint.hr/UserDocsImages/1412_AP-cikloturizm.pdf

http://www.mint.hr/UserDocsImages/1412_AP-cikloturizm.pdf


87

Slika 19: Dionica Crvene rute kroz naselja Općine Bistra

Izvor: Turistička zajednica Zagrebačke županije

U Europi postoji mreža europskih biciklističkih staza, EuroVelo, projekt Europske biciklističke

federacije za razvoj 14 biciklističkih koridora koje se protežu čitavim europskim kontinentom.

EuroVelo je namijenjen cikloturizmu, ali i lokalnom stanovništvu, a koridori se sastoje od

postojećih biciklističkih putova i cesta zajedno s predloženim i planiranim biciklističkim

stazama potrebnima da se sve međusobno povežu. Republikom Hrvatskom prolaze četiri

biciklističke rute i to EuroVelo 6 Atlantik-Crno More (Dunavska ruta u Hrvatskoj), EuroVelo 8

Mediteranska ruta (Jadranska ruta u Hrvatskoj), EuroVelo 9 Baltik-Jadran (Zapadna obala

Istre) i EuroVelo 13 Ruta Željezne zavjese (Dravska ruta u Hrvatskoj).

Primjer razvoja cikloturizma u Središnjoj Hrvatskoj je na području Vuglec Brega u Krapinsko-

zagorskoj županiji, gdje se nalazi mnoštvo šumskih, makadamskih i uređenih putova

pohodnih za biciklizam.

5.7. Razvoj pustolovnog turizma

Potraga za avanturom, želja za novim uvidom i saznanjima te određeni stupanj rizika u

suvremenom turizmu postali su sve učestaliji i popularniji motivi turističkog kretanja prilikom

kojih se kao selektivan oblik turizma izdvojio pustolovni turizam. Putovanja u sklopu

pustolovnog turizma odvijaju se u prirodnom ili „egzotičnom“ ambijentu. Pustolovni turizam

usko je vezan uz druge selektivne oblike turizma poput ekoturizma i sportsko-rekreacijskog

turizma, a aktivnosti koje se provode spoj su pustolovine, rekreacije, opuštanja, zabave i

gurmanskih doživljaja. Aktivnosti unutar pustolovnog turizma koje se mogu razviti u Općini

Bistra su:


88

Aktivnosti na zemlji i pod zemljom (vožnja biciklom, brdski biciklizam, trekking ili

pješačenje, jahanje, paintball, planinarenje),

Aktivnosti u zraku (letenje balonom i paragliding),

Aktivnosti na snijegu (skijanje i snowboarding).

Osim navedenih aktivnosti, u pustolovni turizam koji se mogu razvijati na području Općine

Bistra ubrajaju se i adrenalinski parkovi, orijentacija i pustolovne utrke, kao kombinacija dvije

ili više sportskih disciplina među kojima se nalaze trčanje ili brdski biciklizam. Većina

navedenih aktivnosti su zapravo ekstremni sportovi koji obično uključuju brzinu, visinu,

fizičko naprezanje, specijaliziranu opremu i akrobacije te predstavljaju određeni stupanj

rizika. Kao posebna vrsta programa, odnosno kombinacija programa kojom se želi postići

povećanje produktivnosti, učinkovitosti i uspješnosti pojedine tvrtke uz pomoć njenih

zaposlenika koji će pritom osjećati zadovoljnije, opuštenije i obučenije javlja se team

building. Među konkurentskim destinacijama koje imaju sadržaje poput adrenalinskog parka

i programe teambuildinga izdvajaju se Sveta Nedelja i Općina Tuhelj unutar kompleksa

Terme Tuhelja, a nude sadržaje poput visinskih poligona, paintballa te vožnje u quad

motorima. Na Medvednici postoji i letjelište koje služi za polijetanje padobranskim jedrima

(paragliding ili padobransko jedrenje), ali posljednjih godina aktivnosti su smanjene.

Primjer dobre iz prethodnog programskog razdoblja predstavlja Gorilla Park, šumski

pustolovni park kojim su privatnici iz Danske omogućili posjetiteljima uživanje u prirodi te

bavljenje adrenalinskim sportom uz ostvarivanje vlastite dobiti. Projekt je 2011. godine

financiran bespovratnim sredstvima iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a

ulaganja su obuhvatila izgradnju i promociju parka37.

Slika 20: Pustolovni park u Danskoj38

37https://enrd.ec.europa.eu/en/policy-in-action/rdp_view/forest-adventure-park-gorilla-park 38http://gorillapark.dk/sites/default/files/styles/global-slide/public/zURwXxTgOQa8zAh3_6QXUVbDtZ7JMPART0F2ywNiI3g,ky5FRDnCKta7YJ8a3z7Bm27fpQEyMfSxdvepEpC9fBY.jpg?itok=X7DKC421

https://enrd.ec.europa.eu/en/policy-in-action/rdp_view/forest-adventure-park-gorilla-park

http://gorillapark.dk/sites/default/files/styles/global-slide/public/zURwXxTgOQa8zAh3_6QXUVbDtZ7JMPART0F2ywNiI3g,ky5FRDnCKta7YJ8a3z7Bm27fpQEyMfSxdvepEpC9fBY.jpg?itok=X7DKC421




89

5.8. Prirodne ljepote i zaštita okoliša u funkciji turizma

Prirodni resursi sa svojom očuvanošću, izvornošću i posebnostima privlače posjetitelje, čine

primarni i osnovni element turističke ponude te utječu na sve ostale elemente turističke

ponude. Općina Bistra je područje koje se odlikuju povoljnim klimatskim uvjetima, prirodnim

ljepotama i znamenitostima te karakterističnim krajolikom koji može privuči posjetitelje i

turiste čiji je razlog putovanja upravo zadovoljavanje potreba za boravkom u očuvanoj i

bogatoj prirodi. Očuvan okoliš, reljefna raznolikost i prostorna koncentracija različitih

elemenata područje Općine čine iznimno atraktivnim.

Prirodni elementi, odnosno geomorfološka, klimatska, hidrološka, biogeografska i pejsažna

obilježja te faktori visokog stupnja privlačnosti Općine Bistra koji se mogu turistički

valorizirati nazivaju se prirodnim ili biotropnim resursima. Potencijalni turistički resursi na

području Općine Bistra su očuvano tlo, vode, raznolikost reljefa, povoljni klimatski uvjeti, čist

okoliš te velika biološka i krajobrazna raznolikost.

Klimatska obilježja šireg područja Općine su izrazito povoljna i poticajna za razvoj turizma.

Naime, umjereno topla klima definirana je kao poticajni tip klime na turistička kretanja, a

sezonalnost ove klime i reljefne predispozicije nude Općini Bistra mogućnost doživljaja

destinacije u sva četiri godišnja doba. Reljefna raznolikost na području Općine Bistra i

bogatstvo površinskim oblika reljefa nastali geološkim i geomorfološkim procesima, imaju

bitnu ulogu u oblikovanju turističke ponude, ali i u izgradnji turističkih smještajnih i

ugostiteljskih kapaciteta te komunalne i druge infrastrukture. Osim rijeke Krapine na

području Općine nalaze se i njeni pretežno mali pritoci, posebice potok Bistra, čija je

vrijednost velika zbog mogućnosti psihičkog odmora, estetskog doživljaja i razgledavanja

destinacije. Bioraznolikost ima posebno značenje za usmjeravanje turista i turističku

valorizaciju prostora Općine Bistra. Biljni i životinjski svijet te njihova staništa imaju

višestruko značenje, osim estetskog i rekreativnog posebno značenje imaju biljke i životinje

koje su zbog svojih raritetnih svojstava predmet istraživanja turista. Osim što je zakonom

zaštićen dio prirode, područje Parka prirode Medvednica spada u ekološku mrežu Republike

Hrvatske, odnosno u ekološku mrežu Europske unije, Natura 2000. Pejsažnim turističkim

resursima smatraju se različiti prirodni i antropogeni resursi Općine Bistra te ih se svrstava u

kompleksne motive kretanja.

Najvrjedniji zaštićeni dio prirode na području Općine Bistra je Park prirode Medvednica,

odnosno zapadni dio Parka prirode Medvednica koji se proteže uz stubičku cestu, od

Podsusedskog Dolja do Stubičkih Toplica, a upravo se ovaj dio Parka razlikuje od ostalih

dijelova i to nižom nadmorskom visinom, bogatstvom mnogih neistraženih krških pojava te

bogatstvom šuma.

Glavna značajka Parka prirode su šume (bukve, jele, javora, jasena i hrasta kitnjaka) koje

prekrivaju oko 81% ukupne površine te je stoga unutar Parka zaštićeno 8 šumskih rezervata

među kojima je i Markovčak na području Općine Bistra. Nizinski vegetacijski pojas (80-150


90

metara nadmorske visine) zastupljen je zajednicom hrasta lužnjaka i običnog graba,

brežuljkasti vegetacijski pojas (150-400 metara nadmorske visine karakteriziraju šume hrasta

kitnjaka sa zajednicama pitomog kestena i hrasta kitnjaka s runjikom te vegetacijske zone

terofilnih šuma hrasta medunca, crnog graba, crnog jasena i drugih vrsta, dok brdski

vegetacijski pojas do 800 metara nadmorske visine obilježava vegetacijska zona bukovih

šuma sa zajednicom obične bukve s mrtvom koprivom. Gorski vegetacijski pojas do 1 000

metara nadmorske visine u potpunosti karakteriziraju šume bukve i jele koje zauzimaju vršnu

zonu Sljemena sa svim turističkim i sportsko-rekreacijskim sadržajima. Šume Medvednice,

osim turističke vrijednosti, imaju dominantno izražene općekorisne vrijednosti poput

bioraznolikosti, zaštitne, estetske, rekreacijske, zdravstvene, obrazovne te druge vrijednosti.

Medvednicu karakteriziraju i potoci i izvori koji su skromnog kapaciteta, ali mnogobrojni što

omogućuje opskrbu vodom manjih naselja. Potoci sjeverozapadnih obronaka Medvednice

koje se slijevaju u rijeku Krapinu kao njeni lijevi pritoci su između ostalog i potoci koji

protječu Općinom Bistra39. Park prirode je atraktivan u svako godišnje doba te se ubraja u

jedno od najomiljenijih izletišta u Središnjoj Hrvatskoj. Osim na resursima Parka prirode

Medvednica, ostali zaštićeni dijelovi prirode su tisa u Šupljaku, Markovčak i lječilišni park u

Gornjoj Bistri.

39 Prostorni plan uređenja Parka prirode Medvednica, 2014.,

http://www.mgipu.hr/doc/PPPPMedvednica/PP_Medvednica_knjiga_%204_obrazlozenje.pdf



91

6. Strategija razvoja turizma na području Općine Bistra

Strateški plan razvoja turizma nudi odgovor na pitanje kakav turizam Općina želi i treba

razvijati na svom području uz korištenje atrakcijske osnove na načelima odgovornog i

održivog razvoja. Dokumentom bi se trebalo osigurati tržišno pozicioniranje Općine Bistra te

njeno izdvajanje u odnosu na konkurentska područja. Strategija je usmjerena na

uspostavljanje javno-privatnog partnerstva te usuglašavanje glavnih aktivnosti potrebnih za

turistički razvoj. Općina je ciljano usmjerena na razvoj specifičnih turističkih proizvoda te na

učinkovito povlačenje financijskih sredstava iz fondova Europske unije. Turistički proizvodi

koji se planiraju razvijati na području Općine odabrani su na temelju relevantnih razvojnih

trendova u globalnog okruženju te atraktivnih i dostupnih turističkih resursa.

6.1. Ciljevi razvoja

Analizom postojeće demografske, gospodarske i društvene osnove te analizom postojećeg

stanja turizma na području Općine uz osvrt na globalne turističke trendove, prepoznata su

četiri strateška cilja kojima će se nastojati ostvariti vizija razvoja turizma na području Općine

Bistra do 2020. godine.

Slika 21: Ciljevi razvoja turizma na području Općine Bistra

Vizija razvoja turizma na području Općine Bistra

Cilj 1.

Očuvanje, zaštita i učinkovito upravljanje prirodnom i kulturnom

baštinom u svrhu održivog razvoja turizma Općine

Bistra

Cilj 2.

Razvoj kvalitetnih smještajnih i ugostiteljskih objekata te turističke

infrastrukture u Općini Bistra

Cilj 3.

Stvaranje kvalitetnih i inovativnih turističkih

proizvoda u Općini Bistra

Cilj 4.

Stvaranje konkurente turističke

destinacije kvalitetnom

promocijom i marketingom Općine Bistra


92

Tablica 27: Objašnjenje ciljeva razvoja turizma na području Općine Bistra

Cilj 1.Očuvanje, zaštita i učinkovito upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom u svrhu

održivog razvoja turizma Općina Bistra

Temeljnu turističko atrakcijsku osnovu Općine Bistra čine prirodne ljepote, zaštićeni dijelovi

prirode i očuvan okoliš te bogata kulturno-povijesna i tradicijska baština u obliku javnih

građevina, privatnih tradicijskih kuća, sakralnih građevina, narječja bistranskog kraja,

folklora, pjesama, običaja i zanata. Prirodna i kulturna baština Općine Bistra je ograničen

resurs koji zahtijeva vrednovanje, zaštitu i korištenje prema načelima održivosti. Ključan

preduvjet za zaštitu i održivo korištenje je edukacija lokalnog stanovništva i zainteresiranih

investitora te uspostavljanje učinkovitog sustava evidencije svih elemenata baštine. Na

području Općine postoje zakonom zaštićeni dijelovi prirode te registrirana kulturna dobra

koji imaju izniman turistički potencijal. Za učinkovito iskorištavanje potrebno je utvrditi

uvjete namjene i mogućnosti korištenja pojedinih elemenata atrakcijske osnove unutar

pojedine grupe turističkih proizvoda. Strateškim planiranjem resursi Općine stavljaju se u

funkciju razvoja turizma, dok se zaštitom i održivim korištenjem sprječava njihova

degradacija te se time baština prenosi i na druge generacije. U održivi razvoj potrebno je

uključiti sve lokalne dionike, Općinu Bistra i druge javne institucije te privatni i civilni sektor.

