BROJ 768 PETAK 6. PROSINCA 2019.

GODIŠTE XV LIST JE BESPLATANTJEDNIK S NAJVEĆOM NAKLADOM U ŽUPANIJI

www.glasgrada.hr

Braniteljima Grada, njihovim obiteljima i svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima četitamo Dan dubrovačkih branitelja i blagdan svetog Nikole!

Grad Dubrovnik, tvrtke i ustanove Grada Dubrovnika

Festival svjetla LUMIART u LazaretimaOrganizatori: Dubrovačka baština i Grad Dubrovnik Partner: Pixel design

7. - 9. prosinca 2019.U sklopu festivala je i nastup Jacquesa Houdeka u subotu u 20 sati

DOM MARINA DRŽIĆA

STRIP IZDANJE DUNDO MAROJE

FOTO

: ŽEL

JKO

TU

TNJE

VIĆ

2 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

U godini na izmaku neumorni povjesničarski odnosno crkovni odnosno crkvenopovjesni-čarski oblikovatelji naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti nametnuli su nam srednjovjekovni mit o Rolandu (dubrovački: Orlandu) čija statua okruglih šest stotina godina s manjim prekidi-ma zduja između Svetoga Vlaha (godišnjica čije tobožnje mučeničke smrti navodno pred 1700 godina nam se naturala tokom cijele 2016.go-dinu) i Spondze. A u međuvremenu smo imali i dvije-tri Držićeve godine, što povodom okrugle 450.godišnjice njegove smrti, što povodom još okruglije 510.obljetnice rođenja.O Svetomu Vlahu ozbiljna povijesna znanost ne zna puno više od ništa, pa je sve ovo što o njemu „znamo“ plod osebujne mašte nabožnih srednjovjekovnih hagiografa. Pa današnji po-božni dubrovački i ini puk ne slavi starovjekov-nog biskupa iz Sebaste, nego se klanja srednjo-vjekovnom alkemijom nadođontavanom kultu Svetoga Vlaha.A o srednjovjekovnom vitezu Orlandu odno-sno Rolandu se zapravo pouzdano ne zna ni je li postojao. Ako jest, ima bit da je bio neka vrsta onodobnog vagabunda (hrvatskosrpski: jebivjetra) koji se stavio na raspolaganje Karlu Velikome, neprikosnovenom caru onodobne kršćanske Evrope, u križarskom pohodu na maursku Španjolsku. Vraćajući se preko Pirineja podvijena repa nakon što su popušili od Maura pod zidinama Zaragoze, uprtili su se u Baske i

njihovu prijestolnicu Pamplonu, pa su im oko-prčni gorštaci organizirano uzvratili i do nogu ih potukli. Navodno, po riječima njegova biografa, Karlo Veliki preživljava taj boj i uspijeva pobje-ći zahvaljujući odstupnici koju su mu osigurali i svojim životima platili vitezovi na čelu s Or-landom. Dalje je slijedilo nadograđivanje mita o Orlandu, koji se širio (zapadnom) Evropom i

prilagođavao potrebama određenog kraja ili grada, da bi eto pod još dobro nerazjašnjenim okolnostima dospio i do Dubrovnika, gdje ga suvremeni lokalni hagiografi i pismoznanci na-turaju kao simbol obrane katolištva, kao što, na primjer, danas to katolištvo grčevito brani štoti-gaznam… biskup sisački Vlado Košić; odnosno odanosti vladarima, kao što su primjerice suvre-meni hadezeovci odani neugaslom liku i djelu

Franja Tuđmana; odnosno ideal viteštva, poput recimo onih ideala koji su nagnali suvremene obnovitelje HSP-a i HOS-a da odnosnu svoju stranačku brigadu okrste imenom Rafaela Vite-za Bobana.Te učestale dubrovačke „godine“ toliko su sveo-buhvatne i svepenetrirajuće da ih deboto nitko relevantan u Gradu ne može ignorirati. Pa tako, recimo, ni Europski dom, nevladina, „negrad-ska“ i neprofitna udruga čija je osnovno zadaća promicanje europskog zajedništva, tolerancije, dijaloga. I oni su se posvetili ovu godinu Or-landu, koji je poginuo, da citiram iz nabožnog evergrina recentnog dobitnika nagrade Grada za životno djelo fratra Petra Pericu, „za krst časni bijuć boj“, i Orlandovu maču uperenom prema inovjercima sa sjeveroistoka…Tako se nižu i prolaze dubrovačke obljetnice, sve jedna okruglija od druge, a u Gradu nam fali okruglo tridesti liječnika, šezdesetak sestara, valjda stotinu keramičara, pa maranguna, vodo-instalatera, električara, parketara, pitura, armi-rača, vozača; pa profesura, učitelja, konobara, kuhara, sobarica; tko zna koliko će maslina ove godine ostati nepobrano jer ih nema tko brati…

Darko Kaciga EvropljaninP.S. Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti nje-govo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik.

IDEALI I SLAVLJENJA BEZ KRAJA I POČETKA

UČESTALE DUBROVAČKE „GODINE“

Tako se nižu i prolaze dubrovačke obljetnice, sve jedna okruglija od

druge, a u Gradu nam fali okruglo tridesti liječnika, šezdesetak

sestara, valjda stotinu keramičara, pa maranguna, vodoinstalatera,

električara, parketara, pitura, armirača, vozača; pa profesura,

učitelja, konobara, kuhara, sobarica…

Na Batali, na kantunu zgrade u uli-ci Nikole Tesle montirana je javna govornica, ali ne funkcionira jer nema slušalice. Žalosno, jer sam primijetio nekoliko stranaca koji su

je htjeli koristiti ali nisu mogli jer nema slušalicu. Trebalo bi je ili os-posobiti ili maknuti, ovako nema smisla.

Zdravko Trojanović Trojo

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

OVAKO NEMA SMISLA

Dosta je više bacanja šuta, zemlje i raznog otpada na predjelu Čavla is-pod Pobrežja. Ovo se divlje odlaga-lište treba odmah sanirati a potom zatvoriti. Već više od 15 godina je prošlo kako postoji ovo divlje od-lagalište na Čavlu ispod Pobrežja u našoj zaštićenoj Rijeci dubrovačkoj a nikako da se sanira i zatvori .Obe-ćanje je dao još prije nekoliko godi-na (2013.) tadašnji ministar zaštite okoliša i prirode RH Mihael Zmajlo-vić (nekoliko je puta ovo divlje od-

lagalište gorjelo ) ali ovo ruglo i pri-jetnja ljetnikovcu Bobali ne samo Rijeke dubrovačke nego i Grada još stoji i što je žalosno se povećava, jer svako malo vidimo kako kamioni iskrcavaju šut, zemlju i razni otpad. Stoga ovim otvorenim apelom molimo odgovorne institucije RH, DNŽ i Grada Dubrovnika da najhit-nije poduzmu odgovarajuće mjere i zatvore ovo divlje odlagalište !

Voditeljica Zelenog telefona Eko Fona: Jadranka Šimunović

OTVORENI EKO APEL ZELENOG TELEFONA ODGOVORNIMA

ZATVORITE ODLAGALIŠTE NA PREDJELU ČAVLA ISPOD POBREŽJA

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 3

MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

Poslovica je sažeta izreka koja izriče mudrost ili mudru misao (savjet, upozorenje), ponekad stilski naglašeno (bilo cinično ili duhovito) ili pak pjesnički u rimi. Poslovice postoje na svim jezicima i u svim kulturama. Prve pisane poslovice nalaze se već u Bibliji među mudro-snim knjigama Starog zavjeta. („Tko prijatelja nađe, našao je blago“ – Biblija, Knjiga Solo-munovih poslovica“). Ipak, najčešće se citiraju latinske poslovice bilo da su poznati ili nepo-znati njihovi autori. Izabrao sam određeni broj latinskih poslovica koje su svojim sadržajem i uz moj komentar u uskoj povezanosti sa hr-vatskom stvarnošću. Te hominum esse memento“ („Sjeti se da si čovjek“). Za vrijeme svečanog ophoda u sta-rom Rimu državni je rob (servus publicus) po-navljao rimskim trijumfatorima ove riječi kako se ne bi odviše uzoholio. Uvjeren sam da bi i danas ovo upozorenje trebalo primjenjivati zbog bahatosti ne malog broja političara (bez obzira na funkciju), pogotovo ako je u vlasti.„Terra incognita“ („Nepoznata zemlja“). U pre-nesenom značenju, područje koje je nekome potpuno nepoznato. Ima dosta „sveznalica“ u današnje vrijeme koji kritiziraju ne poznavaju-ći djelatnost posla osoba koji su u tome struč-ni. Može se primijeniti i sljedeća slična rimska poslovica:„Tabula rasa“ („Glatka ili prazna ploča“) jer ni-šta na njoj nije napisano. To se također odnosi na osobu s potpunim neznanjem za određe-nu djelatnost (područje).„Sutor, ne supra crepidam“ („Postolaru, govori samo o sandalama“). Savjet što se daje onima koji hoće da govore (raspravljaju, komentira-ju...) kao poznavaoci o stvarima u koje nisu uopće upućeni. U nas se kaže: „Drž’se pope svoje crkve.“„Quo vadis?“ („Kamo ideš?“). Danas se to pi-tanje obično postavlja kad se hoće upozoriti nekoga da mu ne valja put (kršenjem zakona) kojim je pošao. Stranputica najčešće vodi do optuženičke klupe.„Licentia poetica“ („Pjesnička sloboda“). Ozna-čava pjesničko pretjerivanje i netočno uljep-šavanje stvari ili stvarnosti. Uoči bilo kakvih izbora naši su političari pjesnički nadahnuti, jer kad dođu „naši“ na vlast teći će „med i mli-jeko“. Za sada kontejneri su i dalje „in“ među sirotinjom tražeći odbačenu ambalažu.„O urbem venalem“ („O podmitljiva li gra-da“). Uzrečica koja se izgovara kad se aludira na podmitljivost birokratskog aparata. Pod-mićivanje određene osobe na položaju radi dobivanja neke koristi ili privilegije. Teško je iskorijeniti političku korupciju jer ima veliku sposobnost preživljavanja pogotovo u mla-dim demokracijama.„Unus quisque suae fortunae faber est“ („Svat-ko je kovač svoje sreće“). Pogotovo je „srećko-vić“ ako osoba ima jake veze sa strankom na vlasti, radi dobrog uhljebljenja.

Vox clamantis in deserto“ („Glas vapijućeg u pustinji“). Danas je ta izreka veoma aktualna i upotrebljava se kad se hoće reći da netko uzalud upozorava na nešto, a nitko neće da ga sluša, odnosno da se nešto konkretno mora žurno poduzeti. Posljedice neslušanja mogu biti i tragične. Npr. zbog nedostatka pješač-kog prijelaza na odgovarajućem mjestu; loše preglednosti na dijelu kolnika; kod ukrštanja kolnika sa željezničkom prugom bez signali-zacije ili branika. Ukazivanje na razne komu-nalne probleme koji se nikako ili sporo riješa-vaju, kao i na mnoge druge nepravilnosti.„Verba movent, exempla trahunt“ („Riječi po-kreću, primjer vuče za sobom“). Dobar osob-ni primjer vrijedi kudikamo više nego prazne riječi. Bolje je primjerom pokazivati drugima što treba da rade nego li im o tome mnogo govoriti. „Facta, facta, non verba“ („Djela, dje-la, a ne riječi“) ili „Facta loquntur“ („Djela go-vore“).

„Tu quoque, fili!“ („Zar i ti sinko!“). Obično se govori kao čuđenje što se netko našao u su-protnom taboru, odnosno zbog nečijih ne-očekivanih postupaka. Nerijetki slučajevi u hrvatskom političkom životu, zbog prijelaza u drugu političku stranku. Na navedenu poslo-vicu može se nadovezati sljedeća: „Ubi bene, ibi patria“ („Gdje je dobro, ondje je domovina“). Te se riječi smatraju devizom ljudi koji materijalno dobro (bilo kakva korist) pretpostavljaju domoljubnim osjećajima, tj. „nezadovoljstvom“ članstvom u ranijoj stran-ci.„Tempora mutantur et nos in illis“ („Vremena se mjenjaju i mi s njima“). Ljudski karakter do-ista se promijenio na gore. Trka za novcem i gramzivost postao je prioritet u današnje vri-jeme. Možda neki misle da su faraoni, te će nakon njihove smrti njihovo blago biti poko-pano zajedno s njima.„Ab uno disce omnes“ („Po jednome nauči sve“). Upotrebljava se kad se hoće dati zajed-nička karakteristika neke skupine ljudi. U naše vrijeme obično se smatra, zbog dosadašnjih razočaranja, da su svi političari isti u pogledu datih obećanja koje ne izvrše kad dođu na vlast.„Gracea fides – nulla fides“ („Grčka vjera – ni-kakva vjera“). Ironična izreka koja se govori kad se hoće reći da je netko prekršio zadanu riječ, odnosno povjerenje. Hrvatski političa-ri, radi ostavljanja što jačeg dojma na birače, rabe izraz „stojim iza toga“, tj. svojih riječi. Me-đutim, na osnovu dosadašnjeg iskustva, dano obećanje u većini slučajeva ne vrijedi „ni pišlji-va boba“, jer ne održe zadanu riječ.

„Nemo propheta in patria“ („Nitko nije prorok u domovini“). Izreka kojom se ističe da ljudi počinju cijeniti svoje zemljake tek onda kad u tuđini dobiju priznanje za svoj rad ili kad ih drugdje stanu slaviti. Nije rijedak slučaj da taština, zavist, ljubomora, birokracija igraju značajnu ulogu u omalovažavanju nečijeg do-maćeg uspjeha. Osoba je prinuđena da svoje djelo (izum, patent) ponudi izvan svoje domo-vine. U inozemstvu se hrvatska pamet itekako dobro cijeni. „Brevi manu“ („Na brzu ruku“). Učiniti nešto kratkim postupkom. To nam nije karakteristič-no, baš naprotiv. Najbolji primjer je koliko je prošlo vremena dok se nije konačno donjelo rješenje tko će od inozemnih građevinskih tvrtki graditi određenu pristupnu cestu prema pelješkom mostu. I mali komunalni problemi rješavaju se sporo.„Cum grano salis“ („Sa zrnom soli“). Često se time hoće reći da ne treba sve uzeti „zdra-vo za gotovo“, već sa stanovitom rezervom, sumnjom ili nepovjerenjem. Ova poslovica naročito je aktualna kad kandidati pojedinih stranaka iznose program uoči izbora. Zato ne volim suvremene bajke, jer podsjećaju na pri-če baruna Munchhausena (književni lik pisca Rudolfa Ericha Raspea). „Fiat iustitia, pereat mundus“ („Neka se vrši pravda, pa makar propao svijet“). Hrvatska „božica“ pravde ne nosi povez preko oči-ju, kako bi vidjela kome i kakvu kaznu treba odrediti. Osim toga dugo joj treba da donese odluku pa predmet zastari. Sudstvo nestaš-nim političarima obično presudi društveno korisnim radom. Vjerojatno zbog takve oštre kazne osuđeni političari imaju noćne more.„Errando discimus“ („Griješeći učimo“). Učimo se na vlastitim pogreškama. Hrvatski političari često griješe na „banalnim“ propustima. Poje-dinci „zaborave“ upisati nekoliko nekretnina; „loši“ su matematičari, pa im kuća s okućni-com obuhvaća znatno manju površinu nego u stvarnosti; „slučajno“ im se prenamjene liva-de u građevinsko zemljište, itd., itd. Sve neke sitne greške koje zločesti novinari izčeprkaju i objave u medijima. Zbog tako „sitnih“ propu-sta dobiju drugi ministarski položaj. I političari su ljudi, pa mogu reći u svoju obranu:„Errare humanum est“ („Griješiti je ljudski“). Uvjeren sam da u prethodnom ulomku nave-dene greške nisu bile moguće u razdoblju Du-brovačke Republike, jer nitko od aristokracije nije ni pomišljao materijalno ili financijski naš-koditi svojoj domovini. Dapače oporučno su ostavljali Blagajnicima Velike Gospe (kasnije „Opera Pia“ – Blago djelo), nekretnine, novac, dragocjenosti i druge vrijednosti za razne hu-manitarne namjene.Narodna mudrost ima odgovarajuću poslo-vicu. „Daj mu vlast u ruke, pa da vidiš tko je i što je“.

Damir Račić

U USKOJ POVEZANOSTI SA HRVATSKOM STVARNOŠĆU

Rimske poslovice u tumačenju današnjeg vremena

Narodna mudrost ima odgovarajuću poslovicu. „Daj mu

vlast u ruke, pa da vidiš tko je i što je“

4 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na po-dručju Policijske uprave du-brovačko-neretvanske zabilje-ženo je 12 prometnih nesreća u kojima su tri osobe teže, a dvije lakše ozlijeđene. S mate-rijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.Provodeći mjere kontrole pro-meta policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 601 repre-sivnu mjeru od kojih izdva-jamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekr-šaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 391 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 29 mjera po-duzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 8 osoba prekršajno je sankcio-nirano zbog vožnje u alkoho-liziranom stanju, a 7 osoba je sankcionirano zbog nepropi-sne uporabe mobitela tijekom vožnje.- Od ostalih prekršaja izdvaja-mo 21 mjeru poduzetu zbog nepropisnog pretjecanja, 40 mjera poduzeto je zbog nepro-pisnog zaustavljanja i parkira-nja i 21 mjera koja je poduzeta prema vozačima koji tijekom vožnje nisu koristili dnevna svjetla.

Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u Metkoviću- Najveća koncentracija alko-hola od 2,30 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 26. stude-noga, 52-godišnjaku koji je u Metkoviću izazvao prometnu nesreću s materijalnom šte-tom. Također je utvrđeno da se tijekom vožnje nije kretao sre-dinom obilježene prometne trake i da vozilo kojim je uprav-ljao nije bilo registrirano. Vozač je uhićen i odveden na Općinski sud u Metkoviću s pri-jedlogom novčane kazne od 9 tisuća kuna i jednomjesečnom kaznom zatvora te mu je pred-ložena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B katego-rije u trajanju od tri mjeseca. - Izdvajamo i slučaj 57-godiš-njaka koji je u ranim jutarnjim satima u subotu, 30. studeno-ga, zaustavljen u Opuzenu. Vozač je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registra-cijskih oznaka pod utjecajem alkohola od 1,94 g/kg i tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas. Zbog počinjenih prometnih prekršaja odveden je na Op-ćinski sud u Metkoviću uz pri-jedlog dvomjesečne zatvorske kazne, dvogodišnje zabrane upravljanja vozilima B katego-rije i novčane kazne od tisuću kuna.

POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

Grad Dubrovnik sa svojim širim područjem nalazi se na izrazito trusnom području i u prošlosti su ga relativno često pogađali potresi. Jedan od naj-razornijih koji ga je zadesio bio je onaj od 6. travnja 1667. Većina zgrada bila je tada srušena, a poginulo je nekoliko tisuća stanovnika. U okolnim samostanima nastradalo je više redovnika, a od franjevaca Male braće poginuo je o. Matija iz Konavala i još dvojica subraće koji su u trenutku potresa slavili svetu misu u Kneževu dvoru. I manji potresi poslije toga stvarali su velike štete. Tada je izgorjela i crkva Male braće sa zapadnim dijelom samostana u kojem je bila smještena vri-jedna knjižnica i arhiv. Sakristija je ostala sačuvana, ali preživio je i klau-star, kao jedno od rijetkih umjetničkih zdanja starog Dubrovnika. Klaustar je međutim pretrpio više oštećenja u tom i u drugim potresima, što je vid-ljivo po kamenim tašelima, kao i na zapisima na kamenu i na papiru. Bio je oštećen u potresu već 1426. i zna se da su na njegovu popravku tada radili Dubrovčani Božidar Bogdanović i Radin Bogetić. I u velikom potresu 1520. klaustar je vjerojatno stradao, a popravljan je tek možda 1626., na što upućuje taj broj uklesan iznad kapitela 92 na istočnoj ogradi gornje šetnice. To je bilo za vrijeme gvardijanata o. Bonifacija Crijevića (de Cerva). Otucanje žbuke po svodovima klaustra 2008. otkrilo je da su u svodovima četvrtom i petom, svodovi na jugoistoku klaustra, većim dijelom ugrađe-ni blokovi sedre, dok je na svim drugim svodovima korištena opeka ma-njeg formata, pa se zaključuje da su dijelovi u kojemu je korištena sedra popravljani poslije potresa 1426. Uz mnoge druge znakove građevinskih i majstorskih zahvata na klaustru, zahvaljujući činjenici da na jednom dijelu nije bilo građevinske intervenci-je, ostao je zanimljiv znak potresa. Na 11. heksafori kapitel 54 s impostom i zaglavnim kamenom, između dva luka, strše prema šetnici 6 cm. Također na istom segmentu kapitel 51 nagnut je oko 2,5 cm u istom smjeru. I drugi neki kapiteli na čitavoj zapadnoj strani neznatno su nagnuti na jednu ili na drugu stranu. Tumači se to, kao da je, za vrijeme jednog od potresa, konstrukcija klaustra sa svojim svodovima na tom dijelu poskočila uvis. U tom trenutku stupovi s kapitelima, oslobođeni i zbog trešnje, počeli su se naginjati jedni prema istoku, a drugi prema zapadu. Kada su se svodovi i gornja šetnica sa svojom težinom ponovno spustili prema zemlji, uklije-štili su kapitele, i oni su ostali u tom položaju, u kojem se i danas nalaze. Četiri glave čudovišta, koje se nalaze na kapitelu 54 čija nakošenost je najveća, s začuđenim izrazima lica kao da zaustavljaju dvostruke stupove da ne padnu. Bez obzira što ti kapiteli nisu posve na svojim mjestima, i što su stupovi koji ih nose nakošeni, vrši taj dio vitke konstrukcije ipak još uvijek veliki dio svoje statičke funkcije u građevini klaustra.Običan promatrač u mnoštvu drugih kapitela i stupova gotovo da ne za-paža, da je kapitel 54 s njegovim stupovima nagnut. Onima koji to ipak primijete on „kamenim jezikom“ priča priču o potresu i o nemirnom tlu na kojem je sagrađen Dubrovnik.

Fra Stipe Nosić

KLAUSTAR MALE BRAĆE REMEK DJELO STVARALAŠTVA

Kamena priča o potresu

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 5

6 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja i blagdan sv. Nikole

Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja

i blagdan sv. Nikole

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 7

Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja

i blagdan sv. Nikole

Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja

i blagdan sv. Nikole

OPĆINA DUBROVAČKO

PRIMORJE

7.12/20:00JACQUES HOUDEK

koncert

8.12/19:00-23:00DJ PETRA I ZAC THE SAX

glazbeni program

7-8.12/18:00PLATO LAZARETA

VJ SET Robot Hand made / Dubrovnik, Hrvatska

ZGRADA GIMNAZIJE

3D MAPPING PROJEKCIJEPixel & Robot hand made, Loop production

/ Dubrovnik, Hrvatska

LAZARETI

DIAPROJEKTOR PROJEKCIJEFénySzóró / Mađarska

7.-9.12.LazaretiDubrovnik

organizatori partner sponzori

medijski pokrovitelji

7-9.12/18:00

LAZARETI ULAZ

DUBROVNIK GRAD SVJETLA3D mapping kamene makete grada

Pixel & Robot Hand made / Dubrovnik, Hrvatska

LAZARETI II

LITEBOX2Interaktivni 3D mapping

LITEMOTIF / Zagreb, Hrvatska

LAZARETI III & IV

SVJETLOSNE INSTALACIJEMagic garden | Residence of

light and music| Lighting postcard | WarpVISUALIA / Pula, Hrvatska

LAZARETI III

FOG WALL BlowUp / Sarajevo – BiH

organizator zadržava pravo izmjene programa / ulaz na sva događanja je besplatan

DUDUBROVACKA TELEVIZIJA

8 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

GRAD DUBROVNIK

Započeli su radovi na izgradnji nove prometnice od Mosta dr. Fra-nja Tuđmana do Pobrežja, odno-sno do ceste za Osojnik.Riječ je o jednoj je od najvažnijih investicija u prometnu infrastruk-turu Grada Dubrovnika jer se po-vezivanjem Mosta dr. Franja Tu-đmana s Osojnikom i Pobrežjem stvaraju prvi preduvjeti za širenje stambene zone Grada Dubrovni-ka na ta prigradska područja. Pro-jekt je značajan i zato što otvara mogućnosti za povezivanje Grada alternativnim koridorom prema Gornjim selima te dalje prema Pri-morju.Nova prometnica izvodi se od po-stojeće državne ceste D8 u nepo-srednoj blizini Mosta do postojeće ceste koja je ranije bila kategorizi-rana kao županijska cesta Ž6235, a do kraja projektiranog zahvata re-konstruira se postojeća prometni-ca. Cesta će omogućiti kvalitetniji spoj naselja Osojnik s državnom cestom D8 te zadovoljenje tehnič-

kih uvjeta postojeće ceste.Radove izvodi ugovorni izvođač PZC Split, a cijeli zahvat vrijedan je 33 milijuna kuna i podijeljen je u tri faze. U prvoj fazi izvest će se novoprojektirana prometnica, njen spoj na državnu cestu D8, te izmjene prometne opreme i signa-lizacije na prometnici D8. Druga faza većim dijelom prolazi neurba-niziranim područjem na potezu od državne ceste D8 do postojeće ce-ste (bivša županijska cesta Ž6235) te se dalje nastavlja spomenutom cestom u smjeru Osojnika. Treća faza većim dijelom prolazi po trasi postojeće ceste u smjeru Osojnika.Predviđena su tri tipa poprečnih presjeka duž prometnice: prvi na dijelu novoprojektirane prometni-ce s trakom za spora vozila i za de-sna skretanja, drugi na mjestu kri-žanja s postojećom cestom i treći na mjestu gdje novoprojektirana prometnica prati postojeću cestu. Uz kolnik se jednostrano vodi no-gostup širine 1.60 metara.

Desetak udruga mladih koje dje-luju pod okriljem Centra za mlade Grada Dubrovnika i udruge iz obla-sti tehničke kulture uskoro će useli-ti prostore Luke Dubrovnik, gdje su u tijeku radovi adaptacije petstoti-njak kvadratnih metara. Za ovu in-vesticiju Grad Dubrovnik u surad-nji s Lukom Dubrovnik i Lučkom upravom izdvaja oko pola milijuna kuna, a danas je radove obišao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima. Prilikom obilaska, gradonačelnik Franković istaknuo je kako će u budućim prostorima udruge imati peterostruko veći prostor za rad, te kako se završetak radova očekuje za oko dva mjeseca. - Mladi će konačno na jednom mje-stu dobiti prostor gdje će se moći družiti, razmjenjivati ideje i razvija-ti nove kreativne projekte. Udruge mladih su na području ex hotela Stadion imale oko stotinu kvadra-ta, a sad će iseliti zbog obnove u još veći i bolji prostor – rekao je gradonačelnik Franković. Pročel-nik Upravnog odjela za obrazova-nje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić je naveo kako će djelovati više cjelina koje će biti podijeljene u tehnički i društveni blok. Zbog veće površine novog prostora, što omogućuje i organi-zaciju većih događanja, u njemu će sada svoje mjesto sada naći i udruge tehničke kulture kao što su Futura, STEM garaža, RC Modeli i Foto klub Marin Getaldić, a koje se godinama nose s nedostatkom adekvatnog prostora ili djeluju u neodgovarajućim uvjetima. Teh-nički blok će imati 3D printere, la-boratorije, tamnu komoru i ostalo,

dok će u društvenom dijelu pro-stora cijeli niz udruga mladih koje već osmišljavaju projekte. Centar za mlade bit će i sjedište Savjeta mladih Grada Dubrovnika.Udruge će za korištenje prostora potpisati ugovor o najmu, a pro-stor će moći koristiti i svi oni koji nisu definirani ugovorom, u dogo-voru s voditeljem Centra i prema uvjetima potpisnika ugovora. Za zakup prostora Grad Dubrovnik će izdvajati 157 tisuća kuna godišnje, a pročelnik Brčić zahvalio se Lučkoj upravi koja je preuzela financiranje ugradnje ventilacije i kanalizacije te Luci Dubrovnik koja će urediti stubišta.- Cilj nam je da oni već iduće go-dine postanu pravna osoba tako da mogu samostalno prijavljivati projekte. Grad će im pomoći u sa-mostalnosti, a oni trebaju biti od-govorni u odnosu prema društvu i tako na najbolji način iskoristiti svoje kapacitete međusobno uje-dinjeni i da prijavljivati zajedničke projekte. - naveo je pročelnik Brčić. Centar za mlade Grada Dubrovni-ka u kolovozu prošle godine pro-slavio je svoj prvi rođendan, a samo u prvoj godini djelovanja Centra održano je 90 različitih događanja, uključujući radionice i predavanja. Pod okriljem Centra djeluju Udru-ga mladih „Maro i Baro“, Udruga „Bonsai“, UR institut, Udruga „Luža“, Društvo Naša djeca, Centar za kari-jere mladih i ESN (Erasmus Student Network). U sklopu Centra djeluje i Informativni centar za mlade/web portal INFORMADUR (osnovan 2014.) te psihološko savjetovalište za mlade, koje je u prostorima Cen-tra počelo s radom u 2017. godini.

POČELA IZGRADNJA CESTE MOST DR. FRANJA TUĐMANA – OSOJNIK

STANOVI ZA MLADE I BRANITELJE

Napreduju radovi na izgradnji pr-vih stanova za mlade obitelji grada Dubrovnika po modelu Dubrovač-ke stanogradnje. Prva 43 stana u Mokošici grade se u suradnji s Mi-nistarstvom branitelja, s obzirom da će od 108 stanova njih 65 biti dodijeljeno braniteljima – stradal-nicima Domovinskog rata s pod-ručja Grada Dubrovnika, dok će 43 stana pripasti Gradu, koji će ih pre-ma kriterijima dodijeliti u najam mladima dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10

godina. Na prvoj zgradi izvedena je 1. faza gips-kartonskih radova, neki su od zidova su zatvoreni, po-stavljaju se vodovodne instalacije i montira PVC stolarija – vrata i pro-zori. U tijeku je izvođenje slojeva ravnog krova i izvedba temejnog premaza na balkonima. Na drugoj zgradi u tijeku je armiranje zidova 4. kata, a na gradilište je stigla i PVC stolarija za prve tri etaže. Isto-vremeno, odvijaju se radovi i na preostale dvije zgrade na kojima je u tijeku izvedba zidova 3. kata.

Podsjetimo, suradnja između Mi-nistarstva hrvatskih branitelja i Grada Dubrovnika definirana je Ugovorom o kupoprodaji stanova sklopljenog 1. veljače 2019. godi-ne, a za realizaciju ovog kapitalnog projekta kreditnom linijom osigu-rano je 38 milijuna kuna. Dodatno, Grad Dubrovnik stanove za hrvat-ske ratne vojne invalide sufinanci-ra iznosom od 10.8 milijuna kina. Program Dubrovačke stanograd-nje uključuje izgradnju stanova po vlastitom dugoročnom modelu

poticane stanogradnje, ali i druge modele poticaja mladim obitelji-ma koje gradska uprava razvija, a odnose se za izgradnju obiteljskih kuća, odnosno subvencioniranje kupnje stana, dogradnje/nado-gradnje obiteljske kuće te kupnje građevinskog zemljišta. Uvjeti za dodjelu stanova mladim obitelji-ma pred gradskim vijećnicima naći će se na dnevnom redu za nekoli-ko mjeseci, odnosno na jednoj od prvih sjednica Gradskog vijeća u 2020. godini.

