Studeni-prosinac 2004 - Hrvatska elektroprivreda · Simpozij HO CIGRÉ: Bez odgode graditi nove elektrane 110 godina elektrifikacije Zadra: Svjetlo - najve}i Bo`ji dar 13. forum HED-a

2 HEP VJESNIK 166/167 (206/207), studeni-prosinac 2004.

.

U ovom broju:

Na kraju poslovne godine: obra}anje predsjednika uprave HEP-amr. sc. Ivana Mravka

Smanjenje gubitaka - prioritetan poslovni cilj

Donesen Konsolidirani gospodarski plan i Plan investicija za 2005.

Boì}ni susret HEP-a s kupcima, poslovnim partnerima i javno{}u

Vukovar 2004. - grad koji nas je zaduìo

Simpozij HO CIGRÉ: Bez odgode graditi nove elektrane

110 godina elektrifikacije Zadra: Svjetlo - najve}i Bo`ji dar

13. forum HED-a

Nepogoda u Dalmaciji

Nepogoda u Primorju i Istri

Glavni i odgovorni urednik HEP Vjesnika\ur|a Su{ec

13

64

3

4-8

10

11

14-15

16-19

20-23

24-25

40-47

48-50

206/207166/167

Boì} –vi{e od obi~aja

U vrijeme komercijalizacije svega, pa i narodnihobi~aja, kada se sve vi{e gubi autenti~nost irazumijevanje tradicijske osobne duhovnosti,narodnog ìvota i kulture, a u prigodi jednog odnajzna~ajnih kr{}anskih blagdana, podsjetimo se {toje to Boì} i koji su obi~aji u Hrvata.

Rije~ Boì} je umanjenica od rije~i Bog iozna~ava maloga Boga. U kr{}anstvu se od davnineslavilo Bogojavljanje i Isusovo ro|enje. Ti su blagdanibili u isto godi{nje doba kada su poganski narodislavili svetkovine zimskog solsticija, odnosno vrijemekada se Sunce po~inje vra}ati od ju`nog obratnikaprema sjeveru. Stoga su to bile svetkovinepomla|ivanja Sunca kod svih naroda koji su oboàvaliSunce.

Kristov ro|endan nije povijesno utvr|en. Sve dodruge polovice 4. stolje}a Boì} se slavio zajedno sblagdanom Bogojavljanja, a u Betlehemu i sblagdanom Isusova kr{tenja. Slavljenje Boì}a 25.prosinca prvi spominje tzv. Kronograf iz 354. godine,a dana{nji blagdan Boì}a vjerojatno se prvi put slaviu Rimu i to u vrijeme Pape Julija I. (337. – 352. ) ilinjegova nasljednika Liberija (352. – 366.). Znamo da jeKrist o~ekivan kao svjetlo koje svijetli u tami, odnosnosvjetlo za prosvje}ivanje pogana. Stoga je kr{}anskiblagdan lako potisnuo poganske, ali je u na~inuslavljenja zadrào neke njihove obi~aje unijev{i u njihkr{}anski smisao. Primjerice, kod hrvatske narodnepjesme iz pretkr{}anskoga vremena susre}emopoistovje}ivanje malog Isusa sa Suncem.

U 4. stolje}u se slavljenjem Boì}a po~elaslaviti i Nova godina, istoga dana i to traje sve do16. i 17. stolje}a, kada se Nova godina po~injeslaviti 1. sije~nja.

Cjelina boì}nih obi~aja u Hrvata obuhva}a~itavi Advent i traje sve do Sv. Tri Kralja. Zapravo,boì}ni blagdani zapo~inju se slaviti na dan sv.Barbare (4. prosinca) ili sv. Lucije (13. prosinca) ilisv. Nikole (6. prosinca). Nikolinjski obi~aji da sv.Nikola u biskupskom ornatu s palicom i |avla sko{arom, lancima i {ibom obilaze domove inagra|uju dobru a ka`njavaju zlo~estu djecu, nahrvatskim prostorima su relativno mladi i preuzeti izobli`njih europskih zemalja. Ve}u ulogu u hrvatskomnarodu ima dan sv. Lucije (u nekim krajevima i dan sv.Barbare) kada se sije p{enica koja treba lijepo niknutido Boì}a da u ku}i bude svjeèg zelenila.

Me|u adventskim obi~ajima u Hrvata zna~ajnijisu jo{ oni na sve tri nedjelje pred Boì} zvani djetinjci,materice i oci, o~i}i. Na djetinjce stariji prijete djeci i

od njih traè otkup, pa ih djeca daruju vo}em iline~im drugim; na materice mu{karci od èna traèotkup i od njih dobivaju orahe, lje{njake, vo}e, ru~nirad...; a na oce, o~i}e je obrnuto.

Me|u blagdanima hrvatskog boì}nogvremena, veliko je zna~enje Badnjeg dana, Badnjaka.To je zapravo ve~er (pa i no}) kada se mora bdjeti, unajmanju ruku do polno}ke. Pritom je razumljivauloga koju mora imati svjetlo, ali i toplina za one kojibdiju. Neizostavna je i u svim hrvatskim krajevima oddavnina uobi~ajena boì}na svije}a. Osim prvogsve~anog njena paljenja koje obavlja doma}in naBadnju ve~er prije ve~ere, pali se na Boì} i Staru iNovu godinu i Sv. Tri Kralja. Pali se i osobito drvo –badnjak (panj, klada) koje daje toplinu, potrebnu zaskoro najdulju zimsku Badnju ve~er. Unosi gadoma}in uz pozdravnu ~estitku uku}anima, a oni gapritom ~esto posipaju ìtom.

Jo{ je jedna zanimljiva tradicija u Hrvata oBoì}u – obi~aji sa slamom, koja se razastre podstolom i drugdje, a ~esto se stavlja i na stol. U naroduje uvrijeèno obja{njenje da se slama prostire naspomen kako je i novoro|eni Isus leào na slami.Povrh toga, u to vrijeme neizostavno je boì}nozelenilo u domovima, koje ozna~ava ìvotnu snagu.Osim proklijaloga ìta, domovi se kite gran~icamaimele, br{ljana, maslina, ru`marina...Te grane se kitesli~nim nakitom kao «boì}no drvce», koje je uhrvatskim krajevima mlada tradicija. Uz tradicionalnajela koja se pripremaju za Boì}, tu je i najbu~nijiobi~aj upravo na Badnjak – pucanje iz pu{aka,kubura, pi{tolja, a danas pucanje petardi. Kolikogod jepucanje u opreci s posve}enosti boì}nih dana,obiteljskom intimnosti i povu~enosti u domove naBadnjak, ono ima svoje zna~enje. Naime, buka, prasak,pucnjava obrana je od zla i zlonamjernih bi}a, a nesamo izraàj veselja, kako se to danas shva}a. Nakonzavr{etka mise polno}ke, Boì} se ~estitapoljupcem mira.

Za kr{}ane – katolike, Boì} ima vi{estrukisadràj, on je puno vi{e od obi~aja. To je dan kada jeBog postao ~ovjekom. Boì} je ona to~ka u kojoj suispunjene sve ~e`nje, sva ona bdijenja i ~ekanjamnogih stolje}a i tisu}lje}a u kojima je ~ovjek traìoBoga kao svoj smisao i opravdanje. Ljudska povijest, ukojoj se smjenjuje svjetlo i tama, bol i radost,proma{aji i uspjesi, ra|anje i umiranje kao vremenskekategorije, Bo`jim ulaskom u nju, postaje sastavni dioBo`jeg plana, sastavni dio vje~nosti. Boì} ozna~avanovo ra|anje koje neprekidno traje.

Zavr{ila je jedna od najuspje{nijihposlovnih godina poslovanja Hrvatskeelektroprivrede od njenoga osamostaljenja,odnosno uspostave neovisnosti RepublikeHrvatske.

Dobrim rezultatima poslovanja na{e tvrtkenajvi{e su doprinijele iznimno povoljnehidrolo{ke okolnosti tijekom 2004. godine, ali iva{i napori - napori zaposlenika HEP-a – upodru~ju smanjenja tro{kova poslovanja.Ponajprije tu mislim na tro{kove u podru~juugovaranja radova te nabave opreme imaterijala.

U godini koja je iza nas, HEP je gradiodobre odnose sa svojim okruènjem. Tu mislimna uspostavljenu dobru suradnju spredstavnicima ministarstava i du`nosnicimaVlade Republike Hrvatske, a osobito spredstavnicima Ministarstva gospodarstva, rada ipoduzetni{tva. Zahvaljuju}i i tomu, HEP je uhrvatskom energetskom sektoru postao snaànsubjekt koji aktivno sudjeluje u stvaranjuzakonodavnog okvira u odlu~uju}em trenutkudono{enja odluka relevantnih za harmonizacijutog va`noga dijela gospodarstva RepublikeHrvatske.

[TO SMO NAJZNAÂJNIJE NAPRAVILI U 2004.GODINI?

Svakako, na prvom mjestu je ~injenica dasmo svim na{im kupcima osigurali urednuisporuku elektri~ne energije. I kada su namstradala postrojenja zbog nezapam}eneovogodi{nje nepogode, prekidi su trajalirelativno kratko zahvaljuju}i iznimnim naporimana{ih ljudi da ponovno poveù mreù i osigurajunapon.

Kao Predsjednik Uprave koja je imenovanapo~etkom oùjka 2004. godine, zadovoljan sam{to smo donijeli ambiciozan razvojni ProgramUprave HEP-a za idu}e ~etverogodi{nje razdobljei na taj na~in dugoro~nije odredili na{eusmjerenje i aktivnosti kao obvezu za svezaposlene u HEP-u.

Zavr{ili smo dugo godina odga|ani velikiposao obnove na{e u ratu potpuno razorene ioplja~kane Transformatorske stanice 400/110 kVErnestinovo i jednako tako dugo odga|anuizgradnju Transformatorske stanice 400/220/110kV @erjavinec, kao i pripadnih dalekovoda.

Nakon temeljitih priprema, u Zagrebu, una{em Nacionalnom dispe~erskom centru, vodilismo i uspje{no proveli ponovno povezivanje 13godina razdvojenih zona UCTE-a.

U kadrovskom smislu, menadèrima HEP-apoja~ali smo odgovornost, ali smo produljilirazdoblje trajanja njihovih ugovora sa {estmjeseci na dvije godine i na taj na~in omogu}ilimirnije obavljanje njihovih poslovnih zada}a.

Ova Uprava rije{ila je dugogodi{nji sporsa sindikatima, odnosno problem uskra}enihnaknada zbog otkazanog Kolektivnog ugovora,a ponu|eni sporazum prihvatila je velikave}ina.

Od poslovnih uspjeha izdvojit }u i obvezeprema dobavlja~ima, koje smo zna~ajnosmanjili.

[TO NAS ÊKA U 2005.?

U godini koja je ispred nas nastavit }emobrojne zapo~ete aktivnosti, od kojih u ovojprigodi izdvajam najzna~ajnije.

Nastavit }emo preoblikovanje HEP grupesukladno zakonskoj regulativi. Uskoro o~ekujemodono{enje najva`nijih podzakonskih akata, u ~ijojizradi aktivno sujeluju na{i stru~njaci. Nakontoga, HEP }e kona~no mo}i poslovati u zakonskireguliranim uvjetima.

O~ekuje nas dono{enje odluka o izgradnjinovih izvora elektri~ne energije, jer ovojUpravi je jedan od najva`nijih ciljevaosiguranje nove snage u hrvatskomelektroenergetskom sustavu.

Za popravljanje na{eg financijskogpoloàja, na{i napori bit }e usmjereni nasmanjenje tehni~kih i komercijalnih gubitaka udistribuciji elektri~ne energije, pobolj{anjenapla}enosti prihoda i daljnje smanjenjetro{kova poslovanja. [to se ti~e cijeneelektri~ne energije, nastojat }emo osiguratiprihva}anje formule za njeno uskla|enje zbogtro{kova na koje HEP objektivno ne moèutjecati.

Na{e poslovanje postupno }emo {iriti nanove profitabilne djelatnosti, aktivirat }emo na{eresurse izvan Republike Hrvatske i ja~ati na{poloàj na novim trì{tima.

Uslijedit }e izrada nove organizacije isistematizacije radnih mjesta u HEP grupi sciljem uspostavljanja odnosa za postizanjetransparentnosti poslovanja. Uz program

selektivnih poticajnih mjera za prijevremenoumirovljenje, novim zapo{ljavanjem popravit}emo postoje}u lo{u dobnu strukturu, odnosnopomladiti HEP.

I dalje }emo unaprje|ivati odnose ikomunikaciju s na{im kupcima i s ukupnomjavno{}u.

Kao {to vidite, ~eka nas puno posla. @elimoizgraditi na{u tvrtku kao cjelovitu kompanijukoja postaje regionalni trì{ni igra~, hrvatskienergetski klaster skupine povezanih djelatnosti ijedan od glavnih pokreta~a boljitka hrvatskoggospodarstva.

Danas je na{a tvrtka nezaobilazni sna`nisubjekt bez kojega se ne donose zna~ajne odlukeu energetskom sektoru. To smo postigli uzpotporu svih menadèra, vodstva sindikata idrugih na{ih udruga i udruga na{ih kupaca – svimi.

Uvjeren sam da s pravom ponosno moèmore}i da smo radnici HEP-a.

Na kraju jedne uspje{ne godine, èlim vamai va{im obiteljima blagoslovljeni Boì} i punoosobnog i poslovnog zadovoljstva u Novoj 2005.godini.

Ivan Mravak

HEP VJESNIK 166/167 (206/207), studeni-prosinac 2004. 3

OBRA]ANJE

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede

Ponosno moèmo re}i da smoradnici HEP-a

U cilju sustavnog rje{avanja problemagubitaka, koji ve} dugi niz godina optere}ujunjeno poslovanje, Hrvatska elektroprivreda je 16.studenog 2004. godine u Zagrebu organiziralaskup "Gubici u distribuciji elektri~ne energije –sprje~avanje neovla{tene potro{nje", na koji subili pozvani predstavnici hrvatskih potro{a~kihudruga, medija i relevantnih dràvnih institucija.

Predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. IvanMravak podsjetio je na misiju HEP-a – sigurnuopskrbu elektri~nom energijom koja, kako jeocijenio, moè postati upitna s obzirom na rastpotro{nje i nedostatak novih izvora. Gubici uHrvatskoj elektroprivredi su lani, napomenuo je,iznosili u distribuciji 12, a u prijenosu ~etiri posto.Prema njegovim rije~ima, cilj je da u distribucijioni budu manji od 10 posto, uz nastojanje da segodi{nje smanjuju za 0,5 posto. Pitanje tehni~kihgubitaka }e biti mnogo teè rije{iti, kazao je I.Mravak te zaklju~io:

- Hrvatskoj nedostaje energije te }e semnogi s pravom zapitati za{to ne smanjimogubitke. Upravo je to prvi zadatak Uprave HEP-a.HEP je sve otvorenija tvrtka, kojoj je kupac usredi{tu pozornosti te u rje{avanju pitanjagubitaka o~ekujemo i pomo} potro{a~kih udruga.

KRA\A ELEKTRI^NE ENERGIJE – IZRAVNI UDARNA POSLOVANJE

Dr. sc. Mi}o Klepo, predsjednik Vije}a zaregulaciju energetskih djelatnosti, napomenuo jeda se procesi deregulacije i restrukturiranja uenergetskom sektoru danas smatrajupreduvjetima i skoro jedinim na~inom na kojijavna i dràvna poduze}a mogu pove}atiefikasnost, privu}i ulaganja, osigurati sredstva zarazvoj, pove}ati fleksibilnost i prilagoditi seuvjetima slobodnog trì{ta. U tom kontekstu,naglasio je, problem gubitaka dobiva novozna~enje i va`nost.

Govore}i o tehni~kim gubicima, ustvrdio jeda su oni energetskim subjektima dijelomneizbje`ni, no kako predstavljaju dodatni teretmoraju se smanjiti na najmanju mjeru. Vije}e je,kazao je, donijelo odluku o iznosu naknada zakori{tenje prijenosne i distribucijske mreè, kojauklju~uje naknade za pokri}e tehni~kih gubitaka inaknade za pokri}e tro{kova osiguranjapomo}nih usluga sustava. Stoga je, zaklju~io je,prioritetna obveza i odgovornost energetskih

subjekata za prijenos i distribuciju elektri~neenergije briga o nabavi energije za pokri}etehni~kih gubitaka. Zajedno s operatorimaprijenosne i distribucijske mreè, pod nadzoromVije}a, oni moraju brinuti da ti gubici budu {tomanji. Pri tomu je potrebno partnerskopostupanje svih sudionika i zainteresiranih, adodatno je pravo i obveza Vije}a da u tu svrhuprimijeni odgovaraju}e mjere, poticajne ilisankcijske. Kad je rije~ o netehni~kim gubicima,odnosno o kra|i elektri~ne energije, oni su zaenergetske subjekte izravan udar na poslovanje.U trì{nim uvjetima problem se dodatnozao{trava, jer njihovi visoki iznosi mogu dovestido trajne nesposobnosti u poslovanju inelikvidnosti, {to ujedno zna~i i iznimno niskutrì{nu vrijednost takvog poduze}a.

- Posljedice neovla{tene potro{nje i sveprate}e rizike snosimo i pla}amo svi. Nije rijedakslu~aj da su takva poduze}a doìvjela ono {to sezove ubrzanom privatizacijom. Novom jevlasniku nakon kupnje u pravilu prva briga iakcija smanjenje svih gubitaka, temeljitaeliminacija nepla}anja i kra|e elektri~ne energije.Ali, da bi se pokrili tro{kovi novih ulaganja,nakon toga slijedi i dizanje cijene elektri~neenergije. To ukazuje na potrebu da se {to prije itemeljitije smanje ili ~ak iskorijene svi oblicineovla{tenog kori{tenja elekti~ne energije. Vije}eza regulaciju svakako mora stati iza svakogprojekta i akcije koja na socijalno osjetljiv na~indovodi do smanjenja svih oblika gubitakaelektri~ne energije, zaklju~io je M. Klepo.

Ilija Rkman, predsjednik Saveza udruga zaza{titu potro{a~a Hrvatske Potro{a~ izdvojio jeva`nost dijaloga potro{a~kih udruga iposlovodnih predstavnika, koji, kako je naglasio,mora biti transparentan. Pri tomu je dijalog sHEP-om ocijenio primjernim.

- Zajedno s HEP-om moramo traìti na~inesprje~avanja kra|e elektri~ne energije. Ona jeuzrokom prevelikih gubitaka koje netko moranadoknaditi, bilo subvencijama ili na neki drugina~in, {to zna~i da }e biti o{te}eni kupci elektri~neenergije, rekao je naglasiv{i da valja imati na umu daza{titita potro{a~a ne zna~i i za{titu neplataca.

UKUPNI GUBICI – 16,52 POSTO

U prvom tematskom bloku "Gubicielektri~ne energije", najprije je izlagao


ANALIZE

Gubici u distribuciji elektri~ne energije – sprje~avanje neovla{tene potro{nje

Smanjenje gubitaka –prioritetan poslovni cilj Tatjana Jalu{i}

mr.sc. Davor Neve~erel iz Instituta zaelektroprivredu i energetiku. Definiraju}i gubitkesnage i energije u prijenosu i distribuciji, kazao jekako je njih uobi~ajeno izraàvati relativno, kaopostotak ukupne ulazne energije u promatranisustav ili njegov dio. Tehni~ki gubici su,obrazloìo je, gubici mreè vezani uz prijenoselektri~ne energije (ovisni o izgra|enosti te ostanju mreè, s obzirom na njenu starost iodràvanje), dok netehni~ki gubici obuhva}ajutzv. komercijalne gubitke, vezane uz pogre{kemjerenja i obra~unavanja te neovla{tenupotro{nju elektri~ne energije.

- Premda se gubici u nacionalnimelektroenergetskim sustavima u me|unarodnimpregledima vi{e pomnije ne prate - o~ito susvedeni u prihvatljive okvire - treba im posvetitipozornost zbog tro{kova koje u trì{nim uvjetimaizaziva proizvodnja potrebna za njihovopokrivanje. U procesu vo|enjaelektroenergetskog sustava u realnom vremenu,smanjenje gubitaka u prijenosnoj mreì stalan jezadatak operatora, zaklju~io je D. Neve~erel.

U europskim zemljama se ukupni gubicikre}u izme|u pet do deset posto, s tim da sumanji, kako je ocijenio D. Neve~erel, u ure|enim iizgra|enim elektroprivredama. PremaEURELECTRIC-ovom izvoru, ukupni gubici u 2002.godini, primjerice, u Austriji su bili 4,3 posto, uNjema~koj 4,4 posto, dok su u Rumunjskoj (13,6posto), Bugarskoj (14,5 posto) i Turskoj (18 posto)me|u najve}ima.

Prema elektroenergetskoj bilanci uHrvatskoj, u 2003. godini ukupna ulazna energijau sustav bila je 15 397 GWh, a potro{nja 12 854GWh. Ukupni gubici su, zna~i, iznosili 2543 GWhili 16,52 posto. Od toga su u prijenosnoj mreì bili660 GWh (4,29 posto), a u distribucijskoj 1883GWh (12,23 posto). (Za usporedbu, u 2002.godini ukupni gubici bili su 14,14 posto, od togau distribucijskoj mreì 9,58 posto).

Razmatraju}i strukturu gubitaka u prijenosui distribuciji, vidljivo je da su u prijenosu oninajve}i na 110 kV dalekovodima (36 do 46 posto),dok u distribuciji ovise o strukturi predajeelektri~ne energije potro{a~ima na mreì 35, 30,20, 10, 0,4 kV, odnosno ve}i su {to je ve}apredaja na niìm naponskim razinama. Gubici uprijenosu najve}im dijelom ovise o protjecanjustruje, s parametrima kao {to su pogonski napon,presjek i materijal vodi~a te jalova komponentastruje (snage). Pove}anje stupnja izgra|enostiprijenosne mreè, izgradnja izvora u potro{a~komsredi{tu (termoelektrana-toplana ukombiniranom procesu u ve}im gradovima),postavljanje ure|aja za regulaciju napona itokova jalovih snaga te ure|aja za kompenzacijujalovih snaga, mjere su koje u prijenosnoj mreìmogu dovesti do smanjenja gubitaka.

U distribuciji, smanjenje gubitakapodrazumijeva optimiranje presjeka i materijalavodi~a, pove}anje stupnja izgra|enosti

distribucijske mreè, ekonomi~nu raspodjelusnaga na vi{e paralelnih transformatora,smanjenje tokova jalovih snaga, smanjenjekomercijalnih gubitaka, vezanih uz pogre{kemjerenja i obra~unavanja te sprje~avanjeneovla{tene potro{nje elektri~ne energije,zaklju~io je D. Neve~erel.

HEP DNEVNO GUBI 2,5 MILIJUNA KUNA

Mr. sc. Mladen @unec, direktor HEPOpskrbe, govorio je o utjecaju gubitaka naposlovne rezultate. Kako je naglasio, ponajprijeje potrebno razlikovati razli~ite pojmove -kupljenu, potro{enu, fakturiranu te pla}enuenergiju. Netehni~ki gubici, objasnio je, premadefiniciji uklju~uju cijenu nenapla}ene, apotro{ene elektri~ne energije, uve}ane zatro{kove upravljanja dugom potro{a~a ivrijednost otpisa. Neobra~unata potro{enaenergija je glavna komponenta netehni~kih

gubitaka i to je ponekad jedini element koji serazmatra. Netehni~ki gubici, kako je ocijenio,predstavljaju zna~ajan financijski gubitak zaHEP te ih je prijeko potrebno iskazivati unov~anim jedinicama.

Nenapla}ena potro{ena energija je o~itigubitak u prihodu kompanije te se moraprocijeniti na temelju cijene kWh prodanogkupcu. Temeljni pristup je uporaba prosje~necijene prodaje za sve kategorije kupaca zajedno.Iscrpnije analize gubitaka prema kategorijama(ku}anstva, srednji napon, niski napon itd.)omogu}uju bolju procjenu nenapla}ene energije

primjenom odgovaraju}ih tarifa za nenapla}enupotro{nju.

Financijski tro{kovi nastali zbogpotro{a~kog duga mogu se utvrditi tako da seuzme u ra~un iznos duga, vremenska pogre{ka odtrenutka dospije}a i nov~ana investicijaregulirana lokalnim trì{tem. Otpis duga jenenadoknadiv gubitak za kompaniju i njegova sevrijednost mora zabiljeìti, ocijenio je M. @unec teiznio podatke o kunski iskazanom gubitku uHEP-u:

- U 2003. godini ukupni gubici u HEP-uiznosili su pribli`no 950 milijuna kuna, {todnevno iznosi pribli`no 2,5 milijuna kuna. Akoukupne gubitke izrazimo preko procje~ne cijene,dobiva se iznos od {est lipa po kilovatsatu.

KAKO SMANJITI TEHNI^KE GUBITKE

- Tehni~ke gubitke je vrlo te{ko smanjiti, {topotvr|uje podatak da njihovo smanjenje za jedan

posto zahtijeva ulaganje od pribli`no 1,5milijarda kuna. S druge strane, smanjenjenetehni~kih gubitaka u jednakom postotkudonosi u{tedu od pribli`no 70 milijuna kuna,stoga na to podru~je treba usmjeriti glavneaktivnosti, naglasio je Ante Pavi}, pomo}nikdirektora HEP Distribucije u izlaganju o mjeramaza smanjenje tehni~kih gubitaka.

Tehni~ke gubitke, koji su - valja znati -neizbje`ni, uzrokuju fizikalni procesi, kao {to suzagrijavanje vodi~a, magnetiziranjetransformatora, nesavr{ena izolacija, kvarovi ismetnje... Ovisni su o konstrukcijskim elementima


A. Pavi}, M. @unec, D. Neve~erel, M.B. Matkovi} i R. Mili{i} – izlaga~i i moderatori na skupu o gubicima u distribucijielektri~ne energije

i pogonskim parametrima. Ovise o presjeku i vrstivodi~a, duljini vodova, optere}enju, naponu,kompenzaciji jalove snage, izvorima vi{ihharmonika... Mogu biti fiksni (stanje mreè) ivarijabilni (optere}enje). Najve}i dio takvihgubitaka, napomenuo je A. Pavi}, nastaje u mreìniskog napona.

Govore}i o op}em stanju mreè, ukazao jena nedovr{enu sanaciju u ratu o{te}enihpostrojenja, koja }e potrajati jo{ pet godina i zakoju je potrebno izdvojiti pribli`no 800 milijunakuna. Postotak otpisanosti mreè je visok - 68posto, a oteàvaju}a okolnost je i njezinanepovoljna prostorna konfiguracija (otoci, Lika...).Nepovoljna je i struktura optere}enja na mreì(na kojoj postoji trostruka transformacija: VN/SN,SN/SN, SN/NN), s obzirom na visoki udjeloptere}enja na niskom naponu. Tako|er sunepovoljni i trendovi optere}enja, primjerice, uturisti~koj sezoni, kod pojave novih industrijskihzona... Stupanj modernizacije i automatizacijemreè je nizak dok su, s druge strane, zahtjevikupaca u pogledu kvalitete usluge sve ve}i.Pribli`no 15 posto kupaca, podsjetio je A. Pavi},susre}e se s problemom sniènog napona. Do2010. godine valja ispuniti obvezu prijelaza nanovi napon, {to }e zahtijevati ulaganja uvrijednosti od pribli`no dvije milijarde kuna.

Mjere za smanjenje tehni~kih gubitakamogu}e je primijeniti kroz nekoliko vidova: krozrazvoj i izgradnju mreè, operativno vo|enjepogona mreè, mehanizam regulacijedistribucijske djelatnosti te optimiranje ulaganjau odnosu na gubitke. U razvoj mreè u idu}e trigodine planira se, kako je rekao A. Pavi}, uloìtipribli`no 2,7 milijarda kuna. [to se ti~e razvoja iizgradnje, potrebna je rekonstrukcija mreàniskog napona, interpolacija trafostanica10(20)/0,4 kV, prijelaz s 10 kV na 20 kV napon inapu{tanje 35 kV napona (prijelaz na izravnutransformaciju), ure|enje priklju~aka i mjernihmjesta, ubrzani prijelaz s 220 V na 230 V,modernizacija i automatizacija, kompenzacijajalove snage, ugradnja ure|aja sa smanjenimgubicima, tipizacija elemenata mreè... Da bi sesmanjili tehni~ki gubici, u pogonu i odràvanjupotrebno je vo|enje optimalnog uklopnog stanja,optimiranje pogona transformatora, simetriranjeoptere}enja (transformatori i niskonaponskamreà), sustavno otkrivanje i saniranje toplihmjesta (termovizija), sustavna regulacija naponate pra}enje optere}enja i kvalitete opskrbe.

KRA\A STRUJE – KAZNENO DJELO

Drugi tematski blok bio je posve}enaktualnim aktivnostima HEP-a na otkrivanju ismanjenju neovla{tene potro{nje elektri~neenergije. O pravnom aspektu neovla{tenepotro{nje govorio je Jadranko Berlengi, direktorSektora za pravne poslove HEP-a. Podsjetiv{i daje kazneno djelo kra|e regulirano ~lankom 216.Kaznenog zakona, u kojemu stoji: "Tko tu|u


ANALIZE

Gubici u distribuciji elektri~neenergije – sprje~avanje neovla{tene potro{nje

[kare - kao izum za jednostavno priklju~enje i neovla{teno tro{enje

Pecaljke za izravni neovla{teni priklju~ak i neovla{tenu potro{nju

pokretnu stvar oduzme drugome s ciljem da jeprotupravno prisvoji, kaznit }e se nov~anomkaznom ili kaznom zatvora do tri godine", kazaoje kako sudska praksa i doktrina pod pojmom"stvar" podrazumijevaju i elektri~nu energiju.Zakon o energiji, kao lex specialis, ~lankom 33.utvr|uje posebno kazneno djelo kra|e energije teu istom ~lanku inkrimira i bespravno priklju~enjena energetski sustav kao kazneno djelo, apredvi|a i oduzimanje predmeta koji suupotrebljeni za izvr{enje tih djela.

J. Berlengi je podsjetio da je HEP donioPravilnik o sprje~avanju neovla{tene potro{njeelektri~ne energije, koji se primijenjuje od 15.listopada 2004. godine. Problem takve potro{nje,odnosno kra|e, reguliraju i Op}i uvjeti isporukeelektri~ne energije, koji sadrè odredbe o na~inuizra~una neovla{tene potro{ene elektri~neenergije koju je po~initelj duàn platiti. Me|utim,ukazao je J. Berlengi, da kra|a elektri~ne energijenije samo hrvatska specifi~nost, govore pravniakti koji se odnose na tu problematiku uzemljama kao {to su, primjerice, Slovenija, Gr~ka,Ma|arska i Indija. Najve}i broj zemalja kra|ustruje regulira op}im kaznenim propisima. Pristupmjernom mjestu osigurava se prijetnjomisklju~enja, a u slu~aju da je mjerno mjesto naprivatnom posjedu, potreban je sudski nalog.

- Stupanj dru{tvene opasnosti od kaznenogdjela kra|e, pa i djela kra|e elektri~ne energijeobrnuto je proporcionalan dostignutom stupnjucivilizacijskog razoja, {to podrazumijevapo{tivanje moralnih na~ela i zakona tefunkcioniranje pravne dràve, odnosno dosegnutistupanj vladavine prava. Dotle, problem kra|eelektri~ne energije nije samo HEP-ov, nego je {iridru{tveni problem. Nama u HEP-u preostajeboriti se svim raspoloìvim zakonskim sredstvimada sprije~imo i smanjimo kra|u elektri~neenergije, naglasio je J. Berlengi.

PRIMJERI IZ PRAKSE: ELEKTROSLAVONIJA

Konkretne i slikovite primjere kra|eelektri~ne energije u jednom dijelu HEP-a, uElektroslavoniji Osijek, prikazao je njezin direktorDamir Karavidovi}. To Distribucijsko podru~je,podsjetio je, pokriva cijelu Osje~ko-baranjsku i dioViroviti~ko-podravske ùpanije. Stanje ugospodarstvu u toj ruralno-urbanoj sredini, kojaje u znatnoj mjeri bila zahva}ena ratnimzbivanjima, vrlo je te{ko te vlada velikanezaposlenost (u Baranji, primjerice, iznosi ~ak 40posto). Najvi{e kupaca elektri~ne energije naniskom naponu u tom podru~ju je u kategorijiku}anstva (133 780), koji imaju i najve}i udjel uneovla{tenoj potro{nji elektri~ne energije (94posto).

Poneka svjetiljka na ku}i priklju~ena jeizravno na mreù ili su to jumbo plakati na mreìjavne rasvjete... Takvi i svi ostali slu~ajevi kra|e,napomenuo je D. Karavidovi}, otkrivaju seprovjerama priklju~ka i mjernog mjesta kod

kupaca, kroz poslove s brojilima, prijavom tre}ihlica, kroz analizu potro{nje vrste i koli~ineenergenata.

Op}im uvjetima za isporuku elektri~neenergije, pravnim okvirom kojim se ure|ujesu~elje niskonaponske mreè i instalacije kupca,podsjetio je, propisano je da se priklju~ak sastojiod vanjskog i unutra{njeg dijela. Vanjski dio jeuvijek u vlasni{tvu isporu~itelja, a unutra{nji, una~elu, u vlasni{tvu kupca elektri~ne energije.Unutra{nji dio priklju~ka kupac moè predati uvlasni{tvo isporu~itelja, nakon ~ega o njemu skrbiisporu~itelj, ili ostaviti u svom vlasni{tvu, kadakupac skrbi o njegovu odràvanju u valjanomstanju. Nakon svojih aktivnosti, isporu~itelj moraplombirati glavne osigura~e, mjerne ure|aje irazvodne ormari}e, a kupac takvo stanje ne smijeremetiti.

Razmatraju}i stanje priklju~aka kad je rije~o neovla{tenoj potro{nji, D. Karavidovi} jeustvrdio da postoji visoka razinarasplombiranosti, da su vodovi do glavnihosigura~a i brojila dotrajali, veliki dio priklju~ka je"skriven", a postoje i mjesta koja "poti~u" nakra|u. Naj~e{}e mjesto kra|e je na vodu dobrojila (40 posto slu~ajeva), potom mjerni ure|aji(brojilo, limitator; 30 posto), potom na glavnimosigura~ima te izravno na mreì. Na mjernimure|ajima se takva potro{nja naj~e{}e ostvarujena priklju~nici te ide mimo mjernog ure|aja, aintervenira se i na poloàj okretne plo~ice brojila.

Elektri~na energija se, napomenuo je D.Karavidovi}, naj~e{}e krade radi grijanja. Izanalize socijalnih skupina koje se upu{taju utakve aktivnosti, vidi se da ve}ina takvih ljudi ìviu te{kim socijalnim uvjetima, s nedostatnimprimanjima. Takvih je me|u kradljivcima pribli`no60 posto i oni se naj~e{}e izravno priklju~uju namreù. Trideset posto ljudi iz skupine kojaelektri~nu energiju neovla{teno tro{i ~ini to iz"koristoljublja", dok se deset posto "neovla{tenihpotro{a~a" moè se svrstati u problemati~ni slojonih koji struju ne èle pla}ati i koji opetovano~ine isto nedjelo.

- Sprje~avanje i otkrivanje neovla{tenepotro{nje je gospodarsko, profesionalno imoralno pitanje HEP-a. To je «pitanje svihpitanja» kada je rije~ o gubicima elektri~neenergije na distribucijskoj mreì. Problem serje{ava dugoro~no, a lijek je stalna provjerapriklju~aka i mjernih mjesta, naglasio je D.Karavidovi}.

PRAVILNIK KAO PREKRETNICA

O aktivnostima HEP-a u otkrivanjuneovla{tene potro{nje govorio je Ante Pavi}.Napominju}i da nije mogu}e jednozna~noodrediti udjel pojedinih, tehni~kih i netehni~kih,gubitaka, kao i da je tehni~ke te{ko smanjiti,glavne aktivnosti, prema njegovim rije~ima, trebausmjeriti ka smanjenju neovla{tene potro{nje.

- Kako bi se gubici smanjili, poslovodstvoHEP-a donijelo je va`nu poslovnu odluku - rije{itipitanje neovla{tene potro{nje. U tom ciljudonesen je Pravilnik o sprje~avanju neovla{tenepotro{nje koji bi, zajedno s ostalim zakonima,trebao biti prekretnica u rje{avanju togproblema. Uz poja~ane napore da se sustavnorje{avaju pitanja priklju~aka i brojila, sve bi totrebalo izazvati pozitivne u~inke. Valja naglasitida na{ cilj nije nagra|ivanje prijavitelja kra|e,niti ka`njavanje neplataca, nego smanjenjegubitaka, kazao je A. Pavi}.

Glavne aktivnosti u smanjenjunetehni~kih gubitaka u HEP-u, naglasio je,jesu: provedba Pravilnika o sprje~avanjuneovla{tene potro{nje, sustavno otkrivanje isprje~avanje neovla{tene potro{nje (premaposebnom programu distribucijskih podru~ja),kori{tenje TDR-a i ostalih metoda otkrivanjaneovla{tene potro{nje, provedba Planainterventne i redovne zamjene i ba`darenjabrojila, opremanje neopremljenih mjernihmjesta (izme|u dràva, izme|u prijenosa idistribucije, me|usobno izme|u distribucijskihpodru~ja, kod vlastite potro{nje), pregled svihpriklju~aka i mjernih mjesta, rekonstrukcijapriklju~aka starije izvedbe te osposobljavanjekontrolora.

Premda je neovla{tena potro{njaelektri~ne energije kazneno djelo za kojeslijedi nov~ana kazna ili kazna zatvora do trigodine, sudska praksa je, kako je napomenuoA. Pavi}, vrlo neujedna~ena i ~esto se donosepresude u korist kupaca, odnosno, razlikuje seod jednog do drugog distribucijskog podru~ja.Ina~e, pod neovla{tenim tro{enjem elektri~neenergije podrazumijeva se samovoljnopriklju~enje, kori{tenje elektri~ne energijemimo ili bez mjernih ure|aja,onesposobljavanje mjernih ure|aja, davanjeneto~nih podataka koji utje~u na obra~un tepreprodaja elektri~ne energije. Takvo tro{enje


Ukupni gubici su u 2003.

godini iznosili 2543 GWh ili

16,52 posto, od toga u

prijenosnoj mreì 4,29, a u

distribucijskoj 12,23 posto

U 2003. godini ukupnigubici u HEP-u iznosili supribli`no 950 milijuna kuna,{to dnevno iznosi pribli`no2,5 milijuna kuna

>

>

elektri~ne energije je, kako je ocijenio A.Pavi}: "protuzakonito, opasno i skupo".

Prvi Pravilnik o spje~avanju neovla{tenepotro{enje donesen je 21. srpnja 1991., aukinut je 28. velja~e 1994. godine. Novi je nasnazi od 15. listopada 2004. godine, kada jezapo~ela i akcija u kojoj su svi kupci mogliprijaviti nedostatke na svom priklju~ku imjernom mjestu, a tro{kove pregleda iotklanjanja nedostataka snosio je HEP.Temeljni cilj Pravilnika je, prema rije~ima A.Pavi}a, smanjenje gubitaka, za{tita imovine ibolji poslovni rezultat, odnosno za{tita op}eginteresa. Pravilnikom je u velikoj mjerinagla{ena odgovornost radnika HEP-a, koji suobvezni prijaviti svaku nepravilnost, ~uvatitajnost podataka te pokrenuti postupak kodnadle`nog suda, a u slu~aju da neovla{tenotro{e elektri~nu energiju dobivaju izvanredniotkaz ugovora o radu. Izvanredni otkaz, kao igubitak prava na nagradu, slijede im i uslu~aju zloporabe Pravilnika.

Kako je ocijenio A. Pavi}, odziv kupaca naprvi letak upu}en iz HEP-a, u kojemu su mogliprijaviti neispravnost ure|aja, bio je manji odo~ekivanog. Pristiglo je {est tisu}a letaka skonkretnim prijavama, od kojih se najve}i dionjih odnosio na nedostatak plombe na limitatoruili na glavnom osigura~u, slijede ostale primjedbevezane za prebacivanje tarife, zujanje brojila... teza nedostatak plombe na brojilu. U tijeku jeotklanjanje prijavljenih nedostataka, a uslijedilaje i distribucija drugog letka, s mogu}no{}uprijave neovla{tene potro{nje.

Radi bolje komunikacije s javno{}u, uHEP-u je u tom cilju uspostavljenakoordinacija odgovornih osoba,glasnogovornika Uprave te predstavnikadistribucijskih podru~ja. Imenovano jePovjerenstvo za neovla{tenu potro{nju radituma~enja te koordinirane i ujedna~eneprovedbe Pravilnika. U tijeku je medijskakampanja, koordinacija rada s MUP-om iDràvnim inspektoratom. Svako distribucijskopodru~je obvezno je donijeti programsmanjenja gubitaka i Naputak za provedbuPravilnika.

- Zbog neovla{tene potro{nje HEPgodi{nje gubi 300 milijuna kuna. Smanjenjegubitaka je prioritetna zada}a i poslovni ciljHEP-a. Stoga, u svim distribucijskimpodru~jima valja sustavno provoditi Programsmanjenja gubitaka te primjenjivati Pravilniko sprje~avanju neovla{tene potro{nje, uzpra}enje i analizu njegove provedbe. Osimtoga, valja ostvariti i usporedni projektsanacije mjernih mjesta, odnosno trebazamijeniti pribli`no 300 tisu}a brojila, rekaoje A. Pavi}.


Ra{omon kod brojila osigurava kra|u elektri~ne energija

I limitatori se premo{tavaju, zar ne, te snaga neovla{teno koristi

Uistinu dovitljiv na~in utjecanja na smanjenje registracije koli~ine elektri~ne energije, a bez rasplombiranja brojila -uvla~enjem gibljive trake kraj stakla prozor~i}a sve do rotora brojila

Prirodi svojstveno, nije mogu}e svu ulaznuenergiju preobraziti u korisnu energiju, ve} se manjiili ve}i dio ulazne energije preobraàva u procesu unekoristan oblik, a taj nekorisni dio nazivamogubicima energije

Gubici (u elektri~noj mreì), nes(p)retno jeimenovan pojam! (I u drugim jezicima je jednako:Verlust u njema~kom, loss u engleskom, perte ufrancuskom su rije~i koje se upotrebljavaju zanazivanje tog pojma, a ne prevode se na hrvatskidruk~ije nego gubitak).

Izabrav{i takav naziv, taj pojam smo izloìlipogre{nom njegovomu shva}anju: ne{to {to jeneoprezom, nesmotreno{}u, nemarom izgubljeno, ada je bilo pozornosti, nadzora, skrbi, moglo se toizbje}i. Ne{to {to nam je bilo u dèpu – a nehajnosmo izgubili. U nas, naj~e{}e upotrebljavan takavnaziv u svezi je s poslovanjem (ostvaren je gubitak uposlovanju od toliko-i-toliko milijuna kuna) – tu je

doista rije~ o tomu da se s vi{e pozornosti, nadzora,skrbi, {tednje, nerastro{nosti, izbjegavanjanepotrebnih tro{kova, ... mogao gubitak smanjiti,izbje}i, ili ~ak promijeniti u dobitak. Je li tomu takopri shva}anju gubitaka u elektri~noj mreì?

NIJE MOGU]E SVU ULAZNU ENERGIJUPREOBRAZITI U KORISNU ENERGIJU

Krenimo od (fizikalnog) zakona o o~uvanjuenergije. Zakon kaè da se energija ne moè ni iz~ega stvoriti, niti uni{titi, ve} samo preobraziti izjednog oblika u drugi, ali uvijek tako da ukupnaenergija u tom procesu preobrazbe ostane o~uvana.Uloìmo li u kakav proces 100 jedinica energije, iztog procesa mora iza}i ponovno 100 jedinicaenergije. Ako je proces svrhovit, smislen, tada je dioizlazne energije koristan – {to je ve}i taj korisni dio,to je proces u~inkovitiji. Me|utim, prirodisvojstveno, nije mogu}e svu ulaznu energijupreobraziti u korisnu energiju (perpetuum mobile jenemogu}), ve} se manji ili ve}i dio ulazne energijepreobraàva u procesu u nekoristan oblik. Taj,nekorisni dio, nazivamo gubicima energije. (Gubitkebismo mogli to~nije zvati: nekorisna energija.) Oviseo vrsti energetske preobrazbe, svojstvima ure|aja ukojem se ta preobrazba zbiva te energetskimparametrima koji se uspostavljaju u toj preobrazbiali – u ~itavom svemiru – nikako se ne mogu izbje}i.

Korisna energija je uloèna energija umanjenaza nekorisnu energiju ili umanjena za gubitkeenergije. Primjerice, ako elektri~nu energijupreobraàvamo u svjetlo àruljom sa àrnom niti,ostvarit }emo tu preobrazbu tako da 85-95 postoelektri~ne energije preobrazimo u toplinu, a samo5-15 posto te energije u svjetlo. Gubici u tomprimjeru su ~ak enormnih 85-95 posto, jer àruljunismo instalirali za grijanje nego za svijetljenje.

PRI NORMALNOJ TEMPERATURI OKOLINESVAKA TVAR IMA ELEKTRI^NI OTPOR

Za prijenos i distribuciju elektri~ne energijekoriste se vodovi. Za na{e razmatranje bitni su njihovivodi~i izra|eni iz materijala povoljnog specifi~nogelektri~nog otpora, naj~e{}e aluminija, vrlo rijetkobakra. (Danas nema tvari koja na normalnojtremperaturi okoline ne bi imala elektri~ni otpor.)Takozvane supravodljive tvari imaju prakti~kineznatni otpor, ali pri temperaturama jo{ uvijekzna~ajno niìm od prosje~ne temperature okoline(minus vi{e desetaka Celzijevih stupnjeva - razvoj natom podru~ju jo{ uvijek nije rekao posljednju rije~...)[to su vodi~i ve}eg presjeka, zna~i deblji, to im jemanji elektri~ni otpor. Ne ide se, iz prakti~nih razloga,u nedogled s presjekom vodi~a – promjer vodi~a odpribli`no 30 milimetara redovito je gornja granica.Takav promjer odgovara presjeku od pribli`no 500~etvornih milimetara. Vodi~i tog presjeka imaju otpor

od 0,06 oma po kilometru njihove duljine, ako suizvedeni iz aluminijskog opleta omotanog oko ~eli~nejezgre (alu~elika).

PROTJECANJE STRUJE NEIZBJE@NO ZAGRIJAVAVODI^

Te~e li vodi~em struja, prirodno je neizbje`nonjegovo zagrijavanje koje je to ve}e {to je otporvodi~a ve}i i {to je struja tim vodi~em ve}a, to~noovisi o kvadratu struje i otporu vodi~a. Ako je,primjerice, otpor vodi~a 10 oma, a struja koja te~etim vodi~em 5 ampera, neizbje`na toplina kojom}e vodi~ grijati okolinu je 5 na kvadrat pomnoènos 10, zna~i 250 W. Ako to stanje traje ~etiri sata,energija nepovratno pretvorena u toplinu bit }eravno 1 kilovatsat. Dakako, pretpostavili smo da setaj vodi~ ne nalazi u kakvu elektri~nom grija~u,kojemu bi svrha bila upravo grijati okolni prostor!

Ako je rije~ o trofaznom vodu izgra|enom izudvojenih alu~eli~nih vodi~a ve} spomenutogpresjeka, duljine 200 kilometara (to je pribli`no vod400 kV Ernestinovo-@erjavinec), tada je otporjednog faznog vodi~a ½x200x0,06 = 6 oma.Prenosimo li tim vodom snagu od 500 MVA, to }estruja koja te~e vodi~ima biti 500/(1,73x400) = 0,7kA ili 700 ampera. Kvadriramo li tu struju ipomnoìmo s otporom vodi~a i sve jo{ pomnoìmo s3, jer je iz tri takva vodi~a izgra|en trofazni vod isvakim od tih vodi~a te~e tolika struja, izlazi da }eneizbje`ni gubici u tom vodu biti pribli`no 9 MW ili1,8 posto prenesene snage. Prijenos od 500 MVApredstavlja malo manje od polovice prijenosne mo}itog voda, gubici pri dvostrukoj snazi bili bi ~etiriputa ve}i, zna~i ~ak 36 MW. Za druge snageprijenosa, gubici bi bili:

[TO UÎNITI PROTIV NEIZBJE@NOGA?

Ako bismo – da primjer bude {to jednostavniji –umjesto stvarno promjenjivog optere}enja tog voda,uzeli da je optere}enje voda stalno u svakoj ~etvrtinigodine i da iznosi 100 MVA u prvoj ~etvrtini, 200 udrugoj, 300 u tre}oj i 400 MVA u ~etvrtoj, tada bitijekom cijele godine neizbje`ni gubici energije bili 23652MWh ili okruglo 24 milijuna kilovatsati. [to nije malo! Ine moè se izbje}i nikakvim mjerama.

Ipak, {to preostaje? Samo dogradnja mreè jo{jednim takvim paralelnim vodom! Koji bi ko{tao,pribli`no 300 milijuna kuna. Koliko bismo u{tedjeligubitaka takvom dogradnjom mreè? Gubici bi se to~noprepolovili, jer bi se otpor vodi~a svake faze smanjio zapolovicu, {to zna~i da bi u{teda u gubicima bila 12milijuna kilovatsati. Koliko nov~ano vrijedi ta u{teda?Ra~unajmo s u{te|enom tolikom proizvodnjom uelektranama po prosje~noj cijeni od 25 lipa/kWh, zna~i0,25x12 = 3 milijuna kuna. Usporediv{i tu u{tedu sulaganjim u novi vod proizlazi da bi se on isplatio za 100godina kori{tenja, zna~i za mnogo vi{e vremena od~itava ìvotnog vijeka tog voda.

VELIKA ULAGANJA – MALI UÎNCI

Za koliko bismo morali prosje~no podi}i cijenukilovatsata, ako bismo svake godine èljeli mreùdograditi takvim novim vodom ili njegovimekvivalentom {to se nov~anog ulaganja ti~e? Tri stotinemilijuna kuna predstavljaju 30 milijarda lipa, aisporu~ena energija je u 2003. godini bila pribli`no 13,2milijarda kilovatsati. Trebalo bi zna~i podi}i prosje~nucijenu za 2,27 lipe po svakom isporu~enom kilovatsatu iliza visokih 4,5 posto od prosje~ne sada{nje prodajnecijene (50 lipa/kWh). Usporedimo li, pak, tu u{tedu sa660 milijuna kilovatsati {to smo ih ukupno izgubili uprijenosnoj mreì 2003. godine, proizlazi da bi se gubiciu mreì smanjili na 648 milijuna kilovatsati. Kako jeisporu~ena energija iz prijenosne mreè u toj godini bila14,7 milijarda kilovatsati, proizlazi da su gubici uprijenosnoj mreì predstavljali 4,297 posto uloèneenergije, a nakon te zamislive dogradnje smanjili bi se na4,188 posto ili za 0,1 postotni poen uz ulaganja – kakosmo ve} rekli – od 300 miljuna kuna. Zapravo malo uusporedbi s ulaganjem!

NEOVLA[TENA POTRO[NJA JE PROBLEMGUBITAKA U DISTRIBUCIJSKOJ MRE@I

Energija se gubi i u transformatorima (i oni segriju), ne samo u vodovima. Okolnosti su malo sloènije,ali tu na veli~inu gubitaka ponajprije utje~ekonstrukcijska starost transformatora, jer vremenom jedolazilo do sve u~inkovitijih konstrukcija. To sesmanjenje gubitaka svodi ponajprije na zamjenu velikogbroja vrlo starih transformatora, ali ponovno uz velikaulaganja i ne svo|enja gubitaka u njima na nulu, ve}samo na neku manju ali jo{ uvijek osjetnu vrijednost.Gubicima u prijenosnoj mreì valja dodati i gubitke udistribucijskoj mreì te tako dolazimo do ukupnihgubitaka u mreì. U 2003. godini gubici su udistribucijskoj mreì bili pribli`no 1,9 milijarda kilovatsati.Tu jest problem. Naime, u gubitke u mreì ura~unava se iona elektri~na energija koja je ukradena (kaèmoneovla{teno potro{ena), {to prividno pove}ava gubitke u(ponajprije distribucijskoj) mreì.


ANALIZA

Poimanje gubitaka (u elektri~noj mreì)

Perpetuum mobile(jo{) nije mogu} Marijan Kalea

Snaga (MVA) 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100Gubici (MW) 0,4 1,4 3,2 5,8 9,0 13 18 23 29 36 44

Ugovor o kreditu od 50 milijuna eurapotpisan je izme|u Hrvatske elektroprivrede d.d. iCitibank iz Londona 2. prosinca 2004. godine usjedi{tu HEP-a u Zagrebu.

Obra}aju}i se predstavnicima Citibanka te~lanovima Uprave i djelatnicima Direkcije zaekonomske poslove HEP-a, predsjednik UpraveHEP-a mr.sc. Ivan Mravak je rekao da ovaj prviveliki bilateralni ugovor ostvaren bez jamstvaVlade Republike Hrvatske ili neke druge institucije

svjedo~i o povjerenju kreditora u stabilnost isnagu HEP-a. Osim toga, naglasio je, rije~ je oprvom strukturiranom kreditu zaklju~enom uHEP-u koji u sebi sadrì mehanizme za{tite odpotencijalnih trì{nih rizika.

Kreditna sredstva }e se koristiti zadjelomi~no financiranje plana investicija u2004. i 2005. godini, s kamatnom stopomEURIBOR+ (od - 0,75 do 2,70 posto), odnosnouve}ana za marù koja je vezana uz kretanje

cijene mazuta na trì{tu i s jednokratnimpovratom na petu godi{njicu povla~enjasredstava.

Hrvatska elektroprivreda, podsjetio je I.Mravak prigodom potpisivanja Ugovora,nastavlja proces restrukturiranja i prilagodbedirektivama EU u energetskom sektoru. Premanjegovim rije~ima, temeljni cilj Uprave je daHEP ostvari transparentno poslovanje u skladusa zakonodavstvom EU te pritom ostanejedinstvena tvrtka i postane regionalni trì{niigra~. Napomenuv{i da se najve}i dioinvesticija u idu}em razdoblju odnosi naproizvodne kapacitete, izrazio je o~ekivanje da}e Citibank i dalje povoljnim dugoro~nimkreditnim linijama pratiti realizaciju HEP-ovihplanova.

Laszlo Balassy iz Citibanke je kazao da jeHrvatska elektroprivreda me|u njihovim va`nijimklijentima, u prvom redu zbog, kako je ocijenio,svog ~vrstog i konzistentnog menad`menta, ali iHEP-ove strate{ke va`nosti za Hrvatsku. Osvrnuv{ise na dosada{nju suradnju te banke i HEP-a,naglasio je da je potpisani Ugovor prvi takavugovor u Hrvatskoj.

Tatjana Jalu{i}


ODNOSI

Citibank – HEP: kredit od 50 milijuna eura

Veliki bilateralni ugovor prvi put bez jamstava

I. Mravak i L. Balassy sa suradnicima prigodom potpisivanja Ugovora o kreditu

Osma i posljednja sjednica Nadzornogodbora u 2004. godini odràna je 15. prosinca, srelativno kratkim dnevnim redom, ali sprijedlozima Uprave HEP-a za dono{enje vrlova`nih odluka za daljnji rad i poslovanje Hrvatskeelektroprivrede u 2005. godini.

