Stručni predmeti

  • View
    89

  • Download
    11

Embed Size (px)

DESCRIPTION

eeed

Transcript

  • Page | 1

    RAUNALSTVO III, IV!

    1. LAN mree - vrste spojeva

    qqqqqqLokalna raunalna mrea odnosno podruna mrea (engl. local area network, LAN)

    namijenjena je povezivanju raunala i drugih mrenih ureaja na manjim udaljenostima, npr.

    u okviru jednog ureda, zgrade, postrojenja ili kue. LAN moe imati do nekoliko stotina

    vorova (umreenih ureaja) koji se u LAN spajaju putem specijaliziranih kabela velike

    podatkovne propusnosti (npr. UTP kabel) koji se prikljuuju na hub ili preklopnik.

    Komunikacija se odvija preko TCP/IP protokola. LAN omoguava dijeljenje podataka,

    ureaja kao i programa. LAN radi na najnia dva sloja OSI modela. Najei standardi koji se

    koriste su Ethernet, FDDI te Token Ring.

    Prijenos podataka u LAN mrei se dijeli na tri osnovne skupine: unicast, multicast i broadcast.

    Kod unicast prijenosa jedan paket je poslan od izvora do odredita na mrei. Izvorini

    vor adresira paket koristei adresu koja e biti na odreditu, potom se paket alje na

    mreu, i konano na odredite.

    Multicast prijenos podataka se sadri od jednog paketa podataka koji se kopira i alje

    na specifine podskupove ureaja na mrei. Izvor adresira paket koristei multicast

    adresu, nakon toga kopira paket i alje kopije svakom voru (korisniku) koji je dio

    multicast adrese.

    Broadcast prijenos podataka se sastoji od jednog paketa podataka koji se kopira te

    alje svim vorovima koji se nalaze u mrei. Tada se koristi broadcast adresa, te se

    nakon toga kopira paket koji se alje svim korisnicima na mrei.

    2. Raunalne mree - mostovi, usmjernici, hubovi

    Raunalna mrea je skupina dva ili vie meusobno povezanih raunala koji dijele neke resurse (podatke, sklopovlje, programe, itd ...). Raunala se smatraju povezanima ako mogu razmjenjivati informacije. Raunalna mrea u irem smislu sadri i ostale vorove kao to su prospojnik ili usmjernik. vorovi raunalne mree u meusobnoj komunikaciji koriste komunikacijske protokole.

    Mostovi - ureaji ija je glavna funkcija proslijeivanje i izdvajanje skupova podataka, ovisno o njihovoj odredinoj adresi. Most sadri tablicu s popisom adresa radnih stanica u LAN-u. On provjerava svaki skup podataka. Ako se odredina adresa nekog skupa podataka podudara sa adresom neke od radih stanica u lokalnoj mrei, onda most ovaj skup izdvaja i prosljeuje ga do tog lokalnog odredita. U suprotnom, skup podataka biva usmjeren ka mostu na drugoj, vanjskoj mrei.

    Hubovi - pruaju jednostavnu mogunost izmjena u mrei u situacijama kada radnici mijenjaju lokaciju unutar tvrtke. Na primjer, ako se jedan radnik premjesti iz

    knjigovodstvenog odjela u upravljaki odjel, LAN ne treba podvrgnuti ponovnom oienju. Umjesto toga, PC spomenutog radnika prenosi se na novu lokaciju. Istovremeno se i kabel toga raunala spaja na novi prikljuak sklopa za oienje.

  • Page | 2

    Usmjernici - njihova glavna prednost je ta to mogu formirati firewall koji mreu titi od podataka nastalih u drugoj mrei. Da ne bi dolo do zaguenja mree (to je i osnovna namjena usmjernika), oni mogu biti programirani da proslijeuju samo one skupove podataka koji zadovoljavaju odreene uslove. Ovo je vano zbog sluajeva kada se, npr. na jednoj mrenoj kartici u LAN-u desi kvar i ona pone slati pogrene skupove podataka (broadcast oluja), to moe dovesti do zaguenja svih meusobno povezanih LAN-ova.

    3. Globalna raunalna mrea internet - osnovne znaajke

    Internet je javno dostupna globalna paketna podatkovna mrea koja zajedno povezuje raunala i raunalne mree koritenjem istoimenog protokola (internetski protokol = IP). To je mrea svih mrea koja se sastoji od milijuna kunih, akademskih, poslovnih i vladinih mrea koje meusobno razmjenjuju informacije i usluge kao to su elektronika pota, chat i prijenos datoteka te povezane stranice i dokumente World Wide Weba.

    Internet je osnovan 1969. godine u SAD-u od strane amerikog Ministarstva obrane. Zvao se ARPANET (prva etiri slova su kratica za Advanced Research Project Agency - Agencija za napredne istraivake projekte, dok net oznaava raunalnu mreu). Cilj te mree je bio da se povee odreeni broj raunala u SAD-u. Radilo se o skupoj ideji, no Ministarstvu obrane SAD-a novac nije nedostajao. Arpanet je imao faktor koji je kasnije bio kljuan za nastanak i popularizaciju interneta; tijekom ezdesetih godina vladao je Hladni rat, zbog ega je Ministarstvo odbrane SAD-a strahovalo da bi se mogao dogoditi nuklearni napad. Inenjeri su morali projektirati Arpanet tako da on radi ak i ako se baci bomba na dio uspostavljene mree te se uniti, dakle, ak i ako dio komunikacijskog dijela bude uniten, ostatak mree treba nastaviti funkcionirati bez problema. Servis World Wide Web izmiljen je u CERN-u u vicarskoj 1989. godine, a izmislio ga je Britanac Tim Berners-Lee.