Na prvu zgradu postavljaju se prozori i vrata

GRADONAČELNIK U OBILASKU RADOVAZNAČAJAN PROJEKT

CENTAR ZA MLADE USKORO U NOVOM I VEĆEM PROSTORU U LUCI GRUŽ

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 9

U UTORAK, 10.PROSINCA 2019.

26. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKAPredsjednik Gradskog vijeća mr.sc. Marko Potrebica sazvao je 26.sjednicu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika za utorak, 10. Prosinca 2019., s početkom u 9:00 sati. Sjednica će se odr-žati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1 Dnevni red:Vijećnička pitanja.Prijedlog Proračuna Grada Du-brovnika za 2020. godinu.Prijedlog odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu.Prijedlog odluke o lokalnim porezima Grada Dubrovnika.Prijedlog odluke i izradi Izmje-na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika.Prijedlog odluke o izradi iz-mjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Du-brovnika.Prijedlog odluke o reklami-ranju na području Grada Du-brovnika.Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti trgovačkom druš-tvu Libertas Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o ope-rativnom leasingu za nabavku 5 novih solo prigradskih auto-busa.Prijedlog odluke o raspoređi-vanju sredstava iz Proračuna Grada Dubrovnika namijenje-nih financiranju političkih stra-naka i vijećnika s liste grupe birača Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u 2020. godini.Prijedlog odluke o podjeli Osnovne škole Lapad.Prijedlog odluke o imenovanju Stručnog povjerenstva za kon-cesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra Grada Du-brovnika.Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture za 2019. godinu.Prijedlog programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2020. godinu.Prijedlog programa održava-nja komunalne infrastrukture u 2020. godini.Prijedlog programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području grada Dubrovnika u 2020. godini.Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o visini zakupnine

za korištenje javnim površina-ma Grada Dubrovnika.Prijedlog pravilnika o izmjena-ma i dopunama Pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika.Prijedlog zaključka o potpisiva-nju Ugovora o ustupanju dijela nekretnine zemljišno-knjižnih oznaka čest.zem.1219/22 i 834 sve k.o. Gruž sa društvom Vo-dovod Dubrovnik d.o.o.Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slo-bodno ugovorenom najamni-nom.Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitorima, koje predstavlja društvo TRI-CIKL d.o.o. Dubrovnik, za iz-gradnju i financiranje troškova izgradnje prometnice predvi-đene UPU-om Babin Kuk (OS 3) I faza, i na tekst Ugovora o načinu ugovaranja financira-nja troškova izgradnje pro-metnice predviđene UPU-om Babin Kuk (OS 3) I faza.Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum za sklapanje Ugovora za usluge popravka i održavanja m/b Skala i m/b Zrinski.Prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite Grada Dubrovnika.Prijedlog odluke o određiva-nju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na po-dručju Grada Dubrovnika.Prijedlog analize stanja susta-va civilne zaštite na području Grada Dubrovnika za 2019. godinu.Prijedlog godišnjeg plana ra-zvoja civilne zaštite na područ-ju Grada Dubrovnika s financij-skim učincima za trogodišnje razdoblje.Prijedlog zaključka o imenova-nju Povjerenstva za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta javnih poziva Grada Dubrovni-ka za 2020. godinu.Prijedlog zaključka o dava-nju prethodne suglasnosti na tekst privremenog Statuta Dječjeg vrtića Pčelica.Prijedlog rješenja o imenova-nju privremene ravnateljice Osnovne škole Montovjerna.

LIBERTAS DUBROVNIK

U novu turističku sezonu s novim gradskim autobusimaLibertas Dubrovnik završio je postupak nabave 11 novih gradskih auto-busa za javni prijevoz, koji bi trebali biti isporučeni kroz narednih sedam mjeseci. Riječ je o niskopodnim autobusima tvrtke Solaris Bus & Coach S.A., koja je udovoljila zahtjevima natječajnog postupka i s kojom je pot-pisan ugovor o isporuci. Ova investicija vrijedna je 17,7 milijuna kuna i u potpunosti je financirana EU sredstvima.Novim autobusima pomlađuje se flota Libertasa, osigurava viša razinu kvalitete pružanja usluge građanima, uz poštivanje najviših ekoloških standarda na tržištu. Svaki od njih kapaciteta je u prosjeku 85 mjesta, du-žine 12 metara, ima troja vrata i opremljen tako da je prilagođen osoba-ma s invaliditetom.U prometu bi novi autobusi trebali biti do iduće turističke sezone, a već u narednih mjesec dana očekuje se i isporuka prva tri zglobna autobusa.

ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA I JAVNIH PROMETNIH POVRŠINA

ASFALTIRA SE PRVI DIO ULICE KNEZA BRANIMIRANa Montovjerni se izvodi asfaltiranje prvog dijela Ulice kneza Branimira.Podsjetimo, radovi uređenja asfaltnog kolnika i zamjene pješačke ograde u ovoj ulici započeli su u ponedjeljak, 25. studenog, a izvode se u fazama, s tim da se najprije pristupilo uređenju prvih 300 metara, počevši od okre-tišta pa prema izlazuUkupno će se do 20. prosinca 2019. asfaltirati cca 4900 metara kvadratnih ulice i zamijeniti oko 460 metara zaštitne ograde za pješake.Izvođač radova je tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač Grada Du-brovnika na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina.

POVODOM DANA DUBROVAČKIH BRANITELJA

3D MAPPING PROJEKCIJA NA FESTIVALSKOJ PALAČI I ove godine povodom Dana dubrovačkih branitelja, 6. prosinca, projicirat će se 3D mapping na Festivalskoj palači, u ulici Od Sigurate 1, od 19:00 do 20:00 sati.Video projekcija na pročelju zgrade Festivala uključivat će prikaz granati-ranja, požara i oštećenja na zgradi čime će se podsjetiti na najteži napad na Dubrovnik tijekom Domovinskog rata na blagdan sv. Nikole 6. prosin-ca 1991. godine, kada je  ova barokna palača iz 17. stoljeća gotovo u pot-punosti izgorjela i pretrpjela teška oštećenja (napomena: projekcija uklju-čuje različite zvukove granatiranja, sirene, i vatre koji mogu biti potresni).

TIJEKOM ZIMSKOG FESTIVALA

Besplatno autobusima Libertasa i posebnom adventskom linijomZaključkom gradonačelnika Mata Frankovića utvrđen je besplatan prije-voz autobusima Libertasa tijekom 6. Dubrovačkog zimskog festivala.Za vrijeme trajanja Dubrovačkog zimskog festivala, u razdoblju od 30. studenog 2019. do 6. siječnja 2020., svakog dana od 17 sati pa sve do posljednjeg noćnog polaska u voznom redu Libertasovi autobusi vozit će besplatno na svim linijama u gradskom prometu (uključujući linije 26, 28 i 35). Tijekom trajanja Festivala prometovat će i posebna adventska linija na relaciji Autobusni kolodvor – stanica Grawe - Pile – Iva Vojnovića - Pošta Lapad, te P. Lapad – Iva Vojnovića - Pile – Tommy (Gruž) - Kolodvor.Dubrovački zimski festival odvija se šestu godinu za redom, a u vrijeme Adventa i ususret dočeku Nove godine, na više lokacija u staroj gradskoj jezgri i drugim dijelovima grada, donosi bogate i raznovrsne kulturne, za-bavne, dječje i gastronomske programe.

10 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Ceba-lo te drugim suradnicima održao je u ponedjeljak, 2.prosinca, radni sastanak u Dubrovniku s vukovar-sko-srijemskim županom Božom Galićem sa suradnicima. Sastanku su nazočili i Ivo Klaić, pročelnik UO za gospodarstvo i more, Melani-ja Milić, ravnateljica RRA DUNEA, pročelnica UO za poslove Župana i Županijske skupštine Nikolina Karaljević, Sandra Pinjuh, pročel-nica Ureda županaVSŽ, Ilija Cota, ravnatelj RRA VSŽ, Zdenko Podolar ispred tvrtke Agroklaster iz VSŽ te Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ VSŽ. Na sastanku na temu Nasta-vak suradnje Dubrovačko-nere-tvanske i Vukovarsko-srijemske žu-panije, povezivanje „Zelene i Plave Hrvatske“ dogovoren je smjer dalj-njih aktivnosti u povezivanju ove dvije županije.”Želja nam je povezati poljopri-vredu i turizam. Neki proizvodi kao što su jaja iz Slavonije se ovdje već koriste. Dogovorili smo se da ćemo raditi u dva smjera. Idemo s inicijativnom da se uspostavi sva-kodnevna cjelogodišnja avio linija iz Dubrovnika za Osijek. Od takve

veze bi najviše koristi imali podu-zetnici, ali i našim građanima i go-stima bi omogućili da vide istočnu Slavoniju. Također smo se dogo-vorili kako ćemo kod nas osigurati jedan prostor za distribucijski cen-tar za proizvode s istoka Hrvatske”, rekao je župan Dobroslavić.Župan vukovarsko-srijemski Božo Galić napomenuo je kako je pri-jevoz proizvoda jedno od glavnih pitanja na kojem će se zajednički raditi.”Do izgradnje koridora VC koji maksimalno zagovaramo moramo nekako riješiti prijevoz koji utje-če na cijenu robe. Nadamo se to napraviti zračnom linijom”, rekao je župan Galić te dodao kako je izrazito zadovoljan dosadašnjom suradnjom s Dubrovačko-nere-tvanskom županijom.Inače, tijekom jutra su župani Do-broslavić i Galić podijelili u Gospi-nom polju u Dubrovniku pet tona jabuka udrugama i ustanovama s područja Dubrovačko-neretvan-ske županije.Ova gesta prijateljstva stigla je kao odgovor na deset tona mandarina koje DNŽ već deset godina zare-dom donira Vukovarsko-srijemskoj županiji kao božićni poklon.

Župan Dobroslavić pozdravio sudionike međunarodne konferencije Adriatic Wood Days 2019.Sudionike konferencije Adriatic Wood Days 2019. , koja se održala u Župi dubrovačkoj, pozdravio je u ponedjeljak, 2.prosinca, župan dubrovač-ko-neretvanski Nikola Dobroslavić, kao izaslanik Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Riječ je o međunarodnoj konferenciji iz područja šumar-stva, prerade drva, energije iz drva, gradnje drvom, proizvodnje namje-štaja i pripadajućih kreativnih industrija, a u dva dana organizirale su se rasprave, paneli, radionice, razmjene projektnih ideja i dodatni sadržaji koji uključuju teme biomase i obnovljivih izvora energije, certificiranja, dizajna itd. Župan Dobroslavić rekao je u svom pozdravnom govoru kako ga veseli da se ova konferencija ponovno održava u Dubrovačko-nere-tvanskoj županiji. ”Blagoslovljeni smo kvalitetnim drvom i dužni smo ga čuvati i pravilno koristiti. Želim pohvaliti Hrvatski drvni klaster na orga-nizaciji. Turizam i drvna industrija se neizostavno vežu i važno je da se hrvatsko gospodarstvo naslanja međusobno”,rekao je župan Dobroslavić.Sudionike je pozdravio i župan vukovarsko-srijemski Božo Galić.”Naš razvoj je na drvetu, trudit ćemo se da se sirovina koristi ekološki i ekonomski. Moramo se brinuti za naš slavonski hrast za dobrobit svih nas”, rekao je Galić.

Centar za poduzetništvo d.o.o. organizirao je prezentaciju „Kako pronaći klijente i uspješno poslo-vati uz korištenje Facebook ogla-šavanja?” koja je održana u prosto-rijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik. Certificirani Messenger marketing stručnjak, polaznicima je prezentirao prednosti koje Fa-cebook oglašavanje omogućuje u poslovanju. Prezentacija je također obuhvatila primjenu Messenger chatbotova kao jedne od moguć-nosti u Facebook oglašavanju. Na-

ime, Messenger chatbotovi se u svijetu vrlo intenzivno koriste u ho-telskim lancima, restoranima, pri-vatnim apartmanima i slično, gdje vrlo uspješno prikupljaju potenci-jalne klijente u internu bazu, ser-viraju im pravodobne informacije, pružaju uvide u ponudu i automa-tizirano ih šalju gostima, poveća-vajući zadovoljstvo kupaca i broj kvalitetnih recenzija. Na taj način omogućavaju ogromne uštede te povećavaju učinkovitost na skoro svim segmentima poslovanja.

POVEZIVANJE ZELENE I PLAVE HRVATSKE

Župan Dobroslavić: Tražit ćemo stalnu avioliniju za Osijek

DUBROVAČKI PODUZETNICI UČILI

KAKO ŠTO BOLJE KORISTITI FACEBOOK OGLAŠAVANJE

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 11

DESET GODINA ZAREDOM

Donacija deset tona mandarina stigla u Vukovarsko-srijemsku županijuDubrovačko-neretvanska župa-nija već tradicionalno, desetu godinu zaredom, donira deset tona mandarina prijateljskoj Vu-kovarsko-srijemskoj županiji kao božićni poklon, a kamion s man-darinama u pratnji zamjenice žu-pana Žakline Marević i ravnatelji-ce JU RRA DUNEA Melanije Milić stigao je u petak, 29.studenoga u Vukovar. Zamjenica Marević man-darine je uručila vukovarsko-sri-jemskom županu Božu Galiću te ovom prilikom je istaknula kako je riječ o poruci prijateljstva i lju-bavi. ”Akcija je pokrenuta kako bi se unaprijedila suradnja između Zelene i Plave Hrvatske, a danas se ta suradnja nastavlja u dobrom smjeru. Prošle godine je delegaci-ja Vukovarsko-srijemske županije bila kod nas i dogovorili smo da se proizvodi iz Vukovara prezentiraju kod nas. Povezali smo naš turizam i hotelijere s poljoprivrednicima iz Vukovarsko-srijemske županije. Mi smo u proteklom razdoblju iskaza-li i svoju spremnost u obnovi vu-kovarskog vodotornja, a također suradnja između naše i vukovarske bolnice je na visokoj razini. Ove mandarine na neki način pokazu-ju brigu naše Županije povrh svih ostalih oblika suradnje”, rekla je za-mjenica Marević. Župan vukovar-sko-srijemske županije Božo Galić rekao je kako se intenzivno radi na avionskoj liniji koja bi povezala Vu-kovar i Dubrovnik preko osječkog aerodroma jer bi se na takav način uvelike poboljšao i olakšao prije-voz robe s istoka Hrvatske na jug. ”Vjerujem da ćemo u tome uspjeti zajedničkim snagama. Naše pro-izvode žele u cijeloj Dalmaciji, ne samo u Dubrovniku nego sve do Istre. Vjerujem da ćemo naporima

naših Županija i gradova postići taj cilj”, rekao je župan Galić. Voditelj Caritasa Vukovarskog dekanata fra Slavko Milić zahvalio se Du-brovačko-neretvanskoj županiji i svim donatorima koji im pomažu. ”Hvala Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja već niz godina donira mandarine. Sve što mi radimo kroz njihovu pomoć i pomoć naših do-natora znak je da ispunjamo ono što je Isus rekao – Sve što činite jednome od moje najmanje braće, meni činite”, rekao je fra Milić.Treba napomenuti kako je prošle godine Vukovarsko-srijemska žu-panija na ovu prijateljsku gestu uzvratila s pet tona jabuka, a isto će napraviti i ove godine. Jabuke će tako u ponedjeljak biti doni-rane udrugama i ustanovama s područja Dubrovačko-neretvan-ske županije. Inače, u organizaciji Povjerenstva za mandarine Du-brovačko-neretvanske županije u tijeku je Inicijativa samostalnog plasmana mandarina na javnim površinama jedinica lokalne sa-mouprave diljem Hrvatske, koja se već drugu godinu za redom pro-vodi  u suradnji s LEADER mrežom Hrvatske i Udrugom gradova RH. U sklopu Inicijative u Dubrovniku je održana manifestacija ”Dani Ne-retve u Dubrovniku”, a u suradnji s Gradom Zagrebom održana je manifestacija „Zagreb Neretvi, Ne-retva Zagrebu“. Inicijativa s jedne strane uključuje proizvođače man-darina iz doline Neretve a s druge strane jedinice lokalne samoupra-ve u RH, preko kojih se dolazi do krajnjih kupaca. Pozivu Dubrovač-ko-neretvanske županije odazvalo se preko dvadeset OPG- ova i jed-nako toliko jedinica lokalne samo-uprave.

STOŽER ZA CIVILNU ZAŠTITU

U vježbi ”Pripravnost 2019” simuliran potres u Konavlima, provjerena sposobnost operativnih snagaStožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije održao je stožerno zapovjednu vježbu Pripravnost 2019. U vježbi su sudjelovali načelnici sto-žera civilne zaštite Grada Dubrovnika te općina Župa dubrovačka i Konavle. Tema vježbe bila je angažiranje i koordinacija operativnih snaga civilne zašti-te u slučaju potresa na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prema scenariju vježbe šire dubrovačko područje s epicentrom u Konavlima pogo-dio je jaki potres. Cilj vježbe bila je provjera sposobnosti operativnih snaga civilne zaštite tijekom pozivanja, aktiviranja, početka rada Stožera civilne zaštite te upoznavanje s planskim dokumentima iz područja civilne zaštite.

Proslavi 40. obljetnice Zavoda za obnovu Dubrovnika u Lazaretima, održanoj 2.prosinca, nazočio je i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i pročelnicom UO za društvene djelatnosti Je-lenom Dadić. Zavod je osnovan 1979. nakon što je područje tadaš-nje Općine Dubrovnik teško stra-dalo u potresu s epicentrom u Crnoj Gori. Današnjoj svečanosti nazočila je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.”Ovo je obljetnica kontinuiteta i vrhunske stručnosti u pristupu obnove vrijedne kulturne baštine. Nakon potresa 1979. vidjeli smo primjere kompleksne obnove, a sad su se mnogi pristupi promijeni-li. Danas se primjerice aseizmičkoj sanaciji drugačiji pristupa. Tijekom rata je napravljen ogroman posao jer je trebalo tijekom rata izraditi metodologiju i započeti evidenci-ju šteta. Stvoriti preduvjete da se počne s obnovom. Treba reći kako se poslijeratna obnova Dubrovnika vodi kao jedna od najuspješnijih poslijeratnih obnova u svijetu”, re-kla je ministrica.Župan Dobroslavić istaknuo je kako Zavod ispunjava svoju zadaću u svakom pogledu.”To se odnosi i na obnovu nakon potresa, ali i obnovu nakon ratnog razaranja. I zaista, što se tiče po-tresa, vidjeli smo i zadnjih dana na kakvom području živimo. I aseiz-

mička sanacija ostaje zadaća ovog Zavoda. Na tome treba ustrajati. Preporučio bih da ispravimo lošu odluku kojom se smanjio utjecaj države u Zavodu. Treba razmisliti kako osnažiti ulogu države i Mini-starstva kulture”, rekao je župan Dobroslavić.Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je ZOD formiran u nevolji, a nitko tada nije mogao ni slutiti kakvu će ulogu imati samo 12 godina poslije.”I u poslijeratnoj obnovi je naprav-ljen izvanredan posao, ne samo obnovom već i dokumentiranjem svega što se dogodilo. Ta doku-mentacija je bila vrijedan dokaz u presudi dvojice generala JNA-a koji su osuđeni u Haagu zbog kulturo-cida. Danas su pred nama druga vremena. Novi izazovi. Imamo za-uzete javne površine, nedostatak radnika, no kako kaže Marin Držić, treba se akomodavati vremenu. Tako se i ZOD uspješno akomoda-va pred novim vremenom”, rekao je dubrovački gradonačelnik.Ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić zahvalila se svim njezinim prethod-nicima.”Treba svakako naglasiti aktivnosti nakon rata, od fizičke zaštite spo-menika, gdje treba naglasiti ulogu privatnih firmi koje su to besplat-no radile, pa do evidencije ratnih stradanja. Grad je imao sreću da je imao instituciju poput ZOD-a”, re-kla je Skurić.

PROSLAVA U DUBROVNIKU

40. obljetnica Zavoda za obnovu Dubrovnika

12 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

KONAVLE

Prema staroj konavoskoj narodnoj predaji, koja je navodno iz dav-nog 10.st., poslije 17 dana jake podzemne tutnjave, nakon koje se osjetio jak potres i zbog kojeg su se stanovnici obližnjih naselja u strahu morali skloniti na vrh obližnje gradine, potekla su tri izvora vode ispod planine Sniježnice, nazvani Rikalo, Oka, i treći izvor od kojeg je potekla rijeka Ljuta. Narodna izreka je kazivala:“ Izvor Ri-kalo se okitilo i njegova su djeca Oka i Ljuta. Rijeka Ljuta je ponor-nica i izvire pod brdom Plana, a iznad Gornjeg Lovornog. Svojim tokom teče brdskim putem i spušta se pored Konavoskih dvora u Konavosko polje s dva pritoka, ponornice: Konavočica koja utiče u Ljutu na istočnom dijelu Grude i drugi pritok Kopačica koja teče Konavoskim poljem, a koja ljeti presuši. U Hrvatskoj je sv. Toma zaštitnik voda i špilja, njegov blagdan je 3. srpnja, a u narodu se sačuvala izreka:“ Sveti Toma, goni prace (svinje), doma“.

KONAVOSKA BAŠTINA

Legenda rijeke Ljute

Priredio: Nikša Violić

Devetnaesti Susret lijeričara i zdra-vičara održan je prošlog petka u Pridvoju, a okupio je 28 sudionika iz svih dijelova Dubrovačko-nere-tvanske županije, te goste iz su-sjedne Bosne i Hercegovine. Pred brojnom publikom u franjevačkom samostanu lijeričari i zdravičari prokazali su svoje vještine, te pre-zentirali folklornu tradiciju svojih mjesta. Voditelji i moderator večeri Vido Bagur izrazio je zadovoljstvo velikim brojem mladih sudionika. Bagur je kazao na značaj ovog tra-

dicionalnog okupljanja koje je kroz proteklih gotovo dva desetljeća zainteresiralo veliki broj mladih za sviranje lijerice i učenje zdravice. Svim sudionicima i publici zahvalio se predsjednik pridvorskog KUD-a Vlaho Mujo, dok je tajnik Zajedni-ce kulturno-umjetničkih udruga Zdravko Obradović zahvalio župa-niji i Ministarstvu kulture koji na potpori. Susreti lijeričara i zdraviča-ra održavaju se u Pridvorju u spo-men na Nikolaša Skvičala, jednog od najboljih lijeričara Mediterana.

ČESTITAMO DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA I BLAGDAN SV. NIKOLE OPĆINA

KONAVLE

PRIDVORJE

19.Susret lijeričara i zdravičaraAGROTURIZAM KONAVLE

Edukacijom do vlastitih idejaNakon teoretskog dijela stručne edukacije koje je Agroturizam Ko-navle za zainteresirane sudionike organizirao pretprošli vikend u samostanu sv. Vlaha u Pridvorju, Udruga je prošli vikend nastavila praktični dio edukacije u Šiben-skom zaleđu. Jučer su polaznici obišli Gospodarstvo Roca koje je ogledni primjer malog poduzet-nika specijaliziranog za preradu, proizvodnju i plasman suhomesna-tih proizvoda. Gospodarstvo ima modernu farmu svinja, pogon za proizvodnju i preradu suhomesna-tih proizvoda, te konobu i trgovi-nu za plasman na kućnom pragu. Ovo je jedan od najboljih primjera dobre prakse u srednjoj Dalmaciji.

Praktični teoretski dio usvojen je uz mentorstvo domaćina i profesora s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Danijela Karolyia. Program se na-stavio u Šibenskom zaleđu gdje su Konavljani obišli pršutanu Zvoni-mir Marin i pršutanu Brkić te neke od najboljih agroturizama Skradin-ske delicije i OPG Kalpić. Po progra-mu se obišla i tvrđava Barone u Ši-beniku reprezentativna storytelling priča, uređena sredstvima EU fon-dova. Edukacija „Suhomesnati tra-dicijski proizvodi za agroturističku trpezu“ odvija se u okviru projekta „Edukacijom do vlastitih ideja“ koje agroturizam Konavle provodi u su-radnji s Općinom Konavle uz pot-poru Ministarstva turizma.

Članovi Udruge Agroturizam Ko-navle predstavili su 1.prosinca program manifestacije „12. Mirisa Božića u Konavlima“ u samom sre-dištu Splita. Predstavljanje mani-festacije na Peristilu i splitskoj Rivi bilo je namijenjeno brojnim Spli-ćanima i turistima kao i predstav-nicima medija i turističkih agencija koji su se, uz kušanje konavoskih vina i drugih tradicijskih proizvo-da, upoznali s ovogodišnjim pro-gramom. Promocija Mirisa Božića u Kona-vlima organizirana je u suradnji s turističkom zajednicom Grada Splita. Predstavljanje manifestaci-

je obogatio je nastup Antuna Tota Rilovića koji je zapjevao prigodne pjesme te konavoskog zdravičara Ilije Kesovije. Nakon prošlotjedne press konferencije u Dubrovniku i predstavljanja 12. Mirisa Božića u Splitu Udruga Agroturizam na-stavlja promotivnu kampanju pu-tem facebooka i ostalih društvenih mreža te Vas poziva u Konavle od 21. – 29. prosinca 2019. godine na „Mirise Božića“.Program ovogodišnje manifesta-cije možete naći na službenim stranicama Udruge: www.agrotu-rizam-konavle.hr

Jelena Gale Pregelj

12. MIRISI BOŽIĆA U KONAVLIMA PREDSTAVLJENI U SPLITU

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 13

Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja i blagdan sv. Nikole OPĆINA ŽUPA

DUBROVAČKA

DOLINA NERETVE

10. obljetnica udruge ”Leptirići”Proslavi 10. obljetnice osnutka Udruge cerebralne i dječje paralize doli-ne Neretve „Leptirići“ u ime Dubrovačko neretvanske županije nazočila je zamjenica župana Žaklina Marević. Udruga je osnovana 2009. godine, te se brinula za oko petnaestero djece s cerebralnom paralizom čiji roditelji nisu imali status njegovatelja, a na terapije su putovali u veće gradove.Udruga danas brine za 64 djece s teškoćama u razvoju te o 33 osobe s invaliditetom, kojima pruža različite terapije i programe podrške.Udruga Leptirići zapošljava senzornog terapeuta, radnog terapeuta, fizio-terapeuta, neurofeedback terapeuta i logopeda.Udruga provodi projekte koji pružaju sve ono što je, prvenstveno, potreb-no djeci, te projekte podrške roditeljima, pomoć djeci u učenju, učenje stranih jezika, specijalizirani prijevoz itd.Također, uz sve spomenute terapije, za 11 osoba s najtežim oblikom in-validiteta pružaju uslugu osobne asistencije, a za sedam učenika sa po-teškoćama u razvoju pružaju asistenciju u nastavi. Ovom prigodom uz obilježavanje osnutka upriličen je i domjenak povodom Međunarodnog dana osoba sa invalifitetom, kojemu su uz članove Udruge „Leptirići“, pri-sustvovali i mnogi gosti koji podupiru Udrugu.

ZAJEDNIČKOM JAVNOM NABAVOM

Pribavljene specijalizirane brane za borbu protiv onečišćenja na moru vrijedne više od milijun kunaU luci Dubrovnik u četvrtak, 28.studenoga je upriličena podjela čak tisu-ću metara brana za sprječavanje i sanaciju onečišćenja mora naftnim i uljnim derivatima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji vrijednih više od milijun kuna. Svečanost je počela konferencijom za novinare, a potom su predstavnici tvrtke Luveti (dobavljači opreme) održali pokaznu vježbu korištenja opreme u suradnji s Vatrogasnom zajednicom Dubrovačko-ne-retvanske županije.Vrijednost opreme je 1.040.000,00 kuna, a u procesu zajedničke javne nabave sudjelovali su Dubrovačko-neretvanska županija, Općina Trpanj, Općina Orebić, ACI d.d., Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, ŽLU Dubrovnik, ŽLU Korčula te Lučka uprava Dubrovnik.Župan Nikola Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako je napravljen novi iskorak u zaštiti od mogućih onečišćenja na moru.”Nabavili smo kilometar plutajućih brani. One se mogu nadovezivati jed-na na drugu i tako se može tretirati različit opseg onečišćenja. Objedinili smo sve potrebe županije, jedinica lokalne samouprave te županijskih lučnih kapetanija. Uključili smo vatrogasce koji će biti operativni u slučaju nesreće. Njima će brane i biti podijeljene i to na Korčuli, Orebiću, Dubrov-niku te u ACI marinama”, rekao je župan Nikola Dobroslavić, koji je česti-tao svima koji su sudjelovali u projektu.Pročelnik za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće dodao je kako je u svibnju potpisan sporazum s osam dionika, te kako je ugovor potpi-san u rujnu. Izrazio je zadovoljstvo ovim projektom, posebno činjenicom da je provedena zajednička javna nabava.”Ovdje je struka analizirala situaciju, sad ako se dogodi incident moći će se reagirati i iz različitih mjesta. Hvala Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je prepoznala potrebu i svim sudionicama” rekao je pak načelnik Op-ćine Trpanj Jakša Franković.

RODILIŠTE – PRIJATELJ DJECE

Velika priznanja za dubrovačku bolnicu i Dom zdravlja MetkovićSukladno kriterijima globalne inicijative za promicanje i podršku dojenja “Baby – Friendly Hospital Initiative” koju su pokrenuli Svjetska zdravstve-na organizacija i UNICEF 1991. god. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Ured UNICEF-a za Hrvatsku obnovili naziv ”Rodilište – prijatelj djece” za rodilište OB Dubrovnik i rodilište Doma zdravlja Metković, u znak priznanja za učinjene napore i postignute rezultate u humanizaciji odno-sa prema majci i djetetu, poticanju dojenja i kvalitetnoga ranog odnosa između roditelja i djece. Također, treba istaknuti i kako je Opća bolnica Dubrovnik dobila Potvrdu za uspostavu obaveznog sustava kvalitete uz 96% ispunjenih standarda odnosno ostvarenih 402 od 440 mogućih bodova Ministarstva zdravstva. Potvrdu su u ime OB Dubrovnik preuzeli pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Stjepan Đuričić te voditelj Odjela za kvalitetu, edukaciju, suzbijanje bol-ničkih infekcija i vanjske pacijente Niko Car.Postignuti rezultat prikupljen vanjskom procjenom predstavljen je pred-stavnicima Svjetske banke u rujnu, a rezultat je službeno prihvaćen od strane te institucije koncem listopada pri čemu je Opća bolnica Dubrov-nik u potpunosti uspostavila sustav obaveznih standarda kvalitete zdrav-stvene zaštite.Takav sustav predstavlja međukorak prema akreditaciji bolnice i stalnom unapređenju kvalitete zdravstvene zaštite prema novom Pravilniku o akreditacijskim standardima kvalitete za bolničke zdravstvene ustanove.

ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA NJIHOVIH STANOVNIKA

Županija općinama Zažablje, Kula Norinska i Pojezerje dodijelila 400 tisuća kuna Tri ugovora vrijedna gotovo 400 tisuća kuna kojima Županija pomaže slabije razvijenim općinama potpisana su u petak, 29.studenoga u pa-lači Ranjina u Dubrovniku. Riječ je o ugovorima o financiranju izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture te Programa ujednačavanja standarda vodoopskrbe na području doline Neretve koje je potpisao župan Nikola Dobroslavić sa načelnicom Općine Zažablje Ma-jom Vrnoga, načelnikom Općine Pojezerje Borislavom Dominikovićem te načelnikom Općine Kula Norinska Nikolom Krstičevićem.Općini Zažablje dodijeljeno je tako 130 tisuća kuna za uređenje javne površine društvenog doma Mlinište, Općini Pojezerje 135 tisuća kuna za izgradnju mjesne vodovodne mreže u naselju Pozla Gora (na lokacijama Sente – Jakići i Glavica-Dominikovići i Dočići) te Općini Kula Norinska 130 tisuća kuna za izgradnju parkinga pred OŠ Kula Norinska.Župan Nikola Dobroslavić rekao je ovom prilikom kako je ovo drugi ovo-godišnji natječaj kojim Županija pomaže slabije razvijene općine u našoj županiji.”Prema indeksu razvijenosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU ove tri općine su najnerazvijenije u našoj županiji. Mi za pomoć slabije razvijenim jedinicama lokalne samouprave godišnje imamo jedan ili dva natječaja za korištenje sredstava iz županijskog proračuna. Ove godine smo imali 800 tisuća kuna u proračunu i već smo proveli jedan natječaj sa 400 tisuća kuna, a sada imamo i ovaj s jednakim iznosom. Ove tri općine su imali najbolje projekte i najveće potrebe za poboljšavanje života ljudi na tom prostoru. Načelnica Vrnoga te načelnici Dominiković i Krstičević ovom prilikom su se zahvalili Dubrovačko-neretvanskoj županiji na praćenju njihova rada rekavši kako će ovi projekti značiti puno za kvalitetu života u njihovom kraju.  Potpisivanju su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo te pročelnik UO za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće.

14 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

Dom Marina Držića predstavio je u utorak, 3. prosinca strip izdanje (prvi dio) Dunda Maroja Marina Držića.Prve skice stripa za dva prologa i prvi čin Dunda Maroja umjetnik Dubravko Kastrapeli imao je prije više od godinu dana. Od tada tra-je intenzivni rad autora i djelatni-ka Doma Marina Držića i vanjskih suradnika na objavljivanju prvog nastavka stripa nastalog po inte-gralnom tekstu najpoznatije Drži-ćeve komedije. Nakon Novele od Stanca objavljene u strip izdanju 2017. godine kada se obilježavalo 450 godina od smrti Marina Držića Kastrapeli se uhvatio u koštac sa stripovanjem integralnog teksta Dunda Maroja. Ova godina posebno je obilježena stavljanjem pod povećalo književ-nih kanona i njihovih klasika. Oni su mjesta prijepora u vjekovima prisutnoj raspravi o uvođenju „no-vog“ nauštrb „starog“. Često se u tim polemikama zanemaruje uni-verzalnost ideja, poruka i situacija iz starije književnosti koje ne podli-ježu vremenskim odredbama te su

kao takve bliske generacijama kroz stoljeća.Ustanova u kulturi Grada Dubrovni-ka Dom Marina Držića posljednjih godina predano radi na približava-nju Marina Držića (1508. – 1657.) široj publici i brendiranju njegova lika i djela među domaćom, ali i stranom populacijom. Upečatljiva izdavačka djelatnost koja u posljed-njih nekoliko godina obuhvaća grafičke mape (grafičko-pjesnička mapa dubrovačkog umjetnika Luk-še Peka i mapa Vile od grafike čije su autorice renomirane grafičarke Nevenka Arbanas, Maja S. Franko-vić i Zdenka Pozaić); prepjev Dr-žićevih pjesama Pjesni ljuvene na standardni hrvatski jezik (Ljubavne pjesme, Luko Paljetak, 2017.); prvi integralni prijevod Dunda Maroja na engleski (Filip Krenus, 2017.); prvi integralni prijevod Skupa na francuski (Nicolas Raljević, 2019.) te prvo strip-izdanje Novele od Stan-ca dovoljno jasno govore o smjeru kretanja ovog memorijalnog mu-zeja čija je misija približiti Držića svim generacijama te educirati sve posjetitelje Doma o književnom

geniju, najvećem hrvatskom kome-diografu Marinu Držiću.Osim bogate izdavačke djelatnosti, posebna se pažnja u Domu Mari-na Držića daje pedagoškom radu s djecom i mladima. Upravo u toj iznimno bitnoj domeni svog rada realiziraju se projekti poput stripa Dunda Maroja čiji je prvi dio ugle-dao svjetlo dana. Zbog svog poza-mašnog obima strip će biti objav-ljen u četiri nastavka. Vodeći se idejom kako je strip pr-venstveno namijenjen srednjoškol-skom uzrastu, Kastrapeli je u stripu koristio bilješke iz metodički obra-

đenog lektirnog izdanja Dunda Ma-roja Školske knjige iz 2006. godine koje je priredio ugledni držićolog Frano Čale (1927. – 1993.). Dom Marina Držića zahvaljuje Školskoj knjizi na suglasnosti da za potrebe strip-izdanja djela Dundo Maroje koristi Čaline bilješke.Na predstavljanju prvog nastavka stripa Dundo Maroje sudjelovali su Anita Ruso, autorica predgovora, Dubravko Kastrapeli, autor stripa, Pavo Jančić, predsjednik Uprav-nog vijeća Doma Marina Držića i Nikša Matić, ravnatelj Doma Mari-na Držića.

ZBORSKI FESTIVAL CRO PATRIA U SPLITU

PRIZNANJA DUBROVAČKOM KOMORNOM ZBORU I MO. FRANU KRASOVCUNa 23.međunarodnom zborskom festivalu CRO PATRIA koji se odr-žao u Splitu (29.11.-1.12.) sudje-lovao je i Dubrovački komorni zbor. Tom prigodom organizator festivala Glazbena mladež Splita dodijelio je Dubrovačkom komor-nom zboru Povelju povodom 25 godina neprekidnog rada, a mo. Franu Krasovcu Povelju za cjeloku-pan rad na razvoju zborske glazbe.U natjecateljskom dijelu festival-skog programa Dubrovački ko-morni zbor osvojio je Nagradu Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu zborske skladbe hrvatskog skladatelja.

IZ RUSIJE S LJUBAVLJU

DOM MARINA DRŽIĆA

Strip izdanje Dundo MarojeVodeći se idejom kako je strip prvenstveno namijenjen srednjoškolskom uzrastu, Kastrapeli je u stripu koristio bilješke iz metodički obrađenog lektirnog izdanja Dunda Maroja Školske knjige iz 2006. godine koje je priredio ugledni držićolog Frano Čale (1927. – 1993.)

ODRŽAN KONCERT HRVATSKO-RUSKOG DRUŠTVA

Koncert pod naslovom ‘’Iz Rusije s ljubavlju’’ Hrvatsko-ruskog društva “Umjetnost bez granica” održao se 29. studenoga u Čitaonici Narodne knjižnice Grad u suorganizaciji Du-

brovačkih knjižnica.Svi zaljubljenici u rusku glazbu i romansu mogli su uživati u djelima N. Rimski Korsakovog, A. Borodina, A.Verstovskijeg, A.I. Hačaturjana i

drugih.Na koncertu su nastupali: Vera Obukhova Velić, mezzosopran, Helena Tomašković, klavir, Pero Škobelj, gitara, i Ivan Kušelj, trublja.

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 15

30. Bože moj, pišem li ovako velikim slovima Dobro i Zlo, Bog i Vrag, moguće je da u veli-ku pogrešku upadam i da veliko i neznanje i nepoimanje pokazujem, da Te doista ne razumijevam, da ostajem na razni podmi-rivanja osobnih potreba, da razlučim i shva-tim što se ne može ni razlučiti ni shvatiti, da Ono Nešto svodim na naivni crtež Božjega Oka, Boga Svevida iznad niše skromne ka-pelice na seoskom razkrižju, međutim nije ta preslika Svevidećega Boga nastala „bez Vraga“, ali ni bez Boga, oni su u jednom, ali ne i jedno, ne i isto, ljudska mašta jest neja-ka i slabašna, ali slutnja je snažna i prodor-na, misao je, poput radijskih valova ili lasera, dubinski slojevita, Božje Oko je samo ono što priprost čovjek umije i zna reći o tomu kako ništa i ne umije i ne zna, a oni koji ne-giraju Tvoje postojanje, nisu izvan dosega pogleda Oka Božjega, takozvani ateisti su moguće razriješili sumnje i posijecali dvoj-be ne priznavajući da postoji Ono Nešto, ne priznaju Tebe, Svevišnji Bože moj, no neće se stoga dogoditi ništa, svi će ostati tu gdje

i jesu i takvi kakvi jesu, ni gospodin jarac, ni gosparica i gospođica koza, ni gospođa Krava, ni gospar štakor, ni gospodin kenjac, ni drug bizon, kao ni moj pametni mačak, nemaju o tomu također nikakve svijesti, a i meni je nesvijest spasonosna, u Ono Ne-što uvesti Ovo Sve, ili Sve Ovo u Ono Nešto može samo Um, Ustroj, Sustav, ne mogu ga zamisliti, ali ga doista slutim i u slutnji znam da sve je već i znano i zadano, sve već određeno prema sveopćem Umu, ili prema Bezumu i Ne-umu, uostalom svejedno je, Svevišnji i Svemogući Bože moj, umišljam da me Ti ne bi volio vidjeti kako klečim i ka-jem se zbog netom izgovorenoga, čak, evo, i napisanog, ne vidim tomu razloga, malen sam i neznatan i pred Umom i pred Bezu-mom, bilo da odlazio u Božji Vrt ili u Bezbo-ge, u naselje vjerojatno tako nazvane jer su tamo nekada živjeli neki inovjerci, Bezboge su meni obližnje seòce nad morem, ne tek lijepo nego i čarobno u smiraju, predvečer, kada je na moru utiha, a obala kada mirno spi, i tako sve to skupa u Lijepoj Našoj traje, oduvijek i posvuda.

Piše: Stijepo Mijović Kočan

BOŽE MOJ (10)(pjesnički ogledi iz još neobjavljene knjige)

Vlastimir Vekarić, pukovnik Hrvatske vojske i pomoćnik zapovjednika 163. brigade HV-a, održat će predavanje„Moja sjećanja na obranu Dubrovnika 1991.-1996.“ u četvrtak, 5. prosinca 2019., s početkom u 19 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.Vekarić, dragovoljac Domovinskog rata, ina-če vrstan pripovjedač i poznavatelj tradicija i povijesti poluotoka Pelješca, ovog će četvrtka s publikom podijeliti svoja sjećanja na ratne dubrovačke godine, od vremena prvotnog organiziranja obrane Grada do konačnog nor-maliziranja života. Kao optimist po prirodi koji je svoje vojničke dane proživio uz krilaticu „Ako ostanemo živi, sutra će biti dobro!“, Vekarić će ovom prigodom dubrovačkoj publici podariti i niz zanimljivih, nepoznatih, ponekad i duhovi-tih, crtica iz svakodnevnog života zapovjedniš-tva obrane Dubrovnika.Predavanjem Vlastimira Vekarića Dubrovačke knjižnice pridružuju se obilježavanju Dana du-brovačkih branitelja 2019.

Na Osojniku su se prošle subote mogli čuti zvuci tradicionalnih kolendi dubrovačkog kraja i okoli-ce. Domaćin, KUD Sv. Juraj Osojnik predstavio je običaje uoči Božića, na Badnji dan u sklopu čega su pjevali staru kolendu „Na tri grane tri jabuke“, a mogla se čuti i zdravica. Žičani orkestar KUD-a «Stjepan Radić» Pridvorje otpjevao je “Dubrovač-ku kolendu”, a KUD “Ponikve” revitalizirao je staru “Ponikovsku kolendu”. KU “Žutopas” Smokovljani

Visočani prezentirali su običaje Badnje večeri s kolendama „Božić zove s one strane“, „Evo nama Božić ide“, „Ovim dvorim dobra večer“ – riječ je o kolendi koju su isključivo pjevale djevojke na pro-storu Smokovljana i Visočana te „Koja je ovo noć noćašnja. Dječja skupina KUD-a Sv. Juraj Osojnik otpjevala je kolendu “Rasla Vojka lovorika”, a cure pučki napijev „Što se ono tamo bijeli“, nakon čega je uslijedio linđo KU „Linđo“ Ošlje Stupa.

NA OSOJNIKU

ZVUCI TRADICIONALNIH KOLENDI DUBROVAČKOG KRAJA I OKOLICE

POVODOM DANA BRANITELJA

Vlastimir Vekarić o sjećanjima na obranu Dubrovnika 1991.-1996.

Odjel za djecu i mlade Dubrovačkih knjižnica ovaj petak, 6. prosinca 2019. u 14 sati, započinje s međunarodnim projektom Ibis grafike Naša mala knjižnica koji je namijenjen školama i vrtićima kako bi se djecu od rane dobi motiviralo na čitanje i kreativno izražavanje, te upoznavanje s europskom književnošću. U pro-jektu će sudjelovati drugi razred produženog boravka Osnovne škole Marina Getaldića, a pro-vodit će se cijelu školsku godinu 2019./2020. Program će svakog petka voditi djelatnica Odjela za djecu i mlade, Nikolina Miloslavić, dipl. knjižničarka.

NA ODJELU ZA DJECU I MLADE DUBROVAČKIH KNJIŽNICA

Međunarodni projekt “Naša mala knjižnica”

16 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

‘’Frano Gundulić i njegovo iz-vješće papi Grguru XIII: primjer diplomatskog umijeća” naslov je predavanja koje je 2. prosin-ca u Dubrovačkim knjižnicama održao dr.sc. Relja Seferović.Seferović je u predavanju go-vorio o rukopisnoj zbirci kojega je Znanstvena knjižnica dobila prije godinu dana. Radi se o dokumentu napisanom na ta-lijanskom jeziku koji je izvješće dubrovačkog diplomata Frana Gundulića papi Grguru XIII. o stanju u Osmanskom Carstvu i na Sredozemlju iz prosinca 1574. To je slojevit zapis koji uz zadivljujuće detalje iz osobnog života osmanskih velikodostoj-nika tumači papi njihove ka-raktere i vojnu strategiju, te na temelju uvida u njihove slabosti nudi konkretan plan akcije.Vlastimir Vekarić, pukovnik Hr-vatske vojske i pomoćnik za-povjednika 163. brigade HV-a, održao je, 5. prosinca, preda-vanje „Moja sjećanja na obranu Dubrovnika 1991.-1996.“Vekarić, dragovoljac Domovin-skog rata, inače vrstan pripo-vjedač i poznavatelj tradicija i povijesti poluotoka Pelješca, s publikom je podijelio svoja sjećanja na ratne dubrovačke godine, od vremena prvotnog organiziranja obrane Grada do konačnog normaliziranja života kroz niz zanimljivih, nepozna-tih, ponekad i duhovitih, crtica iz svakodnevnog života zapo-vjedništva obrane Dubrovnika. Ovim predavanjem Dubrovačke knjižnice pridružile su se obilje-žavanju Dana dubrovačkih bra-nitelja.U petak, 6. prosinca, u organiza-ciji Udruge samostalnih umjet-nika Dubrovnik i Dubrovačkih knjižnica kao suorganizatora, u Čitaonici će se održati književ-no glazbena večer usmjerena na stih u poeziji, prozi i glazbi s početkom u 18 sati. Dubrovački pjesnici i pisci objavljena djela, a i ona neobjavljena će podijeliti s prisutnima. Večer je namijenje-na svim uzrastima, a tematika je duhovne naravi puna ljubavi i prema Domovini. Sudjeluju pje-snici i pisci: Janja Previšić, Antun

Anđelić, Diana Hilje, Katica Pro-tić, Kristina Skako,Mihaela Ela Zekić, Ana Bašić. Glazbeni pro-gram: mezzosopranistica Diana Hilje, prof. klavira Marina Asić, učenica srednje Muzičke škole Luka Sorkočević Katarina Mrvalj (gitara). Odjel za djecu i mlade Dubro-vačkih knjižnica ovaj petak, 6. prosinca 2019. u 14 sati, započi-nje s međunarodnim projektom Ibis grafike Naša mala knjižni-ca koji je namijenjen školama i vrtićima kako bi se djecu od rane dobi motiviralo na čitanje i kreativno izražavanje, te upo-znavanje s europskom književ-nošću. U projektu će sudjelo-vati drugi razred produženog boravka Osnovne škole Marina Getaldića, a provodit će se cije-lu školsku godinu 2019./2020. Program će svakog petka vo-diti djelatnica Odjela za djecu i mlade, Nikolina Miloslavić, dipl. knjižničarka. Međunarod-ni projekt Naša mala knjižnica, prepoznat i financiran od stra-ne Europske Unije, namijenjen je promicanju čitalačke kulture te europskih autora i ilustrato-ra, poznatih i nagrađivanih u svojim zemljama, ali ne i izvan njihovih granica. Ciljevi pro-jekta su promoviranje kvalite-te (vrhunska književna djela hrvatskih i stranih autora koja prate ilustracije izrađene prema najvišim umjetničkim standar-dima), promoviranje domaćih i stranih autora (pristupačnost kvalitetnih knjiga domaćih au-tora i knjiga stranih autora na hrvatskom jeziku našim čitate-ljima) i suradnja (učitelja/knjiž-ničara, roditelja i učenika te uključivanje roditelja u školsku zajednicu).

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

DUBROVAČKE KNJIŽNICE

PREDAVANJE RELJE SEFEROVIĆA O DIPLOMATSKOM UMIJEĆU FRANA GUNDULIĆASeferović je objasnio kako je klasična dubrovačka diplomacija ‘pravi povijesni fenomen’ koji već više od 200 godina, na svom dugom i jezgrovitom putu, jednako zaokuplja i ‘profesionalne povjesničare i ljubitelje starine’‘’Frano Gundulić i njegovo izvješće papi Grguru XIII: primjer diplomatskog umijeća” naslov je predavanja koje je 2. prosinca u Dubrovačkim knjižni-cama održao dr.sc. Relja Seferović. Seferović je u predavanju govorio o rukopisnoj zbirci kojega je Znanstvena knjižnica dobila prije godinu dana. Radi se o dokumentu napisanom na talijanskom jeziku koji je izvješće du-brovačkog diplomata Frana Gundulića papi Grguru XIII. o stanju u Osman-skom Carstvu i na Sredozemlju iz prosinca 1574. To je slojevit zapis koji uz zadivljujuće detalje iz osobnog života osmanskih velikodostojnika tumači papi njihove karaktere i vojnu strategiju, te na temelju uvida u njihove sla-bosti nudi konkretan plan akcije. Gundulić, po zanimanju pravnik, proveo je cijeli život u izaslanstvima kao diplomat, a svojom je karijerom obilježio najsjajnije doba Dubrovačke Republike – 16. stoljeće. Seferović je obja-snio kako je klasična dubrovačka diplomacija ‘pravi povijesni fenomen’ koji već više od 200 godina, na svom dugom i jezgrovitom putu, jednako zaokuplja i ‘profesionalne povjesničare i ljubitelje starine’. Pravi primjer toga je i njihov odnos sa Svetom Stolicom. Naime, Dubrovačka Republi-ka stoljećima se oslanjala na Svetu Stolicu kao najjačeg zaštitnika svojih vanjskopolitičkih interesa, jedine sile kojoj nije trebalo plaćati potpisani danak kao što je to bilo s drugim moćnicima, poglavito Habsburgovcima na zapadu i Osmanlijama na istoku. Napomenuo je kako je pomoć Svete Stolice Dubrovniku dolazila u financijskom i materijalnom dobitku kada je trebalo graditi ‘raskošna crkvena zdanja’ ili obnavljati cijeli grad nakon ‘razornoga potresa’, ili kao politička potpora gdje je ponekad isključivo zahvaljujući autoritetu Svete stolice bilo moguće obraniti granice i ne-utralnost cijele države pred zapadnim neprijateljima. Frano Gundulić se zalagao za ‘striktnu dubrovačku neutralnost’, a u ‘unutrašnjoj politici’ htio je suzbiti svako ‘strančarenje’ u Dubrovniku. Jednom je uz privolu dubro-vačkog Senata sklopio tajni sporazum s papom obećavši mu dubrovačku potporu od čak 30 brodova uoči bitke protiv Osmanlija u Korintskome zaljevu uoči Lepantske bitke u jeseni 1571. Gundulić je mudro postupio tom prilikom i tako poduzeo potrebne mjere kako bi se Dubrovnik što manje zamjerio Osmanlijama. Seferović je istaknuo kako se radi o ‘najve-ćem dubrovačkom diplomatu’ 16. stoljeća o čemu svjedoči ova iscrpna, ali i ‘dobro napisana vješta kompilacija’ koju je ostavio budućim generacija-ma, a koja je njegovim suvremenicima mogla poslužiti kao ‘sinteza stanja Istočnoga pitanja u ono vrijeme’. Predavač je zaključio kako su dubrovač-ki povjesničari 18. stoljeća mogli upotrijebiti to izvješće da bi Gundulića ‘hvalili ili kudili’, ovisno o ‘političkom taboru’ kojemu su pripadali, a danas to ostaje kao još jedna tema za razmišljanje o ‘političkim prioritetima tije-kom renesansne prošlosti’, zaključuje Seferović.

PREDAVANJE OLIVERE DRUTTER:

Zadovoljstvo je unutarnji posaoCentar za integrativni razvoj Dubrovnik u suradnji s Dubrovačkim knjižni-cama organizirao je predavanje Olivere Drutter „Zadovoljstvo je unutarnji posao“ koje se održalo 28. studenoga u Narodnoj knjižnici Grad.Na predavanju je bilo govora o neurozi kao najčešćem simptomu koji većina ljudi osjeti kao strah od izražavanja vlastite istine jer misle kako nisu dovoljno dobri, čime se stvara stalni unutarnji sukob koji uzrokuje frustraciju. Ona se nagomilavanjem pretvara u neurozu koja se u tijelu manifestira kao kronična napetost, tjeskoba, depresija, anksioznost i u ko-načnici panični napad. Potiskivanjem emocija i prilagodbom pojedinac stvara obrane koje su mu tijekom odrastanja pomogle da preživi u svijetu odraslih. Međutim, kada i kao odrasla osoba nastavi živjeti po naučenom obrascu ponašanja i dalje živi u strahu od odbacivanja, živi u boli, što može dovesti do bolesti na tjelesnoj razini. Drutter je objasnila korake ko-jima integrativni terapeuti rade na uklanjanju strahova iz podsvijesti po-jedinca kako bi se došlo do prihvaćanja i konačnog zadovoljstva u životu. Predavanje je ujedno bilo i najava početka školovanja prve generacije po-laznika u Dubrovniku pri CIR-u.

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 17

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture ‘’ Preporod’’ iz Dubrovnika, 30.11.2019. godine organizirana je XIII. međunarodna smotra folklora narodnih igara,plesova i bosanskih sevdalinki u Hotelu PetkaOd davne 1934. godine mnogo toga se promijenilo, ali ono što je kontinuirano jeste da društvo go-dinama okuplja mnogobrojne ljude različitih svjetonazora i uzrasta. Uz određene prekide i mnogobrojne poteškoće u radu, ova grupa en-tuzijasta i dragocjenih čuvara tra-dicionalnih vrijednosti uspjela je sačuvati od zaborava autentične kulturno-društvene značajke ovoga kraja. Danas ‘’ Preporod ‘’ broji oko dvije stotine članova i simpatizera koji u istinu pokazuju izuzetne re-zultate na poljima očuvanja i afir-maciji ljudskih prava i sloboda ,na očuvanju i afirmaciji nacionalnog i kulturnog identiteta Bošnjaka na području kulturnog , znanstvenog umjetničkog i drugog duhovnog stvaralaštva. „Preporod ‘’ organizira razna preda-vanja , književne i umjetničke ve-čeri, koncerte, izložbe, znanstvene i stručne skupove. U okviru ‘’Preporo-da ‘’ djeluju ženski zbor ‘’ Dubrovač-ki Zumbuli ‘’ Informatička sekcija , sportska sekcija muški zbor ‘’ Dilberi ‘’, likovna sekcija,izdavačko- književ-na sekcija i plesna sekcija. Očuvanje tradicije pjesmom i plesom nije samo zadaća , nego i želja sve većeg broja mladih koji su sve prisutniji u različitim aktivnostima , o čemu svjedoči i njihova uključenost u rad Kulturno Umjetničkih Društava.Smotra folklora, poput ovog u Du-brovniku potvrdila je uvid u stanje folklornog amaterizma koji je jedan od najmasovnijih aktivnosti , odno-sno promicanja drugačijeg i razli-čitog, zapravo mala škola glazbene tolerancije. Dvorana u Hotelu Petka bila je premala za istinske zaljublje-nike tradicionalnih vrijednosti, što potvrđuje naš dugogodišnji rad i

trud Društva. Obzirom da su ovakve prilike idealne za druženja i održa-vanje dobrosusjedskih odnosa, u Dubrovnik su stigli gosti iz Bosne i Hercegovine Srbije - Sanđaka, Crne Gore i Republike Hrvatske; Mješoviti zbor ‘’ Dubrovački Zumbuli ‘’ Du-brovnk,- KUD - ‘’ Blagaj ‘’ iz Blagaja, BZK ‘’ Preporod ‘’ iz Zenice, Muški zbor ‘’ Behar ‘’ iz Goražda, Ženski Hor iz Karaule, KUD ‘’ Karaula ‘’ kod Travnika, KUD ‘’ Tuzi ‘’ Crna Gora, FA Centar za kulturu Goražde, Ženski Hor Centra za kultru Goražde. Interpretatori sevdalinke: Alija Kasu-mović iz Blagaja, Senad Alić, Emina Sinanović, Ema Džaferović, Amina Bajramović i Muris Sarić iz Zenice.Mi smo Bošnjaci veliki ljubitelj bh tradicijskih vrijednosti, posebno je davati važnost očuvanja i promo-cije kulturnog i duhovnog naslije-đa. Kulturno-umjetnička društva su vrlo često nositelji kulturnih doga-đanja, a njihov doprinos kulturnoj sceni je neprocjenjiv, te su pod svo-je okrilje prihvatali mnogobrojne mlade ljude, koji su danas najbolji

ambasadori i zaštitnici tradicional-nih vrijednosti svoje zemlje. Ova smotra dala je dobar uvid u stanje folklornog amaterizma koji je još uvijek jedna od najčešći ma-njinskih aktivnosti. Čini se da je to najbolji način očuvanja tradicije, odnosno da se pjesmom i plesom najlakše privuče pripadnike manji-na da se uključe u rad društva. Veseli činjenica da se u njihov rad sve više uključuju mladi , koji su u svoja srca utkali Bosanski ponos i kulturu , te daju do znanja da nema straha od zaborava , a što će i ova XIII smotra folklora u Dubrovniku pokazati.Tijekom dana bila su i druga doga-đanja u okviru XIII smotre folklora kao što je prezentacija Vispakove džezve na Stradunu, gdje se dijeli-la besplatno kava i bosanski kolači. Ppredstavljena je knjiga 25 godina Merhameta u Dubrovniku u Hotalu Petka ( bivša kino dvorana )Na ovoj XIII međunarodnoj smotri folklora sudjelovali su mnogi gosti širom Bosne i Hercegovine, Hrvat-ske, Crne Gore te naši predstavnici

Grada, Županije kao i politički, hu-manitarni, sportski i kulturni djelat-nici- Gradonačelnik Goražda dr.sc. Muhamed Ramović, Načelnik Trav-nika Admir Hadžiemrić, zamjenik načelnika općine Srebrenik dr.sc. Nermin Tursić, prof.dr. Sanjin Kodrić predsjednik Preporoda BiH, Mehe-med Cera zamjenik predsjedavaju-ćeg vijeća Novo Sarajevo, Predsjed-nik Merhameta BiH Kenan Vrbanjac, Arif Kovačević, Amel Saltaga,Semir Zeljković, Sead Kovačević te mno-gi drugi predstavnici sportskog i kulturnog života. Pored toga što je njegovanje i očuvanje bosansko-hercegovačke tradicijske kulture prioritetan zadatak, mi također od-gajamo i educiramo mlade ljude o kulturno-umjetničkoj ostavštini na-ših predaka, te samim tim prenose vještine i znanja novim naraštajima. Kroz igru i pjesmu, interaktivan hobi, njegovanjem narodne tradi-cije uvelike utiču na očuvanje in-tegriteta i identiteta svog naroda. Folklor kao umjetnost, od davnina se prenosi generacijski, živi u naro-du i doslovno slikovito predstavlja duhovnu i kulturnu prošlost jednog naroda. Kao jedinstveno, nemateri-jalno i kulturno blago, njegovano i sačuvano kroz mnogobrojne histo-rijske, ekonomske i tehnološke to-kove, folklor danas posebno ima ve-oma važnu i neizostavnu društvenu ulogu da povezuje različite kulture i narode. Stoga je veoma važno od zaborava sačuvati ovaj vrijedni i je-dinstveni oblik narodne umjetnost.Nadamo se da ćemo i mi kao Boš-njačka zajednica kulture u Dubrov-niku uspjeti u tom naumu!

Izet Spahović, predsjednik

U ORGANIZACIJI PREPORODA U DUBROVNIKU ODRŽANA

XIII. Međunarodna smotra folklora narodnih igara i plesova

18 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

Imo je polaču u Pilama. Bio je plemić plemenita roda Vanossi. Domaća mu bješe otočka koja je došla u grad onomlani rabotat u ošpedalu. On je imo svoje oficijo u Dvoru. Nagalantan i profuman paso bi među crevjare i naklonio se mladici koja je stala na funjestri. Njena ljepos i tenereca su mu svezale srce, posto je čeljade bez pokoja. Njegova domaća onorala ga je i scijenila da će ga ohodit ognjic srčani.Najbrže najde mladicu i ponudi joj munitu ako se ostavi njenog domaćeg. Sinjora je komportila njegovu ludos sve dok kundurice nijesu počele dedelit po kasntunima ulica. Puna indžurije uzela je skrinjicu s munitom i pokucala mladici na vrata. Sinjora se akvijetela tek ondar kad je divica napu-štila Grad i partila u Aligurliju. Uzela je za dobro da je dobrostivi dundo hoće dvignut sa zla puta. Imala je za har dundu jer su kundurice tresle grinje za njom.Gospar je svako jutro gledo na funjestru. Ona je bila zatvorena i sikuro je u kamari bila tmas. To ga je izluđivalo. Vrata stana su bila štincana. Uzo je u suspet da joj se nješto sikuro zgodilo. Sekreto je uzazno od njezine rodžbine da je partila daleče. To ga je uznenirilo, pa je doma sto smrknut i podiro je uzdahe. Sinjora je to primila s pacijencijom, čekala je da se otrese. Najliše je sto u kamari meju četiri mira, mučo i dubito. Morilo ga je nespanje i zle mi-sli. Nigdir nije imo mira. Ubrzo ga je svladala me-lankunija pa je posto maneno čeljade. Mijentovo se brjemena kad ga je s funjestre mahala medo-vinica s crljenim ubruscem, a on joj slo senjo da je ljubi. Onda bi kupio foje i pošo kontenat u oficijo.Improvisto sinjora oćuti zlu boleštinu i umre za-dnjeg dneva dečembra. Prije toga zaposli vrijed-nog pristavnika da služi gospara u nevolji.„Znam ja plakat i hudu čes zvat, brijeme sve krati, dundo. Njekad si uživo blaženstvo i rados, a nijesi mislio da Bog svakom zlu sudi“, govorio mu neput.

