Studija o Tradicionalnim Alatima 2008

SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STUDIJE MORA

STUDIJA O ZNAČAJU TRADICIONALNIH LOVIŠTA

PRIOBALNIM POVLAČNIM ALATIMA (koćicama, kogolom i strašinom) I RIBOLOVA OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA TE LUDROM,

ZAGONICOM I FRUŽATOM

Split, lipanj 2008.

SVEUČILIŠTE U SPLITU

SVEUČILIŠNI STUDIJSKI CENTAR ZA STUDIJE MORA

STUDIJA O ZNAČAJU TRADICIONALNIH LOVIŠTA

PRIOBALNIM POVLAČNIM ALATIMA (koćicama, kogolom i

strašinom) I RIBOLOVA OBALNIM MREŽAMA

POTEGAČAMA TE LUDROM, ZAGONICOM I FRUŽATOM

Prof. dr. sc. Perica Cetinić

Prof. dr. sc. Ivan Jardas

Prof. dr. sc. Vlado Dadić

Doc. dr. sc. Alen Soldo

Josipa Ferri, dipl.ing.

Mirela Petrić, dipl. ing.

Frane Škeljo, dipl. ing.

Voditelj projekta, Pročelnik Centra: Rektor Sveučilišta:

Prof. dr. sc. Perica Cetinić Prof. dr. sc. Ivan Pavić

Split, lipanj 2008.

SADRŽAJ PREDGOVOR ......................................................................................................................2 1. UVOD................................................................................................................................4

1.1. Opći podaci o studiji, analiziranim ribolovnim alatima i načinima ribolova ..........4 1.2. Broj sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i stvarnih i korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata po područnim jedinicama i pojedinim područjima te način njihovog utvrđivanja ..............................................................................................5

2. CILJEVI STUDIJE ........................................................................................................14 3. PRIKAZ DIGITALNIH KARATA UNUTRAŠNJEG RIBOLOVNOG MORA S OZNAČENIM PODRUČJIMA LIVADA MORSKIH CVJETNICA, PODRUČJA POSEBNIH REGULACIJA RIBOLOVA I PODRUČJA POSEBNIH STANIŠTA .......16 4. PRIKAZ TRADICIONALNIH RIBOLOVNIH ALATA I NAČINA RIBOLOVA I NJIHOVIH LOVIŠTA TEMELJEM VAŽEĆIH PROPISA ...........................................32

4.1. Obalne povlačne mreže koćica, kogol i strašin .......................................................32 4.1.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima i ciljanim vrstama u njihovim lovinama 32 4.1.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata ..................33 4.1.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta u lovinama ......................................................................................................................70 4.1.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti ............85 4.1.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta................................89 4.1.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i raspored obavljanja ribolova u pojedinom lovištu........................................................................90 4.1.7. Digitalne karte postojećih lovišta.........................................................................91 4.1.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova ................94 4.1.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području...............................97 4.1.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva ......102 područja na kojem se obavlja ribolov ..........................................................................102 4.1.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov obavlja ..........................................................................102

4.2. Obalne mreže potegače migavica i girarica ..........................................................103

4.2.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima i ciljanim vrstama u njihovim lovinama ....................................................................................................................103 4.2.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata ................104 4.2.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta u lovinama.....................................................................................................................130 4.2.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti ..........144 4.2.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta..............................145 4.2.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i raspored obavljanja ribolova u pojedinom lovištu......................................................................153

1

4.2.7. Digitalne karte postojećih lovišta.......................................................................153 4.2.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova ..............158 4.2.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području.............................161 4.2.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se obavlja ribolov ..........................................................................166 4.2.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov obavlja ..........................................................................167

4.3. Ostale obalne mreže potegače srdelara, šabakun, iglicara i oližnica ...................168

4.3.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima ...........................................169 4.3.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata ................172 4.3.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta u lovinama ....................................................................................................................178 4.3.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti ..........184 4.3.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta..............................185 4.3.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudiuonika u ribolovu i rasporeda obavljanja ribolova u pojedinom lovištu......................................................193 4.3.7. Digitalne karte postojećih lovišta.......................................................................194 4.3.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova ..............199 4.3.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području............................204 4.3.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se ribolov obavlja ..........................................................................208 4.3.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u .209 ribolovu na kojem se ribolov obavlja ..........................................................................209

4.4. Ludar, zagonica i fružata.......................................................................................209

4.4.1. Temeljni podaci o analiziranim načinima ribolova.............................................209 4.4.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih načina ribolova .................211 4.4.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta u lovinama.....................................................................................................................239 4.4.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti ..........244 4.4.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta..............................248 4.4.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i ..........248 rasporeda obavljanja ribolova u pojedinom lovištu......................................................248 4.4.7. Digitalne karte postojećih lovišta.......................................................................249 4.4.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova ..............252 4.4.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području.............................257 4.4.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva ......261 područja na kojem se ribolov obavlja ..........................................................................261 4.4.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u .262 ribolovu na kojem se ribolov obavlja ..........................................................................262

5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE ....................................................263 6. KORIŠTENA LITERATURA ....................................................................................265

2

PREDGOVOR

Temeljem ugovora sklopljenog između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Uprave ribarstva i Sveučilišta u Splitu, Sveučilišnog studijskog centra za studije mora izrađena je «STUDIJA O ZNAČAJU TRADICIONALNIH LOVIŠTA PRIOBALNIM POVLAČNIM ALATIMA (koćicama, kogolom i strašinom) I RIBOLOVA OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA TE LUDROM, ZAGONICOM I FRUŽATOM».

Kod izrade ove studije koristili su se postojeći podaci o istraživanjima analiziranih

ribolovnih alata i načina ribolova, koja su obavljali autori ove studije, kao i novi podaci iz istraživanja u 2008. godini, koja su obavljana u suradnji s ribarima koji taj ribolov obavljaju kao gospodarsku djelatnost i to samo na lovištima na kojima je po važećim propisima taj ribolov dozvoljen. Prikupljanje podataka i istraživanja su se uglavnom odvijala u razdoblju kada je ribolov analiziranim alatima po važećim propisima dozvoljen, osim kod ribolova potegačom oližnicom te ludrom, zagonicom i fružatom. Naime, zbog kratkoće vremena, koje je bilo na raspolaganju u izradi ove studije, nije bilo moguće istraživanja potegačom oližnicom te ludrom, zagonicom i fružatom obaviti u vremenu kada je taj ribolov dozvoljen sukladno važećim zakonskim propisima. Stoga su ta istraživanja za potegaču oližnicu obavljena u mjesecu travnju i svibnju 2008. godine, dok za ribolov ludrom, zagonicom i fružatom u mjesecu svibnju i lipnju 2008. godine.

Izrada ove studije je bila potrebna iz više razloga, od kojih se ističu najvažniji:

1. Obalne povlačne mreže koćice, kogol i strašin i obalne mreže potegače migavice i

girarice su tradicionalni ribolovni alati, kojima se ribolov uglavnom obavlja na livadama morskih cvjetnica, a taj je ribolov u zemljama Europske unije tim ribolovnim alatima na livadama morskih cvjetnica zabranjen;

2. Obalne povlačne mreže koćice, kogol i strašin i obalne mreže potegače migavica i

girarica se upotrebljavaju u zimskom ribolovu i namijenjeni su ulovu gire oblice, Spicara smaris, koja je ciljana vrsta u ribolovu tim ribolovnim alatima i koja je istovremeno jedna od najznačajnijih vrsta riba priobalnog ribolova u zimskom razdoblju;

3. I ostale obalne mreže potegače, kao što su šabakun, oližnica, srdelara i iglicara, su

također alati tradicionalnog ribolova, kojima se ribolov u pravilu ne obavlja na morskom dnu, niti na livadama morskih cvjetnica, nego u pelagijalu, jer se tim mrežama potegačama love pelagične vrste ribe;

4. I ribolov ludrom, zagonicom i fružatom, kao specifični i vrlo stari načini ribolova, koji

je namijenjen ulovu sparidnih vrsta riba u ljetnom razdoblju je također tradicionalni način ribolova u našem obalnom ribolovu, koji nije poznat za ulov tih vrsta riba na drugim morima;

5. Svi navedeni ribolovni alati i načini ribolova imaju posebni značaj za naš priobalni

ribolov ne samo zato što su to tradicionalni i specifični ribolovni alati i načini ribolova, koji se od davnine upotrebljavaju na istočnoj jadranskoj obali, o čemu

3

svjedoče mnogi pisani dokumenti, već i zato što bi njihova eventualna zabrana mogla prouzrokovati ozbiljne ekonomske i socijalne posljedice na nekim našim priobalnim područjima.

4

1. UVOD 1.1. Opći podaci o studiji, analiziranim ribolovnim alatima i načinima ribolova Ribolov obalnim povlačnim mrežama, obalnim mrežama potegačama te ludrom, zagonicom i fružatom obavlja se od davnine na istočnoj jadranskoj obali i zato se smatra značajnom ribolovnom aktivnošću za obalno i otočno stanovništvo. O tome svjedoče mnogi dostupni podaci, koji su stari i nekoliko stotina godina. Prvi spomen tartane, koja pripada obalnim povlačnim mrežama koćicama datira iz 1739. godine (D’Erco, 1973). Najstariji poznati dostupni zapis o fružati javlja se u statutu Pule 1331. godine (Basioli, 1984). Isto tako prvi poznati spomen o ribolovu ludrom javlja se 1631. godine u naredbi providura Dalmacije, a zagonice 1791. godine u zapisima lošinjskog bilježnika (Basioli, 1894). I same konstrukcije obalnih povlačnih mreža koćica, kogola i strašina te obalnih potegača su vrlo stare i nisu se promijenile već mnogo godina, te su uglavnom sačuvane u svom izvornom obliku, a jedina promjena je u materijalu iz kojeg se danas izrađuju te uporabi modernije ribolovne tehnike. Obalne potegače ili trate spominje D'Erco (1973) u svojem djelu «O ribolovu na istočnom Jadranu» u kojem navodi da te mreže imaju drugačiji oblik od mreža stajačica, te da najčešće imaju u sredini vreću (saku) i dva krila za koja su pričvršćeni konopi kojima se mreža vuče prema obali. Tratama se riba ne hvata u oka nego se samo opkoljujuje i tjera prema obali. Prema tom autoru postoje različite vrste trata, čiji nazivi ovise o visini, širini i namjeni mreže. Tako D'Erco navodi da postoje potegače za srdele, migavica i girarica. Radi važnosti podataka koji se iznose u ovoj Studiji, a odnose se na povijest i vrijeme korištenja analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova, potrebito je navesti da su ti podaci sadržani u djelu, koje je D'Erco napisao na talijanskom jeziku u 19. stoljeću, koje je sačuvano i pronađeno u rukopisu u Gradskoj knjižnici u Splitu, a koje je prevedeno i tiskano 1973. godine. Činjenica da se građa u tim rukopisima odnosi u najvećem dijelu na razdoblje mletačke uprave Dalmacijom, a manjim dijelom na razdoblje francuske i austro-ugarske uprave, sve do 1860. godine svjedoči da se ribolovni alati, koje D'Erco navodi i opisuje u tim rukopisima od davnine upotrebljavaju u našem morskom ribolovu. I Lorini (1903) u svom djelu «Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog mora» spominje sve mreže potegače koje su danas u upotrebi, kao i mnoge koje više nisu u upotrebi. U tom svom djelu Lorini potegače spominje kao mreže koje se potežu s kraja i među tim mrežama navodi geričaru, geravicu, lokardaru, migavicu, srdeljaru, ciplaru i šabakun. Pored temeljnih konstrukcijskih značajki Lorini iznosi i namjenu svake mreže potegače, što ukazuje na to da se već tada mnogo vodilo računa o namjeni pojedinih mreža. Sve prije navedeno ukazuje da su to tradicionalni ribolovni alati i načini ribolova, koji su uglavnom sezonskog značaja, što znači da je njihova upotreba ne samo prostorno, već i vremenski ograničena. U važećim propisima iz oblasti morskog ribarstva točno je propisano razdoblje godine kada je dozvoljena upotreba tih ribolovnih alata i načina ribolova, a kod ribolova koćicom, kogolom i

5

strašinom te ludrom, zagonicom i fružatom su propisane ribolovne zone i lovišta u tim zonama na kojima je dozvoljeno obavljati taj ribolov. Posebnost obalnih povlačnih mreža koćica, kogola i strašina i obalnih mreža potegača migavica i girarica je i ta da je njihova upotreba ograničena u uskom priobalnom dijelu ribolovnog mora i to uglavnom u najvećoj mjeri na staništima livada morskih cvjetnica. Studija o značaju tradicionalnih lovišta priobalnim povlačnim mrežama i obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom ima za naš morski ribolov posebni značaj, jer je ribolov tim alatima na livadama morskih cvjetnica u zemljama Europske unije zabranjen i pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji i primjena tog propisa bi mogla prouzrokovati ozbiljne ekonomske i socijalne probleme, budući bi jedan značajni broj ribara koji obavljaju gospodarski ribolov tim ribolovnim alatima i načinima ribolova bio prisiljen se prestati baviti ribolovom, posebice u zimskom razdoblju. Naime, svi su ti ribolovni alati, osim ribolova ludrom, zagonicom i fružatom, su alati zimskog ribolova i prvenstveno su namijenjeni ulovu gire oblice, Spicara smaris, koja je jedna od najznačajnijih vrsta riba u zimskom razdoblju priobalnog morskog ribolova, jer kao što je srdela jeftini izvor prehrane obalnog i otočnog stanovništva u ljetnom razdoblju, to je isto gira oblica u zimskom razdoblju. Kako se u ovoj studiji govori o lovištima analiziranih ribolovnih alata, a kako se ni u jednom propisu iz oblasti morskog ribarstva ne daje značenje pojma lovište, smatra se potrebnim to napraviti ovom prigodom. Iskorištavanje živih bogatstava mora je otežano zato što područje smišljene ribolovne djelatnosti nije čitavo morsko prostranstvo, već samo jedan njegov manji dio, koji se naziva lovište ili «pošta». Lovište ili «pošta» je dakle dio morskog prostora na kojem se kroz dulje ili kraće vremensko razdoblje pojavljuju odgovarajuće koncentracije ribe ili drugih morskih organizama i koje je podesno za obavljanje ribolovne djelatnosti. 1.2. Broj sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i stvarnih i korisnika povlastica

analiziranih ribolovnih alata po područnim jedinicama i pojedinim područjima te način njihovog utvrđivanja

Kako je broj sudionika u ribolovu, odnosno broj ovlaštenika i stvarnih korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova na pojedinim područjima vrlo značajan podatak za izradu ove studije, jer o njemu može ovisiti i sudbina analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova, a kako će se temeljem broja sudionika u ribolovu na pojedinom području dati opća ocjena utjecaja pojedinih ribolovnih alata i načina ribolova na življenje stanovništva pojedinih područja, na kojima se taj ribolov obavlja te ocjena njihovog ekonomskog i socijalnog značaja, ovisno o broju sudionika u ribolovu na pojedinim područjima, na kojima se taj ribolov obavlja, trebalo ga je što točnije odrediti. Egzaktnih podataka, međutim, o stvarnom broju sudionika u ribolovu na pojedinim područjima nije bilo niti u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, niti u njegovim područnim jedinicama u županijama na obali, koji izdaju povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova.

6

U tu svrhu su autori ove studije koristili različite izvore, koji su na bilo koji način mogli pomoći utvrđivanju stvarnog broja sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova po područnim jedinicama i pojedinim područjima. Ti su izvori bili područne jedinice Uprave ribarstva pri županijama na jadranskoj obali, ispunjeni očevidnici o obavljenom ribolovu, te vlastite procjene i saznanja autora ove studije na terenu, posebice podaci dobiveni iz razgovora s ribarima koji taj ribolov obavljaju. Temeljem tih izvora i saznanja utvrđen je približni broj sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata po područnim jedinicama i pojedinim područjima (mjestima prebivališta korisnika povlastica), što je prikazano u tablici 1. Odlučili smo se na ovaj način utvrditi stvarni broj sudionika u ribolovu, odnosno ovlaštenika i korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata ribolova, zato što ocjenjujemo da će se ovako utvrditi bar približna najrealnija slika stanja, jer smo u dosadašnjim pokušajima kod utvrđivanja tog stanja uočili da postoje znatne razlike između broja ovlaštenika povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova, broja stvarnih korisnika, koji obavljaju ribolov a ne dostavljaju očevidnike za ribolov, broja ribara koji obavljaju ribolov i dostavljaju očevidnike o ribolovu, ali i ribara koji ne obavljaju ribolov a dostavljaju očevidnike za ribolov. Postoji naime znatan broj ribara koji ne ispunjavaju i ne dostavljaju očevidnike, a ribolov obavljaju, što se je utvrdilo u razgovoru s ribarima, a i ribara koji ne obavljaju ribolov, a dostavljaju neispunjene očevidnike o ribolovu u kojima upisuju podatke da se aktivno ne bave tom ribolovnom djelatnošću i žele zadržati povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova analiziranim ribolovnim alatima. Smatrajući da je broj stvarnih sudionika u ribolovu analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova na pojedinim područjima vrlo značajan i bitan podatak za ovu studiju, jer bez egzaktnih podataka o tom broju nije moguće dati ispravnu ocjenu utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se ribolov obavlja, niti ocjenu ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov obavlja, autori ove studije su bili jako iznenađeni da do takvih podataka nije bilo moguće doći, niti u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, niti u područnim jedinicama Uprave ribarstva u županijama na jadranskoj obali, koji bi takve podatke trebali posjedovati, jer izdaju povlastice za gospodarski ribolov i valjda bi trebali znati tko se tim ribolovom bavi. Bez poznavanja stvarnog broja sudionika u ribolovu nije moguće provoditi pravilnu ribarsku politiku, politiku gospodarenja živih bogarstava mora, niti raditi bilo kakve ozbiljne ribarske analize, pa ni analize koje su predmet ove studije. Stoga su se autori ove studije trudili na sve moguće načine, koje su smatrali potrebnim da dođu do bar približnih podataka o stvarnom broju sudionika u ribolovu analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova i to je bio za njih najteži i najzagonetniji dio ove studije. Kako, stoga, nisu sigurni da su u tome u potpunosti uspjeli i da su podaci o broju sudionika u ribolovu s analiziranim ribolovnim alatima i načinima ribolova, koji se iznose u ovoj studiji bar približno točni, ograđuju se od ocjena koje su proizašle iz tih podataka. Ako u međuvremenu naručioc ove studije dostavi autorima ove studije drugačije podatke o stvarnom broju sudionika u ribolovu za analizirane ribolovne alate i načine ribolova, koje su tijekom izrade ove studije od Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja tražili u više navrata, a nisu ih dobili,

7

jer da, navodno, još nije dovršena revizija povlastica, autori ove studije su spremni, ovisno o tome i revidirati svoje iznesene ocjene. Da bi se stoga ubuduće imao točan broj povlastica za ribolov, što je od neprocjenjive važnosti za provođenje pravilne ribarske politike te politike pravilnog gospodarenja živim bogatstvima mora predlaže se da se članak 13. Zakona o morskom ribarstvu dopuni novom točkom koja bi glasila: Povlastica za ribolov oduzima se rješenjem područne jedinice Ministarstva koja je izdala povlasticu za ribolov: - ako se utvrdi da pravna ili fizička osoba kojoj je izdana povlastica za ribolov ne obavlja taj ribolov u trajanju od najmanje godinu dana. Tablica 1. Broj ovlaštenika povlastica i približni broj stvarnih sudionika u ribolovu analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova po područnim jedinicama u županijama na obali i pojedinim područjima.

Analizirani ribolovni alati i načini ribolova

Naziv

područne jedinice i

mjesto korisnika povlastice

KO

ĆIC

A

KO

GO

L

STR

AŠI

N

MIG

AV

ICA

GIR

AR

ICA

IGLI

CA

RA

OLI

ŽNIC

A

SRD

ELA

RA

ŠABA

KU

N

LUD

AR

ZAG

ON

ICA

FRU

ŽATA

Područna jedinica

Dubrovnik

Trn 2 Opuzen 1 1 Blace 2 2 Metković 1 1 Lumbarda 1 5 (2) 3 (1) 2 (1) Maranovići 2 Mokošica 3 (1) 1 Molunat 7 (6) 6 (6) Plat 1 Potomje 1 1 Šipanska luka 8 (5) 5 (1)

Slano 3 (2) 1 (1) Smokvica 1 3 (1) Ston 7 (2) Suđurađ 4 (3) 1 Vela Luka 8 (1) 9 (2) 9 (1) 4 (1)

8

Vitaljina 1 Zamaslina 2 Zaton Mali 1 (1) Zaton 1 (1) Žuljan 1 Blato 5 (1) 3 (1) 1 Brijesta 2 Čara 3 1 Cavtat 4 (3) 2 (2) Doli 2 Dubrovnik 2 Gornje Pijavičino 1 1

Gruda 1 Korčula 1 (1) Lastovo 5 (1) 1 Lopud 1 1 Lovište 2 (1) 3 (1) 2 Luka Ston 4 (1)

Ukupno područna jedinica

Dubrovnik

26 (3) 93

(34) 15 (2) 26

(12)


Naziv



KO

ĆIC

A

KO

GO

L

STR

AŠI

N

MIG

AV

ICA

GIR

AR

ICA

IGLI

CA

RA

OLI

ŽNIC

A

SRD

ELA

RA

ŠABA

KU

N

LUD

AR

ZAG

ON

ICA

FRU

ŽATA

Područna jedinica Zadar

Sali 3 1 4 4 2 2 (1) Ist 2 1 Preko 1 Starigrad Paklenica 1 1

Zadar 13 (1) 17

(1) 11 4 1 6 1 6

Biograd n/m 4 2 4 1 2 1 1

Žman 2 (1) 2 (1) Silba 2 Pag 14 1 6 5 3 1 1 1 1 Pakoštane 2 2 2 1 1 1

9

Ražanac 6 (5) 2 7 (2) 5 5 5 1 Novigrad dalmatinski 1 2 (2) 5

Kali 11 9 8 4 2 Kukljica 2 6 1 1 Ugljan 4 (1) 4 1 1 1 2 Tkon 6 2 9 4 2 3 2 1 Sv. Filip i Jakov 1 1 3

Premuda 1 1 Kolan 5 (1) 6 3 2 2 1 Posedarje 1 1 Veli Rat 2 Veli Iž 2 2 1 Pašman 3 5 2 Vir 4 Povljana 2 1 2 Bibinje 2 1 Tribanj 1 Ždrelac 1 1 Molat 2 1

Ukupno područna jedinica Zadar

84 (8) 12 101

(4) 48 2 (2) 32 (4)

22 (5) 10 4 17

(2)


Naziv



KO

ĆIC

A

KO

GO

L

STR

AŠI

N

MIG

AV

ICA

GIR

AR

ICA

IGLI

CA

RA

OLI

ŽNIC

A

SRD

ELA

RA

ŠABA

KU

N

LUD

AR

ZAG

ON

ICA

FRU

ŽATA

Područna jedinica Šibenik

Tribunj 8 (2) 2 1 17 (2) 2 4 (3) 2 1

Jezera 4 2 17 (9) 2 3 4 (2)

Murter 3 5 10 (3) 4 (2) 3 1

Rogoznica 2 1 1 11 (3) 6 4 (1)

Prvić 1 1 (1) 1 Primošten 1 1 3 5 (2) 1 2 1 (1) 1 Srima 1 1 1

10

Vodice 1 1 Šibenik 1 5 (2) 1 1 2 (2) Raslina 2 (1) 5 (2) Betina 1 1 2 1 1 Skradin 1 Zaton 2 1 3 (2) Brodarica 4 3 Zlarin 2 Pirovac 1 Krapanj 1 2 Žirje 1 Tisno 1 Skradin 4 (4) Kornati (Žut) 1

Jadrtovac 1 Žaborić 1

Ukupno područna jedinica Šibenik

21 (2) 21 5 83

(23) 2 2 4 (4) 24 (6) 9 (4) 8 (4) 6 (1) 6


Naziv



KO

ĆIC

A

KO

GO

L

STR

AŠI

N

MIG

AV

ICA

GIR

AR

ICA

IGLI

CA

RA

OLI

ŽNIC

A

SRD

ELA

RA

ŠABA

KU

N

LUD

AR

ZAG

ON

ICA

FRU

ŽATA

Područna jedinica

Pula

Poreč 1 1 1 6 1 Pula 1 9 1 2 3 (1) 15 2 4 Novigrad (1) Savudrija (1) Rabac 1 1 3 2 3 Medulin 2 1 2 1 Vrsar 1 1 6 1 1 Labin 1 2 Umag 1 Fažana 2 2 Pazin 1


Pula

1 3 1 14 (1) 3 1 3 6 (2) 35 5 10

11


Naziv područne jedinice i


KO

ĆIC

A

KO

GO

L

STR

AŠI

N

MIG

AV

ICA

GIR

AR

ICA

IGLI

CA

RA

OLI

ŽNIC

A

SRD

ELA

RA

ŠABA

KU

N

LUD

AR

ZAG

ON

ICA

FRU

ŽATA

Područna jedinica

Split

Sućuraj 2 1 1 1 Jelsa 4 1 1 3 (2) 1 (1) 4 (3) Stari Grad 3 2 1 2 3 (3) 1 2 (2) (1) 2 (1) Hvar 4 1 5 8 (3) 8 (1) 1 6 (3) Bol 2 2 4 3 1 Povlja 1 2 1 Pučišća 1 (1) Milna 1 1 2 3 (1) 3 (1) 1 2 (1) Sutivan 4 3 1 2 4 (2) 1 2 1 Supetar 1 5 1 6 (2) 7 (1) 1 1 1 1 7 (5) Okrug Gornji 1 5 (1) 1 1 1 1

Trogir (1) 1 Zastražišće 1 2 (1) Vrboska 1 1 Vrbanj 1 Drvenik 1 3 Gradac 1 2 1 1 Igrane 2 2 3 1 Tučepi 1 2 1 Podgora 2 1 Makarska 2 4 3 (1) 1 Kaštel Gomilica 1 1 1

Omiš 1 5 3 Vinišće 2 4 Slatine 2 2 1 Marina 1 1 1 Trogir 2 5 (2) 1 2 2 Split 2 1 5 3 Sumartin 1 1 1 4 (1) Postira 1 1 Podstrana 1 2 (1) 1 (1) Kaštel 7 (1) 6 1 5

12

Kambelovac Vranjic 2 2 1 (1) 1 Dugi Rat 2 3 1 2 Vis 1 2 1 1 Zaostrog 1 1 Brela 1 3 (1) 1 Krilo Jesenice 3 2

Kaštel Stari 2 2 Kaštel Lukšić 2 (1)

Kaštel Sućurac 1

Solin 1 1 1 Baška Voda 2 8 (3)

Drašnice 2 1 Šolta 1 Grohote 1 Stomorska 2 1 1


Split

33 (1) 21 13 85

(8) 88

(18) 18 (2) 1 43

(5) 4 (1) 4 (1) 2 27 (14)


Naziv



KO

ĆIC

A

KO

GO

L

STR

AŠI

N

MIG

AV

ICA

GIR

AR

ICA

IGLI

CA

RA

OLI

ŽNIC

A

SRD

ELA

RA

ŠABA

KU

N

LUD

AR

ZAG

ON

ICA

FRU

ŽATA

Područna jedinica Rijeka

Rab 3 1 12 (5)

25 (1) 4 8 2 (1) 2 1

Cres 1 Mali Lošinj 4 1 6 (1) 1 1 (1) Jadranovo 1 Mošćenička Draga 1 2

Ičići 1 Omišalj 1 1 1 Novi Vinodolski 1

13

Rijeka 1 1 Lošinj 1 1 Klenovica 1 Njivice 1 Mošćenice 1 Bakarac 1 Praputnjak 1

Ukupno područna jedinica Rijeka

8 1 20 (5)

32 (2) 5 1 14 4 (1) 2 2 (1) 1


Naziv



KO

ĆIC

A

KO

GO

L

STR

AŠI

N

MIG

AV

ICA

GIR

AR

ICA

IGLI

CA

RA

OLI

ŽNIC

A

SRD

ELA

RA

ŠABA

KU

N

LUD

AR

ZAG

ON

ICA

FRU

ŽATA


Senj

Novalja 2 (2) (2) (2) Jakišnica Karlobag


Senj

2 (2) (2) (2)

Brojevi bez zagrade prikazuju broj korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova po područnim jedinicama, a brojevi u zagradi pokazuju približni broj stvarnih ovlaštenika povlastica analiziranim ribolovnim alatima i načinima ribolova. U nekim slučajevima se iznosi broj stvarnih korisnika povlastica bez da se navodi mjesto korisnika povlastice. To je zato što se do tog podatka nije moglo doći iako se je utvrdilo da se ribolov tim alatom obavlja.

14

2. CILJEVI STUDIJE Ciljevi ove studije su sadržani u ponudi izvršitelja od 23. listopada 2007. godine i proizlaze iz članka 1. i 2. Ugovora zaključenog između Sveučilišta u Splitu, Sveučilišnog studijskog centra za studije mora i Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, a obuhvaćaju: 2.1. Određivanje lovišta za ribolov tradicionalnim ribolovnim alatima i načinima ribolova te

načini reguliranja tradicionalnog ribolova, kao što je ribolov obalnim povlačnim mrežama (koćica, kogol i strašin), obalnim mrežama potegačama (migavica i girarica) te ribolov ludrom, zagonicom i fružatom.

To bi se odnosilo na:

- prostorno određivanje lovišta, koje bi trebalo sadržavati procjenu opravdanosti postojećih lovišta, ocjenu potencijalnih lovišta te prijedlog liste budućih lovišta,

- prijedlog reguliranja tradicionalnog ribolova, koji treba sadržavati, osim prostornog

određivanja lovišta, i vremenska ograničenja ribolova, broj sudionika u ribolovu i raspored obavljanja ribolova u pojedinom lovištu,

- kako važećim propisima nije prostorno reguliran ribolov obalnim mrežama

potegačama, ovom studijom će biti predloženo reguliranje ribolova i s tim ribolovnim alatima, koji se upotrebljavaju na livadama morskih cvjetnica i koji se također ubrajaju u tradicionalne ribolovne alate.

2.2. Kartiranje staništa livada morskih cvjetnica u unutrašnjem ribolovnom moru RH, koja su

tradicionalna lovišta priobalnih povlačnih ribolovnih alata i načina ribolova. To bi se odnosilo na:

- izradu digitalnih karata tradicionalnih lovišta na kojima se obavlja ribolov priobalnim povlačnim mrežama (koćicama, kogolima i strašinima), obalnim mrežama potegačama te ludrom, zagonicom i fružatom sukladno važećim zakonskim propisima,

- izradu prijedloga digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova

tradicionalnim alatima i načinima ribolova. 2.3. Prikupljanje podataka za «social assessment» ekonomskog i socijalnog značaja

tradicionalnih ribolovnih alata i načina ribolova za priobalno i otočno stanovništvo. To bi se odnosilo na:

- utvrđivanju broja sudionika u ribolovu, odnosno utvrđivanju broja korisnika povlastica za ribolov tradicionalnim ribolovnim alatima (ribolov obalnim povlačnim mrežama, obalnim mrežama potegačama te ludrom zagonicom i fružatom) na pojedinim područjima,

- opću ocjenu utjecaja tradicionalnog ribolova i načina ribolova na življenje obalnog i

otočnog stanovništva pojedinih područja, na kojima se taj ribolov obavlja,

15

- davanju ocjene ekonomskog i socijalnog značaja ovisno o broju sudionika u ribolovu,

odnosno broju korisnika povlastica za ribolov tradicionalnim ribolovnim alatima i načinima ribolova na pojedinim područjima, na kojima se taj ribolov obavlja.

16

3. PRIKAZ DIGITALNIH KARATA UNUTRAŠNJEG RIBOLOVNOG MORA S

OZNAČENIM PODRUČJIMA LIVADA MORSKIH CVJETNICA, PODRUČJA POSEBNIH REGULACIJA RIBOLOVA I PODRUČJA POSEBNIH STANIŠTA

3.1. Prikaz digitalnih karata unutrašnjeg ribolovnog mora s označenim područjima

livada morskih cvjetnica Iako temeljem potpisanog ugovora s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva nismo bili dužni prikazati digitalne karte unutrašnjeg ribolovnog mora s označenim livadama morskih cvjetnica, jer to sukladno ponudi izvršitelja od 23. listopada 2007. godine nije ponuđeno, izvršitelj je i tu problematiku prikazao. Za izradu naime cjelovitih i sveobuhvatnih karata unutrašnjeg ribolovnog mora s označenim područjima livada morskih cvjetnica treba imati na raspolaganju višestruko više vremena od onog koje su imali na raspolaganjhu izvršitelji ove studije i izrada takvih karata bi također znatno više koštala od sume novca koju su imali na raspolaganju izvršitelji studije. Kako karata koje bi stvarno prikazale stanje livada morskih cvjetnica u Jadranu nema, a kako su takve karte i za potrebe ribarstva potrebne, treba čim prije pristupiti njihovoj izradi, što iziskuje značajno angažiranje na terenu. Za određivanje ponuđenih područja livada morskih cvjetnica su upotrebljeni podaci objavljeni na internet stranici www. cro-nen.hr/nem/, podaci iz dostupne literature (Bakran-Petricioli i sur., 2006) kao i vlastita saznanja autora ove studije. Iako ta područja u cijelosti ne odgovaraju stvarnim područjima livada morskih cvjetnica, koja su značajna za ovu studiju, moći će poslužiti ovoj svrsi, jer boljih podataka za te potrebe u ovom trenutku nema. S obzirom na značaj livada morskih cvjetnica našeg unutrašnjeg ribolovnog mora, potrebito je čim prije pristupiti odgovarajućim istraživanjima koja bi omogućila da se odrede stvarna područja livada morskih cvjetnica našeg unutrašnjeg ribolovnog mora. Karte unutrašnjeg ribolovnog mora područja livada morskih cvjetnica su određivane i označavane po ribolovnim zonama i prikazane su na slikama od 1. do 7. i u digitalnom obliku na CD-u, na digitalnim slikama od 1. do 7. Slika 1. prikazuje kartu livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni A, slika 2. u ribolovnoj zoni E, slika 3. u ribolovnoj zoni F, slika 4. u ribolovnoj zoni G, slika 5. u ribolovnoj zoni B, slika 6. u ribolovnoj zoni C i slika 7. u ribolovnoj zoni D.

17

Slika 1. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni A (Posidonia oceanica označena zeleno).

18

Slika 2. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni E (Posidonia oceanica označena zeleno).

19

Slika 3. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni F (Posidonia oceanica označena zeleno).

20

Slika 4. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni G (Posidonia oceanica označena zeleno).

21

Slika 5. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni B (Posidonia oceanica označena zeleno).

22

Slika 6. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni C (Posidonia oceanica označena zeleno).

23

Slika 7. Karta livada morskih cvjetnica u ribolovnoj zoni D (Posidonia oceanica označena zeleno).

24

3.2. Prikaz digitalnih karata unutrašnjeg ribolovnog mora s označenim područjima posebnih staništa i posebnih regulacija ribolova

Temeljem Pravilnika o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulaciji ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu, a u cilju zaštite riba i drugih morskih organizama utvrđeni su dijelovi ribolovnog mora koji su proglašeni posebnim staništima riba i drugih morskih organizama. Citiranim Pravilnikom također su određena područja posebnih regulacija ribolova, a to su područje u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu. Posebna su staništa, temeljem citiranog Pravilnika, dijelovi ribolovnog mora koji obuhvaćaju ušća rijeka, zaljeve, uvale i kanale, u kojima postoje pogodni uvjeti za razvoj riba i drugih morskih organizama i koja su njihova mrijestilišta, hranilišta, rastilišta ili skloništa. U posebnim staništima zabranjeno je obavljanje svakog ribolova i lova drugih morskih organizama, kao i sakupljanje morskih organizama, osim u posebnom staništu akvatorija ušća rijeke Mirne (Tarska vala) u kojem je dozvoljeno obavljanje ribolova uz naknadu samo mrežom potegačom tratom – ciplaricom od 01. prosinca do 31. siječnja. Temeljem citiranog Pravilnika određena su i područja Velebitskog kanala, Novigradskog i Karinskog mora, Prokljanskog jezera, Marinskog zaljeva i Neretvanskog kanala kao područja posebnih regulacija ribolova i u njima su zabranjene neke ribolovne djelatnosti, a neke od dozvoljenih ribolovnih djelatnosti mogu se obavljati po posebnim uvjetima. Karte područja posebnih staništa i područja posebnih regulacija ribolova su određivane i označavane po ribolovnim zonama i prikazane na slikama od 8. do 14. i u digitalnom obliku na CD, na digitalnim slikama od 8. do 14. Slika 8. prikazuje kartu područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni A (ušće rijeke Dragonje, ušće rijeke Mirne, odnosno Tarska vala), slika 9. u ribolovnoj zoni E (uvala Šćuza u Medulinskom zaljevu, ušće rijeke Raše, uvala Klimno na otoku Krku i ušće rijeke Zrmanje), slika 10. u ribolovnoj zoni F (rijeka Gudača i ušće rijeke Gudače, Pirovački zaljev, uvale Morinje i Jadrtovac) i slika 11. u ribolovnoj zoni G (ušće rijeke Jadro, rijeke Žrnovnice, rječice Pantan, rijeke Cetine, rijeke Neretve i akvatorij Rijeke Dubrovačke). Slika 12. prikazuje kartu područja posebnih regulacija ribolova u ribolovnoj zoni E (Velebitski kanal, Novigradsko i Karinsko more), slika 13. u ribolovnoj zoni F (Prokljansko jezero) i slika 14.u ribolovnoj zoni G (Marinski zaljev i Neretvanski kanal).

25

Slika 8. Karta područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni A na ušću rijeke Dragonje i Mirne (Tarska vala) (posebna staništa označena crveno).

26

Slika 9. Karta područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni E u uvali Šćuza u Medulinskom zaljevu, ušću rijeke Raše, u uvali Klimno na otoku Krku i na ušću rijeke Zrmanje (posebna staništa označena crveno).

27

Slika 10. Karta područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni F u rijeci i na ušću rijeke Gudača, u Pirovačkom zaljevu, u uvali Morinje i Jadrtovac (posebna staništa označena crveno).

28

Slika 11. Karta područja posebnih staništa u ribolovnoj zoni G na ušću rijeke Jadro, rijeke Žrnovnice, riječice Pantan, rijeke Cetine i rijeke Neretve te na akvatorij Rijeke Dubrovačke (posebna staništa označena crveno).

29

Slika 12. Karta područja posebnih regulacija ribolova u ribolovnoj zoni E u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru (područja označena crveno).

30

Slika 13. Karta područja posebnih regulacija ribolova u ribolovnoj zoni F u Prokljanskom jezeru (područja označena crveno).

31

Slika 14. Karta područja posebnih regulacija ribolova u ribolovnoj zoni G u Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu (područja označena crveno).