Cilj 2. Razvoj kvalitetnih smještajnih i ugostiteljskih objekata te turističke infrastrukture u

Općini Bistra

Na području Općine Bistra primarna je potreba razvijati smještajne kapacitete kako bi se

turistički proizvodi mogli koristiti te kako bi turisti u potpunosti mogli doživjeti identitet

bistranskog kraja. Potrebno je nove smještajne objekte izgraditi u skladu s tradicijom te

postojeće tradicijske kuće staviti u funkciju prihvata turista. Razvojem inovativnih

smještajnih poput difuznog hotela, ali i ugostiteljskih objekata u sklopu agroturizma, u

potpunosti se doživljava ruralnost prostora upotpunjena ponudom tradicijskih jela i pića te

sudjelovanjem u djelatnostima vezanim za gospodarstvo. Organizacijom Turističko-

informativnog centra pružale bi se informacije posjetiteljima te bi se postavili uvjeti za

evidenciju posjetitelja na području Općine. Trasiranjem biciklističkih staza Općina Bistra

dobila bi kvalitetnu turističku infrastrukturu koju bi koristilo i lokalno stanovništvo.

Cilj 3. Stvaranje kvalitetnih inovativnih turističkih proizvoda u Općini Bistra

Turistički proizvod predstavlja sveukupno iskustvo koje zadovoljava očekivanja turista. Kako

bi se Općina Bistra tržišno pozicionirala, mora se izdvojiti u odnosu na druge konkurentske

destinacije, što može postići iniciranjem i kreiranjem inovativnih turističkih proizvoda koji u

sebi sadrže identitet i očuvanost bistranskog kraja. Općina Bistra ima potencijal razvoja

turizma posebnih interesa kao oblika turizma u kojem dominira motiv putovanja vezan uz

specifične interese i potrebe suvremenih turista poput boravka i odmora u očuvanom

okolišu i zaštićenoj prirodi, zadovoljavanja potreba za kulturom i povijesti te aktivnim

odmorom u prirodi ili na izgrađenoj turističkoj sportsko-rekreacijskoj infrastrukturi. Stoga će

se nastojati razvijati turistički proizvodi kulturnog turizma, sportsko-rekreacijskog turizma,

gastro i enoturizma, agroturizma, ekoturizma i drugih oblika turizma.


93

Cilj 4. Stvaranje konkurente turističke destinacije kvalitetnom promocijom i marketingom

Općine Bistra

Kako bi Općina Bistra postala konkurentna potrebno je uspostaviti učinkovito upravljanje

turističkom destinacijom koje se zasniva na koncepciji marketinga i promocije. Promotivne

aktivnosti su jednosmjerne i dvosmjerne, a odnose se na oglašavanje i komunikaciji između

turističke destinacije i potencijalnog posjetitelja. Promociju na razini destinacije obavlja

turistička zajednica, a kako u Općini trenutno nije osnovana, veliku ulogu imat će lokalna

vlast, Turistička zajednica Zagrebačke županije i ostali lokalni dionici. Općina Bistra morat će

koristiti sve dostupne medije za promociju turizma, a e-marketing je prepoznat kao ključan

model kojim će se destinacija tržišno pozicionirati i kvalitetno promovirati.

6.2. Turistička ponuda

Turistička ponuda je dio turističkog tržišta na kojem se turistima nude i prodaju robe i usluge,

kojima oni zadovoljavaju svoje turističke potrebe, a njezina su obilježja dislociranost od

turističke potražnje, kompleksnost, sezonski karakter i neelastičnost. Ponuda obuhvaća tri

osnovne skupine elemenata i to:

Prihvatne ili receptivne elemente (smještajni i ugostiteljski kapaciteti)

Privlačne ili atraktivne (prirodna i društvena dobra),

Prometne ili komunikacijske (prijevozna sredstva i prometna infrastruktura).

Na formiranje turističke ponude u Općini Bistra utječu zakonodavni okviri, turistička

potražnja, gospodarstvo, udruge civilnog društva te u konačnici promocija turističke

destinacije.

6.2.1. Unapređenje smještajne i ugostiteljske ponude

Kako bi se podigla razina konkurentnosti turizma u Općini Bistra potrebno je unaprijediti

kvalitetu ponude smještaja. Osnovni tržišni (marketinški) tipovi turističkih seoskih obiteljskih

gospodarstava prepoznati na turističkom tržištu su agroturizam, kušaonica, ruralna kuća za

odmor, ruralni B&B (bed and breakfast), ruralni obiteljski hotel, ruralni kamp i ruralno kamp

odmorište.

6.2.1.1. Agroturizam

Hrvatski termin za pojam agroturizam je turističko seosko obiteljsko gospodarstvo, dok se

prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 136/06) koristi termin seljačko domaćinstvo, a

prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14), termin

seljačko gospodarstvo. Turističke usluge radi odmora i rekreacije turista mogu se pružati na

obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu upisanom u Upisnik poljoprivrednih

gospodarstava i u šumama šumoposjednika upisanih u Upisnik šumoposjednika sukladno


94

propisima iz nadležnog ministarstva. Prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu, turističkim

uslugama se smatraju poljoprivredne, šumarske, sportsko-rekreacijske, edukativne i slične

aktivnosti koje su vezane uz seljačko gospodarstvo. Turističkim uslugama smatraju se

sudjelovanje u poljoprivrednim aktivnostima kao što su beba voća i povrća, lov i ribolov,

vožnja čamcem, biciklom, jahanje, pješačenje i slične aktivnosti kao i iznajmljivanje

sredstava, pribora i opreme za te aktivnosti, provođenje programa kreativnih i edukativnih

radionica vezanih za poljoprivredu, tradicijske obrte i slično. Navedene turističke usluge

mogu se pružati za najviše 80 turista istodobno, dok se na seljačkom gospodarstvu za goste

koji koriste usluge smještaja mogu pružati usluge organiziranja izleta za najviše 50 turista

istodobno.

Zakonom o ugostiteljskoj djelatnosti su seljačkom domaćinstvu mogu se pružati ugostiteljske

usluge pripremanja i usluživanja toplih i hladnih jela te pića i napitaka pretežito vlastite

proizvodnje za najviše 80 gostiju istodobno. Domaćinstvo može pružati usluge smještaja u

sobi, apartmanu, ruralnoj kući za odmor do najviše 10 soba, odnosno za 20 gostiju istodobno

i/ili usluge smještaja u kampu s najviše 20 smještajnih jedinica, odnosno za 60 gostiju

istodobno. Također, usluge se mogu istovremeno pružati u sobama, apartmanima i ruralnim

kućama za odmor i kampovima do ukupno 80 gostiju istovremeno.

Vlasnik seljačkog gospodarstva u pravilu živi na samom gospodarstvu dok se za turističke

usluge koriste prostorije gospodarstva namijenjene turizmu te je gost gospodarstva u stalnoj

komunikaciji i interakciji s domaćinom i njegovom obitelji, što omogućava upoznavanje s

običajima, tradicijom, načinom i kulturom življenja, tradicionalnom poljoprivrednom

proizvodnjom, tipičnim proizvodima i lokalnom gastronomijom iz prve ruke.

Turistička ponuda na turističkom seoskom obiteljskom gospodarstvu bazira se na

postojećem potencijalu, odnosno na postojećim građevinama, poljoprivrednoj proizvodnji,

tradicijskim vještinama ili znanjima te na tradicijskim običajima, folkloru i slično. Ponuda se

gradi i na iskorištavanju geoprometnog položaja i prirodno-geografskih obilježja, odnosno u

slučaju Općine Bistra na blizini Grada Zagreba, zaštićenom krajoliku Parka prirode

Medvednica te na iskorištavanju vrijednih i zaštićenih arhitektonskih i kulturnih cjelina.

6.2.1.2. Kušaonica

Pravilnik o izmjeni i dopunama Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima

ugostiteljskih objekata iz skupina „restorani“, „barovi“, „catering objekti“ i „objekti

jednostavnih usluga“ iz 2014. godine definira kušaonicu kao ugostiteljski objekt u kojem se

uslužuju vina i/ili druga pića i/ili prehrambeni proizvodi, u svrhu prezentacije, degustacije i

prodaje, uz koje se mogu u manjim količinama usluživati i drugi s njima nadopunjujući

proizvodi. Kušaonica mora imati prostoriju za usluživanje gostiju s točionikom ili prostor na

otvorenom za usluživanje gostiju s točionikom te priručni prostor za čuvanje hrane i pića, koji

može biti u točioniku. Kušaonica se kao dodatna turistička ponuda organizira na


95

gospodarstvu na kojem je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost, a usmjerena je

prema profesionalnoj proizvodnji jednog ili nekoliko tipičnih proizvoda vezanih za mjesto ili

regiju u kojoj se gospodarstvo nalazi. Osim direktne prodaje organizira se i turistička usluga

kušanja proizvoda i prezentacija proizvodnje uz napomenu da se kušanje može organizirati

za najviše 80 osoba te im se ne smiju poslužiti topla jela.

Izgradnja kušaonica kao oblika turističkog seoskog obiteljskog gospodarstva stvorila bi u

Općini Bistra i Zagrebačkoj županiji mrežu punktova na kojim se tradicionalni proizvodi mogu

nabaviti direktno od proizvođača. Osim toga, kušaonice mogu biti organizirane kao i posebna

ponuda kraja, odnosno kao zasebni turistički proizvod kao što su na primjer vinske ceste,

ceste rakije i slično.

6.2.1.3. Ruralna kuća za odmor

Pravilnikom o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 5/08, 46/08

ispravak, 44/11, 118/11) ruralna kuća za odmor definira se kao objekt u kojem se gostima

pružaju usluge smještaja i korištenja okućnice u ruralnom okruženju, opremljena tako da

gost sam može pripremiti i konzumirati hranu. Također, mora biti omogućeno i korištenje

usluge prehrane, pića i napitka. Ruralna kuća za odmor predstavlja adaptiranu tradicionalnu

kuću pri čijoj su se izgradnji ili rekonstrukciji poštivali kriteriji ambijentalne i tradicijske

arhitekture i gradnje. Ova kategorija objekta nudi usluge iznajmljivanja cjelokupne kuće (ne

iznajmljuje se posebno po sobama ili apartmanima) i pripadajuće okućnice. Ruralna kuća za

odmor može se organizirati u samom naselju ili može biti izdvojena iz naselja kao

samostojeće gospodarstvo. Iako vlasnik u pravilu ne živi na tom gospodarstvu, postoji stalna

interakcija između gostiju i domaćina. Kako bi se ostvario dodatan prihod, ruralne kuće za

odmor mogu nositi i regionalni specifični naziv poput istarske hiže bistranskog kraja.

6.2.1.4. Ruralni B&B (bed and breakfast) - noćenje s doručkom

Noćenje s doručkom na seoskom gospodarstvu predstavlja gospodarstvo koje pored

osnovne usluge smještaja u sobama ili apartmanima obavezno nudi i uslugu doručka

gostima. Na takvom gospodarstvu, poljoprivredna proizvodnja nije nužno vezana za

turističke usluge, ali se zahtijeva da u ponudi doručka bude barem jedan proizvod vlastite

proizvodnje. Vlasnik gospodarstva živi na gospodarstvu, a gost je smješten u istoj ili u

zasebnoj kući za potrebe smještaja i osigurana je privatnost gostiju. Posebna kategorija

ruralnog Bed&Breakfast smještaja je Bike&Bed (bicikl i krevet) namijenjen ciljanoj skupini

cikloturista gdje gospodarstvo osim smještajnih jedinica nudi i sigurnu prostoriju za

spremanje i eventualan servis bicikala.


96

6.2.1.5. Ruralni obiteljski hotel

Ruralni obiteljski hotel je gospodarstvo s većim brojem kreveta (10-15 kreveta) organizirano

u tradicionalnim objektima s elementima tradicijske arhitekture i s atraktivnim prirodnim

okruženjem. Objekti ruralnih obiteljskih hotela ne mogu se dograđivati i nadograđivati nego

moraju zadržati izvornu prostornu strukturu i oblik, a ukoliko se izgrađuje novi objekt,

moraju se prilikom izgradnje i opremanja poštivati svi elementi tradicijske gradnje. Osim

recepcije, domaćinstvo ima i dodatne sadržaje ukoliko je moguće njihovo organiziranje

poput wellnessa i bazena. Vlasnik se u pravilu profesionalno ne bavi poljoprivrednom

proizvodnjom, iako je poželjno da se na gospodarstvu, ako je moguće, proizvodi i neki od

proizvoda kojim bi se upotpunila ponuda domaćinstva. Ruralni obiteljski hoteli mogu biti

tematski, kao vinski, dok se posebnom vrstom ruralnog turizma smatra difuzni hotel,

odnosno horizontalni hotel smješten u povijesnoj jezgri nekog mjesta, a može obuhvaćati

cijelo naselje kao hotel (eko-etno selo) ili više dislociranih smještajnih jedinica (soba i kuća)

organiziranih kao hotel s centralnom recepcijom i ostalim uslugama.