Nakon {to je Nadzorni odbor prihvatioIzvje{taj Uprave o rezultatima poslovanja zarazdoblje sije~anj - listopad 2004. godine, donioje Konsolidirani gospodarski plan HEP grupe za2005. godinu, kao i Plan investicija HEP grupe za2005. godinu.

HEP i idu}u godinu planira s dobiti uposlovanju, a Planom investicija obuhva}ena susva povezana trgova~ka dru{tva HEP grupe, kao ifinanciranje izgradnje i razvoja na podru~jimaplinofikacije, poslovne informatike itelekomunikacija, pripreme projekata...

Planirani izvori financiranja investicija su:sredstva slobodne amortizacije, naknade zapriklju~ak i krediti.

Nadzorni odbor donio je Odluku o rashodudotrajale i neupotrebljive nematerijalne imaterijalne imovine i otpisu potraìvanja iobveza HEP-a na dan 30. rujna 2004. godine.

(Ur)

U sjedi{tu HEP-a u Zagrebu, 21. prosinca2004. godine, izme|u Kon~ar KET-a i HEP-apotpisan je Ugovor o revitalizacijidistribucijskih dispe~erskih centara u Zagrebu,Splitu, Rijeci i Osijeku. Na temelju Ugovora,Kon~ar KET }e, zajedno s ABB-om kaopodisporu~iteljem, HEP-u isporu~iti opremu iprogramsku potporu sredi{njeg dijela sustavaza suvremeno vo|enje distribucijskih mreà od110 kV do 0,4 kV razine. Projekt, ~ija jevrijednost 39 milijuna i 884 tisu}a kuna, bit }ezavr{en za 28 mjeseci.

Ovaj Ugovor, naglasio je prigodom njegovogpotpisivanja predsjednik Uprave Kon~ara DarinkoBago, Kon~ar smatra svojim velikim priznanjem.Dugo godina Kon~ar odràva HEP-ovedistribucijske dispe~erske centre te Ugovor, kakoje rekao svjedo~i da je taj dosada{nji posao bioobostrano koristan.

Napominju}i da je elektroenergetski sektorjedan je od najboljih sektora u hrvatskomgospodarstvu, predsjednik Uprave HEP-a mr.sc.Ivan Mravak je zaklju~io da je Kon~ar tvrtka kojaje sposobna odraditi velike poslove i u na{oj zemlji

i u inozemstvu te da jednako takvu ulogu moèimati i HEP.

Predsjednik Uprave Kon~ar KET-a TomiDuèvi} ocijenio je Ugovor nastavkom dobresuradnje izme|u Kon~ara i HEP-a na sustavimadaljinskog vo|enja te iskazao spremnost njegovetvrtke da projekt zavr{i u roku i na najkvalitetnijina~in.

Zahvaliv{i ~lanovima Tima koji su duginiz godina radili na pripremi ovog projekta,Mi{o Jurkovi}, direktor HEP Distribucije,napomenuo je da je potpisivanje Ugovorazna~ajan korak ka uspostavljanju operatoradistribucijskog sustava.

Tatjana Jalu{i}

Nadzorni odbor

Donesen Konsolidiranigospodarski plan i Planinvesticija za 2005.

Za suvremeno vo|enjedistribucijske mreè

Kon~ar KET – HEP: Ugovor o revitalizaciji distribucijskih dispe~erskih centara

Boì}ni susret Hrvatske elektroprivrede skupcima, poslovnim partnerima i javno{}uprigodom zavr{etka jo{ jedne poslovne godineodràn je u Hrvatskom narodnom kazali{tu uZagrebu 17. prosinca 2004. godine. Nazo~ne jepozdravio i obratio im se mr.sc. Ivan Mravak,predsjednik Uprave HEP-a, kazav{i:

- Hrvatska elektroprivreda u 2005. godiniobiljeàva dva velika jubileja: 110 godina odpo~etka rada cjelovitog elektroenergetskog sustavai 15 godina od osnivanja suvremene tvrtke Hrvatskeelektroprivrede. Kako 2005. i ova zgrada, institucija– Hrvatsko narodno kazali{te u Zagrebu -obiljeàva svojih 110 godina postojanja i rada,onda sve to svjedo~i da je dana{nji doga|ajobiljeèn posebnom snagom sje}anja i simbolike,koji nas sve mogu ispuniti ponosom i rado{}u. Zbogsvih ovih ~injenica, nismo slu~ajno izabrali HNK zamjesto na{eg Boì}nog susreta s vama. Da se na{imsusretom upravo u ovom prostoru hrvatske isvjetske duhovnosti i umjetnosti podsjetimo navrijednost i snagu tog stoljetnog iskustva na{ihprethodnika - elektroprivrednika, ~ije smo zapaljenosvjetlo preuzeli daleke 1895. iz Hidroelektrane Krkapokraj [ibenika i nosimo ga uspje{no do danas.Bliskost na{e misije kroz ~itavu tu povijest, smisijom ovog kazali{ta za ukupnu hrvatsku povijest– nepobitna je. I jedna i druga misija, sloìt }ete se,sinergijske su misije svjetla, svaka na svoj na~in.

Kroz povijest, u 110 godina te posebice uposljednjih 15 godina postojanja suvremene tvrtke,postali smo, kazao je I. Mravak, zemlja sautenti~nom elektroenergetskom tradicijom.Podru~je elektroenergetike danas je, kako jeocijenio, jedno od najpouzdanijih i najspremnijihpodru~ja gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

Govore}i o reformi hrvatskog energetskogsektora, rekao je da je nedavno potpisivanje prvogugovora o isporuci elektri~ne energije s povla{tenimkupcem, s tvrtkom Holcim Hrvatska, koncipiranogprema trì{nim na~elima, ozna~ilo da je trì{teelektri~ne energije u Hrvatskoj stvarno i zaìvjelo.No, kako je naglasio, i u novim demonopoliziranimokolnostima, Hrvatska elektroprivreda ostat }e ono{to je i do sada - lider u svojoj djelatnosti uHrvatskoj.

Osvr}u}i se na poslovnu godinu koja zavr{ava,I. Mravak je izdvojio zna~aj novoizgra|enihprijenosnih objekata, kojima je HEP omogu}iopovezivanje jugoisto~ne s glavnim dijelomkontinentalne Europe. Time su, rekao je, ostvarenenove mogu}nosti za sudjelovanjeelektroenergetskog sustava i Republike Hrvatske utransportu, razmjeni i trgovini elektri~nomenergijom. Pritom je podsjetio da su radove na timobjektima, obnovi TS Ernestinovo i priklju~nihdalekovoda i izgradnji TS @erjavinec, obavilehrvatske tvrtke te je tako, ocijenio je, taj diohrvatskog gospodarstva dokazao da moè

odgovoriti najzahtjevnijim zada}ama premaeuropskim i svjetskim kriterijima.

- Prepoznavaju}i na{u ulogu u ovom projektu,Europska unija za koordinaciju prijenosa elektri~neenergije povjerila je Hrvatskoj elektroprivredidoma}instvo i vo|enje zavr{nog ~ina rekonekcijeeuropskih prijenosnih mreà, s ponosom je naglasioI. Mravak.

Kao najva`nije razvojne odluke u 2005.godini izdvojio je izgradnju novih proizvodnihkapaciteta, ~ime se mora nadoknaditidugogodi{nje zaostajanje za rastom potro{njeelektri~ne energije u Hrvatskoj; osim toga,podsjetio je da raspolaganje potrebniminstaliranim kapacitetima predstavlja temeljenergetske suverenosti zemlje. Odluku da krene uizgradnju novih kapaciteta HEP, kako je rekao,temelji i na stabilnoj i pozitivnoj financijskoj slici.Naime, o~ekivana dobit na kraju ove poslovnegodine bit }e, prema njegovim rije~ima, najboljeposlovno ostvarenje Hrvatske elektroprivrede dodanas. O stabilnosti, veli~ini i pouzdanosti HEP-asvjedo~i i nedavno potpisani prvi veliki bilateralniugovor o kreditu ostvaren bez jamstva VladeRepublike Hrvatske ili neke druge institucije.

Me|u ostalim ve}im zada}ama koje slijede,Predsjednik Uprave HEP-a je izdvojio dovr{etakposlovnog restrukturiranja HEP-a, prilagodbuzakonske regulative i otvaranje trì{ta elektri~neenergije prema direktivama Europske unije. Prvizna~ajan korak na tom putu bila je, kako je rekao,izmjena i dopuna energetskih zakona. Nu`ni uvjetza ispunjenje svih nabrojenih zada}a, neizbje`no jeposkupljenje elektri~ne energije, kazao je I. Mravak,podsjetiv{i na dosada{nju dobru suradnju spotro{a~kim udrugama:

- Sljede}a, 2005. godina, koja je progla{enaEuropskom godinom korporacijske dru{tveneodgovornosti, i u Hrvatskoj elektroprivredi bit }egodina pribliàvanja na{im kupcima i ukupnojjavnosti, na na~elima suradnje i istinskogpartnerstva. Takav je na{ pristup prepoznat iprigodom ovogodi{njeg, prvog Hrvatskog saboraza{tite potro{a~a, na kojemo smo dobili posebnopriznanje. Tako|er, partnerstvo je na~elo nakojemu gradimo i o~ekujemo uspjeh akcijesprje~avanja neovla{tene potro{nje elektri~neenergije.

Zbog niza okolnosti Hrvatska elektroprivredaje, naglasio je na kraju I. Mravak, dosad bilazatvoreni sustav. Me|utim, njezina nova praksapodrazumijevat }e suodgovornost za ukupnookruènje u kojem ostvaruje svoju misiju - sigurnu ipouzdanu opskrbu kupaca elektri~nom energijom uzminimalne tro{kove. Hrvatska elektroprivreda }e,zaklju~io je, kao i do sada biti «svjetlo nazajedni~kom putu», kako je glasio i slogan pod kojimse odràvao ovaj Boì}ni susret.


SURADNJA

Boì}ni susret Hrvatske elektroprivredes kupcima, poslovnim partnerima i javno{}u

Odnose gradimo na na~elima suradnje i partnerstvaTatjana Jalu{i}Snimio: I. Su{ec

Sljede}a godina bit }e godina pribliàvanja kupcima i javnosti,poru~io je predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. Ivan Mravak

I. Mravak uru~io je vl~. I. Milov~i}u donaciju HEP-aCaritasu

HEP-ova donacija Caritasu

Za ljep{i Boì} onima kojimaje pomo} najpotrebnija

Nakon prigodnog umjetni~kog programa, kojije vodio Oliver Mlakar i u kojem su sudjelovalioperna pjeva~ica Kristina-An|elka \opar uzklavirsku pratnju Marija ôpora te baletni ansamblHNK, predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak uru~ioje ravnatelju Caritasa vl~. Ivanu Milov~i}u nov~anudonaciju u iznosu od 150 tisu}a kuna.

- @elim da i dalje zajedno svijetlimonajpotrebitijim i svim hrvatskim obiteljima nana{em zajedni~kom putu, naglasio je pritom I.Mravak.

Svojom povje{}u, kulturnom i sakralnomba{tinom Hrvatska je punih trinaest stolje}a usrcu i krvotoku Europe. Hrvatski narod joj dajesebe iz jednoga u drugi nara{taj u pro{losti i una{em najnovijem vremenu. Koliko je samo proliokrvi na dugim i dugoro~nim boji{nicama obranekr{}anstva od turskih i drugih najezdi, brane}i vi{eod ~etiri stolje}a sredi{nju Europu i njezinacarstva. Bezbroj puta napu{ten i sam sebiostavljen, razapinjan na svojim i tu|im galgama,morao je ali i uspijevao rasti - padaju}i.

Ma koliko bio stamen i zasluàn zastrategiju stvaranja i ostvarivanja "predzi|akr{}anstva", ni Europa ni europski povjesnicinisu mu jo{ upisali veliko slovo u gramatikuzahvalnosti. Europa je oduvijek bilazaokupljena sama sobom i svaki je pojedininarod vodio ra~un o svom mjestu u cjelini, nana~in da poglavito kuje vlastitu krunu svojihinteresa i nacionalnih probitaka, No, naobzoru je, kaù, korjenita promjena koja seimenuje stvaranjem Europske unije ili iztemelja preustrojene Nove Europe. Zavrtjev{isvoj novopovijesni kota~, lokomotiva juri, a upoluoblikovanoj kompoziciji ve} se vozi 25europslih i doeuropskih dràva, dok jo{desetak, a me|u njima i Hrvatska, stoje nasvojim glavnim kolodvorima ili nacionalnimpostajama, ~ekaju}i da budu pozvane,odnosno da poglavito same svojim rukama iglavama izrade i izvade putnu kartu za tajeuropski vlak.

Za taj promet dva suvremena europskafilozofa imaju svaki svoj okvir i tako je KarlJaspersova slika: Nakon vi{e tisu}lje}a

odvojenog razvoja ljudske kulture, posljednjasu ~etiri i pol stolje}a proces europskogosvajanja svijeta, a zadnje stolje}e njegovdovr{etak. Ovo posljednje, u kojemu se razvojubrzano dovr{avao, doìvjelo je mnogostrukeosobnosti koje su bile potpuno samosvojne,doìvjelo je ponos vo|a i vladara, trijumfizumitelja, prora~unatu smionost, iskustvokrajnjih granica, a doìvjelo je i usrdnost kojase spram takva svijeta odràva. Danas to cijelostolje}e spoznajemo kao za nas pro{lo.Uslijedio je preokret, sadràj kojega jo{,dakako, ne vidimo kao pozitivan nego kaogomilanje pote{ko}a...

Ova skica njema~kog mislioca Jaspersapotje~e iz njegovog filozofskog opusa iztridesetih godina 20. stolje}a kad je to~nopredvidio i nazna~io dana{nja europska i svjetskakretanja.

No, dana{nji engleski filozof ChristopherDawson, zadubljen u labirint teku}ihcivilizacijskih peripetija naposeglobalizacijskih procesa, zapla{en je onimdijelovima svijeta - osobito zapadnog - koji jeprihvatio i {iri doktrinu odba~enosti Boga.Zapanjen je {to se EU toliko odupireposvijetliti europske kr{}anske korijene i {totobo` u duhu totalne slobode vjeru u Bogazabacuje u privatne sfere. On Isusovo ro|enje injegov ìvot na zemlji u okviru stvarnaposlanja ubraja me|u prijelomne i najve}edoga|aje ljudske povijesti, a kr{}anski blagdanBoì}a, vjerski i simboli~ki, "svjetlom nadsvjetlima". Prema njegovim rije~ima, zloslutnepojave i nasilja koja se doga|aju u svijetu

samo u posljednjih tridesetak godina, podkrinkama demokracije i nastanka tzv.modernog dru{tva, nisu samo znak slomasvjetovnoga humanizma, ve} one tako|erpokazuju da je potpuno sekularizirana(necrkvena) civilizacija ne~ovje~na -neprijateljska prema ~ovjekovu ìvotu inespojiva sa samom ljudskom naravi. Teza:nema Boga, sve je dopu{teno - vodi u globalnikaos i nemoral. Sile nasilja i agresivnosti {toprijete uni{tenjem na{ega svijeta izravna suposljedica izgladnjelosti ~ovjekove duhovnenaravi i njezina razo~aranja. Civilizacija moèbiti stvarala~ka i ìvotna samo u mjeri u kojojje produhovljena. Pove}anje mo}i neizbje`nopove}ava njezinu sklonost prema zlu izatira~kom bijesu.

Prema tomu, drì i sam Dawson, svijet semoè spasiti od samouni{tenja samo akoponovno otkrije duhovnost i obnovi ~ovjekove{iroke duhovne sposobnosti. Tu golemuzada}u mora preuzeti, uz op}i, jednakostvarala~ki kr{}anski odgoj. Ta zada}aobuhva}a mnogo vi{e od onoga {to su do sadashvatili mnogi stru~njaci za odgoj iobrazovanje, pa i mnogi kr{}ani. Drugimrije~ima na{ (europski i op}esvjetski) problemti~e se budu}nosti, ljudske du{e i Boga odkojih moè nastati velik obzor prelijepe ljudskestvarnosti. Ako se ti ~imbenici potcijene, do}i}e padom dobrih nada i vizija do neslu}enihkriza svijeta i novih padova ~ovje~anstva.

Rasko{no blje{tavilo Boì}a nije istinitaslika ljep{ega ìvota i boljeg svijeta. Boì} tamogdje se o~ituje kao stanje blagostanja i rasko{i,virtualnih ~arolija i iluzija, zapravo prikrivaponor izme|u bogatih i siroma{nih: trimilijarda ljudi na na{em Planetu ìvi bezdovoljno pitke vode i osnovne prehrane, sjednim do dva ameri~ka dolara dnevne zarade.Daleko je jo{ socijalno uravnoteènodostignu}e i sama podjela plodova rada ilicjeline bogatstva i u razvijenim zemljama.Za{to je to tako?

U naravi je ljudi u cijelom svijetu da se naprijelazima godina i prigodom velikih sve~anosti,kao {to je Boì} u kr{}ana opuste i prepuste, uzmolitvu ili bez nje, radostima i slavlju.Dominantna je, pak, ljepota ba{ Boì}nihblagdana {to od davnine zra~e neizrecivomtoplinom neizmjerno potrebnom ~ovjeku i ljudimana kugli zemaljskoj. To ne zna~i da nam svima nijepotrebno "prodirati do temelja zbilje u kojojjesmo". Isti mislilac ~ije su to rije~i smatra: ~ovjekje duh, stanje pravoga ~ovjeka njegovo jeduhovno stanje.


BO@I]

Prema Europi u duhovnom svijetu

Svjetlo nad svjetlima

Rasko{no blje{tavilo Boì}a nije istinska slika ljep{ega ìvota iboljega svijeta, jer tamo gdje se o~ituje kao stanje blagostanja irasko{i, virtualnih ~arolija i iluzija zapravo prikriva ponor izme|ubogatih i siroma{nih

Josip Vukovi}

>

DP Elektroslavonija, u Osijeku, 20. prosincao.g. ve} tradicionalno je darivala najurednijekupce elektri~ne energije i posebno, SOS Dje~jeselo Ladimirevci.

Okupljenima su se obratili rukovoditeljSlu`be za odnose s potro{a~ima MiroslavRadko i direktor Elektroslavonije DamirKaravidovi}, podsjetiv{i na doga|aje koji suobiljeìli djelatnost Hrvatske elektroprivrede u2004. i upoznav{i ih s planovima u 2005.godini.

Kao najva`niji doga|aj u 2004., D.Karavidovi} je izdvojio elektroenergetskopovezivanje kontinentalne i jugoisto~neEurope preko Ernestinova, ~ime HEP ve}funkcionira u europskom elektroenergetskomsustavu. To }e doprinijeti stabilnosti sustava,ali i osigurati prihod od tranzita elektri~neenergije.

- Postoji trì{te elektri~ne energije za velikekupce, a u budu}nosti }e biti i za kupce kategorijeku}anstva, koji }e mo}i izabrati isporu~iteljaelektri~ne energije. U sljede}oj godini èlimosmanjiti gubitke koji ne nastaju samoneovla{tenom potro{njom, nego i nekimtehni~kim razlozima, kao i zbog mogu}ihpogre{aka u obra~unima. Mislim da smonapredovali u odnosima s potro{a~ima, jer na{ jecillj – kupac na prvom mjestu, poru~io je D.Karavidovi}.

Nakon toga su uslijedila darivanja, a prvasu na red do{la djeca iz SOS Dje~jeg selaLadimirevci. Ravnatelj Dje~jeg sela Zoran Reli}uzvratio je posebnom poveljom koju Selo dajeonima koji im redovito pomaù te ki{obranomkao simbolom i porukom da bude vi{e ki{ekoje }e puniti akumulacije hidroelektranaHEP-a.

Najvjerniji kupci darivani su premauobi~ajenoj metodi. Me|u poklonima je biohladnjak, televizor te po tri usisiva~a,multipraktika i miksera. Djeca su izvla~ilabrojeve, a sretnici su bili: Stanko Horvat,Ankica Cenzer, Frano Radi{i}, MarijanMarkovi} i Stjepan Veger iz Osijeka, PavoBartolov iz [umarina, \uro Nikoli} iz Valpova,Marija Matkovi} iz \akova, Ivan Salma izNa{ica, Josip Peterìlnik iz Orahovice i IrenaFu~ek iz Donjeg Miholjca.

Uime darivanih zahvalio je \uro Nikoli}, kojije naglasio kako bi oni trebali biti primjerkorektnosti kupaca prema Hrvatskojelektroprivredi te kako i ubudu}e o~ekuje dobreodnose.

D. Karna{


ODNOSI

DP Elektroslavonija uo~i Boì}nih blagdana

Pokloni SOS dje~jem selu i kupcima

Elektroslavonija je i ove godine darivala djecu iz SOS dje~jega sela Ladimirevci

Osmjeh ove djevoj~ice govori sve Poklon Elektroslavonije dobili su i najbolji kupci - platci

Ravnatelj SOS Dje~jeg sela Zoran Reli} uru~io je D. Karavidovi}u posebnu povelju zahvale i ki{obran, uz èlju za {to vi{e ki{eza rad hidroelektrana

Vukovar, 18. studenoga 2004. godine, 13godina poslije njegova tragi~noga pada. Ovogaputa Sunce je obasjalo grad na dvije rijeke kaorijetko kada. Nije bilo zime, oblaka i magle kaoprethodnih godina. Mo`da je rije~ o Suncu kojenajavljuje neka nova, bolja vremena za Grad kojinas je sve zaduìo.

"Zazvonite zvona sa svih zvonika", poruka jeovogodi{njega programa obiljeàvanja tu`neobljetnice. Me|u 15.000 ljudi koji su sudjelovali umimohodu od Op}e bolnice Vukovar do Novogagroblja, odnosno Memorijalnog groblja `rtava izDomovinskog rata - bilo je i pribli`no 300 ~lanovaUdruge hrvatskih branitelja Hrvatskeelektroprivrede iz cijele Hrvatske, predvo|enihpredsjednikom Uprave HEP-a mr.sc. IvanomMravkom i predsjednikom UHB HEP-a1991.-1995. Tihomirom Lasi}em.

Sve je goste iz HEP-a u krugu izme|usada{njih i budu}ih prostorija Pogona Vukovar,do~ekao rukovoditelj pogona Tomislav Salomon.Nose}i zastave HEP-a i regionalnih ogranaka UHBHEP-a, povorka je krenula prvo do obli`njevukovarske Bolnice, gdje je odràn recital «Herojisu oti{li u nebo» u izvedbi u~enika GimnazijeVukovar. Potom je mno{tvo, predvo|enopripadnicima herojske 204. vukovarske brigade,krenulo od Op}e bolnice prema Novom groblju. Umimohodu su izme|u ostalih bili najvi{i dràvnidu`nosnici koji su na Memorijalnom groblju`rtava iz Domovinskog rata poloìli vijence izapalili svije}e pred spomen-krièm, sinjski alkari,vara`dinska gradska straà... Na po~etku misezadu{nice za sve poginule u Domovinskom ratu,koju je sluìo biskup dubrova~ki msgr. @elimirPulji}, zazvonila su zvona sa svih katoli~kih crkavau Hrvatskoj.

Prolaze}i u mimohodu vukovarskim ulicamana mnogim se pro~eljima zamje}uju jo{ uvijekvidljive ratne rane, ali je puno objekataobnovljeno ili se obnavlja. No, za Vukovarbudu}nosti, osim obnove infrastrukture, otvaranjanovih radnih mjesta, treba obnoviti i srca i to nesamo Vukovaraca, nego i svih gra|ana Hrvatske.Vukovar je sve u~inio za Hrvatsku, a kada do|eteu ovaj grad moète se samo zapitati {to ste viu~inili za njega. Zato je va`no da svake godinekolona sje}anja u Vukovaru bude {to ve}a i da seosim mimohoda u~ini i ne{to konkretno.

Denis Karna{


OBLJETNICA

Vukovar 2004.

Gradkoji nas jezaduìo

Branitelji HEP-a okupili su se u krugu Pogona Vukovar

Predsjednik Republike Stjepan Mesi} u Vukovaru

Predstavnici Vlade Republike Hrvatske - potpredsjednik Andrija Hebrang, ministrica Jadranka Kosor i ministar DraganPrimorac s ravnateljicom vukovarske bolnice Vesnom Bosanac


Branitelji HEP-a prolaze pokraj vukovarskoga vodotornja - simbola razaranja

Predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. Ivan Mravak umimohodu s braniteljima HEP-a

Vukovar~ani – hepovci i branitelji HEP-a naMemorijalnom groblju – svatko u svojim mislima

Izaslanstvo HEP-a poloìlo je vijenac i zapalilo svije}u zasve poginule u Vukovaru

Svaki kri` skriva tu`nu pri~u

Cavtat se, zasluèno pretplatio na ve}inusavjetovanja u organizaciji HO CIGRÉ. I ove je godine, od7. do 10. studenog, ugostio pribli`no 550 sudionika, odkojih 37 iz inozemstva (BiH, Srbija i Crna Gora,Slovenija, Njema~ka, Austrija, Italija, Francuska) na 6.simpoziju o sustavu vo|enja elektroenergetskogsustava. Taj do sada najve}i interes na{ih vode}ihenergeti~ara iz podru~ja vo|enja i telekomunikacijamoè se djelomi~no opravdati va`nim ovogodi{njimelektroenergetskim doga|ajima: pu{tanjem u pogon TS400/220/110 kV @erjavinec i TS 400/110 kV Ernestinovo,~ime su se stekli tehni~ki preduvjeti hrvatskog EES-a zapovezivanje prve i druge sinkrone zone UCTE-a, {to jeuspje{no obavljeno mjesec dana prije po~etka ovogstru~nog skupa.

Simpozij je otvoren pozdravnim govorima:predsjednika Organizacijskog odbora mr. sc.Vladimira Gruji}a, predsjednika HO CIGRÉ mr.sc.Ivice Toljana, pomo}nika ministra za energetiku irudarstvo u Ministarstvu gospodarstva, rada ipoduzetni{tva @eljka Tom{i}a, predsjednika UpraveHEP-a mr.sc. Ivana Mravka, akademika BoèUdovi~i}a, dona~elnika op}ine Konavle Boè Lasi}a i~lana Uprave koncerna KONÂR ElektroindustrijaDavora Mladine.

VA@NI ZAKLJU^CI SIMPOZIJA

Mr. sc. I. Mravak je u svom obra}anju naglasionu`nost izmjene i dopune sada{nje zakonskeregulative iz podru~ja energetike, koja bi se trebalaprilagoditi brzim i krupnim promjenama uelektroenergetskom sektoru koje se doga|aju kodnas i u svijetu. Osvrnuo i na Master plan HEP-a kojiobvezuje na izgradnju novih izvora do 2010.godine, ukupne snage od 1220 MW: - Ako sada{njaUprava zapo~ne izgradnju, po~etkom 2008. bismou pogon mogli pustiti nove blokove u Zagrebu iSisku, ~ime bi se znatno pobolj{ala sigurnostopskrbe. Stoga je na ovom Simpoziju vrlo va`no dase, zaklju~cima koje }ete donijeti, pribliìmo tomzadanom cilju.

Akademik B. Udovi~i} uvijek je dobrodo{aogost na stru~nim skupovima kako bi svojim biv{imstudentima, a sada{njim suradnicima, jo{ jedanputskrenuo pozornost na turbulentna vremena ukojima se na{la na{a energetika o kojoj vi{eodlu~uju sve druge struke osim inènjerske.

- Pred Hrvatskom su veliki i sloèni strate{kizadaci s nesagledivim posljedicama. Mi ve} skorodvadeset godina nemamo odluke o izgradnji novihizvora. Borite se za mjesto svoje struke, koja jedobrim dijelom napu{tena, kako bismo na{linajmanje lo{a rje{enja. Sve ~e{}e slu{amo samorazgovore o trgovini, ali ja ne znam ~ime i dokle}emo trgovati, niti mogu prihvatiti postavku da je

elektri~na energija roba. Ona to moè biti samo ujednom svom segmentu.

Ovu prigodu iskoristio je pomo}nik ministra @.Tom{i} i ~estitao Upravi HEP-a na uspje{no obavljenompovezivanju UCTE zona, koje je imalo i veliki politi~kiodjek u zemljama EU, i dodao: Me|utim, ne moèmospavati na lovorikama. Pred nama je dono{enje novihzakona kao i implementacija niza podzakonskih akatakako bi se omogu}ilo otvaranje doma}eg, ali iregionalnog trì{ta, o ~emu su pregovori ve} u tijeku.

êstitkama izre~enim HEP-u pridruìo se i D.Mladina, ~lan Uprave koncerna KONÂR,tradicijskog generalnog sponzora svih velikihskupova koje organizira HO CIGRÉ.

Kad smo ve} kod ~estitki, njih je za svojdesetlje}ima dugi rad u HO CIGRÉ primio i veteran dr.sc.Zorko Cvetkovi}, kojega je od 1. lipnja na du`nostiglavnog tajnika zamijenio na{ kolega Josip Moser.Svojoj doju~era{njoj desnoj ruci prigodni poklon, zlatnik

s likom Fausta Vran~i}a, uru~io je predsjednik HOCIGRÉ mr.sc. I. Toljan.

Sve~anost otvorenja zavr{ena je uvodnimstru~nim predavanjem mr.sc. I. Toljana Odrazdvajanja do ponovnog povezivanja Europskihmreà UCTE-a, u kojem je dao kronolo{ki pregledzbivanja od 1990. godine pa do listopada ovegodine, kada je ponovo proradio zajedni~ki europskielektroenergetski krvotok.

VO\ENJE ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVAPOSTAJE SVE SLO@ENIJE

Dok se na 5. simpoziju razmatralaproblematika uklapanja sustava vo|enja EES-a usuvremene tokove restrukturiranja i privatizacijeelektroenergetskog sektora, uz osvrt na postignuterezultate u odnosu na zakone iz podru~jaenergetike, cilj 6. simpozija o sustavu vo|enja EES-abio je svojevrsni osvrt na postignute rezultate uodnosu na postoje}e trì{no okruènje i sve


STRUKA

[esti simpozij HO CIGRÉ o vo|enju EES-a

Bez odgode graditinove elektrane Marica @aneti} Malenica

Snimio: Frano Gazzari

Na konferenciji za novinare, pitanja upu}ena zamjeniku ministra @eljku Tom{i}u i predsjedniku Uprave HEP-a Ivanu Mravkuodnosila su se na otvaranje trì{ta elektri~ne energije

Rasprava u okviru okrugloga stola o dugoro~nim mogu}nostima ospkrbe elektri~nom energijom u Hrvatskoj, o ~emu jeuvodno govorio mr. sc. Goran Slipac izazvala je posebno zanimanje i posje}enost

sloèniju problematiku vo|enja EES-a. Tijekomtrodnevnog rada obra|ene su ~etiri teme (Modelvo|enja EES-a; Revitalizacija centara vo|enja;Telekomunikacije u moderno organiziranoj irestrukturiranoj elektroprivredi; Iskustva i trendoviu odabiranju novih sustava za{tite i upravljanja),raspravljalo se za okruglim stolom, a s pozorno{}usu popra}ene i prezentacije sponzora.

REM JE POLITI^KI I GOSPODARSKI INTERESHRVATSKE

Posebno zanimanje i posje}enost uo~eni suna okruglom stolu koji su organizirali studijskiodbori C1, C2 i C5 o temi: Dugoro~ne mogu}nostiopskrbe elektri~nom energijom u Hrvatskoj.Raspravu je koordinirao i uvodno predavanjeodrào mr. sc. Goran Slipac iz Sektora za razvojHEP-a.

Po{av{i od dva klju~na pitanja [to je tosigurnost opskrbe i koliko ona vrijedi, mr. sc. G.Slipac je predo~io elektroenergetsko stanje una{em europskom okruènju, a potom se osvrnuoi na stanje u Hrvatskoj: Potpisav{i Atenskimemorandum o razumijevanju Hrvatska jeregionalno trì{te elektri~ne energije (REM)prihvatila kao svoj politi~ki i gospodarski interes.Na{a dugoro~na elektroenergetska bilanca do2020. godine ukazuje na manjak energije zbognove potro{nje i izlaska iz pogona postoje}ih TE.Ve} sada imamo manjak od 1,7 TWh elektri~neenergije, a jednak }e biti i 2008. godine, premdatada u pogon ulazi novih 350 MW (Zagreb iSisak).

Nabrojiav{i glavne investicijske projekte (kakotermoelektrane tako i hidroelektrane) koje seplaniraju izgraditi do 2018. godine, uvodni~ar jeiznio temeljne postavke dugoro~nog razvoja sustava,me|u kojima su na prvom mjestu: nacionalniinteres, razvoj gospodarstva, kontinuirana opskrbaelektri~ne energije, regionalno trì{te energije,definiranje razine samodovoljnosti i strukturaprimarnih oblika energije. Dakako, pri tomu nijezanemario ni ograni~enja koja }e pratiti taj razvojpoput: nabave goriva, isho|enja lokacija za noveobjekte, utjecaja na okoli{, izgradnje obnovljivihizvora, rezervi energenata, razine zaduènosti teostalih rizika.

Uz navedene mogu}nosti i ograni~enja morat}emo, kako je upozorio mr.sc. G. Slipac, u perspektiviodgovoriti na pitanja: Koja razina sigurnosti opskrbe?U kojoj mjeri ovisiti o uvozu energije? Kako graditielektrane? îja je to obveza? Kakvi su riziciinvestiranja i tko ih preuzima? Moè li trì{te jam~itisigurnu opskrbu? Obveze Kyoto protokola? Uredba oGVE?

ÊKA NAS PUNO POSLA!

Uvodna prezentacija ocijenjena je vrlokvalitetnom i inspirativnom, jer je potaknulazanimljivu raspravu. Dr.sc. G. Grani} je naglasio:Hrvatska }e morati otvoriti pitanje kako rje{avatikrizna stanja i okolnosti koje bi, kao vrlo vjerojatne,mogle blokirati izgradnju novih proizvodnihobjekata. Otvaranje i me|usobno povezivanje, kao iizgradnja mreè, djelomice pojednostavljuju ovajproblem, ali ne znatno. Uz to se moraju posloìti i

odnosi unutar energetike, kako bi se stvorilipreduvjeti da zainteresirani subjekti participiraju uizgradnji i imaju koristi od toga. Puno posla nas~eka!

Dr. sc. Mi}o Klepo je apelirao na prisutne darealno prihvate sada{nje stanje i naglasio daHrvatska mora imati dostatne izvore na svomteritoriju, a podatke o stanju u svijetu i potrebniminvesticijama u energetici saèto je iznio J. Moser.Svoj komentar na izgradnju novih kapaciteta dala je imr.sc. Marija [}ulac Domac iz Sektora za industrijuHGK, koja je napomenula kako se u planovima HEP-ado 2010. godine spominje novih 1220 MW, s tim dase tu ve} u startu nije uzela mogu}nost izgradnje, uzhidroelektrane, i drugih obnovljivih izvora energije:EU sve vi{e promovira upravo takvu proizvodnju, apove}anje udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora jejedan od rigoroznih zahtjeva koji se postavljaju prednove ~lanice, pa nam se name}e pitanje kako }emospomenutim planovima izgradnje mo}i ispuniti teobveze.

Prema rije~ima dr.sc. Sre}ka Goi}a trì{teelektri~ne energije jo{ dugo ne}e postojati, jernemamo ~ime trgovati ni mi ni oni oko nas. Mr.sc.Zoran Stani} upozorio je da }e Kyoto protokolnametnuti Hrvatskoj nove obveze s kojima }e semorati suo~iti.

UVA@ITI ZAKONSKU KOMPONENTU

O vrlo aktualnoj temi dugoro~ne opskrbeelektri~nom energijom i ekonomske komponenterazvoja elektroenergetskog sustava govorio je iNikola Bruketa, direktor Sektora za razvoj HEP-a:

- Ekonomski uvjeti obavljanjaelektroprivredne djelatnosti je tema koja seizbjegava. Bez te komponente ugroàva seuspostava hrvatskog trì{ta elektri~ne energije irazvoj nacionalnog elektroenergetskog sustava.Izostanu li prava rje{enja za ekonomske uvjeteposlovanja izravno se ugroàva sigurnost opskrbekupaca elektri~ne energije u Republici Hrvatskoj.

HEP je o temi ekonomskih uvjeta poslovanjanaru~io elaboraciju dugoro~nog poslovnog poloàjaHEP grupe do 2020. godine. Elaborat utvr|ujepotrebnu razinu ulaganja u sustav do te godine iekonomske uvjete poslovanja, ovisno o razini cijeneelektri~ne energije i drugih ekonomskih parametara(posebno cijene kapitala). Uvjeti poslovanja preuzetisu iz Programu rada Uprave HEP-a, uz pretpostavkuda }e promjene uvjeta izvan kontrole HEP-a bitirije{ene formulom za uskla|ivanje cijene.

Govore}i o potrebnim ulaganjima zaizgradnju novih i zamjenu starih objekata u sve triosnovne djelatnosti (proizvodnja, prijenos idistribucija) i ostale energetske djelatnosti


Ovogodi{nji Simpozij bio je svojevrsni osvrt na postignute rezultate u odnosu na trì{no okruènje i sve sloènije vo|enje sustava

[esti simpozij HO CIGRÉ okupio je pribli`no 550 sudionika

(toplinarstvo, plin), N. Bruketa je naglasio da ubudu}nosti HEP grupa, kao i svi drugi energetskisubjekti u hrvatskom elektroenergetskom sustavu,moraju kroz poslovanje, osim obavljanja pripadneelektroprivredne djelatnosti, stvarati i novuekonomsku vrijednost za investitore i suvlasnike.Nitko od odgovornih u HEP-u, u dràvnoj upravi ikod regulatora ne smije smetnuti s uma tu~injenicu. Pove}anje cijene elektri~ne energije jete{ka odluka, ali ona se mora donijeti jer je to jedinina~in privla~enja investitora i osiguranjadugoro~no stabilne opskrbe elektri~nom energijom.

BEZ NOVIH IZVORA S VELIKIM POTE[KO]AMA

Predsjednik HO CIGRÉ, mr.sc. I. Toljan,rezimirao je izlaganja i raspravu naglasiv{i kako bezodga|anja moramo donijeti odluku o izgradnjinovih elektrana: Ako to ne napravimo, ve} 2005.godine }emo imati velike pote{ko}e. Pri tomu trebavoditi ra~una o sljede}em:

• Kapital (investicije) je privatni ili dràvni, ane doma}i i strani;

• Hrvatska mora voditi brigu o svojojenergetskoj samostalnosti i diverzifikaciji;

• Obnovljivi izvori energije su europskaobveza i moramo stvoriti pretpostavke da ihgrade oni koji imaju kapital;

• Na{a obveza je da vodimo ra~una otehni~kom vo|enju jer, primjerice,vjetroelektrane mogu biti velika opasnost zasigurnost elektroenergetskog sustava;

• Hrvatska }e se na}i u te{kom stanju akopove}anje potro{nje bude ve}e nego {to tona{ Master plan predvi|a.

"[KARE" PONUDE I POTRA@NJE SVE VI[E SE[IRE

Na konferenciji za novinare, odrànojneposredno prije sve~anog otvorenja Simpozija, napitanja novinara iz podru~ja energetike odgovaralisu: @. Tom{i}, pomo}nik ministra, mr. sc. I. Mravak,predsjednik Uprave HEP-a, mr. sc. I. Toljan,predsjednik HO CIGRÉ i J. Moser, glavni tajnikCIGRÉ.

Glavni tajnik upoznao je novinare s~injenicom da, premda HO CIGRÉ nemazakonodavnu snagu, zaklju~ci doneseni nasavjetovanjima imaju zna~ajnu savjetodavnu snaguza HEP, elektroindustriju i sve ostale subjektepovezane s elektroenergetikom u Hrvatskoj.

Pitanja novinara, upu}ena zamjeniku ministrai predsjedniku Uprave HEP-a, preteìto su seodnosila na otvaranja trì{ta elektri~ne energije ipo~etka slobodne trgovine.

- Premda je na{e trì{te ve} otvorenopribli`no 10 posto, a i dalje }e se {iriti na onekupce s potro{njom od 20 GWh godi{nje, za sadanijedan kupac nije oti{ao od nas, rekao je mr.sc. I.Mravak, i nastavio: I HEP i kupci neovisni su upregovaranju i vjerujem da }e se uspjetidogovoriti za cijene druk~ije od tarifnih. Utrgovini koja je pred nama, HEP vidi mogu}nostpobolj{anja svog poslovanja i sigurnosti opskrbe,jer planovi poslovanja vi{e ne}e biti temeljenisamo na proizvodnji i uvozu ve} i na trgovanju,

koje uklju~uje i uvoz i izvoz elektri~ne energije.O~ekujemo dobre rezultate na podru~ju trgovine,jer na{i bogati hidropotencijali omogu}it }e namda akumuliranu energiju pametno iskoristimo,prodajemo kad bude skuplja, a kupujemo kadpojeftini. Kako manjak od pribli`no 17 postogodi{nje namirujemo uvozom, u idu}im godinamamoramo pove}ati cijenu elektri~ne energije za 15do 20 posto, od ~ega 10 posto ve} 2005. godine.Ako ova Uprava ne zapo~ne izgradnju novihizvora, idu}a ne}e sti}i nadoknaditi propu{tenojer se "{kare" ponude i potra`nje sve vi{e {ire.înjenica je da s realizacijom srednje varijanteMaster plana do 2020. godine ve} kasnimo, pamoramo ubrzano krenuti s izgradnjom objekatana postoje}im lokacijama. Planiramo izgradnju1220 MW, od ~ega 1100 MW u termoelektranama(600 MW plin i 500 MW ugljen) a 120 MW uhidroelektranama. Cilj nam je do 2008. godine ufunkciju staviti TE u Sisku (250 MW) i TE-TO uZagrebu (100 MW). Procijenili smo da sadapokretati opciju elektrana na ugljen nijeoptimalno, pa smo krenuli prvo s plinom. Narazini resornog Ministarstva dogovaramo se s

INOM oko plina, a izgradnjom plinske mreè topitanje }e biti uspje{no rije{eno.

DOGA\AJ KOJI DONOSI NOVU DIMENZIJU OVIMPROSTORIMA

O zakonodavnom okviru u podru~jutrgovine elektri~nom energijom, koji je ve}trebao biti u primjeni a nije, govorio je @. Tom{i}napomenuv{i kako povla{teni kupci nisu ni imalirazloga izlaziti na trì{te jer im HEP prodajeelektri~nu energiju po cijeni koju bi te{ko mogliostvariti uvozom: Kako su povla{teni kupciujedno i veliki potro{a~i, oni ne ~ine pogre{kekoje bi za njih mogle biti pogubne. U tijeku su ipregovari oko otvaranja regionalnog trì{ta, abrzina trgovanja bit }e pitanje onih koji bi trebalitrgovati. Liberalizacija je svugdje u svijetupove}ala cijenu elektri~ne energije, pa }e stogajo{ uvijek biti veliki broj tarifnih kupaca. Dràva}e jo{ dugo morati kontrolirati cijenu kako HEPne bi poslovao s gubitkom, a ujedno se mogao irazvijati. Dio zakona vezanih uz energiju ustudenom }e biti u Vladi, a nadamo se do krajagodine i u Saboru. Intencija novog


STRUKA

[esti simpozij HO CIGRÉ o vo|enju EES-a

Predsjednik HO CIGRÉ mr. sc. Ivica Toljan uz prigodan poklon uime svih cigreovaca oprostio se od dugogodi{njeg glavnogtajnika hrvatskoga CIGRE dr. sc. Zorka Cvetkovi}a

Glavni tajnik HO CIGRÉ Josip Moser iskoristio je prisutnost brojnih sponzora za dogovor o daljnjoj suradnji, a sve jezabiljeìla poslovna tajnica Irena Tomi{a

zakonodavstva je i prijelaz na TSO model, koji sepokazao kao uobi~ajena europska praksa, pa senadamo da }e se i kod nas udoma}iti bezproblema.

Zamjenik ministra naglasio je i va`nostspajanja Srednje i Jugoisto~ne Europe kojeomogu}ava i stvaran po~etak trgovine s kojom sezapo~elo 1. studenog: To je ne samo tehni~ki nego ipoliti~ki zna~ajan doga|aj koji donosi novudimenziju ovim prostorima, a imao je i velik odjek ucijeloj Europi.

PRIVATIZACIJA JE IPAK NE[TO DRUGO

A {to nam je dalje ~initi rekao je mr.sc. I.Toljan, ~lan Uprave za prijenos i vo|enje: Teksada imamo tehni~ke uvjete za po~etakstvaranja infrastrukture za reformu i otvaranjeelektroenergetskog trì{ta, i tek sada elektri~naenergija doista postaje "roba", a mi servis koji }eomogu}avati zajedni~ki rad svim subjektima natrì{tu.

I dok je otvaranje trì{ta trenuta~no hit tema,o privatizaciji HEP-a se za sada ne govori jer, kakoje rekao @. Tom{i}, ona nije tako aktualna.Me|utim, u procesu pregovaranja s Europomsigurno }e biti govora i o tomu. S tim se sloìo imr.sc. I. Toljan rekav{i kako se restrukturiranje iprivatizacija u tranzicijskim zemljama ne morajunu`no i istodobno odvijati: Ako smo dio europskogtrì{ta restrukturiranje se mora obaviti, a sprivatizacijom se moè pri~ekati jer ona je ne{todrugo.

KVALITETNIJA SURADNJA SA SPONZORIMA

Glavni tajnik HO CIGRÉ J. Moser odrào je,tijekom trajanja Simpozija, i radni sastanak spredstavnicima svih sponzora koji su pomoglinjegovu organizaciju, imali prezentacije i koristiliizlo`bene prostore u hotelu Croatia. Nazvav{i ihglavnim prijenosnicima svih znanja izme|u

znanstvenika s fakulteta, raznih institucija i prakseu podru~ju energetike, izloìo im je svoju novukoncepciju suradnje i obe}ao pobolj{anja koja binjihove sljede}e nastupe u~inila kvalitetnijim,zanimljivijim i isplativijim.

Novi glavni tajnik izrazio je i svojezadovoljstvo Simpozijem, smatraju}i gageneralnom probom za druk~iju organizaciju velikeCIGRÉ, koja }e se odràti sljede}e godine tako|er uCavtatu: Ove godine je iznimno velik broj sudionikabio u prigodi razmijeniti ideje, iskustva i znanja.Moè se re}i da se skoro ravnopravno raspravljaloo proizvodnji, prijenosu i distribuciji, kaoelementima jednog jedinstvenogelektroenergetskog sustava. Ve}ina studijskihodbora, koja je organizirala ovaj skup, prihvatila jenovi na~in rada koji poku{avamo definirati kroz nizposlovnika i pravilnika, sve s ciljem da odrìmokvalitetu rada na{eg Ogranka, kako bi nas i nadaljepratio glas da smo me|u najaktivnijima inajboljima u me|unarodnoj CIGRÉ. Potvrdu da smodobri dobili smo i na ovogodi{njem pari{komKongresu kada su dvojica na{ih kolega progla{enazaslu`nim ~lanovima CIGRÉ.

Od desetak prezentacija, koje su pripremilisponzori (me|u kojima su bili: ABB, SIEMENS,EXOR, MICRO-LINK, IBM i drugi) posebnupozornost i ove godine privukla je ona koncernaKONÂR Elektroindustrija, generalnog sponzora iovog stru~nog skupa. Naime, ukratko supredstavili poslove iz podru~ja elektroenergetikekoji su tijekom ove godine obavljeni u na{improizvodnim postrojenjima (HE Senj) iprijenosnim objektima (TS @erjavinec i TSErnestinovo), odnosno u NDC-u.

AKTUALNOSTI IZ ENERGETIKE NA 32 STRANE

Prema dobrom starom obi~aju, i na ovomSimpoziju bili smo u prigodi prelistati Energetiku,prilog Privrednog vjesnika (Studio za poslovne

usluge), tiskan u studenom ove godine. Skre}empozornost na intervju s mr.sc. Ivicom Toljanom, ukojem predsjednik HO CIGRÉ obja{njava zna~enjete svjetske organizacije, koja okuplja stru~njake spodru~ja elektroenergetike iz vi{e od 100zemalja, na~in njenog djelovanja te govori o 6.simpoziju o vo|enju elektroenergetskog sustava.Glavni urednik Energetike Ante Gavranovi}iskoristio je prigodu da mr.sc. I. Toljana, ovogaputa i kao ~lana Uprave HEP-a, pita o stanju uhrvatskoj elektroenergetici, o potrebi izgradnjedoma}ih kapaciteta, ali i nu`nosti mijenjanjastanja svijesti stanovni{tva koje se odupireizgradnji bilo kakvih elektrana.

Slijedi i niz zanimljivih priloga o razvojuobnovljive energije, o pove}anoj potrebi zaenergeti~arima (o kojoj govore dr.sc. Ivan Ili} idr.sc. Slavko Krajcar, profesori FER-a), kao iprilog Vinka Mladinea o izvanprora~unskomFondu za za{titu okoli{a i energetskuu~inkovitost, koji je zapo~eo s radom 1. sije~nja2004. godine. U anketi na pitanje: Trebaju liHrvatskoj nove elektrane? poku{avajuodgovoriti na{i eminentni energeti~ari, me|ukojima su: dr.sc. Stjepan Car, dr.sc. StevoKolundì}, dr.sc. Mirko Mati}, dr.sc. BranimirMolak, mr.sc. Vladimir Poto~nik, mr.sc. Marija[}ulac Domac, Ante Sekso-Telento, @eljkoTom{i}, te dr.sc. Mladen Zeljko.

O VJETROELEKTRANAMA U HRVATSKOJ

Drugi broj novog ~asopisa za proizvodnju,prijenos, distribuciju i kori{tenje elektri~neenergije Elektroenergetika u izdanju KIGEN-a, izlistopada ove godine, promoviran je na 6.simpoziju na vrlo popularan na~in: besplatno jedijeljen sudionicima, dakako onim brìm,spretnijim i znatièljnijim. Tema ovog broja,potaknuta izgradnjom prve vjetroelektrane una{oj zemlji na otoku Pagu, odnosi se naobnovljive izvore energije, prvenstvenovjetroelektrane, a najavljuje je u svompredgovoru Davor Mladina, ~lan Uprave KONÂRElektroindustrije. îni li jedna lasta prolje}e,odnosno kakve su nam perspektive na tompodru~ju obnovljivih izvora, u svojim prilozimapoku{ali su odgovoriti na{i uvaèni znanstvenici istru~njaci: Marijan Kalea (Vjetroelektrane ielektroenergetski sustav), Stjepan Car i MiroslavMa|er~i} (Vjetroelektrane i odrìvi razvoj), RankoGoi} (Trenuta~na situacija i perspektive razvojavjetroelektrana u Hrvatskoj) i Sr|an Skok (Moèli vjetar donijeti profit?).

O izgradnji TS @erjavinec pi{u Tihomir Kapor,Darko Babi} i Filip Muìni}, a o ponovno zatvorenojpetlji 400 kV Niko Mandi}. U prilogu DubravkaLuka~evi}a saznat }ete i {to je to Espoo konvencijate koji joj na{i projekti podlijeù, a novosti onormizaciji na podru~ju vodi~a za nadzemnevodove u tekstu grupe autora (Olga [tajduharPa|en, Sre}ko Boji} i Ivo [egvi}).


Posebnu pozornost i ove godine privukla je prezentacija generalnog sponzora Simpozija – Kon~ar Elektroindustrije oovogodi{njim radovima u TS @erjavinec i TS Ernestinovo


OBLJETNICA

110 godina elektrifikacije Zadra

Svjetlo je u svima nama

Tim je rije~ima kroni~ar posljednjega dana1894. godine opisao ushit kojim su Zadrani do~akaliprvo javno elektri~no svjetlo u svom gradu. Novu sudolaze}u godinu proslavili kao nikada do tada.

Ovogodi{njega 14. prosinca, 110 godinaposlije, u grudima na{ih doma}ina nije stanovalasamo svjetlost i toplina. Nastanio se, i to s pravom,neizmjeran ponos, genski preno{en pokoljenjimaelektra{a koji su trudom i marom pronijeli to svjetlodo svih kutaka grada Zadra i njegova okru`ja. Usvakomu od sudionika te sve~anosti, gorjela je usrcu mala àruljica ponosa i veselja {to je dio velike,vi{estoljetne, neugasle lu~i.

"Na Silvestrovo uve~e...vrijeme jebilo lijepo, a temperatura skoroproljetna. Na ulicama je bilomno{tvo {eta~a, kao za velikih isve~anih zgoda. Razgovor je bioìvahan, u o~ekivanju velikogdoga|aja.Mno{tvo skupljeno naGospodskom trgu bilo je golemo,kad li – to~no kad je odbilo osamsati – planu velika elektri~nakugla (globo elettrico) jako{}u od1000 svije}a, a bijelo, srebrnasto,mirno svjetlo obasja ~itav trg,sjajno kao u po bijela dana.Gradska glazba, postrojena predGradskom vije}nicom, intoniralaje sve~anu kora~nicu, a usklicidivljenja i odu{evljenja provali{eopetovano i pretvori{e se uaklamacije na~elniku Trigariju,Op}ini, vije}nicima, Zadru injegovoj uljudbi.Zadrhtala je svaka ìlica,raznjeìlo se svako srce ugrudima..."

Vero~ka Garber

Snimio: I. Su{ec

Na dan obiljeàvanja zadarske obljetnice,odràn je sastanak Kolegija direktora HEPDistribucije d.o.o., uz prisustvo Predsjednika i~lanova Uprave HEP-a.

Uz informacije o rezultatima poslovanja HEPgrupe u razdoblju od sije~nja do listopada 2004.godine, konstatirano je da HEP i dalje ostvarujedobit u poslovanju. Poseban je doprinosdistribucije unutar cjelokupnih rezultata i to nastanje potraìvanja, obveza prema dobavlja~ima,zaduènjima, danima vezivanja, planu investicija...Predsjednik mr. sc. I. Mravak sa zadovoljstvom jenaglasio da je, prema rezultatima poslovanja, ovagodina za HEP jedna od najuspje{nijih. Pohvalio jenapore u distribuciji uloène za smanjenje cijenaradova i usluga.

Direktore distribucijskih podru~ja Predsjednik jeinformirao o prihva}anju u Hrvatskom saboru izmjenai dopuna, odnosno novih zakona iz podru~jaelektroenergetske djelatnosti, kao i skorog dono{enjapodzakonskih akata. Informirao ih je i o predstoje}imaktivnostima HEP-a na po~etku 2005. godine, od ~egaje najva`nije zapo~injanje ostvarenja kapitalnihinvesticija, bez kojih je nezamisliva sigurnost opskrbe ugodinama koje slijede. Izdvojio je jo{ jedan vaànzadatak, a to je utvr|ivanje nove organizacije isistematizacije HEP-a.

O konkretnim akcijama direktorima jegovorio ~lan Uprave HEP-a za distribuciju mr. sc.Kaìmir Vranki}. Vrlo brzo }e se pokrenutireorganizacija Slu`be izgradnje i usluga, izradanove organizacije i sistematizacije i rje{avanjespornih pitanja izme|u djelatnosti prijenosa idistribucije.

Nakon izlaganja Ljiljane ûle , rukovoditeljaSlu`be za ekonomske poslove HEP Distribucije

d.o.o. o ostvarenju plana redovnog poslovanja iinvesticija po subplanovima u prvih deset mjeseciove godine (plan redovnog poslovanja prvih desetmjeseci ostvaren je 75 posto, a plan investicija78,6 posto), mr. sc. Mladen @unec, direktor HEPOpskrbe d.o.o.izvijestio je o gubicima elektri~neenergije na temelju vrijednosnih pokazatelja idana vezivanja te naplati elektri~ne energije iiznosima nenapla}enih potraìvanja(1.115.890.767 kuna ukupno za HEP Distribucijud.o.o.).

