Studija Drustveno Ekonomski Uticaj Interneta u Srbiji

Embed Size (px)

Citation preview

U susret povezanom svetuDrutveno-ekonomski uticaj Interneta na zemlje u razvoju i tranzicione privrede

Strana 1 od 65

Sadraj

1. Saetak projekta ........................................................................................ 3 1.1 Uvod u studiju .......................................................................................... 3 1.2 Ekonomska korist ..................................................................................... 6 1.3 Drutvena korist ....................................................................................... 9 1.4 Ostvarivanje koristi ................................................................................. 19

2. Srbija ...................................................................................................... 26 2.1 Uvod ..................................................................................................... 26 2.2 Primena Interneta ................................................................................... 28 2.3 Ekonomska korist ................................................................................... 30 2.4 Drutvena korist .................................................................................... 33 2.5 Scenariji ................................................................................................ 41 2.6 Regulatorna pitanja ................................................................................. 44

Napomena itaocima ..................................................................................... 45 Dodatak Metodologija ................................................................................. 46 Bibliografija ................................................................................................. 62

Strana 2 od 65

1. SAETAK PROJEKTA

1.1 Uvod u studiju Iako se esto govori o uticaju Interneta na ivot, rad i zabavu ljudi, relativno je mali broj studija koje imaju holistiki pristup ekonomskom i drutvenom uticaju koji sve vea primena Interneta moe da ima u zemljama u razvoju i tranzicionim privredama. Telenor je angaovao kuu Boston Consulting Group da detaljno ispita faktore koji utiu na primenu Interneta, mogui ekonomski uticaj, kao i mogunosti za poboljanje naina ivota kroz obrazovanje, zdravstvenu zatitu i druge oblasti od sutinskog znaaja. Da bi studija bila sveobuhvatna i konstruktivna, primenjena ja iroka definicija Interneta, koja podrazumeva sve koristi koje Internet donosi bez obzira na nain pristupa (mobilni, fiksni, beini, dialup, itd.) ili ure aj koji se koristi za pristup (raunar, smartphone, itd.).

U ovom izvetaju dat je pregled rezultata studije, i to: saetak nalaza koji se odnose na nove ekonomije i ekonomije u razvoju, detaljni izvetaji za svaku od zemalja koje su obuhvaene studijom, detaljan opis metodologije za projektovanje primene Interneta i merenje ekonomskog uticaja.

Studija se bavila trima zemljama i to su: Banglade, Srbija i Tajland. Izabrane zemlje obuhvataju iroko geografsko podruje i razliite nivoe razvoja. To omoguava da se izvuku opti zakljuci i za sline zemlje, poev od najmanje razvijenih ekonomija do ekonomija koje se pripremaju da u u u red razvijenih privreda. Dodatne informacije o ove tri zemlje, koje su predmet studije, date su na slici 1.1.

Strana 3 od 65

Potencijal Interneta procenjen za tri zemlje u razliitim fazama razvijenostiBanglade, Tajland i Srbija su odrabrane zemlje za ovu studiju study ...Narodna Republika Banglade Glavni grad Dhaka Stanovnitvo 150 M (2009) Povrina 144.000 km 2 BDP po glavi stan. (2008.) USD (PPP) 5131 Kraljevina Tajland Glavni gradl Stanovnitvo Povrina BDP po glavi stan.(2008.) Republika Srbija Glavni grad Stanovnitvo Povrina BDP po glavi stan. (2008)

... zato to imaju mnogo razliitosti u geografskom i razvojnom smislu

Bangkok 62 M (2009) 514.000 km 2 USD (PPP) 40991 Nominalni USD BDP po glavi stan. 2008.8.000 7.054

Beograd 7,4 M (2009) 77. 000 km 2 USD (PPP) 70541

6.000 4.000 2.000 513 0 4.099

1. Nominalni USD PPP BDP po glavi stanovnika u 2008. Izvor : MMF-ov dokument: World Economic Outlook Database; BCG analiza

Banglade

Tajland

Srbija

Slika 1.1 Uvod u zemlje obuhvaene studijom

Opti princip koji je primenjen u izradi modela primene Interneta bio je da se uradi analiza isplativosti od dna ka vrhu kako bi se procenio broj pretplatnika u svakom segmentu za svaku godinu. Model primene Interneta izra en je posebno za poslovne korisnike i za domainstva. Trokovi najee ukljuuju pretplatu, trkove ure aja i eventualne trokove servisiranja. Firme ostvaruju korist od Interneta kroz poveanje dobiti usled vee produktivnosti. Prednosti za domainstva obuhvataju vee prihode (npr. od poljoprivrede ili domae radinosti), utedu u vremenu i trokovima (npr. onlajn nabavka proizvoda), kao i uoene prednosti korienja Interneta, kao to su informacije, zabava, druenje, itd. Vie pojedinosti izneto je u Dodatku.

Sa take gledita Interneta, interesantno je primetiti da tri zemlje koje su predmet studije zauzimaju razliite pozicije na karakteristinoj S-krivulji profila primene Interneta. Trenutno u Bangladeu ima manje od 2% domainstava koja su preptlatnici na Internet, dok u Srbiji stopa domainstava koja koriste Internet iznosiStrana 4 od 65

31%. Ovo ukazuje da je Internet u Bangladeu jo uvek u povoju, dok je u Srbiji ve u fazi brzog rasta. Tajland se trenutno nalazi negde u sredini, spreman za dalji napredak. Ovu pretpostavku potvr uju projektovane stope gustine Interneta (koje se ovde mere kao broj pretplatnika na 100 stanovnika) do 2020. U Bangladeu se oekuje samo ubrzano prihvatanje Interneta posle 2018, dok se u Tajlandu oekuje brzi rast od 2014, uz smanjenje pri kraju perioda koji je obuhvaen ovom studijom. Nasuprot tome, u Srbiji se ostvaruje rast po velikoj, ali usporenoj stopi. Prema naim projekcijama, Banglade e dostii broj od 10 pretplatnika na 100 stanovnika, Tajland 26, a Srbija 42. Ovim se Tajland i Srbija svrstavaju u red OECD zemalja kao to su trenutno Koreja, Danska i Norveka, mada se oekuje da se rast u ovim zemljama i dalje nastavi. Kada se ukupni stepen gustine Interneta podeli na primenu u domainstivima i u preduzeima dobija se veoma slina slika, prema kojoj se u Srbiji ostvaruje usporeni rast, za razliku od Bangladea gde je rast ubrzan.

Ukupna gustina Interneta u Srbiji, Tajland bi mogao da dostigne aktuelne nivoe po OECD-u do 2020., a Banglade je nekoliko godina u zaostatkuInternet pretplatnici na 100 stanovnika50 42

Broadband pretplatnici na 100 stanovnika50 +15

2005 2006 2007 2008 +15

Srbija140

40

+6 37 34 33 30 28 24 22 18 24 21 19 13 15 10 26 30 25 26 31 +14 +16

30

26

30

29

Tajland 120

20

10 10

Banglade 1

10

0

0 Koreja Danska Norveka V.Britanija Nema ka

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Izvor: BMI, OECD, Euromonitor; BBS; NSO; Statserb; EIU; CIA World Factbook; Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; Razgovori sa strunjacima; BCG analiza

Slika 1.2 Projektovane stope gustine

Strana 5 od 65

1.2 Ekonomska korist Ovako poveana gustina Interneta ima potencijale za ostvarivanje znaajnije ekonomske koristi. U ovoj studiji, model ekonomske koristi izra en je na osnovu est glavnih faktora, koji su prikazani na slici 1.3. Uticaj na strani tranje odraava prednosti za preduzea koja koriste Internet, dok se preko uticaja na ponudu meri koliki je udeo u BDP-u imaju delatnosti koje se obavljaju u cilju proizvodnje i potronje Internet usluga. Vie pojedinosti izneto je u Dodatku.

Model ekonomskog uticaja izra en je na osnovu est glavnih faktoraEkonomski uticaj 1Poboljanje produktiv.

2

Nove poslovne aktivnosti

3Ulaganje u infrastrukturu

4Zapoljavanje

5

Ostali uticaji sa aspekta ponude

6Javni prihodi

Direktno Indirektno

Multiplikator

Uticaj sa aspekta tranje

Uticaj sa aspekta ponude

Slika 1.3 Elementi modela ekonomskog uticaja

Ovde su naglaena tri elementa (vie pojedinosti dato je u pojedinanim izvetajima o zemljama). to se tie ukupnog uea u BDP-u, oekuje se da uee Interneta 2020. godine na Tajlandu bude 3,8%, u Bangladeu 2,6% i u Srbiji 5,2%. Najvei deo ovog uea potie od poveane produktivnosti koju ostvaruju korisnici Interneta, kako u uslunom sektoru i prizvodnji, tako i u poljoprivredi. Skoro je sigurno da e iroka rasprostranjenost Interneta omoguiti dodatan porast vrednosti za BDP. Na primer, doznake od radnika iz inostranstva mogu u zemljama u razvoju da ine veliki deo BDP-a, na primer u Bangladeu gde te doznake predstavljaju 11%Strana 6 od 65

BDP-a. Me utim, u veini zemalja jedan deo ovog iznosa usmerava se kroz neformalne kanale i ne pokazuje se u BDP-u. Kada bi bankarsko poslovanje preko Interneta obezbedilo jeftino i sigurno reenje, moglo bi da privue vei broj doznaka, to bi se zatim iskazalo i u zvaninim statistikim podacima. Internet moe da olaka i sprovo enje inicijativa za mikro finansiranje, to za uzvrat stimulie privrednu aktvnost. U ovoj studiji je primenjen konzervativni pristup i ova sekundarna korist nije ukljuena u iskazani uticaj na BDP.

Ovo potencijalno moe da donese znaajnu ekonomsku koristUee u BDP-u u 2020.1Uee u BDP-u (%)6 0,0

Nova poslovna delatnost1 godinje u 2020.Nove poslovne delatnosti1 (K)60 51

Broj novih radnih mestaRadna mesta K150 2015 129 108 100 94 70 2020

5.20,3 1,1

ISP-ovi Nova poslovna delatnost0,342 40

4

3.8 0,3 0,41,2

0,0

Poljoprivreda Proizvodnja

2

2.6 0.3 0,40,5

0,0 3,520

Usluge

17

50 35 27

1,9 0

1,40 0 Tajland Banglade Srbija Tajland Banglade Srbija

Tajland

Banglade

Srbija

1. Nove poslovne delatnosti podrazumevaju osnivanje novih nezavisnih firmi kao i novih odeljenja/slubi/poslovnih sektora u okviru postojeih firmi. Brojani podaci pokazuju broj dodatnih novih poslovnih delatnosti godinje Izvor : BBS, NSO, Statserb; EIU; CIA World Factbook; Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; Razgovori sa strunjacima; BCG analiza

Slika 1.4 Projektovana ekonomska korist

Osim BDP-a, gustina Interneta podstai e i preduzetnitvo, to e dovesti do poveanja broja novih privrednih delatnosti, to podrazumeva kako osnivanje novih kompanija tako i formiranje novih odeljenja/jedinica/oblasti poslovanja u postojeim kompanijama. Istraivanje pokazuje da porast od 10 procentnih poena u gustini Interneta stoji u me usobnoj vezi sa porastom godinje stope formiranja novih firmi od 1%. Osim primene Interneta kao platforme preko koje se moe doi do klijenata, oekuje se da e se pojaviti preduzea koja e delovati kao podrka Internetu, npr. kroz pruanje usluga obrade plaanja, veb hosting, dizajn vebsajtova, itd. Ovaj porast novih poslovnih aktivnosti predstavlja i jedan od kljunih faktora koji pokreuStrana 7 od 65

otvaranje novih radnih mesta, iji broj bi mogao da dostigne izme u 94.000 i 129.000 u ove tri zemlje. U ovoj studiji zauzeto je konzervativno gledite i kada se radi o otvaranju novih radnih mesta, te studija ne uzima u obzir potencijalnu dobit u radnim mestima u kompanijama koje su ostvarile porast produktivnosti po radniku. Iako bi prema ekonomskoj teoriji to trebalo da ih podstakne na zapoljavanje veeg broja radnika, ime se dalje poveava zapoljavanje, teko je dati vrstu procenu tog broja, te je stoga ovaj aspekt iskljuen iz studije.