Koncept difuznog hotela baziran je na organizaciji smještaja u više različitih međusobno

nepovezanih tradicijskih objekata (kuća) s cjelokupnim sadržajem i uslugom koje pružaju i

obiteljski ruralni hoteli. Gosti su u mogućnosti boraviti u zasebnim smještajnim jedinicama

koje su raspoređene u čitavom naselju ili po čitavoj turističkoj destinaciji. Turističke usluge

serviranja doručka, čišćenja objekata i drugih usluga moguće je organizirati u svakom

pojedinom, a usluge prehrane moguće je organizirati u centralnom restoranu. Osnovna ideja

difuznog hotela je obnova i stavljanje u funkciju postojećih napuštenih objekata kojima se

daje nova vrijednost kroz turističke usluge s ciljem revitalizacije povijesnih naselja te

poticanja razvoja autentičnih turističkih usluga. U Općini Bistra difuzni hotel popularizirao bi

tradicijsku kulturu te bi doprinio socio-ekonomskom razvoju cjelokupne zajednice. Difuzni

hotel integrira cjelokupno područje na kojemu se organizira, a vođenje i organiziranje ove

vrste hotela moguće je zajedničkim udruživanjem vlasnika pojedinih objekata koji stvaraju

zajedničku upravljačku strukturu. Također, jedinica lokalne samouprave u stanju je

organizirati upravljačku strukturu posebnom organizacijom koja će okupiti vlasnike

smještajnih jedinica kao difuzni hotel.

Vrlo je važno da difuzni hotel bude tematski organiziran, kako bi se razlikovala ponuda od

naselja do naselja. Neki oblici difuznih hotela su planinski ruralni resort, wellness ruralni

resort, ruralni resort starih zanata, vinski ruralni resort i glazbeni ruralni resort koji sadrže

osmišljene programe i sadržaje koje upotpunjuju ruralni turizam.


97

6.2.1.6. Ruralni kamp

Na području Općine moguće se izgraditi kamp, objekt u kojem se gostima pružaju usluge

kampiranja (smještaja na uređenom prostoru na otvorenom, na kamp mjestu i/ili kamp

parceli), uz korištenje pokretne opreme za kampiranje, vlastite ili iznajmljene od pružatelja

usluga (vreća za spavanje, šatora, kamp prikolica, kampera, stolova, stolica i slično). I u

kampovima mora biti omogućeno korištenje usluga prehrane, pića i napitka, a pokretna

oprema za kampiranje mora održati pokretnost mehanizma i ne smije imati nikakvu stalnu

povezanost za teren. Na smještajnim jedinicama zabranjuje se samoinicijativno postavljanje

trajnih učvršćivača, ograda, popločenje tla i slično. Prilikom izgradnje ruralnog kampa

potrebno je ishoditi sve dozvole te, ukoliko će biti potrebno, provesti ocjenu o potrebi

procjene utjecaja zahvata na okoliš.

6.2.1.7. Ruralno kamp odmorište

Kamp odmorište predstavlja parkirna mjesta za kamp-vozila namijenjena za kraće

zadržavanje na kojima vlasnici kamp-vozila mogu dobiti određene servisne usluge40. Kao

takvog, kamp odmorište koriste kampisti koji u svojim vozilima imaju sav potreban komfor, a

u prosjeku na dan po destinaciji prevale i 100 kilometara te im je potrebno osigurati

odmorište. Na kamp odmorištima, nude se servisne usluge kao što su opskrba električnom

energijom i vodom, pražnjenje otpadnih voda, opskrba namirnicama i slično. Zbog kraćeg

zadržavanja, ruralno kamp odmorište se u pravilu organizira uz tranzitne ceste i putove te ne

više od 10 kilometara udaljeno od takvih pravaca. Kamp odmorišta je potrebno, kao i ruralne

kampove, posebno organizirati i urediti kako se ne bi narušio okoliš i fizionomija naselja.

Navodi se kako su smještajne jedinice u kamp odmorištu uređene kao parkirna mjesta, a

optimalna veličina ruralnog kamp odmorišta je 10 parcela na ukupnoj površini od 0,1 ha.

6.2.2. Atraktivnost područja

Kako se resursi u turizmu definiraju kao prirodna i kulturna, odnosno društvena dobra koja

se mogu gospodarski valorizirati, sa sigurnošću se može reći kako Općina Bistra posjeduje

iznimne preduvjete za razvoj turizma. Atraktivnost Općine kao buduće turističke destinacije

leži u činjenici kako se na području Općine Bistra nalaze iznimni prirodni i društveni resursi.

Da bi prirodni i društveni resursi postali turistički resursi, moraju posjedovati svojstva kao što

su mogućnost bavljenja sportsko-rekreacijskim i drugim aktivnostima, određeni stupanj

rijetkosti, znamenitost ili visoku estetsku vrijednost.

40Baćac, R. (2011), Priručnik za bavljenje seoskim turizmom, Zagreb, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske.


98

6.2.2.1. Prirodni turistički resursi

Kako bi se utvrdilo postojeće stanje potencijala prirodnih turističkih resursa provedeno je

istraživanje dijelova prirodne baštine, prilikom kojeg se promatrala njihova spremnost na

aktivnije uključivanje u sadržaje turizma.

Tablica 28: Tržišna spremnost prirodnih turističkih resursa Općine Bistra

Vrsta turističke

ponude

Turistička atrakcija Tržišna spremnost

Nespremno Nedovoljno

spremno

U potpunosti

spremno

Prirodna osnova

Prirodna osnova (reljef, klima,

tlo, voda i zrak) ⃝

Zapadni dio Parka prirode

Medvednica ⃝

Tisa u Šupljaku ⃝

Markovčak, Bistra ⃝

Lječilišni park u Gornjoj Bistri ⃝

Ekološka mreža Natura 2000 ⃝

6.2.2.2. Društveni turistički resursi

Društvenim ili antropogenim turističkim resursom smatraju se svi objekti, procesi i događaji

koji stvaraju potrebu za kretanjem i zadovoljavanjem kulturnih i sportsko-rekreacijskih

potreba. Kulturna baština ili kulturno naslijeđe dijeli se na materijalnu i nematerijalnu, a

potrebno je naglasiti kako kulturnu baštinu čine kulturni resursi koji nisu nužno i turistički

atraktivni resursi te su različito spremni za turističku valorizaciju. Svako kulturno naslijeđe

posjeduje određeni stupanj prepoznatljivosti i privlačnosti te se na tim osnovama stvara

kulturni identitet turističke destinacije, diferencira se turistička ponuda te se stječe

konkurentnost u odnosu na druge destinacije.

Tablica 29: Tržišna spremnost društvenih turističkih resursa Općine Bistra

Vrsta turističke

ponude

Turistička atrakcija Tržišna spremnost

Nespremno Nedovoljno

spremno

U potpunosti

spremno

Kulturna baština

Poprsje sv. Ivana Krstitelja ⃝

Kapela sv. Vendelina ⃝

Oltarna slika sv. Vendelina u

kapeli sv. Vendelina ⃝

Dvorac Oršić, Gornja Bistra ⃝

Pozitiv orgulja u kapeli sv. Josipa

u dvorcu Oršić ⃝

Kapela sv. Roka, Novaki

Bistranski ⃝


99

Kompleks crkve sv. Nikole ⃝

Orgulje u crkvi sv. Nikole ⃝

Zgrada stare škole ⃝

Dvorska kapela sv. Josipa ⃝

Dio naselja Donja Bistra ⃝

Dio naselja Poljanica Bistranska ⃝

Dio naselja Oborovo Bistransko ⃝

Dio naselja Novaki Bistranski ⃝

Dio naselja Gornja Bistra

Kapela Presvetog Srca Isusovog u

Poljanici Bistranskoj ⃝

Zgrada stare škole u Gornjoj

Bistri ⃝

Zgrada stare Općine u Donjoj

Bistri ⃝

Zgrada nekadašnje gostionice u

Donjoj Bistri ⃝

Mjesni bunar u Donjoj Bistri ⃝

Mjesni bunar u Novakima

Bistranskim ⃝

Tradicijska

kulturna baština

Folklor, narodne pjesme, običaji,

rukotvorstvo, narodne nošnje,

tradicijska arhitektura, enologija i

udruge u kulturi

⃝

Znamenite osobe

i obitelji

Stjepan Grgac ⃝

Obitelj Carion ⃝

Obitelj Oršić ⃝

Manifestacije Dani Bistre ⃝

Snježna kraljica ⃝

Kulturne i vjerske

ustanove

Zavičajni muzej ⃝

Općinska knjižnica Bistra ⃝

Kulturni centar ⃝

Župa sv. Nikole biskupa ⃝

Lugarnica Oštrica ⃝

Vinski podrum ⃝

Lovački dom ⃝

Sportsko-

rekreacijska

infrastruktura

Skijalište Sljeme ⃝

Ostala sportsko-rekreacijska

infrastruktura ⃝

Turističke staze i

putovi te ostala

infrastruktura

Planinarske staze ⃝

Poučna staza Bistra ⃝

TV odašiljač Sljeme ⃝


100

Kako bi se resursi i atrakcije uključili u turističku ponudu Općine, potrebno je riješiti

imovinsko-pravne odnose, prije svega zaštićenih kulturnih dobara, osposobiti i opremiti te

konačno promovirati. Osim postojećih društvenih turističkih resursa koji će se turističkom

valorizacijom plasirati na tržište, potrebno je osmisliti novu inovativnu turističku ponudu

kako bi pojedini turistički proizvodi bili konkurentni poput:

Osnivanje i organizacija Ekomuzeja Bistra,

Osnivanje memorijalne kuće Stjepana Grgaca,

Rekonstrukcija mlinica na potoku Bistra i uređenje šetnice,

Osnivanje i opremanje Turističko-informativnog centra,

Trasiranje biciklističke rute i izgradnja biciklističkih staza unutar Općine Bistra,

Izgradnja tematskog (adrenalinskog) parka i ljetne pozornice,

Unapređenje sportsko-rekreacijske infrastrukture te

Organizacija novih i unapređenje i promocija postojećih manifestacija kojima bi se

izdvojili u odnosu na druge destinacije.

6.2.3. Prometna dostupnost

Gospodarsku vrijednost resursa nije dovoljno promatrati samo na temelju njegovih svojstava

atraktivnosti, nego je nužno promatrati elemente koji mogu povećati ili umanjiti vrijednost

turističkih resursa kao što su:

Povoljnost geografskog položaja,

Udaljenost i prometna povezanost s turističkim emitivnim tržištima,

Veličina izvora potražnje, odnosno velika i visoko urbanizirana područja,

Položaj resursa u odnosu na glavne turističke tokove,

Položaj prema konkurentskim i komplementarnim turističkim prostorima.

Općinu Bistra karakterizira povoljan geografski položaj u blizini Grada Zagreba, koji je za

Općinu Bistra prepoznato kao najvažnije emitivno tržište. Stanovnici urbanih sredina u

potrazi za odmorom i kvalitetnim sadržajem mogli bi zadovoljiti svoje potrebe u ruralnom

području Općine Bistra. Općina Bistra je prometno lako dostupna, što omogućuje prije svega

kvalitetne dionice autoceste A2 i državne ceste D1 te pristup Zračnoj luci Zagreb, za dolaske

turista iz udaljenijih emitivnih tržišta. Osim toga, Općina Bistra se može nametnuti i kao

tranzitna destinacija za posjetitelje koji nastavljaju put prema Jadranu. Pošto se radi o

relativno malom prostoru Središnje Hrvatske, Općina Bistra se izdvaja prije svega u

dostupnosti javnog gradskog prijevoza Grada Zagreba i mogućnosti gradnje žičare na

Medvednici.


101

6.3. Turistička potražnja

Turistička potražnja je određena količina roba i usluga koju su turisti spremni kupiti u

određenom vremenu i pod određenim uvjetima. Također, turistička potražnja predstavlja

skupinu potencijalnih turista, odnosno potrošača koja svojim navikama, stavovima, željama,

potrebama i mogućnostima određuje količine, kvalitetu i cijenu pojedinih roba te usluga na

turističkom tržištu. Osnovna obilježja potražnje su dislociranost od turističke ponude,

heterogenost potražnje, elastičnost uslijed promjena osobnog dohotka ili cijena, mobilnost

potražnje i sezonski karakter. Potražnja u cjelini nije homogena uslijed različitosti prilikom

donošenja odluke o putovanju, a pretpostavke za formiranje turističke potražnje dijele se na

unutrašnje (turistički motivi, turističke potrebe i rekreacija) i vanjske (objektivne i

subjektivne). Pod objektivnim vanjskim pretpostavkama smatraju se životni standard

pojedinca ili obitelji, višak slobodnog vremena, višak sredstava, životna i radna sredina, dok

se subjektivnim vanjskim pretpostavkama podrazumijevaju racionalne i iracionalne.

Racionalnim ponašanjem pojedinca smatra se uzimanje u obzir trenutnog položaja u kojem

se pojedinac nalazi i na temelju koje odlučuje o izboru destinacije, prijevoza, smještajnog

objekta i slično, dok se iracionalnim ponašanjem smatraju suprotnosti jer se odluka temelji

na snažnim utjecajima iz okruženja koji diktiraju utrošak vremena i sredstava iako pojedinac

djelomično ne zadovoljava iste. Pema zadovoljavanju objektivnih pretpostavki viška

slobodnog vremena i sredstava proizlaze četiri vrste turističke potražnje:

1. Idealna masa koju čini stanovništvo jedne regije koja gravitira na određeno turističko

receptivno područje uz neka ograničenja, kao stariji i nemoćni, trenutno odsutni i

drugi,

2. Potencijalna masa koju čine one osobe koje imaju višak slobodnog vremena i

financijska sredstva i sposobne su uključiti se u turistička kretanja, ali zbog određenih

zapreka nisu u mogućnosti postati turistička potražnja,

3. Realna masa čine one osobe, odnosno dio turističke potencijalne potražnje koji se

odlučio na kupnju turističkog proizvoda,

4. Efektivna masa koju čine osobe koje su ušle u turističku statistiku kroz broj ostvarenih

noćenja, odnosno to je masa ljudi koja predstavlja konačan učinak turističkog

djelovanja.

