Strateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca · PDF fileStrateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca 0 Strateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca

Strateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca

0

Strateški plan razvoja turizma gradova

Lipika i Pakraca

Zagreb,veljača 2013.


1

Autori: Dr.sc. Snježana Boranić Živoder

Dr.sc. Renata Tomljenović Dr.sc. Jasenka Kranjčević

Dr.sc. Sanda Čorak


2

Nositelj projekta: Grad Lipik

Partneri:

Grad Pakrac Poduzetnički centar Pakrac

“The European Union is made up of 27 Member States who have decided to gradually link together their know-how, resources and destinies. Together, during a period of enlargement of 50 years, they have built a zone of stability, democracy and sustainable development whilst maintaining cultural diversity, tolerance and individual freedoms. The European Union is committed to sharing its achievements and its values with countries and peoples beyond its borders”. The European Commission is the EU’s executive body. “Europska unija se sastoji od 27 zemalja članica koje su odlučile da postupno povežu svoje znanje, resurse i sudbine. Zajedno, kroz period proširenja dug 50 godina, izgradili su područje stabilnosti, demokracije i održivog razvoja zadržavajući kulturnu raznolikost, toleranciju i slobodu pojedinca. Europska komisija je predana u dijeljenju svojih postignuća i vrijednosti sa zemljama i ljudima izvan njezinih granica. Europska komisija je izvršno tijelo Europske unije.

This publication has been produced with the assistance of the European Union. The contents of this publication are the sole responsibility of the Town of Lipik and can in no way be taken to reflect the views of the European Union.

Ovaj projekt financiran je sredstvima Europske Unije / This project is funded by the

European Union


3

Sadržaj:

1. UVOD ............................................................................................................................. 5

1.1. PRISTUP IZRADI PLANA ................................................................................................................................. 5 1.2. CILJEVI I METODE IZRADE PROJEKTA ................................................................................................................ 6

2. ANALIZA RAZVOJNO PLANSKIH DOKUMENATA ............................................................ 9

2.1. PLANSKI DOKUMENTI TURISTIČKOG RAZVOJA .................................................................................................... 9 2.2. PROSTORNO PLANSKI DOKUMENTI ............................................................................................................... 10 2.3. OSTALI PLANSKI DOKUMENTI ....................................................................................................................... 11

3. PROFIL LIPIKA I PAKRACA KAO TURISTIČKIH DESTINACIJA ................................... 14

3.1. PREGLED RAZVOJA TURIZMA ....................................................................................................................... 14 3.2. GEOGRAFSKA I DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA ....................................................................................................... 15 3.3. PROMET, INFRASTRUKTURA I GOSPODARSTVO ................................................................................................ 19 3.4. OBILJEŽJA TURISTIČKE PONUDE .................................................................................................................... 28 3.5. OBILJEŽJA TURISTIČKE POTRAŽNJE ................................................................................................................ 29 3.6. TURISTIČKA ORGANIZACIJA I OBILJEŽJA DESTINACIJSKOG MARKETINGA ................................................................. 32 3.7. TURISTIČKI RESURSI I ATRAKCIJE ................................................................................................................... 33

4. PREGLED TRENDOVA NA TURISTIČOM TRŽIŠTU ........................................................ 52

5. SWOT ANALIZA ............................................................................................................ 54

6. VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA TURIZMA ......................................................................... 59

6.1. TRŽIŠNO POZICIONIRANJE I VIZIJA RAZVOJA .................................................................................................... 59 6.2. OSNOVNA NAČELA I CILJEVI RAZVOJA ............................................................................................................ 61

7. MARKETINŠKA STRATEGIJA ........................................................................................ 63

7.1. TURISTIČKI PROIZVODI I TRŽIŠNI SEGMENTI ..................................................................................................... 63 7.2. PROMOCIJSKE AKTIVNOSTI .......................................................................................................................... 85 7.3. PROMOCIJSKI MATERIJALI ........................................................................................................................... 86 7.4. E-MARKETING AKTIVNOSTI .......................................................................................................................... 87

8. PLAN EKSPLOATACIJE „STAZE LIPICANCA I KUNE“ ................................................... 90

8.1. PROGRAMSKO-PROSTORNA KONCEPCIJA PODRUČJA GRADOVA LIPIKA I PAKRACA ................................................... 90 8.2. KOMUNIKACIJSKE AKTIVNOSTI ..................................................................................................................... 99

9. AKCIJSKI PLAN .......................................................................................................... 101

I. TRŽIŠNO REPOZICIONIRANJE SPECIJALNE BOLNICE LIPIK ....................................................................... 104 II. IZGRADNJA I UNAPREĐENJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA ........................................................................ 106 III. KREIRANJE URBANOG SKLADA ............................................................................................................... 111 IV. REVITALIZACIJA KULTURNE BAŠTINE (KONCEPT I STUDIJA ISPLATIVOSTI) ............................................. 115 IV. INTERPRETACIJA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE .................................................................................. 118 V. UNAPREĐENJE POSTOJEĆIH I RAZVOJ NOVIH TURISTIČKIH PROIZODA .................................................. 121 VI. MARKETING I MENADŽMENT TURISTIČKE DESTINACIJE ........................................................................ 128

10. TERMINSKI PLAN AKTIVNOSTI ................................................................................. 132

11. ZAKLJUČAK ................................................................................................................ 133


4

Predgovor Grad Lipik nositelj je projekta „Stazama lipicanca i kune“ financiranog u okviru grant sheme Poslovna infrastruktura IPA IIIc. Projekt je razvijen u suradnji Grada Lipika, Grada Pakraca i Poduzetničkog centra Pakrac. Opći cilj projekta je pomoći jačanju turističkih potencijala na lokalnoj razini kroz razvoj i jačanje javne turističke infratrukture gradova Lipika i Pakraca, te privući veći broj posjetitelja. Projektom je obuhvaćeno područje gradova Lipika i Pakraca koji imaju dugu tradiciju u turizmu i koji čine jedinstvenu turističku destinaciju. U okviru projekta izrađena je ova studija „Strateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca“.Cilj dokumenta je bio usmjeriti dugoročan razvoj turizma, potaknuti ekonomski razvoj te podignuti kvalitetu života lokalnog stanovništva. Pored toga, cilj je bio sačuvati prirodne i kulturne resurse te time osigurati put prema održivosti razvoja ovoga kraja. Izrada studije obuhvatila je analize postojećih planskih dokumenta i već pokrenutih aktivnosti, obilaske terena te radionice s dionicima gospodarskog i turističkog razvoja kako bi se u što većoj mjeri sagledali i uvažili stavovi lokalne zajednice. S obzirom na kulturno i povijesno nasljeđe kao i na vrijedne turističke resurse i atrakcije te u skladu s trendovima na turističkom tržištu u ovome se dokumentu predlaže vizija budućeg razvoja turizma te se razrađuje marketinška strategija. Posebno se obrazlaže programsko-prostorna koncepcija područja gradova Lipika i Pakraca u odnosu na plan korištenja „Staze lipcanca i kune“. Dokument završava akcijskim planom u kojem su navedeni i opisani projekti u funkciji operacionalizacija plana i koju su podijeljeni u više područja: tržišno repozicioniranje zdravstvenih ustanova u funkciji turizma, izgradnja i unapređenje smještajnih kapaciteta, kreiranje urbanog sklada, revitalizacija kulturne baštine, interpretacija kulturno-povijesne baštine te unapređenje i razvoja novih turističkih proizvoda. U ovome dokumentu iznesene su smjernice razvoja turizma čija realizacija predstoji. Budući da turistički proizvod predstavlja doživljaj sastavljen od niza proizvoda i usluga izuzetno je važno osigurati kvalitetu svakog njegovog pojedinog dijela. Zbog toga provedba aktivnosti u velikoj mjeri ovisi o spremnosti svih dionika u turizmu na zajedničko promišljanje, zajedničke aktivnosti i djelovanje jer samo kontinuirana komunikacija i suradnja između privatnog i javnog sektora može pridonijeti ostvarenju željenog razvoja.


5

1. UVOD

Grad Lipik je u rujnu 2012. godine potpisao ugovor s Institutom za turizam za izradu Strateškog plana razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca. Ovaj je plan dio projekta „Stazama lipicanca i kune“ financiranog iz predpristupnog programa IPA - poslovna infrastruktura (IPA2007/HR/16IPO001/040205/SER_010/C-001) kojemu je cilj jačanje turističkih potencijala te privlačenje većeg broja posjetitelja.

Realizacija ovoga projekta, a temeljem natječajne dokumentacije provodi se kroz sljedeće etape:

• Utvrđivanje analize stanja kroz identifikaciju i analizu relevantnih dokumenata i

konzultacije s lokalnim dionicima, • Analiza relevantnih kvantitativnih i kvalitativnih trendova turističke potražnje

relevantnih za gradove Lipik i Pakrac, • Analizu turističke atrakcijske osnove u projektnom području te neposrednom

okruženju, • Rezimiranje nalaza dobivenih analizom situacije i sagledavanjem trendova primjenom

SWOT analize, • Izradu plana razvoja turizma za gradove Lipik i Pakrac koji sadrži strateške razvojne

smjernice, viziju, proizvode, ciljna tržišta, strategiju pozicioniranja, strategiju tržišne komunikacije,

• Izrada plana korištenja „Staze lipicanca i kune“, • Akcijski plan.

1.1. Pristup izradi plana

Prirodne ljepote, kulturno i povijesno nasljeđe, te stoljetna tradicija bavljenja turizmom glavna su obilježja grada Lipika kao važnog turističkog odredišta u Požeško-slavonskoj županiji. Značajni elementi turističke ponude ovog područja čine: kulturno-povijesno nasljeđe – centar Lipika, perivoj, izvori geotermalne vode – zdravstveni i rekreacijski turizam, uzgoj konja lipicanca, brojne manifestacije te različite druge atrakcije. Pretpostavlja se da su lipički ljekoviti izvori korišteni još u vrijeme rimskog carstva, no prvi pisani zapisi o postojanju lječilišnog turizma potječu s početka 16. stoljeća, kada Ivan Kapistranin spominje ljekovitost lipičkih toplica. Zapisi iz 18. stoljeća govore o ljekovitoj vodi po kojoj je Lipik postao poznat.

Grad Pakrac, smješten u zapadnoj Slavoniji, nalazi se u dolini rijeke Pakre na nadmorskoj visini od 178 m. Od grada Zagreba udaljen je oko 120 km, a od grada Novske 26 km. Lokacija grada, s obzirom na dostupnost autocestom Zagreb-Lipovac idealna je za razvoj izletničkog turizma, kratke odmore u prirodi temeljene na različitim aktivnostima poput jahanja, biciklizma, šetnji ili posjeta nekim od seoskih domaćinstava.

Gradovi Lipik i Pakrac tijekom Domovinskog rata pretrpjeli su izrazito velike ljudske gubitke i veliku materijalnu štetu. Brojna su područja osiromašena a uništen je značajan dio vrijedne kulturne baštine. Na ovom se području danas bilježi tek oko 2 tisuće noćenja što je posljedica


6

nedovoljno razvijene turističke ponude, nedostataka smještajnih kapaciteta, odnosno, neriješenih imovinsko-pravnih pitanja vezanih uz turističke kapacitete.

Danas na turističkom tržištu dolazi do velikih kvalitativnih pomaka kad je riječ o zahtjevima suvremenih turista. Ti su zahtjevi uvjetovani brojnim socio-demografskim promjenama, utjecaju tehnologija i drugim društvenim kretanjima. Posjetitelji traže destinacije koje će nuditi kvalitetno osmišljen boravak, žele upoznati povijest, kulturu i način života u nekom kraju, žele steći neka nova znanja koja će ih oplemeniti. Trend kratkih odmora i boravka u ruralnom prostoru osim na međunarodnim tržištima uočen je i na domaćem tržištu. Preferiraju se mjesta odmora blizu mjesta stanovanja, odmor i relaksacija u prirodi, koja uslijed sve dinamičnijeg ritma suvremenog poslovnog života, postaje poželjan oblik prikupljanja snage za sve veći broj domaćih turista.

Na osnovu sagledavanja takvih trendova, osmišljavanje kvalitetnih turističkih proizvoda temeljenih na prirodi, povijesti i kulturi područja destinacija Lipik i Pakrac te nuđenje ciljnim tržišnim segmentima moglo bi ovome kraju omogućiti očuvanje vrijednih turističkih atrakcija i resursa te donijeti određene ekonomske i druge koristi.

1.2. Ciljevi i metode izrade projekta Glavni cilj ovoga projekta je osmisliti turistički razvoj područja gradova Lipika i Pakraca te posebno osmisliti plan korištenja „Staze lipicanca i kune“, s naglaskom na proizvode/doživljaje koji će biti stavljeni u funkciju jačanja turističke ponude te podizanja kvalitete života lokalnog stanovništva. Pri izradi ovog plana primjenjuje se pristup koji se temelji na:

• RADIONICE S DIONICIMA Rad na ovom strateškom dokumentu uključivao je suradnju s nositeljima turističkog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja gradova te provođenje dubinskih intervjua s relevantnim interesnim skupinama.

• OBILASKU PROJEKTNOG PODRUČJA

Obilazak gradova Lipika i Pakraca obuhvaćao je prepoznavanje i evidentiranje turističkih atrakcija područja s ciljem utvrđivanja i procjene stanja tehničke i turističke infrastrukture kao komponenti turističkog proizvoda.

� ANALIZI RELEVANTNIH PLANSKIH DOKUMENATA

Analizirani se relevantni planski dokumenti na županijskoj i gradskim razinama što uključuje: prostorne planove županije i gradova, gospodarske planove razvoja, turističke razvojne planove te druge relevantne planske dokumente koji imaju utjecaja na ili su pod utjecajem turističkog razvoja.

� ANALIZI TURISTIČKE PONUDE I POTRAŽNJE GRADOVA LIPIKA I

PAKRACA U suradnji s turističkim zajednicama te korištenjem relevantnih sekundarnih izvora prikupljeni su detaljni podaci o turističkim kapacitetima, broju i strukturi turističkih dolazaka i noćenja.


7

� ANALIZI TRŽIŠTA

Za detaljnu analizu tržišta korištene su informacije Hrvatskog zavoda za statistiku, tržišnih istraživanja TOMAS Instituta za turizam kao i analiza kvalitativnih obilježja turističke potražnje iz raznih stručnih studija i članaka.

� ISTRAŽIVANJU POVIJESNIH IZVORA

Kako bi se osmislio kvalitetan programski okvir turističkog razvoja, zasnovan na turističkim proizvodima i doživljajima koristio se niz povijesnih izvora i zapisa o društvenim, političkim i ekonomskim uvjetima u kojima su gradovi nastajali i u kojima su se razvijali. Za potrebe ovog projekta osmišljen je plan istraživanja koji je obuhvaćao: analizu sekundarnih izvora podataka, kvalitativna istraživanja stavova dionika te obilazak projektnog područja.

Polazeći od projektnog zadataka, rad na projektu bio je strukturiran u nekoliko etapa:

Etapa 1. Službeni rad na projektu počeo je verifikacijskom ciljeva, specifikacijom i detaljnom razradom sadržaja dokumenta. Dogovoren je plan aktivnosti na projektu poput održavanja radionica, identifikacija interesnih skupina, plan obilaska terena i drugo. Diskusija s naručiteljem održana je u listopadu 2012.

Etapa 2. U ovoj etapi analizirani su relevantni strateški dokumenti koje je trebalo uvažiti prilikom planiranja turističkog razvoja. Riječ je o planovima gospodarskog razvoja Lipika i Pakraca, planu turističkog razvoja Požeško-slavonske županije te važećim prostorno planskim dokumentima. Ova je etapa važna jer je plan razvoja turizma važno uskladiti s ostalim planovima i planovima višega reda. Ova etapa odvijala se tijekom listopada i studenog 2012.

Etapa 3. U ovoj su etapi prikupljani podaci važni za ocjenu postojeće situacije. On obuhvaća identifikaciju gospodarskih, demografskih, prostornih i prometnih uvjeta za razvoj turizma, analizu trendova potražnje važnih za turistički razvoja grada. Ova etapa odvijala se tijekom studenog 2012.

Etapa 4. Riječ je o etapi u kojoj se izvodila SWOT analiza prema matrici kao efikasnom pokazatelju strateških prednosti i nedostataka te mogućnosti i prijetnji kao podloge za osmišljavanje strateškog razvojnog okvira.

Etapa 5. Na osnovu prethodnih aktivnosti definiralo se strateški razvoja turizma za gradove Lipik i Pakrac za razdoblje od desetak godina. Ona sadrži: definiranje vizije razvoja, definiranje ciljeva razvoja u skladu s razvojnim mogućnostima i aspiracijama interesnih skupina iz privatnog i javnog sektora.


8

Etapa 6. U ovoj se etapi razrađivala se marketinška strategija za Lipik i Pakrac. U njoj se definirani atributi pozicioniranja, proizvodni portfelj, ciljna tržišta i potrošački segmenti, komunikacijske aktivnosti te plan e-marketing aktivnosti.

Etapa 7. U ovoj se etapi razrađivao eksploatacijski plan za stazu „Putovima lipicanca i kune“. U okviru plana dao se programski koncept korištenja prostora gradova Lipika i Pakraca te komunikacijske aktivnosti.


9

2. ANALIZA RAZVOJNO PLANSKIH DOKUMENATA

2.1. Planski dokumenti turističkog razvoja

Gradovi Lipik i Pakrac trenutno nemaju važeće planove koji se tiču ukupnog turističkoj razvoja na lokalnoj razini. Međutim, postoji Master plan razvoja turizma za središnju i južnu Slavoniju s fokusom na Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku županiju (2008). Riječ je o dokumentu koji je sastavljen u okviru projekta „Održivi razvoj ratom pogođenih područja – županijski razvoj kapaciteta i menadžmenta, Republika Hrvatska“ koji je vodila konzultantska tvrtka Ecorys.

Cilj ovoga dokumenta je bio procijeniti potencijale turističkog razvoja u ove dvije županije, razviti viziju i strateške ciljeve, definirati ključne projekte te pružiti smjernice i mogućnosti vezane uz izvore financiranja koji su dostupni na projektnom području. U dokumentu se polazi od iscrpne situacijske analize Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije u kojoj se daju opće informacije o gospodarstvu, analiziraju se turistički tržišni pokazatelji te se iznosi pregled turistički resursa, sadržaja i usluga.

Od prirodnih resursa Požeško-slavonske županije posebno su istaknuti: Parkovna arhitektura – kompleks toplica u Lipiku, Umjetni ribnjaci – Poljana, Toplice – Lipik, Životinjski svijet/lovstvo – županijska i državna lovišta u Lipiku i Pakracu. Među športskim/rekreacijskim/wellness sadržajima: Vinogradi/vinarije – Pakrac (20ha), Wellnes/bolnice – Bolnica za medicinsku rehabilitaciju u Lipiku, Bazeni – Lipik, Rekreativna područja – Omanovac, Športski centri – staza za motokros u Pakracu. Vezano uz povijest i kulturu među sakralnom baštinom ističu se Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i Crkva Sv. Trojstva u Pakracu. Zatim, grad Lipik i grad Pakrac kao gradska naselja sa svojim posebitostima, odnosno, zgrada Kursalon i natkrivena šetnica Wandelbahn u Lipiku te Spahijski podrum u Pakracu. Posebno se ističe i Državna ergela Lipik.

U Master planu se dalje iznose trendovi na tržištu koji su relevantni za razvoj kontinentalnog turizma te se izvodi „sveukupna“ SWOT analiza za obje županije. Kao glavne strateške prednosti Županija navedene su „koncentracija i raznolikost prirodnih atrakcija, koje nude široke mogućnosti za turizam specijalnih interesa i cjelogodišnju potražnju.“ Također se ističe povoljan položaj, dostupnost te podrška dionika za razvoj turizma. Kao prioritetni problemi koje je potrebno prevladati nabrojani su nerazvijenost infrastrukture povezane s turizmom, nužnost podizanja kvalitete usluga te povećanje investicija od strane privatnog sektora i, u tom smislu, jače povezivanje s javnim sektorom.

Potom u dokumentu slijedi vizija obiju Županija koja glasi „Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija bit će integrirana turistička destinacija s cjelogodišnjom turističkom aktivnošću ciljajući na posjetitelje iza Zagreba, centara Hrvatske i susjednih zemalja. Prepoznatljivost i razlikovnost našeg tržišta temeljit će se na slavonskim brdima, ravnicama i dolini rijeke Save, tradicionalnoj folklornoj baštini te vinu i gastronomiji.“ Dalje se razrađuju razvojni ciljevi te strategije prema postizanju tih ciljeva. Nakon toga razrađuju se projektne ideje za razvoj turizma. Projekti u kojima se eksplicitno navode Lipik i Pakrac su:

• Turistički informacijski centri i info punktovi: otvaranje posjetiteljskog centra u Lipiku,

• Interpretacija resursne osnove: interpretacija gradskih naselja Lipika i Pakraca,


10

• Termalni i wellnes centar Lipik uz popratne aktivnosti (Staze lipicanca i kune) • Tematski park „Lipicaner“.

Pored ovih projekta opisan je cijeli niz projekta koji obuhvaća cijelo područje te time uključuje Lipik i Pakrac, a to su: Turistička razvojna i investicijska agencija, Priručnik za investitore u privatnom sektoru, Osnivanje ruralnih turističkih klastera, Razvoj vinskog turističkog proizvoda, Priprema strateškog regionalnog marketing plana za projektno područje.

Kao poseban dodatak planu dana je procjena prihoda od turizma za obje županije. Pošlo se od pretpostavke da se ukupni prihod u Požeško-slavonskoj županiji ostvaruje od stacionarnih gostiju, tranzitnih turista te turista koji borave u nekomercijalnim smještajnim objektima i jednostavnih posjetitelja. Na temelju tih pretpostavki procijenjeni ukupni prihod od turizma je 5,3 milijuna EUR-a godišnje.

Dokument koji je također vrijedno spomenuti je „Strategija razvoja ruralnog turizma grada Pakraca“ koji je donesen 2005. godine. Temeljen je na World Learning projektu i USAID Croatia Participan Training Programu dodijeljena su sredstava Poduzetničkom centru Pakrac i Gradu Pakracu. U Strategiji je analizirano stanje poljoprivredne proizvodnje i stanje ruralnog turizma na području grada Pakraca.

Cilj projekta bio je istražiti mogućnosti razvoja ruralnog turizma te je istraživanjem i analizom utvrđeno da 52 obiteljska gospodarstva imaju mogućnosti i iskazuju interes za bavljenje turizmom. Dalje je temeljem anketa i posjeta obiteljskim gospodarstvima izabrano 11 obiteljskih gospodarstva s najvećim potencijalom razvoja te su u dokumentu ta gospodarstva detaljno opisana. Strategija završava planom aktivnosti razvoja ruralnog turizma u kojem se navode aktivnosti, sudionici u realizaciji i vremenski okvir.

2.2. Prostorno planski dokumenti

Budući da je prostor 'medij' u kojem se turizam događa značajke prostora u velikoj mjeri utječu na vrste i oblike turizma koji se u nekoj turističkoj destinaciji mogu odvijati. Prostorno planskim dokumentima za gradove Lipika i Pakraca utvrđene su područja ugostiteljsko-turističke namjene pa se one ovdje navode. Analizirani su Prostorni plan Požeško-slavonske županije ("Požeško - slavonski službeni glasnik", broj 05/02 i 05A/02 i 04/11) te Prostorni planovi uređenja grada Lipika i Pakraca.

Prema Prostornom planu uređenja Grada Lipika ( Sl. glasnik 6/07, 1/10, 6/11, 5/12) to su:

Područje ugostiteljsko - turističko - rekreacijske namjene „Raminac“

Prostornim planom uređenja Grada Lipika područje ugostiteljsko - turističko - rekreacijska namjene „Raminac“ planirana je za razvitak turizma (rekreativnog, ribolovnog i sl.), locirana je sjeverozapadno od naselja Lipik. Unutar utvrđene granice ugostiteljsko - turističko - rekreacijske namjene „Raminac" osim već postojećeg poribljenog umjetnog jezera „Raminac“ planskim smjernicama predviđena je izgradnja golf terena (18 rupa) s popratnim sadržajima (klubske prostorije, ugostiteljski objekti, svlačionice, spremišta golf opreme, golf trgovine, spremišta, parkirališta i druge prateće i pomoćne građevine). Planirana površina iznosi 151,71


11

ha. Izgrađeni dio planiranog područja iznosi 12,25 ha što predstavlja svega 8,07 % ukupne površine. U tijeku je izrada izmjene i dopune prostornog plana kojim bi se trebala promijeniti namjena zemljišta oko jezera Raminac u turističko-rekreacijsku namjenu. U tijeku je izrada prostorno-programske studije u kojoj će se odrediti mogućnosti korištenja prostora.

Područje turističko – rekreacijsko – gospodarske namjene „Ergela“

Na području grada Lipika, zapadno od samog centra grada Lipika, u obližnjem Izidorovcu (Izidor Janković sredinom 19. stoljeća (1843. godine) pokrenuo je uzgoj konja lipicanaca) planirano je područje turističko – rekreacijske – gospodarske namjene „Ergela“. Osim za daljnji razvoj gospodarstva, obzirom da se u obuhvatu granice navedenog područja nalaze poljoprivredne površine za ekstenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Zbog konja lipicanaca na ovom području planira se i razvoj turizma. Površina za navedenog područja „Ergela“ iznosi 41,05 ha. Izgrađeni dio iznosi 7,91 ha što iznosi 19,27 % ukupne površine.

Izdvojena građevinska područja športsko - rekreacijske namjene (igrališta)

Na području grada Lipika kod naselja Marino Selo, Poljana i Šeovica nalaze se športsko – rekreacijske površine (igrališta) formirane kao izdvojena građevinska područja športsko – rekreacijske namjene.

1. Marino Selo 2,73 ha izgrađeni dio 2,73 ha što znači da je izgrađeno 100 %

2. Poljana 1,66 ha izgrađeni dio 1,66 ha što znači da je izgrađeno 100 % 3. Šeovica 0,63 ha izgrađeni dio 0,63 ha što znači da je izgrađeno 100 %

Prema Prostornom planu Grada Pakraca (Službeni glasnik br. 1/11, 2/12) predviđeno je formiranje jednog područja turističko - športsko - rekreacijske namjene za potrebe razvitka turizma (rekreativnog, ribolovnog i sl.) kao izdvojeno građevinsko područje, i to:

• Područje turističko – športsko – rekreacijske namjene „Matkovac“, predviđena za razvoj turizma rekreativnog, športskog, ribolovnog i sl.), locirana je sjeverozapadno od naselja Pakrac, uz južnu rubnu stranu građevinskog područja naselja Prekopakra. Površina navedenog područja je 17,65 ha. Navedeno područje gotovo je u cijelosti izgrađeno jer je izgrađeno cca 83 % planirane površine. Planom je određeno max 20 ležaja/ha. Na ovom području može se uređivati i kamp.

2.3. Ostali planski dokumenti

Od ostalih planskih dokumenta koje je potrebno uzeti u obzir pri izradi strateškog plana razvoja turizma razvoja važno je bilo analizirati gospodarske planove razvoja kako bi se vidjelo koliko i u kojoj mjeri je turizam, kao gospodarska aktivnost, promatrana u odnosu na potencijale i mogućnosti ukupnog gospodarstva. To su:

• Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Pakraca, • Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Lipika.

Nositelj projekta Strateški plan gospodarskog razvoja grada Lipika bila je tvrtka Nove mogućnosti d.o.o. iz Pakraca, a voditelj mr. Tomislav Leniček. U projekt je bila uključena


12

radna skupina sastavljena od devetnaest predstavnika različitih institucija (iz Grada Lipika, Podravke, Osnovne škole, ZRC-a Lipik i dr.). Dokument je usvojilo Gradsko vijeće u travnju 2005. godine.

Razmišljanja o ulozi turizma vidljiva su već iz same vizije koja je definirana na sljedeći način „Lipik je prepoznatljiva destinacija zdravstveno-rekreativnog turizma šireg dijela Europe, svoj održivi razvoj temelji na korištenju i finalizacija prirodnih resursa (termo mineralni izvori, kvarcni pijesak, poljoprivredna proizvodnja) i poduzetničkom ponašanju stanovništva. Svoju prepoznatljivost grad je osigurao kroz stvaranje brenda grad Lipika koja se prenosi na sve ostale male i srednje poduzetnike na području grada.“

U dokumenti se daje pregled aktivnosti za tri programska usmjerenja:

• Kako što bolje koristiti prirodne resurse, termo mineralne vode, kvarcni pijesak i potencijal

u zdravstvenom i rekreativnom turizmu? • Kako razviti poduzetništvo i poduzetničko ponašanje stanovništva i tako pozitivno

motivirati stanovništvo? • Kako dalje razvijati poljoprivrednu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda i kako

stvoriti zajedničku (komplementarne) turističku ponudu (poljoprivredna gospodarstva i turistički, zdravstveno-rekreativni kompleksi?

Za svako programsko usmjerenje definirane su i opisane projektne aktivnosti. Po prihvaćanju plana naglasak je stavljen na potrebu proširenja sljedećih aktivnosti: osnivanje malih hotelskih kompleksa (Lipičke Vile), izgradnja kompleksa natkrivenih bazena, uređenje parka, uređenje Wandelbahna i aktivnije poticanje razvoja poljoprivrede od strane Lokalne samouprave.

Strateški plan gospodarskog razvoja Grada Pakraca također je izradila Radna skupina po metodologiji The Urban Instituta i sponzorstvom Američke agencije za međunarodni razvitak (USAID) pod nazivom Projekt reforme lokalne samouprave (PRLS). Projekt je vodio gosp. Josip Bacinger. Izrada plana temeljila se na uključenosti predstavnika različitih relevantnih interesnih skupina, na premisi održivog gospodarskog razvoja te na donošenju projekta kojima je moguće ostvariti željenu viziju razvoja, odnosno, potrebna gospodarska kretanja u budućnosti.

U dokumentu se za grad Pakrac navodi sljedeća vizija „Pakrac je uredan Grad sa ekološki i komunalno uređenim površinama, koji njeguje prioritete obrazovanja, zdravstva, razvoj mladih kadrova te razvoj malog i srednjeg poduzetništva na području proizvodnje, poljoprivredne proizvodnje i usluga. Pakrac je otvoren Grad sa kvalitetnom poduzetničkom klimom, Grad poduzetničkih i zadovoljnih ljudi, Grad intenzivnog društvenog razvoja.“

U Planu se izvodi detaljna analiza prema SWOT matrici koja unutar stanja gospodarstva posebno obrađuje stanje poduzetništva, stanje poljoprivrede i stanje turističke ponude. Vezano uz stanje turističke ponude kao prednosti se navode:

• Usmjerenost na razvoj lova, turizma i seoskog turizma i povezivanje sa proizvodnim i prehrambenim djelom poljoprivrede,

• Uređivanje grada (obnova Grada koja je u tijeku), • Bogata kulturna i povijesna baština.

Kao nedostaci vezano uz turističku ponudu istaknuti su:


13

• Manjak smještajnih kapaciteta, • Nezavršena obnova i neuklonjene ruševine – spora obnova, • Nedostatak imidža najužeg centra grada, • Neiskorišteni potencijali za ruralni turizam.

Vezano uz definirane prednosti i nedostatke u dokumentu se iznose četiri dugoročna cilja vezana uz daljnji gospodarski razvoja grada Pakraca. Prvi cilj „Održivi gospodarski razvoj“ uključuje razvoj poduzetništva, poljoprivrede i turističke ponude. Za sve ciljeve razrađeni su strateški prioriteti, a za razvoj turističke ponude navedene su i opisane dvije strateške mjere:

1) Jačanje aktivnosti na uređenju Grada i razvoja smještajnih kapaciteta, 2) Umrežavanje turističke ponude s Gradom Lipikom koristeći kapacitete za ruralni i lovni turizam.


14

3. PROFIL LIPIKA I PAKRACA KAO TURISTIČKIH DESTINACIJA

3.1. Pregled razvoja turizma

Ljekovitost vode po kojoj je Lipik danas poznat potječe još iz 18 stoljeća. Zapis iz 1777. spominje "jednu drvenu zgradu s tri kupaonice", a 1782. god. toplice imaju četiri kupelji: "opću", "grofovu", "gospojinu" i "episkopovu". Od tada se po prvi put počinje mjeriti temperatura vode. Uz nekadašnje lječilište Lipik nalazi se prekrasan park koji je proglašen spomenikom parkovne arhitekture 1965. godine.

Pravi procvat lječilišta počinje u drugoj polovici 19. stoljeća, kada Lipik dobiva el. energiju, a dovršena je i željeznička pruga Banova Jaruga – Lipik – Pakrac - Barcz. Flaširana mineralna voda se od tada izvozi na šire tržište, a brojni svjetski stručnjaci dolaze u Lipik i proučavaju svojstva ljekovite vode. Godišnje u to doba Lipikom je prolazilo po tri tisuće gostiju. Na prijelazu 19. u 20. stoljeća Lipik je bio među najpoznatijim europskim lječilištima, uz bok Baden – Badenu i Karlovym Varima.

Nakon prekida u razvoju, koji je privremeno uzrokovao Prvi svjetski rat, ponovni uspon bilježi se od 1920. godine. Lječilište je obnovljeno i zablistalo starim sjajem. Istodobno su građeni hoteli, pansioni i vile. U toj etapi turizam je uglavnom bio lječilište, a tek djelomično rekreacija. Lipik je u to vrijeme bio vrlo važno turističko središte, a 1938. godine ubilježen je kao drugi grad po broju noćenja u tadašnjoj kraljevini Jugoslaviji.

Osamdesetih godina 20. stoljeća sadržaji novosagrađenog hotela „Lipik“, dobro upotpunjeni zabavno-trgovačkim centrom, kuglanom, kompleksom bazena, teniskim igralištima predstavljali su i dalje neodoljiv mamac za tisuće turista. Upravo par godina pred agresiju bivše Jugoslavije na Republiku Hrvatsku, Lipik je predstavljao najuravnoteženiji spoj tradicionalnog i modernog, s posjetiteljima iz cijelog svijeta te bezbrojnim mogućnostima za zabavu, sport, odmor i oporavak.

Lipik je do Domovinskog rata imao: lječilišna kupališta; otvorene i natkrivene bazene s grijanom vodom; teniska igrališta, košarkaška igrališta, te nogometna igrališta; uređene planinarske staze; ergelu lipicanskih konja sa školom jahanja, iznajmljivanje konja za jahanje po uređenim jahaćim stazama, te vožnja kočijama; stoljetni grandiozni objekt „Kursalon“ s kasinom, noćnim barom, restoranom, plesnom dvoranom, koncertno-kongresnom dvoranom i manjom sportskom dvoranom; zabavni paviljon „Wandelbahn“ s disko-klubom, automatskom kuglom i caffe-barovima; hotel „Lipik“ visoke B kategorije, s restoranom, barom, zatvorenim bazenom, saunom, hidro-masažom i terapeutskom masažom, te liječničkim ambulantama; bezbrojnu i raznovrsnu izvan-pansionsku ponudu.

Iako je grad Pakrac zaštićen kao urbanistička cjelina te se na području grada nalaze pojedina zaštićena kulturna dobra, područje Pakraca prvenstveno se prepoznaje kao ruralna turistička (slavonska gastronomska kuhinja i stari narodni običaji). Posebno su zanimljivi različiti oblici


15

obilazaka ovog područja te upoznavanje prirodnih osobitosti (flora i fauna), kao i mogućnosti različitih oblika rekreacije kao što su šetnje, planinarenje brojnim planinskim stazama Papuka.

Obzirom da je Lipik prije Domovinskog rata pripadao bivšoj općini Pakrac, za područje današnjeg Grada Pakraca nije se posebno planirao razvoj turizma izuzev izletničkih sadržaja. Nakon Domovinskog rata isti ti „izletnički“ sadržaji prepoznatljivi su kao temelj turističke ponude koju i dalje smatramo samo „dopunom“ turizma koji se razvija i nadograđuje u susjednom Lipiku. Te sadržaje pretežito koristi domicilno stanovništvo iz razloga nedostatka sredstava za udaljenije destinacije. Velika ratna razaranja tijekom Domovinskog rata na području Pakraca, te visoka opasnost od mina (minirana područja) kao i naslijeđena nerazvijenost ruralnog turizma danas su otežavajući čimbenik u razvoju turizma Pakraca. Turistički i poduzetnički potencijal susjednog Lipika - razvoj turističke djelatnosti u Lipiku može pozitivno utjecati na razvoj turizma u Gradu Pakracu jer su oni tradicionalno povezani.

3.2. Geografska i demografska obilježja

GRAD LIPIK

Geografska obilježja

Prema teritorijalnom ustrojstvu Grad Lipik nalazi se u zapadnom dijelu Požeško-slavonske županije i jedan od pet gradova Županije. Grad Lipik je treći po površini od deset jedinica lokalne samouprave u Požeško-slavonskoj županiji. Površina Grada Lipika iznosi od 208,5 km², što iznosi 11,5 % ukupne površine Županije. Grad Lipik na zapadu graniči sa Sisačko-moslavačkom županijom (gradovi Kutina i Novska), na sjeveru s Bjelovarsko-bilogorskom županijom (grad Garešnica i općina Dežanovac), na istoku s područjem grada Pakraca, a na jugu s Brodsko-posavskom županijom (grad Okučani).Geografski gledano, područje Grada Lipika zapadnim dijelom nalazi se u zavali sjeverozapadne Hrvatske, istočnim dijelom u panonskoj mega regiji i slavonskom gromadnom gorju. Područje grada Lipika smješteno je na dijelu aluvijalne ravni rijeka Pakre i Bijele, te dijelu prigorsko – gorskog masiva Psunja.

Područje Grada Lipika bogato je geotermalnim i mineralnim izvorima vode, što predstavlja važnu turističku resursnu osnovu za razvitak zdravstveno – rekreativnog turizma. Mineralni izvori vode važna su osnova za tvornicu punionice vode. Na području Grada Lipika nalaze se velike površine ribnjaka za gospodarski uzgoj riba Poljana (stogodišnja tradicija od 1902. ) danas površina 930 ha (čak i teško uzgojivih jegulja). Osim ovog velikog ribnjaka Poljana na području grada nalaze se jezera s Raminac i Pjeskara. To su umjetno poribljena jezera te o njima vode brigu ribiči a služe prvenstveno lokalnom stanovništvu. Osim voda, ovo područje bogato je mineralnim sirovinama i to kvarcnim pijeskom što je podloga za proizvodnju stakla. Šume također predstavljaju prirodnu resursnu osnovu za razvitak turizma (odmor i rekreacija), te razvitak lovstva stoga je njima potrebno vrlo racionalno gospodariti. Osim navedenog šume imaju i druge općekorisne funkcije (zaštita zemljišta, utjecaj na vodni režim, klimu), ali je veoma važan i ekološki utjecaj šuma. U dolini rijeke Pakre nalaze se veće meliorirane poljoprivredne površine.


16

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva 2011. godine na području Grada Lipika popisano je ukupno 6175 stanovnika, a prema popisu stanovništva 2001. popisano je 6674 stanovnika.

Tablica 1. Stanovništvo, kućanstva i stambene jedinica, 2011.

Grad Lipik Ukupan broj stanovnika

Kućanstva Stambene jedinice

Ukupno Privatna kućanstva

Ukupno Stanovi za stalno stanovanje

Ukupno 6175 2383 2376 3804 3789 Antunovac 365 138 138 203 203 Bjelanovac 10 10 10 26 26 Brekinska 126 49 49 85 85 Brezine 223 73 73 150 149 Bujavica 33 11 11 15 15 Bukovčani 16 8 8 38 38 Dobrovac 358 139 139 192 192 Donji Čaglić 272 111 111 209 209 Filipovac 381 146 146 181 178 Gaj 325 117 117 175 175 Gornji Čaglić

18 15 15 31 31

Jagma 41 28 28 49 48 Japaga 171 65 65 102 102 Klisa 73 26 26 53 53 Korita 10 7 7 16 16 Kovačevac 24 12 12 16 16 Kukunjevac 260 109 109 280 280 Lipik 2257 866 861 1250 1242 Livađani 6 1 1 5 5 Marino Selo 312 84 82 141 139 Poljana 544 203 203 284 284 Ribnjaci 33 14 14 19 19 Skenderovci 4 4 4 15 15 Strižičevac 18 9 9 17 17 Subocka 11 9 9 56 56 Šeovica 296 108 108 175 175

Izvor državni zavod za statistiku, Prvi rezultati Popisa stanovništva , kućanstva i stanova 31. ožujka 2011.


17

GRAD PAKRAC

Geografska i demografska obilježja

Grad Pakrac površinom od 358,08 km² najveća je jedinica lokalne samouprave u Požeško-slavonskoj županiji i čini skoro 20 % (19,73%) površine županije. Područje grada Pakraca nalazi se na području Istočne Hrvatske, odnosno dijelu prirodno-geografske cjeline zapadne Slavonije. U okviru prirodne cjeline zapadne Slavonije, grad Pakrac smješten je na dijelu aluvijalne ravni Pakre i prostranih ravnjaka. Nalazi se u dolini rijeke Pakre u zapadnoj Slavoniji na nadmorskoj visini od 178 m. Prostor Istočne Hrvatske ima obilježja umjereno-kontinentalne klime, koju karakteriziraju česte i intenzivne promjene vremena, temperatura, vlaga zraka, oborine i vjetrovi. Prema teritorijalnom ustroju lokalne samouprave grad Pakrac jedan je od pet gradova u Županiji, a područje njegova obuhvata smješteno je u njenom sjevero-zapadnom dijelu. Svojim položajem grad Pakrac na sjevernom dijelu graniči s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, na južnom dijelu s Brodsko-posavskom županijom, na zapadnom dijelu s područjem grada Lipika te na istočnom s općinom Brestovac.Grad Pakrac je smješten na prigorju jugozapadnog Papuka (Pakračke i Ravne gore) te na sjeverozapadnom dijelu Psunja, dakle na području Slavonskog gorja koje predstavlja geološki najsloženije i najinteresantnije područje sjeverne Hrvatske.

Na području Grada Pakraca nalaze se 42 naselja. Prema popisu iz 2011. godine četiri naselja su bez stanovnika (Cicvare, Jakovci, Lipovac i Srednji Grahovljani).

Gradu Pakracu teritorijalno pripada i dio naselja Barica koje prema ustrojstvu JLS pripada Općini Sirač, a koje nije u sastavu Požeško-slavonske nego Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Tablica 2. Usporedni broj stanovnika Grada Lipika i Grada Pakraca

Grad 1857. 1921. 1981. 2001. 2011. Lipik 5.421 13.503 11.335 6.674 6.175 Pakrac 8.030 17.640 16.475 8.855 8.482

Izvor: DZS http://www.dzs.hr/Hrv/pxweb2003/Dialog/Saveshow.asp 19.11.2011 Napomena: Lipik nastao iz stare općine Pakrac. Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka grada Garešnice (Bjelovarsko-bilogorska županija).

Od 8.855 stanovnika koliko ih je bilo prema popisu stanovništva 2001. na području Grada Pakraca 4.131 su muškarci te 4.724 žene.