SVE DVOJBE O NEOVLA[TENOJ POTRO[NJIPRIJAVITI POVJERENSTVU

S obzirom na akciju sprje~avanjaneovla{tene potro{nje, direktori distribucijskihpodru~ja su izvijestili o aktivnostima kojepoduzimaju i rezultatima, a konkretna pitanja oprovedbi Pravilnika o sprje~avanju neovla{tenepotro{nje trebaju dostaviti posebnomPovjerenstvu.

Koje }e kriterije sadràvati planoviinvesticija uz mogu}nost korekcija, govorio jedirektor HEP Distribucije d.o.o. Mi{o Jurkovi}.

I.Mravak je naglasio nu`nost formiranjatimova poput tima za smanjenje gubitaka, tima zasmanjenje neovla{tene potro{nje, tima za nabavnecijene, odbora za investicije...

Zbog ograni~enosti vremena trajanjasastanka, sloèna pitanja distribucijske djelatnostisamo su dotaknuta. Stoga }e se, vjerojatno,sastanak u takvom sastavu morati odràti {toprije.

Na kraju, svim nazo~nima PredsjednikUprave zaèlio je radostan i blagoslovljen Boì} iuspje{nu Novu 2005. godinu.

Kolegij direktora HEP Distribucije

Jedna od najuspje{nijih godina HEP-a


Dan prije sredi{nje sve~anosti odràna jepromocija monografije 110 godina elektrifikacijeZadra, Zadarsko svjetlo – Od prve àrulje dodanas.

Uime doma}ina, Hrvatske kazali{ne ku}e,gdje se promocija odràvala, uzvanike je pozdravilaTamara [oleti}, glumica zadarskog Kazali{ta lutaka.Naglasila je da Zadar ima vrijedan razlog za ponosi slavlje, 110. godi{njicu otkako je zasjalo elektri~nosvjetlo, samo 12 godina nakon New Yorka i ~aktrinaest prije Zagreba.

Uime doma}ina Doga|aja – Hrvatskeelektroprivrede – uzvanike je pozdravioRadomir Mili{i}, glasnogovornik HEP-a. Kratkose osvrnuo na sadràj monografije i naglasioda ona trajno obiljeàva povijesna zbivanja upodru~ju elektrifikacije. Predstavio je urednikamonografije, \ur|u Su{ec, rukovoditelja Odjelainternog informiranja u HEP-u i glavnog iodgovornog urednika HEP Vjesnika tepromotore monografije - Antuna Travirku,prof. povijesti umjetnosti zadarskogFilozofskog fakulteta i knjièvnika TomislavaMarijana Bilosni}a.

Profesor Antun Travirka zahvalio jeorganizatorima promocije i izdava~ima {to su mupruìli prigodu i ~ast da ve~eras govori omonografiji. I sam ustrajan suradnik naprethodnim knjigama i izlo`bi koju je Elektra Zadarorganizirala u nemilim vremenima 1993/94.godine, prisjetio se dragih i vrijednih ljudi koji su,osim struke, takvim djelima dali zna~ajan doprinosrazvoju svoga grada. Rekao je da monografijaZadarsko svjetlo predstavlja neku vrst zrcalakvalitete grada i ukratko predstavio svaku oddosad objavljenih.

Za prvu je monografiju, objavljenu 1984. ,naglasio da to bje{e kolektivno djelo velikog brojaljudi koji su se nesebi~no trudili prikupiti iznimnoveliku koli~inu podataka. Druga je knjiga nastala uvrijeme rata i prvenstveno je fotomonografija.Pohvalio je donaciju Elektre svome gradu – stupjavne rasvjete koji svojim ranosecesijskim izgledomsimbolizira kulturni duh Zadra toga vremena. Zatre}u monografiju prof. A. Travirka je rekao da jezbroj dviju prethodnih te je dizajnom iinterpretacijom neupitne kvalitete i zna~ajan koraknaprijed. Vrlo je suvremena, s nevelikimfotografijama i nevelikom koli~inom likovnoobra|enog teksta po stranici... U svemu tomu stojiElektra, veliko poduze}e kojim se grad ponosi, kaojedan od najzaslu`nijih ~imbenika za njegovuopstojnost.

ÔVJEK SE BOLJE SNALAZI U GRAMU SVJETLANEGO U VAGONU MRAKA

Tomislav Marijan Bilosni} je (kako smo io~ekivali od knjièvnika, pjesnika i novinara) tomprigodom rekao:

- Grad koji je u povijesnim i nacionalnimokvirima preuzeo primat {kolstva, umjetnosti,graditeljstva, znanosti, jezika, kr{}anstva, na~ijem je prostoru upisano po prvi putnacionalno ime i sama povijest ra|anjahrvatske dràvnosti, ~ije zlato govori kako smoodavno ravnopravni ostalome svijetu; Zadar,dakle, prednja~i i u drugim, danas bi kazaligospodarskim, gra|anskim nagnu}ima, patako, evo, i u svojoj prvoj rasvjeti, u svojojelektrifikaciji uz koju je usko vezana modernagra|anska svijest i uspon ovda{njeggra|anskog svijeta...

O svemu tome, ali i o mnogo, mnogo~ega drugoga govori ova obimna, iscrpna izanimljiva monografija u izdanju HEPDistribucije, DP-a Zadar, a koju je marnosastavila i uredila \ur|a Su{ec, donose}i tolikogotovo zaprepa{}uju}ih podataka za svjetlo,rasvjetu i elektrifikaciju Zadra i njegovapodru~ja u ovih 110 strelovitih, zbog elektri~neenergije koja ih ve} same po sebi ~iniglobalnim godinama, da je ovdje nemogu}esaèti ni u detalju blizu dvjesto knji{kihstranica arhivski obra|ene gra|e...

Nastavio je govoriti o zna~enju svjetla iimenima koji su ga stvarali, njegovoj simbolici odbiblijskih dana do danas, potrebi ~ovjeka,prirodnog bi}a, za svjetlo{}u, te je spomenuoizrjeku J.L.Luneberga i I.Raosa: ôvjek se boljesnalazi u gramu svjetla nego u vagonu mraka.

- Dakle, u Zadru kao glavnom graduDalmacije, ve} koncem 19. stolje}a cvjetalo jesve ono {to se u to doba moglo na}i u Be~u,Pe{ti, Pragu, Münchenu i Parizu, i to ba{ uzpomo} elektri~ne struje. A o tome kako jezadarska Elektra {irila elektriku u na{em graducijelo jedno stolje}e, o tzv. Oto~noj vezi i obnovizale|a koje je betlehemski osvijetljeno u ovoblagdansko boì}no doba, sve }ete na}i umonografiji Zadarsko svjetlo koju potpisuje\ur|a Su{ec, a ne bez razloga supotpisujeNikola Dellavia, bez kojega, ~ini mi se, ovakvogdjela, kao ni ranijih knjiga o zadarskom svjetlu,ne bi bilo...

ZAPIS ZA ONE KOJI JESU I ONE KOJI ]E BITI

Urednik monografije \ur|a Su{ec naglasilaje da se uvijek dobro osje}a kada se u Hrvatskojelektroprivredi ostvari takav projekt , kada napapiru ostane zapis o ìvotu i radu njenih ljudi -zbog ljudi koji danas jesu i onih koji }e sutrabiti. Napomenula je da se ova nova monografijaoslanja, odnosno nadovezuje na dvijeprethodne. Najteì i najopse`niji posao, stoga,obavili su urednici prve monografije, koji sumorali istraìti opse`nu povijesnudokumentaciju i prikupiti veliki broj podataka.

Vrijednost je ove monografije {to je obuhvatila irazdoblje Domovinskoga rata, poslijeratneobnove, kao i zna~ajnih elektroenergetskihprojekata HEP-a u zadarskom podru~ju teproduljila svoj vijek trajanja najavljuju}i planoveHEP-a i njegove distribucijske djelatnosti,odnosno DP Elektra Zadar do kraja prvogdesetlje}a 21. stolje}a.

Jednostavnost i jezi~nu lako~itljivost prati ivizualna ~isto}a. Dizajn je profinjeni i decentans inovacijskim elementima prijeloma koji krozcijelu knjigu prati zakrivljenost oblika àrulje, aline doslovno. Boje odgovaraju zadarskomuokru`ju, a elementi na naslovnici kojivizualiziraju zadarsko svjetlo prepoznatljivi su ipamtljivi. Monografija s tako suvremenimdizajnom druk~ija je od drugih sli~nihmonografija u HEP-u i izvan njega, zaklju~ila je\. Su{ec.

Promocija monografije Zadarsko svjetlo

Monografija neupitne kvalitete i zna~ajan korak naprijed

O monografiji Zadarsko svjetlo govorili su RadomirMili{i}, glasnogovornik HEP-a, Antun Travirka prof.povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta iz Zadra,Tomislav Marijan Bilosni}, knjièvnik i \ur|a Su{ecurednik monografije

Sje}anje na poginulebranitelje

Na dan obiljeàvanja zadarske obljetnice,14. prosinca o.g. izaslanstvo Udruge hrvatskihbranitelja HEP-a: Tihomir Lasi}, predsjednikUdruge, Marijan Fir{t, predsjednik zadarskepodru`nice, Petar Bari~evi}, predsjednikRegionalnog odbora ju`ne Hrvatske i [imeSamodol, glasnogovornik Udruge, na zadarskomje groblju poloìlo vijenac na sredi{nji kri` za svepoginule branitelje u Domovinskom ratu. Ovimsu ~inom jo{ jedanput iskazali vje~no {tovanjesvima onima koji su svoje ìvote podarilisvjetlosti i slobodi ovog grada.


Ugodnu toplinu grad slavljenik pruào je nasvakom koraku. Okupan suncem, grijao nas je usvojim kaletama, parkovima, pod svojim bedemima.Najtoplije je zasjao u kazali{noj dvorani, pretijesnojza sve dobronamjernike. Sredi{nja sve~anostobiljeàvanja velike zadarske obljetnice mogla jezapo~eti. I dok se na pozornici odvijala projekcijastarih razglednica Zadra, njome su {etale djevojke ukostimima s po~etka 20. stolje}a, rukom pod ruku uzznameniti rasvjetni stup s kojega se prvi put rasulaelektri~na svjetlost. Nakon {to nas je dalmatinskaènska klapa "Viola" ugodno pozdravila kvalitetnoizvedenom himnom, a voditeljica Tamara [oleti}prigodnim pozdravom i biblijskim navodom "I bisvjetlost!" okupljenima se obratio direktor DP-aElektre Zadar, Nikola Dellavia. Pozdravljaju}i dragegoste i prijatelje rekao je da je svjetlo sigurnonajve}i Bo`ji dar:

- Tijekom vi{e od stolje}a elektri~naenergija bila je svijetla vodilja u usponima ipadovima Grada, oslonac u te{kim danima. Jer,Zadar je grad duge, burne i sloène povijesti, gdjesu tri milenija nastajala i nestajale kulture icivilizacije, gdje se gradilo i razaralo, branilo,otu|ivalo i prisvajalo, ali i bri`no njegovalo i~uvalo sve ono vrijedno {to je nastajalo nazadarskom tlu. Govore}i o zemljopisnom poloàjuGrada, kulturnim vrednotama, njegovupoduzetni{tvu, istaknuo je da je takva tradicijaomogu}ila prihvat tehni~kih dostignu}arazvijenog svijeta: Na{a knjiga povijesti svjedo~ida smo dostojni ove obljetnice... rekao jeprisje}aju}i se novije povijesti. Kada je oru`jegovorilo, a Muze {utjele i kada je Zadar vi{e odsto dana trpio agoniju i nasilje.

- Ali smogli smo snage i èlje... S ponosomisti~em da smo sretni i zadovoljni, u ~vrstomuvjerenju da Zadar nikad vi{e ne}e biti bez struje.Uz posebnu zahvalnost svim poginulima i na{empoginulom radniku, N. Dellavia je zahvalio narazumijevanju Upravi HEP-a i HEP Distribuciji, bez

kojih ne bi bilo razvoja i rasta ovoga grada i ovogDP-a.

HRVATSKA ELEKTROPRIVREDA PROMOTORHRVATSKE I NJEZINIH VRIJEDNOSTI

Nakon ugodnog glazbenog predaha u izvedbiKsenije Prohaske, dramske umjetnice splitskog HNK,uz klavirsku pratnju maestra Neboj{e Laki}a,uzvanicima se obratio predsjednik Uprave HEP-a mr.sc. Ivan Mravak:

- Danas u Zadru obiljeàvamo dan kada je prviputa zasjala àrulja i kada je elektri~no svjetlo najavilopo~etak druk~ijeg ìvota za njegove ìtelje. Pro{legodine smo to u~inili u âkovcu, a idu}e godineelektroprivredna djelatnost na na{emu tlu navr{ava110 godina, jer 1985. godine je iz HE Krkadalekovodom do [ibenika, njegove razdjelne mreè iuli~nih àrulja poslano svjetlo, svjetlo iz jedinstvenogelektroenergetskog sustava. Spominju}i tada{njevizionare koji su omogu}ili uvo|enje naprednihtehnologija i hrvatske elektroenergeti~are koji susvojim radom uveli Hrvatsku u civilizacijska kretanjasuvremenog svijeta, naglasio je istinsko povjerenje ipartnerski odnos s kupcima {to }e ih ova tvrtka graditiu budu}nosti.

- I ova sve~anost dokazuje da je Hrvatskaodavno pripadala Europi te pokazuje da je Hrvatskaelektroprivreda istinski znalac i promotor Hrvatske injezinih vrijednosti, rekao je uz blagdanske ~estitke izahvale svima koji su sudjelovali u elektrifikacijina{e zemlje.

BROJNI HRVATSKI ZNANSTVENICI – NOSITELJINAPRETKA

Okupljenima se potom obratio Mi{o Jurkovi},direktor HEP Distribucije d.o.o. On se prisjetio na{ihbrojnih znanstvenika, Vran~i}a, Bo{kovi}a, Tesle, ...koji su, na dugom putu od prvih spoznaja, zna~ajnodoprinijeli razvoju znanstvenih tehni~kih disciplina itime Hrvatsku ubrojili me|u nositelje napretka natom podru~ju.

- Stoga nije neobi~no {to se primjenaelektri~ne energije, odnosno prva javnaelektrifikacija gradova u Hrvatskoj ostvaruje vrlobrzo nakon prvih takvih pojava u svijetu. Dokazujeto i Zadar, koji po~etak elektrifikacije biljeì na kraju1894. godine, samo 12 godina nakon New Yorka,rekao je i napomenuo kako je HEP Distribucijagolemi sustav postrojenja, ljudi i alata, s vi{e od 10tisu}a zaposlenih... Naglasio je veliku njenuodgovornost spram kupaca i javnosti, koja }e biti ive}a na uskoro otvorenom trì{tu elektri~neenergije. Poru~io je da }e HEP i njegova distribucijabiti spremni odgovoriti i tim budu}im izazovima.

Nakon jo{ jednog glazbenoga predaha,izveden je komi~ni igrokaz iz ìvota i rada na{ihmontera, pod nazivom «Nestalo struje».

Potom je uime svih proizvo|a~a i dobavlja~aHEP-a ~estitku Elektri Zadar i HEP-u uputio jeStjepan [afran, predsjednik Hrvatske obrtni~kekomore. Pritom je zahvalio tvrtki koja petnestgodina sustavno pomaè razvoj hrvatskoggospodarstva i ~estitao pro{lim i sada{njimnara{tajima te poslovodstvu tvrtke koje je uspjeloo~uvati jedinstveni HEP.

ZAHVALNOST SVIM ZAPOSLENICIMA HEP-a

@upan Zadarske ùpanije Ivo Grbi}pozdravio je nazo~ne uime ùpanije koja je usvojoj prebogatoj povijesti bila prva ili me|uprvima u razli~itim ìvotnim podru~jima, ali kojojni prebogata ba{tina nije pomogla kada se uDomovinskom ratu ru{io jedan svijet. - Osje}ampotrebu zahvaliti se svim zaposlenicima HEP-akoji su u to nemirno doba ~esto stavljali ìvotena kocku i iz ~ijih `rtava mi danas gradimobudu}nost, rekao je I. Grbi} i zaèlio da svjetloBoì}a zasja u na{im domovima.

Gradona~elnica Zadra Ana Lovrin izrazila jezadovoljstvo i ponos zbog ovog doga|aja, koji jena{em gradu promijenio lice, a svim nara{tajimaosigurao kvalitetu ìvljenja. Naglasila je kako ovaj

OBLJETNICA

Sredi{nja sve~anost 110. obljetnice zadarskoga svjetla

Svjetlo – najve}i Bo`ji dar

Za glazbeni ugo|aj pobrinula se Ksenija Prohaska,glumica-pjeva~ica splitskog HNK, uz klavirsku pratnju maestraNeboj{e Laki}a...Zgode i nezgode na{ih montera u igrokazu "Nestalo struje" u izvedbi zadarskih glumaca, uz malu pomo} Direktora Elektre

pothvat ocrtava zadarski duh: entuzijazam,poduzetni{tvo i kreativnost.

- I stoga o~ekujem svjetliju i blistavijubudu}nost grada Zadra. Danas nastavljamo posaokoji je zapo~et prije 110 godina i koji je osiguraokontinuitet razvoja na{ega grada ... zaklju~ila je A.Lovrin.

Za kraj je Ksenija Prohaska otpjevala jo{ dvafilmska glazbena broja iz predstave «Hollywoodskepri~e» ~ija }e se premijera odràti upravo na ovojpozornici i iznenadila nas otkri}em da je ona sponosom u na{em dru{tvu, jer je unuka PaveTomi}a, splitskog elektri~ara koji je prvi doveoelektri~nu rasvjetu na crkvu Svetog Duje.

Ugodna, nenametljiva ali uvijek na pravommjestu, voditeljica T.[oleti}, svojim je pozdravnimrije~ima pokazala da zasluùje visoku ocjenu za svojnastup. Rekla je:

- Svjetlo nije u New Yorku, nije u Zagrebu, nije uZadru. Svjetlo je samo ono u nama i to je ono {totrebamo uvijek davati, pogotovo u ove blagdanske dane.


Pozdravljaju}i drage goste i prijatelje, Nikola Dellavianadahnuto je govorio o svjetlu kao Bo`jem daru i oelektri~noj energiji kao svijetloj vodilji u usponima ipadovima Zadra

Spominju}i brojne hrvatske znanstvenike, poput Vran~i}a,Bo{kovi}a, Tesle, Mi{o Jurkovi} je rekao da nije neobi~napojava rane elektrifikacije gradova u Hrvatskoj

- I ova sve~anost dokazuje da je Hrvatska odavnopripadala Europi te pokazuje da je Hrvatska elektroprivredaistinski znalac i promotor Hrvatske i njenih vrijednosti,rekao je mr. sc. Ivan Mravak

@upan Ivo Grbi}: ni prebogata ba{tina nije pomogla kadase u Domovinskom ratu ru{io jedan svijet

Gradona~elnik Zadra Ana Lovrin: s razlogom o~ekujemsvjetliju i blistaviju budu}nost Zadra

Stjepan [afran zahvalio je HEP-u kao tvrtki koja 15godina sustavno pomaè razvoj hrvatskoga gospodarstva i~estitao poslovodstvu {to je uspjelo o~uvati jedinstveniHEP

Na konferenciji za novinare, odràne danprije sredi{nje sve~anosti, glasnogovornik HEP-aRadomir Mili{i} ukazao je na zna~aj obljetnice imonografije objavljene tim povodom i potrebuprimjerene medijske prezentacije.

Nikola Dellavia, direktor DP Elektra Zadar,podsjetio je da je prigodom stolje}a elektrifikacijeobiljeènog 1994. godine Elektra darovala svomgradu rasvjetni stup na Narodnom trgu, onakavkakav je bio postavljen 1894. Govore}i omonografiji, tre}oj po redu u tri desetlje}a, ukazaoje na ~injenicu da je nova monografija zaokruènacjelina njenih prethodnica, s tim da je obuhvatilaza Elektru Zadar osobito zna~ajno razdoblje rata ipora}a.

Tajnik HO CIGRÉ i savjetnik u Uredu UpraveHEP-a Josip Moser skrenuo je pozornost na vrlovaàn doga|aj u povijesti elektrifikacije –postavljanje prvih elektrolu~nih àrulja na tluHrvatske jo{ 1875. godine, prigodom posjeta Zadru(i Dubrovniku) cara Franje Josipa I., kada suelektri~nu energiju davali strojevi s brodovaaustrougarske mornarice. S tim u svezi je predloìoda se u tim gradovima na prikladan na~in obiljeìtaj doga|aj.

Konferencija za novinare

Zadrani se s elektri~nom energijom susreli 1875. godine

- I u trì{nim uvjetima, potro{a~i o~ekujukvalitetnu i sigurnu opskrbu uz razumnu cijenu.Koliko god to izgledalo suprotstavljeno, naenergeti~arima je da prona|u kako to osigurati,naglasio je dr. sc. Goran Grani}, predsjednikHrvatskog energetskog dru{tva, otvaraju}i 13.forum Hrvatskog energetskog dru{tva, koji jeodràn 26. studenog 2004. godine u Zagrebu.Tema Foruma bilo je dugoro~no planiranje isigurnost opskbe potro{a~a u uvjetima otvorenogtrì{ta.

NE POSTOJI UNIVERZALNI TR@I[NI MODEL

Predsjednik Svjetskog energetskog savjetaGerald Doucet govorio je o potrebi razmjeneiskustava me|u zemljama u reformi energetskogtrì{ta te kazao:

- S obzirom na to da energija nije roba poputdrugih, razumljiva je osjetljivost javnosti, koja ~estou rje{avanju energetskih pitanja traì potporuvlade. Moramo u obzir uzeti realnost i na{ konceptreforme prilagoditi ostvarenju cilja: sustava koji }ebiti odrìv te pruàti sigurnu i pouzdanu uslugu.

Veliku pomo} u rje{avanju zahtjeva reforme,kako je rekao, moè pruìti u~inkovito kori{tenjeenergije, posebice kod krajnih korisnika. To je,naglasio je, prvi korak u reformi, a drugi jepobolj{anje rada postoje}ih elektrana.

Premda Svjetski energetski savjet smatra da sukonkurentnost i jasne cijene va`ne za trì{teelektri~ne energije, niti jedan model - premanjegovim rije~ima - nije prikladan za sve. Naoblikovanje trì{ta, napomenuo je, utje~u lokalne iregionalne okolnosti. Privatizacija nije klju~nopitanje, ve} je najva`nije kako }e tvrtke, bilo onejavne ili privatne, funkcionirati na trì{tu, rekao je G.Doucet. Naveo je primjer HydroQuebeca iz Kanade,elektroprivredne dràvne tvrtke koja radi nakomercijalan na~in. Kao jedan od klju~nih problemaizdvojio je ~injenicu da privatne tvrtke ne ulaùdugoro~no u infrastrukturu.

Hrvatsku i Sloveniju izdvojio je kao odli~neprimjere zemalja s diverzificiranom proizvodnjom,napomenuv{i da u nekim zemljama ~ak 95 postoenergije dolazi iz jednog izvora, a interkonektivnostkao jednu od najve}ih prednosti hrvatskog podru~ja.

Dr. Ria Kemper (Tajni{tvo Energetske povelje,Bruxelles) govorila je o pogledu na dugoro~nuopskrbu energijom Euroazije, s obzirom na uloguEnergetske povelje. Energetska povelja, podsjetila je,koja se temelji na politi~koj deklaraciji iz 1991. i naugovoru iz 1994. godine, zajedni~ki je poku{aj vladaiz 51 zemlje da odgovore izazovima me|unarodnesuradnje na podru~ju energetike. Od europskeinicijative postala je svjetski pokret koji oslikavadugoro~ne napore me|unarodne zajednice da se u

Euroaziji otvori nediskriminiraju}e trì{te. Desetgodina nakon njezinog potpisivanja, u pogledunjezinih ciljeva - uspostave nediskriminiraju}eg itrì{no orijentiranog sustava euroazijske energetskesuradnje - ostvaren je zna~ajan napredak. Kao vaànvid Povelje, R. Kemper je izdvojila unaprje|ivanjeza{tite ulaganja u Euroaziji. Tako|er se osvrnula nazna~aj i dobrobiti unaprje|enja energetskeu~inkovitosti, kazav{i da u tu svrhu zemlje trebajuosnovati fond za u~inkovito kori{tenje energije.

O energetskom planu i sigurnosti opskrbe u[panjolskoj te njihovoj uskla|enosti s europskimzakonodavstvom govorio je Jordi Dolader(National Energy Comission, [panjolska). Izdvojioje va`nost planiranja ponude i sagledavanjarazlika u mreàma koje treba prebroditi. Kako jenaveo, za sigurnost opskrbe bitno je jasnoodre|enje odgovornosti svakog igra~a, stabilna,transparentna i nediskriminiraju}a pravila, aposebice je vaàn jasan regulatorni okvir, kaobitan uvjet za ulaganje u regulirane monopolneaktvinosti. Tako|er je vaàn simetri~an ikoherentan razvoj na trì{tima plina i elektri~neenergije, s obzirom na njihovu rastu}ume|usobnu interakciju. Na putu prema potpunojliberalizaciji, ako je nu`no, potreban jeodgovaraju}i monitoring sigurne opskrbe uprijelaznim fazama.

I BEZ TR@I[TA POSTOJE RIZICI

Mr. sc. Zvonko Bregar (Elektroinstitut MilanVidmar, Ljubljana, Slovenija) je govorio oslovenskom i {panjolskom trì{tu elektri~ne energije.Naime, temeljni model za stvaranje trì{ta uSloveniji bilo je {panjolsko trì{te elektri~ne energije,premda su u zavr{noj fazi tog procesa prihva}ena idodatna rje{enja iz drugih europskih i svjetskihtrì{ta. Stoga je ono u nekim pogledima sloènije, au nekim jednostavnije u usporedbi s po~etnimuzorom. Autor je predstavio nova rje{enja na tomtrì{tu: uvo|enje posebnih proizvoda trgovine(bazna, trapezna, no}na, satna elektri~na energija),kojima se trguje na potpuno odvojenim trì{tima iuvo|enje simultanog trgovanja, povezivanje ponudaprodaje i kupnje u samom trenutku davanja ponudana svim trì{tima, osim na satnom.

Dr. sc. Goran Grani} predstavio je referatgrupe autora iz Energetskog instituta «HrvojePoàr», koji se bavio sigurno{}u opskrbe u uvjetimaotvaranja trì{ta i uklju~enja u regionalno i trì{teenergije Europske unije. Kupac, napomenuo je,o~ekuje sigurnu i kvalitetnu opskrbu te razumnucijenu i u trì{nim uvjetima, {to je vrlo zahtjevanzadatak («razumna cijena», objasnio je,podrazumijeva isklju~enje ekstra-profita isprje~avanje bankrota energetskog sektora).

- Iscrpnija analiza bi mogla pokazati u kojojmjeri su te komponente bile ugroène u pro{losti.Naime, ~esto se o trì{tu govori kao o rizi~nomokruènju, no i bez njega su u energetskom sektorupostojali rizici, rekao je G. Grani}.

Pouzdanost rada EES-a, naglasio je, ima velikugospodarsku i politi~ku teìnu. Prije liberalizacijeenergetskog sektora, pouzdanost je kao «inènjerski»kriterij, imala najve}i zna~aj. No, usprkos tomu -ocijenio je - sustavi u tranzicijskim zemljama izemljama u razvoju bili su ipak manje pouzdani.Potpuno je sigurno, kazao je, da je sada rije~ osloènijem sustavu, no uloga dràve nije zanemarivani u trì{nim okolnostima. O tomu kako utjecati nasigurnost opskrbe, ustvrdio je, ovisi je li rije~ oglobalnoj, europskoj, regionalnoj ili nacionalnojrazini. Na posljednju spomenutu razinu dràva moèutjecati u velikoj mjeri, na regionalnu djelomice, naeuropsku vrlo malo, a najmanje na globalnu, bilo daje rije~ o resursima, distribuciji, geopoliti~kimproblemima ili o razvoju tehnologija. Hrvatska,naglasio je, ne moè utjecati niti na jedan od tihelemenata, jedino svojim odlukama moè poku{atismanjiti rizike koji dolaze iz svijeta. U svom razvojuona ne smije isklju~iti niti jednu tehnolo{ku opcijute }e stabilnost sustava ovisiti o njoj samoj, zaklju~ioje G. Grani}, izdvojiv{i va`nost izgradnje ipovezivanja energetske infrastrukture s okruènjem.

Mladen [ourek iz INE razmatrao je poloàjpostoje}ih energetskih subjekata u uvjetimaotvorenog trì{ta. Otvaranje trì{ta prirodnog plina,podsjetio je, formalno je ostvareno stupanjem nasnagu paketa energetskih zakona u 2001. godini,otkada se energetski subjekti na hrvatskomenergetskom trì{tu pripremaju za trì{nu utakmicu.INA, nositelj aktivnosti u sektoru prirodnog plina je,kako je naveo, spremna za trì{no nadmetanje,namjerava zadràti svoj poloàj te }e ga poku{atioja~ati prodorom na nova trì{ta potro{njeprirodnog plina.

Na Forumu je predstavljen i referat dr.sc.Gordane Sekuli} i Damira Vrbi}a iz Jadranskognaftovoda "Planiranje projekata me|unarodnihtranzitnih naftovoda u Hrvatskoj", u kojemu jezaklju~eno kako Hrvatska i JANAF sudjelovanjem uostvarenju projekata me|unarodnih tranzitnihnaftovoda Dru`ba Adria i CPOT, imaju prigodupostati zna~ajan dio europske mreè naftovoda.

TR@I[NI MODEL VALJA DOBRO DEFINIRATIZAKONIMA

Mr.sc. Sonja Toma{i}-[kevin (Hrvatskinezavisni operator sustava i trì{ta) prikazala jedinamiku otvaranja trì{ta elektri~ne energije uHrvatskoj u skladu s Direktivom 2003/54/EC iprema odrednicama Atenskog memoranduma za


STRUKA

13. forum Hrvatskog energetskog dru{tva

Dugoro~no planiranje i sigurnostopskrbe u trì{nim uvjetima

Pripremila: Tatjana Jalu{i}

regionalno trì{te energije zemalja jugoisto~neEurope (REM) te sigurnost opskrbe potro{a~a. Kakoje ustvrdila, za sigurnost opskrbe najva`nije jedobro definirati trì{ni model kroz zakone, praviladjelovanja trì{ta elektri~ne energije i procedurepovezane s opskrbom. Valja ustrajati naodgovornosti svih sudionika na trì{tu te najasno}i zakona i pravila. Vrlo je va`no definiratitijelo odgovorno za pra}enje potro{nje, kao iraspoloìve mehanizme za osiguranje dovoljnihproizvodnih kapaciteta za opskrbu kupaca natrì{tu. To pitanje, zaklju~ila je, dobiva potpunodrugu dimenziju na otvorenom trì{tu, kadadoma}a proizvodnja nije dostatna za zadovoljenjeukupnih potreba u dràvi, pa je nuàn dodatniuvoz elektri~ne energije.

O cijenama kao elementu sigurnosti opskrbeelektri~nom energijom u zemljama tranzicije biloje rije~i u radu dr.sc. Milana Ivanovi}a(Elektrotehni~ki fakultet, Osijek) i Marijana Kalea(HEP Prijenos, Osijek). U njemu je analiziranokretanje cijena elektri~ne energije u zemljamapostsocijalisti~ke tranzicije i Europske unije terazmotren utjecaj liberalizacijeelektroenergetskog trì{ta u zemljama EU nakretanje cijena elektri~ne energije. Kakozaklju~uju autori, prevelik dio rasprava oliberalizaciji trì{ta elektri~nom energijom bio jeokrenut ka strani kupaca i njihovom interesu nakratki rok te problemima regulacije i prijenosa,{to osim postizanja ve}e efikasnostielektroenergetskog sustava i sudionika u njemudoprinosi i kvaliteti i sigurnosti opskrbe.Me|utim, prema njihovom mi{ljenju, malo jeanaliza i priloga koje razmatraju pitanjaproizvodnih kapaciteta i sigurnost opskrbeelektri~nom energijom na dugi rok. U zemljamatranzicije, kako navode, liberalizacija trì{ta moèdonijeti kratkoro~ne dobitke svim subjektima natrì{tu, kao {to je to bio slu~aj u zemljama EU,gdje su se iskori{tavali preostali gapovi izmonopolne faze nacionalnih elektroprivreda. Uproteklih nekoliko godina u zemljama EU trì{temsu, navode oni, dominirali kupci. Iscrpnija analizabi pokazala da }e se, s obzirom na ekonomskeokolnosti u kojoj se nalaze zemlje tranzicije, vrlobrzo zbog nedostatka kapaciteta za proizvodnju,uspostaviti trì{te ponude – ali sada izinternacionalnih okvira – {to }e intenziviratisna`niji rast cijena elektri~ne energije i za~ajnopove}ati uvoznu ovisnost nacionalnogelektroprivrednog sektora. Stoga, smatraju autori,prebrza liberalizacija nacionalnog trì{taelektri~ne energije u Hrvatskoj nosi mnogeizazove i opasnosti za ukupan nacionalni interes.U takvoj konstelaciji, zaklju~uju, pravodobnotreba odgovoriti na pitanje - kako istodobnoosigurati kapacitete koji }e omogu}iti rastpotro{nje elektri~ne energije u zemlji i smanjitiuvoznu ovisnost u opskrbi elektri~nom energijom.

O prevenciji potencijalnih opasnostifinancijskog sloma energetskih tvrtki bilo je rije~i uizlaganju Vlade Re{kovi}a (INA – Rafinerija nafteSisak) i Sa{e Re{kovi}a, studenta FER-a. Premanjihovu mi{ljenju, smjer razvoja liberaliziranog

energetskog trì{ta u Europi, osim u po~etkunagla{avanih iznimnih prednosti, skriva i nizpotencijalnih opasnosti financijskog sloma tvrtkikoje su veliki potro{a~i energije. U radu su prikazalineke od mogu}nosti rje{avanja takvih problema, aglavnu pozornost posvetili su krajnjemkorisniku-potro{a~u, ne samo elektri~ne, ve} itoplinske energije.

Dr.sc. Nikola ûpin i Boris Njavro (OKit,Zagreb) analizirali su pogonske dogo|aje uelektroenergetskom sustavu u funkciji pove}anjasigurnosti opskrbe potro{a~a. Iznijeli su iskustvaprimjene informacijskog sustava SAPD (Sustava zaanalizu pogonskih doga|aja), koji obuhva}apra}enje i analizu pogonskih doga|aja udistribucijskoj mreì te na temelju konkretnihrezultata pokazali njegov pozitivan utjecaj nasigurnost opskrbe potro{a~a elektri~nom energijom.U radu su predstavljeni rezultati na pilot projektimau pogonima Velika Gorica i Zagreb (DP ElektraZagreb) i DP Elektra âkovec. Oni su pokazali da jeprimjenom tog programa mogu}e permanentnoutjecati na pove}anje sigurnosti opskrbe potro{a~a,uo~avanjem slabih mjesta u mreì, odnosno onih sazna~ajnim brojem kvarova te smanjenjem brojadoga|aja koji utje~u na prekide napajanjapotro{a~a.

OPSKRBA ENERGIJOM I ODR@IVI RAZVOJ

"Obnovljivi izvori energije – karakteristi~nezna~ajke i pogled s regulacijskog aspekta", naziv jerada dr.sc. Eralda Banovca i Darka Pavlovi}a iz Vije}aza regulaciju energetskih djelatnosti, koji je obradioulogu, zada}e i nadle`nosti tog Vije}a u svezi sobnovljivim izvorima energije. U njemu je prikazanpostoje}i zakonodavni okvir te sada{nje stanje izna~ajke bitne za {iru primjenu takvih izvora uRepublici Hrvatskoj. Tako|er, obja{njen je sadràjRegistra projekata obnovljivih izvora energije.Nagla{ena je i va`nost dono{enja Pravilnika ou~inkovitom kori{tenju energije, kojim bi se urediliuvjeti i na~ini kori{tenja obnovljivih izovra energije,klasificirala postrojenja koja koriste obnovljive izvoreenergije, pojedina prava i obveze energetskihsubjekata te odredili na~ini poticanja proizvodnjeenergije iz obnovljivih izvora energije i uvjeti za upisu Registar.

U radu "Uloga i odgovornost dràve u opskrbielektri~nom energijom" mr. sc. Borislava Frankovi}a,Vedrana Juri}a, Marijana Marasovi}a, @eljka Pavlinaiz Elektroprojekta Zagreb, polazi se od poznate uskepovezanosti opskrbe energijom i odrìvog razvoja,pa se u tom pogledu razmatra i uloga dràve. Autorisu ukazali na klju~nu ulogu i odgovornost dràve uodrìvom razvoju Hrvatske, iz koje proizlazi njenauloga i odgovornost u opskrbi elektri~nomenergijom, sigurnosti te opskrbe, za{titi okoli{a ikori{tenju obnovljivih izvora. Nadalje, ukazuje se nabitnu ulogu obnovljivih izvora energije u odrìvomrazvoju. Osiguravanje opskrbe elektri~nomenergijom na temelju kori{tenja glavnih hrvatskihobnovljivih izvora, vodnih snaga i Sunca, kako tvrde,stvara velike mogu}nosti za skladan odrìvi razvojHrvatske.

"Sigurnost opskrbe potro{a~a kod sun~anogfotonaponskog sustava u paralelnom pogonu s

distribucijskom mreòm", naziv je rada dr. sc.Ljubomira Majdandì}a (Hrvatska stru~na udrugaza Sun~evu energiju) i @eljka Budisavljevi}a, (HEPDistribucija). U njemu se nastojala pokazatitehni~ka mogu}nost fotonaponskih sustava uparalelnom pogonu s distribucijskom mreòm te, sdruge strane, sigurnost i pouzdanost tih sustavakod pokrivanja potreba za elekti~nom energijom uku}anstvu. Fotonaponski sustav, navodi se,proizvodi najvi{e elektri~ne energije sredinomdana, pomaù}i tako rastere}enju mreè tijekomvr{nih optere}enja te se analizira rad jednogtakvog sustava snage 7 KW, instaliranog uzagreba~kom naselju [pansko i njegov utjecaj nasigurnost opskrbe potro{a~a.

U radu mr. sc. Vladimir Poto~nika "Odrìvirazvoj hrvatske energetike", zaklju~uje se kako sueskalacija cijena nafte i sigurnost opskrbe energijomnaglasili va`nost brè primjene elemenata odrìveenergetike – obnovljivih izvora energije i energetskeu~inkovitosti. Hrvatska, napominje V. Poto~nik, imarastu}u negativnu platnu bilancu, zbog znatnove}eg uvoza od izvoza, u ~emu je zna~ajnozastupljen uvoz fosilnih goriva. Kako je relativnosiroma{na fosilnim gorivima, a bogata obnovljivimizvorima energije i velikim mogu}nostima pove}anjaenergetske u~inkovitosti, njihova intenzivnijaprimjena je, zaklju~uje autor, u nacionalnominteresu.


G. Grani}: i u trì{nim uvjetima, potro{a~i o~ekujukvalitetnu i sigurnu opskrbu uz razumnu cijenu

G. Doucet: niti jedan model nije univerzalan – naoblikovanje trì{ta utje~u lokalne i regionalne okolnosti

Skupljanje podataka nu`nih za efikasno vo|enjeelektroenergetskog sustava i analizu njegovog rada od1. prosinca ove godine se u Nacionalnom dispe~erskomcentru obavlja pomo}u novog softverskog paketaDispe~er 2, koji omogu}uje njihovu automatskupohranu i obradu. Time je i ovdje zavr{en uobi~ajenitehnolo{ki put, nakon {to su se posljednjih dvadesetgodina podaci iz svih dijelova sustava dojavljivalitelefonom te potom ru~no biljeìli i obra|ivali. Istina,otprije {est godina uz pomo} ra~unala i programaDispe~er 1, no i nadalje uz ru~ni unos, {to zna~i da sezapravo ni{ta bitno nije promijenilo.

Budu}i da se u svijetu skupljanje podataka ve}dugo obavlja na automatiziran na~in (uostalom, to inije visokostru~an posao kojim bi se dispe~eri trebalibaviti), u HNOSIT-u, to~nije u njegovoj Slu`bi zavo|enje i upravljanje, intenzivno su prionuli svimaktivnostima kako bi dostignuli takvu svjetskupraksu. Tomu namijenjen novi softverski paketDispe~er 2, izra|en u suradnji HEP-a i Kon~ara, bio

je posljednjih godinu dana u probnom radu,funkcioniraju}i usporedo sa starim programom.

- Vrlo va`no nam je bilo taj program sadastaviti u funkciju, jer se pribliàva odluka o tomuho}e li Hrvatska nastaviti rad u obra~unskom bloku:Slovenija – Hrvatska – BiH. To smo morali u~initi{to prije kako bi deùrnog operatora oslobodilinepotrebnih zadataka, da bi se mogao usredoto~itina svoj stru~an i zahtjevan posao, nagla{avaMarinko Rogi}, rukovoditelj Slu`be vo|enja iupravljanja u HNOSIT-u.

Primjena novog softverskog programa, tuma~inam, nije mogla zapo~eti ranije, zbog odre|enog brojauo~enih bugova, ali i zbog znatnog anga`mana koje jeiziskivalo njegovo pokretanje. Naime, za to je trebalouskladiti rad velikog broja ljudi, od informati~ara,dispe~era u NDC-u u Zagrebu i svih regionalnihdispe~era. O tomu M. Rogi} kaè:

- Svi dispe~erski centri trebali su se u ovomprojektu potpuno angaìrati i pritom ostvariti jednusinergiju. Me|usobno smo razmjenjivali sve mejlove,u kojima su se iznosili problemi ili rje{enja novogna~ina rada, kako bi svi mogli doprinijeti {to boljojimplementaciji novog programa.

Prva izravna i o~ita posljedica primjenenovog programa jesu izvje{}a o raduelektroenergetskog sustava, svakodnevnadostupna na intranetu, njih najmanjedvadesetak, koje je sada dovoljno samoisprintati. Rad dispe~erske slu`be, i ono dobro iono lo{e, zaklju~uje M. Rogi}, tako je sadapostao u pravom smislu te rije~i -transparentan.

Tatjana Jalu{i}


NOVO

Novi softverski program u Nacionalnom dispe~erskom centru

Automatiziran unos iobrada podataka

M. Rogi} u NDC-u: Novi program oslobodit }e dispe~ere nepotrebnih zadataka

G. Porcheray slikovito je demonstrirao ugradnjuvij~ane stezaljke za probijanje izolacije

Nakon {to su se posljednjihgodina podaci iz svih dijelovasustava dojavljivali telefonom tepotom ru~no biljeìli i obra|ivali- premda u posljednje vrijeme uzpomo} ra~unala, no i nadalje uzru~ni unos - novi softverski paketod 1. prosinca 2004. godineomogu}uje njihovu automatskupohranu i obradu

>

Seminar o spojnom i ovjesnom priboru uniskonaponskim mreàma SKS

Standardizira sekabelski pribor zaizoliranenadzemne vodove

U organizaciji tvrtke EL-EN-TEL, nazagreba~kom FER-u odràn je 18. studenog 2004.godine seminar o spojnom i ovjesnom priboru uniskonaponskim mreàma sa samonosivimkabelskim snopom.

Nakon {to su Volker Mosig, direktor zaZapadnu i Ju`nu Europu i Peter Eckert izregionalnog centra u Budimpe{ti predstavilitvrtku Tyco Electronics Energy Division (koju uHrvatskoj zastupa EL-EN-TEL Zagreb), seminar jevodio Gilles Porcheray, direktor razvoja u tvrtkiTyco Simel, Francuska. On je, kao predsjednikradne grupe za izradu nove CENELEC norme zaspojni i ovjesni pribor u niskonaponskimmreàma s izoliranim vodi~ima, predstavio nacrtte norme. S obzirom na to da se o njojtrenuta~no u CENELEC komitetu vodi javnarasprava, seminar je izazvao iznimno velikiinteres i odziv stru~njaka iz HEP-a, doma}ihproizvo|a~a opreme, Dràvnog zavoda zanormizaciju i mjeriteljstvo, HO CIGRE,elektroenergetskog inspektorata, instituta idrugih.

Govore}i o novoj normi, G. Porcheray jenapomenuo kako je u Europi odlu~eno da sestandardizira kabelski pribor za izoliranenadzemne vodove, odnosno da se jednimstandardom objedine dosada{nji razli~iti pristupikoji su postojali u europskim zemljama. Odpo~etka prosinca ove godine, u svim dràvama~lanicama CENELEC-a provodi se javna raspravau kojoj se razmatraju primjedbe na predloèninacrt te norme.

U drugom dijelu seminara bilo je rije~i okonstrukciji, ispitivanju i kori{tenju Tyco-Simelspojne i ovjesne opreme s obzirom na novuCENELEC normu, s posebnim osvrtom naprilago|enost radu pod naponom. Podsjetiv{i da jeprimjena niskonaponskih izoliranih vodi~a po~ela jo{davne 1955. godine, G. Porcheray je izdvojioprednosti izolirane pred neizoliranomniskonaponskom distribucijskom mreòm, koje seodnose na njezinu kvalitetu, cijenu izgradnje,sigurnost te okoli{nu i estetsku komponentu.

Tatjana Jalu{i}

Me|unarodna konferencija Hydro 2004odràvana je od 18. do 22. listopada u Portu, uPortugalu. Doma}ini i organizatori konferencijeHydro 2004 bili su ~asopis Hydropower & Dams iNetwork Events Limited, uz potporu Grupe EDP, IHA,ICOLD i Svjetske banke. Podsjetimo, pro{logodi{njaKonferencija Hydro odràna je u Cavtatu, a jedan odpokrovitelja bila je i Hrvatska elektroprivreda.

PORTO, PORTUGAL

Porto je grad - luka smje{ten na obalamarijeke Duoro koja se ulijeva u Atlantski ocean i poveli~ini je drugi portugalski grad, odmah izaLisabona. Konferencija Hydro 2004 odràvala se upovijesnom zdanju negda{nje carinarnice -Alfandegi, u ~ijem je dijelu danas smje{ten muzejprometa. Organizatori su se pobrinuli do~aratiugo|aj i obi~aje Porta i omogu}iti sudionicimakonferencije da doìve atmosferu fada i ku{ajuporto.

RAZMJENA ZNANJA I ISKUSTAVA

Tema ovogodi{nje konferencije bila je “Novodoba za hidroenergiju” i objedinila je nove zahtjevekoji se postavljaju pri planiranju i financiranju razvojakori{tenja hidroenergije, ponovno prepoznavanjehidroenergije kao obnovljivog energetskog izvora,utjecaj kori{tenja hidroenergije na okoli{ te razvojkori{tenja hidroenergije u dijelovima svijeta koji imajuveliki hidropotencijal i sve ve}u potro{nju elektri~neenergije, uzimaju}i u obzir nove zahtjeve u procesuplaniranja.

Na Konferenciji su sudjelovali predstavnici izpribli`no 60 zemalja svijeta, uklju~uju}ipredstavnike zemalja u razvoju u kojima supokrenuti novi veliki projekti kori{tenjahidroenergije, kao i predstavnike industrijskirazvijenih zemalja koji su svojim iskustvima upodru~ju kori{tenja hidroenergije doprinijelirazmjeni informacija i znanja.

Tijekom konferencije odràno je 17 sjednica inekoliko radionica na kojima je bilo rije~i o:

- ulozi i potencijalu hidroenergije usocijalnom i ekonomskom razvoju,

- dizajnu i razvoju hidraulike,- planiranju i razvoju kori{tenja hidroenergije

(case studies),- sigurnosti i odràvanju hidroelektrana i

brana,- hidroenergetskim potencijalima Portugala,- novim zahtjevima u planiranju i

financiranju projekata,- novostima i u{tedama pri gradnji

hidroenergetskih objekata,- hidroenergiji kao odrìvom izvoru energije

te uspostavljanju sustava upravljanja okoli{em,- ulozi hidroelektrana u nacionalnim

energetskim sustavima,

- estetskim zahtjevima pri dizajniranju branai hidroelektrana,

- revitalizaciji i nadogradnji hidroenergetskihobjekata,

- elektri~noj opremi,- malim hidroelektranama (planiranje, razvoj,

revitalizacija, financiranje itd.).U okviru Konferencije odràna je i

tehni~ka izlo`ba na kojoj je sudjelovao velikibroj tvrtki uklju~enih u razvoj, dizajn,konstrukciju, izgradnju, odràvanje i opremanjehidroelektrana. Sudionici Konferencije naizlo`bi su bili u prigodi izmjeniti dodatnaznanja i iskustva, upoznati se s novim

dostignu}ima u podru~ju kori{tenjahidroenergije te ostvariti nove poslovnekontakte.

ZAPA@EN REFERAT PREDSTAVNIKA HEP-a

Iz Hrvatske su sudjelovali predstavnici HEP-a,Elektroprojekta, Instituta gra|evinarstva Hrvatskete Kon~ara.

Referat predstavnika HEP-a pod naslovom“Hidroelektrane u sustavu opskrbe pitkomvodom” uvr{ten je kao jedna od tema sjednice“Hidroenergija, odrìvost i upravljenjeokoli{em”.

U referatu su, uzimaju}i u obzir ~injenicuda se u posljednje vrijeme sve ~e{}e i glasnijegovori o negativnom utjecaju hidroelektranana okoli{, nagla{ene njihove pozitivne strane,kao, primjerice, regulacija velikih voda, razvojregije te uloga u vodoopskrbnom sustavu otokai priobalja.

U POSJETI PORTUGALSKIMHIDROELEKTRANAMA

U okviru Hydro 2004 organiziran jejednodnevni tehni~ki izlet, tijekom kojega susudionici konferencije posjetili dvijehidroenergetske stepenice, smje{tene na sjeveruPortugala: HE Alto Lindoso, na rijeci Lima tegradili{te HE Venda Nova na rijeci Cavado.

HE Alto Lindoso je akumulacijska hidroelektranaizgra|ena 1992. godine, a sastoji se od betonske lu~nebrane, visine 110 m, akumulacije od 347 hm3 ipodzemne strojarnice s dvije proizvodne jedinice kojeosiguravaju snagu od 630 MW i prosje~nu godi{nj

u

proizvodnju od 910 GWh. Podru~jem akumulacijeproteè se granica sa [panjolskom, tako da se dio slivanalazi u susjednoj dràvi.

HE Venda Nova je nova hidroelektrana usustavu rijeke Cavado, na njenoj pritoci Rabago. Dosada je ve} izgra|eno sedam hidroelektrana.

Hidroenergetski sustav Cavado-Lima jedan jeod tri velika energetska sustava CPPE (CompanhiaPortugese de Producao de Electricidade).

PRIPREME ZA HYDRO 2005

Sljede}a konferencija Hydro 2005 odràt }ese u Villachu u Austriji od 31.listopada do 3.studenog. Na web-straniciwww.hydropower-dams.com uskoro }e bitiobjavljene pojedinosti o Konferenciji u 2005.godini te prvi poziv autorima referata. Za dodatnapitanja mogu}e je obratiti se Maragret Bourke nae-mail adresu [email protected]

Tamara TarnikBranko Grgi}


STRUKA

Hydro 2004

Novo doba za hidroenergiju

Projekt energetske u~inkovitosti u RepubliciHrvatskoj pokrenut je u HEP-u jo{ sredinom 1999.godine na inicijativu Svjetske banke. OsnivanjemHEP ESCO-a d.o.o. u travnju 2002. godine, bio jeispunjen njen prvi uvjet za postojanjem posebnetvrtke unutar HEP grupe kao implementacijskeagencije toga Projekta. Tvrtka je oìvjela u rujnu2003. godine, nakon uspje{no obavljenih pregovoras Bankom i prelaska zaposlenika, {to je bio jedan oduvjeta za potpisivanje ugovora o kreditu i donaciji.Aktiviranjem i monitoringom projekta kroz posebnutvrtku, Banka je prije svega èljela posti}itransparentnost u pra}enju poslovanja HEP ESCO-aza sebe, ali i za javnost. Cilj projekta je dokazati dasu investicije u energetsku u~inkovitost isplative iprofitabilne te da omogu}uju opstanak ESCO tvrtkina trì{tu. Taj projekt u Hrvatskoj Svjetska bankaslu`beno je potvrdila i aktivirala 8. travnja ovegodine. O tomu {to se poslije doga|alo govori namJasmina Fanjek, rukovoditelj Odjela za financije uHEP ESCO-u. Svoj elektroprivredni sta` zapo~ela jeprije to~no dvadeset godina u Sektoru za razvojtada{nje Elektroprivrede Zagreb, da bi 1991. godinenakon reorganizacije pre{la u Direkciju za razvoj iinènjering HEP-a. U HEP ESCO-u d.o.o. radi odrujna 2003. godine i to na poslovima rukovoditeljafinancijskog odjela i voditelja PIU-a (Projectimplementation unit) za Svjetsku banku.

HEP Vjesnik: Po ~emu je 8. travnja 2004. bioodlu~uju}i za HEP ESCO?

JASMINA FANJEK: Toga je dana, naime,Svjetska banka slu`beno potvrdila da su ispunjenisvi uvjeti za stupanje na snagu ugovora potpisanihu studenom 2003. godine s IBRD-om za kori{tenjezajma u iznosu od 4,4 milijuna eura i donacije GEF-au iznosu od 7 milijuna USD te da su sredstvaraspoloìva za kori{tenje. Ta donacija je jedna odnajve}ih koju je na{a dràva do sada dobila. [to se

nas u HEP-u ti~e, sredstva od 5 milijuna USD, kolikoje namijenjeno HEP ESCO-u za realizaciju projekataenergetske u~inkovitosti i tehni~ku pomo}, zna~ajnasu jer nije rije~ o jednokratnoj nego uvjetnojdonaciji, {to zna~i da sredstva ostaju kao temeljnikapital u HEP ESCO-u. Stupanjem na snagu tihugovora zavr{ila je iznimno zahtjevna i sloèna fazapripreme projekta, koja je uklju~ivala veliki brojdoma}ih i inozemnih institucija. Premda su sredstvabila relativno mala, Svjetska banka je potvrdila da jeto bio jedan od najsloènijih projekata koji je dosada pripreman.

Me|utim, to je iza nas, ono {to slijedi puno jeteè. Pritom mislim na uspostavu i uspje{noposlovanje nove, trì{no orijentirane tvrtke, s tim damora opstati na trì{tu, koje tek treba uspostaviti.Zadatak je i uklanjanje prepreka i stvaranja uvjeta zaulazak novih sli~nih poduze}a koja }e poslovati uuvjetima trì{ne konkurencije. Pod uspje{nimposlovanjem prije svega mislim na ostvarenje ciljevazacrtanih u Planu implementacije Projekta -dokumentu koji smo pripremili zajedno saSvjetskom bankom, a koji je odobrila Uprava HEP-a.Svjesni smo svoje odgovornosti za uspjeh togProjekta koji je nacionalnog obilje`ja, odgovornosti iprema HEP-u, budu}i da smo dio HEP grupe. Danas,nakon malo vi{e od godinu dana rada, HEP ESCO jeve} prepoznatljiva tvrtka, kojoj je temeljnadjelatnost implementacija projekata energetskeu~inkovitosti prema ESCO modelu.

HEP Vjesnik: [to su to projekti energetskeu~inkovitosti prema ESCO modelu?