32

4. PRIKAZ TRADICIONALNIH RIBOLOVNIH ALATA I NAČINA RIBOLOVA I NJIHOVIH LOVIŠTA TEMELJEM VAŽEĆIH PROPISA

4.1. OBALNE POVLAČNE MREŽE KOĆICA, KOGOL I STRAŠIN

4.1.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima i ciljanim vrstama u njihovim

lovinama U obalne povlačne mreže, koje su predmet ove studije, a upotrebljavaju se u ribolovnom moru Republike Hrvatske ubrajaju se koćica, kogol i strašin. 4.1.1.1. Koćica Koćica je prema važećim propisima obalna povlačna mreža koja se povlači po morskom dnu ili neposredno iznad njega i svojom konstrukcijom omogućava ulov gire oblice, Spicara smaris. Ciljana vrsta u lovinama obalne povlačne mreže koćice je dakle gira oblica, Spicara smaris, čija su staništa priobalna, iznad svih vrsta dna, najčešće obraslih livadama posidonije te tvrda dna obrasla algama (Jardas, 1996). Živi u plovama, na dubini i do 200 m, a uglavnom se najčešće zadržava na dubini od 10 - 40 m. Protoginični je hermafrodit, koja sazre u prvoj godini između 8-14 cm ukupne dužine kao ženka, a zatim u trećoj ili četvrtoj godini između 13-15 cm kao mužjaci. Mrijesti se od svibnja do srpnja, iznad tvrdog dna obraslog algama. Ribolov obalnom koćicom dopušteno je obavljati samo uz uporabu jednog plovila koje ima snagu porivnog stroja do najviše 55 kW ili povlačnu silu do najviše 5,00 kN. Veličina oka mrežnog tega obalne koćice ne smije ni na jednom dijelu mreže biti manja od 12 milimetara. Kod ribolova koćicom zabranjena je uporaba dodatne olovnje s lancima. Prema važećim propisima ribolov koćicom se mora prekinuti, te plovilo mora promijeniti područje ribolova prije nego nastavi ribolov:

- ukoliko je u pojedinačnom ulovu masa nedoraslih organizama i/ili organizama u lovostaju veća od 20 % i

- ukoliko udjel vrsta riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini

ribolovni alat prelazi 20 % ukupne mase ulova. 4.1.1.2. Kogol i strašin Kogol i strašin su također obalne povlačne mreže koje se povlače po morskom dnu uz uporabu jednog plovila, a namijenjeni su ulovu gire oblice, Spicara smaris, koja je kod ribolova i tih ribolovnih alata ciljana vrsta. Ribolov kogolom i strašinom dopušteno je obavljati samo uz uporabu jednog plovila koje ima snagu porivnog stroja do najviše 55 kW ili povlačnu silu do najviše 5,00 kN. Veličina oka mrežnog tega kogola i strašina ne smije ni na jednom dijelu mreže biti manja od 12 milimetara.

33

Prema važećim propisima i ribolov kogolom i strašinom se mora prekinuti, te plovilo mora promijeniti područje ribolova prije nego nastavi ribolov:

- ukoliko je u pojedinačnom ulovu masa nedoraslih organizama i/ili organizama u lovostaju veća od 20 % i

- ukoliko udjel vrsta riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini

ribolovni alat prelazi 20 % ukupne mase ulova. 4.1.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata 4.1.2.1. Struktura ulova ostvarenog ribolovom koćicom Struktura ulova ostvarenog ribolovom obalnom koćicom na različitim ribolovnim područjima prikazana je u tablicama od 2. do 23. Tako je struktura ulova ostvarenog ribolovom obalnom koćicom u mjesecu siječnju 1986. godine na ribolovnom području otoka Prišnjaka, Pakoštana i Šipnata prikazana u tablici 2, u mjesecu veljači 1990. godine na ribolovnom području otoka Obuna, Šipnata, Arta i Kozina u tablici 3, u mjesecu siječnju 1991. godine na ribolovnom području otoka Murvenjak, Murter, Šipnat, Obun i Gnalić u tablici 4, u mjesecu travnju 1991. godine na ribolovnom području otoka Murvenjak i Šipnat u tablici 5, u mjesecu veljači 1992. godine na ribolovnom području otoka Murvenjak, Šipnat i Obun u tablici 6, u mjesecu listopadu 1998. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 7, u mjesecu studenom 1998. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 8, u mjesecu prosincu 1998. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 9, u mjesecu siječanj 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 10, u mjesecu veljači 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 11, u mjesecu ožujku 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 12, u mjesecu travnju 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 13, u mjesecu svibnju 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 14, u mjesecu lipnju 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 15, u mjesecu srpnju 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 16, u mjesecu kolovozu 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 17, u mjesecu rujnu 1999. godine na ribolovnom području makarskog primorja omeđenog točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj u tablici 18, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području Tribunja u tablici 19. i 20, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Pašmana u tablici 21, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području Ražanac u tablica 22. i u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Paga u tablici 23. Kako je po važećim propisima ribolov obalnom koćicom zabranjeno obavljati od 1. ožujka do 31 listopada i kako je obalna koćica namijenjena ulovu gire oblice, Spicara smaris, zbog

34

preglednijeg prikazivanja masene zastupljenosti te vrste u njezinim lovinama u odnosu na masenu zastupljenost drugih lovljenih vrsta, a u cilju utvrđivanja namjenskog korištenja tog ribolovnog alata, na slikama od 15. do 29. je prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u mjesecima kada se ribolov tim ribolovnim alatom po važećim propisima smije obavljati, a to su mjeseci studeni, prosinac, siječanj i veljača. Tako je temeljem strukture ulova sadržane u tablici 8, na slici 19. prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u mjesecu studenom, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 9, na slici 20. prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u mjesecu prosincu, temeljem strukture ulova sadržane u tablicama 2, 4 i 10, na slikama 15., 17. i 21. prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju i temeljem strukture ulova sadržane u tablicama 3, 6, 11, 19, 20, 21, 22 i 23, na slikama 16., 18., 22., 23., 24., 25., 26. i 27. prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači. Tablica 2. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu siječnju, 1986. godine, na ribolovnom području otoka Prišnjaka, Pakoštana i otoka Šipnata – analizirano 5 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara flexuosa (gira oštrulja) 4712 51,13 98074 43,23 Spicara smaris (gira oblica) 1345 14,60 28180 12,42 Serranus hepatus (vučić) 891 9,67 11725 5,17 Pagellus erythrinus (arbun) 735 7,98 19935 8,79 Mullus barbatus (trlja od blata) 543 5,89 13645 6,02 Atherina hepsetus (gavun) 414 4,49 3440 1,52 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 75 0,81 345 0,15 Scorpaena notata (škrpinica) 71 0,77 4430 1,95 Gobiidae 50 0,54 170 0,07 Trachurus mediterraneus (šarun) 46 0,50 1035 0,46 Monochirus hispidus (list hrapavac) 43 0,47 405 0,18 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 33 0,36 1950 0,86 Diplodus annularis (špar) 31 0,34 590 0,26 Diplodus vulgaris (fratar) 26 0,28 2010 0,89 Merluccius merluccius (oslić) 24 0,26 3625 1,60 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 22 0,24 160 0,07 Citharus linguatulla (patarača) 17 0,18 265 0,12 Pagellus acarne (batoglavac) 16 0,17 730 0,32 Ophidion barbatum (huj bijelac) 15 0,16 580 0,26 Buglossidium luteum (list piknjavac) 13 0,14 80 0,04 Cepola rubescens (mačinac crveni) 7 0,08 95 0,04 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 6 0,07 80 0,04

35

Mustelus mustelus (pas mekuš) 5 0,05 8700 3,84 Scyliorhinus canicula (mačka bljedica) 4 0,04 970 0,43 Conger conger (ugor) 4 0,04 350 0,15 Trachinus draco (pauk bijelac) 3 0,03 160 0,07 Zeus faber (kovač) 3 0,03 1525 0,67 Scyliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 3 0,03 3415 1,51 Raja clavata (raža kamenica) 3 0,03 12690 5,59 Pagellus bogaraveo (rumenac okan) 3 0,03 80 0,04 Boops boops (bukva) 2 0,02 25 0,01 Callionymus sp. 2 0,02 5 0,00 Microchirus variegatus (list prugavac) 2 0,02 45 0,02 Lophius piscatorius (grdobina) 2 0,02 1625 0,72 Raja miraletus (raža modropjega) 2 0,02 725 0,32 Blennius ocellaris (babica dubljinka) 2 0,02 15 0,01 Scorpaena scrofa (šrpina) 2 0,02 610 0,27 Lepidotrigla cavillone (kokotić oštruljić) 1 0,01 10 0,00 Monochirus ocelattus (list pečatar) 1 0,01 25 0,01 Solea kleini (list crnorub) 1 0,01 270 0,12 Trisopterus minutus (ugotica) 1 0,01 10 0,00 Mustelus punctulatus (pas mekuš) 1 0,01 1050 0,46 Seranus cabrilla (kanjac) 1 0,01 30 0,01 Dentex dentex (zubatac) 1 0,01 60 0,03 Diplodus puntazzo (pic) 1 0,01 20 0,01 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 16 0,17 680 0,30 Eledone sp. 12 0,13 2190 0,97

UKUPNO 9215 100,00 226844 100,00

36

gira oštrulja43%

gira oblica12%

arbun9%

ostalo36%

Slika 15. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 2. Tablica 3. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 1990. godine, na ribolovnom području otoka Obuna, otoka Šipnata, otoka Arta i otoka Kozina – analizirano 4 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 4714 53,45 106350 54,85 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 2055 23,30 40080 20,67 Serranus hepatus (vučić) 1095 12,41 13650 7,04 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 196 2,22 8190 4,22 Gobiidae 190 2,15 630 0,32 Mullus barbatus (trlja od blata) 182 2,06 3820 1,97 Pagellus erythrinus (arbun) 178 2,02 6970 3,59 Scorpaena notata (škrpinica) 20 0,23 840 0,43 Blennius ocellaris (babica dubljinka) 19 0,22 580 0,30 Pagellus acarne (batoglavac) 18 0,20 720 0,37 Citharus linguatulla (patarača) 16 0,18 340 0,18 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 15 0,17 90 0,05 Merluccius merluccius (oslić) 9 0,10 380 0,20 Symphodus roissali (kosirica) 9 0,10 20 0,01 Atherina hepsetus (gavun) 7 0,08 20 0,01 Cepola rubescens (mačinac crveni) 7 0,08 80 0,04 Monochirus hispidus (list hrapavac) 7 0,08 175 0,09 Callionymus sp. 6 0,07 15 0,01 Buglossidium luteum (list piknjavac) 5 0,06 100 0,05 Boops boops (bukva) 4 0,05 50 0,03 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 3 0,03 15 0,01

37

Zeus faber (kovač) 3 0,03 595 0,31 Spicara maena (modrak) 3 0,03 200 0,10 Seranus cabrilla (kanjac) 2 0,02 460 0,24 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 2 0,02 10 0,01 Diplodus vulgaris (fratar) 1 0,01 10 0,01 Diplodus annularis (špar) 1 0,01 5 0,00 Torpedo (Torpedo) marmorata (drhtulja) 1 0,01 820 0,42 Phrynorhombus regius (poklopac kosmati) 1 0,01 10 0,01 Solea vulgaris (list) 1 0,01 5 0,00 Trachurus trachurus (šarun) 1 0,01 10 0,01 Cephalopoda Eledone sp. 23 0,26 5580 2,88 Loligo vulgaris (lignja) 16 0,18 1060 0,55 Sepiola sp. 6 0,07 20 0,01 Sepia sp. 4 0,05 2000 1,03

UKUPNO 8820 100,00 193900 100,00

gira oblica55%

gira oštrulja21%

vučić7%

ostalo17%

Slika 16. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 3.

38

Tablica 4. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu siječnju, 1991. godine, na ribolovnom području otoka Murvenjak, Murter, Šipnat, Obun i Gnalić – analizirano 5 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara flexuosa (gira oštrulja) 3237 44,51 83869 36,65 Spicara smaris (gira oblica) 1926 26,49 45109 19,71 Pagellus erythrinus (arbun) 636 8,75 35600 15,56 Mullus barbatus (trlja od blata) 636 8,75 4030 1,76 Serranus hepatus (vučić) 323 4,44 19362 8,46 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 114 1,57 5520 2,41 Gobiidae 67 0,92 645 0,28 Atherina hepsetus (gavun) 49 0,67 420 0,18 Scorpaena notata (škrpinica) 40 0,55 2550 1,11 Merluccius merluccius (oslić) 29 0,40 2615 1,14 Diplodus vulgaris (fratar) 19 0,26 1102 0,48 Boops boops (bukva) 17 0,23 423 0,18 Citharus linguatulla (patarača) 13 0,18 1397 0,61 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 9 0,12 1100 0,48 Trachurus trachurus (šarun) 8 0,11 766 0,33 Myliobatis aquila (golub) 8 0,11 45 0,02 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 6 0,08 30 0,01 Blennius ocellaris (babica dubljinka) 5 0,07 270 0,12 Callionymus sp. 4 0,06 285 0,12 Pagellus bogaraveo (rumenac okan) 4 0,06 191 0,08 Seranus cabrilla (kanjac) 4 0,06 145 0,06 Scyliorhinus canicula (mačka bljedica) 4 0,06 3000 1,31 Trachinus draco (pauk bijelac) 4 0,06 647 0,28 Monochirus ocelattus (list pečatar) 3 0,04 20 0,01 Pagellus acarne (batoglavac) 3 0,04 180 0,08 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 3 0,04 525 0,23 Diplodus annularis (špar) 3 0,04 5 0,00 Cepola rubescens (mačinac crveni) 2 0,03 53 0,02 Solea kleini (list crnorub) 2 0,03 50 0,02 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 2 0,03 195 0,09 Zeus faber (kovač) 2 0,03 95 0,04 Monochirus hispidus (list hrapavac) 1 0,01 80 0,03 Diplodus puntazzo (pic) 1 0,01 2122 0,93 Ophidion barbatum (huj bijelac) 1 0,01 2916 1,27 Trachurus mediterraneus (šarun) 1 0,01 590 0,26 Raja montagui (raža crnopjega) 1 0,01 413 0,18 Dasyatis pastinaca (žutuga) 1 0,01 110 0,05 Trigla lucerna (lastavica balavica) 1 0,01 813 0,36

39

Cephalopoda Illex sp. 29 0,40 357 0,16 Loligo vulgaris (lignja) 27 0,37 1973 0,86 Eledone sp. 18 0,25 2870 1,25 Sepia sp. 8 0,11 1640 0,72 Octopus vulgaris (hobotnica) 1 0,01 4700 2,05

UKUPNO 7272 100,00 228828 100,00

gira oštrulja36%

gira oblica20%

arbun16%

ostalo28%

Slika 17. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 4. Tablica 5. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu travnju, 1991. godine, na ribolovnom području otoka Murvenjak i Šipnat – analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 311 49,05 6150 56,94 Serranus hepatus (vučić) 223 35,17 2195 20,32 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 22 3,47 315 2,92 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 14 2,21 90 0,83 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 13 2,05 460 4,26 Atherina hepsetus (gavun) 11 1,74 75 0,69 Pagellus erythrinus (arbun) 8 1,26 380 3,52 Scorpaena notata (škrpinica) 4 0,63 90 0,83 Merluccius merluccius (oslić) 4 0,63 110 1,02 Callionymus sp. 3 0,47 5 0,05 Gobiidae 3 0,47 5 0,05

40

Monochirus hispidus (list hrapavac) 3 0,47 40 0,37 Mullus barbatus (trlja od blata) 3 0,47 50 0,46 Trachinus draco (pauk bijelac) 2 0,32 310 2,87 Blennius ocellaris (babica dubljinka) 1 0,16 5 0,05 Boops boops (bukva) 1 0,16 20 0,19 Cepola rubescens (mačinac crveni) 1 0,16 5 0,05 Cephalopoda Illex sp. 3 0,47 10 0,09 Loligo vulgaris (lignja) 2 0,32 120 1,11 Eledone sp. 1 0,16 360 3,33 Sepiola sp. 1 0,16 5 0,05

UKUPNO 634 100,00 10800 100,00 Tablica 6. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 1992. godine, na ribolovnom području otoka Murvenjak, Šipnat i Obun – analizirana 2 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara flexuosa (gira oštrulja) 924 40,70 20380 41,75 Spicara smaris (gira oblica) 511 22,51 9980 20,44 Atherina hepsetus (gavun) 231 10,18 2035 4,17 Serranus hepatus (vučić) 230 10,13 2335 4,78 Pagellus erythrinus (arbun) 83 3,66 3845 7,88 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 58 2,56 2560 5,24 Mullus barbatus (trlja od blata) 56 2,47 1450 2,97 Gobiidae 44 1,94 365 0,75 Scorpaena notata (škrpinica) 22 0,97 870 1,78 Monochirus hispidus (list hrapavac) 20 0,88 470 0,96 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 18 0,79 160 0,33 Boops boops (bukva) 17 0,75 570 1,17 Citharus linguatulla (patarača) 13 0,57 325 0,67 Merluccius merluccius (oslić) 7 0,31 610 1,25 Monochirus ocelattus (list pečatar) 6 0,26 150 0,31 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 4 0,18 35 0,07 Cepola rubescens (mačinac crveni) 3 0,13 40 0,08 Blennius ocellaris (babica dubljinka) 2 0,09 60 0,12 Callionymus sp. 2 0,09 10 0,02 Trachurus mediterraneus (šarun) 2 0,09 195 0,40 Pagellus bogaraveo (rumenac okan) 2 0,09 115 0,24 Syngnathus acus (šilo) 1 0,04 15 0,03 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 1 0,04 10 0,02 Zeus faber (kovač) 1 0,04 1355 2,78 Trachinus draco (pauk bijelac) 1 0,04 80 0,16

41

Raja miraletus (raža modropjega) 1 0,04 395 0,81 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 3 0,13 240 0,49 Sepia sp. 3 0,13 105 0,22 Aloteuthis media 2 0,09 10 0,02 Eledone sp. 1 0,04 40 0,08 Sepiola sp. 1 0,04 5 0,01

UKUPNO 2270 100,00 48815 100,00

gira oblica42%

gira oštrulja20%

arbun8%

ostalo30%

Slika 18. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 6. Tablica 7. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu listopadu, 1998. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Chromis chromis (crnej) 86 50,59 1308,7 46,91 Spicara smaris (gira oblica) 17 10,00 288,7 10,35 Serranus scriba (pirka) 15 8,82 298,7 10,71 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 9 5,29 41,8 1,50 Diplodus annularis (špar) 8 4,71 23,5 0,84 Pagellus erythrinus (arbun) 6 3,53 109,9 3,94 Mullus barbatus (trlja od blata) 5 2,94 80,9 2,90 Spicara maena (modrak) 3 1,76 213,1 7,64 Serranus hepatus (vučić) 3 1,76 28,7 1,03

42

Symphodus mediterraneus (podujka) 2 1,18 27,6 0,99 Symphodus rostratus (dugonoska) 2 1,18 25,5 0,91 Symphodus tinca (lumbrak) 2 1,18 65,6 2,35 Scorpaena porcus (škrpun) 2 1,18 29 1,04 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 2 1,18 11,4 0,41 Diplodus vulgaris (fratar) 1 0,59 13,1 0,47 Boops boops (bukva) 1 0,59 7,3 0,26 Symphodus melanocercus (hinac crnorepi) 1 0,59 4,8 0,17 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 1 0,59 43,7 1,57 Parablennius gattorugine (slingurica mrkulja) 1 0,59 47 1,68 Sciaena umbra (kavala) 1 0,59 54,1 1,94 Trachurus mediterraneus (šarun) 1 0,59 3,9 0,14 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 1 0,59 62,7 2,25

UKUPNO 170 100,00 2789,7 100,00 Tablica 8. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu studenom, 1998. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 447 61,91 6846,2 64,81 Boops boops (bukva) 122 16,90 1677,7 15,88 Chromis chromis (crnej) 70 9,70 497,6 4,71 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 45 6,23 260,6 2,47 Diplodus annularis (špar) 7 0,97 64,4 0,61 Symphodus tinca (lumbrak) 6 0,83 341,1 3,23 Serranus scriba (pirka) 5 0,69 105,3 1,00 Serranus hepatus (vučić) 3 0,42 38,6 0,37 Trachurus trachurus (šarun) 3 0,42 19,7 0,19 Spicara maena (modrak) 2 0,28 106,3 1,01 Pagellus erythrinus (arbun) 2 0,28 64,8 0,61 Diplodus vulgaris (fratar) 2 0,28 31,8 0,30 Mullus barbatus (trlja od blata) 2 0,28 15,7 0,15 Scorpaena porcus (škrpun) 2 0,28 79,9 0,76 Sarpa salpa (salpa) 1 0,14 147,5 1,40 Coris julis (knez) 1 0,14 34,9 0,33 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 2 0,28 231,3 2,19

UKUPNO 722 100,00 10563,4 100,00

43

Slika 19. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu studenom, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 8. Tablica 9. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu prosincu, 1998. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 288 52,75 5641,4 43,97 Chromis chromis (crnej) 43 7,88 612,7 4,78 Serranus hepatus (vučić) 41 7,51 604,8 4,71 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 38 6,96 234,8 1,83 Mullus barbatus (trlja od blata) 25 4,58 1224,7 9,54 Serranus scriba (pirka) 22 4,03 556,6 4,34 Boops boops (bukva) 16 2,93 258,2 2,01 Diplodus annularis (špar) 14 2,56 370,7 2,89 Pagellus erythrinus (arbun) 10 1,83 286,7 2,23 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 5 0,92 490,9 3,83 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 4 0,73 32,3 0,25 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 4 0,73 165,1 1,29 Scorpaena notata (škrpinica) 3 0,55 85,6 0,67 Symphodus rostratus (dugonoska) 3 0,55 37,4 0,29 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 3 0,55 194,9 1,52 Diplodus vulgaris (fratar) 2 0,37 58,2 0,45 Scorpaena porcus (škrpun) 2 0,37 103,9 0,81 Buglossidium luteum (list piknjavac) 2 0,37 27,8 0,22 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 2 0,37 10,3 0,08 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 2 0,37 57,8 0,45

gira oblica65%

bukva16%

ostalo 19%

44

Spicara maena (modrak) 1 0,18 34,5 0,27 Spondyliosoma cantharus (kantar) 1 0,18 72 0,56 Pagellus acarne (batoglavac) 1 0,18 79,5 0,62 Symphodus doderleini (hinac dugoprigac) 1 0,18 7 0,05 Symphodus ocellatus (martinka) 1 0,18 4 0,03 Cittarus linguatulla (patarača) 1 0,18 24,3 0,19 Microchirus variegatus (list prugavac) 1 0,18 3,8 0,03 Trachurus trachurus (šarun) 1 0,18 7,7 0,06 Parablennius gattorugine (slingurica mrkulja) 1 0,18 52,8 0,41 Gobius falax (glavoč bijelac) 1 0,18 4,1 0,03 Gobius roulei (glavoč) 1 0,18 15,4 0,12 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 2 0,37 255,2 1,99 Sepiola rondolleti (bobić) 1 0,18 3 0,02 Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,18 145,6 1,13 Crustacea Maja squinado (rakovica) 1 0,18 990,6 7,72 Dromia personata (kosmač) 1 0,18 76,9 0,60

UKUPNO 546 100,00 12831 100,00 .

gira oblica44%

trlja blatarica10%

ostalo46%

Slika 20. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu prosincu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 9.

45

Tablica 10. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu siječnju, 1999. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 157 37,92 2278,8 32,69 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 88 21,26 555,3 7,97 Serranus hepatus (vučić) 37 8,94 452,9 6,50 Mullus barbatus (trlja od blata) 29 7,00 1050,9 15,08 Trachurus trachurus (šarun) 28 6,76 187,8 2,69 Chromis chromis (crnej) 11 2,66 119 1,71 Boops boops (bukva) 9 2,17 180,8 2,59 Pagellus erythrinus (arbun) 7 1,69 222,8 3,20 Serranus scriba (pirka) 6 1,45 102,8 1,47 Scorpaena notata (škrpinica) 5 1,21 164,3 2,36 Scorpaena porcus (škrpun) 5 1,21 234 3,36 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 5 1,21 405,1 5,81 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 4 0,97 39,8 0,57 Diplodus annularis (špar) 3 0,72 96,9 1,39 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 3 0,72 88,5 1,27 Symphodus ocellatus (martinka) 2 0,48 14,2 0,20 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 2 0,48 106,8 1,53 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 2 0,48 14,8 0,21 Pagellus acarne (batoglavac) 1 0,24 29,3 0,42 Diplodus vulgaris (fratar) 1 0,24 17,1 0,25 Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,24 88,7 1,27 Symphodus rostratus (dugonoska) 1 0,24 19,2 0,28 Lepidotrigla cavillone (kokotić oštruljić) 1 0,24 9 0,13 Monochirus hispidus (list hrapavac) 1 0,24 21,3 0,31 Merluccius merluccius (oslić) 1 0,24 116,8 1,68 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 1 0,24 16,1 0,23 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 2 0,48 175,5 2,52 Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,24 161,9 2,32

UKUPNO 414 100,00 6970,4 100,00

46

gira oblica33%

trlja blatarica15%gira oštrulja

8%

ostalo44%

Slika 21. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 10. Tablica 11. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 1999. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara flexuosa (gira oštrulja) 270 55,10 1816,9 29,59 Spicara smaris (gira oblica) 102 20,82 1207,4 19,67 Serranus scriba (pirka) 22 4,49 418,5 6,82 Boops boops (bukva) 20 4,08 324 5,28 Mullus barbatus (trlja od blata) 20 4,08 765,9 12,47 Serranus hepatus (vučić) 11 2,24 122,3 1,99 Symphodus rostratus (dugonoska) 7 1,43 117,3 1,91 Atherina hepsetus (gavun) 7 1,43 26 0,42 Spicara maena (modrak) 5 1,02 400,4 6,52 Diplodus annularis (špar) 5 1,02 49,2 0,80 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 4 0,82 20,7 0,34 Trachurus trachurus (šarun) 3 0,61 25,5 0,42 Pagellus erythrinus (arbun) 2 0,41 51,2 0,83 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 2 0,41 233,2 3,80 Chromis chromis (crnej) 2 0,41 34,5 0,56 Pagellus acarne (batoglavac) 1 0,20 2 0,03 Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,20 22,5 0,37 Zeus faber (kovač) 1 0,20 382,2 6,22 Symphodus ocellatus (martinka) 1 0,20 8,6 0,14 Parablennius tentacularis (babica babaroga) 1 0,20 6,5 0,11

47

Gobius roulei (glavoč) 1 0,20 20,1 0,33 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 1 0,20 49 0,80 Crustacea Maja crispata (rakovica) 1 0,20 35,9 0,58

UKUPNO 490 100,00 6139,8 100,00

gira oblica30%

gira oštrulja20%trlja blatarica

12%

ostalo38%


48

Tablica 12. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu ožujku, 1999. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 135 39,47 2062,4 23,51 Serranus scriba (pirka) 55 16,08 1110,7 12,66 Chromis chromis (crnej) 53 15,50 754,2 8,60 Serranus hepatus (vučić) 12 3,51 137,1 1,56 Scorpaena porcus (škrpun) 10 2,92 431,8 4,92 Spicara maena (modrak) 8 2,34 358,4 4,09 Boops boops (bukva) 8 2,34 125,6 1,43 Symphodus rostratus (dugonoska) 8 2,34 118 1,35 Mullus barbatus (trlja od blata) 7 2,05 292,6 3,34 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 7 2,05 184,5 2,10 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 5 1,46 165,3 1,88 Scorpaena notata (škrpinica) 4 1,17 96,9 1,10 Buglossidium luteum (list piknjavac) 3 0,88 52 0,59 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 3 0,88 22,6 0,26 Pagellus erythrinus (arbun) 2 0,58 148,8 1,70 Diplodus annularis (špar) 2 0,58 13,3 0,15 Symphodus tinca (lumbrak) 2 0,58 96,5 1,10 Trachurus mediterraneus (šarun) 2 0,58 33,6 0,38 Zeus faber (kovač) 1 0,29 136 1,55 Symphodus doderleini (hinac dugoprigac) 1 0,29 8,8 0,10 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 1 0,29 41,3 0,47 Microchirus variegatus (list prugavac) 1 0,29 12,6 0,14 Monochirus hispidus (list hrapavac) 1 0,29 10,9 0,12 Cephalopoda Eledone moschata (mrki muzgavac) 5 1,46 1107,5 12,63 Loligo vulgaris (lignja) 4 1,17 53,3 0,61 Sepia officinalis (sipa) 1 0,29 1182 13,48 Crustacea Maja crispata (rakovica) 1 0,29 14,2 0,16

UKUPNO 342 100,00 8770,9 100,00

49

Tablica 13. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu travnju, 1999. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Chromis chromis (crnej) 264 29,63 4544,7 24,05 Spicara smaris (gira oblica) 193 21,66 2501,9 13,24 Serranus scriba (pirka) 186 20,88 3548,6 18,78 Symphodus ocellatus (martinka) 49 5,50 372,5 1,97 Scorpaena porcus (škrpun) 48 5,39 1292,9 6,84 Symphodus tinca (lumbrak) 35 3,93 1016,5 5,38 Diplodus annularis (špar) 27 3,03 298,2 1,58 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 22 2,47 717,7 3,80 Symphodus rostratus (dugonoska) 19 2,13 253,8 1,34 Serranus hepatus (vučić) 7 0,79 32,6 0,17 Symphodus mediterraneus (podujka) 5 0,56 58,1 0,31 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 5 0,56 31,3 0,17 Symphodus melanocercus (hinac crnorepi) 4 0,45 23,1 0,12 Scorpaena scrofa (šrpina) 2 0,22 98,6 0,52 Zeus faber (kovač) 2 0,22 56,6 0,30 Buglossidium luteum (list piknjavac) 2 0,22 27,4 0,15 Scyliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 2 0,22 957,1 5,07 Spicara maena (modrak) 1 0,11 30,2 0,16 Pagellus erythrinus (arbun) 1 0,11 4 0,02 Coris julis (knez) 1 0,11 59,1 0,31 Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,11 364,4 1,93 Cittarus linguatulla (patarača) 1 0,11 3,9 0,02 Conger conger (ugor) 1 0,11 112,3 0,59 Cephalopoda Sepiola rrondolleti (bobić) 3 0,34 11,3 0,06 Eledone moschata (mrki muzgavac) 2 0,22 171,9 0,91 Octopus vulgaris (hobotnica) 2 0,22 1950,9 10,32 Sepia officinalis (sipa) 1 0,11 264 1,40 Crustacea Maja crispata (rakovica) 3 0,34 54,8 0,29 Scyllarus arctus (kuka) 2 0,22 36,1 0,19

UKUPNO 891 100,00 18895 100,00

50

Tablica 14. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu svibnju, 1999. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 203 41,18 2455,2 26,66 Serranus scriba (pirka) 93 18,86 1829 19,86 Diplodus annularis (špar) 30 6,09 271,2 2,94 Spicara maena (modrak) 29 5,88 1024,9 11,13 Scorpaena porcus (škrpun) 28 5,68 859,6 9,33 Chromis chromis (crnej) 26 5,27 396,9 4,31 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 16 3,25 523,5 5,68 Symphodus ocellatus (martinka) 14 2,84 107,5 1,17 Symphodus tinca (lumbrak) 13 2,64 418,2 4,54 Symphodus rostratus (dugonoska) 13 2,64 153,3 1,66 Symphodus mediterraneus (podujka) 7 1,42 106,7 1,16 Spondyliosoma cantharus (kantar) 4 0,81 111 1,21 Serranus hepatus (vučić) 2 0,41 8,2 0,09 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 2 0,41 13,4 0,15 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 1 0,20 5,8 0,06 Pagellus erythrinus (arbun) 1 0,20 96 1,04 Diplodus vulgaris (fratar) 1 0,20 178,3 1,94 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 1 0,20 1,2 0,01 Conger conger (ugor) 1 0,20 252,6 2,74 Cephalopoda Eledone moschata (mrki muzgavac) 4 0,81 253,2 2,75 Crustacea Maja crispata (rakovica) 4 0,81 144,3 1,57

UKUPNO 493 100,00 9210 100,00

51

Tablica 15. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu lipnju, 1999. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 145 40,06 1767,4 26,06 Serranus scriba (pirka) 65 17,96 1014,8 14,96 Chromis chromis (crnej) 22 6,08 236,7 3,49 Scorpaena porcus (škrpun) 19 5,25 445,4 6,57 Serranus hepatus (vučić) 18 4,97 152,9 2,25 Coris julis (knez) 15 4,14 243,7 3,59 Boops boops (bukva) 13 3,59 145,7 2,15 Diplodus annularis (špar) 12 3,31 130,4 1,92 Spicara maena (modrak) 9 2,49 281 4,14 Mullus barbatus (trlja od blata) 9 2,49 374,2 5,52 Scorpaena notata (škrpinica) 5 1,38 294,3 4,34 Symphodus tinca (lumbrak) 5 1,38 194,3 2,87 Pagellus erythrinus (arbun) 4 1,10 346,7 5,11 Symphodus rostratus (dugonoska) 4 1,10 51,2 0,75 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 4 1,10 212,2 3,13 Symphodus mediterraneus (podujka) 3 0,83 45,8 0,68 Symphodus ocellatus (martinka) 2 0,55 18 0,27 Cittarus linguatulla (patarača) 2 0,55 34,7 0,51 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 1 0,28 6,6 0,10 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 1 0,28 22,6 0,33 Cephalopoda Eledone moschata (mrki muzgavac) 4 1,10 763,2 11,25

UKUPNO 362 100,00 6781,8 100,00

52

Tablica 16. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu srpnju, 1999. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Serranus hepatus (vučić) 67 21,82 827,4 15,50 Spicara smaris (gira oblica) 59 19,22 993,3 18,61 Serranus scriba (pirka) 55 17,92 712,6 13,35 Chromis chromis (crnej) 55 17,92 961 18,01 Coris julis (knez) 18 5,86 283,4 5,31 Diplodus annularis (špar) 6 1,95 68,1 1,28 Symphodus rostratus (dugonoska) 6 1,95 89,3 1,67 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 6 1,95 36,7 0,69 Symphodus mediterraneus (podujka) 5 1,63 92,2 1,73 Scorpaena porcus (škrpun) 4 1,30 145,6 2,73 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 3 0,98 80,6 1,51 Symphodus tinca (lumbrak) 3 0,98 87,4 1,64 Symphodus ocellatus (martinka) 3 0,98 19,8 0,37 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 3 0,98 29,9 0,56 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 3 0,98 26,7 0,50 Zeus faber (kovač) 2 0,65 256,4 4,80 Merluccius merluccius (oslić) 2 0,65 210,7 3,95 Gobius niger (glavoč blatar) 2 0,65 64,9 1,22 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 1 0,33 62,1 1,16 Cephalopoda Eledone moschata (mrki muzgavac) 2 0,65 267,9 5,02 Sepiola rondolleti (bobić) 2 0,65 21,1 0,40

UKUPNO 307 100,00 5337,1 100,00

53

Tablica 17. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu kolovozu, 1999. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Chromis chromis (crnej) 127 31,83 2021,4 29,50 Spicara smaris (gira oblica) 115 28,82 2008,6 29,32 Serranus scriba (pirka) 44 11,03 663,9 9,69 Diplodus annularis (špar) 33 8,27 241,3 3,52 Serranus hepatus (vučić) 15 3,76 168,5 2,46 Mullus barbatus (trlja od blata) 9 2,26 158,2 2,31 Scorpaena porcus (škrpun) 8 2,01 233,4 3,41 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 7 1,75 86,6 1,26 Boops boops (bukva) 6 1,50 156,6 2,29 Spicara maena (modrak) 5 1,25 173,4 2,53 Symphodus tinca (lumbrak) 5 1,25 133,9 1,95 Symphodus rostratus (dugonoska) 4 1,00 66,5 0,97 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 3 0,75 129,4 1,89 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 3 0,75 11,2 0,16 Symphodus ocellatus (martinka) 2 0,50 16,3 0,24 Symphodus mediterraneus (podujka) 2 0,50 21,6 0,32 Gobius quadromaculatus (glavoč četripjeg) 2 0,50 9,4 0,14 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 2 0,50 8,9 0,13 Monochirus ocelattus (list pečatar) 1 0,25 19,1 0,28 Cephalopoda Eledone moschata (mrki muzgavac) 2 0,50 354,6 5,18 Sepiola rondolleti (bobić) 2 0,50 89,3 1,30 Crustacea Squilla mantis (vabić) 2 0,50 79,6 1,16

UKUPNO 399 100,00 6851,7 100,00

54

Tablica 18. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu rujnu, 1999. godine, na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj; analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Chromis chromis (crnej) 252 39,56 3264,9 30,37 Spicara smaris (gira oblica) 210 32,97 4050,9 37,68 Serranus scriba (pirka) 51 8,01 871,5 8,11 Diplodus annularis (špar) 22 3,45 188,9 1,76 Serranus hepatus (vučić) 17 2,67 193,8 1,80 Scorpaena porcus (škrpun) 15 2,35 511,8 4,76 Symphodus ocellatus (martinka) 11 1,73 74,7 0,69 Symphodus rostratus (dugonoska) 10 1,57 128,1 1,19 Symphodus tinca (lumbrak) 9 1,41 254,7 2,37 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 6 0,94 326,4 3,04 Boops boops (bukva) 5 0,78 117,7 1,09 Symphodus mediterraneus (podujka) 5 0,78 52,5 0,49 Pagellus erythrinus (arbun) 3 0,47 35 0,33 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 3 0,47 18,4 0,17 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 2 0,31 20 0,19 Spicara maena (modrak) 2 0,31 134 1,25 Monochirus hispidus (list hrapavac) 2 0,31 24,2 0,23 Scorpaena scrofa (šrpina) 1 0,16 10,6 0,10 Coris julis (knez) 1 0,16 14,2 0,13 Buglossidium luteum (list piknjavac) 1 0,16 17,8 0,17 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 1 0,16 3,1 0,03 Syngnathus acus (šilo) 1 0,16 7,5 0,07 Cephalopoda Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,16 221 2,06 Crustacea Maja crispata (rakovica) 6 0,94 208,5 1,94

UKUPNO 637 100,00 10750 100,00

55

Tablica 19. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 2008. godine, na području Tribunja – analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 1272 83,57 25604 82,46 Mullus barbatus (trlja od blata) 132 8,67 3168 10,20 Serranus hepatus (vučić) 32 2,10 300 0,97 Pagellus acarne (batoglavac) 26 1,71 516 1,66 Boops boops (bukva) 24 1,58 328 1,06 Pagellus erythrinus (arbun) 11 0,72 250 0,81 Citharus linguatulla (patarača) 8 0,53 76 0,24 Scorpaena notata (škrpinica) 4 0,26 164 0,53 Merluccius merluccius (oslić) 4 0,26 154 0,50 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 4 0,26 136 0,44 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 2 0,13 12 0,04 Raja miraletus (raža modropjega) 1 0,07 306 0,99 Trigla lucerna (lastavica balavica) 1 0,07 18 0,06 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 1 0,07 20 0,06

UKUPNO 1522 100,00 31052 100,00

gira oblica83%

trlja blatarica10%

ostalo7%


56

Tablica 20. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 2008. godine, na području Tribunja – analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 59 47,58 1352 47,94 Spicara maena (modrak) 43 34,68 828 29,36 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 7 5,65 360 12,77 Atherina hepsetus (gavun) 4 3,23 22 0,78 Serranus scriba(pirka) 2 1,61 28 0,99 Symphodus mediterraneus(podujka) 2 1,61 18 0,64 Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,81 36 1,28 Spondyliosoma cantharus (kantar) 1 0,81 78 2,77 Monochirus ocelattus (list pečatar) 1 0,81 50 1,77 Citharus linguatulla (patarača) 1 0,81 4 0,14 Serranus cabrilla(kanjac) 1 0,81 12 0,43 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 1 0,81 6 0,21 Pagellus acarne (batoglavac) 1 0,81 26 0,92