Globalizacijski procesi na turističkom tržištu i poboljšanje životnog standarda bitno su utjecali

na promjene ponašanja turističkih potrošača. Naime, došlo je do javljanja novih potreba i do

promjena stavova potrošača prema kvaliteti. U odnosu na prijašnje trendove, suvremeni

turisti iskusni su putnici, dobro informirani, željni stjecanja novih iskustava i upoznavanja

novih sredina te ih karakterizira dinamičnost i neovisnost. Sve veći broj destinacija koje nude


102

kulturni turizam stvara konkurenciju na međunarodnom, ali i na nacionalnom i regionalnom

tržištu te nude kvalitetnu i raznovrsnu ponudu koja turistima daje veći izbor usluga41.

Tablica 30: Obilježja turističkih potrošača jučer i danas

Turistički potrošači jučer Turistički potrošači sutra

Neiskusni Iskusni

Neupućeni Upućeni

Homogeni Heterogeni

Isplanirani Spontani

Predvidivi Nepredvidivi

Željni odmora Uz odmor traže i druge sadržaje

Putuju u skupini Individualni

Bježe od svakodnevnice Upotpunjuju svakodnevnicu novim doživljajima

Ovisni Neovisni

Izvor: Human resources development, employment and globalization in the hotel, catering and tour sector,

International labour organization, Geneva, 2001, 16.

Statistika turističke potražnje prikuplja se u odnosu na broj turističkih putovanja i broj

noćenja na tim putovanjima, a podijeljeni su prema odredišnoj zemlji, svrsi, duljini boravka,

vrsti smještaja, mjesecu dolaska, vrsti prijevoza i potrošnji. Također, dostupni podaci

analiziraju se i prema spolu, dobi, stupnju obrazovanja, prihodima po kućanstvu i

zaposlenosti42. Kada se u Općini Bistra osiguraju smještajni kapaciteti za prihvat turista te

kada se uspostavi ured koji bi vodio evidenciju posjetitelja i turista, moguće je imati

precizniju analizu turističke potražnje.

Tablica 31: Turistička potražnja za grupe turističkih proizvoda

Oblici turizma Ciljani segment Emitivna tržišta

Seoski turizam,

agroturizam i

ekoturizam

Obitelji s djecom,

Mladi parovi, grupe,

samci (18-35)

Zrela dob (50-65)

Treća dob (65+)

Grad Zagreb,Središnja Hrvatska, Republika

Hrvatska, Slovenija, Italija Mađarska, Njemačka i

Austrija

Stanovništvo prosječnih i iznadprosječnih primanja u potrazi za odmorom i

boravkom u ruralnoj sredini te upoznavanjem tradicije.

Izletnički i

planinski

turizam

Obitelji s djecom,

Zrela dob (50-65)

Grad Zagreb, Središnja Hrvatska i Slovenija

Visoko obrazovani planinari, prosječnih i iznadprosječnih primanja te izletnici

svih kategorija. Putovanje u grupama ili individualno u društvu obitelji ili

partnera.

41 Vrtiprah, V., (2006.), Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću, Ekonomska misao. 42 Eurostat, Statistika turizma,

http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-explained/index.php/Tourism_statistics/hr



103

Kulturni

turizam

Zrela dob (50-65)

Treća dob (65+)



Austrija

Veća zastupljenost žena, češća putovanja (iskusniji putnici), posjete kulturnih

manifestacija, zastupljenost turista čija je profesija usko vezana uz kulturu i

umjetnost.

Gastro i eno

turizam

Zrela dob (50-65)

Treća dob (65+)

Grad Zagreb, Središnja Hrvatska i Slovenija

Visoko obrazovane osobe s prosječnim i iznadprosječnim prihodima te iskusni

turisti u potrazi za lokalnim proizvodima i delicijama.

Sportsko-

rekreacijski i

cikloturizam


samci (18-35)

Zrela dob (50-65)

Treća dob (65+)



Austrija

Veći potrošački segment, turisti željni aktivnog odmora na kvalitetnoj

infrastrukturi te oni željni sudjelovanja na sportskim manifestacijama.

Pustolovni

turizam

Poslovni ljudi (poduzeća i

udruge)


samci (18-35)


Hrvatska i Slovenija

Turisti u potrazi za avanturom, ali i pripadnici masovnog turizma željni

drugačijeg turističkog doživljaja.

Turizam

temeljen na

prirodnoj

osnovi i zaštiti

prirode

Obitelji s djecom,

Zrela dob (50-65)



Austrija

Visoko obrazovani turisti, prosječnih i iznadprosječnih primanja u potrazi za

boravkom u prirodi, razgledavanju prirodne baštine i bioraznolikosti (npr.

ptice).

6.4. Turistički proizvod

Turistički proizvodi Općine Bistra odabrani su na temelju prepoznatih razvojnih potencijala i

tržišne aktivnosti svakog proizvoda s jedne strane te interesima i prioritetima dionika Općine

Bistra s druge strane. Razvojni potencijali Općine Bistra su turistički resursi i atrakcije, razvoj

turističke ponude i usluga, infrastruktura i gospodarstvo. U Općini Bistra prepoznati su

potencijali razvoja sedam grupa turističkih proizvoda, što čini portfelj turističkih proizvoda

Općine Bistra.


104

Tablica 32: Strategija razvoja seoskog, agroturizma i ekoturizma Općine Bistra

Seoski turizam, agroturizam i ekoturizam

Opis

Ova grupa proizvoda nudi boravak u ruralnom području Općine Bistra, doživljaj

tradicionalnih poljoprivrednih aktivnosti te usluge smještaja i prehrane. Turizam na selu

nedovoljno je razvijen u Zagrebačkoj županiji, čime se otvara mogućnost za Općinu Bistra i

privlačenje potražnje stanovnika Grada Zagreba i šire okolice. Bogata kulturna, tradicijska i

očuvana prirodna osnova te dobra povezanost s emitivnim tržištima čine temelje razvoja

seoskog, agroturizma i ekoturizma na području Općine. Potencijal razvoja predstavljaju i

bavljenje sportsko-rekreacijskim aktivnostima u sklopu gospodarstva poput jahanja,

pješačenja, planinarenja i drugih aktivnosti.

Prioritetne aktivnosti razvoja proizvoda

Poticanje agroturizma i pružanje smještajnih usluga na seoskim domaćinstvima koja

poštuju elemente tradicijskog graditeljstva i uređenja okoliša,

Informiranje, edukacija i udruživanje dionika turizma na seoskim gospodarstvima,

Organizacija difuznog hotela koji bi obuhvatio smještaj u tradicijskim kućama,

Poticanje ugostiteljskih aktivnosti na seoskim domaćinstvima, posebno organizacija

degustacija te programa sudjelovanja turista u pripremi tradicijskih jela i pića,

Uspostava suvremenog centra za posjetitelje koje bi informirao i educirao turiste,

Stvaranje prepoznatljivog ekološki uzgojenog brenda.

Instrumenti provedbe

ESI fondovi, programi EU, nacionalni fondovi, općinski i županijski proračun, kreditne linije ili

privatna sredstva

Tržišni potencijal

Visok

Tržišna spremnost turističkog proizvoda Sezonalnost turističkog proizvoda

Nespremno proljeće, ljeto, jesen, zima


105

Tablica 33: Strategija razvoja izletničkog i planinskog turizma Općine Bistra

Izletnički i planinski turizam

Opis

Glavnu atrakcijsku osnovu za razvoj planinskog i izletničkog turizma na području Općine

Bistra čini Park prirode Medvednica. Prirodna osnova i resursi koje ima Park prirode

Medvednica, geografski položaj i blizina glavnog grada Republike Hrvatske, markirane

planinarske staze, poučna staza Bistra, neistraženi geomorfološki oblici, klimatski uvjeti,

raznolikost vegetacije i životinjskog svijeta te očuvan okoliš predstavljaju mogućnost razvoja

planinskog i izletničkog turizma tijekom cijele godine. Izgradnja ili modernizacija postojećih

izletišta te izgradnja žičare na Medvednici potaknuli bi intenzivniji razvoj. Potrebno je

obogaćivati ponudu na seoskim gospodarstvima, ponuditi rekreacijske sadržaje, urediti

vidikovce te promovirati Općinu Bistra kao izletničke destinacije te destinacije planinskog

turizma.


Osmišljavanje novih planinarskih staza (npr. trgovački putovi) te održavanje

postojećih,

Uređenje vidikovaca, odmorišta i drugih sadržaja,

Uređenje i organizacija seoskih gospodarstava koji bi ponudili zanimljive sadržaje

izletnicima i zaljubljenicima u planinarenje,

Izgradnja žičare do vrha Medvednice,

Unaprijediti gastronomsku i enološku ponudu u ugostiteljskim objektima.



privatna sredstva


Visok


Spremno proljeće, ljeto, jesen, zima


106

Tablica 34: Strategija razvoja kulturnog turizma Općine Bistra

Kulturni turizam

Opis

Kulturni turizam na području Općine Bistra temeljit će se na postojećoj kulturno-povijesnoj i

tradicijskoj baštini te na razvoju nove turističke ponude. U odnosu na konkurentska

područja, Općina se može izdvojiti na temelju naslijeđa i povijesti bistranskog kraja. Globalni

trendovi ukazuju na daljnji rast kulturnog turizma te rast manjih , specijaliziranih ponuđača

usluga, što predstavlja priliku za Općinu Bistra. Aktivnije uključivanje posjetitelja u lokalnu

kulturnu te suradnja s drugim proizvodnim skupinama pridonijet će kvaliteti ovog oblika

turizma.


Stavljanje u funkciju turizma atraktivne elemente kulturne baštine (dvorac Oršić i

Stara škola),

Osmišljavanje sadržaja vezanih za doživljavanje elemenata identiteta bistranskog

kraja (npr. radni i životni običaji, folklor i zanati),

Organizacija Ekomuzeja u zgradi Stare škole,

Osnivanje Memorijalne kuće Stjepana Grgaca u Novakima Bistranskim,

Prepoznavanje razvojnih mogućnosti organiziranja novih manifestacija i događaja na

području Općine s ciljem gradnje imidža i prepoznatljivosti,

Organizacija tematske staze koja bi između ostalog povezivala značajne lokalitete

kulturne baštine na području Općine,

Revitalizacija starih mlinica na potoku Bistra,

Izgradnja ljetne pozornice i uređenje prostora oko pozornice,

Evidencija tradicijskih kuća na području Općine s ciljem očuvanja i učinkovite

valorizacije.



privatna sredstva


Visok


Poluspremno proljeće, ljeto, jesen, zima


107

Tablica 35: Strategija razvoja gastronomskog i enološkog turizma Općine Bistra

Gastronomski i enološki turizam

Opis

Gastronomska i enološka ponuda bistranskog kraja predstavlja temelj razvoja specifičnih

oblika turizma, ali i obogaćivanja ukupne turističke ponude. Ova grupa turističkih proizvoda

sve je zastupljenija i traženija na tržištu, a suvremeni turisti su u stalnoj potrazi na novim

iskustvima i doživljajem destinacije u kojoj se nalaze. Gastro i eno turizam potiču razvoj

ruralnih područja te utječe na zapošljavanje i samozapošljavanje te povećava turističku

potrošnju.


Unapređivanje gastronomske i enološke ponude kako bi se oživjela tradicija

bistranskog kraja,

Izgradnja i opremanje novih te unapređenje postojećih ugostiteljskih objekata koji bi

nudili tradicijska jela i vina,

Poticanje zaštite i brendiranja u gastronomiji i enologiji,

Poticanje povezivanja lokalnih proizvođača s ugostiteljskim sektorom,

Poticanje sudjelovanja lokalnih proizvođača na manifestacijama u svrhu promocije

turizma i bistranskog kraja te poticanje organiziranja događaja u Općini na temu

hrane i pića.



privatna sredstva


Srednji




108

Tablica 36: Strategija razvoja sportsko-rekreacijskog i cikloturizma Općine Bistra

Sportsko-rekreacijski i cikloturizam

Opis

Aktivan odmor te svjesnost o potrebama zdravog življenja sve je veći motiv putovanja.

Sportsko-rekreacijski i cikloturizam na području Općine Bistra moguće je razvijati na temelju

postojećih prirodnih te na temelju postojećih i novih antropogenih turističkih resursa.

Klimatski uvjeti i reljefne predispozicije na području Općine Bistra, odnosno na Medvednici

omogućuju razvoj sportsko-rekreacijskog turizma baziranog na sportovima na snijegu, dok se

timski sportovi mogu održavati na sportsko-rekreacijskoj infrastrukturi unutar naselja.

Cikloturizam je prepoznat kao jedan od turističkih proizvoda s najvećom perspektivom

razvoja, ali ono što bi trebalo izdvojiti Općinu Bistra u odnosu na druge cikloturističke

destinacije je osmišljavanje rute kroz očuvanu prirodu i kulturnu baštinu koja bi povezivala

sve zanimljive lokalitete. Ruta bi trebala obuhvaćati manje zahtjevne dijelove kroz naselja i

zahtjevnije staze na obroncima Medvednice. Cikloturistima je bitna sigurnost prometnica i

staza, njihova označenost, raznolikost popratnih sadržaja te dostupnost smještajnih

kapaciteta prilagođenim cikloturistu. Za razvoj sportsko-rekreacijskog i cikloturizma važne su

i ponude drugih proizvoda, poput kulturnog turizma i ekoturizma.


