Embed Size (px)
Citation preview
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•N
a
in r
ad
a:
–kao i tra
nsfo
rmato
ri s
nage im
aju
prim
arn
i i sekundarn
i nam
ot
s ž
elje
znom
jezgro
m
od lim
ova (
slik
a a
)
–prim
arn
i se n
am
ot
spaja
u s
eriju
s p
otr
oša im
a p
a je n
a
taj na in
str
uja
kro
z t
aj nam
ot
goto
vo n
eovis
na o
tere
tu
na s
ekundarn
oj str
ani
–na s
lici b p
rikazana je e
kviv
ale
ntn
a s
hem
a s
trujn
og
mje
rno
g t
ran
sfo
rma
tora
, a
na s
lici c p
rikazana je
shem
a isto
g t
ransfo
rmato
ra u
z p
retp
osta
vku
prije
nosnog o
mje
ra 1
:1
!
00
1
22
2
210
12
22
01
1
ZI
E
ZZ
IE
nn)
II(
In
I)
II(
n
"#
"
$"
%"
$
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•N
a
in r
ad
a:
str
uja
ma
gn
etizir
an
ja u
z k
on
sta
ntn
u p
rim
arn
u s
tru
ju I
1o
vis
i o
im
pe
da
nciji
priklju e
no
j n
a s
eku
nd
arn
oj str
an
i: !
!
!
!
!
!
)Z(
fU
)Z(
f
ZZ
Z
nn1
I
ZZ
nZ
n
ZZ
nI
I
II
Z
ZZ
nn
nnI
IZ
ZZ
nnI
nZ
Zn
Z
II
nZ
ZI
nZ
I
nE
nE
1
2
02
12
1
22 1
02 2
22 1
10
01
0
22
21
210
10
2
210
12
202
0
12
22
00
12
21
"%
"
#&& '(
)) *+#
"#
#
#"
$#
&& '()) *+
"$
#"
#"
#"
"
rast
e
I
ra
ste
0%
Z
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•N
a
in r
ad
a:
–uspore
dba S
MT
s t
ransfo
rmato
rom
snage
za tra
nsfo
rmato
r snage U
1i I 0
su n
eovis
ni o im
pedanciji
tere
ta p
riklju
enog n
a s
eku
ndarn
u s
tranu
–iz
tih
razlik
a s
lijedi i ra
zli
ito p
onašanje
ovih
tra
nsfo
rmato
ra u
pra
znom
hodu i k
ratk
om
spoju
na s
tezaljk
am
a s
ekundarn
e s
trane
–P
RA
ZN
I H
OD
SM
T-a
:
•kro
z p
rim
arn
i n
am
ot
te e
str
uja
I1 k
oju
tre
ba
ju p
otr
oša i, p
a k
ako
u s
eku
nd
arn
om
na
mo
tun
em
a s
tru
je,
niti p
rotje
ca
nja
ko
je b
i se
su
pro
sta
vilo
pro
tje
ca
nju
pri
ma
rne
str
uje
, u
ku
pn
a s
tru
ja I
1=
I 0slu
ži za
ma
gn
etizira
nje
je
zg
re
•to
lika
str
uja
ma
gn
etizir
an
ja, ka
d p
rim
arn
a s
tru
ja o
sta
ne
u g
ran
ica
ma
na
ziv
ne
vri
jed
no
sti, d
ove
sti !
e d
o
zn
atn
og
po
ve!a
nja
in
du
kcije
u ž
elje
zn
oj je
zg
ri
•poslje
di
no d
ola
zi do:
1.
pove!anje
gubitaka u
želje
zu
dola
zi do z
agrija
vanja
jezgre
, pa m
ože d
o!i i d
o izg
ara
nja
izo
lacije
, te
da ž
elje
zni lim
ovi
pro
mije
ne m
agnets
ka s
vojs
tva
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•N
a
in r
ad
a:
–P
RA
ZN
I H
OD
SM
T-a
:
2.
