Studij Tehničke i Gospodarske Logistike Kolegij Osnove

NACIONALNO RAČUNOVODSTVO

Studij tehničke i gospodarske logistikeKolegij Osnove ekonomije

Tomislava Majić, mag. oec.

Varaždin, 15.12.2009

SUSTAV NACIONALNIH RAČUNA

Cjelokupna gospodarska aktivnost nekog društva u određenom vremenu prikazuje se u kvantitativnom obliku sustavom nacionalnih računa

BILANCA NACIONALNOG BOGATSTVA

Proizvodna aktivnost u jednoj godini prikazuje se u računima proizvodnje ili računima domaćeg ili nacionalnog proizvoda

Financijski aspekt realnih (robnih) tokova prikazuje se u računima financijskih transakcija

Detaljne proizvodne međuovisnosti pojedinih proizvodnih sektora, na koje je nacionalno gospodarstvo raščlanjeno, dane su u input-output tablicama

Rezultati procesa akumulacije – povećanja imovine - iz prijašnjih razdoblja prikazuje se kao saldo procesa akumulacije

Nacionalno računovodstvo razvilo se iz nekadašnjih procjena nacionalnog dohotka u svrhu procjene veličine poreznih prihoda

Iako se temelji na osnovnim računovodstvenim načelima, nacionalno računovodstvo je više gospodarska statistika, nego li računovodstvo

Njegova je kvaliteta određena kvalitetom statističke baze na kojoj se temelji

Fiskalno računovodstvo datira iz trećeg tisućljeća prije Krista, Babilon

Začetnici modernog nacionalnog računodstva: Vauban početkom 18. st. u Francuskoj W. Petty i Gregory King u Engleskoj krajem 18. st.

POVIJEST NACIONALNOG RAČUNOVODSTVA

Zamašnjak razvoja nacionalnog računovodstva: potreba za informacijama o funkcioniranju gospodarskog sustava u cjelini i načinu na koji su njegovi različiti dijelom međusobno povezani

Dodatno potaklo: kriza 30-tih godina i problemi ekonomske mobilizacije i ratnog financiranja u Drugom svjetskom ratu te problem obnove i razvoja i općenito kao podloge za donošenje mjera ekonomske politike

POVIJEST NACIONALNOG RAČUNOVODSTVA

OK... Nacionalno računovodstvo je prijeko potrebno za vođenje tekuće i razvojne

makroekonomske politike!

EKONOMSKE TRANSAKCIJE

Nacionalni računi mjere i pokazuju ekonomske transakcije koje se događaju u nacionalnom gospodarstvu jedne zemlje

Osnovna podjela ekonomskih transakcija realne ili tekuće – proizvodnja, potrošnja i razmjena realnih ekonomskih

dobara (roba i usluga) dakle prihodi i rashodi koji proistječu iz aktivnosti proizvodnje i potrošnje

financijske ili kapitalne – odljev i priljev novčanih sredstava ili njegovih suptituta dakle prihodi i rashodi koji proistječu iz prodaje prava ili preuzimanja financijskih obveza

Pritom razlikujemo unilateralne transakcije ili transfere (transferi) bilateralne (u oba smjera: kupnja robe plus plaćanje robe tako da se izvrši

kupnja devize tj. nacionalne valute zemlje izvoznice radi plaćanja robe)

Institucionalni sektori jednog nacionalnog gospodarstva su:

gospodarska poduzeća (SEKTOR PROIZVODNJE)

država stanovništvo organizirano u

kućanstva (SEKTOR POTROŠNJE)

Nacionalno računovodstvo prati transakcije unutar i između ovih triju grupa subjekata, te između njih i ostalog svijeta

INSTITUCIONALNI SEKTOR je skup svih gospodarskih subjekata koji obavljaju homogene ekonomske transakcije

INSTITUCIONALNI SEKTORI GOSPODARSTVA

Transakcije pojedinih gospodarskih subjekata grupiraju se u sintetičke kategorije: makroekonomske agregate

metodologija Ujedinjenih naroda,1995. European System of Accounts (ESA)

karakteristike koncept nacionalnih računa međunarodna usporedivost usklađenost s ostalim društvenim i gospodarskim statistikama konzistentnost operacionanost različitost u odnosu na većinu administrativnih koncepata dobra zasnovanost i trajnost usredotočenost na opis ekonomskog procesa u monetarnim lako

promotrivim terminima fleksibilnost i višenamjenjivost

KONCEPT SUSTAV NACIONALNIH RAČUNA

1. Prema tipu ekonomske aktivnosti tj. prema proizvodu (neovisno koliko institucionalnih jedinica tu aktivnost obavlja) - princip čiste djelatnosti ili princip proizvoda

pogodno kod računa domaćeg proizvoda i u input-output tablicama transakcije se registriraju po obračunskom principu – u momentu zarade ili

nastajanja prava dohodak se registrira u trenutku kad je zarađen, a ne kad je isplaćen

2. Prema institucionalnoj jedinici (organizaciji gospodarske djelatnosti, neovisno koje gospodarske aktivnosti obavlja ili kakav prozvodni asortiman ima)

pogodno u računima financijskih transakcija (samo organizacijska jedinica može biti nositelj financijskih prava i obveza)

transakcije se registriraju po platnom principu tj. u momentu izvršenja obveze plaćanja

dohodak se registrira kad biva isplaćen, a ne kad biva zarađen

GRUPIRANJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA

Ekonomske transakcije izražavaju se u obliku Toka (Flow) - vrijednost u jedinici vremena: dnevni, mjesečni, godišnji...