Jedan od glavnih efekata ovako poveane ekonomske aktivnosti ine prihodi koji se ostvaruju za dravnu upravu. Procenjuje se da bi u periodu od 10 godina uee Interneta u dravnim prihodima na Tajlandu moglo da iznosi 4,2%, 4,6% u Bangladeu i 1,8% u Srbiji. Veoma je vano napomenuti da u svim zemljama vie od 50% (a u Bangladeu i Tajlandu skoro 90%) javnih prihoda ostvaruju korisnici Interneta, a ne pruaoci Internet usluga. Ovo ukazuje na veoma vanu odliku Internet servisa, naime da predstavljaju kapitalno dobro koje omoguava poveanje proizvodnje u privredi u celini. Uprkos tome to mogu biti unosni na krai rok, visoki porezi na pruanje takvih usluga odloie otvaranje novih radnih mesta odnosno smanjie njihov broj, a u krajnjoj instanci uguie razvoj privrede. Pored onoga to je ovde izneto, dodatni prihodi mogli bi se ostvariti npr. od slanja doznaka zvaninim kanalima, to bi dodatno smanjilo uee prualaca usluga u odnosu na koristi koje ostvaruju korisnici.

Strana 8 od 65

Internet bi mogao uvea poreske prihode drave za 2-5%Prevashodno po osnovu korienja Interneta u firmama, ne od provajdera TajlandKumulativni prihod drave 2010.-2020, (USD B)2.1 (6%) 35,8

BangladeKumulativni prihod drave 2010.-2020. (USD B)

SrbijaKumulativni prihod drave 2010.-2020. (USD B)40

2.4 (7%)

30

20

31.3 (87%) 0.2 (3%) 0.5 (6%) 7,810 0.3 (6%) 1.9 (36%) 5,4

7.1 (91%) 0Porez na Regulatorna Porezi od proizvodnju& naknada ISP-ova i nova firma dobavljaa1 Ukupno

0Porez na Regulatorna Porezi od proizvodnju& naknada ISP-ova i nova firma dobavljaa 1 Ukupno

0

3.1 (58%)

Porez na Regulatorna Porezi od ISPproizvodnju&n naknada ova i ova firma dobavljaa 1

Ukupno

Ukupno kao % od dravnih prihoda (2010.-2020.) 4,2%

Ukupno kao % od dravnih prihoda (2010.-2020.) 4,6%

Ukupno kao % od dravnih prihoda (2010.-2020.) 1,8%

1. Ukljuuje PDV Napomena: 1 USD = 69 BDT = 34 THB = 67 RSD Izvor: BBS, Statserb, NSO; EIU; CIA World Factbook; Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; Razgovori sa strunjacima; BCG analiza

Slika 1.5 Projektovani javni prihodi

1.3 Drutvena korist Drutvena korist koju donosi Internet podjednako je bitna kao i njegov ekonomski uticaj. U sve tri zemlje koje su bile predmet studije, tri pitanja su se dosledno izdvajala kao prioritetne oblasti obrazovanje, zdravstvena zatita i ruralni razvoj.

Strana 9 od 65

Internet moe biti od koristi u prioritetnim socijalnim sferama kao to su obrazovanje, zdravstvo, ruralni razvoj

Unapre uje obrazovanje na svim nivoima Umanjuje nedostatak nastavnika u ruralnim oblastima Unapre uje kvalitet nastave putem e-obrazovanja Poveava opcije za sticanje vieg obrazovanja putem online kurseva

Unapre uje zdravstvo, naroito u ruralnim oblastima Unapre uje telemedicinu kako bi se poboljao pristup zdravstvu i njegov kvalitet u ruralnim oblastima Korienje Interneta radi praenja pojave bolesti i obavetavanja javnosti

Proiruje mogunosti za poveanje prihoda i unapre enje kvaliteta ivota u ruralnim oblastima Poveava prihod seoskog stanovnitva Diverzifikuje izvore prihoda Unpre uje pristup informacijama i uslugama Proiruje spektar mogu nosti za unapre enje kvaliteta ivota i zabave

Slika 1.6 Pregled drutvene koristi

1.3.1 Obrazovanje Obrazovanje je glavni prioritet za sve zemlje. Ono predstvalja osnovno sredstvo za poveanje ivotnog standarda, smanjenje siromatva i poboljanje kvaliteta ivota gra ana u zemljama u razvoju. Internet ima potencijal da na vie naina unapredi pristup obrazovanju i kvalitet obrazovanja, a moe se primeniti na irok spektar zemalja. Na primer, u zemljama u kojima pristup osnovnom obrazovanju

predstavlja problem mogu se primeniti inicijative za samouenje zasnovane na Internetu koje bi bile dopuna kolskom sistemu. Takvi sistemi funkcioniu tako to se obezbede terminali koje deca mogu da koriste van nastave, ime razvijaju kako svoju uro enu radoznalost tako i sistem uenja uz podrku vrnjaka. Studije ukazuju da ovakav pristup dovodi do boljih akademskih rezultata, pomae u opismenjavanju i, zapravo, poveava angaovanje i elju za uenjem. Nedostatak kvalifikovanih nastavnika strunih predmeta odnosno engleskog jezika, naroito u seoskim podrujima, est je ograniavajui faktor sa kojim se suoavajuStrana 10 od 65

zemlje u razvoju. U Bangladeu na primer, odnos

aka i nastavnika u osnovnom

obrazovanju iznosi ~ 45:1, dok se procenjuje da je na Tajlandu odnos izme u broja aka i kvalifikovanih nastavnika engleskog 628:1. Jedan od primera za reenje ovog problema koje nudi Internet je da se predavanja i asovi odvijaju preko video konferencijske veze, uz primenu brze Internet konekcije kako bi sesija mogla da se emituje u realnom vremenu veem broju razreda. Takve sesije mogu da budu interaktivne i omoguavaju korienje materijala i mogunosti za prezentacije odnosno postavljanje pitanja. Dodatna prednost je ta to nastavnik moe fiziki da ostane u gradu, a da dri asove uenicima u seoskim oblastima.

Internet moe da unapredi obrazovanje na svim nivoima razvojaOd obezbe ivanja osnovnog obrazovanja do online diploma izabrani primeri inicijativaPristup osnovnom obrazovanju"Hole-in-the-wall" projekat obezbe uje terminale za kolsku decu Metodologija minimalno invazivno obrazovanje1" zasnovana na samouenju Moe se integrisati u tradicionalno kolstvo Jaka podrka zajednice, 80% anketiranih veruje da on unapre uje akademske rezultate Dopadaju mi se ove stanice za uenje jer i pismenost2 Rukhsar, devojica od 12 godinasam nauila mnogo novih stvari koje su mi je pomogle u kolovanju

Unapre enje kvaliteta nastave

Mogunosti sticanja vieg obrazovanjaOnline diplome postaju uobiajene i sve vie prihvaene od strane poslodavaca3 Da li online diploma fakulteta ima isti kredibilitet kao i offline diploma?100 50 0 23 Da Nije Ne, ali prihvatljiva kredibilna ni prihvatljiva

Prihvatljiva59

18

asovi zasnovani na Gramjyoti projektu koje dre nastavnici specijalizovani za odre enu oblast putem beine irokopojasne tehnologije Testirano u 3 kole na ukupno 5000 uenika u Indiji asovi su zamiljeni da budu interaktivni i da uenici postavljaju pitanja Isti rezultati i kod sloenijih predmeta kao to je hemija

Da li su online diplome prihvatljivije danas nego pre pet godina ?100 17

50

83

0 Da Ne

1. Pedagoki metod koji koristi okruenje za uenje kako bi postigao odgovarajui nivo motivacije i podstaklo grupno uenje dece, uz minimalnu ili bez intervenciju nastavnika 2. Anketa koja je obuhvatila 248 lanova lokalne zajednice, a koju je sprovela vlada u Delhiju 2004. godine 3. Anketa iz 2008. godine o online diplomama obuhvatila je 172 zaposlena i rukovodioca u mnogim sektorima irom SAD-a. Izvor: veb stranica Hole-in-the-Wall Education Limited; GSMA; veb stranica Vault.com; BCG analiza

Slika 1.7 Internet i obrazovanje

Kada se radi o obrazovanju, kako ekonomije u razvoju sazrevaju, panja se obino premeta sa osnovnog obrazovanja na poveanje stope upisa na tercijalnom nivou, s obzirom da nivo kvalifikacija radne snage postaje sve vanija komparativna prednost. Internet ovde moe da pomogne tako to e obezbediti pristup itavom nizu onlajn osnovnih i naprednih akademskih programa po prihvatljivim cenama.Strana 11 od 65

Istraivanje ukazuje na to da takvi programi postaju sve uobiajeniji i pouzdaniji, te samim tim prihvatljivi za poslodavce. Uz odgovarajue mehanizme kojima bi se obezbedilo da se studenti usmeravaju na akreditovane programe potrebnog kvaliteta, Internet bi mogao da pomogne da se u Srbiji ubrza upis na tercijalni nivo.

1.3.2 Zdravstvena zatita Zdravstvena zatita je druga prioritetna oblast za sve zemlje, a naroito za zemlje u razvoju kao to je Banglade, gde je ivotni vek nizak i iznosi 63 godine, a smrtnost odojadi na nivou od 56 na 1.000 ivoro ene dece, u pore enju sa Evropom gde je ivotni vek 81 godinu i smrtnost novoro enadi 3/1.000. Glavni ograniavajui faktor za veinu zemalja u razvoju predstavlja nedostatak lekara, to dovodi do situacija poput one u Bangladeu gde je odnos pacijenata i lekara 4.000:1. Iako u zemljama kao to je Srbija pitanja u vezi sa zdravstvenom zatitom nisu tako akutna, poboljanje standarda i kvaliteta zdravstvene zatite i dalje je jedna od centralnih tema. Na primer, jedan od glavnih ciljeva koji je utvr en u Nacionalnoj strategiji za mlade u Srbiji je unapre enje zdravlja omladine.

Zdravstvo se moe poboljati unapre enjem InternetaInicijative vezane za e-zdravlje mogu da poboljaju pristup zdravstvenim uslugama ruralnog stanovnitvaInicijativa alokito e-zdravlje u Bangladeu Medicinske sestre odlaze na teren da obi u pacijente, postave opremu, podele lekove itd. Lekari, ukljuujui specijaliste, postavljaju dijagnozu i daju savete putem veb kamere Slian projekat u Indiji ima za cilj da u prvoj fazi obuhvati 750K pacijenata

Internet moe umnogome da unapredi praenje pojave bolestiSlanje auriranih podataka u realnom vremenu putem Interneta/email-a uz pomo ostalih kanala komunikacije Medicinski radnici na terenu mogu da auriraju podatke u real. vremenu ak i u udaljenim podrujima Zdravstvene organizacije mogu da prate - Potvr ene & smrtne sluajeve Podruja/irenje zaraze Dostav. informacija u realnom vremenu omoguava stalno aur. podataka o nivoima opasnosti u cilju obavetavanja javnosti Kljune koristi Brzina i tanost podataka Direktnim unoenjem podataka izbegava se dupliranje posla Skalabilnost za velike populacije Primeri Alerta Disamar (Peru) Handhelds for Health (Indija)

Izvor : veb stranica Alokito Bangladesh; veb stranica Handheld for Health; tam pa ; BCG analiza

Slika 1.8 Internet i zdravstvena zatitaStrana 12 od 65

Ovde smo izdvojili dva primera kako Internet moe da pomogne u ublaavanju ovih problema. Inicijative za e-zdravlje mogu da pomognu da se pobolja pristup zdravstvenoj zatiti, naroito u seoskim podrujima. Jedan od primera za to je inicijativa Alokito, u okviru koje medicinske sestre idu na teren u posebno opremljenim kombijima u obilazak pacijenata i obavljaju osnovne procedure, kao to su merenje pritiska i postavljanje stetoskopa. Kombiji imaju beinu

irokopojasnu vezu sa lekarima u glavnoj bolnici u gradu, koji tako mogu da vide pacijente, postavljaju im pitanja i daju dijagnozu. Na ovaj nain znaajno se poveava broj pacijenata koje moe da pregleda svaki lekar, i omoguava lekarima da pruaju svoje stune usluge i u seoskim sredinama a da ne moraju da se odreknu pogodnosti ivota u gradu.

Jo jedan od naina kako Internet moe da doprinese poboljanju zdravstvene zatite je kroz praenje pojave bolesti. Medicinski radnici na terenu mogu da obezbede u realnom vremenu tane informacije sa udaljenih podruja pomou runih terminala koji imaju Internet vezu, to omoguava domaim i me unarodnim zdravstvenim organizacijama da prate pojavu bolesti. Glavne prednosti ove metode su brzina i tanost podataka, kao i uteda u vremenu i radnoj snazi koja se ostvaruje kroz direktan unos podataka, to je ini pogodnom za primenu na veoj populaciji. Projekat Runi terminali za zdravlje u Indiji jedan je od primera primene ove tehnologije. Internet je tako e mono sredstvo za informisanje javnosti o razvoju doga aja, npr. koje oblasti treba izbegavati, mere koje treba preduzeti za smanjenje rizika od infekcije, itd, uz mogunost bogate, interaktivne komunikacije kojoj drugi mediji ne mogu da pariraju.