    Za povezivanje se koriste telefonske mree, ISDN, ADSL, optiki i ini kabeli, satelitske veze i drugi naini. Svako raunalo spojeno na internet ima svoju IP adresu, ali se kod koritenja usluga, npr. u internetskom pregledniku, uglavnom koriste imena koja se u adrese prevode

    pomou sustava posluitelja za DNS. Popularni su internetski preglednici Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome, Opera i Safari.

    ISP (Internet service provider) tvrtke korisnicima pruaju usluge za spajanje na internet, a ponekad takoer daju i uslugu koritenja elektronike pote i/ili odreenu koliinu prostora na njihovom posluitelju da korisnik napravi svoju internetsku stranicu. Najpoznatije usluge na internetu su:

    World Wide Web - koristi HTTP za prijenos web stranica napisanih u HTML-u - to je noviji servis, ali i najbre rastui.

    Razgovor ili avrljanje (chat) - koji moe biti komunikacija glasom (oba raunala trebaju imati zvune kartice, mikrofone i zvunike/slualice) ili pismena komunikacija - primjeri su IRC, ICQ i u zadnje vrijeme sve popularniji Skype.

    Elektronika pota - koristi POP, SMTP i druge protokole, jedna od prvih usluga na internetu.

    Prijenos datoteka - uz standardni FTP danas se sve vie koristi peer to peer protokoli. Usenet - mrea namjenjena razmjeni poruka u interesnim grupama.

  • Page | 3

    4. TCP/IP protokoli

    TCP/IP je uobiajena oznaka grupe protokola koju jo nazivamo IP grupa protokola (ili engl. IP protocol suite). Naziv je ova grupa protokola dobila prema dva najvanija protokola iz te skupine: TCP (od engleskog Transmission Control Protocol) te prema samom IP protokolu.

    TCP/IP omoguuje komunikaciju preko raznih meusobno povezanih mrea i danas je najrasprostranjeniji protokol na lokalnim mreama, a takoer se na njemu zasniva i globalna mrea Internet.

    Mreni model koriten u TCP/IP grupi protokola je 4-slojni model koji se sastoji od slijedeih slojeva:

    Sloj podatkovne veze Mreni sloj Transportni sloj Aplikacijski sloj

    5. Adresiranje na internetu

    Da bi Internet funkcionirao kao jedinstvena mrea, neophodno je usvojiti jednoznaan sustav adresiranja raunala, koji su u mreu povezani. Kako bi se obezbijedilo efikasno lokaliziranje raunala na internetu, uveden je dvojni sustav adresiranja:

    numerike (IP) adrese - 32-bitni brojevi koje koristi IP protokol za prosleivanje datagrama od jednog do drugog raunara, a koji na jedinstven nain odreuju adresu fizikog interfejsa raunara na mrei, na primer 147.91.130.3

    alfanumerike tj. simbolike adrese - imaju formu raunar.(.insl(.inst...)).drava, gde je drava ISO oznaka drave (na primer: rc1.pmf.ac.me); ovi nazivi slue za lake adresiranje raunara od strane krajnjih korisnika.

    IP adrese su etvorovrojne brojane adrese koje se dodijeljuju svakom raunalu u voritu. Veliina ove adrese je 32 bita. Svaki broj je odvojen tokom. Prva dva broja predstavljaju zonu i dravu. Druga dva broja se odnose na instituciju i raunalo u LAN mrei te institucije. Kako se broj Internet korisnika poveava izraen je nedostatak slobodnih 32-bitnih IP adresa. Internet protokol nove generacije (IPng) predvia 128-bitnu adresu. IP adrese mogu biti statike i dinamike. Postoje serveri koji imaju svoje stalne - statike adrese i one se ne mijenjaju. Slue za lako pronalaenje raunala na mrei. Dinamike adrese se dodijeljuju krajnjim korisnicima koji komuniciraju sa internetom preko provajdera. Dakle, njima nije

    potrebna stalna IP adresa. Dinamika adresa je bilo koja adresa u rasponu koji odredi provajder.

    DNS (Domain Name System) je bazni Internet servis koji slui za prevoenje internet domena u IP adrese, i obrnuto, jer su simbolike adrese (predstavljene alfanumerikim znakovima) razumljivije i lake za pamenje nego brojane. Simbolike adrese se sastoje iz vie dijelova i podijela se vri na slijedei nain:

    ime_raunala._ime_lokalne_mree._ime_domena._ime_osnovne_domene.

  • Page | 4

    URL (Universal Resource Locator) adresa odreuje bliu poziciju odreenog dokumenta na nekoj internet adresi. URL adresa se sastoji od:

    protokola adrese raunala porta (predstavljen brojem) imena imenika imena same datoteke koju traimo

    6. Internet - osnovni alati za pretraivanje

    Da biste bili zadovoljni rezultatima pretraivanja, morate znati odabrati pravi alat za pretraivanje.

    Imenici - mrene stranice odabiru struni ljudi. Organizirani su hijerarhijski. Pregledavanje preko kategorija. Pogodni su za openita pretraivanja.

    Trailice - omoguuju pretraivanje cjelokupnih tekstova mrenih stranica. Dobre su za pretraivanje ako tono znamo to nas zanima. Omoguuju koritenje kljunih rijei. Dokumenti nisu svrstani u kategorije.

    Metatrailice - istovremeno pretrauju nekoliko trailica, ali ne ukljuuju sve rezultate s pojedinih trailica. Nude samo jednostavne tehnike pretraivanja. Korisne su za usporeivanje razliitih trailica i dobivanje informacija postoji li na mrei ita o traenoj temi.

    7. Elektronika pota - priprema i slanje s