Tekuće transakcije Kapitalne transakcije

Stanja (Stock) - vrijednost na dan: 30.6., 31.12. ... stanja nefinancijske aktive stanja financijske aktive

BILJEŽENJE EKONOMSKIH TRANSAKCIJA

TEORIJA KRUŽNOG TOKA GOSPODARSTVA

Moderno gospodarstvo obilježava podjela rada intenzivna robna razmjena

F. Quesnay, francuski liječnik, prvi se počeo baviti društvenim računima

Kružni tok makroekonomskih agregata naveo ga je na asocijaciju s ljudskim krvotokom

TEMELJNA SHEMA ČINA RAZMJENE

Jedinica A proizvodi neko dobro koje jedinica B potražuje za sebe; jedinica B proizvodi dobro koje potražuje jedinica A

plaća novcem A-u

isporučuje robu B-u

AB

Razlikujemo proizvodne jedinice – poduzeća i potrošačke jedinice - kućanstva

Poduzeća stvaraju proizvode i nude ih na tržištu roba, a kućanstva potražuju te proizvode

Istovremeno, kućanstva nude radnu snagu, a poduzeća je potražuju na tržištu rada

A = proizvodnjaB = potrošnja


Događanja na tržištu opisujemo kao velik broj činova razmjene između kućanstava

Pritom se razmjena odvija pomoću novca, što je bitno olakšava

Svakom tijeku novca iz suprotnog smjera dolazi tijek toba, koje moramo razdvojiti

Makroekonomija se ovdje ne interesira za tijek novca i roba između pojedinačnih subjekata, nego pokušava agregirati pojedinačne odluke


JEDNOSTAVNA KRUŽNA SHEMA BEZ ŠTEDNJE

Pretpostavke

Nema štednje: kućanstva troše sav dohodak na kupnju potrošnih dobara

Nema investicija: poduzeća ne investiraju pa se ne stvara dodatni kapital, nego prodaju sve što proizvedu

Nema države: nema poreza ni javne potrošnje

proizvodni faktori

novčani dohodak potrošača

PROIZVODNJA (poduzeća)

POTROŠNJA (kućanstva)

NOVČANI TOK ROBNI TOK

T R Ž I Š T E F A K T O R A

novčani izdaci za robe i usluge

robe i usluge

T R Ž I Š T E P R O I Z V O D A


OBJAŠNJENJE SHEME

U kružnoj shemi kućanstva obuhvaćaju sve jedinice koje konzumiraju potrošna dobra, uključujući i kućanstva poduzetnika

Kućanstva nude radnu snagu poduzećima, a poduzeća njima zato isplaćuju plaću - ta je plaća dohodak kućanstva

S dohotkom od rada kućanstva kupuju potrošna dobra od poduzeća

Tijeku radne snage monetarno odgovara zarada proizvodnih faktora (ovdje: rada) Realnom tijeku potrošnih dobara monetarno odgovaraju izdaci za kućanstva

Budući da se dohoci kućanstva potpuno troše, izdaci za potrošnju jednaki su primicima poduzeća

Primici poduzeća koriste se za plaćanje radne snage, što znači da su jednaki dohocima kućanstva

I proizvodi i proizvodni faktori prolaze preko odgovarajućih tržišta na kojima se formiraju njihove cijene na temelju ponude i potražnje, stoga je ns shemi označeno tržište faktora i tržište roba


Suma dohodaka svih proizvodnih faktora neke zemlje u jednoj godini zove se nacionalni dohodak

Jednaka je vrijednosti proizvodnih faktora utrošenih u procesu proizvodnje

Budući da su se svi dohoci ostvarili u domaćem gospodarstvu, njihov zbroj čini domaći dohodak (ovdje: nacionalni dohodak = domaći dohodak)


Nacionalni proizvod je suma vrijednosti svih proizvoda i usluga koje su proizvođači iznijeli na tržište

Nacionalna potrošnja je potrošnja svih roba i usluga u zemlji u jednostavnom, zatvorenom gospodarstvu

Budući da su se svi proizvodi i usluge ostvarili u domaćem gospodarstvu, njihov zbroj zove se domaći proizvod (ovdje: nacionalni proizvod = domaći proizvod)

Nacionalni dohodak, nacionalni proizvod i nacionalna potrošnja tri su različita aspekta nacionalnog gospodarstva u određenom razdoblju – u ovom, zatvorenom gospodarstvu ova su tri pojma jednakih vrijednosti


D račun proizvodnje P

proizvodna

sredstvarobe i usluge

D račun potrošnje P proizvodna

sredstvarobe i usluge

Proizvodnja Potrošnja

Proizvodnja - C

Potrošnja ND -

ND = nacionalni dohodak

C = potrošnja


I proizvodi i proizvodni faktori prolaze preko odgovarajućih tržišta na kojima se formiraju njihove cijene na temelju ponude i potražnje, stoga je na shemi označeno tržište faktora i tržište roba

U nacionalnim računima su zbog toga obuhvaćene samo ekonomske veličine koje su prošle odgovarajuće tržište (one koje nisu, u pravilu se ne obuhvaćaju)

