STRUKTURA-PROJEKT d.o.o. · pristana erodiran je pod djelovanjem valova i poriva vijaka brodica koje koriste pristan, te formira strmi pokos, uglavnom bez berme, koji se spaja s prirodnim

STRUKTURA-PROJEKT d.o.o. 23000 Zadar, Put Kotlara 24 D

OIB: 27273668657

Investitor:

ŠIBENSKO – KNINSKA ŽUPANIJA

Trg Pavla Šubića I, br.2

22000 Šibenik

PROSTOR ZA OVJERU TJELA NADLEŽNOG ZA IZDAVANJE DOZVOLE

Grañevina: SANACIJA PRISTANIŠTA

(Tvrñava sv. Nikole)

Mapa: MAPA 2: PROJEKT KONSTRUKCIJE

Vrsta projekta (razina i struka): Glavni i izvedbeni grañevinski projekt

Zajednička oznaka projekta: PRISTANIŠTE

Broj projekta: 28/16

Glavni projektant: prof. Nikola Bašić, dipl. ing. arh.

Projektant: Branislav Brkić, dipl. ing. grañ.

Projektant suradnik: Enrik Kozulić, dipl. ing. grañ.

Nikola Patrk, mag. ing. aedif.

Marina Bolanča, mag. ing. aedif.

Iva Lovrović, mag. ing. aedif.

Direktor STRUKTURA-PROJEKT d.o.o.:

Branislav Brkić, dipl. ing. grañ.

Mjesto i datum: Zadar, srpanj 2016.

SANACIJA PRISTANIŠTA (Tvrñava sv. Nikole) ZOP: PRISTANIŠTE GLAVNI I IZVEDBENI PROJEKT KONSTRUKCIJE TD: 28/16

STRUKTURA-PROJEKT d.o.o., Put Kotlara 24D, 23000 Zadar Zadar, srpanj 2016. 2

SADRŽAJ GLAVNOG I IZVEDBENOG PROJEKTA – POPIS MAPA:

MAPA 1: ARHITEKTONSKI PROJEKT,

prof. Nikola Bašić, dipl.ing.arh.

MAPA 2: PROJEKT KONSTRUKCIJE,

BRANISLAV BRKIĆ, dipl. ing. grañ.



1. OPĆI DIO



1.2. SADRŽAJ MAPE 2

1. OPĆI DIO Stranica

1.1. POPIS MAPA 2

1.2. SADRŽAJ MAPE 2 4

1.3. IZVADAK IZ UPISA U SUDSKI REGISTAR 5 – 8

1.4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA 9 - 10

1.5. RJEŠENJE O UPISU PROJEKTANTA U IMENIK OVL. INŽENJERA 11 - 13

1.6. IZJAVA O SUKLADNOSTI PROJEKTA KONSTRUKCIJE 14 - 15

1.7. POPIS PRIMJENJENIH PROPISA 16 - 17 2. TEHNIČKI DIO

2.1. TEHNIČKI OPIS 19 - 22

2.2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE 23 - 36

2.3. NAČIN ZBRINJAVANJA OTPADA 37 - 38

2.4. PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE 39- 40

2.5. PRORAČUN KAMENE BITVE 41- 44

2.6. PRORAČUN KAMENE OBLOGE 45- 47



1.3. IZVADAK IZ UPISA U SUDSKI REGISTAR









1.4. RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA



TVRTKA : STRUKTURA

projekt

poduzeće za projektiranje, inženjering i konzalting d.o.o. Put Kotlara 24 d 23000 Zadar

R J E Š E N J E

broj R – 28/16

kojim se imenuje za projektanta : BRANISLAV BRKIĆ d.i.g. za izradu projekta konstrukcije GRAðEVINA : SANACIJA PRISTANIŠTA (Tvrñava sv. Nikole) BR.T.D. : 28/16 Z.O.P. : PRISTANIŠTE INVESTITOR : ŠIBENSKO – KNINSKA ŽUPANIJA

Trg Pavla Šubića I, br. 2, Šibenik

Ovo rješenje vrijedi do završetka projektiranja ili opoziva. Zadar, srpanj 2016. Direktor : BRANISLAV BRKIĆ d.i.g. M.P.



1.5. RJEŠENJE O UPISU PROJEKTANTA U IMENIK OVLAŠTENIH INŽENJERA







1.6. IZJAVA O SUKLADNOSTI PROJEKTA KONSTRUKCIJE



TVRTKA : STRUKTURA

projekt

poduzeće za projektiranje, inženjering i konzalting d.o.o. Put Kotlara 24 d 23000 Zadar

Temeljem članka 108. Zakona o gradnji (NN 153/13) i Pravilnika o sadržaju izjave

projektanta o usklañenosti glavnog, odnosno idejnog projekta s odredbama posebnih zakona i drugih propisa (NN 98/99) za

GRAðEVINA : SANACIJA PRISTANIŠTA (Tvrñava sv. Nikole) BR.T.D. : 28/16 Z.O.P. : PRISTANIŠTE INVESTITOR : ŠIBENSKO – KNINSKA ŽUPANIJA

Trg Pavla Šubića I, br. 2, Šibenik

dajem

I Z J A V U S U K L A D N O S T I

broj IS – 28/16

da je ovaj projekt usklañen s važećim propisima, tehničkim normativima i pravilima navedenim u popisu primijenjenih zakona i pravila, te sa PROSTORNIM PLANOM UREðENJA GRADA ŠIBENIKA, ("Službeni glasnik" Šibensko – kninske županije 03/13, 11/07, 08/12, 09/13 i 08/15). PROJEKTANT : BRANISLAV BRKIĆ d.i.g. RJEŠENJE : Klasa UP/I-360-01/99-01/524 Ur.broj 314-01-99-1 od 18.08.1999. UPIS POD REDNIM BROJEM 524 dana 30.06.1999. M.P.

Zadar, srpanj 2016. Direktor : BRANISLAV BRKIĆ d.i.g.

M.P.



1.7. POPIS PRIMJENJENIH PROPISA



PROPISI I NORME KOJI SU KORIŠTENI

Prilikom projektiranja korišteni su i primjenjeni slijedeći zakoni i propisi:

- Zakon o prostornom ureñenju (N.N. 153/13)

- Zakon o gradnji (N.N. 153/13)

- Zakon o preuzimanju zakona o standardima (N.N. br. 53/91.)

- Tehnički propis za betonske konstrukcije (N.N. 139/09, 14/10, 125/10, 136/12)

- Tehnički propis za čelične konstrukcije (N.N. 112/08, 125/10, 73/12, 136/12)

- Tehnički propis za drvene konstrukcije (N.N. 121/07, 58/09, 125/10, 136/12)

- HRN EN 1990:2011 Eurokod – Osnove projektiranja konstrukcija

- HRN EN 1991:2012 Eurokod 1 - Djelovanja na konstrukcije

- HRN EN 1992:2013 Eurokod 2 - Projektiranje betonskih konstrukcija

- HRN EN 1993:2014 Eurokod 3 - Projektiranje čeličnih konstrukcija

- HRN EN 1995:2013 Eurokod 5 - Projektiranje drvenih konstrukcija

- HRN EN 1997:2012 Eurokod 7 - Geotehničko projektiranje

- HRN EN 13670:2010 – Izvedba betonskih konstrukcija

- Zakon o grañevnim proizvodima ( N.N. 76/13, 30/14)

- Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

- Zakon o zaštiti okoliša (NN br. 110/07)

- Zakon o zaštiti prirode (NN br. 70/05, 139/08)

- Zakon o zaštiti zraka (NN br. 178/04, 60/08)

- Zakon o vodama (NN br. 153/09)

Zadar, srpanj 2016. Projektant : Branislav Brkić d.i.g.



2. TEHNIČKI DIO



2.1. TEHNIČKI OPIS



TEHNIČKI OPIS

Predmet ovog projekta je sanacija i ureñenje pristana koji služi kao prilaz tvrñavi sv.Nikole s

mora, kako bi se na isto omogućilo nesmetano i sigurno pristajanje izletničkih brodova.