Izgradnja i opremanje sportsko-rekreacijske infrastrukture (sportski tereni) te

održavanje postojećih (skijalište),

Osposobljavanje i označavanje manje prometnih lokalnih cesta i seoskih putova te

njihovo tematiziranje (povezivanje prirodnih i kulturnih znamenitosti Općine Bistra),

Trasiranje rute i izgradnja biciklističkih staza te moguća izgradnja bike parka,

Razvoj smještajnih kapaciteta prema Bed&Bike standardima s elementima

bistranskog identiteta,

Daljnji razvoj sportskih natjecanja i manifestacija, posebice međunarodnog karaktera.



privatna sredstva


Visok




109

Tablica 37: Strategija razvoja pustolovnog turizma Općine Bistra

Pustolovni turizam

Opis

Pustolovni turizam podrazumijeva uključivanje nove atrakcijske osnove u funkciju stvaranja

dodatnih motiva dolazaka turista u Općini Bistra. Potražnja za pustolovnim turizmom sve je

veća, a izgradnja tematskog parka s popratnim sadržajima diversificirala bi se turistička

ponuda. Adrenalinski park nema istu privlačnu moć kao i prirodna i kulturna baština, ali

osmišljavanjem kreativnih sadržaja, Općina Bistra bi se mogla tržišno pozicionirati i istaknuti

u odnosu na druge destinacije. Osim parka, razvoj određenih pustolovnih aktivnosti poput

brdskog biciklizma, paraglidinga, trekkinga, orijentacijskog trčanja i pustolovnih utrka

potaknuli bi razvoj pustolovnog turizma na području Općine.


Izgradnja adrenalinskog parka s ponudom programa vezanih uz teambuilding,

Organiziranje utrka orijentacijskog trčanja i pustolovnih utrka na Medvednici.



privatna sredstva


Srednji


Nespremno proljeće, ljeto, jesen


110

Tablica 38: Strategija razvoja turizma temeljenog na prirodnoj ljepoti i zaštiti okoliša

Turizam temeljen na prirodnoj ljepoti i zaštiti okoliša

Opis

Općina Bistra ima osnovu razvijati jedan od specifičnih oblika turizma koji se oslanja na

prirodne ljepote i zaštićen okoliš. Park prirode Medvednica i drugi zaštićenih dijelova

prirode, ekološka mreža Natura 2000 te prirodni krajolik s prepoznatljivom vizurom

Medvednice predstavljaju mogućnost zadovoljavanja potreba gostiju za boravkom u prirodi

te uživanju i odmoru u zaštićenim dijelovima Općine.


Prilagođavanje sustava obilaska Parka prirode Medvednica i drugih zaštićenih dijelova

prirode s ciljem smanjenja pritiska na prirodne resurse,

Uključivanje lokaliteta i područja prirodnih znamenitosti i iznimno lijepih dijelova

prirode u rute obilaska turističke destinacije Općina Bistra,

Razvoj infrastrukture i djelatnosti koji neće utjecati na održivost i onečišćenje okoliša,

Razvoj posebnog turističkog proizvoda fototurizma (vizura Medvednice s TV

odašiljačem te prirodna baština).



privatna sredstva


Visok


Spremno proljeće, ljeto, jesen, zima

6.5. Koncept brendiranja

Brendiranje kao marketinški proces dat će Općini Bistra i njenim turističkim proizvodima

jedinstveni identitet te omogućiti jasno i pozitivno identificiranje i prepoznatljivost u odnosu

na konkurenciju. Proces brendiranja obuhvaća dizajniranje i implementaciju marketinških

programa i aktivnosti kako bi se gradilo, mjerilo i upravljalo vrijednošću brenda. Iz

brendiranja, proizlazi brend koji se definira kao proizvod ili usluga napravljena isključivo

svojom osobnošću i pozicioniranjem, a u koji se ugrađuju vrijednosti koje su dovoljno

privlačne da turiste dovedu u posjet Općini Bistra. Brendiranje je uspješno kada se stvori

proizvod prepoznatljiv za sve turiste i posjetitelje koji dolaze u Općinu Bistra. Najvažnije

mjerilo destinacije u konačnici je kako ju turisti doživljavaju, kakav je odnos domaćina prema

njima te kako su se osjećali prilikom boravka u određenom mjestu.


111

Brendiranje Općine Bistra treba uključivati:

Definiranje jedinstvenosti i prednosti koje destinaciju razlikuju od konkurencije,

Postavljanje prioriteta s jasnim motivacijskim porukama potencijalnim posjetiteljima i

turistima koje odražavaju pozitivan stav zajednice prema njima,

Osmišljavanje kreativnog i prepoznatljivog loga i slogana za destinaciju koji podupire i

slaže se s smjerom razvoja turizma.

U Općini je prepoznata atrakcijska osnova koja strateškim marketingom može prerasti u

turističku ponudu i brendirani proizvod. Pri kreiranju prepoznatljivog brenda i dizajna

turističke destinacije Bistra potrebno je isticati atraktivne i prepoznatljive elemente poput

dvorca Oršić, Parka prirode Medvednica ili slalomske utrke Svjetskog skijaškog kupa, Snježne

kraljice. Imidž turističke destinacije postići će se stavljanjem atrakcijske osnove u funkciju

turizma, kreiranjem novih privlačnih i raznolikih sadržaja te razvojem kvalitetnih grupa

turističkih proizvoda za ciljane skupine gostiju.

Slika 22: Prepoznata atrakcijska osnova za razvoj brenda

Općina Bistra treba učinkovitije iskoristiti svoje turističke potencijale te se na tržištu

nametnuti kao brendirana turistička destinacija koja turistima nudi prepoznatljivost,

originalnost, različitost i posebnost. Proces izgradnje turističkog brenda je dugotrajan i

zahtjevan čija je isplativost nemjerljiva. Ključ uspjeha u razvoju brenda Općine Bistra bit će u

spoju lokacije, poduzetnosti glavnih dionika, atraktivnosti sadržaja, kao i doživljaja koje

turisti vežu uz Općinu. Analizom su ustanovljene sljedeće jedinstvenosti Općine Bistra:

Općina Bistra je čista i mirna ruralna zajednica nadomak Zagreba,

Općina Bistra je mjesto očuvane prirodne i kulturne baštine,

Priodni resursi u turizmu

•Park prirode Medvednica i drugi zaštićeni dijelovi

prirode te očuvana prirodna osnova (tlo,

zrak, vode, bioraznolikost)

•Estetska vrijednost (vizura Medvednice s TV

odašiljačem)

Društveni resursi u turizmu

•Dvorac Oršić u Gornjoj Bistri

•Stara škola u Poljanici Bistranskoj

•Kompleks crkve Svetog Nikole biskupa i druge

sakralne građevine

•Tradicijske drvene kuće (hiže)

•Tradicijska baština (zanati, običaji, folklor,

graditeljstvo i gastronomija)

•Sportska manifestacija Svjetskog skijaškog kupa

Snježna kraljica

Geoprometni položaj

•Općina Bistra nalazi se na svega 20 kilomenatra udaljenosti od Grada

Zagreba

•Područjem Općine prolazi autocesta A1 i državna

cesta D1


112

Općina Bistra nudi mogućnost razvoja raznolikih turističkih proizvoda koji se

međusobno upotpunjuju,

Općina Bistra je otvorena i prijateljska za sve posjetitelje, turiste i investitore.

Marketing turističke destinacije Općina Bistra treba biti usmjeren na razumijevanje potreba i

želja turista, tržišno pozicioniranje, dizajniranje grupa turističkih proizvoda u skladu s

potrebama ciljanih skupina turista, konkretniji i atraktivniji imidž, bolju informiranost turista

o turističkoj ponudi te na zadovoljavanje interesa dionika u turizmu. Za bolju prepoznatljivost

turističke destinacije, Općina Bistra mora dizajnirati logo, znak ili predstaviti zvučan slogan

koji bi olakšao daljnje promotivne aktivnosti.

Vizija razvoja turizma Općine Bistra nastojat će se postići kvalitetnim marketingom i

promocijom kroz dostupne komunikacijske kanale. Primarnim komunikacijskim kanalom

prepoznat je E-marketing, odnosno komunikacija s potencijalnim posjetiteljima putem

službene internetske stranice Općine Bistra (www.bistra.hr) koju je potrebno prilagoditi

turističkoj promociji,putem društvenih mreža (Facebook, Twitter, Trip Advisor, Youtube,

Flicker i drugi) te mobilnim marketingom. Internet i mobilni uređaji koji su zbog svoje brzine,

dostupnosti, velikog broja raspoloživih informacija te planiranja, rezervacije i kupnje svih

usluga putem njega predstavlja izuzetno konkurentan medij u odnosu na druge. Koriste se u

svim fazama putovanja, a ključna je njegova uloga u prenošenju dojmova i doživljaja o

turističkoj destinaciji s drugima putem društvenih mreža43.

Sekundarni komunikacijski kanali su tradicionalno oglašavanje putem televizije i radija,

promotivni materijali te unapređenje prodaje. Promotivni leci i brošure koji sadrže turističku

ponudu i predstavljaju turističke proizvode Općine Bistra, a bili bi dostupni na svim javnim

mjestima u Općini, turističkim agencijama, kao i u Turističkoj zajednici Zagrebačke županije.

Promotivne aktivnosti prvenstveno moraju biti usmjerene prema prepoznatim emitivnim

tržištima, Gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj te prema europskim zemljama u okruženju.

Kako bi se upotpunio dojam turističke destinacije i zadržala uspomena na određen događaj,

potrebno je kreirati suvenire Općine Bistra. Suvenir treba predstavljati Općinu Bistra, a osim

standardnih predmeta s logom i imenom Bistra, moguće je iskoristiti poznate motive i

simbole Općine Bistra(Park prirode Medvednica, sportska manifestacija Snježna kraljica ili

dvorac Oršić) te stvoriti nove suvenire s tradicijskim elementima (jagnuš, bistranski kraluš ili

muška kravata) ili temeljeni na starim zanatima i običajima (vuglenarenje, fašnik, bistanska

svadba, kovanje ili bačvarenje).

43 Institut za turizam, 2011., http://iztzg.hr/UserFiles/Pdf/Izvjestaj-01-Strategija-razvoja-turizma-RH.pdf


113

Tablica 39: Kanali komunikacije i ciljana skupina turista

Kanali komunkacije Kako? Kome?

E-marketing

Središnja internetska stranica

(http://www.bistra.hr/)

Društvene mreže (Facebook,

Twitter, YouTube, Flicker, Trip

Advisor, blog i dr.)

E-mail i newsletter

Mobilni uređaji

Korisnici mobilnih uređaja i

Interneta

Mladi parovi, grupe i samci (18-35)

Obitelji s djecom

Zrela dob (50-65)

Tradicionalno

oglašavanje

Televizija i radio

Tisak

Plakati i jumbo plakati

Obitelji s djecom

Zrela dob (50-65)

Treća dob (65+)

Promotivni

materijali

Informativna brošura

Proizvodne brošure

Turistička karta


Obitelji s djecom

Zrela dob (50-65)

Treća dob (65+)

Unapređenje

prodaje

Nagradne igre, popusti,

kuponi, prodajne akcije

Leci umetnuti u razne medije

Nastupi na sajmovima

Kreiranje suvenira


Obitelji s djecom

Zrela dob (50-65)

Treća dob (65+)

Brend Općine Bistra nije poznat na tržištu te će on nakon brendiranja prolaziti kroz četiri

faze44:

1. Stvaranje svijesti o postojanju brenda među potencijalnim turistima,

2. Prepoznavanje brenda od strane budućih korisnika,

3. Odluka korisnika o kupnji ili odbijanju brenda,

4. Lojalnost privlačnom brendu od strane korisnika turističkog proizvoda.

Osim brendiranja same turističke destinacije, u turizmu je nužno i brendiranje pojedinih

proizvoda. Brendiranje turističke destinacije i proizvoda temelje se na prepoznavanju i

stvaranju skupa vrijednosti koje su usmjerene prema tržištu, a razlika je u tome što je

brendiranje jednog područja puno kompleksnije jer proizvodi dolaze na tržište pojedinačno.

Brendovi svojevrsno predstavljaju jamstvo kvalitete i sredstvo razlikovanja dobara jednog

proizvođača od drugoga. Zaštita jedinstvenih karakteristika proizvoda omogućava dodatne

prihode, a u kojoj će mjeri brend biti prihvaćen ovisi o iskustvu s proizvodom i njegovim

marketinškim programom. Također, potrebno je razvijati i suvenire

44 Gregorić, M., Skenderović, Lj. (2012.), Uloga poduzetništva i cjeloživotnog učenja u brendiranju turističke

destinacije, Učenje za poduzetništvo, Vol. II (2).



114

6.6. Ključne poluge za ostvarivanje strategije

Za ostvarivanje Strategije, odnosno za provedbu projekata u turizmu te za upravljanje

turističkom destinacijom u razdoblju intenzivnih socio-ekonomskih i kulturoloških promjena

nužno je prepoznavanje prikladnog i provedivog modela, metodologije te uspostavljanje

kvalitetnog organizacijskog ustroja.

6.6.1. Glavni dionici razvoja turizma

Glavnim dionicima razvoja turizma u Općini Bistra smatraju se udruge i organizacije u Općini,

Lokalna akcijska grupa Zeleni bregi, posjetitelji, poduzetnici, obiteljska poljoprivredna

gospodarstva, turističke organizacije, lokalno stanovništvo, lokalne, regionalne (županijske) i

druge vlasti, institucije za upravljanje kulturnim, povijesnim i tradicijskim naslijeđem,

institucije za upravljanje okolišem i parkovima prirode, odnosno Javna ustanova za

upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području

Zagrebačke županije(Zeleni prsten Zagrebačke županije) i Javna ustanova Park prirode

Medvednica.

Općina Bistra jedna je od uspješnijih jedinica lokalne samouprave Zagrebačke županije koja

kontinuirano radi na cjelokupnom razvoju i podizanju kvalitete življenja lokalnom

stanovništvu. Naime, osiguravanjem uvjeta za investitore u sklopu gospodarske zone,

kontinuiranim uređenjem javnih površina i unapređenju komunalne i prometne

infrastrukture te osiguravanjem potpora društvenim organizacijama i socijalno ugroženim

stanovnicima stvaraju se preduvjeti za gospodarski napredak i podloga za iniciranje projekata

u turizmu. Za pokretanje projekata ključni će biti Europski strukturni i investicijski fondovi i

programi Unije, kao i nacionalni fondovi za financiranje projekata u turizmu te prihvaćanje

vizije razvoja turizma na području Općine Bistra od strane lokalnog stanovništva.