Oba tržišta su međuovisna: poremećaj na jednom odražava se na drugom

JEDNOSTAVNA KRUŽNA SHEMA GOSPODARSTVA

JEDNOSTAVNA KRUŽNA SHEMA GOSPODARSTVA

Agregatne ekonomske veličine možemo valorizirati (vrednovati) prema tržišnim cijenana cijenama proizvodnih faktora uloženih u njihovu proizvodnju

U našem modelu jednostavnog gospodarstva te su veličine jednakih vrijednosti (znači, novčani tok je na oba luka jednak), jer smo pretpostavili da nema države pa prema tome niti poreza niti subvencija koji bi inače bili ugrađeni u tržišne cijene proizvoda i usluga

Ovdje: nacionalni dohodak jednak potrošnji – jer valorizacija domaćeg proizvoda po tržišnim cijenama roba i usluga i valorizacija prema proizvodnim faktorima daje jednaku vrijednost

RAŠČLANJIVANJE FINALNE UPORABE NA POTROŠNJU I AKUMULACIJU

Pretpostavke

nema države sa svojim prihodima i rashodima postoji štednja kućanstava i poduzeća: finalna proizvodnja ne troši se u

cijelosti na tekuću potrošnju, nego se jedan dio akumulira / štedi radi razvoja i povećanja buduće potrošnje

Dohodak kućanstva se dijeli na potrošnju i na štednju Poduzeća ne mogu sve proizvode prodati - dio ostaje u zalihama,

dio se rabi za novu proizvodnju




NOVČANI TOK

novčani izdaci za robe i uslugeosobna potrošnja C

NETO INVESTICIJE I

FINANCIJSKE INSTITUCIJE

ŠTEDNJA POTROŠAČA S


Gornji tok mora vrijednosno odgovarati donjem!

Veličina gospodarske aktivnosti neke zemlje može mjeriti na tri načina: veličinom proizvodnje koju proizvođači iznesu na tržište tj. zbrojem

vrijednosti proizvodnje svih domaćih proizvođača u zemlji veličinom potrošnje tj. vrijednošću robe i usluga koju potrošači kupe na

tržištu tj. zbrojem vrijednosti potrošnje svih potrošača u zemlji veličinom dohotka koji ostvare proizvodni faktori tj. zbrojem vrijednosti

dohodaka svih proizvodnih faktora u zemlji

Sve tri veličine moraju davati jednaku vrijednost

MJERENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

R A S H O D I

Proizvodnja Potrošnja Akumulacija Ukupno

Proizvodnja - C I C + I

Potrošnja ND - - ND

Akumulacija O S - O + S

Ukupno ND + O C + S I

PRIHODI

MJERENJE GOSPODARSKE AKTIVNOSTI

ŠTEDNJA SEKTORA PROIZVOĐAČA

Štednja sektora proizvođača (O) je razlika tekućih prihoda sektora prozvođača C + I i njegovih tekućih rashoda za utrošene proizvodne faktore, koja se sastoji od neraspodijeljenog dohotka i amortizacije O = O1 + O2

radi pojednostavnjenja uzimamo da se štednja sektora proizvođača sastoji samo od amortizacije tj. naknade za utrošeni kapital

sada je nacionalni dohodak uvećan za amortizaciju, prenesenu

vrijednost, pa dobivamo bruto domaći ili nacionalni proizvod

Štednja sektora potrošača je dio dohotka koji pritječe potrošačima, no oni ga ne troše u tekućoj potrošnji, nego ga stavljaju na štednju

Štednju potrošača prikupljaju financijske institucije i plasiraju ga na tržište kapitala

zajedno sa sredstvima izdvojenim za amortizaciju služi za financiranje investicijske potrošnje

ŠTEDNJA SEKTORA PROIZVOĐAČA

ULOGA FINANCIJSKIH INSTITUCIJA

Uloga financijskih institucija u procesu reprodukcije jest posredovanje između onih koji štede i onih koji investiraju pa se zato nazivaju financijskim posrednicima

predstavljaju tržište kapitala, na kojem se susreću ponuda kapitala (štednja) i potražnja za kapitalom (investicije), formirajući pritom njegovu cijenu, kamatnu stopu (kamatnjak)

Prekid između tijeka štednje i investicija uslijed nefunkcioniranja financijskih institucija stvara nejednakost između priljeva novca u proizvodnju i odljeva iz nje

Sada imamo tri međuovisna tržišta na našoj kružnoj shemi: Tržište proizvodnih faktora Tržište proizvoda Tržište kapitala

Ne funkcionira li dobro sustav financijskih institucija, prekida se dotok štednje u investicije: proizvođači dobivaju manje novca zato angažiraju manje proizvodnih faktora zato raste nezaposlenost proizvodnih faktora i smanjuje se proizvodnja pa

gospodarstvo ulazi u recesiju manja zaposlenost proizvodnih faktora smanjuje njihov dohodak smanjenje dohotka utječe na smanjenje potražnje na tržištu roba i usluga smanjenje potražnje za robama i uslugama smanjuje utječe na smanjenje

novčanih prihoda proizvođača od roba i usluga zato oni na tržištu proizvodnjih faktora angažiraju još manje proizvodnih

faktora zato još više raste nezaposlenost proizvodnih faktora čime se smanjuje

proizvodnja pa se stupanj recesije povećava...