poviš
enje
napona n
a s
tezaljk
am
a S
MT
-a
poviš
enje
napona n
a s
ekundarn
im s
teza
ljkam
a S
MT
-a m
ože u
gro
ziti iz
ola
ciju
i
t
,’
,
e
e’
,
i
SM
T-a
i d
ove
sti u
op
asn
ost o
so
blje
•kod tra
nsfo
rmato
ra s
nag
e s
u tok ,
i
ele
ktr
om
oto
rna
sila
esin
usn
e v
eli
ine,
do
k s
tru
ja m
ag
ne
tizir
an
ja s
ad
rži o
sim
osn
ovn
og
va
la i v
alo
ve
tro
str
uke
i v
iših
fre
kve
ncija
•ko
d S
MT
-a u
pra
zn
om
ho
du
je
str
uja
I0=
I 1sin
usn
a –
za
to to
k to
k ,
i e
lektr
om
oto
rna
sila
en
e m
og
u b
iti sin
usn
i ra
di o
blik
a
kri
vu
lje m
ag
ne
tizir
anja
(p
etlje
his
tere
ze
)
rad
i n
ag
le p
rom
jen
e to
ka
u p
od
ru ju
u
ko
jem
je
to
k b
lizu
vri
jen
dn
osti
nu
la,
do
lazi
do
zn
atn
ih n
ap
on
a (
e=
-d,/
dt)
•sto
ga
se
ne
sm
ije o
sta
vlja
ti o
tvo
ren
se
ku
nd
arn
i n
am
otS
MT
-a
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•N
a
in r
ad
a:
–K
RA
TK
I S
PO
J S
MT
-a:
•n
em
a n
ika
kve
op
asn
osti p
o S
MT
ako
se
nje
go
ve
se
ku
nd
arn
e s
teza
ljke
kra
tko
sp
oje
se
ku
nd
arn
a s
tru
ja o
vis
i sa
mo
o p
rim
arn
oj str
uji
(što
je
Sn
pri
vid
na
na
ziv
na
sn
ag
a S
MT
-a v
e!a
ova
j
je izra
z to niji
)
•za
klj
u
ak
: S
MT
je
mo
gu!e
osta
viti tr
ajn
o u
po
go
nu
s k
ratk
o s
po
jen
im s
eku
nd
arn
im s
teza
ljka
ma
je
r
!e
pri
to
me
str
uja
na
se
ku
nd
arn
oj str
an
i b
iti te
k n
ezn
atn
o v
e!a
od
str
uje
u n
orm
aln
om
po
go
nu
uz
priklju
e
nu
im
pe
da
nciju
Z
211
20
2
202
210
00
122
22
210
12
nnI
II
Zu
z
IZZ
nnI
ZI
nnZ
IE
nn)
II(
I
0Z
-%
..
..%
/"
%"
/"
$""
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•O
sn
ovn
e k
ara
kte
risti
ke:
–prije
nosni om
jer
–str
ujn
a p
ogre
ška
–kutn
a p
ogre
ška
–kla
sa to nosti
–str
ujn
i viš
ekra
tnik
–naziv
ni te
ret ili
naziv
na s
naga tra
nsfo
rmato
ra
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•P
rije
nosni om
jer:
–om
jer
pri
marn
e i s
ekundarn
e n
aziv
ne s
truje
(ne o
dgovara
om
jeru
bro
ja z
avoja
zbog
str
uje
magnetiziranja
I0)
–pre
ma p
rim
arn
oj naziv
noj str
uji
SM
T-a
se o
dabire tako d
a o
na b
ude n
eposre
dno v
e!a
od m
aksim
aln
e p
ogonske s
truje
u d
ijelu
mre
že g
dje
se S
MT
priklju uje
(tr
eba
izbje
gavati v
elik
e r
azlik
e izm
e"u I
1n
i I m
ax_
pog)
jer
su t
ime
ve!e s
trujn
e p
ogre
ške S
MT
-a
–sta
ndard
ne v
rije
dnosti p
rim
arn
ih s
truja
:
m*1
0,
m*1
5,
m*2
0,
m*3
0,
m*5
0,
m*7
5 (
A)
m
=1
, 1
0,
10
0
–sta
ndard
ne v
rije
dnosti s
ekundarn
ih s
truja
:
5 (
1)
A
1 A
se
ko
risti s
am
o k
ad
a je
du
ljin
a v
od
ova
izm
e"u
SM
T-a
i u
re"
aja
(m
jern