Tablica 3. Stanovništvo, kućanstva i stambene jedinica, Grad Pakrac 2011. Grad Pakrac

Ukupan broj stanovnika

Kućanstva Stambene jedinice

Ukupno Privatna kućanstva

Ukupno Stanovi za stalno stanovanje

Ukupno 8 482 3 434 3 433 5 084 4 987 Badljevina 734 245 245 330 327


18

Batinjani 38 22 22 74 67 Bjelajci - - - 5 3 Branešci 44 29 29 71 69 Brusnik 19 13 13 51 42 Bučje 17 10 10 23 23 Cicvare - - - - - Cikote 7 4 4 9 7 Dereza 12 9 9 16 15 Donja Obrijež

234 86 86 114 111

Donja Šumetlica

6 3 3 6 6

Donji Grahovljani

32 13 13 22 22

Dragović 66 28 28 63 61 Glavica 12 7 7 17 17 Gornja Obrijež

78 26 26 69 69

Gornja Šumetlica

70 35 35 59 57

Gornji Grahovljani

6 4 4 13 13

Jakovci - - - 6 6 Kapetanovo Polje

34 17 17 24 24

Koturić 11 6 6 10 9 Kraguj 77 36 36 66 59 Kričke 19 13 13 28 27 Kusonje 293 147 147 297 294 Lipovac - - - 1 1 Mali Banovac

13 8 8 16 16

Mali Budići 2 1 1 7 6 Novi Majur 105 38 38 45 45 Omanovac 140 59 59 95 95 Ožegovići 33 20 20 41 41 Pakrac 4852 1953 1953 2713 2676 Ploštine 108 54 54 70 70 Popovci 10 7 7 12 12 Prekopakra 1068 392 392 486 478 Prgomelje 1 1 1 4 4 Rogulje 3 1 1 3 1 Srednji Grahovljani

- - - 1 1

Stari Majur 24 11 11 20 20 Španovica 25 18 18 43 41 Tisovac 5 1 1 3 3 Toranj 75 33 33 76 75 Veliki Banovac

171 58 58 69 69

Veliki Budić 4 3 3 6 6 Izvor: Državni zavod za statistiku , Prvi rezultati Popisa stanovništva , kućanstva i stanova 31. ožujka 2011.


19

Poljoprivredne površine i šume grada Pakraca prirodna su osnova za razvitak turizma (odmor i rekreacija), te razvitak lovstva, ruralnog turizma, planinarskog turizma. Uvidom u Upisnik zaštićenih područja utvrđeno je da unutar obuhvata predmetnog plana nema zaštićenih područja temeljem Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08 i 57/11). Sukladno Uredbi o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske (NN 109/07) unutar obuhvata Plana nalaze se područja ekološke mreže važna za divlje svojte i stanišne tipove i to:

• Trbušnjak, oznaka HR2000174, • Zapadni Psunj – Mala Marinica, oznaka HR2000481

Za navedena područja Nacionalne ekološke mreže Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode utvrdilo je ciljeve očuvanja i smjernice za mjere zaštite, koje se potrebno pridržavati prilikom razvoja turizma.

3.3. Promet, infrastruktura i gospodarstvo

GRAD LIPIK

Područje grada Lipika isprepleteno je prometnim koridorima državnih, županijskih i lokalnih cesta te željezničkom prugom II reda. Treba napomenuti da je Lipik povezano državnom cestom D47 s autocestom A3 Bregana - Zagreb – Lipovac, na izlaz Novska (oko 23 km)

Lipik je udaljen od Pakraca svega 4,5 km te s njim čini jedinstvenu prostornu cjelinu. Lipik je udaljen od Požege (kao centra županije) 54 km, a od Zagreba 124 km od toga na autocestu otpada 84 km.

Cestovni promet

Prostorom grada Lipika prolaze dvije trase državnih cesta. Državna cesta D5 (GP Terezino polje - (gr. R.M.) – Virovitica – V. Zdenci – Daruvar – Okučani – GP St. Gradiška (gr. R. BiH) u dužini 16,4 km te državna cesta D47 (Lipik – Novska – Hrvatska Dubica – Hrvatska Kostajnica – Dvor) u dužini 14,59 km.

Sve ceste kategorizirane od državnog i županijskog značenja su asfaltirane ali dosta njih je lošem stanju zbog nedovoljnog održavanja. Više od 50 % nerazvrstanih cesta su asfaltirane, dok je ostatak tih cesta neasfaltirano.

Obzirom da je preduvjet za razvoj turizma i gospodarstva kvalitetna prometna mreža, u koridoru državne ceste D5 koji je ujedno Europski koridor E661 (Balaton (Republika Mađarska) – Virovitica – Daruvar – Pakrac – Lipik – Okučani – Stara Gradiška – Banja Luka (BiH) – Livno – Split (Republika Hrvatska) planira se izgradnja brze ceste, tj. transverzalni prometni pravac koji bi na promatranom prostoru osigurao kvalitetnu poprečnu vezu između sjeverne i južne granice središnjeg dijela kontinentalne Hrvatske, tj. podravskog i posavskog prometnog koridora. Što se tiče državne ceste D47 (Lipik (D 5) – Novska - Hrv. Dubica - Hrv. Kostajnica - Dvor (D 6) predviđa se njeno izmještanje (sada su predložene tri varijante).


20

Za potrebe turizma nužna je modernizacija županijskih i lokalnih cesta, te uređenje i izgradnja pješačkih i biciklističkih staza na cijelom području. Povećanjem broja posjetitelja i turista potrebno je voditi brigu o osiguranju dovoljnog broja parkirališnih mjesta kako ne bi došlo do zagušenja centra Lipika.

Javni autobusni prijevoz na području grada relativno je slabo razvijen, a na to ukazuje i činjenica da u Lipiku nema autobusnog kolodvora a autobusi staju na autobusnim postajama i ugibalištima.

Tablica 3.3.1. Popis državnih i županijskih cesta koje prolaze područjem grada Lipika Broj ceste

Opis ceste Duljina km

D 5 G. P. Terezino Polje (gr. R. Mađarske) – Virovitica – V. Zdenci – Daruvar – Okučani – G. P. St. Gradiška (gr. BiH)

123,2

D 47 Lipik (D5) – Novska – H. Dubica – H. Kostajnica – Dvor (D6) 94,5

Ž3168 Uljanik (D26) – Poljana – Međurić – B. Jaruga (Ž3124) 15,6

Ž4094 Marino Selo (L37140) – Ž3168 2,6

Ž4095 Brezine (L33073) – Ž4236 2,6

Ž4096 Poljana (Ž4236) – Janja Lipa (L33073) 2,5

Ž4099 Pakrac (D38) – Šeovica

5,9

Ž4112 D47 – Jagma – Subocka (L41008)

3,5

Ž4236 Poljana (Ž3168) – Gaj – Kukunjevac – Dobrovac (D47)

15

Izvor: NN 17/10

Željeznički promet

Osim cestovnih prometnica, željeznička pruga također je važna prometnica za razvoj turizma i gospodarstva. U vrijeme kada je građena željeznička pruga ona je bila podloga za procvat turizma i lječilišta jer je povezivala Lipik direktno sa Peštom, a preko nje i sa ostatkom Europe.

Kroz grad Lipik prolazi željeznička pruga Banova Jaruga – Pčelić (pruga II reda oznake 206) duljine cca 30 km koja trenutno nije u funkciji, odnosno, ide samo do Sirača/Daruvara. Velik dio građevinskih objekata uz željezničku prugu oštećen je tijekom Domovinskog rata a zbog stanja u Hrvatskim željeznicama trasa navedene pruge je zapuštena te je najveća dopuštena brzina na dionici pruge Banova Jaruga – Lipik 60 km/h. Na dionici pruge Banova Jaruga – Lipik je jedan kolodvor u Lipiku, te četiri stajališta Poljana, Brezine – Bujavica, Kukunjevac i Dobrovac. Nužna je rekonstrukcija i sanacija tehničkih elemenata pruge kao i popratnih građevina uz prugu.

Tijekom 2007. obnovljena zgrada željezničkog kolodvora u Lipiku pridonosi atraktivnosti stvaranja prvog dojma grada za putnike koji dolaze ovom vrstom prometa.

Zračni promet

Na području grada Lipika postoje pretpostavke za razvoj zračnog prometa za potrebe turizma jer se nalazi:

• improvizirano poljoprivredno uzletište se koristilo isključivo u poljoprivredne svrhe, a trenutno je izvan funkcije, te

• poletno – sletna staza za male sportske i poljoprivredne zrakoplove, locirane u blizini samog grada Lipika.

Postojeće letjelište u Gradu Lipiku potrebno je urediti i prilagoditi za potrebe sportskog i turističkog zrakoplovstva, a moguće ga je planirati kao zračno pristanište/luka referentnog koda 1C (2C/1A kod/klase/kateg.). Improvizirano poljopotrebno je zadržati i urediti, do daljnjeg, bez kategorije, a koristit će se u svrhu poljoprivrednog i sportskog zrakopprvenstveno je građena za potrebe poljoprivrede. Slika 3.3.1. Položaj Gradova Lipika i Pakraca u Hrvatskoj


21

improvizirano poljoprivredno uzletište – "Mali Gaj", na području naselja Gaj, koje se koristilo isključivo u poljoprivredne svrhe, a trenutno je izvan funkcije, te

sletna staza za male sportske i poljoprivredne zrakoplove, locirane u og grada Lipika.

Postojeće letjelište u Gradu Lipiku potrebno je urediti i prilagoditi za potrebe sportskog i turističkog zrakoplovstva, a moguće ga je planirati kao zračno pristanište/luka referentnog koda 1C (2C/1A kod/klase/kateg.). Improvizirano poljoprivredno letjelišta u naselju Gaj potrebno je zadržati i urediti, do daljnjeg, bez kategorije, a koristit će se u svrhu poljoprivrednog i sportskog zrakoplovstva. Zračna pista u Lipiku, dužine 600 metara, prvenstveno je građena za potrebe poljoprivrede.

Položaj Gradova Lipika i Pakraca u Hrvatskoj


"Mali Gaj", na području naselja Gaj, koje se koristilo isključivo u poljoprivredne svrhe, a trenutno je izvan funkcije, te

sletna staza za male sportske i poljoprivredne zrakoplove, locirane u

Postojeće letjelište u Gradu Lipiku potrebno je urediti i prilagoditi za potrebe sportskog i turističkog zrakoplovstva, a moguće ga je planirati kao zračno pristanište/luka referentnog

privredno letjelišta u naselju Gaj potrebno je zadržati i urediti, do daljnjeg, bez kategorije, a koristit će se u svrhu

lovstva. Zračna pista u Lipiku, dužine 600 metara,

22

Slika 3.3.2. Položaj Lipika i Pakraca u odnosu na susjedne županije


odnosu na susjedne županije



23

Slika 3.3. 3. Prometni položaj Lipika i Pakraca


24

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Plinoopskrba Više od 10 naselja grada Lipika (Brezine, Dobrovac, D.Čaglić, Filipovac, Gaj, Klisa, Kukunjevac, Lipik, Marino Selo, Poljana, Japaga i Šeovica) opskrbljuju se zemnim plinom iz magistralnog visokotlačnog plinovoda koji prolazi područjem Grada Lipika od Janje Lipe – Dobrovac – Pakrac – Daruvar.

Elektroopskrba Opskrba električnom energijom potrošača na području grada Lipika ostvaruje se isključivo iz elektroenergetske mreže Republike Hrvatske, jer na području ne postoje energetska postrojenja za proizvodnju električne energije.

Vodoopskrba Javni vodoopskrbni sustav na području grada Lipika dugoročno gledano suočava se s dva problema:

• nedovoljno raspoloživom količinom vode potrebnom za zadovoljavanje rastućih potreba širenjem sustava i porastom broja stanovnika,

• nepostojanjem odgovarajuće javne vodoopskrbne mreže koja bi povezivala čitavo područje i osigurala opskrbu vodom svih naselja.

Vodoopskrbni sustav grada Lipika čini cjelinu s vodoopskrbnim sustavom Pakraca. Vodoopskrba je bazirana na zahvatu vode iz potoka Šumetlica, crpilišta „Vrtić“ (crpilište je izvan funkcije) i crpilišta „Dobrovac“ (opskrbljuje vodom naselja Dobrovac i Kukunjevac). Grad Lipik ima riješenu javnu vodoopskrbu za 48 % stanovništva. Naselja koja obuhvaća javni vodoopskrbni sustav su: Brezine, Dobrovac, Donji Čaglić, Filipovac, Gaj, Kukunjevac i Lipik. Naselja koja nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu napajaju se iz vlastitih bunara, a jedan dio naselja – Šeovica trenutno jednim dijelom ima pokrivenu vodoopskrbu iz vlastitog mjesnog vodovoda. Dužina distributivne mreže za grad Lipik iznosi 70.500 m, a broj priključaka na javni vodoopskrbni sustava iznosi 1.212.

Odvodnja otpadnih voda

Uspostava javnog sustava odvodnje oborinskih i otpadnih voda na području grada Lipika datira još od 1860. god. Sustav odvodnje otpadnih voda osim u Lipiku izgrađen je u Filipovcu i Dobrovcu, dok u ostalim naseljima nije riješena odvodnja otpadnih voda. Otpadne vode distribuiraju se djelomično u otvorene kanale, a djelomično u kolektor koji otpadnu vodu odvodi na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Izvedeno je 30 km kanalizacijskog javnog sustava, broj priključaka na javni kanalizacijski sustav iznosi 878, a 2.300 stanovnika priključeno je na javni kanalizacijski sustav. Izgrađen je glavni kolektor u dužini 9.000 m te uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda u Dobrovcu koji je u funkciji od 2003. god. Na glavni kolektor priključeno je 20 sekundarnih priključaka od toga u Lipiku 7 i Filipovcu 2 dok su preostali priključci vezani uz grad Pakrac. Recipijent je rijeka Pakra posredno preko potoka Ilidja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda planiran je kao zajednički sustav odvodnje Pakraca-Lipika i tako je projektom dimenzioniran. Izgradnja uređaja je predviđena etapno s tim da je izveden mehanički dio, a planira se izvesti biološki dio uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Postojeća kanalizacija ne zadovoljava u


25

pogledu duljine i u pogledu tehničkih uvjeta (vodonepropusnosti). Za naselje Gaj i Poljana na području grada Lipika izgrađuju se dva zasebna kanalizacijska sustava.

Odlaganje otpada

Prikupljeni otpad odlaže na odlagalište Crkvište kraj Pakraca koje je ograđeno, ima protupožarni zaštitni pojas, objekt za mehanizaciju, prilazni put i rampu. Razvoja turizma dodatno će povećati potrebu za rekonstrukcijom smetlišta.

Minirana područja

Veliki problem za razvitak turizma i gospodarstva na području Lipika predstavljaju minski sumnjiva područja. Stoga je nužno što brže razminiravanje sumnjivih minskih područja. Prema strukturi i namjeni površina unutar minski sumnjivog prostora grada Lipika zastupljene su slijedeće kategorije: kuće i okućnice, poljoprivredne površine, šume, livade i pašnjaci, priobalja rijeka, potoka i drugih vodotoka.

GRAD PAKRAC

Cestovni promet

Grad Pakrac udaljen je 120 km istočno od Zagreba i 26 km od Novske. Iz smjera Zagreba najjednostavniji pristup Pakracu je autocestom A3 Bregana – Zagreb – Lipovac izlaz Novska ili Kutina i cestom do Pakraca. Pakrac je povezan željezničkom prugom s Zagrebom pri čemu je krajnja željeznička postaja Virovitica. Za potrebe razvoja turizma potrebno je izgraditi odnosno osuvremeniti cijeli sustav cestovnih prometnica koje obuhvaćaju rang državnih, županijskih i lokalnih prometnica. Od državnih odnosno europskih pravaca potrebno je izgraditi brzu cestu/ Europski koridor E661 (trasa Granica BiH – Stara Gradiška – Okučani – Lipik – Pakrac - Daruvar - Virovitica - Granica R.Mađarske) pakračko – okučanski cestovni smjer. Osim izgradnje navedene prometnice potrebno je izgraditi, rekonstruirati pojedine dijelove državnih, županijskih i lokalnih prometnica. Od prometnica županijskog značenja potrebno je urediti odnosno modernizirati cestovne pravce uz zadovoljavanje prometno tehničkih uvjeta za slijedeće prometnice:

Tablica 5. Popis državnih i županijskih cesta koje prolaze područjem grada Pakraca Broj ceste Opis ceste Duljina km

D 5 GP Terezino polje - (gr. R.M.) - Virovitica - V. Zdenci - Daruvar - Okučani - GP St. Gradiška (gr. R BiH)

20,49

D 38 Pakrac (D-5) - Požega - Pleternica - Đakovo (D-7) 25,82

D 26 Sv. Ivan Zelina (D-3) - Vrbovec- Čazma-Garešnica-Badljevina (D5)

2,33

Ž 3272 Ž-3172 - Badljevina - D5 2,00

Ž 4097 Donja Obrijež - Gornja Obrijež - D5 6,20

Ž 4098 Prekopakra - Pakrac (D5) 0,60

Ž 4099 Pakrac (D 38 ) - Šeovica 3,00

Izvor: NN 17/10


26

Željeznički promet

Postojeću željeznIčku prugu II 206 Banova Jaruga - Pčelić, kao i popratnih građevina potrebno je rekonstruirati odnosno sanirati. Plinoosprsba Distribucija prirodnog plina na području Grada Pakraca osim vri se osim u samom Pakracu još u 3 plinificirana naselja: Prekopakru, Badljevinu i Kusonje. Za potrebe razvoja turizma potrebno je planirati daljnju izgradnju mjesnih plinovodnih mreža tako da se izgradi plinovodna mreža u što većem broju naselja za što veći broj korisnika. Prema prostornom planu plinovodna distributivna mreža planira se izgraditi u naseljima sjeverozapadno od Pakraca, a to su Omanovac, Gornja Obrijež, Donja Obrijež, Batinjani, Toranj, Novi Majur, Stari Majur, Veliki Banovac i Ploštine.

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA

Vodoopskrba

Sva naselja na području Grada nisu opskrbljena javnom vodoopskrbnim sustavom te nije neobično da se suočava s dva osnovna problema: nedovoljno raspoloživom količinom vode potrebnom za zadovoljavanje rastućih potreba širenjem sustava i brojem stanovnika te nepostojanjem odgovarajuće javne vodoopskrbne mreže koja bi povezivala čitavo područje i osigurala opskrbu vodom za sva naselja.

Elektroopskrba

U pojedinim još ne postoji elektroopskrba (npr. Cikota i Rogulja). Bez obzira što su navedena naselja malobrojna potrebno je opskrbiti električnom energijom.

Plinoopskrba

Potrebno je provesti plinifikaciju u što većem naselja grada Pakraca.

Odvodnja otpadnih voda

Područje Grada Pakraca relativno je slabo pokriveno sustavom odvodnje otpadnih voda. Za potrebe razvoja turizma potrebno je inzistirati na proširenju sustava. Javni sustav izgrađen je u Pakracu (30 km) i Prekopakri (8 km), te u dijelu naselja Kusonje ali sustav odvodnje nije spojen na glavni kolektor, već se kanalizacIone vode ispuštaju direktno u rijeku Pakru. To podrazumijeva nastavak izgradnje kolektora u dužini 2 km do mjesta izljeva u recipijent, a time i konačno anuliranje zagađenje rijeke Pakre otpadnim kanalizacijskim vodama. Ostala naselja nemaju izveden kanalizacijski sustav, a prioritetno se planira u naselju Badljevina. Odvodnja otpadnih voda industrije također ne zadovoljava jer su prisutna izlijevanja otpadnih voda u otvorene vodotoke na više mjesta bez kontrole te gospodarsko-tehnički uvjeti nameću potrebu ispravnog i kvalitetnog rješenja odvodnje. Obzirom da su recipijenti za prihvat


27

otpadnih voda sa područja Grada vodotoci: Pakra (Ilidža), Krvarina, Orlovac, Iškovac, Kopanjica i njena pritoka, Bijela, Sivornica i Miletina Rijeka, odnosno potencijalni vodotoci za razvoj turizma.

Odlaganje otpada

Prikupljeni otpad s grada Pakraca odlaže na odlagalište Crkvište kraj Pakraca koje je ograđeno, ima protupožarni zaštitni pojas, objekt za mehanizaciju, prilazni put i rampu.

Oštećena ili ugrožena područja

Na području grada Pakraca postoje oštećena ili ugrožena područja, a to su:

• eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena (dolomita) „Šumetlica“, • eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena „I Rašaška“, • eksploatacijsko polje tehničkog građevnog kamena „Fukinac“ (dijelom u Požeško-

slavonskoj županiji), • eksploatacijsko polje kremenog pijeska „Novo Selo" (Španovica), • eksploatacijsko polje kremenog pijeska „Branešci“, • divlja odlagališta otpada, • područje pojačane erozije tla, • područje zagađenosti minsko – eksplozivnim sredstvima.

Sva oštećena ili ugrožena područja potrebno je sanirati i urediti, jer isti predstavljaju neku vrstu ugroze za razvoj turizma.


28

3.4. Obilježja turističke ponude

Smještajna ponuda Kontinentalne županije sudjeluju s tek oko 5% u ukupnim smještajnim kapacitetima (mjereno brojem postelja) Republike Hrvatske što govori o još uvijek slaboj razvijenosti kontinentalnog turizma. I Požeško-slavonska županija, koja čini 1,3% ukupnih raspoloživih postelja u svim kontinentalnim županijama dio je ove slike. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u cijeloj županiji na raspolaganju su 3481 ležaja u 14 komercijalnih smještajnih objekata. Tablica 3.4.1. Smještajni kapaciteti u Požeško-slavonskoj županijiu 2012. godini

Gradovi Broj objekata Broj soba Broj stalnih

ležajeva Kutjevo 2 10 20 Lipik 1 19 40 Pakrac* 1 12 32 Pleternica 1 4 10 Požega 5 76 153 Velika 2 48 94 UKUPNO 12 170 348

Izvor: podaci DSZ, Institut za turizam – BIST, 2012. Napomena: hotel u Pakracu trenutno nije u funkciji U ukupnom broju službeno registriranih smještajnih jedinica u Požeško-slavonskoj županiji na projektno područje (Lipik i Pakrac) otpada okupno 17% kapaciteta Županije (hotel u Pakracu trenutno nije u funkciji). Struktura smještajnih kapaciteta gradovima u Lipiku i Pakracu Tablica 3.4.2. Struktura smještajnih kapaciteta u gradu Lipiku u 2012. godini

Naziv objekta Tip smještajnog objekta Kategorija

Ukupno ležajeva

Lipa Hotel 3* 40

Bat Sobe za iznajmljivanje - 4

Kovačić Sobe za iznajmljivanje - 6

Matačić Sobe za iznajmljivanje - 2

UKUPNO 52 Izvor: podaci TZ grada Lipika, 2013.

1Od ovoga broja potrebno je oduzeti hotel u Pakracu (17 soba) koji trenutno nije u funkciji


29

Tablica 3.4.3. Struktura smještajnih kapaciteta u Pakracu u 2012. godini

Naziv objekta Tip smještajnog objekta Kategorija Ukupno ležajeva

Pakrac* Hotel 3* 17

Omanovac Planinarski dom - 55

Ranch MM Sobe za iznajmljivanje - 8

UKUPNO Izvor: podaci TZ grada Pakraca, 2013. Napomena: hotel trenutno nije u funkciji . U gradu Lipiku gostima su na raspolaganju ukupno 52 ležaja od čega je 40 u hotelu Lipa dok je 12 u privatnim smještajnim objektima. Hotel Lipa jedini je hotel između Kutine, Garešnice, Daruvara, Požete i Nove Gradiške. Riječ je tri privatna iznamljivača soba. U gradu Pakracu gostima je na raspolaganju trenutno smještaj u planinarskom domu Omanovac s ukupno 55 ležaja te 8 ležajeva u privatnom smještaju. Hotel Pakrac trenutno nije u funkciji i, za sada, nije poznata informacija o mogućnosti ponovnog otvaranja ovoga smještajnog objekta. Generalno se može zaključiti da trenutno u gradovima Lipiku i Pakracu ne postoji kvalitetna smještajna ponuda pa se može reći da je u ovome trenutku ovo ograničavajući faktor intenzivnijeg razvoja turizma.

3.5. Obilježja turističke potražnje U gradu Lipiku u zadnjih 10 godina najveći broj noćenja ostvareno je 2002. godine kada je realizirano 3.908 noćenja. Zadnjih pet godina broj noćenja kreće se između 1.200 i 2.200 noćenja. Tablica 3.5.1. Broj turista i noćenja u Lipiku u razdoblju od 2002. – 2012.

Godina

LIPIK PAKRAC Broj turista Broj noćenja Broj turista Broj noćenja

2002. 1.637 3.908 2003. 1.431 3.280 2004. 1.223 2.401 2005. 1.334 2.781 2006. 1.199 3.035 2007. 1.024 2.074 2008. 1.095 2.261 2009. 752 1.413 504 1.029 2010. 1.047 2.196 707 1.482 2011. 525 1.214 340 1.007 2012. 775 1.957 276 725

Izvor: podaci DSZ, Institut za turizam – BIST, 2013. Grad Pakrac zadnje tri godine posjećuje od 300 do 700 turista koji ostvaruju između 1.000 i 1.500 noćenja. Godine kada je ostvaren veći broj noćenja (2002., 2003., 2010.) vezane su ponajprije uz boravak radne snage (poslovni segment).


30

Slika 3.5.2. Usporedni prikaz broja noćenja u Lipiku i Pakracu za razdoblje 2002. -2012.

Izvor: podaci DSZ, Institut za turizam – BIST, 2013. Struktura potražnje prema zemljama porijekla

Kad je riječ o strukturi potražnje prema zemljama porijekla u 2012. godini vidljivo je da glavninu potražnje i u Lipiku i u Pakracu čine domaći gosti. Slika 3.5.3.Struktura noćenja prema zemljama porijekla u Lipiku 2012. godine

Izvor: podaci DSZ, Institut za turizam – BIST, 2013. Iz strukture potražnje prema zemljama porijekla za grad Pakrac vidljivo je da su 2012. godine domaći gosti zastupljeni sa 72%, te slijede gosti iz Italije koji su ostvarili 6% noćenja, te dalje s manjim udjelima iz Njemačke (5%), Slovenije (3%) te druge zemlje.

500

1.000

1.500

2.000

2.500

3.000

3.500

4.000

4.500

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012

Lipik Pakrac

Hrvatska72%

Italija6%

Njemačka5%

Austrija3% Slovenija

3%

Ostale zemlje

11%


31

Slika 3.5.4.Struktura noćenja prema zemljama porijekla u Pakrac 2012. godine

Izvor: podaci DSZ, Institut za turizam – BIST, 2013. U Pakracu je udio domaćih gostiju u 2012. godini bio 28%. Od stranih gostiju u većem broju 2012. godine pristuni su bili Slovaci (21%), Česi (20%) i Ukrajinci (20%). Međutim, valja spomenuti da je riječ o ukupno 725 noćenja.

Distribucija noćenja prema mjesecima u Lipiku i Pakracu Slika 3.5.5.Distribucija noćenja prema mjesecima u gradovima Lipik i Pakrac u 2012. godini

Izvor: podaci DSZ, Institut za turizam – BIST, 2013. Distribucija noćenja prema mjesecima u Lipiku za 2012. godinu pokazuje da se veći broj noćenja u Lipiku ostvarivaotijekom svibnja, rujna i listopada. U Pakracu su noćenja ostvarena od siječnja do svibnja, te rijekom kolovoza, rujna i listopada. Ugostiteljska ponuda Kad je riječ o ugostiteljskoj ponudi u gradu Pakracu posluje jedan restoran i dvije pizzerie te ugostiteljska ponuda u sklopu Planinarskog doma Omanovac u kojem se, prema potrebi, nudi domaća kuhinja. U Lipiku danas postoji jedan restoran ugodnog interijera s ponudom domaće kuhinje te jedan kafić.

Hrvatska28%

Slovačka21%

Češka20%

Ukrajina20%

Italija4%

Ostale zemlje

7%

50100150200250300350

Lipik Pakrac


32

3.6. Turistička organizacija i obilježja destinacijskog marketinga Na području gradova Lipika i Pakraca djeluju TZ grada Lipika i TZ grada Pakraca. Riječ je turističkim zajednicama s relativno skromnim budžetima koje u okviru svojih mogućnosti rade na uređenju destinacija, organiziraju manifestacije, tiskaju promocijske materijale te inoviraju web stranica. Tiskani promocijski materijali koji se trenutno koriste su: Izdavač Materijal Opis TZ grada Lipika Deplijan

'Dobrodošli u Lipik'

Deplijan sadrži kratak opis Lipika i nekoliko ambijentalnih fotografija. Na poleđini su korisni brojevi telefona poput smještajnih objekata, muzeja, športske dvorane, jahanja i sl.)

TZ grada Lipika Deplijan 'Lipik info'

Riječ je o info materijalu u kojem se zasebno opisuje Lipik, zdravstvo i rehabilitacija, rekreacija i sport, gradska događanja, kultura, smještaj i restorani.

TZ grad Lipika Stare razglednice grada Lipika

Radi se o starim razglednicama grada Lipika na kojima se pokazuje kako je nekada izgledao grad te time čine i svojevrstan suvenir

TZ grada Pakraca

Letak 'Pozdrav iz Pakraca'

U letku se opisuje Pakrac kroz nekoliko sadržajnih cjelina: 'urbana povijest', 'ljepota krajolika', 'ekološke i tradicijske vrijednosti' i 'izazovi sportašima i rekreativcima'. Materijal je kombinacija tekstova i fotografija.

TZ grada Pakraca

Deplijan 'slavonski banovac'

Riječ je o materijalu u kojem se prezentira priča o slavonskom banovcu.

TZ grada Pakraca

'Stare razglednice Pakraca'

Materijal sadrži arhivskih razglednica iz Pakraca kakav je nekada bio. Pored toga daje se i opis Pakraca.

TZ grada Pakraca

Mapa 'Grad Pakrac'

Riječ je o mapi A4 formata u koju se mogu umetnuti drugi promocijski materijali. Unutrašnjost mape uređena je na način da je dan kontrast Pakraca nekada i danas.

Turističke zajednice turističke potencijale prezentiraju i putem web stranica: TZ grada Lipika Turistička zajednica grada Lipika ima web stranicu www.tz-

lipik.hr. Stranica je trenutno je u postupku obnove. TZ grada Pakraca

Turistička zajednica grada Pakraca predstavljena je na stranicama www.tz-pakrac.hr Glavni izbornik podijeljen je u nekoliko glavnih kategorija 'Vijesti', '3. Moto susreti u Pakracu', 'O Pakracu', 'Što vidjeti i činiti', 'Dolazak i smještaj', 'O nama'. Ispod glavnih izbornika izmjenjuje se nekoliko 'velikih' fotografija koje prikazuju kunu, slavonski banovac, panoramu Pakraca i dr. Stranica je vrlo pregledno napravljena iako postoje mogućnosti za njeno unapređenje u smislu korištenja web 2.0 funkcionalnosti (interaktivnost).


33

3.7. Turistički resursi i atrakcije LIPIK - turistički resursi Turistički resursi projektnog područja predstavljaju ishodište i uvjet za kreiranje autentičnog sustava turističkih iskustava. Riječ je o „sirovini“ za stvaranje turističkog proizvoda. Za identifikaciju i/ili evidenciju turističkih resursa koristili su se različiti izvori, od službenih pregleda zaštićenih dijelova prirodne i kulturne baštine sadržane u prostornim planovima, informacijama na službenim internet stranicama ovih gradova, Turističke zajednica grada Lipika i Pakraca, Turističke zajednica Požeško-slavonske županije te relevantnih institucija i udruga. Povijesni pregled ovih gradova djelomično je preuzet iz ovih dokumenta, a djelomično upotpunjen iz drugih izvora (npr. Časopis Građevinar). Ove informacije verificirane su obilaskom projektnog područja i razgovorima sa stručnjacima i dobrim poznavateljima ovog područja. Kao metodološki okvir za identifikaciju i analizu turističkih resursa korištena je sljedeća klasifikacija:

• Prirodni resursi u koje ubrajamo geološke značajke prostora; klimu; vodu; biljni svijet; životinjski svijet; zaštićenu prirodnu baštinu. Ovaj dio se u većoj mjeri temeljio na prostornim planovima Lipika i Pakraca (odnosno dijelu u koja su ugrađena polazišta),

• Resursi zdravstvenog wellnessa, rekreacije i sporta koji obuhvaćaju prirodna lječilišta; sportsko-rekreacijske građevine i terene rte turističke staze, putove i ceste.

• Kulturno-povijesna baština – obuhvaća prvenstveno zaštićena i evidentirana nepokretna kulturna dobra, podijeljena na svjetovnu i sakralnu baštinu.

• Događaji se odnose na razna kulturna, sportska, vjerska i ostala događanja koja se organiziraju u Lipiku i Pakracu. Tamo gdje su objedinjena pod krovno događanje, poput ljetnih ili božićnih priredbi, istaknuta su kao takva, bez njihovog razlučivanja na pojedine programske elemente.

• Kultura života i rada sveobuhvatna je kategorija koja obuhvaća suvremenu kulturnu produkciju, folklor, rukotvorstvo, tradicijske obrte, vinarstvo i gastroenologiju, gastronomiju i suvremenu proizvodnju. Ovi elementi potencijalno mogu postati sami po sebi turistička atrakcija kao npr. vinogradi i podrumi u sferi privatnog poduzetništva, ali i osnova za kreiranje turizma događanja i manifestacija (narodne pjesme i plesovi, narodne nošnje, običaji i legende)

Prirodni resursi Na području grada Lipika se izmjenjuju dva krajobrazna oblika – prigorsko gorski masivi Psunja te nizinske dio dolina rijeke Pakre i Bijele. Gorski dijelovi uglavnom su pokriveni mješovitom šumom bukve, hrasta kitnjaka i lužnjaka, graba, johe, cera, jasena i bagrema. S obzirom na ove šumske površine i lovišta grada, koja se prostiru na oko 13,5 ha, su izdašna, pa lov ima dugu tradiciju. Najveći dio površine grada Lipika, više od dvije trećine, pokrivaju vrtovi i oranice, oko petine zauzimaju livade, dok je vrlo mala površina pod voćnjacima i vinogradima. U dolini rijeka Pakre i Bijele smjestila su se jezera i ribnjaci, od kojih se posebno ističe gospodarski ribnjak Poljana – jedan od najstarijih u Hrvatskoj te poribljena umjetna jezera. Ipak, Lipik je najpoznatiji po izvorima termalne vode s dugom povijesti njezine eksploatacije i korištenja u lječilišne svrhe. Prirodni resursi opisani su u Tablici 3.7.1.


34

Tablica 3.7.1. Opis prirodnih resursa grada Lipika

Resursi Opis Park kupališnog lječilišta u Lipiku

Park kupališnog lječilišta u Lipiku (zaštićen je temeljem Zakona o zaštiti prirode) je ukupne površine 10 ha. Utemeljila ga je obitelj Janković u 18. stoljeću, a francuski stil poprimio je u 19. stoljeću kada je izgrađeno termalno kupalište. Posebni ukras čine "parteri" sa zdencima ispred središnje zgrade, sadašnje kinodvorane (travnjak obrubljen šimširom i upotpunjen oblikovanim figurama hrasta i tuja te zelenim zidom od graba i klena) i ispred glavnog bolničkog objekta, te cvjetni sag ispred Mramornih kupki. Vrlo su lijepi i drvoredi divljih kestena, hrasta lužnjaka i lipa. Naročito su vrijedni stari primjerci lužnjaka čiji je promjer i do 1,40 m.. Danas je park devastiran. Devastacija je počela izgradnjom novih objekata u parku (hotela i parkirališta, bazena te potom bazenskog kompleksa), a kulminirala je u Domovinskom ratu. Danas su dijelovi parka, samo u zoni specijalne bolnice revitalizirani. Četiri petine parka u vlasništvu je Croatia Osiguranja te taj dio parka i dalje propada.

Ribnjaci Poljana

Osnovani 1902, to su jedni su od najstarijih umjetnih ribogojilišta u Hrvatskoj. Nastao je u slivovima rijeka Ilove, Toplice i Čavlovice. Danas je ovo moderno ekološko uzgajalište, s pratećom florom i faunom. U prostornom planu klasificirani su kao osobito vrijedna područja predviđena za zaštitu sustavom prostorno planskih mjera.

Obronci Psunja Niži gorski prostori Psunja zauzimaju jugoistočni dio grada. Psunj karakteriziraju dugačke kosine koje se lepezasto rasprostiru s njegovih vrhova, među kojima su duboko i oštro usječene doline gorskih potoka. Najviši vrh i odredište planinara je Brezovo polje (984 m.n.v.). Od Lipika do Brezovog polja je otprilike 2 do 3 sata hoda.

Jezero Raminac Površine je oko 12 ha, s okolnim područjem od oko 100 ha. Jezero s okolnim područjem namijenjeno je sportsko-rekreacijskim sadržajima. Poribljeno je i tu se održava Kup grada Lipika – lov ribe udicom na plovak. Kroz projekt „Stazama lipicanca i kune“ postavljane su nadstrešnica, roštilj, dječja igrališta i popratna oprem (klupe, koševi za smeće i slično). Pored toga, ovdje je napravljeno je odbojkaško igralište.

Jezero Pjeskara Površine 5,3 ha te dubine 2 – 3 m s muljevitim dnom, ovo jezero je u krugu pogona za separaciju pijeska staklane "Lipik". Popularno je među sportskim ribolovcima koji dolaze u lov na šarane i amure. Ribolov je dozvoljen vikendima, državnim praznicima i blagdanima. Od 2004. Na jezeru se održavaju Šaranski kupovi. Jezero Pjeskara jedno je od najstarijih u Hrvatskoj. Specifično je i po tome što je ovdje ribolov organiziran po sistemu „catch and relase“.

Mineralno-termalne vode Iako se smatra da su već i stari Rimljani znali za ljekovitost termalne vode, u pisanim dokumentima spominje se početkom 16. stoljeća. Stručna eksploatacija datira iz druge polovine 19. stoljeća s uređenim Grofovim vrelom (nedavno obnovljenim) iz koje mineralna voda izvire iz dubine od gotovo 300 m, temperature 640C s izrazitim balneološkim kvalitetama. Koristi se kao kupka i za piće. Već se krajem 19. stoljeća koriste tri izvorišta (Grofovo vrelo, Ivanovo vrelo i Antunovo vrelo), a od 1876. voda se buteljira te je na tržištu mijenjala nazive kroz godine, iako sve do nedavno uvijek


35

zadržavajući Lipik u svom imenu (Lipiker thermalquelle, Lipička alkalna jodna stolna voda, Narodno lječilište Lipik - alkalično jodna stolna voda, Mineralna stolna voda – Lipika, Lipički Studenac). Danas se voda klasificira kao mineralna, fluorna, natrijeva-hidrogenkarbonatno-kloridna hiperterma.

Lovišta Na području grada su četiri županijska lovišta, ukupne površine oko 13,5 tisuća ha. U ovim lovištima s jelen, divlja svinja, fazan, prepelica, zec. Dva lovačka društva upravljaju lovištima: HLD Jelen Lipik i LD Slavuj Gaj.

Rijeke U području grada značajnije rijeke su Pakra, Bijelate Tomašica, Krivajac i Crnaja, potonje cijelim svojim tokom u području grada. Ovim rijekama prijeti zagađenje od divljih deponija otpada. Rijeke Pakra i Bijela postali su kanali.

Lipički vinogradi

Nalaze se na južnom dijelu grada, između sela Subocka i Donji Čaglići. Zauzimaju svega 0,6% površina grada, a dio su je Pakračkog vinogorja (20ha),

Resursi zdravstvenog wellnessa, rekreacije i sporta Grad Lipik najpoznatiji je po svojoj tradiciji termalnog lječilišta, koja je danas dostupna u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Lipik. Iako se veći dio poslovanja ove bolnice odvija putem ugovora s HZZO-om, bolnica nastoji proširiti svoje usluge zdravstvenog wellnessa širem krugu potencijalnih korisnika. U prošlosti, ovaj širi krug korisnika opsluživao je Zdravstveno-rekreacijski centar Lipik u sklopu kojeg su bili turističko-ugostiteljski sadržaji te, za standard 1980-tih, izuzetno suvremen kompleks vanjskih bazena. Osim hotela Lipa koje je obnovljen i otvoren, većina objekata u vlasništvu ZRC Lipik je devastirana u domovinskom ratu te čeka obnovu. Bazenski kompleks je bio bazično obnovljen 2000-te, ali ne i moderniziran. On je bio otvoren do 2011. Treća atrakcija nacionalnog značaja u ovoj grupu je svakako Državna ergela Lipik koja je, od 2007. kada su konji matičnog stada vraćeni u ergelu, popularna turistička atrakcija ovog područja. Tablica 3.7.2. Opis zdravstvenih/wellness, rekreacijskih i sportskih resursa grada Lipika

Resursi Opis Specijalna bolnica

Ova je bolnica specijalizirana za liječenje neuroloških stanja i bolesti, reumatskih bolesti, posttraumatskih stanja, ortopedskih oboljenja, smetnje kontrole mokraćnog mjehura, oboljenja krvnih žila, te se provodi preventivno liječenje i prakticira zdravstveni turizam. Bolnica raspolaže s oko 240 kreveta, od kojih je 160 ugovorno vezano s HZZO-om. Korisnicima bolnice smještaj je na raspolaganju u 4 odjela, ovisno o njihovom zdravstvenom stanju. Samostalni korisnici kao i oni za zdravstvenom wellnessu smještaju se u Fontanu, objekt s 13 jednokrevetnih i 46 dvokrevetnih soba s kupaonicama i termalnom vodom u svakoj sobi. Korisnici kojima je potrebna minimalna pomoć smještaju se u objekt iznad restorana (šest trokrevetnih soba i jedna dvokrevetna soba). Ostali korisnici smještaju se u tri odjela obnovljenog Kurhotela (oko 70 kreveta). U bolnici se provode hidroterapija, kinezoterapija, elektroterapija, termoterapija, masaže, radne terapije i fitness. U sklopu bolnice je zatvoren bazen, a duhom prošlosti odišu obnovljene Mramorne kupke s kadama za hidroterapiju. Bolnica nastoji proširiti svoj krug korisnica okrećući se ponudi zdravstvenog wellnessa. Međutim, skromna kvaliteta


36

smještaja u Fontani kao i nedostatak dodatnih sadržaja trenutno ograničava ove mogućnosti.

Bazenski kompleks ZRC Lipik

Ovaj kompleks otvorenih bazena sagrađen je 1980-tih i u to vrijeme bio je jedan od najmodernijih u Hrvatskoj. Nakon rata je ponovno stavljen u funkciju, iako ne i moderniziran. Na cijelom kompleksu nalazi se olimpijski bazen, rekreacijski bazen, dječji bazen, restoran (200 sjedećih mjesta), teniski tereni i klub, garderobe, multifunkcionalna sportska igrališta i trgovački prostori. Bazeni su bili u funkciji sve do 2011.

Državna ergela Lipik

Ustrojena je jedinica ustanove Državna ergela Đakovo i Lipik. U vrijeme Domovinskog rata dio koja je ubijen, a dio odvezen. Oko 46 konja je vraćeno prije 5 godina, kada ergela ponovno počinje radom. Konjušnice se smatraju izuzetno vrijednom kulturnim dobrom s odličnom mikroklimom. Zaposleno je ukupno 6 djelatnika. Smještena na lokaciji Izidorovac, na glavnoj prometnici, popularna je turistička atrakcija. Posjetiteljima se nudi obilazak konjušarnice (10 kn po osobi), jahanje (kraće za školske grupe i jednosatno), a tu je i skromna trgovina suvenira. Iako ergelu posjećuju organizirane grupe kao i individualni posjetitelji ergela, za sada, nema posebno zaduženu za posjetiteljski dio poslovanja.

Planinarske staze Psunja Psunj premrežava mreža planinarskih staza koje su dobro označene te čine dio Slavonskog planinarskog puta. Uzduž staza su vidikovci i izvori te su to ujedno mjesta gdje su nastali vidikovci ili odmarališta/izletišta (Izvor Točak, Rogoljica, Matina koliba, Velika Poljana,Široki Brijeg, Vodostaj).

Biciklističke staze Psunja Na Psunju je oko 57 km brdskih biciklističkih staza koje razvija Biciklistički klub Titan. Trasirane su i osposobljene 4 staze (Free Ride, Downhill, 4X i jednog XC singletracka), a pod nazivom Biciklističko brdski park Psunj BK Titan razvija ovaj park.