JASMINA FANJEK: Pojednostavljeno, projektienergetske u~inkovitosti su zamjene postoje}e, nenu`no dotrajale, opreme novom i u~inkovitom, {torezultira u{tedama u energiji i iz kojih se, uodre|enom vremenskom razdoblju, vra}a investicija.To razdoblje moè biti u na{em slu~aju i do desetgodina, ovisno o klijentu. ESCO model zna~i da ESCOtvrtka sama financira projekte, obavlja svepripremne radove, izvodi projekt te u fazi kori{tenjanove opreme prati, mjeri i verificira u{tede. Naodre|eni na~in, rije~ je o izvedbi prema na~elu klju~u ruke, ali je sloènija i rizi~nija jer, s jedne straneuklju~uje financiranje projekta, pa je i odgovorna zapovrat uloènih sredstava, a s druge straneodgovorna je za ostvarenje u{teda u ~itavomrazdoblju povrata investicije. Postoji ~itav niz mjeraenergetske u~inkovitosti u zgradarstvu, javnojrasvjeti, industrijskim postrojenjima, komunalnimobjektima, koji se odnose na u{tede u elektri~noj itoplinskoj energiji te potro{nji razli~itih energenata ivode.

ESCO posao je sloèn i zahtijeva stru~naznanja na svim razinama izvedbe projekta, aposebno je va`na pripremna faza koja uklju~uje

izradu nekoliko razli~itih razina studija o kojima, naneki na~in, ovisi i uspjeh projekta. Naime, rizici sjedne strane mogu biti u pogre{nom izra~unu iprocjenama tijekom pripreme tih studija, pogre{nimmjerenjima pri odre|ivanju osnovnih podataka, natemelju kojih se uspore|uje postoje}e i budu}estanje potro{nje, {to moè dovesti do krivogprora~una i procjene u{teda. Jednako tako,investicijskom se studijom, izme|u ostalog, odre|ujena~in i metoda mjerenja i verifikacije u{teda, {to jeklju~na to~ka tih projekata. Pogre{nim odabirommetode za odre|eni projekt mogu se u potpunostiizmijeniti rezultati u u{tedama, {to moè izazvatinegativan u~inak na cjelokupni projekt. Kako ESCOu pravilu jam~i u{tede u razdoblju povratainvesticije, u kojem ih mjerimo i verificiramo, njihovizostanak moè imati ozbiljne posljedice naposlovanje ESCO-a.

HEP Vjesnik: Tko su va{i klijenti?

JASMINA FANJEK: Klijenti su nam za sadapreteìto lokalne uprave – ùpanije i gradovi, i to napodru~ju skoro cijele Hrvatske. Tu smo otvorili jednuzna~ajnu liniju projekata vezanu za energetskuu~inkovitost na javnoj rasvjeti i u {kolama, koja seodnosi na rasvjetu i grijanje. Izdvojila bih posebnoZagreba~ku, Vara`dinsku i Poè{ko-slavonskuùpaniju, a od gradova Karlovac, Zagreb, Novigrad,Poègu i Pulu. U tim smo gradovima nai{li nasuradnju i razumijevanje klju~nih ljudi, {to jeodlu~uju}e da bi se projekt doveo do ugovora.Naime, dvije su razine odgovornih osoba zauspje{nu realizaciju ESCO posla. Prva razina suosobe u ~ijoj je nadle`nosti neposredno dono{enjeodluka o realizaciji projekta, i to su naj~e{}egradona~elnici, ùpani, ministri, odnosno osobe kojepotpisuju ugovor. Nihovu suglasnost, obi~no je toprihva}anje Pisma namjere, potrebno je dobiti nasamom po~etku, zna~i u ranoj fazi pripremeprojekta. Druge su razine osobe zaduène zapojedina podru~ja, obi~no pro~elnici odjela, s kojimase neposredno sura|uje tijekom pripreme projekta,u fazi koja prethodi sklapanju ugovora. O njihovomstavu prema projektu i spremnosti na suradnjunajvi{e ovisi realizacija projekta.

HEP Vjesnik: S kim sada sura|ujete?

JASMINA FANJEK: U gradu Karlovcu, gdje smoza vrijeme ljetnih {kolskih praznika izveli projektmodernizacije rasvjete u osnovnim {kolama,prihva}eno nam je tako|er i Pismo namjere zaizvedbu projekta energetske u~inkovitosti u vrti}imai u osnovnim {kolama, ovoga puta vezano zagrijanje. To je Pismo namjere potpisano nakonizvedbe prvog projekta, {to pokazuje da je GradKarlovac zadovoljan poslom obavljenim u {kolama ida èli nastaviti suradnju s nama.


RAZGOVOR S POVODOM

Jasmina Fanjek, rukovoditelj Odjela za financije HEP ESCO

Pokrenulo se trì{teenergetske u~inkovitosti Pripremila: Marica @aneti} Malenica

Snimio: Ivan Su{ec

Naglasila bih posebno dobru suradnju i sMinistarstvom znanosti, obrazovanja i {porta, koje upotpunosti podupire na{e projekte u {kolama, asada i u vrti}ima, i pomaè nam da premostimoprepreke na koje nailazimo prigodom njihoverealizacije. Dalje treba spomenuti i suradnju sMinistarstvom zdravstva i socijalne skrbi vezanu zaprojekte u zdravstvenim ustanovama i bolnicama.Prihva}eno je pismo namjere za nekoliko objekata, aza klini~ku bolnicu u Osijeku pred potpisivanjemsmo Sporazuma za izradu investicijske studije.

Jako je va`no da se u takvim institucijama nasamom po~etku shvati da su ti projekti naobostranu korist, a njima dopu{taju realokacijuprora~unskih sredstava, odnosno pove}anjeinvesticija.

U Zagreba~koj ùpaniji, gdje tako|er radimoprojekt energetske u~inkovitosti rasvjete uosnovnim {kolama, u fazi smo potpisivanja ugovoraza projekt vrijedan 2.300.000 kuna. Tako|er smo ufazi potpisivanja ugovora s Gradom Zagrebom zapilot projekt javne rasvjete u vrijednosti od5.800.000 kuna. Spreman je i projekt modernizacijejavne rasvjete u Novigradu, ~ija }e ukupnainvesticija iznositi malo vi{e od 4.000.000 kuna.

Do kraja prvog tromjesje~ja idu}e godineo~ekujemo da }e jo{ ~etiri projekta biti spremna zarealizaciju. Time smo na dobrom putu da ispunimogodi{nji plan prodaje na{ih usluga u vrijednosti od24 milijuna kuna.

HEP Vjesnik: Slaète li se da poslovna suradnjas korisnicima dràvnog prora~una znatno smanjujerizik naplate?

JASMINA FANJEK: To~no je da linija gorespomenutih projekata, {to se ti~e boniteta klijenta inaplate, spada u nisko rizi~nu grupu. Me|utim,jedna od osnovnih prepreka na koju nailazimo urealizaciji projekata s korisnicima dràvnogprora~una je tretiranje ugovora za provedbu mjeraenergetske u~inkovitosti kao kreditnog odnosa ipotrebe osiguravanja sredstava ukupne investicije uprora~unu lokalne samouprave u godini kada serealizira projekt. Na prvim projektima koje smopokrenuli, rje{avamo ih i premo{}ujemo na nekina~in pojedina~no za svaki slu~aj. To nije rje{enje, aproblem ostaje i dalje prisutan, kako za nas, tako i zasve koji se èle uklju~iti u tu djelatnost. Stoga smopokrenuli sustavno rje{avanje tog problema narazini Ministarstva financija dono{enjemodgovaraju}e Odluke, odnosno mi{ljenja od stranetog Ministarstva. Bitno je da ti ugovori nepredstavljaju kreditno zaduènje i da nije potrebnoposebno odobrenje Ministarstva financija. Uprijedlogu Ministarstvu koristili smo iskustvaSlovenije, koja je taj problem tako|er nedavnouspje{no rije{ila uvo|enjem posebne klauzule uZakonu o izvr{enju prora~una. To pokazuje da jeenergetska u~inkovitost iza{la iz sfere energetike ida }e se sve vi{e uklju~ivati u ostala podru~ja i {iruzakonsku regulativu. Tomu }e jo{ vi{e doprinijetinove europske direktive koje se odnose upravo naenergetsku u~inkovitost, a koje su u pripremi.

HEP Vjesnik: Zna~i li to da vam je zadono{enje odluke o pokretanju projekta posebnovaàn bonitet klijenta i da jo{ neko vrijeme ne}ete

biti prisutni u gospodarstvu, gdje je taj uvjetnerijetko te{ko ispuniti?

JASMINA FANJEK: Bonitet klijenta jedan jeod kriterija po kojem biramo projekte i uvijek }ebiti vaàn. Me|utim, ocijenili smo da je u ovomtrenutku upravo taj kriterij iznimno vaàn, i tozbog dva razloga. Prvi je nesigurnost hrvatskogtrì{ta, nepovoljni razvojni uvjeti za pojedinegrane i privredne subjekate, pa je izborindustrijskih tvrtki kao potencijalnih klijenatavisoko rizi~an, ~ak i u uvjetima kad dobro posluju,s obzirom da je odnos koji mi zasnivamo sklijentima dugoro~an. To ne zna~i da neprihva}amo i takve projekte, ali pazimo nadiverzifikaciju i vi{e smo na oprezu. Drugi razlogje upravo ta diverzifikacija projekata. To jeposebno va`no u prvim godinama poslovanja dokse ne postigne kriti~na masa ugovora u fazirealizacije i fazi otplate, koja moè podnijeti iodre|ene gubitke, bilo da su rezultat lo{eprocjene klijenta ili trì{nih promjena nastalih ugrani, a koje se nisu mogle sagledati u trenutkusklapanja ugovora.

Me|utim, naglasila bih da nam je doistazadovoljstvo raditi na projektima koji su vezani zagospodarstvo, odnosno industriju. Trenuta~no ihimamo nekoliko i rezultati analiza kreditnesposobnosti tih klijenata su pokazali da je rije~ odoista dobrim tvrtkama. Upravo je u industrijibudu}nost ESCO projekata. Analiza stanja u na{emenergetskom sektoru glede energetske u~inkovitostipokazala je da nema inicijative niti sa stranepotra`nje, a jo{ manje ponude. Zaklju~ak koji se samnametnuo je taj da u Hrvatskoj ne postoji trì{teprojekata energetske u~inkovitosti, a niti postojetvrtke koje bi se time bavile. Pojedine su kompanijeu cilju racionalizacije tro{kova ulagale u smanjenjetro{kova energenata, ali su to bili samo pojedina~nislu~ajevi. I te su nam se tvrtke odmah javile jer suanaliziraju}i tro{kove uvidjeli da su im stavkeenergenata kriti~ne te da je tu mogu}e optimiranje,ali nisu znale kako si pomo}i.

HEP Vjesnik: Na Savjetovanju o energetskim iprocesnim postrojenjima, odrànom sredinomlistopada u Dubrovniku, predstavili ste HEP ESCO,va{e projekte i ciljeve. Koliko je javnost uop}eupoznata sa sadràjem va{eg poslovanja?

JASMINA FANJEK: Kada smo prije godinu danagovorili o energetskoj u~inkovitosti, samo se ustru~nim krugovima znalo o ~emu je rije~. Stanje sedanas mijenja, mi jako puno radimo na promid`bi,odnosno trudimo se koliko je mogu}e i koliko namvrijeme dopu{ta. Polako se osje}aju promjene ujavnosti, pa se ve} moè sa sigurno{}u re}i da setrì{te pokrenulo. To se vidi u odnosu konzultantskihku}a prema ovom poslu. Zainteresiranost, koja uovom trenutku nalazi svoj djelokrug u izradipodloga i studija za ESCO projekte, u skorojbudu}nosti }e prerasti u ne{to vi{e, a {topodrazumijeva promjenu ili dopunu djelatnostiprojektima energetske u~inkovitosti. Sli~no je stanjei s tvrtkama koje se bave odràvanjem teproizvo|a~kim tvrtkama, koje su u prednosti sobzirom na poznavanje potro{a~kog podru~ja itrì{ta za svoje proizvode.

HEP Vjesnik: Postoji li suprotstavljanje interesaizme|u osnovne HEP-ove djelatnosti i onoga ~imese vi bavite?

JASMINA FANJEK: êsto nas to pitaju.Me|utim, tu nema sukoba interesa, naprotiv.Moèmo samo re}i da se te dvije djelatnosti vrlodobro nadopunjavaju. O ~emu je, naime, rije~? Prijesvega, zbog liberalizacije i otvaranja trì{taelektri~ne energije neminovno }e se mijenjati ipoloàj HEP-a na trì{tu. HEP }e se morati uklopiti utrì{nu konkurenciju i uloìti vi{e u razvojmarketinga, odnose s potro{a~ima i stvaranjepozitivnog imidà, kako bi zadrào postoje}epotro{a~e. U budu}nosti ne}e biti dovoljno nuditisamo uslugu prodaje elektri~ne, odnosano toplinskeenergije. Nudit }e se {to je mogu}e vi{e prate}ihusluga od kojih je, po na{em mi{ljenju, klju~naupravo energetska u~inkovitost. U ovih malo vi{e odgodinu dana koliko radimo, pokazalo se koliko suindustrija, ali i ostali privredni subjekti, svjesni koristikoje im nosi energetska u~inkovitost. Budu}i da nemogu utjecati na cijene energenata i elektri~neenergije, okrenut }e se drugim mjerama sniàvanjatro{kova, a pogotovo ako im se to ponudi naprihvatljiv na~in. U tom dijelu mi smo ve} razvilidobru suradnju s drugim dijelovima HEP-a,promoviramo svojim radom HEP-ovu brigu zapotro{a~e i nastojanje da im se pomogne.

HEP Vjesnik: Kakvi su Va{i odnosi s ostalimdijelovima HEP-a?

JASMINA FANJEK: Kao novo dru{tvo unutarHEP grupe bilo nam je va`no uspostaviti veze sasvim dijelovima HEP-a, a posebno s pojedinimslu`bama na lokacijama gdje smo zapo~eli poslove.Doga|alo nam se da smo dolazili u pojedine dijeloveHEP-a, a da kolege nisu ni ~uli za nas. Stanje jedanas druk~ije i na{a je intencija na podru~nimlokacijama raditi zajedni~ki s HEP-ovim slu`bama izapo{ljavati na{e ljude gdje god je to mogu}e. Akose razvije ova djelatnost, bit }e dovoljno posla zapuno HEP-ovih zaposlenika, {to je jako va`no usljede}im fazama restrukturiranja HEP-a, kada }e seprebrojavati svako radno mjesto i pokrivenostposlom.

Po~etak na{e intenzivnije suradnje bio je kodProjekta modernizacije rasvjete u osnovnim {kolamagrada Karlovca. Premda investicija nije bila velika, tonam je bio pilot projekt na kojem smo uspostavili itestirali sustav fakturiranja, financijskog pra}enja tera~unovodstvenog zatvaranja projekta. Za nas, kao iza dijelove u HEP-u koji nam pruàju stru~nupotporu, sve je ovo bilo novo. Po~ev{i od samepripreme projekta pa do zadnje faze, u kojoj semjere i verificiraju u{tede, nailazilo se na nizproblema koji su se rje{avali u hodu. Ovdje bihspomenula da smo, zajedno s financijskim slu`bamau HEP-u i uz pomo} Sektora za poslovnuinformatiku, uspostavili vlastiti sustav pra}enjaprojekata koji odgovara na{im potrebama, a i uklapase u sustav HEP-a.

Potporu smo od samog po~etka imali odUprave HEP-a, ali - {to nam je osobito drago - i odsvih zaposlenika HEP-a s kojima sura|ujemo.


U prosincu ove godine odràn je prvisastanak Nadzornog odbora Projekta uvo|enjanovog informacijskog sustava za obra~un inaplatu elektri~ne energije u Elektroprivredi HZHerceg Bosne, ~ija je uloga ocijeniti napredovanjeProjekta u smislu ostvarenja ciljeva i voditi ra~unao financiranju Projekta u skladu s prora~unom idinamikom.

Sastanku su prisustvovali predstavnici EP HZHerceg Bosne: Vlado Mari}, Mila Bule, EdinOmeragi}, Milenko Bekavac, Zdenko Mari}, IvanLetica, Tihana Farac, Ivan Mileti}, Marko Lon~ar,predstavnici HEP-a: Mladen @unec, @arkoMudrov~i}, Smiljana @upanovi}, Tina Jaka{a tepredstavnica IN2, Branka Lasi}.

U prvom dijelu sastanka M. @unec i T.Jaka{a prezentirali su postoje}u organizacijudjelatnosti distribucije i opskrbe elektri~nomenergijom, ~imbenike koji utje~u naorganizaciju (promjene u okruènju poputotvaranja trì{ta elektri~ne energije;zemljopisni poloàj distribucijskih podru~ja;broj potro{a~a; automatizacija poslovanja isli~no) te prijedlog organizacije s obzirom nauvo|enje novog informacijskog sustava za

obra~un i naplatu elektri~ne energije. Naime,prigodom dizajna informacijskog sustava,postavljena je „role based” organizacija,utemeljena na ulogama u procesu rada. Tako sejednom radnom mjestu moè pridruìti vi{euloga u procesu rada, pa bi na~in organizacijeusmjeren na procese trebao ubrzati na~inposlovanja te u kona~nici dovesti do smanjenjatro{kova.

Implementacija informacijskog sustava uMostaru provodi se prema dogovorenomterminskom planu. Zavr{ena je faza definicije ukojoj je obavljeno sljede}e:

· izra|en iscrpan plan projekta,

· obu~eni korisnici o na~inu rada (Oraclemetodologija),

· instaliran demo sustav,

· iscrpno prezentiran sustav naru~itelju,

· isporu~ena odgovaraju}a dokumentacija.

Do 17. prosinca ostvarena je faza analize, aprovedeno je:

· analiza poslovanja naru~itelja,

· detaljno snimanje procesa rada,

· obrada zahtjeva naru~itelja,

· "gap" analiza (usporedba procesa radanaru~itelja i isporu~itelja),

· priprema za migraciju podataka,

· priprema odgovaraju}e dokumentacije.

Faza analize sa svojim specifi~nostimabitan je dio implementacije jer se u njojdefiniraju zahtjevi za doradom informacijskogsustava.

Budu}i da je na sastanku Nadzornogodbora predsjednik Uprave EP HZ HercegBosne Vlado Mari} pokazao posebnozanimanje za uvo|enje novog aplikacijskogsustava opskrbne djelatnosti u Hrvatskojelektroprivredi, direktor Projekta @arkoMudrov~i} prezentirao je tijek implementacije.Pritom je naglasio zna~aj iskustva ste~enog uimplementaciji HEP-ovog sustava za uspje{nuimplementaciju informacijskog sustava u EPHZ Herceg Bosna.

Kako je to vrlo sloèn proces, svi kojisudjeluju u njemu ulaù velike napore da bipo{tovali zadane rokove.

Tina Jaka{a


ODNOSI

Projekt uvo|enja novog informacijskog sustava za obra~un inaplatu elektri~ne energije u Elektroprivredi HZ Herceg Bosne

U malom gradi}u na obali rijeke Kupe, uPetrinji, 15. prosinca 2004. godine u povodu svogaDana - Udruga Hrvatskih branitelja HEP-a odràla jesve~anu sjednicu, s razlogom. Dan Udruge 15.prosinac - obiljeìli smo pod motom

"Spomen obilje`je za svakog poginulog i nestaloghrvatskog branitelja kao vje~ni pe~at hrvatske povijesti ".U Petrinji smo toga dana otkrili Spomen obilje`jehrvatskim braniteljima Nikoli Lokneru i Dragi Ivanovi}uiz HEP-a, iz Pogon Petrinja.

Toga smo dana - i sve~anog i tu`nog – prizvalinajdublja sje}anja na sve na{e poginule branitelje .Takve misli o na{im momcima koji su obranili na{uDomovinu, istodobno su nas ispunile osje}ajemnajve}eg po{tovanja i duga.

KAO MUDAR NAROD ZNAT ]EMO ISKORISTITIDJELO NA[IH BRANITELJA

U Petrinji je goste do~ekao predsjednikRegionalnog odbora Zvonimir Vavro, koji je najprijepozdravio obitelji poginulih, kolege i prijatelje. Potomsu prigodne govore odràli predsjednik Udruge TihomirLasi} i ~lanovi Udruge, direktor DP Elektra Sisak JosipBalota i rukovoditelji pogona. Posebno je dirljivogovorio izaslasnik Predsjednika Uprave HEP-a, direktorHEP Distribucije Mi{o Jurkovi}:

- Hrvatsku nitko tre}i, nitko veliki sa strane nijedarovao - nju su darovali, stvarali hrvatski branitelji.Ovom prigodom se moè izre}i tvrdnja: ~in {to su ga, uneizvjesnosti od ishoda, u~inili hrvatski branitelji,neusporediv je s bilo kojim doga|ajem u na{ojhrvatskoj povijesti. I kao mudar narod, znat }emo tonositi u svijesti da bi doista bili uvaàvani kao narodod imena, narod od vrijednosti, narod odprepoznatljivosti.

Nema domovine bez junaka! Hvala Vam zbogponosa {to ste nam ga podarili i neka spomeni isje}anja prate Hrvatsku i sve nas kao snaga nanjezinu putu.

Spomen obilje`je na{im petrinjskimbraniteljima otkrila su njihova djeca.

Na kraju se nazo~nima obratio [ime Samodol,glasnogovornik Udruge. On je zahvalio svima koji supomogli financijski i razumijevanjem èlju Udruge daodrì zajedni{tvo i na taj na~in bez uplitanja upolitiku i politiziranje o~uva uspomene na prijatelje,suborce i ro|ake koji su svoje ìvote poloìli na oltarDomovine.

Zoran [u}ur,Povjerenstvo za informiranje UHB-HEP-a

Hrvatsku su darovali njeni branitelji

Predsjednik Udruge hrvatskih branitelja HEP-a TihomirLasi} i Predsjednik Regionalnog odbora Zvonimir Vavro uzspomen obilje`je Nikoli Lokneru i Dragi Ivanovi}u

Udruga hrvatskih branitelja HEP-a - Spomen obilje`je poginulima iz Pogona Petrinja

Implementacija u okviru zadanih rokova

S obzirom na neodgovaraju}e u~inke svihdosada{njih napora da se za{titi na radu u HEP-uprida zna~aj koji toj poslovnoj funkciji i pripada iposljedi~no i daljnjeg relativno velikog broja ozljedana radu, predsjednik Uprave HEP-a mr. sc. IvanMravak uputio je Izjavu svim radnicima,rukovoditeljima i organima iz podru~ja za{tite na radukoju donosimo u cijelosti:

- Jedno od osnovnih na~ela poslovanjaHrvatske elektroprivrede, kao jednog od najve}ih ivode}ih trgova~kih dru{tava u Republici Hrvatskoj,je briga o zdravlju i sigurnosti radnika na radu.

Kao predsjednik Uprave Hrvatskeelektroprivrede, uime Uprave i svoje osobno,traìm od svakog rukovoditelja i radnikaprovo|enje sigurnosnih mjera koje su utvr|enevaè}im propisima, aktima Hrvatskeelektroprivrede i odlukama nadle`nih organa.

Najve}a odgovornost za zdravlje isigurnost na radu snose ovla{tenici poslodavca(direktori i neposredni rukovoditelji) na svimrazinama.

Obveze radnika su da posao obavljaju sdu`nom pozorno{}u, sukladno pravilima struke ida pri radu koriste propisana osobna za{titnasredstva, a neposrednih rukovoditelja da osigurajukori{tenje tih sredstava.

S obzirom na ne male tro{kove za ozljede naradu u proteklim godinama, o~ekujem od radnika irukovoditelja svih razina rukovo|enja i nadzora,poja~anu aktivnost na provo|enju sigurnosnih mjera iu kona~nosti smanjivanje broja ozljeda na radu u svimdijelovima Hrvatske elektroprivrede.

Svjestan sam da postizanje tih ciljeva ne}e bitilaka zada}a, ali najmanje {to se moè o~ekivati jepostupan napredak. Zbog toga je potreban potpunidoprinos svakog rukovoditelja i svih radnika.

Uvjeren sam da imamo znanja, sposobnosti,vje{tina i htijenja kojima moèmo posti}i ve}urazinu svijesti u o~uvanju zdravlja i sigurnostisvakog radnika, {to }e Hrvatskoj elektroprivredidonijeti bolje poslovne rezultate i osigurati ve}iugled, za dobrobit svih zaposlenih.

Molim i traìm od svih radnika irukovoditelja da ubudu}e uloè jo{ vi{e truda uo~uvanje zdravlja i sigurnosti svih zaposlenih, u~emu }e imati potpunu potporu Uprave Hrvatskeelektroprivrede i mene kao predsjednika Uprave.

LJUDI STRADAVAJU ZBOG NEMARA

Premda se od 1999. do 2003. godinezamje}uje blagi pad broja ozljeda na radu uHrvatskoj elektroprivredi, ipak 393 ozljede i dvijesmrtne ozljede u pro{loj godini upozoravaju napotrebu poduzimanja o{trijih mjera.

- Na{i ljudi obavljaju poslove u posebnimuvjetima {to zna~i da, osim {to moraju bitipsihofizi~ki spremni, moraju po{tivatipropisane radne postupke i moraju koristitiosobna za{titna sredstva za svoju i sigurnostdrugih osoba i postrojenja. Pokazalo se da

naj~e{}e stradavaju zbog nemara. Stogarukovoditelji, brigadiri, poslovo|e – svineposredni rukovoditelji – ne smiju dopustitida se radnik pri radu ne pridràva propisanihradnih postupaka i da radi bez odgovaraju}ihza{titnih sredstava. U HEP-u smo proveliobrazovanje na svim razinama, upoznali ljudesa svim propisima i njihovim zakonskimobvezama, ali nismo zadovoljni zbog jo{ uvijekvelikog broja ozljeda na radu i jo{ uvijek jedando dva smrtna slu~aja godi{nje, kaè AntunCrni}, direktor Direkcije za pravne, kadrovske iop}e poslove i predsjednik Sredi{njeg odbora zaza{titu na radu HEP-a.

Ako izuzmemo ljudsku tragediju, svakaozljeda na radu izaziva izravne i neizravnetro{kove. Prema podacima Me|unarodneorganizacije rada, neizravni tro{kovi {est puta suve}i od izravnih, upozorava @eljko Kor{a,rukovoditelj Odjela za{tite na radu Hrvatskeelektroprivrede. To se osobito pokazalo 2002.godine, kada su na radu smrtno stradala ~etvoricaradnika. Tada su ukupni izravni tro{kovi za HEPiznosili pribli`no 15 milijuna kuna, a neizravnipribli`no 90 milijuna kuna.

PROVO\ENJE MJERA ZA[TITE NA RADUZAKONSKA JE I LJUDSKA OBVEZA

HEP izdvaja zna~ajna sredstva za nabavuosnovnih i tehni~kih sredstava za za{titu na radu. Sobzirom na razvoj tehnologije, tomu seprilago|avaju i spomenuta za{titna sredstva, kojamoraju biti propisane kvalitete. Svaki radnik moradobiti propisano osobno za{titno sredstvo. Ali, osim{to ih je dobio, on ih mora koristiti pri radu na {toga obvezuje Zakon o za{titi na radu i op}i aktiHEP-a.

Brojne fotografije o radu radnika HEP-a,objavljene u HEP Vjesniku, svjedo~e o radu nanepropisan na~in – bez osobne za{titne odje}e i obu}e.Za takav nepropisan rad najvi{e su odgovornineposredni rukovoditelji. Prema Zakonu o za{titi naradu, ali i op}im aktima HEP-a koji definiraju topodru~je, provo|enje mjera za{tite na radu zakonska jeobveza. Me|utim, to je i ljudska obveza. Svaki ~ovjekodgovoran je za sebe, ali i za ljude s kojima radi i kojezbog njegovog nemara dovodi u opasnost. Odgovoranje za skupa postrojenja i za svoju tvrtku. Kona~no,odgovoran je i za svoju obitelj.

PROVO\ENJE MJERA ZA[TITE NA RADU UINTERESU JE SVIH

S ciljem smanjivanja broja ozljeda na radu, a timei tro{kova Hrvatske elektroprivrede, Odjel za{tite naradu HEP-a svake godine izra|uje iscrpna izvje{}a oozljedama na radu u HEP-u s analizom ozljeda na radu,indeksom u~estalosti ozljeda na radu i komentarom tepregledom tro{kova zbog ozljeda na radu.

Izjava predsjednika Uprave HEP-autemeljenje je plana aktivnosti za provo|enjepoja~anih mjera sigurnosti u svim dijelovimaHEP-a u godinama koje slijede.

Odjel za{tite na radu HEP-a izradio je Planaktivnosti za 2005. godinu u kojem se predlaùkonkretni zadaci.

Kako bi ovla{tenici provodili svoju i zakonskuobvezu u smislu provo|enja mjera za{tite na radu,zakonodavac je predvidio njihovo osposobljavanje.Pove}anim nadzorom i ve}om odgovorno{}uovla{tenici }e osigurati provo|enje mjera za{tite naradu radnika na svim razinama.

Nastavit }e se s provo|enjem internih kontrolaposlova za{tite na radu za{tite od poàra Tima zasigurnost na radu u svim podru~jima i pogonima ipoja~ati interni nadzor stru~njaka za{tite na radu.

Predlaè se da se poligon u Nastavnoobrazovnom centru Velika uredi za prakti~noosposobljavanje radnika za rad na siguran na~in.

S obzirom na aktivnosti za pridruìvanjeRepublike Hrvatske Europskoj uniji, HEP morauskladiti poslove za{tite na radu s me|unarodnomspecifikacijom OHSAS 18001.

Zbog promptnog pra}enja nezgoda na radu,u suradnji sa Sektorom za poslovnu informatikuizradit }e se program za evidentiranje, koji }e bitidostupan svakom stru~njaku za za{titu na radu.Time }e se omogu}iti evidencija svake nezgode naradu, kao iskustvo i pouka za ostale radnike,rukovoditelje i stru~njake za{tite na radu.

Predlaè se i primjena temeljnog na~ela zaza{titu na radu "pet minuta za sigurnost", s tim daprije zapo~injanja svakog posla neposrednirukovoditelji sa svojim ljudima utvrde na~inprovo|enja mjera sigurnosti na radu.

ôvjek je najve}a vrijednost svake tvrtke. Stoga jeobveza menadèra tvrtke da za{tite svoje ljude. Za radna siguran na~in u Hrvatskoj elektroprivredi postojepropisi, pravila, upute za rad, isprave, osobna i tehni~kaza{titna sredstva... Samo ih treba primijeniti. Za zdravljei sigurnost ~ovjeka.

\. Su{ec


ODNOSI

Za{tita na radu u HEP-u

Poja~ana briga zazdravlje i sigurnostradnika na radu

Restrukturiranje elektroenergetskog sektorazahvatilo je i dràve jugoisto~ne Europe. Uz ostaledràve na tom podru~ju, koje su intenzivno pristupiletom procesu, zna~ajne promjene u organizaciji i raduelektroenergetskog sektora uskoro se o~ekuju i uMakedoniji. Trenuta~no se u makedonskomelektroenergetskom sektoru odvijaju dva usporednaprocesa: restrukturiranje i priprema za privatizaciju.

OSNOVNA OBILJE@JA MAKEDONSKOG SUSTAVA

U jednoj od najmanjih zemalja u Europi sukupnom povr{inom od 25 713 km2, populacijom odpribli`no dva milijuna ljudi i bruto nacionalnimdohotkom po glavi stanovnika od 1710 USD,najavljena reforma elektroenergetskog sektorasvakako je iznimno vaàn korak u razvoju cjelokupnoggospodarstva pritisnutog problemima tranzicije.

Tijekom 2003. godine, u proizvodnimpostrojenjima makedonske elektroprivrede - ESM(Elektrostopanstvo na Makedonija) proizvedeno je6.27 TWh elektri~ne energije, od ~ega 78 posto ili 4.9TWh u termoelektranama i 22 posto ili 1.37 TWh uhidroelektranama. Ukupna proizvodnja elektri~neenergije porasla je za 11.6 posto u odnosu naprethodnu 2002. godinu. Istodobno je uvezeno 950GWh elektri~ne energije ili 13 posto ukupnepotro{nje. Ukupna potro{nja elektri~ne energije u2003. godini u Makedoniji iznosila je 7.22 TWh, {topredstavlja porast od ~ak 12.5 posto u odnosu na2002. godinu. Ukupno instalirani proizvodni kapacitetiznosi 1443.8 MW, od ~ega 1010 MW utermoelektranama i 433.8 MW u hidroelektranama,dok je vr{no optere}enje u 2003. godini bilo na raziniod 1320 MW. Zna~i, ukupno instalirani kapacitetproizvodnje iznosi 109 posto vr{nog optere}enjasustava, {to predstavlja veliki problem za makedonskisustav, koji ovisi o uvozu elektri~ne energije. Ukupniostvareni prihod ESM-a u 2003. godini iznosio jepribli`no 380 milijuna eura, a neto dobit te tvrtke jeoko nule.

Tijekom 2002. i 2003. godine naplata ra~una zaelektri~nu energiju bila je na vrlo niskoj razini odpribli`no 65-70 posto, {to je predstavljalo velikeprobleme u poslovanju ESM-a. Me|utim 2004. godinestanje se zna~ajno popravilo, pa sada ukupna naplata(ne pravodobna, ve} ukupna) iznosi pribli`no 90posto. Ukupni broj potro{a~a (brojila) je pribli`no650.000. Cijena elektri~ne energije za ku}anstva uMakedoniji je me|u najniìma u Europi i iznosipribli`no 4.5 USc/kWh, a omjer cijene elektri~neenergije za ku}anstva i industriju je pribli`no 75posto. Broj zaposlenih u ESM-u na kraju 2003. godinebio je 7905, {to je rezultat smanjenja broja zaposlenihza ~ak 1100 tijekom 2003. godine. Naime, vi{akzaposlenih nastao je ve}im dijelom i zbog masovnog,politi~ki motiviranog zapo{ljavanja u ESM-u tijekommandata prethodne Vlade, posebno prije posljednjihparlamentarnih izbora.

Od zna~ajnijih razvojnih projekata koji sutrenuta~ aktualni potrebno je izdvojiti izgradnju HEKozjak instalirane snage 82 MW, koja je pu{tena upogon 2004. godine, te izgradnju HE Sv. Petka snage36 MW, koja se gradi u istom kaskadnom sustavu i bit}e pu{tena u pogon 2007. godine. Tako|er, zavr{en jeprogram revitalizacije velikih HE ~ime je, izme|uostalog, pove}an ukupni instalirani kapacitetproizvodnje za pribli`no 38 MW. Sve navedenozna~ajno utje~e na nu`no pove}anje rezerve uproizvodnim kapacitetima.

U idu}em razdoblju izgradit }e se nekoliko vrlozna~ajnih vodova: interni 400 kV vod Dubrovo – [tip(duljine 40 km, ve} je zavr{en i u pogonu pod 110 kV)te interkonekcijski DV 400 kV [tip – Chervena Mogila(BG) (150 km), DV 400 kV Bitola 2 – Florina (GR) (41km), DV 400 kV Skopje 5 – Ni{ (SCG) (156 km) teSkopje 5 - Tirana (ALB) (210 km), koji }e se vjerojatnozamijeniti novom varijantom Bitola – Zembljak (ALB).Nakon izgradnje navedenih vodova , 400 kV mreàMakedonije izgledat }e kao {to je prikazano na slici.

RAZDVAJANJE ESM-a NA DVIJE SAMOSTALNETVRTKE

Tijekom idu}e godine o~ekuju se zna~ajnepromjene u elektroenergetskom sektoru u Makedoniji.Od 1. sije~nja 2005. godine u Makedoniji }e biti dvijenove, me|usobno neovisne, elektroenergetske tvrtkenastale razdvajanjem biv{e vertikalno integriranetvrtke ESM. Jedna od njih obavljat }e djelatnostiproizvodnje, distribucije i opskrbe elektri~nomenergijom i zadràt }e jednaki naziv – ESM, premda }ese registrirati kao potpuno nova tvrtka. Unutar novogESM-a djelatnosti proizvodnje i distribucije bit }erazdvojene ra~unovodstveno i upravlja~ki.

Druga tvrtka bit }e registrirana pod nazivom MEPSO(Makedonski elektroprijenosni operator sustava), a obavljat}e djelatnost prijenosa elektri~ne energije, {to obuhva}aprijenosnu mreù, operatora sustava i operatora trì{ta.Priprema za razdvajanje navedenih djelatnosti trajala jemalo vi{e od godinu dana. Naime, planom iz prosinca2003. godine definirano je na~elo razdvajanja sredstava,opreme, kapitala i zaposlenih po pojedinim djelatnostima.Na samom po~etku reforme, Vlada je definirala osnovnupostavku po kojoj djelatnost prijenosa elektri~ne energijetreba ostati u potpunom vlasni{tvu dràve, dok }e se svremenom dopustiti privatizacija proizvodne idistribucijske djelatnosti. Prihva}anjem takve polaznepostavke, inherentno se nametnulo rje{enje o razdvajanjupostoje}e elektroprivrede na spomenuta dva neovisnadijela, {to je, uostalom, i naj~e{}i primjer organizacijeelektroenergetskog sektora u Europi. Podjelom biv{evertikalne tvrtke, broj zaposlenih u novom ESM-u bit }epribli`no 7500, dok }e ostatak od pribli`no 400 zaposlenihbiti raspore|en u MEPSO.

REFORMA U NEKOLIKO KORAKA

Kronolo{ki, reforma }e se odvijati u nekolikokoraka. Na temelju plana reorganizacije ESM-a iz


ISKUSTVA DRUGIH

Reforma elektroenergetskog sektora u Makedoniji

Preuzeta iskustva drugih zemaljakao jamstvo ispravnog puta Goran Majstrovi}

400 kV mreà i va`niji proizvodni objekti u Makedonijinazivne 2010. godine

U makedonskomelektroenergetskom sektorupripremaju se zna~ajnezakonske, organizacijske itrì{ne promjene, a najavljenareforma u jednoj od najmanjihzemalja u regiji s tranzicijskim idodatnim objektivnimgospodarstvenim i politi~kimpote{ko}ama svakakopredstavlja hrabar korak prematrì{nim odnosima

>

prosinca 2003. godine, u oùjku 2004. godineprihva}en je Zakon o pretvorbi ESM-a kojim sezakonski regulira podjela cjelokupnog naslije|avertikalno integrirane tvrtke ESM. Tim Zakonom se uukupno 10 ~lanaka opisuju osnovne postavkerazdvajanja djelatnosti ESM-a, kao i predstoje}eprivatizacije. Svi dosada{nji projekti, krediti ili dugovipridjeljuju se onom subjektu koji ih je u unutarvertikalne tvrtke i stvorio, a svi me|usobni problemitakve vrste bit }e regulirani pojedina~no, posebnimugovorima. Zanimljivo je napomenuti da je podjelaimovine protekla brzo, bezbolno i efikasno. Kriterijrazdvajanja elektroenergetske mreè definiran je nana~in da svi 400 kV, 220 kV i upetljani 110 kV vodovipripadaju prijenosnoj tvrtki, dok radijalni 110 kVvodovi, kao vodovi niìh naponskih razina pripadajudistribuciji. U postrojenjima, granicu razdvajanjadjelatnosti predstavljaju prekida~i na 110 kV stranitransformacije, koji pripadaju prijenosu (MEPSO), doktransformatori 110/X kV i sva ostala oprema niègnapona pripada distribuciji (novi ESM).

Svi poslovni partneri koji su s ESM-om vezaniugovorom ve}im od 10.000 eura bili su iscrpnoobavije{teni o predstoje}im promjenama, a premaZakonu o pretvorbi ESM-a makedonska Vlada jam~ida predmetna pretvorba ne}e biti na {tetukooperanata, odnosno da }e potpisani ugovori biti upotpunosti realizirani.

Prema Zakonu o pretvorbi, novi ESM (zna~i,proizvodnja i distribucija) mogu biti djelomi~no ilipotpuno privatizirani, dok MEPSO (prijenosnadjelatnost) nije predvi|ena za privatizaciju. Po~etkom2005. godine Vlada }e definirati privatizacijskustrategiju novog ESM-a, pri ~emu se sada razmatranekoliko mogu}ih opcija: privatizacija samodistribucijskog dijela, privatizacija samo proizvodnogdijela, privatizacija cjelokupnog novog ESM-a.

Postupak razdvajanja unutar vertikalne tvrtkeprolazio je relativno brzo i efikasno, pri ~emu jenajve}i spor nastao oko preuzimanja perspektivnedjelatnosti telekomunikacija. Nakon 7-8 mjeseciiscrpljuju}ih rasprava do{lo se do logi~nog zaklju~ka,odnosno da je djelatnost telekomunikacija pridijeljenaprijenosnoj tvrtki, na ~ijim su vodovima i instaliranitelekomunikacijski kapaciteti i pripadna oprema.

U kona~nici, po~etkom 2005. godine, dvijenovostvorene tvrtke bit }e potpuno odvojene, s dvaodvojena neovisna nadzorna odbora, dva upravnaodbora te dva vlasni~ka paketa. Vlada je najavilasmanjenje uplitanja u poslovanje MEPSO-a tako {to}e kao vlasnik imenovati Nadzorni odbor koji }eimenovati Upravu, za razliku od dosada{njeg pristupakada je Vlada imenovala i Nadzorni i Upravni odbor.Do kraja 2004. godine uvodi se dioba cijene elektri~neenergije po pojedinim djelatnostima, iz ~ega }e sefinancirati novonastale tvrtke. Razvojni projekti novihtvrtki financirat }e se iz kredita, amortizacije te takoda se u posebni Fond za razvoj upla}uje pet postoukupno fakturiranog iznosa.

Usporedo s razdvajanjem djelatnosti, u pripremije i model trì{ta elektri~ne energije, na temelju kojegse priprema Zakon o trì{tu elektri~ne energije, Zakono energiji i Zakon o trì{tu plina, a njihovoprihva}anje u Parlamentu o~ekuje se u oùjku 2005.Model trì{ta elektri~ne energije izra|uje radna grupasastavljena od ESM-a, regulatornog tijela i doma}ihkonzultanata te potporu Hunton & Williams, uz

sudjelovanje javnosti posredstvom javnih rasprava.Cjelokupan proces vodi Ministarstvo gospodarstva, akona~nu odluku o modelu trì{ta donijet }e Vlada.Zakon o trì{tu elektri~ne energije izra|uje se uzpotporu USAID-a, odnosno konzultantske ku}eHunton & Williams LLP.

REGULATORNO TIJELO

Krajem 2002. godine, postoje}i Zakon o energijidopunjen je s posebnim poglavljem „Regulatornotijelo za energiju“, u kojem se opisuju osnovna pravilarada regulatornog tijela. Na temelju tog Zakona, usrpnju 2003. godine makedonski Parlament imenovaoje pet ~lanova regulatornog tijela na mandat od petgodina, pri ~emu svake godine jednom ~lanu ovogtijela isti~e mandat. Do sada su potporu raduregulatornog tijela pruàli preteìto inozemnikonzultanti, a odnedavno se zapo~elo s angaìranjemdoma}ih i zapo{ljavanjem vlastitog stru~nog osoblja.Trenuta~no, regulatorno tijelo priprema izdavanjedozvola za obavljanje energetskih djelatnosti i novitarifni sustav, a pred prihva}anjem su i mre`na pravilaelektroenergetskog sustava. Sve navedeno realizirat}e se do kraja 2004. godine. Regulatorno tijelofinancira se iz postotka trgovine energenata, pri ~emuje ukupno prikupljeni iznos sredstava strogoograni~en i kontroliran od strane Parlamenta.

Uvo|enjem novih zakona koji se, kako je re~eno,o~ekuju u oùjku 2005. godine trì{te elektri~ne energijeotvorit }e se za prve povla{tene potro{a~e – potro{a~epriklju~ene na 110 kV naponskoj razini, {to obuhva}apribli`no 20 posto ukupne potro{nje. Ostali koraci uotvaranju trì{ta uskla|eni su s planovima otvaranjaregionalnog trì{ta elektri~ne energije. Svi tarifnipotro{a~i u Makedoniji pla}at }e jednaku cijenuelektri~ne energije, bez obzira na mjesto priklju~ka.

Najve}i problemi koji su se pojavili u opisanomprocesu reforme odnose se na definiranje tarifnogsustava, iznos naplate (koji je znatno pobolj{an uposljednje vrijeme), gubitke u sustavu, nedovoljnuobu~enost menad`menta i reakciju javnosti.

Sljede}i predvi|eni koraci u reformipodrazumijevaju postupno otvaranje trì{ta u skladu splanovima razvoja regionalnog trì{ta, pravno (osimra~unovodstvenog i upravlja~kog) razdvajanje novogESM-a po djelatnostima na proizvodnju, distribuciju iopskrbu te njegova eventualna privatizacija.

HRABAR KORAK PREMA TR@I[NIM ODNOSIMA

Iz svega navedenog o~ito je da se umakedonskom elektroenergetskom sektorupripremaju zna~ajne zakonske, organizacijske i trì{nepromjene. U jednoj od najmanjih zemalja u regiji stranzicijskim i dodatnim objektivnim gospodarstvenimi politi~kim pote{ko}ama, najavljena reformaelektroenergetskog sektora svakako predstavlja hrabarkorak prema trì{nim odnosima. Istodobno, reformaelektroenergetskog sektora predstavlja iznimno teàk ivaàn korak u razvoju cjelokupnog makedonskoggospodarstva. Za odabrani model reorganizacijeelektroenergetskog sektora Makedonije nema bilokakvog eksperimentiranja i razvijanja vlastitihrje{enja, jer su preuzeta iskustva drugih zemalja, {to bitrebalo biti dovoljno jamstvo da se nije krenulopogre{nim putom.


STRUKA

Sastanak Tima za izraduprojekta distribucijske

pouzdanosti

Projekt za pove}anjekvalitete opskrbe

Nastavno-obrazovni centar za rad podnaponom, u Velikoj kraj Poège, od 4. do 7. listopadaove godine bio je mjesto sastanka HEP-ova Tima zaizradu projekta DISPO. Tom prigodom u Velikoj smorazgovarali s voditeljem Tima dr. sc. DamiromPe~varcem.

- Moère li nam objasniti o kakvom je projekturije~?

• Projekt DISPO je skra}enica od rije~i"distribucijska pouzdanost" i sastoji se od izradeprojektne zada}e i ra~unalnog programa za pra}enjepogonskih doga|aja na niskom i srednjem naponu.Svrha projekta je pove}anje kvalitete opskrbeelektri~nom energijom na{ih kupaca, ispunjenjezakonskih obveza HEP Distribucije, elektronsko pra}enjei obrada pogonskih doga|aja te dobivanje podatakapotrebnih za interni i eksterni benchmarking.

- Jesu li ~lanovi Tima iz HEP-a?• U izradi projekta DISPO sudjeluju stru~njaci iz

HEP-a, koji uz svoje redovite poslove odvajaju vrijeme iza ovakve razvojne projekte. Moè se re}i i za izazovekoji traè puno pogonskih iskustava i inènjerskihpromi{ljanja. Ovdje u Velikoj, sudionici su kolege:Darko Vidovi} (HEP Distribucija), Robert Kapurali},Zlatko [pehar i Jo{ko Gra{o (Elektra Zagreb), MiroTotgergeli (Elektra Bjelovar), Zdravko Jadrijev(Elektrodalmacija Split), Denis Ivkovi} (elektra Zadar) iDorjan Mo~ini} (Elektroprimorje Rijeka).

- U kojoj fazi se trenuta~no nalazi projektDISPO?

• Najva`nije je to da smo pro{li po~etnu fazu.Projekt je, ina~e, podijeljen u ~etiri sektora. U proteklihmjesec i pol dana zgotovljen je prvi sektor. On obuhva}adefiniranje opsega projekta, tehnologiju i logikutretiranja podataka, definiranje razina sagledavanja,jedinstvenost opisivanja pogonskih doga|aja (mjesto iuzrok), matemati~ke relacije i definicije. S obzorom navrlo kratak rok zavr{etka cijelog Projekta, odmahzapo~injemo s drugim sektorom - modelominformati~kog povezivanja segmentarnih sadràja.

- [to mislite o takvom modelu timskoga rada?• Velik je broj istinskih stru~njaka u HEP-u koji

negdje u~e i {ute. Njih se mora prona}i i uklju~iti u svesli~ne projekte. Mora ih se stimulirati. Mi najboljeznamo na{e probleme i na~ine kako ih rje{avati.

- Imate li dobre uvjete za rad u NOC-u?• Posao koji radimo i stru~no je usko vezan s

NOC-om. Naime rad pod naponom sastavni je diopobolj{anja usluge i kvalitete elektri~ne energije na{ihkupaca, budu}i da njima smanjujemo trajanje zastojau opskrbi kupaca, a u NOC-u su dobri uvjeti za rad.

I. Maruszki

U Vara`dinu je od 4. do 6. studenoga o.g.odràna 5. konferencija o odnosima s javno{}u.Prisustvovao je veliki broj PR stru~njaka iz vode}ihhrvatskih tvrtki te brojni gosti iz inozemstva.

Prvog dana trodnevne konferencije, stotinjak je~lanova Hrvatske udruge za odnose s javno{}upozdravio gradona~elnik Ivan êhok, vara`dinskiùpan dr. Zvonimir Sabati, predsjednik udruge BorisHajo{ te programski direktor 5. konferencije OzrenKanceljak. Od me|unarodnih stru~njaka za odnose sjavno{}u prvi je preuzeo rije~ C. Del Galloway,predsjednik Ameri~kog dru{tva za odnose s javno{}u,najve}e svjetske organizacije stru~njaka za odnose sjavno{}u koja okuplja ~ak 20 tisu}a ~lanova.

"Uloga odnosa s javno{}u u upravljanjubrendovima i reputacijom" bila je prva temaKonferencije. Za povezanost unutra{njih i vanjskihkomunikacija, C.D. Galloway je govorio o primjerurestrukturiranja telekomunikacijskog diva AT&T-a izsredine devedesetih godina. Objasnio je kako je prijelansiranja nacionalne ogla{iva~ke kampanje o novomimidù za svih 30 tisu}a zaposlenika organiziranopredstavljanje novog imidà. Jednako je napravljeno iprigodom promjena imena dotada{nje podru`niceBell laboratories u samostalnu kompaniju LucentTechnologies. Prema navodima ~elnika hrvatskih PRslu`bi, sli~na praksa provodi se kod nas vrlo rijetko.

KORPORATIVNI BRAND COCA-COLE VRIJEDI STOPUTA VI[E OD IMOVINE TE KOMPANIJE

Drugog dana Konferencije predavanja suodràli brojni stru~njaci iz podru~ja komuniciranja.

"Vrijednost korporativne marke" bila je tema okojoj je govorio Borut Zemlji~, iz tvrtke StrategoGroup, specijalizirane za market intelligence i brandconsulting. Zadatak korporativnih komunikacija jest isudjelovanje u razvoju robne marke poduze}a.(Unato~velikom broju okupljenih, nitko nije znao ili èlio javnore}i kolika je vrijednost njihove robne marke, kaopolazna to~ka za daljnje napredovanje.) «Korporativnibrand Coca-Cole vrijedi sto puta vi{e od imovine te

kompanije procijenjene na otprilike 60 milijarda dolara,a vrijednost robne marke utvr|uju i u Microsoftu,IBM-u, Nokiji, Disneyju i drugim svjetskim poduze}ima.No, u Hrvatskoj malo kompanija ima taj izra~un."Prema mi{ljenju Boruta Zemlji~a upravo o~uvanje ipove}anje vrijednosti branda zadatak je odnosa sjavno{}u.

"Me|unarodni integracijski procesi: izazovi zakomuniciranje" bila je tema koju je prezentirao dr.Dejan Ver~i~, predava~ komunikacijskogmenad`menta na Fakultetu dru{tvenih znanostiSveu~ili{ta u Ljubljani te suosniva~ i partner najve}eslovenske agencije Pristop. "Integracija poduze}a,dru{tva i dràva izazov je za komuniciranje koji sepojavljuje u doba otvaranja i pristupanja Hrvatske EU.U tomu PR treba preuzeti ulogu vo|enja promjena upredstavljanju robne marke, poduze}a, dràvnihinstitucija i sli~no umjesto, kako se to naj~e{}e ~ini,prezentacije vizije i strategije prema javnosti",poru~io je D. Ver~i}. "E-komuniciranje i oblikovanjekorisni~kog iskustva", bila je iznimno zanimljivaprezentacija Vuka ]osi}a, veterana interneta isuosniva~a Ljubljanskog laboratorija za digitalnemedije, koji tako|er vodi i savjetodavno poduze}eCase Sensitive ~iji je suosniva~.

"Odnosi izme|u medija i politike i ulogakomunikatora / spindoktora kao posrednika" bili su

tema predavanja Guikje Roethof, glavne urednicenizozemskog politi~kog dvotjednika P.M. Den Haag."U mnogim zemljama novinari i politi~ari ìve i radeu vrlo lo{em braku. Nerazumijevanje, manipulacija,nepovjerenje i sumnji~avost dominiraju sapunicomzvanom medijska pokrivenost politi~kih zbivanja.Za{to novinare ne zanima istina i za{to su politi~aritako lo{i glumci.?" zapitala je G. Roethof govore}i opote{ko}ama u interakciji izme|u medija i politi~ara.

"Izazovi komunikacije u poslovanju" bila jetema Gorana Radmana, predsjednika Microsofta zajugoisto~nu Europu, dok je o izazovima u svojojpraksi vi{e govorio na okruglom stolu koji je uslijedionakon prezentacije i predavanja.

OKRUGLI STOLDIREKTORI (JO[) NE PREPOZNAJU ZNAÊNJEPR-a

Od ostalih tema konferencije posebno je biozanimljiv okrugli stol o temi «Menad`ment i PR-ulogamenad`menta i profesionalnih komunikatora uposlovanju kompanije». Raspravu je vodio MladenHrgarek iz tvrtke Madison Consulting, dok susudionici okruglog stola bili Gordana Kova~evi} -Ericsson Nikola Tesla, Goran Radman - Microsoft,Hrvoje Poljak - Zagreba~ka banka i C. Del Galloway -Ameri~ka udruga za odnose s javno{}u.

Na po~etku rasprave svaki je od sudionikapredstavio svoju tvrtku i svoj pristup komunikacijikao preduvjetu dobrog poslovanja.

G. Kova~evi}, predsjednica Uprave Ericssona NikoleTesle govorila je o integriranoj komunikaciji koja - premanjenom mi{ljenju - mora biti dio svake tvrtke. "Najve}avrijednost kompanije su zaposlenici koji kao preduvjetuspje{nosti tvrtke moraju razumijeti misiju i viziju tvrtke.Stoga smo uveli kontinuirani proces mjerenjazadovoljstva zaposlenika. Uz to, definirali smo i 10klju~nih akcija da bi postigli ve}e poslovne rezultate, ame|u njima je i integrirano komuniciranje – interno ieksterno" - naglasila je predsjednica Uprave EricssonaNikole Tesle, naglasiv{i da je nu`na i {to kvalitetnijame|usobna komunikacija izme|u menadèra koji trebajuprenositi pozitivna iskustva na sve zaposlenike.

"Zagreba~ka banka u sve strate{ke planoveintegrira komunikacije. Menad`ment ni{ta ne radibez inputa od strane komunikacija" – naveo je kaopozitivan primjer H. Poljak .

Me|utim, M. Hrgarek iz tvrtke MadisonConsulting zaklju~io je da, unato~ tomu {to je PRzanimanje postalo trend u Hrvatskoj, ~esto uredi zaodnose s javno{}u djeluju bez ikakvih ovlasti.