PRIČE

Čeljade bez pokoja

MAX TV kanal 822YouTube LibertasTV StreamB.NET kanal 724A1 kanal 724A1 IPTV kanal 142ISKON kanal 715LIVE STREAM 24/7 www.libertas.tv

Piše: Marija Đanović

„Znam ja plakat i hudu čes zvat, brijeme sve krati, dundo. Njekad si uživo blaženstvo i rados, a nijesi mislio da Bog svakom zlu sudi“, govorio mu neput

POVODOM IZBORA ZA POTPREDSJEDNICU EUROPSKE KOMISIJE

Čestitka gradonačelnika Frankovića Dubravki ŠuiciEuropski parlament potvrdio je u srijedu, 27.studenoga, novi sastav Europske komisije pod vod-stvom Ursule von der Leyen, a ovo tijelo petogodišnji mandat počinje 1. prosinca i trajat će do 31. listopada 2024. Nova Komisija ima osam potpredsjednika, među kojima je troje izvršnih potpred-sjednika. Jedna od potpredsjednica je i Hrvatica Dubravka Šuica, koja je zadužena za demogra-fiju i demokraciju. Tim povodom, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dosadašnjoj europarlamentarki i bivšoj gradonačelnici Dubrovnika uputio je čestitku. Prenosimo je u cijelosti:„Poštovana gospođo Šuica,nakon potvrde Europskog parlamenta, čast mi je čestitati prvoj hrvatskoj povjerenici Europske komisije, potpredsjednici zaduženoj za demografiju i demokraciju. Visoka politička funkcija u Europskoj uniji koja Vam je povjerena kruna je Vaše političke karijere, ali i svojevrsno priznanje Republici Hrvatskoj kao najmlađem članu ove organizacije. Uspjeh je to i za naš Grad Dubrovnik u kojem ste započeli Vaš bogat politički put i obnašali cijeli niz dužnosti.Uvjeren sam kako ćete u novoformiranom resoru koji Vam je dodijeljen iskazati svoju stručnost, promičući dijalog između tijela vlasti, političara i europskih građana u radu Konferencije za bu-dućnost Europe. Želim Vam puno uspjeha u budućem radu, a vođeni bogatim iskustvom i pozna-vanjem problematike nesumnjivo ćete pridonijeti radu Komisije i utjecati na izgradnju još boljeg društva u zajedničkom interesu svih građana Europske unije.S poštovanjem,Gradonačelnik Mato Franković“

GLOBALNO VIJEĆE ZA ODRŽIVI TURIZAM

DUBROVNIK NA DOBROM PUTU KA ODRŽIVOSTI U TURIZMUPreliminarni rezultati mjerenja održivosti destinacije, koji za Grad Dubrovnik provodi Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC), predstavljeni su u Kinu Sloboda na završnom sastanku druge faze projekta. Sastanku su nazočili državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić, grado-načelnik Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, predstavnica CLIA-e za istoč-ni Mediteran Maria Deligianni i široki krug dionika u dubrovačkom turizmu: gradski vijećnici, direktori komunalnih tvrtki, djelatnici DURA-e, predstavnici turističkih agencija, sveučilišnih ustanova, udruga i organizacija povezanih uz turističku djelatnost.Član vijeća GSTC i direktor za područje Mediterana Ioannis Pappas zahvalio se svim sudio-nicima na aktivnom sudjelovanju tijekom druge faze projekta koja je trajala sedam dana, a obuhvatila je rad u tri fokus grupe s 46 sudionika, 27 individualnih sastanaka s predstavnicima gradske uprave, udrugama civilnog društva, privrednicima, direktorima i ravnateljima usta-nova.Predstavljajući prve rezultate održivosti u turizmu, Pappas je istaknuo brojne pozitivne prakse u radu, ponajviše u zaštiti kulture, čistoći grada i sigurnosti. Projekt Poštujmo Grad na dobrom je putu i obuhvaća brojne elemente održivog turizma koji su pozitivno ocijenjeni temeljem propisanih kriterija. GSTC mjerenje održivosti izvrsna je platforma za planiranje daljnjeg me-nadžmenta destinacije i karta za certificiranje održivosti.Za svaki od faktora potrebno je mjeriti i evaluirati rezultate, a informacije učiniti transparen-tnima i dostupnima svima. Na temu klimatskih promjena i adaptacija, rekao je kako je riječ o kritičnoj točki za sljedeće generacije što je također potrebno uzeti u obzir pri strateškom planiranju.Jedan od faktora visokog rizika je promet kojeg treba kontrolirati, poglavito u ljetnoj sezoni, na čemu Grad Dubrovnik i aktivno radi. Uz činjenicu kako su brojni planovi i strategije u pro-cesu izrade, što je utjecalo na ocjene pojedinih oblasti, Pappas naglašava kako je neke od iz-vrsnih potencijala teško pronaći, poput testiranja vina, maslinovog ulja i drugih tradicionalnih proizvoda ruralnih područja Grada. Proširenje turističke ponude koja nije vezana za određeno godišnje razdoblje također bi utjecala na produljenje same sezone i potaknulo rad lokalnih privrednika, rekao je Pappas.Rekao je i to kako svoje slabosti Dubrovnik može okrenuti u prilike, a istaknuo je kako je po-trebno građane uključiti u proces odlučivanja i mjeriti njihov stupanj zadovoljstva održivim turizmom. Kao jedno od osjetljivih pitanja koje će zasigurno biti potrebno uzeti u obzir pri daljnjem upravljanju destinacijom, izdvojio je svjetlosno i zvučno onečišćenje.- Izazov je biti „lokalac“ sedam dana. – rekao je Pappas o svom boravku u Gradu, koji je prote-kle dane u Dubrovniku proveo aktivno, ne samo u razgovoru s istaknutim dionicima u turizmu, već s brojnim građanima i djelatnicima u ugostiteljskim objektima kako bi skupio što je mogu-će više informacija, razmišljanja i različitih stavova, kako bi za potrebe projekta sebi predočio realnu percepciju života u Gradu.Preliminarni rezultati obuhvaćaju 16 fokus područja koja su ključna za održivi turizam Dubrov-nika, sukladno kriterijima za održivi turizam i destinacijski menadžment utvrđenih od stra-ne Ujedinjenih naroda. Procjenjuje se kako će cjeloviti projekt, s akcijskim planom za daljnje postupanje, biti završen tijekom veljače 2020. Uz Plan upravljanja zaštićenom spomeničkom cjelinom grada Dubrovnika koji je također u fazi izrade, riječ je o ključnom dokumentu koji će definirati trenutni stupanj održivosti i pomoću kojih će se definirati daljnji koraci u upravljanju destinacijom s ciljem postizanja održivog turizma.

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 19

GEODET d.o.o. DubrovnikI. Meštrovića 1020/436-464

Na zahtjev investitora Pava Đivanovića, Ljuta 33, 20215 Gruda, izrađen je Geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena

u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. *50/1,

*50/2, *50/3, 294, 295, 296, 298, sve u k.o. Ljuta. Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na predmetnim te na

susjednim katastarskim česticama 297, 299, 302, 1369 i 1391, sve k.o. Ljuta, na uvid u elaborat koji će se obaviti dana 10. 12.

2019. u prostorijama tvrtke Geodet d.o.o. od 10 do 12 h.

GEODET d.o.o. DubrovnikI. Meštrovića 1020/436-464

Na zahtjev Senije Žustre iz Dubrovnika, Koritska 5, izrađen je Geodetski elaborat evidentiranja stvarnog stanja položaja

pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica i evidentiranje, brisanje li promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama na kat. čest. 1574/1 k.o. Orašac. Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednoj katastarskoj čestici

1574/5 k.o. Orašac, na osobno predočavanje elaborata koje će se obaviti u prostorijama tvrtke Geodet d.o.o. dana 10. 12. 2019. od

10 do 12 h.

Na zahtjev investitora SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU, Ulica branitelja Dubrovnika 29, Dubrovnik, izrađen je geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru

zemljišta u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica, evidentiranja podataka o zgradama i drugim građevinama na k.č. 606, 607, 608, 609, 610, 611, 612, 613, 614,

615, 616, 617, 618, 620, 621, 622, 623, 624, 625, 626, 627, 628, 629, 630, 631, 632, 633, 634, 635, 636, 644/2, 647 u k.o. BRAŠINA (Mbr. 306142). Pozivaju se

vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednim k.č. 2231/1, 619, 646/1, 645/5, 645/2, 645/1, 644/1, 643, 641, 640, 637/3, 637/4, 637/5, 637/6, 637/7, 637/8,

637/9, 637/10, 637/12, 646/2 k.o. Brašina (N.I.), odnosno k.č. 1504/1, 1422, 1192, 1185, 1184, 1183/2, 1178/2, 1176/2, 1175, 1421, 1172/2, 1164/1, 1165, 1168, 1160/2, 1160/1, 1160/3, 1158/10, 1158/8, 1158/9, 1423/7 k.o. Brašina (S.I.) i k.č. 799/4 k.o.

Čibača (S.I.) na predočavanje elaborata dana 09.12.2019. u vremenu od 10:00 sati u prostorijama tvrtke Geodet d.o.o, Ivana Meštrovića 1, Dubrovnik.

GEODET d.o.o. DubrovnikI. Meštrovića 1020/436-464

GEODET d.o.o. DubrovnikI. Meštrovića 1

020/436-464

Na zahtjev investitorice Marije Radonjić sa Lopuda, Miha Pracata

8, izrađen je Geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena

u katastru zemljišta u svrhu evidentiranja stvarnog položaja

pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. 54

u k.o. Lopud. Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava

na susjednim katastarskim česticama 52, 53, 56 i 57, sve u k.o.

Lopud, na uvid u elaborat koji će se obaviti dana 10. 12. 2019. u

prostorijama tvrtke Geodet d.o.o. u 10 h.

Na zahtjev Meire Bosnić iz Zagreba, Jurjevska 63A,

izrađen je Geodetski elaborat diobe katastarske čestice

1112/2 k.o. Šipanska Luka. Pozivaju se vlasnici i nositelji

drugih stvarnih prava na susjednim kat. čest. 2852, 2854,

1112/1, 1113/1, zgr. 287, sve k.o. Šipanska Luka, na osobno

predočavanje elaborata koje će se obaviti u prostorijama

tvrtke Geodet d.o.o. dana 10. 12. 2019. od 10 do 12 h.

GEODET d.o.o. DubrovnikI. Meštrovića 1020/436-464

GEO VRTINE d.o.o.Grgurići 36, Slano

U sklopu izrade GEODETSKOG ELABORATA za potrebe provođenje promjena u katastru zemljišta izrađen u svrhu provedbe rješenja

o utvrđivanju građevne čestice, evidentiranja, brisanja ili promjene podataka o zgradama ili drugim građevinama i evidentiranja

stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. *403, 2364, 2365/1 u K.O. JANJINA, pozivaju se

nositelji prava na č.zgr. 399, č.z. 2361/1, 2361/2, 2360/3, 2360/1, 2363, 5928 u k.o. Janjina na terenski očevid na kojem će se utvrditi stanje granica novoformirane građevne čestice. Terenski očevid će

se održati dana 9.12.2019. u 12:00 sati na predmetnoj parceli.Predočavanje skice izmjere, prijavnog lista, kopije katastarskog plana i izvješća izrađenih u sklopu geodetskog elaborata će se održati dana 10.12.2019. u 12:00 sati u prostorijama Geo Vrtine

d.o.o., Vukovarska 30, Dubrovnik.

GEOPLAN d.o.o. Solinska, 20000 Dubrovnik

Tel., Fax.: +385 (0) 20 413 371

Na zahtjev RAŠICE VICKA izrađen je geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu evidentiranje stvarnog

položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica, izmjera postojećeg stanja radi ispravljanja zemljišne knjige na k.č. 75 u k.o. ČIBAČA

(Mbr: 306266).

Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na predmetnoj čestici zemlje 363/1 i susjednim česticama zemlje 363/20, 363/22, 363/23, 367/1, 367/2, 368/1, 368/2, 372/2, 373/1 i 373/2 (stara izmjera) u k.o. ČIBAČA tj. predmetnoj katastarskoj čestici 75 i susjednim katastarskim

česticama 76, 77, 79, 87, 88, 89/1, 89/5, 89/6 i 1220/1 (nova izmjera) u k.o. PETRAČA (Mbr: 306916) na predočenje elaborata koje će se obaviti u uredu

tvrtke Geoplan d.o.o., Solinska 6 dana 26. lipnja 2019. godine u 12 sati.

GEOPLAN d.o.o. Solinska, 20000 Dubrovnik

Tel., Fax.: +385 (0) 20 413 371

Na zahtjev VLADIMIRA MILJENKA izrađen je geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta u svrhu provedba rješenja o

utvrđivanju građevne čestice, evidentiranje, brisanje ili promjena podataka o zgradama ili drugim građevinama, evidentiranje stvarnog položaja

pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k.č. *78, 3806 u k.o. SLANO (Mbr: 307106).

Pozivaju se vlasnici i nositelji drugih stvarnih prava na susjednim katastarskim česticama 645/1, 645/2, 3017, 3807 i česticama zgrade *76, *77, *79 i *81 u k.o. MOČIĆI (Mbr: 306762) na predočenje elaborata

koje će se obaviti u uredu tvrtke Geoplan d.o.o., Solinska 6 dana 13. prosinca 2019. godine u 12 sati.

20 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

Na prvu nedjelju došašća 1. prosin-ca u dubrovačkoj katedrali Gospe Velike na misi koju je predslavio du-brovački biskup mons. Mate Uzinić više različitih slavlja okupilo je i ve-liki broj vjernika. Dugogodišnji ka-tedralni župnik dr. don Stanko Lasić oprostio se od župljana, a prisegu je položio novi katedralni župnik don Marin Lučić koji je dosada vr-šio službu katedralnog vikara. Dvije obitelji krstile su svoje treće dijete a dobrodošlicu malom Ivanu i Ma-teju Gabrijelu pljeskom su nakon krštenja poželjeli okupljeni vjernici. Govoreći o početku nove liturgij-ske godine koja počinje adventom ili došašćem biskup Uzinić je pod-sjetio da sam pojam advent nije izvorni kršćanski pojam. Adven-tom su pogani označavali dolazak svoga boga. Taj pojam se odnosio i na dolazak kralja i dan njegovog krunjenja. Kršćani su taj pojam po-kristijanizirali i primijenili ga kao tehnički pojam na vrijeme iščeki-vanja dolaska svoga Kralja i Boga u slavi, kojega prepoznajemo u Isusu iz Nazareta, objasnio je. Advent nije samo priprava za Božić nego i pri-prava za konačan Kristov dolazak, nastavio je biskup te dodao kako Gospodin na različite načine dolazi u našu svakodnevnicu. U rođenju

dvojice dječaka koja će se krstiti i koje su njihovi roditelji iščekivali, također je došao Gospodin……U ovom trenutku prijelaza želim zahvaliti za don Stankovo služenje dubrovačkoj Crkvi, kazao je biskup Uzinić te nabrojio njegove brojne službe koje je vršio i srčanu preda-nost u radu za vjernike. Poželio je da mu Gospodin blagoslovi umi-rovljeničke dane. Obraćajući se no-vom župniku Lučiću biskup Uzinić je ustvrdio kako nije nevažno što je zadnjih godina bio skupa na župi s don Stankom koji je na njega pre-nio svoja iskustva. Budi kontinuitet ali i daj svoj doprinos, poručio mu je biskup i pozvao vjerničku zajed-nicu da surađuju s novim župnikom kao što su i sa dosadašnjim.Na kraju mise vjernicima se na svoj uobičajeni vedri način obra-tio i don Stanko Lasić, nakon pola godine odsustva iz katedrale i ove vjerničke zajednice. Zahvalio je bi-skupu što ga je često posjećivao dok je bio bolestan i oporavljao se, zahvalio je svima koji su ga posjeći-vali, molili za njega i zanimali se za njegovo zdravstveno stanje, izrazio je radost zbog novog župnika koji će nastaviti s obnovom katedrale istaknuvši da od kada je don Marin došao u katedralu kao župni vikar

da je unio jedan novi duh, da je ona oživjela i postala ispunjena vjernici-ma i vjerničkim životom. Riječi zahvalnosti izrekao je i novi župnik Lučić ponovivši svoje opre-djeljenje zapisano kada je postajao svećenik razumijevajući da sve što ima je dar, pa i on kao svećenik želi svima biti dar. Kazao je i kako je cijelu svoju svećeničku formaciju, a kasnije i kao svećenik, bio vezan uz katedralu. O odnosu sa don Stankom posvjedočio je da mu je bio pravi brat, skrban otac i pravi svećenik kod kojeg je vidio njego-vu gorljivost i ljubav prema Crkvi, otvoren za sve sugestije i dajući mu potporu. „Želim s vama biti brat, a za vas otac i pastir“, citirao je novi župnik sv. Augustina. „Molite da svoj život neprestano suobličavam Kristu, da

zaboravim sebe kako ništa ne bih tražio za uzvrat nego da sav moj život bude dar bratu čovjeku i dar Bogu.“ Dr. don Stanko Lasić bio je župnik katedralne župe Gospe Velike u Du-brovniku od 1990. godine, te je bio jako aktivan u različitim područji-ma pastorala. Sada se oporavlja u Svećeničkom domu nakon što mu je bilo pozlilo na uskrsnom hodoča-šću u Rim.Liturgijsko pjevanje na misi pred-vodili su katedralni zborovi, a čla-novi Bratstva Presvetog Sakramen-ta u svojim odorama aktivno su sudjelovali u liturgiji. Nakon mise okupljeni vjernici su u redu čekali kako bi u sakristiji pozdravili don Stanka Lasića.

Izvor: Angelina Tadić, Dubrovačka biskupija

TRODNEVNI PROGRAM U DUBROVNIKU

MJESTO I PRIPADNOST ANIMATORA U ZAJEDNICIDrugi vikend temeljne formacije animatora održan je od 29. studenoga do 1. prosinca u prostorijama Biskupijskog sjemeništa u Dubrovniku. Uz vod-stvo dvadesetak animatora instruktora i specijalaca, sveukupno pedeset polaznika je obradilo temu „ Mjesto i pripadnost animatora u zajednici”. U ovaj trodnevni program uključene su interaktivne radionice, rad u grupa-ma te molitveni i zabavni programi koje organiziraju i osmišljavaju anima-tori instruktori i specijalci, a sve to pod vodstvom animatora instruktora Dubrovačke biskupije Antuna Tomaševića. Kroz radionice su sudionici mo-gli obratiti pažnju na sve zajednice kojima pripadaju poput obitelji i Crkve te kako kroz te zajednice mogu djelovati kao animatori. Također osvrnuli su se na poslanje animatora i kako kroz zajednicu doći do suglasja, čak i kada im se mišljenja ne podudaraju. U subotu na blagdan sv. Andrije mi-sno slavlje predvodio je generalni vikar Dubrovačke biskupije don Hrvoje Katušić. Tumačeći evanđelje prenio im je poruku o tome kako svaki apo-stol u jednom trenutku života u potpunosti odluči sve ostaviti za viši cilj, tj. kako bi slijedio Krista. Prvu nedjelju došašća, a ujedno i početak nove liturgijske godine, polaznici su obilježili euharistijskim slavljem koje je predvodio dubrovački biskup mons. Mate Uzinić. Biskup se u propovijedi osvrnuo na živote mladih svetaca koji su odlučili svojim životom svjedočiti vjeru. Također je mlade potaknuo da se trude razumjeti i na kraju prihvatiti Božju volju u njihovim životima. Temeljna formacija animatora održava se u organizaciji Vijeća za mlade Dubrovačke biskupije, Salezijanske obitelji te Ureda za mlade Hrvatske biskupske konferencije.

Mladi Dubrovačke biskupije

NEDJELJA, 8. 12. 2019.

Adventski koncert župnih zborova “Nebesa odozgor rosite” Adventski koncert župnih zborova Dubrovačke biskupije održat će se u ne-djelju 8. prosinca u crkvi Male braće u Dubrovnik s početkom u 20.00 sati. Koncert pod nazivom „Nebesa odozgor rosite“ održava se već četvrtu go-dinu u adventu pokazujući tako na jednom mjestu bogatstvo adventskih pjesama koje zborovi pjevaju na misama u župama i crkvama diljem bisku-pije. Na koncertu koje organizira Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije nastupit će zborovi župa iz Dubrovnika: sv. Petra, Svetog Križa, sv. Mihajla i dva zbora iz Katedrale, te zborovi župa: Velika Gospa – Rožat, Sveta Obitelji – Nova Mokošica, Presvetog Spasitelja – Mokošica, sv. Nikole – Cavtat i sv. Nikole – Čilipi (župni zbor i zbor mladih). Sudjeluju i zborovi iz isusovačke i dominikanske crkve te tamburaški orkestar „Domino“.

CARITAS DUBROVAČKE BISKUPIJE

Uključite se u akciju “Dodaj u košaricu”Caritas Dubrovačke biskupije u došašću organizira prikupljanje prehram-benih namirnica i higijenskih potrepština za svoje korisnike i sve potre-bite pojedince i obitelji na području biskupije. Ove godine svoj božićni dar za naše sugrađane možete ostaviti u cijeloj biskupiji u prodavaonica-ma: DB Kantun, Konzum, Pemo, Studenac i Tommy. Ove godine caritasovoj akciji pridružio se i veleprodajni centar Velpro. Prodavaonice su postavile košarice u koje možete odložiti ono što želite darovati i tako se uključiti u akciju „Dodaj u košaricu“ kojom kupci i prodavaonice uz pomoć Caritasa pomažu najpotrebnijima. A.T.

NA PRVU NEDJELJU DOŠAŠĆA

Don Stanko Lasić se oprostio od katedralne župe, novi župnik don Marin Lučić uveden u službu

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 37

Za kišnog peroida u godini, pogotovo zimi, na spoju unutarnjih zidova i plafona, kao i iza na-mještaja pojavljuju se crne, smeđe i zelene pjege. Kako kišni period napreduje tako se to širi po svim tim površinama. Naravno, čišćenje, pranje, kup-nja odvlaživača, i sl., pa bojanje s premazima koji navodno imaju u sebi limuna, posebnih aditiva,... Drži to dva-tri mjeseca i onda dođe ljeto. A onda opet iduće godine, sve ispočetka. Osim u dnevnom boravku te pjege se posebno vide i u kuhinji. Može li se išta tu učiniti, ili je sve to samo za krat-koročnu reklamu? A. Dabelić Premaza za unutarnja uređenja i zaštitu od plijesni ima svih vrsta. Od najjeftinijih- nekvalitetnih, sta-rih-standardnih premaza, pa do proizvoda koji su najnoviji. Najnoviji premazi ne moraju biti i kvalitetni, pa zbog toga treba obratiti pozornost da zadovoljavaju sva mjerila i standarde za određenu namjenu - moraju biti certificirani od strane neovisnih in-stituta, a ne od vlastititih- tvorničkih laboratorija, bez obzira na naziv firme koja ih proizvodi. Vaši unutarnji prostori su kao i kod svih stambenih objekata izloženi tijekom hladnijeg doba godine temperaturnim razlikama, a s time dolazi i visoka relativna vlažnost unutar objekta, bez obzira je li vani pada kiša ili samo zagrijavate prostor u kojem boravite. Vodena para nastaje kako zbog obavljanja svakodnevnih poslova (ku-hanje, tuširanje, pranje, itd.), ili čak i zbog disanja – jedna četveročlana obitelj dnevno proizvede/pošalje u svoj životni prostor prosječno 10

litara vode u obliku vodene pare. Kondenzacija se zatim pojavljuje na slabije provjetrenim mjestima i na gornjim površinama u objek-tu; npr. rubovi zidova oko vrata/prozora, stropovi, zidovi iza namje-štaja…, a ako takvi uvijeti traju duže vrijeme tada dolazi do pojave plijesni koja se u raznim bojama širi po navedenim površinama. Osim vizuelno lošeg dojma to je i jako nezdravo. Da bi trajno riješili ovakve probleme treba učiniti slijedeće: Najprvo sve zagađene površine očistite kuhinjskom spužvom ili čet-kicom za zube umočenom u emulzijsko sredstvo za dezinfekciju po-vršina-ubijanje gljivičnih spora (npr.; 1 čašica kućne Varikine i 1 čašica tople vode). Nakon dezinfekcije pričekajte 20 minuta i sve površine još jednom obrište vlažnom kuhinjskom krpom. Na ovako pripremljene povšine nanesite prvi sloj premaza-boje;

RD-DECO ACRYL, pomoću končanog valjka i bojadisarske četke. Po sušenju prvog sloja, cca. 30-ak minuta, nanesite završni sloj premaza. Alat nakon upotrebe operite u toploj vodi. Ovako zaštićeni interijeri (kuhinja, dnevni boravak, hodnik, spavaća soba...) su trajna i sigurna dekoracijsko-ekološka zaštita vaših zidova i stropova u boji po izboru. RD-DECO ACRYL nema štetnih sastojaka, te sadrži dvostruku zaštitu protiv plijesni (kontaktnu i sistematičnu - sprječava novu infekciju i suzbija nastalu). Premaz je na bazi polimernih akrilata raspršenih u vodi, trajno elastičan, paropropusan, ne blijedi, ne žuti, periv je, i ne gubi navedena svojstva ni nakon dugog niza godina. Mi smo nakon početne intervencije i dokaza da se pjege više ne pojavljuju cijeli stan zaštitili s ovim premazom. Lagan i učinkovit posao, za svakog.

OCINJE MARKETINGVukovarska 30 - Dubrovnik

Tel/Fax: 020/ 411-779; 333-394; Mob: 098/564-881ocinje-marketing@email.ht.hr

www.ocinje-market.hr

PJEGE OD PLIJESNI PO UNUTARNJIM ZIDOVIMA

38 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

VIKEND PONUDA do NEDJELJE, 08.12.2019.g.*

virtualni katalog

www.facebook.com/tommyprodavaonicewww.instagram.com/tommyprodavaonice

Potražite nas na:MOGUĆNOST PLAĆANJAGOTOVINOM, DEBITNIM ILI KREDITNIM KARTICAMA

PBZ banke / 2 - 6 rate za iznose iznad 300 kn

Erste banke / 2 - 6 rate za iznose iznad 300 kn

PBZ banke / 2 - 3 rate za iznose iznad 300 kn

PBZ banke / 2 - 3 rate za iznose iznad 300 kn

Kent banka, Erste banka, Istarska kreditna banka, Sber banka, Kreditna banka Zagreb, Primorska, Slatinska, Veneto banka / 2 - 6 rata za iznose iznad 300 kn

OBROČNA OTPLATA BEZ NAKNADE I KAMATA

0800 02 03BESPLATNI POTROŠAČKI TELEFONe-mail: potrosacki-servis@tommy.hr

*Akc

ija vr

ijedi

do 08

.12.20

19.g.

ili do

rasp

rodaje

zalih

a. Izr

ažen

i post

otak s

nižen

ja je

minim

alan,

a mož

e biti

i veći

. Cije

ne su

izra

žene u

kuna

ma. Z

a eve

ntualn

e tisk

arsk

e pog

reške

ne pr

euzim

amo o

dgov

ornost

. F

otogra

fije ne

mora

ju u p

otpun

osti o

dgov

arati

stva

rnom

izgle

du pr

oizvo

da. P

roizv

ode i

z aktu

alne p

onud

e mož

ete ku

piti s

amo u

količ

inama

prim

jeren

im za

kuća

nstvo

.

KruškaLucas, 1 kg7,99

12,99 kn

kn

-38%

Svinjski but, 1 kg bez kosti31,99

39,99 kn

kn

-20%

Sir Gouda, 1 kg Paladin44,99

59,99 kn

kn

-25%

Med, 900 g cvjetni Apimel 31,10 kn/kg

27,9944,99 kn

kn

-37%

Kava mljevena, 200 g Minas Arabesca 49,95 kn/kg

9,9913,99 kn

kn

-28%

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 39

Nije nikakva mudrost, da među balkanskim krimi-nalcima, bratstvo i jedinstvo nikada nije umrlo, k’o što nije ni među poštenim ljudima. Zato i go-vore, da između poštenja i kriminala, postoji samo jedna tanka linija (možda baš crvena), jer se i po-štene ljude može kupit, samo se mora pošteno - platit.Predstavnik Roma u Hrvatskoj, poznat k’o - kralj Roma, shvatio je, da biznis sa starim gvožđem nije osobito dohodovan, pa je pokrenuo suradnju ze-malja bivše države, tako što se sa svojim jatacima uhvatio proizvodnje. I to hrvatskih osobnih iska-znica, pasoša, vozačkih dozvola, i svega, što Srbina i Crnogorca može učinit - Hrvatom. Iako im je biznis bio uspješan i prepoznat u cijelom ‘’regionu’’, ovih dana su im zatvorili ‘štampariju’, a policija tvrdi, da je cijela balkanska mafija kupo-vala naše dokumente i to za velike solde. Priznali su i da su uhapšeni ‘grafičari’, u svemu imali nekoli-ko važnih pomagača iz zagrebačke i istarske poli-cijske uprave. Sudjelovala je i policajka za odnose s javnošću, koja govori onaj poseban jezik, čiju koloraturu razumiju samo u policiji. A jezik prosvjetara, osobito onaj dio o koeficijen-tu, nije razumio hrvatski premijer. Možda samo nije im’o vremena o temu mislit, jer se u to vrijeme bavio puno važnijim poslovima, oko kongresa Eu-ropske pučke stranke. Tek nakon velikog prosvjeda na glavnom zagrebačkom Trgu, ukaz’o se je sin-dikatima i učiteljima, i ponudio im ono što - nisu tražili.

Politički analitičari, pred početak hrvatskog pre-sjedanja Europskom Unijom, natjecali su se u na-brajanju obilježja našega premijera. Od arogancije, bahatosti, podcjenjivanje svakoga i kontrole me-dija i policijskog njuškanja po školama u vrijeme štrajka. Pitali su se i kako Brisel gleda na ove po-stupke vlade? Vjeruju, da Briselu ne prema, jer u njih, naš premijer već ima dogovorenu gažu, u nekom prevažnom europskom odboru.

Velika većina njemu odanih stranačkih prijatelja, utješit će se svojim firmicama ili udjelima u ostalim firmama, kad on ode. Možda će im mrvicu povri-jediti ego, i to je sve. A do tad, on će glumit Boga, znajući da novi demonstranti, radi svoga dignite-ta, ipak neće na Trg, s šatorima i plinskim bocama. Tako su samo branitelji štitili svoj dignitet, i to od - lijeve vlade, govore analitičari.Najbogatiji hrvatski ministar, onaj od vanjskih po-slova, po godine nakon prikazivanja balkanskog ratnog dokumentarca, požalio se otvorenim pismom ravnatelju njemačke televizije. Baš u mo-mentu, kad je naša predsjednica, usred izborne kampanje, zatražila podršku dijaspore u Njemač-koj. Osporio čovjek tvrdnje iznesene u dokumen-tarnom filmu o raspadu bivše Jugoslavije, da je Slovenija, a ne Hrvatska, bila pokretačka snaga samostalnosti republika. I neka im je rek’o! Čuj Slo-venija!?Hrvatski šef diplomacije odbacio je i prikaz Tita, jer se u filmu osjećaju, deboto jugo-nostalgični tonovi i simpatiziranje Josipa Broza, superzvijezde nakon rata, pozitivnog diktatora i komunističke diktature. E pa ne može tako, ustrajan je bio naš ministar i naglasio, da je Tito bio komunistički diktator, koji je, građanske intelektualce, umjetnike, poduzetni-ke, radnike i seljake, svećenike, slao na egzotični otok u Jadranskom moru, s kojega se mnogi nisu ni vratili. I to, ne zato jer im je prijala klima. Sram ga može bit! Posthumno!