Udruge civilnog društva, prvenstveno kulturne i sportsko-rekreacijske udruge mogu

pridonijeti osmišljavanju brenda Općine Bistra i dati svoje ideje za organizaciju manifestacija

te potencirati projekte u turizmu. Posebna vrijednost kulturnih udruga je u očuvanju

identiteta bistranskog kraja i njegove promocije.

Za razvoj turizma na području Općine Bistra od iznimne je važnosti poticati poduzetničke

aktivnosti te provoditi edukaciju poduzetnika. Poduzetničke aktivnosti u turizmu moraju biti

usmjerene na razvoj turističkih proizvoda, izgradnju smještajnih kapaciteta te izgradnju i

unapređenje ugostiteljskih sadržaja. Razvoj infrastrukture i turističkih sadržaja moguće je

financirati sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova te kroz subvencioniranje

kamata i dodjelu bespovratnih sredstava posebnim programima ministarstava.


115

Slika 23: Glavni dionici razvoja turizma na području Općine Bistra

6.6.2. Fondovi i programi Europske unije za financiranje projekata u turizmu

Europska unija predstavila je Vodič o financiranja sektora turizma sredstvima iz fondova

Europske unije u kojem su prikupljene informacije o različitim tematskim programima javnih

i privatnih tijela, a daje odgovore na vrste prihvatljivih projekata u turizmu, vrsti i razini

financiranja, prihvatljivosti prijavitelja i načinu prijave. Osim Europskih strukturnih i

investicijskih fondova i programa teritorijalne suradnje, Vodičem su obuhvaćeni i programi

Europske unije LIFE, Horizon 2020, COSME, Kreativna Europa, Erasmus + i Program EU-a za

zapošljavanje i socijalne inovacije. U Republici Hrvatskoj usvojeni su plansko-programski

dokumenti za razdoblje 2014.-2020. koja detaljnije opisuju i razrađuju mjere i aktivnosti za

učinkovitu provedbu i korištenje Europskih strukturnih fondova i to Operativni program

Konkurentnost i kohezija koji se financira Europskim fondom za regionalni razvoj i

Kohezijskim fondom, Operativni program Učinkoviti ljudski resursi financiran iz Europskog

socijalnog fonda te Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske financiran putem

Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, dok Operativni program za pomorstvo i

ribarstvo Republike Hrvatske još nije usvojen.

Razvoj turizma Općine Bistra

Udruge i organizacije

civilnog društva

Poduzetnici i obiteljska

poljoprivredna gospodarstva

Turističke organizacije

Institucije za upravljanjem

okolišem i parkom prirodeInstitucije za

upravljanje kulturnom baštinom

Lokalna, županijska i druge vlasti

Cjelokupno stanovništvo

Posjetitelji


116

Europski fond za regionalni razvoj kao jedan od pet Europskih strukturnih i investicijskih

fondova predstavlja izvor sredstava za pravne osobe, javna tijela, mala i srednja

poduzetništva, sveučilišta, turističke klastere i druge organizacije, a financira sljedeće

aktivnosti u turizmu:

Istraživanje povezano s turizmom, tehnološki razvoj i inovacije, uključujući i inovacije

i klastere,

Razvoj ICT proizvoda za turizam, poput aplikacija, prikupljanja podataka,

Razvoj dodane vrijednosti turističkih proizvoda i usluga u selektivnim oblicima

turizma,

Diverzificiranje regionalnih turističkih proizvoda i ublažavanje sezonalnosti.

Kohezijski fond predstavlja izvor sredstava za ulaganja u okoliš, održivi razvoj i energiju te za

potiče ulaganja u Transeuropsku transportnu mrežu, dok Europski socijalni fond potiče

programe cjeloživotnog učenja, stručnog usavršavanja u turizmu te integriranje grupa

stanovništva u nepovoljnom položaju kroz poticanje zapošljavanja i stjecanje vještina.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj kroz Program ruralnog razvoja Republike

Hrvatske potiče razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom području kao što su turizam

u ruralnom području, tradicijski i umjetnički obrti, izrada suvenira, različite usluge u ruralnim

područjima te potiče ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih

usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme, kulturne aktivnosti te

infrastrukturu (Mjera 6.2.). Ulaganjima u poljoprivredna gospodarstva i ekološki uzgoj te

uspostavljanjem proizvođačkih grupa i organizacija, ali i lokalnih akcijskih grupa postavljaju

se temelji za razvoj ruralnog, odnosno seoskog turizma.


117

7. Akcijski plan razvoja

Projekt: Turističko-informativni centar Općine Bistra (TIC Bistra)

Opis projekta

Općina Bistra posjeduje atraktivnu turističku resursnu osnovu i prometnu dostupnost, dok je

za razvoj turizma potrebno osigurati i kvalitetnu i funkcionalnu turističku infrastrukturu u

smislu izgradnje turističko-informativnog centra. Turističko-informativni centar pružao bi

posjetiteljima i turistima Općine Bistra opremljen i lako dostupan multifunkcionalan prostor

sa svim informacijama o turističkoj ponudi Općine Bistra i Zagrebačke županije. Centar bi

imao ulogu središnje organizacije za prikupljanje i objavu turističkih informacija, a

organiziranjem prezentacija i edukacija, odnosno upoznavanjem s prirodnom i kulturnom

ponudom, posjetiteljima bi se dao povod za dolazak i boravak u Općini. Izradom različitih

promotivnih materijala na hrvatskom i stranim jezicima te označavanjem turističkih atrakcija

na području Općine sa smeđom signalizacijom postavili bi se temelji za daljnji razvoj turizma.

Također, Centar bi sudjelovao u organizaciji manifestacija i sajmova u Općini te bi

predstavljao Općinu na regionalnim, nacionalnim i međunarodnim sajmovima.

Objedinjavanjem promotivnih aktivnosti i drugih aktivnosti u jedan centar unaprijedili bi se

kapaciteti ljudskih resursa u turističkom sektoru, povećala bi se prepoznatljivost destinacije

te bi se razvile turističke i druge usluge.

Rezultati projekta

Obnovljena zgrada i opremljene prostorije TIC-a Bistra,

Organizirano prikupljanje turističkih informacija,

Organizirane edukacije, radionice i prezentacije za posjetitelje i druge ciljane skupine,

Postavljena smeđa turistička signalizacija u Općini,

Izrađene brošure, informativni leci i drugi promotivni materijali.

Ciljevi projekta

Postizanje turističke konkurentnosti u skladu sa Strateškim planom razvoja turizma na

području Općine. Specifičan cilj ovog projekta je razvoj turističke infrastrukture te podizanje

kvalitete informiranja posjetitelja u Općini Bistra.

Nositelj projekta

Općina Bistra

Ciljane skupine

Posjetitelji i turisti Općine Bistra, budući zaposlenici, lokalno stanovništvo koje sudjeluje u

edukacijama i drugi.

Stupanj prioriteta Razdoblje provedbe

Visoki 2016.-2017.

Utjecaj na okoliš

Potrebno provesti sve preventivne mjere vezane uz zaštitu okoliša i ekološku mrežu


118

Projekt: Ekomuzej Bistra45

Opis projekta

Postojeću kulturno-povijesnu i tradicijsku kulturnu općine Bistra potrebno je staviti u

funkciju turizma, a kao jedan od modela zaštite i promocije baštine na području Općine

prepoznat je koncept ekomuzeja, odnosno koncept buđenja svijesti o vrijednostima

identiteta lokalne zajednice putem edukacije, zaštite i interpretacije lokalnih prirodnih i

kulturnih znamenitosti. Projekt je zamišljen kao baštinski informacijsko-dokumentacijski i

interpretativan centar sa svrhom upravljanja baštinom bistranskog kraja koji bi doprinio

razvoju turizma na području Općine te bi potaknuo lokalne inicijative u turizmu i zaštiti

baštine.

Ekomuzej sastojao bi se od središnjeg baštinskog centra te nekoliko ispostava

rasprostranjenih po cijelom teritoriju obuhvata Ekomuzeja. Zgrada Stare škole ima velike

predispozicije za organizaciju središnjeg baštinskog centra koji bi nudio zone učenja, igre,

rada i odmora, a prije bilo kakvih aktivnosti, potrebno je riješiti imovinsko-pravne odnose te

sanirati građevinu.

Rezultati projekta

Obnovljena zgrada Ekomuzeja Bistra,

Potpuno opremljene prostorije središnje zgrade Ekomuzeja,

Osmišljen koncept Ekomuzeja i postavljeni izložbeni primjerci,

Organizirane ispostave na području Općine,

Organizirane edukacije, radionice i prezentacije za turiste i lokalno stanovništvo u

Ekomuzeju,

Diseminiran i promoviran projekt Ekomuzeja.

Ciljevi projekta

Strateški cilj Ekomuzeja Bistra je prepoznavanje, istraživanje, opisivanje, prezentacija i

interpretacija specifičnog identiteta posjetiteljima Općine Bistra, ali i lokalnog stanovništva.

Ekomuzej će odgovorno provoditi i znanstvenu i stručnu djelatnost, evidentirati kulturnu i

tradicijsku baštinu te planirati održivi razvoj zajednice, odnosno održivi kulturno-turistički

razvoj Općine Bistra. Osnivanjem Ekomuzeja unaprijedila bi se turistička ponuda Općine

Bistra te bi se baština stavila u funkciju turizma.

Nositelj projekta

Općina Bistra

Ciljane skupine

Zaposlenici Ekomuzeja, posjetitelji i turisti, Općina Bistra te lokalno stanovništvo


Visoki 2016.-2020.

45 Batina, K. (2013), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra, diplomski rad, Filizofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.


119

Utjecaj na okoliš


Projekt: Bistrajnsko dvorište – ugostiteljska kuća

Opis projekta

Tradicijsko graditeljstvo vrlo je važan dio sveukupne kulturne baštine, a izgradnjom i

uređenjem ugostiteljskog objekta s tradicijskim arhitektonskim elementima, stvorila bi se

ugostiteljska ponuda koja bi pružila autentičnost i ambijent ruralnog područja. Izgradnja

bistranske tradicijske drvene kuće te uređenje interijera na tradicijski način, kao objekta koji

bi nudio tradicionalna jela i pića, potaknula bi razvoj gastro i eno turizma na području Općine

te bi podržala razvoj drugih proizvodnih oblika, kao cikloturizma, kulturnog turizma te

turizma temeljenog na prirodnim resursima i zaštiti prirode. Za unapređenje ugostiteljske

ponude Općine Bistra ključno će biti povezivanje s lokalnim proizvođačima, posebice s onima

koji nude ekološki uzgojene autohtone poljoprivredne proizvode. Projekt bi potaknuo

zapošljavanje te bi se postigao određeni stupanj razvoja prepoznatljivosti i imidža Općine

Bistra.

Rezultati projekta

Izgrađeni potpuno opremljen objekt s elementima tradicijske arhitekture,

Uređeno bistrajnsko dvorište,

Unaprijeđena ponuda tradicijskih jela i pića bistranskog kraja,

Povezani lokalni proizvođači s ugostiteljskim sektorom,

Diseminiran i promoviran projekt Bistrajnskog dvorišta.

Ciljevi projekta

Unapređenje ugostiteljske ponude Općine Bistra, očuvanje tradicijske kulture te poticanje

poljoprivredne proizvodnje na malom posjedu.

Nositelj projekta

Općina Bistra

Ciljane skupine

Zaposlenici ugostiteljskog objekta, Općina Bistra, posjetitelji i turisti te lokalno stanovništvo.


Visoki 2018.-2019.

Utjecaj na okoliš



120

Projekt: Difuzni hotel Bistra

Opis projekta

Globalni turistički trendovi nalažu stvaranje inovativne smještajne ponude kako bi se

turistička destinacija izdvojila u odnosu na konkurenciju. Stvaranjem nove smještajne

ponude u Općini Bistra moguće je zadovoljiti potrebe potražnje, tržišno se pozicionirati te

stvoriti imidž kvalitetne turističke destinacije. Projekt difuznog hotela zamišljen je na

konceptu udruživanja privatnih iznajmljivača. Turisti su u mogućnosti boraviti u

personaliziranim smještajnim jedinicama (tradicijske kuće) koje su raspoređene, odnosno

raspršene u prostoru Općine Bistra. Ono što povezuje smještajne jedinice je prostor

recepcije hotela (mogućnost rekonstrukcije zgrade Stare škole) gdje se mogu dobiti servisne

usluge i informacije o destinaciji te zajednička prostorija za boravak. Osim smještajne, hotel

bi pružao i ugostiteljsku uslugu. Upravljačku strukturu činili bi vlasnici smještajnih jedinica te

Općina Bistra kao organizator. Difuzni hotel Bistra okupljao bi više starih, tradicijskih

građevina, uređenog i opremljenog interijera na tradicijski način kako bi doživljaj destinacije i

gostoljubivosti stanovništva bio što veći.

Rezultati projekta

Postignut dogovor s privatnim iznajmljivačima, vlasnicima tradicijskih drvenih kuća i

Općinom Bistra,

Obnovljene i opremljene tradicijske kuće i stavljene u funkciju smještajnih jedinica,

Obnovljena i opremljena središnja recepcija difuznog hotela i prostorija za boravak,

Diseminiran i eksploatiran projekt difuznog hotela.

Ciljevi projekta

Unapređenje kvalitete i strukture turističkog smještaja te stvaranje inovativnog koncepta koji

bi privukao turiste u Općinu Bistra. Projekt je usmjeren na održivi razvoj te bi se

valorizacijom tradicijskih kuća, potaknula njihova zaštita i očuvanje tradicijske arhitektonske

baštine. Projektom bi se ostvarili zajednički interesi i zajednički nastup na tržištu te bi se

postigla prepoznatljivost smještajnih objekata.

Nositelj projekta

Općina Bistra, mali i srednji poduzetnici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, fizičke

osobe – vlasnici tradicijskih kuća (privatni iznajmljivači)

Ciljane skupine

Zaposlenici difuznog hotela, privatni iznajmljivači, Općina Bistra te turisti i posjetitelji


Visoki 2017.-2020.