zato

angažiraju manje

proizvodnih faktora

zato još više raste nezaposlenost proizvodnih faktora

čime se smanjuje proizvodnja pa se stupanj recesije povećava

proizvođači dobivaju manje novca

zato raste

nezaposlenost proizvodnih faktora

i smanjuje se proizvodnja

pa gospodarstvo ulazi u recesiju

manja zaposlenost proizvodnih faktora smanjuje njihov dohodak

smanjenje dohotka utječe na smanjenje potražnje na tržištu roba i usluga

smanjenje potražnje za robama i uslugama utječe na smanjenje

novčanih prihoda proizvođača od roba i usluga

zato oni na tržištu proizvodnjih faktora

angažiraju još manje proizvodnih faktora

Ne funkcionira li dobro sustav financijskih institucija, prekida se dotok štednje u investicije

Iz tablice proizlaze slijedeće jednakosti

1. BDP = NNP + O = C + I (ovdje NNP=ND)

Bruto domaći ili nacionalni (ovdje: domaći=nacionalni, jer nema inozemstva) proizvod koji je jednak zbroju neto nacionalnog proizvoda i amortizacije, JEDNAK je finalnoj uporabi BDP tj. zbroju osobne i investicijske potrošnje

2. NNP = C + S (ovdje NNP=ND)

Nacionalni dohodak odlazi na osobnu potrošnju i na štednju

3. O + S = IBruto investicije jednake su zbroju štednje potrošača i štednje proizvođača (amortizacije)Iz ove jednakosti slijedi S = I – O = In odnosno proizlazi da su neto investicije jednake veličini štednje u zatvorenom gospodarstvu


ŠTO AKO ŠTEDNJA NIJE JEDNAKA INVESTICIJAMA?

… tj. ako u kružni tok ulazi veličina koja nije jednaka veličini koja je u njega ušla

Štednja može biti veća od investicija zbog slabosti financijskog sustava zbog slabosti proizvođačkog (realnog) sektora – nedostatka dobrih

projekata

Rezultat je da u slijedećem ciklusu manje ulazi u kružni tok nego što je iz njega izašlo na kraju prethodnog ciklusa

Objašnjenje: proizvođači dobivaju manje novca nego prije, pa na tržištu proizvodnih faktora angažiraju manje proizvodnih faktora, čiji se onda dohoci smanjuju pa raste nezaposlenost, pa se smanjuje proizvodnja, što će smanjiti i štednju i investicije u novom ciklusu

Čime se može utjecati hoće li s tržišta kapitala otići više ili manje u proces proizvodnje nego što je u financijski sektor ušlo?

Mjerama monetarne politike! - Monetarna politika koristi se kao faktor stabilizacije

RAŠČLANJIVANJE FINALNE POTROŠNJE NA OSOBNU I OPĆU

Pretpostavke: postoji država

javni (opći, državni) izdaci javni (opći, državni) prihodi

Agregatna potražnja raščlanjuje na osobnu, opću i investicijsku AD = C + I + G




NOVČANI TOK

osobna potrošnja C

NETO INVESTICIJE I

FINANCIJSKE INSTITUCIJE

DIREKTNI POREZI T

DRŽAVA


OPĆA POTROŠNJA G


Dohodak koji dolazi potrošačima iz proizvodnje razlikuje se od osobne potrošnje ne samo za veličinu štednje nego i za veličinu neto direktnih poreza Dohodak – neto porez = raspoloživi dohodak Znači raspoloživi dohodak se raspodjeljuje na osobnu potrošnju i na

štednju

Na donjim lukovima sada postoje dva prekida tj. dvije okolnosti koje mogu napraviti nejednakosti između vrijednosti koje izlaze iz tijekova proizvodnje i vrijednosti koje ulaze u tijekove proizvodnje

Znači da osim monetarne politike tu možemo utjecati mjerama fiskalne politike - politike javnih (državnih, općih) prihoda i rashoda


ULOGA FISKALNE POLITIKE U POLITICI STABILIZACIJE

1. ako se povećaju rashodi iznad razine prihoda kad postoje nezaposleni proizvodni faktori Proizvođači će dobiti više novčanih sredstava pa će oni angažirati više

proizvodnih faktora, pa će se povećati proizvodnja i zaposlenost, a time i dohodak zaposlenih faktora, ukratko oživjet će gospodarska aktivnost

iz toga slijedi preporuka za gospodarsku politiku: u situaciji nezaposlenosti proizvodnih faktora treba povećavati javne rashode

2. ako se povećaju rashodi iznad razine prihoda kad su svi proizvodni faktori zaposleni Povećanje državne potrošnje (rashoda) utjecat će samo na povišenje njihovih

cijena zbog porasta potražnje za njime pa djeluju inflacijski iz toga slijedi preporuka za gospodarsku politiku: u situaciji inflacije treba

smanjiti budžetsku potrošnju ili raspoloživi dohodak povećanjem poreza kako bi se smanjila agregatna potražnja i preko nje inflacija

proizvodnja

potrošnja

akumulacija

osobna opća

proizvodnja - C G I

potrošnja

osobna W - TR -

opća Tind Tdir - -

akumulacija O S B -


PRIHODI

R A S H O D I

Načelo jednakosti prihodne i rashodne strane!