Izletišta Riječ je o visoravnima, vidikovcima i/ili izvorištima vode oko kojih su nastala odmorišta s klupama, nadstrešnicama i mogućnostima za kampiranje. U nizinskom dijelu to je jezero Pjeskara, dok ih je više u brdskom dijelu - (Izvor Točak, Rogoljica, Matina koliba, Velika Poljana,Široki Brijeg, Vodostaj). Koriste se u sklopu planinarskih obilazaka kao odmorišta, ali nerijetko i za organizaciju manjih okupljanja biciklističkih i planinarskih društava te udruga.

Staze za jahanje Na području Lipika i Pakraca u okviru 'Stazama lipicanca i kune' uređene su i označene staze za jahanje koje prolaze oko gradova oko gradova Lipika i Pakraca. Osnovno ishodište nalazi se u Državnoj ergeli Lipik.

Poletno – sletna staza Ova se staza nalazi u blizini grada Lipika, paralelno s prugom B. Jaruga – Pčelići. Namijenjena je za male sportske i poljoprivredne avione, a prostornim se planom predviđa njezino zadržavanje, odnosno prilagođavanje turističkim potrebama.


37

Povijesna i kulturna baština Povijest Lipika2 vezana je uz termalne izvore i njihovu eksploataciju. Iz povijesnih izvora je poznato da se već u 16. stoljeću spominju lipičke toplice. Tada je voda izbijala na površinu i tvorila močvaru, a za liječenje se koristilo nekoliko drvenih daščara. Kada Turci okupiraju ovo područje 1543. nastavljaju koristiti termalno vrelo. Nakon odlaska Turaka ovo je područje bilo u sastavu Vojne krajine te je ostalo nerazvijeno sve do sredine 18. stoljeća, kada je lipičko imanje poklonjeno obitelji Janković pod čijom je upravom bilo sljedećih stotinu godina. Grofovi Janković istražuju termalne izvore i uređuju kupelji. Imanje je potom prodano francuskoj tvrtki koja je eksploatirala hrastove šume te je u tu svrhu izgradila željezničku prugu prema Beču. Upravo je ta prometna veza imala presudnu ulogu u daljnjem razvoju Lipika. Kupalište se počelo izgrađivati 1867. kada je imanje prodano bačvaru Antunu Knollu iz Vukovara. Od nekoliko trošnih daščara, kupališta, hotela i gostionica, Knoll je po preporuci prvih stalnih liječnika, sanirao močvarni teren te reorganizirao kupalište, probušio arteški bunar i dobio bistru mineralnu vodu te iznad bunara sagradio paviljon Izvor s vodom za piće. Godine 1872, izgrađen je hotel Garni, kasnije renoviran u renesansnom stilu i preimenovan u Kurhotel, te potom još jedan manji hotel Dependance. Lječilište postaje sve popularnije, a 1885. vlasnici mu postaju liječnici iz Pešte. Novi vlasnici kupuju okolno zemljište, grade nove kupke, hotele, natkrivenu šetnicu Wandelbahn s dućanima i središnjim glazbenim paviljonom te neorenesansni Kursalon s velikom koncertnom i plesnom dvoranom, restoranom, kavanom i kasinom. Oblikuje se park i perivoj, jezero s otočićem i grade tenis tereni. U tom se razdoblju do kupališta počinju graditi privatne vile u secesijskom stilu s prostranim i lijepo oblikovanim parkovima i novi hoteli. Naselje tada dobiva i javne objekte – školu, poštu i općinu, a 1894. jedno je od prvih elektrificiranih naselja u Hrvatskoj. No vrhunac zlatnog doba Lipika počinje s izgradnjom pruge Barcz – Pakrac (1895.) te Pakrac – Banova Jaruga (1897.) sa željezničkom postajom u blizini lječilišta. Tako uklopljene u europsku željezničku mrežu, toplice posjećuju gosti iz Austro-ugarske monarhije, a Lipik je jednako poznat i popularan kao Baden Baden i Karlovi Vary. Prvi svjetski rat donosi stagnaciju, no već nakon rata, u vlasništvu Hrvatske zaklade za suzbijanje tuberkuloze, lječilišni se kompleks ponovno uređuje – kupke su ili u sklopu hotela ili u blizini hotela u međusobno povezanim zgradama, uređuje se park, tenis terenima se dodaje kuglana i streljana, te se grade novi smještajni kapaciteti. Uskoro, nova razaranja donosi Drugi svjetski rat. Do 1957. veći je dio lječilišnog kompleksa obnovljen u manje raskošnom i često neodgovarajućem stilu te se grade nove stilski slabo uklopljene gospodarske zgrade. Od 1960. kada je izgrađena nova, moderna bolnička zgrada lječilište je pretvoreno u bolnicu za neurološke bolesti i rehabilitacije, u sklop koje su ušli i bivši hoteli. Preostali dio lječilišta pretvoren je u zasebnu organizaciju koja se bavila ugostiteljsko-turističkom djelatnošću i

2Temeljeno na Nadilo, B. (2001). Obnova Lipika i zdravstveno-rekreacijskog centra. Građevinar 53: 99-105


38

punjenjem mineralne vode. Ovo potonje preuzela je Podravka koja je Kursalon adaptirala u punionicu, preseljenu tek 1980. Smatra se da je vrhunac degradacije ove nekad skladne urbanističko-lječilišne sredine bio 1982. kada je na Kursalon nadograđen novi hotel Lipik, što je uništilo najstariju aleju hrastova i narušilo perivoj izgradnjom parkirališta, Wandelbahn je narušen dogradnjom kuglane, a bazen na rubu parka pretvoren je u kupališno-rekreacijski centar. U Domovinskom ratu gotovo svi objekti u Lipiku bili su razoreni, pa tako i lječilišni kompleks, uključujući i povijesni Kursalon te Wandelbahn. Danas su ovi objekti (izuzev onih u sastavu Specijalne bolnice) u vlasništvu ZRC Lipik, trgovačkog društva u pretežitom državnom vlasništvu. Objekt Wandelbahn više ne postoji (u vlasništvu je samo zemlja), a Kursalon je trenutno u restauratorskoj zaštiti tako da ovaj objekt nije moguće obići. Osim hotela Lipa koji je u funkciji, te bazenskog kompleksa koji je sve do nedavno bio sezonski otvoren, u vlasništvu ZRC Lipik je dvije trećine od 18 ha zaštićenog perivoja te devastirani objekti za koje postoje glavni projekt i važeća građevinska dozvola:

• Kurhotel (ex. hotel Lipik koji je potpuno razrušen, ali je teren očišćen i pripremljen za izgradnju) s planiranom ukupnom površinom od 7,6 tisuća m2, 104 sobe i poveznicom s Kursalonom

• Kursalon s površinom od 2.9 tisuća m2, konstrukcijski je saniran te su u njemu predviđeni, kao i nekad, vanpansionski sadržaji (kongresna dvorana, kasino, kavana, vinoteka, taverna, plesna dvorana, galerija)

• Wandelbahn, površine 1,7 tisuća m2, koji je potpuno razoren, a planira ga se u dijelu rekonstruirati, a u dijelu kontrapunktirati modernom arhitekturom

Bolnički kompleks se također sastoji od nekoliko izuzetno vrijednih objekata:

• Mramornih kupki, • paviljona Izvor, te • rekonstruirane zgrade stare apoteke i uprave lječilišta

Specijalna Bolnica Lipik raspolaže izuzetno vrijednim objektima (Dom I i Dom II), Kamenom kupkom, Narodnom kupkom, Rimskom kupkom te dvoranom Quella. U okviru projekta „Lječilišno rekreacijski centri na području Bjelovarsko-bilogorske i Požeško-slavonske županije” obuhvaćena je i Specijalna bolnica Lipik. Riječ je o projektu javne turističke infrastrukture kojim se planira obnova i opremanje objekata te uvođenje novih zdravstvenih usluga u Lipiku. Konkretno se radi o rekonstrukciji i opremanju objekta Fontana na nivo hotela s 3 zvjezdice, kapaciteta 100 postelja, rekonstrukcija objekta Narodne kupke za potrebe wellness-a, uređenje i obnova Perivoja Lipik tj. obnova perivoja koji se nalazi u sklopu kompleksa Lipik te rekonstrukcija Vile Savić za provođenje dijela novih zdravstvenih usluga te uređenje 5 luksuznih apartmana. Kod uvođenja novih zdravstvenih usluga projektom se previđaju programi za prevenciju i rehabilitaciju klijenta s osteoartitisom i osteoporozom te novi programi liječenja za liječenje inkontinencije i multipleskleroze te osmišljavanje i uvođenje wellness ponude. Od zaštićenih kulturnih dobara, najveći je dio u gradskoj urbanističkoj jezgri Lipika, registrirane kao kulturno – povijesna cjelina s ucrtanim zonama zaštite. Pored objekata u zdravstveno-rekreacijskom i bolničkom kompleksu, tu valja posebno istaknuti Ulicu Marije Terezije s potezom stambenih vila te staru pučku školu.


39

Tablica 3.7.3. Popis kulturnih dobara grada Lipika3 Svjetovna kulturna baština Zaštićena kulturna dobra • Kulturno povijesna cjelina Lipika

• Zdravstveno lječilišni i bolnički kompleks • Vila Savić • Zgrada apoteke i uprave lječilišta • Stara pučka škola

Evidentirana • U Lipiku: o Kompleks Ergele o Kompleks dječjeg doma o Mala vila Savić o Stara ambulanta o Vila Zinke o Mirin dvor o Vila Boštek

• Drvene kuće tradicijske arhitekture u Gaju i Marinom Selu evidentirane kao etnološka kulturna dobra.

Sakralna kulturna baština Crkve (zaštićene) • Kapela sv. Andrije u Brezinama

• Župna crkva sv. Katarine u Gaju • Crkva Prepodobne Matere Paraskeve u Kukunjevcu

Crkve • Evangelička crkva, Antunovac • Kapela sv. Antuna, Antunovac • Crkva sv. Srca Isusova u Antunovac • Crkva sv. Mihovila, Brekinska • Kalvinistička crkva, Brekinska • Crkva sv. Ivana Krstitelja, Marino Selo • Kužni pil sv. Trojstva, Marino Selo • Crkva sv. Ane, Poljana • Kapela sv. Josipa, Strižićevac • Crkva sv. Arhanđela, Subocka • Crkva sv. Nikole, Donji Čaglić • Kapela sv. Spasa Filipovac, Tabor

Memorijalna mjesta (zaštićena) • Spomen kosturnica i spomenik Marije Terezije, Lipik

• Bunar–skupna grobnica Groblje Gavrinica NOB, Japaga • Kameni nadgrobni spomenici-stećci u Šeovici

Događaji U Lipiku se održavaju brojna događanja uglavnom lokalnog karaktera. U novije vrijeme vidljiva je tendencija da se događanja manjih razmjera (koncerti, turniri, kazališne predstave) grupiraju pod jednim svodnim imenom – npr. Miris Božića objedinjuje događanja u prosincu i početkom siječnja, dok Lipanj u Lipiku objedinjuje događanja ranog ljeta. Time se povećava

3Izvor podataka: Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Požegi, 2006.godina3Prema podacima iz Kataloga investicijskih projekata 2012. Ministarstva turizma.


40

turistička atraktivnost ovih događanja, doprinosi njihovoj efikasnijoj promociji, olakšava se stvaranje njihove tržišne prepoznatljivosti te se stvaraju preduvjeti za njihovo prerastanje u turističke atrakcije u najmanju ruku regionalnog karaktera. Tablica 3.7.4. Opis događaja u Lipiku Resursi Opis Kulturna događanja Dani Fašnika Veljača. Tradicionalna povorka u koju se uključuju mještani susjednih

naselja, te polaznici Dječjeg vrtića i Osnovne škole Lipik Uskršnji sajam Sajam ručnih radova i ukrasa uskrsne tematike raznih udruga,

proizvodi OPG-a, te proizvodi obrtnika sa područja grada Lipika i šire Sajam cvijeća Svibanj. Okuplja gotovo trideset uzgajivače i izlagače cvijeća i

proizvoda proljetne tematike, a broj posjetitelja procjenjuje se na 1.500.

Lipanj u Lipiku Krovni naziv za niz kulturnih, sportskih i sajamskih događana poput predstavljanja udruga, starih obrta, turističkih subjekata, koncerti i plesovi pjevačkog zbora Lipik, foklornih skupina Zeleni Gaj, udruge Mađara i Češke besede te vožnja u kočijama. Izložba autohtonih radova od tradicionalnih materijala. Organizirani posjet 5 planinarskih društava Lipiku, hodanje kružnom planinarskom stazom oko grada Lipika.

Lipiku s ljubavlju Ova slikarska kolonija koju sponzorira gradsko poglavarstvo, održava se kontinuirano od 1998., a privlači poznate hrvatske i inozemne slikare i skulptore.

Dan grada Lipika Slavi se na dan Frane Ašiškog, zaštitnika grada, iako sama manifestacija obuhvaća niz događanja krajem rujna i početkom listopada, poput Dan zaštitnika grada Sv. Franje Asiškog. Riječ je također o skupu događanja - izložba slika; prezentacija knjige; likovna kolonija; izložba meda, jabuka i radova udruga; fišijada; humanitarna akcija; dječja igraonica; brdsko-biciklistička utrka; koncert; biciklistička utrka; nastup folklornih društva; koncert glazbene grupe; smotra pjevačkih zborova; dječju biciklijacu; malonogomenti turnir, ...

Miris Božića Manifestacija u prosincu kojom se obilježava Božić. Šport/zabava Karneval Karnevalske svečanosti odvijaju se u veljači, a u Lipiku se organizira

dječja povorka. Biciklijada Srpanj. Namijenjena prvenstveno građanima Lipika u svrhu

populariziranja biciklizma i biciklističkih staza. STREETBALLipik Noćni košarkaški turnir održava se već 15 godina, svakog kolovoza. U

njemu sudjeluju košarkaške ekipe iz Hrvatske, a raspodijeljen je u amaterski i profesionalni dio.

Kultura života i rada Iako se tipično industrija ne smatra turističkom atrakcijom, brojne tvornice otvaraju svoje pogone posjetiteljima te time ujedno funkcioniraju i kao turističke atrakcije. U tom smislu, grad Lipik ima potencijalno industrijsku turističku atrakciju nacionalne važnosti. Naime, tu je tvornice „Studenac“, danas u sastavu Podravke. Iako je nekada voda kroz svoje ime – Lipički studenac – imala jasnu poveznicu s lokacijom na kojoj se puni, to danas nije slučaj. Slične mogućnosti promatranja proizvodnog procesa i kupnje nudi i tvornica tekstilne odjeće Gamauf, Ribnjačarstvo Poljana.


41

Pjevački zbor i kulturno-umjetnička društva, zajedno s Knjižnicom, nositelji su kulturnog života grada koji se većim dijelom odvija u Multikulturnom centru, a dijelom u bolničkom kompleksu (npr. Mramorne kupke) i na otvorenim prostorima. Također je važno spomenuti i udrugu Tilia koja organizira koncerte ozbiljne glazbe. Resursi Opis Industrijska proizvodnja

Tvornica „Studenac“ Proizvodi mineralnu i izvorsku vodu Studenac i Studena, time nastavljajući dugu tradiciju buteljiranja lipičke mineralne vode. U vlasništvu je Podravke koja je odnedavno odlučila iz imena vode izostaviti mjesto Lipik, po kojem je bila proizvođena gotovo dva stoljeća.

Lipik Glas d.o.o. Tradicija proizvodnje stakla, temeljena na vrlo kvalitetnom kvarcnom pijesku. Suvremena tvornica izgrađena je 1961., a danas se smatra jednom od najvećih tvornica stakla u Hrvatskoj.

Gamauf Proizvodi tekstilne proizvode za domaće i inozemno tržište, a svojom kvalitetom i profesionalnim radom uvršteni su među 10 % najuspješnijih poduzeća u Hrvatskoj.

Poljoprivredna proizvodnja Ribnjačarstvo Poljana d.d.

Poduzeće sa stogodišnjom tradicijom, s 50 zaposlenih i s proizvodnom površinom od 930 ha, bavi se uzgojem i prodajom ribe. U svom proizvodnom asortimanu nudi: somove, smuđa, štuku, linjaka, šarane, karase, amure, glavaše i jegulje. Zaokružuje cjeloviti tehnološki proces proizvodnje od matičnog štoka, mrijesta svih uzgojnih kategorija do komercijalne veličine ribe. trgovačko društvo.

Poljoprivreda Lipik d.d. Bavi se ratarskom proizvodnjom te sušenjem i skladištenjem žitarica, a koriste suvremenu tehnologiju u proizvodnji.

Suvremene farme Na području grada, u Kukunjevcu i Antunovcu, suvremene su farme za uzgoj krupne stoke.

OPG Božić Obilazak gospodarstva i upoznavanje s tradicijskom baštinom kroz etno muzej i zbirku starih poljoprivrednih strojeva šetnica uz rijeku Pakru s bogatim i očuvanim eko sustavom, mala škola pripreme tradicionalnih slavonskih specijaliteta na otvorenom ognjištu; provedba i organizacija edukativnih radionica vezanih za ekološku poljoprivredu; prezentacija ekološke poljoprivredne proizvodnje na gospodarstvu, sa osobitim naglaskom na eko voćarstvo i eko ovčarstvo.

OPG Mičević Riječ je o etabliranoj proizvodnji jabuka i jabučnog soka koje se plasira na tržište već dvije godine.

Ustanove i udruge u kulturi Multikulturni centar Lipik

Smješten u obnovljenoj zgradi stare pučke škole, to je polivalentan prostor za izložbe, koncerte i slična kulturna događanja.

KUD Zeleni Gaj Osnovano 1976., broji 110 članova. Imaju tamburašku, folklornu i dramsku sekciju kroz koje njeguju narodne pjesme, plesove i običaje ovog kraja. Nastupaju na svim važnijim smotrama folklora te nastupa na raznim prigodama u Lipiku.

Gradski pjevački zbor Lipik

Ovaj mješoviti pjevački zbor okuplja građane različitih starosnih skupina i zanimanja. Sudjeluju na mnogo manifestacija obilježavanja vjerskih blagdana, obljetnica iz Domovinskog rata, te susreta pjevačkih


42

zborova iz Požeško-slavonske i susjednih županija. Organizirali su i susret pjevačkih zborova, u sklopu kulturnog ljeta u Lipiku.

Udruga TILIA Riječ je o udruzi za promicanje kulture i kulturne baštine koja je vrlo aktivna u kulturnom životu grada organizacijom brojnih koncerata.

Folklor i običaji Etnološka zbirka KUD Zeleni Gaj iz Gaja otvorili su etno-muzej, sa stalnom izložbom

narodnih nošnji, uporabnih predmeta i drugih kulturnih blaga iz starina.

Licitiranje životinja U naselju Gaj više od 200 godina prikupljaju milodare za uređenje crkve sv Katarine i čast sv. Antuna Pustinjaka. licitacijom životinja.Vjernici donose domaće životinje, kobasice, jaja i rakiju. Mještani licitiraju vjerujući da će im otkup domaćih životinja donijeti sreću i zdravlje. Ova jedinstvena tradicija se prenosi već godinama s koljena na koljeno, a vjeruje se da je nastala 1804. godine nakon izgradnje crkve u Gaju.

Osim spomenutih udruga u Lipiku djeluje i Zajednica Talijana, udruga „Vreteno“ te Društvo Mađara. Ovo područje ima tri snažne, ključne atrakcije koje su u različitim stupnjevima spremne za korištenje u turističke svrhe: • termalni izvori u Lipiku s toplicama iz 18. st. ali kojima je potrebna ozbiljna

obnova/dogradnja u smislu proizvoda kao takvog i u smislu marketinga. Nemaju visoku reputaciju i bit će potrebno mijenjati imidž;

• Ergela Lipik koja ima etabliran imidž ali koja tek treba početi ozbiljnije stvarati turistički proizvod;

• 'Staza lipicanca i kune' – staza koje objedinjuje ponudu grada Lipika i Pakraca i kojoj tek predstoji jače etabliranje na turističkom tržištu.

Unatoč dugačke turističke tradicije i bogatim resursima turistički razvoj ne odražava adekvatno turističku resursnu osnovu. To je vidljivo po dostupnim promotivnim materijalima gdje jeprimjetan nedostatak dobrog promotivnog materijala, a ista je situacija i s kvalitetom informacija dostupnih putem weba. PAKRAC - turistički resursi Turistički resursi projektnog područja predstavljaju ishodište i uvjet za kreiranje autentičnog sustava turističkih iskustava. Riječ je o „sirovini“ za stvaranje turističkog proizvoda. Za identifikaciju i/ili evidenciju turističkih resursa koristili su se različiti izvori, od službenih pregleda zaštićenih dijelova prirodne i kulturne baštine sadržane u prostornim planovima, informacijama na službenim internet stranicama ovih gradova, Turističke zajednica grada Pakraca, Turističke zajednica Požeško-slavonske županije te relevantnih institucija i udruga. Povijesni pregled ovih gradova djelomično je preuzet iz ovih dokumenta, a djelomično upotpunjen iz drugih izvora (npr. Časopis Građevinar). Ove informacije verificirane su


43

obilaskom projektnog područja i razgovorima sa stručnjacima i dobrim poznavateljima ovog područja. Kao metodološki okvir za identifikaciju i analizu turističkih resursa korištena je sljedeća klasifikacija: • Prirodni resursi u koje ubrajamo geološke značajke prostora; klimu; vodu; biljni svijet;

životinjski svijet; zaštićenu prirodnu baštinu. Ovaj dio se u većoj mjeri temeljio na prostornim planovima Lipika i Pakraca (odnosno dijelu u koja su ugrađena polazišta),

• Resursi zdravstvenog wellnessa, rekreacije i sporta koji obuhvaćaju prirodna lječilišta; sportsko-rekreacijske građevine i terene rte turističke staze, putove i ceste.

• Kulturno-povijesna baština – obuhvaća prvenstveno zaštićena i evidentirana nepokretna kulturna dobra, podijeljena na svjetovnu i sakralnu baštinu.

• Događaji se odnose na razna kulturna, sportska, vjerska i ostala događanja koja se organiziraju u Lipiku i Pakracu. Tamo gdje su objedinjena pod krovno događanje, poput ljetnih ili božićnih priredbi, istaknuta su kao takva, bez njihovog razlučivanja na pojedine programske elemente.

Kultura života i rada sveobuhvatna je kategorija koja obuhvaća suvremenu kulturnu produkciju, folklor, rukotvorstvo, tradicijske obrte, vinarstvo i gastroenologiju, gastronomiju i suvremenu proizvodnju. Ovi elementi potencijalno mogu postati sami po sebi turistička atrakcija kao npr. vinogradi i podrumi u sferi privatnog poduzetništva, ali i osnova za kreiranje turizma događanja i manifestacija (narodne pjesme i plesovi, narodne nošnje, običaji i legende) Prirodni resursi Područje grada Pakraca obilježavaju tri krajobrazne cjeline. Gorski dio čine obronci Papuka na sjevernom i istočnom dijelu te Psunja na južnom dijelu. Ovaj dio postepeno prelazi u slikoviti brdski dio gdje se izmjenjuju oranice, livade, voćnjaci i vinogradi. Ravničarski dio zauzima sjeverozapadni dio grada Pakraca. To je otvoreni prostor dolina i polja s vizurama na brdsko i gorsko područje. Veliki dio, uglavnom gorskog područja je pod šumama (oko 56% površine grada). Od poljoprivrednih površina u brdskom i ravničarskom dijelu više od dvije trećine čine oranice, oko petine oranice, te ostatak voćnjaci (6% ukupnih poljoprivrednih površina) i vinograda (manje od 1% poljoprivrednih površina). U gorskom dijelu u uskim udolinama su slikoviti vodotoci (Orljava, Sivornica, Koturačka rijeka, Braneška rijeka, Brusnica, Rakovac, Rogoljica i dr.) uz koje nerijetko prolaze i putovi. Brdski dio također je karakteriziran vodotocima rijeka Pakre, Iškovca, Vranovice, Braneške rijeka, dok su to u ravničarskom dijelu rijeka Kravarina, Miletina rijeka, Koritska rijeka. Tablica 3.7.5. Opis prirodnih resursa grada Pakraca

Resursi Opis

Kalvarija Ova park-šuma u neposrednoj blizini grada Pakraca zaštićena je kao šuma s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju. To je šuma hrasta kitnjaka u kojoj su uređene staze i šetnice. Površina šume iznosi 56,55 ha.

Jezero Pakurnovac Jezera je dio mikroakumulacija Matkovac, a nalazi se nekoliko kilometara zapadno od grada Pakraca, u naselju Prekopakra. Jezero je površine 1,2 ha, a vodotokom je povezano s jezerom Raminac (Lipik), s kojim je povezan uređenom pješačkom stazom. Samo jezero sastoji se zapravo od


44

dva jezera, a u njegovim vodama su šarani, amuri i štuke. Okolni prostor uređen je kao sportsko-rekreacijski centar i izletište.

Obronci Papuka Papuk obiluje šumskom vegetacijom u kojem prevladavaju bukva i hrast te je izvor mnogih vodenih tokova. Karakterističnom florom i faunom izuzetno je zanimljiv za razvoj planinarskih puteva.

Obronci Psunja Obronci Psunja obiluju raznovrsnim šumskim pokrovom te su stanište rijetkih biljaka, različitim vrstama gljiva te brojnim izvorima vode.

Spilja Trbušnjak Ova spilja, u blizini naselja Grahovljani, duga je više od 200 metara, smatra najdužom u Slavoniji. Njezina je visina u prosjeku tri-četiri metra, a temperatura oko 12 stupnjeva. Posebna je vrijednost špilje Trbušnjak veliko stanište šišmiša. Nalazi se unutar Nacionalne ekološke mreže te će ulaskom u EU biti uključena u europsku mrežu Natura 2000 kao geomorfološki spomenik Jedinstveni je speleološki objekt, protočna je i u noj se nalaze dva sifona iz kojih naviru znatne količine vode. Spilja nije pripremljena za obilazak, a najveći izazov je uravnotežiti potrebe šišmiša za mirom i kuriozitet posjetitelja.

Lovišta Na području grada su četiri lovišta (Košuta, Fazan, Psunj, Trokut) ukupne površine oko 29,3 tisuća ha. U ovim lovištima nastanjeni su jelen, srna, divlja svinja, zec, fazan, trčka, šljuka, prepelica, divlja patka i sl.

Rijeke Značajniji vodotoci na području grada Pakraca su Orljava, Krajčinovica i Duboki potok. Opće karakteristike sliva su bujični vodotoci, koji se formiraju na strmim obroncima planina, koji prelaze u središnji plato blago nagnut prema samoj dolini. Glavni vodotoci u svojim dolinama meandriraju.

Ribnjaci Ribnjaku "Pakurnovac – Matkovac" obiluju s više vrsta slatkovodnih riba (šaran, smuđ). Tu su još i dva manja ribnjaka u naseljima Donji Grahovljani i Branešci.

Šišmiši U špilji Trbušnjak nalazi se veliko stanište šišmiša, među kojima su i dvije rijetke i zaštićene vrste, veliki šišmiš (Myotis myotis) i dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersi). To je ujedno najveća porodiljna kolonija šišmiša u Hrvatskoj i jedna od najvećih u Europi, jer se procjenjuje da velikih šišmiša ima oko 8000, a dugokrilih pršnjaka čak oko 22.000. To je najveća sačuvana kolonija u ovom dijelu Europe.

Vinograd Pakr Pakračko vinogorje, koje obuhvaća područje grada Pakraca i Lipika, zauzma oko 20 ha.

Resursi rekreacije i sporta Na obroncima Psunja nalazi se Omanovac, veliko i jedno od najuređenijih planinskih izletišta u regiji, kojeg dopunjuje Matkovac s moto-cross stazom i kampom (planiranim). Ono što ovo područje razlikuje od drugih sličnih je brdsko-biciklistički park koji BD Titan razvija na padinama Psunja. Društvo je izuzetno aktivno te, pored izgradnje trasa (trenutno pet, različitih visinskih razlika i stupnja težine) organizira i niz sportskih natjecanja kojima privlače sudionike iz Hrvatske i inozemstva. Resursi Opis


45

Izletničko-rekreacijski centar Omanovac

Smješten je na brdu Omanovac na 645 m. n.v. Posjeduje planinarski dom, igrališta za nogomet, košarku i odbojku, skijalište s električnom vučnicom, paraglider uzletište, mjesta za piknik i tematizirano dječje igralište „Kuna-grad“ inspirirano slavonskom povijesti. Smještajni kapacitet doma je 55 kreveta (40 u dvokrevetnim i četverokrevetnim sobama, 15 u skupnoj). U domu je i restoran (80 sjedećih mjesta) s velikom terasom. Restoran je otvoren svakodnevno. Osim zimskog turizma nudi svoje usluge planinarima tijekom cijele godine, školama za održavanje nastave u prirodi, logorovanja, sportskih priprema i enduro treninga. Omanovac je ili ishodište planinarskih pohoda (npr. na Brezovo polje) ili nezaobilazna točka na tim pohodima.

Izletničko-rekreacijsko područje Matkovac

Nalazi se na jezeru Pakurnovac (naselje Prekopakra), a nudi sportski ribolov (šaran, amur), uređeno dječje igralište na temu moto-sporta, odbojku na pijesku te uređena mjesta za piknik. U sklopu ovog izletišta je i moto-cross staza. Ovdje je i auto kamp kapaciteta 50 osoba namijenjenog ribolovcima, motocrosserima, bikerima.

Izletište Čantalo Ovo izletište u vlasništvu je obitelji Marošević, u šumarku s izvorom vode. Izletište ima šetnice, mostiće, dječje igralište, stazu za trčanje s preprekama za djecu, hranilište za životinje, sjenice, drvene stolove s klupama, i poučnim natpisima.

Biciklističke staze Psunja

Na Psunju je oko 57 km brdskih biciklističkih staza koje razvija Biciklistički klub Titan. Trasirane su i osposobljene 4 staze (Free Ride, Downhill, 4X i jednog XC singletracka), a pod nazivom Biciklističko brdski park Psunj BK Titan razvija ovaj park.

M&M Ranch Privatni posjed u naselju Gornji Grahovljani namijenjen prvenstveno lovcima i ljubiteljima prirode. Ranch, pored smještaja (7 ležajeva), nudi rekreativno jahanje i smještaj lovačkih pasa.

Biciklistička staza Kuna To je kružna brdsko-biciklistička staza (cross-country) duljine 10 km, s ishodištem kod Planinarskom doma Omanovac te ima još dvije pristupne točke. Njezina je posebnost u tome što je ona građena planski, a s visinskim oscilacijama od 3 – 5% pada terena, namijenjena je rekreativnim vozačima. Staza je dio Brdsko-biciklističkog parka Psunj.

Planinarske staze Psunja

Psunj premrežava mreža planinarskih staza koje su dobro označene te čine dio Slavonskog planinarskog puta. Uzduž staza su vidikovci i izvori te su to ujedno mjesta gdje su nastali vidikovci ili odmarališta/izletišta (Izvor Točak, Rogoljica, Matina koliba, Velika Poljana,Široki Brijek, Vodostaj).

Staze za jahanje U okviru projekta 'Staze lipicanca i kune' formirane su staze za jahanje. Staze za jahanje prolaze kroz zanimljive predjele i okružuju ih brojne atrakcije.

Skijalište

Na izletištu Omanovac je skijaška staza duga 300 metara s električnom vučnicom.

Paragliding Omanovac – uzletište motornim zmajevima i paragliding letjelicama. Uređuje se poletna staza za paragliding letjelice što će omogućiti bolje panoramsko razgledanje ovoga područja

Moto-cross staza Matkovac

Nalazi se u sklopu izletišta, nadomak jezeru Pakurnovac. O stazi brinu članovi Moto-kluba iz Pakraca, koji organiziraju sportska natjecanja, a u suradnji sa njima moguće dogovoriti korištenje same staze bilo za potrebe treninga ili rekreacije.

Povijesna i kulturna baština


46

Poput Lipika, čini se da je Pakrac u prošlosti bio značajniji nego što je to danas. U srednjem vijeku bio je jedan od najrazvijenih gradova Slavonije. U tom razdoblju osobito je bio poznat po kovnici novca – banskog denara ili slavonskog banovca. Izrađivalo se od srebra, a na njoj se po prvi put pojavljuje lik kune po kojoj je današnja hrvatska moneta dobila ime. Postojane finoće i vrhunski kovan pridonio je ugledu hrvatskog kovničarstva. Slavonski banovac, koji se u Pakracu kovao od 1250. do 1260. (kada je kovnica preseljena u Zagreb), bio glavno sredstvo plaćanja u Slavoniji, Bosni i Humu. U srednjem vijeku (14. stoljeće) bio je sjedište vranskih priora (templara odnosno Ivanovca), a u16. stoljeću Nikole Zrinskog. Grad je već od 12. stoljeća bio dobro utvrđen. Tvrđava nepravilnog peterokuta, s branič kulom i sedam kula bila jedna od najvećih tvrđava u Slavoniji. Od 1750. kada gubi svoju vojnu svrhu, tvrđava propada no veći dio srušen je 1920-tih zbog navodne opasnosti od rušenja, da bi posljednja kula bila srušena 1960. Od srednjovjekovnih spomenika danas je ostala stara kovnica novca nazvana Spahijski podrum i Trenkov dvorac u kojem je danas gimnazija. Drugi važan srednjovjekovni spomenik je utvrda Čaklovac, blizu sela Dragovića. Bila je to važna utvrda na putu Požega – Pakrac. Pretpostavlja se da su je Ivanovci vranskog priora izgradili u 13. stoljeća. U 15. stoljeću oko utvrde je nastalo i manje obrtničko-trgovačko naselje. Turci su je osvojili 1544., te iz nje organizirali osobito nasilni pljačkaški pohodi koji su uvjetovali organiziran hajdučki otpor turskoj vlasti. Odlaskom Turaka, utvrda je napuštena i propada. Od nje je ostala djelomično očuvana peterokutna glavna kula oko koje su vidljivi obrambeni zidovi s opkopima. Do nje je pristup otežan (sat i po hoda od glavne prometnice). Pakrac je pod turskom vlašću bio je od 1543. do 1691., te je i u tom razdoblju bio važno naselje i sjedište sandžaka. Nakon turske vlasti, neko je vrijeme bio dio Vojne krajine, a ovaj opustjeli prostor naseljava i pravoslavno i katoličko stanovništvo. Početkom 18. stoljeća osniva se Pravoslavna eparhija pakračka, inicijalno nadležna za Slavoniju, a potom i sjevernu Hrvatsku. Iz tog vremena datiraju Episkopski (vladikin) dvor i Episkopska katedralna crkva sv. Trojice, koji danas čekaju obnovu. Napredak Pakraca počinje od 1760., kada dolazi u posjed grofa Jankovića. Pakračko vlastelinstvo sastojalo se od Pakraca i 50 sela. Uvezene su plemenite pasmine, uvedena moderna obrada zemlje, razvijeno je svinjogojstvo, a u Majuru podignut najveći rasadnih dudovih stabala (12 tisuća). U Lipiku gradi se ergela i uređuju toplice. Dvorac bivšeg carskog namjesnika Imsena je proširen, uređen je perivoj. Pozivani su obrtnici iz Njemačke kojima su dodijeljene kuće i zemlja, a za te potrebe izvršena je parcelacija zemljišta. Tako su u gradu nastale dvije obrtničke ulice (Strossmayerova i Bolnička) u kojima su bili lončari, kožari, sapunari, kotlari, kolari, bačvari. Već 1796. Pakrac je dobio dozvolu za održavanje četiri sajma godišnje, pa se postupno pretvara u grad obrtnika i trgovaca. Odmah po preuzimanju imanja gradi se katolička župna crkva Uznesenja blažene djevice Marije. Ta crkva, zajedno s pravoslavnom, su dvije barokne građevine koje dominiraju vizurom Pakraca. Istovremeno, tvrđava se dekonstruira. Grofovi Janković prodaju pakračko imanje 1861, te potom ono mijenja nekoliko vlasnika. No, poput Lipika, zlatno doba počinje izgradnjom željeznice Barcz-Pakrac-Banova Jaruga. Ekonomski razvoj temelji se na eksploataciji i preradi drveta ( prvi industrijski pogon bila je pilana izgrađena 1861.), trgovini i upravnoj funkciji grada (sjedište općinskog poglavarstva, kotarskog suda, srpsko pravoslavne eparhije. Ekspanziju doživljava početkom 20. stoljeća kada se oblikuje danas vidljiva secesijska jezgra grada. Između dva svjetska rada Pakrac postaje pravo urbano, multikulturno središte, s kulturnim životom koncentriranim u Hrvatskom i Češkom domu. Nakon Drugoga svjetskog rata narušava se


47

urbana skladnost grada, da bi potom pretrpio gotovo potpunu devastaciju u Domovinskom ratu čiji su tragovi i danas vrlo vidljivi. Ipak, ulažu se znatni naporu u njegovu obnovu, pa je tako obnovljen vlastelinski kompleks Janković, zgrada stare općine, Trenkov dvor, crkva Uznesenja BDM, obnavlja se Spahijski podrum te je nedavno obnovljen i Hrvatski dom. Svjetovna kulturna baština Zaštićena kulturna dobra

• Pakrac • Kulturno - povijesna cjelina grada Pakraca • Vlastelinski kompleks Janković • Zgrada stare općine, • Hotel "Pollak", • Trenkov dvor • Stari grad "Čaklovac" u Dragoviću

Evidentirana • Pakrac o Jednokatnica Filipović o Kompleks bolnice o Kuća Golubić o "Pickova" zgrada o Stari hotel o Zgrada stare škole

Sakralna kulturna baština Crkve (zaštićene)

• Pakrac

o Crkva Uznesenja BDM, o Episkopska crkva sv. Duha, o Episkopski dvor, o Kapela sv. Ivana Nepomuka crkva sv. Ivana Krstitelja u Badljevini,

• Crkva sv. Petra i Pavla u Donjim Grahovljanima, • Crkva sv. Georgija u Kusonjima • Crkva sv. Pantelejmona u Tornju • Crkva sv. Ivana Krstitelja u Badljevini

Crkve • Kapela Badljevina

• Crkva sv. Marije Magdalene, D. Obrijež • Crkva sv. Stefana, Dragović sakralni E • Kapela sv. Luke, Omanovac • Pakrac

o Kapela sv. Josipa Strossmayerova bb o Kapela sv. Vida o Kapela sv. Roka o Kapela sv. Bogorodice Groblje na Gavrinici

• Crkva sv. Antuna Padovanskog, Ploštine • Crkva sv. Jovana, Vel. Banovac • Kapela sv. Antuna, Vel. Banovac • Crkva sv. Marije Pomožnice, Vel. Banovac

Ostalo • Mlin kašikar, G. Šumetlica (etnološki)

• Krušna peć i bunar, Vel. Banovac (etnološki)

Memorijalna mjesta (zaštićena)

• Skupna grobnica – bunar I Kusonje NOB • Skupna grobnica – bunar II Kusonje NOB


48

• Spom. kosturnica žrt. fašizma Trg J. Jelačića NOB, Pakrac

Događaji S vrlo aktivnim biciklističkim klubom Titan koji razvija projekt Biciklističkog parka Psunj, nije iznenađujuće da su to ujedno i najvažnija događanja pakračkog područja. Veći broj sudionika privlače i motoristička natjecanja, za koje su preduvjeti stvoreni na izletištu Matkovac. Upravo događanja koja se zasnivaju na velikom broju sudionika preporučuju se za odredišta poput Pakraca, koja su daleko od velikih urbanih središta te s niskom razinom turističke aktivnosti. Kulturna događanja uglavnom s lokalnog karaktera.

Resursi Opis Kulturna događanja Pakračko ljeto Traje od početka lipnja do kraja srpnja, a objedinjuje kazališne

predstave, koncerte, književne večeri, izložbe te sportska događanja (malonogometni turnir, biciklistički spust, biciklijadu).

Dan grada Pakraca Slavi se na Josipovo, 19. ožujka. Pored same svečanosti, proslava se proširuje koncertima i kulturnim događanjima.

Sajmovi Organiziraju se tijekom godine. Najveći je sajam 'Slavonski banovac' koji se organizira već četiri godine. Božićni se odvija na glavnom trgu od 15. do 31. prosinca. Na štandovima se nude rukotvorine i prigodni proizvodi, uz kulturno-zabavni program KUD-ova, udruga u kulturi i lokalnih glazbenika u ranim večernjim satima.

Dan Pakraca i Lipika Obilježavanje početak obrane gradova. Višednevno okupljanje većeg broja branitelja.

Šport/zabava Pakrački moto-susreti U srpnju 2012. organizirali su se treći moto-susreti na izletištu

Matkovac. Program uključuje koncerte i gastronomiju, a privlači posjetitelje iz Hrvatske te djelomično i inozemstva.

Biciklijada Već tradicionalna biciklijada organizira se sredinom srpnja i okuplja oko 250 sudionika. Kružna staza počinje u kompleksu Janković te vodi preko Lipika, Pakre i Matkovca nazad u Pakrac.

Motocross utrka Bljesak Održava se u travnju. Okuplja preko stotinu vozača koji se natječu u 8 disciplina.

XC Maraton Trocal - Psunj

Održava se u lipnju, u organizaciji Biciklističkog kluba Titan, a boduje se za kup Hrvatske i Slovenije te za svjetski UCI: Privlači više od 160 natjecatelja iz sedam zemalja i sve je popularnija utrka.

Planinarski pohod Fokinom stazom

Organizira se od 1996, u prosincu, u spomen na pogibiju branitelja i člana PD Psunj Marijana Kulhavog Foku i njegovih suboraca. Kreće iz središta Pakraca prema Omanovcu, a u njoj sudjeluje preko 200 planinara i ratnih veterana iz Pakraca, Novske, Lipika, Osijeka, Zagreba, Bjelovara i drugih mjesta.

Kultura života i rada Za razliku od Lipika čija se reputacija veže za termalno lječilište, Pakrac je administrativno i trgovačko središte te ujedno ima veći prostorni obuhvat, što se onda manifestira i u resursima kulture života i rada. Tu su prvenstveno Muzej grada Pakraca koji je smješten u jedinstvenom


49

kompleksu imanja Janković i čiji kustosi su ujedno vrlo kompetentni u interpretaciji kako muzejske građe tako i pakračko-lipičke povijesti. Drugi važan dionik u ovoj domeni je Kulturno-povijesno društvo Sloga koje je organizator brojnih kulturnih i sportskih događanja te koje upravlja i Hrvatskim domom u kojoj je kazališna dvorana te izložbeni prostor. Kao i u slučaju Lipika, folklor i običaje održavaju uglavnom kulturno-umjetnička društva, dok su seoski način života i poljoprivredna proizvodnja posjetiteljima dostupni posjetima obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Ova su gospodarstva pioniri u turizmu te su njihovi turistički sadržaji kao i vještine prihvata posjetitelja tek u povoju. Resursi Opis Ustanove i udruge u kulturi Muzej grada Pakraca Jedan od najmlađih muzeja u Hrvatskoj, smješten je u objektu Malog

dvora - Janković, dijelu zaštićene arhitektonske cjeline kompleksa Janković. Arheološka građa obuhvaća keramiku, kosti i duge nalaze sa stare pakračke srednjovjekovne utvrde. Etnografska baština zastupljena je narodnim nošnjama, predmetima za svakodnevnu uporabu, alatima za obradu zemlje iz sela u okolici Pakraca i Lipika. Kulturno-povijesnu građu čine uporabni predmeti, instrumenti, alati obrtnika, tekstil, stare kuharice (prva polovica 20. st.). Zanimljiva je zbirka školske građe koju čini arhiv Učiteljske škole u Pakracu, školske klupe i nastavna pomagala. U numizmatičkoj zbirci svojom se vrijednošću izdvajaju slavonski banovci (13. st.). Jedna od najljepših hrvatskih, ali i europskih kovanica kovana je upravo u Pakracu u prvoj hrvatskoj kovnici novca (1256. - 1260.). Muzej posjeduje i stare razglednice i fotografije Pakraca i Lipika, namještaj, te manju zbirku recentnih umjetnina. U pripremi je stalni postav koji će predstaviti povijest i razvoj gradova Pakraca i Lipika te njihove okolice.