ih ili
za
štitn
ih)
ve
lika
–n
a t
aj je
na in
za iste
I2R
gu
bitke
po
tre
ba
n m
an
ji p
resje
k v
od
ova
u s
eku
nd
arn
om
kru
gu
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•P
rije
nosni om
jer:
1 A
nije
pre
po
ru lji
vo
ko
ristiti k
ad
a je
sn
ag
a i s
tru
jni viš
ekra
tnik
SM
T-a
ve
lik (
što
zn
a i d
a
se
ku
nd
arn
a s
tru
ja v
rlo “
vje
rno
pra
ti”
po
rast
pri
ma
rne
str
uje
za
vri
jed
no
sti s
tru
ja p
un
o v
e!e
od
na
ziv
nih
vri
jed
no
sti)
jer !e
u s
lu a
ju k
ratk
og
sp
oja
u p
rim
arn
om
str
ujn
om
kru
gu
do!i d
o
zna a
jno
g p
ove!a
nja
se
ku
nd
arn
og
na
po
na, pa tim
e i m
ogu!n
osti p
rob
oja
izo
lacije
u
se
ku
nd
arn
om
kru
gu
np
r. n
eka
je
SM
T n
aziv
ne
sn
ag
e 2
40
kV
A, str
ujn
i viš
ekra
tnik
n=
10
, U
2n=
240 V
, pri k
ratk
om
sp
oju
u p
rim
arn
om
kru
gu
se
ku
nd
arn
a s
tru
je m
ože
po
sti!i i 1
0I 2
n=
10 A
, zbog
eg
a je
i
U2=
10
x2
40
=2
40
0 V
zna i, 1
Aje
pre
po
ruka
ko
ristiti u
po
str
oje
njim
a g
dje
str
uje
kra
tko
g s
po
ja n
isu
ve
like
i g
dje
je m
og
u!e
ko
ristiti S
MT
ma
nje
sn
ag
e, što
je
go
tovo
re
do
vit s
lu a
j u
ra
sklo
pn
im
po
str
oje
njim
a s
Un01
60 k
V
ako
su
u p
ostr
oje
njim
a p
rim
arn
e n
aziv
ne
str
uje
ve
like
, m
ože
se
ko
ristiti i 1
0 A
ka
ko
bi se
sm
an
jio s
eku
nd
arn
i n
ap
on
(I 1
nn
1-I
2nn
2 =
>I 2
n02
2=
> n
2..
=>
E2
~ n
2 0.
.)
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•S
trujn
a p
ogre
ška:
–definic
ija:
K je p
rije
nosni om
jer
(om
jer
prim
arn
e i s
ekundarn
e n
aziv
ne s
truje
)
I 1i I 2
su a
psolu
tne v
rije
dnosti p
rim
arn
e i s
ekundarn
e s
truje
•K
utn
a p
ogre
ška:
–definirana je k
uto
m izm
e"u p
rim
arn
e i s
ekundarn
e s
tru
je (
pozitiv
na je a
ko
sekundarn
a s
truja
pre
thodi prim
arn
oj)
%1
00
I
II
Ki
1
12
/$
/"
3
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•K
lasa to nosti (
kl):
–kada b
i S
MT
bio
izveden s
prije
nosnim
om
jero
m K
jednakim
om
jeru
bro
j zavoja
sekundarn
e i p
rim
arn
e
str
ane (
n2/n
1),
str
ujn
a p
ogre
ška b
i sta
lno b
ila
negativna
!
!
0II
I
II
Ii
K
II
II
nnI
I
II
Ki
10
1
10
10
10
121
2
1
12
4$
"$
$"
3%
$"
$"
$/
"3
–ako S
MT
im
a m
anji
bro
j zavoja
na s
ekundarn
oj str
ani (K
> n
2/n
1),
onda v
rije
dnost
od 3
im
ože b
iti i pozitiv
na, ali
i nula
za n
eku v
rije
dnost od I
1
01
II1
nnK
I
II
Ki
10
21
1
12
5 4"$
&& '()) *+
$"
$/
"3
>1
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•K
lasa to nosti:
–odgovara
maksim
aln
o d
opušte
noj str
ujn
oj pogre
šci S
MT
-
a p
ri n
aziv
noj str
uji
i naziv
nom
tere
tu
–n
pr.
