9
VISOKA ŠKOLA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA STRUČNA PRAKSA Profesor : Student : Beogradu

Strucna praksa

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Strucna praksa

VISOKA ŠKOLA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

STRUČNA PRAKSA

Profesor : Student :

Beogradu

2012.

Page 2: Strucna praksa

Stručana praksa je odradjena u volvo servisu „MIKA“ koji se nalazi na Smederevsko put br. 29, ispod Motela Radmilovac na 10km od Beograda.

Volvo servis „MIKA“ počeo je svoje driženje sa Volvoom davne 1971 godine u okviru Univerzala, tada vodećeg Volvo servosa u evropi.

Pruža usluge najvišeg kvaliteta iz domena mehanike, elektrike i elektronike sa upotrebom orginalnih rezervnih delova.

U sklopu širokog spekta usluga moguč je i servis automatskih menjača svih Volvo automobila.

Višedecenisko iskustvo, kako i veliki broj zadovoljnih klijenata dovoljan su razlog da nam i vi ukažete Vaše poverenja

Oblast rada u okviru strucne prakse: Dijagnostika i popravaka elektricnih uredjaja i sistema na vozilima.

Radni zadaci: iscitavanje gresaka, provera funkcionalnosti i ispravnosti sistema, kodiranje i upravljnje upravljackih jedinica, kao i programiranje kljuceva i autorizacija sistema protiv odvozenja automobila.

U servisu smo radili sa dijagnostickim iredjam BOSCH 650, AutoBoss V30 koji je namedjen samo za VOLVO siteme. Ova dva uredjaja su prikazana dole.

Page 3: Strucna praksa

Brizgaljka

Tip aktuatora: elektromagnetni

Napon napajanja: 12V

Mesto ugradnje: na usisnom kolektoru neposredno ispred usisnih ventila

Namena: vrše ubrizgavanje potrebne količine goriva u usisni kolektor

Namena bzizgaljke je da ubrizga gorivo, ubrizgavanje goriva se vrši pomoću elektromagnetne brizgaljke koju otvara ECU u zavisnosti kolika je količina goriva ubrizgana. Elektromagnetni ventil (brizgaljka) sastiji se od namotaja magneta, jezgra magneta, iglice ventila sa posebno oblikovanim vrhom. Kada je ventil bez električnog napajanja, u mirnom stanju, spiralna opruga dodatno pritiska iglicu ventila na sedište malaznice čime je ventil zatvoren. Kada se magnet pobudi pomoću električnog impulsa iz ECU privuče jezgro i odigne iglicu ventila sa sedišta za svega 0.1mm ili 60-100 mikrona, sa učeštanošću od 3...125Hz,što zavisi od broja obrtaja motora. Kroz precizno oblkovan procep između vrha iglice i otvora mlaznice, raspršuje se gorivo ispred usisnog ventila.

Page 4: Strucna praksa

Brizgaljke se ugrađuju pomoću specijalnih gumenih nosaga koji imaju ulogu toplotnih izolatora. Tako se izbegava pregrevanje ventila i pojava mehurića u gorivu.

Brizgaljke služe da napajaju motor gorivom u funkciji svih parametara koji daje ECM. One to obavljaju tako što su električno vezane u kolo sa centralom tako da 12V dobijaju sve odjednom a da svaka ponaosob ''–'' (masu) dobija od centrale (ECM). Vreme ubrizgavanja reguliše elektromagnet u njima kojim upravlja ECM.

Vreme privlačenja jezgra elektromagneta brizgaljke dosta zavisi i od napona akumulatora. Zakašnjenje u podizanju iglice skraćuje vreme ubrizgavanja, a samim tim i ubrizganu količinu goriva. Da bi se ova pojava sprečila potrebno je da ECU izvrši naponsku korekciju impulsa ubrizgavanja. Što znači da ukoliko je niži napon akumulatora, vreme ubrizgavanja biće duže. .