Kulturno prosvjetno društvo "Sloga"

Djeluje u Pakracu od 1932. godine, broji 60 članova. Djelatnost društva su projekti s djecom i mladima, glazba, knjižnica, amaterizam u kulturi, organiziranje kulturnih priredbi. Ovo društvo upravlja upravo obnovljenim Hrvatskim domom „Dr. Franjo Tuđman“.

Hrvatski dom „Dr. Franje Tuđmana“

Ovaj dom, sa stogodišnjom tradicijom, nedavno je obnovljen i njime upravlja KPD Sloga. U domu je kazališna dvorana (290 sjedala), dvije dodatne dvorane (kapaciteta od 50 do 150 sjedala) te manji prostor – vježbaonica. U domu se organiziraju kazališne predstave, koncerti, priredbe, a brojne udruge i društva u domu održavaju vježbe.

Folklor i običaji Hrvatski pleter Društvo ima oko 30 članova, a bavi se njegovanjem i očuvanjem

slavonskih običaja i baštine, kroz njegovanje tradicionalnog ručnog rada (pletenje, vezenje, kukičanje).

Kulturno umjetničko društvo "Seljačka sloga

Ovo društvo iz Prekopakre djeluje od 1929. Ima 400 članova aktivnih u folklornoj i tamburaškoj sekciji. Pored toga, čuvaju izvorne nošnje, sudjeluju u pakračkim događanjima te ih i sami organiziraju. U listopadu prošle godine organizirali su drugo po redu Šokačko sijelo.

Češka beseda Djeluje u Prekopakri od početka 20. stoljeća. Ima 250 članova. Pored učenja češkog jezika za djecu i mlade, imaju pjevački zbor folklornu


50

skupinu i mješoviti glazbeni sastav. Ostali • Zajednica Talijana "Liberta" Ploštine djeluje od 1976. godine,

broji 720 članova; • Srpsko kulturno društvo "Prosvjeta" zapadna Slavonija Pakrac,

broji 40 članova, u čijem su sastavu dramsko - recitatorska i • likovna skupina za rad sa djecom, te knjižnica na ćiriličnom i

latiničnom pismu. • Zavičajna zajednica Španovčana djeluje od 1993. godine, uz

nastojanja da se oduzeta imovina tijekom II. svjetskog rata dekonfiscira u korist Španovčana, imaju i kulturne aktivnosti: očuvanje jezika, običaja, priča i legenda.

• Udruga slijepih i slabovidnih osoba Pakrac - Lipik, u suradnji sa srodnim udrugama za građanstvo 3 - 4 puta godišnje organiziraju priredbe (predstave, koncerti, izložbe).

• Matica umirovljenika Pakrac - Lipik djeluje od 1996. godine, broji 1200 članova, a osnovala je glazbeni sastav umirovljenika.

Poljoprivredna proizvodnja Vinogradarstvo i vinarstvo Ćasić

Imanje se nalazi u naselju Obrijež, s vinogradima koji s4 e protežu na 14 ha, sa sortama graševine, rajskog rizlinga, tramincem, sivim pinom, crnim pinom, frankovkom, merlotom. No ova je vinarija najpoznatiji po ekološkoj proizvodnji vina. Godišnja proizvodnja vina je oko 50 tisuća litara, od kojih se 5% proda na pragu. Ova vinarija nastoji razvijati turistički dio poslovanja, pa je u tu svrhu izgradila manji natkriveni prostor za razna okupljanja i kušanje za veće grupe posjetitelja, a nude jahanje te obilazak vinograda.

Obiteljsko gospodarstvo Marter

Smješteno je u Španovici. OPG se bavi uzgojem koza i proizvodnjom kozjeg sira na tradicionalan način. Obiteljsko gospodarstvo raspolaže smještajnim kapacitetima (10 ležajeva), tradicionalno uređenom kušaonicom.

OPG Drago Krivačić Ovo gospodarstvo smješteno je u Prekopakra, a osnovna djelatnost gospodarstva je pčelarstvo i proizvodnja meda. Godišnje se na gospodarstvu proizvede između 600 i 2000 kilograma meda te oko 200 litara rakije. Gospodarstvo raspolaže s mladim nasadom od 300 stabala šljiva.

Obrt Da-Bar U vlasništvu je ribnjaka u Branešcima, ovdje se uzgaja pastva, šaran i som. S dva potoka obrubljena šumom, imanje je idealno za obiteljski odmor, sportski ribolov, škole u prirodi i logovoranje djece i mladih.


51

Slika 3.7.1. Glavne turističke atrakcije na području gradova Lipika i Pakraca


52

4. PREGLED TRENDOVA NA TURISTIČOM TRŽIŠTU Kvantitativni trendovi Od samih početaka praćenja turističkih kretanja u svijetu od 1950-te pa do današnjih dana turizam bilježi kontinuirane stope rasta. Do 1990-ih turizam je rastao po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,1%, da bi se nakon toga taj rast usporavao ali se pri tome još uvijek može govoriti o jednoj od najbrže rastućoj gospodarskoj aktivnosti. Najznačajnija receptivna makro regija je Europa u kojoj se odvija nešto više od polovice (50,7% u 2011. godini) svjetskog turističkog prometa, praćenog brojem turističkih dolazaka. Važno je napomenuti da se, usprkos svjetskim krizama, turizam brzo oporavlja te da je 2012. godine ostvarene 983 milijuna dolazaka što je 4,6% više od prethodne godine. Vodeće svjetske receptivne zemlje, po broju inozemnih dolazaka, su Francuska, SAD, Kina, Španjolska i Italija. Iste zemlje bilježe ujedno i najveće prihode od turizma. Europa, kao tradicionalno najveća svjetska turistička regija, bila je i najviše pogođena ekonomskom krizom pa je njen oporavak tekao sporije od ukupnom turizma na međunarodnoj razini. Međutim, i unutar same Europe postoje razlike. Tako se posljednjih godina nešto veći broj dolazaka bilježi u Središnjoj i Istočnoj Europi dok nešto blaži rast ostvaruju Južna Europa/Mediteran. Ipak, valja spomenuti da je regija Mediteran/Južna Europa s najvećim udjelom unutar Europe tj. da se u ovoj regiji u 2011. godini odvijalo 18,5% turističkih dolazaka u Europu. Predviđanja Svjetske turističke organizacije (UNWTO) za nadolazeće razdoblje govore o daljnjem rastu turizma. Tako se za razdoblje do 2010. do 2030. godine predviđa rast po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,3% te dostizanje brojke od 1,8 bilijuna dolazaka do 2030. godine. S obzirom da su zadnjih godina zemlje u razvoju rasle po većoj stopi od razvijenih ekonomija predviđa se da će taj trend nastaviti i u budućnosti. Tako bi te zemlje rasle po stopi od 4,4% godišnje, dok bi zemlje s razvijenom ekonomijom rasle nešto sporije tj. po stopi od 2,2,%. Također je vrijedno spomenuti da se, prema predviđanjima UNWTO-a najveći godišnji rast očekuje za Tursku (5,5%), Crnu Goru (8,3%) i Hrvatsku (8,4%). Kvalitativni trendovi Na kretanja u turizmu utječu brojna gospodarska i društvena kretanja kao i tehnološka dostignuća koje svakodnevno mijenjaju načine komunikacije suvremenih potrošača. Brzi gospodarski rast Azije, a posebice Kine i Indije, u svijetu globalizacije oblikuju nova jaka tržišta koje mijenjaju sliku turističkih tokova i njihovu dinamiku. Rast potrošačke moći novih tržišta utječe na povećani broj i odmorišnih i poslovnih putovanja. U distribuciji sve je veći broj vertikalnih i horizontalnih integracija. Hotelski lanci se povezuju, a osim međusobno povezuju se i s prijevoznicima pa tako kontroliraju distribuciju. Brendiranje je postalo jedno od glavnih marketinških alata. Brendiraju se hoteli, agencije i destinacije. Izražen je trend specijalizacije kao odgovor na sve više diferencirano tržište. Specijalizirani proizvodi traže svoje tržišne niše odgovarajući na njihove specifične interese i zahtjeve. Postmaterijalističko društvo o kojem se danas govori održava se na zahtjeve modernih turističkih kupaca. Sve je izraženija potreba pojedinaca za učenjem, osobnim rastom i upoznavanjem novih kultura i vrijednosti. Cijeni se identitet, različitost i posebnost. U skladu s time 'novi' turisti žele doživljaje i priče koje će ih intelektualno unaprijediti, odgovarati


53

njihovom stilu života i obogatiti im iskustva. Putovanje je sve manje luksuz a sve više potreba, odnosno, sastavni dio života. S obzirom na opći rast educiranosti i potrebe intelektualnog napretka tržište se segmentira na različite načine. To mogu biti životni stil, interesi, hobiji ili sl. Tako se kao posebni segmenti mogu promatrati nautičari, samci, ljubitelji kulture, obitelji s djecom itd. Potražnja s druge strane tome odgovara razvijajući cijelu paletu novih proizvoda kao npr. ekoturizam, kulturni turizam, zdravstveni, sportski, ruralni, kruzing turizam. U skladu s time velika je potrebe upravljanja turističkom destinacijom koja je okvir za stvaranje takvih proizvoda. Destinacije trebaju cjelokupnom svojom ponudom i slikom odgovarati interesnima turista koji su u potrazi za svojim specifičnim interesima. Zbog toga je važna edukacija, suradnja između interesnih skupina, jasna vizija razvoja i definirani proizvodi temeljeni na resursima i atrakcijama. Razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija svakodnevno mijenja sliku turističkog tržišta a posebice utječe na sve elemente marketinškog miksa. Internet ima sve veži značaj u promociji turističke ponude i u odnosu na klasične promocijske 'pokriva' sve faze putovanja, od prvog sanjarenja, pripreme putovanja, samog putovanja i boravka u destinacijama do povratka kućama i dijeljenja pozitivnih ili negativnih iskustva. Prema podacima Internet World Statsa ukupan broj korisnika Interneta premašio je 2 milijarde korisnika, odnosno, dosegnuo je oko trećinu svjetske populacije. O tome koliko je taj rast intenzivan govori podatak da je npr. 2005. godine taj broj bio na razini od 1 milijarde, a samo pet godina prije (2000 g.) se kretao na razini od oko 420 milijuna. Osim promocije turističkih proizvoda, koji su po svojoj prirodi složeni jer čine skup različitih proizvoda i usluga, inovativne tehnologije omogućuju njegovo dinamičko pakiranje, odnosno kombiniranju pojedinih njegovih komponenti (korištenjem Interneta) u vlastite turističke pakete. Ovo je posebno značajno u kontekstu novih generacija ('Y' i 'Z') koje su srasle s tehnologijom i kojima je korištenje ovih mogućnosti sastavni dio svakodnevnice a koji tek dolaze na turističko tržište. O važnosti Interneta u komunikaciji s tržištem govore i podaci TOMAS istraživanja koji pokazuju da je Internet za goste koji posjećuju Hrvatsku zadnjih 10 godina bilježio najveći rast u odnosu na druge medije. Zbog toga destinacijske turističke organizacije sve veći dio svojeg budžeta usmjeravaju na e-marketing aktivnosti koji postaje integralni dio ukupnih marketinških napora. Osim toga, kad je riječ o tehnologijama sve je veći trend korištenja mobilnih uređaja u destinacijama pa tako se razvijaju i aplikacije za mobitele te se govori o potrebi razvoja i primjene m-marketing strategija. Zbog rasta konkurencije na globalnom turističkom tržištu i dostupnosti informacija destinacije se nastoji brendirati kako bi se što bolje pozicionirale na tržištu. Stoga se i brendiranje destinacija može navesti kao jedan od glavnih trendova na strani turističke ponude. Kroz brend se žele prenijeti jednostavna poruku o sebi kako bi se što lakše došlo do potencijalnih potrošača, kako bi ih se zainteresiralo i potaknulo na posjet.


54

5. SWOT ANALIZA SWOT analiza predstavlja uobičajeni metodološki alat koji se koristi za potrebe planiranja turističkog razvoja, te je stoga upotrijebljena i za potrebe planiranja turističkog razvoja destinacija Lipik i Pakrac. Izrađena je na temelju radionica provedenih s ključnim interesnim skupinama odnosno na temelju odgovora prikupljenih na radionici s predstavnicima javnog sektora, održanoj dana 21. studenog 2012. godine u Pakracu te odgovora prikupljenih na radionici s predstavnicima privatnog sektora, održanoj dana 27. studenog 2012. godine u Lipiku. Osim odgovora prikupljenih na radionicama, SWOT analiza također je izvedena i na temelju uvida u najnovije trendove na međunarodnom turističkom tržištu te na temelju stručne ekspertize Instituta za turizam iz Zagreba. SWOT analiza omogućuje objektivno sagledavanje strateških prednosti koje su važne u kontekstu turističkog razvoja i na kojima destinacije Lipik i Pakrac trebaju temeljiti svoj planirani turistički razvoj. S druge strane, identificirani nedostatci predstavljaju ograničavajuće faktore budućeg turističkog razvoja promatranih destinacija te predstavljaju informacijski input za definiranje ključnih projekata koje je potrebno realizirati kako bi se stvorili novi ili unaprijedili postojeći turistički proizvodi, odnosni kako bi destinacije Lipik i Pakrac osigurale stabilne i dugoročno održive tržišne pozicije na lokalnom i regionalnom turističkom tržištu. Osim toga, SWOT analizom utvrđuju se i eksterne prilike i prijetnje koje su važne i koje mogu imati značajan utjecaj na budući turistički razvoj promatranog područja. Za potrebe ove studije napravljene su posebne SWOT matrice za gradove Lipik i Pakrac. Tablica 5.1. prikazuje prednosti i nedostatke turističkog razvoja općine Lipik, rangirane prema važnosti odnosno prema broju odgovora sudionika radionice. Tablica 5.1. Prednosti i nedostaci razvoja turizma na području općine Lipik

PREDNOSTI - LIPIK NEDOSTATCI - LIPIK • Duga tradicija bavljenja zdravstvenim

turizmom • Bogatstvo prirodnih resursa

(termomineralna voda, bogatstvo lovnog i ribolovnog fonda…)

• Državna ergela Lipik • Bogata kulturno-povijesna baština • Očuvan okoliš i ruralni prostor • Tradicija parkovne i perivojne arhitekture • Povoljan geoprometni položaj (blizina

autoputa Zagreb-Lipovac te blizina grada Pakraca)

• Dobro organizirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG)

• Gostoljubivost stanovništva • Kvalitetna gastronomska ponuda • Organiziranje manifestacija (Uskršnji sajam,

Sajam cvijeća, Božićni sajam, ribički kupovi)

• Razrušenost i neuređenost mjesta kao posljedice Domovinskog rata

• Nedostatak smještajnih kapaciteta • Neadekvatna komunalna i turistička

infrastruktura • Loš javni gradski i prigradski prijevoz • Nedostatak dodatnih turističkih sadržaja • ZRC nije u funkciji • Loša suradnja i nepovezanost između

turističkih subjekata • Minska zagađenost kod jezera Pjeskara • Neujednačena kvaliteta ponude na cijelom

području • Needucirano stanovništvo i turistički kadrovi • Nepostojanje plana razvoja turizma • Nezainteresiranost tijela javne vlasti

(državnih)za turistički razvoj • Depopulacija • Nepostojanje receptivne turističke agencije • Nedovoljno iskorišteni prirodni resursi • Nerazvijenost ruralnih domaćinstava • Neriješen status državne ergele Lipik


55

Prednosti - Lipik Iz tablice 5.1. vidljivo je da glavnu prednost, na kojoj destinacija Lipik treba temeljiti svoj budući turistički razvoj, predstavlja duga tradicija bavljenja zdravstvenim turizmom. To je i očekivano ako se zna da je turistički razvoj Lipika započeo još u prvoj polovici 19. stoljeća te da je Lipik tijekom toga perioda bio jedna od vodećih turističkih destinacija za odmor europske aristokracije, podjednako poznat kao Karlovy Vary ili Baden-Baden. Osim tradicije s područja zdravstvenog turizma, važnu strateške prednosti Lipika kao turističke destinacije predstavlja i bogatstvo prirodnih resursa, gdje se u prvom redu ističu nalazišta prirodnog ljekovitog činitelja - termomineralne vode, ali također i bogat fond divljači kao i riblji fond koji omogućuju razvoj lovnog i ribolovnog turizma. Državna ergela Lipik također predstavlja jednu od značajnijih strateških prednosti grada Lipika u kontekstu turističkog razvoja. Ova ergela, iako se još uvijek oporavlja od ratnih devastacije, ima veliki turistički potencijal, osobito u smislu brendiranja Lipika kao turističke destinacije jer ona trenutno, uz termomineralnu vodu, predstavlja jedan od neprepoznatljivijih simbola grada Lipika. Među ostale značajnije prednosti Lipika, prema mišljenju sudionika radionice, mogu se ubrojiti bogata kulturno-povijesna baština, očuvani okoliš i ruralni prostor te tradicija parkovne i perivojne arhitekture, koja porijeklo vuče iz doba turističkog procvata Lipika. Među ostale prednosti Lipika kao turističke destinacije, koje prema mišljenjima sudionika radionice nisku toliko značajne (spomenute su pet ili manje puta), mogu se ubrojiti povoljan geoprometni položaj Lipika (Lipik je samo 20 km udaljen od autoceste Zagreb-Lipovac), dobro organizirana obiteljska poljoprivredna gospodarstva, gostoljubivo stanovništvo, kvalitetna gastronomska ponuda te manifestacije koje se već dulji niz godina organiziraju, kao što su Uskršnji sajam, Sajam cvijeća, Božićni sajam i sl. Nedostaci – Lipik Faktor koji trenutno predstavlja najveće ograničenje za potencijalni turistički razvoj Lipika jeste neuređenost i brojna oštećenja fasada na zgradama u gradskom središtu, što je u najvećoj mjeri posljedica razaranja koja su se dogodila tijekom domovinskog rata. Činjenica je da uređenost mjesta, u što neizostavno spadaju fasade i pročelja zgrada, te opremljenost grada urbanom galanterijom, imaju veliki utjecaj na privlačni potencijal destinacije pa se može reći da rješenje ovoga problema predstavlja jedan od osnovnih preduvjeta za turistički razvoj Lipika. Osim toga, drugi važan nedostatak predstavlja manjak smještajnih kapaciteta. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, trenutno je u Lipiku registriran samo jedan smještajni objekt, kapaciteta 19 smještajnih jedinica s 40 postelja, dok je ponuda smještaja na ruralnim područjima na području grada Lipik,a koje ima dobre pretpostavke za razvoj turizma, praktički nepostojeća. Osim nedostatka vezanih za manjak smještajnih kapaciteta, kao važni nedostatci za turistički razvoj Lipika su istaknuti i problemi vezani za komunalnu i turističku infrastrukturu (loš javni gradski i prigradski prijevoz), neadekvatna promocija Lipika kao turističke destinacije te nepostojanje dodatnih turističkih sadržaja koji bi posjetiteljima Lipika omogućili sadržajan i kvalitetan turistički boravak. Neriješeni vlasnički odnosi nad Zdravstveno-rekreacijskim centrom Lipik, koji je u prošlosti predstavljao nukleus turističke aktivnosti u Lipiku, je također prepoznat kao važan faktor koji ograničava turistički razvoj Lipika. Kao jedan od važnijih nedostataka prepoznata je i loša suradnja i nepovezanost turističkih subjekata na području grada. U ostale nedostatke, koji su prepoznati kao manje važni (sudionici radionice su ih spomenuli pet puta ili manje), spadaju needucirano lokalno stanovništvo i turistički kadrovi, nepostojanje plana razvoja turizma, nezainteresiranost nositelja javne vlasti (državne) za


56

turistički razvoj, zagađenost minama oko Pjeskare, depopulacija, nepostojanje jake receptivne turističke agencije, nedovoljno iskorišteni prirodni resursi, nerazvijenost ruralnih domaćinstava te neriješen status Državne ergele Lipik. Tablica 5.2. Prednosti i nedostatci razvoja turizma na području grada Pakraca

PREDNOSTI - PAKRAC NEDOSTACI - PAKRAC • Bogata kulturno-povijesna baština • Ekološka očuvanost i bogatstvo prirodnih

resursa • Razvijeni sportsko-rekreacijski sadržaji

(brdski biciklizam, planinarenje, jahanje) • Bogata gastro-enološka ponuda • Multietničnost stanovništva • Blizina Lipika i komplementarnost turističke

ponude • Raznolikost destinacije • Povijest domovinskog rata • Gostoljubivost stanovništva • Postojanje PCP kao podrške razvoju

turističkog gospodarstva

• Razrušenost i neuređenost mjesta kao posljedice Domovinskog rata

• Nedostatak smještajnih kapaciteta • Needuciranost lokalnog stanovništva i

turističkih kadrova • Loša suradnja i nepovezanost između

turističkih subjekata • Loša komunalna i turistička infrastruktura • Depopulacija • Nedostatak plana razvoja turizma • Nedovoljno valorizirana kulturno-povijesna

baština • Nerazvijenost ruralnih domaćinstava • Neiskorišteni prirodno potencijali • Nepostojanje jake receptivne turističke

agencije • Nerazvijenost ruralnih domaćinstava

Prednosti – Pakrac Kada je riječ o Pakracu, SWOT analizom je utvrđeno da postoje tri najvažnije prednosti na kojima Pakrac treba temeljiti svoj turistički razvoj. Tu spada bogata kulturno-povijesna baština (prva kovnica novca u Hrvatskoj, pisani dokument iz 1256. godine o postojanju kovnice novca – slavonski banovac), očuvana priroda i bogatstvo prirodnih resursa te razvijeni sadržaji za sport i rekreaciju (brdski biciklizam, planinarenje, jahanje i sl). Sve ostale prednosti Pakraca imaju znatno manji značaj (sudionici radionice su ih rjeđe spominjali) a tu spada bogata gastro-enološka ponuda, multietničnost stanovništva, blizina Lipika te komplementarnost turističke ponude Pakraca i Lipika, gostoljubivost stanovništva te postojanje Poduzetničkog centra Pakrac koji može pružiti podršku u razvoju turističkog gospodarstva. Nedostaci – Pakrac Nedostatci, koji trenutno predstavljaju najveće ograničenje za turistički razvoj Pakraca, slični su kao i kod Lipika, a kao najznačajniji nedostatak ističe se neuređenost i oštećenja fasada na zgradama u gradskom središtu, što je direktna posljedica Domovinskog rata. Rješavanje tih problema predstavlja osnovni preduvjet za razvoj turističke aktivnosti na području grada Pakraca. Osim posljedica Domovinskog rata, kao važan nedostatak prepoznat je i manjak smještajnih kapaciteta. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, trenutno je na području grada Pakraca registriran samo jedan smještajni objekt, kapaciteta 12 smještajnih jedinica s 32 postelje. Slično kao i kod Lipika, smještajna ponuda na ruralnom području grada, koje ima dobru resursnu osnovu za bavljenje turizmom, praktički ne postoji. SWOT analizom utvrđeni i i nedostaci koji ograničavaju turistički razvoj Pakraca. To su u prvom redu još uvijek vidljive posljedice rata, zatim, nedovoljan broj smještajnih jedinica, još uvijek nedovoljan povezanost turističkih subjekata, loša komunalna i turistička infrastruktura, depopulacija, nedostatak plana razvoja turizma, nedovoljno valorizirana kulturno-povijesna


57

baština, nerazvijenost ruralnih domaćinstava, nedostatak jake receptivne turističke agencije te neiskorišteni prirodni potencijali. Prilike – Lipik i Pakrac Prilike koje su važne u kontekstu promišljanja budućeg turističkog razvoja gradova Lipika i Pakraca uglavnom proizlaze iz trendova na suvremenom turističkom tržištu. Suvremeno turističko tržište karakterizira sve veća segmentacija te porast potražnje za novim, drugačijim, očuvanim i neistraženim ruralnim prostorima ali i za jednodnevnim i vikend putovanjima, što bi ovo područje moglo iskoristiti. Također je važno napomenuti da sve više raste potražnja za zdravstvenim turizmom, koji bi u budućnosti trebao predstavljati okosnicu turističke ponude grada Lipika. Na potražnju za zdravstvenim turizmom utječi brojni trendovi, od kojih su najvažniji: (i) razlike u cijenama zdravstvenih usluga među različitim zemljama, (ii) kriza u zdravstvenim sustavima nekih zapadnih zemalja, (iii) usvajanje EU direktive o prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti, (iv) snižavanje cijena zračnog prijevoza i razvoj nisko-tarifnih zračnih prijevoznika, (v) starenje populacije i produženje životnog vijeka stanovnika najvažnijih europskih emitivnih tržišta te (vi) povećana razina svijesti o važnosti brige za zdravlje. Osim toga, klasične oblike turizma vezane uz morske destinacije sve više nadopunjuje rast potražnje za ruralnim prostorima i specifičnim aktivnostima koje takav prostor može ponuditi. Dodatno, suvremeni turisti pokazuju sve veći interes za specifičnim turističkim proizvodima koji se temelje na kulturi i povijesti. Izuzetno se cijene lokalne vrijednosti te je sve izraženija potreba za upoznavanjem autohtonih vrijednosti, stila života, običaja i kulture. Također je sve izraženija briga za zdravljem, fizičkim aktivnostima i rekreacijom na otvorenom. Svi ranije navedeni trendovi se u velikoj mjeri podudaraju sa turističkim proizvodima koje bi destinacije Lipik i Pakrac mogle ponuditi turističkom tržištu, na temelju dostupne turističke resursne osnove. Prijetnje - Lipik i Pakrac Provedena SWOT analiza pokazuje da najveće prijetnje za budući turistički razvoj Lipika i Pakraca predstavlja loša gospodarska situacija te nezainteresiranost dijela lokalnog stanovništva za razvoj turizma. Osim toga, prijetnju predstavljaju i nedovoljna ulaganja u turizam i komunalnu infrastrukturu koja bi trebala biti u funkciji turizma kao i nezainteresiranost investitora za revitalizaciju ZRC-a, koji je u prošlosti bio glavni nositelj turističke aktivnosti na području Lipika. Jedna od većih prijetnji je i moguća industrijalizacija turistički atraktivnih područja te njihova 'vizualno zagađenje'. Konačno, činjenica da na području oba grada još uvijek postoje površine koje su minski sumnjive predstavlja dodatnu prijetnju mogućem turističkom razvoju ovoga područja. Tablica 5.3. prikazuje najvažnije prilike i prijetnje za planirani razvoj turizma na području Lipika i Pakraca.


58

Tablica 5.3. Prilike za razvoj turizma na području Lipika i Pakraca PRILIKE

( LIPIK i PAKRAC) PRIJETNJE

(LIPIK i PAKRAC) • Porast potražnje za zdravstvenim turizmom

na svjetskom turističkom tržištu • Porast segmentacije turističkog tržišta i

porast potražnje za turizmom posebnih interesa

• Porast potražnje za turističkim proizvodima koji se temelje na novom , drugačijem, neotkrivenom

• Porast potražnje za turističkim proizvodima koji se temelje na autohtonim doživljajima, kulturi i povijesti

• Porast jednodnevne i vikend potražnje • Povećanje potražnje za boravkom u

ruralnim prostorima

• Loša ekonomska situacija i nerazvijeno gospodarstvo na području Lipika i Pakraca

• Nezainteresiranost dijela lokalnog stanovništva za razvoj turizma

• Nedovoljna ulaganja u turizam • Nezainteresiranost investitora za ulaganja u

ZRC Lipik • Postojanje minski sumnjivih površina • Dodatne industrijalizacija turistički atraktivnih

područja • Nedovoljna ulaganja u edukaciju turističkih

kadrova i lokalnog stanovništva


59

6. VIZIJA I CILJEVI RAZVOJA TURIZMA 6.1. Tržišno pozicioniranje i vizija razvoja Svaka strategija razvoja započinje definiranjem osnovnih smjernica razvoja turizma koje moraju biti sadržane u viziji razvoja. Vizija turističke destinacije Lipik-Pakrac mora predstaviti destinaciju na način kako ju želimo vidjeti u dugoročnom razdoblju, za 10-15 godina i mora biti temeljena na postojećim i budućim atrakcijama i svim utvrđenim prednostima destinacije. Istodobno mora odgovoriti na pitanja po čemu je destinacija Lipik-Pakrac prepoznatljiva, što je to što ju razlikuje od drugih destinacija, što može pružiti bolje od konkurencije. Vizija je svojevrsna 'nit vodilja' koja usmjerava sve turističke aktivnosti i određuje skup proizvoda koje će destinacija razvijati. Kako bi se vizija mogla definirati potrebno je, kao prvi korak, odrediti elemente tržišnog pozicioniranja koji u velikoj mjeri sumiraju prednosti destinacije koje su istaknuli dionici turističkog razvoja Lipika i Pakraca na održanim radionicama i koje su istaknute u SWOT analizi. IZ cjelokupnog dosadašnjeg razvoja kao i postojećih resursa i atrakcija logično je da Lipik i Pakrac kao komplementarni lokaliteti zajednički razvijaju svoje turističke proizvode i zajedničkom strategijom nastupaju na tržištu. Stoga, u tržišnom pozicioniranju kao i svim budućim komunikacijama komplementarne destinacije Lipik i Pakrac djeluju zajednički, oslanjajući se na detektirane elemente pozicioniranja: • Destinacija tradicije kvalitetnog i prestižnog zdravstvenog turizma; Lipik je prije

svega prepoznatljiva destinacija po izvorima termalne vode s dugom povijesti njezine eksploatacije i korištenja u lječilišne svrhe. Razvoj lječilišta započeo je u prvoj polovici 19. stoljeća, a na ulasku u 20. stoljeće Lipik je europski poznata destinacija koja je privlačila europsku aristokraciju i mogla se ubrojiti u nekoliko najpoznatijih i najposjećenijih lječilišta u Europi. Nakon I. svjetskog rata lječilište je obnovljeno, a izgrađeni su mnogi pansioni, vile i drugi sadržaji. Uz „Kursalon“ s noćnim barom, restoranom i plesnom dvoranom, gosti lječilišta mogli su se zabaviti u paviljonu „Wandelbahn“, uživati i u parkovnoj arhitekturi lječilišta. Danas je ta ponuda pretežno devastirana i izvan funkcije. Od takve, kvalitetne i bogate ponude zdravstvenog turizma danas je dostupna Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju i bazenski kompleks, a ostale resurse potrebno je obnoviti odnosno ponovno izgraditi kako bi se destinaciji pokušao vratiti stari sjaj. U svakom slučaju u budućem razvoju svakako treba graditi na već stečenoj reputaciji i prepoznatljivosti Lipika kao lječilišta.

• Iako će obnova svih kapaciteta u funkciji razvoja zdravstvenog turizma, ovisno o interesu i mogućnostima investitora, biti dugoročna i rješavana u fazama, svi turistički proizvodi trebaju kapitalizirati na bogatoj tradiciji Lipika kao lječilišta. Kao što je Opatija prošla kroz nekoliko faza tzv. životnog ciklusa svog turističkog proizvoda i od 19. stoljeća do danas razvila i druge komplementarne proizvode kao što je kongresni turizam, i nadalje razvija i gradi različite oblike zdravstvenog i wellness turizma. Na sličan način i Lipik u razvoju i svim sadržajima kojima obnavlja i nadopunjuje turističku ponudu destinacije treba imati u vidu svoju tradiciju izrazito kvalitetnog i prestižnog zdravstvenog proizvoda. Orijentacija ka zdravlju treba biti vidljiva u svim elementima komunikacije s tržištem, u uređenju samog mjesta (Lipik i Pakrac), proizvodnji lokalnih proizvoda i suvenira koji se nude gostima, te planiranju drugih proizvoda.


60

• Prepoznatljivost destinacije – Državna ergela Lipik; destinacija Lipik poznata je i po konjima lipicancima, a ergela je također s tradicijom i danas jedna od glavnih atrakcija i privlačna točka posjeta. S obzirom na to da je dio konja ubijen u vrijeme Domovinskog rata, a dio vraćen prije 6 godina uz dobro očuvane konjušnice posjetitelji su očarani i ovom emotivnom pričom koja još uvijek nije na najbolji način iskorištenja u prezentaciji destinacije zbog nedostatka prostora i pravog centra za posjetitelje (visitor centar). Uz obilazak konjušnice i skromnu suvenirnicu, konji su uz Stazu lipicanaca i kune, važan dio destinacijskog proizvoda i svakako element tržišnog pozicioniranja koji se u marketinškoj strategiji može dalje razvijati i na čemu se i ubuduće treba graditi jedinstvenost ove destinacije.

• Prepoznatljivost destinacije – industrijska baština (prva kovnica novca; Studenac; staklo); pozicioniranje destinacije koje je također važno za isticanje posebnosti destinacije odnosi se na proizvode industrijske baštine. Od činjenice da je u Pakracu bila prva kovnica novca u Hrvatskoj pa do proizvodnje mineralne vode Studenac danas poznatog brenda do proizvodnje stakla koja također može postati sadržaj razgleda destinacije i element pozicioniranja, do danas je malo toga zaista iskorišteno bilo u stvaranju novih proizvoda ili samo pojedinih sadržaja koji se uključuju u postojeću ponudu. Iskustva destinacija u drugim zemljama pokazuju kako je industrijska baština turistima izuzetno atraktivna osobito ako je interpretirana na zanimljiv i gostima primjeren način, a važno je naglasiti opet da tradicija u proizvodnji (mineralna voda i staklo) također u očima barem domaćih posjetitelja razlikuju Lipik-Pakrac od drugih kontinentalnih destinacija, a istodobno se mogu i vrlo dobro 'vezati' uz glavnu atrakciju – zdravstveni turizam.

• Staza lipicanaca i kune (očuvanost i bogatstvo prirodnih resursa); pregled resursne osnove kao i identificirane prednosti destinacije Lipik-Pakrac pokazuju ekološku očuvanost i bogatstvo prirodnih resursa koje je poslužilo kao osnova za razvoj različitih sportsko-rekreacijskih sadržaja (brdski biciklizam, jahanje, planinarenje, lov i ribolov). Navedeni resursi i sadržaji koji se nude još uvijek su u velikoj mjeri neiskorišteni, pa je 'Staza lipicanaca i kune' odličan naziv da se upravo kroz njega tržištu ponude različiti proizvodi, a istodobno marketinški iskoristi naziv za ponudu i drugih elemenata ponude koji su vezani uz prirodne resurse ovoga područja (OPG-i, manifestacije, planinarske i biciklističke staze Psunja).

• Tradicija parkovne i perivojne arhitekture; iako možda parkovna i perivojna arhitektura predstavlja tako jak atribut pozicioniranja kao već navedeni, ona je iako devastirana u destinaciji vidljiva u okolišu Specijalne bolnice, a u velikoj je mjeri sastavnim dijelom tradicionalnog ambijenta lječilišta i ponude kakvu je nekad nudio Lipik. Opatija je izuzetno dobar primjer uređenja parkovne arhitekture koja je u funkciji razvoja glavnog proizvoda, a na isti način bi i Lipik-Pakrac trebali obnoviti i iskoristiti ono što je nekad gostima pružao park kupališnog lječilišta (francuski stil uređenja parkova u 19. stoljeću s drvoredima, uređenjem travnjak te cvjetnim sagom). Sajam cvijeća koji u svibnju okuplja uzgajivače i izlagače cvijeća jedan je od posebnih proizvoda koji već koristi ovu tradiciju.


61

Na temelju navedenih elemenata pozicioniranja vizija ovog područja može se izraziti na sljedeći način: Poštujući bogatu tradiciju prestižnog lječilišta u ambijentu koji osvaja povijesnom nostalgijom svoje arhitekture, destinacija Lipik - Pakrac nudi mogućnosti liječenja i očuvanja zdravlja, a u očuvanom prirodnom okruženju gorskih masiva Psunja i riječnih nizina nudi raznolike sportsko-rekreacijske sadržaje.

6.2. Osnovna načela i ciljevi razvoja Viziju destinacije Lipik-Pakrac moguće je ostvariti postavljajući i poštujući osnovna načela turističkog razvoja, a zatim postavljajući i konkretne ciljeve turističkog razvoja. Načela na kojima valja temeljiti budući turistički razvoj su: • ODRŽIVI RAZVOJ; s obzirom na tradiciju zdravstvenog turizma kao i uzimajući u obzir

očuvane prirodne resurse, budući turistički razvoj destinacije Lipik-Pakrac mora se oslanjati na aktivno upravljanje prostorom (prostorno planiranje, uređenje destinacije, prometna rješenja, praćenje pokazatelja zaštite okoliša i sl.),

• PARTNERSTVO DIONIKA RAZVOJA; za uspješan turistički razvoj neophodna je

suradnja javnog i privatnog sektora i dobra suradnja Lipika i Pakraca, usklađivanje planova razvoja gospodarskih aktivnosti s turizmom, zajedničke aktivnosti marketinga i promocije kako bi destinacija postala ponovno prepoznatljiva na tržištu,

• ODGOVARAJUĆE KORIŠTENJE RESURSA; s obzirom da je razvoj u proteklih nekoliko godina ukazao na nedovoljno korištenje resursa, potrebno je organizacijom rada i poticajima osigurati što veće korištenje tj. stavljanje resursa u funkciju turističkog razvoja, naravno imajući na umu održivi razvoj koji dugoročno lokalnoj zajednici nudi više prednosti nego šteta,

• POVEĆANJE SVIJESTI LOKALNOG STANOVIŠTVA O POTREBI RAZVOJA TURIZMA; u svim budućim razvojnim aktivnostima treba imati na umu potrebu informiranja i edukacije lokalnog stanovništva o koristima od uključivanja u turističku ponudu i generalno koristi koje cijela lokalna zajednica može imati od intenzivnijeg razvoja turizma (u odnosu na neke druge gospodarske aktivnosti),

• POTICANJE INTERESA POTENCIJALNIH INVESTITORA ZA ULAGANJE U

TURIZAM; s obzirom na dosadašnju nezainteresiranost potrebno je moguće potencijalne investitore informirati o mogućnostima ulaganja u turizam (potencijalni projekti) kao i o svim važnim činiteljima odnosno poduzetim aktivnostima koje se odnose na turizam.

Na temelju vizije razvoja, navedenih osnovnih načela kao i održanih radionica s dionicima turističkog razvoja kao osnovni ciljevi turističkog razvoja u sljedećem srednjoročnom razdoblju mogu se istaknuti sljedeći:


62

• Informiranje svih dionika, stanovnika kao i potencijalnih investitora o ovome Planu razvoja turizma za Lipik-Pakrac i na temelju plana, definiranje Akcijskog plana za kratkoročno razdoblje (1-2 godine) s definiranim aktivnostima i nositeljima aktivnosti,

• Operacionalizacija marketinške strategije (definiranje konkretnih aktivnosti, osobito aktivnosti E-marketinga),

• Poticanje suradnje među dionicima turističkog razvoja u cilju obogaćivanja postojećih odnosno kreiranja budućih turističkih proizvoda; poticaji za osnivanje receptivne turističke agencije,

• Aktivno traženje različitih izvora financiranja za pojedine aktivnosti razvoja proizvoda (kao što je ovim planom definirana eksploatacija staze 'Putovima lipicanaca i kune'),

• Edukacija djelatnika u sustavu TZ-a za provođenje svih potrebnih, osobito marketinških aktivnosti i

• Poticaj za angažiranje lokalne zajednice u vezi detekcije i razminiranja minski sumnjivih površina koje mogu onemogućiti ili na dulje vrijeme zaustaviti turistički razvoj.

Uobičajeno se u planovima razvoja turizma za neko područje kvantificiraju ciljevi turističkog razvoja u pokazateljima turističkog prometa (povećanje broja noćenja ili ostvarene potrošnje). Međutim, s obzirom na male smještajne kapacitete i nedostatak podataka o jednodnevnim posjetiteljima Lipika i Pakraca, u ovome trenutku vrlo je teško kvantificirati rast turističkog prometa. Jednogodišnjim akcijskim planovima u kojima će se točno odrediti aktivnosti koje je moguće izvršiti, bit će moguće kvantificirati ciljeve. Prvi takav cilj treba se odnositi na odgovarajuće popunjene postojećih smještajnih kapaciteta, a zatim osigurati da se određena razina popunjenosti kapaciteta zadrži veći dio godine. Nakon inicijalnog prikupljanja podataka o jednodnevnim posjetiteljima, bit će moguće postaviti kao cilj odgovarajuće povećanje dolazaka posjetitelja odnosno postizanje povećanja turističke potrošnje što i jest jedan od važnih ciljeva turističkog razvoja.


63

7. MARKETINŠKA STRATEGIJA

7.1. Turistički proizvodi i tržišni segmenti Kao što je već navedeno, resursna osnova Lipika i Pakraca izrazito je pogodna za razvoj turizma posebnih interesa. Potražnja za turizmom posebnih interesa u kontinuiranom je porastu zadnjih 20-tak godina. Uglavnom ju generiraju iskusni turisti, više platežne moći, s izraženim hobijima i višim kulturnim kapitalom, pa je ova potražnja stabilnija u kriznim vremenima, osobito ako je kriza ekonomske prirode. Ipak, iskusni i dobrostojeći turisti istovremeno su i zahtjevni potrošači koji imaju jasno izražena očekivanja. Uslijed očekivanog rasta potražnje, kao i obilježja potencijalnih korisnika, ponuda proizvoda turizma posebnih interesa sve je veća i konkurentnija. Naime, brojne već tržišno etablirane turističke destinacije nastoje diversificirati svoj turistički proizvod uvođenjem raspona aktivnosti i doživljaja koje apeliraju širim tržišnim segmentima, najčešće u želji da produlje boravak turista. Istovremeno, još je veći broj destinacija koje, suočene sa stagnacijom tradicionalnih ekonomskih aktivnosti, rješenje nalaze u razvoju turizma te ulaganjem u razvoj proizvoda, osobito privlačnim tržištu posebnih interesa, nastoje potaknuti turističku potražnju. Uspjeh ove strategije ovisi o tome u kojoj mjeri su proizvodi osmišljeni u skladu s očekivanjima ovog zahtjevnog tržišta posebnog interesa. Lipik i Pakrac nalaze se u situaciji u kojoj, s jedne strane, turistički proizvod razvijaju od samog početka dok, s druge strane, razvojem novih proizvoda i tržišnim (re)pozicioniranjem moraju inducirati dodatni turističko-vizitacijski interes. Ova situacija je, s jedne strane, izrazito povoljna jer se proizvodi mogu razvijati u skladu s tržišnim trendovima. S druge pak strane, postoji opasnost da se, uslijed relativno slabog iskustva u turističkom poslovanju, te nerazumijevanja suvremenih zakonitosti razvoja i komercijalizacije proizvoda namijenjenih zadovoljenju potreba onih koji putuju motivirani posebnim interesima, osmišljavaju tržištu neprimjereni proizvodi koji neće biti financijski isplativi. Imajući na umu ovakvo stanje, u dijelu koji slijedi daje se pregled tržišta posebnih interesa koje atrakcijska osnova Lipika i Pakraca može podržati, u većoj ili manjoj mjeri. Za svaki od potencijalnih proizvoda iznose se prvo kvantitativni pokazatelji kako globalni, tako i za Hrvatsku gdje je to moguće4, a potom i kvalitativne značajke svakog proizvoda. Dok kvantitativni pokazatelji upućuju na veličinu tržišta, kvalitativni pokazatelji neophodni su za kreiranje odgovarajućeg proizvoda (paketa proizvoda), sve u skladu sa zahtjevima pojedenih segmenata ili pod-segmenata tržišta posebnih interesa. Kvalitativni pokazatelji odnose se na psihološki profil, motivaciju, kriterije pri odabiru destinacije i slično. Konačno, za svaki od mogućih proizvoda specijalnih interesa donosi se sumarna tablica, s procjenom a) tržišnog potencijala (ukupna globalna i/ili Hrvatska potražnja za pojedinim

4 Naime, većina tržišta posebnih interesa nije sustavno istraživana, a tržišni izvještaji uglavnom su kompilacija postojećih nacionalnih i regionalnih istraživanja. Neovisno o tome, dovoljni su u sagledavanju globalnog potencijala za razvoj pojedinih nišnih turističkih proizvoda. Tek za pojedine proizvode turizma specijalnih interesa postoje pouzdaniji podaci na razini Hrvatske, bilo bazirani na procjeni članstva u raznim specijaliziranim društvima, bilo zasnovani na tržišnim ispitivanjima TOMAS te ostalim relevantnim istraživanjima Instituta za turizam.