UKUPNO 124 100,00 2820 100,00

gira oblica48%

modrak29%

trlja blatarica13%

ostalo10%


57

Tablica 21. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 2008. godine, na području otoka Pašmana – analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 1155 81,74 23100 73,22 Atherina hepsetus (gavun) 48 3,40 420 1,33 Boops boops (bukva) 36 2,55 1600 5,07 Spicara maena (modrak) 36 2,55 894 2,83 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 32 2,26 170 0,54 Diplodus vulgaris (fratar) 25 1,77 1204 3,82 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 17 1,20 1766 5,60 Mullus barbatus (trlja od blata) 12 0,85 648 2,05 Serranus scriba(pirka) 9 0,64 80 0,25 Serranus hepatus (vučić) 9 0,64 52 0,16 Symphodus ocellatus (martinka) 7 0,50 40 0,13 Zeus faber (kovač) 5 0,35 414 1,31 Pagellus erythrinus (arbun) 3 0,21 352 1,12 Scorpaena notata (škrpinica) 3 0,21 30 0,10 Symphodus mediterraneus(podujka) 3 0,21 16 0,05 Spondyliosoma cantharus (kantar) 2 0,14 276 0,87 Scorpaena porcus (škrpun) 2 0,14 40 0,13 Diplodus annularis (špar) 1 0,07 44 0,14 Pagellus bogaraveo (okan) 1 0,07 36 0,11 Symphodus rostratus (dugonoska) 1 0,07 10 0,03 Coris julis (knez) 1 0,07 20 0,06 Blennius ocellaris (babica dubljinka) 1 0,07 6 0,02 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 1 0,07 94 0,30 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 1 0,07 6 0,02 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 1 0,07 132 0,42 Sepia officinalis (sipa) 1 0,07 98 0,31

UKUPNO 1413 100,00 31548 100,00

58

gira oblica73%

bukva5%

ostalo22%

Slika 25. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 21. Tablica 22. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 2008. godine na području Ražanac – analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 2610 92,45 56250 87,35 Serranus hepatus (vučić) 61 2,16 662 1,03 Pagellus erythrinus (arbun) 47 1,66 1406 2,18 Mullus barbatus (trlja od blata) 30 1,06 458 0,71 Merluccius merluccius (oslić) 16 0,57 3218 5,00 Diplodus annularis (špar) 15 0,53 364 0,57 Trigla lucerna (lastavica balavica) 10 0,35 166 0,26 Boops boops (bukva) 9 0,32 304 0,47 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 5 0,18 314 0,49 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 5 0,18 38 0,06 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 2 0,07 8 0,01 Trisopterus minutus (ugotica) 1 0,04 92 0,14 Serranus cabrilla(kanjac) 1 0,04 148 0,23 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 1 0,04 192 0,30 Blennius ocellaris (babica dubljinka) 1 0,04 48 0,07 Microchirus variegatus (list prugavac) 1 0,04 12 0,02 Deltentosteus quadrimaculatus (glavoč četripjeg) 1 0,04 2 0,00 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 7 0,25 712 1,11

UKUPNO 2823 100,00 64394 100,00

59

gira oblica87%

ostalo13%

Slika 26. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 22. Tablica 23. Struktura ulova obalnom koćicom u mjesecu veljači, 2008. godine na području otoka Paga – analizirano 1 povlačenje.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 3465 98,24 51425 90,07 Pagellus erythrinus (arbun) 26 0,74 1678 2,94 Merluccius merluccius (oslić) 7 0,20 1532 2,68 Trachurus trachurus (šarun) 6 0,17 476 0,83 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 6 0,17 598 1,05 Trisopterus minutus (ugotica) 4 0,11 292 0,51 Boops boops (bukva) 1 0,03 50 0,09 Trachinus radiatus (pauk šarac) 1 0,03 72 0,13 Scorpaena notata (škrpinica) 1 0,03 68 0,12 Scorpaena scrofa (škrpina) 1 0,03 116 0,20 Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,03 150 0,26 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 1 0,03 64 0,11 Microchirus variegatus (list prugavac) 1 0,03 28 0,05 Solea kleini (list crnorub) 1 0,03 150 0,26 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 5 0,14 398 0,70

UKUPNO 3527 100,00 57097 100,00

60

gira oblica90%

ostalo10%

Slika 27. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 23. Kako je, kao što je već rečeno, temeljem važećih propisa, ciljana vrsta u lovinama obalne koćice gira oblica, Spicara smaris, čija masena zastupljenost u lovinama u odnosu na druge vrste riba i drugih morskih organizama ne smije biti manja od 80 % ukupne mase ulova, potrebito je analizirati podatke prikazane u tablicama 2, 3, 4, 6, 8, 9, 10, 11, 19, 20, 21, 22. i 23. i na slikama od 15. do 27., kako bi se temeljem dostupnih podataka odredila masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris na pojedinim ribolovnim područjima u razdoblju kada se ribolov tim ribolovnim alatom smije obavljati, a to su mjeseci studeni, prosinac, siječanj i veljača. Iz navedenih tablica i slika proizlazi da masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama obalne koćice iznosi od 12,42 % (tablica 2. i slika 15.) do 90,07 % (tablica 23. i slika 27.), pri čemu je najveća ostvarena na ribolovnom području otoka Paga u veljači 2008. godine, dok najmanja na ribolovnom području otoka Prišnjaka, Pakoštana i otoka Šipnata u mjesecu siječnju 1986. godine. Kako je najčešće pored gire oblice, Spicara smaris, u mnogim slučajevima najzastupljenija vrsta u analiziranim lovinama gira oštrulja, Spicara flexuosa, koja je vrlo često u lovinama i maseno zastupljenija od gire oblice, a kako ta vrste ribe pripada istoj porodici kojoj pripada i gira oblica, a to je porodica Centracanthidae moglo bi se u ocjeni zastupljenosti ciljanih vrsta u lovinama koćice njihovu masenu zastupljenost uzimati skupa, ona često iznosi i preko 80 % u odnosu na ukupnu masu ulova. 4.1.2.2. Struktura ulova ostvarenog ribolovom kogolom i strašinom Struktura ulova ostvarenog ribolovom kogolom i strašinom na različitim ribolovnim područjima prikazana je u tablicama od 24 do 31. Tako je kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu ožujku 1988. godine na području Supetra, otok Brač, prikazana u tablici 24, u mjesecu studenom 1989. godine također na području Supetra, otok Brač u tablici 25, u mjesecu ožujku 1988. godine u uvali Vira na otoku Hvaru u tablici 26, u mjesecu listopadu 1989. godine u uvali Duga i Vela Vira,

61

otok Hvar u tablici 27, u mjesecu prosincu 1989. godine na lovištima rta Dugi Rat na području Vele Luke u tablici 28. i u mjesecu prosincu 1989. godine na lovištima otočića Maslinjak i Radelj na području Murtera u tablici 29, a kvalitativno-kvantitativna struktura lovina strašinom u mjesecu listopadu 1989. godine na području otoka Veliki Drvenik i Čiovo u tablici 30. i u mjesecu studenom 1989. godine na području otoka Veliki Drvenik u tablici 31. Kako je po važećim propisima i ribolov kogolom i strašinom zabranjeno obavljati od 1. ožujka do 31 listopada i kako su kogol i strašin namijenjeni ulovu gire oblice, Spicara smaris, zbog preglednijeg prikazivanja masene zastupljenosti te vrste u lovinama tih ribolovnih alata u odnosu na masenu zastupljenost drugih lovljenih vrsta, a u cilju utvrđivanja namjenskog korištenja tih ribolovnih alata, na slikama od 28. do 31. je prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola i strašina u mjesecima kada se ribolov tim ribolovnim alatima po važećim propisima smije obavljati, a to su mjeseci studeni, prosinac, siječanj i veljača. Tako je temeljem kvalitativno-kvantitativne strukture lovina sadržane u tablici 25. na slici 28. prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola u mjesecu studenom, temeljem kvalitativno-kvantitativne strukture lovina sadržane u tablici 28. i 29. na slici 29. i 30. prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola u mjesecu prosincu, a temeljem kvalitativno-kvantitativne strukture lovina sadržane u tablici 31. na slici 31. prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama strašina u mjesecu studenom. Tablica 24. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu ožujku 1988. godine na području Supetra (otok Brač) na lovištima uvala Babin Laz i Malešnica – analizirano 3 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 207 39,50 3690 28,70 Spicara maena (modrak) 65 12,40 1475 11,47 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 54 10,31 1120 8,71 Symphodus cinereus(lumbračić) 37 7,06 320 2,49 Symphodus rostratus (dugonoska) 26 4,96 400 3,11 Diplodus annularis (špar) 25 4,77 540 4,20 Serranus hepatus (vučić) 17 3,24 114 0,89 Symphodus mediterraneus (podujka) 16 3,05 185 1,44 Scorpaena porcus (škrpun) 14 2,67 1115 8,67 Gobius geniporus(glavoč bijelac) 12 2,29 270 2,10 Phrynorhombus regius (poklopac) 7 1,34 65 0,51 Scophthalamus rhombus (oblić ljuskaš) 5 0,95 20 0,16 Symphodus tinca (lumbrak) 3 0,57 383 2,98 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 2 0,38 150 1,17 Buglossidium luteum (list piknjavac) 2 0,38 20 0,16 Scylliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 2 0,38 115 0,89

62

Raja miraletus (ražica modropjega) 1 0,19 100 0,78 Serranus scriba (pirka) 1 0,19 20 0,16 Deltentosteus quadrimaculatus (glavoč) 1 0,19 20 0,16 Scorpaena scrofa (škrpina) 1 0,19 210 1,63 Aspitrigla obscura (kokot barjaktar) 1 0,19 25 0,19 Cephalopoda Eledone moschata (crni muzgavac) 18 3,44 1950 15,17 Sepia officinalis (sipa) 5 0,95 415 3,23 Sepia elegans (sipica) 1 0,19 20 0,16 Loligo vulgaris (lignja) 1 0,19 115 0,89

UKUPNO 524 100,00 12857 100,00 Tablica 25. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu studenom 1989. godine na području Supetra (otok Brač) na lovištima uvala Malešnica i Babin Laz – analizirano 2 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 248 48,92 5835 49,67 Symphodus ocellatus (martinka) 35 6,90 335 2,85% Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 31 6,11 653 5,56% Symphodus cinereus(lumbračić) 29 5,72 200 1,70% Serranus hepatus (vučić) 23 4,54 175 1,49% Symphodus mediterraneus (podujka) 22 4,34 455 3,87% Symphodus rostratus (dugonoska) 21 4,14 295 2,51 Symphodus tinca (lumbrak) 20 3,94 1140 9,70 Diplodus annularis (špar) 18 3,55 215 1,83 Spicara maena (modrak) 14 2,76 495 4,21 Serranus scriba (pirka) 11 2,17 345 2,94 Scorpaena porcus (škrpun) 5 0,99 215 1,83 Dentex dentex (zubatac) 3 0,59 225 1,92 Diplodus puntazzo (pic) 2 0,39 45 0,38 Symphodus melanocerus(crnorepić) 2 0,39 20 0,17 Gobius geniporus(glavoč bijelac) 2 0,39 75 0,64 Arnoglossus thori (plosnatica) 2 0,39 20 0,17 Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 1 0,20 10 0,09 Mullus barbatus (trlja od blata) 1 0,20 10 0,09 Trigloporus lastoviza (kokot glavaš) 1 0,20 45 0,38 Solea kleini (list crnorub) 1 0,20 10 0,09 Buglossidium luteum (list piknjavac) 1 0,20 10 0,09 Hippocampus ramulosus (konjić) 1 0,20 5 0,04 Cephalopoda Sepia officinalis (sipa) 13 2,56 915 7,79

63

Eledone moschata (crni muzgavac) 7 1,38 985 8,38 UKUPNO 507 100,00 11748 100,00

gira oblica49%

lumbrak10%

ostalo41%

Slika 28. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama kogolom u mjesecu studenom, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 25. Tablica 26. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu ožujku 1988. godine na području Vire (otok Hvar), u uvali Vela i Mala Vira – analizirano 2 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara maena (modrak) 16 20,00 490 12,55 Spicara smaris (gira oblica) 10 12,50 265 6,79 Scorpaena scrofa (škrpina) 8 10,00 445 11,40 Diplodus annularis (špar) 5 6,25 35 0,90 Scorpaena porcus (škrpun) 5 6,25 400 10,24 Gobius geniporus(glavoč bijelac) 4 5,00 100 2,56 Aspitrigla obscura (kokot barjaktar) 4 5,00 175 4,48 Serranus scriba (pirka) 3 3,75 175 4,48 Serranus hepatus (vučić) 3 3,75 15 0,38 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 3 3,75 80 2,05 Monochirus hispidus (list hrapavac) 2 2,50 15 0,38 Zeus faber (kovač) 2 2,50 185 4,74 Symphodus cinereus(lumbračić) 1 1,25 50 1,28 Symphodus mediterraneus (podujka) 1 1,25 10 0,26 Scorpaena maderensis (bodečnjak) 1 1,25 10 0,26 Monochirus ocelattus (list pečatar) 1 1,25 10 0,26 Cephalopoda

64

Eledone moschata (crni muzgavac) 4 5,00 670 17,16 Sepia officinalis (sipa) 4 5,00 490 12,55 Sepia elegans (sipica) 1 1,25 5 0,13 Sepiola rondeletii (bobić) 1 1,25 5 0,13 Crustacea Palinurus elephas (jastog) 1 1,25 275 7,04

UKUPNO 80 100,00 3905 100,00 Tablica 27. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu listopadu 1989. godine na području uvale Duga i Vela Vira na otoku Hvaru – analizirano 3 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 328 57,04 6065 43,87 Chromis chromis (crnej) 72 12,52 1270 9,19 Serranus scriba (pirka) 49 8,52 1630 11,79 Spicara maena (modrak) 36 6,26 1200 8,68 Scorpaena porcus (škrpun) 17 2,96 900 6,51 Diplodus annularis (špar) 14 2,43 270 1,95 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 14 2,43 420 3,04 Symphodus mediterraneus (podujka) 7 1,22 115 0,83 Symphodus rostratus (dugonoska) 6 1,04 70 0,51 Spondyliosoma cantharus (kantar) 3 0,52 65 0,47 Symphodus tinca (lumbrak) 3 0,52 290 2,10 Gobius geniporus(glavoč bijelac) 3 0,52 55 0,40 Monochirus hispidus (list hrapavac) 3 0,52 75 0,54 Zeus faber (kovač) 3 0,52 25 0,18 Sciena umba (kavala) 2 0,35 50 0,36 Scorpaena scrofa (škrpina) 2 0,35 265 1,92 Serranus cabrilla (kanjac) 1 0,17 105 0,76 Diplodus vulgaris(fratar) 1 0,17 250 1,81 Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 1 0,17 10 0,07 Oblada melanura (ušata) 1 0,17 105 0,76 Mullus barbatus (trlja od blata) 1 0,17 50 0,36 Coris julis (knez) 1 0,17 20 0,14 Scorpaena notata (škrpinica) 1 0,17 15 0,11 Eutrigla gurnardus (kokot obični) 1 0,17 15 0,11 Monochirus ocelattus (list pečatar) 1 0,17 5 0,04 Cephalopoda Sepia officinalis (sipa) 4 0,70 485 3,51

UKUPNO 575 100,00 13825 100,00

65

Tablica 28. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu prosincu 1988. godine na području Vele Luke (otok Korčula), na lovištima rta Dugi Rat, u uvali Bočnica, oko otočića Gorčik i uvali Zelena – analizirano 3 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 175 29,51 4120 31,26 Serranus scriba (pirka) 152 25,63 3170 24,05 Chromis chromis (crnej) 77 12,98 965 7,32 Symphodus rostratus (dugonoska) 41 6,91 465 3,53 Scorpaena porcus (škrpun) 28 4,72 740 5,61 Spicara maena (modrak) 26 4,38 1095 8,31 Symphodus ocellatus (martinka) 15 2,53 65 0,49 Diplodus annularis (špar) 14 2,36 115 0,87 Symphodus mediterraneus (podujka) 14 2,36 145 1,10 Symphodus tinca (lumbrak) 6 1,01 240 1,82 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 6 1,01 120 0,91 Hippocampus ramulosus (konjić) 3 0,51 15 0,11 Diplodus puntazzo (pic) 3 0,51 55 0,42 Spondyliosoma cantharus (kantar) 3 0,51 40 0,30 Oblada melanura (ušata) 3 0,51 20 0,15 Scorpaena scrofa (škrpina) 3 0,51 485 3,68 Symphodus melanocerus(crnorepić) 2 0,34 20 0,15 Scorpaena notata (škrpinica) 2 0,34 20 0,15 Buglossidium luteum (list piknjavac) 2 0,34 15 0,11 Conger conger (ugor) 2 0,34 5 0,04 Gaidropsarus mediterraneus (ugorova majka) 2 0,34 60 0,46 Syngnathus acus (šilo) 1 0,17 5 0,04 Sciena umba (kavala) 1 0,17 630 4,78 Labrus merula (vrana) 1 0,17 225 1,71 Coris julis (knez) 1 0,17 15 0,11 Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,17 70 0,53 Cephalopoda Octopus vulgaris (hobotnica) 1 0,17 130 0,99 Crustacea Scyllarus arctus (zezavac) 8 1,35 130 0,99

UKUPNO 593 100,00 13180 100,00

66

gira oblica31%

pirka24%

modrak8%

ostalo37%

Slika 29. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama kogolom u mjesecu prosincu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 28. Tablica 29. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina kogolom u mjesecu prosincu 1989. godine na području Murtera oko otočića Maslinjak i Radelj – analizirano 2 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Diplodus annularis (špar) 83 38,07 905 25,46 Spicara smaris (gira oblica) 21 9,63 330 9,28 Serranus scriba (pirka) 16 7,34 330 9,28 Symphodus roissali (kosirica) 16 7,34 130 3,66 Serranus hepatus (vučić) 9 4,13 50 1,41 Symphodus ocellatus (martinka) 8 3,67 85 2,39 Gobius niger (glavoč crnac) 7 3,21 65 1,83 Symphodus cinereus(lumbračić) 6 2,75 40 1,13 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 6 2,75 170 4,78 Atherina hepsetus (gavun) 5 2,29 45 1,27 Gobius fallax (glavočić blijedac) 4 1,83 35 0,98 Scorpaena porcus (škrpun) 4 1,83 220 6,19 Buglossidium luteum (list piknjavac) 4 1,83 45 1,27 Symphodus rostratus (dugonoska) 3 1,38 80 2,25 Parablennius tentacularis (balavica) 3 1,38 40 1,13 Syngnathus acus (šilo) 2 0,92 5 0,14 Spicara maena (modrak) 2 0,92 110 3,09 Diplodus vulgaris(fratar) 2 0,92 65 1,83 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 1 0,46 10 0,28 Diplodus puntazzo (pic) 1 0,46 50 1,41 Sciaena umbra (vrana) 1 0,46 30 0,84

67

Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,46 115 3,23 Scorpaena notata (škrpinica) 1 0,46 5 0,14 Phrynorhombus regius (poklopac) 1 0,46 15 0,42 Solea vulgaris (list) 1 0,46 20 0,56 Symphurus nigrescens (listić bijelac) 1 0,46 30 0,84 Gaidropsarus mediterraneus (ugorova majka) 1 0,46 35 0,98 Cephalopoda Sepia officinalis (sipa) 5 2,29 350 9,85 Eledone moschata (crni muzgavac) 1 0,46 110 3,09 Sepiola sp.(bobić) 1 0,46 10 0,28 Crustacea Scyllarus arctus (zezavac) 1 0,46 25 0,70 UKUPNO 218 100,00 3555 100,00

gira oblica9%

špar25%

pirka9%sipa

10%

ostalo47%

Slika 30. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama kogolom u mjesecu prosincu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 29.

68

Tablica 30. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina strašinom u mjesecu listopadu 1989. godine na području otoka Veliki Drvenik i Čiovo – analizirano 4 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 131 25,29 3600 26,61 Symphodus rostratus (dugonoska) 87 16,80 988 7,30 Serranus scriba (pirka) 71 13,71 1370 10,13 Scorpaena porcus (škrpun) 57 11,00 2276 16,82 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 45 8,69 1475 10,90 Symphodus mediterraneus (podujka) 44 8,49 737 5,45 Spicara maena (modrak) 41 7,92 945 6,99 Diplodus annularis (špar) 12 2,32 170 1,26 Chromis chromis (crnej) 12 2,32 270 2,00 Boops boops (bukva) 5 0,97 70 0,52 Symphodus tinca (lumbrak) 5 0,97 240 1,77 Diplodus puntazzo (pic) 2 0,39 70 0,52 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 1 0,19 76 0,56 Mullus barbatus (trlja od blata) 1 0,19 40 0,30 Sciena umba (kavala) 1 0,19 1120 8,28 Scorpaena scrofa (škrpina) 1 0,19 70 0,52 Monochirus ocelattus (list pečatar) 1 0,19 5 0,04 Monochirus hispidus (list hrapavac) 1 0,19 6 0,04 UKUPNO 518 100,00 13528 100,00

Tablica 31. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina strašinom u mjesecu studenom 1989. godine na području otoka Veliki Drvenik – analizirano 2 povlačenja.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Diplodus annularis (špar) 215 47,4 79 1,3 Spicara smaris (gira oblica) 52 11,5 1235 21,0 Spicara maena (modrak) 49 10,8 1415 24,1 Scorpaena porcus (škrpun) 32 7,0 1265 21,6 Serranus scriba (pirka) 27 5,9 700 11,9 Symphodus rostratus (dugonoska) 19 4,2 265 4,5 Symphodus tinca (lumbrak) 10 2,2 360 6,1 Symphodus ocellatus (martinka) 8 1,8 30 0,5 Chromis chromis (crnej) 7 1,5 110 1,9 Symphodus cinereus (lumbračić) 6 1,3 15 0,3 Symphodus mediterraneus (podujka) 6 1,3 100 1,7 Scorpaena scrofa (škrpina) 5 1,1 55 0,9 Serranus hepatus (vučić) 3 0,7 10 0,2

69

Symphodus melanocerus (crnorepić) 3 0,7 10 0,2 Gobius paganellus (glavoč mrkulj) 3 0,7 50 0,9 Sciena umba (kavala) 1 0,2 30 0,5 Gobius geniporus (glavoč bijelac) 1 0,2 100 1,7 Syngnathus acus (šilo) 1 0,2 5 0,1 Scorpaena notata (škrpinica) 1 0,2 5 0,1 Phrynorhombus regius (poklopac) 1 0,2 5 0,1 Cephalopoda Sepiola sp.(bobić) 2 0,4 10 0,2 Crustacea Alpheus sp. (kozica) 1 0,2 5 0,1 Scyllarus arctus (zezavac) 1 0,2 10 0,2 UKUPNO 454 100,00 5869 100,00

gira oblica21%

modrak23%

škrpun22%

pirka12%

ostalo22%

Slika 31. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama strašinom u mjesecu studenom, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 31. Kako je, kao što je već rečeno, temeljem važećih propisa, ciljana vrsta u lovinama kogola i strašina gira oblica, Spicara smaris, čija masena zastupljenost u lovinama u odnosu na druge vrste riba i drugih morskih organizama ne smije biti manja od 80 % ukupne mase ulova, potrebito je analizirati podatke prikazane u tablicama 25, 28, 29. i 31. i na slikama od 28 do 31, kako bi se temeljem dostupnih podataka odredila masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris na pojedinim ribolovnim područjima u razdoblju kada se ribolov tim ribolovnim alatima smije obavljati, a to su mjeseci studeni, prosinac, siječanj i veljača. Iz navedenih tablica i slika proizlazi da se je masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola kretala od 9,28 % (tablica 29. i slika 30.) do 49,67 % (tablica 25. i slika

70

28.), a u lovinama strašina 21,0 % (tablica 31. i slika 31.). Dostupni podaci dakle ukazuju da ni na jednom istraživanom području postotna masena zastupljenost gire oblice, kao ciljane vrste u lovinama kogola i strašina nije iznosila 80 %, već je bila manja od 50 %. Razlog tome je najvjerojatnije taj što gira oblica živi u većim dubinama od dubina na kojima se povlače ti ribolovni alati, jer se u stvarnosti ti ribolovni alati, s obzirom na njihove veličine i lovne sposobnosti ne povlače na istim dubinama na kojima se povlači obalna koćica, iako se važećim propisima ribolov kogolom i strašinom smije obavljati u istim dijelovima ribolovnog mora u kojima se obavlja ribolov obalnom koćicom. Kogol i strašin su alati manjih veličina i s obzirom na njihove lovne mogućnosti smatraju se «sirotinjskim» ribolovnim alatima, kojima se i u prošlosti, a posebice danas nije mogla osigurati sigurna egzistencija. Zato se danas u gospodarskom ribolovu skoro više i ne upotrebljavaju. Pored gire oblice, prema dostupnim podacima, u lovinama kogola i strašina nešto zastupljeniji je modrak, Spicara maena, pirka, Serranus scriba, škrpun, Scorpaena porcus, špar, Diplodus annularis, crnej, Chromis chromis i lumbrak, Symphodus tinca, a u nekim slučajevima su neke od ovih vrsta, bile maseno i zastupljenije od gire oblice, kao što je špar u lovinama kogolom, što je prikazano na slici 30. i modrak u lovinama strašinom, što je prikazano na slici 31. 4.1.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta u

lovinama Temeljem važećih zakonskih propisa, kao što je već i rečeno, ciljana vrsta u lovinama obalnih povlačnih mreža koćica, kogola i strašina je gira oblica, Spicara smaris, čija masa nedoraslih primjeraka u lovinama ne smije biti veća od 20 %. Kako temeljem važeće Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizama nije propisana najmanja veličina gire oblice, Spicara smaris ispod koje se ne smije loviti niti stavljati u promet, koristeći podatke iz dostupne literature utvrđeno je da bi ta veličina trebala iznositi 10 cm. To je naime dužina 50 % spolnog sazrijevanja ženki gire oblice, a kako je ta vrsta protoginični hermafrodit, što znači da prvo spolno sazrijevaju kao ženke, koje se u 3 i 4 godini starosti pretvaraju u mužjake, smatra se da prvenstveno treba štititi ženke. U tu svrhu je trebalo odrediti zastupljenost ukupnih dužina gire oblice, Spicara smaris i učestalost njezinog pojavljivanja u lovinama analiziranih ribolovnih alata u mjesecima kada se ti alati smiju upotrebljavati, a to su mjeseci studeni, prosinac, siječanj i veljače. Tako je u tablici 32. prikazana dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu studenom na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac- Drvenik – Sućuraj, a na slici 32. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom području, u tablici 33. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu prosincu na istom ribolovnom području, a na slici 33. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom području, u tablici 34. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu siječnju na istom ribolovnom području, a na slici 34. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom području, u tablici 35. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu siječnju na ribolovnom području otoka Murvenjak, Murter, Šipnat, Obun i Gnalić u mjesecu siječanj, a na slici 35. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 36. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murvenjak, Šipnat i

71

Obun, a na slici 36. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 37. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj, a na slici 37. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 38. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Tribunja, a na slici 38. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 39. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Pašmana, a na slici 39. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području i u tablici 40. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Ražanac, na slici 40. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, a u tablici 41. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Paga, a na slici 41. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području. Tablica 32. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu studenom na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj.

Dužinske skupine Lt (cm) N 5,5 - 6,4 2 6,5 - 7,4 1 7,5 - 8,4 0 8,5 - 9,4 4

9,5 - 10,4 14 10,5 - 11,4 13 11,5 - 12,4 12 12,5 - 13,4 22 13,5 - 14,4 18 14,5 - 15,4 13 15,5 - 16,4 1

72

0

5

10

15

20

25

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

Ukupna dužina (Lt) (cm)

Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 32. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu studenom na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj. Tablica 33. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu prosincu na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj.

Dužinske skupine Lt (cm) N 8,5 - 9,4 2

9,5 - 10,4 3 10,5 - 11,4 4 11,5 - 12,4 15 12,5 - 13,4 33 13,5 - 14,4 29 14,5 - 15,4 8 15,5 - 16,4 3 16,5 - 17,4 3

73

0

5

10

15

20

25

30

35

9 10 11 12 13 14 15 16 17


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 33. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu prosincu na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj. Tablica 34. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj.


10,5 - 11,4 11 11,5 - 12,4 16 12,5 - 13,4 18 13,5 - 14,4 19 14,5 - 15,4 11 15,5 - 16,4 5

74

0

5

10

15

20

25

30

35

9 10 11 12 13 14 15 16 17


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 34. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj. Tablica 35. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju na ribolovnom području otoka Murvenjak, Murter, Šipnat, Obun i Gnalić.

Dužinske skupine Lt (cm) N 10,5 - 11,4 3 11,5 - 12,4 31 12,5 - 13,4 163 13,5 - 14,4 278 14,5 - 15,4 149 15,5 - 16,4 44 16,5 - 17,4 19 17,5 - 18,4 5

75

0

50

100

150

200

250

300

11 12 13 14 15 16 17 18


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 35. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu siječnju na ribolovnom području otoka Murvenjak, Murter, Šipnat, Obun i Gnalić. Tablica 36. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murvenjak, Šipnat i Obun.

Dužinske skupine Lt (cm) N 9,5 - 10,4 14 10,5 - 11,4 11 11,5 - 12,4 51 12,5 - 13,4 168 13,5 - 14,4 164 14,5 - 15,4 59 15,5 - 16,4 32 16,5 - 17,4 13 17,5 - 18,4 3

76

020406080

100120140160180

10 11 12 13 14 15 16 17 18


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 36. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murvenjak, Šipnat i Obun. Tablica 37. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj.

Dužinske skupine Lt (cm) N 7,5 - 8,4 1 8,5 - 9,4 13

9,5 - 10,4 22 10,5 - 11,4 29 11,5 - 12,4 18 12,5 - 13,4 12 13,5 - 14,4 7

77

0

5

10

15

20

25

30

35

8 9 10 11 12 13 14


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 37. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području makarskog primorja omeđenom točkama Baška voda – Gradac – Pokrivenik – Sućuraj. Tablica 38. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Tribunja.


9,5 - 10,4 13 10,5 - 11,4 17 11,5 - 12,4 37 12,5 - 13,4 47 13,5 - 14,4 24 14,5 - 15,4 13 15,5 - 16,4 3 16,5 - 17,4 1 17,5 - 18,4 1

78

05

101520253035404550

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 38. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Tribunja.

Tablica 39. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Pašmana.


9,5 - 10,4 6 10,5 - 11,4 12 11,5 - 12,4 23 12,5 - 13,4 30 13,5 - 14,4 14 14,5 - 15,4 6 15,5 - 16,4 3 16,5 - 17,4 2 17,5 - 18,4 2

79

0

5

10

15

20

25

30

35

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 39. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Pašmana. Tablica 40. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Ražanca.


80

05

1015202530354045

10 11 12 13 14 15 16 17 18


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 40. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Ražanca. Tablica 41. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Paga.

Dužinske skupine Lt (cm) N 9,5 - 10,4 8 10,5 - 11,4 21 11,5 - 12,4 32 12,5 - 13,4 23 13,5 - 14,4 13 14,5 - 15,4 4

81

0

5

10

15

20

25

30

35

10 11 12 13 14 15


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 41. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama obalne koćice u mjesecu veljači na ribolovnom području Paga. Analizirana je prema dostupnim podacima i dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, i učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama kogola i strašina, također u mjesecima kada se ti alati smiju upotrebljavati, a to su mjeseci studeni, prosinac, siječanj i veljača. Tako je u tablici 42. prikazana dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola u mjesecu studenom na ribolovnom području Supetra (otok Brač) na lovištima uvala Malešnica i Babin Laz, a na slici 42. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama kogola u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 43. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola u mjesecu prosinac na ribolovnom području Vele Luke (otok Korčula) na lovištima Dugi Rat, u uvali Bočnica, oko otoćića Gorčik i uvali Zelena, a na slici 43. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama kogola u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 44. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama kogola u mjesecu prosincu na ribolovnom području Murtera oko otočića Maslinjak i Radelj, a na slici 44. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama kogola u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, a u tablici 45. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama strašina u mjesecu studenom na ribolovnom području otoka Veliki Drvenik i na slici 45. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama strašina u tom mjesecu i na tom ribolovnom području.

82

Tablica 42. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama kogolom na ribolovnom području Supetra (otok Brač) na lovištima uvala Malešnica i Babin Laz u mjesecu studenom 1989. godine.

Dužinske skupine Lt (cm) N 8,5 – 9,4 2 9,5 – 10,4 16

10,5 – 11,4 31 11,5 – 12,4 19 12,5 –13,4 61 13,5 –14,4 43 14,5 – 15,4 49 15,5 – 16,4 26 16,5 – 17,4 13 17,5 – 18,4 2

010203040506070

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18


Bro

j prim

jera

ka (N

)

Slika 42. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama kogolom na području Supetra, otok Brač u mjesecu studenom. Tablica 43. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama kogolom na ribolovnom području Vele Luke (otok Korčula) na lovištima Dugi Rat, u uvali Bočnica, oko otočića Gorčik i uvali Zelena u mjesecu prosincu 1989. godine.

Dužinske skupine Lt (cm) N 11,5 – 12,4 8 12,5 –13,4 47 13,5 – 14,4 76 14,5 – 15,4 33 15,5 – 16,4 7 16,5 – 17,4 4

83

01020304050607080

12 13 14 15 16 17


Bro

j prim

jera

ka (N

)

Slika 43. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama kogolom na području Vele Luke, otok Korčula, u mjesecu prosincu.

Tablica 44. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama kogolom na ribolovnom području Murtera oko otočića Maslinjak i Radelj u mjesecu prosincu 1989. godine.

Dužinske skupine Lt (cm) N 8,5 – 9,4 1

9,5 – 10,4 2 10,5 – 11,4 7 11,5 –12,4 - 12,5 –13,4 1 13,5 –14,4 3 14,5 –15,4 5 15,5 –16,4 1 16,5 –17,4 - 17,5– 18,4 1

84

012345678

8 9 10 11 12 13 14 15 16 17Ukupna dužina (Lt) (cm)

Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 44. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama kogolom na području Murtera u mjesecu prosincu. Tablica 45. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama strašinom na ribolovnom području otoka Veliki Drvenik u mjesecu studenom 1989. godine.

Dužinske skupine Lt (cm) N 10,5 11,4 2 11,5 12,4 3 12,5 13,4 4 13,5 14,4 10 14,5 15,4 20 15,5 16,4 7 16,5 17,4 3 17,5 18,4 3

85

0

5

10

15

20

25

10 11 12 13 14 15 16 17Ukupna dužina (Lt) (cm)

Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 45. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris,u lovinama strašinom na području otoka Veliki Drvenik u mjesecu studenom. Iz analiziranih tablica i slika proizlazi da na svim analiziranim područjima i u svim analiziranim mjesecima kada se obalna koćica, kogol i strašin smiju upotrebljavati, u njihovim lovinama je bio zanemarujući postotak nedoraslih primjeraka gire oblice, Spicara smaris. 4.1.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti Prema važećem Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru lovišta na kojima je prostorno određen ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicom, kogolom i strašinom je propisan člankom 13. citiranog Pravilnika i člankom 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru. Prema odredbama citiranih članaka lovišta koćice, kogola i strašina se nalaze samo u dijelovima ribolovnih zona E, F i G. Ta lovišta su:

(1) Ribolov koćicom, kogolom i strašinom dozvoljen je samo u dijelovima ribolovnih zona (u tekstu koji slijedi: lovište) E, F i G.

(2) Lovišta u ribolovnoj zoni E nalaze se u akvatorijima:

1. od svjetionika koji se nalazi na ulazu u uvalu naselja Tovarnela do južnog rta uvale Slatina na jugozapadnoj obali otoka Pag;

2. od rta Mišnjak do rta Zaglav na jugoistočnoj obali otoka Pag;

3. oko otočića Brušnjak, Škrda i Maun;

86

4. od zapadnog rta uvale Radnjača do istočnog rta uvale Srpnica na sjeverozapadnoj obali otoka Vir;

5. od rta Šip do rta Tale na sjevero-istočnoj i južnoj obali otoka Olib;

6. oko otočića Morovnik i plićak Veli brak;

7. oko otočića Pohlib;

8. oko otočića Planik i Planičić;

9. od rta Tuf do rta Jabučni na sjevernoj obali otoka Ist;

10. od rta Vranač do rta Glavica na sjevernoj obali otoka Molat;

11. oko otočića Rižnjak;

12. oko otočića Lušnjak;

13. oko otočića Tovarnjak;

14. Velebitskog kanala omeđeno spojnicama između točaka A i B, B i C, C i D, te D i A:

točka A – točka koja se nalazi na udaljenosti sto (100) metara od rta Dragunica u kursu 058°

točka B – točka koja se nalazi na udaljenosti pet stotina (500) metara od točke A u kursu 058°

točka C – točka koja se nalazi na udaljenosti pet stotina (500) metara od točke D u kursu 058°

točka D – točka koja se nalazi na udaljenosti sto (100) metara od rta Debela nožica u kursu 058°.

Spojnica između točaka A i B, B i C, C i D je najkraća ravna crta, a spojnica između točke A i D je razlomljena crta koja je od obale kopna udaljena sto (100) metara;

15. od rta Zmoračna do rta Suhi na sjevernoj obali otoka Susak;

16. od rta Straža do rta Šilo na sjeveroistočnoj strani otoka Vele i Male Srakane;

17. od rta Liski do rta Kurila na zapadnoj obali otoka Lošinj i

18. od rta Sveti Damjan do rta Suha na jugoistočnoj strani otoka Cresa;

(3) Lovišta u ribolovnoj zoni F nalaze se u akvatorijima:

1. od sjevernog rta uvale Dobra do rta Sveta Nedjelja na sjeveroistočnoj obali Dugog otoka;

2. otočića Veli i Mali Paranak (koji se nalaze izvan jugoistočne obale otoka Sestrunj);

3. južno od naselja Rivanj do južnog rta uvale Lokvina na otoku Rivanj;

87

4. od rta Ovčjak do sjeverozapadnog rta uvale Željina na otoku Ugljan;

5. od rta Parda do rta Osiljinac na južnoj obali otoka Iž;

6. do otočića Mali, Sridnji, Glurovac i Fulija (koji se nalaze izvan južne strane otoka Iž));

7. od južnog rta uvale Kablin do rta Borovnjak na južnoj obali otoka Pašman;

8. oko otočića Košara, Žižanj, Mala i Velika Kotula, Runjava Kotula i Obun (koji se nalaze izvan jugoistočne strane otoka Pašman);

9. od sjevernog rta uvale u kojoj se nalazi naselje Bizikovica do južnog rta uvale Kuljkovica na sjeveroistočnoj obali otoka Žut;

10. oko otočića Tovarnjak, Gustac i Bisage, (koji se nalaze uz sjeveroistočnu obalu otoka Žut);

11. oko otoka Sit;

12. oko otočića Kurba Mala, Balabra Velika, Brušnjak, Borovnik, Šćitna i Gangarol (koji se nalaze pokraj otoka Sit);

13. od rta Glavčina do rta Kranje na jugozapadnoj obali otoka Vrgada;

14. oko otočića Obun, Šipnata, Obrovanj, Rakita, Oblik, Gira, Lončarić, Vrtlić, Murvenjak, Školjić Veli i Mali i Visovac (koji se nalaze s jugozapadne strane otoka Vrgada);

15. oko otočića Kukuljari (koji se nalaze s jugoistočne strane otoka Murter);

16. oko otočića Čavlin, Tetovišnjak Veliki i Mali, Čerigul i Dužac (koji se nalaze u Murterskom moru);

17. od rta Žirje do rta Rasoke na jugozapadnoj obali otoka Žirje;

18. oko otočića Škrovoda, Bakul i Mažirina (koji se nalaze s jugozapadne strane otoka Žirje);

19. od rta Kaprije do rta Lemeš na sjeveroistočnoj obali otoka Kaprije i

20. oko otočića Prčevac, Veli i Mali Dupinići, Bavljenac, Kruljak, Veli i Mali Mišnjak i Ravan (koji se nalaze s sjeveroistočne strane otoka Kaprija).