POSTOJEĆE STANJE

Navedeni pristan nalazi se u Šibenskom kanalu, ispred sjeveroistočnog krila tvrñave

sv.Nikole. Dugačak je oko 16 m, a široko od 2,50 do 4,0 m. Tlocrtno je položen u smjeru

sjeverozapad – jugoistok , vanjskom duljom stranicom paralelno sa sjeveroistočnim zidom tvrñave.

Sa sve četiri strane je opasan morem, osim u manjem dijelu na jugozapadnoj strani ( u duljini od

cca 7 m’ ) . Uz jugoistočnu stranu pristana neuredno je nabacano kamenje, na dnu se nalaze

odbačena užad , a u moru je postavljeno nekoliko većih i manjih betonskih blokova od kojih su neki

najvjerojatnije služili za privez brodova i koji predstavljaju opasnost u plovidbi. Uz ovaj dio pristana,

sanirat će se i urediti nasuti i popločani plato uz SI bedem tvrñave u duljini od oko 25 m’.

Gornja ploha pristana popločana je kamenim lomljenim pločama . Za privez brodova služe

tri betonske kolone manjih dimenzija.

Podmorski dio vanjske strane pristana izveden je od betona koji je na nasipu od općeg

kamenog nabačaja široke granulacije. Betonski dio izveden je u tri dijela s vertikalnim reškama

(mjesto prekida betoniranja). Beton je loše kvalitete i nepoznatih mehaničkih karakteristika. Na vrhu

betonskog dijela napravljen je vijenac od pravilno klesanih kamenih blokova. Spoj betona i

kamena je otprilike u ravnini s morskom razinom. Temeljni nasip na kojem je izveden betonski dio

pristana erodiran je pod djelovanjem valova i poriva vijaka brodica koje koriste pristan, te formira

strmi pokos, uglavnom bez berme, koji se spaja s prirodnim morskim dnom. Urušavanjem kamenog

nabačaja došlo je do gubitka temeljnog materijala pristana, te je nastala kaverna duž cijele

konstrukcije. Visina kaverne je oko 40 cm konstantno cijelom duljinom, dok je dubina kaverne od 40

do 100 cm. Na vertikalnom licu betonskog podvodnog dijela ima i šupljina, tzv. gnijezda .

Konstrukcija pristana s unutarnje strane, orijentirane prema tvrñavi, izvedena je u visini

cijelog presjeka (od dna) od kamenih blokova i u dobrom je stanju. Taj dio pristana ima oštećenja

na nadvodnom dijelu kamenog ziña.

Na temelju vizualnog pregleda, procijenjeno je da je narušena stabilnost konstrukcije uslijed

djelovanja valova i poriva vijaka broda na konstrukciju . Zbog svega navedenog, potrebno je izvršiti

sanaciju pristana, što je i predmet ovog projekta. Kako će se u skoroj budućnosti izraditi projekt

ureñenja cijele tvrñave sv. Nikole, dio kojega će biti i projekt sanacije, ovim projektom predviña se

izvršiti samao najnužnije radnje sanacije pristana, koje će omogućiti neometano i sigurno pristajanje

plovila . U fazi izrade projekta sanacije cijele tvrñave će u svrhu utvrñivanja fizikalno-mehaničkih

svojstava postojećeg betonskog materijala konstrukcije te svojstava tla na kojem je temeljena biti

potrebno izvesti sve istražne radove, odnosno minimalno ispitivanje kvalitete materijala

(odreñivanje tlačne čvrstoće i modula elastičnosti betona postojeće temeljne konstrukcije pristana )



i geotehničke istražne radove kojima će se pomoću geoistražnih bušotina utvrditi prostorni položaj

slojeva morskog dna i njihove karakteristike . Za sada se pretpostavlja da je postojeći beton vrlo

male tlačne čvrstoće ali de se u budućem korištenju neće bitno mijenjati opterećenja i da se

djelovanjem istih neće negativno utjecati na stabilnost Isto tako smatram da je proces konsolidacije

temeljnog tla i nasipa završen jer nema vidljivih deformacija niti pojave pukotina na konstrukciji, a

dodatno će opterećenje prouzročeno mjerama sanacije biti minimalno i zanemarivog učinka na

uvjete temeljenja.

Najprije će se sanirati podmorski, a potom nadmorski dio pristana .

SANACIJA PODMORSKOG DIJELA KONSTRUKCIJE

Sanaciju treba izvesti na vanjskoj obalnoj (sjeveroistočnoj) i na bočnim stranama pristana.

Potrebno je izvršiti sanaciju nastalih kaverni ispod temelja pristana, te je potrebno stabilizirati

temeljni nasip, kako bi se spriječila njegova erozija uslijed pristajanja i isplovljavanja brodova, a kao

dodatna mjera preporuča se u skorijoj budućnosti sanirati i površine betonskog podmorskog dijela

zida. Sanacija će se izvršiti u dvije faze. U prvoj fazi se ‘podbetoniraju’ temelji konstrukcije, dok

druga faza predstavlja sanaciju geometrije temeljnog nasipa i zaštitu berme konstrukcijom koja će

spriječiti proces budućeg podlokavanja. Budući da nije žurna, kao preporuka se navodi i treća faza,

odnosno sanacija podvodnih betonskih površina.

Sanacija temelja betonske konstrukcije pristana izvest će se ‘podbetoniravanjem’

sitnozrnatim kalupnim betonom koristeći kontraktor postupak. Kako je konstrukcija ozbiljno

podlokana i kako je narušena stabilnost, pristan se ne smije prilikom radova dodatno opterećivati.

Zbog toga se SVI RADOVI MORAJU OBAVITI S MORA. Prije podbetoniranja potrebno je urediti

temeljno tlo ispod betona. To će se izvesti čišćenjem i podmorskim iskopom u vrlo tankom sloju –

cca 30 cm, sve u svrhu finog niveliranja donje kote novog betonskog sloja. Dio iskopa odmah će se

koristiti za popravak i ureñenje postojećeg dijela, odnosno izradu novog dijela nasipa. Nakon

završetka prve faze izvodi se druga faza, a to je zaštita nožice konstrukcije pristana. Treba formirati

temeljni nasip od lomljenog kamena u geometriji s horizontalnom bermom i pokosom prema dnu,

tako da se nadopunjuje dio volumena nasipa koji se povukao u dublje more. Tako formirani temeljni

nasip, odnosno njegovu bermu neposredno uz nožicu konstrukcije pristana treba zaštiti dvoslojnom

kamenom oblogom, tzv. rip-rap. Debljina obloge je 50 cm. U što kraćem roku, ali ne nužno odmah,

preporuča se izvesti i treću fazu koja podrazumjeva sanaciju i zaštitu betonske površine podvodnog

dijela konstrukcije novom betonskom oblogom. Potrebno je mehanički ukloniti slabije dijelove

betona i očistiti površinu od obraštaja, nakon čega se u tijelo betona ugrañuju sidra (cca 4 komada

po m2), postavlja armaturna mreža i kontraktor postupkom betonira zaštitna obloga debljine cca 20

cm.



SANACIJA NADMORSKOG DIJELA KONSTRUKCIJE

Postojeće kameno opločenje, uključujući i podložne slojeve , će se skinuti i izvesti će se novo

kameno opločenje prema shemi iz arhitektonskog dijela ovog projekta. Oštećeni rubni kameni

blokovi i oni neprimjerenih dimenzija zamjenit će se novima. Umjesto postojećih betonskih kolona

za privez brodova, postavit će se četiri nove kamene bitve na sjeveroistočni i jedna na jugoistočni

dio pristana. Kolone će se izraditi iz jednog komada vapnenačkog kamena promjera 45 cm, visine

50 cm iznad tla .

Na nasutom i popločanom platou uz SI bedem tvrñave će se takoñer zamjeniti kameno opločenje

prema shemi iz arhitektonskog dijela ovog projekta, te će se u obalni zid ugraditi tri alke od

nehrñajućeg čelika za privez manjih plovila sa plotkim gazom ( gumenjaci i sl. ) .