SM
T k
lase
to nosti k
l=0.1
im
a d
ozvolje
nu s
trujn
u
pogre
šku 3
i60.1
% p
ri I
ni Z
n
–ra
zlik
uje
mo s
lijede!e k
lase to nosti:
0.1
-0.2
-0.5
-1-3
-5
–osim
pri n
aziv
noj str
uji
definiranu s
u i m
aksim
aln
o
dozvolje
ne s
trujn
e p
ogre
ške i p
ri p
rim
arn
im s
truja
ma
I 1<
I 1n
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•S
trujn
i viš
ekra
tnik
(n):
–njim
e je o
pis
ano “
ponašanje
”S
MT
-a p
ri p
rim
arn
im s
tru
jam
a p
un
o v
e!im
od
naziv
ne v
rije
dnosti,
I 1n
–pove!anje
m p
rim
arn
e s
truje
, uz k
onsta
ntn
u im
pedanciju
na
sekundarn
oj str
ani, r
aste
pogre
ška S
MT
-a
–ako p
rim
arn
a s
truja
tolik
o n
ara
ste
da indukcija
znatn
o p
rije"e
kolje
no n
a k
rivulji
magnetiziranja
, pora
st sekundarn
e b
iti !e
pro
porc
ionala
n s
pora
sto
m p
rim
arn
e s
truje
, je
r !e
se
ta
d
transfo
rmato
r ponašati k
ao d
a ž
elje
za n
em
a
–na s
lici je
prikazana o
vis
nost
rela
tivne s
ekundarn
e s
truje
(I 2
/I2
n)
o r
ela
tivnoj prim
arn
oj str
uji
(I1/I
1n)
crt
ka
ni p
rava
c p
rika
ziv
ao
bi o
vis
no
st re
lativn
ih s
tru
ja k
ad
a n
e b
i b
ilo s
tru
je
po
gre
ške
(3
i=0
)nadstr
ujn
akara
kte
ristika
SM
T-a
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•S
trujn
i viš
ekra
tnik
(n):
–str
ujn
i viš
ekra
tnik
(n
) je
viš
ekra
tnik
prim
arn
e n
aziv
ne s
truje
pri k
oje
m je s
trujn
a
pogre
ška, uz s
ekundarn
o p
riklju enu n
aziv
nu im
pedanciju
, 10%
–str
ujn
i viš
ekra
tnik
je d
efiniran a
pscis
om
to ke u
kojo
j se n
adstr
ujn
akara
kte
ristika
sije e s
pra
vcem
3i=
10%
(npr.
na s
lici su p
rikazane n
adstr
ujn
ekara
kte
ristike d
va
SM
T s
a n
=4 i n
=10)
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•S
trujn
i viš
ekra
tnik
(n):
–str
ujn
i viš
ekra
tnik
ovis
i o im
pedanciji
priklju enoj na s
ekundarn
u s
tranu
–ukolik
o n
a s
ekundarn
u s
tranu n
ije p
riklju ena n
aziv
na im
pedancija
Zn,
ve!
Z1,
no
vi
str
ujn
i viš
ekra
tnik
, n
1iz
nosi:
1n1
ZZn
n-
–na s
lici je
prikazan u
tjecaj sekundarn
o p
riklju enog t
ere
ta
na s
trujn
i viš
ekra
tnik
SM
T-a
•iz
boro
m S
MT
-a s
malim
str
ujn
im v
išekra
tnik
om
štite
se
priklju
eni ure"aji
od p
revelik
ih s
truja
što
je inte
resantn
o
uko
liko
je r
ije
o m
jern
im instr
um
entim
a (
n<
5)
•ta
je z
aštita
sa
mo p
rivid
na u
ko
liko je im
pedancija
priklju
enih
in
str
um
enata
manja
od n
aziv
ne im
pedancije
SM
T-a
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•S
trujn
i viš
ekra
tnik
(n):
•ra
di to
ga
je
po
tre
bn
o u
ko
liko
pri
klju
e
ni in
str
um
en
ti n
em
aju
do
vo
ljno
ve
liku
imp
ed
an
ciju
, u
se
riju
s n
jima
pri
klju
iti d
od
atn
u im
pe
da
nciju
•uko
liko
se
na
se
ku
nd
arn
u s
tra
nu
SM
T-a
pri
klju
u
ju z
aštitn
i u
re"
aji,
ra
di n
jiho
va
isp
ravn
og
dje
lova
nja
po
tre
ba
n je
“vje
ran
”p
rije
no
s i v
elik
ih p
rim
arn
ih s
tru
ja n
a
se
ku
nd
arn
u s
tra
nu
(n
pr.