64

proizvodom), b) procjenom potencijala za razvoj na području Požeško-slavonske županije (s obzirom na resursnu osnovu), c) izvor potencijalnog tržišta, te d) ključni faktori uspjeha koje svaki proizvod mora zadovoljiti kako bi se polučio tržišni uspjeh.

U nastavku se detaljno opisuje portfelj turističkih proizvoda za Lipik i Pakracu, a to su:

• Zdravstveni turizam • Kulturni turizam • Ruralni turizam • Planinarenje • Jahanje/konjički turizam • Cikloturizam • Turizam vina i gastronomije • Industrijski turizam • Ostali proizvodi

o Sportski ribolov o Lov o Promatranje životinjskog svijeta

ZDRAVSTVENI TURIZAM

Vjekovna težnja ljudi da što dulje ostanu zdravi, mladi i lijepi raste s blagostanjem stanovnika. Stoga se, osobito u razvijenim zemljama svijeta, javljaju različiti sadržaji turističke ponude koji nastoje primjereno odgovoriti na sve profiliranije zahtjeve tržišta. Neovisno o tome, još uvijek postoje terminološke nejasnoće te nedovoljna određenost oko sadržaja turističke ponude za održanje i unapređenje fizičkog, psihičkog i duhovnog zdravlja. Riječ je o potrebi sadržajnog razlikovanja četiriju različitih vrsta turističkih proizvoda: wellness turizma, zdravstvenog turizma, lječilišnog turizma te bolničkog turizma. • wellness turizam je pojam koji susrećemo u novije vrijeme, a podrazumijeva

univerzalnu ponudu uvjeta i postupaka za postizanje optimalne tjelesne i duhovne dobrobiti pojedinaca za što se uobičajeno koristi termin 'wellness'. Wellness ponuda se može realizirati bez uporabe prirodnih ljekovitih činitelja i bez liječničkog nadzora. Ona se može realizirati u turističkim objektima koji nude ponudu wellnessa, ali se nudi i kao dodatna ponuda zdravstveno-turističkih objekata i prirodnih lječilišta.

• zdravstveni turizam smatra se vrstom aktivnosti u kojoj bitno mjesto zauzima stručno i kontrolirano korištenje prirodnih ljekovitih činitelja, postupaka fizikalne medicine i programiranih fizičkih aktivnosti u svrhu održanja i unapređenja fizičkog, psihičkog i/ili duhovnog zdravlja turista, a u cilju poboljšanja kvalitete njihova života. Uvjeti koji se moraju osigurati za ovu aktivnost su: prirodni ljekoviti činitelji, odgovarajući ugostiteljski, medicinski, paramedicinski i drugi sadržaji, liječnički nadzor te zdravstveno-turistički objekti.

• lječilišni turizam definira se kao vrsta složene zdravstvene i turističke aktivnosti koja se provodi u prirodnim lječilištima, u kojima ključno mjesto zauzima liječenje i rehabilitacija različitih bolesti i bolesnih stanja, oporavka i sprečavanja bolesti uz stručnu primjenu prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka fizikalne medicine i rehabilitacije.

• bolnički ili medicinski turizam, odnosno putovanja koja pojedinci poduzimaju u svrhu obavljanja određenih medicinskih zahvata (zubarskih, kirurških i sl.) i bolničkog liječenja.


65

Slika 7.1.1. PRIKAZ ZNAČAJKI PONUDE ZDRAVSTVENOG I LJEČILIŠNOG TURIZMA TE NJIHOVOG KONTAKTNOG OKRUŽENJA

Izvor: Kušen, 2002

Iako je prvobitna turistička ponuda kontinentalne Hrvatske i ostalih dijelova Europe upravo nastala u toplicama kao prirodnim termalnim lječilištima s kraja 19. na 20. stoljeće, ova su lječilišta izgubila svoju popularnost, da bi se unazad nekoliko zadnjih desetljeća revitalizirala suvremenijom i modernom načinom života primjerenijom ponudom. Tako se u nekadašnjim toplicama razvila ponuda tzv. vodenih parkova. Iako su i dalje u svom imenu zadržali riječ 'toplice' ili 'spa', čime se sugerira da je riječ o zdravstvenom turizmu, treba naglasiti da je riječ o sadržajima turističke ponude koju valja svrstavati prvenstveno u sportsko-rekreacijske i zabavne sadržaje5.

Veličina tržišta Na putovanja dominantno motivirana zdravljem otpada danas oko 15% ukupnog europskog međunarodnog turističkog prometa6. Po

5Kušen, E. (2002) Zdravstveni turizam. Turizam. 50(2):177-190. 6IPK (2006) EuropeanTravelMonitor – ETCPoolReport.


66

nekim prognozama smatra se da će zdravstveni i wellness turizam po veličini tržišta biti jednako važan kao što su to zimski ili golf-turizam danas.

Opis tržišta Većina posjetitelja zdravstvenih i spa/wellness centara traži zdravlje, opuštanje („Entspannung“), duhovnost, kao i postizanje/održavanje/popravljanje trenutne fizičke kondicije. Drugim riječima, podjednako su im važni kako „vanjski“ (tjelesni), tako i „unutarnji“ (psihički)’ tretmani. Svima im je zajedničko da se žele osjećati dobro, iako postoji cijeli niz specifičnih motiva, poput želje da se ugodi sebi nizom tretmana ljepote, preko oslobađanja od stresa kombinacijom zdravstvenih wellness program, želje za postizanjem holističkog/cjelovitog zdravlja uz popratne duhovne vježbe, rehabilitacije do postizanja dobre fizičke kondicije i dobivanja stručnih savjeta o njezi, ljepoti i prehrani.

Segmentacija7 • Zahtjevni zdravstveni turisti (40%) čiji je glavni motiv boravka opće unapređenje zdravstvenog stanja. Važno im je da dobiju dobru skrb/njegu, informacije koje su im potrebne te da centar ima visoko-kvalitetnu zdravstvenu i spa/wellness infrastrukturu. Ovu ciljnu skupinu uglavnom čine žene u 40- tim godina koje svoj odmor provode same ili s partnerom. S 10 dana prosječnog boravka, ovo je skupina koja, u prosjeku, najdulje boravi u destinaciji.

• Zdravstveni korisnici koji zahtijevaju intenzivnu njegu (20%) - glavni razlog njihova boravka u centru je liječenje od neke akutne bolesti, terapija i oporavak (često posttraumatski), odnosno bitno unapređenje narušenog zdravstvenog stanja. U zdravstvenim i spa/wellness centrima nadasve traže vrlo kompetentno medicinsko osoblje, individualnu skrb i mogućnost dobivanja stručnih savjeta o svom zdravlju. U ovoj ciljnoj skupini prevladavaju žene u ranim 50-tim godinama, koje žive same. Karakterizira ih također dugačak boravak (10 dana u prosjeku).

• Nezavisni korisnici wellness centara (25%) - Važnija im je „hardware“ (whirpool, kupelji, saune, bazeni) od „software-a“ (zdravstveni tretmani i wellness usluge), pri čemu su ostale komponente paketa (zdrava prehrana, relaksacija, kulturna ponuda) manje važne. Riječ je uglavnom o muškarcima u kasnim 40-tim godinama. Nadalje, ova ciljna skupina dolazi u pratnji partnera, visoko je obrazovana, a u centru boravi relativno kratko – 6 dana u prosjeku.

• Nezahtjevni rekreativci (14%) - glavni motiv ove skupine su rekreacija i relaksacija s ciljem uživanja i ugađanja sebi. Od svih raspoloživih sadržaja, najvažniji im je bazenski kompleks. U ovoj skupini prevladavaju stariji muškarci (u prosjeku u 60-tim godinama), koji svoje vrijeme provode u pratnji supruge ili

7Mueller, H., Kaufmann, E. L. (2001) Wellness Tourism: Market analysis of a special health tourism segment and implications for the hotel industry. Journal of Vacation Marketing, Vol. 7, No. 1, 5-17


67

članova obitelji. Prosječna duljina boravka u centru je oko 9 dana. Faktori uspjeha proizvoda:

Uspjeh proizvoda zdravstvenog turizma ovisi o sljedećim faktorima: • dokazani prirodni ljekoviti činitelji • suvremen zdravstveno-wellness centar • ponuda odgovarajućih tretmana • stručno, kvalificirano i prema gostima orijentirano osoblje • gastronomska ponuda usklađena sa zdravstvenim/wellness

ciljevima • atmosfera u lječilištu i u okolici/mjestu koja je privlačna i

umirujuća • atraktivnost destinacije, posebice očuvana priroda i sadržaji za

rekreaciju u prirodi • kompatibilna smještajna ponuda, posebno u odnosu na uređenje i

ponudu • kvaliteta infrastrukture koju cjeloviti zdravstveni i spa/wellness

centri moraju nuditi, a što uključuje: kvalificirano osoblje; sustav otvorenih i zatvorenih bazena; saune; „whirlpool“/parne kupelji; zdravu prehranu; fitness programe; relaksaciju, kulturne sadržaje i mentalne aktivnosti; dovoljno informacija o temama vezanim uz zdravlje

• efikasna prodaja kapaciteta, posebice korištenje specijaliziranih agencija i internata

Evaluacija proizvoda

Tržišni potencijal Razvojni potencijal Stupanj tržišne spremnosti

Visok Visok (Lipik) Poluspremno

Ovo je potencijalno najznačajniji proizvod projektnog područja te dio imidža Lipika. Trenutno zadovoljava potrebe lokalnog i, djelomično, regionalnog tržišta. Međutim, da bi se ovaj proizvod doveo do stupnja tržišne spremnosti, potrebno je proširiti smještajnih te zdravstvenih i wellness kapaciteta. To će se uskoro, ali tek djelomično, postići s uređenjem dodatnog smještaja Specijalne bolnice Lipik. Naglaskom na tradiciju liječenja i zdravstveni wellness, odnosno programe koje pruža obučeno medicinsko osoblje, može se diferencirati od konkurencije. Svakako, potpuna komercijalizacija ovog proizvoda ovisi o aktiviranju razvojnih planova ZRC Lipik.

Atrakcijska osnova • termalna voda – prirodni ljekoviti činitelj

• Grofovo vrelo • Specijalna bolnica • ZRC Lipik • Povijesna cjelina Lipika – posebice park i Ulica M. Terezije

Potencijalna tržišta • lokalno • regionalno • osobe narušenog zdravlja • osobe koje žele održati i unaprijediti svoje zdravlje

Unapređenje/razvoj proizvoda

• promovirati/popularizirati prirodnu ljekovitost lipičke vode • proširiti smještajne kapacitete


68

• proširiti kapacitete zdravstvenog-wellness centra • proširiti ponudu zdravstvenih i wellness tretmana • revitalizirati park i dovršiti revitalizaciju Ulice M. Terezije

(atmosfera) • razviti komplementarne aktivnosti u mjestu i okolici

KULTURNI TURIZAM Kulturni turizam su putovanja motivirana željom za posjetom festivalima i raznim kulturno-zabavnim događanjima, upoznavanjem kulturne baštine te suvremene kulturne produkcije.

Veličina tržišta To tržište je veliko i u porastu (prema WTO-u oko 37% međunarodnih putovanja uključuje komponentu kulturnog turizma). Domaće je tržište najvažnije tržište kulturnog turizma za većinu kulturnih atrakcija kopnenog dijela Hrvatske. Već 2002. građani Hrvatske ostvarili su 21 milijun posjeta kulturnim atrakcijama i događajima, od čega 17% kulturno/povijesnim mjestima i 9% kulturno/folklornim događajima. Oko 10% jednodnevnih izleta i oko 25% noćenja uključivalo je posjet kulturnim mjestima/događajima. Od toga je 16% jednodnevnih posjetitelja posjetilo kulturno/povijesno mjesto baštine, a 12% događaje; dok je noćenja bilo 32 odnosno 10%8. Profil hrvatskih kulturnih turista sličan je europskim, s tom razlikom što hrvatski imaju tendenciju da su mlađi do sredovječni (manje od 50 godina). Folklorni događaji, kojih u ovom području ima mnogo, privlače sredovječne, niže obrazovane s nižim do srednjim primanjima.

Opis tržišta Riječ je o heterogenom tržištu koje se može podijeliti na: • turizam baštine koji obuhvaća posjete kulturno-povijesnim

spomenicima i atrakcijama, a najprivlačniji je starijim putnicima, češće ženama, koje motivira potraga za dalekom prošlošću koju često romantiziraju

• kulturni turizam, termin pod kojim se podrazumijevaju putovanja motivirana upoznavanjem suvremene kulturne produkcije (glazbena, scenska, likovna umjetnost), a čija su odredišta najčešće glavni gradovi i veća urbana središta. Ovdje je riječ o turistima srednjih godina, vrlo dobro obrazovanim i financijski dobrostojećim, koji često i sami rade u kulturnom sektoru te u svom svakodnevnom životu često posjećuju kulturna događanja

• turizam događanja odnosno putovanja motivirana prisustvovanjem događanjima, poput festivala, folklornih smotri, eno-gastro događanja, i sl. Kada je riječ o događanjima koji slave lokalne običaje i tradiciju onda ona privlače isti profil posjetitelja kao i turizam baštine, no suvremena kulturna događanja privlače češće mlađe posjetitelje.

8TOMAS 2002: Anketa o domaćim putovanjima (uključujući obrazac kulturne potrošnje)


69

Segmentacija9 Osim ako je riječ o dobro poznatim i tržišno profiliranim kulturnim atrakcijama, najčešći posjetitelji većini kulturno-povijesnih znamenitosti i događanja su oni koji destinaciju svog putovanja ne biraju na osnovi kulturne ponude, ali će ju konzumirati ako je ona dostupna u destinaciji. Dakle, uglavnom je riječ o ležernim (eng. casual) i usputnim kulturnim turistima, koji kulturna iskustva doživljavaju površno, iako je kod onih koji pripadaju grupi „ležernih“, kultura donekle važna u odabiru destinacije putovanja. Obje su grupe privučene lako dostupnim atrakcijama na glavnim rutama koje ne zahtijevaju veliki intelektualni ili emocionalni napor da bi ih razumjeli, poput npr. povijesnih gradskih jezgri10.

Faktori uspjeha proizvoda:

• uređeni prilazi najznačajnijim atrakcijama te, minimalno turistička signalizacija, interpretacijska ploča i promotivni/info pamflet

• jednako tretirati i građevine koje se obnavljaju kao i obnovljene spomenike kulture (interpretaciju preusmjeriti na priču o propadanju, zaštiti i restauraciji)

• za događanja sastaviti portfelj atrakcija kako bi se izbjeglo tematsko dupliranje i vremensko preplitanje,

• odabirom tema osnažiti ostale proizvode/teme županije – poticati one na temu gastronomije, lokalnih običaja, eko-festivali i sl. (folklorne smotre ostaviti u domeni amaterskog kulturnog stvaralaštva)

• uvezati prostorno disperzirane kulturne atrakcije tematskom rutom

• povezati tematsku rutu s komercijalnim turističkim sadržajima kako bi se posjetiteljima osigurao komfor, a turističkom sektoru ekonomska dobit



Visok Visok Poluspremno Pored zdravstvenog turizma, ovo je drugi proizvod projektnog područja visokog tržišnog potencijala koji je u većoj mjeri tržišno spreman. Svojevrstan resurs predstavljaju i kulturna događanja, no ovdje valja imati na umu da je riječ uglavnom o smotrama folklora, koje se organiziraju u svim krajevima naše zemlje te, u tom kontekstu, ne predstavljaju značajnije potencijale, osim ako se ne izabere nekoliko događanja tijekom godine koja bi se sustavno pretvarala u turističke atrakcije.

Atrakcijska osnova • povijesna cjelina Lipika

• lječilišna tradicija • lipička ergela • povijesna cjelina Pakraca • numizmatika – kovnica novca

9 Mueller, H., Kaufmann, E. L. (2001) Wellness Tourism: Market analysis of a special health tourism segment and implications for the hotel industry. Journal of Vacation Marketing, Vol. 7, No. 1, 5-17

10 McKercher i du Cros (2002)


70

• grofovi Janković • Muzej grada Pakraca

Potencijalna tržišta • lokalno • regionalno • stariji posjetitelji • obitelji s djecom • školske ekskurzije • braniteljska populacija

Unapređenje i/ili razvoj proizvoda

• tematska interpretacija – Lipik s interpretacijom tradicije lječilišta, Pakrac s naglaskom na njegovu srednjovjekovnu ulogu i kovnicu novca te, potom, privrednu revitalizaciju kroz priču o obitelji Janković

• interpretacijske ploče • vodič za samostalni obilazak • obučeni turistički vodiči • oživljena povijest – tematska kulturna događanja

RURALNI TURIZAM

Ruralni turizam odnosi se na odmorišna putovanja motivirana boravkom u ruralnom prostoru te doživljajem fizičkih i kulturnih atributa ruralne sredine. Obuhvaća podvrste kao što su agroturizam i turizam na seljačkim gospodarstvima, te se također nerijetko preklapa s drugim nišnim, a posebice proizvodima sporta koji se također odvijaju u ruralnom prostoru (npr. ribolov, cikloturizam i sl.).

Veličina tržišta Procjenjuje se da je oko 3% međunarodnih odmorišnih putovanja motivirano boravkom u ruralnom prostoru uz iznadprosječni godišnji rast od 6%. Daleko najveći udio potražnje za ruralnim turizmom generira domaće stanovništvo iz urbanih područja. Potražnju za ruralnim turizmom, u većini slučajeva, generiraju uglavnom domaći turisti, iako se primjećuje da ruralne destinacije privlače i sve veći broj stranih posjetitelja11.Veličina domaćeg tržišta ruralnog turizma nije poznata, no prema istraživanjima Instituta za turizam, ona bi mogla biti značajna. Naime, istraživanje u svrhu utvrđivanja potencijala turizma vina Slavonskih vinogorja12, pokazalo je da oko 450.000 stanovnika gradova iznad 10.000 stanovnika putuje izvan glavnih ljetnih godišnjih odmora u odredišta na moru. Velika većina, odnosno njih 97% imaju želju putovati u Slavoniju, pri čemu bi njih oko 57 posto najradije odsjelo na seoskom gospodarstvu, 10 posto u manjem, elegantnom hotelu te oko 8 posto u iznajmljenoj kući ili vikendici.

Opis tržišta Turisti koji odmor provode u ruralnim područjima su dobro

11 England Research (2005). Rural and farm tourism report.

12 Institut za turizam (2007): Turizam vina: Kutjevo – Baranja – Erdut – Ilok. Zagreb. Institut za turizam. (Istraživanje je obuhvatilo stanovnike gradova iznad 10.000 stanovnika koji su u posljednje dvije godine putovali radi provođenja odmora izvan klasičnog ljetovanja na moru. Ukupna populacija istraživanja bila je 1.657.000 stanovnika od kojih 28,8% je u posljednje dvije godine putovalo radi provođenja odmora izvan klasičnog ljetovanja na moru. Stoga je ukupna populacija na koju se odnosi ovo istraživanje iznosila 451.259 stanovnika.)


71

obrazovane osobe mlađe i srednje dobi, prosječnih ili nadprosječnih prihoda. Putuju s obitelji i/ili prijateljima, a aktivnosti kojima se bave tijekom boravka su neformalne i neplanirane (npr. planinarenje, trekking, jahanje, ribolov, posjet nacionalnim parkovima i/ili parkovima prirode, posjet kulturnim atrakcijama). Oni koji se odlučuju za odmor u ruralnom ambijentu izvan granica svoje domovine nešto su stariji od onih koji preferiraju domaće destinacije ruralnog turizma. Nadalje, turisti koji biraju odmor u ruralnim područjima uglavnom su samostalni, te im odmor treba zadovoljiti raspon potreba od intelektualne stimulacije, preko kontakta s domaćim stanovništvom, do potrage za davno izgubljenim, mirnim, jednostavnim i tradicionalnim načinom života. Pri tome, ovi turisti traže kvalitetnu usluge i sve veći izbor različitih turističkih doživljaja. Odabir odmora u ruralnom području čini im se kao dobro rješenje za bijeg od svakodnevne, monotone rutine gradskog života i sve izraženijeg stresa na radnom mjestu13. Stoga, preferiraju opušten odmor daleko od stresne svakodnevnice kako bi se mogli potpuno opustiti, uživati u tišini i miru, provesti kvalitetno vrijeme s članovima svoje obitelji, u kontaktu s prirodom, uživajući pri tome u osjećaju prostora i slobode.

Segmentacija14 Na osnovu koristi kojeg turisti žele od svog odmora u ruralnom području moguće je razlikovati pet segmenata turista15: • obiteljski orijentirani ruralni turisti (oko 30% potražnje) – žele se

dobro provesti sa svojom obitelji, pri čemu su im važni kvalitetni sadržaji za djecu. Samostalno organiziraju putovanje, fleksibilni su, ali preferiraju da su relativno blizu mjesta stalnog boravka.

• ruralni turisti u potrazi za opuštanjem (oko 25% potražnje) – traže mir i odmor, samostalno organiziraju svoje putovanje, na putu su fleksibilni. Ne zanimaju ih gotovo nikakve napornije aktivnosti, osobito one vezane uz seoski način života i kulturu.

• aktivni ruralni turisti (oko 17% potražnje) – aktivni su i vole kako aktivnosti na otvorenom, tako i kulturne aktivnosti (posjet kulturnim atrakcijama), ali ih ne zanima pretjerano seoski način života. Važna im je cijena i ne vole putovati daleko. Uglavnom putuju bez djece i/ili nemaju djece, stariji su od 30 godina i fakultetski obrazovani. Smještaj traže i rezerviraju putem Interneta.

• turisti u potrazi za ruralnim načinom života (oko 15% potražnje) – jedini tržišni pod-segment kojeg zanimaju seoske aktivnosti, tradicionalna hrana i kontakt s lokalnim stanovnicima.

• turisti koji samo žele smještaj u ruralnom području (11% potražnje) – provođenje odmora s prijateljima je njihova glavna

13 Knowd, I. (2001). Rural tourism: Panacea and paradox. Working paper. University of Western Sydney. 14 Mueller, H., Kaufmann, E. L. (2001) Wellness Tourism: Market analysis of a special health tourism segment and implications for the hotel industry. Journal of Vacation Marketing, Vol. 7, No. 1, 5-17

15Molera, L. & Albaladejo, I.P: (2007). Profiling segments of tourists in rural areas of South-Eastern Spain. Tourism Management. 28:757-767.


72

motivacija, te ih ne zanima niti jedna od aktivnosti vezanih za turizam u ruralnom području.


• Atraktivnost prostora, odnosno očuvanost i uređenost izgrađenog i prirodnog krajolika;

• Autentičnost ambijenta, posebice u arhitekturi, hortikulturi, interijeru, hrani i događanjima; cijeni se ‘osjećaj za mjesto’ (sense of place)

• Sadržajnost ponude, a prije svega aktivnosti i događanja koja zadovoljavaju potrebe gostiju za edukativnom zabavom i stjecanjem iskustava;

• Kvaliteta smještaja, uključujući jednostavne, ali ugodne i šarmantne pansione, male hotele i seljačka gospodarstva;

• Kvaliteta hrane, a prije svega ponuda lokalnih specijaliteta i pića; • Raspoloživost i mogućnost kupnje lokalnih proizvoda, uključujući

prehrambene proizvode, pića, lokalno izrađene umjetničke i uporabne predmete;

• Kvaliteta infrastrukture, a prije svega cesta, staza (npr. pješačkih, planinarskih, biciklističkih), raspoloživost vode i odvodnje, električne energije i telefonske (mobilne) mreže;

• Kvaliteta turističke suprastrukture, a prije svega signalizacija i interpretacija prostora, raspoloživost turističkih informacija, organizacija tematskih ruta/cesta;

• Efikasna prodaja putovanja/kapaciteta, posebice koristeći specijalizirane agencije i Internet;

• Generiranje privlačnog imidža destinacije, posebice koristeći tiskane medije i Internet.



Visok Visok Nespremno

S poljoprivrednom proizvodnjom i velikim brojem stanovnika u ruralnim područjima, od kojih osobito oni mlađi traže u razvoju ruralnog turizma alternativne ili dodatne izvore prihoda, te začetkom turizma na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, mogućnosti razvoja ruralnog turizma u projektnom području su izuzetno velike, pod uvjetom da se investira u razvoj proizvoda koji odgovara suvremenoj potražnji za doživljajem boravka u ruralnom prostoru te boljoj i organiziranijoj promociji, pri čemu posebice u kvalitetan smještaj na seoskim turističkim gospodarstvima.

Atrakcijska osnova • Lijepa i očuvana priroda

• Prirodna raznolikost • Brojna izletišta u ravničarskom dijelu i na obroncima

Psunja • Bogatstvo sadržaja za rekreaciju • Jahačke, planinarske i biciklističke staze • OPG-i zainteresirani za razvoj turizma

Potencijalna tržišta • lokalno • regionalno


73

• stariji posjetitelji • obitelji s djecom


• smještaj na seoskim turističkim gospodarstvima • manji elegantni obiteljski hoteli • diferencijacija seoskih turističkih gospodarstava –

izbjegavanje direktne konkurencije • tematiziranje i interpretacija oko sljedećih tema: a)

materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, b) krajobraz i prirodu kojom su okruženi, c) poljoprivrednu proizvodnju i d) prezentaciju kulture i života rada na ovim prostorima

• poduzetnici s odgovarajućim kapitalom i znanjem za razvoj turističkih proizvoda i usluga kako bi njihov proizvod ruralnog turizma bio tržišno konkurentan

• organizacijska i marketinška podrška poduzetnicima u ruralnom turizmu

PLANINARENJE

Planinarenje je vrlo popularan turistički proizvod i brojne destinacije u našem okruženju (npr. Austrija, sjeverna Italija i sl.) upravo zasnivaju svoju ljetnu turističku aktivnosti na ponudi planinarenje. Planinarenje je i u Hrvatskoj dobro razvijeno i organizirano. Većinu planinarskih odredišta posjećuju uglavnom domaći turisti, dok su strani turisti privučeni posjetom nacionalnim parkovima ili planinarskim odredištima u blizini stacionarne ljetne potražnje (npr. PP Biokovo, NP Risnjak, Orebić na Pelješcu i slično).

Veličina tržišta U Hrvatskoj pokazatelji o veličini i karakteristikama planinarskog tržišta ne postoje. S jedne strane, pasionirani planinari udruženi su u 222 planinarska društva. Pod pretpostavkom da društvo, u prosjeku, ima 50-tak članova, ukupan broj planinara učlanjenih u planinarska društva iznosi oko 11 tisuća. Broj planinara koji nisu učlanjeni u planinarska društva mogao bi biti znatno veći, iako je taj broj vrlo teško utvrditi. Prema istraživanju turističke potražnje stanovnika Hrvatske za putovanjima u Slavoniju, na domaćinstvima koja putuju izvan glavnog godišnjeg odmora u gradovima iznad 10.000 stanovnika, za planinarenje u ovom dijelu Hrvatske potencijalno je zainteresiran tek mali broj planinara – oko 3 tisuće, iako broj onih koji bi željeli šetati u prirodi iznosi oko 34.000 posjetitelja16.

Opis tržišta U Europi je ‘pješačenje ili planinarenje’ najpopularnija ‘meka’ pustolovina, koja privlači sve dobne skupine i društvene slojeve. Ipak, nešto češće je riječ o parovima bez djece, starijih od 40 godina, s višim primanjima. Određene kvalitativne pokazatelje o ovom segmentu u Hrvatskoj pruža istraživanje posjetitelja nacionalnih parkova i parkova prirode17, koji pokazuje da je riječ uglavnom o osobama srednje životne dobi, visoko obrazovanima i financijski dobrostojećima.

16 Institut za turizam (2007): Turizam vina: Kutjevo – Baranja – Erdut – Ilok. Zagreb. Institut za turizam.

17Institut za turizam (2007). TOMAS Nacionalni parkovi i parkovi prirode. Zagreb: Institut za turizam.


74

Segmentacija18 • Pasionirani planinari – uglavnom su članovi planinarskih društava i planinare redovito, i zbog uživanja u prirodi i zbog testiranja vlastitih fizičkih mogućnosti. Većina planinarskih društava organizira izlete (jednodnevne i višednevne), po vrlo povoljnim cijenama. Iako privlačenje planinarskih društava na izlete u projektno područje može biti lukrativno, valja imati na umu da se radi o segmentu s relativno niskom potrošnjom (low-yield), no u prvoj fazi turističkog razvoja privlačenjem ovog tržišta može se potaknuti svijest o turističkim mogućnostima projektnog područja i promocija usmenom predajom.

• Planinari rekreativci – planinare rjeđe, a njihova je posjeta motivirana željom za boravkom u prirodi i upoznavanjem prirodnih ljepota te odmorom i opuštanjem. Posjete organiziraju uglavnom u društvu partnera/supružnika ili s grupom prijatelja, a pored generalnog obilaska najomiljenija im je aktivnost fotografiranje i promatranje biljnog i životinjskog svijeta. Većina posjetitelja nisu članovi planinarskog društva te svoju posjetu organiziraju samostalno, pri tome se služeći najviše Internetom.

• Usputni planinari – motivirani su željom za boravkom u prirodi i upoznavanjem prirodnih ljepota te odmorom i opuštanjem. U destinaciju ne putuju zbog planinarenja, ali će se rado prošetati nezahtjevnom planinarskom stazom.


• Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika • Jedinstvene prirodne predispozicije planinarskog područja –

stijene, spilje, rijeke, geomorfološke formacije • Sigurnost kretanja na stazi – jasne markacije i putokazi • Raznolikost staza – prema težini, dužini, kružne, kroz različite

krajolike, tematizirane) osigurati kraće kružne pješačke staze s vidikovcima i odmorištima za potrebe osoba starije dobi i obitelji s djecom

• precizne i tržišno dostupne planinarske karte • pristupačnost s glavnih prometnih pravaca i dobro signalizirati

polazišta, parkirališta • opremljenost staza – piknik točke, roštilji, pristup osobama s

posebnim potrebama, skloništa, vidikovci, itd. • promocija pomoću brošura, vodiča, itinerera s naglaskom na

doživljaj boravka u netaknutom prirodnom okruženju. • Planinarski domovi i kvalitetna gastronomska ponuda • Mogućnost kupnje lokalnih (regionalnih) proizvoda



Visok Srednji Spremno

18 Mueller, H., Kaufmann, E. L. (2001) Wellness Tourism: Market analysis of a special health tourism segment and implications for the hotel industry. Journal of Vacation Marketing, Vol. 7, No. 1, 5-17


75

Psunj je već etablirano planinarsko odredište, koje se opisuje u svim planinarskim vodičima (npr. Poljak, Čapljar), s dobro markiranim i opisanim stazama koje su dio Slavonske planinarske obilaznice, u trasi Pakrac – Omanovac – Brezovo polje - Strmac. Planinarski dom Omanovac jedan je od većih i bolje organiziranih planinarskih domova u našoj zemlji koji, s ostalim rekreacijskim sadržajima privlači ne samo planinare, već i sve one privučene boravkom i rekreacijom u prirodi. Međutim, planinarski vodiči objavljeni nakon 2000. godine upozoravaju da se mahom radi o šumovitom području bez vidikovaca, što umanjuje ambijentalnu atraktivnost planinarenja Psunjom. Također, upozoravaju planinare na brojna minski sumnjiva područja što demotivira potencijalne planinare iz udaljenijih područja. Upravo stoga, segment rekreativnih i usputnih planinara iz regije mogao bit biti potencijalni izvor potražnje za planinarskim odredištima Pakraca i Lipika s obzirom da se radi o relativno niskom gorju, blagim i uglavnom šumovitim planinarskim stazama, a koje ne predstavljaju izazov pasioniranim planinarima.

Atrakcijska osnova • Planinarske staze Psunja • Pješačke staze u sklopu Staze lipicanca i kune • Izletište Omanovac

Potencijalna tržišta • Planinari rekreativci iz regije • Skautske organizacije


• Točno informiranje u planinarskim vodičima • Planinarske karte – precizne i lako dostupne • Tematizirane planinarske staze • Unapređena promocija • Popularizacija staza organiziranim i dobro popraćenim

planinarskim pohodima

KONJIČKI TURIZAM/JAHANJE

Konjički turizam obuhvaća niz aktivnosti od utrka, izložbi do raznih drugih manifestacija u kojima turist sudjeluje neaktivno (pasivno) do aktivne rekreacije, gdje turista jaše, putuje s konjima na duže ili kraće udaljenosti, u urbanom ili ruralnom prostoru.19 Nastao je 50-godina u Europi i od tada do danas bilježi sve veći interes na međunarodnoj turističkoj sceni. Riječ je o aktivnosti u kojoj mogu sudjelovati vrhunski sportaši ali i osobe koje žele samo ležerno jahati, družiti se s konjima ili boraviti u prirodi. Tako konjički turizam može uključivati aktivnosti jahanja ili vožnje konjima, utrke, različita natjecanja, posjet muzejima ili ergelama. Značajniji rast potražnje bilježi zadnjih 20-tak godina što je u skladu s trendovima koji govore o rastu broja aktivnosti turista u destinacijama i obogaćivanjem odmora novim sadržajima i atrakcijama.

Veličina tržišta U Hrvatskoj pokazatelji o veličini i karakteristikama tržišta konjičkog turizma ne postoje. Međutim, moguće je pozvati se na izniman porast interesa za boravkom u ruralnim prostorima (oko 6% godišnje na međunarodnoj razini). Osim toga, Hrvatski konjički savez okuplja 62 kluba koji djeluju unutar Hrvatske. Globalno gledajući jahanje se ubraja u ‘meki’ avanturizam (zajedno sa kajakom, šetnjama, planinarenjem isl.), a procjena međunarodne

19Čačić, M. (2012). Konjički turizam. Zagreb: Intergrafika


76

potražnje za ovih aktivnostima je oko 9 milijuna turista godišnje. Očekuje se da će sljedećih 10-tak godina potražnja za ovih aktivnostima kontinuirano rasti.

Opis tržišta Turist ‘mekog’ avanturizma je u 40-tima, viših prihoda i visoko educiran. Žene su jednako sklone ovih aktivnostima kao i muškarci. Važan segment su i ‘baby boomeri’ koji imaju više prihoda i slobodnog vremena i oni će također pridonijeti rastu potražnje za konjičkim turizmom. Interes za jahanjem ovisi o životnom stilu potrošača. Jahanje se kao aktivnost često veže uz sam boravak u nekoj destinaciji ili se vikend putovanja poduzima primarno motivirano jahanjem i boravkom u prirodi. Konjički turizam i jahanje usko je povezano s osjećajem za ekologiju i zaštitu prirode, interes za nova područja i edukaciju te upoznavanje lokalnog stanovništva.

Segmentacija Ovo tržište segmentira se u prvom redu na dvije grupe – pasionirani jahači/profesionalci te rekreativci.


• Mnoštvo atrakcija koje se mogu posjetiti i vidjeti na području jahanja

• Osjećaj sigurnosti u destinaciji • Mnoštvo različitih sadržaja za odrasle • Mnoštvo različitih sadržaja za djecu • Mogućnost povoljnijeg smještaja • Raspoloživost informacija na Internetu • Dostupnost automobilima



Visok Visok Poluspremno

Staze za jahanje na području Lipika i Pakraca iznimno su zanimljive zbog sačuvane prirodne baštine. Osim staza za jahanje planira se nuditi vožnja konjskim zapregama i kočijama što posjetiteljima koji borave može predstavljati poseban doživljaj.

Atrakcijska osnova • Staze ja jahanje u sklopu Staze lipicanca i kune • Projekt izgradnje hipodroma (plan)

Potencijalna tržišta • Konjički klubovi, Zaljubljenici u konjički turizam -rekreativci, obitelji s djecom


• Staze za jahanje – dobro označene ilako dostupne • Unapređena promocija • Popularizacija staza među gostima koji borave u Lipiku i

Pakracu te okolnim županijama

CIKLOTURIZAM

Veličina tržišta U europskim okvirima, predviđa se da će udio putovanja tijekom


77

kojih je biciklizam glavna aktivnost ili transportno sredstvo u narednih deset godina porasti 6 do 12 posto20. Potražnja za ovim proizvodom u Hrvatskoj je potpuno nepoznata iako je, sudeći po rastućem broju biciklističkih klubova i njihovih članova – trenutno njih oko 60-tak – ova potražnja u porastu.

Opis tržišta Glavni motivi biciklističkih turista su težnja za zdravim životom i boravkom u prirodi, zatim rekreacija, odmor i mentalna relaksacija, ali i težnja za „bijegom od svega” i novim izazovima općenito.

Segmentacija21 Tržišni se segmentira uglavnom prema važnosti koju vožnja biciklom ima tijekom putovanja, zbog čega se slično sportskim ribolovcima izdvajaju pasionirani biciklisti i rekreativci, odnosno „normalni” turisti koji se tijekom odmora bave biciklizmom . • Pasionirani biciklisti su osobe kojim je biciklizam je glavna

aktivnost tijekom odmora, ali i glavni oblik transporta. Uglavnom su u dobi od 40 do 55 godina, a potom slijede oni od 20 do 25 godina starosti. Uglavnom se radi o iskusnim biciklistima koji putuju u manjim grupama, sami organiziraju svoje putovanje i rijetko unaprijed rezerviraju smještaj.

• Biciklisti – rekreativci - turisti koji se tijekom odmora bave biciklizmom čine mnogo veću skupinu, kojoj je vožnja biciklom samo jedna (iako najčešće vrlo važna) aktivnost tijekom odmora. Često traže kružne puteve bez prometa ili slabo prometne lokalne ceste, oslanjaju se na promotivne letke i karte, a glavna motivacija im je otkrivanje prirodnih i kulturnih ljepota i uživanje u krajoliku. Među njima se dodatno izdvajaju osobe kojima je vožnja biciklom osobito važna aktivnost tijekom boravka u destinaciji (u kojem slučaju su ponijeli vlastite bicikle) ili im je to sporadična ili slučajno odabrana aktivnost, u kojem slučaju iznajmljuju bicikle tijekom boravka.


• Očuvanost, raznolikost i atraktivnost prirodnog krajolika • Jedinstvene prirodne predispozicije područja – stijene, spilje,

rijeke, geomorfološke formacije • Sigurnost kretanja na stazi – jasne marka čije i putokazi • Raznolikost staza – prema težini, dužini, kružne, kroz različite

krajolike, tematizirane) • precizne i tržišno dostupne karte • pristupačnost s glavnih prometnih pravaca i dobro signalizirana

polazišta, parkirališta • opremljenost staza – piknik točke, roštilji, nužnici, , skloništa,

vidikovci, itd. • promocija pomoću brošura, vodiča, itinerera s naglaskom na

doživljaj boravka u netaknutom prirodnom okruženju. • Kvalitetna gastronomska ponuda • Mogućnost kupnje lokalnih (regionalnih) proizvoda

20 Lumsdon, L. (n/d) The market for cycle tourism. Euro 21Mueller, H., Kaufmann, E. L. (2001) Wellness Tourism: Market analysis of a special health tourism segment and implications for the hotel industry. Journal of Vacation Marketing, Vol. 7, No. 1, 5-17


78



Visok Srednji Spremno S obzirom na geografske karakteristike – ravničarski dio i obronci Psunja (naše tri zone), , biciklističke staze idealne su za i za rekreativne bicikliste, pa čak i za obitelji s djecom i za pasionirane bicikliste, osobito za pod-segment brdskih biciklista. Potencijal ovog proizvoda upravo u naglasku na rekreaciju i boravak u prirodi, a tek kod segmenta brdskih biciklista na fizičke izazove koje traže pasionirani biciklisti.

Atrakcijska osnova • Biciklističke staze Psunja • Bike-park •

Potencijalna tržišta • lokalno • regionalno • pasionirani (brdski) biciklisti • biciklisti rekreativci


• usmjeriti pažnju na razvoj kraćih i manje napornih ture za rekreativce (15 do 20 km kružne staze) bez prometa

• tematski diferencirati staze kako bi se povećala njihova atraktivnost i dostupnost za sve segmente biciklista

• osigurati dostupnost informacija regionalnim posjetiteljima o mogućnostima za biciklizam

• snažnije promovirati ciklo-turistički doživljaj na Internetskim portalima, u brošurama, člancima u specijaliziranim časopisima i sajmovima te nastaviti s afirmacijom staza visoko profiliranim i dobro medijski popraćenim natjecanjima

TURIZAM VINA I GASTRONOMIJE Konzumacija vina kao i znanje o vinima te ostalih lokalnih gastronomskih proizvoda sve je važniji dio životnog stila dobrostojeće 'baby boom' generacije (rođeni između 1945 i 1960 godine), pa taj segment kreira potražnju za posjetom vinarijama i OPG-ima i tijekom putovanja. Tako je u zadnjih desetak godina kušanje proizvoda na obiteljskim gospodarstvima postao sve popularniji oblik turizma specijalnog interesa.

Veličina tržišta Na temelju već spomenutog istraživanja o potencijalima turizma vina

slavonskih vinogorja22, gotovo 41 tisuća ili 9% građana putovalo je s ciljem posjeta vinariji ili vinogradarskom području. Iako se ovaj postotak može činiti velik, valja imati na umu da bi ovaj broj realističan s obzirom da 26 posto (117 tisuća) stanovnika ima svoju vlastitu kolekciju vina, od toga 24 posto (29 tisuća) ima kolekciju veću od 50 butelja. Broj vinom privučenih posjetitelja značajno je veći – oko trećine posjećuje vinarije i vinske ceste, a petina događanja na temu vina. Tržite za lokalna vina i prehrambene

22Institut za turizam (2007): Turizam vina: Kutjevo – Baranja – Erdut – Ilok. Zagreb. Institut za turizam.


79

proizvode još je veće – oko 60 posto je tijekom ovih putovanja kupovalo lokalna vina i specijalitete. Među turistički najpopularnijim odredištima turizma vina u percepciji ove populacije bila su Slavonija (47%).

Opis tržišta Turizam vina, prema rezultatima ovog istraživanja, ne bi trebalo sagledavati kao poseban turistički proizvod, jer bi tek za 12% populacije ponuda turizma vina učinila ove destinacije turistički atraktivnijima i to specifično ponuda malih obiteljskih vinarija, paket aranžmani koji uključuju smještaj i posjet vinarijama te događanja na temu lokalne gastronomije, pa tek potom vinske ceste.

Segmentacija23 Kao i u ostalim oblicima turizma specijalnih interesa, tržište je heterogeno, a uglavnom se segmentira prema stupnju interesa i znanja za vino – od ljubitelja vina, znalaca preko strastvenih novajlija do onih zainteresiranih za vino. No bez obzira kojoj pod-grupi potrošača pripadaju, njihove glavne motivacije za sudjelovanje u turizmu vina su: kupnja vina; kušanje vina; uživanje u vinorodnom/ruralnom krajoliku; obilazak vinarije te upoznavanje s vinima (obrazovanje), s tim da su žene više motivirane uživanjem u krajoliku, a muškarci više samim vinarijama. Također im je važno da se u vinarijama osjećaju dobrodošlima, a da u vinariji mogu pričati sa znalcima, odnosno da osoblje dobro poznaje vina, proizvodnju vina i, općenito, svijet vina.