Utjecaj države na nacionalni dohodak indirektno

kroz direktne poreze (porez na dohodak i porez na dobit) i kroz transfere

direktno kroz izdatke i kroz prihode od indirektnih poreza

TR = transferi: povećanje osobnih primanja npr. socijalno osiguranje, mirovine, otpremnine, invalidnne, stipendije

B = saldo državnog proračuna (budžeta) ukoliko je pozitivan, višak sredstava služi za akumulaciju ukoliko je negativan, za toliko se smanjuje akumulacija odnosno neto investicije


PROCES PROIZVODNJE

W + O + Tind = C + I + G

primarna raspodjela domaćeg proizvoda pokazuje kako se vrijednost nastala u procesu proizvodnje raspodjeljuje na osobne dohotke, amortizaciju i indirektne poreze

finalna raspodjela (konačna uporaba) domaćeg prozvodapokazuje kako se ukupna proizvodnja troši na pojedine kategorije finalne uporabe, finalnu potrošnju i investicije

PROCES OSOBNE POTROŠNJE

iz tablice iščitavamo: W + TR = C + S + Tdir

drukčijim pisanjem dobijemo: W + (TR – Tdir) = C + S iz čega slijedi da se raspoloživi dohodak raspodjeljuje na potrošnju i

štednju

PROCES AKUMULACIJE

iz tablice iščitavamo: O + S + B = I

drukčijim pisanjem dobijemo: S + B = I – O odnosno In = I – O = S + B iz čega slijedi da se neto investicije financiraju štednjom stanovništva i

države

PROCES BUDŽETSKE POTROŠNJE

iz tablice iščitavamo: G + Tr + B = T ind + T dir = T

drukčijim pisanjem dobijemo: G + B = T – Tr = Tn (neto porezi) iz čega slijedi da se neto porezima financiraju državni izdaci za dobra i

usluge

iz jednadžbe B = Tn – G slijedi: ukoliko je Tn > G slijedi B > 0 saldo pozitivan - budžetski suficit ukoliko je Tn < G slijedi B < 0 saldo negativan - budžetski deficit

Budžetski deficit rezultirat će u apsorbiranju jednog dijela štednje gospodarstva i stanovništva za financiranje investicija, što će smanjiti neto investicije

Zbroje li se prihodne i rashodne strane aktivnosti potrošnje i akumulacije, dobit ćemo jednadžbu opće ravnoteže u zatvorenom gospodarstvu, jednakost agregatne ponude i potražnje

Kad se od te jednadžbe pokrate izrazi dobije se

W + O + Tind = C + I + G

JEDNADŽBA OPĆE RAVNOTEŽE U ZATVORENOM GOSPODARSTVU

PRIHODI(W + TR) + (O + S + B) + (Tind + T dir)

=

RASHODI(C + S+ T dir) + I + (G + TR + B)


PRIHODI(W + TR) + (O + S + B) + (Tind + T dir)

=

RASHODI(C + S+ T dir) + I + (G + TR + B)


PRIHODI

W + O + Tind

=

RASHODI

C + I + G


PRIHODI = RASHODI

W + O + Tind = C + I + G

Agregatna ponuda = Agregatna potražnja


To znači da su prihodi procesa proizvodnje jednaki rashodima procesa potrošnje i obratno

To znači da se u procesu potrošnje može potrošiti samo onoliko koliko je proizvedeno

… odnosno da je primarna raspodjela vrijednosti dodane u procesu proizvodnje jednaka finalnoj (konačnoj) raspodjeli

Ako se preraspodjele obavljaju tako da lijeva i desna strana punog izraza ravnoteže ostaje valjanom, proces reprodukcije teče bez zastoja i ostvaruje se opća ravnoteža tj. jednakost između primarne i konačne raspodjele


Koje su posljedice dođe li do zastoja u procesu raspodjele? Narušava se ravnoteža u nekom od procesa:

W + TR = C + S + Tdir (kućanstva) O + S + B = I (akumulacija) G + Tr + B = T ind + T dir (država)

Posljedica je da jednadžba opće ravnoteže u zatvorenom gospodarstvu nije valjana tj. narušena je opća ravnoteža

Problem neravnoteže može se riješiti otvaranjem gospodarstva

Otvaranjem gospodarstva razdvajamo domaći i nacionalni koncept pojedinih makroekonomskih agregata

OTVORENO GOSPODARSTVO

Domaći proizvod je vrijednost ukupne proizvodnje domaćeg gospodarstva koju su ostvarili svi proizvodni faktori bez obzira na njihovo porijeklo, domaće ili inozemno

Domaći dohodak je zbroj dohodaka isplaćen od strane domaće proizvodnje, bez obzira na porijeklo proizvodnog faktora, domaće ili inozemno

Nacionalni proizvod je vrijednost ukupne proizvodnje domaćeg gospodarstva koju su ostvarili domaći proizvodni faktori, bez obzira na porijeklo tog dohotka, domaće ili inozemno

Nacionalni dohodak je dohodak isplaćen domaćim proizvodnim faktorima, bez obzira porijeklo dohotka (gdje je isplaćen), domaće ili inozemno