(4) Lovišta u ribolovnoj zoni G nalaze se u akvatorijima:

1. od južnog rta uvale Trstenik na obali kopna do zapadnog rta naselja Stobreč i to samo u pojasu od najmanje 500 metara od obale kopna;

2. od zapadnog rta uvale Livka do sjevernog rta uvale Tiha na sjeverozapadnoj obali otoka Brač;

3. od rta Prapratna do rta Bad na sjeveroistočnoj obali otoka Hvar;

88

4. od istočnog rta uvale Smokova do istočnog rta uvale Pržina na jugoistočnoj strani otoka Korčula;

5. od rta Podkapeć do rta Tanki na obali kopna u Neretvanskom kanalu;

6. od zapadnog rta uvale Tankaraca do zapadnog rta uvale Crna luka na sjeverozapadnoj obali otoka Korčula i

7. od rta Sreser do sjevernog rta uvale Perna na sjeverozapadnoj obali poluotoka Pelješac.

Temeljem članka 12. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru ribolov koćicom, kogolom i strašinom je zabranjen od 1. ožujka do 31. listopada i od izlaska do zalaska sunca te u:

- kanalima i/ili prolazima koji su uži od 0,2 morske milje; - unutar pojasa od 0,1 morske milje od obale kopna ili otoka do položaja plovila u

ribolovu i - izvan pojasa od jedne (1) morske milje od obale kopna ili otoka do položaja plovila u

ribolovu. U ovom trenutku nisu sva lovišta namijenjena ribolovu koćicom, kogolom i strašinom prostorno pravilno određena, jer se sva ne mogu koristiti, budući se na nekima, zbog nepodesnosti terena, ne može obavljati ribolov tim ribolovnim alatima, a na nekima su podignuti kavezi za uzgoj ribe. To se odnosi na lovišta u ribolovnoj zoni F, koja obuhvaćaju: - područje na jugozapadnoj obali otoka Ugljana južno od uvale Prtljug do rta Japlenički,

- područje između otoka Pašmana i otoka Košara, Žižanj i Maslinjak, - područje između otoka Vrgade i Murvenjaka.

Procjena opravdanosti postojećih lovišta treba proizlaziti iz broja ovlaštenika, odnosno stvarnih korisnika povlastica ovih ribolovnih alata u pojedinim dijelovima ribolovnih zona i na pojedinim područjima. Prema raspoloživim podacima, koja su približno točna, smatra se da se broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama stalno smanjuje i da mnogi ovlaštenici povlastica ovih ribolovnih alata ovaj ribolov samo sporadično obavljaju ili uopće ne obavljaju i najvjerojatnije će i u buduće imati takav odnos prema tom ribolovu i stoga se može zaključiti da za ovaj ribolov postoji sve manji interes. Ima više razloga za takvo stanje od kojih se ističu najvažniji:

- taj se ribolov smije obavljati samo noću, kada su uvjeti rada otežani, - kod tog ribolova se postiže sve manji ulov, posebice neciljanih vrsta, kojih po važećim

propisima u lovinama koćice ne bi smjelo biti više od 20 % ukupne mase ulova, - ciljana vrsta kod ribolova koćicom, po važečim propisima, ali i prema iskustvima naše

ribolovne prakse, je gira oblica, Spicara smaris, čija je tržna cijena relativno mala i ne može pokriti troškove kod ovog načina ribolova,

- područje na kojem se ovaj ribolov smije obavljati je relativno malo u odnosu na područje na kojem se smije obavljati ribolov ostalim analiziranim ribolovnim alatima, posebice obalnim mrežama potegačama, od kojih neke nisu ni prostorno ni vremenski ograničene, kao na primjer srdelara, iglicara i šabakun, a ribolov migavicom i giraricom je samo vremenski, ali ne i prostorno ograničen,

89

- ribolov obalnim povlačnim mrežama po važećim propisima ne smije se obavljati u ribolovnoj zoni A,

- iako se procjenjuje da je razina iskorištavanja gire oblice, Spicara smaris ovim ribolovnim alatom manja od njezinih zaliha, ulov se ne povećava, zbog nemogućnosti prodaje, jer se gira oblica u najvećoj mjeri troši na lokalnom tržištu, što znači da joj potražnja nije velika a i njezina tržna cijena, kao što je rečeno, je niska,

- ribolov koćicom se u stvari najčešće i ne obavlja zbog ulova gire oblice, već zbog ulova drugih kvalitetnijih vrsta riba i ostalih morskih organizama, koja žive na istim staništima na kojima živi i gira oblica.

Što se tiče ribolova kogolom i strašinom te obalne povlačne mreže već dugi niz godina imaju mali gospodarski značaj. Veći je interes za te ribolovne alate vladao u malom ribolovu u kojem se, po važećim propisima mogu upotrebljavati samo bez plovila u pokretu s upotrebom motora. Stoga se danas kogol i strašin i u malom ribolovu sve rjeđe upotrebljavaju. Razlog da se u gospodarskom ribolovu praktički skoro više i ne upotrebljavaju je, pored razloga koji je naveden kod ribolova obalnom povlačnom mrežom koćicom, i taj što su to alati malog ribolovnog kapaciteta, čija upotreba ne može osigurati zadovoljavajuću egzistenciju, pa se stoga smatraju «sirotinjskim» alatima.

Smatra se da ne bi trebalo proširivati broj ribolovnih zona u kojima se može obavljati ovaj ribolov, već lovišta u postojećim zonama treba adekvatnije odrediti i u primjerenoj mjeri proširiti umjesto lovišta na kojima se zbog nepodesnosti terena ili zbog zauzetosti uzgajalištima ribe taj ribolov ne može obavljati, vodeći računa da to uistinu trebaju biti područja na kojima je zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u što većem postotku, jer je to ciljana vrsta ribe ovih ribolovnih alata. 4.1.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta Smatra se da ne bi trebalo proširivati listu budućih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim povlačnim mrežama, osim na lovišta u dijelu ribolovne zone E, koja se nalaze u južnom dijelu Velebitskog kanala oko Ražanca i u dijelu ribolovne zone F, koja trebaju biti zamjena za lovišta koja se ne mogu koristiti zbog nepodesnog terena za ribolov tim ribolovnim alatima i zbog lovišta koja su zauzeta uzgajalištima ribe. Lovišta koja se ne mogu koristi za ribolov obalnim povlačnim mrežama bi trebala biti zamijenjena s drugim lovištima, koja se nalaze na približno istom ribolovnom području ili u njihovoj blizini a smatraju se podesnim za ulov gire oblice, Spicara smaris. Lovišta koja se nalaze u ribolovnoj zoni E, u južnom dijelu Velebitskog kanala, na području oko Ražancana, koja bi trebalo proširiti za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćama se nalaze na karti koja je prikazana na slici 49. To su slijedeća lovišta:

- na potezu od uvale Bokulja do položaja koje se nalazi južno od Ražanca, - sa sjeverne strane Donji školj u obliku luka na potezu od otoka Ražanac Mali prema

otoku Ražanac Veli, - od rta Kozača do rta Šibuljina.

90

Lovišta koja se nalaze u ribolovnoj zoni F, a koja se predlažu za ribolov obalnim povlačnim mrežama umjesto lovišta koja se ne mogu koristiti zbog nepodesnosti terena za taj ribolov i uzgajališta ribe su:

- na jugozapadnoj obali otoka Ugljana od rta Japlenički do prolaza Mali Ždrelac uključujući akvatorije otoka Školj Veli, Golac, Bisage i Karantunić;

- oko otoka Glamoč, Trimulići, Trstikovac, Skala Vela, Skala Mala, Rončić, Babuljaši, Ravna sika, Bikarijica, grebena Miši i hridi Galijolica;

- oko otoka Kamenar, Brušnjak, Dajnice, Dajna; - oko grebena Bačvica JI od otoka Murtera; - oko cijelog otoka Zmajana, Obonjana, Sestrice Vele i Male, Komorica i Kamičac; - na jugozapadnoj obali otoka Zlarin od rta Marin do Rata; - na sjeveroistočnoj obali otoka Kakan od sjevernog rta Kakan do južnog rta uvale

Potkućina uključujući akvatorije otoka Borovnjak Veli i Mali; - na jugozapadnoj obali otoka Kakan od sjevernog rta uvale Tepli bok do južnog rta

Kakan uključujući akvatorij otoka Kamešnjak Veli i Mali; - na sjeveroistočnoj strani otoka Žirja od sjevernog rta uvale Rovišća do crte koja spaja

otok Gušteranski i otok Žirje u kursu 180o; - oko otoka Kosmerka, Proklandica i hrid Balkun.

Kada se tim lovištima pridruže postojeća lovišta, koja su propisana člankom 13. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru i člankom 5. Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru i kada se iz popisa lovišta isključe lovišta koja zbog nepodesnog terena i zauzetosti uzgajalištima ribe nisu podesna za ribolov obalnim povlačnim mrežama dobije se lista budućih lovišta za ribolov obalnim povlačnim mrežama, koja su prikazana na slici i na digitalnoj karti broj 49, 50. i 51. Razlog da se predlaže proširenje lovišta namijenjenih ribolovu obalnom povlačnom mrežom koćicom na dijelu ribolovne zone E, u južnom dijelu Velebitskog kanala, na području oko Ražanca je taj, što se ta lovišta ne nalaze na livadama Posidonia oceanica i uz to se na njima, prema našim saznanjima a i rezultatima istraživanja, u lovinama koćice postiže najveća postotna zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, koja iznosi i do 87 %, što je prikazano u tablici 22. i na slici 26. Iako je postotna zastupljenost gire oblice, Spicara smaris i na ribolovnom području otoka Paga, prema rezultatima naših istraživanja, iznosila i 90 %, što potvrđuju rezultati istraživanja prikazani u tablici 23. i na slici 27. ne predlaže se proširenje lovišta koćice i na tom ribolovnom području, jer se smatra da su postojeća lovišta tog ribolovnog područja dovoljna s obzirom na broj korisnika tih ribolovnih alata te da se u značajnoj mjeri upotrebljavaju za taj ribolov i stoga ih ne treba proširivati. 4.1.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i

raspored obavljanja ribolova u pojedinom lovištu Smatra se da postojeće vremensko ograničenje ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolom i strašinom, prema kojem je ribolov tim ribolovnim alatima zabranjeno obavljati od izlaska do zalaska sunca od 1. ožujka do 31. listopada, je zadovoljavajuće i ne treba ga mijenjati. Kako postojeći broj sudionika u ribolovu nije veliki, smatra se da taj broj

91

treba zadržati i da ga ne treba proširivati. S obzirom na broj sudionika u ribolovu ne treba propisivati raspored ribolova u pojedinom lovištu, jer je na pojedinom lovištu mali broj sudionika u ribolovu. 4.1.7. Digitalne karte postojećih lovišta Karte postojećih lovišta, su prikazane na slikama 46, 47. i 48. i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnim slikama 46, 47 i 48.

Slika 46. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).

92

Slika 47. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone F (lovišta označena plavo).

93

Slika 48. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone G (lovišta označena plavo).

94

4.1.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova Temeljem ocjene potencijalnih lovišta i prijedloga liste budućih lovišta, koja su navedena u točci 4.1.5. ove studije, izrađen je prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima. Temeljem toga na slici 49. je prikazana karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone E i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 49, na slici 50. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone F i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 50. i na slici 51. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone G i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 51. Kao što je navedeno u točci 4.1.6. smatra se da je postojeće vremensko reguliranje ribolova ovim ribolovnim alatima primjereno i da ga ne treba mijenjati.

Slika 49. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).

95

Slika 50. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone F (lovišta označena plavo).

96

Slika 51. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima u dijelu ribolovne zone G (lovišta označena plavo).

97

4.1.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području Broj sudionika u ribolovu primjenom obalnih povlačnih mreža koćice, kogola i strašina je prikazan u tablici 80. Iz te tablice međutim proizlazi da je jedan broj sudionika u ribolovu kada se uzimlje broj ovlaštenika povlastica, a drugi kada se iznose podaci o približnom stvarnom broju korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata, koji stvarno obavljaju ribolov. Iako je razlika između broja ovlaštenika povlastica i približnog stvarnog broja korisnika povlastica, koji obavljaju ribolov velika, ipak će se kod analize i davanja ocjene o ovom ribolovu, ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov obavlja, uzimati u obzir približni stvarni broj korisnika povlastica. To je stoga što broj ovlaštenika povlastica za ribolov malo govori o stvarnom broju korisnika, jer je povlasticu za ribolov mogao prije dobiti svatko tko je tražio, iako značajan broj tih ovlaštenika taj ribolov nije nikada obavljao niti je imao potrebite ribolovne alate za njegovo obavljanje. Stoga, kada bi se uzimali u obzir ti podaci došlo bi se do pogrešnih zaključaka. Kada se utvrdi točan, a ne približan broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov analiziranim ribolovnim alatima na određenim područjima, što ovisi o evidenciji koja se provodi samo u područnim jedinicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, tada se ovisno o tome može dati drugačija analiza o tim ribolovnim alatima te ocjena o utjecaju tog ribolova na življenje stanovništva na područjima na kojima se taj ribolov obavlja. Tablica 80. Broj ovlaštenika i približni broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćacama, kogolima i strašinima po pojedinim županijama na obali i po pojedinim područjima.

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto korisnika povlastice koćica kogol strašin

Područna jedinica Dubrovnik Trn 2 Opuzen 1 Blace 2 Metković 1 Lumbarda 1 Maranovići Mokošica Molunat Plat Potomje Šipanska luka Slano Smokvica 1 Ston Suđurađ Vela Luka 8 (1) Vitaljina Zamaslina Zaton Mali

98

Zaton Žuljana Blato 5 (1) Brijesta Čara 3 Cavtat Doli Dubrovnik Gornje Pijavičino Gruda Korčula Lastovo Lopud Lovište 2 (1) Luka Ston Ukupno područna jedinica Dubrovnik 26 (3)


Područna jedinica Zadar Sali 3 1 Ist 2 Preko 1 Starigrad Paklenica Zadar 13 (1) Biograd n/m 4 2 Žman Silba Pag 14 1 Pakoštane 2 2 Ražanac 6 (5) 2 Novigrad dalmatinski Kali 11 Kukljica 2 Ugljan 4 (1) Tkon 6 2 Sv. Filip i Jakov 1 1 Premuda 1 Kolan 5 (1) Posedarje Veli Rat 2 Veli Iž 2 Pašman 3 Vir Povljana Bibinje Tribanj Ždrelac 1

99

Molat 2 Ukupno područna jedinica Zadar 84 (8) 12


Područna jedinica Šibenik Tribunj 8 (2) 2 1 Jezera 4 2 Murter 3 5 Rogoznica 2 1 1 Prvić 1 Primošten 1 1 3 Srima 1 Vodice 1 Šibenik 1 Raslina Betina 1 Skradin Zaton Brodarica 4 Zlarin Pirovac Krapanj 1 Žirje Tisno Skradin Kornati (Žut) 1 Jadrtovac 1 Žaborić 1 Ukupno područna jedinica Šibenik 21 (2) 21 5


Područna jedinica Pula Poreč Pula 1 Rabac Medulin 2 Vrsar Labin 1 Umag Fažana Pazin 1 Ukupno područna jedinica Pula 1 3 1

100


Područna jedinica Split Sućuraj 2 Jelsa 4 1 Stari Grad 3 2 1 Hvar 4 1 Bol 2 2 Povlja Pučišća Milna 1 1 Sutivan 4 3 1 Supetar 1 5 1 Okrug Gornji 1 Trogir (1) Zastražišće 1 Vrboska 1 Vrbanj 1 Drvenik 1 Gradac 1 Igrane 2 Tučepi 1 Podgora 2 Makarska 2 Kaštel Gomilica 1 Omiš 1 Vinišće 2 Slatine 2 Marina 1 Trogir 2 Split 2 1 Sumartin 1 Postira 1 Podstrana 1 Kaštel Kambelovac Vranjic Dugi Rat Vis Zaostrog Brela Krilo Jesenice Kaštel Stari Kaštel Lukšić Kaštel Sućurac Solin Baška Voda Drašnice Šolta

101

Grohote Stomorska Ukupno područna jedinica Split 33 (1) 21 13


Područna jedinica Senj Novalja Jakišnica Karlobag Ukupno područna jedinica Senj


Područna jedinica Rijeka Rab 3 1 Cres 1 Mali Lošinj 4 Jadranovo Moščenićka Draga Ičići Omišalj Novi Vinodolski Rijeka Lošinj Klenovica Njivice Mošćenice Bakarac Praputnjak Ukupno područna jedinica Rijeka 8 1

UKUPNO 173 (14) 58 19 Iz tablice 80. proizlazi da je na čitavom našem ribolovnom moru, prema podacima područnih jedinica, ukupno izdano 173. povlastice za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama, 58. povlastica za ribolov kogolom i 19. povlastica za ribolov strašinom. Prema međutim raspoloživim podacima autora ove studije, do koji se je došlo na način naveden u točci 1.2. ove studije, ukupno je registrirano 14. ovlaštenika povlastice koji stvarno obavljaju ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama, a ni jedan ovlaštenik povlastice koji stvarno obavlja ribolov kogolom i strašinom. Od ukupnog broja ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama, a koji iznosi 14, preko 50 %, odnosno ukupno osam (8) ih se nalazi na području područne jedinice Zadar, odnosno u ribolovnoj zoni F, od čega u mjestu Ražanac čak 5, jedan (1) u Zadru, jedan (1) u Kolanu, a jedan (1) u Ugljanu. Tri (3) ovlaštenika povlastice se nalaze u područnoj jedinici Dubrovnik, odnosno u ribolovnoj zoni G, od čega jedan (1) u Veloj Luci, jedan (1) u Blatu i jedan (1) u Lovištu. Dva (2) ovlaštenika povlastice se nalaze u područnoj

102

jedinici Šibenik, odnosno također u ribolovnoj zoni F i to oba u mjestu Tribunj, a jedan (1) u područnoj jedinici Split, odnosno u ribolovnoj zoni G i nalazi se u Trogiru. Iz dostupnih podataka proizlazi da se ni jedan ovlaštenik povlastice, koji stvarno obavlja ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama ne nalazi u područnim jedinicama Pula, Rijeka i Senj. Potrebito je ovom prigodom također napomenuti da prema našim saznanjima samo nekolicina korisnika povlastice za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama taj ribolov, u razdoblju kada je dopušten, češće obavljaju i to su korisnici iz Tribunja i Ražanca, a svi ostali ga samo povremeno obavljaju ili samo nekoliko puta u razdoblju kada ga je dopušteno obavljati. 4.1.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se obavlja ribolov S obzirom da broj sudionika u ribolovu obalnim povlačnim mrežama koćicama iz podataka navedenih u točci 4.1.9. ove studije na cijelom našem ribolovnom moru u ovom trenutku nije velik te da nema također ni jednog sudionika koji obavlja gospodarski ribolov obalnim povlačnim mrežama kogolom i strašinom, općenito se smatra da ribolov obalnim povlačnim mrežama u ovom trenutku nema većeg utjecaja na življenje obalnog i otočnog stanovništva najvećeg dijela područja na kojem se je taj ribolov prije tradicionalno obavljao. Ta opća ocjena o utjecaju tog ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva proizlazi iz činjenice da se danas on na mnogim mjestima, na kojima se je tradicionalno prije obavljao, sve manje ili uopće više ne obavlja, jer ga sve više zamjenjuje jednostavniji, kvalitetniji i efikasniji ribolov obalnim mrežama potegačama, ne samo migavicom i giraricom, nego i ostalim mrežama potegačama, posebice šabakunom. Interes dakle za ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicom, kogolom i strašinom je sve manji a razlozi takvog stanja su navedeni u točci 4.1.4. ove studije. S obzirom na tu činjenicu smatra se da je opća ocjena utjecaja tog ribolova na življenja obalnog i otočnog stanovništva na najvećem dijelu područja na kojem se obavlja mala ili čak i beznačajna. Pri davanju opće ocjene o tom ribolovu treba izdvojiti područje Tribunja, a posebice Ražanca, na kojem se taj ribolov inače tradicionalno obavlja i gdje ima najveći broj stvarnih korisnika ribolova obalnim povlačnim mrežama koćicama. 4.1.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov obavlja Temeljem opće ocjene o utjecaju ribolova obalnim povlačnim mrežama kočicama, kogolom i strašinom na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se taj ribolov obavlja, koja je iznesena u točci 4.1.10. može se dati ocjena ekonomskog i socijalnog značaja tog ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se obavlja. Kako je broj sudionika u ribolovu u Tribunju, a posebice Ražancu veći nego na drugim područjima, smatra se da taj ribolov može imati određeni ekonomski i socijalni značaj na

103

življenje stanovništva tih područja, posebice u Ražancu, gdje se tim ribolovom bavi čak pet (5) sudionika. To je tim više značajno što se Ražanac ubraja u pasivni kraj u kojem, osim poljoprivrede i ribarstva, nema drugih značajnijih izvora življenja. 4.2. OBALNE MREŽE POTEGAČE MIGAVICA I GIRARICA 4.2.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima i ciljanim vrstama u njihovim

lovinama Sukladno odredbama članka 14. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru obalne mreže potegače su ribolovni alati kojima se ograđuje morski prostor i koje se potežu prema obali užetom pomoću vitla na plovilu koje je privezano za obalu ili čovjekovom fizičkom snagom. Prema odredbama članka 15. citiranog Pravilnika obalne mreže potegače migavica i girarica su namijenjene ulovu gire oblice, Spicara smaris, čija veličina oka ni na jednom dijelu mreža ne smije biti manja od 12 mm. Ciljana vrsta i u lovinama obalnih mreža potegača migavice i girarice je dakle gira oblica, Spicara smaris, čija su staništa priobalna, iznad svih vrsta dna, najčešće obraslih livadama posidonije te tvrda dna obrasla algama (Jardas, 1996). Živi u plovama, na dubini do 200 m a uglavnom na dubini od 10 - 40 m. Protoginični je hermafrodit, koja sazre u prvoj godini između 8-14 cm ukupne dužine kao ženka, a zatim u trećoj ili četvrtoj godini između 13-15 cm kao mužjaci. Mrijesti se od svibnja do srpnja, iznad tvrdog dna obraslog algama. U važećim, međutim, odredbama citiranog Pravilnika nisu propisane razlike u konstrukciji između migavice i girarice, jer je u članku 15. stavak (2) točka 2. i 3. propisan identični tekst za obe mreže o njihovoj namjeni i o veličini oka. Također u stavku (3) citiranog Pravilnika je propisano da užad koja se upotrebljavaju pri ribolovu mrežama potegačama, pa tako i mrežama potegačama migavicom i giraricom, ne smije biti duža od 500 metara (5 uza po 100 metara) na svakom krilu mreže, u stavku (4) da je u ribolovu mrežama potegačama zabranjeno upotrebljavati okićeni konop za plašenje ribe, u stavku (5) da je u ribolovu mrežama potegačama zabranjeno korištenje umjetne rasvjete osim u ribolovu potegačom srdelarom i oližnicom, ukupne jačine instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W ili kod plinskih ferala do 2.000 kandela po plovilu, a u stavku (6) da je u ribolovu mrežama potegačama zabranjeno povlačiti mrežu s plovilima u pokretu. I u članku 19. točka 2. i 3. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru je propisano da je ribolov obalnim potegačama giraricama i migavicama zabranjen od 1. svibnja do 30. rujna, i od zalaska do izlaska sunca. Iz svega iznijetog proizlazi i može se smatrati da su to dvije potpuno iste obalne mreže potegače, pa se može postaviti pitanje zašto se za iste mreže upotrebljavaju dva različita naziva. Prije svega, iz iskustva naše ribolovne prakse, a i iz podataka koji su sadržani u knjizi "Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog mora" (Lorini, 1903) proizlazi da je girarica (u knjizi je Lorini naziva "geravica") noćni alat, koji se ponajviše upotrebljava od studenog do ožujka, kada su gere pri samom dnu, a da je migavica izum prilično novijeg

104

doba, "ne da se njom lovi riba tiho, tiho po noći, kako se svim drugim potegačama od pamtivijeka čini, nego da se lovi po danu s pomoću strašila, naime miganjem mrežnih oka, koja se potezanjem mreže otvaraju i zatvaraju". Dok je kod girarice, kao i kod svih drugih mreža potegača mrežni teg postavljen po širini, dotle je kod migavice mrežni teg okrenut za 900 u odnosu na standardni položaj mrežnog oka i postavljen je po dužini. To migavicu, u odnosu na giraricu, čini znatno efikasnijim alatom, a i zbog miganja njezinih oka, po čemu je i dobila ime, i štetnijom mrežom. Iz svega iznijetog proizlazi da su to dvije različite obalne mreže potegače, koje se ne samo razlikuju po svojoj konstrukciji, već i za koje bi možda i trebalo propisati i drugačije vrijeme upotrebe, jer je migavica prije uvijek bila dnevni, a girarica noćni alat, a sada važećim propisima je vrijeme njihove upotrebe isto, tim više je propisano da se ne smiju upotrebljavati noću nego samo danju, odnosno od zalaska do izlaska sunca. Kao i kod obalnih povlačnih mreža, tako i kod obalnih mreža potegača važe odredbe članka 36. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru kojim se propisuje da se ribolov mora prekinuti, te plovilo odnosno postavljeni alati promijeniti područje ribolova prije nego nastave ribolov:

- ukoliko je u pojedinačnom ulovu masa nedoraslih organizama i/ili organizama u lovostaju većaod 20 % i

- ukoliko udjel vrsta riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini ribolovni alat prelazi 20 % ukupne mase ulova.

4.2.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata 4.2.2.1. Struktura ulova ostvarenog ribolovom migavicom i giraricom Struktura ulova ostvarena ribolovom migavicom i giraricom na različitim ribolovnim područjima prikazana je u tablicama od 46. do 67. Tako je struktura ulova ostvarena ribolovom obalnom potegačom migavicom u mjesecu listopadu 1993. godine na ribolovnom području otoka Murtera u uvali Morinje prikazana u tablici 46, u mjesecu studenom 1992. godine na ribolovnom području otoka Zlarina i Krapnja u tablici 47, u mjesecu prosincu 1992. godine na ribolovnom području otoka Murtera oko otoka Drvenika u tablici 48, u mjesecu veljači 1995. godine na ribolovnom području otoka Kaprija u tablici 49, u mjesecu ožujku 1996. godine na ribolovnom području otoka Murtera oko otoka Maslinjak u tablici 50, u mjesecu travnju 1993. godine na ribolovnom području uvale Zablaće oko Šibenika u tablici 51, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Žirje u tablici 52, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Žirje u uvali Skorovaža u tablici 53, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području između otoka Žirja i Kaprija, otoćić Ravni u tablici 54, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Pašmana , otočić Žižanj u tablici 55, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Pašmana, otočić Obun u tablici 56, u mjesecu veljači 2008. na ribolovnom području otoka Murtera, otok Borovnik u tablici 57, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Murtera, lovište Rat, Hrbošnjak u tablici 58, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Murtera, između otoka Ljutac i Borovnik u tablici 59, u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Murtera, na lovištu Andrija kraj Tisna u tablici 60, u mjesecu veljači 2008. godine na

105

ribolovnom području otoka Paga, uvala Mihovilje u tablici 61 i u mjesecu veljači 2008. godine na ribolovnom području otoka Paga, oko rta Crnotinac u tablici 62, a struktura ulova ostvarena ribolovom obalnom potegačom giraricom u mjesecu ožujku 1991. godine na ribolovnom području otoka Cres-Lošinj, oko otočića Koludarac i Murtar u tablici 63, u mjesecu veljači 1991. godine na ribolovnom području Omiša - Lokva Rogoznica u tablici 64, u mjesecu lipnju 1992. godine na ribolovnom području Vele Luke u tablici 65, u mjesecu studenom 1992. godine na ribolovnom području otoka Paga, Šimuni u tablici 66 i u mjesecu lipnju 1993. godine na ribolovnom području otoka Paga, Šimuni u tablici 67. Kako je po važećim propisima ribolov obalnom potegačom migavicom i giraricom zabranjeno obavljati od 1. svibnja do 30. rujna i kako su te obalne mreže potegače namijenjene ulovu gire oblice, Spicara smaris, zbog preglednijeg prikazivanja masene zastupljenosti te vrste u njihovim lovinama u odnosu na masenu zastupljenost drugih lovljenih vrsta, a u cilju utvrđivanja namjenskog korištenja tih ribolovnih alata, na slikama od 52. do 71. je prikazana postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama tih mreža u mjesecima kada se ribolov tim ribolovnim alatima po važećim propisima smije obavljati, a to su mjeseci listopad, studeni, prosinac, siječanj, veljača, ožujak i travanj. Tablica 46. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu listopad, 1993. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, uvala Morinje - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Trachurus trachurus (šarun) 1170 36,45 9010 13,69 Boops boops (bukva) 761 23,71 8280 12,58 Mullus barbatus (trlja od blata) 171 5,33 2710 4,12 Diplodus vulgaris (fratar) 164 5,11 8095 12,30 Pagellus erythrinus (arbun) 150 4,67 6105 9,28 Spicara smaris (gira oblica) 121 3,77 1090 1,66 Scomber japonicus (lokarda) 89 2,77 2990 4,54 Diplodus annularis (špar) 79 2,46 2055 3,12 Gobius niger (glavoč blatar) 46 1,43 185 0,28 Coris julis (knez) 45 1,40 1230 1,87 Spondyliosoma cantharus (kantar) 38 1,18 2525 3,84 Symphodus tinca (lumbrak) 38 1,18 1175 1,79 Pagellus acarne (batoglavac) 35 1,09 2100 3,19 Symphodus ocellatus (martinka) 34 1,06 245 0,37 Atherina hepsetus (gavun) 31 0,97 295 0,45 Spicara maena (modrak) 29 0,90 1535 2,33 Serranus hepatus (čučin) 26 0,81 185 0,28 Symphodus cinereus (hinac sivi) 22 0,69 180 0,27 Sarpa salpa (salpa) 21 0,65 1045 1,59 Symphodus mediterraneus (podujka) 16 0,50 215 0,33 Serranus cabrilla (kanjac) 10 0,31 385 0,58 Dentex (Dentex) dentex (zubatac) 9 0,28 1465 2,23 Diplodus puntazzo (pic) 6 0,19 600 0,91 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 5 0,16 35 0,05 Sardinella aurita (srdela golema) 4 0,12 75 0,11 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 4 0,12 210 0,32

106

Oblada melanura (ušata) 4 0,12 530 0,81 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 4 0,12 60 0,09 Scorpaena porcus (škrpun) 4 0,12 380 0,58 Serranus scriba (pirka) 3 0,09 35 0,05 Pagrus pagrus (pagar) 3 0,09 260 0,40 Trachinus draco (pauk) 3 0,09 240 0,36 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica)

3 0,09 35 0,05

Zeus faber (kovač) 2 0,06 430 0,65 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 2 0,06 30 0,05 Scorpaena notata (škrpinica) 2 0,06 205 0,31 Solea vulgaris (list) 2 0,06 445 0,68 Engraulis encrasicolus (inćun) 1 0,03 20 0,03 Symphodus rostratus (dugonoska) 1 0,03 15 0,02 Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,03 90 0,14 Trigla lucerna (lastavica balavica) 1 0,03 12 0,02 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja)

1 0,03 55 0,08

Phrynorhombus regius (poklopac kosmati)

1 0,03 5 0,01

Monochirus hispidus (list hrapavac) 1 0,03 10 0,02 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 21 0,65 6805 10,34 Sepia officinalis (sipa) 16 0,50 1905 2,89 Sepia elegans (sipa) 9 0,28 155 0,24 Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,03 80 0,12

UKUPNO 3210 100,00 65822 100,00

šarun; 13,96

bukva; 12,58

lignja; 10,34

ostalo; 39,88

fratar; 12,3

arbun; 9,28

gira oblica; 1,66

Slika 52. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu listopad, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 46.

107

Tablica 47. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu studeni, 1992. godine, na ribolovnom području otoka Zlarin i otoka Krapanj - analizirana 3 potega.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 5440 50,28 94520 49,22 Boops boops (bukva) 3405 31,47 45755 23,83 Sardina pilchardus (srdela) 342 3,16 3010 1,57 Spicara maena (modrak) 235 2,17 3810 1,98 Coris julis (knez) 225 2,08 3980 2,07 Symphodus ocellatus (martinka) 180 1,66 730 0,38 Atherina hepsetus (gavun) 141 1,30 1840 0,96 Chromis chromis (crnej) 126 1,16 4615 2,40 Mullus barbatus (trlja od blata) 107 0,99 3250 1,69 Pagellus erythrinus (arbun) 60 0,55 2336 1,22 Oblada melanura (ušata) 52 0,48 2645 1,38 Spondyliosoma cantharus (kantar) 45 0,42 1875 0,98 Diplodus vulgaris (fratar) 43 0,40 2805 1,46 Sarpa salpa (salpa) 42 0,39 2025 1,05 Symphodus melanocercus (hinac crnorepi)

35 0,32 165 0,09

Pagellus acarne (batoglavac) 32 0,30 370 0,19 Atherina boyeri (oliga) 25 0,23 20 0,01 Trachurus trachurus (šarun) 23 0,21 1100 0,57 Serranus scriba (pirka) 21 0,19 485 0,25 Diplodus annularis (špar) 17 0,16 660 0,34 Symphodus mediterraneus (podujka) 17 0,16 210 0,11 Symphodus tinca (lumbrak) 14 0,13 855 0,45 Symphodus rostratus (dugonoska) 13 0,12 75 0,04 Serranus cabrilla (kanjac) 12 0,11 530 0,28 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 11 0,10 740 0,39 Scorpaena porcus (škrpun) 9 0,08 645 0,34 Diplodus puntazzo (pic) 7 0,06 690 0,36 Zeus faber (kovač) 6 0,06 1380 0,72 Dentex (Dentex) dentex (zubatac) 6 0,06 980 0,51 Serranus hepatus (čučin) 5 0,05 15 0,01 Citharus linguatula (patarača) 5 0,05 10 0,01 Trachinus draco (pauk) 4 0,04 440 0,23 Belone belone gracilis (iglica) 3 0,03 360 0,19 Symphodus cinereus (hinac sivi) 3 0,03 15 0,01 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 3 0,03 30 0,02 Hippocampus ramulosus (morski konjić)

2 0,02 10 0,01

Trachinus radiatus (pauk šarac) 2 0,02 600 0,31 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 2 0,02 40 0,02 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja)

2 0,02 25 0,01

Syngnathus typhle (šilo tupokljuno) 1 0,01 5 0,00 Sparus aurata (komarča) 1 0,01 430 0,22

108

Blennius ocellaris (babica dubinka) 1 0,01 20 0,01 Aspitrigla cuculus (kokot bijelac) 1 0,01 5 0,00 Solea kleinii (list crnorub) 1 0,01 80 0,04 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 88 0,81 6310 3,29 Sepia officinalis (sipa) 3 0,03 330 0,17 Octopus vulgaris (hobotnica) 1 0,01 1120 0,58 Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,01 80 0,04

UKUPNO 10820 100,00 192026 100,00

gira oblica; 49,22

bukva; 23,83

ostalo; 26,95

Slika 53. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu studeni, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 47. Tablica 48. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu prosinac, 1992. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Drvenik - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Boops boops (bukva) 1604 41,91 16380 15,90 Spicara smaris (gira oblica) 1391 36,35 24815 24,09 Coris julis (knez) 167 4,36 2905 2,82 Diplodus vulgaris (fratar) 108 2,82 15165 14,72 Spicara maena (modrak) 90 2,35 3400 3,30 Mullus barbatus (trlja od blata) 74 1,93 3670 3,56 Atherina hepsetus (gavun) 64 1,67 570 0,55 Sardina pilchardus (srdela) 46 1,20 485 0,47 Symphodus tinca (lumbrak) 31 0,81 1850 1,80 Pagellus erythrinus (arbun) 27 0,71 5580 5,42 Scorpaena porcus (škrpun) 22 0,57 1320 1,28 Symphodus ocellatus (martinka) 21 0,55 40 0,04 Pagellus acarne (batoglavac) 20 0,52 410 0,40

109

Spondyliosoma cantharus (kantar) 17 0,44 345 0,33 Dentex (Dentex) dentex (zubatac) 14 0,37 2040 1,98 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 13 0,34 1410 1,37 Zeus faber (kovač) 12 0,31 5355 5,20 Serranus hepatus (čučin) 12 0,31 55 0,05 Symphodus mediterraneus (podujka) 11 0,29 130 0,13 Serranus cabrilla (kanjac) 10 0,26 540 0,52 Diplodus puntazzo (pic) 9 0,24 935 0,91 Symphodus cinereus (hinac sivi) 6 0,16 50 0,05 Diplodus annularis (špar) 4 0,10 45 0,04 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 4 0,10 75 0,07 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 4 0,10 50 0,05 Monochirus hispidus (list hrapavac) 4 0,10 25 0,02 Trachurus trachurus (šarun) 3 0,08 280 0,27 Symphodus rostratus (dugonoska) 3 0,08 30 0,03 Symphodus doderleini (hinac dugoprugac)

1 0,03 5 0,00

Symphodus melanocercus (hinac crnorepi)

1 0,03 5 0,00

Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja)

1 0,03 50 0,05

Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka)

1 0,03 15 0,01

Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 22 0,57 6455 6,27 Octopus vulgaris (hobotnica) 4 0,10 7160 6,95 Sepia officinalis (sipa) 4 0,10 965 0,94 Eledone moschata (mrki muzgavac) 2 0,05 380 0,37

UKUPNO 3827 100,00 102990 100,00

110

bukva; 15,9

gira oblica; 24,09

fratar; 14,72

ostalo; 45,29

Slika 54. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu prosinac, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 48. Tablica 49. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 1995. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otok Kaprije – analizirano 6 potega.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 2264 56,44 43680 34,33 Sardina pilchardus (srdela) 1114 27,77 39119 30,74 Boops boops (bukva) 214 5,34 11665 9,17 Spicara maena (modrak) 79 1,97 3605 2,83 Coris julis (knez) 53 1,32 1025 0,81 Oblada melanura (ušata) 46 1,15 315 0,25 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 44 1,10 5070 3,98 Symphodus ocellatus (martinka) 36 0,90 250 0,20 Mullus barbatus (trlja od blata) 30 0,75 400 0,31 Seriola dumerili (gof) 21 0,52 12545 9,86 Symphodus melanocercus (hinac crnorepi)

9 0,22 120 0,09

Symphodus rostratus (dugonoska) 8 0,20 190 0,15 Spondyliosoma cantharus (kantar) 7 0,17 850 0,67 Chromis chromis (crnej) 6 0,15 90 0,07 Pagellus erythrinus (arbun) 5 0,12 45 0,04 Trachinus draco (pauk) 5 0,12 210 0,17 Diplodus vulgaris (fratar) 4 0,10 310 0,24 Pagellus acarne (batoglavac) 4 0,10 140 0,11 Zeus faber (kovač) 3 0,07 605 0,48 Serranus scriba (pirka) 3 0,07 140 0,11 Atherina hepsetus (gavun) 3 0,07 50 0,04 Belone belone gracilis (iglica) 2 0,05 45 0,04

111

Diplodus puntazzo (pic) 2 0,05 110 0,09 Symphodus tinca (lumbrak) 2 0,05 50 0,04 Serranus cabrilla (kanjac) 1 0,02 55 0,04 Diplodus annularis (špar) 1 0,02 50 0,04 Sarpa salpa (salpa) 1 0,02 105 0,08 Symphodus cinereus (hinac sivi) 1 0,02 5 0,00 Trachinus radiatus (pauk šarac) 1 0,02 165 0,13 Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,02 75 0,06 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka)

1 0,02 20 0,02

Monochirus hispidus (list hrapavac) 1 0,02 35 0,03 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 35 0,87 5230 4,11 Sepia officinalis (sipa) 2 0,05 75 0,06 Octopus vulgaris (hobotnica) 1 0,02 765 0,60 Sepia orbignyana (sipica) 1 0,02 40 0,03

UKUPNO 4011 100,00 127249 100,00

gira oblica; 34,33

srdela; 30,74

bukva; 9,17

gof; 9,86

ostalo; 15,9

Slika 55. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 49.