1.3.3 Ruralni razvoj U mnogim zemljama u razvoju veliki broj stanovnika ivi na selu, a uslovi u seoskim sredinama su generalno tei nego u gradu. Prihodi su u proseku nii nego u gradskim podrujima i esto su mnogo nesigurniji jer zavise od poljoprivrede. Nain ivota i mogunosti za zabavu su tako e generalno ogranieni. Ovo su neki od glavnih faktora koji utiu na migraciju stanovnika iz sela u grad, to s druge strane stvara veliki pritisak na gradske centre u koje se ovo stanovnitvo doseljava. NaStrana 13 od 65

primer, procenjuje se da se na Tajlandu godinje milion ljudi preseli u najvea gradska podruja u potrazi za poslom i boljim ivotnim standardom. To pokazuje da ublaavanje razlika izme u ivota na selu i u gradu, tako to e se poboljati prihodi na selu, kao i mogunosti za kvalitetniji nain ivota, predstavlja za mnoge zemlje trei glavni prioritet.

Internet moe da pomogne da se poveaju prihodi i diversifikuju izvori prihoda. Internet moe da otvori i druge mogunosti za ostvarivanje prihoda. Preduzetnici mogu da zasnuju svoj posao na lancu vrednosti Interneta, od pruanja usluga pristupa Internetu, kao u sluaju Informacionih centara u lokalnoj

zajednici/telecentara, odnosno pruanja usluga Internet korisnicima, kao to je na primer podnoenje zahteva za vize, do pruanja usluga samim pruaocima usluga, kao to su na primer odravanje raunara, dizajn veb stranica, itd. Jo jedan nain na koji Internet moe da pobolja mogunosti za ostvarivanje prihoda je taj to omoguava autsorsing poslovnih procesa (BPO) licima u seoskim sredinama. Stanovnici na selu mogu, od kue ili iz odre enih centara, da pruaju usluge kao to su imiding i formatiranje podataka, izvravanje aplikacija, itd, tako to bi sa klijentima komunicirali elektronskim putem. Ovde je od sutinskog znaaja to to takve usuge znaajno poveavaju stopu opismenjavanja, te je stoga verovatno da e doi i do porasta tranje za obrazovanjem. U konzervativnijim zemljama ili regijama, mogu da poslue i kao kljuni izvor prihoda za ene, pogotovu za poslove koji mogu da se obavljaju od kue.

Strana 14 od 65

Evidentni dokazi o koristima od Interneta u ruralnim podrujimaRuralne BPO mogunosti korisne su za zajednice, a naroito za eneDva primera u Indiji Source for Change Drishtee Unapre enje Interneta kako bi se otvorila radna mesta u ruralnim oblastima Imiding i formatiranje podataka Obrada aplikacija Podrka kol centra Itd.

Pristup informacijama pomae poljoprivrednicima da zatite svoja pravaInternet je proirio perspektive za poljoprivrednike u ruralnim podrujima Jave Grupe za zatitu prava poljoprivrednika potpomogle su uvo enje Interneta kako bi ih osposobili i osnaili putem obrazovanja, ukljuujui sticanje IT pismenosti Omoguio je jednom poljoprivredniku pod imenom Tukimin da otvoreno porazgovara sa zvaninikom ADB-a - Istakao je ono to smatra nepodudarnou izme u planova i njihove realizacije

Ovaj projekat mogu je samo zahvaljujui finansiranju ADB-a"

Inenjer ADB-a

Nikad nisam ni pomiljala da u raditi na kompjuteru i tako zara ivati novac. Sada sanjam o tome da utedim dovoljno novca kako bih kupila sopstveni kompjuter" - Shobha Sharma, SFC

Tukimin

Ovaj projekat finansira se sredstvima dravnog duga prema ADB-u a upravo mi, obini ljudi, moraemo da taj dug vratimo"

Izvor: Source For Change; Drishtee; Univerzitet u Manesteru, "Adoption of the Internet in rural NGOs in Indonesia", 2008; BCG analiza

Slika 1.9 Internet i ruralni razvoj

Internet tako e moe da pomogne da se ublai digitalna podeljenost izme u seoskih i gradskih sredina, tako to e se poboljati pristup informacijama i osnovnim uslugama, kao i mogunosti za kvalitetniji nain ivota, na primer mogunosti za zabavu. Digitalna podeljenost identifikovana je kao drutveno pitanje koje treba ublaiti, a najbolji nain da se to postigne je iroka primena Interneta u seoskim sredinama. Uz bolji pristup informacijama, seosko stanovnitvo moe bolje da se upozna sa svojim pravima i da samim tim bude u boljoj poziciji da ta prava brani ukoliko se ukae potreba.

Internet moe da se iskoristi za rentabilno reavanje pitanja nedostataka u infrastrukturi i za poboljanja u pruanju osnovnih usluga u velikim oblastima (npr. slube dravne uprave, bankarske usluge i slanje doznaka) uz mnogo manje trokove nego to je to sluaj sa tradicionalnim metodama. Ovo se naroito odnosi na slabo naseljena podruja odnosno na podruja sa loim saobraajnim vezama,Strana 15 od 65

to

bi

zahtevalo

veoma

gustu

mreu

filijala/ogranaka

da

bi

se

opsluilo

stanovnitvo. Osim toga, kvalitet usluga verovatno nije veoma dobar s obzirom na to da kvalifikovani radnici generalno nisu spremni da rade u seoskim podrujima. Ova situacija bi se izbegla pruanjem usluga preko Interneta, koji predstavlja veoma kvalitetnu i jeftinu opciju od koje bi svi imali koristi.

1.3.4 Druge koristi za drutvo Pored ove tri glavne oblasti, utvr ene su i druge drutvene koristi. S obzirom na sve vee interesovanje za klimatske promene i kontrolu emisije ugljen dioksida, ivotna sredina je jo jedna od oblasti kojoj bi Internet mogao da doprinese. ak i jednostavna ideja, kao to je smanjenje broja potrebnih putovanja, mogla bi da ima znaajan uticaj. Internet veza omoguava ljudima da rade od kue, da elektronskim putem obavljaju poslove sa bankama ili organima uprave, kao i da vre nabavku preko Interneta. Tako e broj nepotrebnih putovanja smanjuje se i kroz usluge pretraivanja odnosno usluge navigacije. Pretpostavlja se da bi broj putovanja mogao da padne i za 10%, to bi dovelo do znaajnih uteda na trokovima za gorivo, kao i do poboljanja ivotne sredine usled smanjene emisije gasova. Na primer samo u Bankoku troi se i do 192 milijarde tajlandskih bata na gorivo za putnika vozila, koja isputaju ukupno 20 miliona tona ugljen dioksida godinje. Smanjenje od 10% dovelo bi do utede od 20 milijardi tajlandskih bata (~0,5 milijardi amerikih dolara) i do smanjenja emisije ugljen dioksida od 2 miliona tona. Zapravo ukupna uteda bila bi verovatno vea od 10%, poto bi manji broj putovanja trebalo da dovede i do manje guve u saobraaju za vreme pica, jer zaguenja u saobraaju na neproduktivan nain poveavaju potronju goriva.

Strana 16 od 65

Rad od kue mogao bi da smanji trokove goriva i emisije CO2Ilustracija: Godinje utede na Tajlandu mogle bi dostignu iznos od THB 20 mlrd.Ukoliko Internet transakcije smanje broj putovanja automobilom za 10% ...Rad od kue Bezbedna virtuelna poslovna mrea Video-konferencije . E-vlada Porezi & carine Registracije Ostalo Ostale e-usluge Bankarstvo Plaanje Online kupovina Ostalo185 19.5

...to e doneti utedu u gorivu od THB 20 mlrd na godinjem nivou ...Godinji izdatak za gorivo za putnika vozila u Bankoku (THB mlrd)1195

... i smanjiti emisije za 2M tonaGodinje emisije CO2 putnikih vozila u Bankoku (M tona)20.5

192190 20.0

20

THB 20 mlrd180 19.0

2M tona

18.5 175

1720 0.0

18

W/o e-rad

W/ e-rad 2

W/o e-rad

W/ e-rad 2

Stvarna uteda trebalo bi da bude vea ukoliko se uzmu u obzir dodatne koristi manjeg saobraajnog zaguenja1. Zasnovano na cenama samo za putnika vozila od 14. m aja 2009.; 2. Pretpostavka da 10% onih koji koriste putniko vozilo moe da radi od kue Izvor: Statistika tajlandske saobraajne policije iz 2005; Akcioni plan BMA o globalnom zagrevanju 2007 2012; tampa; BCG analiza

Slika 1.10 Internet i ivotna sredina

Jedno od glavnih pitanja sa kojima se suoava Srbija je zabrinutost koja vlada u vezi sa tenjama omladine. Ankete pokazuju da tek svaka trea mlada osoba smatra da Srbija ide u pravom smeru i da samo 20% ne bi uzelo u obzir mogunost da napusti zemlju. Procenjuje se da je, u potrazi za boljom budunou na nekom drugom mestu, tokom burnih 1990-tih Srbiju napustilo ak 300.000 mladih, ukljuujui i mnoge sa visokim obrazovanjem. Ministarstvo za omladinu i sport Republike Srbije prepoznalo je ovaj problem, te je u nastojanju da se izna e reenje za ovo pitanje napravljena Nacionalna strategija za mlade. U Nacionalnoj strategiji za mlade utvr eno je 11 ciljeva. Kao to se vidi na slici 1.10, Internet ima potencijale da doprinese ostvarivanju veine ovih ciljeva.

Strana 17 od 65

Internet moe da ponudi mladim ljudima pozitivnu viziju budunostiKljuni cilj Nacionalne strategije za mlade Srbije

Utvr eno je nekoliko prioritetnih pitanja...Niska stopa upisa na tercijarnom nivou

...koji e biti predmet Nacionalne strategije za mlade Uvo enje sisteme informisanja mladih Obezbe ivanje jednakih mogunosti Unapre enje obrazovnog sistema Podsticanje zapoljavanja i preduzetnitva Osposobljavanje mladih ljudi Vee mogunosti za kvalitetnije korienje slobodnog vremena Podsticanje aktivnog uea u drutvu Razvoj saradnje me u mladima Unapre enje zdravstvenog sistema Unapre enje uslova za bezbedniji ivot Podsticanje vanrednih dostignua

%100 38 0 83 52

Reg. pros.

Potencijal za online obrazovanje Unapre enje kvaliteta obrazovanja predavanja dre spec. iz odre enih predmeta Pristup naunim alatima preko Interneta Npr. "Bugscope" Mogunosti za sticanje vieg obrazovanja Akreditovane online diplome Pristup online informacijama Izvor kljunih informacija npr. zaposlenje, obrazovanje, socijalna pitanja Dvosmerna platforma podstie uee mladih Poveavaju se mogunosti zabave i kvalitetnijeg ivota Zaposlenje i preduzetnitvo Glavni pokreta preduzetnitva mladih Veb stranice za traenje posla olakavanju pronalaenje zaposlenja Otvaraju se radna mesta

Srbija

Rumunija Slovenija

Visoka stopa nezaposlenosti1

%

50 0

39 21 EU 27 pros. Mlada radna Radna snaga snaga

Malo interesovanje za informacije i drutvo 57,3% ne prati vesti Manje od 10% su pripadnici nevladinih organizacija, kulturnih/umetnikih drutava ili udruenja gra ana

Legenda Internet m oe da odigra kljunu ulogu Internet m oe da odigra sporednu ulogu

1. Brojke za 2006. Izvor : Eurostat; National Youth Strategy; Serbstat; Global Competetive Index 2008-2009 BCG analiza

Slika 1.11 Internet i tenje mladih ljudi

1.3.5 Ublaavanje novih izazova Pored nastojanja da se u najveoj moguoj meri iskoriste navedene prednosti, potrebno je i ublaiti potencijalne negativne strane iroko rasprostranjene upotrebe Interneta. Jedan od glavnih razloga za zabrinutost je pristup neeljenim sadrajima. Rizik od takvih situacija moe da se svede na minimum primenom vie metoda odjednom, npr. blokiranjem pristupa odre enim vebsajtovima od strane provajdera, primenom aplikacija kojima upravljaju roditelji i ograniavaju pristup Internetu sa kunih raunara, kao i pokretanjem brojnih obrazovnih aktivnosti i aktivnosti koje doprinose boljoj informisanosti. Obrazovanje je klju za smanjenje i drugih rizika na Internetu, kao to su kra a identiteta ili krenje prava intelektualne svojine.