KONCEPT DOMAĆEG I NACIONALNOG PROIZVODA I DOHOTKA

Razlika između nacionalnog i domaćeg proizvoda (ili dohotka) nekog gospodarstva jednaka je razlici između dohotka koje domaći proizvodni faktori primaju iz inozemstva i dohodaka koji se inozemnim proizvodnim faktorima plaćaju za njihovo angažiranje u domaćem gospodarstvu - Ta se razlika zove neto nacionalni dohodak primljen iz inozemstva

NP – DP = ND - NP

KONCEPT DOMAĆEG I NACIONALNOG PROIZVODA I DOHOTKA

Domaća potrošnja jednaka je ukupnim izdacima na finalne proizvode domaćeg porijekla bez obzira na njihovo odredište

Nacionalna potrošnja jednaka je ukupnim izdacima domaćih rezidenata na potrošnju finalnih proizvoda, bez obzira na njihovo, domaće ili inozemno, porijeklo

Razlika između nacionalne i domaće potrošnje čini neto – finalnu proizvodnju nabavljenu iz inozemstva

KONCEPT DOMAĆE I NACIONALNE POTROŠNJE




osobna potrošnja C

KRUŽNI TOK OTVORENOG GOSPODARSTVA

NETO INVESTICIJE IFINANCIJSKE INSTITUCIJE

DRŽAVA


OPĆA POTROŠNJA G

INOZEMSTVO

IZVOZ E

NETO POREZI

izdaci za uvoz U (novčani dohoci isplaćeni inozmnim proizvodnim faktorima)

Iz sektora inozemstva u proces domaće proizvodnje teku prihodi od izvoza E

E > U, izvoz veći od uvoza - postoji tzv. neto-izvoz, što znači da je domaća proizvodnja veća od domaće potražnje

E < U, uvoz veći od izvoza - postoji tzv. neto-uvoz, što znači da je domaća potražnja veća od domaće proizvodnje

Zbog toga svaka promjena neto-izvoza ili neto-uvoza rezultira u, ceteris paribus, odgovarajućim promjenama domaćeg proizvoda.

Što god je veći udio neto-izvoza ili neto-uvoza u domaćem proizvodu, to su i fluktuacije domaćeg proizvoda uvjetovane fluktuacijama neto – izvoza ili neto – uvoza veće

IZVOZ I UVOZ

VIŠAK IZVOZA NAD UVOZOM (E > U)

Ako su izdaci sektora inozemstva za izvoz koji teku u proces domaće proizvodnje veći od izdataka procesa domaće prozvodnje koji teku sektoru inozemstva za uvoz proizvodnih faktora, više će novčanih sredstava pritjecati u proces proizvodnje iz inozemstva nego što iz njega otječe u inozemstvo

Taj nastali višak novčanih sredstava služi za veće angažiranje proizvodnih faktora u procesu proizvodnje, što će smanjiti nezaposlenost domaćih proizvodnih faktora i povećati domaću proizvodnju

Tako će više novčanih sredstava pritjecati procesu domaće potrošnje u obliku novčanih dohodaka, pa će se ona povećavati, a posljedično i domaća proizvodnja pa zatim novčani dohoci domaćim i inozemnim proizvodnim faktorima

Ako je E < U tj. ako iz procesa proizvodnje sektoru inozemstva teče više izdataka nego što iz sektora inozemstva procesu domaće proizvodnje pritječe prihoda od izvoza, proizvođači će na tržištu proizvodnih faktora angažirati manje proizvodnih faktora (povećati nezaposlenost) i smanjit će se proizvodnja

Smanjit će se novčani dohoci domaćem procesu potrošnje, što će smanjiti prihode procesa proizvodnje

UVOZ MANJI OD IZVOZA (E < U)

Iz procesa domaće proizvodnje, kao njegov rashod, izlaze izdaci za angažirane (uložene) proizvodne faktore domaćeg i inozemnog porijekla

Znači, inozemnim rezidentima (strancima)

pritječu dohoci tj. prihodi od

naknada za proizvodne faktore koje su oni ustupili

na korištenje domaćem procesu

proizvodnje

UVOZ INTERMEDIJARNIH DOBARA M

SKUPOVI MJERA EKONOMSKE POLITIKE

na našoj shemi postoje tri prekida na donjim lukovima, što nam pokazuje da se na veličinu makroekonomskih agregata može utjecati mjerama monetarne (financijsko tržište), fiskalne (prihodi i rashodi države) i politike vanjske trgovine politika dohodaka

POLITIKA DOHODAKA

sastoji se od kontrole najamnina i cijena u širokom rasponu od neobvezujućih smjernica do potpune regulacije

Politika dohotka je manje rigidan i jeftiniji instrument od fiskalne i monetarne politike, ali i manje efikasan

proizvodnjapotrošnja

akumulacija inozemstvoosobna opća

proizvodnja - C G I E

potrošnja osobna W - TR - TRi

opća Tind Tdir - - TRg

akumulacija O S B - Δ L

inozemstvo Mu CuGu Iu -

PRIHODI

R A S H O D I

OTVORENO GOSPODARSTVO

SEKTOR INOZEMSTVO

Prihodi sektora inozemstvo sastoje se od prihoda ostvarenih prodajom intermedijarnih proizvoda procesu domaće prozvodnje M, te prihoda od prodaje proizvoda i usluga namijenjenih za finalnu potrošnju, osobnu, investicijsku i opću