112

Tablica 50. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu ožujak, 1996. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otok Maslinjak – analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 63 48,46 1540 26,70 Spicara maena (modrak) 16 12,31 1078 18,69 Coris julis (knez) 6 4,62 114 1,98 Zeus faber (kovač) 5 3,85 294 5,10 Serranus scriba (pirka) 4 3,08 58 1,01 Belone belone gracilis (iglica) 3 2,31 304 5,27 Trachinus draco (pauk) 3 2,31 304 5,27 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka)

3 2,31 64 1,11

Serranus cabrilla (kanjac) 2 1,54 136 2,36 Diplodus annularis (špar) 2 1,54 142 2,46 Symphodus cinereus (hinac sivi) 2 1,54 16 0,28 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja)

2 1,54 218 3,78

Syngnathus typhle (šilo tupokljuno) 1 0,77 4 0,07 Mullus barbatus (trlja od blata) 1 0,77 164 2,84 Pagellus erythrinus (arbun) 1 0,77 2 0,03 Symphodus ocellatus (martinka) 1 0,77 12 0,21 Scomber scombrus (skuša) 1 0,77 146 2,53 Gobius rulei (glavoč) 1 0,77 4 0,07 Scorpaena notata (škrpinica) 1 0,77 18 0,31 Citharus linguatula (patarača) 1 0,77 32 0,55 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 11 8,46 1118 19,38

UKUPNO 130 100,00 5768 100,00

gira oblica; 26,7

modrak; 18,69

lignja; 19,38

ostalo; 35,23

Slika 56. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu ožujak, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 50.

113

Tablica 51. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu travanj, 1993. godine, na ribolovnom području uvale Zablaće, kraj Šibenika – analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 1339 64,19 38575 62,74 Boops boops (bukva) 293 14,05 3930 6,39 Diplodus annularis (špar) 83 3,98 3500 5,69 Monochirus hispidus (list hrapavac) 57 2,73 936 1,52 Atherina hepsetus (gavun) 54 2,59 495 0,81 Gobius niger (glavoč blatar) 27 1,29 385 0,63 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka)

27 1,29 445 0,72

Pagellus acarne (batoglavac) 25 1,20 1235 2,01 Trachurus mediterraneus (šarun) 16 0,77 1685 2,74 Mullus barbatus (trlja od blata) 15 0,72 815 1,33 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 14 0,67 345 0,56 Trachinus draco (pauk) 13 0,62 885 1,44 Scorpaena porcus (škrpun) 13 0,62 865 1,41 Ophidion rochei (huj mačinac) 11 0,53 335 0,54 Diplodus vulgaris (fratar) 9 0,43 385 0,63 Pagellus erythrinus (arbun) 9 0,43 555 0,90 Symphodus cinereus (hinac sivi) 8 0,38 30 0,05 Serranus hepatus (čučin) 7 0,34 25 0,04 Conger conger (ugor) 6 0,29 370 0,60 Hippocampus ramulosus (morski konjić)

3 0,14 20 0,03

Gobius rulei (glavoč) 3 0,14 10 0,02 Blennius tentacularis (babica babaroga)

3 0,14 15 0,02

Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica)

3 0,14 30 0,05

Solea kleinii (list crnorub) 3 0,14 30 0,05 Zeus faber (kovač) 2 0,10 10 0,02 Pagrus pagrus (pagar) 2 0,10 20 0,03 Scorpaena notata (škrpinica) 2 0,10 30 0,05 Phrynorhombus regius (poklopac kosmati)

2 0,10 20 0,03

Bothus podas podas (razok) 2 0,10 300 0,49 Buglossidium luteum (list piknjavac) 2 0,10 20 0,03 Serranus cabrilla (kanjac) 1 0,05 12 0,02 Trachurus trachurus (šarun) 1 0,05 160 0,26 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 1 0,05 50 0,08 Symphodus ocellatus (martinka) 1 0,05 5 0,01 Trachinus radiatus (pauk šarac) 1 0,05 155 0,25 Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,05 90 0,15 Cephalopoda Eledone moschata (mrki muzgavac) 11 0,53 2390 3,89 Loligo vulgaris (lignja) 10 0,48 1290 2,10 Sepia officinalis (sipa) 5 0,24 1020 1,66

114

Sepia elegans (sipa) 1 0,05 10 0,02 UKUPNO 2086 100,00 61483 100,00

gira oblica; 62,74bukva; 6,39

špar; 5,69

ostalo; 25,18

Slika 57. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu travanj, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 51. Tablica 52. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otok Žirje - analiziran 1 poteg

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Chromis chromis (crnej) 18 18,00 40 1,40 Symphodus ocellatus (martinka) 16 16,00 32 1,12 Boops boops (bukva) 11 11,00 1088 37,96 Spicara smaris (gira oblica) 11 11,00 402 14,03 Diplodus vulgaris (fratar) 6 6,00 44 1,54 Symphodus rostratus (dugonoska) 6 6,00 100 3,49 Atherina hepsetus (gavun) 5 5,00 42 1,47 Sardinella aurita (srdela golema) 4 4,00 402 14,03 Diplodus annularis (špar) 3 3,00 6 0,21 Oblada melanura (ušata) 3 3,00 6 0,21 Coris julis (knez) 3 3,00 30 1,05 Symphodus melanocercus (hinac crnorepi) 3 3,00 12 0,42 Spicara maena (modrak) 2 2,00 148 5,16 Zeus faber (kovač) 1 1,00 32 1,12 Serranus cabrilla (kanjac) 1 1,00 50 1,74 Symphodus mediterraneus (podujka) 1 1,00 22 0,77 Symphodus tinca (lumbrak) 1 1,00 48 1,67 Trachinus draco (pauk) 1 1,00 20 0,70 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 1 1,00 20 0,70 Cephalopoda

115

Loligo vulgaris (lignja) 3 3,00 322 11,24 UKUPNO 100 100,00 2866 100,00

bukva; 37,96

gira oblica; 14,03

srdela golema; 14,03

lignja; 11,24

ostalo; 22,74

Slika 58. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 52. Tablica 53. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otok Žirje - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Boops boops (bukva) 908 64,21 14573 37,81 Spicara smaris (gira oblica) 452 31,97 20260 52,57 Symphodus melanocercus (hinac crnorepi) 9 0,64 46 0,12 Sardinella aurita (srdela golema) 8 0,57 802 2,08 Sarpa salpa (salpa) 8 0,57 200 0,52 Chromis chromis (crnej) 5 0,35 12 0,03 Symphodus ocellatus (martinka) 5 0,35 30 0,08 Seriola dumerili (gof) 3 0,21 1554 4,03 Coris julis (knez) 3 0,21 30 0,08 Atherina hepsetus (gavun) 3 0,21 12 0,03 Spondyliosoma cantharus (kantar) 1 0,07 4 0,01 Symphodus rostratus (dugonoska) 1 0,07 12 0,03 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 8 0,57 1006 2,61

UKUPNO 1414 100,00 38541 100,00

116

bukva; 37,81

gira oblica; 52,57

ostalo; 9,62

Slika 59. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 53. Tablica 54. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Ravni - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 331 42,99 12608 41,98 Atherina hepsetus (gavun) 155 20,13 1514 5,04 Boops boops (bukva) 148 19,22 7330 24,41 Trachurus trachurus (šarun) 61 7,92 4164 13,86 Sarpa salpa (salpa) 41 5,32 798 2,66 Chromis chromis (crnej) 6 0,78 24 0,08 Sphyraena sphyraena (škaram) 5 0,65 966 3,22 Symphodus ocellatus (martinka) 5 0,65 24 0,08 Coris julis (knez) 3 0,39 64 0,21 Sardinella aurita (srdela golema) 1 0,13 40 0,13 Belone belone gracilis (iglica) 1 0,13 146 0,49 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 13 1,69 2356 7,84

UKUPNO 770 100,00 30034 100,00

117

gira oblica; 41,98

bukva; 24,41

šarun; 13,86

ostalo; 19,75


Tablica 55. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Pašman, otočić Žižanj - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 738 66,97 14382 60,29 Atherina hepsetus (gavun) 93 8,44 1004 4,21 Symphodus ocellatus (martinka) 92 8,35 606 2,54 Diplodus vulgaris (fratar) 34 3,09 284 1,19 Symphodus tinca (lumbrak) 29 2,63 1262 5,29 Sarpa salpa (salpa) 28 2,54 384 1,61 Boops boops (bukva) 12 1,09 810 3,40 Spicara maena (modrak) 10 0,91 688 2,88 Serranus scriba (pirka) 9 0,82 296 1,24 Diplodus annularis (špar) 9 0,82 136 0,57 Scorpaena porcus (škrpun) 8 0,73 572 2,40 Symphodus cinereus (hinac sivi) 6 0,54 40 0,17 Dicentrarchus labrax (lubin) 4 0,36 460 1,93 Symphodus rostratus (dugonoska) 4 0,36 42 0,18 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 4 0,36 94 0,39 Zeus faber (kovač) 3 0,27 88 0,37 Symphodus mediterraneus (podujka) 3 0,27 58 0,24 Mullus barbatus (trlja od blata) 2 0,18 12 0,05 Serranus hepatus (čučin) 1 0,09 4 0,02 Oblada melanura (ušata) 1 0,09 2 0,01 Symphodus melanocercus (hinac crnorepi) 1 0,09 6 0,03

118

Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 1 0,09 6 0,03 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 1 0,09 100 0,42 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 5 0,45 1786 7,49 Sepia officinalis (sipa) 2 0,18 470 1,97 Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,09 262 1,10 Sepiola rondeleti (bobić) 1 0,09 2 0,01

UKUPNO 1102 100,00 23856 100,00

gira oblica; 60,29

lignja; 7,49

ostalo; 32,22

Slika 61. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 55. Tablica 56. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Pašman, otočić Obun - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 532 75,46 10888 72,27 Atherina hepsetus (gavun) 109 15,46 1186 7,87 Boops boops (bukva) 14 1,99 762 5,06 Symphodus ocellatus (martinka) 11 1,56 52 0,35 Scorpaena porcus (škrpun) 7 0,99 390 2,59 Symphodus cinereus (hinac sivi) 6 0,85 30 0,20 Serranus scriba (pirka) 4 0,57 68 0,45 Pagellus erythrinus (arbun) 4 0,57 90 0,60 Zeus faber (kovač) 2 0,28 52 0,35 Phrynorhombus regius (poklopac kosmati) 2 0,28 20 0,13 Serranus hepatus (čučin) 1 0,14 6 0,04 Trachinus draco (pauk) 1 0,14 18 0,12 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 1 0,14 12 0,08 Solea vulgaris (list) 1 0,14 8 0,05

119

Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 4 0,57 506 3,36 Eledone moschata (mrki muzgavac) 3 0,43 722 4,79 Sepia officinalis (sipa) 3 0,43 256 1,70

UKUPNO 705 100,00 15066 100,00

gira oblica; 72,27

gavun; 7,87

ostalo; 19,86


Tablica 57. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Murter, otočić Borovnik - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Pagellus erythrinus (arbun) 16 53,33 284 26,64 Spicara smaris (gira oblica) 6 20,00 170 15,95 Symphodus cinereus (hinac sivi) 2 6,67 10 0,94 Zeus faber (kovač) 1 3,33 136 12,76 Serranus hepatus (čučin) 1 3,33 2 0,19 Boops boops (bukva) 1 3,33 90 8,44 Diplodus puntazzo (pic) 1 3,33 230 21,58 Gobius quadrimaculatus (glavoč četripjeg) 1 3,33 4 0,38 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 1 3,33 140 13,13

UKUPNO 30 100,00 1066 100,00

120

arbun; 26,64

gira oblica; 15,98

kovač; 12,76

pic; 21,58

lignja; 13,13

ostalo; 9,91


Tablica 58. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Murter, otočić Hrbušnjak - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 268 45,27 1710 35,52 Atherina hepsetus (gavun) 234 39,53 1576 32,74 Boops boops (bukva) 56 9,46 122 2,53 Symphodus cinereus (hinac sivi) 11 1,86 60 1,25 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 5 0,84 196 4,07 Symphodus ocellatus (martinka) 5 0,84 30 0,62 Pagellus erythrinus (arbun) 3 0,51 34 0,71 Zeus faber (kovač) 1 0,17 76 1,58 Serranus hepatus (čučin) 1 0,17 12 0,25 Spicara maena (modrak) 1 0,17 82 1,70 Symphodus mediterraneus (podujka) 1 0,17 2 0,04 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 1 0,17 50 1,04 Scorpaena notata (škrpinica) 1 0,17 54 1,12 Cepola rubescens (mačinac crveni) 1 0,17 20 0,42 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 2 0,34 230 4,78 Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,17 560 11,63

UKUPNO 592 100,00 4814 100,00

121

gira oblica; 35,52

gavun; 32,74

mrki muzgavac;

11,63

ostalo; 20,11

Slika 64. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 58. Tablica 59. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Murter, otočić Ljutac i Borovnik – analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Mullus barbatus (trlja od blata) 79 27,92 1524 22,50 Atherina hepsetus (gavun) 71 25,09 801 11,83 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 68 24,03 1912 28,23 Spicara smaris (gira oblica) 47 16,61 1280 18,90 Spicara maena (modrak) 5 1,77 312 4,61 Boops boops (bukva) 2 0,71 86 1,27 Symphodus ocellatus (martinka) 2 0,71 4 0,06 Trachinus draco (pauk) 2 0,71 200 2,95 Trachurus mediterraneus (šarun) 2 0,71 168 2,48 Serranus hepatus (čučin) 1 0,35 10 0,15 Pagellus erythrinus (arbun) 1 0,35 242 3,57 Gobius niger (glavoč blatar) 1 0,35 2 0,03 Citharus linguatula (patarača) 1 0,35 4 0,06 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 1 0,35 228 3,37

UKUPNO 283 100,00 6773 100,00

122

trlja od blata; 22,5

gavun; 11,83

gira oštrulja; 28,23

gira oblica; 18,9

ostalo; 18,54

Slika 65. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 59. Tablica 60. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Murter, Uvala Andrija - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Atherina hepsetus (gavun) 60 46,88 410 15,64 Spicara smaris (gira oblica) 40 31,25 140 5,34 Symphodus cinereus (hinac sivi) 8 6,25 34 1,30 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 5 3,91 418 15,94 Serranus hepatus (čučin) 3 2,34 32 1,22 Belone belone (iglica) 2 1,56 260 9,92 Zeus faber (kovač) 1 0,78 2 0,08 Labrus mixtus (smokva) 1 0,78 12 0,46 Arnoglossus laterna (plosnatica bljedica) 1 0,78 34 1,30 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 3 2,34 718 27,38 Sepia officinalis (sipa) 3 2,34 400 15,26 Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,78 162 6,18

UKUPNO 128 100,00 2622 100,00

123

gavun; 15,64

gira oblica; 5,34

gira oštrulja; 15,94

lignja; 27,38

sipa; 15,26

ostalo; 20,44

Slika 66. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 60. Tablica 61. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Pag, uvala Mihovilje - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 150 41,10 1522 13,13 Deltentosteus colonianus (glavočić zuban) 60 16,44 250 2,16 Symphodus cinereus (hinac sivi) 43 11,78 138 1,19 Trachurus trachurus (šarun) 12 3,29 1654 14,27 Coris julis (knez) 12 3,29 188 1,62 Scorpaena porcus (škrpun) 10 2,74 326 2,81 Zeus faber (kovač) 6 1,64 212 1,83 Serranus hepatus (čučin) 4 1,10 18 0,16 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 4 1,10 396 3,42 Symphodus mediterraneus (podujka) 3 0,82 24 0,21 Citharus linguatula (patarača) 3 0,82 56 0,48 Syngnathus typhle (šilo tupokljuno) 2 0,55 12 0,10 Diplodus annularis (špar) 2 0,55 2 0,02 Syngnathus acus (šilo) 1 0,27 2 0,02 Symphodus doderleini (hinac dugoprugac) 1 0,27 4 0,03 Symphodus rostratus (dugonoska) 1 0,27 12 0,10 Parablennius gattorugine (slingurica mrkulja) 1 0,27 4 0,03 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 27 7,40 1572 13,57 Octopus vulgaris (hobotnica) 12 3,29 4800 41,42 Alloteuthis media (lignjica) 10 2,74 46 0,40 Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,27 350 3,02

UKUPNO 365 100,00 11588 100,00

124

gira oblica; 13,13

šarun; 14,27

lignja; 13,57hobotnica;

41,42

ostalo; 17,61

Slika 67. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 61. Tablica 62. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom migavicom u mjesecu veljača, 2008. godine, na ribolovnom području otoka Pag, rt Crnotinac - analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Scomber japonicus (lokarda) 17 13,08 3014 38,99 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 15 11,54 168 2,17 Zeus faber (kovač) 12 9,23 38 0,49 Symphodus cinereus (hinac sivi) 7 5,38 26 0,34 Spicara smaris (gira oblica) 5 3,85 128 1,66 Scorpaena porcus (škrpun) 5 3,85 298 3,86 Monochirus hispidus (list hrapavac) 3 2,31 52 0,67 Deltentosteus colonianus (glavočić zuban) 2 1,54 6 0,08 Parablennius gattorugine (slingurica mrkulja) 2 1,54 12 0,16 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 2 1,54 306 3,96 Mullus barbatus (trlja od blata) 1 0,77 6 0,08 Microchirus variegatus (list prugavac) 1 0,77 2 0,03 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 48 36,92 1898 24,55 Alloteuthis media (lignjica) 5 3,85 26 0,34 Octopus vulgaris (hobotnica) 4 3,08 1550 20,05 Eledone moschata (mrki muzgavac) 1 0,77 200 2,59

UKUPNO 130 100,00 7730 100,00

125

lokarda; 38,99

gira oblica; 1,66

lignja; 24,55

hobotnica; 20,05

ostalo; 14,75

Slika 68. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače migavice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 62. Tablica 63. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu ožujak, 1991. godine, na ribolovnom području otoka Cres i Lošinj, otočić Koludrac i Murtar – analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Pagellus erythrinus (arbun) 32 17,11 1860 12,40 Spicara smaris (gira oblica) 31 16,57 1210 8,06 Spicara maena (modrak) 28 14,97 1654 10,96 Zeus faber (kovač) 16 8,55 2635 17,56 Serranus scriba (pirka) 8 4,27 535 3,56 Diplodus vulgaris (fratar) 8 4,27 145 0,96 Symphodus tinca (lumbrak) 7 3,74 545 3,63 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 4 2,13 275 1,83 Symphodus rostratus (dugonoska) 3 1,60 60 0,40 Symphodus mediterraneus (podujka) 3 1,60 140 0,93 Boops boops (bukva) 2 1,06 120 0,80 Blennius ocellaris (babica dubinka) 2 10,60 60 0,40 Mullus barbatus (trlja od blata) 1 0,53 95 0,63 Coris julis (knez) 1 0,53 55 0,36 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 1 0,53 35 0,23 Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,53 240 1,60 Scorpaena notata (škrpinica) 1 0,53 50 0,33 Microchirus variegatus (list prugavac) 1 0,53 45 0,30 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 32 17,12 4530 30,20 Eledone moschata (mrki muzgavac) 4 2,13 295 1,97 Sepia officinalis (sipa) 1 0,53 425 2,83

UKUPNO 187 100,00 15000 100,00

126

arbun; 12,4

modrak; 10,96

kovač; 17,56

gira oblica; 8,06

lignja; 30,2

ostalo; 20,82

Slika 69. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače girarice u mjesecu ožujak, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 63.

Tablica 64. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu veljača, 1991. godine, na ribolovnom području Omiša, Lokva Rogoznica - analizirana 3 potega.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara smaris (gira oblica) 434 91,37 10065 69,73 Sardina pilchardus (srdela) 13 2,74 415 2,87 Boops boops (bukva) 6 1,26 230 1,59 Spicara maena (modrak) 5 1,05 260 1,80 Symphodus cinereus (hinac sivi) 2 0,42 40 0,28 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 2 0,42 200 1,39 Trachinus draco (pauk) 2 0,42 140 0,97 Serranus hepatus (čučin) 1 0,21 5 0,03 Sarpa salpa (salpa) 1 0,21 70 0,48 Lithognathus mormyrus (ovčica) 1 0,21 90 0,62 Symphodus ocellatus (martinka) 1 0,21 10 0,07 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 1 0,21 40 0,28 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 4 0,84 1060 7,34 Crustacea Maja squinado (rakovica) 2 0,42 1810 12,54

UKUPNO 475 100,00 14435 100,00

127

gira oblica; 69,73

lignja; 7,34

rakovica; 12,54

ostalo; 10,39

Slika 70. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače girarice u mjesecu veljača, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 64. Tablica 65. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu lipanj, 1992. godine, na ribolovnom području Vela Luka - analizirana 2 potega.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Chromis chromis (crnej) 2587 60,37 58685,1 65,33 Atherina hepsetus (gavun) 1597 37,27 29118,8 32,41 Spicara smaris (gira oblica) 33 0,77 375,09 0,42 Boops boops (bukva) 24 0,56 705,1 0,78 Symphodus ocellatus (martinka) 22 0,51 147,6 0,16 Coris julis (knez) 12 0,28 340,6 0,38 Symphodus cinereus (hinac sivi) 3 0,07 18,5 0,02 Symphodus mediterraneus (podujka) 2 0,05 32 0,04 Oblada melanura (ušata) 1 0,02 7,7 0,01 Sarpa salpa (salpa) 1 0,02 53 0,06 Symphodus melanocercus (hinac crnorepi) 1 0,02 5,4 0,01 Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,02 327,8 0,36 Trachurus mediterraneus (šarun) 1 0,02 14,9 0,02

UKUPNO 4285 100,00% 89831,6 100,00

128

Tablica 66. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu studeni, 1992. godine, na ribolovnom području otoka Pag, Šimuni - analizirana 2 potega.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Serranus hepatus (čučin) 116 28,50 600 1,78 Spicara smaris (gira oblica) 70 17,20 710 2,10 Pagellus erythrinus (arbun) 40 9,83 7395 21,92 Symphodus cinereus (hinac sivi) 27 6,63 120 0,36 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 20 4,91 1640 4,86 Symphodus mediterraneus (podujka) 16 3,93 100 0,30 Symphodus ocellatus (martinka) 9 2,21 20 0,06 Diplodus vulgaris (fratar) 3 0,74 1135 3,36 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 3 0,74 10 0,03 Zeus faber (šanpjer) 2 0,49 1310 3,88 Blennius ocellaris (babica dubinka) 2 0,49 70 0,21 Coris julis (knez) 1 0,25 70 0,21 Diplodus puntazzo (pic) 1 0,25 310 0,92 Atherina hepsetus (gavun) 1 0,25 20 0,06 Solea kleinii (list crnorub) 1 0,25 25 0,07 Cephalopoda Sepia officinalis (sipa) 36 8,85 6800 20,16 Eledone moschata (mrki muzgavac) 30 7,37 5290 15,68 Loligo vulgaris (lignja) 14 3,44 240 0,71 Sepia elegans (sipa) 9 2,21 1130 3,35 Crustacea Maja squinado (rakovica) 6 1,47 6740 19,98

UKUPNO 407 100,00 33735 100,00

arbun; 21,92

gira oblica; 2,1

sipa; 20,16

rakovica; 19,98

ostalo; 20,16

mrki muzgavac;

15,68

Slika 71. Postotna masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama obalne mreže potegače girarice u mjesecu studeni, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 66.

129

Tablica 67. Struktura ulova obalnom mrežom potegačom giraricom u mjesecu lipanj, 1993. godine, na ribolovnom području otoka Pag, Šimuni - analizirana 3 potega.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces (Ribe) Spicara smaris (gira oblica) 2234 57,59 30703,2 36,31 Symphodus ocellatus (martinka) 270 6,96 896 1,06 Symphodus cinereus (hinac sivi) 268 6,91 957 1,13 Coris julis (knez) 225 5,80 5917 7,00 Pagellus erythrinus (arbun) 199 5,13 21461,5 25,38 Symphodus mediterraneus (podujka) 97 2,50 707 0,84 Atherina hepsetus (gavun) 79 2,04 617,5 0,73 Serranus hepatus (čučin) 76 1,96 445,8 0,53 Oblada melanura (ušata) 47 1,21 714,06 0,84 Sarpa salpa (salpa) 35 0,90 4292 5,08 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 35 0,90 2462,5 2,91 Diplodus annularis (špar) 34 0,88 870 1,03 Diplodus vulgaris (fratar) 32 0,82 843 1,00 Thorogobius macrolepis (glavočić veleljuskaš trećoperac)

31 0,80 107,1 0,13

Spicara maena (modrak) 16 0,41 268 0,32 Gobius cruentatus (glavoč krvoust) 15 0,39 119 0,14 Boops boops (bukva) 14 0,36 1772 2,10 Symphodus tinca (lumbrak) 9 0,23 167 0,20 Monochirus hispidus (list hrapavac) 9 0,23 102,6 0,12 Gobius geniporus (glavoč bjelaš) 7 0,18 184 0,22 Blennius ocellaris (babica dubinka) 7 0,18 178 0,21 Blennius tentacularis (babica babaroga) 7 0,18 26,9 0,03 Diplodus puntazzo (pic) 4 0,10 783 0,93 Trachinus draco (pauk) 4 0,10 159 0,19 Syngnathus acus (šilo) 3 0,08 22,3 0,03 Arnoglossus thori (plosnatica barjaktarka) 3 0,08 46,2 0,05 Zeus faber (šanpjer) 2 0,05 1396 1,65 Solea kleinii (list crnorub) 2 0,05 39,8 0,05 Trachurus trachurus (šarun) 1 0,03 298 0,35 Trigla lucerna (lastavica balavica) 1 0,03 9,1 0,01 Cepola rubescens (mačinac crveni) 1 0,03 20 0,02 Phrynorhombus regius (poklopac kosmati) 1 0,03 42,5 0,05 Lepadogaster candollei (priljepnjak veliki) 1 0,03 0,3 0,00 Cephalopoda (Glavonošci) Loligo vulgaris (lignja) 58 1,50 467 0,55 Eledone moschata (mrki muzgavac) 23 0,59 1163 1,38 Sepia officinalis (sipa) 13 0,34 3286 3,89 Sepia elegans (sipa) 12 0,31 558,1 0,66 Crustacea (Rakovi) Maja squinado (rakovica) 3 0,08 2333 2,76 Maja verrucosa (rakovica) 1 0,03 135 0,16

UKUPNO 3879 100,00 84569,5 100,00

130

Kako je, kao što je već rečeno, temeljem važećih propisa ciljana vrsta u lovinama obalnih mreža potegača migavice i girarice gira oblica, Spicara smaris, čija masena zastupljenost u lovinama u odnosu na druge vrste riba i drugih morskih organizama ne smije biti manja od 80 % ukupne mase ulova, potrebito je analizirati podatke prikazane u tablicama 46, 47, 48, 49, 50, 51, 52, 53, 54, 55, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 62, 63, 64 i 66. i na slikama od 52. do 71. kako bi se temeljem tih podataka odredila masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris na pojedinim ribolovnim područjima u razdoblju kada se ribolov tim ribolovnim alatima smije obavljati, a to su mjeseci listopad, studeni, prosinac, siječanj, veljača, ožujak i travanj. Iz navedenih tablica i slika proizlazi da masena zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice i girarice iznosi od 1,66 % (tablica 46. i slika 52) do 72,27 % (tablica 56. i slika 62), pri čemu je najveća zastupljenost ostvarena na ribolovnom području uvale Zablaće kraj Šibenika u mjececu travanj 1993. godine, kao što i prikazuje tablica 56. i slika 62, dok najmanja na ribolovnom području otoka Murtera, uvala Morinje u mjesecu listopad 1993. godine, kao što i prikazuje tablica 46. i slika 52, na ribolovnom području otoka Paga, rt Crnotinac u mjesecu veljača 2008. godine, kao što i prikazuje tablica 62. i slika 68. i na ribolovnom području otoka Paga, kod Šimuna u mjesecu studeni 1992. godine, kao što i prikazuje tablica 66. i slika 71. Iz lovina obalne mreže potegače migavice i girarice, čije lovine su analizirane kroz dugo vremensko razdoblje i kroz skoro sve mjesece kada je ribolovom analiziranim alatima po važećim propisima dozvoljen, osim u mjesecu siječnju, a na većem broju lovišta i u različitim godinama u mjesecu veljači, posebice u mjesecu veljači 2008. godine, što znači da su ti podaci u značajnom stupnju reprezentativni, proizlazi da ni u jednom slučaju postotna zastupljenost gire oblice, Spicara smaris u analiziranim alatima nije bila veća od 72,27 %, a da je u najviše slučajeva postotna zastupljenost bila manja od 50 %. Pored gire oblice, Spicara smaris, najčešće zastupljene vrste u lovinama analiziranih alata i to često i s preko 10 % zastupljenošću su bile šarun, Trachurus trachurus, bukva, Boops boops, fratar, Diplodus vulgaris, arbun, Pagellus erythrinus, sardela, Sardina pilchardus, modrak, Spicara maena, gavun, Atherina hepsetus, srdela golema, Sardinella aurita, kovač, Zeus faber, trilja blatarica, Mullus barbatus, gira oštrulja, Spicara flexuosa i crnej, Chromis chromi, a od drugih morskih organizama najzastupljenije vrste su lignja, Loligo vulgaris, crni muzgavac, Eleodona moschata, sipa, Sepia officinalis, hobotnica, Octopus vulgaris i rakovica, Maja squinado. 4.2.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta u lovinama Temeljem važećih zakonskih propisa, kao što je već i rečeno, ciljana vrsta u lovinama obalnih mreža potegača migavice i girarice je, kao o kod obalnih povlačnih mreža, gira oblica, Spicara smaris, čija masa nedoraslih primjeraka u lovinama ne smije biti veća od 20 %. Kako temeljem važeće Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizama nije propisana najmanja veličina gire oblice, Spicara smaris ispod koje se ne smije loviti niti stavljati u promet, koristeći podatke iz dostupne literature utvrđeno je da bi ta veličina trebala iznositi 10 cm. To je naime dužina 50 % spolnog sazrijevanja ženki gire oblice, a kako je ta vrsta protoginični hermafrodit, što znači da prvo spolno sazrijevaju kao ženke, koje se u 3 i 4 godini starosti pretvaraju u mužjake, smatra se da prvenstveno treba štititi ženke. U tu svrhu je trebalo odrediti zastupljenost ukupnih dužina gire oblice, Spicara smaris i učestalost njezinog

131

pojavljivanja u lovinama analiziranih ribolovnih alata u mjesecima kada se ti alati smiju upotrebljavati, a to su mjeseci listopad, studeni, prosinac, siječanj, veljača, ožujak i travanj. Tako je u tablici 68. prikazana dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu listopadu na ribolovnom području otoka Murtera, uvala Morinje, a na slici 72. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom području, u tablici 69. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu studeni ribolovnom području otoka Zlarina i Krapnja, a na slici 73. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu i na tom području, u tablici 70. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu prosincu na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Drvenik, a na slici 74. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu i na tom području, u tablici 71. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu veljača na ribolovnom području otoka Murtera i Kaprija, a na slici 75. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 72. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu ožujak na ribolovnom području otoka Murtera, otok Maslinjak, a na slici 76. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama koćice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 73. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu travnju na ribolovnom području uvale Zablaće, kraj Šibenika, a na slici 77. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 74. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Žirje, Ravni, Borovnik, Hrbušnjak, Ljutac i uvala Andrija, a na slici 78. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 75. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Pašmana, otočić Žižanj i Obun, a na slici 79. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području i u tablici 76. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Paga, uvala Mihovilje i rt Crnotinac, na slici 80. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama migavice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, a u tablici 77. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice u mjesecu ožujku na ribolovnom području otoka Cresa i Lošinja, otočić Koludrac i Murtar, na slici 81. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama girarice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području, u tablici 78. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris u u lovinama girarice u mjesecu veljači na ribolovnom području Omiša, Lokva Rogoznica, na slici 82. učestalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama girarice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području i u tablici 79. dužinska zastupljenost (Lt, cm) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice u mjesecu studenom na ribolovnom području otoka Paga, Šimuni i na slici 83. učastalost pojavljivanja ukupnih dužina (Lt) u lovinama girarice u tom mjesecu i na tom ribolovnom području.

132

Tablica 68. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu listopad na ribolovnom području otoka Murtera, uvala Morinje.


10,5 - 11,4 7 11,5 - 12,4 7 12,4 - 13,4 6 13,5 - 14,4 3 14,5 - 15,4 1 15,5 - 16,4 1

05

101520

253035

4045

7 8 9 10 11 12 13 14 15 16


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika. 72. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera, uvala Morinje u mjesecu listopadu.

133

Tablica 69. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu studenom na ribolovnom području otoka Zlarina i otoka Krapanj.


9,5 - 10,4 13 10,5 - 11,4 52 11,5 - 12,4 177 12,4 - 13,4 216 13,5 - 14,4 92 14,5 - 15,4 64 15,5 - 16,4 45 16,5 - 17,4 16 17,5 - 18,4 12 18,5 - 19,4 4 19,5 - 20,4 2

0

50

100

150

200

250

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20


Bro

j prim

jera

ka (N

)

Slika 73. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice na ribolovnom području otoka Zlarina i otoka Krapanj u mjesecu studenom.

134

Tablica 70. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu prosincu na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Drvenik.


9,5 - 10,4 3 10,5 - 11,4 35 11,5 - 12,4 80 12,4 - 13,4 65 13,5 - 14,4 20 14,5 - 15,4 4 15,5 - 16,4 2 16,5 - 17,4 2 17,5 - 18,4 1 18,5 - 19,4 1

0

10

20

30

4050

60

70

80

90

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19


Broj

pri

mje

raka

(N)

Slika 74. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Drvenik u mjesecu prosincu.

135

Tablica 71. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murtera i Kaprija.

Dužinske skupine Lt (cm) N 6,5 - 7,4 4 7,5 - 8,4 3 8,5 - 9,4 8

9,5 - 10,4 37 10,5 - 11,4 12 11,5 - 12,4 0 12,4 - 13,4 1 13,5 - 14,4 1

0

5

10

15

20

25

30

35

40

7 8 9 10 11 12 13 14


Bro

j pri

mje

raka

(N)

Slika 75. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera i Kaprija u mjesecu veljači.

136

Tablica 72. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu ožujku na ribolovnom području otoka Murtera, otok Maslinjak.


10,5 - 11,4 15 11,5 - 12,4 49 12,4 - 13,4 27 13,5 - 14,4 5

0

10

20

30

40

50

60

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 76. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera, otok Maslinjak u mjesecu ožujku.

137

Tablica 73. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu travnju na ribolovnom području uvale Zablaće, kraj Šibenika.


10,5 - 11,4 1 11,5 - 12,4 2 12,4 - 13,4 31 13,5 - 14,4 72 14,5 - 15,4 53 15,5 - 16,4 10 16,5 - 17,4 12 17,5 - 18,4 5

0

10

20

30

40

50

60

70

80

10 11 12 13 14 15 16 17 18


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 77. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice na ribolovnom području uvale Zablaće, kraj Šibenika u mjesecu travnju.

138

Tablica 74. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Žirje, Ravni, Borovnik, Hrbušnjak, Ljutac i uvala Andrija.


10,5 - 11,4 5 11,5 - 12,4 13 12,4 - 13,4 14 13,5 - 14,4 23 14,5 - 15,4 38 15,5 - 16,4 48 16,5 - 17,4 37 17,5 - 18,4 38 18,5 - 19,4 18 19,5 - 20,4 12 20,5 - 21,4 2

0

10

20

30

40

50

60

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 78. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice na ribolovnom području otoka Murtera, otočić Žirje, Ravni, Borovnik, Hrbušnjak, Ljutac i uvala Andrija u mjesecu veljači.

139

Tablica 75. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Pašmana, otočić Žižanj i Obun.


9,5 - 10,4 2 10,5 - 11,4 7 11,5 - 12,4 32 12,4 - 13,4 53 13,5 - 14,4 42 14,5 - 15,4 13 15,5 - 16,4 5 16,5 - 17,4 1

0

10

20

30

40

50

60

9 10 11 12 13 14 15 16 17


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 79. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice na ribolovnom području otoka Pašmana, otočić Žižanj i Obun u mjesecu veljači.

140

Tablica 76. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Paga, uvala Mihovilje i rt Crnotinac.


10,5 - 11,4 35 11,5 - 12,4 7 12,4 - 13,4 3 13,5 - 14,4 0 14,5 - 15,4 2 15,5 - 16,4 1 16,5 - 17,4 3 17,5 - 18,4 7 18,5 - 19,4 2

0

10

20

30

40

50

60

5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 80. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama migavice na ribolovnom području otoka Paga, uvala Mihovilje i rt Crnotinac u mjesecu veljači.

141

Tablica 77. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice u mjesecu ožujku na ribolovnom području otoka Cres i Lošinj, otočić Koludrac i Murtar.


0

2

4

6

8

10

12

14

15 16 17 18


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 81. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice na ribolovnom području otoka Cres i Lošinj, otočić Koludrac i Murtar u mjesecu ožujku.

142

Tablica 78. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice u mjesecu veljači na ribolovnom području Omiša, Lokva Rogoznica.