"Definitivno, uloga i pozicija odnosa s javno{}uovisi o razumijevanju predsjednika i ~lanova uprave,koje je ~esto neprimjereno unato~ stalnomdokazivanju da smo njihov support. Pozovitedirektore na{ih najve}ih tvrtki na sljede}ukonferenciju, kako bi mogli i oni u~iti iz va{ihprimjera", predloìo je on, a pljesak prisutnih jepokazao koji je glavni problem u internojkomunikaciji.


STRUKA

5. konferencija Hrvatske udruge za odnose s javno{}u

PR zanimanje postalo je trend, ali...

Posebno zanimljiv - okrugli stol o menad`mentu i PR-u

Zadovoljni zaposlenici, dobrainterna komunikacija unutar tvrtkekoju svi zaposlenici moraju osje}atikao svoju - glavni su preduvjet istrategija uspjeha tvrtke, a nakontoga odnosi s medijima sujednostavniji dio posla, budu}i da jerje{avanje odnosa unutar tvrtke~esto velika ko~nica uspje{nihrezultata poslovanja

>

MI[LJENJE ZAPOSLENIKA TREBAJU ZNATINJIHOVI NADRE\ENI

Sudionike konferencije zanimalo je koje je korakenajbolje poduzeti u slu~aju negativnog imidà tvrtke.

"Unajmiti vanjsku agenciju - istraìva~a trì{ta koja}e ispitati javno mnijenje te nakon ukazivanja na pogre{kei njihova ispravljanja, provoditi kontinuirano ~etiri putagodi{nje anonimnu anketu o zadovoljstvu zaposlenika utvrtki. Nakon ispitivanja treba mi{ljenje zaposlenika onjihovim nadre|enima, odnosno rezultate ispitivanja datimenadèrima, kako bi se suo~ili sa svojim pogre{kama "-preporu~io je G. Radman.

"Zaposlenici u na{im anketama odgovaraju naniz kvalitetnih pitanja. Rezultate ankete prezentiramona razini organizacijskih jedinica. Time postièmo vrlootvorenu raspravu unutar organizacije. Kad se zavr{ianketiranje, podaci su dostupni svima.

Kontinuirano mjerenje zadovoljstvazaposlenika, u~enje od drugih kompanija irazmjenjivanje iskustva", savjeti su koje je dalapredsjednica G. Kova~evi} iz Ericssona.

"U Zagreba~koj banci ulaèmo znatna sredstva umjerenje istraìvanja trì{ta. Sva vanjska istraìvanjaprimjenjujemo i na zaposlenike te na kraju ta dvaizvje{taja uspore|ujemo - istraùjemo organizacijskuklimu. Pristup smo osigurali svim zaposlenicima prekojednog web-linka. Moram naglasiti da je 75 postozaposlenika u zadnjem ispitivanju odgovorilo na anketniupitnik" – prenio je svoje iskustvo H. Poljak.

KAKO KOMUNIKACIJSKE PROCESE PODI]I NARAZINU KOJA IM PRIPADA?

Interno komuniciranje, nerazumijevanje posla odstrane uprava i podizanje komunikacijskih procesa narazinu koja im pripada, bile su teme na koje se potro{ilonajvi{e vremena u raspravi. Zaklju~ak prisutnih sudionikaje da su zadovoljni zaposlenici, dobra interna

komunikacija unutar tvrtke, koju svi zaposlenici morajuosje}ati kao svoju - glavni preduvjet i strategija uspjehatvrtke. Odnosi s medijima su nakon toga jednostavniji dioposla, budu}i da je rje{avanje odnosa unutar tvrtke ~estovelika ko~nica uspje{nih rezultata poslovanja.

Nakon rasprave je zaklju~eno da zaposlenici slu`beza odnose s javno{}u, korporativnih komunikacija,popularno nazvani PR - moraju sudjelovati u izgradnjigodi{njih planova poduze}a ili strate{kih smjernica, jersamo tako mogu razvijati interne ili eksternekomunikacije, odnosno doprinositi razvoju pozitivnogimidà tvrtke. Poruka je to ~elnih ljudi vode}ih hrvatskih isvjetskih kompanija, G. Radmana i G. Kova~evi}. No, takveporuke i èlje daleko su od stvarnog stanja u velikombroju doma}ih poduze}a, poru~ili su predstavnici PRslu`bi. Naime, u ve}ini slu~ajeva takve slu`be nemajufinancijska sredstva namijenjena posebnim projektima, neprisustvuju sastancima gdje se stvara ili odlu~uje ostrategiji, a za primjenu ideja o nastupanju prema javnostimoraju nagovarati ili uvjeravati svoje uprave.

RADIONICE

Posljednjeg dana Konferencije, svatko odnazo~nih mogao je birati dvije od {est radionica nakojima }e sudjelovati. Bilo je tu zanimljivih tema:

- "Odnosi s medijima" – GCI – Grey WorldwideZagreb

- "Interno komuniciranje" – Hauska i Partner

- "Javni nastupi i nastupi na televiziji" –Millenium promocija

- "Evaluacija odnosa s medijima" – Premisa

- "Krizno komuniciranje" – Madison

- "Dizajn kao komunikator korporativnogidentiteta" – Hrvatsko dizajnersko dru{tvo i Hrvatskidizajnerski centar.

Najposje}enija radionica bila je ona o kriznomkomuniciranju, jer, zaklju~eno je na predavanju,"svaka }e se tvrtka bar jednom na}i u kriznojsituaciji". Predava~i su svojim znanjem iiskustvom poku{ali pribliìti i objasniti va`nost teteme. Izlagali su Mladen Hrgarek, Kre{imir Macani Zinka Bardi} te kao gost Mi{o [ajatovi}, glavni iodgovorni urednik Dnevnika. Naglasak je stavljenna pogre{ke u eksternoj komunikaciji, odnosno napogre{ke u komunikaciji s novinarima kod kriznesituacije te na primjere lo{eg izvje{tavanja uhrvatskim medijima.

Lucija Kutle


Budu}nost uspjeha svake tvrtke uvjetovana jekomunikacijama. Svaki komunikator, da bi {touspje{nije radio svoj posao, mora biti osposobljen iodgovaraju}im menadèrskim vje{tinama. Uspje{nakomunikacija zna~i uspjeh u poslovanju, onaprivla~i poslovne partnere. No, premda su PRslu`be na Konferenciji u Vara`dinu potvrdileva`nost svoje profesije, zaklju~eno je da bi ta

predavanja bilo korisnije organizirati zapredsjednike i ~lanove uprava kako bi i oni shvatiliva`nost uklju~ivanja PR slu`bi u izradu strate{kihplanova. Jer, samo tako svoje bi znanje mogli iuspje{no primijeniti. Uz to, skupni je zaklju~akKonferencije da uloga stru~njaka za odnose sjavno{}u vi{e ne}e biti samo stvaranje javnogmnijenja.

Predavanja korisnija upravama tvrtki

Po~etkom prosinca ove godine, u DPElektroprimorje Rijeka odràn je regionalni radnisastanak rukovoditelja slu`bi za prodaju i odnose spotro{a~ima iz distribucijskih podru~ja: ElektroistraPula, Elektroprimorje Rijeka, Elektrolika Gospi} iElektra Karlovac. Sastanku je nazo~io i direktorHEP Opskrbe d.o.o. Mladen @unec sa suradnicomVidom Jurkovi}. U radu je sudjelovao i direktorElektroprimorja Vitomir Komen.

Razgovaralo se o problemima ipobolj{anju naplate potraìvanja za potro{enuelektri~nu energiju. Zaklju~eno je da na razniHEP-a, odnosno HEP Opskrbe treba traìtirje{enje problema naplate potraìvanja odnajve}ih du`nika kao {to su Hrvatske èljeznicei klini~ki bolni~ki centri, jer taj problem slu`bedistribucijskih podru~ja te{ko mogu samerije{iti. Tako|er je predloèno da se osigura radpojedinih dijelova ekonomske slu`be na raziniHEP-a i za vrijeme blagdanskoga odmora kakobi se rije{ila odre|ena potraìvanja premana~elu kompenazacija.

I.T.

RUKOVODITELJI SLU@BI ZA PRODAJU I ODNOSE S POTRO[AÎMA

Prona}i lijek za najve}e du`nike

Rukovoditelji slu`bi za prodaju i odnose s potro{a~ima distribucijskih podru~ja Elektroistra Pula, Elektroprimorje Rijeka,Elektrolika Gospi} i Elektra Karlovac poku{ali su zajedno s direktorom HEP Opskrbe d.o.o. Mladenom @unecom prona}ilijek za najve}e du`nike....

Na ljestvici izuma dvadesetog stolje}a, naprvom mjestu nije niti kompjutor niti telefon, ve}elektri~na energija.

Elektri~na energija jedan je od preduvjetagospodarskog i ukupnog razvoja dru{tva,

zastupljena u ve}ini ljudskih djelatnosti. Potro{njaelektri~ne energije u svijetu svakim danom raste, uHrvatskoj prosje~no ~etiri posto godi{nje.

Osiguranje dovoljnih koli~ina elektri~neenergije u budu}nosti ima strate{ki zna~aj. U tomkontekstu, uz osiguranje dovoljnih kapaciteta zaproizvodnju, prijenos i distribuciju elektri~neenergije, treba voditi brigu i o kvaliteti ipouzdanosti opskrbe elektri~nom energijom.

Idealan tehni~ki sustav bio bi 100 postopouzdan, no kako to nije realno mogu}e, potrebnoje posvetiti odre|enu pozornost prora~unimapouzdanosti elektroenergetskog sustava, kaona~inu vrednovanja izgra|enosti sustava.

Potrebno je izgraditi takav elektroenergetskisustav koji }e imati malu vjerojatnost raspada, aistodobno biti ekonomski efikasan. U sloènom ikapitalno intenzivnom elektroenergetskom sustavune smije se zanemariti klju~no pitanje ispravnogdimenzioniranja sustava u procesu njegovogekonomskog optimiranja.

SURADNJA HEP-a I ELEKTROTEHNI^KOGFAKULTETA U OSIJEKU

Kao rezultat suradnje izme|u Sektora za razvojHrvatske elektroprivrede i Elektrotehni~kog fakulteta uOsijeku, pokrenut je projekt "Analiza pouzdanostielektroenergetskog sustava Hrvatske", koji ima za ciljuvo|enje sustavnog pra}enja, prora~una parametara teanalize pouzdanosti dijela elektroenergetskog sustavaHEP-a (proizvodnja i prijenos elektri~ne energije).

Prora~un pouzdanosti elektroenergetskogsustava izradio bi se programskim paketom

DlgSILENT PowerFactory 13(edukacijsko-istraìva~ka verzija) za koji HEPposjeduje licencu za instaliranje serverske verzijeuz pristup ograni~enog broja korisnika. Nakonanalize rezultata, izradila bi se studija pouzdanostielektroenergetskog sustava.

Kako bi se omogu}io rad na navedenomprogramu, predloèn je model transfera znanja utvrtku HEP Prijenos d.o.o., odnosno u svakoprijenosno podru~je. U tu svrhu odabran je pojedan inènjer iz Odjela za vo|enje pojedinogprijenosnog podru~ja.

Kao uvod u navedeni Projekt, tijekom 22. do26. studenog 2004. godine na Elektrotehni~komfakultetu u Osijeku, u laboratoriju zaelektroenergetske mreè, odràn je po~etni te~ajprakti~nog upoznavanja s radom na programskompaketu DlgSilent PowerFactory 13.

U PROJEKT UKLJUÊN PO JEDAN IN@ENJER IZPRIJENOSNOG PODRU^JA

Te~aj su vodili prof. dr. sc. Srete Nikolovski(Teorijska podloga za analizu pouzdanosti -pouzdanost prijenosnih mreà), prof. dr. sc. Lajos Jozsa(Teorijska podloga za analizu pouzdanosti -pouzdanost izvora), prof. dr. sc. Radoslav Gali}(Statisti~ka procjena podataka), mr. sc. Damir [ljivac(EES Hrvatske - potrebni podaci iz statistike, temeljnezna~ajke proizvodnje i prijenosa) i Predrag Mari}, dipl.ing. (Instaliranje programa PowerFactory 13, rad sdatotekama, moduli programa, primjer modeliranjamreè PrP Osijek).

Te~aj su poha|ali inènjeri HEP Prijenosa,Davorka @iànovi} iz PrP Split, Zoran Suboti~aneciz PrP Zagreb, Anton Penko iz PrP Opatija i VlatkoE}imovi} iz PrP Osijek. Svladali su potrebnateorijska i prakti~na znanja za rad na navedenomProjektu.

Tijekom prakti~nog rada s programskimpaketom DlgSilent PowerFactory 13, otvorila su sedodatna pitanja vezana za unos u bazu podataka,koja }e se popunjavati iz "Statistike pogonskihdoga|aja HEP-a", a usuglasit }e se tijekomzajedni~kog rada na Projektu. Svaki polaznik te~aja,u suradnji s voditeljima te~aja s Elektrotehni~kogfakulteta u Osijeku, ima zadatak kreiranja ikonfiguriranja mreè svog prijenosnog podru~ja,pri ~emu unos podataka mora slijediti jedinstvenana~ela.

NAPREDNI MODULI PROGRAMA DlgSilent UDRUGOJ FAZI PROJEKTA

U drugoj fazi Projekta, predvi|enoj u prvojpolovici 2005. godine, odràt }e se drugi naprednite~aj, kada bi se polaznici trebali upoznati s ostalimnaprednim modulima programa DlgSilent, a odluka

o predmetu analize na drugom te~aju donijet }e sesukladno procjeni napredovanja cijelog Projekta.

U tre}oj fazi projekta, timskim radomstru~njaka HEP-a i Elektrotehni~kog fakulteta uOsijeku, izradila bi se studija pod nazivom "Analizapouzdanosti elektroenergetskog sustava Hrvatske".

Studija treba obuhvatiti sljede}e:

1. Opis i temelje metoda za analizupouzdanosti EES kao i definiranje pokazateljapouzdanosti sustava hijerarhijske razine HL1 (sviizvori-potro{nja) i HL2 (sve elektrane s prijenosnommreòm i potro{njom na 110 kV);

2. Izradu stohasti~nih modela elemenata EEsustava, generatora, vodova, transformatora,prekida~a i sabirnica 400, 220 i 110 kV mreè.Koristit }e se podaci iz ISOHEP-a kao i vi{egodi{nje"Statistike pogonskih doga|aja" temeljem kojih }ese analizirati parametri Weibull-Markovljevstohasti~kog modela elemenata sustava;

3. Analizirat }e se pouzdanost i izra~unatipokazatelji pouzdanosti za hijerarhijsku razinu HL1i to za ukupnu proizvodnju svih elektrana-izvora iukupnu potro{nju sustava. Potro{nja }e semodelirati stohasti~ki preko godi{nje krivuljetrajanja optere}enja EES-a Hrvatske. Koristila bi seMonte-Carlo simulacijska metoda;

4. Analizirat }e se i hijerarhijska razina HL2 skompletnom prijenosnom mreòm 400, 220 i 110kV do razine potro{nje na 110 kV. Potro{nja }e semodelirati stohasti~ki preko krivulja trajanjaoptere}enja na naponskoj razini 110 kV. Koristila bise Monte-Carlo simulacijska metoda, kao ianaliti~ka metoda pobrojavanja stanja (StateEnumeration Method) s izmjeni~nim tokovimasnaga i simetri~nim sustavom optere}enja, uzuvaàvanje regulacijskih transformatora sregulacijom pod optere}enjem. Kod prora~una }ese uzeti u obzir svi interkonekcijski vodovi sMa|arskom, Slovenijom, SiCG te BiH.

5. Izra~unati pokazatelje pouzdanostiprijenosne mreè 400, 220 i 110 kV i to pokazateljesustava kao cijeline.

6. Izra~unati pokazatelje pouzdanostiprijenosne mreè 400, 220 i 110 kV i to pokazateljepotro{a~kih ~vori{ta na razini prijenosa idistribucije na naponskoj razini 110 kV.

S obzirom da sigurnost i pouzdanostopskrbe potro{a~a elektri~nom energijom, uuvjetima otvaranja elektroenergetskog trì{ta,predstavlja klju~no pitanje i izazov, nijezami{ljeno da taj Projekt zavr{i s izradomnavedene studije, ve} da pokrene sustavnopra}enje, analizu i planiranje pouzdanostielektroenergetskog sustava Hrvatske.


ANALIZE

Projekt "Analiza pouzdanosti elektroenergetskog sustava Hrvatske"

Izgraditi ekonomski efikasan sustavs malom vjerojatno{}u raspada

Vlatko E}imovi}

Polaznici po~etnog te~aja prakti~nog upoznavanja sradom na programskom paketu DlgSilent PowerFactory13, kao uvoda u Projekt

U pro{lom broju Vjesnika dali smojedan opseàn osvrt na aktivnosti kojepoduzima Distribucijsko podru~je zadarskeElektre kako bi od potro{a~a naplatilodugovanja za uredno isporu~enu elektri~nuenergiju. Danas }emo govoriti o splitskimpotro{a~ima i nekim od poteza koje su Slu`baza odnose s potro{a~ima i poslovodstvo DP-aElektrodalmacije Split povukli na neobi~noj{ahoskoj plo~i, na kojoj - rekli bi - potro{a~iuvijek igraju s bijelim figurama. Barem jetako dosad bilo.

Naime, potraìvanja Elektrodalmacije od202 milijuna kuna na dan 30. listopada ovegodine, nagnalo je ~elne ljude togDistribucijskog podru~ja na cijeli niz o{trijihpoteza prema kupcima – du`nicima. Cilj je –vratiti HEP-u novac {to brè i sigurnije, jerelektri~na energija nije besplatna. Pribli`nopolovica tog iznosa, to~nije 93 milijuna kuna(uz 64 dana vezivanja) duguju kupci kategorijeku}anstvo i na taj dio moè se zna~ajnoutjecati. Stoga se, za razliku od postupkaprema du`nicima u gospodarstvu gdje se radidogovorno i uz primjerenu poslovnukomunikaciju, prema du`nicima u ku}anstvimakrenulo opse`nim akcijama iskap~anja. Dok }ese za spomenute velike tvrtke (s iznimkomonih u ste~ajnom postupku) pri~ekati zadnjizadani rok - 15. prosinca o.g. u kojemu du`nicimoraju podmiriti na{e tra`bine, dotle sepotro{a~i kategorije ku}anstva obilazesvakodnevno. Tako|er se svakodnevnoposebno analizira svaki slu~aj dugovanja idu`nika, ovisno o tomu je li osoba agresivna,koristi li se la`nim podacima, samouklju~uje lise, {to zna~i da ne samo {to ne pla}aelektri~nu energiju nego je i krade.

U slu~ajevima kada nije mogu}epristupiti mjernom mjestu, na{i radnici imajuovlasti potro{a~a iskop~ati izravno na mreì.Treba re}i i to da takva odluka vrijedi za sve –bez iznimaka.

DO POTRO[AÂ U VI[E SMJEROVA

Prema rije~ima Smiljane @upanovi},rukovoditelja Slu`be za odnose s potro{a~ima,nu`no je akciju provoditi u vi{e smjerova, jer nekipotro{a~i traè puno vi{e vremena i truda:

- Cilj nam je naplatiti {to vi{e i nepove}ati dugovanje. Zato za one koji«zaboravljaju» platiti koristimo redovneakcije iskap~anja. Ali, za one uporne iliagresivnije du`nike odlu~ili smo poku{atidoslovce sve. Naglasila bih da je jedina

uspje{na metoda uvijek iskap~anje, paprocjenjujemo sve {to treba poduzeti kako bitaj dio uspje{no odradili. U izboru metoda,razmatramo treba li takvim potro{a~imaugraditi samonaplatno brojilo ili MTUure|aj... Na terenu su nam svi raspoloìviljudi. âk je i direktor DP-a s ~lanovimasvoga Kolegija bio na terenu i razgovarao snekoliko ve}ih du`nika. A i mediji nas nisu«zaboravljali», tako da je sve to ipak urodilozna~ajnim plodom. Primjerice, tijekomstudenog o.g. prosje~ni je dnevni priliv za DPiznosio 4,8 milijuna kuna, koji je uz onajostvaren u velja~i, najve}i u ovoj godini.Dnevni priliv samo splitskih ku}anstavaiznosio je 1,4 milijuna kuna.

Jedna od metoda koju su zaposlenicispomenute Slu`be primijenili tijekomovojesenskih naplatnih doga|aja je i formiranjedvo~lane radne grupe kojoj je zadatak obilazaksvih onih potro{a~a koje smo ve} stoput isklju~ili,a oni i dalje ili tro{e elektri~nu energiju ili sejednostavno ne pojavljuju s podmirenimdugovanjem. Naime, S. @upanovi} je upao u o~iba{ takav slu~aj zanimljivih neplataca, pa MladenBorzi} i Vinko Uki}, referenti u Odjelu Prodajekoji posjeduju i potrebno tehni~ko obrazovanje,obilaze potro{a~e za koje u na{im knjigama stojida su iskop~ani, a oni jo{ uvijek nisu podmirilidugovanja.

RAZUMIJEVANJE ZA LJUDSKU PATNJU

Pritom se ispituje mjerno mjesto, utvr|ujekako se potro{a~i napajaju i mogu}enepravilnosti priklju~ka, mogu}e samoukap~anje.Poku{ava se sagledati njihov materijalni status usmislu izvora prihoda i mogu}nosti podmirenjaduga, odnosno utvrditi je li ga uop}e mogu}enaplatiti i {to valja dalje poduzeti - koji jesljede}i korak HEP-a.

S tom dvo~lanom ekipom proveli smojedno jedno jutro u bliòj splitskoj okolici. Napo~etku rada, zaklju~ili su da kod takve vrstepotro{a~a postoji namjera i èlja zapodmirivanjem dugovanja, ali da je ve}ina utakvoj materijalnoj oskudici da }e se tote{kom mukom provesti. Dakako, bilo je idruk~ijih slu~ajeva. Njih dvojica (a priznajemda nikada ne bih voljela raditi njihov posao) spuno su razumijevanja i smirenostirazgovarali sa svakim potro{a~empojedina~no.

- Nismo imuni na ljudsku patnju, adugogodi{nje iskustvo u radu s potro{a~imapomaè nam da procijenimo s kakvim

~ovjekom imamo posla, govori li istinu ili ne.Ljudi su svjesni svoga stanja, ali problem je ujamstvima osiguranja pla}anja. Takvi supotro{a~i primjer op}edru{tvenog stanja una{oj zemlji – zaduèni do grla, komentirajuMladen Borzi} i Vinko Uki}.

Ipak, u zapisniku o uvi|aju, oni predloèmjere za rje{enje za postizanje cilja – naplatuisporu~ene elektri~ne energije.

UPAD U POSTROJENJE – TERORISTI^KI ÎN

Na kraju evo jedne zanimljivosti. Rije~ je obezobzirnim metodama rada kojima se sluè na{ipotro{a~i. Da su ma{toviti dokazali su ve}bezbroj puta.

U akciji koju su osobno koordinirali direktorDP-a Renato Prki} i njegov pomo}nik Nik{aLau{i}, otkrivena je ekipa nepoznatih elektri~arakoji su upali u na{u trafostanicu i vikendompriklju~ivali isklju~eni disco klub.

Tako bi oni vjerojatno radili dalje i tkozna dokad. Naime, Smiljana @upanovi} nijeimala informaciju kako se u poznatomsplitskom klubu vikendom odràva party, aprema na{im podacima klub je kao du`nik biouredno iskop~an. Nakon izvi|anja, na{i suljudi u pratnji Policije konstatirali {to sedoga|a i uputili krivi~nu prijavu protivnepoznatog po~initelja.

- To je najbolji pokazatelj {to su sveneki potro{a~i spremni poduzeti. Ovaj slu~ajje teroristi~ki ~in ulaska u na{e postrojenje iugroàvanje ìvota ljudi, komentirao jeN.Lau{i}.

Toliko o ma{tovitosti na{ih potro{a~a. Zato,na ovom podru~ju, svaka napla}ena kunadvostruko vrijedi.


ODNOSI

Naplata u DP Elektrodalmacija Split

Cilj se zna – naplatiti {to vi{eVero~ka Garber

Mladen Borzi} i Vinko Uki}, referenti u Slu`bi za odnose spotro{a~ima DP Elektrodalmacija Split obavljaju pregledna~ina priklju~enja potro{a~a

^lan Uprave HEP-a za prijenos mr. sc. IvicaToljan i ~lan Uprave Kon~ara Davor Mladina,direktor Sektora tehni~ke potpore HEP-a BoìdarKolega, direktori zagreba~kog i splitskog prijenosnogpodru~ja Josip Mihalic i Marko Lovri} i doma}indirektor Prijenosnog podru~ja Opatija Juraj [imuni},kao i predstavnici izvo|a~a radova, po~etkomprosinca 2004. godine obi{li su uskoro biv{erasklopno postrojenje 220 kV Brinje. Tom suprigodom s predstavnicima Kon~ara i drugihizvo|a~a radova te predstavnicima Hrvatskihautocesta razgovarali o dinamici radova narasklopnom postrojenju, koje }e uskoro postatitransformatorska stanica 220/35 kV Brinje.

Prema podacima koje je iznio direktor PrPOpatija Juraj [imuni}, radovi su zapo~eli u lipnju2004. godine. Do sada su u potpunosti zavr{enigra|evinski radovi. Sru{eno je postrojenje 220 kVosim portala, ukopano je novo uzemljenje teizvedena postolja VN aparata, kableskakanalizacija i zgrada 35 kV postrojenja. Tako|er jedjelomi~no isporu~ena i ugra|enavisokonaponska oprema 220 kV postrojenja i to:tri prekida~a, mjerni transformatori, odvodniciprenapona, VF prigru{nice, potporni izolatori tesva spojna i ovjesna oprema. Isporu~en je iugra|en energetski transformator 220/35 kV 20MVA, kao i cjelovito SN 35 kV postrojenje sasekundarnom opremom. Isporu~ena je i ugra|enasva sekunadarna oprema za postrojenje 220 kV,kao i za pomo}na postrojenja (istosmjerni iizmjeni~ni razvodi). Ugra|ena visokonaponska,srednjenaponska i sekunardna oprema u fazi jezavr{nih ispitivanja.

Na sastanku je re~eno da kasni isporukavisokonaponske opreme i to dva prekida~a, 12pantografskih rastavlja~a te 12 elektromotornihpogona. Isporuka te opreme o~ekuje se do 22.prosinca 2004. godine, a isporuka 15 okretnihrastavlja~a i 39 elektromotornih pogona o~ekuje sedo 17. sije~nja 2005. godine. Planira se da montaà,spajanje primarnih i sekundarnih veza za navedenuVN opremu bude dovr{ena do 28. velja~e idu}egodine, {to ovisi o elektroenergetskim i vremenskimokolnostima.

PRIVREMENI POGON ZBOG SIGURNOSTINAPAJANJA

Zbog pove}ane potro{nje u zimskom razdoblju, aosobito tijekom dana blagdana, odnosno zbogsigurnosti napajanja - odlu~eno je da se uspostaviprivremeni pogon 220 kV Brinje. U pogon }e u}i sva tridalekovodna polja (Senj, Mraclin i Konjsko) prekoglavnih sabirnica. Polja su opremljena prekida~ima isabirni~kim rastavlja~ima koji su mehani~ki blokirani.Za{tita navedenih polja djeluje na isklju~enje vlastitihprekida~a, a upravljanje prekida~em bit }e omogu}enoiz CDU-a. Za planirani privremeni pogon obavit }e sesva potrebna ude{enja i ispitivanja za{tite te otporauzemljenja, napona koraka i dodira te pribavitipotrebna dokumentacija. Nakon provedenog internogtehni~kog pregleda slijedi pu{tanje u pogon 220 kVpostrojenja zajedno s dijelom sekundarne opreme.Izvo|a~i radova do 15. prosinca trebaju zavr{itizapo~ete poslove kako bi poslije toga postrojenjemoglo biti pu{teno u privremeni rad.

Kada }e RP Brinje biti isklju~eno izprivremenog pogona i kada }e biti uspostavljenaveza Senj – Konjsko ovisit }e, ponavljamo, ovremenskim okolnostima i elektroenergetskomstanju. Ali, svakako }e se to dogoditi izme|u prvog iposljednjeg dana velja~e idu}e godine.

O~ekuje se da }e se pu{tanje u rad nove TS220/35 kV Brinje sve~ano obiljeìti krajem oùjka2005.

Posao prelaska RP 220 kV Brinje u TS 220/35kV Brinje sloèn je posao. Rije~ je o vrlo va`nomprojektu za budu}eg operatora prijenosnog sustava,jer }e, osim TS @erjavinec i TS Ernestinovo, TS Brinjebiti jo{ jedna va`na to~ka prijenosnog sustava ienergetska veza s Europom.

Povrh toga, o zavr{etku posla u RP Brinje ovisii otvorenje tunela Mala kapela koji }e, premaprocjenama Hrvatskih autocesta, umjesto u lipnjubiti zavr{en u travnju. Njegovo funkcioniranje nijemogu}e bez elektroenergetske infrastrukture. Stogasu se u Brinju i sastali investritori, izvo|a~i radova isvi zainteresirani kako bi uskladili aktivnosti i posaozavr{ili na vrijeme.

Ivica Tomi}


S LICA MJESTA

Rasklopno postrojenje postaje TS 220/35 kV Brinje

TS Brinje,va`na to~ka prijenosnog sustava

Direktor PrP Opatija Juraj [imuni}: TS 220/35 kV Brinje bit}e na europskim energetskim zemljovidima

Investitori, izvo|a~i radova i svi zainteresirani - dogovor ouskla|enju aktivnosti za pravodoban zavr{etak posla


Zapo~eli radovi u trafostanici110/10 kV Split 3

Staratrafostanica snovom opremom

Krajem prosinca ove godine biti }e zavr{enaprva faza velikog posla pri rekonstrukciji i zamjenivisokonaponske i srednjenaponske opreme unutarjednog od najva`nijih elektroenergetskih objekatagrada Splita – trafostanici 110/10 kV Split 3. Tajobjekt Elektrodalmacije smje{ten je na istoj lokacijina kojoj se nalaze i glavne upravne zgrade DP-a, asastoji se od dva bloka spojeva: transformator –sabirnice – nazivni vod. Razloga za obnovu je vi{e.Jedan od njih su stari i nepouzdani prekida~i 110kV. Drugi i va`niji je da je Programom Split(izgradnja TS 110/x Dobri) predvi|eno kabliranjezra~nih veza iz TS 110/35/10 kV Vrboran dospomenute TS Split 3. Stoga je nu`no obaviticjelovitu zamjenu visokonaponske isrednjenaponske opreme (110 i 10 kV), zamijenitirelejnu za{titu trafo polja te ugraditi novi sustavdaljinskog upravljanja i vo|enja za 110 i 10 kVpostrojenja. Dogovoreno je da se posao obavi udvije faze. Kako smo ve} naglasili, prvi dio posla natrafo polju br.1, mora biti dovr{en do 20. prosinca,odnosno pred po~etak zimskog razdoblja i ve}ihpredblagdanskih tereta u mreì. Poslovi na drugomtrafo polju obavljat }e se u prolje}e.

Taj iznimno zahtjevan posao montaèprimarne i sekundarne opreme toga va`nogaobjekta obavljat }e iskusna ekipa Odjela gra|enjaSlu`be za izgradnju i usluge splitskog DP-a, koja seve} puno puta dokazala na sli~nim pothvatima. Tevrsne me{tre predvodit }e Ivica Kati}, glavniinènjer gradili{ta, Ante Veà, voditelj radova iposlovo|a Ton~i Mladini}, bez kojega bi posao bionezamisliv.

Vero~ka Garber

Zavr{ni radovi na transformatoru i drugim djelovima postrojenja pred privremeno pu{tanje postrojenja u pogon tijekomboì}no-novogodi{njih blagdana

Obilazak gradili{ta

Predstavnici investitora i izvo|a~a radova ispred transformatora

Dio posla na trafo polju br.1 mora biti dovr{en prijepo~etka zimskog razdoblja i ve}ih predblagdanskih teretau mreì

Kod nas u Dalmaciji bablje ljeto potrajalo jejako dugo, onda je naglo zahladilo i zaburilo, pa jezaki{ilo... Tako, u ciklusima, isku{ava to hirovitovrijeme na{e zdravlje, otpornost, ponekad istrpljenje. U onom kratkom valu hladno}e, oneprave zimske, imali smo bliski susret i s orkanskomburom, kojeg }emo se sje}ati i pojedina~no iskupno. Ovo drugo posebno se odnosi na na{emontere i sve kolege koji rade na odràvanjudalekovoda i trafostanica, kako onih prijenosnihtako i distribucijskih. U no}i i u ranim satimanedjeljnog jutra, tog 14. studenog ove godine,Dalmaciju je zahvatilo jaka nepogoda, s orkanskimudarima bure na cijelom podru~ju, osim krajnjegjuga. Kako jedna nevolja obi~no ne dolazi sama,tako je u sredi{njim i ju`nim dijelovima Dalmacijepadala i jaka ki{a. Takva kombinacija prouzro~ilaje brojne ispade i kvarove, {to je dovelo i dodjelomi~nog raspada elektroenergetskog sustavana tom podru~ju.

Iz sustava su 14. studenog o.g. ispali, ili suisklju~eni radi preu~estalih APU-a (automatskiponovni uklopi), dalekovodi 110 kV: Rab –Novalja, Li~ki Osik – Karlobag – Novalja, Nin –

Pag, Zadar Centar – Nin, Kraljevac – Makarska,Peru~a – Bu{ko Blato, Zaku~ac – Meterize III,Zaku~ac – Dugi Rat 1, Blato – Kor~ula – Ston, Sinj– Meterize (strujni most na rastavlja~u u TSMeterize), Konjsko – Ka{tela 2 (spojni vodi~ naodvodniku prenapona u TS Ka{tela)

Ispali su dalekovodi 220 kV: Zaku~ac – Bilice,Zaku~ac – Konjsko, Mostar – Zaku~ac, Konjsko –Brinje (Senj) i Orlovac – Konjsko 2 (kvar u HEOrlovac), ali i dalekovodi 400 kV: Mostar –Konjsko i Velebit – Melina.

Mnogim dalekovodima radilo se o glavi.Ve}ina je, sre}om, glavu jo{ kako tako izvukla, alisu im zato stradali: ovjesni i spojni pribor, vodi~i,izolatorski ~lanci, strujni mostovi, pojasnici, pa i~eli~na konstrukcija. Pregledi, intervencije iponovno stavljanje pod napon svih navedenihdalekovoda obavljeno je tijekom 15., 16. i 17.studenog.

NA UDARU I SREDNJEDALMATINSKI OTOCI

Kada se idu}ih dana bura malo smirila, avlaga u zraku porasla, po~eli su problemi nasrednjedalmatinskim otocima. Tako je 17.studenog u TS 110/35 kV Stari Grad djelovanjemdistantne za{tite ispao DV 110 kV Stari Grad –Blato. U istom trenutku (19,47 sati) u TS Nereì{}adjelovanjem distantne za{tite ispao DV 110 kVNereì{}a – Stari Grad, tako je TS Stari Grad i~itavo potro{a~ko podru~je ostalo bez elektri~neenergije. Kako je posolica bila uzrok svih tihproblema, jo{ je istu ve~er - uz pomo}vatrogasnih kola i u beznaponskom stanju -oprano vanjsko postrojenje u TS Stari Grad.Sljede}eg dana ekipe Odsjeka za odràvanjedalekovoda oprale su, uz pomo} vatrogasaca, iizolaciju na KS Travna i na stupovima DV 110 kVNereì{}a – Stari Grad od KS Travna pa do stupabroj 50 (na Hvaru), kao i kriti~ne to~ke izolacije naDV 110 kV Dugi Rat – Nereì{}a I (odnosno KSPostire), kao i na DV 110 kV Dugi Rat – Nereì{}aII (odnosno KS Lozna Mala) na Bra~u. Zahvaljuju}ibrzoj intervenciji prijenosovih ekipa, tijekom 18. i19. studenog o.g. spomenuti su dalekovodistavljeni pod napon. Kako su istodobno oprana ipostrojenja u TS Dugi Rat i TS Nereì{}a, na tompodru~ju stanje je normalizirano.


NEPOGODA

Kad se Priroda naljuti ...

More se pjeni, burapu{e, ki{a pada –dalekovodi stradaju

DV 110 kV Peru}a-Bu{ko Blato - vodi~i na zemlji

Marica @aneti} Malenicasnimio: Sre}ko Aljinovi}

DV 220 kV Zaku~ac - Konjsko (stup 13 kod mjesta Tugareu zale|u Splita)

DV 220 kV Zaku~ac - Konjsko (stup 9 kod mjesta Naklicepovrh Omi{a)


Ekipe na terenu – podaci o o{te}enosti kao dragocjenoiskustvo

Postrojenja TS 110/35 kV Dugi Rat nakon naleta bure tolike snage koja je ~upala stabla iz korijena

I da je samo uru trajala, njezin bi divlji bijesostavio kaoti~ne slike diljem Dalmacije. Ali, trajalaje skoro cijelu jednu no} i nastavila u ve}em dijeludana. Kada je prestala, prona{li smo trunakolakotnog i zaklju~ili: sre}a da je bila nedjelja i daje ve}ina ljudi boravila u svojim domovima! Jer,da se takva ~udovi{na nepogoda sru~ila na nasradnim (i {kolskim) danom, posljedice su moglebiti jo{ tragi~nije. Ve} i ovako, gdjegod nam sepogled zaustavio, svugdje je bio stra{an prizor.

NI BURE VI[E NISU [TO SU NEKAD BILE

Bura je, nose}i val hladno}e i ki{u upriobalju i na otocima, a led i snijeg u zagorskimpodru~jima, dosizala brzinu ve}u od 150kilometara na sat. Puhala je u nekakvimorkanskim kovitlacima, neprepoznatljiva i ~udna.Ljudi su {aptali: sve se promijenilo, kakva je ovoklima u nas do{la, ni bure vi{e nisu {to su nekadbile. A samo nekoliko dana ranije jo{ je bilokupa~a na splitskim plaàma. Ono {to je ostavilaza sobom zbrajat }e se danima, tjednima…Unekim je vrtovima, parkovima, {umama, izbrisala~ak i tragove vremena – i{~upala je, zajedno skorijenjem, stoljetne borove, masline, ~emprese…Vijesti koje su nam toga l4. studenoga stizalenosile su sve odreda predznak katastrofe.

Na zadarskom podru~ju zatvorene ceste,otkriveni krovovi, poru{eni dalekovodi. Najteè jena otocima – ostali su bez brodskih veza ielektri~ne energije. Pag je bio najugroèniji –tridesetak brodicaje potopljeno…U [ibensko –kninskoj ùpaniji tako|er paraliziran morski icestovni promet, i{~upana su stabla, a snje`navijavica ohladila je domove na {irem podru~jukninskog i drni{kog pogona.U Splitsko-dalmatinskoj ùpaniji vjetar je pomeodoslovce sve: u Trogiru i na îovu uru{io ceste,dvadest metara prometnice jednostavno jenestalo, uni{tio mul izgra|en jo{ 1925. godine,morem poplavio ku}e i konobe, ogolio telefonske ielektri~ne kabele… U Makarskoj su {tete nazgradama tvrtki, {kola, trgovina, a brelska je {umaosiroma{ila za vi{e stotina borova…Omi{ka i bra~kaslika identi~na je makarskoj, solinska slika -ogoljena i bez stoljetnih topola, vrba, maslina. USinju i Imotskom led i snijeg ostavili su brojnanaselja bez elektri~ne energije… U Ka{telima sudjeca ostala bez {kolskih krovova i dvorana,stropovi su pali u vi{e u~ionica, nevjerojatne {tete


NEPOGODA

Kad se Priroda naljuti….

Bura svih burapoharala Dalmaciju

Na podru~ju Pogona Sinj - vodi~i okovani ledom na tlu...

...stupovi na tlu

su u povrtlarskim kulturama i maslinicima,prevrnute su jedrilice, potopljeni mali brodovi,o{te}eni plaè i objekti…U Splitu je bilo stakla ikrovova na sve strane, poljudske su {portskedvorane poplavljene, podovi podignuti, pregradeod pleksiglasa rasklimane i opasne, stotine tisu}akuna odnesene su burom, trajekti zaustavljeni ulukama, elektri~ni vodovi rasuti po livadama, avatrogasci puni posla.

Na krajnjem jugu, u posljednjoj priobalnoj@upaniji, Elafiti i Mljet odsje~eni su od svijeta –bez brodskih i elektri~nih veza. Dubrova~ki most jezatvoren, a na Pelje{cu i Kor~uli poplave, odroni,nanosi. Valovi visoki vi{e od ~etiri metra….

HEPOVCI NA TERENU

I dok, zatvorena u sigurnost doma i svojihoku}nica, Dalmacija tuguje nad jo{ nesagledivomnevoljom, hepovci su ve} na terenu. Opasno je zapenjati se na stup, vjetar, hladno}a i ki{a nedopu{taju takve poteze, ali rade na tlu, obilazedalekovodne trase, broje slomljene stupove,rastrgane vodi~e, potro{a~e u mraku. U jednoj odnajru`nijih nedjelja u ìvotu dalmatinskog HEP-askoro su sve operativne ekipe na terenu. Od Zadrado Dubrovnika, dok oluja trga i lomi, dalmatinskidistribucijski pogoni veù i spajaju. Odupiru se,ovoga puta nadmo}nijem neprijatelju. Ali, kao iuvijek dosad, ta }e slika biti kratka vijeka, razorni}e tragovi za koji mjesec potpuno nestati. Baremkada je o objektima HEP-a rije~. A do tada, ~ekajunas iznimni napori i trud. I velika nov~anaulaganja za izgraditi ponovno ono {to je jednomve} bilo izgra|eno.

Dio onoga {to je poru{eno poku{at }emovam pribliìti slovom i brojkom. Od sjevera premajugu.

DP ELEKTRA ZADAR

NIJE IH TREBALO ZVATI, DO[LI SU SAMI

Prema podacima koji su nam pristigli izDistribucijskog podru~ja Elektra Zadar, a u


Zadarsko podru~je nakon bure

Zadarska ekipa na terenu – 160 ljudi radilo je danono}no kako bi se skratilo vrijeme bez napajanja elektri~nom energijom

@ice drè slomljeni stup

vrijeme kada jo{ nije bio obavljen cjelovitiuvi|aj o {tetama nastalima na podru~uBukovice, moglo bi se re}i da nije bilo dijelakoji je ostao po{te|en. Na dvadeset i {est 10kV dalekovodnih trasa do{lo je do lomljenjastupova, pucanja vodi~a i strujnih mostova telomova konzola. U~inci tog vikenda su: 261slomljeni stup i blizu 30 tisu}a potro{a~a bezelektri~ne energije u razli~itom vremenskomtrajanju. [tete nastale na mreì niskog naponajo{ }e se danima utvr|ivati. Najteè je bilo napodru~ju otoka Paga. Tamo su kleknula oba110 kV dalekovoda. Pomo}i nije bilo ni odalternativnog izvora, jer je za vjetroelektranuvjetar bio prejak. Prekoputa, na obali, jednakaslika. DV 35(110) kV Obrovac – Seline premaTS 35/10 kV Seline tako|er je u prekidu. Pukloje za{titno uè, o{te}eni su vodi~i, izolatori,konstrukcija stupova, isko~ili vijci od vibracije.U pomo} su pristigli ljudi iz zagreba~kog

Dalekovoda i Elektre Zagreb. Izvan pogona je~itavo podru~je - Starigrad, Jesenice, Raànac,Posedarje, Obrovac, Biograd, otoci.

- Na nogama je 160 na{ih ljudi i rade odjutra do ve~eri – rekao nam je Branko Bur~ul,rukovoditelj Odjela odràvanja zadarskogDP-a. – A radit }e tako vjerojatno i u idu}adva tjedna. Naime, neki su potro{a~i bili beznapajanja tri, ~etiri dana i na otocima Ist,Molat i Olib dva dana, na Ravi, Iù, Zverincu ijo{ nekima po jedan dan. Upravo smo po~elidizati nove stupove na nekim trasama, a evodanas smo (~etvrtak, 18. studenoga, kada jeovaj razgovor vo|en) ostali opet izvanpogona. Ovoga puta razlog je posolica. Velikavlaga izbacila nam je iz stroja dalekovode uNinu, Raàncu i Posedarju. Ba{ nemamosre}e.

Saznajemo kako je nevrijeme onemogu}iloelektra{ima iz Obrovca obavljanje bilo kakvih

manipulacija u TS 35/10 kV i da je vjetar bio tolikojak da je zaposlenicima Hrvatskih cesta, dok supoku{avali o~istiti staru velebitsku prometnicu,bacio automobil u provaliju. Na svu sre}u, oninisu bili unutra.

- U svoj ovoj nevolji treba samo jednonaglasiti – na{i su radnici super. Sami su unedjelju stizali, nikoga od njih nije trebalo zvatiili traìti. I od tada rade neprestano, ~ak im se imarenda vozi na teren, rekao je na krajuB.Bur~ul.

DP ELEKTRA [IBENIK

UZ BO@JU POMO] I [TETE SU MANJE

Malo su umjereniji tonovi stigli iz sjedi{ta{ibenskog DP-a. Kako nam je rekao Draèn Nini},voditelj Ureda direktora, nijedna ih elementarnanepogoda dosad nije mimoi{la, pa su ovoga putaizmoliti od Boga po{tedu. Tako je nekako


NEPOGODA


Bura je ~upala stabla iz korijena – podru~je Makarske

Poklekli su i betonci Makarski elektromonteri koji su odradili najvi{e posla: Davor Puhari}, @eljko Radalj, Sretan Gojak, Dragan Puhari}, RomeoJovi} i Mario Kapular

razmi{ljao i Zoran Baljkas, rukovoditelj Slu`be zatehni~ke poslove kada je rekao:

- Ako ovu nepogodu usporedimo slanjskim sije~njom kada nam je palo tisu}ustupova u kninskom pogonu, onda smo sada«pro{li li{o» ili bolje re~eno, nismo pro{li previ{elo{e. Prevedeno na jezik brojeva, njima je palopedesetak stupova na dalekovodima srednjegnapona i tridesetak na mreì niskog napona.Dakako da to ne iskazuje opseg rada, jer je uzto bilo cijelo mno{tvo o{te}enih izolatora ipodupora te slomljenih vodi~a. Velik se dioposla odvalio ve} u nedjelju, tako da su uponedjeljak osvanuli sa samo dvadesetaktrafostanica izvan pogona i to preteìto napodru~ju Pogona Knin.

Pote{ko}a u napajanju imali su i oto~kipotro{a~i, primjerice, zbog pada stupova naotoku Kaprije izvan pogona bio je 10 kVdalekovod.

- Na àlost, moram primijetiti da sutamo{nji potro{a~i dobili najkasnije elektri~nuenergiju. Razlog je taj {to smo mi jedini DP bezvlastitog broda i na{i radnici stoga nisu bili umogu}nosti ranije otkloniti kvar, ve} su ovisili otrajektnoj vezi – rekao je Z. Baljkas.

- Na kninskom podru~ju, uz nepovoljneklimatske okolnosti, najvi{e nam pote{ko}astvaraju preduge dalekovodne trase. Jedan odtakvih je izvod iz TS 35/10 kV Knin premaPola~i i op}ini Kijevo, na kojemu nam jeslomljeno sedam stupova. Zbog takvihslu~ajeva u nedjelju je {ezdeset trafostanicabilo izvan pogona, ali su sre}om ta podru~ja smalim brojem potro{a~a. Na podru~ju PogonaDrni{ uspjeli smo privremeno sanirati svekvarove, a uslijedit }e kvalitetno i trajnodovo|enje postrojenja u red. I ovdje, posebice10 kV dalekovodi Kri~ke i Kljaci, pote{ko}estvaraju prevelike duljine trasa. Zaklju~io bihda smo uspjeli sve odraditi svojim vlastitimsnagama i da nam je olakotna okolnost bila utomu {to su se najdulji nestanci elektri~neenergije dogodili upravo na podru~jima manjezahtjevnih kupaca – u seoskim doma}instvimas malom potro{njom. Za razliku od namasusjednih DP-a, mi smo ovoga puta doistaimali sre}e, rekao je Z. Baljkas uz uzdaholak{anja.

DP ELEKTRODALMACIJA SPLITZNALO JE BITI GADNO, ALI OVO – OVO JENEVI\ENO!

Bio je to jedan od prvih komentara Nik{eLau{i}a, pomo}nika direktora splitskog DP-a, doksu mu jedna za drugom stizale vijesti s pogonskihpodru~ja. Sve su bile jednako dramati~ne bilo dastiù iz Zagore, priobalja ili otoka. Nekima od njihsvjedo~ili smo na svoje u{i ili o~i. Iz Pogona Trogirjavio nam se Domagoj Milun, rukovoditelj Odjelatehni~kih poslova:


Stup, vodi~ i topola na tlu u Solinu

Stupovi u vrtovima I potro{a~i su skupljali mreù niskog napona u svojimdvori{tima

Splitska ekipa diè stup

- Raspad sustava, svi su letjeli po terenu,pet tisu}a potro{a~a 24 sata bez elektri~neenergije, kratko nam je do~arao sliku po~etnogkaosa, uz opise raspuknutog betona, sru{enihplaà, cesta punih àla i sredi{ta grada zatrpanogstaklom. «Ko na Misecu» rekao je. Sutradan jeostalo samo tisu}u potro{a~a bez napjanja i samopedesetak stupova na tlu. Ali zagorski dio Pogonajo{ nije u cijelosti pregledan i ne znaju {to ih sve~eka.

LJUDI SU STVARNO PRAVI

U Pogonu Omi{ zatekli smo prvog ~ovjeka,@eljka Rogo{i}a, rukovoditelja Pogona.

- Ima nereda na sve strane, ali ako Bog da,do utorka }emo dignuti i zadnjih 25 stupova ,rekao nam je. Najvi{e su {tete pretrpjelidalekovodi brdskog dijela Pogona, od Blata prekoKatuna, Kre{eva do Ze~i}a te onaj od Naklica doDubrava. - Vo|eni smo samo jednom èljom - dapotro{a~i {to prije dobiju elektri~nu energiju, pasmo zato na teren poslali sve raspoloìve snage, apridruìla nam se i jedna ekipa iz Pogona Plo~e,objasnio nam je @. Rogo{i}. Naime, na{i sunajju`niji pogoni - Plo~e i Metkovi} - pro{li s malomanje ozlijeda, jer nakon svoje zadnje biokovskepostaje bura je oslabila.

I Pogon Imotski pretrpio je velike {tetena 10 kV dalekovodima. Padali su u Arànu,Cisti, Studencima...Kod njih je jo{ snijeg i ledna vodi~ima stvarao dodatne terete i tako buriolak{avao posao. Kako nam je rekao PetarPuji}, inènjer u Odsjeku odràvanja, dodatniteret s lako}om je oborio deset stupova zaredom. I to ne starih, nego i novih:

- Svijali su se do zemlje i ru{ili bezpravila. Bura je ~ak svijala konzole i nosa~ena betonskim stupovima... Nakon dva dana

neprekidnog rada ostale su jo{ samo dvijetrafostanice bez napajanja, ali - kakosaznajemo od rukovoditelja Pogona FraneZdilara - bit }e jo{ povremenih iskap~anja, jerse sve radilo provizorno i trebat }e vremena zakvalitetnu izvedbu. Potom kre}u uvi|aji o{tetama na niskom naponu, a prijavepotro{a~a neprekidno stiù.

- Bilo je sve mokro, strahovito hladno, jadnoi àlosno, na{i su se ljudi satrli od posla a da rije~nitko rekao nije. îm zavr{e pitaju: di jo{ triba, {totriba? Stvarno su pravi i svaka im ~ast! Nitko namsa strane nije pomagao, sve smo napravili sami,jedino su nam potro{a~i u nekim selima pomoglitraktorima vu}i stupove po snijegu, ispri~ao namje F. Zdilar

SVUGDJE JE BILO NAJGORE

Pogon Sinj je, uz splitski, bio jedan odnajrazorenijih. I tamo su pucali stupovi,nogari, ìce, najvi{e prema planinskim lancimauz boransku granicu. Na jednom potezu,to~nije DV 10 kV Biteli} – Vu~ipolje pala je~itava trasa od 34 stupa. U ispomo} im jedo{la ekipa iz Pogona Metkovi} i kako nam jerekao Draèn [abi}, rukovoditelj Odjelatehni~kih poslova, sve raspoloìve ekipe rade io~ekuju da }e za koji dan sve biti sanirano.Naime, na niskom naponu stanje je puno boljei sve }e biti brè obnovljeno.

Na pitanje gdje je bilo najgore, koje smouputili rukovoditelju Pogona Makarska MiruRadi}u, dobili smo odgovor svugdje je bilonajgore. Jer u Makarskoj je padala mreà, isrednjeg i niskog napona. Najteè je bilo uBrelima, jer su tamo zapusi vjetra bili najè{}i, ablizina Vrulje je stvorila stra{an koridor za orkan,

tako da su borovi nestajali nose}i pred sobom ina{u mreù.

SPLITSKI DP PRETRPIO VI[EMILIJUNSKE [TETE

I evo nas u sjedi{tu DP Elektrodalmacije, uSplitu, koji i nakon dva tjedna nakon nepogode,jo{ uvijek lije~i svoje rane. Kada se samoprisjetimo da je na zelenim gradskimpovr{inama uni{teno 350 stabala, a na njegovusimbolu Marjanu ~ak 400, onda nam mora bitijasno da je ovaj vje~no mladi grad nagloostario i poru`nio. Vi{e od 150 ljudi PogonaSplit i Slu`be za izgradnju i usluge u nedjeljubilo je na terenu. U prekidu je cijeli niz 10 kVdalekovoda: Miljevac – Perun – @rnovnica, paMiljevac – Podstrana, pa onaj od Klisa doSolina, od Ka{tela do Sadina...I danas rade, aradit }e jo{ danima. Kad su omogu}ilipotro{a~ima da neki nakon dana, a neki nakontri dana dobiju elektri~nu energiju, krenuli su uotklanjanje {teta na niskom naponu. Fotografijekoje smo snimili u dru{tvu s Odjelomnadzemnih mreà i pod stru~nim nadzoromrukovoditelja Ivana Borzi}a i referenta TomePelivana, svjedo~e o zbivanjima dan poslijebure.

U stru~nim slu`bama DP-a telefoni jo{uvijek zvone i potro{a~i javljaju o prekidima, opalim vodi~ima i nakrivljenim stupovima, jo{uvijek se zbrajaju metri, dijelovi mreà, satirada, prikupljaju se podaci iz svih pogona. Ikada samo pogledamo ta izvje{}a, vidimo da jeto podru~je ostalo bez blizu 900 drvenihstupova razli~itih duljina, bez stotinjakbetonaca, bez dvadesetak kilometara SKSvodi~a razli~itih presjeka. Najkra}e re~eno –bez opreme i postrojenja vrijednih vi{emilijuna kuna. Uz rad koji je trajao vi{e tisu}a


NEPOGODA


Leo Carevi} veè vodi~e na izolatore

prekovremenih sati. Prema rije~ima Nik{eLau{i}a, na terenima DP-a se na{lo vi{e od300 ljudi, a radili su u prosjeku po pet satiizvan radnog vremena. Omi{ani i Metkov~ani,kada su odradili svoj dio posla, do{li su upomo} sinjskom Pogonu, a za pomo} Splitupridruìli su se jo{ i Vrgor~ani i Imo}ani.