U=M+Cu+Iu+Gu

Rashodi sektora inozemstvo sastoje se od izdataka za robe i usluge koje proces domaće proizvodnje izvozi u inozemstvo E, neto transfera koji sektoru domaće potrošnje pritječe iz inozemstva TRi, neto zaduženosti u inozemstvu ΔL, te neto transfera koje država prima iz inozemstva TRg

E +TRi+ ΔL +TRg

SEKTOR INOZEMSTVO

PRIHODI = RASHODI

U = M+Cu+Iu+Gu = E +TRi+ ΔL +TRg

E – (M + Cu+Iu+Gu)+TRi+ ΔL +TRg =O

E – U + TRi+ ΔL +TRg = O

BILANCA TEKUĆIH TRANSAKCIJA

izvodimo (E – U) + TRi+ ΔL +TRg = O

(E – U) = saldo vanjskotrgovinske bilance

Iz jednadžbe ravnoteže vidi se da se negativni saldo vanjskotrgovinske bilance financira transferima iz inozemstva (kod nas uglavnim iseljeničke doznake) i povećanjem neto – zaduženosti u inozemstvu

izvodimo (E – U) + (TRi + TRg )= - ΔL

(TRi + TRg ) = bilanca tekućih transfera

[ (E – U) + (TRi + TRg )] = bilanca tekućih transakcija

bilanca tekućih transakcija = bilanca tekućih transfera + vanjskotrgovinska bilanca

BILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA

(E – U) + (TRi + TRg )= - ΔL

- ΔL = bilanca kapitalnih transakcija

Saldo bilance tekućih transakcija jednak je saldu bilance kapitalnih transakcija sa suprotnim predznakom

BILANCA TEKUĆIH TRANSAKCIJA

(E – U) + (TRi + TRg )= - ΔL

(E – U) + (TRi + TRg )= ΔK + ΔRI

Suficit bilance tekućih transakcija može se plasirati u povećanje neto izvoza kapitala ΔK ili u povećanje deviznih rezervi Δ RI

Deficit bilance tekućih transakcija može se financirati smanjenjem neto – izvoza kapitala ΔK (povećanjem neto – uvoza

kapitala) smanjenjem deviznih rezervi ΔRI

PROCES PROIZVODNJE

C + I + G + E = W + O + Tind + M

Prihodna (C + I + G + E ) strana izraza pokazuje kako se ukupna proizvodnja domaćeg gospodarstva raspodjeljuje na pojedine kategorije uporabe (osobnu, investicijsku i opću potrošnju te izvoz) tj. finalnu uporabu, rashodna (desna) strana izraza pokazuje primarnu raspodjelu vrijednosti domaće proizvodnje na naknade pojedinim proizvodnim faktorima koji su sudjelovali u njezinu stvaranju

DOMAĆI PROIZVOD

Da bismo dobili vrijednost bruto domaći proizvod u fomulu još moramo uvrstiti potrošnju uvoznih dobara

C + I + G + E – M + M +Cu+Iu+Gu = Y + U

U = M+Cu+Iu+Gu

C + I + G + Cu+Iu+Gu = Ct+It+Gt

slijedi Y = (Ct+It+Gt ) + (E – U)

Domaći proizvod u zemlji jednak je finalnoj uporabi roba i usluga, domaćih i uvoznih, korigiranih za saldo vanjskotrgovinske bilance

PROCES OSOBNE POTROŠNJE

W + TR + TRi = C + S + Tdir + Cu

W + TR + TRi – Tdir = Ct + S

Prihodna strana prikazuje raspoloživi dohodak, koji se sastoji od neto plaća uvećanih za transfere iz zemlje i inozemstva te umanjenih za direktne poreze, Rashodna strana prikazuje kako se raspoloživi dohodak raspodjeljuje na izdatke za robe i usluge domaćeg i inozemnog porijekla i na štednju

Ovdje se vidi nacionalni dohodak

NACIONALNI DOHODAK

Nacionalni dohodak jednak je domaćem dohotku uvećanom za saldo dohotka iz inozemstva (ovdje neto transferi iz inozemstva)

Kad od bruto domaćeg proizvoda odbijemo amortizaciju (utrošak kapitala) dobit ćemo neto domaći proizvod

Ako neto domaći proizvod uvećamo saldom dohotka iz inozemstva (TRi + TRg), dobit ćemo nacionalni dohodak

PROCES AKUMULACIJE

O + S + B + ΔL = I + Iu

Prihodna (lijeva) strana prikazuje sredstva za financiranje investicija koja se sastoje od štednje poduzeća (amortizacije, dijela neraspodijeljene dobiti), štednje stanovništva, budžetskog salda i porasta zajmova u inozemstvu, dok rashodna (desna) strana prikazuje kako se sredstva raspodjeljuju na izdatke za investicijska dobra domaćeg I i uvoznog Iu porijekla

PROCES OPĆE POTROŠNJE

T ind + T dir + TRg = G + Tr + B + Gu

Prihodna (lijeva) strana prikazuje prihode od direktnih i indirektnih poreza te transfera državi iz inozemstva, rashodna (desna) strana prikazuje izdatke za robe i usluge domaćeg i uvoznog porijekla transfera stanovništvu plus saldo budžeta

Pišemo li jednadžbu (T ind + T dir) – (G + TR) + (TRg + Gu) = B, dobivamo razliku prihoda i rashoda procesa opće potrošnje koja predstavlja njegovu štednju i očituje se kao saldo budžeta B