str
uje
kva
ra u
prim
arn
om
kru
gu
)
•sto
ga s
e z
a z
aštitn
e u
re"
aje
ko
riste
SM
T-o
vi s s
tru
jnim
viš
ekra
tnik
om
:
–5
<n<
10
na
dstr
ujn
ii te
rmi
ki re
leji
–n
>10
difere
ncija
lni re
leji
–10
<<
n<
20
dis
tantn
ire
leji
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•N
aziv
ni te
ret, Z
nili
na
ziv
na
sn
ag
a, S
n:
–s o
bzir
om
da
o s
eku
nd
arn
o p
riklju
e
no
j im
pe
da
nciji
(te
retu
) o
vis
i str
uja
ma
gn
etizir
an
ja (
pa
tim
e i p
og
reška
SM
T-a
), p
otr
eb
no
je
pri
liko
m o
da
bir
a
SM
T-a
po
zn
ava
ti k
akvi !e
in
str
um
en
ti ili
rele
ji b
iti p
riklju e
ni n
a s
eku
nd
arn
u
str
an
u S
MT
-a,
jer
o t
om
e o
vis
i n
jeg
ova
ko
nstr
ukcija
–što
je
ve!i te
ret
na
se
ku
nd
arn
oj str
an
i (u
re"
aji
se
uvije
k s
pa
jaju
u s
eriju
ka
ko
bi n
jima
te
kla
ista
str
uja
I2),
po
tre
bn
a je
ve!a
sn
ag
a P
2S
MT
-a =
> a
ko ž
elim
o
zb
og
str
uje
ma
gn
etizir
an
ja (
str
ujn
e p
ogre
ške
) m
ag
ne
tsku
in
du
kciju
od
rža
ti
ma
lom
to
on
da
zn
a i d
a je
po
tre
bn
o p
ove!a
ti p
resje
k je
zgre
SM
T-a
!
22
22 2
2n
qf
BI
44
.4
ZZ
IP
//
//
/"
#"
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•N
aziv
ni te
ret, Z
nili
na
ziv
na
sn
ag
a, S
n:
–n
aziv
nu
se
ku
nd
arn
u s
na
gu
, o
dn
osn
o m
aksim
aln
u s
na
gu
ko
jom
je
mo
gu!e
op
tere
titi S
MT
ako
se ž
ali
osta
ti u
gra
nic
am
a s
tru
je p
og
reške
, m
og
u!e
je
de
fin
ira
ti n
a d
va
na in
a:
•sta
riji:
pom
o!u n
aziv
ne im
pedancije
, Z
n
•noviji
: pom
o!u n
aziv
ne s
nage, P
n2
pri
em
u v
rije
di:
•T
erm
i ka g
rani
na
str
uja
:
–m
aksim
aln
a e
fektivna v
rije
dnost prim
arn
e s
truje
koju
SM
T u
z k
ratk
o s
poje
ne
sekundarn
e s
tezaljk
e m
ože izdrž
ati 1
s, a d
a s
e p
ri tom
e p
rekom
jern
o n
e z
agrije
(Ite
r=(6
0-1
20)I
n1)
)V
A(
ZI
Pn
22
n2
n/
"
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•T
erm
i ka
gra
ni
na
str
uja
:
–ako
kra
tki sp
oj tr
aje
tsekundi onda je term
i ka g
rani
na
str
uja
, I’ te
r:
•D
ina
mi
ka g
rani
na s
truja
:
–tjem
ena v
rije
dnost
str
uje
kra
tkog s
poja
koju
SM
T m
ože izdrž
ati u
z k
ratk
o s
poje
ne
sekundarn
e s
tezaljk
e, a d
a g
a n
e o
šte
te s
ile k
oje
se p
ri tom
e javlja
ju (
I din=
(200-
250)I
n1)
–za m
jesto
priklju ka S
MT
-a m
ora
vrije
diti:
I u07
I din
t
II
ter
' ter"
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•Iz
ve
db
e:
–su
hi:
•porc
ula
nski iz
ola
tor
•sekundarn
i nam
otsa ž
elje
znom
jezgro
m u
popre noj ru
pi
•m
alih
dim
en
zija
•m
ože s
e m
on
tira
ti u
bilo
ko
jem
po
loža
ju
•iz
ra"uje
se z
a n
aziv
ne n
apone d
o 3
5 k
V
•sam
o z
a u
nutr
ašnju
monta
žu
Ko
n a
r, s
uh
i S
MT
, 1
0 k
V
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•Iz
ve
db
e:
–m
alo
ulj
ni:
•oba izvoda p
rola
ze p