U ovoj fazi nisu rañena geotehnička istraživanja temeljnog tla. S obzirom na okolno tlo,

pretpostavka je da je temeljno tlo stjenovito, sastavljeno uglavnom od okršenih vapnenaca, a

prema kategorizaciji karbonatnih stijenskih masa mogu se razvrstati u II i III kategoriju. Na takvoj

stijeni izveden je nasip od općeg kamenog nabačaja široke granulacije, na kojem se nalazi

konstrukcija pristana .

Izvoditelj radova je dužan posebnu pažnju pokloniti mjerama zaštite na radu, i pridržavati se svih

tehničkih normativa i standarda bez obzira da li su posebno navedeni u ovom tehničkom opisu.

Tijekom izvoñenja radova moguća su manja odstupanja od projekta uzrokovana zatečenim

stanjem. Svi nastali problemi rješavat će se pravovremeno u dogovoru s projektantom.

VIJEK UPORABE I UVJETI ODRŽAVANJA

Predviñeni vijek uporabe grañevine je 50 godina. Kao i kod sličnih pomorskih objekata, u redovno

održavanje spadaju periodični pregledi AB stopa i nadmorskog dijela, odnosno kamenih bitvi i

metalnih alki .

U sklopu održavanja nužno je provoditi periodične geodetske snimke radi utvrñivanja eventualnih

horizontalnih ili vertiklanih pomaka. Geodetska mjerenja prostornih pomaka treba pratiti na

reperima. Repere treba ugraditi u AB stope na način da je moguće pratiti prostorne pomake

obalnog zida. Tražena točnost interpretacije pomaka je veličine milimetra. Točke se uklapaju u

jedinstvenu mrežu repera, iz koje je moguće pratiti eventualne prostorne pomake konstrukcije.

Učestalost mjerenja je svake godine u prvih pet godina nakon izgradnje, te nakon toga svake

druge godine .

Kod nadmorskog dijela posebnu pažnju treba posvetiti održavanju opreme (mornarske

stepenice, privezni prsteni) čija je trajnost zbog agresivnog djelovanja mora i sunca umanjena.

Projektant :

Zadar, srpanj 2016. Branislav Brkić d.i.g.



2.2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE



OPĆENITO

Predmetni projekt je izrañen u skladu sa Zakonom o gradnji (Narodne Novine Republike Hrvatske,

br. 153/13), kojim su propisana tehnička svojstva bitna za grañevinu, kao i odrednice u svezi sa

grañevinskim proizvodima i opremom.

Navedeni Zakon obvezuje proizvoñača, projektanta i izvoditelja na kontrolu i osiguranje kakvoće

materijala, radova i grañevine.

Sve značajke predmetne grañevine, pa tako i mjere kontrole i osiguranja kakvoće, potrebno je, pri

izradi izvedbenog projekta, uskladiti sa stvarnom situacijom na danoj lokaciji.

ISKOLČENJE GRAðEVINE

Opis rada

Iskolčenje grañevine obuhvaća sva geodetska mjerenja tj. prenošenja podataka s projekta na teren

i obrnuto, osiguranje osi, postavljanje profila, obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu

za svo vrijeme grañenja, odnosno do predaje radova Investitoru. U ovaj rad se uključuje i

preuzimanje i održavanje svih predanih osnovnih geodetskih snimaka, te nacrta i iskolčenja na

terenu, koja je Invesitor predao izvoditelju na početku radova. Opseg rada mora u svemu zadovoljiti

potrebe gradnje, kontrole radova, obračuna i drugog. Rad se odnosi na kompletnu zonu zahvata,

kako nad morem, tako i pod morem.

Primopredaja iskolčenja

Prije početka radova, Investitor predaje izvoditelju radova iskolčenu grañevinu na terenu sa svim

potrebnim podacima u obliku crteža, skica, tabela i slično. Primopredaja iskolčenja grañevine unosi

se u zapisnik kojeg potpisuju predstavnici Investitora i izvoditelj radova. Čin primopredaje iskolčenja

grañevine i datum primopredaje registriraju se u grañevinskom dnevniku. Investitor predaje

izvoditelju na terenu poligonske točke i visinske točke (repere).

Osiguranje iskolčenja

Kada izvoditelj radova preuzme iskolčenje grañevine, dužan je sve točke osigurati tako da ih je u

toku ili po završetku rada moguće lako obnoviti. Osim toga, dužan je osigurati poligonske točke i

repere na isti način. Za vrijeme osiguranja točaka, izvoditelj radova mora voditi zapisnik i skicu

osiguranja, a nakon toga treba izraditi nacrt osiguranja. Jedan primjerak nacrta osiguranja izvoditelj

radova predaje nadzornom inženjeru na uvid radi kontrole ispravnosti postupka.

Postavljanje profila (uzdužnih i poprečnih)

Ako nije zadovoljan s poprečnim i uzdužnim profilima terena iz glavnog projekta, izvoditelj radova

ima pravo ponovno ih snimiti i ucrtati u mjerilu 1:200 ili mjerilu kao u projektu. Na eventualne razlike



izvoditelj radova upozorava nadzornog inženjera radi dobivanja potvrde i suglasnosti. Ako je

morfologija terena izmeñu poprečnih profila iz glavnog projekta takva da bi to znatno utjecalo na

količine radova, izvoditelj radova i Investitor imaju pravo tražiti snimanje meñuprofila. Utvrñene

razlike treba potvrditi nadzorni inženjer. Bez pismene potvrde nadzornog inženjera ne mogu se

priznati nikakve izmjene u poprečnim profilima u odnosu na glavni projekt.

Kontrola za vrijeme grañenja

Izvoditelj radova dužan je da za vrijeme grañenja stalno kontrolira iskolčene osi, osiguranje svih

točaka, postavljenih profila, repera i poligonskih točaka. Ako za vrijeme izrade doñe do nestanka ili

oštećenja pojedinih točaka izvoditelj radova je ih je dužan obnoviti o svom trošku. lIspravnost

obnovljenih točaka provjerava nadzorni inženjer. Ako se projekt izmjeni, izvoditelj radova mora sve

promjene provesti i na terenu. Promjene se moraju provesti i na osiguranju osi i drugih točaka, te na

postavljenim profilima. Naposljetku, sve se promjene moraju ucrtati u nacrt osiguranja osi i točaka

grañevine. Sve podatke o iskolčenju, koji su u vezi sa promjenom projekta, izvoditelj radova je

dužan dostaviti nadzornom inženjeru i omogućiti mu besprijekornu upotrebu ovih podataka.

Iskolčenje treba stalno nadzirati i po potrebi obnavljati.

Predaja po završetku radova

Po završetku radova na grañevini, izvoditelj radova je dužan, na zahtjev Investitora, obnoviti osi

grañevine, poligonske točke i repere te ih predati Investitoru. O tome se mora izraditi zapisnik.

ČIŠĆENJE TERENA Kontrolu kvalitete obavljati u svemu prema važećem standardu U.E1.010.

TEHNIČKA OPREMA i PRIPREMA (UREðENJE) GRADILIŠTA

Organizacija gradilišta, tehnička oprema i mehanizacija na gradilištu, moraju biti u skladu sa

zahtjevima projekta, što se mora redovito kontrolirati u cilju cjelovitog i dosljednog izvršenja

graditeljskih radova.



ISKOPI

OPĆENITO

Vrstu i značajke temeljnog tla kao i dubine iskopa kontrolirati prema pretpostavkama iz

grañevinskog projekta.

PODMORSKI ISKOP

Tijekom radova na iskopu mora se kontrolirati:

- da se iskop obavlja prema profilima i visinskim kotama iz projekta te propisanim

nagibima kosina, a uzimajući u obzir geomehanička svojstva tla.

- da su vrste i značajke tla usklañene s pretpostavkama iz grañevinskog projekta, te da

su kote temeljenja usklañene sa stanjem na licu mjesta.

IZRADA NASIPA U ZONI OBALNOG ZIDA

PODMORSKI NASIP

Programom kontrole i osiguranja kvalitete propisuje se vrsta i broj ispitivanja za kameni materijal

nasipa. Razlikujemo opće kamene materijale odnosno kamene materijale s dozvoljenom količinom

sitnih čestica i čiste kamene.