Ako je B=0, budžet je uravnotežen, no može biti uravnotežen i pri neravnoteži između domaćih prihoda i rashoda države, i to odgovarajućom neravnotežom odnosa s inozemstvom

ako je prihodna strana odnosa s inozemstvom države (TRg) veća od izdataka države za uvozne robe i usluge (Gu), tada izdaci države za robe i usluge te transfere stanovništvu mogu biti veći od poreznih prihoda, a da se ne naruši budžetska ravnoteža

Zbrojimo li prihodne i rashodne strane osobne i opće potrošnje, dobit ćemo:

(W + TR + TRi)+ T ind + T dir + TRg

=

C + S + Tdir + Cu+ G + TR + B + Gu

odnosno

W + TRi+ T ind + TRg = S + Ct+ B + Gt

W + TRi+ T ind + TRg = S + Ct+ B + Gt

Na lijevoj strani imamo nacionalni dohodak tj. dohodak svih nacionalnih proizvodnih faktora iz zemlje (W +T ind) i njihov neto dohodak iz inozemstva (TRi+ TRg)

JEDNADŽBA OPĆE RAVNOTEŽE U OTVORENOM GOSPODARSTVU

Zbrojimo li prihodne i rashodne strane svih procesa potrošnje (domaćih i inozemstva) dobit ćemo jednadžbu opće ravnoteže u otvorenom gospodarstvu

W + O + Tind + M = C + I + G + E

Jednadžba pokazuje da je primarna raspodjela vrijednosti dodane u procesu proizvodnje jednaka rashodima domaćih sektora finalne uporabe korigiranim razlikom između izvoza domaće robe i usluga i uvoza inozemnih roba i usluga

FINANCIRANJE INVESTICIJA U OTVORENOM GOSPODARSTVU

Iz identiteta procesa akumulacije slijedi

I = O + S + B + ΔL

iz čega slijedi da se bruto investicije financiraju štednjom svih sektora: proizvodnje O, stanovništva S, države B te porastom neto – zaduženosti prema inozemstvu (porastom neto – uvoza kapitala i smanjenjem deviznih rezervi)

Bruto domaći proizvod-

dohoci inozemnih rezidenata u tuzemstvu+

dohoci domaćih rezidenata u inozemstvu =

bruto nacionalni proizvod

bruto nacionalni proizvod-

amortizacija=

neto nacionalni proizvod

bruto nacionalni proizvod u tržišnim cijenama

-indirektni porezi

+subvencije

=bruto nacionalni proizvod u cijenama

proizvodnih faktora

bruto nacionalni proizvod u tržišnim cijenama-

amortizacija=

neto nacionalni proizvod u tržišnim cijenama-

indirektni porezi+

subvencije=

neto nacionalni proizvod u cijenama proizvodnih faktora =

nacionalni dohodak

RASPODJELA DOHOTKA

Osobna raspodjela dohotka pokazuje koji udio u ukupnom nacionalnom dohotku otpada na jednu osobu, Grafički se prikazuje Lorenzovom krivuljom Na osi y prikazani su kumulativno postoci ukupnog nacionalnog dohotka, a na

osi x kumulativno postoci primatelja dohotka Lorenzova krivulja daje odgovor na pitanje koliki postotak primatelja dohodaka u

kojem pripadnom postotku sudjeluje u nacionalnom dohotku Što je raspodjela nacionalnog dohotka ravnomjernija, to je krivulja u manjem

otklonu od pravca ravnoteže Funkcionalna raspodjela dohotka pokazuje kako se dohodak gospodarstva

raspodjeljuje na proizvodne faktore koji sudjeluju u proizvodnom procesu

LORENZOVA KRIVULJA

Nacionalnidohodak %

Primateljidohotka %0

100

20

10020 40

60

60

80

80

40

pravac r

avnoteže

A (67, 40)

Točka A:67 % poreznih obveznika prima dohodak koji zajedno ima 40 % udjela u ukupnom nacionalnom dohotku

SUSTAV NACIONALNIH RAČUNA HRVATSKE

Poslije II. svjetskog rata Jugoslavija je preuzela sovjetski sustav nacionalnih računa, koji se temelji na materijalnoj proizvodnji (utemeljitelji fiziokrati, razvio Smith, usavršio Marx)

Nova metodogija uključuje i usluge društvenih djelatnosti, države, financijske usluge, osobne usluge stanovništva itd

Nakon osamostaljenja Hrvatska je krenula na primjenu sustava nacionalnih računa prema široj koncepciji, prema metodologiji UN (SNA)

Tehnička pomoć od međunarodnih institucija

Uspjela preobrazba gospodarske statistike

SUSTAV NACIONALNIH RAČUNA HRVATSKE

Računi I – konsolidirani računi cijele zemlje, makroekonomski agregati

Računi II – dekompozicija računa proizvodnje, prema vrstama proizvoda i usluga i njihovih proizvođača (temelj za izradu input – output tablice)

Računi III – dekonsolidiranje Računa I prema institucionalnim sektorima sustava: proizvodnja, financijske institucije, vlada, privatne neprofitne institucije i stanovništvo

[email protected]@velv.hr

[email protected]

Hvala na pozornosti

Documents

Studij Tehničke i Gospodarske Logistike Kolegij Osnove