9,5 - 10,4 1 10,5 - 11,4 0 11,5 - 12,4 17 12,4 - 13,4 55 13,5 - 14,4 161 14,5 - 15,4 120 15,5 - 16,4 40 16,5 - 17,4 21 17,5 - 18,4 10 18,5 - 19,4 3

020406080

100120140160180

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 82. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice na ribolovnom području Omiša, Lokva Rogoznica u mjesecu veljači.

143

Tablica 79. Dužinska zastupljenost gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice u mjesecu studenom na ribolovnom području otoka Pag, Šimuni.


10,5 - 11,4 25 11,5 - 12,4 6 12,5 - 13,4 9 13,5 - 14,4 2

0

5

10

15

20

25

30

9 10 11 12 13 14


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 83. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) gire oblice, Spicara smaris, u lovinama girarice na ribolovnom području otoka Pag, Šimuni u mjesecu studenom. Iz navedenih tablica i slika proizlazi da je u nekim mjesecima i na nekim ribolovnim područjima u lovinama obalne mreže potegače migavice i girarice dužinska zastupljenost nedoraslih primjeraka gire oblice, Spicara smaris bila veća od 20 %. O tome svjedoče podaci sadržani u tablici 68. i na slici 72, koji pokazuju dužinsku zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu listopadu na ribolovnom području otoka Murtera u uvali Morinje, podaci sadržani u tablici 71. i na slici 75, koji pokazuju dužinsku zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murtera i Kaprija, podaci sadržani u tablici 74. i na slici 78, koji pokazuju dužinsku zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina gire oblice, Spicara smaris u lovinama migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Murtera, otočića Žirje, Ravni, Borovnik, Hrbušnjak, Ljutac i uvali Andrija, podaci sadržani u tablici 76. i na slici 80, koji pokazuju dužinsku zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina gire oblice, Spicara smaris u lovinama

144

migavice u mjesecu veljači na ribolovnom području otoka Paga u uvali Mihovilje i oko rta Crnotinac i podaci sadržani u tablici 79. i na slici 83, koji pokazuju dužinsku zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina gire oblice, Spicara smaris u lovinama girarice u mjesecu studenom na ribolovnom području otoka Paga, uvala Šimuni. 4.2.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti Prema važećim propisima, odnosno odredbama Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru nema prostornog, već samo vremenskog ograničenja obavljanja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom . To znači da je ribolov tim ribolovnim alatima dozvoljen na cijelom našem riboloovnom moru od 1. listopada do kraja travnja, osim na područjima gdje je njihova upotreba zabranjena temeljem Pravilnika o posebnim staništima riba i drugih morskih organizama i regulaciji ribolova u Velebitskom kanalu, Novigradskom i Karinskom moru, Prokljanskom jezeru, Marinskom zaljevu i Neretvanskom kanalu. Kako je međutim temeljem članka 15. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru potegača girarica i migavica namijenjena ulovu gire oblice, Spicara smaris, smatra se da nema opravdanja njihove upotrebe na našem cijelom ribolovnom moru, jer mnoga ribolovna područja na kojima se upotrebljavaju te obalne potegače nisu podesna za ulov te vrste ribe. Zbog toga je u propisima koji su prije važili a odnosili su se na ribolov s obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom bilo propisano da se ribolov tim ribolovnim alatima «obavlja na područjima prikladnim za lov gira», što je ukazivalo da se ribolov tim ribolovnim alatima ne smije obavljati na područjima koja nisu prikladna za lov gira, a svakom «pravom» ribaru je jako dobro poznato koja su to područja koja nisu prikladna za lov gira. Stoga su odredbe Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru, kojima se prostorno ne ograničava ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom u suprotnosti s odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru, kojima je propisano, kao što je već rečeno, da su obalne mreže potegače girarica i migavica namijenjene ulovu gire oblice, Spicara smaris, jer se mogu upotrebljavati i upotrebljavaju se i na područjima na kojima ne obitava gira oblica i koja nisu uopće podesna za njezin ulov. Na temelju svega iznijetog procjenjuje se, da ako se i u buduće bude smatralo da obalne mreže potegače girarica i migavica trebaju biti namijenjene ulovu gire oblice, Spicara smaris, a takva njihova namjena je određena ne samo važećim propisima, nego je bila određena i u svim dosadašnjim propisima, kojima se je regulirao ribolov tim ribolovnim alatima, ali i u dostupnoj stručnoj literaturi u kojoj se opisuju ti ribolovni alati, koja je stara i preko 100 godina (Lorini, 1903), nema opravdanja da se njihova upotreba dozvoli da cijelom našem ribolovnom moru, već ih treba ograničiti samo na područja koja su prikladna za ulov gire oblice, Spicara smaris.

145

4.2.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta Potencijalna lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom trebaju omogućiti da najzastupljenija vrsta ribe u njihovim lovinama bude gira oblica, Spicara smaris, jer su i temeljem važećih propisa ti ribolovni alati i namijenjeni ulovu te vrste, čija zastupljenost u lovinama ne bi trebala biti manja od 80 % ukupne mase ulova. To znači da potencijalna lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom trebaju biti podesna za ulov te vrste ribe, što znači da postojeća lovišta, a to je cijelo naše ribolovno more, treba smanjiti i ograničiti na staništa koja su podesna za ulov gire oblice, Spicara smaris, a nalaze se u dijelovima priobalnog morskog pojasa širine do oko 0,6 morskih milja (oko 1000 m) od obale kopna ili otoka u ribolovnim zonama E, F, G, B i D. Pored postotka zastupljenosti gire oblice, Spicara smaris kao najvažnijeg preduvjeta za određivanje potencijalnih lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom, trebao bi biti i broj stvarnih ovlaštenika povlastica tih ribolovnih alata u pojedinoj ribolovnoj zoni i na pojedinom ribolovnom području. Iako nema odgovarajućih i provjerenih potataka, koji bi se temeljili na rezultatima znanstveno-istraživačkog rada i koji bi ukazivali da će sva potencijalna lovištima namijenjena ulovu obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama biti podesna za ulov gire oblice, Spicara smaris i da će se na njima postizavati ulov te vrste ribe oko 80 % u odnosu na ukupnu masu ulova, jer takva istraživanja nisu vršena, te kako također nema pouzdanih podataka o stvarnom broju ovlašenika povlastice za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom, jer podaci koji se iznose o broju ovlaštenika povlastice za ribolov su približni, ipak se temeljem saznanja autora ove studije, koja su u najvećoj mjeri proizašla iz razgovora s ribarima, koji na određenom ribolovnom području obavljaju gospodarski ribolov s tim ribolovnim alatima, daje se prijedlog liste budućih lovišta za te ribolovne alate, koja bi se nalazila u ribolovnim zonama E, F, G, B i D. Iz tog prijedloga je vidljivo da jedina ribolovna zona koja se proteže uzduž priobalnog morskog područja a u kojoj se ne predlažu buduća lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom je ribolovna zona A. To je zato što u toj ribolovnoj zoni nema staništa gire oblice, Spicara smaris pa stoga nema ni temelja da se predlažu lovišta za ulov te vrste ribe. Ovom prigodom je potrebito također konstatirati da za sva predložena lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom nema porovjerenih dokaza da su podesna za ribolov ciljane vrste tih ribolovnih alata a to je gira oblica, Spicara smaris, čija masena zastupljenost u lovinama bi iznosila 80 % u odnosu na ukupnu masu ulova, jer takva istraživanja na tako širikom ribolovnom području nisu obavljana. Da bi se stoga mogla predložiti lovišta tih ribolovnih alata na kojima će se stvarno postizavati ulov gire oblice, Spicara smaris 80 %, kako je to propisano važećim propisima, trebalo bi obaviti opsežna istraživanja svakog pojedinog lovišta, na kojima bi se utvrdila stvarna zastupljenost gire oblice.

146

Lista budućih lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom je slijedeća:

a) u ribolovnoj zoni E a1) istočna obala Istre - na istočnoj obali Istre od rta Kamenjak do južnog rta Luke Kuje uključujući akvatorij svih otoka u tom području izuzev otoka Fenera, - od rta Munat veliki do rta Cuf, - od rta Arne do sjevernog rta uvale Jalinica, - 1 Nm jugozapadno od uvale Presika do istočnog kraja uvale Vošćice, - od rta Barbakovac do rta Remac.

a2) akvatorij otoka Cresa - Lošinja, Unija, Srakana, Suska i Ilovika

- istočna strana otoka Cresa od rta Terej do sjevernog rta uvale Banja, - uvala Koromačno od rta sveti Duh do sredine uvale, na istočnoj strani otoka Cresa, - od rta Meli 1 nautičku milju prema jugu, na istočnoj strani otoka Cresa, - južna i istočna strana otoka Veli Ćutin, - od sjevernog rta uvale Toverašćica do istočnog rta Luke Jadriščica na istočnoj i južnoj

strani otoka Cresa, - akvatorij otoka Trstenik, - jugozapadna strana otoka Cresa, od rta Seka do zapadnog rta Luke Jadriščica, - zapadna strana otoka Cresa, od sjevernog rta uvale Dolac do rta Tiha, - od uvale Miholjašćica do rta Lučica, na zapadnoj strani otoka Cresa, - akvatorij otoka Visoki, - akvatorij otoka Zeča, hridi Mišar i Pregaznik, - 1 Nm sjeverno od rta Ustrine do uvale Mikalj, - sjeverna strana otoka Lošinj u Osorskom zaljevu, od rta Skaline do rta Debeli, te od

istočnog rta uvale Radiboj do zapadnog rta uvale Zakolo, - uvala Veli bok na istočnoj strani otoka Lošinj, - zapadna strana otoka Lošinja od rta Tomožina do uvale Glaboka, te od sjevernog rta

uvale Tuhin do južnog rta uvale Studenčić, uključujući akvatorij pliči Studenčić, - od sjevernog rta uvale Liska Slatina do južnog rta uvale Vela Tizna, - od rta Beli do rta Salzina, uključujući akvatorij otoka Zabodaski - zapadna strana otoka Koludarc, uključujući i otočić Murtar, - jugozapadna strana otoka Lošinj, od rta Kornu do istočnog rta uvale Martvaska, južna

i jugozapadna strana otoka Kozjak i sjeverozapadna strana otoka Sveti Petar, - zapadna i istočna strana otoka Oruda, - zapadna strana otoka Male Orjule, jugozapadna strana otoka Vele Orjule,

sjeveroistočne strane otoka Male Orjule i otoka Vele Orjule, - sjeverozapadna strana otoka Ilovika od rta Široki do rta Nozdre, - na zapadnoj strani otoka Ilovik 1 Nm južno od rta Galboki bočac, - južna strana otoka Ilovika od rta Ugradica do rta Radovan, - istočna strana otoka Grujica i pličak između otoka Grujice i uvale Paržine. - akvatorij hridi Galijola, - od rta Lakunji do rta Glavina na sjeverostočnoj strani otoka Unija,

147

- na sjeverozapadnoj obali otoka Unije od uvale Zadražice do 1 Nm južno od uvale Skravca, uključujući akvatorij otoka Samunčel,

- od crte koja spaja hrid Školjić sa Unijama u smjeru 300o do uvale Vrulje, - od uvale Šibenska do rta Pejni uključujući akvatorij otoka Mišnjak na istočnoj strani

otoka Unija, - od uvale Vrutok na Velim Srakanama do sredine istočne obale otoka Male Srakane, - od uvale Progon na Velim Srakanama do sjevernog rta uvale Kantarišće na Malim

Srakanama, - sjeverna strana otoka Suska od uvale Zalibok do uvale Mestova draga, - istočna strana otoka Suska od rta Dragočaj do južnog rta uvale Tijesni.

a3) akvatorij otoka Raba, Svetog Grgura, otoka Goli i Prvić

- sjeverna strana otoka Raba od rta Stojan do rta Saramić, - od rta Zidine do zapadnog kraja uvale Marića Dražica, - od južnog rta uvale Velo Kolo do rta Kalifront na zapadnoj obali Raba, - od Donje Punte do istočnog kraja uvale Matovica na zapadnoj obali Raba, - od uvale Belinovice do početka vanjske strane uvale Mag na istočnoj strani otoka

Raba, - Barbatski kanal na jugozapadnom dijelu otoka Raba, - uvala Sveti Grgur od rta Kosača do rta Plitvac, - od rta Sajalo do sjevernog rta uvale Melna na otoku Goli, - od rta Stražica do rta Njivica na otoku Prvić, - akvatorij otoka Veli i Mali Laganj.

a4) akvatorij otoka Paga, Velebitski kanal i Ljubački zaliv

- zapadna strana otoka Paga od rta Lun do rta Dubrovnik, - od rta Rastovac do svjetionika ispred sidrišta Veli Žal na jugozapadnoj strani otoka

Paga, - područje 1 Nm južno od rta Prčinac do sjevernog rta uvale Slana na istočnoj obali

otoka Paga u Velebitskom kanalu, uključujući akvatorij braka od Slane i hrid Šestakovci,

- područje od 1 Nm sjeverno od spojnice hridi Konj sa kopnom do uvale Tvrda draga na istočnoj strani Velebitskog kanala,

- područje od rta Debela nožica pa do 2 Nm južno, uključujući akavtorij hridi Orlić, - akvatorij otok Ražanac Veli i Donji školj i područje od rta Kozjača do pliči Grabovača

na istočnoj strani Velebitskog kanala, - Ljubački zaliv, koji obuhvaća zapadnu stranu uvale Plemići, rt Ljubljana te

sjeveroistočnu i zapadnu stranu Ljubačke vale, - zapadna strana otoka Škrda, južna strana otoka Veli i Mali Brušnjak, - od sjeverozapadnog kraja uvale Koromačna do 1 Nm sjeverno od rta Maun, te od

uvale Škar do 1 Nm južno od uvale pod Crkvine na sjevernom dijelu otoka Maun, a5) akvatorij otoka Oliba, Silbe, Premude, Škarde, Ista i Molata

- jugozapadna strana otoka Morovnik, - od rta Borci do sjevernog kraja uvale Pemestica na otoku Silba, - od uvale Lojišće do uvale Bujsina na zapadnoj obali Silbe te na istočnoj strani od rta

Karf prema jugu do rta Sveti Ante na jugozapadnoj strani otoka Silbe,

148

- od Studenog boka do Gajine drage na sjeverozapadnoj obali otoka Oliba uključujući akavtorije otoka Šip i hridi Kurjak,

- od područja istočno od rta Garmina uzduž obale prema jugu uključujući, akvatorij hridi Fučin, do rta Slanac na istočnoj strani otoka Olib,

- područje na jugoistočnoj strani otoka Olib, od uvale Barmešnica do rta Ploče, - područje na jugozapadnoj strani otoka Olib od rta Tale do plič Žubinin na jugu, - jugoistočni dio otoka Premude sjeverno od rta Lopata do 1 Nm južno od uvale

Pastirski bok, - čitava zapadna strana otoka Planik i Planičić, - sjeverna strana otoka Škarda od rta Glavica do rta Varšovnik, - od uvale Dumboka do rta Benuš sa jugozapadne strane otoka Ista uključujući

akvatorije otoka Vodenjak, Sestrice, Dužac, Galiola, Črnikovac, Maslinjak i hridi Funestrala,

- uvala Široka na jugu i uvala Kosirača na sjeveru otoka Ista, - sjeverna obala otoka Tramerka, - istočna obala otoka Molata od uvale Brusnica do rta Kriški, uključujući akvatorije

otoka Sičica, Lušnjak, Rižnjak i hridi Krivnjak, - istočna obala otoka Molata od sjevernog rta uvale Lipić do južnog rta uvale Vapojni,

uključujući i akvatorij otoka Tovarnjak, - Brguljski zaljev, - istočna strana otoka Bršćak, - od uvale Jakinska do otoka Tun Mali na jugozapadnoj obali otoka Molat.

b) u ribolovnoj zoni F b1) akvatorij otoka Vira, Sestrunja i Rivanj

- područje od rta Rastovac na sjevernom dijelu do uvale Rasovača na zapadnom dijelu otoka Vira,

- od uvale Travnik na sjeveroistočnom dijelu do pliči B njiva na sjevernom dijelu otoka Sestrunj uključujući akvatorij otoka Vrtlac,

- od uvale Hrvatin na istočnoj strani otoka Sestrunj do uvale Mali Bojci, - južna i zapadna obala Velike Sestrice te južni dio otoka Srednja Sestrica, - od rta Japleniški do 1 Nm istočno od rta Mavrenice uključujući akvatorij otoka Mali i

Veliki Paranak na jugoistočnom dijelu otoka Sestrunj, - uvala Dobrinka na sjeveroistočnom dijelu otoka Rivanj te jugozapadni dio otoka od

Rivanjskog rta do Žalića, b2) akvatorij Dugog otoka, otoka Iža i Ugljana

- od rta Borji do sjevernog rta uvale Zagračina na sjeveroistočnoj strani Dugog otoka, - od južnog rta uvale Kameničine do sjevernog rta uvale Potrčljena te zaljev Pantera, - od Velog rta do rta Shajanje, - priobalni dio zapadne strane uvale Luka i od rta Žman do Zaglava, uključujući i

područje sjevernog i zapadnog dijela otoka Krknata te morski prolaz između otočića Krava i Krknata na istočnoj strani Dugog otoka,

- akvatorij otoka Iža, uključujući i područje otočića Beli, Mali, Sridnji, Glurović, Kudica, Fulija, Mrtovnjak, Temešnjak, Školjić, Knežak i Rutnjak,

149

- zapadni i južni dio otoka Jidula, koji se nalazi sjeverno od rta sveti Petar na otoku Ugljanu,

- od rta Ovčjak do južnog rta uvale Prtljug i od od rta Japlenički do rta Karantun uključujući akvatorije oko otoka Školj Veli, Golac i Bisage,

- od Preka do rta Zaglav na jugoistočnoj strani otoka Ugljana, b3) akvatorij otoka Pašmana, Sita i Žuta i od Zatona do Pakoštana

- čitava zapadna strana otoka Pašmana od prolaza Mali Ždrelac do zapadnog rta Triluke, uključujući akvatorije otoka Košara, Žižanj, Maslinjak, Orlić, Mali i Veliki Ošljak, Mala, Runjava i Velika Kotula, Gangaro i Obun,

- od rta Artina do rta Brižine na istočnoj strani Pašmana uključujući akvatorije otoka Garmenjak i Školjić,

- od Rudića rta do rta Borovnjak uključujući i akvatorij otočića Planac i Sv. Katarina, - od uvale Lučina do uvale Polačine uključujući i akvatorij otočića Babac, Komornik i

Muntan na istočnoj obali Pašmana, - priobalno područje otoka Sita te otočića Balabra Vela i Mala, Borovnik, Brušnjak,

Pelin, Ščitna, Gangarola, Babuljaši Mali i Veli, grebena Miši, Ravna sika, Male i Velike Bisage, Gustac i Tovarnjak, Kurba mala, Skala Vela i Mala, Pinizelić, Glamoč, Trstikovac, Trimulići Mali i Veliki,

- na sjevernoj strani otoka Žuta od rta Cvikovac do zapadnog rta uvale Pinizel donji, - luka Žut, - akvatorij između otočića Žutska aba i otoka Žuta na jugoistočnom dijelu otoka Žuta i

oko otočića Vela i Mala Dajna, Crnikovac Veli i Mali, Dajnice Vele i Male, Brušnjak i hrid Kalafatin,

- od uvale Šepurine kraj Zatona do Oštrog rata, - od Luke Gaženica do Pliči Minerva pokraj Turnja, uključujući akvatorije otoka Bisage

Vele i Male, Galešnjak i Ričul, te od Sv. Filipa i Jakova do uvale Bošana pokraj Biograda,

- od uvale Soline do uvale Maslinovice ispod rta Ovnja, uključujući akvatorije otoka i otočića u priobalnom području,

b4) akvatorij otoka Vrgade, Murtera, Tijata, Zmajana, Kaprija, Kakana i Žirja

- akvatorij otoka Vrgade i Murvenjaka s pripadajućim otočićima kao Kozina, Kamičić, Artina, Školjić Veli i Mali, Visovac, Vrtlić, Lončarić, Gira, Obrovanj, Oblik, Rakita, Šipnata,

- akvatorij oko otoka Arta Vela i Mala, otočića Artica Vela i Mala, Gubavci, Prišnjak Mali, Radelj i Žminjak, Tegina, Vinik Veli i Mali,

- od rta Gradina na sjeveru otoka Murtera prema zapadu uzduž cijelog zapadnog i južnog priobalnog dijela, do Sv. Andrije ispred Luke Tijesno, uključujući akvatorije otoka Prišnjak i Školjić te hridi Mišine na sjeverozapadu, Vodnjak i Babuljak te hridi Kamičić na jugozapadu, Veli Dražemanski na jugu i Hrbošnjak na istoku,

- priobalni dio od rta Rat na kopnu u duljini 4 morske milje prema Tisnu u sjevernom dijelu Murterskog kanala te od Tisna do Tribunja s akvatorijima otočića Ljutac, Borovnik, Bisaga, Sovljak i greben Bačvica u južnom dijelu Murterskog kanala,

- zapadna strana otoka Prvić od Šepurina prema istočnoj strani do Prvić Luke te istočna strana otočića Lupac,

150

- istočna strana otoka Tijat od rta Tijašćica do rta Mutovo, uvala Duboki bok na zapadnoj strani otoka Tijat te zapadna strana otočića Lukovnik i jugoistočna strana otočića Logorun,

- priobalni dio otoka Zmajan s otočićima Galebnjak, Obonjan, Sestrica Vela i Mala, Dugo, Komorica, Kamičac, Sokol i Bavljenac,

- priobalni dio otoka Kaprije sa sjevernim stranama otoka Ravan, Veli i Mali Mišnjak, te akvatorijima otoka Kraljak Gumanac, Oštrica, te južne strane otoka Dupinić Veli i Prčevac,

- priobalni dio otoka Kakan od uvale Bok na sjeveroistočnoj strani preko rta Kakan na južnom dijelu i od rta Kakan do sjevernog rta u uvali Podprisliga na zapadnoj strani s pripadajućim otočićima kao Veli i Mali Borovnjak te Veli i Mali Kamešnjak,

- Sjeverne i istočne strane otoka Veli i Mali Tetovišnjak i Čavlin,te akvatoriji otočića Dužac, Čergul,

- sjeveroistočna i sjeverozapadna strana otoka Žirje od uvale Mikavica do rta Ljuta, lovište s zapadne strane rta Rat na ulazu u uvalu Tratinska, uvala Balun, južna strana od rta Lišnjak do uvale Pristiga te od zapadnog rta uvale Japnenišće do rta Jurkovica uključujući akvatorije otoka Škrovada, Bakul, Mažirina, Gušteranski, Koromašna,

b5) akvatorij otoka Prvić, Zlarin, područja od Srima do rta od Križa na južnoj kopnenoj

granici ribolovne zone F i akvatorij otoka Drvenik Mali

- od Srime do rta Jadrija, - od uvale Grižine kraj Zablaća do uvale Maratuša pokraj Brodarice, - od rta Malpaga do Luke Zlarin na sjeveru otoka Zlarina, - jugozapadni dio Luke Zlarin do rta Marin, jugozapadni dio otoka Zlarina od uvale

Prisliga do Rata, uključujući akvatorije otoka Krbela Vela i Mala, Mumonja i Oblik, te istočne strane Rakitnjaka i Drvenika te akvatorij otoka Krapnja osm zapadne strane,

- od Brodarice do uvale Studena, uvala Mirine pa zapadno iza Male Oštrice, uvala Grebaštica, sjeverna strana otoka Tmara, područje od uvale Hodomešćica do rta Masline,

- zapadna strana uvale Raduča Vela, oko Primoštena, istočni dio otoka Smokvica, uvala Raduča Mala,

- južna strana luke Primošten do rta Kremik, sjeverni dio otočića Maslinovik i luka Peleš,

- od otočića Jaz do rta Movar, uvala Rogoznica, istočne strane otočića Vela i Mala Smokvica,

- od rta Ploča do Turskog boka, od uvale Sičenica do uvale Stari Trogir, uključujući sjevernu stranu otočića Arkanđel, uvala pod Ramaščice, uvala Škatalac,

- od rta Čovik do uvale Ljubljeva, od južnog rta uvale Voluja do 1 Nm istočno od uvale Mala Borovica u Marinskom zaljevu,

- akvatorij otoka Drvenik Mali i Malta.

c) u ribolovnoj zoni G c1) akvatorij Drvenika Velog, otoka Čiova, Trogirskog i Kaštelanskog zaliva i otoka Šolte

- akvatorij otočića Kluda, Vela i Mala Piščena i Pijavica, Tražet, Balkun, Galera, - akvatorij otoka Drvenik Veli, otočića Krknjaš Veli i Mali, otoka Orud i sjeverna strana

otočića Mačaknar,

151

- od uvale Šašina do Segeta u Trogirskom zalivu i zaljev Saldun, od Luke Okrug donji do uvale Orlice na otoku Čiovu te sjeverne strane otočića Kraljevac i sveta Fumija,

- sjeverna strana otoka Čiovo od Svetog Križa do rta Čiovo u Kaštelankom zaljevu te uvale Bene i Kašuni na poluotoku Marjan, te oko rta Marjan,

- sjeverna strana otoka Šolte od uvale Lestimerova do Marinca rata na sjeverozapadnoj obali Šolte uključujući akvatorije otoka Grmej i Radula, te južnu i zapadnu obalu otoka Stipanska , istočne strane otočića Polebrnjak i Saskinja, te akvatorij otoka Balkun osim istočne strane,

- od uvale Poganica do uvale Travna na Šolti, od uvale Bolančina do uvale Grabova, od Vele Ploče zapadno od Mije Luke do rta Livka,

c2) akvatorij otoka Brača i Hvara i od Podstrane do Zaostroga

- sjeverna strana otoka Brača od Tičjeg rata prema zapadu do uvale Paklina zapadno od Bola, uključujući akvatorij otočića Mrduje, te južna strana otoka Brača od Bola do rta Laščatna,

- sjeverni dio otoka Hvara od Planog rata do uvale Splilica, - područje uvala Maslinica iznad Vrboske te od Glavice do uvale Crkvica, - od rta Prapratna do rta Makarac, uvale Mala i Vela Stiniva, od uvale Kljušnja do uvale

Radonjić, od uvale Kruševa do uvale Zaraće uvala Vela i Mala Pogorila, uvale Mošćevica Mala i Vela, uvala Didina, uvala Divlja Vela, od uvale Dupca do 1 Nm zapadno od rta Bad,

- od rta Pelegrin do uvale Pišćena na južnoj strani Hvara, od uvale Donja Plasa do Ivan Dolca, od uvale Zagon do Vraničića, od uvale Tegi do Prisinjaka, od Črvanja do Silvanskih lučica, od uvale Rasovatica do uvale Prapratna,

- akvatorij otoka Šćedro i Paklenih otoka, - od uvale Trstenik do uvale Žnjan na kopnu, Stobrečki zaliv, od Grljevca do uvale Sv.

Martin, od rta krilo do uvale Orišac, od Dugog Rata do Male luke, od istočnog rta Vele luke do Marušića te od Piska do istočnog rta uvale Vrulje,

- od uvale Stomarica do Baškog Polja te od uvale Bratuš do sjevernog rta Donje luke pokraj Makarske,

- od rta Osejava do rta Tekla kraj Podgore, uvala Čaklje i Klokun, od rta Igrane do Drvenika. od Zaostroga do rta Potkapeč, od uvale Podaca do uvale Bošac kraj Gradca i uvala Vodice,

c3) akvatorij otoka Korčule, poluotoka Pelješac do rta Marčuleti na jugoistočnoj strani,

Neretvanskog kanala, Malog mora, zaljeva Klek - Neum i kanala Mali Ston

- od uvale Vinogradine do 1 Nm južno od uvale Soline u Malom moru, - od Komarne do Duboke, te uvala Klek, - lovišta priobalnog dijela sjeverne strane poluotoka Pelješca, odnosno južne strane

priobalnog dijela Neretvanskog kanala i to uvala Osobljava, te od uvale Divna do uvale Tajša i od uvale Bezdija do rta Ključ,

- te lovišta akvatorija priobalnog dijela Malog mora s njegove južne strane od uvale Brijesta do uvalče Blaževo i otočića Gubavac, oko otočića Dubovac i plićaka ispred luke Drače, priobalni dio otočića Goljak i uvala Sreser od pliči Bililo do rta Rat,

- uvala Kut te lovišta priobalnog dijela kanala Mali Ston s njegove sjeverne strane od Malog Školja do mosta u uvali Bistrina te akvatorij priobalnog dijela kanala Mali Ston

152

s njegove južne strane od Luke do rta Čeljen, od rta Nedjelja do Gnjili rat, uključujući i uvalu Bjejevica,

- od rta Pišćata do rta Osičac na zapadnoj strani poluotoka Pelješac, - lovišta priobalnog dijela južne strane poluotoka Pelješac od zapadnog dijela naselja

Viganj do naselja Kučišće, naselja Perna, uvala nasuprot Dingačkog školja uključujući i područje oko Dingačkog školja, uvala Trstenik, Zaton Žuljana i od rta Lenga do uvale Crnica te od zapadnog rta luke Prapatna do rta Marčuleti na jugoistočnom dijelu poluotoka Pelješac,

- sjeverna strana otoka Korčula od rta Debela do rta Kneže i akvatorij otočića Pločica, - od Gnjilanskog rata na sjeveru Korčule do rta Velo Dance na zapadnoj obali,

uključujući akvatorije otoka Proizd i Ošjak te ostalih otočića i hridi u tom priobalnom području,

- južna strana otoka Korčule od rta Ključ do zapadnog rta Pupnatske luke, uključujući otočiće Trstenik, Pržnjak Mali i Veli, Lukovac, hrid Gredica, otočić Zvirinovik, Obljak i Kosor, hridi Gubeša, Dubrovnjak i Čerin, otočić Stupa, Crklica, Sridnjak, Vrhovnjak i Otočac,

- od Uske luke na južnoj strani Korčule do Male Glavice ispred Lumbarde na istočnoj strani otoka Korčule,

- od prolaza između otočića Vrnik i kopna u pravcu sjevera do rta Križ uključujući akvatorije otoka Kamenjak, Planjak, Badija, Rogačić, Lučnjak, hrid Baretića te akvatorije otočića Majsan, Stupe Male i Vele, Sutvara, i hridi Majsanić,

c4) akvatorij otoka Mljeta i istočne strane poluotoka Pelješac, priobalnog dijela do granice s

Crnom Gorom i otoka Jakljan, Šipan Lopud i Koločep

- sjeverna strana otoka Mljeta od otočića Galičnjak do rta Maharac, uključujući otočiće Borovac i Planjak te hrid Senjevci,

- sjeverna i istočna strana otoka Mljeta od rta Mrkijente do rt Debeli, uključujući hrid Mrkijente te otočiće Veli i Mali Školj,

- sjeverna strana otoka Olipa te od rta Vratnik na istočnoj strani poluotoka Pelješac uzduž priobalnog dijela Stonskog kanala do Gornjeg rta ispred luke Slano,

- od Sv. Liberana u Koločepskom kanalu do Majkovskih magazina, od Rataca do rta Žali, od rta Sjekirica do rta Picej, od uvale Poljice do uvale Orašac te od uvale Spila Rafona do rta Čapetino,

- priobalni dio otoka Jakljan od rta Biskup na jugu, poreko rta Seka na zapadu do rta Sokolić na jugoistoku, uključujući i akvatorije otočića Tajan, Crkvina, Goleč i Kosmeč,

- akvatorij otoka Šipana od prolaza Harpoti zapadnom obalom do uvale Mala Duboka na sjeveru otoka, uključujući akvatorij otočića Mišnjak, od rta Prčevica do rta Čemprijesi na sjeveru te od rta Konj do rta Prtuša na istoku otoka Šipana, uključujući akvatorij otočića Ruda,

- zapadni i sjeverni dio otoka Lopud od Benešin rata na zapadu do rta Hljeb na sjeveru te uvala Šunj do rta Skaleta na istoku otoka Lopud,

- zapadni i sjeverni dio otoka Koločep od rta Čavalika na zapadu do rta Ploče na sjeveru te uvala Sapluni od rta Bezdanj do rta Lumbra,

- sjeverni, zapadni i južni dio otočića Daksa, uvala Sumratin od rta Gnjilište do rta Petka te istočni dio otočića Lokrum,

153

- Župski zaljev od rta Pelegrin do Mlini, od Lonzin žal do uvala Ljuta, uvala Cavtat, uključujući hrid Šuperka i otočić Supetar te istočnu stranu Cavtatskih otoka Bobara i Mrkan, i od Pliči Gaj do rta Lovorika,

d) u ribolovnoj zoni B

- od rta Lopata do uvale Guvnine uključujući akvatorij otoka Mežanj na južnoj strani

Dugog otoka.

e) u ribolovnoj zoni D

- južna strana otoka Mljeta od rta Blaca do uvale Podbenovac ispred otočića Preč, - od uvale Prokos u luci Donji Molunat do područja Mratin do uključujući i akvatorij

otočića Veli Školj i Supetrić, - akvatorij od rta Oštra do uvale Cipavica, uključujući i uvalu Cipavica na ulazu u

Bokokotorski zaljev. 4.2.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i raspored

obavljanja ribolova u pojedinom lovištu Ako se smatra da ciljana vrsta u lovinama obalnih mreža potegača girarice i migavice treba biti samo gira oblica, Spicara smaris, čija masena zastupljenost u lovinama tih ribolovnih alata treba iznositi oko 80 % u odnosu na ukupnu masu ulova, tada bi temeljem rezultata istraživanja, ali i iskustva ribolovne prakse trebalo vremenski ograničiti ribolov obalnim mrežama potegačama giraricama i migavicama i sada važeću zabranu ribolova, koja traje od 1. svibnja do 30 rujna, promijeniti na razdoblje zabrane od 1. travnja do 30. rujna. To zato što je zbog približavanja razdoblja mrijesta gire oblice, Spicara smaris njezina postotna masena zastupljenost u lovinama tih ribolovnih alata u mjesecu travnju mala i najčešće se svodi na mužjake ili na jedinke koje se nalaze u fazi promjene spola. S obzirom da broj sudionika u ribolovu nije veliki, a da je predloženi broj lovišta koja bi trebala biti namijenjena ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama velik, jer je to najveći dio našeg priobalnog područja, smatra se da zbog toga ne bi trebalo propisivati naizmjenični raspored obavljanja ribolova ovim ribolovnim alatima u pojedinim lovištima ili područjima. 4.2.7. Digitalne karte postojećih lovišta Kako je ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom dozvoljen na cijelom našem ribolovnom moru, odnosno na svim lovištima gdje je ribolov tim ribolovnim alatima moguće obavljati, a kako se ta lovišta nalaze u svim priobalnim ribolovnim zonama, to su postojeća lovišta obalnih mreža potegača migavice i girarice u ribolovnoj zoni A prikazana na slici 84, u ribolovnoj zoni E na slici 85, u ribolovnoj zoni F i B na slici 86 i u ribolovnoj zoni G i D na slici 87. Postojeća lovišta u pojedinim ribolovnim zonama za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom su prikazane i u digitalnom obliku na slikama od 84. do 87.

154

Slika 84. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u ribolovnoj zoni A (lovišta označena zeleno).

155

Slika 85. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u ribolovnoj zoni E (lovišta označena zeleno).

156

Slika 86. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u ribolovnoj zoni F i B.

157

Slika 87. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u ribolovnoj zoni G i D.

158

4.2.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova Temeljem ocjene potencijalnih lovišta i prijedloga liste budućih lovišta, koja su navedena u točci 4.2.5. ove studije, izrađen je prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom. Temeljem toga na slici 88. je prikazana digitalna karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone E i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 88., na slici 89. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone F i B i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 89. i na slici 90. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone G i D i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 90. Kao što je navedeno u točci 4.2.5. smatra se da bi trebalo postojeće vremensko reguliranje zabrane ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom od 1. svibnja do 30 rujna promijeniti na zabranu ribolova u razdoblju od 1. travnja do 30. rujna.

Slika 88. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).

159

Slika 89. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone F i B (lovišta označena plavo).

160

Slika 90. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom u dijelu ribolovne zone G i D (lovišta označena plavo).

161

4.2.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području Broj postojećih sudionika u ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom prikazan je u tablici 81. Iz te tablice, kao i iz tablice 80., također proizlazi da je jedan broj sudionika u ribolovu kada se uzimlje broj ovlaštenika povlastica, a drugi kada se iznose podaci o približnom stvarnom broju korisnika povlastica analiziranih ribolovnih alata, koji stvarno obavljaju ribolov. Iako je razlika između broja ovlaštenika povlastica i približnog stvarnog broja korisnika povlastica, koji obavljaju ribolov velika, ipak će se kod analize i davanja ocjene o ovom ribolovu, ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov obavlja, uzimati u obzir približni stvarni broj korisnika povlastica. To zato što broj ovlaštenika povlastica za ribolov malo govori o stvarnom broju korisnika, jer je povlasticu za ribolov prije svatko dobivao tko ju je tražio, iako značajan broj ovlaštenika taj ribolov nije nikada obavljao niti je imao potrebite ribolovne alate za njegovo obavljanje. Kada bi se stoga uzimali u obzir ti podaci došlo bi se do pogrešnih zaključaka. Ako broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov analiziranim ribolovnim alatima na određenim područjima, ovisno o reviziji povlastica koja se provodi u područnim jedinicama Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, bude znatno odstupao od broja postojećih povlastica, tada se ovisno o tome može dati drugačija analiza o tim ribolovnim alatima te ocjena o utjecaju tog ribolova na življenje stanovništva na područjima na kojima se taj ribolov obavlja. Tablica 81. Broj ovlaštenika i približni broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom po pojedinim županijama na obali i po pojedinim područjima.