Ključni faktori uspjeha vinarije na turističkom tržištu su lijep krajolik, dobra signalizacija i dostupnost te kušaonice u kojima vlada opuštena atmosfera glavni u stvaranju zadovoljstva posjetom vinariji. Razne su vinarije otvorene turistima, od malih gdje posjetitelj ulazi direktno u podrum, upoznaje vinara, kuša vino i, po želji, kupuje a koje prevladavaju u našoj zemlji do tzv. destinacijskih vinarija, koje su same za sebe turistička odredišta uključujući restorane, galerije, trgovine i smještaj. Unatoč tome, vinarima se sve češće savjetuje da nije dovoljno pozdraviti posjetitelje i natočiti im vino. Posjetitelji su danas sofisticirani te traže cjelokupni doživljaj uključujući dokoličarsku edukaciju i zabavu, te jednostavno kušanje vina i razgovor s vinarom više nije dovoljan. Vinariju je potrebno od samog početka koncipirati kao turističku atrakciju pri čemu se moraju slijediti određene zakonitosti. Prvenstveno, valja imati na umu da posjetitelji nisu homogeni, odnosno razlikuju se po stupnju interesa za vinu i znanju o vinima te stoga različiti tipovi posjetitelja očekuju različite vrste doživljaja i aktivnosti. Uspjeh vinarije kao turističke atrakcije ovisi o samom konceptu vinarije kao turističke atrakcije (dizajn, tema, kapacitet, dodatni sadržaji) te o načinu na koji je orkestriran doživljaj za posjetitelje (signalizacija, parkiranje, dobrodošlica, protok posjetitelja kroz vinariju, kušanje i interpretacija, aktivnosti za posjetitelje, prostor za prodaju, kvaliteta usluge, odlazak).

23Mueller, H., Kaufmann, E. L. (2001) Wellness Tourism: Market analysis of a special health tourism segment and implications for the hotel industry. Journal of Vacation Marketing, Vol. 7, No. 1, 5-17


80



Srednji Srednji Nespremno do poluspremno

Atrakcijska osnova • Vinogradi Ćasić Potencijalna tržišta • lokalno

• nacionalno Unapređenje i/ili razvoj proizvoda

• manje vinarije koncipirane i organizirane kao turističke atrakcije (izbjegavati svaštarenje i konkurenciju restoranima)

• osmišljavanje paket aranžmana koji uključuju posjet vinariji i agresivnija promocija domaćim turističkim agencijama

• inzistirati na kvalitetnoj turističkoj usluzi u vinarijama te u tom smislu obrazovati vinare, ne iscrpljivati se na vinskim cestama dok na njima nema dovoljno sadržaja

• pretvaranje gospodarskih manifestacija u turističke atrakcije – festivale na temu vina kako bi se vinogorja afirmirala na tržištu

• povezati vinsku s komercijalnim turističkim sadržajima kako bi se posjetiteljima osigurao komfor, a turističkom sektoru ekonomska dobit

INDUSTRIJSKI TURIZAM

Industrijski turizam podrazumijeva posjete industrijski aktivnim atrakcijama gdje osnovna aktivnost nije turistički usmjerena. Osnovni razlog postojanja industrijske turističke atrakcije je prvenstveno proizvodnja dobara i/ili usluga. Tek sekundarni razlog njihovog postojanja je razvoj i bavljenje turističkom djelatnošću. Pri posjetu industrijskim turističkim atrakcijama turisti primarno ne sudjeluju u proizvodnom procesu. Industrijski turizam se javlja kao dio kulturnog turizma kada turist posjećuje neku atrakciju koja predstavlja razvoj turističkih aktivnosti i industrija na mjestima, građevinama i krajolicima čiji industrijski procesi datiraju iz ranijeg razdoblja. Dakle, turizam industrijske baštine predstavlja zastarjele oblike rada, strojeve, alate, načine živote, dok industrijski turizam predstavlja suvremene procese rada, strojeve, proizvode. Ovo se dvoje može preklapati kada tvornica otvori muzej o povijesti svoje proizvodnje, a istodobno omogućuje posjet suvremenom postrojenju.

Veličina tržišta Industrijski turizam kao poseban turistički proizvod relativno je

novijeg datuma te ne postoje međunarodne statistike o veličini ove potražnje. Prema nekim procjenama, početkom 2000-tih, francuske industrijske turističke atrakcije zabilježile su oko 10 milijuna posjetitelja, dok je u Velikoj Britaniji u to vrijeme veličina ovog


81

tržišnog segmenta procijenjena na oko 5 milijuna. Ipak, ove statistike nisu pouzdane zbog neusklađene definicije i tipologije industrijskih atrakcija, a veličina segmenta uvelike ovisi i o ukupnoj populaciji te stupnju turističke razvijenosti područja u kojima se oni nalaze. Prema nekim podacima, industrijski pogoni u dolini Rajne bilježe nekoliko tisuća turističkih posjeta godišnje bez posebne promocije posjetiteljske strane svog poslovanja, dok one koje aktivnije promoviraju svoje turističku ponudu bilježe preko 100.000 posjetitelja.

Opis tržišta Potražnja za industrijskim atrakcijama raste, paralelno s porastom cjelokupne turističke potražnje te s globalnim kvalitativnim trendovima gdje je vidljiv pomak s pasivnog prema aktivnom boravku u destinaciji, te s pasivnog prema aktivnim oblicima odmora. Specifično za industrijski turizam je činjenica da su, uslijed ekonomije temeljene na uslugama i znanju, ljudi sve više odvojeni od proizvodnog procesa, i to osobito mlađe generacije koje imaju slabu predodžbu o proizvodnji i proizvodnom sektoru. Za starije generacije, koje su radile u proizvodnji, smatra se da ih posjet proizvodnim pogonima vraća njihovim korijenima. Ipak, čini se da je industrijski turizam proizvod koji apelira širokom spektru posjetitelja, ovisno o njihovim specifičnim interesima, a posjete su motivirane željom da nauče i spoznaju nešto novo, da slobodno vrijeme provedu drugačije od uobičajenog te, konačno, dok generalno odvojenost od proizvodnje kod većine budi znatiželju.

Segmentacija Općenito, ovo je tržište teško segmentirati jer profil posjetitelja industrijskih atrakcija ovisi o profilu same tvrtke. Tako, na primjer, tvornice prehrambenih proizvoda uglavnom privlače obitelji s djecom, tvornice parfema ili nakita žensku populaciju, a one poput kamenoloma ili proizvodnje automobila mušku populacija. Ipak, ovo su tek grube podjele. Industrijske atrakcije na ruti industrijskog turizma u dolini rijeke Rajne (Njemačka) koriste geografsku segmentaciju u kombinaciji s interesima te se tako usmjeravaju na:

• domaće turisti i dnevne posjetitelje motivirane ponosom na svoju industrijsku prošlost)

• posjetitelji sobno/profesionalno zainteresirani za ovaj vid industrijskog turizma

• posjetitelji pristigli iz drugih razloga kojima industrijske turističke atrakcije služe kao popratni sadržaji


S obzirom na to da ovaj proizvod ovisi o tvrtkama koje sebe ne vide kao dio turističkog sustava, za uspjeh industrijskog turizma na razini destinacije važno je da menadžeri industrijskih pogona prepoznaju važnost posjetiteljske strane poslovanja, a destinacije prepoznaju u tom procesu svoju ulogu motivatora i koordinatora. Za tvrtke, industrijski turizam je djelotvorna vježba odnosa sa javnošću te dio njihove strategije korporativne društvene odgovornosti. Iako pogoni koji proizvode potrošačku robu su popularniji među posjetiteljima, čini se da to nije presudno za uspjeh turističkog poslovanja. Važnije od onoga što proizvode je način na koji je organizirana posjeta. Minimalno, potrebno je imati vođene obilaske pogonima gdje je to moguće uz adekvatnu brigu o sigurnosti posjetitelja, odnosno tamo gdje zbog higijenskih ili sigurnosnih razloga to nije moguće prilagodba pogona (npr. platforme za promatranje) tako da je moguće promatrati proizvodni proces. Nadgradnja tome su centri za posjetitelje koji kombiniraju izložbe o povijesti tvornice/proizvodnje, interaktivne sadržaje (npr. kušanje, sudjelovanje u stvarnom i/ili simuliranom proizvodnom procesu) te, eventualno, kupnju.


82



Visok Visok Nespremno

Pored lječilišne tradicije, projektno je područje nacionalno poznato po punionici vode, nekada Lipičkog, a danas samo Studenca, u vlasništvu Podravke. Izdašna ležišta kvarcnog pijeska bila su temelj proizvodnje stakla, pa još i danas Lipik Glass proizvodi vjetrobranska stakla za Ferrari. Iako je riječ o tzv. proizvodima za daljnju proizvodnju, automobili, a osobito Ferrari, potencijalno su interesantni velikom i raznovrsnom broju posjetitelja. Konačni, dugačku tradiciju imaju i Ribnjačarstvo Poljana te tekstilna industrija, danas Gamauf koji proizvode robu široke potrošnje. Stoga ovaj oblik turizma ima i potencijalno veliko i heterogeno tržište te visok razvojni potencija. Ipak, put do njegove tržišne spremnosti izuzetno je dugačak s obzirom na to da vlasnike ovih proizvodnih postrojenja tek treba senzibilizirati s ovom inicijativom te, pod uvjetom da prepoznaju prednosti koje im ona donosi, trebaju biti spremni uložiti dodatna sredstva u ovu novu poslovnu jedinicu.

Atrakcijska osnova • punionica vode sa stoljetnom tradicijom Studenac

• proizvodnja stakla Lipik Glass • gospodarski ribnjak Poljana • tekstilna tvornica Gamauf • manji proizvodni pogoni (cvjećarstvo, prehrambeni

proizvodi) Potencijalna tržišta • regionalni posjetitelji zainteresirani za ove vidove

proizvodnje • organizirane grupe – osnovne škole, srednje škole

(osobito strukovne), sindikati i sl. • usputni posjetitelji u generalnom obilasku projektnog

područja Unapređenje i/ili razvoj proizvoda

• koncensus među dionicima o mogućnostima i prednostima razvoja industrijskog turizma

• menadžment tvrtki koji razumije prednosti ove inicijative i spremni su u nju financijski investirati

• prilagodba industrijskih pogona za siguran obilazak te izgradnja infrastrukture za posjetitelje (parkiralište, sanitarni čvorovi, prijemni punkt) te zapošljavanje i treniranje osoblja koje će voditi turističku stranu poslovanja

• osmišljavanje sustava obilaska i interpretacije s naglaskom na interaktivnost

• organizacijska i marketinška podrška na razini destinacije – partnerstvo privatnog i javnog sektora

OSTALI PROIZVODI


83

Sportski ribolov Sportski ribolov jedan je od najpopularnijih oblika rekreacije, s obzirom da se radi o pasivnoj aktivnosti koja u većini slučajeva ne traži velika ulaganja u opremu. U Hrvatskoj je sportski ribolov dobro organiziran, a procjenjuje se da je oko 57 tisuća sportskih ribolovaca učlanjeno u sportsko-ribolovna društva. Procjenjuje se da je u zemljama Europske unije oko 15 milijuna sportskih ribolovaca na slatkovodnu ribu. Vode bogate ribom i mogućnost da se ona ulovi važne su komponente gotovo svakog odlaska u ribolov, iako se sportski ribolovci razlikuju po tome koliko je ulov važan u njihovoj motivaciji za sportski ribolov24. Tako se i ovo tržište može podijeliti na: � pasionirane sportske ribolovce motivirani su željom da uhvate što veću ribu te uživaju

u adrenalinu i usavršavanju svojih vještina. Članovi su ribolovnih udruženja, sudjeluju u natjecanjima, putuju često u potrazi za velikom ribom i uglavnom su se specijalizirali za točno određene ribe. S obzirom da se na vodi zadržavaju nekoliko dana traže smještaj što bliže vodi i kvalitetnu infrastrukturu kako bi im boravak bio ugodan (platforme uz obalu ili nad vodom, uređena mjesta na obali). Spremni su dosta potrošiti na usluge vezane uz ribolov (iznajmljivanje platformi, čamca, usluge dostave hrane, pića i ostalih potrepština) ali ih osim ribolova ništa drugo ne zanima.

� rekreativne sportske ribolovce čine kategoriju ribolovaca kojima je ribolov razlog ili izgovor da borave na otvorenom te im je važan odmor i opuštanje uz vodu i društvena komponenta ribolova. Često nisu članovi ribolovnih društava, kupuju jednodnevne ribolovne dozvole i zadovoljni su s dva-tri sata ribolova. Za razliku od pasioniranih ribolovaca rjeđe putuju samo zbog ribolova i manje im je važno koju će vrstu ribe uloviti.


Tržišni potencijal Razvojni potencijal Stupanj tržišne spremnosti:

Visok Srednji Poluspremno S nizom jezera koja se nižu u zapadnom dijelu projektnog područja (Raminac, Pjeskara, Pakurnovac), a čine dio većeg područja poznatog po ribnjačarstvu. Ribolov u ovim jezerima specifičan je – naime u tim se jezerima nalaze kapitalni primjerci šarana i smuđeva, a specifično je po 'catch and release' tehnici. Organizacijom raznih natjecanja dodatno su se afirmirali na tržištu sportskih ribolovaca. U razvoju ovog područja ključ je unaprijediti infrastrukturu, obogatiti proizvod kako bi se polučili veći ekonomski efekti te privući veći broj sportskih ribolovaca izvan regionalnih granica.

Atrakcijska osnova • jezero Pakurnovac

• jezero Raminac • jezero Pjeskara

Potencijalna tržišta • ribolovci rekreativci • stacionarni gosti


• proizvod se unaprijeđuje kroz projekt 'Staze lipicanca i kune' • daljnji rad na promociji

24 Arlinghaus, R. (2005) On the apparently striking disconnection between motivation and satisfaction in recreational angling. Berlin: IGB (www.igb-berlin.de/institut/deutsch/2004/3.4.4_Arlinghaus_164-176_final.pdf)


84

Lov Lov je popularna aktivnost Europljana. Procjenjuje se da je u Europi preko 6,5 milijuna lovaca, a po brojnosti prednjači Francuska ((1,7 milijun), za kojom slijede Italija i Španjolska (oko 1 milijun), Velika Britanija (625.000), Njemačka, Finska i Švedska (oko 300.000 u svakoj) i Austrija (110.000). Od 20 do 30 posto lovaca ostvaruje i lovom motivirana turistička putovanja. Procjenjuje se da u Hrvatskoj ima oko 50.000 lovaca organiziranih u 850 lovačkih društava. Oko 10.000 inozemnih lovaca dolazi godišnje u Hrvatsku, većinom privučeni natjecanjima. Hrvatski lovni tereni privlače većinom Talijane i Austrijance, a zadnjih godina i Skandinavce. Prosječno troše oko 1.200 Eura po putovanja. Pri biranju destinacije, najvažniji činitelji su: vrste divljači, atraktivnost okoliša i vjerojatnost za uspješan lov. Osim toga, lovci uživaju u promatranju prirode, odmoru i druženju. Preferiraju boravak u lovačkim kućama, smještaj u seoskim domaćinstvima ili obiteljskim pansionima. Lovci najčešće samostalno organiziraju put uz pomoć prijatelja i prema preporukama, premda sve više kupuju all-inclusive pakete za udaljene ili nepoznate destinacije.Lovno je tržište karakterizirano malim, samostalnim putničkim agencijama koje se oglašavaju većinom u oglasnicima specijaliziranih časopisa. All-inclusive paketi nude prijevoz, izbor smještaja, objede na terenu, večeru i vodiča i dodatne usluge kao što su dozvole ili najam vatrenog oružja. Ti se paketi lovcima nude ili kao luksuzna putovanja s trofejima i velikom mogućnosti za uspješan lov, ili se ističe pustolovni i fizički izazov, ili se nude paketi za obiteljski odmor u kombinaciji s lovom.



Visok Srednji Poluspremno Lovišta Lipika i Pakraca su prostrana i bogata divljači. Lov uglavnom organiziraju lovačka društva, prema ustaljenoj tradiciji. Međutim, kako turizam nije njihova osnovna djelatnost, u organizaciji lovnog turizma zaostaju za tržišnim trendovima te se uglavnom usmjeravaju na pasionirane lovce s jednodimenzionalnom uslugom. Danas tržište zahtjeva dobro organiziranu ponudu koja uključuje ne samo vodiče, već i raspon smještaja i dodatnih sadržaja. Također, proizvod se prilagođava širem rasponu lovaca – od onih koji putuju isključivo motivirani lovom do onih koji žele doživjeti iskustvo lovaca. Dakle, za unapređenje lovnog turizma potrebno je osmisliti kreativnije pakete usluga za više pod-segmenata lovaca te ponudu agresivnije promovirati u specijaliziranim medijima i kanalima prodaje.

Promatranje životinjskog svijeta Promatranje ptica kao turistička aktivnost u zadnjih 30-ak godina evoluirala je iz sporadične i neorganizirane u značajnu i dobro organiziranu turističku aktivnost. Promatranje ostalog životinjskog svijeta nije sustavno istraživano, iako se pojavljuje sve izraženiji trend za promatranjem divljih životinja u njihovom prirodnom okruženju, čemu svjedoči i sve veća popularnost tzv. foto-safarija. Može se pretpostaviti da su promatrači ostalog životinjskog svijeta sličnih značajki i zahtjeva kao i promatrači ptica te su zakonitosti koje vrijede za razvoj proizvoda promatranja ptica jednako primijenjivi i na osmišljavanje doživljaja promatranja divljih životinja. Valja pritom istaknuti da su lovišta županije, sa šumskim cestama, čekama i lovačkim skloništima te s dobrim poznavateljima životinjskog svijeta spremnija za organiziranje foto-safarija od ribnjaka i močvarnog područja gdje za razvoj ovog proizvoda postoje tek osnovne pretpostavke. Glavni motivi su dokoličarska edukacija i upoznavanje prirodne i kulturne baštine. Oni traže mjesta na kojima će moći promatrati i slušati ptice, općenito uživati u flori i fauni i šetati u prirodi. Kombinacija motiva i aktivnosti koji traže tijekom putovanja


85

motiviranog promatranjem ptica ovisi o tome koliko su pasionirani. Promatrači s općenitim interesom čine većinu i njih primarno privlači boravak i rekreacija u prirodi tijekom putovanja (šetnje, biciklizam, izleti), dok im promatranje faune zapravo usputna aktivnost. Zainteresirani su za edukativne programe o prirodi. Privlače ih one destinacije koje osim prirode i ptica imaju kulturno-povijesne znamenitosti i gdje se mogu posjetiti slikovita naselja te kupiti autohtoni lokalni proizvodi.25.


Tržišni potencijal

Razvojni potencijal Stupanj tržišne spremnosti:

Visok Srednji Nespremno S velikim lovištima i ribnjakom Poljana projektno područje bogato je i pticama i ostalom divljači. Međutim, da bi se ovaj proizvod priveo komercijalizaciji potreban je sustavan pristup i ulaganje u istraživanje (utvrditi koje vrste životinja, gdje i kada), razvoj infrastrukture (promatračnice, vidikovci, hranilišta, staze), interpretacije (tiskani vodiči, interpretacijske ploče, putokazi) te obuke vodiča.

7.2. Promocijske aktivnosti S obzirom na dosadašnje aktivnosti i financijske mogućnosti Turističkih zajednica previđa se intenziviranje aktivnosti odnosa s javnošću, iskoraci vezani uz promocijske materijale te unapređenje e-promocije. Odnosi s javnošću Odnosi s javnošću čine skup svih aktivnosti kojima se razvijaju ‘dobri odnosi’ između destinacije i različitih publika bilo da je riječ o posjetiteljima, internoj javnosti, gospodarstvu ili lokalnom stanovništvu. S eksternom javnošću cilj je stvarati pozitivan imidž i informirati o mogućnosti i specifičnostima destinacija Lipik i Pakrac dok, kad je riječ o internoj javnosti, može se govoriti o senzibiliziranju javnosti s mogućnostima koje donosi turistički razvoja. Aktivnosti odnosa javnošću podrazumijevaju intenziviranju odnosa s medijima, nastup na sajmovima te različite posebne aktivnosti.

Odnosi s medijima Radi se o gradnji dobrih odnosa s novinarima i urednicima s ciljem plasiranja ‘priča’ o Lipiku i Pakracu. ‘Priče’ koje se plasiraju trebaju biti usmjerene na pojedine tržišne segmente i njima biti relevantni. Važno je plasirati informacije o aktualnim događanjima i novostima (manifestacije, proslave, početak ili završetak nekih projekta) koji mogu stvoriti publicitet.

25 Scott, D., Thigpen, J. (2003) Understanding the birder as tourist: Segmenting vistitors to the Texas Hummer/Bird celebration. Human Dimension of Wildlife. 8:199-218.


86

Odnosi s medijima odvijaju se kroz: Press release: obavijesti za novinare pripremaju se u tipiziranom format, pisanom u stilu obrnuto piramide na najviše jedne do dvije stranice. Press sekcija na službenim stranicama Turističkih zajednica: riječ je o zasebnom ‘mini’ portal koji je namijenjen medijima (može sadržavati aktualne press releasove, bazu fotografija i bazu tekstova koji se mogu selektirati).

Sajmovi Nastupi na sajmovima realiziraju se samostalno ili uz pomoć županijske Turističke zajednica. Naglasak je na specijaliziranim sajmovima (zdravstveni turizam, kontinentalni turizam).

Oglašavanje Kad je riječ o oglašavanju radi se o aktivnosti koja zahtjeva veća financijska ulaganja pa se prema mogućnostima predviđa u prvom razdoblju oglašavanje u lokalnim i regionalnim medijima za tržišno spremne proizvode. Radi se ponajprije o pješačkim, biciklističkim te stazama za jahanje. Kod oglašavanja važno je istaknuti element doživljaja (npr. 'proljeće u šumama', 'upoznavanje krajolika jahanjem kroz prirodu i naselja', 'upoznavanje lokalnih običaja i gastronomije' i sl.) Info aktivnosti Na boravak turista u destinaciji u velikoj mjeri utječe mogućnost dobivanja pravovremenih informacija. Zbog toga je izuzetno važno osigurati dostupnost tim informacijama na jednostavan način. Vezano uz to previđa se Centar za posjetitelje (vidjeti u opisu projekata).

7.3. Promocijski materijali Usprkos stalnom rastu Interneta kao kanala promocije i prodaje tiskani promocijski materijali još uvijek ne gube na značaju. Zbog toga se Lipiku i Pakracu predlaže paleta promocijskih materijala pri čemu je važno voditi računa o:

o Prenošenju vizije Lipika i Pakraca – sve elemente tiskanih materijala potrebno je uskladiti s vizijom razvoja Lipika i Pakraca što znači naglasiti specifičnosti komponenti odmora i ugode u ovome području,

o Prenošenje poruke u skladu s potrebama ciljnih tržišnihsegmenata – materijal treba odgovoriti na osnovna pitanja ‘zašto doći u Lipik i Pakrac’, ‘gdje se tu može odsjesti’, ‘kojim aktivnostima se mogu ovdje baviti’, ‘što mogu vidjeti’, ‘kakva iskustva mogu doživjeti’,

o Ostvarenje sinergijskog učinka – materijale je potrebno objediniti tako da čine ‘obitelj materijala’ što se postiže kroz boje, format, koncept, naslovnicu, način slaganja teksta i fotografija i dr.

Predviđeni promocijski materijali za Lipik i Pakrac su: • Imidž/info brošura • Tematske brošure

o Boravak u prirodi o Kultura i povijest


87

o Zdravstveni turizam • Turistička karta

Imidž-info brošura Riječ je o brošuri u kojoj se predstavljaju posebitosti područja

Lipika i Pakraca. U brošuri se predstavljaju glavni proizvodi pri čemu je naglasak na prikazu tržišnih segmenata vezanih uz pojedine proizvode (npr. doživljaj obitelji koja boravi u prirodi, gosti srednje dobi koji upoznaju kulturne atrakcije, djeca u ergeli isl.). Tekstovi su kraći s istaknutim naslovima i pisani u manjim odlomcima. Rečenice su kratke i jasne bez promocijskih fraza. Broj stranica ovih tipova brošura kreće se na razini oko 26 stranica. Brošura se tiska na tanjem papiru (časopis) kako bi bile lakše i jednostavnije za distribuciju. Predlaže se imidž info brošura za destinaciju 'Lipik-Pakrac'. Namjena i distribucija: Brošura je namijenjena širokoj distribuciji putem info-punkta, Interneta, odnosa s javnošću i sajmova.

Tematske brošure Riječ je o skupini brošura manjeg formata i opsega namijenjenih zasebnoj promociji glavnih turističkih proizvoda. Kroz brošura se nastoji dočarati boravak u Lipiku i Pakracu. Preporuka je da se tematske brošure izrade za tri ključna proizvoda: boravak u prirodi, kulturu i povijest te zdravstveni turizam. Brošure su jednostavno izvedene pri čemu se misli na manji format, jednostavniji uvez, tisak i izbor papira. Prilagođena je potrebama široke distribucije. Namjena i distribucija: Materijal je namijenjen širokoj distribuciji putem TIC-a, Interneta, odnosa s javnošću i sajmova.

Turistička i cestovna karta

Turističkakarta koncipirana je na način da daje jednostavan pregled cesta, staza i šetnica s ucrtanim atrakcijama. Važno je da je jasno vidljiva udaljenost i turistički sadržaji koji se nude (trgovine, restorani isl.). Namjena i distribucija: karta je namijenjena širokoj distribuciji u TIC-u.

7.4. E-marketing aktivnosti Informacijske i komunikacijske tehnologije imaju sve veću ulogu u promocijskim aktivnostima turističkih destinacija, pri čemu promocijske aktivnosti na Internetu postaju sve važniji element suvremenog turističkog marketinga. Prije desetak godina web stranice uglavnom su bile preslika tiskanih brošura,međutim one danas predstavljaju interaktivna mjesta gdje turisti mogu dobiti cijeli niz korisnih informacija, mjesta koja ih inspiriraju prilikom donošenja odluka vezanih za odabir destinacije, koja im omogućuju rezervacije smještaja a nakon povratka kućama dijeljenje iskustva sa svim drugim korisnicima. Dakle, jedno od glavnih prednosti


88

Interneta je upravo to da omogućuje komunikaciju s korisnicima tijekom cijelog ciklusa putovanja i zbog toga uspješne web stranice postaju mjesta na koje korisnici često dolaze, na kojima se može razvijati dvosmjerna komunikacija te koja se stoga mogu vrlo kvalitetno staviti u funkciju razvoja odnosa s korisnicima. TZ grada Pakraca ima web stranicu dok se web stranica TZ grada Lipika u ovome trenutku inovira. Analizom web stranice TZ grada Pakraca uočene su određene mogućnosti za njeno unapređenje, pa se predlaže sljedeće: • Odvajanje sadržaja namijenjenog za turiste, medije i poslovni segment – pri tome se misli

da se kod otvaranja web stranice otvori stranica za turiste, a da se za medije i poslovni segment formiraju ‘mini’ stranice kojima se pristupa posebnim izbornikom;

• Publiciranje i prilagodba svih relevantnih informacija različitim jezičnim verzijama pri čemu se kao prioritetni postavljaju engleski i njemačkijezik;

• Izbor fotografija koje ističu ambijentalne vrijednosti i turističke proizvode te • Korištenje WEB 2.0 funkcionalnosti odnosno:

o Objavljivanje sadržaja koje generiraju sami korisnici (tzv. UGC – UserGeneratedContent) te

o Korištenje tzv. „mash-up“ funkcionalnosti koje omogućuju agregiranje sadržaja iz različitih izvora te podižu kvalitetu sadržaja web stranica i opću razinu vidljivosti web stranica na Internetu.

Dalje, jedna od osnovnihfunkcionalnostisuvremenih web stranice, koju bi i TZ grada Pakraca trebala što intenzivnije koristiti, jeprimjenaWeb 2.0 funkcionalnosti odnosno tzv. „društvenog weba“ u promocijskim aktivnostima. U tom kontekstu može se istaknuti osobita važnosti UGC-a, kao oblika osobne preporuke. S obzirom da korisnički generirani sadržaji predstavljaju oblik osobne preporuke, oni imaju veliku promocijsku vrijednost te tehnološki osviještene turističke destinacije ove funkcionalnostiveć sada vrlo intenzivno koriste zapromociju svojih turističkih proizvoda i usluga. TZ gradova Lipika i Pakraca bi mogle započeti s implementacijom nekih od Web 2.0 funkcionalnosti pa se vezano uz to predlaže:

• Sudjelovanje u mrežnim mjestima za društveno umrežavanja kao npr. Facebook, Twitter, Tripadvisor, Instagram i sl;

• Pratiti sadržaje koji su povezani s prezentacijom ovog područja na društvenim mrežama; • Aktivno korištenje tzv. ‘mush-up’ funkcionalnosti – ova funkcionalnost omogućuje

agregiranje sadržaja iz različitih izvora na jedno mrežno mjesto. Njihovom implementacijom mrežna mjesta postaju informativnija i zanimljivija za korištenje. Najčešće je riječ o tome da se na početnim stranicama kombiniraju kartografske podloge koje isporučuje Goole Maps preko čega se stavljaju informacijski slojevi koji prikazuju ugostiteljske sadržaje, turističke atrakcije i sl.

Ubrzani razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija nosi sa sobom neprekidno nove mogućnosti za promociju. Tako se danas uz Internet sve više koriste:

• Mobilni uređaji – promocijske aktivnosti usmjerene na pametne telefone, tablet računala isl. Tome je u velikoj mjeri pridonio brz i jeftin bežični prijenos podataka pa turističke organizacije koriste strategiju promocije na mobilnim uređajima i to kroz publiciranje mobilnih verzija mrežnih mjesta, razvoja mobilnih aplikacije ili publiciranje potpuno funkcionalnog mrežnog mjesta namijenjenog pregledavanju na mobilnim uređajima.


89

• GPS satelitska navigacija i mogućnost „geolociranja“ je jedna od novijih tehnologija koje se često primjenjuje u promociji destinacija. Turističke organizacije proizvođačima karata za GPS navigaciju isporučuju tzv. točke interesa, odnosno, točke koje predstavljaju njihove glavne turističke atrakcije. Spajanjem tih točaka mogu se oblikovati različiti itinereri.

Iako ove naprednije mogućnosti, s obzirom na trenutnu skromniju potražnju ne predstavljaju prioritet, intenziviranjem turizma predlaže se sljedeće:

• Izrada mobilnih aplikacija za pametnetelefone android i tablet uređaje kojima bi se predstavljala turistička ponuda Lipika i Pakraca. Navedene aplikacija preuzimala bi se putem trgovina aplikacija. Za početak se preporuča izrada aplikacija za operativni sustav kao trenutno najrašireniji operativi sustav za mobilne telefone a u kasnijim fazama bi bila poželjna i izrada aplikacija za druge operativne sustave kao npr. Android, Windows Phone i sl.

• Izrada karata za GPS navigaciju koja bi se preuzimala na stranicama turističkih zajednica (besplatno), a koristila bi se za obilazak automobilom, odnosno, pružala bi korisnicima tematske itinerere.


90

8. PLAN EKSPLOATACIJE„Staze lipicanca i kune“

8.1. Programsko-prostorna koncepcija područja gradova Lipika i Pakraca

Projektna ideja ‘Stazama lipicanca i kune’ nastala je 2008. godine s ciljem objedinjavanja turističke ponude gradova Lipika i Pakraca. Polazeći od činjenice da trenutno na ovom području na postoji jedna jaka turistička atrakcije (odnosno da se glavna atrakcija danas turistički nedovoljno valorizira) željela se stvoriti ponuda koja bi povezivala više turističkih proizvoda na ovome području kroz tematski put. Lokacije koje su obuhvaćene stazom su: Državna ergela Lipik, Toplice Lipik, Brdsko-biciklistički park Psunj, Park šuma Kalvarija, Stari grad Čaklovac, Vlastelinstvo grofa Jankovića, Spomenička baština Pakraca, Zaštićeno područje Pakračka gora, Etno park Čantalo, Spomen područje Begovača, Spomen područje Španovica, Brezovo polje, Velika poljana, Matina koliba, Konjički klub Dijamant, Pastrvsko ribogojlište Da-bar, OPG Marter, OPG Ranč MM, OPG Ranković, OPG Krivačić, Udruga proizvođača talijanskih tradicionalnih salama, OPG Ćasić. Na području grad Lipika to su još: Kasački klub Diamant, OPG Božić, OPG Mičević, Jezera Pjeskara i Raminac, Izvor Bukovac, Izletište Izvor Točak, Vidikovac iznad izvora, Park Lipik, Kapela Brezine, Etno muzej Gaj, Lovište Lipik. S obzirom na raznolikost ponude staze kao i cijelog područja predlaže se sagledavanje ponude unutar tri glavna turistička područja. Naime, prostor gradova Lipika i Pakraca, unutar administrativnih granica, može se podijeliti na tri glavna turistička područja:

o Područje rekreacije –najniže područje (označeno na karti br. 1) o Područje hedonizma - blago brdovito područje (označeno na karti br. 2) o Područje adrenalina – brdoviti obronci Psunja (označeno na karti br. 3)

PODRUČJE REKREACIJE Navedeno područje u turističkom smislu karakterizira voda, jer se na uskom te površinom najmanjem području, nalaze: vodotoci, jezera, geotermalni izvori (korištenje za potrebe liječenja) i mineralni izvori vode (punionica vode Studenac). Navedeno područje geografski obuhvaća nizinsko područje:

• rijeke Pakre, • rijeke Ilove, odnosno područje uz ribnjak Poljana.

U tom nizinskom području rijeke Pakre posebno se izdvaja urbano područje gradova Lipika i Pakraca koji za sada u turističkom smislu:

• imaju najdužu tradiciju (lječilište, bolnica, park), • imaju najbogatiju turističku ponudu, • sadrže najatraktivnije prostore.


91

Zbog specifičnog urbanog razvoja gradovi Lipik i Pakrac, kao zaštićene povijesne cjeline, s aspekta zaštite kulturnih dobara, nedovoljno su prezentirane u turističkom smislu. S aspekta zaštite prirodnih vrijednosti uz bolnicu u Lipiku nalazi se park na površini od 10,4 ha, koji je nastao krajem 19.stoljeća, a spomenikom parkovne arhitekture proglašen je još 1965. godine. Bolnički kompleks u Lipiku postepeno se planski obnavlja i osuvremenjuje a uz njih se vežu planovi i projekti za stavljanje pojedinih zgrada odnosno bivših vila u funkciju turizma (bilo kao smještaj bilo kao muzej). U Lipiku još je značajan broj zgrada koje su stradale u Domovinskom ratu a njihovom obnovom i davanjem nove funkcije može se povećati turistička privlačnost. U turističkom smislu zanemarene su povijesne zgrade grada Pakraca koje doprinose turističkoj prepoznatljivosti grada. I u Pakracu je znatan broj zgrada povijesne i urbane vrijednosti koje su stradale u Domovinskom radu a koje je potrebno obnoviti kako bi doprinijele turističkoj i arhitektonskoj atraktivnosti. Između ostalog potrebno je obnoviti i bolnicu u Pakracu (u projektiranju sudjelovali su poznati graditelji Kuno Weidmann te Ignjat Fischer).26 U začetku je izgradnja sportsko-rekreacijskog kompleksa u Pakracu i (stadion s dvoranom). Zbog geotermalne vode razvilo se lječilište Lipik, danas bolnica koja ima dugu tradiciju. Zona lječilišta i parka (danas prostor bolnice i ZRC-a) turistički je vrlo atraktivno i privlačno područje. Prostor lječilišnog kompleksa Lipik svakako se smatra jednim od najreprezentativnijih urbanih prostora Požeško-slavonske županije. U turističkom smislu to je područje s najdužom turističkom tradicijom. Nažalost danas je turistički neiskorišten prostor ZRC-a. Prostor bolnice i ZRC-a pogodno je za daljnji razvoj wellnes i zdravstvenog te rekreacijskog turizma (otvoreni bazeni, šetnice). U gradu Lipiku nalazi se ergela (čije su zgrade zapaljene za vrijeme Domovinskog rata a dio matičnog stada ergele je pobijen i otuđen te vraćen tek 2007.) koje ima veliki turistički potencijal. Državna ergela Lipik je ishodište tematske ruteStaza lipicanaca i kune, koja se proteže osim na području grada Lipika i na područje grada Pakraca. Obnovom zgrada za potrebe ergele (gospodarske i stambene zgrade) te izgradnjom hipodroma konjički turizam dobiva nove mogućnosti razvoja. Zanimljivo je da se ishodište Staze lipicanaca i kune nalaze se baš u urbanim područjima Lipika i Pakraca. U cilju razvoja konjičkog turizma ergelu Lipik potrebno je povezati s OPG-ovima iz cijelog područja a Stazu lipicanca i kune proširiti na cijelo područje Lipika i Pakraca. Uređenje ergele prostornim planom Požeško-slavonske županije (2012.) planira kao uređenje turističke zone, bez smještajnih kapaciteta, površine cca 41 ha. U turističkom smislu također su nedovoljno iskorišteni prostori oko jezera Pjeskara, Raminac i Pakurnovac - Matkovac, iako se nalaze na Stazi lipicanaca i kune, za razvoj ribolovnog, izletničkog i konjičkog turizma. Jezera Raminac i Pjeskara su poribljena jezera i na jezeru Raminac lovi se po principu „Catch & Release“ (uhvati i pusti). Oko jezera Pjeskara, Raminac i Pakurnovac uređene su površine za ribolovni i za izletnički turizam (obitelj s djecom). Prostor oko jezera Raminac Prostornim planom požeško-slavonske županije (2011.) planira se kao zona za turizam.

26 U Pakracu nalazi se velik broj zgrada različitih arhitektonskih stilova iz različitih vremenskih razdoblja (kompleks Janković, crkva, kotarski sud, Hrvatski dom, stambene, gospodarske zgrade itd.) koje je potrebno obnoviti. Zanimljiv je podatak da je u Pakracu rođen arhitekt Zlatko Neumann veliki zagovornik moderne arhitekture.


92

Prostor oko jezera Pakurnovac – Matkovac nalazi se u rubnom dijelu ovog područja vode te se razmatra i u sklopu područja hedonizma.Za potrebe razvoja turizma potrebno je uključiti i postojeće tvornice jer je turistima zanimljiva prezentacija industrije proizvodnje. U tom smislu turistima se može prezentirati proizvodnja stakla i punionica vode. U ovo područje ulazi i nizinsko područje rijeke Ilove, odnosno područje ribnjaka Poljana (osnovano 1902.), koje se nalazi osim na području Požeško-slavonske županije i na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Područje Ribnjaka nedovoljno je prepoznato kao prostor za razvoj turizma i nije uključeno u turističku ponudu. Područje ribnjaka Poljana za sada koristi se isključivo u gospodarske svrhe, iako ima potencijale za razvoj gastronomske ponude (svježa riba)– prezentacija uzgoja slatkovodne ribe i jegulja. Za potrebe turizma potrebno je planirati da se postojeći poljoprivredni aerodrom uključi u razvoj turizma. Osim obnovljene željezničke stanice u Lipiku potrebno je obnoviti i željezničku stanicu u Pakracu.Prometnom rasterećenju gradova Lipika i Pakraca (prolazi europski cestovni koridor) pridonijet će izgradnja zaobilaznice koja se planira zapadno od središta Lipika i Pakraca. Područje vode i urbano područje, pri tome se misli na Lipik i Pakrac, sadrži potencijale za razvoj: zdravstvenog, wellnes, konjičkog, kulturnog, ribolovnog, izletničkog te industrijskog turizma. Sve vrste turizma moraju se razvijati na način da su u smjeru održivog razvoja turizma.

U području rekreacije moguće je razviti brojne zanimljive turističke proizvode koje bi turističke agencije mogle nuditi na tržištu, kao npr.

PROIZVOD VODA – IZVOR ŽIVOTA Doživljaj Boravak uz vodu i s vodom

Osnovni proizvod

Zona vode:

• boravak uz jezera (sportsko-rekreacijski sadržaji) • šetnje, biciklizam i jahanje uz rijeku i jezera • posjet izvoru vode • pijenje vode • edukacija o svojstvima i korištenju vode • edukacija o eksploataciji vode • zdravstveno-medicinski turizam

Sredstva i alati Tematizirana interpretacija za grupe posebnih interesa

Siguran i označen pristup

Ciljna tržišta

Stariji parovi/grupe prijatelja Mladi Školske ekskurzije

PROIZVOD BAŠTINA: ŠETNJOM KROZ POVIJEST

Doživljaj Otkrivanje povijesti

Osnovni proizvod

Obilazak: • gradskih jezgri Lipika i Pakraca • obilazak perivoja


93

• obilazak pješice, biciklom ili kočijama

Sredstva i alati Tematizirana interpretacija za grupe posebnih interesa

Siguran i označen pristup

Ciljna tržišta

Stariji parovi/grupe prijatelja Mladi Školske ekskurzije

PODRUČJE HEDONIZMA Ovaj dio promatranog područja geografski je blago brdovito i zahvaća isključivo ruralni prostor koje je nedovoljno iskorišteno u turističkom smislu, usprkos vrijednog ruralnog graditeljstva (npr. drveni toranj, krušne peći, itd.) te ruralne baštine općenito (kultura, gastronomija, itd.) te poljoprivredne proizvodnje. Slijedom navedenog ovo područje obiluje s najvećim brojem naselja, premreženošću cestama te autohtonim ruralnim proizvodima (autohtoni poljoprivredni proizvodi ili autohtoni proizvodi kućne radinosti) koje je potrebno dalje poticati i razvijati. Ti proizvodi važni za daljnji razvoj ruralnog turizma. Iz navedenih razloga navedeno područje za turiste ovo područje predstavlja prostor za užitak odnosno hedonizam, jer bi na tom području trebala biti bogata gastronomska i vinska ponuda. U ovo područje ulazi i zaštićeni krajolik Pakračka gora (prostor zapadnog Papuka), specifičan zbog dva prekrasna speleološka objekta Trbušnjak (najduža špilja u Slavoniji 180 m, s kolonijom šišmiša među najvećom u Europi) i Rastik 140 m (špilja bogata stalagnitima i stalaknitima). Turistička zona ili sportsko ribolovni centar "Matkovac" nalazi se na granici područja vode i ovog područja planiranog za uživanje (hedonizam). Ovo područje je vrlo zanimljivo ali zanemareno zbog svih mogućnosti koje može nuditi u turističkom, sportskom i rekreacijskom smislu. Uz manja ulaganja moguće je urediti mali auto kamp kapaciteta 50 osoba za sezonsko korištenje ribolovaca, motocrossera, bikera i općenito, lovce. Postojeća moto cros staza jedna je od atraktivnijih u Hrvatskoj zbog svoje duljine i konfiguracije terena kojim prolazi. Postojeći čvrsti objekt sa svim komunalnim priključcima (priključak vode, električne struje, telefona i plina) mogao bi zadovoljiti sve potrebe auto kampa. U izgradnji su prostorije uz nogometno igralište (s tuševima, svlačionicama, sanitarnim čvorom, salom za okupljanje) koje bi svojim sadržajem zadovoljile potrebe ostale vrste bikera. Prostor ribnjaka "Pakurnovac - Matkovac" idealan je za športski ribolov i može poslužiti za natjecanja ili rekreativni ribolov. Ovaj prostor nudi sljedeće mogućnosti:

• motocross treninzi (cijele godine, izuzev zime) i natjecanja, • autokampiranje za bikere, ribolovce, lovce, tranzitne putnike (vrlo blizu uz buduću

brzu cestu zaobilaznicu Lipika i Pakraca), • športske pripreme, • logori izviđača, • nastava u prirodi,


94

• obiteljske vikend izlete (izletnički turizam). Na ovom području nalaze se postojeći i budući proizvođači vina pa ih je sve potrebno povezati vinskim cestama, bilo na postojeću vinsku cestu „Slavonski puti“ Požeško-slavonske županije ili da se formira nova vinska cesta.Na ovom području nedovoljno su iskorišteni potencijali za razvoj ruralnog turizma, gastronomski turizam, konjički turizam, ribolovnom turizmu, vinskom turizmu (žetvene svečanosti, narodna nošnja, muzika, itd…). Svaka vrsta turizma u ovom području mora sadržavati ekološku komponentu te mora biti u funkciji održivog razvoja turizma.