Opći kameni materijali Kameni materijal težine zrna 0-500 kg koji ne smije imati više od 5% sitnih čestica manjih od 0,074 mm

Čisti kameni materijali Čisti kameni materijal težine zrna 15-50 kg. Čisti kameni materijal težine zrna 100-500 kg. Tucanik, veličine zrna od 32-64 mm.

UZIMANJE UZORAKA HRN. B.BO.001/84

Uzorci se uzimaju iz osnovne stjenske mase na temelju odredbe nadzornog inženjera koji će

zajedno s geologom odrediti područja iskopa iz kojih će se dobivati kameni materijal za ispitivanje

uzoraka. Vrsta i količina uzoraka ovisna je o ispitivanjima i ona će se usuglasiti s ovaštenim

Institutom za ispitivanje materijala. Uzorci se uzimaju za odreñivanje:

- granulometrijskog sastava

- postojanosti



GRANULOMETRIJSKI SASTAV HRN. U.B1.018

Za svaki pojedini materijal potrebno je odrediti sadržaj zrna različite veličine izražene u postotku

težine. Zahtijevane granulometrijske dijagrame, koji moraju biti u granicama datim u općim i

posebnim uvjetima, izvoditelj radova je dužan predočiti prije ugradbe.

ODREðIVANJE POSTOJANOSTI HRN. B.B8.002/89

Postojanost kamena odreñuje se metodom koja je razvijena kao indirektna za odreñivanje

postojanosti na mrazu. Prema iskustvima, ovo ispitivanje dobar je pokazatelj postojanosti kamena u

morskim uvjetima.

Zahtjevana vrijednost gubitka mase je najviše 10%.

NADMORSKI NASIP

Kontrolu kvalitete gradiva za izradu nasipa izvesti prema važećim standardima: HRN.U.B1.010,

HRN.U.B1.012, HRN.U.B1.0I4, HRN.U.B1.016, HRN.U.B1.018, HRN.U.B1.020,

HRN.U.B1.024, HRN.U.B1.038, HRN.U.E1.010, HRN.U.E8.O10, HRN.U.B1.046, HRN.

B.B8.002

Kontrolnim i tekućim ispitivanjima obuhvatiti:

- Odreñivanje stupnja zbijenost u odnosu na standardni Proctorov postupak ili odreñivanje modula

stišljivosti kružnom pločom Ф=30 cm, najmanje na svakih 1000 m2 svakog sloja nasipa. - Postojanost kamena odreñuje se metodom koja je razvijena kao indirektna za odreñivanje

postojanosti na mrazu. Prema iskustvima, ovo ispitivanje dobar je pokazatelj postojanosti

kamena u morskim uvjetima. Zahtjevana vrijednost gubitka mase je najviše 10%

BETONSKI I ARMIRANO BETONSKI RADOVI lZVOðENJE BETONSKIH RADOVA Izvoditelj konstrukcija i elemenata od betona i armiranog betona mora voditi dokumentaciju prema Tehničkom propisu za betonske konstrukcije (N.N. 139/09, 14/10, 125/10, 136/12) kojim dokazuje kvalitetu materijala, izvedenih radova te gotove konstrukcije te drugu dokumentaciju predviñenu projektom.

Betonski radovi izvode se prema projektu konstrukcije i projektu betona. Prije početka izvoñenja radova, izrade konstrukcije i elemenata od betona, mora se izraditi projekt betona koji sadrži:

• sastav betonskih mješavina, količine i tehničke uvjete za projektirane klase betona, • plan betoniranja, organizaciju i opremu potrebnu za izvoñenje, • način transporta i ugradnje betonske mješavine, • način njegovanja ugrañenog betona, • program kontrolnih ispitivanja sastojaka betona, • program kontrole betona, uzimanje uzoraka i ispitivanje betonske mješavine i betona po partijama, • plan montaže elemenata, projekt skele za složene konstrukcije i elemente od



betona i armiranog betona, ako nije naveden u projektu konstrukcije, te projekt za specijalne vrste oplate.

Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrñivanje sukladnosti betona odreñuju se odnosno provode prema normi HRN EN 206:2014, normama na koje ta norma upućuje i odredbama Priloga A Tehničkog propisa za betonske konstrukcije (N.N. 139/09, 14/10, 125/10, 136/12). Sastavni materijali ne smiju sadržavati štetne primjese u količinama koje mogu biti opasne za trajnost betona ili uzrokovati koroziju armature. Moraju biti pogodni za namjeravano korištenje betona. Za izradu betona moraju se rabiti sulfatno otporni cementi propisani normom HRN EN 197. Smiju se rabiti samo oni cementi koji imaju ispravu o sukladnosti s uvjetima odgovarajuće važeće norme koju izdaje ovlaštena hrvatska institucija. Ne smije se rabiti cement koji je na betonari skladišten duže od tri mjeseca, ako ispitivanjima osnovnih svojstava nije potvrñeno da mu kakvoća odgovara propisanim uvjetima. Za izradu betona može se upotrebljavati obični agregat propisan normom HRN EN 12620. Mora biti razdvojen u najmanje tri frakcije, i treba imati ispravu o sukladnosti s uvjetima navedenih normi koju izdaje ovlaštena hrvatska institucija. Frakcije agregata moraju se transportirati i skladištiti odvojeno, tako da se ne prljaju, ne predrobljuju i ne segregiraju. Podloga odlagališta agregata treba biti izvedena u dovoljnom nagibu za odvodnju vode koja se procjeñuje iz agregata. Na istome mjestu smiju se odlagati samo agregati iste nazivne frakcije iz istog izvora, a iste nazivne frakcije iz različitih izvora samo ako je prethodno dokazano da imaju ista ili dovoljno slična svojstva koja ne uzrokuju promjenu količine doziranja u betonu. Voda za spravljanje betona treba zadovoljavati uvjete norme HRN EN 1008. Pouzdano pitka voda (iz gradskih vodovoda) može se rabiti bez potrebe prethodne provjere uporabljivosti. Voda koja se ne koristi za piće, a koristi se za izradu betona na osnovi provedenih ispitivanja, treba kontrolirati najmanje jednom u tri mjeseca. ORGANlZACIJA I PROJEKTI ZA IZVOðENJE BETONSKIH RADOVA Organizacija, oprema i projekti za izvoñenje betonskih radova na gradilištu moraju biti usklañeni s projektom konstrukcije i projektom betona. Betoniranje može početi nakon pregleda:

- podloge, - oplata.

OPLATE

Oplate moraju biti tako projektirane, konstruirane i izvedene da mogu preuzeti opterećenja i

utjecaje koji nastaju u izvoñenju radova, bez štetnih slijeganja i deformacija, osigurati točnost predviñenu projektom konstrukcije, ne smiju biti ugroženi ni oštećeni oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova. Oplate moraju zadovoljavati mjerodavne hrvatske i europske norme kao što je EN 1065. Za izradu oplata može se upotrijebiti svaki materijal koji će ispuniti uvjete konstrukcije ovih tehničkih uvjeta. Oplate moraju biti tako izvedene da odgovaraju načinu ugradnje, vibriranja, njegovanja i toplinske obrade betona, prema projektu betona. Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne očvrsne. Kad je oplata sastavni dio konstrukcije iIi njezina elementa i ostaje ugrañena u konstrukciji, treba provjeriti njezinu trajnost. Ako takva oplata ili dio oplate ne utječe na nosivost konstrukcije, treba provjeriti da njezin utjecaj na konstrukciju nije štetan. Ako sredstva za učvršćivanje oplate prolaze kroz beton, ne smiju štetno djelovati na beton. Oplatu treba tako izvesti da ju je moguće lako skinuti, bez oštećenja betona. Unutrašnje stranice oplate moraju biti čiste i, prema potrebi, premazane zaštitnim sredstvom.