Strana 18 od 65

1.4 Ostvarivanje koristi I pored neospornih prednosti koje Internet ima, da bi se te prednosti iskoristile potrebno je da se otklone glavne prepreke za njegovu primenu. U ekonomijama u razvoju i novim ekonomijama nedostaju potrebni uslovi za poveanje pristupanosti i svesti o Internetu, za zagovaranje i olakavanje primene Interneta i za ostvarivanje vrednosti za korisnike. Me utim, ovo stanje moe se ublaiti selektivnom primenom ciljanih inicijativa predvi enih odgovarajuom politikom.

Banglade, poput mnogih drugih zemalja u razvoju, suoava se sa veim brojem veoma bitnih prepreka za iroku primenu Interneta. Fiksna telefonija ima malu pokrivenost i loeg je kvaliteta, naroito van glavnih gradskih oblasti. Oko 90% fiksnih prikljuaka trenutno je koncentrisano u gradskim podrujima, gde ivi samo oko 25% stanovnitva. Donedavno su i cene pristupa bile visoke. Me unarodna telekomunikaciona unija (ITU) procenila je 2006. godine da je korigovana cena PPPa za osnovni pristup Internetu (20 sati meseno) iznosila skoro 8 amerikih dolara, to je vie nego trostruko vie od cene na Tajlandu za istu uslugu. Tako e, svest o postojanju Interneta i prednostima koje on donosi je na veoma niskom nivou. S obzirom na to da u Bangladeu BDP po glavi stanovnika iznosi oko 500 amerikih dolara, Internet sigurno ostaje nepristupaan za veinu stanovnitva. Me utim, moe se rei da se ova situacija popravlja od kada mobilni operatori u svojoj ponudi imaju jeftine pripejd pakete. Svest o Internetu i prednostima koje on donosi je na niskom nivou. Prema pregledu iz 2007/2008, skoro tri etvrtine ispitanika iz seoskih sredina u Bangladeu izjasnilo se da nisu upoznati sa tim da Internet postoji.

Strana 19 od 65

Pristup, cena i obavetenost mogu da budu najvee preprekeIskustvo iz Bangladea ukazuje na probleme sa kojima se suo avaju zemlje u razvojuOgraniena pokrivenost fiksnom telefonijom, sa izuzetkom gradovaFiksne linije na 100 stanovnika, 2007.3 2,8

Cena pristupa visoka, naroito u odnosu na primanja

Obavetenost ispod 50%2, samo 1 od 4 stanovnika iz ruralnih oblasti je obavetenObavetenost o Internetu 20082 (%)100 28 80 48 Obaveteni

2006 PPP korigovane cene (USD/mese no)1Ukrajina

2

90% fiksnih linija u gradskim sredinama gde ivi 25% stanovnitva

Indija Tajland Srbija Pakistan

60

1

Ma arska Rusija Banglade

40 52 20

72

Neobaveteni

0,1 0 Gradske regije Seoske regije

Svetski pros

0

0

2

4

6

8

10

Gradske regije

Seoske regije

USD PPP

Niska stopa pismenosti, naroito na engleskom jeziku, je dodatni problem kod usvajanja Interneta u Bangladeu1.Cena najjeftinije dostupne tarife za korienje Interneta 20 sati meseno (10 sati u jakom i 10 sati u nonom saobraaju) 2. Zasnovano na rezultatim a ispitivanja Izvor : IMF; ITU; EIU; Ericsson-ova studija; NSO (Thailand); TOT; BCG analiza

Slika 1.12 Prepreke za primenu Interneta u Bangladeu

Ovi problemni dodatno se komplikuju zbog niskog nivoa pismenosti u ovoj zemlji, naroito u pogledu poznavanja engleskog jezika. Prema popisu stanovnitva, stopa pismenosti u Bangladeu iznosi oko 50%, pri emu se za pismeno smatra lice koje zna da se potpie. S obzirom na sadanje interfejse, ovo je najverovatnije nedovoljno za nekog ko eli da efikasno koristi Internet. Iako se ovakvo stanje moe ublaiti razmenom znanja unutar porodice ili unutar zajednice, njime se naglaava potreba za relevantnim lokalnim sadrajem koji je prilago en posebnim potrebama lokalne zajednice, u smislu namene, interfejsa, funkcionalnosti, itd.

Ovi problemi i izazovi nisu karakteristini samo za Banglade; zapravo, u raznim kombinacijama mogu se nai u veini ekonomija u razvoju i novih ekonomija. Ovde su izneta tri mogua odgovora vezana za politiku u ovoj oblasti. Prvi podrazumeva bre upoznavanje sa Internetom kroz formiranje mesta u lokalnim zajednicama za pristup Internetu, to e omoguiti da se u kratkom roku podigne svest o Internetu iStrana 20 od 65

lokalnom stanovnitvu obezbedi pristup Internetu po prihvatljivim cenama kako bi stekli potrebno iskustvo. Ovi centri mogu da budu vienamenski i da u ponudi imaju itav niz usluga, kao to su osnovni pristup Internetu i elektronskoj poti, VoIP i video pozivi, obrazovni servisi, informacije za poljoprivrednike, dravne slube (na primer prijavljivanje za dozvole za rad), itd. Ovim e se privui iri krug korisnika, a vremenom e nastati itava armija zagovornika Interneta koji e zatim moi da ga preporue i svojim prijateljima i susedima. Banglade je za te potrebe sainio plan izgradnje mree telecentara u zemlji, oslanjajui se na uspeh oko 1.000 postojeih telecentara, zajednicama. kao to su Grameenphone-ovi Informacioni centri u lokalnim

Druga oblast na koju bi se trebalo usredsrediti je obezbe ivanje pristupa Internetu u kolama, to je u mnogim sluajevima najrentabilniji nain da se poboljaju poznavanje IT-a i svest o Internetu. Starosna grupa koja ima najbolja tehnoloka znanja su mladi, a me u njima je i najvii nivo pismenosti, to ih ini idealnom ciljnom grupom. Pored toga, postojea infrastrukturna mrea kola obezbe uje kako fiziku infrastrukturu tako i nastavnike, mada e u veini sluajeva nastavnicima biti potrebna posebna obuka za IT. Tako e, vlade treba da rade na iznalaenju kreativnih reenja za smanjenje trokova nabavke opreme i drugih sredstava, na primer kroz saradnju sa nevladinim i me uvladinim organizacijama koje ve rade na obezbe ivanju raunara i Internet pristupa u kolama. Mora se posvetiti panja i razvoju obrazovnih sadraja na lokanom jeziku. Kao alternativa direktnoj internoj izradi materijala, vlada bi mogla da potpomogne ovaj proces tako to bi intenzivirala izradu sadraja u privatnom sektoru. U Junoj Koreji su, na primer, da bi stimulisali inovacije odravane izlobe i konkursi.

Poslednja i, moda, kljuna oblast jeste unapre enje infrastrukture, kako bi oni koji ele pristup Internetu to mogli i da ostvare uz razuman standard kvaliteta. Mnoge drave u svetu najavile su programe velikih investicija u fiksne irokopojasne mree, pre svega Australija, koja se opredelila da u narednih 8 godina uloi 30 milijardi amerikih dolara u izgradnju nacionalne irokopojasne mree. Ne

raunajui lica koja imaju boravite van mesta u kojem rade, generalni je trend daStrana 21 od 65

se utroi oko 50 amerikih dolara po glavi stanovnika, dok posmatrano po povrini, prosena vrednost ulaganja e iznositi 4.000 amerikih dolara po kvadratnom kilometru. Jasno je da uvo enje kvalitetne irokopojasne infrastrukture u jednoj zemlji zahteva znaajnu ekonomsku podrku drave, pa ak i u maloj, gusto naseljenoj zemlji kao to je Singapur.

Mnoge vlade irom sveta e u narednih pet godina ulagati ogromna sredstva u fiksne irokopojasne mreeVie od 8 godina USD M30,000 30,0007,200

6,000

4,0002,200

Vie od 5 godina Vie od 3 godine1,000 938 900 700

2,000326 227 183 102 54

0 Australija Sjedinjene Malezija Drave Portugal Juna Koreja Grka Singapur Irska Nemaka Kanada Finska

ile

Proseno USD/stanovnik1 1376 23 78 94 19 80 145 72 3 5 19 3 502

USD/km2

3900

748

6667

10870

9380

6818

1M

4657

635

18

301

71

40003

1. Procene stanovnitva u 2009. godini, ukoliko postoje 2. Brojka za Australiju nije obuhvaena 3. Brojka za Singapur nije obuhvaena Izvor: Yankee Group, Broadband regulation and the Global Economy, 2009; UN statistics division; National statistics offices;

Slika 1.13 Dravne investicije u fiksne irokopojasne mree

Imajui u vidu ogranienja u pogledu fiksne mree, beini broadband mogao bi da odigra sutinsku ulogu u poboljanju pristupa Internetu, naroito u slabo naseljenim i seoskim podrujima. Glavne prednosti beinog broadband-a su nii trokovi izgradnje, krai rok za postavljanje i manji trokovi za krajnje korisnike. Pokazalo se da beini broadband dodatno podstie produktivnost preduzea, to jaa postavku vrednosti za one koji potencijalno ele da primene Internet. Iako su maksimalne brzine preuzimanja sadraja nie u odnosu na tehnologije fiksne telefonije, one se neprestano poveavaju i trebalo bi da mogu da zadovolje najvei deo potreba korisnika. S obzirom na budetska ogranienja sa kojima se suoava veina vlada uStrana 22 od 65

ekonomijama u razvoju, moda je najznaajnija od svega injenica da beine irokpojasne mree mogu da se postave bez podrke ili subvencija drave.

Beini broadband mogao bi da odigra kljunu ulogu u unapre enju pristupa, naroito u slabo naseljenim ruralnim oblastimaBeine BB tehnologije Kriterijumi za procenu WiMAX Mobilna (GSM/3G/3.5G) WiFi 3 Fiksne BB tehnologije xDSL/kablovska Optika LegendaNiski trokovi Visoki trokovi Brzi razvoj Spori razvoj Bez/ograniene barijere Znaajne barijere Niski trokovi Visoki trokovi Visoki kvalitet Nizak kvalitet Najvia adekvatnost Najnia adekvatnost Mogua ogranienja spektra Nejasna stepen razvijenosti tehnologije (za brzi WiMAX) Mogua ogranienja spektra 3G zreo, 4G LTE nejasan Ogranien WiFi opseg n/a n/a

Investicija u razvoj

Trokovi izgradnje mree Vreme potrebno za razvoj Teren/geografija1 Trokovi usluge za krajnjeg korisnika Kvalitet usluge2

1. Mogunost efikasnog uvo enja na nepristupanom terenu, npr. planine, ostrva, itd. 2. Kvalitet obuhvata brzinu prenosa UL i DL, pouzdanost; 3. WiFi pristup omoguava beini pristup za poslednji kilometar; WiFi ruter je kablom povezan na mreu Napomena: Ne pretpostavlja mobilno prebacivanje na WiMAX, Wi-Fi i fiksne tehnologije/ Izvor: struni intervjui; Evropska komisija; BCG analiza

Iskustvo korisnika

Opta adekvatnost za razvoj u ruralnim podrujima Mogua ogranienja:

Slika 1.14 Ocena tehnologija za postavljanje u seoskim podrujima

Pored ovih konkretnih inicijativa, vlade i regulatorna tela moraju da preduzmu mere za uvo enje kvalitetnog regulatornog sistema. U situaciji gde su svi drugi faktori isti, pravna nesigurnost dovodi do smanjenja investicija, tako da bi vlade i regulatorna tela trebalo da rade na smanjenju uoene nesigurnosti. Vee investicije svakako pozitivno utiu na uvo enje Interneta time to omoguavaju da bude bre dostupan, naroito u seoskim sredinama. Vee investicije bi trebalo da dovedu i do vee konkurencije, to bi na korisnike trebalo da se odrazi kroz nie cene, bolji kvalitet i veu raznovrsnost. Jo jedan element koji bi mogao da se iskoristi za poveanje primene Interneta je smanjenje direktnih poreza na korienje Interneta. Posmatrano zajedno, vee investicije i nii porezi mogu znaajno da poveaju primenu Interneta, kao i prednosti koje to sobom nosi. Na primer u Srbiji, izra en je scenario koji podrazumeva vie trokove, prema kome pravna nesigurnost dovodiStrana 23 od 65

do smanjenja investicija, a porez na komunikacije smanjuje primenu Interneta. Ako bi se ova ogranienja ukinula (osnovni sluaj) broj pretplatnika na 100 stanovnika bi do 2020. godine mogao da se povea za 4 (sa 38 na 42), to bi generisalo dodatnih 0,3% u BDP-u (sa 4,1% na 4,3%) i povealo broj novih radnih mesta za preko 20%.