Utjecaj na okoliš



121

Projekt: Biciklistička ruta u Općini Bistra

Opis projekta

Područje Općine prepoznato je kao dobro očuvan prostor s raznolikim i vrijednim prirodnim i

kulturnim sadržajima te lijepim krajolikom. Trasiranjem i uređenjem biciklističkih staza kroz

Općinu Bistra dobila bi se prepoznatljiva i privlačna turistička ponuda koja bi se potaknula

razvoj cikloturizma te upotpunila druge turističke proizvode poput kulturnog turizma,

agroturizma i gastroturizma. Projekt je zamišljen kao kružna ruta koja bi prolazila kroz

naselja i izvan naselja Općine te bi povezivala lokalne znamenitosti (dvorac Oršić, Stara škola

i Park prirode Medvednica), pojedine zone naselja, ugostiteljske objekte, sakralne građevine

i druge sadržaje. Za što uspješniju realizaciju, potrebno je i osigurati osposobljene vodiče za

organizirane biciklističke grupe. Projekt u prvoj fazi ne zahtijeva izgradnju novih biciklističkih

staza nego rekonstrukciju postojećih lokalnih i nerazvrstanih cesta te postavljanje kvalitetne

turističke signalizacije. Rutu može upotpuniti i mreža postojećih planinarskih i pješačkih staza

prema vrhu Medvednice s uređenim vidikovcima. Projektom bi se povećala turistička

potražnja u segmentu turista koji su ekološki osviješteni i željni upoznavanja s kulturom

Općine Bistra.

Rezultati projekta

Trasirana i uređena biciklistička ruta na području Općine,

Postavljena turistička signalizacija na području Općine,

Diseminiran i promoviran projekt.

Ciljevi projekta

Postizanje održivosti i unapređenja turističkog proizvoda te obogaćivanje i podizanje

kvalitete turističke ponude Općine Bistra.

Nositelj projekta

Općina Bistra

Ciljane skupine

Turisti i posjetitelji te lokalno stanovništvo koje bi koristilo biciklističke staze


Visoki 2016.-2020.

Utjecaj na okoliš



122

Projekt: Izgradnja ruralnog kampa na području Općine

Opis projekta

U nedostatku smještajnih kapaciteta na području Općine Bistra, potrebno je osigurati uvjete

za izgradnju kvalitetne smještajne ponude. Jedan od oblika smještajne ponude koji se može

razvijati u Općini Bistra je i kamp ponuda koja nedostaje i u Kontinentalnoj Hrvatskoj.

Osiguravanjem kamp ponude u Općini Bistra, zadovoljile bi se potrebe za razvoj izletničkog

turizma, ekoturizma, agroturizma i drugih oblika proizvodnih grupa. Kamp bi ponudio

obiteljsku atmosferu u komunikaciji s gostoljubivim lokalnim stanovništvom, mir, odmor od

svakodnevnog stresa te tradicionalni doživljaj lokalne gastronomije i enologije. Izgradnjom

kampa stvorili bi se kapaciteti za kraća zaustavljanja tijekom putovanja i duži boravak u

ruralnom području. Prije same izgradnje kampa, potrebno je rješavati razvojna ograničenja

poput otkupa zemljišta, namjene zemljišta, uređenje parcela i slično. Osim izgradnje same

infrastrukture kampa, ponuda bi se upotpunila izgradnjom sportskih terena i ugostiteljskih

sadržaja čime bi kamp dobio na kvaliteti, a time kategorizirao u viši razred.

Rezultati projekta

Izgrađen i infrastrukturno opremljen ruralni kamp,

Izgrađeni popratni sadržaji poput sportskog terena i ugostiteljskog objekta,

Kategoriziran ruralni kamp i uvršten u ponudu Kontinentalne Hrvatske,

Diseminiran i promoviran projekt ruralnog kampa.

Ciljevi projekta

Cilj projekta je podizanje raznovrsnosti i kvalitete smještajne ponude u Općini Bistra,

podizanje standarda izvrsnosti turističke destinacije te povećanje zaposlenosti.

Nositelj projekta

Općina Bistra, privatni investitori

Ciljane skupine

Zaposlenici ruralnog kampa, turisti i posjetitelji te Općina Bistra


Srednji 2018.-2020.

Utjecaj na okoliš



123

Projekt: Izgradnja mlinica na potoku Bistra i uređenje šetnice

Opis projekta

Do prije pedesetak godina, na području Općine bilo je u funkciji velik broj vodenica, odnosno

mlinova na vodu u kojima su se mljeli žito i kukuruz. Mlinice su se nalazile na potocima na

području Općine u naseljima Donja Bistra, Oborovo Bistransko, Poljanica Bistranska i Novaki

Bistranski. Rekonstrukcijom jedne mlinice dobila bi se atraktivna turistička ponuda, a

uređenjem šetnice uz potok Bistra upotpunio bi se cijeli doživljaj.

Rezultati projekta

Rekonstruirana mlinica na potoku Bistra,

Izgrađena šetnica uz potok Bistra,

Sadržaj uključen u turističku ponudu Općine Bistra te upotpunjuje izletnički turizam i

druge turističke proizvode,

Diseminiran i promoviran projekt.

Ciljevi projekta

Cilj projekta je podizanje raznovrsnosti i kvalitete turističke ponude u Općini Bistra te

očuvanje kulturne baštine.

Nositelj projekta

Općina Bistra

Ciljane skupine

Posjetitelji i turisti te lokalno stanovništvo


Srednji 2018.-2020.

Utjecaj na okoliš



124

Projekt: Revitalizacija kamenoloma u Gornjoj Bistri (izgradnja adrenalinskog parka i ljetne

pozornice)

Opis projekta

Pustolovni i kulturni turizam predstavljaju jedne od najbrže rastućih segmenata turističke

ponude te bi se Općina Bistra projektom revitalizacije kamenoloma u Gornjoj Bistri tržišno

pozicionirala i zadovoljila potražnju za ovim oblicima turizma. Posjetitelji u potrazi za

adrenalinom mogli bi u Općini Bistra posjećivati adrenalinski park koji bi ponudio sadržaje

poput zip linea, bike parka, paintballa, visećih mostova i poligona, streličarstvo te

teambuilding programe i aktivnosti za djecu. Ljetna pozornica bila bi smještena na području

kamenoloma, a kombinacija kamena i vegetacije predstavljala bi poseban privlačan faktor.

Prostor bi bio idealan za održavanje svih glazbenih, scenskih ili drugih događaja, među

kojima bi se posebno isticali pop, rock i zabavni koncerti.

Rezultati projekta

Izgrađen i opremljen adrenalinski park,

Izgrađena ljetna pozornica,

Sadržaji uključeni u turističku ponudu Općine Bistra,

Diseminiran i promoviran projekt adrenalinskog parka i ljetne pozornice,

Ciljevi projekta

Cilj projekta je revitalizacija napuštenog kamenoloma i podizanje raznovrsnosti turističke

ponude u Općini Bistra i Kontinentalnoj Hrvatskoj.

Nositelj projekta

Općina Bistra

Ciljane skupine

Općina Bistra, udruge civilnog društva, posjetitelji i turisti te lokalno stanovništvo


Srednji 2018.-2020.

Utjecaj na okoliš



125

Projekt: Reorganizacija manifestacije Dani Bistre

Opis projekta

Kvalitetno i sadržajno organizirana manifestacija povećala bi stupanj atraktivnosti turističke

destinacije, obogatila bi turističku ponudu te bi ponudila na tržištu inovativne programe.

Manifestacija Dani Bistre bi po uzoru na sadašnje stanje ponudila kulturne, sportske,

zabavne, vjerske i gospodarske programe, ali s unaprijeđenom kulturnom, obrazovnom i

zabavnom funkcijom te u kraćem vremenskom roku. Organiziranjem kulturnih programa

prezentacije starih zanata poput vuglenarenja, izrade bačava ili tesanja drva za izradu

tradicijskih kuća te prikaza tradicijskih svadbenih, folklornih i radnih običaja s područja

Općine postigao bi se efekt autohtonosti koji posjetitelji i traže. Veliki potencijal imala bi

organizacija gospodarskog sajma na kojim bi se predstavili poljoprivredni proizvodi Općine

Bistra i zagrebačke županije, gastronomska i enološka ponuda bistranskog kraja te privukli

izlagači iz drugih dijelova Hrvatske. Prezentacijom ekološkog uzgoja na malim

gospodarstvima, turisti bi se educirali o važnosti očuvanja poljoprivrednih površina te bi se

promovirala Općina Bistra kao destinacija ekoturizma i agroturizma. Organiziranjem

zanimljivih zabavnih sadržaja poput koncerata zvučnih izvođača i sportskih turnira s

nacionalnim i međunarodnim karakterom potaknuo bi se dolazak i posjetitelja mlađih

dobnih skupina te bi se upotpunio cjelokupni program.

Posjetitelji bi organizacijom kvalitetnih programa temeljeni na tradicijskim običajima i

prezentiranju kulturne i prirodne baštine te ponudom tradicijskih suvenira upoznali s

kulturnom i tradicijom Općine Bistra. Tako organizirana manifestacija privukla bi određeni

segment potrošača, posebno dijela iz Grada Zagreba te bi pomogla u kreiranju boljeg imidža

Općine Bistra. Organizatori događanja moraju osmisliti promociju, informirati posjetitelje

putem svih medija, predstaviti plan programa i osigurati popratne sadržaje poput parkirnih

mjesta, štandova s hranom i pićem.

Rezultati projekta

Definiran program i organizirana manifestacija Dani Bistre,

Održani brojni kulturni, gospodarski, zabavni i sportski programi,

Uključena manifestacija u turističku ponudu Turističke zajednice Zagrebačke županije,

Diseminirana i promovirana manifestacija Dani Bistre.

Ciljevi projekta

Cilj projekta je jačanje konkurentnosti i podizanje kvalitete turističke ponude u Općini Bistra.

Nositelj projekta

Općina Bistra, udruge civilnog sektora, poduzetnici i poljoprivrednici te lokalno stanovništvo

Ciljane skupine

Općina Bistra, udruge civilnog društva, poduzetnici, poljoprivrednici, posjetitelji i turisti te

lokalno stanovništvo


Visoki 2016.-2020.


126

8. Zaključak

Turizam se sve više okreće selektivnim oblicima i turizmu doživljaja jer su turisti željni

uživanja i odmora zbog sve veće preopterećenosti tijekom rada. Birajući turističku

destinaciju, žele doživjeti nove osjećaje i motivaciju te su neprestano u potrazi za novim,

posebnim i drugačijim mjestima, kulturama te zanimljivostima. Upravo zbog toga, Općina

Bistra kao buduća turistička destinacija uz kvalitetne projekte i koncept brendiranja može

ponuditi nešto drugačije i originalno čime će se predstaviti domaćem i inozemnom tržištu.

Visoka razina očuvanosti prirodne osnove, blizina Parka prirode Medvednica, bogata

kulturno-povijesna i tradicijska baština te dobra prometna povezanost s Gradom Zagrebom,

prostor Općine Bistra pozicionira kao rezervat kvalitetnog i vrijednog prirodnog okoliša te

kao atraktivni prostor koji ima potencijala privlačiti posjetitelje i turiste iznadprosječnih

zahtjeva.

U Općini Bistra, turisti mogu promatrati, doživljavati i uspostaviti komunikaciju u prirodno

nastalim prostorima i socio-kulturnim prostorima. Turistički potencijal Općine Bistra

predstavlja očuvana priroda Parka prirode Medvednica, tiho i mirno područje u neposrednoj

blizini milijunskog grada, bogata kulturno-povijesna kultura, arhitektura, područje gdje se

poštuju tradicijske vrijednosti, gostoljubivost lokalnog stanovništva koji boravak turista čine

ugodnijim te autohtona gastronomija i enologija. Sama prirodna osnova i baština više nije

dovoljna za privlačenje turista u pojedinu destinaciju te je današnje turiste potrebno privuči i

zadržati inovativnom i kvalitetnom turističkom ponudom. Ključnu ulogu u formiranju i

promociji turističke ponude imat će lokalna vlast, odnosno Općina Bistra, turističke

organizacije (Turističko-informativni centar), poduzetnici u sklopu turističkih agencija,

poljoprivrednici te udruge civilnog društva Općine Bistra, prije svega kulturne i sportsko-

rekreacijske udruge. Stvorena turistička ponuda bit će usmjerena na razvoj turističkih

proizvodnih grupa poput seoskog turizma, agroturizma, ekoturizma, kulturnog turizma,

sportsko-rekreacijskog i cikloturizma, pustolovnog turizma, izletničkog i planinskog turizma,

gastro i eno turizma te turizma temeljenog na prirodnim resursima i zaštiti prirode. Razvoj

turizma Općine Bistra trebao bi biti usmjeren prema ciljanim skupinama i to:

Turistima koji preferiraju prirodnu i kulturnu baštinu,

Rekreativcima i sportašima,

Turisti s posebnim interesima (obitelji, djeca, poslovna tržišta, tranzitni putnici, osobe

treće životne dobi i drugi).


127

Strateški plan razvoja turizma na području Općine Bistra predstavlja temeljni dokument

kojim se definira sustavan i održiv razvoj turizma na području Općine do 2020. godine.

Dokument kao takav definira bitne elemente turističke ponude te informira potencijalne

sudionike zainteresirane za ulaganja u projekte u turizmu. Ključna aktivnost za razvoj turizma

na području Općine Bistra je promocija, prilikom koje kulturne vrijednosti i prirodna baština

te razvijeni turistički proizvodi mogu zainteresirati potencijalne korisnike. Razvoj turizma u

Općini Bistra doprinijelo bi osnaživanju brenda i konkurentnosti turizma Zagrebačke županije

i Središnje Hrvatske, omogućio bi gospodarsku održivost Općine u smislu zapošljavanja,

potaknuo bi daljnji razvoj kvalitetne turističke ponude, smanjio bi sezonalnost hrvatskog

turizma te ponudio tržištu autentičnost i raznoliku ponudu.