Neki su se čudili, što on nije izrazio sumnju u to, da je Tito uopće bio Hrvat, i da ga je njegov omilje-ni general Tuđman, obožav’o svojom slobodnom voljom. Nego je bio prisiljen obožavat ga, sve dok je bio živ, jer tad su diktatori živjeli – doživotno.A danas su neka druga vremena. Danas se rjeđe obožavaju živi velikani, više oni drugi. Tako je naša predsjednica ovih dana, preko fej-sbuka, emotivno obilježila dan junačke smrti veli-kog hrvatskog generala iz susjedne nam države, osuđenog ratnog zločinca, ali samo po zakonima Europe, ne i hrvatskim. Hrabri general se, uvjeren u svoju nevinost, ubio pred milijunima TV gledatelja, uživo, na Haškom sudu. Na Pantovčaku se vjeruje, da je general osuđen, samo radi rušenja staroga mosta u Mostaru. Čudna li zločina?! Ali eto, takvi su ti sudovi; na robiji sve nevini, a vanka kriminalci. A što se mosta tiče, eno ga i danas, još ljepši i stari-ji. Građen hrvatskim rukama, a ne turskim.Onda su se udruge za ženska prava zanimale za predsjedničin stav o problemu zlostavljanja žena. Ona im je, puna razumijevanja poručila, da ih u potpunosti razumije. Nota bene, ako se nju, predsjednicu, može redov-no vrijeđat, ne treba se čudit, što Balkanac, i to zapadni, redovno vrijeđa i mlati svoju kćer, prija-teljicu, ženu.Umjesto zahvalnosti predsjednici, koja je pristala na TV intervju, iako je očito još bila u febri i viro-zi, Hrvati su raspalili s komentarima, kako ona svašta govori, bunca ili čak trabunja, a da njezine viroze i febra, traju već - pet godina. A sve samo zato, što se predsjednica ovih dana osvrnula na kri-tike političkih protivnika o njenom pjevanju na ro-đendanu zagrebačkom gradonačelniku. A rekla je samo to, da ima pravo pjevat i tortom darivat koga hoće, a ako gradonačelnik svrši u zatvoru, i tamo će mu nosit kolače. Tako i jes’, svak’ je nevin dok se ne dokaže ono, što mu već piše na čelu.A predsjednica može ako zaželi, i radnike Uljanika i Đura Đakovića počastit kojim kolačem, kad već nemaju kruha. Ona je ipak, žena iz naroda.I predsjednik vlade je udijelio slatku utjehu i to prosvjetarima. Dostojanstva radi. Tražili su šest, dobili tri posto, a ostalo na rate. Politički termin za, kad na vrbi rodi grožđe. Nenastavno oso-blje, kuharice i čistačice, manje su dostojanstve-ni, a više praktični. Iako im koeficijent ostaje isti, dovoljno su školovani da bi znali, kako na vrbi ne rađa grožđe. Znaju i to, da sad ništa više ne stoji na putu samo-promocije premijera, za vrijeme naše-ga predsjedavanje EU-om. Kad se to svrši, neće mu više trebat ni HDZ, a kamoli oni, ili sindikati, učitelji i učenici. Vlast inače vodi računa o malim ljudima, samo kad počnu izlazit na birališta, ili na gradske trgove.

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

KAD NA VRBI RODI GROŽĐENajbogatiji hrvatski ministar, onaj od vanjskih poslova, po godine nakon prikazivanja balkanskog ratnog dokumentarca, požalio se otvorenim pismom ravnatelju njemačke televizije. Baš u momentu, kad je naša predsjednica, usred izborne kampanje, zatražila podršku dijaspore u Njemačkoj

Piše: Mario Klečak

40 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

HRVATSKI CRVENI KRIŽ

Apel za pomoć stanovništvu AlbanijeHrvatski Crveni križ pokreće apel za pomoć sta-novništvu Albanije koje se suočava s tragičnim posljedicama razornog potresa. Od 28. stude-noga, svi građani koji žele i mogu pomoći une-srećenom stanovništvu, donacije mogu uplatiti na žiro račun otvoren u Zagrebačkoj banci, broj:IBAN HR84 23600001502671545 Poziv na broj: 700Za uplate iz inozemstva SWIFT kod: ZABAHR2X Internetske donacije:https://www.hck.hr/novosti/donirajte-za-stra-dalo-stanovnistvo-albanije/10133I uplatom putem mobilnog bankarstva. Građani mogu pomoći i pozivom na broj 060 9011. (Cijena poziva iznosi 6,25 kuna, u iznos je uključen PDV kao i naknada teleope-rateru. Teleoperater: Hrvatski Telekom d.d.) Prikupljena novčana sredstva Hrvatski Crveni križ uplatit će na račun Albanskog Crvenog kri-ža koji od prvoga trenutka brine za evakuirano stanovništvo te im osigurava hranu, vodu, higi-jenske potrepštine, deke, šatore, psihosocijalnu podršku, a pomažu i u pružanju prve pomoći. Usto, timovi Crvenoga križa sudjeluju i u potrazi i spašavanju osoba zarobljenih pod ruševinama. U sklopu materijalne pomoći koju Re-publika Hrvatska danas šalje u Albaniju, Hrvatski Crveni križ poslat će 500 kom-pleta posteljine te 2000 konzervi hrane. Imajući u vidu da na području Republike Hrvat-ske žive i pripadnici albanske nacionalne manji-ne, Hrvatski Crveni križ, onima koji ne uspijevaju stupiti u kontakt s članovima obitelji, poručuje da mogu kontaktirati Službu traženja Alban-skog Crvenog križa na broj +35542222037 ili Službu traženja Hrvatskog Crvenog kri-ža na broj 01 4655 369 koje će im pomoći. Svim građanima i tvrtkama koje će se odazvati apelu za pomoć stradalom stanovništvu Alba-nije, Hrvatski Crveni križ od srca zahvaljuje.

TURISTIČKI PROMET U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI - STUDENI 2019.

U prvih 11 mjeseci 2.256.362 dolaska s ostvarenih 8.904.704 noćenjaNa području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 52.810 dolazaka tijekom studenog 2019. godine, što predstavlja 30% više od stu-denog prethodne godine. U istom razdoblju ostvareno je 111.700 noćenja, što je 7% više od studenog 2018. godine. Od početka godine, odnosno tijekom jedanaest mjeseci 2019. godine u Dubrovačko-neretvan-skoj županiji zabilježeno je 2.256.362 dolazaka s ostvarenih 8.904.704 noćenja. U usporedbi s 2018. godinom dolasci su u porastu za 10%, a noćenja za 3,5%.Najviše noćenja ostvarili su gosti redom iz Uje-dinjenog Kraljevstva, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Poljske, Slovenije, Češke, Italije, Španjolske, Irske, Norveške itd.U hotelima je od početka godine ostvareno 3.668.264 noćenja, što predstavlja povećanje od 4%, a u domaćinstvima 3.710.459 noćenja, 5% više nego u jedanaest mjeseci 2018. godine.

ODOBRENE INVESTICIJE ZA 2020. U IZNOSU OD 826 MILIJUNA KUNA

Valamar Riviera nastavlja sa snažnim investicijama u turizamNadzorni odbor najveće hrvatske turističke kompanije Valamar Riviere odobrio je investi-cijski ciklus za 2020. godinu, čime će ukupna ulaganja u Valamarovim destinacijama, uklju-čujući ulaganja Imperial Riviere, doseći 826 mi-lijuna kuna u 2020. godini. Investicijski projekti u 2020. godini predstavljaju nastavak strategije ulaganja u repozicioniranje portfelja prema po-nudi i uslugama visoke dodane vrijednosti.Valamar u narednoj godini zaokružuje veliki projekt repozicioniranja Istra Premium Cam-ping Resorta u Funtani u prvi kamping resort s 5 zvjezdica u Istri, čime će ukupna trogodišnja ulaganja u kamp doseći oko 413 milijuna kuna. Ulaganja se nastavljaju i u Padova Premium Camping Resort na otoku Rabu, Valamar Mete-or Hotel u Makarskoj, Kuću Valamar u Dubrovni-ku za sezonske zaposlenike, energetsku učinko-vitost te projekte digitalizacije. U porečkoj zoni Pical Valamar će do 2021. godine realizirati in-vesticije u sveukupnom iznosu od 1,5 milijardi kuna, što uključuje i hotel Pinea, najveće poje-dinačno ulaganje u hrvatskom turizmu ukupne vrijednosti 790 milijuna kuna, čija je izgradnja započela ove jeseni. Među značajnijim ulaga-njima ove zime također će se repozicionirati Valamar Parentino 4* (ex Valamar Zagreb) s pro-širenom ponudom smještaja i usluga za obitelji. Valamar Riviera do sada je uložila gotovo 6 mi-lijardi kuna u turizam, čime je prepoznata kao jedan od najvećih ulagača u Hrvatskoj i regiji.

VALAMAR

103 zaposlenika Valamara završilo V – Akademiju103 zaposlenika Valamar Riviere, najveće turi-stičke kompanije u Hrvatskoj, primilo je na sve-čanoj dodjeli svoje diplome povodom uspješno završene V- Akademije.V-Akademija je Valamarov interni program tre-ninga s ciljem širenja i obogaćivanja korpora-tivnih znanja i stručnog usavršavanja po načelu prijenosa najboljih praksi i znanja s mentora na polaznika. V- Akademija traje šest mjeseci i po-dijeljena je u šest smjerova sukladno području rada polaznika gdje se usmjeravaju na specifič-nosti svojeg posla: hrana i piće, domaćinstvo, tehnika i hortikultura, WASP – wellness, anima-cija, sport i plaže, prodaja i smještaj i korporativ-ne službe. Od samog pokretanja V - Akademije, 2007. godine do danas, više od 70% polaznika danas su na voditeljskim i direktorskim pozici-jama te čine veći dio upravljačkog tima hotela i kampova.

RAST TURISTIČKOG PROMETA U PROTEKLIH JEDANAEST MJESECI

Značajno povećanje dolazaka i noćenja u studenomPrema sustavu za prijavu i odjavu turista eVisi-tor, ne uključujući podatke za nautiku, zabilje-žen je rast turističkog prometa u proteklih jeda-naest mjeseci ove godine. Tako je u Dubrovniku od 1.siječnja do 30. studenog 2019. godine boravilo 1 419 636 turista, što je 13 % više nego godinu prije, a ostvareno je 4 328 319, odnosno 6 % više nego 2018. godine. Od početka godine u Dubrovniku je boravilo najviše gostiju iz Uje-dinjenog kraljevstva, SAD-a, Njemačke, Francu-ske, Španjolske, Hrvatske, Irske, Australije, Ita-lije i Kanade. Zabilježeno je 196 903 dolazaka gostiju iz UK, koji su ostvarili 914 827 noćenja, 158 084 gostiju iz SAD-a, s ostvarenih 438 952 noćenja, a gostiju iz Njemačke zabilježeno je 108 171, a ostvarili su 289 959 noćenja.Od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 30. studenog 2019. godine, 794 869 gostiju je od-sjelo u 50 dubrovačkih hotela, što je porast od 18 % u hotelskom smještaju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine, a zabilježeno je 2 287 492 noćenja, odnosno 6 % više nego prošle go-dine.U privatnom smještaju od početka godine do kraja studenog odsjelo je 477 492 gostiju, što je porast od 10 % u odnosu na prošlu godinu. U istom razdoblju u privatnom smještaju zabi-lježeno je 1 584 358 noćenja, odnosno 8 % više nego 2018. godine. Tijekom studenog, u Dubrovniku je zabilježeno 46 369 dolazaka, odnosno 34 % više nego lani u istom razdoblju, a ostvareno je 83 646 noće-nja, odnosno 10% više nego u 2018. godini. U proteklom mjesecu najviše gostiju bilo je iz Nje-mačke, Hrvatske, SAD-a, Bosne i Hercegovine, Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Kine, Koreje, Singapura i Tajvana.

TZ GRADA DUBROVNIKA PROVODI PROMOTIVNE AKTIVNOSTI ZA OTVORENE RESTORANE TIJEKOM ZIME

Tiskan letak s popisom otvorenih restorana tijekom prosincaTuristička zajednica grada Dubrovnika je tiska-la mjesečni letak za prosinac, koji sadrži popis otvorenih restorana, pizzeria te fast food-ova tijekom mjeseca prosinca uz posebno istaknuta radna vremena, kako bi gosti koji borave u Du-brovniku bili što bolje informirani te kako bi se otvoreni restorani što bolje promovirali. Turistička zajednica grada Dubrovnika provodi intenzivnu Facebook promotivnu kampanju na desetak inozemnih tržišta odakle dolazi najveći broj gostiju u Dubrovnik tijekom zimskih mje-seci, kao i lokalno za posjetitelje koji se nalaze u Dubrovniku. Letak se može preuzeti na web stranici TZGD, kao i u otvorenim Turističko-in-formativnim uredima Turističke zajednica gra-da Dubrovnika Pile i Gruž te u svim otvorenim dubrovačkim hotelima.

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 41

IZVRSNI MICE REZULTATI NA BABINOM KUKU

Valamarovi hoteli u Dubrovniku najavljuju vrhunske događaje za sljedeću godinuValamar u Dubrovniku i ove godine ističe izni-mne rezultate MICE poslovanja koji su rezultat kontinuiranog ulaganja u kvalitetu i visoke stan-darde organizacije poslovnih događanja po koji-ma je ova vodeća hrvatska turistička kompanija vrlo dobro poznata u Hrvatskoj, a i šire. Upravo to dokazuje i činjenica da je hotel Valamar Lacroma Dubrovnik, već šestu godinu zaredom, dobitnik prestižne nagrade World Travel Awards za najbo-lji poslovni hotel u Hrvatskoj, dok je i ove godine na Danima hrvatskog turizma proglašen najbo-ljim kongresnim hotelom u Hrvatskoj. S obzi-rom da Valamarov kompleks hotela na Babinom kuku pruža širok spektar sadržaja i usluga koji omogućuju održavanje raznih vrsta skupova po svjetskim standardima, interes za organizacijom poslovnih događaja u Dubrovniku je u velikom porastu. Odlična MICE sezona predstavila je nekoliko ve-ćih korporativnih grupa, od kojih se posebno ističe Convista incentive, konzultantska tvrtka sa sjedištem u Njemačkoj koja je u Valamarovim hotelima okupila više od 500 sudionika te incen-tive bankarske kuće iz Francuske, Casden. Uslije-dila je FEICA 2019 European Adhesive & Sealant Conference and EXPO – Europska konferencija o ljepilu i brtvilu, a početkom listopada Valamarovi hoteli su u okviru višegodišnje suradnje ugosti-li 14. konferenciju o održivom razvoju sustava energije, vode i okoliša pod nazivom SDEWES – Sustainable Development of Energy, Water and Environment Systems na kojoj je sudjelovalo više od 570 znanstvenika, istraživača i stručnjaka iz oko 55 različitih država.Prošli tjedan, po prvi put u Dubrovniku, u hote-lu Valamar Lacroma Dubrovnik održan je Design District, međunarodni sajam namještaja i uređe-nja interijera. Sajam je bio namijenjen svima koje očekuje opremanje prostora, bilo da je riječ o tu-rističkim ili privatnim objektima te su stručnjaci posjetiteljima predstavili kompletnu ponudu od projektiranja do uređenja. Organizatori, posjeti-telji i izlagači izrazili su svoje veliko zadovoljstvo cijelom organizacijom i hotelom.Upravo ovakvim uspjesima omogućuje se produ-ljenje sezone u destinaciji pa će stoga hotel Vala-mar Lacroma Dubrovnik biti otvoren cijelu godi-nu, a uz njega će već sredinom ožujka svoja vrata za korporativne događaje otvoriti hoteli Valamar Collection Dubrovnik President i Valamar Argosy.

HRVATSKO UDRUŽENJE MENADŽERA I PODUZETNIKA CROMA

Ivan Sabljić iz Valamara dobitnik nagrade za životno djeloHrvatsko udruženje menadžera i poduzetni-ka CROMA 29.studenoga je u hotelu Westin u Zagrebu održalo okupljanje svojih članova i partnera pod nazivom Susret CROMA 2019., u okviru kojega je Ivanu Sabljiću iz Valamar Ri-viere, dodijeljena nagrada za životno djelo te strukovno priznanje HUM-CROMA za osobni doprinos razvoju hrvatskog gospodarstva u po-dručju turizma.“Biti dobar menadžer u okruženju u kojem da-nas živimo nije nimalo jednostavno – zahtijeva znanje, iskustvo, talent, potpunu posvećenost i predanost radu, kompetentnost i integritet. Do-bar menadžer temelj je svake uspješne kompa-nije i zadovoljnih zaposlenika, a osim toga i pre-duvjet za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja cjelokupnog gospodarstva.Ovu nagradu doživljavam kao krunu mog 47 godina dugog rada u turizmu i kao inspiraciju svima onima koji žele biti kvalitetni menadžeri. Zahvaljujem i Valamaru koji mi je dao priliku da razvijem svoj puni menadžerski potencijal i pri-donesem daljnjem razvoju turizma“, istaknuo je Ivan Sabljić, direktor regije hotela Valamar Collection Dubrovnik President i Valamar La-croma Dubrovnik. Ivan Sabljić je tijekom svoje gotovo pet desetlje-ća duge karijere u turizmu stekao brojna prizna-nja te je svojim radom, znanjem i angažmanom pridonio razvoju struke, zakonodavnog okvira, poboljšanju prava radnika, razvoju destinacij-skog menadžmenta i održivom razvoju turizma. Ovogodišnji je dobitnik i još dvije prestižne na-grade - Anton Štifanić za pojedinca godine na Danima hrvatskog turizma te nagrade Gaspart Bonet Foundation  koja se dodjeljuje kao pri-znanje za predanost i doprinos hrvatskom ugo-stiteljskom sektoru od strane HOTREC–a.

Odnosi s javnošćuValamar Riviera d.d.

BOŽIĆNE RADIONICE U TZ GRADA DUBROVNIKA

SLATKI I MIRISNI UVOD U BLAGDANEZa početak Dubrovačkog zimskog fe-stivala Turistička zajednica grada Du-brovnika pripremila je Slatke Božićne radionice, koje će se od četvrtka, 5. do nedjelje, 8. prosinca održavati u TIC-u na Pilama za sve sladokusce i sve koji žele naučiti pripremati neke nove slastice. Prva slatka Božićna radionica, pod nazi-vom Božićna bajka iz Hotela Lero, odr-žat će se u četvrtak, 5. prosinca u 10:30 sati, kada će nam Jelena Lenac Rašica, kuharica i slastičarka Hotela Lero poka-zati kako se pravi zdrava i slatka Torta od mrkve. Na poslijepodnevnoj radionici u če-tvrtak, 5. prosinca u 16 sati, popularna dubrovačka slastičarka, Lucija Tomašić Šarić, vlasnica pastićerije Mala truba na-učit će nas kako napraviti i ukrasiti bo-žićne keksiće s medom i začinima. Na slatkoj jutarnjoj radionici u petak, 6. prosinca, u 10:30 sati, mlada dubro-vačka slastičarka s bogatim iskustvom, Erika Hauswitschka će nam pokazati izradu i ukrašavanje zdravih Božićnih keksića, bez brašna i šećera. Petak poslijepodne rezerviran je za svi-ma najomiljeniju slasticu, čokoladu, kada će arhitektica Irena Bastijanić koja izrađuje čokoladu punu lokalnih mirisa i začina, održati Malu školu čokolade, ra-dionicu namijenjenu djeci. U subotnje jutro od 10:30 sati, dubro-vačka novinarka Silva Capurso na radi-onici pod nazivom Od bićerina do pjati-na, predstavit će topli napitak od džina, ali i mirisni Božićni kolač koji je nastao prema klasiku Engleskom božićnom ko-laču, u dubrovačkoj varijanti, s mirisima i okusima dubrovačkog kraja. Vlasnica pastićerije Dolce vita, Alisa Ne-nadić, poznata i po svom blogu Slatki ži-vot Alise Nenadić, održat će dvije radio-nice pod nazivom Fast & Easy. U subotu poslijepodne od 16 sati tema će biti Čo-koladne hrpice sa orašastim plodovima i suhim voćem, dok će u nedjelju ujutro od 10:30 sati tema radionice biti Kuglice sa džinom i limetom. Završnu slatku Božićnu radionicu u ne-djelju popodne od 16 sati vodit će Erika Hauswitschka s temom Božićna torta, a odnosi se na zdravu verzija Božićne tor-te koja se servira nakon Božićnog ručka bez brašna, šećera, jaja i mliječnih proi-zvoda. Za sve radionice ulaz je slobodan, ali uz obveznu rezervaciju na e-mail adresu: goodfood@tzdubrovnik.hr ili na broj te-lefona 020 312 021, radnim danom od 8 do 16 sati.

42 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000 Zagreb,

OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili info@externus.hr. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.

Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se najboljima u Gradu

STAN ILIJINA GLAVICA / 60m2, dvosobni stan na drugom katu, useljiv, prodaje se namje-šten, dva balkona, otvoren pogled, blizina škole i vrtića, obiteljski stan s mogućnošću iznajmljivanja / 199.000 EUR / 099 210 2552

STANOVI U SOLITUDU NOVOGRADNJA / 59m2, dvije spavaće sobe, balkon, vrt, mo-gućnost kupnje parkirnog mjesta (15.000 eura na cijenu) / 200.500 EUR / 099 210 2552

RENOVIRANA KAMENA KUĆA KOD MUZEJA RUPE / 110m2, panoramski pogled na Stari grad, tri etaže, u prizemlju odvojeni apar-tman od cca 20m2, mogućnost iznajmljiva-nja / 650.000 EUR / 099 210 2552

DVOETAŽNI SUVREMENI STAN U OKOLICI DUBROVNIKA / 85m2, manja stambena zgrada, samo par koraka do plaže, terase, balkoni i prostrani vrt, garaža za tri automo-bila, novogradnja / 250.000 EUR / 099 210 2552

DVOSOBNI STAN U DUBROVNIKU S POGLE-DOM NA MORE / 63m2 , dvosobni stan na 4. katu, dobra lokacija, svi potrebni sadržaji u blizini, javni parking ispred i iza zgrade / 170.000 EUR / 099 210 2552

RENOVIRANI DVOETAŽNI OBITELJSKI STAN / 93m2, Mokošica, dvije spavaće sobe, pro-strana lođa, pun prirodnog svjetla i prozra-čan, javni parking u blizini zgrade / 218.000 EUR / 099 210 2552

KUĆA U KONAVLIMA / 150m2, kamena kuća s prostranom okućnicom, 4 spavaće sobe, terasa, ostava, garaža (radiona) za nekoliko automobila / 380.000 EUR / 099 210 2552

KAMENA KUĆA U OKOLICI DUBROVNIKA / 300 m2 stambene površine na zemljištu od 750 m2, bazen, glorijet i parking za više auta, četiri spavaće sobe, pogodno i za najam, od-mah useljiva / 690.000 EUR / 099 210 2552

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU / 110m2,

prizemlje i dva kata, nedaleko od Straduna, mirna i tiha lokacija, mali broj skalina, zahti-jeva renovaciju / 450.000 EUR / 099 210 2552

DVOSOBNI STAN U GRUŽU / Moderan i use-ljiv stan s pogledom na more i parkingom, zgrada novije izgradnje, 64.66m2, dvije sobe, dvije kupaonice, kuhinja i dnevni bo-ravak / 214.500 EUR / 099 210 2552

STAN U LAPADU NOVOGRADNJA / jedno-sobni stan 50m2, drugi kat, u neposrednoj blizini ulice Iva Vojnovića, zgrada s dizalom, podzemna garaža (parking 15.000 eura na cijenu), mogućnost dobijanja druge manje spavaće sobe, ključ u ruke / 199.000 EUR / 099 210 2552

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustite profesionalcima da rade za Vas

POTRAŽUJEMO ZEMLJIŠTE / cca 2000m2 i više (građevinskih 500m2) na području od Orašca do Župe dubrovačke

POTRAŽUJEMO STANOVE NA PODRUČJU GRADA, MOKOŠICE I ŽUPE DUBROVAČKE

POTRAŽUJEMO GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2, maksimalna udaljenost od aerodroma sat vremena vo-žnje, poželjan pogled na otvoreno more, na osami

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UNUTAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili za adapta-ciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA / Poželjan po-gled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Za kupca tražimo stan od 50m2, terasa ili vrt, prizemlje ili visoko prizemlje, sunčano, uređeno

HITNO TRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJU MOKOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

TRAŽIMO MANJE GRAĐEVINSKO ZEMLJIŠTE / do 700m2, Primorje ili Župa za izgradnju obiteljske kuće

MALI OGLASI

POTRAŽUJEMO stanove Ploče, Šipčine, Lapad, Mokošica, Župa,0913210244, 0911170577 www.dubrov-nik-marketing.comwww.dubrovnikrealestate.info NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vrtovi, tarace, lijepi pogled na more iz svih sta-nova veličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, cijene od 2.400€ Kontakti za termine sastanka: Agencija DMP, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRAD-NJA SA PRELIJEPIM POGLEDOM USELJE-NJE DO 01.02. 2020,JOS SAMO 1 STAN3 sobni ,105m2,parking u cijeni, energ.certifIkat A+ DMP,0913210244, 0911170577

PLOČE SNIŽENA CIJENA poviše kapelice kuća sa zemljištem, mogućnost izgrad-nje 3 objekta, 510.000€,Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PLOČE kat kuće (75m2 stan 5 40m2 garsoniera)vrt 100m2,taraca 30m2 po-gled na more. 450.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE KOD VODOVODA stan 79m2 ,garaža,parking,vrt 275.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GRUŽ ISPOD NEBODERA IZUZETNA PRILIKA SNIŽENO Kuća kamena 180m2 ,okućnica,mogućnost dogradnje, Agen-cija DMP 0913210244, 0911170577

GORNJI KONO prodaje se nova kuća sa 3 luksuzna apartmana u funkci-ji turizma.260.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA na samoj obali započeta gradnja, 87m2,102m2

Agencija DMP 0913210244, 0911170577

STARI GRAD Prijeko kuća na 3 etaže 73m2 pogodno za turizam,450.000€ , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ROŽAT Luksuzna novogradnja,A++, stan dvoetažni 88m2,vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, nema poreza na promet,269.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NOVO U PONUDI MLINI STAN NO-VOGRADNJA POGLED NA MORE 101m2 ,namješteno,taraca,parking za 5 automobila 230.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI ATRAKTIVNA KUĆA 180m2, okuć-nica 500m2,parking za više automobi-la,460.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MLINI STAN NOVI DVOETAŽNI 86m2 s zajedničkim bazenom,parking,190.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577 MOKOŠICA stan u prizemlju 36m2, 95.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

RIJEKA DUBROVAČKA OBNOVLJENA VILA sa bazenom,parking,privezište, SNIŽENA CIJENA, 629.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

KONAVLI ZASTOLJE AKCIJA zemljište 770m2 , kućom 90m2 samo 65.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577ZVEKOVICA KUĆA POVOLJNO 400m2 ,okućnioca 300m parking ,pogled 320.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŽULJANA AKCIJA Građevno zemljište 580m2 od mora 70m samo 99.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

TRPANJ kamena kuća 120m2, taraca 30m2 u centru,115.000€ , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GARAŽA u Lapadu blizina Vojnović 16.5m2m2 struja , voda, pripremljeno za prenamjenu u stambeni, 26.000€ Agen-cija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPAN LUKA AKCIJSKA RASPRODAJA ZE-MLJIŠTA gradjevno i negradjevno više parcela,od 10 do 80€/1m2više info u Agencija DMP 0913210244, 0911170577

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 43

Atlant centar / Ul. dr. Ante Starčevića 24 020 550 090

30%dopopusta na sva

odijela iz kolekcije

Posebna akcija

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T: 020 358 980, T/F: 020 311 992, E: tele5marketing@gmail.com

NEKRETNINEIzdajem potpuno namješten trosoban komforan stan u Popovićima povoljno i na duže vrijeme. Može do 6 ljudi. Zvati na tel. 091 921 35 85.Hitno tražim garsonijeru – manji stan na duže vrijeme, kod Mihajla, Lapad. Telefon 099 788 7239Iznajmljujem kuću na Grudi; apartman s tri ležaja i stan s pet ležaja. Tel. 791 204 ili mob. 098 95 95 949Iznajmljujem jednosoban stan na duže vrijeme potpuno opremljen - Župa Dubrovačka – Čibača 40 m2 sa pripadajućim parkingom x2. Mjesečni najam je 2.800,00 kn + režije. Inf. na 098 680 611.Iznajmljujem stan u okolici Cavtata, namješten, na duže vrijeme. 098 951 3174.Prodajem vikendicu na Ublima. 099 514 4655.Srebreno-Župa dubrovačka, iznajmljujemo apar-tman za 2-3 osobe na dulje vrijeme. 099 793 5050Prodajem građevinsko zemljište u Gružu. Upitati na 095 8073265.Građevinsku parcelu u Cavtatu u neposrednoj bli-zini mora povoljno prodajem. 091 937 4727

VOZILAProdajem smart 2012., registriran, 1.0 52 kw, pano-rama krov, 2 mjenjača, 2seta guma. 098 856 142.BMW 520d 2000.g. 160 000 km, registriran do 31.01.2020. prodajem, 6500 eura. 099 275 1674.Prodaje se Golf 3 93god. Odjavljen u voznom sta-nju cijena po dogovoru.095 752 8555Prodajem vozilo Škoda Fabia Combi 1.2 reg. Do 09.mj.2020. 095 904 5252.Prodajem Ford Fiestu dizel povoljno. 091 356 0301.

POSAODajem instrukcije iz matematike. Adresa u blizini OŠ Marina Držića. 095 199 4405.Viši stručni savjetnik za poljoprivredu uređuje đardine. Dajem stručne savjete (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo. Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.Vršimo tapiciranje unutrašnjosti krova automobi-la. 098 989 4211KAMENOKLESAR-Izrada grobnica, spomenika, vaze, knjige, klupice, ograde, kolone, pila. 091 728 5208.Izrađujemo i montiramo žaluzine, trakaste zavje-se, rolo i duo rolo zavjese, rolo komarnike, panel zavjese. Zatvaramo balkone roletama. Vršimo ugradnju i servis roleta. 091 147 2794, 020 201 131 ili na mail: gkrizmanic@gmail.com

RAZNODomaći med, ekološka proizvodnja – Konavle. 099 910 5327.Prodajem vrlo povoljno antikni radni stol po-godan za urede, ljubitelje uredskog namještaja početkom 20.stoljeća(secesija). Stol je u dobrom stanju, sa lijeve i desne strane su police po sre-dini prostor za noge i poviše tanka duga polica. DIMENZIJE: D-180 Š-90 V-75CM. Zainteresirani mogu nazvati na telefon 098 285 355.Prodajem vrlo povoljno stalažu za poslovne pro-store osvijetljenu sa halo svijetlima, 4 kolone vi-sine 2 metra povezane sa staklenim policama i sa osvijetljenim vrhom u obliku krova. DIMENZIJE: D-160 Š-25 V-200 CM. Zainteresirani mogu na-zvati na telefon 098 285 355. Prodajem vrlo povoljno okrugli stol od obarene bukve vrlo čvrst sa četvero-djelnom staklenom površinom dimenzije fi-100 cm. Zainteresirani mogu nazvati na telefon 098 285 355.PRODAJEM Dubova cjepana drva sa dostavom, drva su prvoklasna zvati na tel .091 556 4072Prodajem dvije termo peći po 600 kuna, dvije veš mašine po300 kuna Gorenje Kvadro marka, sve ispravno, višak. 092 269 8477.Prodajem masažni stol 420kn, dvije pokretne gri-jalice na ulje 350kn, plinski špaher s 2 plamenika 450kn. 095 377 3626.Prodaju se kunići za jelo i uzgoj. 091 585 5001.Stare kamene podne ploče kupujem i ostale zani-

mljive stare kamene stvari. 097 670 7137Stari auto radio (bez kazete) kupujem. 097 670 7137Brinula bih o starijoj ženskoj osobi 24 sata, nazovi-te na broj 095 532 9147Gospođa 70g., zdrava, pokretna, traži djevojku za lakšu pomoć, društvo, školovanje i nasljedstvo u Švedskoj. IDEALNA PRILIKA.Tel: 0046 72 8741417.