Ovo ukazuje na kljuni element prie o Internetu, a to je da vlade i regulatorna tela imaju glavnu ulogu u stvaranju uslova da se prednosti Interneta iskoriste u najveoj moguoj meri i to pre. Da bi se to ostvarilo potrebno je da se implementira i potuje najbolja regulatorna praksa, a lokalni izazovi ree. Da bi nesigurnost sveli na najmanju meru, vlade i regulatorna tela treba da nastoje da donesu jasne i pouzdane dugorone planove, da postave sistem koji e podrati investicije i razvoj konkurencije, kao i da stvore okruenje koje e podrati ceo eko-sistem Interneta. Ovo se moe postii primenom sledea tri naela u radu: transparentnost i predvidivost, objektivnost i efikasnost. Utvr eno je da iz ova tri glavna naela proizilazi 11 zahteva u vezi sa politikom, koji su prikazani na slici 1.15. S druge strane, oni moraju da se zasnivaju na dva strukturna uslova, a to su nezavisnost (politika, institucionalna i finansijska) i visok stepen sposobnosti na strani regulatornog tela.

I pored jasnog generalnog, dugoronog cilja da se izgradi bolje regulatorno okruenje, neposredni prioriteti svake od zemalja zavisie od posebnih okolnosti koje tamo vladaju. Strunjaci su uoili da u Bangladeu, na primer, izgradnja bolje uprave kroz poboljanje transparentnosti i predvidivosti predstavlja krucijalni prvi korak ka smanjenju nesigurnosti kojoj su izloeni investitori. Ovo podrazumeva uvo enje i potovanje proceduralnih pravila, kao to je obavezno ukljuivanje i konsultacije sa glavnim akterima. Jo jedan konkretan korak predstavljalo bi uvo enje albenih mehanizama. Istovremeno, Banglade moe da unapredi svoje regulatorno okruenje tako to e poveati nezavisnost i sposobnosti svoje regulatorne agencije. Najefikasniji nain da se na Tajlandu smanji nesigurnost za investitore bio bi da se preduzmu mere za obezbe ivanje ravnopravnih uslova za sve operatore koji posluju na tom tritu, ime bi se ispravila asimetrija koja postojiStrana 24 od 65

u sadanjem sistemu. Za smanjenje nesigurnosti tako e je bitno i unapre enje regulatornih sposobnosti. Reavanju ovih pitanja pomogla bi i jasno pokazana sposobnost i namera da se odnosi reguliu, npr. brzim delovanjem kada se radi o glavnim pitanjima, kao i javnim predstavljanjem detaljnih planova za reavanje kompleksnih pitanja. Konano, za zemlje poput Srbije, gde je regulatorni sistem razvijeniji, reavanje prioritetnih pitanja moglo bi da ubrza razvoj Interneta. Identifikovana su sledea pitanja: Jaanje pravila i postupaka radi vee jasnoe i osavremenjivanja procesa; Obezbe ivanje ravnopravnog pristupa okosnici za sve igrae na tritu kako bi se poboljali kvalitet usluga i pokrivenost; Efikasno upravljanje spektrom radi ostvarivanja maksimalne koristi, npr. putem sistema licenciranja koji bi bili tehnoloki neutralni, kao i davanjem prioriteta mobilnom broadband-u pri prelasku na digitalnu radiodifuziju.

Vlade i regulatori treba da odigraju kljunu uloguSprovo enje i primena najboljih regulatornih praksi i reavanje problema na lokalom nivouStrukturni zahtevi eljeni ishodi Uslovi vezani za politiku Vizija integrisanog telekomunikacionog sektora Dosledno odluivanje zasnovano na pravilima Dosledne, jasne i pouzdane odluke Proinvesticioni reim Konsultacije pre kljunih promena Pravni lek za odluke po albama Kontrola investitora nad poslovnim sredstvima Jednaki uslovi za sve uesnike Prokonkurentski faktori Sankcije protiv antikonkurentskog ponaanja Ravnopravan pristup infrastrukturi Podsticajno okruenje Tehnoloka neutralnost Nekazneni poreski reim Efikasnost Sposobnosti Objektivnost Nezavisnost Transparentnost i predvidivost Naela rada

Jasni dugoroni planovi

Izvor: Struni intervjui; World Bank InfoDev; GSMA; BAH izvetaj "Towards More Effective Regulation"; BCG analiza

Slika 1.15 Zahtevi vezani za politiku

Strana 25 od 65

2. SRBIJA

2.1 Uvod U poslednjih nekoliko godina, u Srbiji je ostvaren brzi rast Interneta. Na primer, od 2006. godine ostvarena je godinja stopa rasta od 34% u broju domainstava koja imaju Internet konekciju, to predstavalja poveanje sa 0,5 miliona na 0,8 miliona za 2 godine. Uprkos ovom sveukupno zdravom trendu rasta, zabrinjava injenica da je godinja stopa rasta sa 43%, koliko je iznosila u 2007. godini, opala na 26% u 2008. godini.

Izuzetno brz razvoj Interneta u SrbijiBroj domainstava sa Internet konekcijom porastao je za 34% po CAGR1 stopi izme u 2006. i 2008. Kljune cifre i definicijeDomainstva sa Internet konekcijom 2 (M)2,0

Stubovi na grafikonu pokazuju ukupan broj domainstava koja poseduju i koriste Internet vezu (0,8M u 2008.) Kumulativna godinja stopa rasta (2006.-2008.) u broju domainstava sa Internet vezom Porast broja domainstava sa Internet vezom Izme u 2006.-2007. Izme u 2007.-2008.

1,5 34% +34% +26% 1,0 +43%

43% 0,5 0,8 0,7 0,5 0,0 2006 2007 2008 26%

1. Kumulativna godinja stopa rasta 2. Zasnovano na istraivanju Statserb ICT survey tj. procenat domainstava koja imaju Internet vezu, po tipu naselja (gradsko, seosko) Izvor: Statserb ICT survey (Istraivanje o upotrebi raunara i Interneta u domainstvima i preduzeima )

Slika 2.1 Primena Interneta u domainstvima

To je dovelo broj korisnika1 Interneta, koji je dat kao % ukupnog broja stanovnika, do nivoa od 32%, to je uglavnom u skladu sa stanjem u nekim zemljama u

Procenat ukupnog broja stanovnika koji koriste Internet. Ovaj broj je vii od stope pretplata na Internet, poto jednu konekciju moe da koristi vie osoba, a neki korisnici uopte nemaju konekciju (npr. ostvaruju pristup u Internet kafeima).Strana 26 od 65

1

regionu, kao to su Bosna, Rumunija i Bugarska. Me utim, Srbija jo uvek zaostaje iza lidera u regionu, kao to su Slovenija, Hrvatska i Makedonija, a tako e je u znatnoj meri ispod evropskog proseka od 49%.

Srbija parira zemljama u okruenju kada je u pitanju broj Internet korisnika, ali jo uvek kaska za evropskim prosekomStopa Internet korisnika neznatno manja u odnosu na zemlje u regionu...Internet korisnici 1 kao % od ukupnog stanovnitva u 2008.100%

... ali jo uvek daleko ispod stopa koje su zabeleene u EvropiInternet korisnici 1 kao % od ukupnog stanovnitva u 2008.100% 86%

80% 65% 60% 53% 44% 40% 44% 33% 33% 32% 31% 16%

80% 71% 60% 68% 66% 65% Evropski prosek 49% (49%) 32%

40%

20%

20%

0%SloveniaMa arsk Hrvatska Make- Rumunij Bugarsk Srbija Bosna i Albanija donija a a Hercego vina

0% Norveka V.Britanij Austrija Francusk Estonija eka a a Republik a Srbija

1. Koeficijent definisan kao procenat od ukupnog broja stanovnika doti ne zemlje koji koristi Internet. Ovaj broj je vei od stope Internet pretplatnika, poto vie osoba moe da koristi jednu liniju, a neki korisnici nemaju liniju (npr. pristup preko Internet kafea) Izvor : InternetWorldStats

Slika 2.2 Pore enje sa slinim zemljama u regionu i Evropi

Ovaj

rast

u

gustini

Interneta

podstaknut

je

jaom

konkurencijom

me u

provajderima iji broj neprestano raste, pri emu je 2007. godine bilo vie od 200 registrovanih ISP. Vea konkurencija dovela je i do toga da u periodu od 2006. do 2008. godine cena pristupa padne za 13% godinje. Me utim, strunjaci smatraju da ogranienja u infrastrukturi fiksne telefonije u Srbiji ugroavaju dalji rast, dok prema nekim izvetajima trenutno ak 300.000 klijenata eka na reevanje zahteva za uspostavljanje telefonske linije. Ovlaeni operator, Telekom Srbija, ima monopol u fiksnoj telefoniji, tako da je zbog odsustva konkurencije izloen manjem pritisku da pobolja kvalitet i smanji cene. Dalja poboljanja u infrastrukturi fiksne telefonije, u pogledu kvaliteta i pokrivenosti, verovatno e biti dodatno usporena zbog velikih trokova.

Strana 27 od 65

Imajui u vidu ova ogranienja, sledei talas rasta Interneta mogao bi se umesto toga zasnivati na tehnologijama za beini pristup. Iskustvo na me unarodnom planu pokazalo je da beini broadband moe brzo i relativno jeftino da donese prednosti Interneta, naroito u slabo naseljenim seoskim podrujima. Iako su brzine preuzmanja sadraja u beinim tehnologijama ograniene u odnosu na tehnologije fiksne telefonije, to se kompenzuje manjim trokovima izgradnje, kraim rokovima za postavljanje i manjim trokovima za krajnje korisnike. Pokazalo se da beini broadband dodatno podstie produktivnost preduzea, to jaa postavku vrednosti za one koji potencijalno ele da primene Internet.

2.2 Primena Interneta Uz odgovarajuu infrastrukturu za masovnu primenu Interneta, Srbija bi do 2020. godine mogla da ima 3 miliona pretplatnika, to je okvirno jednako stopi od 42 Internet pretplatnika na 100 stanovnika. U prvim godinama rast je jai, dok pri kraju perioda dolazi do smanjenja, to ukazuje na to da bi do 2020. godine trite u Srbiji prelo iz faze brzog rasta u zrelu fazu. Sve vea zasienost u glavnim segmentima dovee do smanjenja stope rasta u zreloj fazi.

Srbija bi mogla da ima 42 Internet pretplatnika na 100 stanovnika do 2020. godinePredvi eni broj pretplata (M)4

Predvi eni broj pretplatnika na 100 stanovnika1100

Gustina Poslovni Potroai3

2.6 2.5 2.3 2.12

2.8

2.9

3.0

80

60 42 40

1.9 1.7 1.5 1.224 27 29 32 34 37 38 40

1

17

20

20

0

0

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

1. Izraunato deljenjem ukupnog broja pretplatnika sa predvi enim brojem stanovnika, pretplatnici obuhvataju broj fizikih lica ili preduzea koji plaaju broadband usluge i najverovatnije e nii od broja korisnika Izvor: Statserb; EIU; CIA World Factbook; Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; razgovori sa strunjacima; BCG analiza

Slika 2.3 Projektovana gustina Interneta u SrbijiStrana 28 od 65

to se tie domainstava, do 2020. godine, 81% domainstava imae najmanje jednu pretplatu na Internet, dok e neka domainstva sa viim prihodima uzimati i dodatnu pretplatu na beini Internet. Stopa primene Interneta u preduzeima je vea i iznosi oko 95%. Poslovnim okruenjem u Srbiji dominira veliki broj malih preduzea i poslova koje vode preduzetnici, te upravo relativno nizak nivo gustine Interneta u ovim segmentima predstavlja faktor koji pokree ukupnu stopu gustine, poto je gustina Interneta kod velikih preduzea ve dostigla veoma visoku stopu.