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto korisnika povlastice migavica girarica Područna jedinica Dubrovnik Trn 2 Opuzen 1 Blace 2 Metković 1 Lumbarda 5 (2) Maranovići 2 Mokošica 3 (1) Molunat 7 (6) Plat 1 Potomje 1 Šipanska luka 8 (5) Slano 3 (2) Smokvica 3 (1) Ston 7 (2) Suđurađ 4 (3) Vela Luka 9 (2) Vitaljina 1 Zamaslina 2 Zaton Mali 1 (1)

162

Zaton 1 (1) Žuljan 1 Blato 3 (1) Brijesta 2 Čara 1 Cavtat 4 (3) Doli 2 Dubrovnik 2 Gornje Pijavičino 1 Gruda 1 Korčula 1 (1) Lastovo 5 (1) Lopud 1 Lovište 3 (1) Luka Ston 4 (1) Ukupno područna jedinica Dubrovnik 94 (34)

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto korisnika povlastice migavica girarica

Područna jedinica Zadar Sali 4 4 Ist 1 Preko Starigrad Paklenica 1 1 Zadar 17 (1) 11 Biograd n/m 4 1 Žman 2 (1) Silba 2 Pag 6 5 Pakoštane 2 Ražanac 7 (2) 5 Novigrad dalmatinski 1 Kali 9 8 Kukljica 6 1 Ugljan 4 1 Tkon 9 4 Sv. Filip i Jakov 3 Premuda Kolan 6 3 Posedarje 1 Veli Rat Veli Iž 2 Pašman 5 Vir 4 Povljana 2 1 Bibinje 2 1 Tribanj 1 Ždrelac 1

163

Molat 1 Ukupno područna jedinica Zadar 101 (4) 48


Područna jedinica Šibenik Tribunj 17 (2) Jezera 17 (9) Murter 10 (3) Rogoznica 11 (3) Prvić 1 (1) Primošten 5 (2) 1 Srima 1 Vodice 1 Šibenik 5 (2) 1 Raslina 2 (1) Betina 1 Skradin Zaton 2 Brodarica 3 Zlarin 2 Pirovac 1 Krapanj 2 Žirje 1 Tisno 1 Skradin Kornati (Žut) Jadrtovac Žaborić Ukupno područna jedinica Šibenik 83 (23) 2


Područna jedinica Pula Poreč 1 1 Pula 9 1 Rabac 1 Savudrija (1) Medulin 1 Vrsar 1 Labin Umag Fažana 2 Pazin Ukupno područna jedinica Pula 14 (1) 3

164

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto korisnika povlastice migavica girarica Područna jedinica Split Sućuraj 1 Jelsa 1 3 (2) Stari Grad 2 3 (3) Hvar 5 8 (3) Bol 4 Povlja 1 Pučišća Milna 2 3 (1) Sutivan 2 4 (2) Supetar 6 (2) 7 (1) Okrug Gornji 5 (1) Trogir Zastražišće 2 (1) Vrboska 1 Vrbanj Drvenik 3 Gradac 2 1 Igrane 2 3 Tučepi 2 1 Podgora 1 Makarska 4 3 (1) Kaštel Gomilica 1 1 Omiš 5 Vinišće 4 Slatine 2 Marina 1 Trogir 5 (2) 1 Split 5 3 Sumartin 1 Postira 1 Podstrana 2 (1) Kaštel Kambelovac 7 (1) 6 Vranjic 2 2 Dugi Rat 2 3 Vis 1 2 Zaostrog 1 Brela 1 3 (1) Krilo Jesenice 3 Kaštel Stari 2 2 Kaštel Lukšić 2 (1) Kaštel Sućurac 1 Solin 1 1 Baška Voda 2 8 (3) Drašnice 2 1 Šolta 1

165

Grohote Stomorska 2 1 Ukupno područna jedinica Split 85 (8) 88 (18)


Područna jedinica Senj Novalja 2 (2) Ukupno područna jedinica Senj 2 (2)


Područna jedinica Rijeka Rab 12 (5) 25 (1) Cres Mali Lošinj 1 6 (1) Jadranovo 1 Moščenićka Draga 1 Ičići Omišalj 1 Novi Vinodolski 1 Rijeka 1 Lošinj Klenovica 1 Njivice 1 Mošćenice 1 Bakarac Praputnjak Ukupno područna jedinica Rijeka 20 (5) 32 (2) UKUPNO 389 (75) 173 (19)

Iz tablice 81 proizlazi da je na čitavom našem ribolovnom moru, prema podacima područnih jedinica, ukupno izdano 389 povlastica za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama i 173 povlastice za ribolov obalnim mrežama potegačama giraricama. Međutim, prema raspoloživim podacima autora ove studije, do kojih se je došlo na način naveden u točci 1.2. ove studije ukupno je registrirano 75 ovlaštenika povlastice koji stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama i 19 ovlaštenika povlastice koji stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama giraricama. U usporedbi s stvarnim brojem ovlaštenika povlastica koji obavljaju ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicama, kogolima i strašinima taj je broj kod ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom višestruko veći, što se može objasniti različim razlozima, od kojh su najvažniji slijedeći:

- taj se ribolov obavlja danju, - tim se ribolovom lovi kvalitetnija riba, - taj je ribolov po važećim propisima dopušteno obavljati na cijelom ribolovnom moru,

166

- taj je ribolov po važećim propisima dopušteno obavljati kroz dulje vremensko razdoblje,

- taj se ribolov može obavljati s manjim plovilima i s plovilima manjih snaga pogonskih strojeva,

- kod tog se ribolova troši manje pogonskog goriva zbog čega je zasigurno isplativiji, - kod tog se ribolova može postizavati veći ulov na jedinici ribolovnog napora.

Od ukupnog broja ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama, a koji iznosi 75, ukupno ih se 34 nalazi u područnoj jedinici Dubrovnik, odnosno u ribolovnoj zoni G, a od ukupnog broja ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama giraricama, a koji iznosi 19, ukupno ih se čak 18 nalazi u područnoj jedinici Split, odnosno također u ribolovnoj zoni G. Druga područna jedinica u kojoj je broj ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama i koji iznosi 23 je područna jedinica Šibenik, odnosno ribolovna zona F. Na trećem mjestu je područna jedinica Split, odnosno ribolovna zona G s 8. ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov ovim ribolovnim alatom, na četvrtom mjestu s 5 ovlaštenika je područna jedinica Rijeka, odnosno ribolovna zona E, na petom mjestu s 4 ovlaštenika je područna jedinica Zadar, odnosno ribolovna zona F i E, na šestom područna jedinica Senj, odnosno ribolovna zona E s 2 ovlaštenika, a na posljednjem područna jedinica Pula, odnosno ribolovna zona A s 1 ovlaštenikom. Kada se govori o broju korisnika koji stvarno obavljaju ribolov na pojedinom užem području tada u područnoj jedinici Dubrovnik, odnosno ribolovnoj zoni G treba spomenuti Molunat s 6 (šest) i Šipanska Luka s 5 (pet) korisnika povlastica za ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama i u područnoj jedinici Šibenik, odnosno u ribolovnoj zoni F u Jezerima s 9 (devet) korisnika povlastica. Što se tiče obalne povlačne mreže girarice najviše korisnika povlastica koji stvarno obavljaju ribolov tim ribolovnim alatom je po 3 (tri) u Starom Gradu, Hvaru i Baškoj Vodi te po dva (2) u Sutivanu i Jelsi. I na pojedinim ostalim užim područjima broj korisnika koji stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama je značajan i po tri (3) korisnika se nalaze u Cavtatu, Suđurađu, Murteru i Rogoznici a po dva (2) u Lumbardi, Slanom, Stonu, Veloj Luci, Ražancu, Tribunju, Primoštenu, Šibeniku, Supetru, Trogiru i Novalji. 4.2.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva

područja na kojem se obavlja ribolov S obzirom da broj sudionika u ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama iz podataka navedenih u točci 4.2.9. ove studije na cijelom našem ribolovnom moru, osim u ribolovnoj zoni A, je značajan, općenito se smatra da taj ribolov može imati utjecaja na življenje obalnog i otočnog stanovništva najvećeg dijela područja na kojem se taj ribolov tradicionalno obavlja. To je posebice značajno za otočno i obalno stanovništvo u zimskom razdoblju, kada su inače ostale djelatnosti, posebice turistička i ugostiteljska djelatnost, svedene na najmanju moguću mjeru ili je uopće nema. Ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama je zimski ribolovi kaji se tradicionalno, već nekoliko stotina godina, obavlja u zimskom razdoblju, kao što je već prije

167

rečeno od 1. listopada do kraja travnja. Ukidanjem dakle tog ribolova značajan dio obalnog i otočnog stanovništva bi ostao bez značajnog izvora prihoda, a na nekim područjima čak i bez jedinog izvora prihoda u zimskom razdoblju. Iz opće ocjene utjecaja ribolova obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se taj ribolov obavlja može se zaključiti da i dalje vlada interes lokalnog stanovništva za obavljanje tog ribolova, koji je ne samo tradicionalnog značaja, već je također i značajan izvor prihoda lokalnog stanovništa i na nekim užim područjima, koja su iznesena u točci 4.2.9. ove studije značajnoj mjeri može utjecati na njihovo življenje. Interes dakle stanovništva na kojem se tradicionalno obavlja ribolov obalnim mrežama potegačama giraricama i migavicama je evidentan i taj ribolov ne samo da se ne smanjuje, nego se smatra da se broj korisnika koji ga stvarno obavljaju, a imaju povlastice za njegovo obavljanje, posljednih godina povećava. Smatra se također da bi se broj korisnika koji stvarno taj ribolov obavlja još više povećao kada bi se mogle za njegovo obavljanje dobiti nove povlastice. Kako se međutim nove povlastice za obavljanje tog ribolova ne mogu dobiti smatra se da se broj korisnika koji taj ribolov stvarno obavljaju od ovlaštenika koji su povlastice prije dobili. 4.2.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u

ribolovu na kojem se ribolov obavlja Temeljem opće ocjene o utjecaju ribolova obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se taj ribolov obavlja, koja je iznesena u točci 4.2.10. ove studije, može se dati ocjena ekonomskog i socijalnog značaja tog ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se obavlja. Kako je broj sudionika u ribolovu obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama značajan na cijelom našem ribolovnom moru, posebice na nekim područjima koja su navedena u točci 4.2.10. ove studije, osim u ribolovnoj zoni A, odnosno na ribolovnom području zapadne obale Istre, matra se da taj riboolov ima ekonomski i socijalni značaj na življenje stanovništva tih područja. Taj ribolov stoga na svim područjima gdje se je do sada tradicionalno obavljao treba nastaviti obavljati, jer bi u suprotnom to moglo imati negativan utjecaj na življenje lokalnog stanovništva, koji inače u najvećem broju slučajeva nemaju drugih značajnijih izvora življenja.

168

4.3. OSTALE OBALNE MREŽE POTEGAČE SRDELARA, ŠABAKUN, IGLICARA I OLIŽNICA

Od ostalih obalnih mreža potegača, koje se temeljem Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru, smiju upotrebljavati u našem ribolovnom moru su: - obalna potegača srdelara,

- obalna mreža potegača šabakun, - obalna mreža potegača iglicara, - obalna mreža potegača oližnica.

Zajednička značajka navedenih obalnih mreža potegača, u usporedbi s prije navedenim obalnim mrežama potegačama migavicama i giraricama je da nisu namijenjene ulovu gire oblice, Spicara smaris, već ovisno o tipu obalne mreže potegače, a sukladno važećim odredbama citiranog Pravilnika, ulovu drugih vrsta riba. Kako su vrste riba koje su namijenjene ulovu navedenim obalnim mrežama potegačama pelagične vrste, koje žive u plovama, navedene potegače se smatraju pelagičnim potegačama, što znači da se ne potežu po morskom dnu, već u pelagijalu i stoga nemaju štetan utjecaj na staništa livada morskih cvjetnica, iako se ribolov tim potegačama, osim s obalnim mrežama potegačama oližnicama, s kojima se ribolov obavlja na pjeskovito-muljevitim dnima te u bočatnim i slatkim vodama uglavnom obavlja na istim lovištima na kojima se obavlja i ribolov obalnim mrežama potegačama giraricom i migavicom. Iako se ove obalne mreže potegače ne potežu po morskom dnu ipak se i s ovim potegačama, kao i s potegačama koje se potežu po morskom dnu, u pravilu radi na položajima, odnosno lovištima gdje su dna čista, odnosno gdje nema zadjeva o koje bi mreža mogla zapeti, kada ponekad dospije na morsko dno. I za obalne mreže potegače srdelaru, šabakun, iglicaru i oližnicu su, s obzirom na način obavljanja ribolova, dužinu užadi koja se smije upotrebljavati na svakom krilu mreže kao i masenu zastupljenost nedoraslih primjeraka u lovinama i masenu zastupljenost vrsta riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini ribolovni alat u njihovim lovinama, propisane iste odredbe kao i kod ribolova obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom, a sadržane su u članku 15. stavak (3), (4), (5) i (6) Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru i članku 36. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru. Iako se ribolov ovim obalnim mrežama potegačama, kako je već rečeno, ne obavlja na livadama morskih cvjetnica, već u pelagijalu, a kako se smatra da i one pripadaju tradicionalnim ribolovnim alatima jer su od davnine u upotrebi u našem morskom ribolovu, o čemu svjedoče podaci koje iznosi Lorini (1903), smatra se da njihova buduća upotreba nije upitna. I pored te činjenice, autori ove studije su smatrali da ih kao i ostale analizirane tradicionalne alate i načine ribolova, treba obraditi i zato su ih predložili naručitelju ove studije, jer nisu bili predviđeni u projektnom zadatku naručitelja, već su bili predviđeni samo ribolovni alati kojima se obavlja ribolov na livadama morskih cvjetnica i načini ribolova ludrom, zagonicom i fružatom.

169

4.3.1. Temeljni podaci o analiziranim ribolovnim alatima 4.3.1.1. Srdelara Prema odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru obalna mreža potegača srdelara namijenjena je ribolovu sitne plave ribe, čija veličina oka niti u jednom dijelu mreže ne smije biti manja od 8 mm. U ribolovu obalnom mrežom potegačom srdelarom dozvoljeno je korištenje umjetne rasvjete ukupne jačine instalirane snage električnih rasvjetnih tijela do 2.000 W ili kod plinskih ferala do 2.000 kandela po plovilu, na temelju čega se može zaključiti da se obalna mreža potegača srdelara koristi noću, ali da se može upotrebljavati i danju, jer takva njezina upotreba važećim propisima nije zabranjena, a ono što nije zabranjeno, to je dozvoljeno. Ipak se smatra, a što proizlazi i iz iskustva naše ribolovne prakse, da je njezina pravilna i tradicionalna primjena samo noću i uvjetovana je upotrebom umjetne rasvjete te da svaki njezin drugačiji način upotrebe bi bio nenamjenski, suprotan tradiciji i iskustvima naše ribolovne prakse, što znači da bi bio protivan važećim propisima. Iako je po važećim propisima obalna mreža potegača srdelara namijenjena ulovu sitne plave ribe, ipak je ciljana vrste te obalne potegače srdela, Sardina pilchardus, jer druge vrste sitne plave ribe i ne lovi, jer ne žive u priobalnom morskom pojasu. Pored srdele u lovinama obalne mreže potegače srdelare se mogu naći još šarun, Trachurus trachurus, bukva, Boops boops, lokarda ili plavica, Scomber japonicus i skuša, Scomber scombrus te i lignja, Loligo vulgaris. Srdela kao najvažnija ciljana vrsta u lovinama ovih obalnih mreža potegača se zadržava u velikim i gustim plovama i to uglavnom danju na dubini od 25 do 55 m i noću na dubini od 15 do 35m. Zalazi međutim na dubinu i do 250 m. Spolno sazrije potkraj prve godine života s oko 12 cm dužine i sa 14 cm dužine svi primjerci su spolno zreli. Mrijesti se od polovine jeseni do kraja zime na dubini 20 do 25 m (Jardas, 1996). Ta se obalna potegača od davnine koristi u našem morskom ribolovu, o čemu svjedoče podaci koje iznosi Lorini (1903), koji tu mrežu naziva «srdjelara ili velika ljetna potegača za srdjele, koja je namijenjena, kako joj ime kaže velikom ribanju srdjela, što se love pod svjećalo; nije ipak rijetko da se također pod svjećalom nakupi brgljuna, skuša, lokarada i šnjura». Upotreba obalne mreže potegače srdelare u našem ribolovnom moru prostorno nije ograničena, ali je vremenski njezina upotreba zabranjena u razdoblju od 15. prosinca do 15. siječnja i to zbog zaštite srdele, Sardina pilchardus, u vrijeme njezinog nalintenzivnijeg mriješćenja. 4.3.1.2. Šabakun Prema odredbama Pravilnika i ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru obalna mreža potegača šabakun je namijenjena ulovu gofa, Seriola dumerili i krupne plave ribe, isključivo u trenutku njihove pojave, iz čega proizlazi da bi se ta obalna mreža potegača trebala upotrebljavati samo na lovištima na kojima se pojavljuju jata pelagične ribe za čiji ulov je namijenjena. Lorini (1903) navodi da je šabakun namijenjen lovu «polanda i tunja». Ciljana vrsta dakle u lovinama obalne potegače šabakuna je gof, Seriola dumerili, ali i druge vrste krupne plave ribe, posebice palamida, Sarda sarda, luc, Euthynnus alletteratus i trup,

170

Auxis rochei. Nekada se je s ovom obalnom mrežom potegačom lovio i tunj, Thunnus thynnu, koji se danas sporadično ulovi u tu mrežu, ne samo zato što je za njega propisana godišnja ulovna kvota, već i zato što rijetko zalazi u priobalni morski pojas, jer se prije toga ulovi na otvorenom moru. Gof, Seriola dumerili, kao gospodarski najznačajnija ciljana vrsta u lovinama obalne mreže potegača šabakuna, je pelagična i migratorna riba toplih mora. Na dubrovačkom području je nazivaju orhan. Glavna su joj nalazišta oko otoka Visa, Lastova, Mljeta i Palagruže, cijelo područje Dubrovnika, vanjski rub Kornatskog otočja i Dugog otoka (Grubišić, 1988). Tijekom mrijesta, od mjeseca svibnja do rujna, spolno zrele jedinke u velikom broju približavaju se obali, kada ih se najviše i lovi. Tijekom mjeseca kolovoza, rujna i listopada love se subadultni primjerci, koji se nazivaju žuteji ili feluni, čija je masa od 0,5 do 1 kg, a starost oko 1. godine (Skaramuca i sur., 1977). Iz svega iznijetog proizlazi da se obalna mreža potegača šabakun, prema važećim propisima, ali i tradiciji u obavljaju tog ribolova te i iskustvu naše ribolovne prakse, koja također postoji od davnine, ne bi smjela primjenjivati prije nego što se na lovištu pojavi riba kojoj je namijenjena, niti bi se smjela upotrebljavati za ulov vrsta koje ne pripadaju krupnoj plavoj ribi. Veličina oka niti u jednom dijelu obalne mreže potegače šabakuna ne smije biti manja od 28 mm. Obalna mreža potegača šabakun je inače u pogledu položaja mrežnih oka u mrežnom tegu istih konstrukcijskih osobina kao i obalna mreža potegača migavica, od koje se samo razlikuje veličinom mreže i najmanjom veličinom oka, ali i drugačijom namjenom. Često se zbog toga za šabakun kaže da je to «velika migavica», a i Lorini (1903) je naziva «šabakun ili velika migavica», a poznato je da se na nekim našim područjima i za migavicu kaže jednostavno šabakun. Ribolov obalnom mrežom potegačom šabakunom nije ograničen u našem ribolovnom moru niti prostorno, niti vremenski. 4.3.1.3. Iglicara Prema odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru obalna mreža potegača iglicara je namijenjena ulovu iglica, Belone belone, čija veličina oka niti u jednom dijelu mreže ne smije biti manja od 10 mm. Iglica, Belone belone je priobalna epipelagična vrsta, koja se zadržava u plovama. Mrijesti se od listopada do svibnja u priobalnom morskom pojasu. Iglicara bi se u pravilu trebala topiti kada se pojavi jato iglica, koje se brzo uoči na morskoj površini, iz čega proizlazi da ako se ta mreža namjenski upotrebljava, ne bi se smjela topiti prije nego što se na lovištu pojavi riba. S obzirom na vrstu za čiji ulov je namijenjena, iglicara je u pravom smislu pelagična potegača i u ribolovu se ne bi smjela potezati po morskom dnu, jer nije namijenjena, niti je građena i armirana za ulov pridnenih vrsta riba.

171

Pored iglice u lovinama iglicare mogu se naći i šarun, lokarda, skuša, gavun, Atherina hepsetus i druge pelagične vrste koje se pojavljuju u priobalnom morskom pojasu. Iglicara se upotrebljava noću, ali se može koristiti i danju. Iglicara je također stariji ribolovni alat, koji Lorini (1903) naziva «jaglara» i koja je i prema tom autoru namijenjena isključivo lovu iglica, koje se uvijek drže na morskoj površini. Stoga Lorini (1903) smatra da iglicara uvijek pliva, zbog čega je uvijek opskrbljena jakim i gustim plutima i srazmjerno s malim komadima olova na plutnji, toliko da drže mrežu okomito rastegnutu. Ni ribolov obalnom mrežom potegačom iglicarom nije ograničen u našem ribolovnom moru niti prostorno, niti vremenski. 4.3.1.4. Oližnica Prema odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru obalna mreža potegača oližnica je namijenjena ulovu gavuna olige, Atherina boyeri. Veličina oka niti na jednom dijelu obalne mreže potegače oližnice ne smije biti manja od 5 mm. Oliga, Atherina boyeri kao ciljana vrsta obalnih mreža potegača oližnica je priobalna pelagična vrsta, čija su staništa u bočatnim i slatkim vodama na dubini od 2 do 20 metara. Mrijesti se u drugoj polovini proljeća i početkom ljeta, a spolno sazre pri dužini od 6 cm nakon prve godine života (Jardas, 1996). Obalna mreža potegača oližnica je na incijativu istarskih ribara tek prije nekih deset godina zakonski legalizirana i regulirana propisima, iako je poznata od davnine u našem morskom ribarstvu, o čemu svjedoče podaci koje iznosi Lorini (1903). Navedeni autor spominje oližnicu kao «malu potegaču» pod nazivom geričara, kojom se love sitne gerice, Atherina boyeri», iz čega proizlazi da Lorini gavuna oligu, naziva sitnim gericama. Lorini (1903) također iznosi da se oližnica «obično upotrebljava u krajnom zakutku luke, iznutra lučkih obrambenih nasipa i lukobrana, gdje se gerice zimi kupe u gusto, kao stura, da se od rđava vremena zaklone». Razlog da je incijativa za zakonsko reguliranjhe ove obalne mreže potegače potekla od istarskih ribara je taj što je gavun oliga, Atherina boyeri najviše rasprostranjen na području zapadne obale Istre, odnosno u ribololovnoj zoni A, gdje se i najviše lovi i to pretežito plivaricom oližnicom i jednostrukom mrežom stajačicom oližnicom. Prema raspoloživim podacima međutim nema ni jednog ribara na zapadnoj obali Istre, koji obavlja ribolov obalnom mrežom potegačom oližnicom. Ribolov obalnom potegačom oližnicom dozvoljen je samo u ribolovnim zonama A i F, te u dijelu ribolovne zone E i to u području Novigradskog i Karinskog mora. Ribolov obalnom mrežom potegačom oližnicom je inače zabranjen od 1. travnja do 31. listopada.

172

4.3.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih ribolovnih alata 4.3.2.1. Struktura ulova ostvarenog ribolovom analiziranim ribolovnim alatima Kako se ribolov obalnim mrežama potegačama srdelarom i iglicarom sve rijeđe obavlja, jer je sve manji interes za obavljanje ribolova tim ribolovnim alatima, to se i lovine ovih ribolovnih alata nisu analizirale, jer je bilo teško i pronaći stvarne korisnike ovih ribolovnih alata, a kada su se i pronašli iz različitih razloga se s njima nije mogao postići dogovor o obavljanju istraživanja. Ocjenjuje se međutim da istraživanja ribolova tim ribolovnim alatima nisu ni bila neophodna, jer je struktura njihovh lovina uglavnom onakva kakva je i prikazana u članku 15. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribooov na moru, kojim je propisana njihova namjena. Pored vrsta kojima su ti alati namijenjeni, a to su za potegaču srdelaru sitna plava riba, a za potegaču iglicaru iglica, u njihovim lovinama se još mogu naći i takve vrste kao što su lokarda, šarun, skuša, bukva i lignja. Kako sve ove vrste pripadaju pelagičnim vrstama, koje su u pravilu kratkog životnog vijeka te kako sve imaju veliki fekunditet ne smatra se da takva njihova nenamjenska upotreba može imati štetan utjecaj na stanje lovljenih vrsta. Struktura ulova ostvarena ribolovom obalnom mrežom potegačo šabakunom u mjesecu svibnju 2008. godine na lovištu kraj Jezera, na ribolovnom području otoka Murtera, odnosno u ribolovnoj zoni F, prikazuje tablica 82, u uvali Kale kraj Ližnjana, na zapadnoj obali Istre, odnosno u ribolovnoj zoni A tablica 83, dok je struktura ulova ostvarena ribolovom obalnom mrežom potegačom oližnicom u mjesecu travanju 2008. godine u Karinskom moru prikazana u tablici 84. Tablica 82. Struktura ulova šabakuna u mjesecu svibnju, 2008. godine, na lovištu kraj Jezera na ribolovnom području otoka Murtera – analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Trachurus mediterraneus (šarun) 117 33,52 4968 24,92 Mullus barbatus (trlja od blata) 79 22,64 3982 19,98 Spicara smaris (gira oblica) 23 6,59 570 2,86 Pagellus erythrinus (arbun) 21 6,02 1454 7,29 Boops boops (bukva) 21 6,02 958 4,81 Pagellus acarne (batoglavac) 17 4,87 428 2,15 Trigloporus lastoviza (lastavica glavulja) 17 4,87 428 2,15 Diplodus annularis (špar) 16 4,58 862 4,32 Spicara flexuosa (gira oštrulja) 10 2,87 250 1,25 Diplodus vulgaris (fratar) 5 1,43 232 1,16 Zeus faber (kovač) 4 1,15 1620 8,13 Myliobatis aquila (golub) 3 0,86 1996 10,01 Scorpaena notata (škrpinica) 2 0,57 106 0,53 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 2 0,57 230 1,15 Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,29 64 0,32 Diplodus puntazzo (pic) 1 0,29 190 0,95 Merlucius merlucius (mol) 1 0,29 180 0,90

173

Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,29 168 0,84 Serranus cabrilla (kanjac) 1 0,29 100 0,50 Spondyliosoma cantharus (kantar) 1 0,29 34 0,17 Symphodus doderleini (hinac dugoprugac) 1 0,29 6 0,03 Sparus aurata (komarča) 1 0,29 174 0,87 Sphyraena sphyraena (škaram) 1 0,29 342 1,72 Scyliorhinus stellaris (mačka mrkulja) 1 0,29 276 1,38 Cephalopoda Loligo vulgaris (lignja) 1 0,29 180 0,90 Sepia officinalis (sipa) 1 0,29 136 0,68

UKUPNO 349 100,00 19934 100,00 Tablica 83. Struktura ulova šabakuna u mjesecu lipnju, 2008. godine, u uvali Kale kraj Ližnjana na zapadnoj obali Istre – analiziran 1 poteg.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 253 38,22 27675 28,66 Sarpa salpa (salpa) 205 30,97 42004 43,50 Diplodus vulgaris (fratar) 160 24,17 18963 19,64 Spondyliosoma cantharus (kantar) 12 1,81 1000 1,04 Diplodus puntazzo (pic) 10 1,51 1371 1,42 Dentex dentex (zubatac) 9 1,36 2653 2,75 Pagrus pagrus (pagar) 7 1,06 1976 2,05 Diplodus sargus (šarag) 4 0,60 705 0,73 Mullus surmuletus (trlja od kamena) 1 0,15 115 0,12 Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,15 100 0,10

UKUPNO 662 100,00 96562 100,00 Tablica 84. Struktura ulova obalnom potegačom oližnicom u mjesecu travnju, 2008. godine, na ribolovnom području Karinskog mora – analizirana 2 potega.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Atherina boyeri (oliga) 1740 91,24 3781 63,57 Symphodus ocellatus (martinka) 62 3,25 326 5,48 Zosterisessor ophiocephalus (glavoč travaš) 61 3,20 649 10,91 Syngnathus acus (šilo) 12 0,63 33 0,55 Gobius niger (glavoč blatar) 14 0,73 165 2,77 Belone belone (iglica) 3 0,16 430 7,23 Symphodus roissali (podujka) 2 0,10 61 1,03 Diplodus annularis (špar) 1 0,05 4 0,07 Callionymus sp. 2 0,10 2 0,03 Liza ramada (cipal balavac) 1 0,05 272 4,57 Symphodus cinnereus (hinac sivi) 7 0,37 87 1,46

174

Cephalopoda Sepia officinalis (sipa) 2 0,10 138 2,32

UKUPNO 1907 100,00 5948 100,00 Kako je po važećim propisima obalna mreža potegača šabakun namijenjena ulovu gofa, Seriola dumerili i krupne plave ribe, isključivo u trenutku njihove pojave, a obalna mreža potegača gavuna olige, Atherina boyeri, zbog preglednijeg prikazivanja masene zastupljenosti tih vrsta u njihovim lovinama, u odnosu na masenu zastupljenost drugih lovljenih vrsta, a u cilju utvrđivanja namjenskog korištenja tih ribolovnih alata, na slikama 91., 92. i 93. je prikazana postotna masena zastupljenost tih vrsta u njihovim lovinama.

šarun25%

trlja od blata20%

golub10%

ostalo45%

Slika 91. Postotna masena zastupljenost vrsta u lovinama šabakuna u mjesecu svibnju, na lovištu kraj Jezera na ribolovnom području otoka Murtera temeljem strukture ulova sadržane u tablici 82.

175

ušata29%

salpa43%

fratar20%

ostalo8%

Slika 92. Postotna masena zastupljenost vrsta u lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, u uvali Kale kraj Ližnjana na ribolovnom području zapadne obale Istre temeljem strukture ulova sadržane u tablici 83.

oliga64%

iglica7%

ostalo18%

glavoč travaš11%

Slika 93. Postotna masena zastupljenost vrsta u lovinama obalne potegače oližnice u mjesecu travnju, na ribolovnom području Karinskog zaljeva temeljem strukture ulova sadržane u tablici 84.

176

Kako je, kao što je već rečeno, obalnom mrežom potegačom šabakunom namijenjenom ulovu gofa, Seriola dumeriliu i krupne plave ribe, isključivo u trenutku njihove pojave, planiralo se je obaviti istraživanja ribolova tom potegačom na jednom tradicionalno poznatom ribolovnom području za ulov gofa, Seriola dumerili u Jadranskom moru, koje je smješteno u uvali Molunat na krajnjem jugu Jadrana i čekala se je pojava ribe, kako bi se moglo pristupiti topljenju mreže. Iako se tada jato ciljane vrste, za čiji ulov je šabakun namijenjen, nije pojavilo, topljenje mreže se je obavilo bez pojave ribe, ali nije postignut nikakav ulov. Kako se lovišta južnog Jadrana, posebice oko Molunta, smatraju najtradicionalnijim lovištima za ulov gofa primjenom obalne mreže potegače šabakuna i kako se taj ribolov tim ribolovnim alatom na tom ribolovnom području obavlja od davnine, iznose se podaci o istraživanjima ribolova šabakunom u razdoblju 1982.-1994. godine (Skaramuca, i ostali, 1997). U tim je istraživanjima ukupno ulovljeno 4107 komada gofa i izvagano 53 983 kg ribe, pri čemu je najveći broj ulovljenih primjeraka, koji je iznosio 590, zabilježen 1985., dok je najveća ukupna masa ulova, koja je isnosila 7 885 kg, zabilježena 1991. Rezultati istraživanja u navedenom razdoblju, koji prikazuju broj ulovljenih primjeraka i ukupnu masu ulova gofa po godinama prikazuje slika 94., a slika 95. kretanje ulova gofa po masenim kategorijama i njihov broj (Skaramuca i sur., 1997).

Slika 94. Ukupni broj ulovljenih primjeraka (tanja crta) i ukupna masa ulova gofa po godinama (podebljana crta) u razdoblju 1982.-1994. godine.

177

0

50

100

150

200

250

300

1982 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 1994

godine

broj

ulo

vlje

nih

prim

jera

ka

broj primjeraka težine 0,5 - 1 kgbroj primjeraka težine 1 - 2 kgbroj primjeraka težine 2 - 5 kgbroj primjeraka težine 5 - 10 kgbroj primjeraka težine 10 - 20 kgbroj primjeraka težine > 20 kg

Slika 95. Kretanje ulova gofa po masenim kategorijama i njihov broj u razdoblju 1982 - 1994. godine. Iz tablice 82. i 83. te slike 91. i 92. proizlazi da struktura ulova šabakuna nije sukladna odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru, jer u lovinama analizirane mreže nisu zastupljene vrste za čiji ulov je šabakun namijenjen, a to je gof, Seriola dumerili i krupna plava riba, što upućuje na to da se analizirana mreža nije upotrebljavala, u odgovarajućem razdoblju, na odgovarajućem ribolovnom području ili na odgovarajući način. Što se tiče odgovarajućeg razdoblja ili odgovarajućeg ribolovnog područja, prema važećim propisima to nije upitno, jer analizirani ribolovni alat nije niti prostorno niti vremenski ograničen u našem ribolovnom moru. Upitan je međutim način upotrebe, jer se istraživana mreža nije topila u trenutku pojave ribe kojoj je namijenjena. Iz navedenih tablica i slika proizlazi da je maseno najzastupljenija vrsta u lovinama analizirane mreže u mjesecu svibnju i lipnju 2008. godine na ribolovnom području otoka Murtera i na zapadnoj obali Istre bila salpa s 43,50 %, ušata s 28,66 %, fratar s 19,64 %, šarun s 24,92 %, trlja blatarica s 19,98 % i arbun s 7,29 %, što ukazuje da analizirana mreža nije namjenski upotrebljavana. Rezultati međutim prikazani na slici 94. i 95. ukazuju da kada se obalna mreža potegača šabakun upotrebljava sukladno važećim propisima masena zastupljenost lovljenih vrsta je sukladna propisanoj namjeni mreže.

178

Kada se međutim radi o obalnoj mreži potegači oližnici rezultati istraživanja prikazani u tablici 84. i slici 93. ukazuju da se analizirana mreža uglavnom namjenski upotrebljavana, jer najveća masena postotna zastupljenost se je odnosila na gavuna oligu, Atherina boyeri, čija je zastupljenost u lovinama ove mreže na ribolovnom području Karinskog mora iznosila 63,57 %. Od ostalih vrsta najzastupljenije ribe u lovinama ove mreže su bile glavoč travaš, Zosterisessor ophiocephalus, s 10,91 % zastupljenošću, iglica, Belone belone, s 7,23 % zastupljenošću, martinka, Symphodus ocellatus, s 5,48 % zastupljenošću i cipal balavac, Liza ramada s 4,57 % zastupljenošću. 4.3.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta

u lovinama Kako među lovinama analizirane obalne mreže potegače šabakuna nije bilo ciljanih vrsta, nastojalo se je utvrditi koji je bio postotak nedoraslih primjeraka najzastupljenijih vrsta i njezinim lovinama. Kako su najzastupljenije vrste u lovinama analizirane mreže bile šarun pučinar, Trachurus mediterraneus, trlja blatarica, Mullus barbatus, salpa, Sarpa sarpa, fratar, Diplodus vulgaris i ušata, Oblada melanura, temeljem dužinske zastupljenosti pojedinih vrsta u lovinama, koje su prikazane u tablicama 85, 86, 87, 88 i 89 i učestalosti pojavljivanja njihovih ukupnih dužina, koje su prikazane na slici 96, 97, 98, 99 i 100 odredio se je postotak spolno nezrelih ili nedoraslih primjeraka. Duljina prve spolne zrelosti je određivana na temelju rezultata iz literature i to za šaruna pučinara Trachurus mediterraneus prema Arneri (1984) iznosi 16 cm, za trlju blataricu, Mullus barbatus prema Vrgoču i sur. (2004) 12 cm, te prema Cetiniću i sur. (2002) za salpu, Sarpa salpa 25 cm, za fratra, Diplodus vulgaris 19 cm i ušatu, Oblada melanura 17 cm. Tablica 85 . Dužinska zastupljenost šaruna pučinara, Trachurus mediterraneus, u lovinama šabakuna u mjesecu svibnju, na lovištu kraj Jezera na ribolovnom području otoka Murtera.

Dužinske skupine Lt (cm) N 13,5 - 14,4 3 14,5 - 15,4 23 15,5 - 16,4 28 16,5 - 17,4 26 17,5 - 18,4 22 18,5 - 19,4 7 19,5 - 20,4 5 20,5 - 21,4 2 21,5 - 22,4 0 22,5 - 23,4 0 23,5 - 24,4 1

179

Tablica 86. Dužinska zastupljenost trlje od blata, Mullus barbatus, u lovinama šabakuna u mjesecu svibnju, na ribolovnom području Murterskog mora.


10,5 - 11,4 8 11,5 - 12,4 7 12,4 - 13,4 2 13,5 - 14,4 6 14,5 - 15,4 16 15,5 - 16,4 15 16,5 - 17,4 9 17,5 - 18,4 4 18,5 - 19,4 5 19,5 - 20,4 0 20,5 - 21,4 4

0

5

10

15

20

25

30

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 96. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) šaruna, Trachurus mediterraneus, u lovinama šabakuna u mjesecu svibnju, na ribolovnom području Murterskog mora.

180

02468

1012141618

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 97. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) trlje od blata, Mullus barbatus, u lovinama šabakuna u mjesecu svibnju, na ribolovnom području Murterskog mora.

Tablica 87. Dužinska zastupljenost salpe, Sarpa salpa, u lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana (Istra).

Dužinske skupine Lt (cm) N 18,5 - 19,4 3 19,5 - 20,4 0 20,5 - 21,4 1 22,5 - 23,4 1 23,5 - 24,4 8 24,5 - 25,4 18 25,5 - 26,4 15 26,5 - 27,4 17 27,5 - 28,4 7 28,5 - 29,4 7 29,5 - 30,4 5 30,5 - 31,4 5 31,5 - 32,4 5 32,5 - 33,4 2 33,5 - 34,4 0 34,5 - 35,4 0 35,5 - 36,4 0 36,5 - 37,4 1

181

Tablica 88. Dužinska zastupljenost fratra, Diplodus vulgaris, u lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana (Istra).

Dužinske skupine Lt (cm) N 15,5 - 16,4 6 16,5 - 17,4 8 17,5 - 18,4 14 18,5 - 19,4 21 19,5 - 20,4 15 20,5 - 21,4 9 22,5 - 23,4 9 23,5 - 24,4 4 24,5 - 25,4 4 25,5 - 26,4 6 26,5 - 27,4 0 27,5 - 28,4 1 28,5 - 29,4 2 29,5 - 30,4 1

Tablica 89. Dužinska zastupljenost ušate, Oblada melanura, u lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana (Istra).


182

02468

101214161820

19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36Ukupna dužina (Lt) (cm)

Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 98. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) salpe, Sarpa salpa, u lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana (Istra).

0

5

10

15

20

25

16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 99. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) fratra, Diplodus vulgaris, u lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana (Istra).

183

0

5

10

15

20

25

18 19 20 21 22 23 24 25 26


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 100. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) ušate, Oblada melanura, u lovinama šabakuna u mjesecu lipnju, na ribolovnom području oko Ližnjana na zapadnoj obali Istre.

Temeljem podataka navedenih u tablici 85. i na slici 96. u lovinama obalne mreže potegače šabakuna je u istraživanom razdoblju zastupljenost nedoraslih primjeraka šaruna pučinara, Trachurus mediterraneus iznosila skoro 40 %, trlje blatarice, Mullus barbatus oko 22 %, salpe, Sarpa salpa oko 33 % i fratra, Diplodus vulgaris oko 45 %, dok u lovinama nije bilo nedoraslih primjeraka ušate, Oblada melanura. Tablica 90. Dužinska zastupljenost olige, Atherina boyeri, u lovinama obalne potegače oližnice u mjesecu travnju, na ribolovnom području Karinskog mora.