OSOBNI ODNOSI 18+NJEŽNA MATEA 23 Nježna  sam  i zgodna. Že-lim upoznati dečka radi avanture  kod  mene.  Za kontakt nazovi: 064 605 064  (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)BAKA MARTA 60 Udovica sam i trebam diskretnu avanturu. Prostor imam.  Za kontakt nazovi: 064 605 064  (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš

j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)STUDENTICA IVA 25 Ako ima neki ok dečko za dru-ženje, voljela bih avanturu! Za kontakt nazovi: 064 605 064  (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)ISKRENA TAMARA 32 Tražim dečka za vezu i volje-la bih upoznati iskrenog i normalnog. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)ISKUSNA ANA 65 Vitalna sam i trebam hitno avan-turu u svojoj kući!  Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)USAMLJENA MARINA 34  Plavuša sam, zelenih oči-ju, slobodna i tražim avanturu! Za kontakt nazovi: 064 605 064  (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)UČITELJICA MARIJA 50 Tražim nekoga za zabavu i avanturu. Javi se za brz susret. Za kontakt nazovi: 064 605 064  (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

NEODOLJIVA LEA 24 Želim dečka za dobru zabavu u svom stanu! Javi se! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)BAKA IVANKA 60 Trebam mlađeg koji bi me po-vremeno zadovoljio u mom prostoru. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)USAMLJENA BRANKICA 37 Dosta dugo nisam osjetila muški dodir, zato mi se javi za brzu akci-ju. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB: 36595644796, Info:072/700-700, 18+)

Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+

za od

javu -

stop

064 560 160Za spoj i kontakt posalji: FLERT na

Nazovi:

888 444 / 3,72 kn/sms

tel: 3,49 kn/min, mob: 4,78 kn/min

SLOBODNA ZA DRUŽENJE!MILICA 40, ZGODNA JASNA

29, SEKSI NIVES 38, ISKRENA MONIKA 53,

UDOVICA NADA 60

064 510 810tel: 3.49 kn/min, mob: 4.78 kn/min

Napiši HELENA na

Nazovi

888444 / 3,72 kn/smsFriš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+

Specijalnost mi je ljubavni tarot, emocije i ljudski odnosi. Brzi i

precizni odgovori na Vasa pitanja koji prodiru u samu srz stvari.

za od

javu-

stop

HELENA

44 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

Piše: Ivo Orešković

Mit o slavnoj Republici i priznanju SAD-a opetovano je bio u službi hrvatske državne politike i to prigodom obilježavanja 25. go-dišnjice hrvatsko – američkih diplomatskih odnosa 11. travnja 2017. na svečanosti u Zagrebu. Mediji su prenijeli dijelove govora hrvatske predsjednice, ali gotovo svi su kao npr. Jutarnji list istaknuli slijedeće: „Predsjed-nica Grabar Kitarović u govoru uoči svečanog koncerta u Studiju Bajsić Hrvatske radiotele-vizije osvrnula se na zajedničku povijest dviju država, od Dubrovačke Republike koja je prva priznala SAD.“ Ključne političke poruke koje je poslala u svom govoru mogu se sažeti na to „da je Hrvatska čvrsto opredijeljena ustrajno pridonositi tome da ovaj dio Europe, koji je stoljećima bio obilježen ratom, u budućnosti postane područje trajnog mira i suradnje“, te je zaključila: „Uvjerena sam da nas Amerika vidi kao sidro stabilnosti u ovom dijelu Euro-pe.“

Kad naš dubrovačko američki mit stavimo u kontekst njezinih političkih poruka i intere-sa onda možemo govoriti o traganju hrvat-ske političke elite za vlastitim identitetom u ovom slučaju poistovjećivanjem s povijesnim vrijednostima slavne Dubrovačke Republike, prije svega njezinim diplomatskim vješti-nama. Raspravljajući o identitetima i kulturi sjećanja niz autora na različite načine utvrdi-lo je da „dominantna ideologija koristi upra-vo različita mjesta sjećanja kako bi usadila prihvatljive vrijednosti kao obilježje kulture sjećanja i na taj način proizvela prihvatljive identitete.“ U ovom slučaju je lažni ili izvrnuti kulturni identitet stavljen u funkciju nacional-nog identiteta.Možemo postaviti i pitanje: Da li je to moral-no? Ukoliko prihvatimo stajališta i načela po-litičkog realizma onda jest. No, da li bismo pri-mijenili iste kriterije u ocjenjivanju moralnosti istoga kad je u pitanju državnik kao zastupnik nacionalnog interesa, u ovom slučaju pred-sjednica Republike Hrvatske, ili kad bi bila riječ o individualnom slučaju, običnog građa-nina, nekoga od nas? Zasigurno ne bi. U mom slučaju to bi bilo apsolutno amoralno. Tu ula-zimo u sferu opasnosti dvostruke moralnosti, jednoj za građane, drugoj za državnike, čime se ugrožava moral kao temeljna poveznica ili

vrijednosna kategorija jednoga društva. Ukoliko nacionalni interes ne shvatimo kao „neko specifično dobro za kojim država teži, kao što su moć, slava, ekonomsko blagosta-nje, pa čak i promicanje određenih moralnih ideala“, već ga izjednačimo s ciljem ostvari-vanja opstojnosti i sigurnosti države, onda treba uvažiti ozbiljnost političkog trenutka u oba slučaja. To se odnosi prije svega na posjet Dicka Cheneya 2006. godine kad Hrvatska još nije bila članica NATO-a. Prisjetimo se, bilo je to vrijeme „kad se politika predsjednika Busha mlađeg udaljila od tradicije vilsonizma kojoj je cilj bio svijet učiniti sigurnim za demokra-ciju“, već je „neokonzervativnim inzistiranjem na unilateralizmu i oslanjanju na vojnu silu kao glavni argument u međunarodnoj areni“, ostvarivao cilj uspostave američkog imperija. Multifunkcionalnost kao ključna odlika mita potvrdila se osobito u slučaju predsjednice Republike Hrvatske.

Identificirajući se s diplomatskom moći Repu-blike i stavljajući time uz bok superiornijem američkom sugovorniku, gotovo kao historij-ski ravnopravan partner, predsjednica Kolin-da Grabar Kitarović odaslala je javnosti imagi-narnu medijsku predstavu sreće i blagostanja vlastite nacije, koja u puritanskom stilu nago-vještava da je i u Lijepoj Našoj moguć projekt američkog sna. Dubrovački mit doprinio je ekskluzivnosti događaja i zajamčio je stva-ranje dobre slike o Hrvatskoj kao stoljetnog partnera toj kolijevki demokracije. Tu se ne radi o zdravim narcisoidnim potrebama i ci-ljevima hrvatske političke elite bavljenja vla-stitom vrijednošću koja se temelji na zdravom

samopoštovanju. Bitna je pojava, a suština je u drugom planu. I zato, mit ima prednost pred znanošću i istinom. Evidentnu sklonost poli-tičara mitu možemo bolje razumjeti ukoliko prihvatimo tumačenje Sigmunda Freuda koji objašnjava mitove kao tipove javnih snova. Mit može biti i nadahnuće, te bismo se stoga pomirljivo mogli pridružiti onima koji smatra-ju „da umjesto rigidnog dihotomičnog ili zna-nost ili mit razgraničenja, ostavimo mjesta za njihovo supostojanje i potencijalno komple-mentarnu nadopunu.“ Analitičari vanjskih po-litika malih država u biti se slažu oko jednoga: „Male države pametnom diplomacijom, ve-ćom željom za kompromisom, sudjelovanjem u procesu donošenja odluka, umrežavanjem, organiziranim birokratskim aparatom, prepo-znavanjem područja interesa, ekspertizom, inovacijama, izraženim vodstvom, razvija-njem vrijednosti i normi u danom području te njihovim projiciranjem na međunarodnu razinu mogu ostvariti svoje interese.Upornim lobiranjem i korištenjem instituci-onalnog okvira i metoda za projekciju nor-mi male države stvaraju bazu za izgradnju normativne moći putem koje realiziraju svoj utjecaj u međunarodnim odnosima, ovisno o kontekstu i mogućnosti koaliranja […] Time one, koristeći se institucijama za projiciranje normativne moći, nastoje kompenzirati svoju ekonomsku i sigurnosnu ranjivost u odnosu na velike države.“ Ne mogu se oteti dojmu da je riječ o Dubrovačkoj Republici! Možemo se samo upitati: Gdje je Hrvatska na tom putu? Ili, rekao bi moj prijatelj Sejdalija: Hej, doklen si? Na ovim primjerima mogli smo se uvjeriti kako politička elita nema potrebu prethodno preispitati znanstvenu utemeljenost izreče-nih tvrdnji iako su istraživanja pokazala da upravo ona itekako, očito isključivo na dekla-rativnoj razini, iznosi proznanstvene stavove.Stoga možemo zaključiti da ne samo niska ra-zina ulaganja u znanost već i ovakvi slučajevi ignoriranja znanstvene istine i gotovo dile-tantsko lamentiranje mitom u službi vlastitih političkih interesa, pa bili oni i pod velom na-cionalnih interesa, potvrđuju da na društve-no praktičnoj razini hrvatska politička elita u procesima političkog odlučivanja i javnoga djelovanja ne potiče i ne ubrzava, što više, za-tire razvoj znanosti.

(Nastavlja se)

DUBROVAČKA REPUBLIKA I SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (5)

DUBROVAČKI MIT: IZVRNUTI KULTURNI IDENTITET STAVLJEN U FUNKCIJU NACIONALNOG IDENTITETA

Ne samo niska razina ulaganja u znanost već i ovakvi slučajevi ignoriranja znanstvene istine i

gotovo diletantsko lamentiranje mitom u službi vlastitih političkih

interesa, pa bili oni i pod velom nacionalnih interesa, potvrđuju

da na društveno praktičnoj razini hrvatska politička elita u procesima

političkog odlučivanja i javnoga djelovanja ne potiče i ne ubrzava,

što više, zatire razvoj znanosti

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 45

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Spalionica otpada (2)

Priredio: Damir Račić

Spaljivanje je proces obrade otpada (najče-šće nakon izdvajanja sekundarnih sirovina) koji uključuje organske tvari u otpadnim ma-terijalima. Spaljivanje i drugi visoko tempera-turni tretmani za obradu otpada nazivaju se „termička obrada“. Spalionice smanjuju vo-lumen otpada za 95-96%. Toplina dobivena spaljivanjem otpada može biti korištena za proizvodnju pare koja može pokretati turbi-ne i tako proizvoditi električnu energiju, ali i u druge svrhe, npr. zagrijavanje staklenika u kojima se uzgajaju poljoprivredne kulture. Iz tone komunalnog otpada može biti u prosje-ku proizvedeno 2-3 MWh električne energije i 2 MWh topline za grijanje. Države oskudne sirovinama kao što su Japan, Danska i Šved-ska su više od stoljeća prednjačile u korište-nju energije dobivene iz spaljivanja. Niz dru-gih europskih država posebno Luksemburg, Nizozemska, Njemačka i Francuska oslanjaju se na spaljivanje, kao način zbrinjavanje ko-munalnog otpada.Dimne plinove, industrija je riješila upotre-bom vapnenih četki i elektrostatskih taložni-ka u dimnjacima. Mineral vapnenca korišten u ovim četkama ima pH vrijednost reda veli-čine 8 što znači da je lužnat. Prolaskom dima kroz vapnene četke, sve kiseline koje mogu

biti sadržane u dimu biti će neutralizirane (kiselina + lužina = sol + voda). Ugradnjom suvremenih filtera eliminirale su se tzv. „ki-sele kiše“. Prema pisanju časopisa New York Times-a, moderne spalionice su toliko čiste, imaju tako male emisije štetnih plinova u atmosferu da daleko veću opasnost od emi-tiranja dioksina u atmosferu predstavljaju is-pusti dima iz kamina u domaćinstvu ili s dvo-rišnih roštilja, nego iz spalionice. U EU (2014. g.) koristi se preko 450 različitih spalionica.Struja i toplina za desetke tisuća bečkih ku-ćanstava:Bečka spalionica otpada Spittelau je sagra-đena između 1969. i 1971. godine. U požaru 1987. g. uništeni su glavni dijelovi postroje-nja za spaljivanje otpada. Umjesto rušenja, spalionica je obnovljena za 130 milijuna eura

i nalazi se na istom mjestu. Tu je već bila pri-sutna sva infrastruktura, a velika je prednost što se otpad spaljivao tamo gdje je nastao – u središtu grada. Obnova i projektiranje po-vjereno je Friedensveichu Hundertwasseru, pravom ljubitelju prirode i okolišnom aktivi-stu. Novo postrojenje spalionice završeno je 1992. g., a atraktivno zdanje ubrzo je postalo još jedna bečka (turistička) atrakcija.Evo dvije energetske zanimljivosti također vezane za Beč.„U utorak, 29.10.2019. počinje s radom naj-veća bečka solarna elektrana i to na krovu trgovačkog centra Donazentrum, kao još jedan važan poticaj za zaštite klime i daljnji razvoj obnovljenih izvora energije u austrij-skom glavnom gradu. (Koliko Dubrovnik ima godišnje sati sunca, a koliko Beč? Izgradnja solarne elektrane barem na dijelu platoa Srđa? Izgradnja obnovljivih izvora energije to je kod nas „na dugom štapu“ – kom. D.R.) „Beč: svakih 400 m jedna punionica za elek-trične automobile. (U Hrvatskoj ima ukupno 80 punionica – nap. D.R.)Vraćam se glavnoj temi te podsjećam na objavljene i zaboravljene(!) naslove u lokal-noj tiskovini u svezi spalionica otpada.

nastavlja se

75 GODINA OSLOBOĐENJA DALMACIJEPočetkom prosinca obilježava se 75. obljetnica oslobođenja Dal-macije od fašističkih okupatora u Drugom svjetskom ratu. U oslobo-đenje od okupatora i pobjedu nad fašizmom veliki je udio ljudi i bo-raca Dalmacije. Operacije za oslo-bođenje Dalmacije od fašističkih okupatora započele su u proljeće i ljetu 1944. godine, oslobađa-njem srednjodalmatinskih otoka, a po izričitoj naredbi vrhovnog ko-mandanta NOV i POJ maršala Tita Dubrovnik je oslobođen 18. listo-pada, kao prvi veći hrvatski grad, zatim Makarska pa Split i Šibenik te je početkom studenoga oslo-bođen Zadar i vraćen u krilo matici zemlji poslije više od dva desetlje-ća fašističke okupacije. Cjelokupna Dalmacija je, kao prva slobodna hrvatska regija, oslobođena ko-načnom pobjedom partizanskih jedinica NOVJ, pretežno bataljona i divizija u sastavu Osmog, dal-matinskog, korpusa, u „Kninskoj

operaciji“ koja je, poslije više od mjesec dana teških borbi s oku-patorom i njegovim pomagačima, okončana pobjedom 3. prosinca 1944. godine. No, vratimo se oko tri i po godine natrag. Ponižena fašističkom oku-pacijom u proljeće 1941. godine, Dalmacija s ukupno 740 tisuća sta-novnika, pretežno radnika, seljaka, ribara i pomoraca, među njima oko tisuću petsto komunista i oko pet tisuća skojevaca, svoj vjekov-ni slobodarski ponos pretvara u organizirani otpor protiv fašizma, najvećeg zla u povijesti čovječan-stva, u borbu do konačne slobo-de. Plamen ustanka nezadržljivo se širi, a padom fašističke Italije razbuktava se kao vjesnik slobo-

de. Narod se sve bolje organizira, pristupa partizanskim odredima, bataljunima i divizijama koje se sve kvalitetnije naoružavaju, za-robljavajući i otimajući oružje neprijatelju. Dalmatinci ratuju na gotovo svim ratištima. Ne samo ra-tuju, strah su i trepet neprijatelju. Gine se, ali i nezadrživo idu dalje, donose slobodu sebi i drugima. Iznova se s ponosom sjećamo bor-be dalmatinskog čovjeka za slobo-du, bezbrojnih žrtava i doprinosa dalmatinskih partizana u pobjedi antifašističke koalicije Nadasve, osvjetljavanju hrvatskog obraza od nanesene ljage zločinačkog ustaškog režima NDH. Zahvaljujući svojim sinovima i kće-rima, dalmatinskim antifašistima –

partizanima, Dalmacija je prije 75 godina izvojevala najveću pobje-du u svojoj povijesti. Dalmacija je u NOB-i dala oko 110 tisuća boraca svrstanih u 48 partizanskih odreda, 18 brigada, 4 divizije, Osmi korpus i mornaricu NOVJ, brigadu KNOJ-a i druge jedinice, dala je brojne na-rodne heroje, nosioce Partizanske spomenice 1941, generale, admi-rale, ugledne vojne rukovodioce, prekaljene ratnike. Ukupno 33 ti-suće poginulih (18 tisuća boraca i 15 tisuća žrtava fašističkog terora), dok je u zatvorima, deportaciji i internaciji bilo 42 tisuće stanovni-ka Dalmacije, a samo u zbjegu u El-shatu bilo ih je 31 tisuća...Što god govorili dežurni falsifikatori povijesti, istina je samo jedna: Dalmaciju su u drugoj polovici 1944. godine nezadrživo oslobađali i oslobodili Titovi partizani, Dalmatinci u Osmom (dalmatinskom) korpusu NOVJ.

kl

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

Jesmo li sigurni da nam jaki jugo i morska struja neće ponovno

donijeti desetke tona otpada u dubrovački akvatorij, ali onečistiti

i uvale i obalu elafitskih otoka? I kamo sa otpadom kad se

odlagalište na Grabovici uskoro zatvori?

Što god govorili dežurni falsifikatori povijesti, istina je samo jedna: Dalmaciju su u drugoj polovici 1944. godine

nezadrživo oslobađali i oslobodili Titovi partizani, Dalmatinci u Osmom (dalmatinskom) korpusu NOVJ

46 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

Uoči Drugog svjetskog rata Pile su bile važno dubrovačko predgrađe pa nije ni čudo što je na Pilama bilo nekoliko objekata za smještaj i neko-liko restorana i kafana. Osim toga, tih godina (iz-među Dva svjetska rata) bila je planirana izgrad-nja nove kafane Dubravka s manjim hotelom (oko 40 soba), kursalonom, na mjestu od neka-dašnje upravne zgrade Atlas do hotela „Imprial“ i velikim hotelom na Dančama.U današnjem feljtonu govorit ćemo o jednom zanimljivom hotelu - hotelu „Gradac“.Park hotel „Gradac“Park hotel „Gradac“ imao je nekad 60 postelja a nalazio se na Pilama gdje je danas Ženski đački dom. Leontina Spiegel radila je jedno vrijeme (krajem Prvog svjetskog rata) kod svoje sestre koja je vo-dila „Hotel de la Ville“ na Gundulićevoj poljani i tu je stekla solidno znanje u hotelijerskoj struci. Nakon udaje za pomorskog podoficira Ignacija Horovića, ona i njezin suprug uzeli su u zakup hotel „Gradac“ koji je bio u vlasništvu dr. Balda Martecchinija.Sve su sobe imale kupaonice, tekuću vodu i cen-tralno grijanje, a naplaćivali su 10 % kao dodatak za poslugu.Ista obitelj uzela je u zakup i „Vilu Gradac“ (kao depadansu) u Lapadu koja se nalazila između hotela „Zagreb“ i hotela „Sumrartin“, a ispred ko-jeg su bili teniski tereni. Danas je ta zgrada sru-šena.

Ovaj hotel je bio poznat po dobroj usluzi i do-broj domaćoj hrani. Imao je prekrasan vrt s vanj-skim restoranom, a tijekom jutra i popodneva gosti su ga koristili za zabavu, tj. društvene igre.

Prestao je raditi uoči Drugog svjetskog rata. Da-nas je to Ženski đački dom. Malo tko zna da pre-ko ljetnih mjeseci ovaj dom svoje prostore iznaj-mljuje domaćim i stranim posjetiteljima.

FELJTON 306 “IZ POVIJESTI DUBROVAČKOG TURIZMA”

Prvi hoteli i razni drugi ugostiteljski objekti na Pilama krajem 19. i početkom 20. stoljeća (3)

44 GlasGrada - 676 - petak 2.3. 2018.

FELJTON BROJ 219

Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)Dubrovački karnevo (5)

Lukša Lucianović

www.dubrovnik-

turistinfo.com

www.dubrovnik-turistinfo.com

Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081Kozmetički salon - tel: 423 081

Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607Frizerski salon - tel: 098 251 607

Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1Adresa: Branitelja Dubrovnika 1

Dragi “Atlasovci“

Osobito nam je zadovoljstvo obavijestiti vas da će se

ovogodišnje 6. Druženje Atlasovaca i prijatelja Atlasa održati

u subotu 3.3. u Splitu. Druženje s ručkom i muzikom je

organizirano u restoranu “POLJUD”, Poljudsko šetalište 1 /

Dom HRM/ sa početkom u 12 sati. Cijena ručka je 150 kn

(3 slijeda). Prilikom prijave se mora dostavit akontacija od

100 kn. Organiziran je prijevoz iz Dubrovnika u subotu 3.3.

s polaskom u 7 sati ispred “Jugovog bazena”. Cijena

prijevoza je 120 kn. Povratak prema dogovoru ili isti dan

(za one koji neće ostajat) ili sutra dan 4.3. (za one koji će

organizirati smještaj).

Sve informacije možete dobiti na:

Split: Katja 091 61 22 022 exatlasovci.split@gmail.com

Dubrovnik: Katarina 091 22 00 117

exatlasovci@gmail.com

Veselimo se vašem odazivu i lijepom druženju

Organizatori druženja

„Hrvatski Karnevali“ - autor

Ivan Lozica

Četiri momenta zanimljiva su u Ferićevu

opisu. Prvo, tu su voštane kuglice ispun-

jene vodom koje se bacaju na prolaznike.

Riječ je o skupoj i profinjenoj inačici inače

uobičajenog karnevalskog polijevanja i štr-

canja vodom (ali i drugim, ne uvijek baš

ugodnim tekućinama). Pišući o staleškim

razlikama u pokladnom polijevanju, Baroja je u Španjolskoj

šesnaestoga i sedamnaestoga stoljeća zabilježio sličnu prak-

su - bacanje jaja, ali brižljivo ispuhanih i ponovno napunjenih

mirisavom vodicom. Zatim, tu je pokladno posipanje pro-

laznika: Feriću su draži konfeti, a zgraža se nad prostačkim

mekinjama i pilovinom - u pozadini je ista magija za potican-

je plodnosti.

Nadalje, tu je povorka karnevalske svadbe u kojoj latinist vidi

zabavu prostoga puka - inscenacija svadbe u karnevalu bal-

kanski je običaj, bez ekvivalenta u romanskim uzorima kul-

ture vlastele. Unatoč zanimanju koje je gospar Ferić poka-

zivao za domaću tradiciju (prijevodima narodnih pjesama na

latinski), zacijelo mu je bliža bila opscenost elaboriranih

maskerata od sirove i vulgarne raspuštenosti pučkih ophod-

nika. Najzad, tu je i dječje gađanje krabulja narančama.

Bacanje različitih predmeta, posebno jaja i snježnih gruda

često je u karnevalu. Naranče su za to prikladan rekvizit u

mediteranskome podneblju. U Španjolskoj je bacanje naranči

jedno od glavnih obilježja pokladnoga razdoblja. Kao i Ferić,

tako i Barojini izvori to nabacivanje narančama opisuju kao

običaj prostoga puka. Riječ je o karnevalskome nasilju, o

ublaženome kamenovanju koje izdaleka podsjeća na

đžuđijate četrnaestoga stoljeća. Sukob djece i maškara

poznat je iz mnogih pisanih izvora, ali je danas uglavnom

primjetan samo u tragovima.

Krajem osamnaestog stoljeća opet susrećemo Turicu:

“U Appendinijevo doba, potkraj 18. stoljeća, još su se u Du-

brovniku »u doba poklada i u

nekim drugim danima narodnih svečanosti« viđala tri pučka

lika koji su, prema javnoj

naredbi, išli kroz cijeli grad

i uz zvuke grube svirale i

bubnja plesali neki seljač-

ki ples,

na veliki smijeh gledalaca,

a zvali su se, kao i u

navedenom opisu, Turo,

Turica ili

Turisa te Coroje, ili Čoroje

i Vila.

Turica je opisana kao gor-

ostas, Čoroje ima štap

ovijen lozom i bršljanom i

vijenac

od lozova lišća, a Vila je

oružana lukom. Opisi su

očito inspirirani crtežima iz

albuma dubrovačkoga

tiskara Frana Martechinia,

što ih je Appendini unio u

svoju knjigu.

Plesovi Turice i »šavaca«

(krojača) o pokladama na

dan »pretilog četvrtka« iz-

vodili su

se pred Kneževim dvorom uz

prisutnost kneza, nadbiskupa i

drugih uglednika,

prema navodu iz Obrednika

Kneževa dvora i arhivskom

spomenu god. 1742.

Dubrovačka je vlada ceremoni-

jalom određivala da bratovštine iz-

vode plesove i igre, pa i mitološke

igre među kojima se spominju i

Turica, Bembelj, Čoroje i Wa. Ni-

kola Bonifačić Rožin svojim je

istraživanjima pokazao da Turicu

možemo tražiti i u suvremenom

folkloru, dakako izvan zidina Gra-

da.

Početkom našega stoljeća i u

Dubrovniku se priređuju

Predstavnici triju velikih sila na sastanku u Jalti dijele Jugoslaviju.

Maškarata u hotelu „Excelsior“ - Churchil (Vinko Kranpus),

Wilson (Marin Jakobušić) i Staljin (Rade Petrić)

Folklorna grupa „Konavočica“ iz Konavala

večernje zabave, veljuni s plesom

pod maskama. Iz 1924. godine na

temelju novinske vijesti znamo da

je na Pepelnicu spaljen Karneval

sa ženom, dakle par. Prije no što

su spaljeni, činili su neke nepris-

tojne radnje, a novinar se žali da je

karnevalska straža na ulazu kod

Svetoga Jakova za takvu predsta-

vu od publike naplaćivala 5 dinara

ulaznice. Osim ove novinske vijesti,

M. Bošković-Stulli prenosi i opširno

kazivanje Rine Mašera (r. 1904.) o

dubrovačkom karnevalu u prvim

desetljećima našega stoljeća. Tu

je i opis maskiranih skupina na

Stradunu, koji dokazuje kontinuitet

karnevalskog uličnog teatra u

Gradu.

Priredio: Lukša Lucianović

Hotel „Gradac“ - danas ženski đački dom

Reklama hotela „Gradac“

Ulaz u hotel „Gradac“

Restoran hotela „Gradac“

Leontina, Ignacio i Vidoje Horović

Leontina i Ignacio Horović i njihov sin Vidoje Leontina i Ignacio Horović vodili su, kako smo to već naveli, dugo godi-na hotel „Gradac“ na Pilama (sada je to Ženski đački dom ). Kako im je posao dobro išao, otvorili su u Lapadu, pokraj današnjih teniskih terena, depadansu i nazvali je villa „Gradac“ – svratište.Njihov sin Vidoje Horović izučio je „zanat“ u ovom obiteljskom hotelu, a kasnije krenuo u sasvim druge „tu-rističke vode“ i dugi niz godina bio jedan od vodećih ljudi zagrebačke turističke agencije „Generalturist“.

Fany Spiegel ud. Stojan Fany Stojan, podrijetlom Poljakinja, doselila je u naš Grad u vrijeme Prvog svjetskog rata i počela voditi „Hotel de la Ville“ (danas The Pucic Palace) na Gundulićevoj poljani. Njezina sestra Leontina dolazi krajem rata u Dubrov-nik i pomaže sestri u radu hotela. Godine 1922. Leontina se udaje za podo-ficira Ignaca Horovića. Oni uzimaju u zakup zgradu na Pilama, vlasništvo dr. Balda Martecchinija, i otvaraju hotel pod imenom „Park hotel Gradac“.

Vlasnica „Hotela de a Ville“ Fani Stojan (lijevo) sa sestrom

Leontinom Horović

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 47

PRIREDIO: JOŠKO JELAVIĆVIJESTI S PELJEŠCA

Dani otvorenih vrata peljeških podrumaPelješki vinari i ove godine vas pozivaju da 6. i 7. prosinca posjetite poluotok Pelješac oazu plav-ca malog, obiđete nove i stare vinarije i uživate u jedinstvenom okusu Plavca malogU organizaciji Udruge Plavac mali – Pelješac, Peljeških vinski puta, HGK Županijske komore Dubrovnik, Obrtničke komore Dubrovačko – neretvanske županije i u suorganizaciji pelješ-kih turističkih zajednica i općina te sponzora Dubrovačko–neretvanska županija, turistička zajednica DNŽ-e, peljeških vinara, te podršku popularnog brenda vode - Romerquelle mani-festacija Dani otvorenih vrata peljeških podru-ma postala je najveća vinska manifestacija u Dalmaciji. Posjetioci se susreću sa tradicional-nim običajima u posjetu Doma vinarske tradi-cije u Putnikoviću do obilaska vinskih podruma i vinarija Pelješca uz degustaciju vina koja su ovaj poluotok proslavila u svijetu. 6. prosinca, 14 mladih peljeških enologa ocije-niti će mlada vina autohtonih sorti berbe 2019. Subota, 7. prosinca dan je rezerviran za orga-nizirani obilazak podruma i kreće se nakon predstavljanja vinara u tvrđavi Kaštio u Stonu u 11.00sati.„Pripreme za četrnaestu manifestaciju Dani otvorenih vrata peljeških podruma u punom su jeku. Po najavama organiziranih dolazaka iz Zagreba, Zadra, Splita, Sarajeva i naše županije, ove godine očekujemo rekordan broj posjetite-lja“, ističu u udrugama Plavac mali – Pelješac i Pelješki vinski puti.

Edukativni obilazak Gornje Vrućice i dvije terenske radioniceU nastavku programa „Istražimo svoj zavičaj - moja općina” udruga Vrućiški bali u Donjoj Vrućici u suradnji s Turističkom zajednicom Op-ćine Trpanj i uz financiranje zaklade „Hrvatska za djecu” održala je edukativni obilazak Gornje Vrućice i dvije terenske radionice za učenike

nižih i viših razreda Osnovne škole Trpanj. O nastanku tog sela u trpanjskoj općini, načinu gradnje kuća, životu u prošlosti i sadašnjosti, uzgoju vinove loze i maslina i lokalnom govoru i običajima učenike su poučavali predsjedni-ca udruge Gorana Lepetić i rođeni Vručićanin Ivo Jurišić koji je djecu poveo u obilazak svoje konobe gdje su se upoznali sa starim poljopri-vrednim alatima. Nakon prethodnog obilaska granica općine i posjeta Gornjoj Vrućici održan je i kviz znanja.