DP ELEKTROJUG DUBROVNIKOSLONILI SE NA VLASTITE SNAGE

Ve} smo spomenuli da je vjetar nakonsna`nih biokovskih vrleti izgubio svoju snagu imo} i da je prema jugu bio malo milostiviji.Prema izvje{}u s kojim raspolaèmo, u na{emnajju`nijem DP-u tijekom spomenutog vikendaostalo je vi{e stotina potro{a~a bez napajanja.Kvarovi na trafostanicama, rastavlja~ima ikabelima te lomovi stupovlja, izolatora i vodi~ana 10 kV dalekovodima stvorili su punopote{ko}a na{im zaposlenicima od Konavala doElafita i Kor~ule. Na DV 10 kV Zaton Mali –Pobre`je, primjerice, popadalo je sve {to jestajalo u zraku. Velike {tete pretrpjelo jepodru~je Pogonskog ureda Pijavi~ino naPelje{cu, gdje su se u prekidu na{le tritrafostanice i tri 10 kV dalekovoda, a beznapajanja blizu 800 potro{a~a. I kako smo ~uli,na terenu su se na{le sve raspoloìve ekipe ibez pomo}i sa strane uspjeli su otkloniti svekvarove.

[to re}i na kraju? Sve je re~eno, ili rije~ju, ilislikom. Ili srcem. Jer, trebalo ga je imati, za nepokleknuti i ostati na nogama.

Vero~ka GarberSnimili: Vitomir Lasi}, Branko Grgi}, Miro Radi},

Vero~ka Garber


Mreà niskog napona u Kore{nici

Ulica u Ku~inama Elektromonteri Denis Brali} i Braco Bari} otklanjaju kvaruz trafostanicu

êmpresi na spomenicima groblja u @rnovnici

Orkanska bura koja je 14. studenog 2004.godine pusto{ila cijelom jadranskom obalomdostiù}i u naletima brzinu ve}u od 200kilometara na sat, nanijela je velike {tetevodovima i postrojenjima DP ElektroprimorjeRijeka i PrP Opatija.

Na podru~ju koje pokriva DPElektroprimorje najvi{e problema nepogoda jeprouzro~ila podru~ju Rijeke, Crikvenice iotoka Krka, dok su Opatija, Cres-Lo{inj, Skradi Rab bili malo manje zahva}eni silovitomburom. Glavni uzrok o{te}enja na{ihpostrojenja bili su stabla i grane koje je olujnivjetar oborio na vodove. O{te}enih vodovabilo je po cijeloj Primorsko-goranskojùpaniji, ali najvi{e u Rijeci. Prvog dananepogode, najdulje su bez elektri~ne energijebili mje{tani Omi{lja na Krku (pribli`no osamsati) zbog prekida voda koji napaja 35 kVtrafostanicu Omi{alj. Ve} u nedjelju 14.studenog, napajanje Omi{lja ostvareno je uzprivremeno rje{enje, a monteriElektroprimorja su ve} drugoga dana podiglioborene i prekinute vodove te ponovnouklju~ili TS 35 kV Omi{alj. U Rijeci jeprijavljeno pribli`no 450 kvarova, o{te}enja iliprekida u napajanju elektri~nom energijom.

U ponedjeljak 15. studenog sanirani susvi kvarovi i o{te}enja na 110 kV, 35 kV i 10kV mreì, a potom su sve raspoloìve snageangaìrane na otklanjanju velikoj brojao{te}enja na niskonaposnkoj mreì. Naime,prvog dana nakon olujnog nevremena,stotinjak malih lokacija (jedna ili nekolikoku}a) na podru~ju koje pokriva Pogon Rijekabilo je bez elektri~ne energije. U to vrijemepribli`no pet tisu}a potro{a~a u Rijeci nijeimalo napajanje u prosjeku izme|u 9 i 12 sati.Poja~anim cjelodnevnim naporima svihzaposlenih, a posebice terenskih timova - ve}u ponedjeljak je saniran veliki broj kvarova, au utorak su Rije~anima u pomo} prisko~ili itimovi iz Pogona Skrad i Pogona Opatija.Zajedni~kim naporima omogu}eno je da je dove~eri najve}i dio o{te}enja naniskonaponskoj mreì bio saniran, tako da jenajve}i dio potro{a~a dobio elektri~nuenergiju.

No, prema rije~ima direktora DPElektroprimorje Rijeka Vitomira Komena, zapotpunu sanaciju svih o{te}enja koje je buraprouzro~ila bit }e potrebno vi{e od mjesecdana. Prvi grubi pokazatelji procjene govoreda je finacijska {teta pribli`no 3,5 milijunakuna.


NEPOGODA

Kad se priroda naljuti ...

Najvi{e o{te}enih vodova u RijeciIvica Tomi},snimili: Ivica @irovec i Ivica Tomi}

Bura je oborila i ogradu na TS 110 kV Omi{alj u vlasni{tvu PrP Opatija

U olujnom nevremenu o{te}eno je i privatno vozilo deùrnog dispe~era Elektroprimorja


Orkanska bura oborila je vi{e stotina stabala u Rijeci i drugim dijelovima Primorja, a neka od njih su prekinula elektri~nevodove

Ivan Dekani} iz PrP Opatija: "Ovdje sam od sino}. Tko znakoliko je o{te}enja izazvala ova nezapam}eno jaka bura"

Jedna od brojnih terenskih ekipa Elektroprimorja ispred TS35 kV Omi{alj koja }e nakon popravka prekinutih vodovauskoro biti priklju~ena na napon: voza~ @eljkoTomljanovi}, brigadiri Nadan Kosi} i Mladen Fugo{i},monter Ermin Burni} te poslovo|a Zoran Linardi}

Premda nevjerojatno, istinito je da je bura bila ja~a i odarmiranog betona

Terenske ekipe Elektroprimorja unepredvi|enim i iznimno te{kim okolnostimaradile su danono}no, po velikoj studeni i naletimavjetra, ali i pod poznatim pritiskom kojeg stvaraspoznaja da ljudi nemaju elektri~nu energiju.Monteri, predradnici, poslovo|e, voza~i i drugiradnici i rukovoditelji Elektroprimorja uloìli suveliki trud kako bi posljedice nepogode kupciHEP-a osjetili {to manje. Povrh toga, preduhitrilisu pote{ko}e koje izaziva posolica, jer supreventivno oprali ve}a elektroenergetskapostrojenja na Rabu i Lo{inju.

RASPAD SUSTAVA ISTRE I DIJELA PRIMORJA

Prema informacijama koje smo dobili odTedija Babi}a, rukovoditelja Odjela za vo|enje PrPOpatija, orkanska bura je 14. studenog napodru~ju Istre i Primorja izazvala vi{e kvarova iprekida napajanja na elektroprijenosnoj mreì PrPOpatija.

Najteè je bilo kada se toga dana u 18,24sati raspao elektroenergetski sustav na podru~juIstre i dijela Primorja (TS Matulji i TS Lovran).Raspad je prouzro~io kvar na vodu DV 110 kVPehlin-Matulji te ispad generatora TE Plomin.Nakon ispada tog generatora 110 kV, zbogpreoptere}enja ispada iz pogona transformator220/110 kV, 150 MVA u rasklopi{tu TE Plomin. Utom trenutku cjelokupno potro{a~ko podru~jeIstre i dijela Primorja napaja se dalekovodom DV110 kV Buje-Kopar, koji zbog preoptere}enjatako|er ispada iz pogona, tako da se potpunoprekida napajanje na 110 kV razini u Istri.

Nakon rastere}enja i razdvajanja 110 kVmreè, u 18,33 sati normalizira se opskrbanapajanja elektri~nom energijom u Istri i dijeluPrimorja.

-Zbog orkanske bure ispadali su i vodoviDV 400 kV Melina-Diva~a i DV 400 kV

Melina-Velebit, ali to nije utjecalo na opskrbuelektri~nom energijom na{eg podru~ja. Nakonsmirivanja bure, ekipa za odràvanjedalekovoda pregledala je vodove i nijeprona|en nikakav kvar. Na dalekovodu DV220 kV Melina-Senj otklonjena su dva kvara.Pregled dalekovoda i otklanjanje kvarovaobavila je na{a ekipa za odràvanjedalekovoda, saznajemo od T. Babi}a.

Poseban problem bio je na 110 kVvodovima koji napajaju otoke Krk, Rab, Lo{inji Pag. Zbog jake posolice i orkanskih udarabure, o{te}ena je visokonaponska oprema ukabelskoj ku}ici Konjin na otoku Krku nadalekovodu DV 110 kV Crikvenica-Krk. Taj vodje 14. studenog 2004. bio nedostupan i ostaoje izvan pogona. Naime, ekipa za odràvanjedalekovoda je unato~ orkanskoj buri krenulaotkloniti kvar, ali most za otok Krk bio jezatvoren.

Od 110 kV vodova prema otocima izvanpogona ostali su, uz dalekovod DV 110 kVCrikvenica-Krk i vodovi DV 110 kVRab-Novalja i DV 110 kV Li~ki Osik-Novalja.Odmah nakon smirivanja bure ti sudalekovodi pregledani, oprani od posolice ivodovi su uklju~eni u pogon 15. studenog2004. u popodnevnim satima.

Tijekom olujne bure otoci Krk, Rab i Lo{injnapajali su se samo preko jednog voda DV 110 kVMelina-Omi{alj, {to je izazvalo vi{estrukekratkotrajne prekide napajanja elektri~nomenergijom na otocima.

Zahvaljuju}i spremnosti (i spretnosti)ekipa za odràvanje dalekovoda ivisokonaponske opreme – ublaène suposljedice takve nepogode za kupce i stanje jevrlo brzo normalizirano.


NEPOGODA

Kad se priroda naljuti

Metalni stupovi na crikveni~kom podru~ju koje je bura prizemljila

Poslije igre bure sa stablima

Posada HE Dubrovnik u Platu nije planiralada }e u ovoj godini, i to u razmaku od samo~etiri mjeseca, obaviti ~ak dva remonta. Ba{ kao{to se ni kvar ne moè planirati. Nakon {to jeredoviti godi{nji pregled opreme obavljen udogovorenom terminu i elektrana po~ela raditipunim kapacitetom, 30. listopada dogodio sekvar na statorskom namotu generatora, koji jeizbacio agregat B iz pogona na skoro mjesecdana.

Zbog hitnosti posla, posada je odmah nakonregistriranja kvara zapo~ela s demontaòmgeneratora, pa su stru~njaci KONÂR-GIM-a spotrebnim zahvatima mogli krenuti ve} 3. studenog.Kako bi se obavio kvalitetan popravak statorskognamota, rotor generatora izva|en je iz statora.Pregledom i defektacijom utvr|eno je da je doproboja do{lo me|u zavojima u svitku u utoru br157 s gornje strane, odmah na izlazu namota izpaketa. Uslijed proboja i zagrijavanja, unutra{nji diosvitka je skoro rastaljen po cijelom presjeku u duljiniod pribli`no 60 mm, a ja~e su o{te}eni i susjednisvici.

GODINE ÎNE SVOJE

Premda je ve}ina kvarova nepredvidljiva, ovajje doistao iznenadio posadu i rukovodstvo elektrane.Prema rije~ima mr.sc. Mate Mi{kovi}a, rukovoditeljapogona, dogodio se pri mirnom vremenu, na dobro iredovito odràvanom generatoru:

- Tijekom planiranog ovogodi{njegremontnog pregleda, obavljenog tijekom svibnja ilipnja, nije bilo nikakvih indikacija u mjerenjimakoje bi nam ukazale na mogu}nost kvara. Istina,rije~ je i o tipu kvara koji je te{ko predvidjeti kaopotencijalnog. Me|utim, ma koliko se mi bri`noodnosili prema 39 godina staroj opremi, ~injenicaje da vrijeme ~ini svoje i ovo je tek jedna odmogu}ih posljedica «zamora» materijala kodprimarne opreme.

Radovi na generatoru B zavr{eni su upredvi|enom roku, 23. studenog, kada je posada,zaduèna za demonta`ne i monta`ne radove te~i{}enje rotora i statora obavila svoj dio posla.

Tijekom trajanja izvanrednog remonta,agregat A je radio sa skoro maksimalnomsnagom od 100 MW, u {to sam se uvjerila namonitoru u preure|enoj i moderniziranojupravlja~koj sobi gdje je deùrao uklopni~arMiro Stani~i}.

PO@URITI S REVITALIZACIJOM

Da je ove godine dovr{eno preure|enjeuredskog prostora u okviru elektrane te njenogokoli{a vidljivo je na prvi pogled. O onomu {tonije vidljivo, a napravilo se, ili se radi, doznalasam od direktora Pogona HE Dubrovnik VinkaBa{i}a:

- Tijekom ovogodi{njeg redovitog remontaobavljena je rekonstrukcija RP 110 kV, odnosnozamjena vitalne opreme s ciljem pove}anjasigurnosti i pogonske spremnosti.

Premda su sva na{a dosada{nja ispitivanjapotvr|ivala dobro stanje opreme, ipak }e ovajiznenadni kvar vjerojatno uvjetovati odluku da serevitalizaciji pristupi prije nego {to smo

namjeravali. Na{e pripreme za revitalizacijuodvijaju se prema planu. Tako je projekt razvojanovog turbinskog rotora pri kraju, a jo{ uvijek trajuanalize stanja generatora. Sljede}e godine bit }e 40godina od pu{tanja elektrane u pogon i vrijeme jeda se, za njeno i na{e dobro, revitalizacijomintenzivnije pozabavimo.

Marica @aneti} Malenica


NESVAKIDA[NJE

Kvar u HE Dubrovnik

Agregat B u izvanrednom remontu

Odmah nakon registriranja kvara generator je demontiran

U popravku statorskog namotra sudjeluju stru~njaci Kon~ar GIM-a i, dakako, radnici HE Dubrovnik

Istodobno s izgradnjom TS 110/35 kV Dobri iadaptacijom TS 110/35/10 kV Su}idar zapo~ele su igra|evinske pripreme za postavljanje kabelskih trasakoje }e u elektroenergetski prsten povezati objekteiz Programa Split. Grad Split, koji jo{ uvijek visi najednoj ìci, i to onoj vrboranskoj, zapravo je najve}ielektroenergetski improvizorij u Hrvatskoj. Tekizgradnjom TS Dobri i povezivanjem s drugomto~kom napajanja, onom iz 110/35 kV TS uKa{telima, Split }e dobiti sigurnu i pouzdanuopskrbu.

Gra|evinski radovi zapo~eli su u prigradskomnaselju Meja{i 22. studenog o.g., a potom sunastavljeni i u drugim dijelovima grada kako bi seuspostavile sljede}e trase:

• Vrboran – Su}idar (2 x 110 kV) i to dionicaVrboran – Pujanke, jer je kabelska trasa Pujanke– Su}idar izgra|ena jo{ 1988. godine,

• Su}idar – Dobri (110 kV) i

• Vrboran – Pujanke – Split III (2 x 110 kV) sdionicama Vrboran – Pujanke i Pujanke –Split III.

Za dionice Vrboran – Pujanke predvi|ena jezajedni~ka trasa u koju }e se poloìti kabeli za objedionice. Te radove izvodi zagreba~ka tvrtkaDalekovod.

Prema rije~ima Mladena Jeli}a,rukovoditelja Odjela za izgradnju Split u Sektoruza tehni~ku potporu HEP Prijenosa, o~ekuje seda }e navedene dionice biti zavr{ene po~etkomdrugog tromjesje~ja idu}e godine. U tijeku su ipripreme za kabelsku trasu 110 kV Dobri –Ka{tela. Gra|evinska dozvola o~ekuje se usije~nju 2005. godine, nakon ~ega bi zapo~eligra|evinski radovi.

Oprema, odnosno kabeli sa svim pripadaju}imspojnim priborom, ugovorena je sa {vedskomtvrtkom ABB jo{ u srpnju 2004. godine i to za sve~etiri kabelske trase. Pribli`no polovica od ukupnekoli~ine kabela isporu~ena je sredinom prosinca ovegodine.

Marica @aneti} MalenicaSnimila: Ivana Duvnjak


S LICA MJESTA

Program Split

Kabelske trase zaelektroenergetski prsten

Polaganje PEHD cijevi kroz koje }e pro}i 110 kV kabeli ubetonskom bloku ispod lokalne prometnice na Vrboranu

Gra|evinski radovi na platou pokraj TS Vrboran

Tehnologija spajanja vodi~a vi{e nije varenje,niti pre{anje, nego su to vij~ani spojevi, {toomogu}uje brzu montaù, a prilagodljiva je {irokojpaleti presjeka i konstrukcije vodi~a od bakra ilialuminija. Nema vi{e vulkanizacije i varenjaizolacijskog tijela, {to je bio prije dugotrajan proces,ve} se prethodno tvorni~ki oblikovani elementijednostavno navla~e na pripremljen kabel.

Lijepi jesenski dani omogu}ili su da se zavr{eradovi na zamjeni kabelskih zavr{etaka na 110 kVkabelu poloènom izme|u TS 110(20)10 kV Ksaver iprijelaza kabela na zra~ni vod na Kamenitom stolu.Transformatorska stanica Ksaver prva je u Hrvatskojkoja je opremljena sa 110 kV opremom u SF6izvedbi i dvostrukim 110 kV dalekovodom Resnik –rasklopi{tem Remete i dvostrukim 110 kV kabelomod Remeta do Ksavera, {to je i prvi 110 kV kabel udistribucijskoj mreì Hrvatske. Kabeli su 1983.godine pu{teni u pogon i prakti~ki 20 godina nanjima nije bilo nikakvih problema.

Prije dvije godine, prigodom redovnogpregleda uo~eno je da su na nekoliko izolatorapopucala rebra. Razlog tomu nije utvr|en, ali postojiopravdana sumnja da je rije~ o namjernomo{te}enju (bacanje kamenja ili ~ak propucavanjevatrenim oru`jem).

Josip Jane{, voditelj Odjela za kabelske mreè uPogonu Zagreb rekao nam je da su o{te}ena dvaizolatora na 110 kV kabelu i da je obavije{tena ipolicija. Nakon utvr|ivanja o{te}enja, pokazalo se dapostoji opasnost ispadanja kabela iz pogona (zbogulaska vlage), pa je zbog toga konzultiran proizvo|a~spojnog pribora i kabelskih glava {vedska tvrtkaSIEVERTS, kao i Dalekovod i Kon~ar. Zanimalo nas jejesu li i kod njih opaène sli~ne pojave.

[ve|ani su nas u svom odgovoru uvjeravali danema opasnosti od elektri~nog proboja kabela, ali jeipak valjalo razmi{ljati o zamjeni tih izolatora.

Prema rije~ima J. Jane{a, razgovaralo se sproizvo|a~ima, a ponajprije s isporu~iteljimaprvobitnih kabelskih glava. Tijekom razmatranja {tovalja u~initi do{lo se do zaklju~ka da bi trebalouloìti napor u smislu da popravak obavimosamostalno, odnosno da sami zamijenimo kabelskeglave. Za takav zahvat valjalo je osigurati pribor neba{ previ{e sloène montaè.

Na kraju je odlu~eno da se kabelske glave nabaveod tvrtke RAYCHEM, ~lana korporacije TYCOELECTRONICS, s kojom postoji dugogodi{nja suradnjana isporuci niènaponskog kabelskog pribora.

- Bilo je va`no osigurati i dodatnu obuku zamogu}a iznena|enja prigodom eksploatacije kabelakako ne bi morali ~ekati da nam u pomo} pristignuNijemci ili [ve|ani. Dobili smo odgovaraju}ajamstva da je izvedba mogu}a. Osim toga, posebnosmo traìli da 110 kV vanjski zavr{eci budu otpornina namjerno o{te}ivanje. Nakon {to smo dobilipotrebne dokaze, pribli`no godinu dana trajala je

priprema i nabava. Montaù smo obavili u rujnuove godine. Bilo je planirano da radovi traju sedamdana, a uspjeli smo ih obaviti za tri. U pitanju subile tri kabelske glave, a pogonsko ispitivanjepokazalo je izvrsne rezultate, rekao nam je J. Jane{.

NOVA TEHNOLOGIJA OMOGU]UJE BRZUMONTA@U

Montaù je nadgledao predstavnik TYCOELECTRONICS Norbert Bauer iz Münchena, a {estoricana{ih kabelaca obu~eni su za rad na ugradnjivisokonaponskog kabelskog pribora i osposobljeni zaotklanjanje kvarova na kabelskim glavama. To je prvi putu distribucijskoj djelatnosti Hrvatske elektroprivrede damonteri Elektre Zagreb samostalno ugra|uju navedenikabelski pribor. Kao potvrdu da su osposobljeni zasamostalan rad dobili su i pisani certifikat.

Povrh toga, tvrtka TYCO ELECTRONICS vrlo jepozitivno ocijenila rad na{ih montera. Postojimogu}nost da, uz suglasnost ~elni{tva Hrvatskeelektroprivrede, kabelci Elektre Zagreb budu angaìranina novim projektima, odnosno tamo gdje se god pojavipotreba za takvu montaù u Hrvatskoj, ali i {ire.

Predstavnik proizvo|a~a Josip Bo{njak o novojtehnologiji nam je rekao:

- Dugogodi{nja tehnologija kabelskih izolatorabila je temeljena na porculanu, ne samo u Hrvatskoj,

nego i {irom svijeta, a kao {to se pokazalo - porculannije otporan na namjerna o{te}enja. Ugradnjapolimernih izolatora, ku}i{ta odvodnika prenaponakabelskih zavr{etaka, ve} se desetak godina prakticirau svijetu i polako se napu{ta porculan, koji takopostaje svakim danom sve skuplji na svjetskom trì{tu.Tvrtka Raychem, sada{nji Tyco, jo{ prije pet godinazapo~ela je s konstrukcijom kabelskog pribora zavisoke napone do 170 kV i s vanjskim ku}i{tem zazavr{etke od polimera. Tehnologija spajanja vodi~avi{e nije varenje, niti pre{anje, nego su to vij~anispojevi, {to omogu}ava brzu montaù, a prilagodljivaje {irokoj paleti presjeka i konstrukcije vodi~a od bakraili aluminija. Prvi put u Hrvatskoj, ta tehnologijaprimijenjena je sada u Zagrebu. Nema vi{evulkanizacije i varenja izolacijskog tijela, {to je bio prijedugotrajan proces, ve} se prethodno tvorni~kioblikovani elementi jednostavno navla~e napripremljen kabel. Monteri trebaju dosljedno slijeditiniz monta`nih koraka, ~ime se smanjuje mogu}nostljudske pogre{ke.

- Vrlo smo zadovoljni s ovim {to jenapravljeno u HEP Distribuciji, DP Elektra Zagreb! –zaklju~io je J. Bo{njak.

V. ShekSnimio: Ivan Kaniàj


S LICA MJESTA

Suvremena tehnologija u izradi 110 kV kabelskih glava

Uspjeh zagreba~kih kabelaca

Montaà polimernog izolatora (ku}i{ta)

Posljednje masovnije okupljanje u HE Orlovac biloje u lipnju pro{le, 2003. godine, kada je to sloènovisokotla~no derivacijsko postrojenje, smje{teno u dvijedràve, obiljeàvalo 30 godina uspje{noga rada. Tada seod rukovode}ih ljudi moglo ~uti kako }e se idu}ih godinanastaviti zahvati na modernizaciji i revitalizacijielektrane, koja bi do 2008. godine mogla biti u cijelostirevitalizirana. Tomu u prilog ide i ~injenica da jeproteklih nekoliko godina promijenjen sustav turbinskeregulacije i upravljanja agregatima, ~ime su se stvorilepretpostavke za modernizaciju ostalih podsustava uzprimjenu suvremenih tehnolo{kih rje{enja. Re~eno je,tom prigodom, da je ve} zapo~ela i rekonstrukcijasustava vlastite potro{nje.

OBUSTAVA POGONA OMOGU]ILA PU[TANJE UPOGON GLAVNE PLOÊ

Hvataju}i ih za rije~, i daju}i im vremenski pomakod godinu dana, do{la sam se uvjeriti u istinitostpro{logodi{njih najava. I doista, nakon {to je vi{e odtrideset godina bila u pogonu, stare plo~e vlastitepotro{nje – vi{e nema. Pretrpana odvodima, nije moglaudovoljavati novopostavljenim zahtjevima u pogledupro{irenja i sigurnosti. Nova plo~a vlastite potro{njeugovorena je i izra|ena u tvrtki KONÂR Elektri~niure|aji iz Splita jo{ tijekom pro{le godine, ali je zbogokolnosti u elektroenergetskom sustavu, koje nisudopu{tale da HE Orlovac dobije planirano vrijeme zaremont, njeno pu{tanje u pogon obavljeno tek sada.Vrijeme do dobivanja termina za remont iskori{teno je zaprovo|enje svih priprema koje su se u me|uvremenumogle obaviti. Tako je gra|evinski osposobljena novaprostorija vlastite potro{nje (biv{e pomo}no skladi{te),postavljene kabelske trase i privremeni ormar napajanja(provizorij) te montirana (ali ne i priklju~ena) nova plo~a.Njeno pu{tanje u pogon obavljeno je tijekomovogodi{njeg redovitog remonta.

- Kada smo dobili termin za remont, odnosnovanjsko beznaponsko stanje elektane, kaè MiroCrnkovi}, koji je nadzirao zamjenu o kojoj pi{emo,pristupilo se najva`nijem dijelu radova, a to je:prebacivanje napajanja vlastite potro{nje sa stare plo~ena provizorij, isklju~enje stare plo~e, zamjena svih starihenergetskih kabela te priklju~enje nove plo~e. Pri tomutreba naglasiti da, zahvaljuju}i dobroj pripremi,elektrana ni jednog trenutka nije bila bez napona.Dodatni problem je bila i stara automatika (automatikapreklopa, upravljanje, signalizacija i za{tite) koja setrebala priklju~iti na novu plo~u jer je nova automatika,odnosno procesna stanica vlastite potro{nje planirana udrugoj fazi obnove.

Potpunu obustavu rada posada elektrane, usuradnji s nekoliko izvo|a~a, iskoristila je i kako biobavila sljede}e zahvate:


S LICA MJESTA

Remont u HE Orlovac

U novu godinu s novomplo~om vlastite potro{nje Marica @aneti}

Malenica

Obavljena je i revizija prekida~a u rasklopnom postrojenju 220 kV

Priprema nove glavne plo~e vlastite potro{nje

• reviziju pneumatskih prekida~a u RP 220 kVkoja se radi svake tri godine, a obavili su jestru~njaci tvrtke KONÂR – Elektri~nivisokonaponski aparati,

• ispitivanje energetskih i mjernihtransformatora u RP 220 kV (Institut zaelektroprivredu),

• sanaciju leì{ta tijela kuglastog zatvara~aagregata A (tvrtka Turboteh iz Karlovca obavila jesanaciju propu{tanja brtvenih prstenova -pomi~nog i fiksnog na tijelu kugle),

• reviziju hidrauli~nog i elektronskog dijelaturbinske regulacije ku}nog agregata (ovu redovitureviziju hidraulike te elektronskog regulatoraturbine izvela je tvrtka Hydrohit iz Ljubljane).

REMONT SKRA]EN ZA DESET DANA

Premda je terminskim planom bilo predvi|enoda radovi na remontu HE Orlovac traju 30 dana,poja~anom se dinamikom i dodatnim angaìranjemsvih sudionika uspjelo zavr{iti sve planirano za 21dan, odnosno od 13. listopada do 4. studenog, {to jezasluga cijele posade predvo|ene koordinatoromsvih radova, tehni~kim rukovoditeljem Mom~ilomBokom.

Tijekom ove godine, dok su u pogonu bila svatri agregata snage 79 MW, tvrtka Cetina iz Sinjaobavila je gra|evinske radove na izvo|enjusvjetlovodne kabelske veze izme|u Trilja i HEOrlovac, dok je svjetlovodnu kabelsku vezuuspostavila zagreba~ka tvrtka ELNA.

Jedini doga|aj koji ih je iznenadio u obavljanjuplaniranih aktivnosti bio je kvar na agregatu C koji sedogodio 24. kolovoza ove godine i zbog kojeg se onprivremeno na{ao izvan pogona. Utvr|en je kvargeneratora na kojem je do{lo do proboja izolacijestatorskog namota. Sanaciju o{te}enja uspje{no je izvelatvrtka KONÂR – GIM uz svesrdnu pomo} posade.Poslove je nadzirao Vice Or{uli}.

U DESET MJESECI PREMA[ENA GODI[NJAPLANIRANA PROIZVODNJA

Premda je u{la u ~etvrto desetlje}e svog ìvotnogvijeka, HE Orlovac predstavlja zna~ajnu kockicuhrvatskog sustava, {to dokazuju i ovogodi{nji proizvodnirezultati. Povoljne hidrolo{ke okolnosti i potpunaraspoloìvost hidroelektrane u Rudi omogu}ili su da seplanirana godi{nja proizvodnja od 280 GWh zna~ajnoprema{i. Ve} za prvih deset mjeseci proizvedeno je 364GWh elektri~ne energije.

Kao va`nije planske aktivnosti u nastavkurekonstrukcija i zamjena opreme u HE Orlovacdirektor Pogona Luka Grgat izdvaja:

• zamjenu uzbudnih sustava na agregatima A,B i C (u tijeku je ugovaranje radova s tvrtkomKONÂR-INEM),

• nabavu i ugradnju novogblok-transformatora br.1 (nakon dugogodi{njegpra}enja postoje}i ima velika magnetska rasipanjajedne faze – poreme}aj geometrije aktivnog dijela),

• ugradnju novih numeri~kih za{tita agregata i

• rekonstrukciju i zamjenu rasklopnogpostrojenja 220 kV.


Popravak iznenadnog kvara na generatoru C bio je nepredvi|eni posao u okviru planiranih aktivnost

Sanacija leì{ta tijela kuglastog zatvara}a agregata

Tijekom remonta, vrijednu posadu HE Orlovac posjetio je direktor Proizvodnog podru~ja Jug @eljko Kljakovi} Ga{pi} sa suradnicima

56 HEP VJESNIK 166/167 (206/207), studeni-prosinac 2004

ENERGETIKA NA INTERNETU

Putokaz surferima

AREVA

Nova ekonomija je staru krilaticu da "veliki jedu male" zamijenila novom – "veli~ina nije va`na; brzi }e presti}i spore". Fraza je zanimljiva injome se izraàva bit razlike izme|u pred i post – globalne, elektroni~ki povezane ekonomije. No, kao i svi izri~aji retori~kog tipa, pomalo jenepouzdana, jer {to kada se pojavi netko i velik i brz? I zbog ~ega se velike svjetske tvrtke udruùju kako bi postale jo{ ve}e, ako ne da izbjegnudrugorazrednu ulogu na trì{tu sutra{njice?

Sa 70 000 zaposlenih i prisutno{}u u vi{e od stotinu dràva {irom svijeta, grupacija AREVA se svakako kvalificira u kategoriju "velikih ibrzih" takmaca na energetskom trì{tu dana{njice. ^lanovi grupacije su tvrtke COGEMA, FRAMATOME ANP, TECHNICATOME, FCI i AREVA T&D.Djelatnosti grupacije su usmjerene na podru~ja iskori{tenja nuklearne energije te na prijenos i distribuciju elektri~ne energije. Internetprezentacija je, o~ekivano, izvedena besprijekorno. Pomno dizajnirane korporacijske stranice vode zainteresiranog posjetitelja uobi~ajenimsustavom menija po informacijskim ljestvicama, tako da se put od financijskih pokazatelja tvrtki do tehni~kih uputa, korporacijskog ~asopisa,impresivnih animacija ili bilo koje druge informacije ~ini laganim i zabavnim. Putovanje svijetom AREVE je mogu}e i produljiti – prelaskom nastranice bilo koje od tvrtki koje su sastavni dio korporacije.

http://www.areva.com/

ENERGYTECH

Energija iz obnovljivih i sli~nih inovativnih izvora, kao dio odgovora na energetske probleme dana{njice, duguje porast svog udjela uukupnoj potro{nji Europske unije ciljanim dràvnim poticajima, zna~ajnom tehnolo{kom razvoju i rastu svijesti o beneficijama upotrebe takveenergije, kako na lokalnoj, tako i na globalnoj razini. Upravo posljednjem razlogu je posve}en energytech.at, internet "site", virtualna izlo`ba iplatforma za {irenje informacija prema {irokoj publici, edukatorima, istraìva~ima, planerima i industrijskim stru~njacima. Djeluju}i kaopoveznica izme|u znanosti, edukacije i industrije, te nam stranice nude {est tematskih cjelina posve}enih inovativnim energetskimtehnologijama i energetskoj efikasnosti. Lijepo dizajnirane stranice }e vam ponuditi informacije u rasponu od tehnolo{kih publikacija u .pdfformatu do studija i popisa sa stru~njacima iz austrijskog energetskog okru`ja. Moète obnoviti i svoje znanje stranih jezika, jer je ve}inadokumenata prezentirana na njema~kom.

http://energytech.at/

ELECTRICITY FORUMU dana{nje doba i uz bujicu podataka sa svih strana, smislene informacije ipak kao da nikada nije dosta. Energeti~aru }e, stoga, posjet gore

navedenim stranicama zna~iti jo{ jedno uputno istraìvanje. Rije~ je o internet stranicama stru~nog ~asopisa s kanadskom adresom koji za temuima elektroenergetsku industriju Kanade i SAD-a, pa i {ire. Povrh ponude za brojne edukacijske te~ajeve i knjige kojima izdava~ poku{ava «utrìti»svoju prisutnost na internetu, ima tu dovoljno sadràja koji }e koristiti svima. Prvenstveno mislimo na sadràj svih brojeva ~asopisa ElectricityForum, sve od 2001. godine, koji se mogu presnimiti u komprimiranom, .zip formatu. Potom je tu i razgranati dio s vezama na drugeelektroenergetske stranice, kao i adresar proizvoda s vi{e od 1000 kategorija i 500 proizvo|a~a – izdava~ tvrdi da je u pitanju najve}i popiselektroenergetskih proizvoda na internetu. Ponu|eni su, tako|er, i tekstovi s temom iz osnova elektriciteta i elektri~ne energije.Kanadski medij otvoren je za posjetitelje {irom svijeta – Electricity Forum.

http://www.electricityforum.com/

Uz spomen [vicarske asocijativno veèmo satove, Alpe, kantonalno ure|enje, vi{ejezi~nost i sli~no. Energeti~are bi zanimale i odre|eneenergetske posebnosti. Za neke od njih su ove stranice pravo mjesto – prezentacija Federalnog ureda za energiju }e vam izloìti preciznousustavljene informacije u rasponu od organizacijske strukture do brojnih dokumenata vezanih uz energetsku politiku zemlje. Vi{ejezi~nost kojomse odlikuje [vicarska zna~i da }ete mo}i birati izme|u engleskog, njema~kog, francuskog i talijanskog. Meni je na po~etnoj stranici podijeljen napet dijelova: energija u mom kantonu, politika i legislativa, naputci i posebne ponude, ~injenice i tehnologije te na dio za istraìvanje i edukaciju.Premda ve} ta gruba podjela daje okvirni naputak u kojem se pravcu zaputiti, preporu~ujemo odmah posjetiti «site map», na kojem }e vaminformacijsko stablo pruìti potpuni uvid u ponu|ene materijale.Zna~i, za ovu zimu – [vicarska u energetskom smislu.

Priprema: Gordan Bakovi}

ENERGIE SCHWEITZ

http://www.energie-schweitz.ch/

Godina 2004. zna~ajna je zbogstogodi{njice otkri}a "elektronke", kojapredstavlja po~etak razvoja jedne nove disciplineu elektrotehnici – elektronike. Stoga se valjapodsjetiti tog zna~ajnog datuma i obiljeìti gabarem napisom o njenom izumitelju JohnuAmbroseu Flemingu.

John Ambrose Fleming je ro|en 29.studenoga 1849. u Lancasteru, u Ujedinjenomkraljevstvu, premda je podrijetlom bio [kot.Njegov otac bio je jedan od pionira gradnjekori{tenjem betona, dapa~e, izumio je na~inmije{anja cementa za gradnju. Fleming je upratnji oca puno putovao i bio zaljubljen ulokomotive (tada{nju najve}u tehni~ku novost)te se po~eo zanimati za tehniku i tehni~kaotkri}a. Kao ~etrnaestogodi{nji u~enik bavio seLaydenskom bocom i Voltinim ~lancima, tako daje ~itava obitelj trebala trprijeti elektri~ne udarekoje je on izvodio. Kako mu se otac preselio uLondon, John se upisao na koled`, na kojem seistakao kao najbolji matemati~ar. Kako nijemogao upisati tehni~ke znanosti, Fleming jeodabrao studij kemije i 1871. kaodvadesetdvogodi{njak postiè titulu Master ofScience.

Kao mladi kemi~ar radi u Kemijskominstitutu u South Kensingtonu, gdje ure|ujespise poznatog Faradaya i ponavlja sve njegovepokuse. To jo{ vi{e raspaljuje njegovu ljubavprema elektricitetu. Izme|u ostalih pokusa,ponovio je Faradayev pokus o induciranoj struji uvodi~u koji se giba izme|u dva pola magneta.Radi toga se Fleming 1877. odlu~uje za studijfizike u Cambridgeu. Tu mu je profesor Maxwell,koji je bio znamenit kao odli~an eksperimentatori ~ovjek koji je otkrio niz zna~ajnih zakona uelektrotehnici.

Kada je 1883. zavr{io i svoj drugi studij,Flemingu je povjereno da na koledù uLondonu osnuje, za ono vrijeme, velikilaboratorij i da predaje predmet pod imenomTehnologija elektriciteta. Njegovo na~elopodu~avanja bilo je da studenti moraju ulaboratoriju izvoditi pokuse i potom ihobjasniti i matemati~ki dokazati. Glas o njemupronio se preko Atlantika te poznatipronalaza~ Tomas Alva Edison predlaè daFleming 1882. postane “vode}i elektri~arEdison Light Company”, filijali za Europu. Zato1884. Fleming boravi u Sjedinjenim Ameri~kimDràvama, a tamo mu sam Edison pokazujepojavu termoelektronske emisije, koju je otkriokod pokusa. Edison je opazio kako uàrenaelektroda u àrulji s ugljenom niti izbacujeelektrone. Sam Edison to nije znao objasniti, aFleminga je taj pokus vrlo dojmio i on nakonpovratka u Englesku nastavlja pokuse. U svojdnevnik opaànja àrulju je opisao: “prostorizme|u uàrene niti i metalne plo~e zaelektricitet je jednosmjerna ulica”.

Fleming je 16. studenoga 1904. patentiraoprvu elektronsku cijev, kasnije nazvanu dioda.Malo kasnije 1905. godine je u Royal Societyodrào predavanje o “termoioni~kom ventilu”koji je temeljen na takozvanom Edisonovuefektu, otkrivenom dvadeset godina ranije.Flemingova dioda je bila staklena cijev s dvijeelektrode, od kojih je jedna àrila posebnimizvorom elektri~ne struje. Cijev je bila ispra`njenaod plinova onoliko koliko se tada tehni~ki mogaoposti}i vakuum. Elektri~na struja je uz relativnoniske napone vo|ena pomo}u elektronaizba~enih iz uàrene elektrode. Cijev se pona{akao ventil i vodi elektri~nu struju samo kada jeuàrena elektroda negativna, a druga pozitivna.Zato je Fleming uàrenu elektrodu nazvaokatodom, a hladnu anodom. Primjenu te"elektronke" Fleming je vidio u pretvaranjuizmjeni~ne struje u istosmjernu. Ubrzo je onana{la primjenu u najjednostavnijemradioprijemniku za prijem u Markonijevu sustavuza “beì~nu telegrafiju”, kako su u po~etku zvaliradio. Taj sklop je nazvan Flemingov detektor.

Neovisno o Flemingu, ameri~ki fizi~ar Leede Forest je 1906. godine izumio elektronskucijev s tri elektrode i nazvao ju trioda. On jeizme|u anode i katode ugradio kao preprekuelektronima jednu re{etkastu elektrodu. Mnogi idanas smatraju triodu pravim po~etkomelektronike u dana{njem smislu. Trioda se pona{akao poja~alo elektri~nih promjena.

Tako|er, neovisno o izumu Fleminga i deForesta, u Europi je austrijski fizi~ar Rober vonLieben sa suradnicima Eugenom Reisom iSigmundom Straussom konstruirao 1906. godinecijev punjenu plemenitim plinom, s uàrenomkatodom, u kojoj se elektronski roj upravljaomagnetskim ili elektri~nim poljem. Nazvao ju jerelej s katodnim zrakama, kasnije Triodenlampe. Iona je sluìla kao poja~alo, pa se koristila kaotelefonsko poja~alo.

Izum triode potaknuo je dugotrajni sudskispor. Fleming je bezuspje{no poku{avao dokazatida je de Forest samo usavr{io njegovu diodu itako dobio triodu. De Forest je cijeli ìvotdokazivao da u doba izuma triode nije znao zaFlemingovu diodu. Spor je okon~an tek 1943.godine kada je Vrhovni sud SAD presudio u koristde Foresta. Premda je Fleming tada imao 94godine nije mu bilo drago i u jednom intervjujuje izjavio da su “Amerikanci lopovi koji kradunajbolje pronalaske Engleske”.

Fleming se posvetio daljnjim istraìvanjimaoko primjene svoga pronalaska u Braunovojcijevi, katodnom oscilografu, osciloskopu,radioprijemnicima i kona~no u televizijskoj cijevi.Doìvio je ~ak i da se prvo elektroni~ko ra~unaloENIAC konstruira s njegovim "elektronkama".

John Fleming nije bio samo blistavieksperimentator, odli~ni predava~, nego odli~anslikar, ali i umjetni~ki fotograf koji je sam

izra|ivao svoje fotografije. Volio je glazbu, aposebno je uìvao u putovanjima. Putovao je uobje Amerike, Palestinu i Egipat, u ono vrijemekada su takva putovanja bila rijetka i zapravoprave avanture. Umro je 18. travnja 1945. uSidmouthu u 96. godini.

Pripremio: J. Moser


ZNATE LI TKO JE BIO?

100 godina od otkri}a "elektronke"

JohnAmbroseFleming

( 1849. – 1945.)"Otac elektronike"

Godine 2004. navr{ava sestogodi{njica otkri}a"elektronke", koju je izumijoJohn Ambrose Fleming, {topredstavlja po~etak razvojanove discipline u elektrotehnici- elektronike

Fleming je "elektronku"primijenio u pretvaranjuizmjeni~ne struje uistosmjernu, a ubrzo jekori{tena u najjednostavnijemradioprijemniku za prijem uMarkonijevu sustavu za"beì~nu telegrafiju" - radiju.

Arnold Schwarzenegger slu`beno je objaviokako èli – kao {to je to ve} prije njegova izbora zaguvernera Kalifornije u jesen 2003. i obe}ao – u tojameri~koj saveznoj dràvi izgraditi "vodikovuautocestu". Do 2010. godine bi trebala bitipostavljena mreà od pribli`no 200 odgovaraju}ihcrpnih postaja. "Tada }e ve} 100.000 automobilapokretati vodik, umjesto benzin", i to je vizijaSchwarzeneggera.

Ekolo{ki primjereno, Guverner tako|er èlipreurediti svoj privatni terenski automobil tipa"jastog", ina~e pravog guta~a goriva, na pogon splinom (kemijski znak: H2). Kao naru~eno, ameri~kopoduze}e Intergalacte Hydrogen upravo je tihdana na automobilskoj priredbi u Los Angelesupredstavilo prvi H2-jastog.

U Europi je na putu u svijet vodikapredvodnik Venecija. Taj grad u plitkom pje{~anomzaljevu, kako je je jo{ u velja~i objavio talijanskiproizvo|a~ elektri~ne energije Enel, ubudu}e }e seopskrbljivati elektri~nom energijoim i toplinom izgorivih }elija. îsta tehnika trebala bi osim togapokretati i gradska vozila, jednako tako i vodeneautobuse, glasovite Vaporetti.

ISLAND – UZOR ZA CIJELI SVIJET

Jo{ ambicioznije planira se taj prijelaz naIslandu. Njihova Vlada namjerava cijelu dràvuopskrbljivati obnovljivom energijom i tako je u~initineovisnom o nafti. U podru~ju prometa oslanja sepritom na vodik, kao nositelja energije. Taj bi obrattrebao biti zavr{en najkasnije do 2050. godine.

Tako }e taj otok u sjevernomu moru postatiuzor za cijeli svijet. Njegovih skoro 290 tisu}astanovnika predvodi revoluciju energetskoggospodarstva. Njezin pokreta~ je neprestanoprodubljuju}a dvojba. Prema jednoj studijiEuropske komisije, potro{nja energije u svijetumogla bi do 2030. godine godi{nje rasti za 1,8posto. Dosad se potrebe preteìto pokrivajufosilnim nositeljima energije, {to je povezano sgolemom emisijom stakleni~kih plinova i drugih{tetnih tvari. Nasuprot tomu, o~ito se iscrpljujupri~uve nafte. Naime, jo{ u ovom desetlje}u -upozoravaju stru~njaci - mogla bi se dosegnutito~ka u kojoj }e svjetska potro{nja godi{njeprema{iti kapacitete crpljenja nafte. "Zbognestaju}ih pri~uva, koje se ve}inom nalaze napoliti~ki nestabilnom Bliskom istoku, prijete sukobisve do ratova", strahuje ameri~ki gospodarstvenik ipobornik za{tite okoli{a Jeremy Rifkin. "Osim toga,zemlje potro{a~i i naftni koncerni mogli bi prije}i

58 HEP VJESNIK 166/167 (206/207), studeni-prosinac 2004

SMJEROVI

Bliì li se kraj fosilne ere?

Vodik - energetskinositelj budu}nosti

I Z G E O T E R M I ^ K E E L E K T R A N E U S P R E M N I KVrela voda i para iz dubine do 3000 m zagrijava zgrade i proizvodi elektri~nu energiju.

U procesu se osim prirodnih plinova ne osloba|aju nikakve {tetne tvari.

Turbine pokre}e

vodena para

dobivena toplinom

Zemlje.

Tako dobivena

elektri~na energija

razbija vodu

na njezine

sastavne dijelove

termoelektrana

kisik

elektri~naenergija

vodik(H )2

voda

elektrolizator crpna postajatoplina zemlje

Osim Venecije, jo{ ambiciozniji put u svijet vodikaplanira se na Islandu, jer njihova Vlada namjeravacijelu dràvu opskrbljivati obnovljivom energijom itako je u~initi neovisnom o nafti

>

H2-crpna postaja u Reykjaviku. Elektrolizator u zgradiproizvodi plin na licu mjesta, a autobus moè napunitispremnik s 40 kg vodika

Motor s gorivim }elijama pokusnog vozila u centru zarazvoj DaimlerChryslera

na jo{ {tetnije nositelje energije kao {to je ugljen,uljeni {kriljevac i te{ka ulja."

ISLAN\ANIMA U VELIKOJ MJERI POMA@EPRIRODA

Jedan izlaz nudi se u mogu}oj opskrbienergijom koja se temelji na vodiku i gorivim}elijama. Gorivi plin moè se izdvojiti iz vode,prirodnog plina i nafte, iz ugljena ili biomase, agorive }elije mogu od njega proizvoditi elektri~nuenergiju. Rifkin nagla{ava, "na taj na~in moèsvako ku}anstvo proizvoditi svoju vlastitu energiju.Tako moèmo do}i do temeljno demokratskeopskrbe, okon~ati ovisnost o uvoznoj nafti ismanjiti sna`ni potencijal sukobljavanja izme|uislamskih i zapadnih zemalja."

Za okoli{ je taj obrat opravdan samo ako sevodik dobiva obnovljivom energijom, a nekori{tenjem fosilnih nositelja energije. U svezi stim, priroda uvelike pomaè Islan|anima. Nanjihovom vulkanskom otoku magma zagrijavapodzemne vodene spremnike, koji ponegdje doseùi do povr{ine tla. Stanovnici otoka ve} vi{e od 60godina koriste te energetske izvore. U glavnomgradu Reykjaviku zagrijavaju se na taj na~in skorosve zgrade, a uz to i mnoge pje{a~ke staze. U {estgeotermi~kih elektri~nih centrala vru}a izvorskavoda proizvodi elektri~nu energiju. Zajedno shidroelektranama, one isporu~uju ukupnopotrebnu koli~inu elektri~ne energije na otoku.

Energetske potrebe Islanda pokrivaju se nataj na~in ~istim izvorima, ipak samo do 72 posto.Za ostalo ipak koriste fosilna goriva. Njih prijesvega koristi skoro 185 tisu}a automobila naotoku, gdje je vi{e vozila nego posjednika voza~kedozvole, kao i ribarska flota od pribli`no 900brodova.

Dovesti taj udjel na nulu cilj je tvrtke IcelandNew Energy (INE). Islan|ani su kao sudionikeuklju~ili naftni koncern Shell, opskrbljiva~aenergijom Norsk Hydro kao i DaimlerChrysler. Onibi trebali u cijelom proizvodnom lancu vodikaosigurati potrebne sastavnice, ~istu elektri~nuenergiju, elektrolizator za razbijanje vode i crpnestanice za vodik. Pro{le godine konzorcij jeobavijestio o svojem djelovanju - na rubuReykjavika Shell je postavio crpnu postaju za vodik,nakon toga je DaimlerChrysler isporu~io tri

autobusa s gorivim }elijama vrste Mercedes Citaro.Od tada oni ispituju taj projekt u prometu.

AUTOBUSI MERCEDES KRÎTELJI SU NOVIHPUTOVA U SVIJET VODIKA

Pravi tvrdi orah pred tvrtkom INE je jo{preinaka svih automobila na otoku i ribarskihbrodova na ekolo{ki ne{kodljiv pogon. Direktorpoduze}a Jon Björn Skulason ipak je optimisti~kiraspoloèn. "Osobni automobili na vodik bit }espremni za trì{te do kraja desetlje}a", kaè on. Odtada trebat }e jo{ 15 do 20 godina za zamjenupostoje}ih automobila." Prvi brod s pogonom navodik", nastavlja Skulason, "mogao bi biti porinut umore oko 2010. godine, a s mnogo sre}e, pretvorbabi mogla biti okon~ana ve} oko 2030. godine".

Autobusi Mercedes kr~itelji su novih putova usvijet vodika i u devet drugih europskih gradova. Utrajnom pogonu bruje kroz vru}i Madrid, kao i krozhladni Stockholm, u Njema~koj su pak u primjeni uravni~arskom Hamburgu i u breùljkastomStuttgartu. "Problemati~an je prije svega mraz",priznao je voditelj projekta Walter Rau. "]elija sedodu{e ne o{te}uje, ali smrznuta se ne moèpokrenuti." Tada ju je, naime, potrebno otapatiogrjevnim elementima. "Ali ve} postoje tehni~karje{enja, koja su djelotvorna na ispitnom stolu",jam~i Rau. U me|uvremenu, ve}ina se industrijskihzemalja okre}e vodiku kao izboru za budu}nost. ZaEU su stru~njaci izradili prijedlog planovadecentralizirane opskrbe energijom. Do 2050.godine mogla bi se cjelokupna proizvodnjaopskrbljivati iz obnovljivih izvora i fosilna era uEuropi bila bi na kraju.

Ameri~ka vlada jednako tako smatra vodiknositeljem energije u budu}nosti. U jesen 2003.,predsjednik George W. Bush predstavio je mogu}iistraìva~ki dràvni prora~un od 1,7 milijardidolara, podijeljenih na pet godina. Istina, plin bi seve}im dijelom trebao dobivati od ugljena i nafte teuz pomo} nuklearne energije. "Bush nas èlipovesti u vodikovu budu}nost bez napu{tanjafosilne i nuklearne pro{losti", àli se Jeremy Rifkin.Osim toga, predvi|eni iznos sredstava za 2004. ve}je smanjen za 50 posto zbog golemoga manjka uprora~unu SAD-a.

Japan, pak, sna`no ubrzava razvoj gorivih}elija. Do 2010. trebalo bi se najmanje 50 tisu}a

vodikovih automobila doma}ih proizvo|a~akotrljati cestama Japana. Devet crpnih postaja svodikom ve} je postavljeno u {irem prostoruTokija, a izgradnja daljnjih 170 zapo~ela je ovegodine. U Koreji proizvo|a~i automobila Kia iHyundai planiraju staviti u pogon ispitnu flotuod 10 tisu}a vozila pokretanih vodikom. IAustralija, Kina i Rusija namjeravaju priklju~iti setom projektu.

GORIVA ]ELIJA, ALI BEZ VODIKA

Ali, ne priklanjaju se svi stru~njaci tomiskoraku u novi energetski svijet. "Goriva }elija da,ali bez vodika", zahtijeva primjerice Ulf Bossel izEuropskog foruma za gorive }elije u {vicarskomOberrohrdorfu. Kod proizvodnje vodika vi{e seenergije gubi, nego {to se ikada moè ponovnodobiti natrag iz tog plina, potkrepljuje on svojestajali{te.

Manager VW-a Bernd Pitschetsrieder nevjeruje u gorive }elije, nego u dizelski motor. On jeekolo{ki manje {kodljiv, osim toga vozila s takvimmotorom imaju svakako ve}i doseg. Kori{tenjeteku}eg dizelskog goriva od prirodnog plina, moglobi ~ak izbaciti iz igre vodik kao budu}eg nositeljaenergije. Pitschetsrieder postavlja pitanje: odakle bise dobivao vodik?

Jedan odgovor daje Reinhold Wurster,stru~njak za vodik u poduze}u L-B-Systemtechnikiz Ottobrunna kod Münchena. On dodaje, "samo uNjema~koj nastaje kao popratni proizvod kemijskeindustrije godi{nje skoro milijarda prostornihmetara vodika. To je dovoljno za pokretanje do 650tisu}a putni~kih automobila. Kad bi se koristili svidrugi izvori vodika, bilo bi ga dovoljno sljede}ih 15godina za pet milijuna automobila." Poslije 2020.godine u Europi bi se moglo opskrbljivati vi{e od300 milijuna automobila s vodikom iz obnovljivihizvora, dok bi teku}eg dizelskog goriva odprirodnog plina bilo dovoljno samo za 40 milijunavozila. Ali, i Wurster priznaje da se do svakodnevneprimjene vozila s vodikom treba svladati jo{nekoliko prepona. "Ako èlimo proboj", tvrdi on,"onda razvoj moramo poduprijeti tako sna`no kaoJapan."