ara
leln
o k
roz z
aje
dn
i ki iz
ola
tor
•za n
apone d
o 3
5 k
Viz
vedba s
a m
eta
lnim
kotlom
•za
na
po
ne
60
kV
i viš
e, n
am
oti
i je
zg
ra
na
laze
se
u izo
lato
ru
•no
vije
izve
db
e -
na
mo
tii je
zg
ra n
ala
ze
se
u
ko
tlu
na
dn
u izo
lato
ra
Ko
n ar,
malo
uljn
iS
MT
, 10 k
V
Ko
n ar,
malo
uljn
iS
MT
, 220 k
V
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•Iz
ve
db
e:
–zam
kasti
:
•prim
arn
i n
am
otse
na
ma
ta k
roz d
va p
rovodna izola
tora
•zbog v
elik
ih m
ehani
kih
napre
zanja
unuta
r zam
ke p
ri
kra
tkom
spoju
, pro
vodni se izola
tori p
oja a
va
ju m
eta
lno
m
ko
nstr
ukcijo
m n
a g
lava
ma
i s
red
ini
•ugra"uju
se tam
o g
dje
je n
epovoljn
a š
tapna
izvedba r
adi
malih
prim
arn
ih s
truja
ili
gdje
je p
otr
ebna m
ogu!nost
pre
spaja
nja
na p
rim
arn
oj str
ani (m
ogu!e
je
izve
sti, a
li je
slo
ženo z
bog u
laza n
a jednoj a izla
za n
am
ota
na d
rugoj
str
an
i)
•m
ože s
e m
on
tira
ti u
bilo
ko
jem
po
loža
ju
•iz
vodi se z
a n
aziv
ne n
apone d
o 3
5 k
V
Ko
n ar,
zam
kasti
SM
T, 10 k
V
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•Iz
ve
db
e:
–šta
pn
i:
•prim
arn
i nam
otim
a jedan v
odi
•koriste
se g
dje
god je to m
ogu!e
s o
bziro
m n
a v
eli
inu
prim
arn
e s
truje
jer
imaju
goto
vo b
eskona no v
elik
u d
inam
i ku
gra
ni
nu s
truju
•za m
ale
prim
arn
e s
tru
je š
tapn
iS
MT
im
a i m
alo
am
perz
avo
ja
(0n
1=
1),
pa s
u n
epovoljn
i ako je p
otr
ebna v
e!a n
aziv
na s
naga
•norm
aln
o s
e izvode z
a p
rim
arn
e n
aziv
ne
str
uje
od 1
00A
i v
iše
•m
ogu s
e p
respaja
ti s
am
o s
ekundarn
o
•m
ogu s
e u
gra
diti u b
ilo k
oje
m p
olo
ža
ju
•norm
aln
o s
e izvode z
a n
apone d
o 3
5 k
V
11
2n
qf
BI
44
.4
P/
//
//
"K
on ar,
šta
pn
iS
MT
, 35 (
30)
kV
Str
ujn
i m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•S
he
ma
sp
oja
:
–spoje
vi S
MT
-a z
a m
jere
nje
:
a)
u je
dn
oj fa
zi
b)
u d
vije
fa
ze
c)
u tri faze
–u s
vim
slu aje
vim
a, je
dna o
d
sekundarn
ih s
tezaljk
i, k
ao i m
eta
lno
ku!iš
te, spoje
na je n
a s
tezaljk
u z
a
uzem
ljenje
da b
i se p
oslu
žno
osoblje
zaštitilo
u s
lu aju
spoja
izm
e"u p
rim
arn
og i s
ekundarn
og
nam
ota
Na
po
nski m
jern
i tr
an
sfo
rma
tori
•N
a in
ra
da:
iz
vedba k
ao i n
orm
ala
n tra
nsfo
rmato
r snage
priklju en p
ara
leln
o p
otr
oša im
a n
a g
oto
vo k
onsta
nta
n n
apon (
neovis
an o
impedanciji
priklju enoj na s
ekundarn
i nam
ot
NM
T-a
)
osnovna r
azlik
a s
pra
m t
ransfo
rmato
ra s
nage –
rela
tivno je s
labo o
pte
re!en k
ako b
i
pogre
ška m
jere
nja
bila
što
manja
str
uja
magnetiziranja
je o
vis
na s
am
o o
prim
arn
om
naponu
•O
sn
ov
ne
ka
rak
teri
sti
ke
:
prije
nosni om
jer
naponska p
ogre
ška
kla
sa to nosti
kutn
a p
ogre
ška
naziv
ni te
ret ili
snaga N
MT
-a