Radna akcija čišćenja plaža i kupalištaVijeće mjesnog odbora Kućišta organiziralo je veliku radnu akciju čišćenja plaža i kupališta na području Kućišta i Perne. Sudjelovalo je 30-tak mještana, a prikupljene su velike količine sme-ća koje je nanijelo nedavno jako jugo. Ove je-seni u enormnim količinama pa su puno posla imale i komunalne službe, a naplavine smeća najviše plastike, granja i drugog otpada koje more nanosi s juga najviše iz Albanije postaju sve veći problem na južnoj strani poluotoka Pelješca.

Proračun Općine Trpanj 12 milijuna kunaNa 18. sjednici Općinskog vijeća Općine Trpanj raspravljalo se o prijedlogu nacrta općinskog proračuna za 2020. godinu koji se predviđa u iznosu od 12 milijuna kuna. U tom iznosu 2 milijuna kuna Općina će, kako je rečeno, osi-gurati zaduživanjem kako bi dobila sredstva za udjel u sufinanciranju tri kapitalna projekta u idućoj godini. To su sanacija odlagališta ot-pada u Vinoštima, rekonstrukcija bivše zgrade poljoprivredne zadruge Dingač u Trpnju i ure-đenje zapadnog dijela plaže u uvali Luka. Za realizaciju tih projekata Općina Trpanj još ranije je nakon provedenog natječaja dobila novac od ministarstava poljoprivrede i turizma i Fon-da za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Prijedlog nacrta proračuna upućen je na javno savjetovanje.

Predavanja u StonuU organizaciji Turističke zajednice Općine Ston u općinskoj vijećnici u Stonu 3.prosinca je održana besplatna edukacija za vlasnike obi-teljskog smještaja u stonskoj općini. Na temu Kako do uspješne sezone i Suvremeno poslova-nje malog iznajmljivača predavanja su održali stručnjaci tvrtke Adriagate iz Splita. U Stonu je također u organizaciji Općinske turističke za-jednice počelo i blagdansko ukrašavanje mje-sta, a božićni ukrasi bit će postavljeni i u svim mjestima u stonskoj općini.

Vinarijama priznanje „Bijeli grozd“Udruga za kulturu stola Gastronomija. Enologi-ja.Turizam u Zagrebu dodijelila je svoje tradici-onalno priznaje „Bijeli grozd” najuspješnijim vi-narijama u Hrvatskoj koje u svom programu uz vinsku imaju i turističku ponudu. U ovoj su go-dini ukupno nagrađene 24 vinarije uključujući prvi put i one u Sloveniji, Srbiji, Makedoniji i Cr-noj Gori. Među njima to priznanje za područje južne Dalmacije dobile su vinarije Rizman obi-telji Štimac u Komarni, Korta Katarina u Orebi-ću i Terra Madre u Komarni tvrtke Poljopromet d.o.o. u Metkoviću. Udruga za kulturu stola ute-meljena je 2012. godine, a bavi se promocijom enogastronomije i razvojem enogastroturizma. Prošle godine to priznanje u Dubrovačko-nere-tvanskoj županiji dobila je vinarija Korta Katari-na u Orebiću.

Gosti u studenomPrema podacima Turističke zajednice Općine Orebić na pelješkoj rivijeri u orebićkoj općini u studenom je boravilo 208 gostiju i ostvareno 2.530 noćenja, 9 posto više nego u tom mjesecu prošle godine. Najviše je bilo posjetitelja iz Bosne i Hercegovi-ne, Hrvatske i Njemačke, a većina ih je boravila u kućama za odmor i vikendicama, u pansionu Antonio u Postupu i u malom hotelu Adriatic u Orebiću jedinom koji je otvoren i u zimskom razdoblju.

48 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

ŠPORT

Jug AO je u 6.kolu skupine A Lige prvaka Europe u utorak, 3.prosinca pobijedio ma-đarski Szolnoki u Gružu, pred oko 500 gle-datelja, sa 14:11 (4:4, 3:2, 4:2, 3:3). Ovom su pobjedom Jugaši učvrstili svoje mjesto u gornjem domu ljestvice.Jug AO: Popadić, Macan, Fatović (2), Lon-čar, Kržić, Garcia (1), Lozina (1), Merkulov (4), Papanastasiou (3), Žuvela, Benić, Obra-dović (3), Jarak. Trener: Vjeko Kobešćak. Ostali rezultati 6.kola skupine A: Sintez Ka-zan - Spandau 04 11:12, Zodiac CNA Barce-

loneta - Olympiacos 11:11, Jadran Split - Ja-dran Carine (HN) 6:12.Poredak: 1. Olympiacos 16 bodova, 2. Jug Adriatic osiguranje 15, 3. Zodiac CNA Bar-celoneta 13, 4. Szolnoki 9, 5. Spandau 04 5, 6.-7. Jadran Carine (HN) i Jadran Split po 4, 8. Sintez Kazan 3.Raspored 7.kola: ponedjeljak, 9. prosinca, Olympiacos – Jug AO, petak, 13. prosinca: Spandau 04 – Szolnoki Dozsa, Jadran (S) – Zodiac CNA Barceloneta, Jadran Carine (HN) – Sintez Kazan.

VATERPOLO – LEN LIGA PRVAKA EUROPE

Jug AO – Szolnoki 14:11

PAKET 24 PREMIJER LIGA

Umag – Dubrovnik 40:32Rukometaši Dubrovnika izgubili su u 10.kolu u Umagu od istoimenog domaćina sa 40:32 (19:12), te su i dalje na posljednjem mjestu sa samo tri boda. U ovom susretu za Dubrovnik je nastupio i bivši reprezentativni vratar Hrvatske 39-godišnji Goran Čarapina iz Metkovića.Čarapina je u ovom susretu imao pet obrana, drugi vratar Toni Barišić tri a treći Kristijan Raguž dvije. Pogotke za Dubrovnik postigli su: Marino Gabrieri šest, Hrvoje Lončarica pet, po četiri Leo Brnin i Nikša Bušlje, po tri Anes Avdić i Marko Kobetić, po dva Marino Knez, Maro Dabelić i To-mislav Radić, te jedan Teo Putica. Nastupio je i Luka Bevanda.Ostali rezultati 10.kola: Bjelovar – Varaždin 1930 23:34, Zamet – Spačva 26:26, Poreč – Gorica 25:25, Sesvete – Dubrava 26:26.Poredak: Gorica 16, Dubrava 13, Spačva Vinkov-ci 12, Varaždin, Poreč, Zamet i Umag po 10, Bje-lovar 9, Sesvete 7, Dubrovnik 3.U 11.kolu Dubrovnik je domaćin Bjelovaru.

I.HRVATSKA ODBOJKAŠKA LIGA

Dubrovkinje napravile iznenađenjeVeliko iznenađenje napravile su odbojkašice Dubrovnika koje su prošle subote u 10.kolu u Gospinom polju pobijedile favorizirani drugi sa-stav Mladosti iz Zagreba 3:1 (25:16, 22:25, 25.16, 25:22), te ostale na diobi četvrtog mjesta.Dubrovnik: Anđela Čuljak, Marijeta Lolić, Ivana Ivaniš, Nina Jakić, Mara Šilje, Petra Ramić, Kar-la Burđelez, Ivana Marinović, Petra Putica, Nora Đurić, Doris Buzolić, Hana Dilberović, Gabriela Stipanović i Ema Šušić. Trenerice Mirjana Vreća i Marina Radić.Ostali rezultati 10.kola: Don Bosco – Zadar 2:3, Nova Gradiška – Drenova 3:0, Karlovac – Kostre-na 3:0, Veli Vrh – Dinamo 0:3.Poredak: Dinamo 28, Mladost II. 25, Zadar 22, Don Bosco i Dubrovnik po 17, Nova Gradiška 13, Veli Vrh 12, Karlovac 10, Drenova 6, Kostrena 0.U 11.kolu Dubrovnik je 7.prosinca gost Drenove (17 sati).

ODBOJKA - KUP HRVATSKE

Dubrovnik među 16 najboljihOdbojkašice Dubrovnika ostvarile su prošle ne-djelje, dan nakon velike prvenstvene pobjede nad drugom ekipom Mladosti, dvije pobjede u natjecanju južne skupine međužupanijskog Kupa Hrvatske, koji se održao u Trogiru, te izbo-rile plasman među 16 najboljih u Hrvatskoj.Izabranice Mirjane Vreće i Marine Radić su naj-prije pobijedile Šibenik s 3:0 (25:11, 25:3, 25:14) te Trogir također s 3:0 (25:8, 25:18 i 25:13).Dubrovnik: Anđela Čuljak, Marijeta Lolić, Ivana Ivaniš, Nina Jakić, Mara Šilje, Petra Ramić, Kar-la Burđelez, Ivana Marinović, Petra Putica, Nora Đurić, Doris Buzolić, Hana Dilberović, Gabriela Stipanović, Ema Šušić.

STOLNI TENIS – HEP SUPERLIGA

Pobjeda Pitura u OsijekuLibertas Marinkolor je u 7.kolu u Osijeku uvjer-ljivo pobijedio momčad Vodovoda sa 3:0. Za Pi-ture su pobjede ostvarili Tomislav Japec, Miho Simović, Dragutin (Dado) Šurbek, a kao rezervni igrač bio je prijavljen Neven Juzbašić. U pretpo-sljednjem kolu jesenjeg dijela prvenstva, Pituri će u subotu, 7. prosinca u Zagrebu odigrati der-bi susret 8. kola s momčadi GSTK Zagreb.

42.PRVENSTVO DUBROVNIKA U STOLNOM TENISU

Derbi pripao MarinkoloruRezultati 3.kola Prve lige: Marinkolor – OŠ Cavtat Konavljanin 4:3, Srđ – Orlando 5:2, Ara-gosa travel – Luka Sorkočević 5:2, Šamšinjoni – Lapad kolor 4:3, Dr. Čolić – Soul caffe 6:1, Ombla slobodna. Vodi Dr. Čolić sa 6 bodva, slijede OŠ Cavtat Konavljanin i Aragosa travel sa po 5 i td.Rezultati 3.kola druge lige: Tropic Thunder - OŠ Gruda Tušići 6:1, The dream team – XYZ 7:0, Ce-resit – OŠ Gruda Gruda 7:0, JUB – OŠ Cavtat.The dream team i Tropic Thunder vode sa 6 bo-dova, treći je Ceresit s 5 i td.Josip Sudarević

JU-JITSU – BAR OPEN

Četiri medalje za klub iz DubrovnikaJu-jitsu klub Dubrovnik osvojio je četiri medalje na prvom izdanju Bar Open, koji se u organi-zaciji Ju-jitsu saveza Crne Gore održao u Baru. Jelena Menalo je u seniorskoj kategoriji osvojila dvije zlatne i jednu srebrenu medalju. U katego-riji do 52 kilograma bila je najbolja u borbama te u NE-waza ili brazilskom ju-jitsu, dok je u ka-tegoriji do 63 kilograma bila druga u borbama. Prvo mjesto u seniorskoj kategoriji u Ne-waza osvojila je i Ivana Reškovac u kategoriji do 70 kilograma. Sudjelovalo je dvjesto natjecatelja iz 19 klubova iz Hrvatske, Slovenije, Bosne i Herce-govine, Srbije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore.

GALA VEČER HRVATSKE ATLETIKE

Marija Tolj iz Orebića proglašena za najbolju mlađu seniorku Hrvatske19-godišnja Marija Tolj iz Orebića, inače članica Atletskog kluba Dinamo Zrinjevac, proglašena je na Gala večeri hrvatske atletike u Zagrebu, za najbolju mlađu seniorku Hrvatske. Marija Tolj je ove godine postala europska prvakinja u ba-canju diska do 23 godine u švedskom Gävleu, a disk je bacila 62 metra i 76 centimetara, te s tim rezultatom ispunila normu i nastupila na Svjetskom seniorskom prvenstvu u Dohi. Njen cilj je da u 2020. godini nastupi na Olimpijskim igrama u Tokiju, a norma za to je 63 metra i 50 centimetara.

TENIS – JUNIORSKI ITF TURNIR U MARIBORU

Lucija Ćirić Bagarić i Elena Trencheva osvojile turnir parovaDubrovkinja Lucija Ćirić Bagarić i Bugarka Elena Trencheva osvojile su turnir parova na junior-skom ITF turniru u Mariboru. Upisale su četiri pobjede bez izgubljenog seta. U finalu su sa 2:0 (6:3,6:2 ) pobijedile Petju Drame i Piu Mariju Re-bec iz Slovenije.U pojedinačnoj konkurenciji 15-godišnja Du-brovkinja je s dvije pobjede izborila četvrtfina-le, ali nije uspjela proći u polufinale.Prije Maribora je bila 534. juniorka svijeta, a sada je oko 450. mjesta na Svjetskoj listi.

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 49

Beograd je od 29. studenoga do 1.prosinca bio domaćin najjačeg ovogodišnjeg europ-skog košarkaškog klupskog natjecanja za ve-terane, u spomen na bivšeg košarkaša „Dragi-šu Šarića“. U nekoliko kategorija sudjelovalo je više od 70 ekipa iz niza zemalja Europe.Zapažen uspjeh postigli su i veterani KK Ko-navle koji su u konkurenciji 16 ekipa (kategori-

ja +45), osvojili treće mjesto i prigodan pokal.Ostvarili su dvije pobjede, protiv Tikveša iz Makedonije i Sirmiuma iz Srbije, da bi u polu-finalu izgubili od Gorenjske iz Slovenije, koja je u finalu bila bolja od domaćeg Beograda i tako osvojila turnir.Konavle su igrale u sastavu: Đuro Kojan, Luka Peković, Veselko Radica, Ante Vranješ, Nikola

Njirić, Dalibor Šunjić, Drago Juras, Ivo Tomić, Saša Selmanović, Marko Čupić (cap). Voditelj: Igor Bulić.Ante Vranješ je bio prvi strijelac Konavala na turniru sa ukupno 26 koševa, Saša Selmanović je dao 23, Veselko Radica 22, Nikola Njirić 11, Đuro Kojan 10, Ivo Tomić 6, Drago Juras i Dali-bor Šunjić po 2.

EUROPSKO KLUPSKO NATJECANJE KOŠARKAŠKIH VETERANA U BEOGRADU – TURNIR DRAGIŠA ŠARIĆ

KONAVLE TREĆE

III.HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

POBJEDA GOŠK-a PROTIV PLOČANANogometaši GOŠK Dubrovnika 1919 zaključili su jesenski dio pobjedom u posljednjem je-senskom15. kolu nad Jadranom LP na Lapadu s 1:0.Pogodak vrijedan tri boda postigao je Antonio Smrdelj. Jesenski prvak je Junak iz Sinja.Ostali rezultati 15.kola:Junak – Neretvanac 4:2 (Ivan Bubalo, Domagoj Marušić), Neretva – Zadar 2:2 (Adel Ajkunić, Pje-ro Lokin), Sloga – BŠK Zmaj 5:3 (Mario Marić 2, Branimir Borozan autogol), RNK Split – Uskok 5:1, Primorac Biograd – Hrvace 4:1, Urania – Ka-men 2:2, Vodice – Zagora 1:0.Poredak: 1. Junak 30 bodova (28:21), 2. RNK Split 27 (31:18), 3. Hrvace 27 (30:25), 4. Zadar 26 (26:18), 5. Urania 26 (27:23), 6. Sloga 23 (25:24), 7. Jadran LP 20 (21:17), 8. Kamen 20 (24:23), 9. Uskok 20 (27:30), 10. Primorac B 20 (23:26), 11. GOŠK Dubrovnik 1919. 20 (18:21), 12. Zagora 17 (18:12), 13. BŠK Zmaj 17 (23:31), 14. Neretvanac 16 (30:33), 15. Vodice 12 (17:37), 16. Neretva 8 (18:27).Drugi dio prvenstva počinje 23.veljače 2010., a u 16.kolu sastaju se: GOŠK Dubrovnik 1919 – Uskok, Kamen – Zmaj, Primorac B – Jadran LP, Neretva – Neretvanac, Split – Zadar, Sloga – Hr-vace, Junak – Zagora, Vodice – Urania.

I.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Orebić jesenski prvakSpušten je zastor na jesenski dio I.Županijske nogometne lige. Pobjedom nad Konavljaninom 5:1 (Ivan Kordić i Ivan Roso po 2, Tonko Kapiteli; Davorin Krešić), Orebić – kojeg vodi Zoran Sliš-ković - je jesen završio na prvom mjestu. I jedi-na je ekipa bez poraza u prvom dijelu prven-stvenog nadmetanja. Uvjerljivom pobjedom nad Žrnovom od 7:0 (Domagoj Ljubišić, Damir Hodžić i Vlaho Grbešić po 2, Josip Zadro), Croa-tia iz Gabrila je druga.Ostali rezultati 11.kola: Župa dubrovačka – Gu-sar 3:2 (Matej Perić 2, Kristijan Prkut; Ivan Me-dak), Slaven – Maestral 4:1 (Đuro Trković, Ivan Pulić, Zoran Curić, Domagoj Metković), Metko-vić – Sokol 4:1 (Tonći Jerković 2, Mario Popić, Ante Sokol; Stijepo Čupić), ŠD Smokvica – Haj-duk 1932 4:1 (Željko Franić 2, Ivica Grbeša, Nedo Mušić; Igor Žuvela).Poredak: 1. Orebić 25 bodova (27:14), 2. Croatia 23 (29:9), 3. Gusar 20 (34:16), 4.ONK Metković 20 (20:13), 5. Župa dubrovačka 13 (13:14), 6. Žrno-vo 13 (14:21), 7. Sokol 13 (13:19), 8. Slaven 12 (15:15), 9. Maestral 12 (18:22), 10. ŠD Smokvica 11 (15:30), 11. Hajduk 1932. 10 (15:26), 12.Ko-navljanin 7 (13:27).Drugi dio prvenstva počinje u nedjelju, 8. ožuj-ka 2020., a u12. kolu se sastaju: Orebić – ŠD Smokvica, Croatia – Maestral, Slaven – Gusar, Župa dubrovačka – Sokol, ONK Metković – Ko-navljanin, Hajduk 1932. – Žrnovo.

II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA

Enkel na vrhuRezultati 7.kola: Faraon – Omladinac 3:3 (Jozo Mastilica 2, Joško Vučić; Ivan Jurica, Antica Robert Erić, Ivica Barbić), Rat – Putniković 0:4 (Nikola Jeić 2, Mateo Krmek, Robert Levanat), SOŠK 1919 – En-kel 1:4 (Hrvoje Franković; Borna Obradović 2, Pero Saulan, Maro Mileusnić), slobodan Grk. Poredak: Enkel 12, Omladinac (dvije utakmice manje) i Fa-raon po 10, Grk (utakmica manje) i Putniković po 9, Rat 3, SOŠK 1919 (utakmica manje) (-5) -2.

A-1 HRVATSKA KOŠARKAŠKA LIGA (Ž)

RAGUSA NE DA VRHKošarkašice Raguse su i u 6.kolu bile uvjerlji-ve. Pobijedile su na domaćem parketu Zadar 101:60 (54:32), te su i dalje uz Trešnjevku 2009 jedina ekipa sa svih šest pobjeda.Ragusa: Pocrnjić 3, Stojanović 18, Zarač 5, Vojtu-lek 22, Haklička 11, Beletić 2, Todorić 2, Kalajžić 4, Molnar 19, Janković 11, Raguž Lučić, E.Maj-storović 4. Trener: Braslav Turić. Ostali rezultati 6.kola: Split – Trešnjevka 59:86, FSV Rijeka – Za-greb 55:80, Brionka Pula – Medvešćak 55:84, Ši-benik – Plamen Požega 110:57. Poredak: Vode Ragusa i Trešnjevka 2009 sa po 12 bodova, sli-jede Šibenik i Medvešćak po 11, Zagreb, Zadar i Plamen Požega po 8, Split i FSV po 7, Brionka Pula 6.U 7.kolu Ragusa je gost Plamen Požege.

50 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

ŠPORT

I.HBL

Metković poražen od Bistona u MetkovićuBoćari Metkovića u 5. kolu poraženi su na domaćem terenu od gostujuće ekipe Biston. Gosti su u nekim disciplinama za nijansu bili sretniji i spretniji i na kraju zasluženo odnijeli bodove.U sljedećem kolu Metković gostuje u Poreču kod Istre Poreč.Rezultati 5. kola:Sokol Orbico – Zrinjevac 10:16Pazin – Pula 15:11Primošten – Marinići 23:3Vargon – Istra Poreč 18:8Metković – Biston 10:16.Trenutni poredak: 1. Vargon 15 bodova, 2. Pula 12, 3. Pazin 9, 4. Sokol Orbico 9, 5. Zrinjevac 9, 6. Biston 9, 7. Istra Poreč 6, 8. Primošten 3, 9. Metković 3, 10. Marinići 0 bodova.Raspored 6. kola igra se 07.12.2019. u 15,00 sati:Zrinjevac – Biston Istra Poreč – MetkovićMarinići – VargonPula – PrimoštenSokol Orbico – Pazin.

II. HBL – JUG

Župa Dubrovačka-HE iznenadila u ImotskomBoćari Župe Dubrovačke-HE ostvarili su pobjedu na neugodnom gostovanju kod Imotskog. Ovom pobjedom izdvo-jili su se na 1. mjestu na tablici. Hajduk je slavio uvjerljivom pobjedom nad Gor-činom. Komolac je također bio uvjerljiv protiv Postranja. Rezultati 5. kola:Naklice – Otok 14:10Komolac – Postranje 18:6Zlatan Otok – Vir 14:10Imotski – Župa Dubrovačka-HE 11:13Hajduk – Gorčina 22:2.Trenutni poredak: 1. Župa Dubrovač-ka-HE 12 bodova, 2. Komolac 10, 3. Vir 9, 4. Naklice 9, 5. Hajduk 8, 6. Imotski 8, 7. Otok 6, 8. Zlatan Otok 4, 9. Postranje 3, 10. Gorčina 2 boda.Raspored 6. kola igra se 07.12.2019. u 15,00 sati:Otok – GorčinaŽupa Dubrovačka-HE – HajdukVir – ImotskiPostranje – Zlatan Otok (08.12.2019.)Naklice – Komolac (08.12.2019.).

Luko Hendić

BOĆANJETENIS – SENIORSKO PRVENSTVO HRVATSKE (+35)

Dubrovnik treći u Hrvatskoj

Proteklog vikenda( 30.11 i 01.12.2019.g.) je odi-grano momčadsko Seniorsko prvenstvo Hrvat-ske u tenisu-igrači stariji od 35 godina,na koje se je plasirala i sudjelovala seniorska ekipa TK Dubrovnik. Natjecanje je održano na zatvore-nim terenima TK Dinamo-Maksimir u Zagrebu i sudjelovali su svi predstavnici i pobjednici regi-ja u zemlji koji su imali uvjete i kvalifikaciju za sudjelovanje u natjecanju.Konkurencija je bila žestoka i sastavljena od većinom najboljih seniora u Hrvatskoj. Klubovi su se pojačavali i bivšim Davis Cup igračima-Fle-go...,još uvijek aktivnim igračima-Ungar, Ritz-...i bivšim međunarodnim majstorima-Filjov... Naš klub se je oslonio na svoje igrače pa je natjeca-nje odigrano u sastavu: Stijepo Mandušić,Mario Jarak,Toni Đurasović,Maro Franušić, Igor Dera-nja i Rao Novaković, redom prema kategorija-ma. TK Dubrovnik je nastupio pod vodstvom Predsjednika kluba Zoranom Grbićem.Nakon odlično odigranog natjecanja TK Du-brovnik je u utakmici za treće mjesto pobijedio momčad TK Slatine i osvojio brončano odličje

TENIS KLUB DUBROVNIK

KUP HRVATSKE „KREŠIMIR ĆOSIĆ“

Dubrovnik nije uspio izboriti osminu finalaKošarkaši Dubrovnika izgubili su u šesnaestini finala Kupa Hrvatske’Krešimir Ćosić’ u Puli od Pule 1981 sa 97:89 (45:45). Najviše koševa za ekipu koju vodi Željko Vreća postigao je Ivan Vodopija 23, Petar Dubelj je dao19, Ivan Perković 18, Vlaho Raguž 12, Paolo Antonio Urukalo 7, Niko Stasjuk i Jakov Vujičić po 4, a Antonio Petrović 2. U sastavu su još bili Karlo Kalafatović i Petar Koprivica.

I.HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Osmica SquareaSquare je u 7.kolu u Gospinom polju bio bolji od Alumnusa 84, te je i dalje u vrhu prvenstvene ljestvice.

Square: Zoran Primić, Haron Džanković 1, Hr-voje Cvjetković 1, Marko Kuraja 2, Andre Grahl Thiago Keko 1, Antonio Konsuo, Josip Nebergoj, Blago Gašpar 1, Leonardo Dos Santos Pele 1, Mirko Hrkač 1, Ante Daničić, Alen Turuk, trener: Antun Bačić.Ostali rezultati 7.kola: Crnica – Novo vrijeme Apfel 4:2, Olmissum – Split 3.2, Uspinjača Gimka – Vrgorac 5:4, Universitas – Futsal Dinamo 1:4.Poredak: Novo Vrijeme Apfel i Olmissum po 15, Square i Crnica po 13, Alumnus 10, Universitas 9, Futsal Dinamo 8, Vrgorac 7, Uspinjača 5, Split 2.U 8.kolu Square je 7.prosinca gost Vrgorca (18 sati). Još se sastaju: Alumnus – Crnica, Universi-tas – Uspinjača, Novo Vrijeme Apfel – Olmissum, Futsal Dinamo – Split.

II.HRVATSKA MALONOGOMETNA LIGA

Dva boda OmbleOmbla je u 8. i 9.kola osvojila dva boda ostva-rivši istovjetan rezultat 3:3. Prvo su u 8.kolu u Vodicama odigrali protiv Heroja 2007 3:3, da bi u 9.kolu, u Mokošici, bilo i protiv Kijeva 3:3.U Vodicama je dva pogotka postigao Borna Ti-kvica a jedan Andro Drašković, dok su u Moko-šici strijelci bili Leo Bogdanović, Pero Ševo i Ivo Vlahušić. Protiv Vodica su igrali u sastavu: Matija Zore, Dominik Gustin, Pero Ševo, Borna Tikvica, Mateo Vodopić, Leo Bogdanović, Domagoj Lju-bišić, Antonio Novaković, Frano Vlahušić, Adria-no Darrer i Andro Drašković, a protiv Kijeva : Matija Zore, Marko Ilić, Ante Franković, Ivo Vla-hušić, Leo Bogdanović, Antun Bačić, Pero Ševo, Frano Vlahušić, Dominik Gustin, Borna Tikvica, Domagoj Ljubišić i Andro Drašković.Sa 14 bodova (četiri pobjede, dva remija i tri po-raza) Ombla je na diobi četvrtog mjesta.U 10. kolu, u nedjelju, 8. prosinca, Ombla je gost.

I.ŽUPANIJSKA MALONOGOMETNA LIGA

Cavtat prvi, Riva Slano drugaRezultati 6. kola, dvorana OŠ Gruda: Ponta – Duba Konavoska 1:4, Čibača – Jadran Ljuta 2:1, Mećajac – Čilipi 1:2, Cavtat – SSSD UNIDU 5:4, Riva – Sokol 7:3, Zmaj – Pridvorje 2:4, Pod ba-lonom Korčula: Lumbarda – Dunave 5:2, Sveti Antun – Plat 8:1, slobodan je bio Porto Tolero.Poredak:1. Cavtat 16 bodova/6 utakmica, 2. Riva Slano 15/5, 3. Duba Konavoska 13/5, 4. Pridvorje 13/6, 5. Čibača 12/6, 6. Porto Tolero 9/5, 7. Čilipi 9/6, 8. Lumbarda 8/6, 9. Sokol 7/6, 10. Jadran Ljuta 7/5, 11. Dunave 7/6, 12. Sveti Antun 6/5, 13. Ponta 4/6, 14. Mećajac 4/6, 15. Plat 4/6, 16. SSSD UNIDU 4/6, 17. Zmaj 0/5. U 7.kolu u petak, 6. prosinca, igraju: Sokol – Zmaj, Porto Tolero – Ponta, Plat – Riva, Jadran Ljuta – Mećajac. Subota, 7. prosinca: SSSD UNI-DU – Lumbarda, Dunave – Sveti Antun, Čilipi – Cavtat, Duba Konavoska – Čibača, slobodno je Pridvorje.

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 51

52 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

Petak je. Budim se rano. Osjećam nemir. Iščekujem. Nešto se mora dogoditi, predosjećam. Tišina. Osluškujem. Čujem snažnu deto-naciju granate. Blizu. Pogledam na sat: 5,45 je. Zviždi druga, treća za njom. Odgovaraju topovi, mislim naš s Montovjerne. Pojačava se paljba. Mišo kuca, zove me. Ja sam već na nogama. Silazimo. Mrak je. Hladno. Bura snažno puše. Vrata i prozore moramo otvoriti da se stakla ne rasprsnu od detonacije. Zveče stakla.Garda je odmah do nas, u susjed-noj školi. Top je na kamionu pored škole. Drugi je ukopan na brdašcu poviše nas. Sad smo doista meta ako naši budu odgovarali s Monto-vjerne na topovsku paljbu. A hoće, znamo. Prebacujemo plinsku bocu u najskrovitiji dio kuće da nas ek-splozija plina ne raznese, ako je geler pogodi.Skuhala sam kavu. Pijemo u tiši-ni. Ne razgovaramo. Želudac se grči. Bubreg se bolom oglašava. Čekamo radio vijesti. 6,30 je. Prve vijesti Radio Dubrovnika. Lakše mi je, čini se, kad čujem odakle napa-daju i koji dio grada, iako znam da uvijek prije mi osjetimo nego što radio objavi podatak. Napad je prvenstveno na Srđ sa Žarkovice, topovima, mitraljezima ,pomaže i topovnjača s mora. Nešto je kru-pno, znam. Dok pokupe informa-cije i odobre ih u Kriznom štabu, svi možemo poginuti.Na svaku eksploziju skačem. Cije-lo se tijelo zgrči. Neko vrijeme nije bilo ovakvog bombardiranja, zato tako reagiram. Već jedan sat tra-je žestok napad. Sad sam se već i privikla, ne štrecam na svaki zvuk. 7,15, oglašava se sirena: opća opa-snost. Više od sata traje napad, tek sad sirenom upozoravaju. Gruva sve jače. Čekamo vijesti u 7,30.