Do 2020. godine 81% domainstava u Srbiji bi moglo da ima Internet konekcijuUkupna gustina prikljuaka za domainstva 1Podaci za domainstva (%)100%

Gustina po lokacijiPodaci za domainstava (%)100% 83% 80% 76%

81% 80%

60%

60%

40%

40%

Beograd 20% Ukupno 1 20% Gradski Ruralni 0% 2010 0% 2010

2012

2014

2016

2018

2020

2012

2014

2016

2018

2020

Napomena: Granica niskog prihoda za domainstva za niim primanjima je 8 883 RSD/ meseno; Granica za domainstva sa viim primanjima je 20 035 RSD/m eseno u Beogradu; 16 393 RSD/meseno u gradskim i 12 756 RSD/mese no u ruralnim oblastima; analiza isplativosti samo pretpostavlja donoenje odluke o isplativosti uvo enja Interneta i ne uzima u obzir dom ainstva koja ne ele pristup 1. Ukupna stopa gustine prikljuaka za dom ainstva sa najmanje jednom linijom prem a ukupnom broju domainstava, ukljuuje domainstva ispod linije siromatva Izvor : Statserb, Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; Razgovori sa strunjacima; BCG analiza

Slika 2.4 Primena Interneta u domainstvima i preduzeima

Sa potpunim uvo enjem beinih tehnologija, do 2020. godine 38% svih pretplata moglo bi da bude na beini Internet, u odnosu na dananjih ~9%. S obzirom na ogranienja u fiksnoj telefoniji, projekcije pokazuju da bi do 60% prikljuaka u seoskim podrujima bilo beino. Zaposleni koji putuju na posao i potroai kojima je potreban pristup Internetu dok su u pokretu tako e e traiti beinu konkeciju, zbog ega se oekuje da e ukupan broj beinih prikljuaka dostii ~1,2 miliona.

Strana 29 od 65

2.3 Ekonomska korist Oekuje se da e 2020. godine ukupno uee u BDP-u dostii 5,2% godinje. Kljuni faktor u ovom smislu predstavlja porast produktivnosti koji ostvaruju poslovni korisnici iz svih privrednih grana. Projekcije pokazuju da e preduzea u uslunom sektoru ostvariti postepeno, kontinuirano poveanje produktivnosti (koje se definie kao bruto dodatna vrednost po zaposlenom odnosno bruto dobit po zaposlenom) koje e u 2020. dostii 5,6%, dok e ovo poveanje za proizvodna preduzea iznositi do 2,8%. To e omoguiti da uee u BDP-u koje ostvaruju preduzea u uslunim delatnostima dostigne 3,5%, a proizvodna 1,1%, pri emu e 2020. godine uestvovati zajedno u BDP-u sa ukupno 190 milijardi dinara.

Oekuje se da u 2020. godini kumulativni efekat dostigne 5,2% BDP-a% BDP-a6% Pre 2010 ISP i doprinos drugih dobavlja a Novi biz. Poljoprivreda 4% Proizvodnja Usluge 2.9% 2.6% 2.3% 2% 2.0% 1,7% 3.3% 3.6% 4.3% 3.9% 4.6% 4.9% 5.2%

0% Pre 2010 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Izvor: Statserb, EIU; CIA World Factbook; Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; Razgovori sa strunjacima; BCG analiza

Slika 2.5 Ekonomska korist

Prema projekcijama, uee poljoprivrede iznosie do 0,25%. Kada se radi o malim porodinim farmama u seoskim podrujima, postoji znaajan prostor za upotrebu Interneta za ostvarivanje dodatne vrednosti time to e biti bolje informisane o vremenu setve, metodima, upotrebi ubriva, itd. S druge strane, za velika

gazdinstva koja ve posluju blizu granice efikasne proizvodnje, ova korist eStrana 30 od 65

verovatno

biti

manja.

Uzimajui

u

obzir

odnosno

uee

velikih

i

malih

poljoprivrednih gazdinstava u prinosima, ukupni prinosi mogli bi da se poveaju i za 10,5 milijardi dinara u 2020. godini. Oekuje se da e uee malih farmi u ovom poveanju biti 90%, to odraava injenicu da Internet ima vei uticaj na njihove prinose i dodatnu vrednost koju ostvaruju.

Vea gustina Interneta tako e bi trebalo da doprinese poveanju broja novih poslovnih aktivnosti, to obuhvata osnivanje novih nezavisnih preduzea kao i formiranje novih odeljenja/jedinica/oblasti poslovanja u postojeim. Osim to Internet moe da se koristi kao platforma preko koje se dolazi do klijenata, oekuje se da e se pojaviti preduzea koja e delovati kao podrka Internetu, npr. pruae usluge obrade plaanja, veb hosting, vebsajt dizajn, itd. Ovo bi potencijalno moglo da dovede do poveanja broja novih preduzea u Srbiji svake godine, iji bi broj do 2020. mogao da dostigne 17.000.

Poveanje gustine Interneta moglo bi da dovede do 17 hiljada novih poslovnih aktivnosti 1 godinje u 2020. godiniVea gustina Interneta otvara mogunosti u novim oblastimaDizajn veb stranica ICT odravanje E-trgovina za postojee firme online specijalizovan e prodavnice

doprinosei pokretanju novih poslovnih aktivnostiBroj novih poslovnih aktivnosti (K)20

ICT obuka

Usluge ezapoljavanja

15

Primena obrazovanja

Poljopriv. trgovina

10

17.0 16.2 0.8 15.4 14.6 0.8 0.8 13.7 1.0 12.7 1.0 11.7 1.0 10.6 1.0 9.4 1.2 7.6 1.8 5.9 1.7 4.4 1.54.4

Programiranje5

Online autsorsing

Zabavni sadraji

Preprodavac hardvera / softvera

0 Pre

2010

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

17.000 novih poslovnih aktivnosti podrazumeva poveanje oekivanog broja preduzea za ~4% u 2020. godini1. Nove poslovne aktivnosti podrazumevaju osnivanje novih nezavisnih firmi kao i novih sektora /jedinica/poslovnih oblasti u okviru postoje ih firmi Izvor : Statserb; EIU; MIT/CMU; Struni intervjui; BCG analiza

Slika 2.6 Nove poslovne aktivnosti

Strana 31 od 65

Nove poslovne aktivnosti predstavljaju jedan od glavnih faktora za otvaranje radnih mesta i, prema opreznim procenama, mogle bi da dovedu do otvaranja 94.000 novih radnih mesta do 2020. Od tog broja, oko 4.500 bi prema projekcijama trebalo da bude otvoreno unutar lanca vrednosti Interneta. Da bismo stavili ovu brojku u kontekst napominjemo da trenutno u Srbiji ima oko 500.000 nezaposlenih, a dodatnih 94.000 radnih mesta na tritu znai da bi svaki 5. nezaposleni u Srbiji dobio posao. Procena Vlade Republike Srbije iz 2008. godine pokazuje da je potrebno 5 milijardi amerikih dolara direktnih investicija godinje, kako domaih tako i stranih, da bi se generisao potreban broj radnih mesta. Za razliku od toga, ova dodatna radna mesta generiu se sama kroz poveanje gustine Interneta, bez potrebe za bilo kakvim podsticajima od strane vlade niti izdacima za podrku njihovom razvoju. Osim toga, ovo ne ukljuuje potencijalnu korist u pogledu radnih mesta koju ostvaruju preduzea u kojima je dolo do porasta produktivnosti po zaplenom, to bi prema ekonomskoj teoriji trebalo da ih podstakne na zapoljavanje veeg broja radnika, ime se dalje poveava zapoljavanje.

Prihvatanje Interneta podstaie otvaranje ~94.000 novih radnih mesta godinje do 2020. godineBroj novih radnih mesta (K)100%

80%

76 70.4 64.9 5.6 5.6

81.3 5.3

85.6 4.2

90.0 4.4

94.4 4.4

60%

59.0 52.4 42.4 10.1 6.7

5.8

Poveanje produktivnosti e verovatno podstai i otvaranje novih radnih mesta u postojeim firmama

40%

32.9 24.520%

9.5

8.4

0%

Pre 2010

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

Nova radna mesta otvorena bez direktnog podsticaja vladeIzvor: Statserb; EIU; CIA World Factbook; Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; Struni intervjui; BCG analiza

Slika 2.7 Otvaranje radnih mesta

Strana 32 od 65

Sve ove privredne aktivnosti generisae prihode za dravu. Oekuje se da e u desetogodinjem periodu taj iznos dostii 54 milijarde dinara, odnosno oko 1,6% javnih prihoda u istom periodu, a na osnovu istorijskih podataka o odnosu poreza i BDP-a od 34%. Oekuje se da e skoro 60% ovih poreza poticati od poreza na teret preduzea koje paaju korisnici Interneta, dok e ~40% biti od poreza i naknada koje plaaju provajderi. Ovo ukazuje na veoma vanu odliku Internet servisa, a to je da Internet predstavlja kapitalno dobro koje omoguava poveanje proizvodnje u privredi u celini. Iako veliki porezi na pruanje ovih usluga mogu biti unosni na krai rok, oni e odloiti ili smanjiti otvaranje novih radnih mesta, i u konanom ishodu uguie privredni razvoj.

Internet bi mogao da doprinese poveanju dravnih prihoda za ukupno RSD 54 mlrd u 2020. godiniDravni prihodi od prihvatanja Interneta dostii e iznos od RSD 54 mlrdRSD mlrd.60 54 49 45 40 41 36 32 4.1 4.1 4.1 4.2 4.2 4.5 4.8

Vie od 58% dravnih prihoda bie ostvareno korienjem Interneta u poslovne svrheKumulativni dravni prihod 2010-2020 (RSD mlrd)400 36323 (6) 60 (17%) 70 (19%)

300

20 12.2 14 2.2

17 2.9

21 3.3

24 3.7 3.7

28 3.8 3.8

200

100

210 (58%)

0 Pre 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 2010

0Porez na produktivnost i novu poslovnu delatnost PDV Porezi od Regulatorna ISP-ova i taksa njihovih isporu ilaca Ukupno

1. Zasnovano na istorijskim podacima kao % BDP-a od 34% Izvor: Statserb; EIU; CIA World Factbook; Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; Struni intervjui; BCG analiza

Dodatni prihodi kao % poreza

1.0

1.2

1.3

1.4

1.5

1.6

1.7

1.8

1.9

2.0

2.1

Slika 2.8 Javni prihodi

2.4 Drutvena korist to se tie Srbije utvr ena su dva pitanja koja mogu biti premet zabrinutosti, i to su: radna mesta i lokalna zajednica, i tenje mladih.

Strana 33 od 65

Dva kljuna drutvena problema u Srbiji u ijem reavanju bi Internet mogao da pomogneHeader zajednicaRadna mesta i Tenje mladih HeaderMladima nedostaje pozitivna vizija budunosti i snaan oseaj privrenosti Srbiji Mladim ljudima nedostaje vera u budunost Istraivanje 3 ukazuje da samo jedan od tri veruje da Srbija ide u dobrom smeru Rizik od naputanja zemlje Procenjuje se da je ~300.000 mladih, od kojih su mnogi sa visokim obrazovanjem, napustili Srbiju tokom 90-tihRazlozi za naputanje Srbije 3 (%)Trae visoko obrazovanje Bezbednost/politi. raz.

Dva povezana socijalna problema Uticaj hronino visoke nezaposlenosti na zajednicu Disparitet izme u Beograda i drugih gradova i izme u urbanih i ruralnih oblasti Visoka i uporna nezaposlenost40 20 02003 2004 2005 2006 2007 20081

Srbija EU 27

%

Zaostajanje manjih zajednica Prihod beogradskih prigradskih naselja nii za 57% 2 2008 (RSD K/godinje)50 49 21 0

Bez izgleda za budu nost Nizak ivotni standard Ne bi napustilo Srbiju 0 50 100

Urbani Beograd

Prigradska naselja

1.Brojka za Srbiju iz oktobra 2008. 2. Brojke iz 2008. 3. Brojke iz pregleda za 2002. Izvor: SerbStat; Ethnologia Balkanica 12 (2008); Nacionalna strategija za mlade; The Global Competitiveness Report 2008-2009; Eurostat; Young people in Serbia - attitudes, moral values and perspectives; BCG analiza

Slika 2.9 Pregled drutvenih pitanja

2.4.1 Uticaj zapoljavanja na lokalnu zajednicu Problemi koji se odnose na uticaj zapoljavanja na lokalnu zajednicu proistiu iz me usobnog delovanja dva povezana drutvena izazova. Prvi izazov odnosi se na uticaj hronino visoke stope nezaposlenosti na lokalne zajednice. Istorijski gledano, Srbija pati od visoke stope nezaposlenosti, koja se u poslednjih 5 godina kretala u rasponu od 14-21%, to je znatno vie od proseka u Evropskoj uniji. Uz trenutno usporavanje svetske privrede, oekuje se pogoranje ove stope u bliskoj

budunosti. Drugi izazov odnosi se na disparitet, u smislu prihoda, mogunosti i kvaliteta ivota, izme u podruja Beograda i drugih gradova u Srbiji, kao i izme u gradskih i seoskih podruja u optem smislu. Ovaj disparitet postoji ak i unutar samog podruja Beograda, gde su prihodi u centralnim gradskim naseljima (na primer, na Novom Beogradu) vie nego duplo vei od prihoda u prigradskim naseljima (na primer, u Barajevu).