U području hedonizma moguće je razviti brojne zanimljive turističke proizvode koje bi turističke agencije mogle nuditi na tržištu, kao npr.

PROIZVOD UŽIVANJE U RURALNOM PROSTORU

Doživljaj Lokalna gastronomija i vino, netaknuta priroda, lagana rekreacija

Osnovni proizvod

• obilazak OPG-ova (hrana i vino) pješice, autom i konjima (prirodno i

zdravo) • lagana rekreacija • jahanje na konjima • motoscros • nastava u prirodi • lagana vožnja biciklima

Sredstva i alati Signalizacija i interpretacija

Letak za individualne posjetitelje

Ciljna tržišta

Stariji parovi/grupe prijatelja Mlađi parovi Obitelji s djecom

PROIZVOD SELO - NEKADA I DANAS

Doživljaj Ruralna baština i graditeljstvo

Osnovni proizvod

• upoznavanje ruralnog graditeljstva • upoznavanje ruralnog načina života • upoznavanje tradicije u poljoprivredi • upoznavanje lokale gastronomije i vina

Sredstva i alati Signalizacija i interpretacija Letak za individualne posjetitelje

Ciljna tržišta

Stariji parovi/grupe prijatelja Mladi Obitelji s djecom

PODRUČJA ADENALINA


95

Prostor brdovitih obronaka Psunja je najstrmiji dio promatranog područja a najveća nadmorska visina je 984 m, dok se planinarski dom Omanovac nalazi na 665mnm. Ovaj dio područja zahvaća gotovo polovinu površine promatranog područja. U sjevernom dijelu tog područja prolazi državna cesta D38 uz koju se nalaze naselja ali s manjim brojem stanovnika (gotovo da nema naselja s više od 250 stanovnika) te je upitna mogućnost turističke usluge od strane lokalnog stanovništva. S obzirom da predmetno područje karakteriziraju veće nadmorske visine u odnosu na ostale dijelove Lipika i Pakraca, ovo područje karakterizira razvoj turizma koji sadrži adrenalinske komponente. Pri tome se misli na: adrenalinske biciklističke staze, motocross, paraglajding, duže planinarske staze, skijanje, lov, jahanje itd. Središnja točka ovog područja je planinarski dom Omanovac. Na užem području oko planinarskog doma Omanovac nalazi se nogometno igralište, skijalište s električnom vučnicom, paraglider uzletište, izletište planinara i ljubitelja prirode, uređena mjesta za piknik te različite biciklističke staze. Smještajni kapacitet planinarskog doma je 58 ležaja. U domu se nalazi radioamaterska glavna stanica. Dom je otvoren planinarima tijekom cijele godine a pogodan je za održavanje nastave u prirodi. Oko doma u pripremi je izgradnje enduro staze, a skijaška staza duga 300 metara. Kada nema snijega staza služi kao uzletište motornim zmajevima i paragliding letjelicama. Pješački pristup domu moguć je s više strana, a najpoznatiji je iz Pakraca. Ovaj prostor pogodan je za:

• pješačke izlete - planinarenje (rekreacija), • zimovanje učenika i drugih građana, • logore izviđača i planinara, • nastavu u prirodi, • paragliding natjecanja i susrete, • sakupljanje šumskih plodina za ljubitelje prirode, • pripreme športskih ekipa (visinski), • proslave (vjenčanja, rođendana), • enduro treninge i natjecanja, • nedjeljne obiteljske izlete na uređenim piknik mjestima, • jahanje, • vožnja biciklom.

U svakom slučaju postojeće biciklističke staze (koje su zahtjevnije zbog savladavanje većih nadmorskih visina) potrebno je povezati sa susjednim županijama te povezati s biciklističkim stazama Parkova prirode Papuk i Lonjskog polja. Na ovom području nalaze brojne turističke atrakcije poput starog grada Čaklovca, ribogojilišta Da-bar, najviši vrh Psunja (985 m.n.m.), Matina koliba, izvorište Točak, izletište Vodostaj, itd. koje je potrebno uvrstiti u različite turističke rute. Ovo područje nedovoljno je iskorišteno za napornije jahačke staze te ga je potrebno povezati s postojećom Stazom lipicanca i kune. Na ovom području nalazi se nekoliko obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG Marter itd.) koji nude autohtone poljoprivredne proizvode. I u ovom području svaka vrsta turizma mora sadržavati ekološku komponentu te mora biti u funkciji održivog razvoja turizma.


96

U planiranju cjelokupnog razvoja kao i zbog mobilnosti turista cijelo promatrano područje potrebno je u planiranju strategije razvoja turizma sagledavati kao jednu cjelinu jer se predmetna područja međusobno isprepliću i kao jedna cjelina mogu nuditi veću paletu turističke ponude.

U području adrenalina moguće je razviti brojne zanimljive turističke proizvode koje bi turističke agencije mogle nuditi na tržištu, kao npr.

PROIZVOD PSUNJ - IZVOR ENERGIJE

Doživljaj Aktivan boravak u prirodi

Osnovni proizvod

• planinarenje (zahtjevnije staze) • logorovanje • adrenalinski sportovi (paraglajding, biciklizam, jahanje)


Ciljna tržišta

Mladi Planinari Sportska društva

PROIZVOD VRAĆANJE PRIRODI

Doživljaj Aktivan boravak u prirodi

Osnovni proizvod

• planinarenje (zahtjevnije staze) • logorovanje • adrenalinski sportovi (paraglajding, biciklizam)


Ciljna tržišta

Mladi Planinari Sportska društva


97

Slika 8.1.1. Mogućnosti obilaska Staze lipicanca i kune na području Lipika i Pakraca


98

8.1.2. Glavna turistička područja Lipika i Pakraca


99

8.2. Komunikacijske aktivnosti ‘Stazu lipicanca i kune’ potrebno je promovirati i predstaviti turističkom tržištu, ali i promovirati unutar lokalne zajednica. Do trenutka završetka ovoga plana završene su brojne aktivnosti vezane uz infrastrukturu i u ovoj fazi predstoji intenzivnije promoviranje samog projekta. U okviru cijelog projekta predviđene su sljedeći promocijski materijali:

• Turistička karta • Turistička brošura • Promotivni film • Internet stranica • Touch screen

Od promocijskih aktivnosti sam projekt prate intenzivni odnosi s javnošću, prije svega plasiranje i objava informacija u lokalnim medijima kao i javne prezentacije izvršenja pojedinih faza projekta. Turistička karta Riječ je o turističkoj karti na kojoj će biti ucrtane staze sa

svim korisnim informacijama (duljina, težina, vrijeme trajanja i sl.). Također će biti označene i opisane sve atrakcije u okruženju. Turisticka suprastruktura i turističke atrakcije mogu se označiti simbolima, dok se na poleđini karte oni mogu jednostavno (i jednoobrazno) ukratko opisati.

Turistička brošura Turistička brošura treba biti jednostavno i pregledno izvedena. Moguće je podijeliti brošuru prema proizvodima koji se nude na stazi (npr.' za ljubitelje šetnji, 'vožnjom bicikla kroz stazu' te 'upoznavanje kraja u društvu s konjem'. Radi preglednosti mogu se koristiti različite boje za svaki dio. Također je važno koristiti fotografije koje prenose 'doživljaj boravka na stazi' kroz prikaz ciljnim tržišnih segmenata.

Promotivni film U promotivnom filmu potrebno je naglasiti 'ugodu' boravka u prostorima Lipika i Pakraca s naglaskom na specifičnosti, odnosno, jedinstvenosti turističkog doživljaja. Također je bitno prikazati obratiti pažnju na detalje prikazujući lokalno stanovništvo, ciljne segmente, aktivnosti. Sve zajedno najbolje se postiže kroz pričanje jedne zaokružene priče (umjesto nabrajanja) koja ima svoj uvod, sredinu i završetak s jednom jasnom jedinstvenom porukom.

Internet stranica Internet stranica treba u što je većoj mjeri moguće koristiti sve prednosti web 2.0. funkcionalnosti. To znači da je interaktivna, da veže pojedine sadržaje i da korisnici mogu kombinirati više različitih informacija ovisno o interesima. Također je važna preglednost, jasna usmjerenost na korisnika i prikaz 'razloga' dolaska u destinaciju i korištenje staza za šetnju, jahanje ili vožnju biciklom.


100

Touch screen Riječ je o postavljanju 'touch screen' ekrana kako bi korisnici što je lakše moguće došli do detaljnih informacija koje su im potrebne prilikom boravka u destinaciji.


101

9. AKCIJSKI PLAN

Na temelju identificiranih prednosti i nedostatka Lipika i Pakraca, analiziranih turističkih resursa te željene vizije razvoja turizma u akcijskom planu definiraju se ključne aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se stvorile sve pretpostavke potrebne za intenzivniji turistički razvoj na ovome području. Prilikom izrade ovoga projekta u destinacijama Lipik i Pakrac evidentirani su i već započeti projekti koji su u različitim etapama realizacije, pa se ovim planom također podržavaju. Ovi projekti vode prema podizanju kvalitete ukupne turističke ponude te su time u skladu s ciljevima Strategije razvoja turizma u Lipiku i Pakracu. Riječ je o sljedećim projektima:

Projekti u tijeku Naziv projekta TEMATSKO POUČNA STAZA PAKRAČKA GORA Opis projekta Riječ je o uređenju i označavanju poučne staze na Pakračkoj gori. Stazu

je potrebno trasirati, obilježiti, postaviti drvene mostove te izraditi info-panoe. Cilj projekta je obogaćivanje turističke ponude, zaštita prirodne baštine te upoznavanje posjetitelja s osobitostima lokaliteta – spelološkim, biospeleološkim, geološkim i geomorfološkim. Pakračka gora zaštićeni je krajolik sukladno Zakonu o zaštiti prirode.

Nositelj TZ grada Pakraca Status projekta Cijelo područje je uređeno, osigurana su sredstva za table a špilja

Trbušnjak, kao posebno stanište, uvrštena je u projekt EU natura 2000. Trenutno je u tijeku: I etapa: označavanje i određivanje granica područja, utvrđivanje vlasništva, te određivanje kategorije zaštite, špilje su speleološki valorizirane te su izrađeni nacrti istih. II etapa: uređenje umjetnog jezera s malim izletištem (neposredno prije ulaza uTrbušnjak), uređenje prilaznih putova, uređenje i označavanje paleontološkog nalazišta (fosili), te uređenje i označavanje izvora „svetinja”

Naziv projekta KALVARIJA – Park šuma Kalvarija Opis projekta Uređenje prostora za potrebe sporta i rekreacije. Riječ je o projektu koji

je zamišljen u sedam faza: I. etapa - deminiranje, u potpunosti završeno 2012. godine-certifikat od HCR; II. etapa- trasiranje i uređenje putova i staza; III. etapa - sanacija same šume; IV. etapa - projektiranje idejnog rješenja cijelog projekta; V. etapa - kandidiranje projekta, odnosno, pronalazak izvora financiranja; VI. etapa uređenje prostora; VII. etapa - pokretanje procedure za proglašenjem Park šume.

Nositelj TZ grada Pakraca Status projekta Prva etapa je u potpunosti završena. Druga, treće i četvrta etapa su u

tijeku dok se trenutno odrađuju pripreme za preostale etape.


102

Naziv projekta BICIKLISTIČKI PARK PSUNJ Opis projekta Ovim se projektom želi urediti teren za sve oblike bavljenja biciklističkim

parkom koji bi imao terene za brdsko bavljenje biciklizmom bilo rekreacijskog ili natjecateljskog karaktera. Kroz ovaj projekt želi se obogatiti turistička ponuda ali i podići kvaliteta života lokalnog stanovništva te izgraditi dodatni sadržaji, posebice za djecu.

Nositelj Biciklistički klub 'Titan' Status projekta Napravljene su staze: free ride, XC- singl track, DH 2x te nekoliko

kružnih staza po Psunju. Preostaje postavljanje signalizacije, izrada vodiča te plan eksploatacije cijelog parka.

Naziv projekta INTERPRETACIJA 'GROFOVI JANKOVIĆI U PAKRACU' Opis projekta Riječ je o interpretaciji povijesnih priča o obitelji Janković u Pakracu.

Radi se o deset ploča kojima se posjetiteljima daje kompletna i cjelovita informacija o grofovima Janković kroz prošlost. Također su predviđene i kostimirane osobe koji bi svojim aktivnostima u parku pridonijele stvaranju ugođaja prošlosti.

Nositelj TZ grada Lipika Status projekta Projekt je dovršen u samom Pakracu, odnosno u kompleksu

Janković.Predstoji nabavka kostima, izrada brošure-vodiča kroz posjede Jankovića te uključivanje ponude u angažman agencija.

Naziv projekta SKIJAŠKA STAZA NA OMANOVCU Opis projekta Riječ je o stazi koji se nalazi uz sami Planinarski dom Omanovac. Staza

je duga 350 metara. Na stazi bi bila mini vučnica koja bi mogla zadovoljiti potrebe rekreativnog skijanja. Također je planirana rasvjeta kako bi se u sezoni moglo odvijati i noćno skijanje. Kroz ovaj projekt dodaje se još jedan novi sadržaj uz Planinarski dom Omanovac te se podiže kvaliteta boravka u destinaciji kao i kvaliteta života u ovom području.

Nositelj TZ grada Pakraca (s partnerima: Ministarstvom poljoprivrede i Uprave za šumarstvo)

Status projekta U tijeku je izrada projektne dokumentacije.

Naziv projekta KOMPLEKS BAZENA U PAKRACU Opis projekta Riječ je o unutarnjim i vanjskim bazenima koji se planiraju u Pakracu. Nositelj Grad Pakrac Status projekta U fazi projektiranja

Naziv projekta ZOOLOŠKI VRT Opis projekta U suradnji s Hrvatskim lovačkim društvom, Lovačkim društvom Jelen iz

Lipika planira se izgradnja malog zoološkog vrta sa divljim životinjama. Rije je o autohtonomim vrsta divljih životinja Slavonije te pticama.

Nositelj Grad Lipik Status projekta U fazi idejnog promišljanja.


103

Naziv projekta EDUKATNIVNO ISTRAŽIVAČKI CENTAR Opis projekta Radi se o prostoru koji bi bio centar za obuku i istraživanje u sklopu

studije Fizioterapije (koji bi vezao gradove Lipik-Daruvar i Topusko). Pored toga u Centru bi se odvijala i edukacija turističkog menadžmenta. Oba studija već se odvijaju.

Nositelj Grad Pakrac Status projekta U fazi provedbe pripreme projekta.

Naziv projekta FITNESS CENTAR

Opis projekta Prostoji i djeluje u Pakracu u sklopu dvorane. Nositelj Privatni poduzetnik Status projekta Centar je u funkciji. Predstoji njegovo jače uključivanje u turističku

ponudu. Dalje, u akcijskom planu predlaže se operacionalizacija sedam osnovnih grupa projekata:

• Repozioniranje SB Lipik • Izgradnja i unapređenje smještajnih kapaciteta (izrada koncepta i studije isplativosti) • Kreiranje urbanog sklada i dobrodošlice • Revitalizacija kulturne baštine (koncept i studija isplativosti) • Planovi interpretacije • Unapređenje turističkih proizvoda • Razvoj novih proizvoda • Marketing i menadžment turističke destinacije


104

I. TRŽIŠNO REPOZICIONIRANJE SPECIJALNE BOLNICE LIPIK Uslijed izdašnih i izuzetno ljekoviti izvora termalno-mineralne vode, odnosno stoljetne zdravstveno lječilišne tradicije koja je još uvijek srž imidža Lipika, barem u nacionalnim razmjerima, zdravstveno-lječilišni i wellness turizam i dalje treba ostati glavni turistički proizvod projektnog područja. Ipak, kao i u svim hrvatskim toplicama, ponuda zdravstveno-lječilišnih usluga u toplicama relativno je skromna, odnosno ne odgovara zahtjevima suvremene, platežno sposobne potražnje koja je u neprekidnom porastu. Sama ta činjenica, uz pravilno tržišno pozicioniranje, predstavlja svojevrsnu garanciju za uspjeh revitalizacije Lipika kao lječilišta, a u tu svrhu ključan je daljnji razvoj Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju i njezinog tržišnog repozicioniranja. Naziv projekta TRŽIŠNO REPOZICIONIRANJE SPECIJALNE BOLNICE LIPIK Opis aktivnosti Ova specijalna bolnica trenutno je u fazi postupne transformacije od

bolnice koja pruža rehabilitaciju osiguranicima HZZO-a prema tržišno orijentiranom poslovanju, zasnovanom kako na programima oporavka tako i na programima unapređenja zdravlja. U tom smislu, već je za tržište skromnijih zahtjeva i/ili niže platežne moći raspoloživ smještaj u Fontani, a uređuju se i novi kapaciteti. Međutim, s dugačkom lječilišnom tradicijom temeljenoj na ljekovitim prirodnim čimbenicima, postoje vrlo dobre osnove za tržišni uspjeh, tako da se ponuda organizira na sljedeći način:

• Zdravstveni turizam u užem smislu (liječenje i oporavak) • Zdravstveni turizam u širem smislu (zdravstveni wellness i

različiti rekreativni spa i wellness tretmani namijenjeni psihofizičkoj revitalizaciji i rekuperaciji organizma, podizanju radnih sposobnosti, jačanju imuniteta i sl.) namijenjen osobama izloženim stresu, odnosno osobama koje žele ostati u formi. Ovaj se proizvod komercijalizira kao samostalni proizvod, odnosno u kombinaciji s drugim proizvodima/aktivnostima;

• Wellness i fitness namijenjen poklonicima zdravog života svih dobnih skupina, a koji se pakira u različite pakete (tjedne, vikend i sl.). Ovo tržišno repozicioniranje podrazumijeva dovršenje izgradnje novih smještajnih kapaciteta, osmišljavanje suvremenih zdravstvenih, wellness i fitness programa, posebnu obuku osoblja u smislu pružanja cjelovite (ne samo zdravstvene) visoko-kvalitetne usluge te, sukladno, ulaganje u promociju koristeći se strategijom zaokreta – zdravlje, opuštanje i rekreacija u elegantnom lječilištu austro-ugarskog štiha uz bogate sportsko-rekreacijske sadržaje u prirodi.

Očekivani rezultati

• Razvoj ključnog turističkog proizvoda projektnog područja • Proširenje palete turističkih proizvoda • Povećanje turističke atraktivnosti projektnog područja • Mogućnosti zapošljavanja obrazovanog i stručnog kadra • Unapređenje životnog standarda lokalnog stanovništva


105

Nositelj projekta Specijalna bolnica Lipik uz podršku Gradske uprave, sustava turističkih zajednica i relevantnih ministarstava

Ocjena prioriteta Visok Potrebna sredstva

Koncept najbolje uporabe i program održivosti – do 150.000 kn


106

II. IZGRADNJA I UNAPREĐENJE SMJEŠTAJNIH KAPACITETA Današnja smještajna ponuda lipičko-pakračkog područja izuzetno je skromna ne samo po ukupnim kapacitetima, već i po vrstama smještajnih objekata, osobito onih koji bi privlačili specifične tržišne segmente od interesa za ovo područje. To je prvenstveno segment turista motiviranih zdravstvenim oporavkom i unapređenjem zdravlja za koje je potrebno izgraditi lječilišni hotel revitalizacijom ZRC Lipik; segment onih koji automobilom ili kamperom (tzv. moto-turisti) obilaze kontinentalnu Hrvatsku te koji su privučeni različitim aktivnostima u prirodi. Oni preferiraju bilo smještaj u manjim, elegantnim hotelima ili na seoskim turističkim gospodarstvima. Treću skupinu čine tzv. „backpackeri“ koji su tradicionalno percipirani kao osobe mlađe životne dobi koje raspolažu skromnim financijskim sredstvima. Međutim, danas su backpackeri skupina kojima je boravak u jeftinijim oblicima smještaja više pitanje stila putovanja, a radije troši na raspon usluga i proizvoda unutar destinacije nego na smještaj. Stoga bi se smještajna ponuda Lipika i Pakraca trebala proširiti i sadržajno diversificirati u skladu s potrebama prethodno navedenih ciljnih skupina. Konkretni projekti u sklopu ovog programa: • Koncept i studija isplativosti hostela u Lipiku i Pakracu • Smještaj na seoskim turističkim gospodarstvima • Kompleks ZRC/termalni spa hotel • Gradski hotel Pakrac • Planinarski dom Omanovac


107

Naziv projekta HOSTELI U LIPIKU I PAKRACU Opis aktivnosti Iako je nedvojbeno da bi hosteli inicijalno, privukli segmente turista

kojima je zanimljiva postojeća turistička ponuda (kombinacija rekreacije i sporta u prirodi, sudionici sportskih natjecanja, bazeni) te s razvojem ostalih smještajnih kapaciteta, komplementirali ukupnu smještajnu ponudu projektnog područja koju je potrebno prvenstveno osmisliti, pronaći odgovarajuću lokaciju te provjeriti njihovu tržišnu isplativost. Organiziranje različitih turističkih sadržaja trebalo bi temeljiti na privlačenju segmenata tzv. 'backpackera' koji su znatiželjni, skloni istraživanju i slobodi duha te u pravilu izbjegavaju dobro uhodane turističke itinerere i poznate destinacije. Stoga bi pri pozicioniranju hostela trebalo dati naglasak na ponovno otkrivanje ovog nekada turistički popularnog odredišta kao što je to utjelovljeno u njegovoj prostorno-programskoj koncepciji turističkog razvoja i tržišnom pozicioniranju. Stoga je prvi zadatak u realizaciji ovog projekta sagledati potencijalne lokacije hostela, definirati koncept najbolje uporabe te provjeriti njegovu tržišnu održivost i financijsku isplativost, te potom pripremiti projektnu dokumentaciju kako bi se mogao provesti natječajni postupak te izabrati najprimjereniji investicijski prijedlog.


• Razvoj novih smještajnih kapaciteta • Stvaranje diversifikacijskog sustava turističkih doživljaja • Mogućnosti zapošljavanja i unapređenje životnog standarda lokalnog

stanovništva • Povećanje turističke atraktivnosti

Nositelj projekta Gradske uprave u suradnji s gradskim turističkim zajednicama Ocjena prioriteta Visok Potrebna sredstva

• Koncepcija najbolje uporabe i procjena održivosti – 135.000 kn • Izrada potrebne projektne dokumentacije – 500.000 - 750.000 kn • Priprema i provedba natječaja – 15.000 kn

Naziv projekta SMJEŠTAJ NA SEOSKIM TURISTIČKIM GOSPODARSTVIMA Opis aktivnosti Najveći dio projektnog područja je ruralnog karaktera i ovdje su se već

pojavili ruralni turistički poduzetnici koji su otvorili vrata posjetiteljima, uglavnom izletnicima, a osnivanje regionalnog ruralnog turističkog klastera Kuna stvara dobre pretpostavke za proširenje njihove ponude uslugom smještaja. Projekt se odnosi na uspostavu kritične mase od samostojećih ruralnih domaćinstava i/ili ruralnih kuća za odmor. Riječ je o identifikaciji, revitalizaciji te selektivnom uključivanju u turističko privređivanje oko desetak seoskih domaćinstava i/ili kuća koja imaju adekvatne fizičke, prostorne i ambijentalne preduvjete za prihvat stacionarnih gostiju). Potencijalnim investitorima potrebno je pružiti pomoć u osmišljavanju prostorno-programskog koncepta (smještajne jedinice, popratni sadržaji), definiranju tržišnih segmenata, provjeri


108

tržišne isplativosti, pripremi projektne dokumentacije te identificiranju potencijalnih izvora financiranja.


• Razvoj novih smještajnih kapaciteta • Razvoj novih proizvoda • Stvaranje integriranog ruralnog doživljaja • Mogućnost dodatnog zapošljavanja i unapređenje životnog

standarda lokalnog stanovništva • Očuvanje i oživljavanje tradicionalnih obrta/arhitekture i kulture • Podizanje turističke atraktivnosti projektnog područja

Nositelj projekta Turističke zajednice, Klaster Kuna uz podršku Poduzetničkog centra Pakrac, gradskih uprava


Za jedno gospodarstvo: • Koncepcija najbolje uporabe i procjena održivosti po gospodarstvu –

15.000 kn • Izrada potrebne projektne dokumetnacije – 25.000 kn

Naziv projekta KOMPLEKS ZRC / TERMIALNI SPA KOMPLEKS Opis aktivnosti Velik dio stanovnika Lipika smatra kompleks ZRC Lipik važnim razvojnim

turističkim projektom. Bilo kakve akcije oko ovog razvojnog turističkog projekta za sada su blokirane budući da nisu riješeni imovinsko pravni odnosi, što ima za posljedicu nekorištenje navedenog prostora. Croatia osiguranje vlasnik je većeg dijela parka. Na ovom području nalaze se različiti sportski sadržaji otvoreni bazeni različitih veličina, stolni tenis, odbojka na pijesku koji se ne koriste. Također se ne koriste restoran, trgovine i garderoba. Također potrebno je voditi računa da se nekorištenjem ovih objekata samo doprinosi njihovom propadanju. Zato je prioritet navedene objekte staviti u funkciju s minimalnim ulaganjima. S obzirom na nedostatak otvorenog kupališnog prostora kao i sportskih sadržaja, potrebno je voditi računa da bi korisnici navedenog centra mogli biti osim korisnika iz Požeško-slavonske županije gosti i iz susjednih županija. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti obnovi povijesnih građevina Kursalona i Wandelhale-a te parku. Zgrada Kursalona može postati atraktivan spa centar za klijente veće platežne moći. Uz spa centar moguće je planirati casino s pratećim sadržajima.


• Podizanje kvalitete ponude • Stvaranje (vraćanje) imidža visoko kvalitetne destinacije

zdravstvenog turizma • Zapošljavanje lokalnog stanovništva

Nositelj projekta Privatni sektor, Ministarstvo kulture, Ministarstvo turizma Ocjena prioriteta Visok Potrebna sredstva

Ovisno o sadržajima koji se planiraju.


109

Naziv projekta REVITALIZACIJA GRADSKOG HOTELA PAKRAC Opis aktivnosti S obzirom na činjenicu da je trenutna raspoloživost smještajnih

kapaciteta na projektnom području vrlo slaba, jedan od projekata od interesa za dugoročni razvoj turizma odnosi se i na aktiviranje trenutno zatvorenog hotela gradskog hotela „Pakrac“. Originalna hotelska zgrada danas je dijelom u najmu, tako da su smještajni kapaciteti smanjeni na 10 soba (19 ležajeva), a ugostiteljsko poslovanje (u smislu organiziranja većih događanja poput seminara, poslovnih okupljanja, vjenčanja i slično) ograničeno. Hotel je u gradskom vlasništvu, a gradska uprava neuspješno pokušava pronaći najmoprimca koji bi ovaj objekt vodio uspješno i profitabilno te razmatra mogućnost i da sama preuzme njegovim upravljanjem. Neovisno o tome, a u cilju minimiziranja rizika bilo za novog najmoprimca bilo za gradsku upravu, u ovaj poslovni rizik nikako ne bi trebalo ulaziti bez dobro osmišljenog poslovnog plana, uključujući vjerojatno i potrebu izrade koncepta najbolje uporabe i tržišnog pozicioniranja koji će možda podrazumijevati i određene adaptacije. Pritom, valja naglasiti da će ulaganje u tržišno (re)pozicioniranje hotela „Pakrac“ i preuzimanje poslovnog rizika, bilo da je riječ o najmoprimci ili gradskoj upravi, imat svoje puno ekonomsko opravdanje samo u slučaju ako nositelji javne vlasti razvoju turizma pristupe ozbiljno i u skladu s odrednicama ovog dokumenta.


• Povećanje smještajnih kapaciteta • Povećani ekonomski učinci od turizma • Mogućnost zapošljavanja i unapređenje životnog standarda lokalnog

stanovništva • Podizanje turističke atraktivnosti projektnog područja

Nositelj projekta Gradska uprava grada Pakraca u suradnji s gradskom turističkom zajednicom i Poduzetničkim centrom Pakrac


• Koncepcija najbolje uporabe i procjena održivosti – 90.000 kn


110

Naziv projekta PLANINARSKI DOM OMANOVAC Opis aktivnosti Obronci Psunja brdovito je područje grada Pakraca. Iako je najviši vrh

Psunja na 984 m.n.m. (Brezovo polje) središnja točka okupljanja ovog područja je planinarski dom Omanovac 665 m.n.m. Na užem području oko planinarskog doma Omanovac nalazi se nogometno igralište, skijalište s električnom vučnicom, paraglider uzletište, izletište planinara i ljubitelja prirode, uređena mjesta za piknik, improvizirano dječje igralište te različite biciklističke staze. Smještajni kapacitet planinarskog doma je 58 ležaja. U domu se nalazi radioamaterska glavna stanica. Dom je otvoren planinarima tijekom cijele godine a pogodan je za održavanje nastave u prirodi. Oko doma u pripremi je izgradnje enduro staze, a skijaška staza duga 300 metara. Kada nema snijega staza služi kao uzletište motornim zmajevima i paragliding letjelicama. Prostor oko planinarskog doma pogodan je pješačke izlete - planinarenje (rekreacija), zimovanje učenika i drugih građana, logore izviđača i planinara, nastavu u prirodi, paragliding natjecanja i susrete, sakupljanje šumskih plodina za ljubitelje prirode, pripreme športskih ekipa (visinski), proslave (vjenčanja, rođendana), enduro treninge i natjecanja, nedjeljne obiteljske izlete na uređenim piknik mjestima, jahanje, skijanje i vožnju biciklom. Planinarski dom Omanovac potrebno je povezati s OPG-ovima kako bi posjetitelji doma mogli posjetiti i pojedine OPG-ove.Kvalitetu smještaja u planinarskom domu trebalo bi poboljšati te osigurati održavanje objekta.


• Podizanje kvalitete turističke ponude • Povećanje broja posjetitelja • Podizanje kvalitete života lokalnog stanovništva

Nositelj projekta Planinarsko društvo, Grad Pakrac, privatni sektor, TZ grada Pakraca Ocjena prioriteta Visok. Potrebna sredstva

Ovisno o planiranim zahvatima


111

III. KREIRANJE URBANOG SKLADA U svrhu jasnog tržišnog pozicioniranja područja Lipika i Pakraca kao turističkog odredišta važno je stvoriti osjećaj dobrodošlice kako već na prilazima ovim gradovima, osobito Lipiku, tako i u samim gradskim jezgrama. Na prilazima to je važno kako bi se potencijalnim posjetiteljima pružio osjećaj dobrodošlice, a putnike u tranzitu ('mototuristi') motiviralo na zaustavljanje, posjet i obilazak šireg područja. Istodobno, osjećaj urbanog sklada valja stvoriti i u gradskim jezgrama, s tim da je u Lipiku naglasak na stvaranje osjećaja uređenog, skladnog, tradicionalnog termalnog lječilišta, dok u Pakracu, odlično uređen kompleksom grofova Janković treba komplementirati uređenjem cijele gradske jezgre i stvaranjem njezine prepoznatljivosti. Konkretni projekti u okviru ovog programa: • Cestovna gradska porta Lipika • Hortikulturno uređenje • Uređenje gradskih jezgri • Turističko-informativni interpretacijski centar (Centar za posjetitelje)

Naziv projekta CESTOVNA GRADSKA PORTA LIPIKA Opis aktivnosti Cestovna gradska porta mora imati trostruku ulogu: komunicirati

identitet projektnog područja, putnike namjernike informirati o širokoj paleti turističkih doživljaja koje im projektno područje pruža (osobito važno s obzirom na to da su financijska sredstva za turističku promociju projektnog područja izuzetno skromna) te ih motivirati na zaustavljanje i/ili ponovni dolazak te, u konačnici, turistima u posjetu projektnom području pružiti sve potrebne servisne informacije. Ova porta, u cestovnom smislu, koncipirana je kao odmorište. Ona je istovremeno simbolična porta grada koja može biti kombinacija instalacije koja nadsvodi cestu i zaustavnog punkta vrlo pažljivo i skladno oblikovanog tako da utjelovljuje udarne simbole ovog područja – ljekovitu vodu i lipicance. Pored instalacije koja nadsvođuje cestu, bilo bi poželjno da na ovom punktu bude prisutna voda – skulptura/fontana s odgovarajućim hortikulturnim uređenjem, urbana oprema (klupe, koševi za smeće) te turistička karta grada i projektnog područja, interpretacijske ploče za glavne teme te, suptilno i dizajnerski usklađeno komercijalno oglašavanje popratnih sadržaja i usluga. Ulazna porta bi ujedno trebala predstavljati idealno mjesto za distribuciju relevantnih informacija o turističkim atrakcijama, proizvodima i uslugama cijele županije, odnosno Slavonije. Za realizaciju ovog projekta potrebno je osigurati odgovarajuću lokaciju na primjerenoj lokaciji, izraditi odgovarajuću projektnu dokumentaciju (idejne i izvedbene projekte) te pripremiti natječajnu dokumentaciju za oblikovanje.


• Povećanje turističkih posjeta jednodnevnih posjetitelja • Stvaranje osjećaja dobrodošlice i pretpostavke za dulji boravak • Integracija turističkog proizvoda grada sa širim područjem (čime

se stimulira noćenje u gradu te izleti u okolicu)


112

• Povezivanje interesa javnog i privatnog sektora Nositelj projekta Gradska uprava grada Lipika u suradnji s gradskom turističkom

zajednicom Ocjena prioriteta Srednji prioritet. Potrebna sredstva

Prostorno-planska dokumentacija 150.000 – 300.000 kn

Naziv projekta HORTIKULTURNO UREĐENJE Opis aktivnosti Posjetitelje u manja gradska središta, pored atrakcija, osobito privlači

atmosfera, a hortikulturno uređenje njezin je neizbježan dio. To je već dijelom prepoznato i u Lipiku i u Pakracu. U narednom razdoblju trebalo bi posvetiti pozornost harmonizaciji hortikulture privatnih i javnih površina (osobito u Lipiku balansirati hortikulturu gradskih ulica, prostora bolnice te parka u dijelu u kojem je to imovinski-pravno moguće), osmisliti cvjetnu dobrodošlicu na ulazu u Lipik i Pakrac, pokušati osmisliti hortikulturno uređenje koje će kompenzirati za zapuštenost objekata u gradskim jezgrama te potaknuti vlasnike objekata/trgovina u gradskim jezgrama na atraktivniju prezentaciju svojih izloga i pročelja. Ovo je troškovno relativno ekonomična aktivnosti kojom se mogu polučiti vidljivi rezultati u relativno kratkom roku, a da bi inicijativu podržali građani ukazuje i sve popularniji Sajam cvijeća kao i sve izraženiji interes građana za njegovala vlastitog životnog okruženja. Kako je hortikulturno uređenje dio vizualnog sklada centra gradova valjalo bi: • osmisliti cjelokupni plan hortikulturnog uređenja čime bi se

osiguralo da je ono sukladno željenom vizualnom identitetu i ambijentalnim značajkama u barem srednjoročnom razdoblju

• izraditi temeljem usvojenog konceptualnog rješenja godišnji plan aktivnosti sukladno postavljenim prioritetima

• osigurati sredstva za realizaciju planiranih projekata na godišnjoj razini


• Doprinos vizualnom identitetu gradova Lipika i Pakraca • Kreiranje vizualnog sklada • Povezivanje glavnih atrakcija u jedinstvenu cjelinu • Stvaranje jedinstvene atmosfere

Nositelj projekta Gradska komunalna poduzeća u suradnji s gradskim upravama, gradskim turističkim zajednicama i raznim udrugama građana


• Konceptualno rješenje – 100.000 kn • Kontinuirano na godišnjoj razini – 300.000kn


113

Naziv projekta UREĐENJE GRADSKIH JEZGRI Opis aktivnosti Nedvojbeno, dio turističkog imidža i atraktivnosti destinacije je njezin

vizualni sklad, odnosno uređenost. Uređeni gradovi pridonose zadovoljstvu života i rada ali i boravku turista u gradu. U gradovima Lipiku i Pakracu provode se aktivnosti vezne uz uređenje i obnovu centara, ali je još velik broj zapuštenih zgrada. Nažalost, ratna razaranja te, potom, ekonomska stagnacija zajedno s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima dovela su do toga da su tragovi razaranja još uvijek vidljivi na gotovo cijelom projektnom području (npr. ostaci razrušenih objekata, obnovljeni objekti bez uređenih fasada), a ovaj je problem izrazito vidljiv u samim gradskim jezgrama Lipika i Pakraca. Ne samo da takvo stanje podriva turističku atraktivnost, već život u takvom okruženju ima negativan utjecaj na kvalitetu života građana te, osobito, osjećaj građanskog ponosa. U tom smislu i Lipik i Pakrac trebaju pristupiti obnovi gradskih jezgri planski te pripremiti potrebnu projektnu dokumentaciju njihove revitalizacije kako bi pravovremeno identificirali moguće donorske fondove, koje se će osobito otvoriti s ulaskom Hrvatske u EU. Uređenje gradskih jezgri ne bi se trebalo provesti samo na obnovu pročelja pojedinih zgrada već i na davanje novih namjena pojedinim zgradama. Potrebno je urediti – izgraditi pješački nogostup u cijeloj dužini između Lipika i Pakraca (4,5 km). Potrebno je razmotriti mogućnost uređenja pješačke staze uz rijeku Pakru. Pri tome potrebno je voditi računa o skladnom uređenju pročelja, reklama, uređenju prometnica, javne rasvjete, zelenih površina, vodenih površina itd.


• Podizanje kvalitete života lokalnog stanovništva • Podizanje kvalitete boravka gostiju u destinaciji

Nositelj projekta Gradovi Lipik i Pakrac, Ministarstvo kulture, privatnici Ocjena prioriteta Visok Potrebna sredstva

Izrada studije uređenja – 350.000 kn

Naziv projekta TURISTIČKO-INFORMATIVNO INTERPRETACIJSKI CENTAR –

CENTAR ZA POSJETITELJE Opis aktivnosti Osnivanje turističkog informacijskog centra predstavlja bitni element

destinacijske ponude lipičko-pakračkog područja koji pruža gostima dobrodošlicu, osigurava korisne informacije i orijentacijske savjete te interpretira resurse/atrakcije. Interpretacijski centar mjesto je gdje gosti mogu naučiti nešto o prirodnim ljekovitim činiteljima, kulturnoj i prirodnoj projektnog područja, ali istovremeno to je sadržaj koji povećavaju kvalitetu boravka, dulje zadržavanje i povećanu turističku


114

potrošnju. Centar treba biti opremljeni tako da nudi raznovrsne programe, prostoriju s audio-video opremom, multifunkcionalan prostor namijenjen za prezentacije i predavanja, izložbeni prostor, informacijski pult, prostor za odmor, prodavaonicu suvenira i sobu za osoblje. Kao što je uobičajeno, prije same izgradnje, ovaj projekt podrazumijeva odabir potencijalne, za sve oblike kretanja lako dostupne, lokacije, razradu programskog i organizacijskog koncepta te pripremu potrebne dokumentacije


• Povećanje turističke atraktivnosti projektnog područja • Viša kvaliteta usluga • Povećanje zadovoljstva posjetitelja • Povećanje turističke posjećenosti • Povećanje prihoda od turizma

Nositelj projekta Gradske uprave i gradske turističke zajednice Ocjena prioriteta Srednji prioritet. Potrebna sredstva

• Priprema projektne dokumentacije i ishođenje potrebnih dozvola – 600.000 do 800.000 kn

• Izgradnja i opremanje – po projektnoj dokumentaciji • Zapošljavanje i edukacija osoblja – 50.000 kn

Naziv projekta REVITALIZACIJA PARKA U LIPIKU Opis aktivnosti Park u Lipiku nastao je krajem 19. stoljeća. 1965. godine proglašen je

spomenikom parkovne arhitekture. Riječ je o parku koji obuhvaća površinu od oko 10 ga. U parku se mogu naći brojne zanimljive biljke poput divljeg kestena, hrasta lužnjaka, smreke, bukve, brijesta i dr. U samome parku nalazi se i zgrada Kursalon smještena na južnoj strani perivoja. Park je potrebno obnoviti pri čemu se ponajprije misli na očuvanje parkovne arhitekture, obnovu nasada, uređenje šetnice, rasvjetu, klupe. Također je potrebno obnoviti Kursalon. Budući da je riječ o spomenicima pod zaštitom cijela obnova odvijala bi se u skladu s pravilima čuvanja baštine. Revitalizacija parka odvijala bi se u nekoliko faza tj. potrebna ja izrada dokumentacije te potom samo izvođenje radova.


• Podizanje razine atraktivnosti destinacije • Uređen prostor za turističku valorizaciju

Nositelj projekta

• Ministarstvo kulture, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjem Požeško-slavonska županije u suradnji s vlasnicima (Croatia osiguranje)

Ocjena prioriteta

• Visoki prioritet

Potrebna sredstva

• Izrada dokumentacije – do 200.000 kn


115

IV. REVITALIZACIJA KULTURNE BAŠTINE (KONCEPT I STUDIJA

ISPLATIVOSTI) Unatoč kontinuitetu življenja na ovim prostorima, materijalna kulturna dobra koja tome svjedoče (s izuzetkom sklopa imanja grofa Jankovića u Pakracu, bolnice te nekoliko obnovljenih građevina u Lipiku) iako su stavljena su pod zaštitu, izložena su propadanju. Pretpostavka je da će nekadašnji lječilišni objekti u sklopu ZRC Lipika biti obnavljani sukladno planovima investitora, još je nekoliko reprezentativnih objekata kojima bi se trebala pronaći nova namjena – to su Vila Savić u Lipiku, u vlasništvu SB Lipik, te Spahijski podrum i Stara bolnica u Pakracu. Njihova bi se revitalizacija ubrzala pronađe li im se ujedno i adekvatna namjena kojom bi se ujedno omogućilo i generiranje prihoda za njihovo daljnje održavanje. Istodobno, u projektnom području potrebno je pronaći prostore za nove smještajne kapacitete, turističko-informativni centar/centar za posjetitelje, muzej lječilišnog turizma te, eventualno, za obrtnike i ostale kreativce koji bi mogli osmišljavati programe i proizvode interesantne turističkom tržištu. Stoga je potrebno pristupiti izradi koncepta najbolje uporabe za ove objekte i provjeri tržišne isplativosti predloženih rješenja. Projekti: • Spahijski podrum • Stara bolnica Pakrac • Vila Savić • Revitalizacija Parka u Lipiku

Naziv projekta SPAHIJSKI PODRUM Opis aktivnosti Najimpozantnija je građevina u Pakracu, u čijoj je neposrednoj blizini

zgrada Hrvatskog doma te bi, te dvije građevine tematski povezane, mogle djelovati kao mali tematski klaster. Povijest građevine je nejasna. Neki smatraju da je tu već u 13. stoljeću bila kovnica slavonskog banovca, dok neki tvrde da objekt sagrađen u 18. stoljeću kao skladište pakračkog vlastelinstva. U podrumu se čuvalo vino, na prvom katu i potkrovlju skladištili su se poljoprivredni proizvodi. Prema postojećim preliminarnim planovima, podrum je predviđen za ugostiteljstvo, a prvi kat za Gradsku knjižnicu. S obzirom na značaj objekta, njegovu povezanost s Hrvatskim domom, relativno veliku površinu te cjelokupni plan urbane revitalizacije gradske jezgre Pakraca, prostorno-programski koncept Spahijskog podruma treba osmisliti, provjeriti tržišnu i financijsku održivost te, po njegovom usvajanju, pripremiti projektnu dokumentaciju.