Premaz oplate ne smije biti štetan za beton, ne smije djelovati na promjenu boje površine vidljivog betona i na vezu izmeñu armature i betona i ne smije štetno djelovati na materijal koji se naknadno nanosi na beton. Oplatu koja apsorbira značajniju količinu vode iz betona ili omogućava evaporaciju treba odgovarajuće vlažiti da se spriječi gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena. Za osiguranje traženog zaštitnog sloja betona treba koristiti odgovarajuće vodilice ili distancere oplate od armature. Oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu čvrstoću: - otpornu na oštećenja površine skidanjem oplate, - dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku, - da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija ponašanja betona. Oplata se skida po fazama, bez potresa i udara, na način da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti. Prije početka ugradnje nadzor treba provjeriti: geometriju oplate, stabilnost oplate, nepropusnost oplate, uklanjanje nečistoća (kao što su prašina, snijeg, led i ostaci žice) s dijela koji će se betonirati, pripremu površine oplate, otvore u oplati. UGRADNJA BETONA Beton se ugrañuje prema projektu betona, normi HRN EN 13670, normama na koje ta norma upućuje i odredbama priloga J Tehničkog propisa za betonske konstrukcije. Ako se ugradnja betona prekida zbog nepredviñenih prilika (incidentne situacije), moraju se poduzeti mjere da takav prekid ne utječe štetno na nosivost i ostala svojstva konstrukcije odnosno elemenata. Ako prekid ugradnje nije izveden na način predviñen projektom, izvoditelj radova mora: - ohrapaviti prekidnu površinu betona, - očistiti prekidnu površinu betona, - navlažiti je - odstraniti višak vode sa prekidne površine. Početna temperatura svježeg betona u fazi ugradnje ne smije biti niža od +5C. Najviša temperatura svježeg betona koji se ne ugrañuje posebnim postupcima predviñenim za temperirane betone ne smije biti viša od +300C. Ako je srednja dnevna temperatura zraka niža od +50C ili viša od +300C za normalno očvršćavanje betona potrebno je poduzeti posebne mjere zaštite betona. Beton se mora transportirati i ubacivati u oplatu na način i uz uvjete koji sprječavaju segregaciju betona te promjenu u sastavu i svojstvima betona. U konstrukciju se mora ugrañivati beton takve konzistencije da se može kvalitetno ugraditi i zbijati predviñenim mehaničkim sredstvima za ugradnju. Visina slobodnog pada betona ne smije biti veća od 1,50 m, ako nisu poduzete potrebne mjere za sprječavanje segregacije. Beton se ugrañuje mehanički, osim ako je tekuće konzistencije. Razastiranje betona vibratorom u oplati nije dozvoljeno. Najveća udaljenost mjesta ugradnje od mjesta konačnog položaja u zbijenom stanju ne smije biti veća od 1,50 m. Beton se unosi u slojevima ne višim od 70 cm. Idući sloj mora se ugraditi za vrijeme koje osigurava spajanje betona s prethodnim slojem. Beton u više slojeva ugrañuje se tako što se gornji sloj vibrira, a donji revibrira. Ugradnja betona pod morem izvodi se ‘kontraktor’ postupkom. Cijev kontraktora uvijek je svojim vrhom barem 0,5 m uronjena u prethodno ugrañenu masu svježeg betona. Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura obuhvati betonom i osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija, te beton dobije traženu čvrstoću i trajnost. Posebnu pažnju



treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja. Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i snijega. Naknadno dodavanje vode, cementa, površinskih otvrñivača ili sličnih materijala nije dopušteno. NJEGOVANJE UGRAðENOG BETONA Neposredno nakon betoniranja beton treba zaštiti: - da se skupljanje svede na najmanju mjeru, - da se postigne potrebna površinska čvrstoća, - da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja, - od prebrzog isušivanja, - od brze izmjene topline izmeñu betona i zraka, - od oborina i tekuće vode, - od smrzavanja, - od štetnih vibracija, udara ili drugih oštećivanja. Pogodni su sljedeći postupci njegovanja primjenjeni odvojeno ili uzastopno: - držanje betona u oplati, - pokrivanje površine betona paronepropusnim folijama, - pokrivanjem vlažnim materijalima i njihovom zaštitom od sušenja, - držanjem površine betona vidljivo vlažnom prikladnim vlaženjem, - primjenom zaštitnog premaza utvrñene uporabivosti. Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona ili držati površinu stalno vlažnom. Njegovanje povšine betona treba započeti odmah po završetku zbijanja i površinske obrade. Ako projektom betona nije drugačije odreñeno, njegovanje betona mora trajati najmanje 7 dana ili ne manje od vremena koje je potrebno da beton postigne 50% uvjetovane tlačne čvrstoće. KONTROLA KVALITETE BETONA

Prema normi HRN EN 13670 izvoñač mora prije početka ugradnje provjeriti je li beton u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije. Kontrolni postupak utvrñivanja svojstva svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN EN 13670 i projekta betonske konstrukcije.

Kontrolni postupak utvrñivanja tlačne čvrstoće očvrslog betona provodi se na uzorcima koji

se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugrañivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvoñača. Ako je količina ugrañenog betona veća od 100 m3, za svakih slijedećih ugrañenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona.

Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih

svojstava i istog proizvoñača evidentiraju se uz navoñenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navoñenje oznake pojedinačnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugrañivao u trenutku uzimanja uzoraka.

Ispitivanje čvrstoće se mora zasnivati na ispitivanjima uzoraka kocaka brida 150 mm ili

valjaka dimenzija 150x300 mm sukladnih HRN EN 12390-1 i izrañenih i njegovanih prema HRN EN 12390-1 i HRN EN 12390-2. Tlačna čvrstoća utvrñuje se na uzorcima ispitanim pri starosti 28 dana. Za slučaj nepotvrñivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba na dijelu konstrukcije u



koji je ugrañen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema EN 13791.

DODATNA ISPITIVANJA

Dodatna ispitivanja gradiva i elemenata obalne konstrukcije obaviti će se po nalogu odgovornih

osoba u postupku grañenja.

Popis prijavljenih tijela ovlaštenih za ocjenjivanje sukladnosti proizvoda nalazi se u NANDO bazi dostupnoj na web stranici www.ec.europa.eu .

lzvoñač je dužan osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugrañenih proizvoda i opreme prema Zakonu i prema zahtjevima iz projekta, te u tom smislu mora čuvati dokumentaciju o ispitivanju ugrañenog materijala, proizvoda i opreme prema programu ispitivanja iz projekta (članak 12. Tehičkog propisa o grañevnim proizvodima). Nadzorni inženjer dužan je voditi računa da je kvaliteta radova, ugrañenih proizvoda i opreme u skladu sa zahtjevima projekta te da je kvaliteta dokazana propisanim ispitivanjima i dokumentima (članak 58. Zakona o gradnji). Nadzorni inženjer dužan je da se za tehnički pregled priredi završno izvješće o izvedbi grañevine (članak 58. Zakona o gradnji).

Ako izvoñač nije u mogućnosti udovoljiti u svemu uvjetima iz ovog programa kontrole i osiguranja kvalitete, dužan je u popratnom dopisu ponude navesti na koje se uvjete obvezuje, a koje ne prihvaća. Prije početka rada izvoñač je dužan obratiti se nadzom inženjeru i projektantu, koji će mu dati detaljnije upute objašnjenja u svezi tesarskih radova. Tom će prilikom ujedno definitivno biti utvrñen plan rada, prema potrebi gradnje i raspoloživih sredstava. Ukoliko na prethodnim radovima ima nekih nedostataka kao i loše izvedenih radova ili grešaka bilo u pogledu materijala bilo izrade, a koji bi mogli štetiti konstrukciji i pripadajućim radovima, dužnost je izvoñača na to pravovremeno upozori voditelja grañenja i nadzornog inženjera, kako bi se takvi nedostaci mogli na vrijeme otkloniti.