Otpor brizgaljke: 16 oma, Otpornost na 20 C tepeni 14.5 oma u literaturi

Vreme ubrizgavanja menja se zavisno od broja obrtaja,napona akumulatora.Pa je tako na primer vreme ubrizgavanja u PH je oko 4,5~5 ms, Sa povećanjem broja obrtaja povećava se i vreme ubrizgavanja.

Dole je prikazan grafik koji nam objasnjava detaljno grafike sa brizgaljke. Tj objasnjava nam struju I napon na brizgaljici.

Page 5: Strucna praksa

Induktivni kalem

Page 6: Strucna praksa

Ugradnjom više kompaktnih bobina u isto kućište, dobijaju se tzv. Moduli za određenu grapu cilindara. U modulu svaka bobina funcioniše nazavisno jedna od druge. Prednost ovakve izrade je jednostavnija montaža sa manje zavrtnjeva za pričvršćenje, jedinstven električni priključak i jeftinija izrada i ugradnja. Nedostaci su što ovakva izrada zahteva određenu specifičnu geometriju motora. Zato moduli nisu pogodni za sve tipove motora.

Sistem za paljenmje se sastoji iz bobine i svećeca.

Bobina je transformatorskog tipa i njena koncepcija je dvo-varnična. U trenutku paljenja prvog cilindra na svećici imamo varnicu i na četvrtom cilindru u istom trenutku. U ovakvom sistemu za paljenje, koji je bez mehaničkih elemenata, ne postoji nikakvo podešavanje, sve kontroliše ECM.

Bobina u ovakvom sistemu paljenja daje aktivnu i neaktivnu varnicu tj. ako je prvi cilindar na paljenju, varnica je na tom cilindru aktivna. Četvrti cilindar u to vreme je u fazi izduvavanja pa je varnica u tom cilindru ne aktivna.

Impuls za paljenje u primaru bobine, (i njegov talasni oblik signala) se stvara pri paljenju i gašenju tranzistora za paljenje. Odnosno, propuštanjem struje kroz bobinu i tranzistor prema masi pri uključenom tranzistoru (tranzistor u provodnom stanju) i njenom prekidanju gašenjem tranzistora. Tranzistor za paljenje može biti smešten ili u kutiji računara ili izvan nje. U svim slučajevima tranzistor se spaja između “-“ kraja bobine (obično označen sa 1) i mase tako da je u mogućnosti da prekida struju kroz bobinu. Uz pretpostavku da tranzistor dobija impuls za pobudu od računara i da ima dobar spoj sa napajanjem (preko namota bobine) i masom, u primaru bobine dolazi do pojave signala, odnosno strujnog impulsa za paljenje.Indukcioni kalem(bobina) u električnom smislu predstavlja transformator koji niski napon transformiše u impulse visokog napona.

Page 7: Strucna praksa

Opis: Kod većine savremenih računarskih sistema pobudni ili referentni signal za paljenje se generiše u samom računaru na osnovu signala sa senzora. Signal koji ide prema paljenju je isključivo digitalni signal, odnosno sastoji se od impulsa.Tipični izgled digitalnog signala koji daje računar prema računaru za paljenje ili tranzistorskom paljenju. Ako merač ispunjenosti sugnala daje neku vrednost veću od 0 znači da signal postoji.

Na nekim sistemima se koriste dva zasebna računara, po jedan za paljenje i ubrizgavanje. U zavisnosti od sistema moguće je da podatke sa senzora o brzini i položaju radilice obrađuje samo jedan računar koji zatim signale sa senzora prosleđuje drugom računaru u digitalnoj formi. Na ovaj način signale sa jednog senzora mogu zapravo da koriste oba računara. Uglavnom dotrajalost bobine se određuje pomoću "lulilca“one vremenom mogu da popucaju i varnica ne ide na svećicu već ode na masu tako da nemamo paljenje za taj cilindar. Pri zameni samo se one menjaju.Nalazi se na veoma nezgodnom mestu u glavi motora pa dolazi do pregrevanja bobine i smanjivanja njenog radnog veka.