Strana 34 od 65

Ovi problemi doprineli su odre enom broju zabrinjavajuih tendencija. Iseljavanje sa podruja sa visokom stopom nezaposlenosti, kao i iseljavanje iz Srbije u celini, dovelo je do propadanja lokalnih zajednica. Pozitivan rast broja stanovnika ostvaren je samo u veoma malom procentu lokalnih zajednica u Srbiji, dok je, u poslednjih nekoliko godina, nulta ili negativna stopa rasta zabeleena u 85% lokalnih zajednica. Posebno je zabrinjavajue ako me u onima koji odlaze ima najvie mladih i visokokvalifikovanih ljudi, pogotovo ako oni trajno naputaju Srbiju. Migracije iz sela u gradove tako e stvaraju probleme u gradovima u koje su se ti ljudi doselili u potrazi za poslom. Iz tog razloga, gradovi su pod sve veim pritiskom da obezbede odgovarajui posao, smetaj i hranu za sve vei broj stanovnika. Trei razlog za zabrinutost predstavlja uticaj na socijalno ugroene grupe. Pod najveim rizikom su manjinske ili marginalizovane grupe zbog toga to imaju ograniene alternative. Jednu takvu grupu ine Romi. Prema nekim procenama, stopa nezaposlenosti me u romskom populacijom dvostruko je vea od stope na nacionalnom nivou, a ak dve treine pripadnika romske populacije nikada nije bilo zaposleno. Naposletku, kombinacija ovih faktora doprinosi poveanju rizika od socijalnih nemira ili nestabilnosti zbog toga to se me u stanovnitvom iri nezadovoljstvo i otu enje.

Internet moe da ublai probleme vezane za hronino visoku stopu nezaposlenosti i nejednak razvojEmigracija ljudi u potrazi za poslom to dovodi do osipanja zajednica Priblino 85% od 166 zajednica imaju nulti ili negativan rast populacije

iroko prihvatanje Interneta moe doprineti otvaranju novih radnih mestaPokretanje novih poslovnih aktivnosti Internet omoguava preduzetnicima da na jednostavniji i jeftiniji nain otvore firmu Nova poslovna aktivnost otvara radna mesta za njih i ostale Otvaranje radnih mesta u novim sektorima Razvoj zajednica oko novih poslodavaca Stvaranje potpuno novih sektora oko ICT industrije Autsorsing/nieroring u Srbiji Poveanje mogunosti zaposlenja irom zemlje Potencijal za otvaranje radnih mesta u marginalnim podrujima daleko od jezgra Beograda Rad od kue Nii trokovi prevoza sa i na posao i iri izbor pristupanih poslova Obezbe uje fleksibilnost, znaajan u stvaranju mogunosti rada za ene

Zanemarivanje defavorizovanih grupa Manjinske i marginalizovane grupe najvie ugroene zbog niskih budetskih sredstava za socijalnu zatitu Npr. stopa nezaposlenosti Roma iznosi 39%, dok 67% njih nikada nije imalo zaposlenje Migracija iz ruralnih u urbane sredine poveava pritisak nezaposlenosti na gradove Urbanizacija se poveava 0,5% godinje vrei dodatni pritisak na gradove

Rizik od socijalnih nemira i nestabilnosti Rastue nezadovoljstvo dovodi do poveanja rizika od gra anskih nemira Npr. Pariz u 2005. godini

Izvor: UNDP (2006); Nacionalna strategija za mlade; tampa; BCG analiza

Slika 2.10 Uticaj zapoljavanja na lokalnu zajednicuStrana 35 od 65

Premda Internet ne predstavlja udotvorni lek za sve ove probleme, on moe da doprinese njihovom ublaavanju tako to e omoguiti otvaranje novih radnih mesta. To bi onda trebalo da umanji iseljavanje sa ugroenih podruja, a ostvareni javni prihodi mogli bi da se iskoriste za finansiranje ulaganja u socijalnu infrastrukturu, kao to su bolnice i kole, kako bi se ova podruja oporavila. Mnoge zemlje irom sveta izgradile su visokotehnoloke grupacije koje se oslanjaju na informacione i komunikacione tehnologije (ICT), ukljuujui Internet, a u Srbiji se planira izgradnja ICT parka na podruju In ije, zahvaljujui emu e biti otvoreno do 25.000 novih radnih mesta kada park bude u potpunosti zavren. Internet tako e omoguuje Srbiji da iskoristi prednosti autsorsinga ili near-shoringa, tamo gde kompanije iz drugih krajeva Evrope pokuavaju da utede na trokovima tako to e svoje poslove preseliti na jeftinije lokacije. Ovo je posebno znaajno za podruja udaljena od Beograda jer e im brze veze sa Internetom omoguiti da nesmetano obavljaju poslove sa udaljenih lokacija.

Na pojedinanom nivou, Internet moe da podstakne preduzetnitvo. Internet moe da doprinese poveanju prihoda od poetnih ulaganja u posao i da istovremeno smanji rizike. Zahvaljujui iroko rasprostranjenoj gustini Interneta, poveava se i broj klijenata kojima se moe pristupiti onlajn. Slinu koncepciju, samo manjeg obima, predstavlja mogunost rada na daljinu, odnosno rada od kue. Jedan od faktora koji utiu na nezaposlenost je taj to ljudi esto moda nisu voljni da se u potrazi za poslom presele u drugo mesto, na primer ako jedan suprunik ve ima posao na podruju mesta stanovanja. Rad na daljinu mogao bi da omogui drugom supruniku da radi od kue za preduzea koja se nalaze u drugim krajevima Srbije ili ak u inostranstvu.

2.4.2 Tenje mladih ljudi Jo jedno kljuno pitanje sa kojim se Srbija suoava su tenje mladih ljudi u Srbiji. Ankete pokazuju da tek svaka trea mlada osoba smatra da se Srbija kree u dobrom pravcu, a tek svaka peta ne razmilja o mogunosti da napusti Srbiju. Procenjuje se da je, tokom tekog perioda 1990-ih godina, Srbiju napustilo ak 3.000 mladih ljudi, ukljuujui veinu visokoobrazovanih, u potrazi za boljomStrana 36 od 65

budunou na drugom mestu. Ostali statistiki podaci predstavljaju dodatne razloge za zabrinutost: Stopa upisa u obrazovne ustanove tercijarnog nivoa od 38% je ispod proseka u regionu Stopa nezaposlenosti mladih od 39% gotovo je dvostruko vea od stope na nacionalnom nivou Troje od petoro mladih ne prati redovno vesti Tek svaka deseta mlada osoba je aktivni lan nevladinih organizacija, kulturno-umetnikih drutava ili udruenja gra ana

Ministarstvo za omladinu i sport Republike Srbije svesno je ovog problema i, u nastojanju da ovaj problem rei, izradilo je Nacionalnu strategiju za mlade. Strateki ciljevi Nacionalne strategije za mlade su sledei:

Ciljevi Nacionalne strategije za mlade1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Podsticati mlade da aktivno uestvuju u drutvu Razvijati saradnju mladih i obezbe ivati uslove za uee u donoenju odluka Izgra ivati sistem informisanja mladih na svim nivoima i u svim oblastima Obezbe ivati ostvarivanje prava na jednakost ansi svih mladih u drutvu Podsticati izuzetna ispoljavanja i postignua mladih u razliitim oblastima Unapre ivati mogunosti za kvalitetno provo enje slobodnog vremena mladih Razvijati otvoreni, delotvorni, efikasni i pravedni sistem formalnog i neformalnog obrazovanja koji je dostupan svim mladima i koji je u skladu sa svetskim trendovima u obrazovanju i kontekstom obrazovanja u Srbiji Podsticati sve oblike zapoljavanja, samozapoljavanja i preduzetnitva mladih Unapre ivati bezbednost mladih

8. 9.

10. uvati i unapre ivati zdravlje mladih, smanjivati rizike i razvijati zdravstvenu zatitu prilago enu mladima 11. Osnaivati mlade za inicijative i aktivnosti koje su u skladu sa osnovnim ciljevima odrivog razvoja i zdrave ivotne sredineSource: National Youth Strategy, Serbia

Slika 2.11 Ciljevi Nacionalne strategije za mlade

Strana 37 od 65

Na osnovu ovog spiska, jasno se vidi da Internet ima potencijala da obezbedi lake ostvarivanje mnogih od ovih ciljeva. Konkretno, Internet moe da odigra glavnu ulogu to se tie ciljeva oznaenih brojevima 1, 3, 4, 6, 7, 8 i 11, kao i pomonu ulogu to se tie ciljeva pod brojem 2 i 10.

Unapre enje kvaliteta obrazovanja u Srbiji prepoznato je kao kljuni cilj Nacionalne strategije za mlade. Jedan od primera za primenu Interneta kao reenja za poboljanje kvaliteta obrazovanja jeste da se predavanja i asovi odvijaju preko video konferencijske veze, uz primenu brzih Internet konekcija kako bi sesija mogla da se emituje u realnom vremenu veem broju razreda. Takve sesije mogu da budu interaktivne i omoguavaju korienje materijala i prilika za prezentacije odnosno postavljanje pitanja. Internet moe da se koristi i kao nain pristupa tehnikoj ili naunoj opremi koju pojedine obrazovne ustanove sebi ne mogu da priute, kao to su elektronski mikroskopi. Prema utiscima nastavnog osoblja, takve sesije

uenicima su veoma korisne jer im se prua prilika da vide kako se teorijsko znanje zapravo primenjuje u praksi.

Jo jedna kljuna komponenta Strategije jeste poveanje stopa upisa u obrazovne ustanove tercijarnog nivoa. Internet ovde moe da bude koristan tako to e obezbediti pristup itavom spektru onlajn osnovnih i naprednih studija po pristupanim cenama. Istraivanja pokazuju da ovakav nain studiranja i sticanja diploma postaje sve uobiajeniji i kredibilniji, pa je stoga prihvatljiv i za poslodavce. Uz obezbe ivanje odgovarajuih garancija, kojima e se obezbediti usmeravanje studenata ka akreditovanim programima traenog kvaliteta, Internet bi mogao da pomogne da se u Srbiji intenzivira upis u obrazovne ustanove tercijarnog nivoa.

Strana 38 od 65

Unapre enje Interneta moe da unapredi kvalitet i pristup obrazovanjuBolji kvalitet nastave Pristup tehnikoj opremi izvan lokacijeBugscope omoguava besplatan, interaktivni pristup elektronskom mikroskopu Preko 400 asova u vie od 200 razliitih kola Interaktivni asovi koji omoguavaju postavljanje pitanja naunicima Nastavnici su zakljuili da iskustvo motivie uenike da saznaju vie

Mogunosti sticanja vieg obrazovanjaonline diplome postaju uobiajene i sve vie prihvaene od strane poslodavaca1 Da li online diploma fakulteta ima isti kredibilitet kao i ona steena van Interneta?100 50 0 23 Da Ne, ali Nije prihvatljiva kredibilna ili prihvatljiva

Prihvatljiva59

18

asovi zasnovani na Gramjyoti projektu koje dre nastavnici specijalizovani za odre enu oblast putem beine irokopojasne tehnologije Testirano u 3 kole na ukupno 5000 uenika u Indiji asovi su zamiljeni da budu interaktivni i da uenici postavljaju pitanja Isti rezultati i kod sloenijih predmeta kao to je hemija

Da li su online diplome prihvatljivije sada nego pre pet godina ?100 17

50

83

01. 2008 Vault Online Degree Survey koja je obuhvatila 172 zaposlena i rukovodioca u razli itim industrijskim sektorima irom SAD-a. Izvor: GSMA; veb stranica kompanije Vault.com; veb stranica Bugscope.com; BCG analiza

Da

Ne

Slika 2.12 Internet i obrazovanje

Internet e mladima tako e olakati mogunost da postanu preduzetnici tako to e umanjiti rizik koji postoji kod zapoinjanja posla i ujedno e uveati potencijalne koristi. Zahvaljujui Internetu, mogu se smanjiti prepreke za ulazak novih preduzea na trite i njihov izlazak sa trita jer trokovi onlajn prodavnice ili vebsajta iznose tek nekoliko dolara meseno, dok bi trokovi fizike prodavnice ili poslovnog prostora iznosili na stotine ili ak hiljade dolara. Internet tako e olakava zapoinjanje i vo enje posla, zahvaljujui infrastrukturi, kao to su pruaoci usluga plaanja, i lako dostupnim informacijama o tome kako se vodi posao. Vo enje posla preko Interneta tako e postaje sve jeftinije jer mnogi procesi mogu da se automatizuju, ime se eliminie potreba za plaanjem radnika ili kirije. To je posebno bitno za mlade preduzetnike, koji zahvaljujui automatizovanom vebsajtu mogu da nastave da studiraju ili rade dok uporedo vode svoje poslove. Marketing preko Interneta tako e je jeftin, a obezbe uje globalnu pokrivenost, pa su tako neke od najuspenijih reklamnih kampanja bile takozvane virusne marketinke

Strana 39 od 65

inicijative koje gotovo nita nisu kotale, za razliku od reklamiranja u tradicionalnim sredstvima javnog informisanja.