NORME KOJE TRETIRAJU RADOVE U OVOM PROGRAMU KONTROLE : HRN EN 206:2014 Beton: Specifikacija, svojstva, proizvodnja i sukladnost HRN EN 1130:2008 Čelik za armiranje – Zavarljivi čelik za armiranje HRN EN 10080:2012 Čelik za armiranje betona – Zavarljivi čelik za armiranje – Općenito HRN EN 10020:2008 Definicija i razredba vrsta čelika HRN EN 10079:2008 Definicija čeličnih proizvoda HRN EN 197-1:2012 Cement – 1. dio: Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti cementa

opće namjene HRN EN 197-2:2014 Cement – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti HRN CR 14245:2004 Smjernice za primjenu EN 197-2 ‘’Vrednovanje sukladnosti’’ HRN EN 14216:2006 Cement – Sastav, specifikacije i kriteriji sukladnosti za posebne vrste

cementa HRN EN 14647:2006 Kalcijev aluminatni cement – Sastav, specifikacije i kriteriji

sukladnosti HRN EN 12620:2008 Agregati za beton HRN EN 1008:2002 Voda za pripremu betona – Specifikacije za uzorkovanje, ispitivanje i

potvrñivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona, kao vode za pripremu betona

HRN EN 12504-1:2009 Ispitivanje betona u konstrukcijama – 1. dio: Izvañeni ispitni uzorci – Uzimanje, pregled i ispitivanje tlačne čvrstoće

HRN EN 12504-2:2012 Ispitivanje betona u konstrukcijama – 2. dio: Nerazorno ispitivanje – Odreñivanje indeksa sklerometra

HRN EN 12504-3:2005 Ispitivanje betona u konstrukcijama – 3. dio: Odreñivanje sile čupanja (pull-out)

HRN EN 12504-4:2004 Ispitivanje betona – 4. dio: Odreñivanje brzine ultrazvučnog impulsa HRN EN 12390-1:2012 Ispitivanje očvrsloga betona – 1. dio: Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi

za uzorke i kalupe HRN EN 12390-2:2009 Ispitivanje očvrsnuloga betona – 2. dio: Izrada i njega ispitnih

uzoraka za ispitivanje čvrstoća HRN EN 12390-3:2009 Ispitivanje očvrsnuloga betona – 3. dio: Tlačna čvrstoća ispitnih

uzoraka HRN EN 12390-4:2000 Ispitivanje očvrsloga betona – 4. dio: Tlačna čvrstoća – Specifikacija

ureñaja za ispitivanje HRN EN 12390-5:2009 Ispitivanje očvrsnuloga betona – 5. dio: Čvrstoća ispitnih uzoraka na

savijanje HRN EN 12390-6:2010 Ispitivanje očvrsloga betona – 6. dio: Vlačna čvrstoća cijepanjem

ispitnih uzoraka HRN EN 12390-7:2009 Ispitivanje očvrsnuloga betona – 7. dio: Gustoća očvrsnuloga betona HRN EN 12390-8:2009 Ispitivanje očvrsnuloga betona – 8. dio: Dubina prodora vode pod

tlakom HRN CEN/TS 12390-9:2006 Ispitivanje očvrsloga betona – 9. dio: Otpornost na smrzavanje i

odmrzavanje – Ljuštenje HRN EN 12390-13:2013 Ispitivanje očvrsloga betona – 13. dio: Odreñivanje sekantnog

modula elastičnosti pri tlaku HRN EN 13670:2010 Izvedba betonskih konstrukcija HRN EN 12350-1:2009 Ispitivanje svježega betona – 1. dio: Uzorkovanje HRN EN 12350-2:2009 Ispitivanje svježega betona – 2. dio: Ispitivanje slijeganjem HRN EN 12350-3:2009 Ispitivanje svježega betona – 3. dio: Vebe ispitivanje HRN EN 12350-4:2009 Ispitivanje svježega betona – 4. dio: Stupanj zbijenosti HRN EN 12350-5:2009 Ispitivanje svježega betona – 5. dio: Ispitivanje rasprostiranjem HRN EN 12350-6:2009 Ispitivanje svježega betona – 6. dio: Gustoća HRN EN 12350-7:2009 Ispitivanje svježega betona – 7. dio: Sadržaj pora – Tlačne metode HRN EN 12350-8:2010 Ispitivanje svježega betona – 8. dio: Samozbijajući beton – Ispitivanje rasprostiranja slijeganjem HRN EN 12350-9:2010 Ispitivanje svježega betona – 9. dio: Samozbijajući beton – Ispitivanje V-lijevkom HRN EN 12350-10:2010 Ispitivanje svježega betona – 10. dio: Samozbijajući beton – Ispitivanje L-posudom HRN EN 12350-11:2010 Ispitivanje svježega betona – 11. dio: Samozbijajući beton –



Ispitivanje segregacije sijanjem HRN EN 12350-12:2010 Ispitivanje svježega betona – 12. dio: Samozbijajući beton –

Ispitivanje J-prstenom HRN EN 13055-1:2003 Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje HRN EN 13055-2:2007 Lagani agregati – 2. dio: Lagani agregati za bitumenske mješavine i

površinske obrade i za primjenu u nevezanim i vezanim mješavinama

HRN EN 13791:2007 Ocjena in-situ tlačne čvrstoće u konstrukcijama i predgotovljenim elementima HRN EN 932-1:2003 Ispitivanje općih svojstava agregata – 1. dio: Metode uzorkovanja HRN EN 932-2:2003 Ispitivanje općih svojstava agregata – 2. dio: Metode smanjivanja laboratorijskih uzoraka HRN EN 932-3:2003 Ispitivanje općih svojstava agregata – 3. dio: Postupak i nazivlje za pojednostavljeni petrografijski opis HRN EN 932-5:2012 Ispitivanje općih svojstava agregata – 5. dio: Uobičajena oprema i umjeravanje HRN EN 935-6:2003 Ispitivanje općih svojstava agregata – 6. dio: Definicije ponovljivosti i obnovljivosti HRN EN 933-1:2012 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 1. dio: Odreñivanje granulometrijskog sastava – Metode sijanja HRN EN 933-2:2003 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 2. dio: Odreñivanje granulometrijskog sastava – Ispitna sita, nazivne veličine otvora HRN EN 933-3:2012 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 3. dio: Odreñivanje oblika zrna – Indeks plosnatosti HRN EN 933-4:2008 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 4. dio: Oderñivanje oblika zrna – Indeks oblika HRN EN 933-5:2004 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 5. dio: Odreñivanje drobljenih i lomljenih površina u krupnom agregatu HRN EN 933-6:2014 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 6. dio: Procjena značajaka površina – Koeficijent protoka agregata HRN EN 933-7:2004 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 7. dio: Odreñivanje sadžaja školjaka – Postotak školjaka u ukupnom agregatu HRN EN 933-8:2012 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 8. dio: Procjena sitnih čestica – Odrešivanje ekvivalenta pijeska HRN EN 933-9:2013 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 9. dio: Procjena sitnih čestica – Ispitivanje metilenskim modrilom HRN EN 933-10:2009 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 10. dio: Procjena sitnih čestica – Razvrstavanje punila (sijanje strujanjem zraka) HRN EN 933-11:2009 Ispitivanje geometrijskih svojstava agregata – 11. dio: Odreñivanje sastojaka krupnoga recikliranog agregata HRN EN 934-1:2008 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – 1. dio: Opći zahtjevi HRN EN 934-2:2012 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – 2. dio: Dodaci betonu

– Definicije, zahtjevi, sukladnost, označivanje i obilježavanje HRN EN 934-3:2012 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – 3. dio: Dodaci mortu

za zidanje – Definicije, zahtjevi, sukladnost, označivanje i obilježavanje

HRN EN 1097-1:2011 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 1. dio: Odreñivanje otpornosti na habanje HRN EN 1097-2:2011 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 2. dio: Metode za odreñivanje otpornosti na drobljenje HRN EN 1097-3:2004 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 3. dio: Odreñivanje nasipne gustoće i šupljina HRN EN 1097-4:2008 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 4. dio: Odreñivanje šupljina u suhom zbijenom punilu HRN EN 1097-5:2008 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 5. dio: Odreñivanje sadržaja vode sušenjem u ventilirajućem sustavu HRN EN 1097-6:2013 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 6. dio: Odreñivanje gustoće i upijanja vode HRN EN 1097-7:2008 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 7. dio:



Odreñivanje gustoće punila – Piknometrijska metoda HRN EN 1097-8:2009 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 8. dio: Odreñivanje vrijednosti polirnosti kamena HRN EN 1097-9:2014 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 9. dio: Odreñivanje otpornosti na habanje abrazijom gumama s čavlima – Nordijsko ispitivanje HRN EN 1097-10:2014 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 10. dio: Odreñivanje usisne visine vode HRN EN 1097-11:2013 Ispitivanje mehaničkih i fizikalnih svojstava agregata – 11. dio: Odreñivanje stlačivosti i ograničene tlačne čvrstoće laganih agregata HRN EN 1367-1:2008 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 1. dio: Odreñivanje otpornosti na zamrzavanje i odmrzavanje HRN EN 1367-2:2010 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 2. dio: Ispitivanje ,agnezijevim sulfatom HRN EN 1367-3:2004 Ispitivanja toplinskog i vrmenskog utjecaja na svojstva agregata – 3. dio: Ispitivanje kuhanje za ‘’Sonnenbrand’’ u bazaltu HRN EN 1367-4:2008 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 4. dio: Odreñivanje skupljanja pri sušenju HRN EN 1367-5:2011 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 5. dio: Odreñivanje otpornosti na toplinski šok HRN EN 1367-6:2008 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 6. dio: Odreñivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje uz prisustvo soli HRN EN 1367-7:2014 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 7. dio: Odreñivanje otpornosti na smrzavanje i odmrzavanje laganog agregata HRN EN 1367-8:2014 Ispitivanja toplinskog i vremenskog utjecaja na svojstva agregata – 8. dio: Odreñivanje otpornosti laganih agregata na raspadanje HRN EN 1744-1:2012 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 1. dio: Kemijska analiza HRN EN 1744-3:2004 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 3. dio: Priprema eluata izluživanjem agregata HRN EN 1744-4:2007 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 4. dio: Odreñivanje osjetljivost punila za bitumenske mješavine HRN EN 1744-5:2008 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 5. dio: Odreñivanje

sadržaja soli klorida topivih u kiselini HRN EN 1744-6:2008 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 6. dio: Oderñivanje

utjecaja ekstrakata recikliranog agregata na početak vezanja cementa

HRN EN 1744-7:2012 Ispitivanja kemijskih svojstava agregata – 7. dio: Odreñivanje gubitka žarenjem pepela iz ložišta spalionica komunalnog otpada HRN EN 1744-8:2012 Ispitivanje kemijskih svojstava agregata – 8. dio: Odreñivanje udjela metala u pepelu iz ložišta spalionica komunalnog otpada (MIBA) metodom izdvajanja HRN EN 450-1:2013 Leteći pepeo za beton – 1. dio: Definicije, specifikacije i kriteriji sukladnosti HRN EN 450-2:2005 Leteći pepeo za beton – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti HRN EN 13263-1:2009 Silicijska prašina za beton – 1. dio: Definicije, zahtjevi i kriteriji sukladnosti HRN EN 13263-2:2009 Silicijska prašina za beton – 2. dio: Vrednovanje sukladnosti HRN EN 451-1:2004 Metoda ispitivanja letećeg pepela – 1. dio: Odreñivanje sadržaja slobodnoga klacijevog oksida HRN EN 451-2:2000 Metode ispitivanja letećeg pepela – 2. dio: Odreñivanje finoće

mokrim sijanjem HRN EN 1542:2001 Proizvodi i sustavi za zaštitu i popravak betonskih konstrukcija – Metode ispitivanja – Mjerenje čvrstoće prionljivsti pull-off metodom nHRN CR 10260 Sustavi označivanja čelika – Dodatne oznake HRN EN 196-1:2005 Metode ispitivanja cementa – 1. dio: Odreñivanje čvrstoće HRN EN 196-2:2013 Metode ispitivanja cementa – 2. dio: Kemijska analiza cementa HRN EN 196-3:2009 Metode ispitivanja cementa – 3. dio: Odreñivanje vremena vezivanja

i postojanosti volumena



HRN EN 196-4:2004 Metode ispitivanja cementa – 4. dio: Kvantitativno odreñivanje sastojaka HRN EN 196-5:2011 Metode ispitivanje cementa – 5. dio: Ispitivanje pucolaniteta za pucolanske cemente HRN EN 196-6:2010 Metode ispitivanja cementa – 6. dio: Odreñivanje finoće HRN EN 196-7:2008 Metode ispitivanja cementa – 7. dio: Metode uzimanja i pripremanja uzoraka cementa HRN EN 196-8:2010 Metode ispitivanja cementa – 8. dio: Toplina hidratacije – Metoda otapanja HRN EN 196-9:2010 Metode ispitivanja cementa – 9. dio: Toplina hidratacije – Semiadiabatska metoda HRN EN 196-10:2013 Metode ispitivanje cementa – 2. dio: Odreñivanje udjela u vodi

topivog kroma (VI) u cementu HRN EN 480-1:2011 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – Metode ispitivanja – 1. dio: Refernetni beton i referentni mort za ispitivanje HRN EN 480-2:2007 Dodaci betonu. mortu i smjesi za injektiranje – Ispitne metode – 2. dio: Odreñivanje vremena vezanja HRN EN 480-4:2005 Dodaci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 4. dio: Odreñivanje izdvajanja vode iz betona HRN EN 480-5:2007 Dodatci betonu, mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 5. dio: Odreñivanje kapilarnog upijanja HRN EN 480-6:2007 Dodatci betonu mortu i mortu za injektiranje – Ispitne metode – 6. dio: Infracrvena analiza HRN EN 480-8:2012 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – Metode ispitivanja – 8. dio: Odreñivanje deklariranog sadržaja suhe tvari HRN EN 480-10:2010 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – Ispitne metode – 10. dio: Odreñivanje udjela u vodi topljivih klorida HRN EN 480-11:2005 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – Ispitne metode – 11. dio: Odreñivanje značajaka zračnih pora u očvrslom betonu HRN EN 480-12:2005 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – Ispitne metode – 12. dio: Odreñivanje udjela alkalija u dodacima HRN EN 480-13:2011 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – Metode ispitivanja – 13. dio: Referentni mort za zidanje za ispitivanje dodataka mortu HRN EN 480-14:2007 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – Ispitne metode – 14. dio: Odreñivanje utjecaja osjetljivosti čelične armature na koroziju potenciostatskim elektrokemijskim ispitivanjem HRN EN 480-15:2013 Dodaci betonu, mortu i smjesi za injektiranje – Metode ispitivanja – 15. dio: Referentni beton i metode ispitivanja dodataka za mijenjanje viskoznosti HRN EN 13670:2010 Izvedba betonskih konstrukcija HRN EN ISO 9963-1:1998 Kakvoća vode – Odreñivanje alkaliteta – 1. dio: Odreñivanje ukupnog

i pojedinog alkaliteta HRN EN ISO 9963-2:2001 Kakvoća vode – Odreñivanje alkaliteta – 2. dio: Odreñivanje karbonatnog alkaliteta HRN ISO 7887:2012 Kvaliteta vode – Ispitivanje i odreñivanje boje HRN ISO 4316:1997 Površinske aktivne tvari – Odreñivanje pH-vrijednosti vodenih

otopina – Potenciometrijska metoda HRN ISO 7890-3:1998 Kakvoća vode – Odreñivanje nitrata – 3. dio: Spektrometrijska

metoda sa sulfosalicilnom kiselinom HRN ISO 6878:2008 Kakvoća vode – Odreñivanje fosfora – Spektrometrijska metoda s amonijevim molibdatom HRN ISO 9297:1998 Kakvoća vode – Odreñivanje klorida – Volumetrijska metoda sa srebrnim nitratom uz kromatni indikator (Mohrova metoda) HRN ISO 9964-1:1998 Kakvoća vode – Odreñivanje natrija i kalija – 1. dio: Odreñivanje

natrija metodom atomske apsorpcijske spektrometrije HRN ISO 9964-2:1998 Kakvoća vode – Odreñivanje natrija i kalija – 2. dio: Odreñivanje

kalija metodom atomske apsorpcijske spektrometrije HRN ISO 9964-3:1998 Kakvoća vode – Odreñivanje natrija i kalija – 3. dio: Odreñivanje natrija i kalija metodom plamene emisijske spektrometrije



BRAVARSKI RADOVI

U obalni serklaž ugrañuju se privezni prstenovi ( alke ). Svi elementi prstena biti će izrañeni od

nehrñajućeg čelika oznake AISI 316.