• Razvoj novog sadržaja • Bolje korištenje lokacije • Osiguranje trajne zaštite objekta • Stvaranje diverzifikacijskog sustava turističkih iskustava • Mogućnosti za zapošljavanje • Povećanje turističke atraktivnosti

Nositelj projekta Gradska uprava Pakraca u suradnji s gradskom turističkom zajednicom i


116

Poduzetničkim centrom Ocjena prioriteta Srednji Potrebna sredstva

• Koncepcija najbolje uporabe i procjena tržišne i financijske održivosti – 150.000 kn

• Izrada potrebne projektne dokumentacije – 1.000.000 kn • Priprema i provedba natječaja – 15.000 kn

Naziv projekta ZGRADA STARE BOLNICE PAKRAC Opis aktivnosti U Pakracu je 1897. godine sagrađena nova te s radom krenula prva javna

kraljevska zemaljska bolnica u Hrvatskoj. Do tada je pakračka bolnica bila smještena u Trenkovu dvorcu. Nova ustanova bila je podignuta sredstvima Kraljevske Zemaljske vlade te se isticala od ostalih bolnica toga doba odjelom za umobolne bolesnike. Kraljevske bolnice bile su među najbolje opremljenim i najbolje upravljanim bolničkim ustanovama.Sagrađena je dalje od centra grada u neposrednoj blizini rijeke Pakre, te je bila okružena dobro održavanim perivojem. Vlada je 1908. godine odlučila da se u Pakracu podigne i Zavod za umobolne pa je ova zgradadovršena 1910. godine. Bolnicu su projektirali poznati arhitekti Ignjat Fischer i Dionis Sunko. Nova zgrada sagrađena je na samoj obali Pakre dosta dalje od glavne bolničke zgrade.

Nakon velikih stradanja u Domovinskom ratu ovi objekti su zaštićeni kao kulturni spomenici od izuzetne vrijednosti te čekaju svoju obnovu i prenamjenu.Kompleks je zaštićena povijesna cjelina koji je potpuno neiskorišten. Povrh toga, riječ je o lako dostupnoj lokaciji velike površine koju je moguće prostorno-funkcionalno i programski revitalizirati. Primjerice, u ovom bi se prostoru mogu smjestiti Edukacijski centar namijenjen fizioterapeutima i menadžerskom kadru u turizmu.


• Razvoj novog sadržaja • Bolje korištenje lokacije • Osiguranje trajne zaštite objekta • Stvaranje sustava turističkih iskustava • Mogućnosti za zapošljavanje • Povećanje turističke atraktivnosti

Nositelj projekta Gradska uprava Pakraca u suradnji s gradskom turističkom zajednicom i Poduzetničkim centrom

Ocjena prioriteta Srednji Potrebna sredstva


• Izrada potrebne projektne dokumentacije – 1.000.000 kn • Priprema i provedba arhitektonskog natječaja – 30.000 kn

Naziv projekta VILA SAVIĆ Opis aktivnosti Riječ je o vili koja je u vlasništvu Specijalne bolnice Lipik ali koja svojom

bogatim arhitekturnim naslijeđem i reprezentativnošću zaslužuje veliku pažnju. U tom smislu vila zahtjeva izradu koncepta najbolje upotrebe s time da pri tome treba voditi računa da ovaj prostor ima potencijal za proizvode i


117

usluge gostiju viših platežnih mogućnosti. Očekivani rezultati

• Podizanje kvalitete ambijentalnosti destinacije • Obogaćivanje proizvoda • Podizanje zadovoljstva lokalnog stanovništva

Nositelj projekta Specijalna bolnica Lipik Ocjena prioriteta Srednji Potrebna sredstva



118

IV INTERPRETACIJA KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

Unatoč izrazitoj koncentraciji kulturne baštine te njezinoj relativno dobroj stručnoj i znanstvenoj valorizaciji, ona nije na odgovarajući način (turistički) interpretirana. Naime, sadašnji pokušaji interpretacije (info-ploče, turistički vodiči) fragmentirani su i sporadični te uglavnom svedeni na pojednostavljeno suhoparno nabrajanje temeljeno na stručnoj valorizaciji. Tako kulturna baština, kao i legende i priče ovoga kraja nisu još uvijek u dovoljnoj mjeri povezane. Istovremeno, suvremeni turistički proizvod ne može opstati na tržištu bez tematiziranog pristupa i kvalitetne interpretacije kao temelja neponovljivog doživljaja za posjetitelje. Identificiranje tema koje povezuju kulturno-turističke atrakcije omogućit će bolju, cjelovitiju i slojevitiju interpretaciju, dat će osnovu za definiranje te ubrzati proces uspostavljanja i organiziranja različitih tematiziranih kulturnih ruta.

Konkretni projekti u okviru ovog programa su: • izrada plana interpretacije gradske jezgre Lipika s naglaskom na termalnu tradiciju • izrada plana interpretacije gradske jezgre Pakraca, uključujući interpretaciju

srednjovjekovnog Pakraca s naglaskom na slavonski banovac

Naziv projekta PLAN INTERPRETACIJE GRADSKE JEZGRE LIPIKA S NAGLASKOM NA TERMALNU TRADICIJU

Opis aktivnosti Plan interpretacije gradske jezgre Lipika potreban je kao polazište za osmišljavanje koncepta njegove revitalizacije te izgradnje i/ili uspostave novih sadržaja poput Centra za posjetitelje i/ili muzeja posvećenog lječilišnoj tradiciju turizma. Plan interpretacije treba osigurati da se središte Lipika uistinu prezentira kao termalno lječilište nacionalnog značaja te da posjetitelji razumiju njegovu ulogu, kontinuitet i kontekst. To je nadasve važno za Lipik s obzirom na to da mu je ostala reputacija lječilišta, dok je većina lječilišnog kompleksa devastirana. Upravo je zadatak interpretacije da popuni ovaj raskorak. Plan interpretacije mora uvezati sve atrakcije u gradskoj jezgri tako da se, zajedno s posjetom lječilištu i parku, dobije cjelovito interpretirano i tematizirano vizitacijsko iskustvo. Polazište za izradu plana interpretacije svakako treba tražiti u postojećoj bogatoj dokumentaciji o njegovoj prošlosti, temeljem koje treba:

• identificirati ključne teme i poruke kroz koje će se komunicirati značaj Lipika

• identificirati ključne segmente posjetitelje kojima je namijenjena interpretacija i prezentacija

• odabrati najbolji kontekst i koncept prezentacije ključnih tema nadograđujući se na postojeći sustav interpretacije gdje je to moguće

• odabrati najprimjerenije tehnike interpretacije – interpretacijske ploče, audio-vizualna prezentacija, centar za posjetitelje, program događanja (nadograđeni postojeći programi)

• predložiti raspon doživljaja i proizvoda koji se mogu staviti posjetiteljima na raspolaganje fazno (imajući u vidu da će revitalizacije centra Lipika biti dugotrajan projekt)


119

Time će se postaviti temelji za: • uvođenje cjelovite i slojevite interpretacije (nastanak lječilišta,

procvati i stagnacije, društveni život oblikovan u ladanjskom okruženju)

• uspostaviti kvalitetan i maštovit tematski interpretacijski okvir za sve tehnike interpretacije (obuku turističkih vodiča, info-ploče, web-stranice, tiskani vodiči i sl.)

• osmišljavanje program događanja i raspona dodatnih proizvod i usluga koji podržavaju dominantne teme

Očekivani rezultati • Osigurana osnovna interpretacija gradske jezgre sa sustavom podražavajućih proizvoda za razne skupine posjetitelja

• Stvoreni preduvjeti za sustavnu zaštitu, upravljanje i prezentaciju gradskog centra u dugoročnom razdoblju

• Temelj za donošenje strateških i operativnih odluka o sadržajima i uslugama primjerenim za Lipik

Nositelj projekta • Turistička zajednica uz osnivanje odbora sastavljenog od ključnih dionika (stručnjaci – povjesničari, kustosi, konzervatori; udruge i pojedinci angažirani u kulturnom i društvenom životu, relevantni gradsku upravni odjeli; predstavnici SB Lipik)

Ocjena prioriteta Visok Potrebna sredstva • Priprema i provedba natječaja – 15.000 kn

• Plan interpretacije – 150.000 kn • Provedba – ovisno o planu interpretacije

Naziv projekta PLAN INTERPRETACIJE GRADSKE JEZGRE PAKRACA Opis aktivnosti U kontrastu s gradskom jezgrom Lipika čija su najvažnija kulturna dobra

još uvijek devastirana, s obnovljenim vlastelinskim kompleksom, župnom crkvom, Hrvatskim domom te Spahijskim podrumom u sanaciji, Pakrac je već spreman za turističku posjetu te plan interpretacije ovdje ima svrhu osmišljavanja doživljaja kako bi se povećalo zadovoljstvo posjetitelja i produljila njihova posjeta. Pri tome, preporučuje se da se, u suradnji sa stručnjacima – kustosima Gradskog muzeja, identificiraju ključne teme, od kojih je tema obitelji Janković već razrađena, a druga nezaobilazna tema trebao bi biti srednjovjekovni Pakrac s kovnicom novca. Također bi bilo dobro interpretirati i međuovisnost Pakraca i okolnog ruralnog prostora (kako bi se stvorila želja za posjetom ruralnom prostoru projektnog područja) te međuovisnost Pakraca i Lipika. Pri tome, hodogram aktivnosti isti je kao i u slučaju interpretacije gradske jezgre Lipika:

• identificirati ključne teme i poruke kroz koje će se komunicirati značaj Pakraca kao gospodarskog, obrazovnog i trgovačkog središta

• identificirati ključne segmente posjetitelje kojima je namijenjena interpretacija i prezentacija

• odabrati najbolji kontekst i koncept prezentacije ključnih tema nadograđujući se na postojeći sustav interpretacije gdje je to


120

moguće • odabrati najprimjerenije tehnike interpretacije – interpretacijske

ploče, audio-vizualna prezentacija, centar za posjetitelje, program događanja (nadograđeni postojeći programi)

• predložiti raspon doživljaja i proizvoda koji se mogu staviti posjetiteljima na raspolaganje fazno (imajući u vidu da će revitalizacije centra Lipika biti dugotrajan projekt) Time će se postaviti temelji za:

• uvođenje cjelovite i slojevite interpretacije (nastanak grada, procvati i stagnacije, društveni život s naglaskom na obrtništvo)

• osmišljavanje cjelovitog i maštovitog tematskog interpretacijskog okvira za sve tehnike interpretacije (obuku turističkih vodiča, info-ploče, web-stranice, tiskani vodiči i sl.)

• osmišljavanje program događanja i raspona dodatnih proizvod i usluga koji podržavaju dominantne teme


• Osigurana osnovna interpretacija gradske jezgre sa sustavom podražavajućih proizvoda za razne skupine posjetitelja

• Stvoreni preduvjeti za sustavnu zaštitu, upravljanje i prezentaciju gradskog centra u dugoročnom razdoblju

• Temelj za donošenje strateških i operativnih odluka o sadržajima i uslugama primjerenim za Pakrac

Nositelj projekta • Turistička zajednica uz osnivanje odbora sastavljenog od ključnih dionika (stručnjaci – povjesničari, kustosi, konzervatori; udruge i pojedinci angažirani u kulturnom i društvenom životu, relevantni gradsku upravni odjeli)


• Priprema i provedba natječaja – 15.000 kn • Plan interpretacije – 150.000 kn • Provedba – ovisno o planu interpretacije


121

V. UNAPREĐENJE POSTOJEĆIH I RAZVOJ NOVIH TURISTIČKIH PROIZODA

Da bi se realizirala predložena vizija te polučili željeni rezultati turističkog razvoja projektnog područja potrebno je osmisliti sustav turističkih atrakcija/proizvoda. Ovaj sustav proizlazi iz analize atrakcijske osnove i stupnja njezine tržišne spremnosti, procjene potencijalne tržišne potražnje, a postavljen je u kontekstu životnog ciklusa proizvoda i destinacije. Ovim se potonjem osiguralo da se u narednom planskom razvoju na tržište uvode nove atrakcije/proizvodi, polazeći od onih koji su u ovom trenutku tržišno najspremniji do onih koje tek treba razviti i na tržište uvesti pri kraju projektnog razdoblja. Slijedom toga, na tržište se prvo uvode događanja s obzirom na to da su ona već razvijena te da se kontinuirano programski nadopunjuju te je ovaj proizvod uz minimalna ulaganja moguće brzo komercijalizirati. Drugi proizvod u ovoj skupini je sportski ribolov/lov. Ovaj se proizvod uvodi s obzirom na to da je na jezerima već uspostavljena ili će se vrlo brzo uspostaviti kvalitetna infrastruktura, organiziran je kroz ribolovna društva te je njegova daljnja komercijalizacija ovisna više o promociji, a manje o ulaganjima u njegovu infrastrukturu. U ovoj skupini je i razvoj proizvoda promatranja životinjskog svijeta (foto-safari) s obzirom da za ovaj proizvod zahtjeva tek manju prilagodbu u smislu infrastrukture, pripremu potrebnog interpretativnog materijala te obuku osoblja. U grupi proizvoda koje bi trebalo lansirati u srednjoročnom razdoblju su Muzej lječilišnog turizma i Centar konjičkih sportova. Ovi proizvodi proizlaze iz postavljene strateške vizije, direktno podržavaju osnovni imidž projektnog područja i sustav primarnih atrakcija, no za njihov je razvoj potrebno dulje plansko razdoblje te značajnija sredstva za izgradnju potrebne infrastrukture te, konačno, uspostavu organizacijske strukture. Konačno, proizvod s visokim tržišnim i razvojnim potencijalom te usko povezan s vizijom je industrijski turizam. No razvoj ovog proizvoda ovisi o vlasnicima tvrtki koji su prvenstveno orijentirani na proizvodnju te se pretpostavlja da će za njegov razvoj trebati proći dugi put senzibiliziranja/lobiranja vlasnika te će, potom, trebati i neko vrijeme dok se ovaj proizvod pripremi za tržište.

Konkretni projekti u okviru ovog programa:

o Akcijski plan marketinga događanja o Akcijski plan sportskog ribolova/lova o Promatranje životinjskog svijeta o Muzej lječilišnog turizma o Centar konjičkih sportova – ergela i hipodrom o Industrijski turizama o Uređenje jezera Raminac

Naziv projekta: AKCIJSKI PLAN MARKETINGA DOGAĐANJA Opis aktivnosti U projektnom području organizira se niz kulturnih, gospodarskih te,

osobito, sportskih događanja. Većina tih događanja je relativno mala, uglavnom lokalnog karaktera, skromno financirana i još skromnije promovirana. Kako bi se povećala njihov atraktivnost i premostila njihova usitnjenost, turističke zajednice počeli su ih objedinjavati vremenski (npr. božićna, ljetna i sl). Ovakvu praksu treba nastaviti i poticati organizatore na kontinuirano programsko unapređivanje tih događanja. Međutim, osim sportskih događanja koja su dobro usuglašena s turističkim atrakcijama


122

projektnog područja, daljnji smjer razvoja događanja bilo bi njihovo inoviranje tako da odražavaju tržišno pozicioniranje projektnog područja (dobar primjer je Varaždin čije Barokne večeri i Špancirfest utjelovljuju i osnažuju destinacijski imidž), razvoj postojećih tako da se inovira i proširuje program te značajnija promocija. Ovdje je važno spomenuti plan pokretanja sajma Zdravlja u lipnju te Dane vode u ožujku koji se veže uz Svjetski dan voda budući da je voda koja pokreće razvoja zdravstvenog turizma. Sajam zdravlja planira se u suradnju sa Specijalnom bolnicom, a Dan voda s Podravkom. U tom smislu, predlaže se izrada tzv. portfelja turističkih događanja, što podrazumijeva:

• valorizaciju postojećih događanja u smislu ekonomskog, turističkog, društvenog ili kulturnog doprinosa te tržišnog potencijala

• identifikaciju potencijalnih događanja kroz konzultacije s nositeljima kulturnog, društvenog, zabavnog i sportskog života projektnog područja i njihovu valorizaciju

• identifikaciju mogućnosti za razvoj novih događanja koji će podržati osnovnu turističku orijentaciju ‘hallmark’ događanja projektnog područja sukladna s predloženim tržišnim pozicioniranjem

• klasifikaciju događanja po turističkom značaju tako da se osigura nekoliko ‘hallmark’ događanja, više događanja regionalnog značaja, te niz događanja lokalnog karaktera koja će osigurati kontinuiranu regionalnu potražnju

• identifikaciju sustava potpora i podrške događanjima za koje se procijeni da su turistički atraktivna (uključujući ne samo financijsku, već i marketinšku i organizacijsku podršku)


• Razvoj novih proizvoda/atrakcija • Stvaranje diverzifikacijskog sustava turističkih doživljaja • Povećanje kvalitete života lokalnog stanovništva • Mogućnosti zapošljavanja i unapređenje životnog standarda

lokalnog stanovništva • Povećanje turističke atraktivnosti

Nositelj projekta Turističke zajednica projektnog područja u suradnji s organizatorima događanja i gradskim upravnim odjelima


• Ukupni troškovi izrade dokumenta procjenjuju se na oko 70.000 kn


123

Naziv projekta: PLAN RAZVOJA SPORTSKOG RIBOLOVA/LOVA Opis aktivnosti Na jezerima projektnog područja već je dobro uspostavljena ponuda

sportskog ribolova, i to je područje posebno poznato po tome što se lovi sistemom 'uhvati i pusti' te se može reći da je ovaj oblik turizma u inicijalnoj razvojnoj fazi – osnovni proizvod je dobro organiziran, no tržište je uglavnom ograničeno na lokalne i regionalne sportske ribolovce te, eventualno, na pasionirane ribolovce iz udaljenijih krajeva naše zemlje. Stoga projekt pretpostavlja preispitivanje adekvatnosti infrastrukture i podržavajuće suprastrukture kako bi se identificiralo ono što je potrebno unaprijediti da bi se proizvod priveo višem stupnju tržište spremnosti te, istovremeno, razvoj plana marketinga kako bi se u ovo područje privukao veći broj ribolovaca koji bi ovdje noćili te, time, polučivali i veće ekonomske koristi. Pri tome, trebalo bi procijeniti u kojoj je mjeri oportuno promovirati ovaj proizvod samostalno, a u kojoj mjeri potaknuti granične općine Bjelovarsko-bilogorske županije sa sličnim resursa na udruženi razvoj ovog proizvoda i njegov marketing.

Očekivani rezultati • Razvoj novog proizvoda • Formiranje diversificiranog sustava turističkih doživljaja • Podizanje životnog standarda lokalnog stanovništva • Mogućnosti za zapošljavanje • Povećanje turističke atraktivnosti šireg područja

Nositelj projekta Turističke zajednice i/ili Poduzetnički centar Pakrac uz dodatnu pomoć turističkih stručnjaka i udruga sportskih ribolovaca

Ocjena prioriteta Visok Potrebna sredstva • Ukupni troškovi izrade dokumenta procjenjuju se na oko 100.000 kn

Naziv projekta PLAN RAZVOJA PROMATRANJA FLORE I FAUNE (FOTO-SAFARI) Opis aktivnosti Glavni cilj ove aktivnosti je izraditi sveobuhvatni okvir za razvoj dugoročno

održivog i konkurentnog kvalitetnog turističkog proizvoda zasnovanog na bogatoj fauni. Lovišta omogućuju razvoj suvremenog proizvoda lovnog turizma, a s postojećom infrastrukturom ova se lovišta vrlo brzo mogu preorijentirati ili diversificirati na tzv. foto-safari, odnosno promatranja životinja u njihovim prirodnim staništima. U tu svrhu potrebno je prvo inventarizirati životinjski svijet projektnog područja te definirati precizno potencijalna tržišta. Nakon toga potrebno je identificirati lokacije osobito za proizvod foto-safarija te izraditi plan uređenja lokaliteta i interpretacije za nekolicinu najboljih lokacija. S obzirom da ovaj proizvod najčešće zahtijeva noćenje, jedno ili više, potrebno je identificirati potrebe za dodanim smještajnim objektima te, konačno, sastaviti plan distribucije ovog proizvoda. Također je moguće u suradnji sa Lovačkim društvima napraviti mali životinjski park u šumi za divlje životinje koji će biti edukacijskog karaktera.

Očekivani rezultati • Razvoj novog proizvoda


124

• Formiranje diversificiranog sustava turističkih doživljaja • Podizanje životnog standarda lokalnog stanovništva • Mogućnosti za zapošljavanje • Povećanje turističke atraktivnosti projektnog područja

Nositelj projekta Gradske turističke zajednice u suradnji s lovačkim društvima Ocjena prioriteta Srednji Potrebna sredstva Izrada plana – do 50.000 kn.

Naziv projekta MUZEJ LJEČILIŠNOG TURIZMA, Lipik Opis aktivnosti S obzirom na dugu tradiciju lječilišnog turizma u Lipiku, jednu od vila

(Zinka ili Savić) potrebno je obnoviti te urediti za potrebe Muzeja lječilišnog turizma, u kojem bi se prezentirala povijest razvoja lječilišta ali i održavale tematske izložbe, predavanja i projekcije vezane uz turizam ovog područja.Svako da bi se uređenjem Muzeja lječilišnog turizma, kao specifičnog muzeja u Hrvatskoj, obogatila turistička ponuda Lipika i Pakraca a on bi mogao postati i razlog posjeta Lipiku. Muzej bi trebao biti moderno koncipiran s interaktivnim sadržajima te dvoranom za predavanja, projekcije i slično. Unutar muzeja također bi valjalo imati dobro opremljenu suvenirnicu u kojoj bi se mogle kupiti i različite publikacije iz povijesti ovog kraja. Navedeni muzej trebao bi biti povezan s muzejom Pakrac kako bi, zajedno, različitim sadržajima privlačili posjetitelje. Potrebno je izraditi studiju kojom bi se analizirale mogućnosti za točnu lokaciju muzeja, izvori financiranja, prostorni i sadržajni koncept, troškovi rada itd. Obzirom da je ova ideja u začetku, potrebno je izraditi studiju kojom bi se analizirale mogućnosti izvora financiranja te realizacija.

Očekivani rezultati • Privlačenje većeg broja posjetitelja • Podizanje zadovoljstva gostiju u destinaciji • Stvaranje kvalitetnog turističkog proizvoda

Nositelj projekta Grad Lipik za izradu studije opravdanosti, a u realizaciji projekta bi trebali sudjelovati: Ministarstvo kulture, Ministarstvo zdravlja; Ministarstvo turizma, TZ

Ocjena prioriteta Srednji prioritet. Potrebna sredstva Izrada studije – do 100.000 kn

Naziv projekta CENTAR KONJIČKIH SPORTOVA Opis aktivnosti U gradu Lipiku ergela ima dugu tradiciju (Izidorovac) te veliki turistički

potencijal. Njezine zgrade gotovo su uništene za vrijeme Domovinskog rata a dio matičnog te stada ergele je pobijen i otuđen te vraćen tek 2007. godine


125

Državna ergela Lipik je ishodište za tematsku rutu Stazamalipicanaca i kune, koja se proteže osim na području grada Lipika i na područje grada Pakraca. Obnovom zgrada za potrebe ergele (štale, sjenici i stambene zgrade) te izgradnjom hipodroma konjički turizam dobiva nove mogućnosti razvoja. Zbog tradicije i mogućnosti razvoja turizma Ergela Lipik mogla bi postati centar konjičkih sportova. Zanimljivo je da se ishodište Staze lipicanaca i kune nalaze se baš u urbanim područjima Lipika i Pakraca. U cilju razvoja konjičkog turizma ergelu Lipik je potrebno povezati s OPG-ovima iz cijelog područja a Stazu lipicanaca i kune proširiti na cijelo područje. Uređenje ergele prostornim planom Požeško-slavonske županije (2011.) planira kao uređenje turističke zone, bez smještajnih kapaciteta, površine cca 41 ha. Osim za očuvanje različitih svojti konja s prostora Hrvatske, ergelu treba intenzivnije uključiti u različite oblike konjičkih sportova (škola jahanja, konjička takmičenja, organiziranje konjičkih jahačkih tura isl.). Ergela može služiti i za oporavak djece s posebnim potrebama u bi trebalo povezati. Nažalost velik problem za realizaciju navedenog područja za potrebe turizma su neriješeni vlasnički odnosi. Uz državnu ergelu Lipik u ponudu je potrebno povezati i poduzetnike (npr. KK Diamant) koji se bave pružanjem usluga vezanih za konje i konjički sport. U tom smislu potrebno je postaviti prometnu signalizaciju, opremiti prostor za prihvat posjetitelja (npr. izgraditi i rampe za invalide) te podignuti razinu kvalitete ukupne ponude.

Očekivani rezultati • Podizanje kvalitete ponude destinacije • Podizanje kvalitete zadovoljstva turista • Inovativan i jedinstven turistički proizvod

Nositelj projekta Državna ergela Lipik, Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo znanosti i sporta, Veterinarski fakultet

Ocjena prioriteta Srednji prioritet Potrebna sredstva Ovisno o sadržajima koji će biti planirani.

Naziv projekta PLAN RAZVOJA INDUSTRIJSKOG TURIZMA Opis aktivnosti Temeljem dugogodišnje tradicije punjenja vode, proizvodnje stakla,

ribnjačarstva te obrtništva, kao i poveznice punionice vode i tradicije termalizma, industrijski turizam ima izuzetno velik razvojni potencijal kojim vrlo dobro komplimentira nosećim turističkim proizvodima projektnog područja. Iako je ovo potpuno novi proizvod čiji su nositelji tvrtke usmjerene prvenstveno na proizvodnju, Podravki, na primjer, vlasniku punionice vode, industrijski turizam nije stran. Naime, oni vode Muzej prehrane koji godišnje obiđe oko 9.000 posjetitelja te su, pretpostavka, već upoznati s idejom industrijskog turizma. Konačno, tvornice rutinski obilaze razne delegacije te učenici strukovnih škola. Da


126

bi se ovaj proizvod aktivirao, potrebno je prvenstveno uspostaviti dijalog s vlasnicima, razložiti razvojne mogućnosti, identificirati njihove interese, predložiti zajednički plan aktivnosti te, postupno, aktivirati ovaj proizvod, inicijalno vođenim obilaskom te postupno njegovim usavršavanjem.

Očekivani rezultati • Razvoj novog proizvoda • Formiranje diversificiranog sustava turističkih doživljaja • Podizanje životnog standarda lokalnog stanovništva • Mogućnosti za zapošljavanje • Povećanje turističke atraktivnosti projektnog područja

Nositelj projekta Gradska uprava grada Lipika Ocjena prioriteta Srednji prioritet. Potrebna sredstva Organizacijske naravi. Potrebna sredstva u tvornicama ovise o stanju

mogućnosti prihvata i vođenja gostiju.

Naziv projekta UREĐENJE JEZERA RAMINAC Opis aktivnosti S ciljem osiguranja dodatnih sadržaja vezanih uz rekreaciju i odmor u

prirodnom okruženju potrebno je urediti prostor oko jezera Raminac koji se nalazi na ulazu u grad. Jezero je veličine 12 ha s velikim površinama oko njega. Raminac je već dijelom uređen kroz projekt Stazama lipicanca i kune ali je s obzirom na potencijal potrebno urediti i šire područje koje je veličine oko 43 ha. Vezano uz to potrebno je izraditi idejni projekti te osmisliti sadržaje na jezeru Raminac, potrebnu javnu turističku infrastrukturu i opremu te izraditi troškovnik. Kraj jezera je moguće izgraditi tematski park, šetnice, igrališta i sl. te time prostor može postati atraktivan za privlačenje turističke potražnje iz šireg regionalnog područja. Moguća je i izgradnja smještajnih kapaciteta.Pored toga, ovako uređen i osmišljen prostor izvrsno bi se nadopunjavao na ostale turističke sadržaje u gradovima Lipik i Pakrac.

Očekivani rezultati • Podizanje atraktivnosti boravka turista u Lipiku i Pakracu • Podizanje kvaliteta života za lokalno stanovništvo

Nositelj projekta • Grad Lipik, privatni investitor (moguće javno-privatno partnerstvo) Ocjena prioriteta Visoko prioritetno Potrebna sredstva Izrada idejnog rješenja i projektne dokumentacije – do 100.000 kn

Naziv projekta UNAPREĐENJE PONUDE RURALNOG TURIZMA Opis aktivnosti S obzirom na sačuvanost i atraktivnost ruralnog prostora te u skladu s

trendovima na turističkom tržištu koji govore o rastu potražnje za ruralnim prostorima predviđaju se daljnje aktivnosti na području ruralnog turizma. Za unapređenje ponude ruralnog turizma potrebno je: • smještajne jedinice urediti u skladu s tradicionalnim oblikovnim

elementima, odnosno, uklopiti ih u okoliš i lokalnu arhitekturu


127

• unaprijediti ugostiteljsku ponudu u autohtonom slavonskom stilu (jela autohtone kuhinje, namirnice lokalnog porijekla iz ekološke proizvodnje) kao i okruženje tih objekata (dječja igrališta, parking, prostor za bicikle i dr.)

• ponuditi ekološki i edukativni turizam (prezentacija zaštićene tradicijske baštinu kroz etno muzej)

• nuditi certificiranu ekološku hranu • prometnom signalizacijom dobro označiti pristup ruralnim

gospodarstvima i izletištima • postojeća izletišta (npr. ribnjak „Da-Bar“) dodatno urediti i opremiti

(pristupni put, parkirališta, garniture stolova i klupa, koševi za smeće i dr., prostor za edukaciju)

Za daljnji razvoj ponude u ruralnim prostorima potrebno je dodatno urediti i širiti ponudu na već postojećim OPG-ovima (npr. OPG Božić, OPG Bašnec) izgradnjom smještajnih kapaciteta te dodatnih sadržaja kao i poticati razvoj novih OPG-ova na područja gradova Lipika i Pakraca. Glavnina danas postojećih agroturističkih subjekta povezana je u Agroturističku zadrugu Klaster Kuna koji umrežuje dionike ruralnog turizma. U cilju jačanja konkurentnosti ruralnog turizma ovoga područja potrebno je dodatno razvijati i ukupnu infrastrukturu koja je podloga za jačanje ovog oblika turizma. Pri tom se misli na postavljanje smeđe signalizacije, javnu rasvjetu, pristupne putove i dr.

Očekivani rezultati • Podizanje razine vizitacijske ponude

• Razvoj smještajnih kapaciteta • Podizanje kvalitete života lokalnog stanovništva

Nositelj projekta • Klaster Kuna, Grad Lipik, Grad Pakrac Ocjena prioriteta • Izrazito prioritetno Potrebna sredstva • Ovisno o planiranim zahvatima


128

VI. MARKETING I MENADŽMENT TURISTIČKE DESTINACIJE

Paralelno s razvojem turističkih proizvoda i podizanjem kvalitete turističke ponude potrebno je kontinuirano raditi na unapređenju komunikacije, edukaciji te poslovima distribucije. U tom smislu predviđa se formiranje destinacijske menadžment kompanije, izrada destinacijskih materijala, izrada planova promocije tržišno spremnih proizvoda, obrazovanje turističkog kadra, interni marketing te rad na stvaranju partnerstva.

Konkretni projektu u okviru ovog programa su:

• Formiranje destinacijske menadžment kompanije • Izrada destinacijskih materijala • Izrada planova promocije tržišno spremnih proizvoda • Interni marketing • Stvaranje partnerstva / klasteri

Naziv projekta FORMIRANJE DESTINACIJSKE MENADŽMENT KOMPANIJE Opis aktivnosti Na području gradova Lipika i Pakraca potrebno je aktivno djelovanje

destinacijske menadžment kompanije. Riječ je o receptivnoj turističkoj agenciji koja se ponajprije bavi pakiranjem i nuđenjem turističkih proizvoda koji se temelje na resursima ovoga kraja. Osnovna karakteristika destinacijske menadžment kompanije je da dobro poznaje lokalne resurse, da ima dobro razvijenu mrežu poznanstva i dobre odnose s nositeljima ponude tako da može razvijati i nuditi proizvode posebno za specifične tržišne segmente. Vezano uz to potrebno je potaknuti osnivanje DMK kako bi se aranžmani što prije plasirali na tržište.

Očekivani rezultati • Umrežavanje nositelja ponude u destinaciji • Stvaranje tržišno zanimljivih turističkih proizvoda • Povećanje broja gostiju u destinaciji

Nositelj projekta Privatni sektor Ocjena prioriteta Srednje prioritetan projekt. Potrebna sredstva Do 100.000 kn

Naziv projekta IZRADA DESTINACIJSKIH MATERIJALA Opis aktivnosti Za destinaciju Lipik Pakrac predviđa se kreiranje skupa

destinacijskih materijala. Riječ je o imidž-info brošuri ‘Lipik Pakrac’ u kojoj će se na jednostavan i pregledan način predstaviti osobitosti ovoga kraja. Koncepcija brošure može se oblikovati prema temama ili prema proizvodima s naglaskom na prikazivanje ‘emotivnih’


129

komponenti turističkog doživljaja/boravka (ugoda, zabava, opuštanje, veselje, upoznavanje, interakcija s lokalnim stanovništvom isl.). Osim imidž-info brošure od tiskanih promocijskih materijala predviđaju se proizvodne brošure/leci. Riječ je o brošurama manjeg formata, također jednostavnije izvedbe namijenjen točno određenim ciljnim tržišnih segmentima. Ove brošure nadopunjuju se na imidž-info brošuru i predstavljaju na neki način njen ‘nastavak’. U njima se za svaki proizvod daju detaljnije informacije, kontakti, korisne savjeti i sl. Izuzetno je važno brošure pisati u aktivnom obliku, nuditi preporuke te naglašavati specifičnosti proizvoda s obzirom na resurse. Od materijala predviđa se još i turistička karta. Turistička karta može se koncipirati na način da se kombinira cestovna karta zajedno sa glavnim atrakcijama te da se svaka od glavnih atrakcija ukratko opiše (na isti način tj. istim slijedom kao npr. povijesna činjenica, specifičnost, zanimljivost)

Očekivani rezultati • Veći učinci promocijskih aktivnosti • Bolja informiranost gostiju • Podizanje zadovoljstva boravka gostiju u destinaciji

Nositelj projekta Turističke zajednica Lipika i Pakraca Ocjena prioriteta Visoki prioritet. Potrebna sredstva Ovisi o obimu i nakladi brošura.

Naziv projekta IZRADA PLANOVA PROMOCIJE TRŽIŠNO SPREMNIH

PROIZVODA • Planinarske staze • Konjičke staze • Biciklistički park

Opis aktivnosti Za planinarske staze, konjičke staze i biciklističke staze potrebno je izraditi operativan plan promocijskih aktivnosti na godišnjoj razini. U planu je, shodno raspoloživim budžetima za promociju, potrebno detaljno razraditi sve vrste promocijskih aktivnosti (oglašavanje, nastupi na sajmovima, odnosi s javnošću, direktni marketing). Plan promocije ovih tržišno spremnih proizvoda obuhvaća precizno definiranje medija (u prvom razdoblju tiskovina i radija) i termina pojedinih aktivnosti. Naglasak je na specijaliziranim tiskovinama za pojedine ciljne tržišne segmente.

Očekivani rezultati • Definiranje prioritetnih promocijskih aktivnosti • Detaljna razrada medija i aktivnosti • Bolja upoznatost tržišta s turističkim proizvodima • Veći učinak promocijskih aktivnosti

Nositelj projekta Turističke zajednica Lipika i Pakraca Ocjena prioriteta Visoki prioritet. Potrebna sredstva Bez dodatnih sredstava


130

Naziv projekta INTERNI MARKETING Opis aktivnosti Jedno od ograničenja daljnjeg razvoja turizma na području Lipika i

Pakraca je nedovoljno razumijevanje mogućnosti razvoja turizma. Kad se tom dodaju uočene slabosti u SWOT analizi jedno aktivnosti internog marketinga mogu potaknuti pozitivno razmišljanje o turističkom razvoju. Osnovni ciljevi internog marketinga su podizanje razine svijesti dionika o koristima turističkog razvoja, podizanje svijesti nositelja javne uprave o mogućnostima koji nosi taj razvoj, povećanje poduzetničkog interesa te podizanje razine svijesti i interesa lokalnog stanovništva za uključivanjem u turistički razvoj. Kod internog marketinga korisno je kombinirati različite metode komunikacije koje mogu uključivati pisane materijale kojima se podiže razina informiranosti, organizacija različitih skupova i tribina te daljnje provođenje edukacijskih radionica (koje se već intenzivno provode i imaju pozitivan odjek u javnosti). Po završetku ovoga projekta jedan od prvih zadataka internog marketinga je diseminacija informacija o glavnim nalazima i zaključcima. S obzirom na interes poduzetnika moguće je planirati izradu investicijskog priručnika te organizirati odgovarajuća studijska putovanja s ciljem senzibiliziranja za određene razvojne ideje.

Očekivani rezultati • Povećani interes poduzetnika • Senzibilizirano lokalno stanovništvo o potencijalima turističkog

razvoja • Osnova za stvaranje tematskih klastera • Turizam prepoznati kao razvojna mogućnost kod svih interesnih

skupina Nositelj projekta TZ grad Lipika i TZ grada Pakraca Ocjena prioriteta Visoki prioritet. Potrebna sredstva Ovisno o aktivnostima; npr. izrada priručnika – do 20 tisuća kn;

održavanje jedne radionica – do 10 tisuća kn

Naziv projekta STVARANJE PARTNERSTVA / KLASTERI - Sport i rekreacija - Kultura / događanja

Opis aktivnosti Dosadašnji stupanj aktivnosti ukazuje na još uvijek određenu dozu fragmentiranosti različitih gospodarskih i društvenih djelatnosti. Da bi se na tržištu mogli ponuditi cjeloviti turistički proizvodi potrebno je povezati dionike turističkog razvoja u svrhu stvaranja kvalitetnih turističkih doživljaja. Posebno je to važno kod ponude sporta i rekreacija te kulture i događanja. Najprije je potrebno identificirati dionike po programskim klasterima koji su ključni za realizaciju


131

strateških ciljeva razvoja turizma. Članovima je potrebno prezentirati plan i ukazati na njihovu ulogu u razvojem procesu. Potom je važno osmisliti kontinuiranu komunikaciju kako bi se održao interes te poticalo međusobno umrežavanje.

Očekivani rezultati • Stvaranje partnerstva kao osnove za stvaranje klastera • Inovativan pristup turističkom razvoju • Brzo i učinkoviti umrežavanje dionika • Stvaranje zanimljivih turističkih proizvoda

Nositelj projekta Turističke zajednica gradova Lipika i Pakraca Ocjena prioriteta Visoki prioritet Potrebna sredstva Bez dodatnih sredstava.


132

10. TERMINSKI PLAN AKTIVNOSTI Tablica 10.1. Terminski plan predviđenih aktivnosti 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. I. Repozicioniranje Specijalne Bolnice Lipik

1.Repozicioniranje SB Lipik II. Izgradnja i unapređenje smještajnih kapaciteta Hosteli u Lipiku i Pakracu Smještaj na seoskim turističkim

gospodarstvima

Kompleks ZRC/ Terminalni spa kompleks

Revitalizacija gradskog hotela Pakrac

Planinarski dom Omanovac III. Kreiranje urbanog sklada Cestovna gradska porta Lipik Hortikulturno uređenje Uređenje gradskih jezgri TIC – Centar za posjetitelje Revitalizacija parka u Lipiku IV. Revitalizacija kulturne baština Spahijski podrum Stara bolnica Pakrac Vila Savić V. Interpretacija kulturno-povijesne baštine Plan interpretacije gradske jezgre

Lipika

Plan interpretacije gradske jezgre Pakraca

VI. Unapređenje postojećih i razvoj novih proizvoda Akcijski plan marketinga događanja

Akcijski plan razvoja sportskog ribolova

Plan razvoja promatranja flore i faune

Muzej lječilišnog turizma Centar konjičkih sportova Plan razvoja industrijskog turizma

Uređenje jezera Raminac Unapređenje ponude ruralnog

turizma

VII. Marketing i menadžment turističke destinacije Formiranje DMK Izrada destinacijskih materijala Izrada planova promocije tržišno

spremnih proizvoda

Interni marketing Stvaranje partnerstva / klasteri


133

11. ZAKLJUČAK Svako promišljanje razvoja turizma počinje sagledavanjem životnog ciklusa destinacije, odnosno, analiziranjem postojeće situacije kako bi se dobila šira slika ukupnog gospodarskog razvoja te uklopljenost turizma u tu širu sliku. Na temelju takve analize i sagledavanjem relevantnih trendova izvedena je SWOT matrica. Kao najveće prednosti ovoga područja ističu se bogato povijesno nasljeđe tradicije turizma u Lipiku, termalnomineralna voda, ergela, kulturno nasljeđe te bogato i sačuvano prirodno područje koje pruža mnoštvo mogućnosti za aktivan boravak (različitog intenziteta) na otvorenom. Analiza demografskih i gospodarskih pokazatelja ukazala je na problem iseljavanja, odnosno, na pad broj stanovništva u Lipiku i Pakracu posljednjih 30-ak godina što je posljedica ratnh zbivanja. Prometna infrastruktura, kao i u drugim krajevima u široj regiji, zahtjeva intenzivnija ulaganja u obnovu. U gradovima su još uvijek vidljive posljedice Domovinskog rata pa je ono što predstoji u narednom razdoblju izrazito povezano sobnovom zgrada i parkova te time podizanjem ambijentalnosti, ugode življenja i podizanjem kvalitete boravka turista. Iako je analiza resursa ukazala na bogatstvoresursa u ovome području velik dio proizvoda još je u relativno inicijalnoj etapi razvoja. Najveću spremnost proizvoda pokazali su proizvodi vezani uz planinarenje, šetnje, biciklizam tj. boravak u prirodi te dijelom kulturni proizvodi (muzej, manifestacije). Ostali proizvodi, posebice proizvodi koji nose imidž ove destinacije (zdravstveni turizam, konjički turizam) zahtjevaju veća ulaganja. Ova studija ukazala je na komplementarnost ponude gradova Lipika i Pakraca. Lipik kao nositelj ponude zdravstvenog turizma, dok se Pakrac nadovezuje s nizom mogućnosti boravka u prirodi bilo da se radi o proizvodima 'mekog' avanturizma ili intenzivnijeg aktivnog odmora. Također, tu je i niz komponenti kulturne ponude ovih gradova koje zajedno predstavljaju cjelovitost ponude proizvoda kulturnog turizma. Da bi se zamišljena slika razvoja mogla ostvariti potrebno je jače pokreniteturistički razvoj a prije svega stvoriti određene pretpostavke. Prvo, gradove treba urediti ali prije svega da bi postali ugodni za život, a zatim za boravak turista. Ovaj strateški dokument potrebno je operacionalizirati i pokušati pronaći sredstva za Planom predviđene projekte. S ciljem operacionalizacije Strateškog plana razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca u Akcijskom planu razrađeni su i opisani pojedini projekti s nositeljima aktivnosti, rokovima i prioritetima. S obzirom na često sporu realizaciju projekta koja je uvjetovana nedostatkom financijskih sredstva ili nedostatkom 'lidera' tj. pokretača pojedinih aktivnosti predlaže se formiranje Savjeta za turizam. Savjet za turizam imao bi operativnu ulogu a činili bi ga predstavnici relevantnih institucija iz privatnog i javnog sektora. Kao glavni zadaci Savjeta bili bi:

• Umrežavanje relevantnih institucija iz javnog i privatnog sektora • Predlaganje programa edukacija za pomoć u realizaciji plana • Pomoć pri realizaciji poduzetničkih projekta (lobiranje na županijskim ili državnim

razinama javnog sektora) • Praćenje realizacije Akcijskog plana.


134

Na kraju važno je istaknuti da uspjeh realizacije projekata i dinamika turističkog razvoja ovisi o spremnosti brojnih interesnih skupina u destinaciji na suradnju, zajednički rad i djelovanje u cilju ostvarenja željene vizije.

Documents

Strateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca · PDF fileStrateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca 0 Strateški plan razvoja turizma gradova Lipika i Pakraca