Vee su i mogunosti za ostvarivanje prihoda jer je, zahvaljujui Internetu, mladim preduzetnicima obezbe ena baza klijenata irom sveta. To tako e omoguava stvaranje novih modela poslovanja i novih proizvoda, a posebno proizvoda intelektualne svojine, poput knjiga u elektronskoj formi, onlajn igrica, dizajna, itd. Na primer, kratka knjiga o temi za koju je zainteresovan uski krug ljudi, a koju moda nije isplativo tampati u fizikom obliku, mogla bi dobro da se prodaje onlajn na vebsajtu i da donese profit. Internet tako e predstavlja pogodnu platformu za pruanje onlajn usluga, poput veb dizajna.

Kombinovani efekat ovih prednosti ogleda se u tome to Internet mladim preduzetnicima prua jo laku mogunost da zaponu posao. Ve postoje mnogobrojni primeri takvih preduzetnika koji su uspeli, poevi od vebsajta kakav je Facebook, koji je zaradio milijarde dolara, do malih lokalnih preduzetnika u Bangladeu koji prodaju usluge preko Interneta. Premda ne mora da znai da e svaki takav poduhvat biti uspean, praktino iskustvo koje se ovim putem stie ipak moe da bude korisno za njihovu buduu karijeru.

Jo jedan cilj Nacionalne strategije za mlade, koji Srbija uz pomo Interneta moe da ostvari, je unapre enje zdravstvene zatite omladine, kao i drutva u irem smislu. Naizgled jednostavne mere, poput primene Interneta za povezivanje razliitih aktera u lancu vrednosti u oblasti zdravstvene zatite, koje im

omoguavaju efikasnu razmenu informacija, mogu da budu veoma efektne. Jo jedan aspekt u vezi sa nainom na koji Internet moe da doprinese unapre enju zdravstvene zatite u Srbiji je sistem praenja pojave bolesti. Zdravstveni radnici na terenu mogu sa udaljenih podruja da dostavljaju precizne podatke u realnom vremenu pomou runih terminala povezanih sa Internetom i da na taj nain omogue domaim i me unarodnim zdravstvenim organizacijama da prate irenje bolesti. Glavne prednosti ovakvog metoda su brzina i tanost podataka, kao i utedeStrana 40 od 65

u vremenu i radnoj snazi, koje se postiu zahvaljujui direktnom unosu podataka, to je ini pogodnom za primenu na veoj populaciji. Projekat primene runih terminala u Indiji, pod nazivom: Runi terminali za bolje zdravlje, jedan je od primera delovanja ovakve tehnologije. Internet tako e predstavlja mono sredstvo za aurno informisanje gra ana o najnovijem razvoju doga aja, kao to su, na primer, informacije o tome koja podruja treba izbegavati, o merama za smanjenje rizika od infekcije, itd, uz mogunost obezbe ivanja bogate, interaktivne

komunikacije sa kojom druga sredstva informisanja ne mogu da se porede.

2.4.3 Ublaavanje novih izazova Uporedo sa naporima da se maksimalno iskoriste prethodno opisane prednosti, treba voditi rauna i o tome da se ublae potencijalni nedostaci rasprostranjene upotrebe Interneta. Jedno od kljunih pitanja u tom smislu je pitanje pristupa nepoeljnim sadrajima. Rizik od ovakvih problema moe da se svede na minimum primenom vie metoda, na primer, blokiranjem pristupa odre enim vebsajtovima od strane provajdera, primenom aplikacija koje roditeljima omoguavaju da deci ogranie pristup odre enim sajtovima sa kunih raunara, kao i pokretanjem brojnih obrazovnih aktivnosti i aktivnosti koje e doprineti boljoj informisanosti. Edukacija tako e ima kljuni znaaj za smanjenje ostalih rizika na Internetu, kao to su kra a identiteta ili krenje prava intelektualne svojine.

2.5 Scenariji Napravljeni su modeli dva scenarija. Prvi model, pod nazivom: "Vee prednosti", napravljen je pod pretpostavkom da e preduzea i domainstva ostvariti vee prednosti2

od

upotrebe

Interneta,

u

odnosu

na

osnovni

sluaj2.

Intenzitet

Povoljan scenario zasnovan je na pretpostavci da e se poveati brzina rasta intenziteta elektronskog poslovanja (poveanje intenziteta elektronskog poslovanja za 4,1%, umesto za 3,1%), kao i uoena korist od upotrebe Interneta u domainstvima u svrhu zabave i druenja, zahvaljujui veim brzinama prenosa, pouzdanim vezama i drugim faktorima, a sve to e se postii zahvaljujui veim ulaganjima u infrastrukturu (koja e se u 2010. godini poveati za 6%, a 2013. e se poveati na 15%).

Strana 41 od 65

elektronskog poslovanja sve bre raste i ljudi sve bre usvajaju njegovu primenu, to doprinosi veem ueu u BDP-u. Sa aspekta potroaa, domainstva su spremna da plate vie novca za zabavu, druenje i ostale meke prednosti Interneta. To doprinosi veoj gustini prikljuaka, do 2,9 novih pretplatnika na 100 stanovnika u prvim godinama. Shodno tome, poveava se i uee u BDP-u do 0,5%, a uticaj na otvaranje novih radnih mesta se poveava za priblino 11%3.

Nepovoljan scenario bi dodatno doprineo porastu BDP-a za 0,5% i otvaranju 53.000 novih radnih mesta po radnoj godini1 u 2020.Kombinovani efekat veih investicija i bri rast intenziteta e-poslovanja... ..dovodi do dodatnog porasta GDP-a za 0,5% i 53K radnih mesta po radnoj godini tokom 10 godinaDodatni doprinos GDP-u (%)0.5%3 2.9 2.8 2.8 2.8 2.6 2.2 2 2.0 1.5 1.7 1.8 1.3 1

Razlika u gustini iz osnovnog sluaja (p.p.)

0.2 0.0%

0.2

0.3

0.3

0.3

0.4

0.4

0.4

0.5

0.5

0.5

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Razlika u kumulativnim radnim mestima po godinama1 (K) 2010-202001,000

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Osn. sluaj 17 (%)

20

24

27

29

32

34

37

39

40

42

500 0

468

521

+53

Osnovni sluaj

Nepovoljan scenario

1. Radna mesta po godinama definie se kao broj radnih mesta pomnoen sa brojem godina tokom kojih taj posao postoji, odraavajui razliite vremenske periode tokom kojih bi ti poslovi postojali Napomena: Nepovoljan scenario pretpostavlja brzinu porasta intenziteta e-poslovanja (intenzitet e-poslovanja raste za 4,1% umesto 3,1%) i poveanje uoene drutvene koristi i koristi vezane za zabavu Interneta za domainstva zbog veih brzina prenosa, pouzdanih veza i drugih faktora a sve zbog veih investicija u infrastrukturu (poveanje od 6% u 2010. i porast od 15% u 2013.) Izvor: Statserb; EIU; CIA World Factbook; Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; Struni intervjui; BCG analiza

Slika 2.13 Povoljan scenario

Mereno u radnim mestima po godinama. Radna mesta po godinama definisana su kao broj radnih mesta pomnoen sa brojem godina tokom kojih radno mesto postoji, odraavajui razliite vremenske periode tokom kojih bi radna mesta postojala.

3

Strana 42 od 65

...i vei trokovi korisnika, to utie na gubitak BDP-a i radnih mestaKombinovani efekat manjih investicija i porez na komunikacije od 10% smanjuju gustinuRazlika u gustini iz osnovnog sluaja (p.p.)0

Ishod je nii rast BDP-a za 0,3% godinje i gubitak 138K radnih mesta po godinama tokom perioda od 10 godinaRazlika u doprinosu BDP-u (%)0.0 -0.1 -0.2 -0.3 -0.4 -0.5

-2

-0.2 -0.2

-0.3

-0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3 -0.3

-4

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

-6

-8

Razlika u kumulativnim radnim mestima po godinama1 (K) 2010-2020 736598

-138

-10

500

2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020

Osn. sluaj (%)

17

20

24

27

29

32

34

37

39

40

420

Osnovni sluaj

Nepovoljan scenario

1. Radna mesta po godinama definie se kao broj poslova pomnoen sa brojem godina tokom kojih taj posao postoji, odraavajui razliite vremenske periode tokom kojih bi radna mesta postojala Napomena: Nepovoljan scenario podrazumeva rast cena zbog oporezivanja (dodatni porez od 10% na komunikacije) i slabiju konkurenciju me u operatorima (uslovljavajui rast cena za 5%), manju dostupnost pretplata na Internet u ruralnim podrujima (u 2010. 20% ruralnih domainstava nije bilo u mogunosti da pristupi Internetu, 15% do 2013. i 5% nakon toga), i manju drutvenu i zabavnu korist za domainstva zbog manjih brzina prenosa, estih prekida veza i ostalih faktora a sve niih manjih investicija u infrasktrukturu (koje su bile manje za 6% u 2010. i poveale se na 15% u 2013. godini) Izvor: Statserb; EIU; CIA World Factbook; Manobi; UNCTAD; OECD; EU; Deloitte; MIT/CMU; Struni intervjui; BCG analiza

Slika 2.14 Nepovoljan scenario

Nasuprot tome, napravljen je i model nepovoljnog scenarija, prema kojem korisnike i provajdere oekuju Vei trokovi4. Ovaj scenario napravljen je pod

pretpostavkom da e se ulaganja smanjiti, u odnosu na osnovni sluaj. Ulaganja e podjednako zavisiti od stope dobiti na angaovani kapital i stepena nesigurnosti, a regulativne mere mogle bi negativno da utiu na oba ova faktora i da za posledicu imaju manja ulaganja. Posledice svega ovoga bile bi sledee: odlaganje fizikog pristupa infrastrukturi, posebno u seoskim podrujima

Nepovoljan scenario zasnovan je na pretpostavci da e doi do poveanja cena zbog oporezivanja (dodatni porez od 10% na komunikacije) i smanjenja konkurencije me u operatorima (to e usloviti poveanje cena za 5%), pretplate na Internet u seoskim podrujima bie manje dostupne (u periodu od 2010. do 2013. godine, 20% seoskih domainstava nee moi da ima pristup Internetu, a kasnije e taj procenat biti 15%) i domainstva e imati manju korist od upotebe Interneta u svrhu zabave i druenja zbog manjih brzina prenosa, estih prekida veza i drugih faktora, a sve to e se deavati usled smanjenog obima ulaganja u infrastrukturu (koja e se u 2010. godini smanjiti za 6%, a 2013. godine e se poveati na 15%).Strana 43 od 65

4

vie cene zbog smanjene konkurencije manji kvalitet, ime e se smanjiti uoena korist za potroae.

Pored toga, na trokove koje snose potroai direktno mogu da utiu i porezi koji su karakteristini za ovaj sektor, kao to je, na primer, direktni porez od 10% na upotrebu Interneta. Kombinacija ovih faktora mogla bi da dovede do smanjenja gustine Interneta za najvie 8% procentnih poena, u odnosu na osnovni sluaj, smanjenja uea u BDP-u do 0,3% i smanjenja broja novih radnih mesta od 19%.

2.6

Regulatorna pitanja

Srbija je ostvarila znaajan napredak u pribliavanju najboljoj praksi Evropske unije, ali uoeni nedostatak ravnopravnih uslova za nadmetanje i dalje predstavlja problem, kao i mogue uvo enje poreza koji bi se odnosili samo na ovu oblast. U narednom periodu, potrebno je reiti tri prioritetna pitanja iz oblasti regulative. Prvo pitanje odnosi se na unapre enje pravila i postupaka kroz pruanje jasnijih smernica i usaglaavanje postupaka. Primera radi, birokratija, odnosno veoma komplikovana procedura za izdavanje dozvola, koi ulaganja jer proces pribavljanja vie razliitih dozvola potrebnih za bilo kakvu izgradnju u nekim gradovima moe da traje mesecima, pa ak i godinama. Drugo pitanje odnosi se na obezbe ivanje ravnopravnog pristupa okosnici jer je unapre eni pristup infrastrukturi neophodan za podsticanje ulaganja i poboljanje kvaliteta usluga i pokrivenosti. To se moe postii razdvajanjem lokalne petlje ili pristupom alternativnoj infrastrukturi bez diskriminacije i na