128

9. Prilozi

Tablica 40: Važeći zakoni i provedbeni propisi iz područja ugostiteljstva i turizma

Zakon o turističkoj inspekciji (NN 19/14)

Pravilnik o iskaznici i znački turističkog inspektora (NN 45/14)

Pravilnik o sadržaju, obliku i načinu vođenja očevidnika turističkih inspektora (NN

45/14)

Naputak o načinu pečaćenja kada se rješenje turističkog inspektora izvršava

pečaćenjem(NN 45/14)

Zakon o pružanju usluga u turizmu - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 68/07); (NN 88/10);

(NN 30/14); Vlada RH: Uredba o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 89/14);

Zakon o izmjeni Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 152/14)

Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija iz područja turizma (NN

22/15)

Pravilnik o upisniku turističkih vodiča (NN 50/08)

Pravilnik o iskaznici turističkog vodiča (NN 50/08); (NN 90/08); (NN 112/09); (NN

33/10); (NN 62/10)

Pravilnik o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke

pratitelje (NN 50/08); (NN 120/08)

Pravilnik o stručnom ispitu za voditelja poslovnice (NN 50/08)

Pravilnik o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08)

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji luka nautičkog turizma (NN 72/08)

Pravilnik o vrstama i kategorijama plovnih objekata nautičkog turizma (NN 69/08);

(NN 83/09); (NN 49/15)

Pravilnik o upisniku putničkih agencija (NN 30/08)

Pravilnik o upisniku ugovora o turističkom zastupanju turističkih agencija (NN 30/08)

Pravilnik o minimalno-tehničkim uvjetima i načinu pružanja usluga putničkih agencija

(NN 62/96); (NN 23/97); (NN 134/98)

Pravilnik o identifikacijskom kodu putničke agencije (NN 78/96); (NN 47/97); (NN

80/98)

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige žalbi (NN 5/08)

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti (NN 85/15) stupio na snagu 9. 8. 2015.

Pravilnik o utvrđivanju posebnog standarda – hrvatska autohtona kuhinja (NN 60/11)

Pravilnik za dodjelu oznake kvalitete ugostiteljskog objekta vrste Hotel (NN 36/12)

Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata

kampova iz skupine "kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj"; (NN

75/08); (NN 45/09); Izmjene (NN 11/14)

Pravilnik o razvrstavanju, kategorizaciji i posebnim standardima ugostiteljskih

objekata iz skupine hoteli (NN 88/07); (NN 58/08); (NN 62/09); (NN 63/13); Izmjene i


129

dopune (NN 33/14); Izmjene i dopune (NN 92/14)

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske

usluge u domaćinstvu; (NN 88/07); (NN 58/08); (NN 45/09); (NN 78/14)

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji drugih vrsta ugostiteljskih objekata za

smještaj iz skupine „kampovi i druge vrste ugostiteljskih objekata za smještaj“; (NN

49/08); (NN 45/09); Izmjene i dopune (NN 94/13); Izmjene (NN 49/15)

Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu (NN 5/08); (NN

44/11); Izmjene i dopune (NN 118/11); (piktogrami)

Pravilnik o upisnicima ugostiteljskih objekata i o upisnicima o pružanju ugostiteljskih

usluga u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu(NN 5/08)

Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja knjige gostiju i popisa gostiju (NN 5/08)

Pravilnik o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina

"restorani", "barovi", "catering objekti" i "objekti jednostavnih usluga" - neslužbeno

pročišćeni tekst; (NN 82/07); (NN 82/09); (NN 75/12); (NN 69/13); (NN 150/14)

Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN 152/08)

Pravilnik o posebnim uvjetima koje moraju ispunjavati zaposleni u turističkom uredu

turističke zajednice općine, grada, županije i glavnom uredu Hrvatske turističke

zajednice (NN 42/14); Izmjene i dopune (NN 114/14)

Pravilnik o javnoj turističkoj infrastrukturi (NN 131/09)

Pravilnik o stručnom ispitu za rad na stručnim poslovima u turističkom uredu

turističke zajednice (NN 121/09); (NN 124/10); (NN 15/13); Izmjene (NN 65/13)

Pravilnik o obrascima i načinu vođenja Upisnika turističkih zajednica (NN 114/09)

Zakon o članarinama u turističkim zajednicama - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 152/08);

(NN 88/10)

Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u

turističke razrede - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 122/09); Ispravak Pravilnika (NN

9/10); Izmjene i dopune (NN 61/10); Izmjene i dopune (NN 82/10); Izmjene (NN

36/11); Izmjene i dopune (NN 89/11); Izmjene (NN 146/11); Izmjene i dopune (NN

141/12); Izmjene i dopune (NN 144/12); Izmjene (NN 38/13); Izmjene i dopune (NN

153/13)

Pravilnik o obliku i sadržaju obrasca za prijavu podataka o osnovici za obračun

članarine turističkoj zajednici (NN 119/09)

Pravilnik o kriterijima za razvrstavanje naselja u turističke razrede (NN 92/09);

Dopuna (NN 4/15)

Pravilnik o potporama turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima

(NN 19/11); (NN 53/12); (NN 91/12); (NN 28/13); (NN 156/14)

Zakon o boravišnoj pristojbi - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 152/08); (NN 59/09); Vlada

RH: Uredba o izmjenama Zakona o boravišnoj pristojbi (NN 97/13); Vlada RH: Uredba o

izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi (NN 158/13); Izmjene (NN 30/14)

Uredba o utvrđivanju boravišne pristojbe za 2016. godinu (NN 76/15)


130


Pravilnik o razdobljima glavne sezone, predsezone, posezone i izvansezone u

turističkim općinama i gradovima - neslužbeno pročišćeni tekst; (NN 92/09); (NN

146/13); (NN 35/14); Izmjena (NN 143/14)

Pravilnik o načinu plaćanja paušalnog iznosa boravišne pristojbe za nautičare (NN

99/13); MPPI: Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja plovila sa ili

bez posade i pružanje usluge smještaja gostiju na plovilu (NN 99/13)


Pravilnik o kriterijima za uplatu i korištenje uplaćenih sredstava boravišne pristojbe

na posebnom računu Hrvatske turističke zajednice (NN 139/09); (NN 36/11)

Pravilnik o načinu vođenja popisa turista te o obliku i sadržaju obrasca prijave

turističkoj zajednici (NN 113/09)

Pravilnik o načinu naplate paušalnog iznosa boravišne pristojbe osoba koje pružaju

usluge smještaja u domaćinstvu i seljačkom domaćinstvu (NN 92/09)

Zakon o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku

pretvorbe i privatizacije (NN 92/10)

Uredba o postupku, načinu i uvjetima za dobivanje koncesije na turističkom zemljištu

u kampovima u suvlasništvu Republike Hrvatske (NN 12/11); Izmjene i dopune (NN

145/12)

Uredba o načinu i postupku procjene vrijednosti turističkog zemljišta, odnosno

građevina u kampovima, načinu isplate kod civilne diobe, načinu utvrđivanja tržišne

cijene ostalog građevinskog zemljišta za koje je na temelju posebnog propisa

utvrđeno da služi za redovitu uporabu građevine (NN 12/11)

Uredba o načinu, postupku i uvjetima procjene vrijednosti i prodaje turističkog

zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave te načinu, postupku i uvjetima za

dobivanje koncesije na preostalom turističkom zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne

samouprave (NN 12/11)

Izvor: Ministarstvo turizma


131

Tablica 41: Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS), Medvednica

Identifikacijski broj područja

Naziv područja

Kategorija za ciljnu

vrstu/stanišni tip

Hrvatski naziv vrste/hrvatski naziv

staništa

Znanstveni naziv vrste/Šifra stanišnog tipa

HR2000583 Medvednica

1 močvarna riđa Euphydryas aurinia

1 jelenak Lucanus cervus

1 alpinska strizibuba Rosalia alpina

1 velika četveropjega cvilidreta

Morimus funereus

1 potočni rak Austropotamobius torrentiu

1 žuti mukač Bombina variegata

1 mali potkovnjak Rhinolophus hipposideros

1 veliki potkovnjak Rhinolophus ferrumequinum

1 južni potkovnjak Rhinolophus euryale

1 širokouhi mračnjak Barbastella barbastellus

1 dugokrili pršnjak Miniopterus schreibersii

1 velikouhi šišmiš Myotis bechsteinii

1 veliki šišmiš Myotis myotis

1 Grundov šumski bijelac

Leptidea morsei

1 gorski potočar Cordulegaster heros

1 potočna mrena Barbus balcanicus

1 mirišljivi samotar Osmoderma eremita

1

Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)

91L0

1 Šume pitomog kestena (Castanea sativa)

9260

1 Bukove šume Luzulo-Fagetum

9110

1 Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)

91K0

1 Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion

9180

1 Špilje i jame zatvorene za javnost

8310

1 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

8210


132

10. Literatura

1. Carić, H. (urednik) (2006.), Održivi turizam u deset koraka: planiranje održivog

turizma zasnovanog na baštini i prirodnom naslijeđu, Priručnik za razvijanje i

upravljanje turističkim regijama, destinacijama i proizvodima, prijevod Steps to

sustainable tourism, Institut za turizam, Odraz-Održivi razvoj zajednice, Zagreb.

2. Vodič za izradu strateških razvojnih programa na lokalnoj razini (2004.), Ministarstvo

mora, turizma, prometa i razvitka, GTZ, Ekonomski institut, Zagreb, Frankfurt am

Main.

3. Škoberne, Ž. (1988.), Arheološka istraživanja na području općine Zaprešić (1980.-

1987.), Zaprešićki zbornik, Brdovec, 5.; Registar arheoloških nalaza i nalazišta

sjeverozapadne Hrvatske, Varaždin, 1990.; Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra,

Monografija, Općina Bistra, Bistra, 44-46.

4. Dobrovščak, Lj. (urednik) (2014.), Bistra, Monografija, Općina Bistra, Bistra, 64-66.

5. Klimatski atlas Hrvatske, Climate atlas of Croatia: 1961.-1990., 1971.-2000., Državni

hidrometeorološki zavod, 2008.

6. Lukić, A., Prelogović, V., Pejnović, D. (2005.), Suburbanizacija i kvaliteta življenja u

zagrebačkom zelenom prstenu – primjer Općine Bistra, Hrvatski geografski glasnik,

67/2, 85-106.

7. Bašić, K. (2005.), Apsolutna decentralizacija u populacijskom razvoju Zagrebačke

aglomeracije, Hrvatski geografski glasnik, 67/1, 63-80.

8. Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje

EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.

9. Batina, K. (2013.), Ekomuzeji i razvoj, Prijedlog baštinskog projekta Ekomuzej Bistra,

diplomski rad, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

10. Institut za turizam, Glavni plan i strategija razvoja turizma Republike Hrvatske,

http://iztzg.hr/hr/institut/strategija-razvoja-turizma-rh/

11. Prostorni plan uređenja Općine Bistra,

http://www.bistra.org/docs/infoaccess/prostorni_plan/PPUO/odredbe_za_provoden

je/odredbe%20procisceni%20tekst%20.pdf

12. Smith M., MacLeod N., Hart M. (2010.), Key Concepts in Tourist Studies, Sage

publications Ltd.

13. Rječnik turizma, Vukonić B., Čavlek N. (urednici) (2001), Masmedia, Zagreb.

14. Krajinović, A. i dr. (2011.), Strateško upravljanje razvojem ruralnog turizma –

problemi i smjernice, Oeconomica Jadretina, 1/2011.

15. Baćac, R. (2011.), Priručnik za bavljenje seoskim turizmom, Zagreb, Ministarstvo

turizma Republike Hrvatske.

16. Tomljenović, R. (voditelj projekta), (2003.), Strategija razvoja kulturnog turizma Od

turizma i kulture do kulturnog turizma, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske,

Zagreb.

http://iztzg.hr/hr/institut/strategija-razvoja-turizma-rh/




133

17. Demonja, D., (2012.), Baština i tradicija u oblikovanju turističke ponude na ruralnom

prostoru Hrvatske, Podravina, Koprivnica, 11, 21, 205-218.

18. Bartoluci, M., (2003.), Ekonomika i menadžment sporta, Zagreb, Informator

19. Tomljenović, R. (voditelj projekta), (2003.), Strategija razvoja kulturnog turizma Od

turizma i kulture do kulturnog turizma, Ministarstvo turizma Republike Hrvatske,

Zagreb.

20. Ministarstvo turizma, prezentacija izrade Akcijskog plana razvoja cikloturizma,

prosinac 2014., http://www.mint.hr/UserDocsImages/1412_AP-cikloturizm.pdf

21. Prostorni plan uređenja Parka prirode Medvednica, 2014.,

http://www.mgipu.hr/doc/PPPPMedvednica/PP_Medvednica_knjiga_%204_obrazloz

enje.pdf

22. Hrvatska enciklopedija, http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62763

23. Vrtiprah, V., (2006.), Kulturni resursi kao činitelj turističke ponude u 21. stoljeću,

Ekonomska misao

24. Eurostat, Statistika turizma, http://ec.europa.eu/eurostat/statistics-

explained/index.php/Tourism_statistics/hr

25. Gregorić, M., Skenderović, Lj. (2012.), Uloga poduzetništva i cjeloživotnog učenja u

brendiranju turističke destinacije, Učenje za poduzetništvo, Vol. II (2).

http://www.mint.hr/UserDocsImages/1412_AP-cikloturizm.pdf



http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62763



Documents

Strateški plan razvoja turizma na području Općinebistra.hr/wp-content/...razvoja-turizma-na-području-Općine-Bistra.pdf · Strateški plan razvoja turizma na području Općine