Izvor: Focus 14/2004Pripremio: @eljko Medve{ek

HEP VJESNIK 165 (205), listopad 2004. 59

2010 2020 2030 2040

EUR O P SK I P UT U VOD IKOVU BUDU]NOST

Do 2050. EU bi trebala prije}i na novi energetski sustav s nositeljima energije koji ne sadrè za klimu {tetne ugljikove spojeve

Proizvodnja

transport i

raspodjela

vodika

Dobivanje H

reformacijom plina

i elektrolizom

2 Skupine mjesnih

opskrbnih mreà

H2

Transport H u

kamionima cisternama2

Proizvodnja H od fosilnih

nositelja energije,

CO se odvaja

2

2

Spajanje mjesnih opskrbnih

mreà vodika; proizvodnja

H u ve}im koli~inama uz

primjenu obnovljive

energije

2

Naprednija dekarbonalizacija

proizvodnje H ; primjena

obnovljivih energija, fosilnih

izvora energije s odvajanjem

CO , novi nuklearni reaktori

2

2

Izravna proizvodnja H od

obnovljivih izvora energije;

dekarbonizirano vodikovo

dru{tvo

2

Razvoj

i primjena

gorivih }elija,

pohranjivanje

i druge

sastavnice

Dana{njeenergetskogospodarstvotemelji se na

fosilnim gorivima

Vodikovi motori sunutra{njim izgaranjem,

autobusi s gorivim}elijama

Trì{no sposobnegorive }elije od~vrstih oksida

snage do 10 MW

2. generacijaspremnika H

u vozilima(pove}ani doseg)

2

Gorive }elije prevladavaju}a jetehnologija pri transportu i kod

podru~ne proizvodneelektri~ne energije

Nepokretneniskotemperaturne

gorive }elije do 50 kW

1. generacija spremnika Hu automobilima, gorive }elije

u serijskim putni~kimautomobilima

2Trì{no sposobnegorive }elije za

putni~keautomobile

Gorive su se }elije probile natrì{te, raste njihov udjel pri

proizvodnji elektri~ne energije

Primjena Hu zrakoplovima

2

Gospodarnostbudu}nosti

temelji se

na vodiku

U izdanju KIGEN-a iz Zagreba, i uz potporunekoliko hrvatskih tvrtki (Hrvatska elektroprivreda,Dalekovod, Siemens, Ericsson Nikola Tesla, RIZ iElektroprojekt), upravo je iz tiska iza{ao prijevodknjige Arthura J. Beckharda Nikola Tesla – Genijelektrotehnike (Electrical Genius Nikola Tesla).Premda su brojne knjige i ~lanci napisani ofascinatnim znanstvenim postignu}ima velikogizumitelja, o njegovom ìvotu, obitelji i podrijetluliteratura je vrlo oskudna. Poslije knjige Johna J.O'Neilla Nenadma{nji genij iz 1944. godine, ovo jejedan od rijetkih poku{aja da se ~itateljima pribliì iìvotopis ovog po svemu izvanserijskog ~ovjeka iznanstvenika, rodom iz Hrvatske.

PETOGODI[NJI DJEÂK @ELIO JE IZMISLITINE[TO [TO BI ZADIVILO ODRASLE

Ro|en u Smiljanu u Lici 1856. godine Nikolaje bio ~etvrto od petero djece, koliko ih je bilo uobitelji paroha Milutina Tesle. Jo{ kao petogodi{njidje~ak èlio je izmisliti ne{to {to bi zadivilo odrasle,ponajprije njegove roditelje, posebice nakonprerane smrti starijeg im sina Dane, kojem su sviproricali veliku izumiteljsku karijeru. Ve} spo~etkom {kolovanja sav se posvetio cilju dapostane samouki genij te se vrlo rano odrekaoprivatnog ìvota, emocija i bliskosti i izbjegavaobilo kakve emocionalne zapetljaje: Ne}e sidopustiti tu pogre{ku da nekog zavoli. Ne}e imatiprijatelja, jer prijatelji bi mogli nehotice traìtine{to od njega. Ne}e se vezati ni za koga i prestat}e razmi{ljati o pro{losti. I samo }e raditi, raditi,raditi.

U tom danono}nom radu, izumiteljskukarijeru zapo~eo je samostrelom, kao svojim prvimdje~jim izumom, a zavr{io elektromotorom naizmjeni~nu struju, telefonskim poja~alom, lu~nomsvjetiljkom, svitak-transformatorom i s jo{ brojnimizumima, od kojih su njih 212 slu`beno priznatipatenti. I danas se u svakodnevnom ìvotuprimjenjuje 110 njegovih najrazli~itijih izuma.

TRAGA^ ZA ZNANSTVENOM ISTINOM – MORA@IVJETI U LJUDSKOM VAKUUMU

Cijeli svoj ìvot proveo je kao hodo~asnik namukotrpnom putu napretka ~ovje~anstva, odri~u}ise ljubavi, potomaka, prijateljstva, novca,blagostanja, slave… Vjerovao je da jedino poduvjetom da ukloni iz svog ìvota sve okolneutjecaje, ima {ansu, u tom kratkom razdobljujednog ljudskog vijeka, ostvariti ne{to od istinskeznanstvene vrijednosti: Znanstvenik - traga~ zaznanstvenom istinom – mora ìvjeti u ljudskomvakuumu, kako bi cijelo svoje bi}e posvetio svojemradu. Vjerovao je da, isto tako kako se ~lanovilakoatletske mom~adi odri~u alkohola i pu{enja dabi svoja tijela doveli u stanje najve}e kondicije,

tako se i znanstvenik mora odre}i ljubavi i osje}ajai prijateljstva. Svojim mislima nije dopu{tao daspontano i nekontrolirano lutaju. Snagom svogaduha i volje disciplinirano ih je usmjerio tamokamo je smatrao da pripadaju - elektricitetu: Odsame te rije~i podilazili su ga trnci. Elektricitet!Skoro ~udesna sila koju su znanstvenici poznavali,ali je nisu mogli obuzdati. Osje}ao je kao da jeelektricitet zato~enik gluposti i neznanja i samo~eka njega da do|e i oslobodi ga. Ljudi su ga sebojali upotrebljavati. Za ve}inu njih munja je jo{uvijek bila simbol gnjevnog Boga.

POSTOJI APSOLUTNA ISTINA

Ali, umjesto da vam prepri~avam cijelisadràj knjige o geniju, funkcioniranje ~ijeg umate{ko moèmo razumjeti i u vremenuinformatike i elektronike, re}i }u vam tek jo{ dvazanimljiva podatka iz njegovog ìvota. Jeste li,primjerice, znali da je i on bio me|u onima kojisu odbijali povjerovati u Einsteinovu teorijurelativnosti, koja je tvrdila da je sva istinarelativna, ovisno o to~ki gledi{ta promatra~a:Nikola Tesla vjerovao je da postoji ApsolutnaIstina u mehaniziranom svemiru, u kojem bi se~ovjek mogao razviti do savr{enog stroja ako biuspio eliminirati sve emocionalne smetnje izsvoga ìvota. Bio je odlu~an u tome da se neosvr}e na mogu}nost pogre{ke u svomrazmi{ljanju. Proveo je ve}i dio svog ìvota unastojanju da dokaè svoju vlastitu teoriju.

Jeste li znali i to da smo, zahvaljuju}i njemu,mogli imati jo{ jednog nobelovca podrijetlom izHrvatske. Ali, i da ga, opet zahvaljuju}i njemu,nismo dobili. Naime, 1912. godine bilo mu jeponu|eno da, zajedno s Thomasom AlvomEdisonom, podijeli Nobelovu nagradu za fiziku. Onje to odlu~no odbio, ne èle}i da ga na taj na~inpovezuju s ~ovjekom koji ga je jednom izdao ikojeg je smatrao vi{e vje{tim trgovcem negoizumiteljem i znanstvenikom. Nagrada je tadauskra}ena i Edisonu, a dobio ju je slabo poznatifizi~ar Nils Gustaf Dalen za svoj rad na plinskojrasvjeti.

Nikola Tesla je umro 8. sije~nja 1943.,siroma{an i sam, u sobici jednog njujor{kog hotela.

Jo{ prije jednog stolje}a ovaj titan me|uznanstvenicima navijestio je da }e jednog dana~ovjek mo}i odaslati elektri~nu energiju dalje odnajve}ih bljeskova munje ikada stvorenih. Mo}i}emo izbu{iti oblake i tako stvoriti ki{u. Mo}i }emoupravljati prirodnim silama.

Tko zna {to }emo jo{ mo}i, ako se rodi jo{jedan Tesla?!

Marica @aneti} Malenica


NOVE KNJIGE

Arthur J. Beckhard: "NIKOLA TESLA - Genij elektrotehnike"

Titan me|u znanstvenicima

Napravio sam stvariza koje nijedan ~ovjekprije mene nije nisanjao da su mogu}e.Moj posao tek je po~eo.Ja JESAM nat~ovjek.Ja sam Nikola Tesla.

U dane darivanja, kakvi su prosina~ki,postajemo rastro{niji i eufori~niji. Sastavljamo kra}eili dulje popise (kako ne bismo nekog zaboravili),osmi{ljavamo darove kako se ne bismo ponavljali({to je te{ko ostvarljivo), a onda {arenim i blje{tavimukrasnim papirima i vre}icama poku{avamonadomjestiti kroni~ni nedostatak ma{te u takvimtrenucima opsesivne kupnje. A sve to s toplomnakanom da razveselimo one kojima darovedonosimo od srca i s ljubavlju. Dakako, i iz obi~aja,jer upravo su obi~aji ti koji nas vremenomzarobljuju. înjenica je da se tom ropstvu neodupiremo, prije mu svojim vrlo razvijenimpotro{a~kim mentalitetom podilazimo. Za{to, te{koje re}i u dvije rije~i, a ne ulaziti dublje u na{u psihu.Vjerojatno je jedan od bitnih razloga i to {to sam ~indarivanja ~ini sretnim i ispunjenim upravo onog kojidaruje, ali i omogu}ava mu da i sam bude darivan, ai tom zadovoljstvu tako|er nije lako odoljeti.Nerijetko se kaè da drugima poklanjamo ono {tobismo i sami htjeli dobiti na dar. Te{ko je re}i ukolikoj mjeri pokloni koje darujemo odraàvaju nassame, a koliko su oni odraz na{eg po{tivanjapreferencija onih kojima su namijenjeni.

KNJIGA – DAR BEZ POGRE[KE

Pretpostavka je da ste do sada ve} podleglimasovnoj potro{a~koj groznici i uz ve}inu dragihvam imena na popisu dodali s olak{anjemnapomenu rije{eno. Ako vas ipak o~ekuje kupnja jo{ponekog poklona, bilo da ste nekog zaboravili ili jo{niste smislili {to i kako, predlaèm, s obzirom narubriku, uvijek dobrodo{ao izbor - knjigu. Premda uinternet eri gdje, primjerice, opse`nu lektiru zasrednju {kolu moète pro~itati tijekom jednogpopodneva, svjedoci smo da je knjiga, informaticiusprkos, iznimno ìlav ljudski izum. Koji sigurnonikad niti jedan drugi medij ne}e u cijelosti mo}inadomjestiti.A kako su pred nama dani kada }emo malo ~e{}esjediti u svojim foteljama s toplim papu~ama, kojesmo upravo na{li ispod bora, odustanimo na kratko

od televizijskog programa. I umjesto kola~i}a punihkalorija, uzmimo u ruke svog pomalo zanemarenogprijatelja: knjigu. Jer, knjiga je dar bez pogre{ke.

STVARNOST ÛDNIJA OD MA[TE

A da moj savjet ne ostane nedore~en dajem ikonkretan prijedlog. Neka va{ izbor bude vrlozanimljivo, tek tiskano izdanje Reader's Digesta iMozaik knjige (Zagreb, 2004) Velike misterijepro{losti (Great mysteries of the past). Rije~ je otvrdo ukori~enom izdanju u kojem nam, na 440stranica, svjetski priznati stru~njaci, najkra}e re~eno,otkrivaju istinu i la` iza povijesnih senzacija.Urednici Reader's Digesta skupili su mi{ljenjastru~njaka koji su istraìli niz zagonetki, enigmi imisterija {to su tijekom ljudske povijesti zaokupljalepozornost i znatièlju, te raspirivali ma{tu milijunaljudi. Svojim obja{njenjima, otkri}ima irekonstrukcijama doga|anja potvrdili su kako jestvarnost zapravo ~esto bila jo{ ~udnija od ma{te.

Intrigantnog sadràja i bogata ilustracijama,knjiga ne traì posebnu koncentraciju, a sposobna jesatima zaokupiti ~itateljevu pozornost. Vodi nas krozburnu i dramati~nu pro{lost kojoj su tajnovitost,spletkarenja, izdaje, pohlepa, strast i umorstva tako ~estomijenjali njen tijek, ostavljaju}i za sobom misterije kojeznanstvenici jo{ uvijek nisu, a mo`da nikad niti ne}e,razrije{iti. Uzbudljive pri~e nakratko nam podiù koprenutajanstvenosti s neobi~nih, ali istinitih doga|aja iz pro{lihstolje}a. Poredane tematski, a ne kronolo{ki, svaka odnjih poput nekog napetog krimi}a, dovodi nas do namanepoznatih ~injenica i otkri}a, bacaju}i tako potpuno ilidjelomi~no novo svjetlo na stare spoznaje o ljudima idoga|ajima koji su nam prethodili.

Pri~e, njih 91, podijeljene su u sedampoglavlja, s tim da se neka imena, poputNapoleonovoga, pojavljuju u vi{e pri~a, pa tako i urazli~itim poglavljima, ovisno o tomu opisuju li seli~nosti ili odre|eni povijesni doga|aji:

- Netragom nestali (u ovom prvom poglavljusaznat }emo, izme|u ostalog, {to se dogodilo: snacisti~kim blagom procijenjenim na 7,5 milijardadolara u zlatu i tisu}ama ukradenih umjetninaneprocjenjive vrijednosti; s proslavljenimglazbenikom Glennom Millerom, koji je krajemDrugog svjetskog rata misteriozno nestao na letu zaFrancusku gdje je sa svojim orkestrom trebaozabavljati vojnike u Europi.

- Pogibije pod sumnjivim okolnostima (posebnozanimljivo poglavlje u {esnaest pri~a govori o: tragi~nojsudbini ruske carske obitelji Romanov; W.A. Mozartu kojina vrhuncu karijere i kao vrlo mlad umire u Be~u podsumnjivim okolnostima; mnogim teorijama zavjere koje idanas prate atentat na ameri~kog predsjednika J.F.Kennedyja; navodnoj prirodnoj Staljinovoj smrti koju jesvijet primio s opravdanom sumnjom; zadnjim danimaprogonstva Napoleona.

- ûdni i zagonetni ljudi (pri~e iz ove tematskecjeline omogu}uju nam susret s fascinantnimlikovima poput: tvrdoglavog protivnika politikevelikih sila Lawrenca od Arabije; samozvanog sveca i

iscjeljitelja (ili mo`da varalice i {arlatana) Rasputina;pjesnika i heroja, ali i ~ovjeka sa skandaloznimprivatnim ìvotom lorda Byrona; vrsnog lije~nika ivizionara Nostradamusa, koji je proricao doga|aje usljede}ih 20 stolje}a na{e povijesti.)

- Kriv ili nevin? (jesu li stradali po na~elu nekavisi Pedro, ili su doista bili krivi akteri brojnih {pijunskihi politi~kih afera - poku{ava se novim informacijamaodgovoriti u ovom, ~etvrtom poglavlju, u kojem seprisje}amo: jo{ uvijek nerije{ene zagonetke zvane aferaWatergate i njenog glavnog aktera, predsjednikaNixona; Mate Hari, {pijunke iz Prvog svjetskog rata;~asnika Alfreda Dreyfusea ~ije je navodno izdajstvo jo{godinama poslije dijelilo francusko javno mnijenje udva suprostavljena tabora.)

- Poluistina, polulegenda (odgovorit }e,primjerice, na pitanja: tko je, zapravo, bio grof Draculaprije nego {to je postao sinonim za filmski ànr horora;je li slavni Robin Hood, sinonim borbe malog ~ovjekaza slobodu i pravdu, doista postojao ili je tek bio lik izbalade nepoznatog autora od prije 600 godina; ima liistine u predanju da je Papa Ivan VIII bio zapravopapisa Ivana, prva i jedina èna na papinskomprijestolju; kakvu je simboliku imao cvijet kamelije injegova boja u ìvotu Marie Duplessis, najcjenjenijekurtizane svoga doba poznate kao Dame s kamelijama.)

- Pitanja bez odgovora (logi~no je za o~ekivatida }e i u ovoj knjizi neka od bezbrojnih pitanjanastaviti i dalje traìti svoj prihvatljivi odgovor. Tako inakon {to je pro~itate, ne}ete mo}i sa sigurno{}u re}i:je li mladi} Kaspar Hauser, mu~ki ubijen u Nürnbergu1833. godine doista bio badenski prijestolonasljednik;tko je zapravo bio pisac i glumac William Shakespeare,odnosno je li on doista autor besmrtnih drama kojepotpisuje; nije li britanska policija zata{kala slu~ajprvog serijskog ubojice Jacka Trbosjeka.)

- Kobne pogre{ke (posljednje poglavlje otkrit}e nam: za{to je propao Hitlerov Blitzkrieg, vojnanajezda na Rusiju 1941. godine; za{to je Napoleonkraj Waterlooa postao `rtva vlastite strategije, ili jeli mamutski putni~ki brod s jedanaest katova Titanicpotonuo samo zbog ljudskog nemara).

Svaka pri~a, to~nije, reporta`na pri~a,popra}ena je okvirima, odnosno kratkim crticamakoje istraùju srodne doga|aje ili, pak, sli~ne osobe.Tako se pri~i o Romeu i Juliji, veronskimljubavnicima iz 16. stolje}a, priklanja i najpoznatijaljubavna pri~a 20. stolje}a: ona izme|u nesu|enogbritanskog kralja Eduarda VIII. i ameri~keraspu{tenice Wallis Simpson. A pripovijest oKennedyjevom ubojstvu prate dvije pri~ice: prvagovori o Abrahamu Lincolnu, prvom od ~etiriameri~ka predsjednika poginula u atentatu, a drugao sumnjivoj smrti filmske boìce, legendarneMarilyn Monroe, koju su glasine povezivale sbra}om Kennedy.

Cijela povijest, bez dosadnih datuma, zapribli`no tri stotina kuna!

Tihana Malenica


U SVIJETU KNJIGA

Veliki misteriji pro{losti

[to je istina, a {to la` u povijesnim senzacijama

Obi~aj je da se krajem godine ljudi sastaju. Sastajuse tvrtke, udruge, agencije... Neki da ocijene uspje{nostsvoga poslovanja, a neki da se zajedno provesele. Tirazlozi vrijede ~ak i ako niste u aktivnom radu. Pa su setako ovih prosina~kih dana u Splitu sastali predstavnicidalmatinskih podru`nica Udruge umirovljenika HEP-a.Predsjedni{tvo na{ih umirovljenih zaposlenika od Zadrado Dubrovnika sastaje se barem triput godi{nje, a krajemgodine neizostavno obave analizu utro{ka svojihskromnih sredstava potpore koje im dodjeljuje mati~natvrtka. Tako|er se dogovore o osnovnim ciljevima rada uidu}oj godini te o pokretanju niza akcija koje birezultirale boljim statusom na{ih doju~era{njih kolega.

POMO] NAJPOTREBNIJIMA

Ovogodi{nji zavr{ni skup ustvrdio je kako jenajve}i dio sredstava potpore utro{en na pomo}obiteljima umrlih ~lanova, kojih se broj znatnopove}ao u svim podru~jima. Preostali dio novcautro{en je za pomo} te{ko oboljelim ~lanovima teonima slabijeg imovnog stanja.

Umirovljenici su, potom, utvrdili prijedlogizmjena i dopuna Statuta Udruge s ciljem njegovauskla|enja sa sredi{njim aktom donesenim na raziniZajednice udruga po~etkom godine u Zagrebu.Izmjene bi omogu}ile lak{u komunikaciju i na~inbiranja ~lanova Predsjedni{tva ali i pojednostavilerad dalmatinskoj Skup{tini, smanjile broj njenih~lanova (a i tro{kove). Naime, prema rije~imaBoène Vi|ak, ~lana Predsjedni{tva iglasnogovornice umirovljenika, te{ko je odràvatiskup{tine po podru`nicama, pa zbrajati glasove ikoordinirati takav na~in rada. Stoga smo sedogovorili da }e, proporcionalno broju ~lanova,svaka podru`nica dati odre|eni broj predstavnika uzajedni~ku Skup{tinu koja }e ubudu}e imatipetnaest ljudi.

PUNO PITANJA ÊKA ODGOVORE

Radno predsjedni{tvo donijelo je i Poslovnik oradu podru`nice te zaduìlo B. Vi|ak za njegovu

provedbu i uskla|enja. Pod to~kom razno, na{i suumirovljenici postavili najvi{e pitanja i zatraìlinajvi{e odgovora. Tom se prigodom moglo ~uti iovo:

- za{to umirovljenici primaju samo mizernipostotak (200 kuna) od boì}nice aktivnihzaposlenika?

- za{to se neki biv{i zaposlenici koji su primili

stimulativnu otpremninu pri umirovljenjubri{u iz popisa umirovljenika HEP-a, premda su ~itavìvot proveli u toj tvrtki te za{to se to pitanjenejednako rje{ava u razli~itim dijelovima tvrtke?

- {to se doga|a s HEP-ovim odmarali{tima,ulaè li se u njih ili su prepu{tena propadanju?

- za{to se u nekim sredinama umirovljenicibesplatno voze gradskim prijevozom, a u drugimane?

- {to li rade na{i umirovljenici u Saboru i za{tosu nas preveslali i zanemarili svoja zaduènja kojasu dobili pri izboru?

Prema rije~ima Ive Duhovi}a, predsjednikaPredsjedni{tva, na neka od postavljenih pitanjaUdruga }e zatraìti odgovore preko Zajedniceumirovljenika od Uprave HEP-a, a za neka }e traìti imi{ljenje Sindikata. Jer, kako su ~uli, kapacitetiodmarali{ta HEP-a sve su manji i umirovljenici ihrijetko kada mogu koristiti, posebice u sezoni. Stogasmatraju da bi se trebala popraviti sva devastiranaodmarali{ta i omogu}iti im da tijekom sezonekoriste barem 10 posto kapaciteta. Na posljednjiupit su odlu~ili traìti odgovor od svojihpredstavnika u Hrvatskom saboru i krenuti ukonkretnu akciju. Ili }e posti}i zadovoljavaju}erje{enje ili }e raskinuti suradnju sa strankom navlasti. Ili }e im, kako poru~uju, umirovljeniciokrenuti le|a.

Iz svega se moè zaklju~iti da su na{i biv{ikolege jo{ uvijek spremni na èstoke obra~une i daih radni duh, volja i upornost nimalo ne napu{taju.

Vero~ka Garber


UMIROVLJENICI

Predsjedni{tvo dalmatinske Udruge umirovljenika HEP-a

Po odgovoru i u SaborPredsjedni{tvo Udruge umirovljenika HEP-a od Zadra do Dubrovnika na posljednjem ovogodi{njem sastanku

Ivan Varvodi} je uime Udruge umirovljenika HEP-aizvijestio o tijeku pregovora umirovljeni~kih udruga iVlade Republike Hrvatske

Osje~ka podru`nica umirovljenika

Boì}ni susretUmirovljenici okupljeni u Udruzi Slavonije

i Baranje – Podru`nica Osijek – okupili su se 11.prosinca o.g. u prostorima DP Elektroslavonije uOsijeku. Veliki broj umirovljenika pozdravio jepredsjednik Podru`nice Antun Ra~ki, a potom ihje Ivan Varvodi} uime Udruge umirovljenikaHEP-a informirao o tijeku pregovoraumirovljeni~kih udruga i Vlade RepublikeHrvatske. Naglasio je kako je prosje~na mirovinana razini 43 posto prosje~ne pla}e.Neprihvatljivim u Udruzi smatraju ~injenicu da}e umirovljenici koji nisu obuhva}eni drugimmirovinskim stupom imati mirovinu na razinisamo 30 posto od prosje~ne pla}e.

- [to se, pak, HEP-a ti~e, na{e umirovljeni~kepodru`nice rade odli~no, a izrazili bi i po{tovanjerukovodstvu i Upravi HEP-a, koji nam izlaze ususret, pa }emo tako i sljede}e godine dobitiodre|enu financijsku potporu. Ta sredstva koristese kao pomo} kod smrti umirovljenika i za raznedruge oblike pomo}i, rekao je I. Varvodi}.

Umirovljenike je uime rukovodstva pozdraviodirektor Prijenosnog podru~ja Osijek, MihajloAbramovi}. Izvijestio je o aktualnim okolnostima uHEP grupi, {to su umirovljenici pratili sazanimanjem.

Uz prigodan domjenak, Podru`nica je svojim~lanovima, koji redovito pla}aju ~lanarinu,dodijelila 100 kuna, kao malu pomo} za poja~aneblagdanske potrebe.

D. Karna{

Uvijek nasmijan i dobro raspoloèn predsjednikPodru`nice Antun Ra~ki i Mihajlo Abramovi}, koji jeumirovljenike upoznao s najnovijim doga|ajima u HEP-u

Sjednica Predsjedni{tva Zajedniceumirovljeni~kih udruga HEP-a odràna je 4.studenog 2004. godine u Zagrebu. Na njoj se,izme|u ostalog, razgovaralo o ostvarivanjuSporazuma Hrvatske stranke umirovljenika i HDZ-a.

Ocijenjeno je da je u sada{njim pregovorimas Vladom HSU pokazala previ{e popustljivosti na{tetu umirovljenika. To se, zaklju~eno je, ubudu}ene bi smjelo doga|ati, jer bi moglo do}i dopotpunog obezvrje|ivanja svega dosadpostignutog. Daljnjeg popu{tanja, i pod cijenuraskida Sporazuma - zaklju~eno je - ne bi smjelobiti, ako se ne èli odstupiti od dogovoreneformule pove}anja mirovina uskla|enog skretanjem porasta pla}a. To vrijedi i u slu~ajuzakonskog reguliranja obveze jednogodi{njegizvanrednog pove}anja mirovina na temelju rastaBDP-a, kako bi mirovine do{le na razinu50-postotnog iznosa prosje~ne pla}e.

Na sjednici Predsjedni{tva je razmatranNacrt sporazuma o zajedni~kom djelovanju uizbornim i postizbornim aktivnostima, koji jeporedloìla Matica umirovljenika Hrvatske.

Premda, kako je re~eno, Hrvatska strankaumirovljenika do sada nije zauzela stav o tomSporazumu, ocijenjeno je da je Nacrt u bitidobar te bi se uz doradu nekih manjihpojedinosti mogao prihvatiti.

Na sjednici je dan pregled kori{tenjafinancijskih sredstava iz potpore HEP-a u 2004.godini. Zaklju~eno je da je HEP od sije~nja dolistopada 2004. godine Zajednici redovnoupla}ivao sredstva, koja su prenesena na udruge.Nakon razmatranja financijskog stanja i potrebaudruga te Zajednice u cjelini, vode}i ra~una da suse pogrebni i ostali tro{kovi te potrebe pove}ali,kao i zbog o~ekivanog pove}anja brojaumirovljenika, zaklju~eno je da }e se od HEP-a uidu}oj godini traìti ve}a financijska potpora. Kaoi pro{le godine, zatraèna je isplata boì}niceumirovljenicima, u visini polovice iznosa koji }edobiti radnici HEP-a.

Na sjednici je tako|er dogovoreno da seizborna i redovna skup{tina Zajednice odrì u prvomtromjese~ju 2005. godine.

Ur.


UMIROVLJENICI

Sjednica Predsjedni{tva Zajedniceumirovljeni~kih udruga HEP-a

HSU previ{e popu{tana {tetu umirovljenika

Napustili su nas....

JOSIP GOTI] (1928.-2004.)

[esnaestoga srpnja 2004. godinepreminuo je Josip Goti} u Ludbregu. Radio je uElektri Koprivnica u stalnom radnom odnosuod 1. sije~nja 1963. godine, premda je i ranijeobavljao povremene poslove. Od 31. kolovoza1963. do umirovljenja 7. sije~nja 1985. godineobavljao je poslove PKV elektromontera.

TU\A LACKO (1930. – 2004.)

Osamnaestoga studenog 2004. godinepreminuo je Tu|a Lacko iz Grabovca kod Zaboka. UElektri Zabok je zapo~eo raditi 5. svibnja 1955.godine na radnom mjestu elektromontera. Tijekomrada se do{kolovao i stekao zvanje VKVelektromontera. U prijevremenu starosnu mirovinuoti{ao je 6. srpnja 1991. godine kao voditeljPogonskog ureda Zabok.

BRANKO PREMEC (1942.- 2004.)

Trinaestog studenog 2004. godinepreminuo je Branko Premec u Drnju. U ElektriKoprivnica zapo~eo je raditi 22. velja~e 1965.godine kao inkasator. Od 1. prosinca 1980. doumirovljenja 31. prosinca 2001. godine radio jena poslovima administratora-daktilografa uPogonu.

STJEPAN SMOLAK (1933. – 2004.)

Osamnaestog studenog 2004. godinepreminuo je Stjepan Smolak u Koprivnici.Od 3. travnja 1958. do umirovljenja 11.kolovoza 1987. godine radio je naposlovima elektromontera.

STJEPAN BA@AK –ÊFKO (1929 .- 2004.)

Osmog prosinca 2004. godine preminuoje Stjepan Baàk – êfko. Nakon 30 godinarada u Elektri Kri`, umirovljen je 26. lipnja1990. godine. Elektri~arski zanat ispekao je uElektri, bio je vrijedan, jednostavan i vedarkolega.

GORDANA KRANJAC (1952. – 2004.)

Petnasetog prosinca 2004. godinepreminula je Gordana Kranjac u Splitu.Radila je na radnom mjestu knjigovo|a 2 uSlu`bi za ekonomske poslove DPElektrodalmacije Split.

IVAN MARI] (1929. – 2004.)

Prvog prosinca 2004. godinepreminuo je Ivan Mari}. U ElektroslavonijiOsijek, Podru~nom uredu Poèga sezaposlio 30. lipnja 1958. godine. Radio jena razli~itim radnim mjestima, a ve}i dioradnog vijeka radio je u Odjelu zapotro{a~e. Umirovljen je 20. prosinca 1990.godine.

KATICA A\UKA (1923. – 2004.)

Osamnaestog prosinca 2004. godinepreminula je Karica A|uka. UElektroslavoniji Osijek, Podru~nom ureduPoèga zaposlila se 11. lipnja 1957. godine,Radila je na poslovima sprema~ice doodlaska u invalidsku mirovinu 11. svibnja1973. godine.

U listopadu 1964. godine, rijeka Savapoplavila je Zagreb. Njen vodni val od 4.430 m3 /sek. razorio je za{titni nasip izme|u Podsuseda ièljezni~kog mosta i izazvao poplavukatastrofalnih razmjera. Prosje~na razina vodebila je 140 centimetara i bilo je poplavljenopribli`no 60 ~etvornih kilometara gradskepovr{ine, na kojoj je ìvjelo pribli`no 180 tisu}aljudi. Osobito je bilo zahva}eno i znatno o{te}enopodru~je Trnja, Tre{njevke, Pe{}enice, Remetinca ineki dijelovi ^rnomerca. Voda je na sjeveru doprlado èljezni~ke pruge Zagreb-Ljubljana,Branimirove, Studentskog centra i Juki}eve ulice.Skoro 40.000 ljudi moralo je napustiti svojedomove i smje{taj potraìti kod rodbine, prijateljai u novoizgra|enim barakama. Smrtno je stradalo17 gra|ana. Materijalna {teta tada je procijenjenana ~ak 160 milijarda dinara.

Cijeli je grad bio angaìran na spa{avanjuljudi. Organizacijom pomo}i tijekom poplave tekasnije sanacijom {tete rukovodio je posebanstoèr u Skup{tini grada. Predsjednik grada tadaje bio Pero Pirker. Mobilizirala su se svakomunalna poduze}a, vatrogasci, vojska, crvenikri` i drugi.

Gradska Elektra i njeni radnici danono}nosu bili na terenu, osiguravaju}i napon i opskrbuelektri~nom energijom. Podru~ja gdje su bilezra~ne trafostanice dulje su imale opskrbu na

poplavljenom podru~ju. Bila je o{te}ena 81trafostanica, a od udara struje poginuo je jedan~ovjek. Najvi{e su stradale TS 10 kV zbog nanosamulja, a kabeli u postrojenjima nalazili su se podvodom.

Tijekom poplave, sanacije, a i kasnije pojavljivalisu se dozemni spojevi. Kratki spoj razorio je do temelja10 kV kabelske glave trafostanice u Radni~komsveu~ili{tu.Sre}om, do tada jo{ nije bio izgra|endana{nji Novi Zagreb, veliki dio Trnja i Tre{njevke.

Zagreb je u povijesti bio poplavljen ~ak i odbrdskih potoka sa Sljemena. Ali, poplava 1964.godine bila je katastrofalna

POVJESNA RAZGLEDNICA

Katastrofalna poplavaZagreb 1964. godine

Prometovalo se skelama i konjima (stare Kruge)

Petar Kuzele

Dvanaesti je dan prosinca 2004. godine.Sati su ve~ernji. Pribli`no stotinu braniteljaHEP-a sa suprugama i{~ekuje polazak autobusa.Kre}emo prema nama toliko èljenomMe|ugorju. Da to nije obi~no putovanje iliuobi~ajeni izlet primijeti se i na licima svihprisutnih. Nema nervoze niti zadirkivanja prijeputovanja kao {to se to ina~e ~ini da se skrativrijeme ili da se razbije dosada.

I[ÊKUJU]I SUSRET SA SVETIM MJESTOM

Svi zajedno osje}amo blago spokojstvo i tek malunelagodu zbog i{~ekivanja susreta sa Me|ugorjem,

svetim mjestom. Napokon pokret. Vozimo se u ti{inisvojih misli, slu{aju}i ki{u koja nas neumorno prati. Krozmrak se ipak malo naziru mjesta kroz koja prolazimo.Gledamo kroz prozor misle}i da }emo vidjeti nekipokret, neku sjenku, bilo {to da nam, privu~e pozornost.Ali vani je samo mrak i ki{a.

Prolazimo kroz Plitvice, pa kroz na{ herojskiKnin, Imotski i napokon stièmo u Me|ugorje.

Znaju}i da }emo uskoro stati na sveto tlo,osje}amo lagano uzbu|enje i ja~e lupanje srca.

Izlazimo iz autobusa i skupljaju}i se u manjegrupice dogovaramo kako dalje. Dvojbe nema.Usprkos ki{i svi idemo na Krièvac (Brdo kalvarije).

Po~injemo se penjati s pitanjem ho}emo liuspjeti do}i do kraja, jer vrh je daleko, kamenjesklisko, a ki{a neumorno pada no{ena jakim ihladnim vjetrom.

SVATKO SA SVOJOM MOLITVOM

Penjemo se polako, svatko sa svojom molitvomu sebi. Zastajemo na postajama, kojih je ukupno 16.Tada molimo svi zajedno.

Pokisli ali puni ~udne snage, svi dolazimo doKrièvca. Osje}amo da smo napravili ne{to vrijedno ilijepo za nas same, ali i za na{e najmilije koji nisu bilis nama.

Nakon molitve spu{tamo se polako premaravnici, bogatiji za jedno iskustvo koje }emo nositi usebi ~itav ìvot.

Nakon ru~ka i kratkog odmora odlazimo naBrdo ukazanja.

Cijelim putem o~i su nam {irom otvorene iupijaju svaki milimetar krajobraza da bi se {to ja~eurezao u sje}anje. Vjerujem da svi imaju na umusamo jednu misao.

KI[U VI[E NITKO NE PRIMJE]UJE

Tu se je to dogodilo. Majka Bo`ja je bilaupravo ovdje, upravo tu gdje sada stojimo. Takvaspoznaja stvara uzvi{eni osje}aj. Zato ki{u vi{enitko i ne primje}uje. Netko pogledom traì nekitrag, neki pomak vjeruju}i da je to bilonamijenjeno upravo njemu. Ali za{to traìti kadznamo da su svi tragovi i svi zvukovi samo zbognas malih, obi~nih ljudi koji vjeruju u Boga injemu se mole.

U prekrasnoj crkvi sluèna je sveta misa zasve obitelji, prijatelje i za sve poginule i nestalebranitelje. Skupili su se na misi ljudi iz cijelogsvijeta, svih boja i rasa, ali s jednako sna`nomvjerom.

Vjerom u bolje sutra, vjerom da }e jednogdana prestati krvoproli}e, da }e nestati gladi irasne diskriminacije. Vjerom da }e bolesniozdraviti . I na kraju s vjerom u ~ovjeka da }epustiti prirodu da di{e kako to samo ona zna, a nejoj nametati svoje zakone.

Me|ugorje nas je nadahnulo, u namaprobudilo ono najljep{e - ostavilo je vidnoga tragana nama. Vra}amo se sa ~vrstim obe}anjem da }emose uskoro opet vidjeti na istom mjestu.

U toj misli nije nas omela niti olujname}ava koja nas je neumorno pratila tijekom 18sati na{eg puta u povratku, preko Knina,Benkovca , opjevanog Velebita, zameteneKapele....

Tako je moralo biti. Jer, u srcima smoponijeli mir, spokoj i radost. Kada smo stigli uZagreb, na licima nam se o~itovala èlja – idemoopet.

Zoran [u}ur,Povjerenstvo za informiranje UHB-HEP-a


BRANITELJI HEP-a

Posjet Me|ugorju

Ponijeli smo mir u srcu, spokoj i radost

Skupina branitelja HEP-a i njihovih obitelji na putu do Krièvaca - ki{a, jak hladan vjetar, sklisko kamenje i svatko sa svojimmislima i molitvom

Na vrhu kod velikog bijelog krià osjetili smo da smo zasebe i na{e najmilije napravili ne{to vrijedno i lijepo

Na Brdu ukazanja Majke Bo`je

"Dobro~instvo je jedino blago koje sepove}ava dijeljenjem"

C.Cantu

Blago {to ga je na{a trojka jubilaraca skupilaneizmjerno je. Na plaketama koje im je ùpanijskiCrveni kri` uru~io po~etkom prosinca stoji: U znakzahvalnosti za vi{estruko darovanu krv, izraènuplemenitost, humanost i ljubav prema ~ovjeku. Okomu je rije~? Kratko, najkra}e, jer oni tako èle.

Klub darovatelja krvi Elektrodalmacije Split nanjih je ponosan s razlogom. Jer oni su vi{estrukijubilarci: Dubravko Medar, Lahor Rako i Marica@aneti} – Malenica.

DUBRAVKO MEDAR – 75 PUTA DAROVAO KRV

Na{ je kolega Dubravko oti{ao umirovinu pred koju godinu. To ga nijesprije~ilo da i nadalje bude jedan odnajaktivnijih ~lanova Kluba. Dubravko jedarovao krv 75 puta. Po~eo je jo{ u srednjoj{koli dok je obavljao praksu u na{oj tvrtki.Trebala je krv za brata na{eg radnika.Dubravko je dao tada i vi{e nije nikadaprestao.

- Puno sam puta slu{ao kako se trguje skrvlju, ali neka svatko govori {to ho}e. Ja seosje}am izvanredno kada promislim {to to zna~ikada sam kao ~ovjek dao ne{to drugom ~ovjeku,da sam ga mo`da spasio, da sam mu pomogao. Ito je jedino o ~emu treba misliti.

Kada je bio jubilarac s 25 davanja, ~inilomu se da nikada ne}e dose}i dana{nje brojke izato mu je jako ào {to davala{tvo krvi prestajesa 65 godina. Kaè, on bi i dalje, dokle god sedobro osje}a. Do sada je darovao 30,5 litarakrvi, a to zna~i da je ~etiri puta promijenio svu

svoju krv. Smatra kako je to dobro za op}enitozdravstveno stanje. A, ako je suditi po osmijehuna na{oj fotografiji, pomaè i o~uvanju dobrevolje i vedrog raspoloènja.

LAHOR RAKO - 50 PUTA DAROVAO KRV

Lahor Rako darovao je krv 50 puta. I on jezapo~eo jako mlad, a na to ga je nagnaloosobno stradanje. Nakon doìvljene prometnenezgode bio je 35 dana na intenzivnoj njezi, aod toga 15 dana u komatoznom stanju. @ivotsu mu spasili darovatelji krvi. Nakonozdravljenja i on im se pridruìo.

- Kada jednom zapo~ne{, tvoje te tijelosvakih {est mjeseci na to ponovno nagoni. I jase zbog toga iznimno dobro osje}am, jer samse ve} puno puta susreo s veli~inom ljudskezahvalnosti i sje}anja. Jako me se dojmilo kadame je jedna èna, kojoj sam kako mi je re~eno,prije trinaest godina spasio ìvot, upornotraìla dok me nije na{la, a onda uz zahvalumolila da dam krv za njenu sestru. Na àlostbio sam sprije~en jer sam mjesec dana ranijedao krv, ali sam gospo|u uputio na na{ Klub.

R. Lahor je s puno ponosa naglasio da jenjegov sin, student {este godine medicine, ve}krenuo o~evim stopama i postao darovatelj.

MARICA @ANETI]-MALENICA – 35 PUTADAROVALA KRV

Na{u tre}u jubilarku ne treba posebnopredstavljati. Na stranicama HEP Vjesnika~itatelji je (prepo)znaju po njenim tekstovima.Ono {to niste znali doznat }ete sada. Marica jedarovala krv 35 puta, a to se u davala{tvu krviza ène vrednuje kao 50 mu{kih davanja.

Predstavljam je na kraju ovoga priloga kao{e}er, zbog vi{e razloga. O osobnim motivimadarovanja krvo je rekla:

- Darivanje krvi je jedna od dvije stvari nakoje sam iznimno ponosna u ìvotu. (Drugo, aline i redoslijedom, su djeca). Ponosim se {todarujem krv nepoznatim ljudima, iskreno senadaju}i da }u im pomo}i u bolesti ili nesre}i itime pomo}i njihovom povratku u ìvot.

Od kolegice smo saznali i o nagradnomizletu za darovatelje krvi, u organizaciji Crvenogkrià u Imotski. Darivatelji su obi{li jezera, posjetilifranjeva~ki samostan u ~ijem je sklopu i Muzejgrada, druìli se, zabavili, a poznavaju}i Maricu – izapjevali.

Vero~ka Garber

Redovna godi{nja skup{tina Aktiva DDKElektroprimorja, koji obiljeàva 41. obljetnicupostojanja, protekla je u sve~anoj i srda~nojatmosferi, karakteristi~noj za te humaniste kojisvojom krvlju spa{avaju ljudske ìvote. Kao i svakegodine, darovatelji krvi Elektroprimorja i 2004. suostvarili plan daruju}i 178 doza krvi do 3. prosinca2004. godine. Ali, kako je tom prigodom rekaopredsjednik Aktiva Davor Simone, najve}iovogodi{nji uspjeh je svakako osam novihdarovatelja krvi u Elektroprimorju.

- Oni su na{a najve}a vrijednost, jer }enajve}i dio njih darovati krv i spa{avati ljudskeìvote sljede}ih 25 godina. Premda nismo velikiaktiv, svake godine u na{oj sredini pojavljuju se

novi darovatelji krvi, {to je znak da smo dobroorganizirana i zdrava sredina, rekao je D.Simone, te poimeni~no nabrojao sve nove~lanove. To su: Ana Jovanovi}, Davorin Juri},Davor Malik, Robert Mezlar, Vladimir Srok,Damir Badovinac, Damir Laginja i TomislavPredivoj.

Aktiv DDK Elektroprimorja odazvao se tijekom2004. godine na sve akcije Savjeta DDK Rijeke kojidjeluje pri Gradskom dru{tvu Crvenog krià,zadràv{i pro{logodi{nji prosjek darovanja krviRije~koj transfuziji - deset doza mjese~no, bez da jeto utjecalo na procesa rada. Uz to, darovatelji krvizaposleni u Elektroprimorju organizirano su seodazivali na sve pozive iz Transfuzije.

Na Skup{tini je nagla{eno da uElektroprimorju postoji razumijevanje zaaktivnost darovatelja krvi. Predsjednik Aktiva D.Simone ponovio je vi{e puta da je darovana krvstrate{ki materijal svake dràve, ali da darovateljkrvi i dalje ostaje, naàlost, izvan tog strate{kogzna~aja.

Zato je na kraju D. Simone apelirao:- Poku{ajmo svi zajedno, u novim

okolnostima, prona}i nove darovatelje te na{immalim induvidulanim primjerom u javnostiprenijeti toplinu na{e krvi koja vra}a ìvot i naonih 98 posto ljudi koji ne daruju krv. @elimo dase i oni pridruè nama i da zajedno postanemoplemenitiji i humaniji.

Kao i svake godine, u prigodi odràvanjaGodi{nje skup{tine podijeljena su priznanjazaslu`nim darovateljima krvi.

Ivica Tomi}


@IVOT

Plakete ùpanijskog Crvenog krià za splitske darovatelje krvi

Ljubav prema ~ovjeku

Na{i ponosni jubilarci Marica i Dubravko uz sestruServaciju Mateljan iz ùpanijskog Crvenog krià i SenkuMaras, tajnicu kluba Elektrodalmacije

Godi{nja skup{tina Aktiva DDK Elektroprimorja Rijeka

Osam novih darovatelja krvi

Poslije nekoliko zajedni~kih i uspje{nih izletanas umirovljenika i zaposlenika HEP-a iz Zagreba,ostvarene su i èlje da posjetimo Me|ugorje teotoke Lopud i [ipan u dubrova~kom akvatoriju.Odlu~ili smo se za autobusni prijevoz nama ve}provjerene tvrtke Saraja, koja uz kvalitetanautobus ima i, ne manje va`no - simpati~nevoza~e. U autobusu, dovoljno popunjenomumirovljenicima i zaposlenicima HEP-a, s namaputuje i Ana Kolak, koja }e nam biti vodi~ uMe|ugorju, ina~e ~lanica Molitvene zajedniceMarijina pohoda.

S na{eg odredi{ta u Zagrebu krenuli smo u~etvrtak, 21. listopada, u pribli`no 21 sat. Voza~isu nam ve} otprije poznati: Tihomir i Vlado. Smjer:Karlovac, Korenica, Gra~ac, Knin, Sinj, Me|ugorje.U dobrom raspoloènju, kroz suhu i ugodno topluno}, novi autobus prolazi naplatne ku}ice Lu~ko, ana{a nam Ana mirnim i ugodnim glasomnadahnuto prikazuje zbivanja vezana za ukazanjeMajke Bo`je u Me|ugorju, koje su svjedo~ile mladedjevojke vidjelice. U toj atmosferi, u autobusu suse zapjevale i pobo`ne pjesme.

NA MISI U ME\UGORJU

Granicu s Hercegovinom pro{li smo bezduljeg zadràvanja te u Me|ugorje stigli u petsati. Bio je jo{ mrak. Cijela na{a skupina,vo|ena A. Kolak, prolazi svih 14 postajaKri`nog puta, koji je u Me|ugorju vrlodojmljivo postavljen. Posebno se izdvaja kipIsusa na kriù. I tu dobivamo nadahnuti prikazIsusove golgote, uz molitvu kod svake postaje.Na jutarnjoj misi u crkvi u Me|ugorju smo uzvjernike iz svih krajeva svijeta, a poslije nje seuputismo prema Brdu ukazanja, gdje suvidjelice doìvjele ukazanja Majke Bo`je. Brdoje strmo i neprikladno za hodanje. Unato~tomu, hodo~asnici prolaze svih pet reljefnihmjesta ukazanja. Ana nam prikazuje doga|ajekod svakog od njih. Na Brdu je postavljen kipMajke Bo`je, gdje se hodo~asnici zadràvaju umolitvi. Uz spomenuta vjerska obilje`ja, uMe|ugorju je poznato i Brdo s krièm, tako|ermjesto hodo~a{}a. Ono je puno ve}e i strmije,a na vrhu mu je veliki kri`, do kojeg dolazebrojni vjernici tijekom cijele godine.

Me|ugorje, uredan gradi} u kojem se jo{uvijek grade i novi objekti, orijentirano je navjerska hodo~a{}a te ima veliki broj prihvatnihpansiona i preno}i{ta. Nakon objeda sepozdravljamo s na{im vodi~em, Anom Kolak, kojanam je pribliìla Me|ugorje te nastavljamo put. Onnas vodi preko [irokog Brijega te Mostara,dolinom Neretve prema Dubrovniku.

Prolazimo pokraj Mostara te lijepimkrajobrazom uz Neretvu preko Metkovi}a teprekrasnom deltom Neretve i Opuzena. Zaustavili

smo se u Neumu. Na tom putu kod na{eg Klekaprimje}ujemo ruski brod koji ispituje morsko dno,radi mosta koji }e povezati na{u obalu spoluotokom Pelje{ac, {to je najbolje rje{enje da sene mora prolaziti granica s BiH te da, naàlostzapostavljeni, Pelje{ac dobije mogu}nost razvoja.

U ve~ernjim satima prelazimo preko lijepogMosta Franje Tu|mana, koji je skratio put premaDubrovniku. Osvijetljen most, prekrasni putni~kibrodovi u Gru{koj luci kao i svjetla Dubrovnika,odu{evljavaju nas te se zadovoljni smje{tamo uugodnom hotelu Mlini u Srebrenom.

BRODOM DO ELAFITSKIH OTOKA, LOPUDA I[IPANA

Idu}eg dana, u subotu, na{ bus u Gru{kojluci do~ekuje na{ prijatelj Marko Polovi},umirovljenik Elektrojuga, koji je i predsjednikUdruge umirovljenika Elektrojuga Dubrovnik. On}e nam biti vodi~ na tom podru~ju. Osigurao namje manji brod – trabakul, ure|en za turisti~kaputovanja do 50 putnika, kojim }emo obi}i otokeLopud i [ipan. Vrijeme je prekrasno, toplo. Uzmirno more i vedro raspoloènje, kre}emo izGru{ke luke. Brod plovi podru~jem Elafita, kako sezovu otoci zapadno od Dubrovnika. Najve}i od njihje [ipan, a tu su Lopud i Kolo~ep (Kalamota). Tiotoci, brodicama povezani s Dubrovnikom, svojimprekrasnim krajobrazima, pje{~anim plaàma i vrlougodnom klimom, privla~e brojne turiste. NajbliìDubrovniku je Kolo~ep, sa suptropskomvegetacijom, prostranim borovim {umama, u {tosmo se i sami uvjerili plove}i njegovom sjevernomstranom.

Brodica nas je dovela do Lopuda, koji jesmje{ten izme|u Kolo~epa i [ipana, a od njih jei najrazvijeniji. Otok je povr{ine 4,63 km2 ismatra se najljep{im u Elafitima. Turizam iugostiteljstvo su tradicionalno na visokoj razini.Naàlost, ima zapu{tenih vinograda i ostalihkultura kojima otok obiluje. Na njemu odli~nouspijevaju sve mediteranske kulture, a posebnolimun. Tu nema ispu{nih plinova, jer na Lopudne moète do}i autom. Pjeskovita plaà [unj,kao i ostale plaè, uz bujnu vegetaciju te bistro,~isto more, privla~e mnoge Dubrov~ane i ostalegoste jo{ od doba Mihe Procata, Getaldi}a,Ru|era Bo{kovi}a, Ivana Gunduli}a, kao ibogate pu~ane iz Dubrova~ke republike – sve dodanas. Posjetili smo botani~ki vrt i vidjeli vrlovisoke palme, za koje kaù da su najvi{e naMediteranu. Na tom otoku je i poznati hotelLapadia, vlasni{tvo Atlanske plovidbe izDubrovnika te nekoliko privatnih hotela. Toplovrijeme i ugodno more privuklo je neke od na{ihhepovaca na kupanje.

Poslije obilaska jednog dijela otoka,vra}amo se na na{ trabakul koji se zove


UMIROVLJENICI

Posjeti Me|ugorju, Lopudu i [ipanu

Jo{ jedan lijep i nezaboravan izletAntun Star~evi}

Na jutarnjoj misi u crkvi uMe|ugorju bili smo uz vjernike izsvih krajeva svijeta, a poslije njena Brdu ukazanja, na kojem suvidjelice doìvjele ukazanja MajkeBo`je

Na otoku Lopudu, uz palme za koje kaù da su najvi{e naMediteranu


Giusepina i nastavljamo plovidbu prema [ipanu,koji je najve}i otok Elafita, povr{ine 16,3 km2 inajudaljeniji od Dubrovnika. ProcvatomDubrova~ke Republike, na njemu se grade 42ljetnikovca te on postaje sredi{te dru{tvenog ikulturnog ìvota Dubrovnika. Ve}ina tihljetnikovaca je danas zapu{tena, a neki su,naàlost, u ru{evnom stanju. Jedan od rijetkihkoji je o~uvan u cijelosti je ljetnikovac kapetana,brodograditelja i trgovca Vice Stjepkovi}a-Sko~ibuhe. Ljetnikovac, ili kako ga jo{ imenuju,dvorac, izgra|en je 1563. godine. S kulom kojaje dogra|ena 1577. godine, cijeli kompleks jedobio zavr{ni oblik te obuhvatio glavnu ku}u,crkvicu, loù, kulu, obrambeni zid i cisternu.Unutar zida je prekrasan vrt, zasa|en ukrasnim iegzoti~nim biljem kojeg je Vice donosio sasvojih putovanja. Marom novih vlasnikaljetnikovac se obnavlja. Prije objeda pro{etalismo lijepo ure|enim vrtom punim ukrasnogbilja. Ure|ene {etnice s nadsvo|enom lozommogle su nam do~arati ugo|aj u kojem suDubrov~ani znali uìvati.

Nakon {etnje lijepim otokom, vra}amo se nabrodicu, te u dubrova~ku luku. Autobusomodlazimo u grad. Toga dana na Stradunu bila jeorganizirana prezentacija raznih vrsta jela, slasticai pi}a poznatih dubrova~kih hotela, ugostitelja iobrtnika. Uzdu` cijelog Straduna bili su postavljenistolovi na kojima su se mogle degustirati brojnedelicije i razni specijaliteti. Tako smo, stjecajemokolnosti, mogli uìvati i u jednoj dubrova~kojgastronomskoj prezentaciji.

BABIN KUK I VELIKI ZATON

U nedjelju, poslije doru~ka, opra{tamo sesa simpati~nim doma}inima hotela Mlini te sna{im vodi~em Markom odlazimo u poznati dioDubrovnika - Babin kuk. To je lijepo ure|enoturisti~ko naselje, s hotelima visoke kategorije,kongresnim dvoranama i trgova~kim centrom,kojeg jo{ zovu "mali Stradun". U ugodnoj {etnji,po jo{ uvijek lijepom vremenu, razgledavamoure|enu okolicu i lijepe plaè. S Babinog kukakre}emo prema Velikom zatonu, a vozimo sestarom cestom, biv{om magistralom. Put nasvodi podru~jem Rijeke dubrova~ke, gdje se vidiveliki broj usidrenih jahti i malih brodica. Okopodneva, stièmo do konobe Dva bora uVelikom zatonu, koja je smje{tena u slikovitojuvali uz samo more.

Nakon objeda, pozdravljamo se s na{imvodi~em i prijateljem Markom Polovi}em idoma}inima konobe te kre}emo za Zagreb.Vra}amo se magistralom, prolaze}i Makarskomrivijerom preko [estanovca, Trilja, Sinja, Drni{a,Knina, Plitvica, Slunja i Karlovca. U Zagreb stièmoprije pola no}i.

Smatram potrebnim izraziti zahvalnostbrojnim prijateljima i kolegama koji su nampomogli da izlet organiziramo, uspje{no ostvarimoi sa zadovoljstvom se vratimo doma.

Elafitski otoci zapadno odDubrovnika, [ipan, Lopud iKolo~ep, svojimprekrasnim krajobrazima,pje{~anim plaàma i vrlougodnom klimom, oddavnina privla~e brojneturiste

Kako tekstom nismo uspjeli obuhvatiti svebrojne ugodne doìvljaje na na{em putu, provelismo malu anketu me|u zaposlenicima HEP-a, kojisu se i na ovom izletu rado pridruìliumirovljenicima, da nam kaù nekoliko rije~i osvojim dojmovima:

Jasna Ti{ljar (Vukovarska): - Lijepo mi je bilokad smo bili na Prevlaci, na pro{lom izletu. Ovajme je odu{evio, a ako opet ne{to organizirate,rado }emo vam se pridruìti.

Naza Hasi} (Vukovarska): - Sve mi je bilolijepo, pa i kupanje mojeg supruga na plaìLopuda.

Katica Gorupec (Gunduli}eva): - Sve mi sedopalo: voditelji Ana i Marko, voza~i Tihomir i

Vlado, vo`nja brodom... @elim ponovno s vama,bez obzira na destinaciju.