Možda nam nešto konkretnije kažu. A šta može biti konkretnije od ovih eksplozija posvuda?Jučer smo malo odahnuli na vijest da su naša tri ministra, gospoda Rudolf, Cifrić i Kriste, zajedno s Eu-ropskom misijom i gospodinom De Misturom (UNICEF) s vojskom dogovorili primirje. Danas u 10 sati trebalo je samo tehnički uobli-čiti dogovor. Može li se više ikome vjerovati?7,30 je. Vrlo uzbuđenim glasom, Nano Vlašić javlja da granate pa-daju na Čubranovićevu ulicu, tvr-đavu Bokar, kod Doma staraca. Srušen je križ na Srđu - meta od samog početka rata, križ-simbol, obilježje Srđa i Grada.Radio u 7,40 javlja da granate padaju na naselje Goricu, ima oštećenih stanova. Nama granate pršte nad glavom i eksplodiraju vrlo blizu. Posve smo nezaštićeni, ponovno ugroženi kao i za prošlih napada.9 sati. Grme topovi, rafali iz teš-kih mitraljeza. Pucaju, čini se, tik uz nas. Granate fijuču i padaju uz tresak i oko nas i na hotel Libertas, preko puta.Javlja se Nino iz „Slobodne Dalma-cije“, na Ilijinoj glavici je. Sve pršti oko njih, kaže. Mišo zove Duba na Goricu. Trebao je danas biti dežur-ni novinar na radiju, ali ne može otići. Slušao je vijesti Radio Tito-grada i rekli su u vijestima u 8 sati da su se gardisti i HOS-ovci jučer potukli, te da se sukob prenio da-nas na Srđ. Koje sramotno objaš-njenje za slušatelje! Ispada da se međusobno bore hrvatske snage dok nas zapravo oni nemilice na-padaju. Toliko je bljutavo tužno da postajemo ravnodušni na ovakve informacije kojih se trebaju stidjeti crnogorski novinari.„Top ovamo, ovamo top“, viče net-ko. Provirim kroz persijane. Okreću kamion, negdje odvoze top. Uža-sne, stravične detonacije. Potmuli topovski zvuci iz daljine, pa reski blizu, pa teški mitraljezi s 50-tak metaka odjednom. Nikad ovakve još nisam čula.U mraku smo, uz svijeću 5 cm du-ljine. Čekam smrt. Odužio se dan. Napad ne prestaje. Moram nešto raditi. Stavljam slanić kuhati u va-kuumski lonac. Mišo se ljuti što ku-

ham u ovakvim uvjetima. Ja opet mislim da je svejedno hoću li pogi-nuti uz kuhanje slanića, ili sjedeći u malom zahodu. Oba mjesta su nedovoljno zaštićena. Sve je pita-nje sreće.A onda se prolomio tresak. Žestok. Ne znamo je li naša kuća pogođe-na. Blizu je, veoma blizu. Metci fr-caju, na desetine, na stotine, opet blizu.Glasno sam opsovala na najžešću detonaciju. Omaklo se, spontano. Djeluje kao da se vode ulične bor-be oko nas i da oni ulaze u Grad, a znam da nije tako. Prozori samo što ne iskoče.9,30. Grad u dimu. Krov domini-kanske crkve pogođen, napadnu-ta Gorica, Gruž, Babin kuk. Ima mr-tvih ispred robne kuće Srđ. Zasad je u bolnicu dovezeno sedam teš-ko ranjenih, jedna je osoba pod-legla ranama. Tko se to više neće vratiti, kome se to netko nikada neće vratiti?Žestok tresak. Zvoni telefon. Mladi susjed javlja kako je uhvaćena ra-dioporuka da će sad napasti hotel Libertas. Po zvuku razumijemo da je počelo. Sklanjam se u mali za-hod. Rukavice su mi na rukama, a ipak mi je hladno. Drhtim. Pršti sta-klo, pogodili su nas. Samo da nas ne rane. Neka se ruši krov, neka slupaju automobile ispred kuće, samo da nas ne rane. Neka nas ubiju, ali da ne boli.Kakva li je smrt? Dolazi li iznena-da, ili nekoliko minuta znaš da ćeš umrijeti? Boli li? Na šta ću misliti? Hoću li željeti preživjeti?Vijesti u 10,30 kažu da na stotine granata pada na staru gradsku jezgru. Ono što smo se svi nadali da će biti izostavljeno, nije. Gore obiteljske kuće. Pogođen je krov pravoslavne crkve, gori zgrada Inter-univerzitetskog centra. Po-gođena su obadva broda s UNI-CEF-ovom zastavom pod kojom je Misija išla na pregovore. Pogođen je hotel Libertas.Nikad nam kuća nije tako ječala, tresla se od detonacija i nikada nije bila toliko zasuta krhotinama. Danas se ne bojim. Instinktivno skačem na zvuk, ali se ne bojim mnogo. Mislim da mi je svega do-sta i da sada čekam smrt.Lokrum probaju zapaliti fosfornim

metcima. Bura je, pogodno vrije-me za požare. Ovo je 67-i dan rata, ali najteži dosad.Kroz žestoku paljbu se probija Nino (urednik „Slobodne Dalma-cije“) i s raznosačem dijeli novine. Krhotina im je razbila staklo, sre-ćom nisu ozlijeđeni. Prošli su auto-mobilom preko Pila, gore auti na Pilama, bor kraj Imperiala oboren leži na cesti. Pijemo lozu.Odlaze Nino i raznosač. Izlazimo ispratiti ih i da vidimo šta nam se s kućom dogodilo. Sad je 11,30 i ne-koliko se minuta ne puca u našem dijelu grada. Krov u produžetku naše kuće je pogođen, potkrovni stan uništen, sva stakla susjedima razbijena, naše poneko, a i staklo na Mišovom automobilu.Niko, prvi susjed mi pokazuje. Najednom je zazviždala granata. Iznenada. Dimi desetak metara od mene. Čučnula sam. Komadići gra-nate i cigla raspršili su se i posuli nas. Treba samo komadić na pra-vom mjestu za smrt. Ovog puta smo je izbjegli. Utrčavam u kuću. Mišo je unutra. Govorim kako su nas zasule krhotine granate. Pita me kako to govorim, vidi da go-vorim, ali ne izlazi glas. Ja sebe ču-jem. Čudan osjećaj. Napad i dalje traje. Pucaju i blizu nas.Vijesti u 12,30: pogođen je krov Katedrale, Zlatni potok je u teš-kom stanju, gori Libertas, gori i ho-tel Bellevue. Teška su oštećenja u starom dijelu grada, po Prijekom, u Gružu, na Montovjerni.Nino javlja da mrtvi leže na putu pokraj Libertasa. Do ovog časa je 17 teško ozlijeđenih, 2 poginula.Gore brodovi u staroj luci.Pršti staklo oko nas, tresu se zidovi, pada žbuka, ispadaju kupe. Zapra-vo, sve je nestvarno. Ne može biti da doista razaraju Grad, ne može biti da prvi susjed ostaje bez kuće, ne može biti da ljudi ginu, sve to ne može biti. Kad ću se probuditi?Radijske vijesti informiraju da je ministar Rudolf zvao viceadmirala Jokića i da su dogovorili prekid va-tre u 11 sati. Sad je 12,30, a napad se ne smanjuje.Mjauču nedavno okočeni mačići, dva crna i jedan šareni. Do danas su frktali bježeći u strahu od mene, danas su prestravljeni pucnjavom, hoće se sakriti u kuću. Dajem im

DA SE NE ZABORAVI - IZ RATNOG DNEVNIKA DŽEMILE BUKOVICA

Petak, 6. prosinca 1991. - Sutra ću u obilazak prijatelja i poznanika. Sutra ću, ako noćas preživim

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 53

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE STJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27, 20000 DUBROVNIK U SKLOPU IZRADE

GEODETSKOG ELABORATA ZA EVIDENTIRANJE STVARNOG POLOŽAJA VEĆ EVIDENTIRANIH

KATASTARSKIH ČESTICA PO ZAHTJEVU TRICIKL D.O.O. ZA K.Č. 423/1 I 419/1 K.O. DUBROVNIK POZIVA NOSITELJE PRAVA NA PREDMETNIM I SUSJEDNIM

K.Č. NA PREDOČENJE ELABORATA KOJE ĆE BIT OBAVLJENO U PROSTORIJAMA UREDA 16

PROSINCA 2019 OD 8:00 DO 8:30 SATI

Ured ovl. inž. geodezije Željko Kosović

U sklopu izrade Geodetskog elaborata za evidentiranje,

brisanje ili promjenu podataka o zgradama ili drugim

građevinama, izrađenom sukladno članku 12. Pravilnika o

geodetskim elaboratima (NN 59/18), na čest.zem. 927/3 k.o.

Majkovi Gornji, za naručitelja Ivo Sjekavica, poziva nositelje

prava na predmetnoj čestici na predočenje elaborata,

16. prosinca u 09.00 sati u prostorijama ureda na adresi

Dubrovnik, Andrije Hebranga 33

Dubrovačka privatna gimnazija, pripremni Cambrdige ESOL centar za našu županiju

organizira i nudi

CAE (CERTIFICATE IN ADVANCED ENGLISH) TEČAJ NAPREDNOG ENGLESKOG

za MLADE I ODRASLE

koji će se održati u našoj školi od 14. siječnja do 9. travnja 2020.

Tečaj i ispit CEA odgovara stupnju C1 europskog referentnog okvira. Podrazumijeva sposobnost

sporazumijevanja u stručnim, akademskim i društvenim situacijama. Primjeren svima kojima engleski treba za

potrebe učenja, studiranja i rada u tvrtkama u zemlji i u inozemstvu.

Prihvaća ga većina britanskih i američkih sveučilišta kao dokaz o dostatnom poznavanju jezika. Predstavlja

izvanrednu pripremu za ispit državne mature i naprednu komunikacijsku razinu znanja engleskog jezika.

Informacije o tečaju i prijave: do 20. prosinca 2019. na mail: tajnistvo@pg-dubrovnik.net

Petak, 6. prosinca 1991. - Sutra ću u obilazak prijatelja i poznanika. Sutra ću, ako noćas preživim

mlijeko, moj dio.Smrdi paljevina, zapadni dio ho-tela Libertas je izgorio. Hotel Lero (kraj nas) je pogođen, ima mrtvih.U 13,30 Davor Mojaš je zamijenio Nana na radiju. Tri su granate ek-splodirale na hotelu Argentina, gdje je smještena Misija, naši mi-nistri, UNICEF-ovi ljudi i svi strani i domaći novinari. Na zgradi hote-la vije se zastava UNICEF-a. Ništa neprijatelj ne poštuje. Napada se i Sustjepan.Pogođeno je pročelje crkve Sv. Vlaha i ograda uz stubište. Istrča-vamo vidjeti šta je sa susjedima. Svi skupljaju staklo, mi naše. Kr-hotina je uletjela u gornju sobu kroz persijane, razbila lajsnu, slo-mila potom staklo unutarnjih vra-ta i zabila se u zid Milkine sobe. Rupa je golema, dostatna za smrt.Zovu iz Grada. Tijin otac javlja da su izravno pogodili kuću u kojoj su smješteni. Sa svih strana pri-javljuju oštećenja. Prebrojavat ćemo se poslije. Nadam se da su mi prijatelji živi i neozlijeđeni.Sunčan je, ali vrlo hladan dan. I poguban. Uvijek se tješimo, neće, neće, ali evo vidimo da hoće. Zlo je, hoće još gore, još više žrtava. Na koga je red?14,30 je. Stradun pun krhotina, komadića kamena, crjepova, pa-ljevina na sve strane. Pogođen je Franjevački samostan (ima ozlije-đenih), neeksplodirana granata u Boškovićevoj ulici, pročelje zgra-de Dubrovačkog festivala gori. Sve svjetske agencije prenijele su vijest o novome, barbarskom na-padu, o razaranju Grada.Do 14 sati je u bolnicu dovezeno 29 ranjenih, četvorica su podle-gla. U 15,30 javljaju da je pogi-nulo jedanaest ljudi, 27 teško je ranjeno. Najviše u jednom danu dosad. Ali, nije to ,nažalost, ko-načan broj. Veći je, znamo. Cijeli blok kuća u ulici od Puča (u srcu Grada) gori. Što je sa starim Ra-jevskima? Zovem ih, ne odgova-raju na telefon. Samo da im se šta loše nije dogodilo. Pogođen je i Zavod za obnovu. Grad gori. Bura pogoršava i tako jadno stanje.Glasnogovornik u Ministarstvu unutarnjih poslova u Beogradu kaže da: „ (---) od JNA ni čestica prašine nije pala na Grad. „ Česti-

ca prašine možda i nije, ali bom-be, granate, mine jesu.U vijestima u 19,30 građanima Dubrovnika obraća se Davorin Rudolf. Obraća se pučanstvu to-plo, s razumijevanjem, s pošto-vanjem. Ovo je prvi put od rata da nam se netko od vlade obraća izravno, s mjerom, pažnjom, to-plinom, pametno i djelotvorno. Traži pomoć za gašenje vatre, spominje organizaciju skupljanja dobrovoljaca po mjesnim zajed-nicama.Tri su vatrogasca danas već pogi-nula hrleći prema Libertasu. Teš-ko se s vatrom boriti, pod pucnja-vom gotovo nezamislivo.Malo-pomalo javljamo se jedni drugima i doznajemo tužnu bi-lancu mrtvih i razaranja.Ne pucaju više. Kažu dogovore-no. Kažu da se osobno vicead-miral Jokić ispričao za napad na Dubrovnik, nije ga on odobrio. Kažu da je i general Kadijević tra-žio odgovornost. Hoće li ikad itko biti optužen? Kakva bi kazna bila primjerena ovoj nesreći? Ni jedna vojska u povijesti Dubrovnika nije ga ranila kao ova, nazovi naša. Što je to demonsko u tim razaračima? Kako je moguće vjerovati da sam budna kad ne prihvaćam da po-stoje ovakvi zločinci? Ne mogu shvatiti ovu degeneraciju.Vjetar fijuče kroz kuću. Neke pro-zore ne možemo zatvoriti. Neka stakla više nemamo. Vani se raz-bijaju stakla, pršte, vjetar nosi komade, borovi preglasno huče, hladno je, hladno, hladno...Uvukla sam se u postelju u 21,30. Preumorna, slomljena, smrznuta, ali živa. Ne znam što nosi noć, ne znam što će biti dalje, danas nisam pogođena. Zahvaljujem Bogu, prirodi, ili Sreći za današ-nju blagost prema meni i mojim prijateljima. Možda se moj život dalje bude odvijao lakše, s manje patnje a s više osobne ravnoteže.Molim za mir i snagu da sve pod-nesemo, izdržimo. Molim da se zlo zaustavi, da ljudi više ne stra-daju. Ako nas je i trebalo kazniti, dosta smo kažnjeni, sad trebamo pomoć. Uznemirena, uzimam tabletu za spavanje, a sutra ću u obilazak prijatelja i poznanika. Sutra ću, ako noćas preživim.

54 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

Prije je, pripovijeda Mato, za viđe i zna čejadetu tokalo dosta živje, a danaske za viđe i zna ne treba ti vele. Sve se brže i vidi i obazna. Ne zato što je sve na brzinu, ven-go zato što malo ko više umije živje brez preše.Pokonji je Jozo vazdarke kaživo kako je lako s onijem ko nije svoj, pa i s onijem ko je na svoju, ali nije lako s onijem koji se čas čini da je svoj, a čas da nije.A u naske je danaske tako, misli Sele, od vrja do dna. Više se o drugome i govori i misli, vengo se ima kad i pogleda na se.Pripovijedo je, kaže Jane, dum Mato jednu poučnu kako su iza onega rata dvoje mladije, muž i žena, pobjegli u Grad. Bilo je do-sta čejadi u kući pa je počelo do-lazi do riječi. A i onemu sistemu nije bilo mrsko da se ide u Grad.On iz dobre kuće, a ona – govori-jo je dum Mato – tako-tako. Boja jom je, kaživo je, bila mati vengo kuća iz koje je potekla.Śedu tako oni dvoje jedno ju-tro u Gradu i gledaju iza cakla punjestre, kuće u koju su uselili, suśedu kako prostire robu. To je bilo doba kadarke nije bilo veš-mašina. On muči, ali našoj mladici vrag ne da mira pa će:-Ma gledaj kako jom je šporka roba, gaćičine, košuje, gaće…On je i daje mučo, a ona nije fer-mavala:-Okle je ova, bi će ne zna ni za prašak, ili ne zna pra…I tako svaki put kadarke bi nji dvoje śedali a suśeda prostirala robu, ona bi sipala i sipala:-Ma gledaj kakva je, Bože saču-vaj, ima li jom ko rije i kaza…Nekoliko setemana potje naša grandeca je bila u čudu, kadarke je jedno jutro pogledala iza cakla i viđela kako je suśedina roba či-sta, bijela ko bijeli lijer, pa je rekla svomu mužu:-Bilo je brijeme! Naučila je pra robu, ma da mi je samo zna ko ju je naučijo?Na to će jom muž:-Nije niko. Ja sam se jutros rano digo i očistijo cakla naše punje-stre.

Ova poučna koju je u ono bri-jeme ispripovidijo dum Mato mogla bi se, kaže Jane, nogijem i danas ispripoviđe. Pogotovo onijem koje na drugijem vidu i ono što im se ne da sa sebe otres.Ali u naske se, misli Pero, sve zna od pantivjeka. I ko je ko, i što je što. I đe je đe, a đe nije đe.I sve je – dodava on – ko po još jednoj lijepoj poučnoj priči, ka-darke je jedan kockar pito svoga učiteja što mu je čini, a nakon što su ga, jer je varo na kartama, ba-cili kroz punjestru. I nakon što je jedva osto živ.Učitelj ga je pogledo u oči, pa mu reko:Da sam na tvomu mjestu ubu-duće ne bi igro na karata gore na podu, vengo u prizemju kuće.Svi su se čudili kakav je to učitej kadarke mu nije reko da se batali igranja na karata i varanja, da bi im učitej na to odgovorijo:-Zato što znam da to neće učinje!U ovijem lijepijem i poučnijem pričama Mato se vazda śeti i one stare židovske priče koja u svim vremenima najboje sve kaže.…Negda davno jedan je starac śedo izvan zidina velikoga gra-da.Kada bi se putnici približili zidi-nama, upitali bi ga:-Kakvi judi žive u ovemu gradu?Starac bi im odgovorio s pita-njem:-A kakva čejad živi u mjestu okle vi dolazite?Ako bi mu odgovorili: -A nikakvi, samo jad i čemer – starac bi im odgovorijo:-Ajte moji judi daje, ođe ćete isto najegnu na samo nikakvu čejad.Ali, ako bi putnici odgovorili:-Dobra čejad živi u mjestu okle smo pošli – starac bi im na to reko:-Ujegnite, i ođe ćete naći samo dobru čejad.Zato je pokonji Jozo vazdarke ponavjo da je Onemu Gore mili-je ako čejade ne promisli i ne uči-ni drugomu ono što ne bi volijo da drugi učinu njemu, vengo da se neko cijeli život ubija dobri-jem djelima, a tamo…

MATO MALI I PERO NJIOV

DOBRO ČEJADE DOHODI SA MNOMJe li suśedina oprana roba koju prostire – uprav šporka?

Piše: Antun Švago

MJESEC BORBE PROTIV SVIH OVISNOSTI

Trebaš pomoć?

Zavod za javno zdravstvo DubrovnikOdjel za mentalno zdravlje tel. 341-082

15.11.-15.12.2018.

GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 55

Evo nam je stigao i prosi-nac, mjesec čestitanja i sla-nja čestitki. Čestitanje može biti verbalno uz stisak ruke ali i pisanim načinom bilo u novinama i časopisima, bilo osobno na kupljenoj prigodnoj čestitci na kojoj je tekst već napisan. O ovom drugom, tj. pisanom čestitanju postoji pra-vilo kako to treba činiti, a da bude u duhu hrvatskoga jezič-nog standarda.Nužno je pri tom napomenuti da sve rečeno vrijedi za čestita-nje nove godine, dok za česti-tanje Božića nema problema. Nažalost, pogledamo li i jedno i drugo tj. i novine i čestitke iz poštanskog sandučića, vidjet ćemo da su u oba slučaja, u jezičnom smislu,većinom po-grešno napisane. Da bismo novogodišnju čestitku isprav-no napisali, potrebno je znati sljedeće: Čestitamo li , dakle izražavamo li time nekome

dobre želje isključivo za blag-dan 1.siječnja, treba napisati: Sretna Nova godina ( dva ve-lika i jedno malo početno slo-vo), Ovo stoga što je 1.siječnja blagdan i praznik pa se suklad-no pravopisu obvezno piše ve-likim slovom. Odnose li se, pak, naše dobre želje na cijelu na-stupajuću novu godinu, a ne samo na njezin prvi dan, onda treba napisati Sretna nova godina (jedno veliko i to samo stoga što stoji na početku reče-nice, i dva mala početna slova), a u kontekstu rečenice npr.: …želim ti sretnu novu godinu (bez velikoga slova).Naravno, rečenoga se treba pridržavati i kada čestitanje izražavamo bilo kojim padežom.Izvor: Iz radijske emisije Hr-vatskog radija, Govorimo hr-vatski., Hrvatski pravopis (svi), Lektorska bilježnica biblioteke Hrvatski radio itd.

K.T.

UČIMO HRVATSKI

MJESEC ČESTITANJA

UDRUGA RINA MAŠERAU spomen na bivšu predsjednicu HPD Dubrovnik, dobru i dragu planinarsku prijateljicu gospođu Franicu Krile, umjesto cvijeća prilažu 400 kn, Edita Čabrilo, Mirjana Karaman, Mirjana Kovačević, Zorica Smoljan, Mira Stanišić, Katija Vlahušić, Miljana Vuković i Mirjana Žuro.Korisnici Udruge Rina Mašera harno zahvaljuju.UDRUGA ZA DOWN SINDROM DNŽIvan Zelić prilog 450 kn,Lukša Vojvoda s obitelji umjesto cvijeća za pok. Dr. Antu Markovića 500 kn,Josip Mikulić umjesto cvijeća za pok. Velimira Sorga 300 kn,Dragan Konjuh 500 kn,Cvijeta Knego 100 kn.Mole se darovatelji koji svoje priloge uplaćuju na žiro-račun Udruge IBAN HR9823400091110343594 kod Privredne banke d.d. da dostave tekst uplate na mob: 091 4753 581 ili putem maila downdnz@gmail.Roditelji, djeca i mladi naše Udruge iskreno zahvaljuju svim darovateljima.UDRUGA SLATKI ŽIVOT- U spomen na dragog prijatelja Duju Borovinu, umjesto vijenca, Mila Mehaković prilaže 500,00 kn.

Iskreno zahvaljujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za normalnim životom djece.IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na mob. 098 732 800.UDRUGA DVA SKALINAU spomen na pok. Ivicu Grgića 300 kuna prilažu obitelji Kos i Barbarić.Umjesto cvijeća za pok. Marka Portolana 300 kuna prilaže Mato Lovrinčević.Umjeto cvijeća za pok. Marka Portolana 400 kuna prilažu obitelji Kmetović, Račić i Kolendić.U spomen na gospara Vlaha Prebisalića, umjesto cvijeća 200 kuna prilaže Jasna Kralj.Zaposlenici u štrajku-GIMNAZIJA DUBROVNIK 945 kuna (3x315 kn)Antonio Njirić donacija 50 kuna.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:dva.skalina@du.t-com.hr ili zvati na:Tel: 312-315 od 9:00 - 14:00 Mob: 095/368-9227UDRUGA POSEBAN PRIJATELJUz Dane kruha OŠ Mljet, Babino polje uplatila je 500kn donacije.Zahvaljujemo se na donaciji.Udruga Poseban prijatelj Dubrovnik.

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Antea Bjeliš, 020 358 986, antea.bjelis@libertas.tv Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, glasgrada@gmail.com MOZAiKGlavna urednica: Dajana Brzica, 020 358 986, mozaikgg@gmail.com Fotoreporter: Željko Tutnjević Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, tele5marketing@gmail.com Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, glasgrada@gmail.com www.glasgrada.comTekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

www.soundsetragusa.hr

Mjesto gdje se vaš oglas sluša...

Samo dobra glazba107 FM

PREGLED TICANJA BRODOVA OD 6.12.2019. DO 13.12.2019.

LUČKA UPRAVA DUBROVNIKDUBROVNIK PORT AUTHORITYObala Pape Ivana Pavla II, br. 1, 20000 Dubrovnik; MB: 1317857Tel: +385 20 313 333; Fax: +385 20 418 551

e-mail: padubrovnik@portdubrovnik.hrwww.portdubrovnik.hr

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr

08.12.2019 nedjelja Ukupno 754AMERA 12:00 18:00 Gruž 710

ARTEMIS (+3d) 21:30 11.12.19 04:30 Gruž 44

10.12.2019 utorak Ukupno 44ATHENA (+3d) 21:30 13.12.19 04:30 Gruž 44

Sveukupno 798

POZIV

Izlet u Vrapčiće i MeđugorjeU subotu, 14. prosinca organizira se izlet u Vrapčiće i Međugorje. Polazak s Pila je u 6 sati, povratak u večernjim satima. Pozivaju se svi zainteresirani da se za više informacija jave na 020 417 034 i 091 571 7963.

STANA VIDOVIĆ, 1950.ANA KOVAČ, 1925.ANTE MARKOVIĆ, 1934.IVO ASTIĆ, 1927.NIKO VUIČIĆ, 1959.VLAHO SPREMIĆ, 1960.FRANO LJUBIČIĆ, 1937.MIHO MILJAS, 1944.

MARKO PORTOLAN, 1928.ĐURO OBRAD, 1930.FRANICA KRILE, 1934.MIRJANA BAKULA, 1936.MILICA RAŠOVIĆ, 1933.MITAR MILIĆ, 1931.PAVE BOKARICA, 1932.SPASOJE VRTIKAPA, 1928.

OBAVIJEST O SMRTI boninovo.hr

MISAO TJEDNA: Mala kuća, velik mir. (Kineska)

Budući da je predbožićno vrijeme, vri-jeme darivanja, veselja i ljubavi Mazda Team Croatia, Autoklub Župa dubrovač-ka i Autoklub Dubrovnik u suradnji sa KOGO steak house ponovno se okuplja-ju kako bi i ove godine uljepšali nečiji Božić.Ove godine su se odlučili za jednu tužnu priču obitelji Laco iz Župe dubrovačke. Suprug i otac dvogodišnjeg dječaka Vito, pretrpio je moždani udar prije go-dinu i pol dana, te je ostao invalid. Nje-gova supruga ne radi (na bolovanju je) kako bi mogla brinuti o svom suprugu kojemu je potrebna cjelodnevna njega kao i dvogodišnjem sinu.Prikupljanje donacija za navedenu obitelj ove godine planirano je u dva okupljanja u Župi dubrovačkoj, koje bi ponovno kao i prošle godine dostavi-li u stilu Djeda Božićnjaka 20. prosinca 2019. god.Prvo prikupljanje održano je u KOGO steak house, ponedjeljak, 2. prosinca 2019. Gdje je bila muzika uživo uz grah i čobanac.Drugo prikupljanje planira se u nedjelju 15. prosinca 2019. gdje će se kao i prošle godine okupiti na praking prostoru Pe-vec centra u Župi dubrovačkoj u jutar-njim satima. Izložit će svoje automobile, trkaće automobile i kartinge AK Župa dubrovačka i AK Dubrovnik-a.Donacije koje bi se prikupljale odnosi-le bi se na proizvode za higijenu (higi-jenske maramice, šampone, papirnate ručnike, ručnike, prašak za pranje rublja, sredstva za čišćenje i sl..) kao i na neizo-stavne slatkiše za malenog dječaka.Želja je uljepšati obitelji Laco Božić, te ih razveseliti i pomoći im u nesretnoj situaciji u kojoj su se zatekli, a za organi-zatore nema ljepšeg poklona od izraza sreće na njihovim licima u ovo blagdan-sko vrijeme.Također ovom gestom bi htjeli biti za primjer drugima jer živimo u svijetu koji počinje zaboravljati bitne životne vrijednosti koje nas razlikuju od drugih bića na zemlji, na empatiju, ljubav, hu-manost, poštivanje...S obzirom da je Mazda Team Croatia prošle godine napravila uspješnu dona-torsku akciju u Dubrovniku, ove godine se nadaju još većem odazivu i podršci te pozivaju ljude dobre volje i dobrog srca da se okupe u što većem broju!

MAZDA TEAM CROATIA, AUTOKLUB ŽUPA DUBROVAČKA, AUTOKLUB DUBROVNIK I KOGO STEAK HOUSE

PRIKUPLJANJE DONACIJA ZA OBITELJ LACO

DM i partneri predali su donaciju vrijednu 68.013 kuna Udruzi P.I.N.K. life koja će novac uložiti u opremanje Opće bolnice Dubrovnik medicinskom opremom za kiruršku salu u ko-joj se operiraju onkološki bolesnici. Donacija je ostvarena tijekom listopada u prodavaonicama dm-a, a uključiti su se mogli svi građani kup-njom odabranih proizvoda brendova alverde,

Melem, Olival, Biobaza, Neva, Nacomi, CL i Bi-onsen. dm i partneri su za svaki kupljeni proi-zvod donirali jednu kunu za borbu protiv raka dojke Udruzi P.I.N.K. life, čija je misija smanjiti broj oboljelih osoba od malignih bolesti u Hr-vatskoj, povećati postotak izlječenja oboljelih od malignih bolesti te poboljšati njihovu kvali-tetu života.

DM PODRŽAO BORBU PROTIV RAKA DOJKE:

Osigurana donacija od 68 tisuća kuna za opremanje onkološkog odjela Opće bolnice Dubrovnik

Dubrovački plesni studio Step ‘n Jazz sudje-lovao je na Svjetskom prvenstvu u Njemačkoj koje je održano zadnji tjedan studenoga. Prven-stvo je organizirao Međunarodni plesni savez IDO, a sudjelovala su 372 step plesača iz 19 dr-žava. Ove godine su hrvatski steperi iz Dubrov-nika i Zagreba ispisali povijest. U kategoriji se-niorskih ženskih sola su prva tri mjesta odnijele hrvatske plesačice, među kojima i Lana Urlić iz Dubrovnika. Ovo je nevjerojatan rezultat koji se ostvario u najvećoj kategoriji ovogodišnjeg natjecanja. Od 39 natjecatelja u kategoriji, Lana Urlić se izborila za srebro a djevojke iz Zagre-ba su osvojile zlato i broncu. U povijesti ovog natjecanja nikad se nije dogodilo da je u ovoj kategoriji jedna država zauzela cijelo postolje. Vidjeti tri hrvatske zastave bio je trenutak koji će cijela reprezentacija pamtit cijeli život.Iz dubrovačkog kluba je na svjetskom prven-

stvu sudjelovalo 40 plesača, koji su kao i svake godine na iznimno visokom nivou predstavi-li Dubrovnik i Hrvatsku. Nažalost ove godine su nam u ostalim kategorijama izmakla finala za nekoliko mjesta ali i dalje smo ponosni na sve naše plesače jer smo u svim kategorijama izborili prolazak u polufinale. Na prvenstvu ove veličine i kvalitete je i to ogroman uspjeh. Lana Urlić je uz srebro u solo kategoriji osvojila još jedno srebro u kategoriji seniorskih betlova, tako da je donijela dva odličja u naš Grad. Cijeli klub, od trenera do svakog djeteta joj ovim pu-tem čestita na nevjerojatnom uspjehu.Tek smo stigli doma i odmah smo krenuli u daljnje pripreme. Naime, naši plesači u nedjelju 8.12. plešu u polufinalnoj emisiji Supertalenta. Pozivamo ovim putem sve građane da ih u ne-djelju podrže svojim glasom.

Linda Valjalo

PLESNI STUDIO STEP ‘N JAZZ

Zlato i srebro Lane Urlić sa Svjetskog prvenstva