OSTALA GRADIVA I OPREMA OBALNE KONSTRUKCIJE

Za sva gradiva i elemente koji nisu izrijekom spomenuti ovim Programom, a ugraditi će se u objekt,

potrebno je prije ugradbe pribaviti pripadne Ateste kao dokaz standardne kvalitete.

DODATNA ISPITIVANJA

Dodatna ispitivanja gradiva i elemenata obalne konstrukcije obaviti će se po nalogu odgovornih

osoba u postupku grañenja.




2.3. NAČIN ZBRINJAVANJA OTPADA



Nakon izgradnje grañevine, potrebno je urediti okoliš gradilišta na slijedeći način:

Sve privremene putne prilaze gradilištu treba urediti prema vizualnim zahtjevima okoliša, a

one putove koji trajno ostaju u funkciji, sanirati i urediti prema kriterijima za normalno odvijanje

prometa i to u ovisnosti o razredu i namjeni prometnice.

Prethodno oformljene deponije i pozajmišta treba urediti i isplanirati, kako bi se u što većoj

mjeri uklopili s okolišem, a u što manjoj mjeri ugrozile susjedne grañevine.

Sve grañevine privremenog karaktera, opremu gradilišta, neutrošeni materijal, otpad i slično,

treba ukloniti, a predmetno zemljište prikladno sanirati i dovesti u prvobitno stanje.

Cijelo područje devastirano zahvatom treba dovesti u uredno stanje, tj. najmanje na razinu

prvobitnog stanja.

Korišteno zemljište potrebno je dovesti u uredno stanje prije izdavanja Uporabne dozvole.

Odvesti višak grañevinskog materijala sa skladišnog prostora. Sve ograde oštećene za vrijeme

gradnje treba popraviti.

Dijelove gradilišta koji nisu ograñeni treba za vrijeme izgradnje zaštititi odgovarajućim

prometnim znakovima ili trakama za upozorenje.

Kao obaveza korisnika ostaje stalna briga za uredni izgled okoliša uz stalno održavanje grañevine

kao dijela infrastrukturnih sadržaja.

Opasnog otpada nema te se posebno ne projektira postupak sa otpadom.




2.4. PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE



PROCJENA TROŠKOVA GRADNJE

Sanacija nosive konstrukcije pristana sastoji se od: - podmorskog iskopa;

- podbetoniranja temelja konstrukcije pristana;

- izvedba temeljnog kamenog nasipa;

- izrada dvoslojne kamene obloge (tzv. rip-rap).

Procjena troškova sanacije za nosivu konstrukciju pristana iznosi 65.000,00 kn




2.5. PRORAČUN KAMENE BITVE



Ovim proračunom se provjerava kameni poler na privez broda paralelno sa obalom i okomito na obalu. OPTEREĆENJE VJETROM Brzine vjetra za područje grada Šibenika

b

m ax

v 30 m / s osnovna vrijednost brzine vje tra

v 45 m / s trenutna brzina vje tra (udar )

= −

= −

Dimenzije mjerodavnog broda

OAL 25,00 m

B 8,00 m

D 2,20 m

F 2,50 m

=

=

=

=

Površina broda izložena djelovanju vjetra a) vjetar s mora 2

M1 OAA L F 25 2,50 62,50 m= ⋅ = ⋅ =

b) vjetar s kopna ( ) 2

M2 OAA L F 25 2,5 0,70 45,00 m= ⋅ = ⋅ − =

Sila vjetra na brod (poprečni smjer) a) vjetra s mora

( )

( )M,R

tM,R

M,R

2t t M1 m ax

5 2

t

W 1 3,1 sin k A v

W 1 3,1 sin 90 18,1 10 62,5 45

W 93,92 kN

α

° −

= + ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

= + ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

=

b) vjetra s kopna

( )

( )K ,R

K ,R

K ,R

2t t M2 m ax

5 2t

t

W 1 3,1 sin k A v

W 1 3,1 sin 90 18,1 10 45 45

W 67,62 kN

α

° −

= + ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

= + ⋅ ⋅ ⋅ ⋅ ⋅

=

gdje je:

5tk 18,1 10 koeficijent ovisan o sm jeru dje lovanja vjetra−= ⋅ −



Sila vjetra na obalnu konstrukciju

SIDRO

SIDRENIKONOPPRISTANIŠTEPRISTUPNA RAMPA

b) vjetar s kopna

K ,RtW 67,62 kN=

Brod je i na pramcu i na krmi privezan za po dva polera pa sila na jedan par polera iznosi:

K ,R2,t67,62

W 33,81 kN2

= =

Sila na jedan poler:

K ,R1,t33,81

W 23,91 kN2 cos 45 °

= =⋅



- Otpornost kamenog polera Kameni poler je kružnog poprečnog presjeka promjera 44 cm. Maksimalna visina

privezivanja na poler je 50 cm.

K ,R

61,t

6

kam en3

M W h 23,91 0,60 14,35 kNm 14,35 10 Nm m

M 14,35 100,86 MPa 11,60 MPa

W 440

16

σ σπ

= ⋅ = ⋅ = = ⋅

⋅= = = < =

⋅

Poprečni presjek kamenog polera:

RUBNI KAMENI BLOK

KAMENI POLER

RAZINA MORA

Statički sustav:

1,tWK,R




2.6. PRORAČUN KAMENE OBLOGE



Ovim proračunom se dimenzionira kamena obloga rip-rap na djelovanje struje brodskog vijka.

-1.80

1:1,25

-2.30

0.00

Mjerodavni promjer zrna kamene obloge:

2b

n 501,3 u

Dg m k

⋅≥

⋅ ⋅△

bu 2,0 m / s=

s w

w

3000 1000m 2

1000

ρ ρ

ρ

− −= = =△

20,5

2

20,5

2

tank cos (1 )

tan

42 prirodni kut unutrašnjeg trenja kam ene ob log e

17

tan 17k cos17 (1 ) 0,899

tan 42

αα

ς

ς

α

= ⋅ −

= °

= °

= ⋅ − =

2

n 50

n 50

1,3 2,0D 0,29 m

9,81 2 0,899

Odabrano : D 0,30 m 30 cm

⋅≥ =

⋅ ⋅

= =



Granulacija kamene obloge:

3 350 m in s n 50W D 3000 0,30 81kgρ= ⋅ = ⋅ =

50 m ax 50 m in

100 m in 50 m in

100 m ax 50 m in

15 m in 50 m in

15 m ax 50 m in

W 1,5 W 1,5 81 121,5 kg

W 2 W 2 81 162 kg

W 4 W 4 81 324 kg

W 0, 4 W 0, 4 81 32, 4 kg

W W 81kg

= ⋅ = ⋅ =

= ⋅ = ⋅ =

= ⋅ = ⋅ =

= ⋅ = ⋅ =

= =

Mas

a više

od (%

)

15

50

100

Masa zrna kamena (kg)32,4 81 121,5 162 324

W10

0 max

W10

0 min

W50

max

W50

min

W15

max

W15

min

Debljina kamene obloge:

n 50d (1,5 do1,8 ) D

d 1,5 30 45 cm

d 1,8 30 54 cm

Usvojeno :d 50 cm

= ⋅

= ⋅ =

= ⋅ =

=


Documents

STRUKTURA-PROJEKT d.o.o. · pristana erodiran je pod djelovanjem valova i poriva vijaka brodica koje koriste pristan, te formira strmi pokos, uglavnom bez berme, koji se spaja s prirodnim