Mirjana Misir (Gunduli}eva): - Jakodojmljivo bilo je predo~enje prikazanja naMe|ugorju. Cijeli izlet je bio vrlo lijep.

Marija Neferanovi} (Gunduli}eva): - Lijep iugodan izlet. Odu{evljena sam vjerskim akcentomMe|ugorja. @elja - posjet i drugim vjerskimcentrima.

Na kraju bih mi{ljenje na{ih umirovljenikaiznio rije~ima na{eg kolege Stanka s prethodnogizleta: - Bilo je uzbudljivo, prelijepo inezaboravno. Neka bude jo{ takvih izleta. Mi smoza!

"Lijep i ugodan izlet"

Uz mirno more i vedro raspoloènje, brodom na Elafitskeotoke

Izletnici ispred crkve u Me|ugorju

Zagreba~ki umirovljenici na Brdu ukazanja u Me|ugorju

Mala perverzna djela toliko su svakodnevnada izgledaju kao pravila. Zapo~inju jednostavnimnedostatkom po{tovanja, laìma ili manipulacijom.Ako nas neposredno ne poga|aju, ne ~ine nam senepodno{ljivima. Ako dru{tvena skupina u kojoj setakva pona{anja pojavljuju ne reagira, to sepostupno pretvara u utvr|ena perverznapona{anja s te{kim posljedicama za psiholo{kozdravlje `rtava. Kako nisu sigurne ho}e li ih ~uti,`rtve {ute i trpe u ti{ini.

Ta moralna destrukcija postoji oduvijek, uobiteljima gdje se prikrivala i u tvrtkama gdje seprilago|avala trajanju radnog vremena, jer su `rtvemogle oti}i. Danas se `rtve o~ajni~ki drè svojegaradnog mjesta na {tetu vlastitog fizi~kog i du{evnogzdravlja. Neki su se znali pobuniti, ponekad bi poveliprocese; ta pojava se doskora po~inje prikazivati umedijima i to dovodi dru{tvo do preispitivanja.

Svjedoci smo ìvotnih pri~a u kojima se te{korazaznaje vanjska stvarnost od psihi~ke stvarnosti.U svim tim patni~kim pri~ama zapanjujeponavljanje. Ono {to svatko smatra jedinstvenimzapravo dijeli s mnogima.

DESTRUKTIVNO PONA[ANJE PERVERZNE OSOBEU SVIM OKOLNOSTIMA

Teìna klini~kih ispovijedi jest u ~injenici dasvaka rije~, svaka intonacija, svaka iluzija ima svojuva`nost. Sve pojedinosti, uzmu li se odvojeno, ~inese bezazlenima, ali njihova cjelina stvaradestruktivni proces. @rtva je uvu~ena u tusmrtonosnu igru i sama moè povratno reagiratiperverzno, jer se takvim odnosom moè sobrambenim ciljem sluìti svaki od nas. To,bezrazlo`no, dovodi do toga da govorimo osuradnji `rtve sa svojim napada~em.

Perverzna osoba nastoji iskazati svojedestruktivno pona{anje u svim okolnostima svojegaìvota: na radnom mjestu, u obitelji, sa svojomdjecom.... Takva pona{anja su kontinuirana. Jednakotako ima osoba koje ispunjavaju svoj ìvotni putle{evima ili ìvim mrtvacima. To ih, uostalom, ne prije~ida zavaraju i da se dru{tvu ~ine potpunoprilago|enima.

U ìvotu ima susreta koji nas poti~u dadajemo najbolje od sebe; ima i susreta kojipredstavljaju opasnost i koji nas mogu uni{titi.Pojedinac u procesu moralnog zlostavljanja moèuspje{no uni{titi drugoga. Doga|a se, ~ak, danjegova èstina zavr{i istinskim du{evnimubojstvom.

U SVAKODNEVNOM @IVOTU NE USU\UJEMO SEGOVORITI O PERVERZNOSTI

Svi smo bili svjedoci nastranih nasrtaja najednoj i drugoj razini, bilo u paru, u obiteljima, u

poduze}ima, u politi~kom ili dru{tvenom ìvotu.Ipak, na{e se dru{tvo pred tim oblikom posrednognasilja pokazuje slijepim. Pod izlikom tolerancije,sami postajemo sudionici.

Zlo~ini moralne perverzije ~ine sadràjeizvrsnih filmova i «crnih» romana i u timslu~ajevima javnosti je jasno kako je rije~ onastranoj manipulaciji. Ali se u svakodnevnomìvotu ne usu|ujemo govoriti o perverznosti.

Napada~ se sluì odre|enim brojemtehnika destabilizacije uobi~ajenih u nastranihosoba: prikrivenim mislima, zlobnim aluzijama,laìma, poniàvanjima. Za~u|uje nas kako `rtvenisu svjesne te pakosne manipulacije.Poku{avaju razumjeti i osje}aju seodgovornima. «[to smo u~inili da nas takomrzi?» Napada~ se ne ljuti, on je samo hladan,zao, ne na o~it na~in koji bi mu njegova okolinamogla predbaciti, nego samo malimdestabiliziraju}im udarcima koje je te{kootkriti. Napada~ je vrlo jak. On izokre}e stanje,postavljaju}i se kao `rtva, stavljaju}i ~lanovesvoje obitelji u poloàj mu~itelja....

@rtve ponekad ne reagiraju onako nasilnokako bi trebale, nadaju}i se da }e njihovaljubaznost na}i odjeka i da }e se njihov napada~smek{ati. No, uvijek se doga|a suprotno jer previ{eljubaznosti izaziva nepodno{ljivu provokaciju. @rtvabi se zapravo trebala pona{ati kao do{ljakinja kojaukro}uje, jer bi napada~ tako napokon prona{aodoraslog partnera i mogao bi se roditi skorosrda~an odnos.

NASTRANI POJEDINAC JE STALNO NASTRAN

Svatko se od nas moè koristiti perverznimpostupcima. To postaje destruktivno samou~estalo{}u i ponavljanjem u vremenu. Svakinormalno neurasteni~an pojedinac otkriva uodre|enim trenucima nastrana pona{anja,primjerice u trenutku bijesa, ili je ~ak sposoban zadruge vrste pona{anja (histeri~no, fobi~no,opsjednuto....), a njegova nastrana pona{anja slijediispitivanje. Nastrani pojedinac je stalno nastran; onje prikovan uz taj na~in odnosa prema drugomu isebe ne dovodi u pitanje. âk ako njegovanastranost neko vrijeme prolazi neopaèno, izrazit}e se u svakoj okolnosti u kojoj }e sudjelovati iliprepoznati svoj dio odgovornosti, jer svojepona{anje ne moè dovesti u pitanje. Ti pojedincimogu postojati samo ako nekoga uni{te: onimoraju poniziti druge da bi pribavili dobar glas i dabi tako stekli mo}, jer su èljni divljenja iodobravanja. Oni nemaju ni saàljenja nipo{tovanja prema drugima budu}i da ih se odnosne ti~e. Po{tovati drugoga zna~i smatrati ga

ljudskim bi}em i prepoznati patnju koju muname}u.

ZAKON JAÊGA

Nastranost zasljepljuje, zavodi izastra{uje. Ponekad zavidimo nastranimpojedincima, jer ih zami{ljamo kao nositeljeneke vi{e sile koja im omogu}uje uvijek biti nadobitku. Zapravo, oni znaju prirodnomanipulirati, {to u poslovnom svijetu i svijetupolitike izgleda kao uspjeh. Jednako ih se takobojimo jer nagonski znamo da je bolje biti snjima nego protiv njih. To je zakon ja~ega.Najvi{e se divimo onomu koji najvi{e uìva inajmanje trpi. Bilo kako bilo, ~inimo malo uslu~aju njihovih `rtava koje izgledaju kao slabeili ne odve} lukave i, pod izlikom po{tivanjaslobode drugoga, ostajemo slijepi za njihovate{ka stanja. Zapravo, dana{nja tolerancijasastoji se od neuplitanja u djela i stajali{tadrugih osoba, pa ~ak ako nam se ta stajali{ta ilidjela ~ine odvratnima ili, pak, moralnoka`njivima. Jednako tako, jako smo popustljiviprema laìma i manipulacijama mo}nih ljudi.Cilj opravdava sredstvo. Ali do koje je to mjereprihvatljivo? Ne izlaèmo li se opasnosti dazbog ravnodu{nosti sami postanemo sukrivci,gube}i svoje granice ili svoja na~ela?Tolerancija nu`no proizlazi kroz uspostavujasno odre|enih granica. Zna~i, taj tip agresijesastoji se upravo od zadiranja u du{evnopodru~je drugoga. Sada{nji socijalno-kulturnikontekst omogu}uje razvoj nastranosti, jer jutolerira. Na{a epoha odbacuje uspostavu normi.Postavljanje granice kojom bi se nastranamanipulacija ozna~ila poistovje}uje se snamjerom cenzure. Izgubili smo moralne ilireligiozne granice koje su sadràvale neku vrstuzakonskoga vladanja i koje su nam moglekazivati {to se radi, a {to ne. Ljutimo se tekonda kad se doga|aji koje mediji napu{u irasteù pojave na javnoj pozornici. Mo} neizlazi na vidjelo i prebacuje svoje odgovornostina ljude kojima je upravljala ili pomagala.

TE[KO JE IMENOVATI NASTRANOST

Perverznost ne proizlazi iz psihijatrijskesmetnje nego hladne racionalnosti spojene snesposobno{}u da se drugi smatraju ljudskimbi}ima. Odre|eni broj tih nastranih osoba ~inikrivi~na djela za koja im se sudi, ali ve}ina sesluì svojim {armom i svojim sposobnostimaprilago|avanja kako bi si prokr~ila put udru{tvo, ostavljaju}i iza sebe ranjene osobe iopusto{ene ìvote. Psihijatre, suce, odgojitelje,sve nas uhvatili su u zamku perverzni tipovi


@IVOT

Moralno zlostavljanje

Sada{nji socijalno-kulturni kontekstomogu}uje razvoj nastranosti, jer ju tolerira

Ante-Ton}i Despot, dr.med.

koji se predstavljaju kao `rtve. Pokazali su namono {to smo od njih o~ekivali kako bi nas boljezaveli, a mi smo im pripisali neuroti~nesklonosti. Kad su se pokazali u pravom svjetlu,nagla{avaju}i svoje ciljeve mo}i, osjetili smo seprevarenima, ismijanima, ponekad ~akponiènima. To obja{njava razboritostprofesionalaca u njihovu razotkrivanju.

Imenovati nastranost je te{ko, taj sepojam naj~e{}e pripisuje djelima velikeokrutnosti, koja su ~ak psihijatrima nezamisliva,poput zlo~ina serijskih ubojica. Ipak, nazivali jemi suptilnom agresijom ili govorili o serijskimubojicama, rije~ je o plja~ki, odnosno o ~inukoji se sastoji u prisvajanju ìvota. Sintagmanastrana osoba {okira, uznemiruje. Onaodgovara vrijednosnom sudu, a psihoanaliti~arise protive izricanju vrijednosnih sudova.Moraju li stoga sve prihva}ati? Ne imenovatinastranost jo{ je teì ~in, budu}i da tada `rtvaostaje iskori{tena, napadnuta i bez milostiizvrgnuta napadima.

@rtve pate i nemo}ne su braniti se. Prvi ~intih plja~ka{a sastoji se u paraliziranju svojih `rtavakako bi sprije~ili njihovu obranu. Nadalje, ~ak ako ipoku{aju shvatiti {to im se doga|a, nemajusredstava da to sprije~e.

I NAJBEZOPASNIJE DEPRESIVNO STANJE MO@EDOVESTI DO SAMOUBOJSTVA

Osoba koja je pretrpjela psihi~ki napadpoput moralnog zlostavljanja stvarno je `rtvabudu}i da je njezin psihi~ki ìvot bio vi{e ilimanje trajno uznemiravan. âk i kada se njezinna~in reagiranja na moralni napad moèpripisati uspostavljanju odnosa s napada~emkoji se njome hrani i stvaranju dojmasimetri~nosti, ne smije se zaboraviti da taosoba trpi stanje za koje nije odgovorna.Dogodi li se da se `rtve takva podmukla nasiljalije~e u individualnoj terapiji, to moè zbogintelektualne inhibicije, pomanjkanjapovjerenja u sebe, pote{ko}a u vlastitompotvr|ivanju, ili zbog stalnog depresivnogstanja otpornog na antidepresive, ili ~ak zbognajbezopasnijega depresivnog stanja, dovestido samoubojstva. Ako se `rtve katkada àle nasvojega partnera ili na svoju okolinu, rijetko susvjesne postojanja toga tajnog pogibeljnognasilja i rijetko se usu|uju àliti. Psihi~kasmetenost koja je prethodno nastala moè ~ak ipsihoterapeuta navesti da zaboravi kako je rije~o objektivnom stanju nasilja. Zajedni~ka to~katih stanja je neizreciva: `rtva se, prepoznaju}isvoju patnju, zapravo ne usu|uje pomisliti daje tu bilo nasilja i napada. Katkada sumnja nepopu{ta: «Nisam li ja sve to izmislio kako mi toneki sugeriraju?» Kad se usudi poàliti na ono{to se doga|a, ima bolan osje}aj dok to opisujei ~ini joj se da je ne razumiju.

Nazivamo ih napada~ i napadnuti, jer jerije~ o provjerenom nasilju, ~ak ako je iskriveno, koje se nastoji obru{iti na identitet

drugoga i oduzeti mu svaku individualnost. Toje stvaran razvoj moralne destrukcije koji moèdovesti do mentalne bolesti ili samoubojstva.Jednako tako, govorimo «nastrana osoba» jersve jasno upu}uje na pojam zlouporabe, kao{to je to slu~aj sa svim nastranim osobama. Tozapo~inje zlouporabom mo}i, nastavlja senarcisoidnom zlouporabom pri kojoj drugi gubisvako po{tovanje, a ponekad moè zavr{itiseksualnom zlouporabom.

ÊSTITOST KAO SLABOST, A PERVERZNOSTSPRETNOST

Ljudska je ma{ta neograni~ena kad je rije~o tomu da se kod drugoga uni{ti pozitivna slikakoju on o sebi njeguje: tako prikriva vlastiteslabosti i postavlja se u nadmo}an poloàj.Pitanje mo}i trebalo bi se ticati cijelogadru{tva. Oduvijek je bilo ljudi li{enih obzira,skorojevi}a i manipulatora za koje je ciljopravdavao sredstva, ali dana{nji porastnastranih djela u obitelji i u poduze}imapokazatelj je individualizma koji dominirana{im dru{tvom. U sustavu koji funkcionira pozakonu ja~ega, lukavijega, kraljuju perverzneosobe. Kad je uspjeh temeljna vrijednost,~estitost se pokazuje kao slabost, a perverznostpoprima izgled spretnosti.

Uz izliku tolerancije, mnoga se dru{tvamalo pomalo odri~u vlastitih zabrana. Ali, kakona sve pristaju, kao {to to ~ine `rtve perverznihnarcisoidnih osoba, dopu{taju da se u njihovukrilu razvijaju nastrana djelovanja. Brojnimo}nici ili politi~ari koji bi mladima mogliposluìti kao primjeri ne biraju sredstva kojimauklanjaju suparnike ili se odràvaju na vlasti.Neki zbog dràvnih razloga ili zbog «vojnetajne» zlorabe svoje povlastice, koriste sepsiholo{kim pritiscima kako bi za{titili svojprivatni ìvot. Drugi se bogate zahvaljuju}izakulisnim prekr{ajima, zlorabe}i dru{tvenadobra, sluè}i se lukav{tinama ili poreznomprijevarom. Korupcija je postala op}erasprostranjena. Zna~i, dostaje jedan ili vi{eperverznih pojedinaca u skupini, u poduze}u iliu vladi da ~itav sustav postane perverzan. Akose ta perverzija ne razotkrije, potajno se {irizastra{ivanjem, strahom i manipulacijom.Zapravo, da bi se nekoga psiholo{ki vezalo,dovoljno ga je uvu}i u laì ili kompromise iu~initi ga sukrivcem perverznog procesa. To jesam temelj djelovanja mafije ili totalitarnihreìma. Perverzne narcisoidne osobe se vrlodobro snalaze i u obiteljima i u poduze}ima ilidràvama, pripisuju}i drugima poraz koji suone skrivile da bi se nametnule kao spasitelji itako preuzele mo}. Da bi se tu odràle,dovoljno im je zanemariti skrupule. Povijestnam je pokazala takve ljude, koji odbijajuprepoznati svoje pogre{ke, ne prihva}aju svojuodgovornost, barataju laìma i manipulirajustvarno{}u kako bi izbrisali tragove vlastitihnedjela.


S MOJE PONISTRE

Bombe i plakati

Prije nekoliko mjeseci dnevne su novineobjavile vijest da je u kabelskom ormari}u ujednom malom mjestu na|ena ru~na bomba.Nitko o nalazu bombe nije obavijestio mojuElektru. Tko je otvorio ormari}? Policajac? Tkomu je dao klju~ ili je provalio? Ako je provaliopolicajac, koga zvati da nas za{titi odprovalnika? Vijest je, dakako, bila polovi~noistinita. Naime, bombu je netko stavio naormari}, a ne u ormari}. U razgovoru surednikom gradske kronike dnevnog lista,saznao sam da je ~lanak napisan temeljempodataka koje je novinaru dalaglasnogovornica policijske uprave. Tri samdana poku{avao do}i do glasne gospo|e, ali jepreko telefonske centrale nisam uspio dobiti.Izravne brojeve njenog telefona i mobitela nisumi htjeli dati jer, kako je rekla telefonistica,nisu za javnost. Zato glasnogovornica i govori

glasno da bi je mogli nadaleko ~uti (kao kad sedovikuju na Velebitu). Ja nemam volje vikati;radije, evo, pi{em. Vrijeme je daglasnogovornica po~ne rabiti telefon; bit }elak{e i njoj i novinarima.

No, to nije sve. Osim bomba{a i policajaca,na{ih su se objekata uhvatili plakateri i politi~ari.Na vratima jedne trafostanice, netko je zalijepioplakate... Revni u poslu oko odràvanjatrafostanica, na{i su ih monteri skinuli. No,plakateri su imali plakata u pri~uvi i ponovno ihzalijepili. Monteri su opet bili brzi i odlijepili ih. A,onda? Onda je netko zalijepio mali plakat nakojem je pisalo: Nije civilizirano niti demokratskiuni{tavati tu|e plakate. Hvala!!! SDP

Netko je rukom dopisao: Pa ih lipi na svojuku}u. Hvala.

Je li plakat doista zalijepio netko iz SDP-a, ilise netko nesta{an poigrao njihovim imenom,mo`da otkrije policija. Ista ona koja je bombuna{la u ormari}u, i to bez da ga je otvorila! Mo`dai plakatera na|e u trafostanici. Bez da otvoritrafostanicu!

Ja sam mislio da su politi~arima bitnekadrovske (direktorske) kriàljke i investicije, pa meiznenadilo da politi~ari èle u}i i u trafostanice.Valjda èle pobolj{ati napon.

Dr Aèn

OZONSKO ULJESvjetska dobava nafte i plina dose}i }e

vrhunac ubrzo nakon 2010. godine, a od tadapostati nedovoljnom, najavljuju}i ekonomski kaos{irom svijeta, osim ako dru{tva ne priznajualternativu fosilnim gorivima. Tako predvi|aju{vedski znanstvenici u kontroverznom napisuobjavljenom u ~asopisu New Scientist.

Drugi znanstvenici procijenili su da bi se zalihemogle po~eti prazniti oko 2050., ali geolozi suniverziteta u Uppsali ([vedska) kaù da je topredvi|anje bez temelja, jer su svjetske zalihe nafte iplina 80 posto manje nego {to se naj~e{}e misli.

Ako su [ve|ani u pravu, jedna od predvidivihnuspojava mogla bi biti i odgoda ozbiljnihklimatskih promjena, jer manje spaljena goriva zna~i

i niù razinu emisije uglji~noga dioksida.

Ipak, okoli{tarci bi trebali biti oprezniprihva}aju}i predvi|anja o manjku nafte i plina. Ve}su se jednom opekli predvi|aju}i skori kraj zaliha.

Izvor podataka: London Independent, CharlesArthur, 2. listopada 2003.

Alternativni izvori energije, to je u nas, kao,konkurencija dobro u{an~enim prodava~ima sila, pa}e se pojam ovuda vjerojatno valjati u ne ba{ ~istimpelenama i kad ostatak svijeta ve} bude pro{aranvjetrolovnim elisama kao grad profesora Baltazara.Zasad Hrvati, ljubitelji ti{ine i mira, polujavno tvrdeda 'to stvara buku i nagr|uje krajolik'. Vi{e odoma}emu krajobrazu u zadnjem komentaru; a usvezi s bukom, ne vjerujem da bi vjetrolovkanadglasala pucnjavu rakija{ki crvenookih veseljakana svadbama. Ne bi nadja~ala ni primitivnotrubljenje u gradovima gdje je zakonom zabranjenauporaba zvu~nih signala, niti no}no urlikanjealko-sevdalinki izme|u stambenih zgrada gdje bièljelo spavati na tisu}e normalnih ljudi.Nedvojbeno nije glasnija ni od tuleà nogometnih

sljedbenika, ni od jauka guma i reànja ve}ihmotora pod kontrolom manjih mozgova, ili odkakve sli~no tradicionalne akustike. A ni time se unas nitko ozbiljnije ne èli pozabaviti.

Kad god se na televiziji, toj neumornoj{iriteljici mediokriteta, poku{a razgovarati otemama alternativne energije, netko pozoveeksperte iz uhodanih sustava da efektivnopotkopaju prve korake u nekakvom pravcu za koji sezalaè napredan svijet. Govori se onedjelotvoornosti, maanjku sredstaavaa,neredovitim pojavama prirodno obnovljivihenergenata (tojest, ne pu{e uvijek vjetar i ne sijeuvijek Sunce...), o prevelikim investicijama i o~ekanju. Zanimljivo je da je ~esto glas stru~njakatoga tipa ja~i od zagovaratelja alternative stoga, jerpromjene bûde otpor u ljudima koji vi{e ne

namjeravaju napredovati. Davno je zamije}eno dasu znanstvenici, ali i ne samo oni, kao kljukaneguske; zasi}ene, ne èle vi{e ni zrna. Jednom kadne{to dostignu, utvrde se na toj razini i ne dajunikome da to nadma{i. Efekt je ina~e poznat kaoPeter's principle.

Kod svih koji se tako pona{aju vidljivo jeporazno saznanje kako su silne godine obrazovanjai postizanja sposobnosti akvizicije novih znanjazapravo ba~ene u vjetar, jer ~ak i velebna jegra|evina na nekvalitetnom temelju neuporabiva.

Budu}nost bez nafte ne bi trebala nikogastra{iti, ve} veseliti sve koji vide daleko prekotradicionalnoga gliba sitnih ljudskih razmaènosti.Elektrovozila ve} su danas mogu}a. Postoje dobretehnologije za izradu laganih baterija visokogakapaciteta, kvalitetni pogonski agregati, kao isolidna znanja o regulaciji punjenja i potro{nje.ôvje~anstvo }e se lako priviknuti na manje putnebrzine, jer tristo konjskih snaga na zagu{enimautocestama moè samo frustrirati i ko{tati, anikako veseliti. Mo`da ljudi naviknu i bolje se

organizirati. Manja brzina uz ispravan na~inputovanja s dosta odmora, i dakako, s polaskom navrijeme, bit }e dovoljna! Jurnjava je oduvijek pa idanas privla~na samo glupavijima, a napredakvaljda ne treba primjeravati takvima; ili mo`datreba?

STRUJA DO ZADNJE KAPIZnanstvenici s University of Alberta u Kanadi

diù valove svojim otkri}em ~istog i jednostavnogna~ina stvaranja elektriciteta protiskuju}i vodu kroztanke staklene cijevi, {to je otkri}e koje se smatraprvim potpuno novim na~inom generiranja u vi{eod 160 godina. Prema objavljenim opisima uJournal of Micromechanics and Microengineering izlistopada 2003, proces djeluje zauzdavaju}i prirodnuenergiju koja se stvara kad struja teku}ine susretnetvrdu povr{inu. Postupak je u vrlo ranoj fazi, kaùistraìva~i Larry Kostiuk i Daniel Kwok, ali do krajadesetlje}a proces bi se mogao razviti do izrade'vodene baterije' kojom bi mogli napajati }elijsketelefone i druge male elektronske ure|aje, a da nerabimo otrovnih materijala ili da ne stvaramozaga|enja. Eventualno, sustav bi mogao narasti dogeneratora normalnih snaga za proizvodnju ~isteenergije.

Izvor podataka: Toronto Star, Julia Necheff, 20.listopada 2003.

Odavna se {u{ka da se dobri nacrti zaizgradnju jeftinije i ~istije energije nalaze usefovima onih koji nam prodaju skuplju i prljavijutehnologiju. Bilo je pripovijesti o baterijama koje sepune brzinom kondenzatora, a prâzne postojano iprema potrebama. Bilo je pripovijesti o Bunsenovimelementima (natrij i ìva) i o pogonskom alkoholu.Vra}ali su se snovi o uporabi zra~nih divova –cepelina, lak{ih-od-zraka u verziji modernihmaterijala i djelotvornijih pogonskih agregata.Izmi{ljeno je svega i sva~ega, ali siroma{ni izumitelji~esto su svoja dostignu}a prepustili gospodi s vi{enovaca, a ti su kasnije ideju smjestili u policu'poslije rasprodaje' i - do pobolj{anja nije dolazilo.

Tko zna koliko zamjena postoji danas onimpomagalima kojima smo se tako tupavo i biljojednonau~ili diviti, sluìti ili ~uditi? Na nedavnoj izlo`bipojavili su se generatori energije pogonjenipovla~enjem uzice. Koliko cimne{, toliko telefonskograzgovora? Jednoga }e se dana ju`ne fasade nu`noizra|ivati od poluvodi~kih skuplja~a Sun~evablagoslova, bit }e to tada vjerojatno ve} u oblikupremaza. Ljudi }e paziti na svaki miliamper, jer }e{tedjeti energiju za ru`nije, sive dane. Malo }e tkoostavljati upaljeno svjetlo po sobama u kojima neboravi. Sve }e àrulje biti slabije, {tedljivije i skuplje.Mo`da }e i prevrtanje u ultra modernom krevetugenerirati kakvu dopunu u baterijama? Ili ~aktjelesna toplina? @ganci su zakon! Sauerkraut istPowerkraft!

Danas je najlak{e odgoditi nestanak fosilnihgoriva bri`ljivim i razumnim tro{enjem. Najve}arezerva energije u nas nalazi se u mogu}nosti{tednje, svaki je oblik uobi~ajene potro{nje uz malorazmi{ljanja mogu}e smanjiti, jedino fali motivacija.

Za{to fali poriv da se {tedljivije ìvi? Zato {toje ~ovje~anstvo podijeljeno na slojeve u kojima se


KUGLA NA KOSINI (XIX.)

Pregr{t svakodnevnih sli~ica na{ega svijeta.Skuplja~, prevoditelj i komentator: M. Filipovi}

tro{i razli~ito, a te`nja koja se zbog toga javlja vodiuvijek i ponovno iz podru~ja manje potro{nje u onove}e. To se naziva napretkom, boljitkom i sli~nimla`nim atrakcijama, a nove nara{taje odgajamo datomu nepravilnom pona{anju teè i ja~e od nas.Ljudi zapravo ne razumiju, nego prije trpe te`nju.Te`nja je teàk teret, teìna koja priteè na jednomkraju ìvotne razine. Od toga se razina nagiba, aSvijet onda na~elom nizbrdice... kao kugla na kosini.

POGODI TKO DOLAZI NAVEÊRU?

Bakterija koja gricka zaga|enja pobire aplauzu Fairfieldu, New Jersey, gdje je U.S. EPA (ameri~kaAgencija okoli{ne za{tite) èli uporabiti da o~istipodru~je zaga|eno otrovnim kanalizacijskimvodama. Tajanstvenu malu bakteriju nezgrapnogaimena Dehalococcoides ethenogenes, otkrili su1997. znanstvenici na Cornell University i pritomutvrdili da voli papati opasne industrijske kemikalije.

"Doista su to ~udnovati organizmi," rekao jeStephen Zinder, predsjednik Cornellova odjela zamikrobiologiju. Bakterije se ~ine djelotvornijima usukobu s kontaminacijom nego {to je procesprepumpavanja i tretiranja, koji pumpa vodu u nadida }e izdvojiti zaga|ivalo. Proces uporabe bakterijau ~i{}enju zaga|enoga podru~ja nazvanbio-remedijacijom, testiran je i u Kaliforniji, uDelaware, u Texasu i drugim dràvama. Dosad,znanstvenici nisu otkrili {tetnih u~inaka odupu{tanja bakterija u podzemne vode.

Izvor podataka: New York Times, Jonathan Miller,19. listopada 2003.

Mo`da bi to bilo rje{enje za ultimativnisapun? Bi li isljednici nakon stavljanja u prodajudoista rje{avali ubojstva ljudi kojima je ne{tomisteriozno ukralo mozak? Bi li kakve bakterijedjelovale i na socijalne kontaminante, onaj posebanoblik parazita koji u ljudskom dru{tvu postoji bezrada, znanja i koristi, a opet ne pro|e dan da ih neopjeva pokoje sredstvo javnoga informiranja? Nislu~ajno. Puste èlje...

DOBRE VILE SJEVERADok na~elo 'zaga|iva~ pla}a' u Americi

ìvotari, njihovi sjeverni susjedi iznimno gapodupiru. Jednoglasnom odlukom, Kanadski vrhovnisud odredio je da kompanije koje one~i{}uju morajuplatiti prouzro~enu {tetu. U konkretnom slu~ajurije~ je o tvrtki Imperial Oil, koja je 1998. premazapovjedi kvibe~koga Ministarstva okoli{a moralasanirati zaga|enje od istjecanja iz skladi{nihtankova koje je upropastilo zemlji{te ispod dvadesetdomova.

Jerry DeMarco, odvjetnik u Sierra LegalDefense fondu, nazvao je presudu protiv Imperiala au korist spomenutoga na~ela "jednom od velikihpobjeda okoli{noga zakona u kanadskoj povijesti."

Da je sud odlu~io druk~ije, pribli`no 30.000mjesta u Kanadi ostalo bi zaga|enima.

Izvor podataka: Toronto Globe and Mail, KirkMakin, 31. listopada 2003.

Svaki puta kada prolazim putom premasrednjem Jadranu osvrnem se na ru{evineobrova~ke vizije o glinici, na hr|avo ~udovi{te {to se

jo{ grbi usred kraja koji bi ljudi s druk~ijom,plemenitijom vizijom o~uvali u prirodnom stanju,samo zato da gostima mogu prodavati ili poklanjatineokaljani pogled na hrvatski kr{. Jest, u svijetupostoje propisi kojima ne dopu{taju ni kampiranje uvidokrugu ceste, kako bi putnicima pogled na okoli{ostao bez estetske mrlje! Postoji i propis o ronjenjukojime zabranjuju uporabu za{titnih rukavica, kakose turisti no{eni morskom strujom ne bi hvatali zagreben i o{te}ivali ìvi svijet, pa da kapitalpodvodne ~arolije postoji i sutra, za nove goste. Je litakvo {to doma}im nespretnjakovi}ima uop}epojmljivo?

Vjerojatno nije. Svako ve} provjereno korisnona~elo, propis ili pravilo u nas }e kroatizirati;prilagoditi na na~in da na~elno postoji, ali daistodobno svaka sankcija bude djelotvornozaprije~ena. Kako }emo natjerati zaga|iva~a daplati, kad mu daljnji ro|ak mora tako presuditi, iliga brati} mora uhapsiti, ili ga vjerenik sestri~nemora prijaviti? U nas ljude koji zastupaju po{tenje,pravdu, urednost, viziju reda i napretka ostraciraju(izdvajaju iz dru{tva, da ne bi tko pomislio {togodmedicinsko...). Takvima nema mjesta u njihovimmalenim, toplim i prljavim zajednicama, jer rodbinatreba dràti skupa, pa i protiv budu}nosti, protivzakona ili protiv napretka! ûdnovato je zamijetitiplemensko ure|enje u svemirskoj eri, ali jo{ je~udnije ìvjeti.

[ume, obale, dna i ostala pogledu zaklonjenamjesta prepuna su prezira primitivaca. Gdjegodskrene{ s ceste, misle}i odmoriti du{u i pogled uiskonskoj ~isto}i prirode koju ponosno nazivamolijepom na{om, spazit }e{ hr|avu konzervu,namotaj ìce, pro{upljeni karnister, izlizanuautogumu, razderani {tednjak, perilicu, ilira{~erupan friìder. Uz putove iza nasipa nalazi seprava izlo`ba otpada. Mjestimice se moè ugledatigomilu od tridesetak bubnjeva iz perilica, ili nadesetke odba~enih karoserija. înjenica da samovrlo prepoznatljive djelatnosti raspolaù timvrstama i koli~inama otpada ne zabrinjava nikogado mjere gdje bi bilo promu}urno ustanoviti tko seto tamo, tako i toliko istovario. To u nas malo kogazanima.

Nije rije~ o manjku tehnologije ili novca zaotkrivanje takvih po~initelja. Video nadzorniure|aji i maskirani klasi~ni ili elektroni~kifotoaparati, drugdje su izvanredno sredstvo zakontrolu i brojanje divlja~i, a u nas ne padaju napamet ni pla}enima za kontrolu i obuzdavanjedivljaka. Premda je tro{kove nadzora mogu}enaplatiti po~initeljima prekr{aja, u nas je rije~samo i uvijek ponovno o pomanjkanju zanimanja,pa ~ak i kod profesionalnih slu`ba koje bilogikom poslova i zadataka morale mislitidruk~ije. Zanimljivo je da i u tim organizacijamaoko prvoga s puno zanimanja o~ekuju redovitaprimanja.

Europa, turizam, napredak, ekologija, majkapriroda, tradicija, lijepa na{a, djedovina, o~evina,domovina, sveto tlo, od stolje}a sedmog... Ma komemi to?


MALI KULINARSKI ATLAS SVIJETA (20)

Etiopija

Vru}a zemljaljutih za~ina

Demokratska Narodna Republika Etiopija (naamharskom jeziku: Ye Etiyop'ia Hezbawi DimokrasiyawiRepublek) bila je prva neovisna afri~ka dràva uspostavljenajo{ u 1. stolje}u n.e., a njena povijest seè u doba starogEgipta. Uz staroegipatski, svoj trag ostavili su i stari Grci, a u4. stolje}u ovdje se pro{irilo kr{}anstvo, osobitoranokr{}anska sekta monofizitizam (koja priznaje samoboànsku, a ne i ljudsku narav Krista). Premda je osu|ena451. godine na koncilu u Halkedonu, ona je opstala uetiopskoj, ali i armenskoj, jakobitskoj i koptskoj crkvi.

Prema legendi, etiopska crkvena glazba temeljise na na~inu pjevanja psalama jo{ iz vremena Davida iSalamona. Povijest moderne Etiopije zapo~inje u 19.stolje}u kada zapo~inje proces ujednjivanja pokrajina,koji je okon~an za vladavine Menelika II. Etiopijunastanjuju Amharci, Galli, Tigrini, Somalci, Afarci iGuragini, ali i jo{ pribli`no 70 malih naroda i plemena -ukupno Etiopija ima 60 milijuna stanovnika - pa je uupotrebi vi{e od 70 jezika i 200 narje~ja!

Zahvaljuju}i i tropskoj klimi, Etiopija je poznatisvjetski proizvo|a~ kave, {e}erne trstike i pamuka. Unato~tomu, ubraja se siroma{ne zemlje, {to se odraàva i nanjenu kuhinju, koja je u velikoj mjeri zadràla (pra)starekorijene. Stoga neki nacionalni specijaliteti, bilo zbognamirnica (primjerice, meso krokodila, gu{tera i zmija) iza~ina (~esto i ljutih), ili pak okusa (primjerice, omiljeno jelood je~ma i uèglog maslaca), nisu uvijek ni dostupni ali niomiljeni izvan granica zemlje. Dakako, predstavljamo vam -prihvatljivije recepte!

PILE NA ETIOPSKI

Sastojci: 1 pile, 2 glavice luka, 200 g pirea(pekmeza) od raj~ice, 1 zelena paprika, 1 {alica ulja,papar, sol, {afran, ljuta mljevena paprika

Priprema:Pile o~istimo, operemo i izreèmo na komade,

nasjeckamo luk i papriku. Piletinu stavimo na vru}e uljezajedno s lukom, {afranom, ljutom paprikom, paprom i soljui pirjamo dok meso ne postane mekano. Dodamo pire odraj~ice, narezanu zelenu papriku te jo{ kra}e vrijeme pirjamoda paprika omek{a.

Posluìmo uz kuhanu riù za~injenu {afranom.

OV^JI ODRESCI NA @ARU

Sastojci: ½ kg ov~etine, 125 g narezanogcrvenog luka, 1 `lica ulja, sol, papar, cimet, ljutamljevena paprika, {afran

Priprema:Meso nareèmo na sitne komade ili dobro

istu~emo da se usitni. Narezani luk lagano poprìmo naulju, skinemo s vatre te dodamo meso, cimet, {afran,ljutu papriku, sol i papar. Sve zajedno dobropromijesimo i od dobijene mase oblikujemo maleodreske. Premaèmo ih uljem i pe~emo na àru.

SVINJSKI RAGOUT

Sastojci: 250 g svinjetine, 250 g kuhanih mahuna2 glavice luka, 2 ~esna ~e{njaka, 5 `lica ulja, 2 `licebra{na, 5 zrelih raj~ica, 1 {alica mesne juhe, nasjeckanoper{inov list, papar, sol

Priprema:Narezani luk i zgnje~eni ~e{njak poprìmo na

ulju, dodamo meso, papar, sol i nekoliko minutapirjamo. Skinemo s vatre, posipamo bra{nom,pomije{amo s narezanim raj~icama, zalijemo juhom ipe~emo u pe}nici dok meso ne omek{a.

Kuhane mahune lagano poprìmo na ulju,posipamo ljutom paprikom i posluìmo s mesom. Svezajedno obilno posipamo nasjeckanim per{inom.

Putuje i kuhaDarjan Zadravec

U slijede}em nastavku: Filipini


Autor:

STJEPAN

OREŠIÆ

RUSKIVIOLON-ÈELIST I

DIRIGENT

TVRÐAVEU STARO-GRÈKIM

GRADOVIMA

PRIGODNASVEÈANAÈESTITKA(zaj. s )�

�ITELJKESTARO-GRÈKETEBE

SREDIŠTAVRTNJE

MORSKARIBA,KANJ

SUPERBOGATI

PERGAM-SKI KRALJ

RADNICIU KAME-NOLOMU

(puè.)

BAKAR

“INTER-NATIONALLABOURORGANI-SATION”

SASTAVNIVEZNIK;

KONÈASTETVOREVINE

ORISATI

RAKDOJKE(grè.)

STANOVNIKTREBINJA

GLUMICAIZ “MEK-SIÈKIH

SAPUNICA”,GABRIELA

APOLONIJAILI

ELEONORAODMILA

ŠPANJOL-SKI

PIJANIST,ISAAC

KOPRENA,ZAR

“RIZMA”

OTRESI-TOST,�IVÈA-NOST

MALEN,SITAN

PRIJE-DOBAN

KISIK

STAROMJESTO

KODSPLITA

ÈEŠKIFILMSKI

REDATELJVAVRA

ODREÐI-VATI

TE�INUÈEGA

IRONIÈNAOSOBA,

IRONIÈAR

KNJI�EV-NICA,

MARIJA

NAPET IUZBUDLJIV

FILM

TRGOVCIMESOM

OTVORENOREÆI,BEZ

UVIJANJA

GRÈKOSLOVO(JOTA)

OJEDINA,UTRS

ROMI

GLUMICARINA

KRAJNJIDIO EKS-

TREMITETA

ARGON

ZALJEVU JAPANU

(.TS...)

STRIP-DETEKTIV

KIRBY

RAST,STATURA

GLUMACBALDWIN

STARIJIBRITANSKIGLUMAC

UVJE�BATIKOGA ZA

NEKU IGRU

PREMDA

GRAD UPIEMONTU

GLUMICABORTO-

LAZZI

DIO RUKEOD ZGLAV-

KA DOVRHA

PRSTIJU

“ŠKOLA”

TRÈANJE,TRKA

JAPANSKAPJESMA,TANKA

ŠTIP

PUMPA,CRPKA

“KRUNA”

STRATE-GIJA

TEORIJAGOVOR-NIŠTVA

NIZOZEM.POMORAC,

WILLEM

PROZIRNATKANINA

JESTI�VAÈUÆI

RUSKO�ENSKO

IME, SIRKA

NEON

DRAGI,LJUBLJENI

(mn.)

TRICIJ

VODITELJ“LATINICE”,

DENIS

“OSOBNIDOHODAK”

JAP. GRADNA OTOKUHOKKAIDO

� � �

Odgonetka kriàljke iz pro{log broja (vodoravno):

Svjedo~anstvo, tragikomedija, Radilovi}, rez, otapati, agora, Marat, }akule,Br, tas, ~ar, No, O, S, Cave, Amir, lipoidi, stoka, Ito Korjeni}, {, banana,posada, o, Ate, vijenac, @(arko), P(oto~njak), OFI, Job, UV, Arrigo, zoster,Etta, A, mn, LOT, Ljikica, Akakij.

KRI@ALJKA

Je li otok i dalje otok ako ga ~ovjek svojimznanjem i umije}em poveè s kopnom? Ostaje lipoluotok u tom slu~aju otokom u duhovnom smislui na koji ga na~in tada doìvljavaju njegovi ìtelji?Svaki posjetitelj povijesnog grada Trogira naJadranskoj obali }e svjedo~iti toj dvojbi onogatrenutka kada se odvaì stupiti nogom na mostprema polu/otoku îovu. Ali ne samo za posjetitelje,ve} i za stanovnike Trogira, to je granica koja nijejasno povu~ena.

Dvojba je ìva od davna{njih dana, jer se ve} naprvoj poznatoj veduti grada Trogira, za koju sepretpostavlja da joj je autor Marin Rota Koluni}, vidimali most koji je i u to vrijeme povezivao grad i otok.PONTE LEVATOR (most na podizanje), kako pi{e naveduti Trogira Angielija degli Oddija iz 1594. godine. Toje, zna~i, stanje koje se odràlo sve do danas. No, prva jeprakti~na primjena otoka upravo nagla{avala njegovooto~no obilje`je – prema raznovrsnim izvorima jepoznato da su Rimljani za svoje vladavine na îovoproganjali ka`njenike i gubavce. U to se vrijeme otoknazivao Bua, Boa ili Bavo, a jezi~ni korijen tih nazivapronalazi se u ilirskom ili ~ak feni~anskom jeziku, jerpotje~e iz vremena prije rimske i gr~ke kolonizacije. Zausporedbu, ime Trogir potje~e iz kasnijeg razdoblja - odgr~kog “tragurion” (tragos – koza) iz vremenaIV.-III. st. p. n. e.

ÎOVO - POPUT DUGA^KE TAMNOZELENEGU[TERICE

îovo je, sa 31 ~etvornim kilometrom i vi{e odpet tisu}a stanovnika, najve}i otok Trogirskogprimorja koje broji vi{e od dvadeset otoka, oto~i}a ikamenih hridi razli~ite veli~ine. Promatran s nekogod bliskih planinskih prijevoja, kojima u novijevrijeme prolaze cestovne prometnice, kao {to suKli{ki , prijevoj Mala~ka na Kozjaku ili prijevoj naplanini Kamesnici - îovo izgleda poput duga~ketamnozelene gu{terice koja se, sa svojih 13.3 kmduljine i tek 4.3 km promjera na naj{irem dijelu,


OTKRI]A

îovo

Vje~na dvojba:je li îovo

otok ili poluotok?Gordan Bakovi}

Sude}i prema najavama Hrvatskih cesta, postoje}a "krizaidentiteta" bit }e uskoro rije{ena novim mostom, jer }e nakontoga îovo nastaviti put u budu}nost s identitetom poluotoka, apri~a o îovu kao otoku }e zauzeti zasluèno mjesto u lokalnojpovijesti

Riva, dio urbanog sredi{ta koje se, bez obzira {to je na îovu, uobo~ajeno smatra dijelom Trogira

Dizanjem Trogirskoga mosta, îovo se nekoliko putagodi{nje pretvara u otok

>

pruìla preko modrog mora, zatvaraju}i sjugozapadne strane prostrani Ka{telanski zaljev.

Prelaskom mosta, koji se diè tek u iznimnimslu~ajevima te dva puta godi{nje prigodomremonta, ne napu{ta se Trogir, ve} se tek prelazi nadrugu stranu Trogirskog kanala, me|u gustosmje{tene ku}e mediteranskoga stila. Riva, koja jeistodobno i kratka {etnica, ubrzo zavr{ava u ACYmarini, u koju se slijevaju nauti~ari èljni sidrenja uTrogiru, gradu dragulju pod za{titom UNESCO-a.Daljnje je pje{a~ko istraìvanje nemogu}e, jer seprema punti ûbrijan nalazi smje{teno Trogirskobrodogradili{te, vizualno ne i najpopularniji diolokalne panorame, ali svakako jedna od klju~nihto~aka lokalnoga gospodarstva.

Cestom se zaobilazi brodogradili{te i dospijeva dozaljeva skoro u cijelosti obrubljenog ku}ama iapartmanima, na ~ijem dnu po~inje mjesto Gornji Okrug,(pod sada{njim imenom spominje se od 1461. godine, abilo je smje{teno na obali pokraj ùpne crkve sv.Tudora,koja potje~e iz XI. stolje}a). Oko crkve se nalazi groblje u~iju su mrtva~nicu ugra|eni ulomci predromani~kihskulptura i pleterne ornamentike. Zapadno od GornjegOkruga se nalazi uvala Racetinovac, u kojoj su o~uvaneru{evine ljetnikovca Nikole Andreisa, profesora filozofije imedicine u Padovi iz 16. stolje}a, koji je u kamen daouklesati natpis kako je nakon ~itava ìvota tek na îovuna{ao svoj mir. Dalje prema izlazu iz zaljeva nalazi senedaleki Donji Okrug, preko kojeg se stiè i doistoimenog rta Okrug, najzapadnije to~ke cijelog îova.

OTOÎ]I - IZVANREDNA ZA[TITA OD JUGA IZAPADNJAKA ZA ÂMCE I MANJE BRODICE

Dalje od njega, u vodama Trogirskogakvatorija, pruàju se oto~i}i i hridi slikovitih imena:Kluda Velika koja je smje{tena najzapadnije, Gelera,Pijavica i Balkun koji su zajedno grupirani, dok suKraljevac, Zaporinovac i Sv.Fumija najbliè îovu.Oto~i}i su izvanredna za{tita od juga i zapadnjakaza ~amce i manje brodice, tako da ima usidrenih usvako doba godine, a predio oko oto~i}a Sv.Fumijase smatra i najljep{im sidri{tem tih voda.

Pribli`no tri kilometra isto~nije, na ju`noj straniîova, nalazi se jo{ jedna va`na lokalna nauti~ka postaja.Rije~ je o uvali Mavar{tica, najboljoj za{titi od bure nacijelom ju`nom dijelu îova. Kako udari tog jakog ineugodnog vjetra znaju biti nagli i èstoki, ~esto jeupravo ta uvala jedino sigurno pribjeì{te u nu`di zamanje brodice koje se na|u u blizini. Za mirnijihvremena, plovidba uz ju`nu obalu îova }e vas po~astitipogledom na surovu ljepotu kamenih stijena koje seizgriène solju pretvaraju u prave klisure izbrazdaneudarima valova i jakog juga. Stijene su tolikokarakteristi~ne da u narodu postoji i poseban naziv zanjih – “imberi”.

CRKVICA I SAMOSTAN GOSPE OD PRIZIDNICEUTOÎ[TE IZBJEGLIMA PRED TURCIMA

S morske se strane lako ugleda crkvica isamostan sveti{ta Gospe od Prizidnice, jednog odnajslikovitijih mjesta na ~itavom îovu, smje{tenogu ju`nim klisurama poput orlovskog gnijezda.Postanak gra|evina duguje nemirnoj povijesti na{ihkrajeva, jer je podignuta 1546. godine, devet godinanakon pada Klisa u turske ruke. U stani{tima pokrajcrkve su ìvjeli pustinjaci i kr{}anski sve}enici

izbjegli iz krajeva koji su pali pod tursku vlast, apoznato je da su do sredine 19. stolje}a tu obitavalisve}enici glagolja{i, kao i oni latinskoga obrednogjezika. Osim s mora, pristup je tom jedinstvenommjestu odnedavno omogu}en i putem od naseljaSlatine, koji se posljednjih stotinu metara pretvara uslikovito panoramsko stubi{te napravljeno u litici.

Namjernici koji brodom obilaze îovo }e,nedaleko od najisto~nijeg rta, ugledati ostatkegra|evine od klesanog kamena. Narodni naziv je zanju Stra`benica ili Dioklecijanova gomila, a rije~ jedoista o gra|evini iz tih vremena - ostacimarimskog Jupiterova hrama. Kako je latinski naziv“Templum Jovis”, iz njega je izveden jedan odnajstarijih povijesnih naziva otoka - “Caput Jovis.”.

KRIJES NA KAMENOJ GOMILI JO[ ZA ILIRAMO@DA PRVI SVJETIONIK U POVIJESTIISTO^NOJADRANSKE OBALE

Sjeveroisto~na obala îova zapo~inje rtom kojizatvara prometni morski prolaz prema vrhu splitskogpoluotoka i brdu Marjan, {irokim tek jednu nauti~kumilju. Vjekovima je taj prolaz gledao brodove koji su izKa{telanskog zaljeva isplovljavali prema otvorenommoru ili iz daljina dovozili dobra i ljude u sigurnost dobronaseljenog zaljeva. Stoga legende i neka naga|anjagovore kako je upravo na suprotnoj, Marjanskoj obali, jo{za vrijeme Ilira postojala kamena gomila na kojoj je zasmanjene vidljivosti plamsao krijes, ~ine}i tako mo`daprvi svjetionik u povijesti isto~nojadranske obale. Daljeod rta îovo prema zapadu, mediteransko zelenilozasijeca svojom bjelinom napu{teni kamenolom,podsje}aju}i na ~injenicu da je dio kamena koji je biopotreban za izgradnju Dioklecijanove pala~e, premapovijesnim pretpostavkama, isklesan robovskim radom idoveèn iz kamenoloma s îova. Pribli`no ~etiri do petkilometara dalje prema zapadu se nalaze Slatine, jednood ve}ih i poznatijih polu/oto~nih mjesta. Istina, koja }eostati nepoznata za mnoge namjernike, jest da se naseljeSlatine i dio otoka îova nalazi, ne pod trogirskom, ve}pod splitskom upravom, a posljedica je to podjele koja jepostignuta nakon rata izmedu Trogira i Splita 1243.godine.

NA OTOKU VI[E IZVORA S IZVORSKOM,POLUSLANOM VODOM

Prvi su stanovnici Slatina nepoznati, no za~etaknaselja, kao i ostalih na îovu, se veù za pustinjake idrevnu duhovnost tog tipa koju je u IV. stolje}u uveo sv.Atanazije Veliki prema pravilima sv. Benedikta.Ugroàvani od raznih neda}a, kao i nadiranja novihnaroda i plemena sa sjevera, pustinjaci su se radosklanjali u pe}ine i druga nepristupa~na obitavali{ta naotocima koja su bila manje dostupna, a klimatski vrlopogodna za nezahtjevan ìvot. Ime naselja je jasnovezano uz pojam „slatina“, {to zna~i izvor.

Povijesni zapisi govore da je na otoku postojalovi{e izvora s „bo}astom“ (izvorskom, poluslanom) vodom.Prvi je dokumentirani zapis o Slatinama ostavio trogirskipovijesni~ar Lu~i}, koji navodi da su se nakon pada Klisau turske ruke 1573. godine, stanovnici Velog Polja (uKa{telima) povukli na otok îovo „te tako pove}alistanovni{tvo Slatina, @edna i Okruka“. Izme|u ostaloga,to jasno govori kako su sva navedena naselja postojala iprije navedenog zapisa. Postoji vaàn zapis iz 1726.godine - napravljen je popis svih ùpljana Slatinske ùpe,


OTKRI]A

îovo

Uvala Mavar{tica, najve}a je uvala i najsigurnije sidri{tena ju`noj strani îova

Uz more, gdjegod po{li, mali su moli}i i barkice kojima semje{tani, posjetitelji i vikenda{i ~esto otisnu u obli`njemorske kanale ili Ka{telanski zaljev

nazvan „Nota od puka“. Napisao ga je slatinski ùpnikdon Marko [kari~i} i to zapadnim tipom }irilskoga pismakoje se nazivalo „pismo arvacko“ (dok je u novije dobapoznato i op}enito prihva}eno pod nazivom„bosan~ica“). Tim su se pismom sluìli splitski sve}enicisve do 19. stolje}a. Od tada pa do danas razvoj mjesta jezapisan u dokumentu naziva „Libar memorabilium“, kojise ~uva u @upskom arhivu u Slatinama. Od mjesta pa svedo Trogira uz morsku se obalu kilometrima pruàneprekinuti niz ku}a, vikendica i turisti~kih apartmana,koji oìvljavaju od sezone do sezone.

RUDINE – NAJVI[I VRH ÎOVA

Putuju}i dalje nai}i }ete na mali pristan selaArbanija. Povrh se tog naselja di e najvi{i vrh cijelog iova,zvan Rudine (209 metara). Sa suprotne, ju`ne, strane, uzspomenuti vrh je smje{teno malo mjesto slikovitog imena– @edno, jedino mjesto u unutra{njosti iova. To imesvojom simbolikom tek svjedo~i o ivotu bez vode upovijesti, jer je pokraj njega danas smje{ten najvi{i od svihvodospremnika na iovu. Naime, polu/otok i cijeli isto~nidio Trogirskog primorja su napojeni gravitacijskimvodovodom koji je proveden od izvora rijeke Jadro uSolinu.

Od Arbanije prema Trogiru, otprilike nasredini podru~ja, nalazi se - takoder uz more - icrkva sv. Krià sa samostanom i grobljem te iznimnoslikovitim malim pristanom, u koji stane tek barka.Takva je mala lu~ica na ovom dijelu îova nu`na,budu}i da je obala zimi ~esto izloèna neugodnimudarima jadranske bure, koja se ovdje surva prekoplaninskog prijevoja izme|u masiva Kozjaka iKame{nice.

Zacijelo, i nakon {to se cjelovito obi|e i boljeupozna îovo, i dalje ostaje dvojba: je li otok ilipoluotok? Sude}i prema najavama Hrvatskih cesta,ta }e postoje}a «kriza identiteta», biti uskoro rije{enanovim mostom, duljim od {est stotina metara, zakoji je projekt ve} napravljen. Kada bude gotov,îovo }e nastaviti put u budu}nost s identitetompoluotoka i svim prednostima koje daje novi i velikimost, a pri~a o îovu kao otoku }e zauzetizasluèno mjesto u lokalnoj povijesti.


Stara drevna vrata u suhozidu kao dokaz teà~ke tradicije

Crkvica Gospe od Prizidnica skrivena je u liticama ju`nog dijela îova

Documents

Studeni-prosinac 2004 - Hrvatska elektroprivreda · Simpozij HO CIGRÉ: Bez odgode graditi nove elektrane 110 godina elektrifikacije Zadra: Svjetlo - najve}i Bo`ji dar 13. forum HED-a