Dužinske skupine Lt (cm) N 4,5 – 5,4 15 5,5 – 6,4 35 6,5 – 7,4 23 7,5 – 8,4 14 8,5 – 9,4 13

184

0

5

10

15

20

25

30

35

40

5 6 7 8 9


Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 101. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) olige, Atherina boyeri, u lovinama obalne potegače oližnice u mjesecu travnju, na ribolovnom području Karinskog mora. Kako gavun oliga, Atherina boyeri spolno sazrijeva kod dužine 6 cm (Jardas, 1996), to iz tablice 91. i slike 101. proizlazi da je u lovinama obalne mreže potegače oližnice zastupljenost nedoraslih primjeraka na ribolovnom području Karinskog mora iznosila oko 50 %. 4.3.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti Prema važećim propisima, odnosno odredbama Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru nema prostornog, niti vremenskog ograničenja obavljanja ribolova obalnim mrežama potegačama iglicarom i šabakunom, dok je i prostorno i vremenski ograničen ribolov obalnom mrežom potegačom oližnicom te vremenski, ali ne i prostorno i ribolov obalnom mrežom potegačom srdelarom To znači da je ribolov obalnim mrežama potegačama iglicarom i šabakunom dozvoljen na cijelom našem ribolovnom moru, odnosno u svim ribolovnim zonama, bez vremenskog ograničenja, da je ribolov obalnom potegačom srdelarom zabranjen od 15. prosinca do 15. siječnja, dok je ribolov obalnom mrežom potegačom oližnicom dozvoljen samo u ribolovnim zonama A i F, te u dijelu zone E, i to u području Novigradskog i Karinskog mora od 1. studenog do 31. ožujka. Kako je temeljem članka 15. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru propisana i namjena obalnih mreža potegača srdelare, iglicare, šabakuna i oližnice, smatra se da je prostorno određivanje postojećih lovišta za te ribolovne alate opravdano, jer ribe koje su namijenjene ulovu tim ribolovnim alatima su pelagične, obavljaju velike i najčešće nepoznate sezonske migracije, koje nije moguće u potpunosti pratiti, pa time ni preciznije odrediti.

185

Procjenjuje se stoga da prostorno određivanje postojećih lovišta tih ribolovnih alata ne treba mijenjati, već postojeća zadržati, jer se ti ribolovni alati ne potežu po morskom dnu, nego po pelagijalu a kada se potežu i iznad livada morskih cvjetnica, neće značajnije štetno utjecati na njihovo stanje. Procjenjujući opravdanost zadržavanja postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom, šabakunom i oližnicom treba istaknuti da se kod ribolova tim ribolovnim alatima treba propisati da se smiju upotrebljavaju samo na lovištima podesnim ulovu ribe kojoj su namijenjene i to samo u trenutku njezine pojave. Kako su to, naime, sve pelagične vrste, koje žive u jatima sve se te potegače ne bi smjele topiti prije nego se pronađu ili pomoću osvjetljenja sakupe jata lovljenih vrsta riba, kao što je slučaj kod obalne potegače srdelare. Takav način upotrebe tih mreža je uobičajen u našoj ribolovnoj praksi i svaki drugačiji način njihove upotrebe može se smatrati neuobičajen za te ribolovne alate i suprotan iskustvima naše ribolovne prakse, a i u krajnjoj liniji i protivan važećim propisima. Da bi se stoga onemogućila njihova nepravilna i neuobičajena upotreba potrebno je preciznije i pravilnije propisati upotrebu tih ribolovnih alata, čija je upotreba vrlo često ne samo nenamjenska nego i neuobičajena te također propisati i kaznenu odredbu ako se ne upotrebljavaju na način koji je određen propisima. 4.3.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta Potencijalna lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom, šabakunom i oližnicom trebaju omogućiti da najzastupljenija riba u njihovim lovinama budu vrste za čiji su ulov namijenjene, čija zastupljenost u lovinama ne bi smjela biti manja od 80 % ukupne mase ulova. To znači da potencijalna lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom trebaju biti podesna za ulov vrsta kojima su namijenjene, što znači da postojeća lovišta, a to je cijeli priobalni dio našeg ribolovnog mora, i lovišta koja su podesna za ribolov tim ribolovnim alatima se nalaze u dijelovima priobalnog morskog pojasa širine do oko 0,6 morskih milja (oko 1000 m) od obale kopna ili otoka u ribolovnim zonama A, E, F, G, B i D. Kako ta lovišta važećim propisima nisu bila pobliže određena daje se slijedeći prijedlog liste budućih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom. Ta bi lovišta bila slijedeća: a) u ribolovnoj zoni A

- od rta Katavra do granica posebnog staništa u akvatoriju ušća rijeke Dragonje jugoistočno od linije koja polazi od rta S. Petra u kursu 260;

- od Umaškog rta do rta Malin; - od rta Dajla do rta Mujela; - Tarska vala; - od južnog rta luke Črvar do uvale Srgulje; - od Debelog rta do rta Šjole uključujući akvatorije otoka u tom području;

186

- od rta Križ do sjevernog rta uvale Monsena; - oko rta Gustinja i to od južnog rta uvale Gustinja do zapadnog rta uvale Palud,

uključujući akvatorij otoka Pisulj; - od rta Datule do uvale Marić; - od sjevernog rta uvale Valmižeja do rta Kršine.

b) u ribolovnoj zoni E

b1) istočna obala Istre - na istočnoj obali Istre od rta Kamenjak do južnog rta Luke Kuje uključujući akvatorije svih otoka u tom području izuzev otoka Fenera, - od rta Munat veliki do rta Cuf, - od rta Arne do sjevernog rta uvale Jalinica, - 1 Nm jugozapadno od uvale Presika do istočnog kraja uvale Vošćice, - od rta Barbakovac do rta Remac,

b2) akvatorij otoka Cresa - Lošinja, Unija, Srakana, Suska i Ilovika

- istočna strana otoka Cresa od rta Terej do sjevernog rta uvale Banja, - uvala Koromačno od rta sveti Duh do sredine uvale, na istočnoj strani otoka Cresa, - od rta Meli 1 nautičku milju prema jugu, na istočnoj strani otoka Cresa, - južna i istočna strana otoka Veli Ćutin, - od sjevernog rta uvale Toverašćica do istočnog rta Luke Jadriščica na istočnoj i južnoj

strani otoka Cresa, - akvatorij otoka Trstenik, - jugozapadna strana otoka Cresa, od rta Seka do zapadnog rta Luke Jadriščica, - zapadna strana otoka Cresa, od sjevernog rta uvale Dolac do rta Tiha, - od uvale Miholjašćica do rta Lučica, na zapadnoj strani otoka Cresa, - akvatorij otoka Visoki, - akvatorij otoka Zeča, hridi Mišar i Pregaznik, - 1 Nm sjeverno od rta Ustrine do uvale Mikalj, - sjeverna strana otoka Lošinj u Osorskom zaljevu, od rta Skaline do rta Debeli, te od

istočnog rta uvale Radiboj do zapadnog rta uvale Zakolo, - uvala Veli bok na istočnij strani otoka Lošinj, - zapadna strana otoka Lošinja od rta Tomožina do uvale Glaboka, te od sjevernog rta

uvale Tuhin do južnog rta uvale Studenčić, uključujući akvatorij pliči Studenčić, - od sjevernog rta uvale Liska Slatina do južnog rta uvale Vela Tizna, - od rta Beli do rta Salzina, uključujući akvatorij otoka Zabodaski - zapadna strana otoka Koludarc, uključujući i otočić Murtar, - jugozapadna strana otoka Lošinj, od rta Kornu do istočnog rta uvale Martvaska, južna

i jugozapadna strana otoka Kozjak i sjeverozapadna strana otoka Sveti Petar, - zapadna i istočna strana otoka Oruda, - zapadna strana otoka Male Orjule, jugozapadna strana otoka Vele Orjule,

sjeveroistočne strane otoka Male Orjule i otoka Vele Orjule, - sjeverozapadna strana otoka Ilovika od rta Široki do rta Nozdre, - na zapadnoj strani otoka Ilovik 1 Nm južno od rta Galboki bočac, - južna strana otoka Ilovika od rta Ugradica do rta Radovan, - istočna strana otoka Grujica i pličak između otoka Grujice i uvale Paržine. - akvatorij hridi Galijola,

187

- od rta Lakunji do rta Glavina na sjeverostočnoj strani otoka Unija, - na sjeverozapadnoj obali otoka Unije od uvale Zadražice do 1 Nm južno od uvale

Skravca, uključujući akvatorij otoka Samunčel, - od crte koja spaja hrid Školjić sa Unijama u smjeru 300o do uvale Vrulje, - od uvale Šibenska do rta Pejni uključujući akvatorij otoka Mišnjak na istočnoj strani

otoka Unija, - od uvale Vrutok na Velim Srakanama do sredine istočne obale otoka Male Srakane, - od uvale Progon na Velim Srakanama do sjevernog rta uvale Kantarišće na Malim

Srakanama, - sjeverna strana otoka Suska od uvale Zalibok do uvale Mestova draga, - istočna strana otoka Suska od rta Dragočaj do južnog rta uvale Tijesni.

b3) akvatorij otoka Raba, Svetog Grgura, otoka Goli i Prvić

- sjeverna strana otoka Raba od rta Stojan do rta Saramić, - od rta Zidine do zapadnog kraja uvale Marića Dražica, - od južnog rta uvale Velo Kolo do rta Kalifront na zapadnoj obali Raba, - od Donje Punte do istočnog kraja uvale Matovica na zapadnoj obali Raba, - od uvale Belinovice do početka vanjske strane uvale Mag na istočnoj strani otoka

Raba, - Barbatski kanal na jugozapadnom dijelu otoka Raba, - uvala Sveti Grgur od rta Kosača do rta Plitvac, - od rta Sajalo do sjevernog rta uvale Melna na otoku Goli, - od rta Stražica do rta Njivica na otoku Prvić, - akvatorij otoka Veli i Mali Laganj.

b4) akvatorij otoka Paga, Velebitski kanal i Ljubački zaliv

- zapadna strana otoka Paga od rta Lun do rta Dubrovnik, - od rta Rastovac do svjetionika ispred sidrišta Veli Žal na jugozapadnoj strani otoka

Paga, - područje 1 Nm južno od rta Prčinac do sjevernog rta uvale Slana na istočnoj obali

otoka Paga u Velebitskom kanalu, uključujući akvatorij braka od Slane i hrid Šestakovci,

- područje od 1 Nm sjeverno od spojnice hridi Konj sa kopnom do uvale Tvrda draga na istočnoj strani Velebitskog kanala,

- područje od rta Debela nožica pa do 2 Nm južno, uključujući akavtorij hridi Orlić, - akvatorij otok Ražanac Veli i Donji školj i područje od rta Kozjača do pliči Grabovača

na istočnoj strani Velebitskog kanala, - Ljubački zaliv, koji obuhvaća zapadnu stranu uvale Plemići, rt Ljubljana te

sjeveroistočnu i zapadnu stranu Ljubačke vale, - zapadna strana otoka Škrda, južna strana otoka Veli i Mali Brušnjak, - od sjeverozapadnog kraja uvale Koromačna do 1 Nm sjeverno od rta Maun, te od

uvale Škar do 1 Nm južno od uvale pod Crkvine na sjevernom dijelu otoka Maun, b5) akvatorij otoka Oliba, Silbe, Premude, Škarde, Ista i Molata

- jugozapadna strana otoka Morovnik, - od rta Borci do sjevernog kraja uvale Pemestica na otoku Silba,

188

- od uvale Lojišće do uvale Bujsina na zapadnoj obali Silbe te na istočnoj strani od rta Karf prema jugu do rta Sveti Ante na jugozapadnoj strani otoka Silbe,

- od Studenog boka do Gajine drage na sjeverozapadnoj obali otoka Oliba uključujući akavtorije otoka Šip i hridi Kurjak,

- od područja istočno od rta Garmina uzduž obale prema jugu uključujući, akvatorij hridi Fučin, do rta Slanac na istočnoj strani otoka Olib,

- područje na jugoistočnoj strani otoka Olib, od uvale Barmešnica do rta Ploče, - područje na jugozapadnoj strani otoka Olib od rta Tale do plič Žubinin na jugu, - jugoistočni dio otoka Premude sjeverno od rta Lopata do 1 Nm južno od uvale

Pastirski bok, - čitava zapadna strana otoka Planik i Planičić, - sjeverna strana otoka Škarda od rta Glavica do rta Varšovnik, - od uvale Dumboka do rta Benuš sa jugozapadne strane otoka Ista uključujući

akvatorije otoka Vodenjak, Sestrice, Dužac, Galiola, Črnikovac, Maslinjak i hridi Funestrala,

- uvala Široka na jugu i uvala Kosirača na sjeveru otoka Ista, - sjeverna obala otoka Tramerka, - istočna obala otoka Molata od uvale Brusnica do rta Kriški, uključujući akvatorije

otoka Sičica, Lušnjak, Rižnjak i hridi Krivnjak, - istočna obala otoka Molata od sjevernog rta uvale Lipić do južnog rta uvale Vapojni,

uključujući i akvatorij otoka Tovarnjak, - Brguljski zaljev, - istočna strana otoka Bršćak, - od uvale Jakinska do otoka Tun Mali na jugozapadnoj obali otoka Molat.

c) u ribolovnoj zoni F

c1) akvatorij otoka Vira, Sestrunja i Rivanj

- područje od rta Rastovac na sjevernom dijelu do uvale Rasovača na zapadnom dijelu otoka Vira,

- od uvale Travnik na sjeveroistočnom dijelu do pliči B njiva na sjevernom dijelu otoka Sestrunj uključujući akvatorij otoka Vrtlac,

- od uvale Hrvatin na istočnoj strani otoka Sestrunj do uvale Mali Bojci, - južna i zapadna obala Velike Sestrice te južni dio otoka Srednja Sestrica, - od rta Japleniški do 1 Nm istočno od rta Mavrenice uključujući akvatorij otoka Mali i

Veliki Paranak na jugoistočnom dijelu otoka Sestrunj, - uvala Dobrinka na sjeveroistočnom dijelu otoka Rivanj te jugozapadni dio otoka od

Rivanjskog rta do Žalića,

c2) akvatorij Dugog otoka, otoka Iža i Ugljana

- od rta Borji do sjevernog rta uvale Zagračina na sjeveroistočnoj strani Dugog otoka, - od južnog rta uvale Kameničine do sjevernog rta uvale Potrčljena te zaljev Pantera, - od Velog rta do rta Shajanje, - priobalni dio zapadne strane uvale Luka i od rta Žman do Zaglava, ukjlučujući i

područje sjevernog i zapadnog dijela otoka Krknata te morski prolaz između otočića Krava i Krknata na istočnoj strani Dugog otoka,

- akvatorij otoka Iža, uključujući i područje otočića Beli, Mali, Sridnji, Glurović, Kudica, Fulija, Mrtovnjak, Temešnjak, Školjić, Knežak i Rutnjak,

189

- zapadni i južni dio otoka Jidula, koji se nalazi sjeverno od rta sveti Petar na otoku Ugljanu,

- od rta Ovčjak do južnog rta uvale Prtljug i od od rta Japlenički do rta Karantun uključujući akvatorije oko otoka Školj Veli, Golac i Bisage,

- od Preka do rta Zaglav na jugoistočnoj strani otoka Ugljana,

c3) akvatorij otoka Pašmana, Sita i Žuta i od Zatona do Pakoštana

- čitava zapadna strana otoka Pašmana od prolaza Mali Ždrelac do zapadnog rta Triluke, uključujući uključujući akvatorije otoka Košara, Žižanj, Maslinjak, Orlić, Mali i Veliki Ošljak, Mala, Runjava i Velika Kotula, Gangaro i Obun,

- od rta Artina do rta Brižine na istočnoj strani Pašmana uključujući akvatorije otoka Garmenjak i Školjić,

- od Rudića rta do rta Borovnjak uključujući i akvatorij otočića Planac i Sv. Katarina, - od uvale Lučina do uvale Polačine uključujući i akvatorij otočića Babac, Komornik i

Muntan na istočnoj obali Pašmana, - priobalno područje otoka Sita te otočića Balabra Vela i Mala, Borovnik, Brušnjak,

Pelin, Ščitna, Gangarola, Babuljaši Mali i Veli, grebena Miši, Ravna sika, Male i Velike Bisage, Gustac i Tovarnjak, Kurba mala, Skala Vela i Mala, Pinizelić, Glamoč, Trstikovac, Trimulići Mali i Veliki,

- na sjevernoj strani otoka Žuta od rta Cvikovac do zapadnog rta uvale Pinizel donji, - luka Žut, - akvatorij između otočića Žutska aba i otoka Žuta na jugoistočnom dijelu otoka Žuta i

oko otočića Vela i Mala Dajna, Crnikovac Veli i Mali, Dajnice Vele i Male, Brušnjak i hrid Kalafatin,

- od uvale Šepurine kraj Zatona do Oštrog rata, - od Luke Gaženica do Pliči Minerva pokraj Turnja, uključujući akvatorije otoka Bisage

Vele i Male, Galešnjak i Ričul, te od Sv. Filipa i Jakova do uvale Bošana pokraj Biograda,

- od uvale Soline do uvale Maslinovice ispod rta Ovnja, uključujući akvatorije otoka i otočića u priobalnom području,

c4) akvatorij otoka Vrgade, Murtera, Tijata, Zmajana, Kaprija, Kakana i Žirja

- akvatorij otoka Vrgade i Murvenjaka s pripadajućim otočićima kao Kozina, Kamičić,

Artina, Školjić Veli i Mali, Visovac, Vrtlić, Lončarić, Gira, Obrovanj, Oblik, Rakita, Šipnata,

- akvatorij oko otoka Arta Vela i Mala, otočića Artica Vela i Mala, Gubavci, Prišnjak Mali, Radelj i Žminjak, Tegina, Vinik Veli i Mali,

- od rta Gradina na sjeveru otoka Murtera prema zapadu uzduž cijelog zapadnog i južnog priobalnog dijela, do Sv. Andrije ispre Luke Tijesno, uključujući akvatorije otoka Prišnjak i Školjić te hridi Mišine na sjeverozapadu, Vodnjak i Babuljak te hridi Kamičić na jugozapadu, Veli Dražemanski na jugu i Hrbošnjak na istoku,

- priobalni dio od rta Rat na kopnu u duljini 4 morske milje prema Tisnu u sjevernom dijelu Murterskog kanala te od Tisna do Tribunja s akvatorijima otočića Ljutac, Borovnik, Bisaga, Sovljak i greben Bačvica u južnom dijelu Murterskog kanala,

- zapadna strana otoka Prvić od Šepurina prema istočnoj strani do Prvić Luke te istočna strana otočića Lupac,

190

- istočna strana otoka Tijat od rta Tijašćica do rta Mutovo, uvala Duboki bok na zapadnoj strani otoka Tijat te zapadna strana otočića Lukovnik i jugoistočna strana otočića Logorun,

- priobalni dio otoka Zmajan s otočićima Galebnjak, Obonjan, Sestrica Vela i Mala, Dugo, Komorica, Kamičac, Sokol i Bavljenac,

- priobalni dio otoka Kaprije sa sjevernim stranama otoka Ravan, Veli i Mali Mišnjak, te akvatorijima otoka Kraljak Gumanac, Oštrica, te južne strane otoka Dupinić Veli i Prčevac,

- priobalni dio otoka Kakan od uvale Bok na sjeveroistočnoj strani preko rta Kakan na južnom dijelu i od rta Kakan do sjevernog rta u uvali Podprisliga na zapadnoj strani s pripadajućim otočićima kao Veli i Mali Borovnjak te Veli i Mali Kamešnjak,

- Sjeverne i istočne strane otoka Veli i Mali Tetovišnjak i Čavlin,te akvatoriji otočića Dužac, Čergul,

- sjeveroistočna i sjeverozapadna strana otoka Žirje od uvale Mikavica do rta Ljuta, lovište s zapadne strane rta Rat na ulazu u uvalu Tratinska, uvala Balun, južna strana od rta Lišnjak do uvale Pristiga te od zapadnog rta uvale Japnenišće do rta Jurkovica uključujući akvatorije otoka Škrovada, Bakul, Mažirina, Gušteranski, Koromašna,

c5) akvatorij otoka Prvić, Zlarin, područja od Srima do rta od Križa na južnoj kopnenoj

granici ribolovne zone F i akvatorij otoka Drvenik Mali

- od Srime do rta Jadrija, - od uvale Grižine kraj Zablaća do uvale Maratuša pokraj Brodarice, - od rta Malpaga do Luke Zlarin na sjeveru otoka Zlarina, - jugozapadni dio Luke Zlarin do rta Marin, jugozapadni dio otoka Zlarina od uvale

Prisliga do Rata, uključujući akvatorije otoka Krbela Vela i Mala, Mumonja i Oblik, te istočne strane Rakitnjaka i Drvenika te akvatorij otoka Krapnja osm zapadne strane,

- od Brodarice do uvale Studena, uvala Mirine pa zapadno iza Male Oštrice, uvala Grebaštica, sjeverna strana otoka Tmara, područje od uvale Hodomešćica do rta Masline,

- zapadna strana uvale Raduča Vela, oko Primoštena, istočni dio otoka Smokvica, uvala Raduča Mala,

- južna strana luke Primošten do rta Kremik, sjeverni dio otočića Maslinovik i luka Peleš,

- od otočića Jaz do rta Movar, uvala Rogoznica,istočne strane otočića Vela i Mala Smokvica,

- od rta Ploča do Turskog boka, od uvale Sičenica do uvale Stari Trogir, uključujući sjevernu stranu otočića Arkanđel, uvala pod Ramaščice, uvala Škatalac,

- od rta Čovik do uvale Ljubljeva, od južnog rta uvale Voluja do 1 Nm istočno od uvale Mala Borovica u Marinskom zaljevu,

- akvatorij otoka Drvenik Mali i Malta. d) u ribolovnoj zoni G

d1) akvatorij Drvenika Velog, otoka Čiova, Trogirskog i Kaštelanskog zaliva i otoka Šolte

- akvatorij otočića Kluda, Vela i Mala Piščena i Pijavica, Tražet, Balkun, Galera, - akvatorij otoka Drvenik Veli, otočića Krknjaš Veli i Mali, otoka Orud i sjeverna strana

otočića Mačaknar,

191

- od uvale Šašina do Segeta u Trogirskom zalivu i zaljev Saldun, od Luke Okrug donji do uvale Orlice na otoku Čiovu te sjeverne strane otočića Kraljevac i sveta Fumija,

- sjeverna strana otoka Čiovo od Svetog Križa do rta Čiovo u Kaštelankom zaljevu te uvale Bene i Kašuni na poluotoku Marjan, te oko rta Marjan,

- sjeverna strana otoka Šolte od uvale Lestimerova do Marinca rata na sjeverozapadnoj obali Šolte uključujući akvatorije otoka Grmej i Radula, te južnu i zapadnu obalu otoka Stipanska, istočne strane otočića Polebrnjak i Saskinja, te akvatorij otoka Balkun osim istočne strane,

- od uvale Poganica do uvale Travna na Šolti, od uvale Bolančina do uvale Grabova, od Vele Ploče zapadno od Mije Luke do rta Livka,

d2) akvatorij otoka Brača i Hvara i od Podstrane do Zaostroga

- sjeverna strana otoka Brača od Tičjeg rata prema zapadu do uvale Paklina zapadno od

Bola, uključujući akvatorij otočića Mrduje, te južna strana otoka Brača od Bola do rta Laščatna,

- sjeverni dio otoka Hvara od Planog rata do uvale Splilica, - područje uvala Maslinica iznad Vrboske te od Glavice do uvale Crkvica, - od rta Prapratna do rta Makarac, uvale Mala i Vela Stiniva, od uvale Kljušnja do uvale

Radonjić, od uvale Kruševa do uvale Zaraće uvala Vela i Mala Pogorila,, uvale Mošćevica Mala i Vela, uvala Didina, uvala Divlja Vela, od uvale Dupca do 1 Nm zapadno od rta Bad,

- od rta Pelegrin do uvale Pišćena na južnoj strani Hvara, od uvale Donja Plasa do Ivan Dolca, od uvale Zagon do Vraničića, od uvale Tegi do Prisinjaka, od Črvanja do Silvanskih lučica, od uvale Rasovatica do uvale Prapratna,

- akvatorij otoka Šćedro i Paklenih otoka, - od uvale Trstenik do uvale Žnjan na kopnu, Stobrečki zaliv, od Grljevca do uvale Sv.

Martin, od rta krilo do uvale Orišac, od Dugog Rata do Male luke, od istočnog rta Vele luke do Marušića te od Piska do istočnog rta uvale Vrulje,

- od uvale Stomarica do Baškog Polja te od uvale Bratuš do sjevernog rta Donje luke pokraj Makarske,

- od rta Osejava do rta Tekla kraj Podgore, uvala Čaklje i Klokun, od rta Igrane do Drvenika. od Zaostroga do rta Potkapeč, od uvale Podaca do uvale Bošac kraj Gradca i uvala Vodice,

d3) akvatorij otoka Korčule, poluotoka Pelješac do rta Marčuleti na jugoistočnoj strani,

Neretvanskog kanala, Malog mora, zaljeva Klek - Neum i kanala Mali Ston

- od uvale Vinogradine do 1 Nm južno od uvale Soline u Malom moru, - od Komarne do Duboke, te uvala Klek, - lovišta priobalnog dijela sjeverne strane poluotoka Pelješca, odnosno južne strane

priobalnog dijela Neretvanskog kanala i to uvala Osobljava, te od uvale Divna do uvale Tajša i od uvale Bezdija do rta Ključ,

- te lovišta akvatorija priobalnog dijela Malog mora s njegove južne strane od uvale Brijesta do uvale Blaževo i otočića Gubavac, oko otočića Dubovac i plićaka ispred luke Drače, priobalni dio otočića Goljak i uvala Sreser od pliči Bililo do rta Rat,

- uvala Kut te lovišta priobalnog dijela kanala Mali Ston s njegove sjeverne strane od Malog Školja do mosta u uvali Bistrina te akvatorij priobalnog dijela kanala Mali Ston s njegove južne strane od Luke do rta Čeljen, od rta Nedjelja do Gnjili rat, uključujući i uvalu Bjejevica,

192

- od rta Pišćata do rta Osičac na zapadnoj strani poluotoka Pelješac, - lovišta priobalnog dijela južne strane poluotoka Pelješac od zapadnog dijela naselja

Viganj do naselja Kučišće, naselja Perna, uvala nasuprot Dingačkog školja uključujući i područje oko Dingačkog školja, uvala Trstenik, Zaton Žuljana i od rta Lenga do uvale Crnica te od zapadnog rta luke Prapatna do rta Marčuleti na jugoistočnom dijelu poluotoka Pelješac,

- sjeverna strana otoka Korčula od rta Debela do rta Kneže i akvatorij otočića Pločica, - od Gnjilanskog rata na sjeveru Korčule do rta Velo Dance na zapadnoj obali,

uključujući akvatorije otoka Proizd i Ošjak te ostalih otočića i hridi u tom priobalnom području,

- južna strana otoka Korčule od rta Ključ do zapadnog rta Pupnatske luke, uključujući otočiće Trstenik, Pržnjak Mali i Veli, Lukovac, hrid Gredica, otočić Zvirinovik, Obljak i Kosor, hridi Gubeša, Dubrovnjak i Čerin, otočić Stupa, Crklica, Sridnjak, Vrhovnjak i Otočac,

- od Uske luke na južnoj strani Korčule do Male Glavice ispred Lumbarde na istočnoj strani otoka Korčule,

- od prolaza između otočića Vrnik i kopna u pravcu sjevera do rta Križ uključujući akvatorije otoka Kamenjak, Planjak, Badija, Rpgačić, Lučnjak, hrid Baretića te akvatorije otočića Majsan, Stupe Male i Vele, Sutvara i hridi Majsanić.

d4) akvatorij otoka Mljeta i istočne strane poluotoka Pelješac, priobalnog dijela do granice

s Crnom Gorom i otoka Jakljan, Šipan Lopud i Koločep

- sjeverna strana otoka Mljeta od otočića Galičnjak do rta Maharac, uključujući otočiće Borovac i Planjak te hrid Senjevci,

- sjeverna i istočna strana otoka Mljeta od rta Mrkijente do rt Debeli, uključujući hrid Mrkijente te otočiće Veli i Mali Školj,

- sjeverna strana otoka Olipa te od rta Vratnik na istočnoj strani poluotoka Pelješac uzduž priobalnog dijela Stonskog kanala do Gornjeg rta ispred luke Slano,

- od Sv. Liberana u Koločepskom kanalu do Majkovskih magazina, od Rataca do rta Žali, od rta Sjekirica do rta Picej, od uvale Poljice do uvale Orašac te od uvale Spila Rafona do rta Čapetino,

- priobalni dio otoka Jakljan od rta Biskup na jugu, poreko rta Seka na zapadu do rta Sokolić na jugoistoku, uključujući i akvatorije otočića Tajan, Crkvina, Goleč i Kosmeč,

- akvatorij otoka Šipana od prolaza Harpoti zapadnom obalom do uvale Mala Duboka na sjeveru otoka, uključujući akvatorij otočića Mišnjak, od rta Prčevica do rta Čemprijesi na sjeveru te od rta Konj do rta Prtuša na istoku otoka Šipana, uključujući akvatorij otočića Ruda,

- zapadni i sjeverni dio otoka Lopud od Benešin rata na zapadu do rta Hljeb na sjeveru te uvala Šunj do rta Skaleta na istoku otoka Lopud,

- zapadni i sjeverni dio otoka Koločep od rta Čavalika na zapadu do rta Ploče na sjeveru te uvala Sapluni od rta Bezdanj do rta Lumbra,

- sjeverni, zapadni i južni dio otočića Daksa, uvala Sumratin od rta Gnjilište do rta Petka te istočni dio otočića Lokrum,

- Župski zaljev od rta Pelegrin do Mlini, od Lonzin žal do uvala Ljuta, uvala Cavtat, uključujući hrid Šuperka i otočić Supetar te istočnu stranu Cavtatskih otoka Bobara i Mrkan, i od Pliči Gaj do rta Lovorika.

193

e) u ribolovnoj zoni B - od rta Lopata do uvale Guvnine uključujući akvatorij otoka Mežanj na južnoj strani

Dugog otoka.

f) u ribolovnoj zoni D

- južna strana otoka Mljeta od rta Blaca do uvale Podbenovac ispred otočića Preč, - od uvale Prokos u luci Donji Molunat do područja Mratin do uključujući i akvatorij

otočića Veli Školj i Supetrić, - akvatorij od rta Oštra do uvale Cipavica, uključujući i uvalu Cipavica na ulazu u

Bokokotorski zaljev.

Što se tiče ribolova obalnim mrežama potegačama oližnicama postojeća lovišta ne treba mijenjati, što znači da ih ne treba niti smanjivati, niti povećavati, već potencijalna lovišta trebaju i dalje biti postojeća lovišta i nalaziti se samo u ribolovnim zonama A i F te u dijelu ribolovne zone E, i to u području Novigradskog i Karinskog mora, kao što je uređeno važećim propisima. Kako lovišta za ribolov obalnim mrežama potegačama oližnicama nisu na istim područjima na kojima su lovišta obalnih mreža potegača srdelara, iglicara i šabakuna te kako prema saznanjima autora ove studije nema zainteresiranih korisnika povlastica za ribolov tim ribolovnim alatima, osim na Skradinskom području te u Novigradskom i Karinskom moru smatra se da ta lovišta ne treba i dalje pobliže određivati, jer se ona ne nalaze na područjima obraslim livadama posedonije, a kako je oliga, Atherina boyeri pelagična vrsta, koja živi u bočatoj i slatkoj vodi ta su lovišta, ovisno o pojavi olige i vrlo promjenljiva. 4.3.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudiuonika u ribolovu i

rasporeda obavljanja ribolova u pojedinom lovištu Postojeće vremensko ograničenje ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarama ne bi trebalo mijenjati i vrijeme zabrane njezine upotrebe, zbog zaštite srdele, Sardina pilchardus, u vrijeme njezinog najintenzivnijeg mrijesta treba i dalje zadržati. Treba također zadržati i vremensko ograničenje upotrebe obalne mreže potegače oližnice i zabrana njezine upotrebe treba i dalje biti od 1. travnja do 31. listopada. Što se tiče ribolova s obalnom mrežom potegačom iglicarom smatra se da ne treba vremenski ograničavati njezinu upotrebu, međutim se smatra da bi trebalo drugačije regulirati upotrebu obalne mreže potegače šabakuna, čija upotreba sada nije vremenski ograničena, zato što je ta mreža prvenstveno namijenjena ulovu gofa, Seriola dumerili, a iz iskustva naše ribolovne prakse, gofi se najviše love od mjeseca svibnja do rujna, kada je i vrijeme njegovog mrijesta. Što se tiče ribolova obalnom mrežom potegačom šabakunom njezinu upotrebu treba prilagoditi razdoblju kada se jata gofa i drugih vrsta krupne plave ribe, za čiji je ulov namijenjena pojavljuju u priobalnom području, vodeći računa da se smije topiti samo u trenutku pojave vrsta ribe za čiji je ulov namijenjena. Stoga bi trebalo, a u cilju pravilne i namjenske upotrebe te mreže točno utvrditi razdoblje pojave vrsta ribe za čiji je ulov

194

namijenjena i sukladno tome propisati njezinu upotrebu, jer sada propisano vrijeme njezine upotrebe, koje je tijekom cijele godine, omogućava njezinu zloupotrebu i nenamjensku primjenu. 4.3.7. Digitalne karte postojećih lovišta Kako je ribolov obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom dozvoljen na cijelom našem ribolovnom moru, odnosno na svim lovištima gdje je ribolov tim ribolovnim alatima moguće obavljati, a kako se ta lovišta nalaze u svim priobalnim ribolovnim zonama, to su postojeća lovišta obalnih mreža potegača srdelara, iglicara i šabakuna u ribolovnoj zoni A prikazana na slici 102, u ribolovnoj zoni E na slici 103, u ribolovnoj zoni F i B na slici 104. i u ribolovnoj zoni G i D na slici 105. Kako je ribolov obalnim mrežama potegačama oližnicama dozvoljen samo u ribolovnim zonama A i F te u dijelu ribolovne zone E, i to u području Novigradskog i Karinskog mora, te kako se ta lovišta ne poklapaju s lovištima na kojima se u tim ribolovnim zonama obavlja ribolov mrežama potegačama iglicarama, srdelarama i šabakunom, jer se staništa olige, Atherina boyeri nalaze u bočatim i slatkim vodama, to se lovišta za te ribolovne alate neće ni određivati. To tim više što za ribolov obalnim mrežama potegačama oližnicama nema zainteresiranih ribara, osim ribara Skradina i Novigrada, koji obavljaju ribolov tim ribolovnim alatom na Skradinskom području te u Novigradskom i Karinskom moru. Postojeća lovišta u pojedinim ribolovnim zonama za ribolov obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom su prikazane i u digitalnom obliku na slikama od 102. do 105.

195

Slika 102. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u ribolovnoj zoni A (lovišta označena zeleno).

196

Slika 103. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u ribolovnoj zoni E (lovišta označena zeleno).

197

Slika 104. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u ribolovnoj zoni F i B (lovišta označena zeleno).

198

Slika 105. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u ribolovnoj zoni G i D (lovišta označena zeleno).

199

4.3.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova Temeljem ocjene potencijalnih lovišta i prijedloga liste budućih lovišta, koja su navedena u točci 4.3.5. ove studije, izrađen je prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom, šabakunom i oližnicom. Temeljem toga na slici 106. je prikazana digitalna karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone A i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 106, na slici 107. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone E i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 107, na slici 108. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone F i B i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 108. i na slici 109. prijedlog prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone G i D u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 109. Kao što je navedeno u točci 4.3.5. smatra se da bi trebalo postojeće vremensko reguliranje zabrane ribolova obalnom mrežom potegačom oližnicom zadržati, a ribolov obalnom mrežom potegačom šabakunom samo dozvoliti od 1. svibnja do 30. rujna ili od 1. svibnja do 31. listopada. Što se tiče vremenskog postojećeg reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarama i iglicarama smatra se da ga ne bi trebalo mijenjati te da bi i dalje trebalo omogućiti ribolov tim ribolovnim alatima na cijelom našem ribolovnom moru.

200

Slika 106. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone A (lovišta označena plavo).

201

Slika 107. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).

202

Slika 108. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone F i B (lovišta označena plavo).

203

Slika 109. Karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova obalnim mrežama potegačama srdelarom, iglicarom i šabakunom u dijelu ribolovne zone G i D (lovišta označena plavo).

204

4.3.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području Broj postojećih sudionika u ribolovu mrežama potegačama srdelarom, šabakunom, iglicarom i oližnicom je prikazan u tablici 91. Tablica 91. Broj ovlaštenika i približni broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov ostalim obalnim mrežama potegačama srdelarom, šabakunom, iglicarom i oližnicom po pojedinim županijama na obali i po pojedinim područjima.

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto korisnika povlastice iglicara oližnica srdelara šabakun

Područna jedinica Dubrovnik Trn Opuzen Blace Metković Lumbarda 3 (1) 2 (1) Maranovići Mokošica 1 Molunat 6 (6) Plat Potomje 1 Šipanska luka 5 (1) Slano 1 (1) Smokvica Ston Suđurađ 1 Vela Luka 9 (1) 4 (1) Vitaljina Zamaslina Zaton Mali Zaton Žuljan Blato 1 Brijesta Čara Cavtat 2 (2) Doli Dubrovnik Gornje Pijavičino 1 Gruda Korčula Lastovo 1 Lopud 1 Lovište 2 Luka Ston Ukupno područna jedinica Dubrovnik 15 (2) 26 (12)

205

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto korisnika povlastice iglicara oližnica srdelara šabakun

Područna jedinica Zadar Sali 2 Ist Preko Starigrad Paklenica Zadar 4 1 Biograd n/m 2 1 Žman Silba Pag 3 1 Pakoštane 1 1 Ražanac 5 5 Novigrad dalmatinski (2) 5 Kali 4 Kukljica 1 Ugljan 1 1 Tkon 2 3 Sv. Filip i Jakov Premuda 1 Kolan 2 2 Posedarje 1 Veli Rat Veli Iž 1 Pašman 2 Vir Povljana 2 Bibinje Tribanj Ždrelac Molat Ukupno područna jedinica Zadar (2) 32 (4) 22 (5)

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto

korisnika povlastice iglicara oližnica srdelara šabakun Područna jedinica Šibenik Tribunj 2 Jezera 2 3 4 (2) Murter 4 (2) Rogoznica 6 Prvić Primošten 2 Srima Vodice Šibenik 1 2 (2) Raslina 5 (2) Betina 2 1

206

Skradin 1 Zaton 1 3 (2) Brodarica Zlarin Pirovac Krapanj Žirje Tisno Skradin 4 (4) Kornati (Žut) Jadrtovac Žaborić Ukupno područna jedinica Šibenik 2 4 (4) 24 (6) 9 (4)


korisnika povlastice iglicara oližnica srdelara šabakun Područna jedinica Pula Poreč 1 Pula 2 3 1 (1) Novigrad 1 (1) Rabac 1 Medulin Vrsar 1 Labin Umag Fažana 2 Pazin Ukupno područna jedinica Pula 1 3 6 2 (2)


korisnika povlastice iglicara oližnica srdelara šabakun Područna jedinica Split Sućuraj 1 Jelsa Stari Grad 1 2 (2) (1) Hvar 8 (1) 1 Bol 3 Povlja 2 Pučišća Milna 3 (1) 1 Sutivan 1 2 Supetar 1 1 Okrug Gornji 1 Trogir Zastražišće Vrboska Vrbanj Drvenik

207

Gradac 1 Igrane 1 Tučepi Podgora Makarska 1 Kaštel Gomilica Omiš 3 Vinišće Slatine 1 Marina 1 Trogir 2 2 Split Sumartin 1 4 (1) Postira Podstrana 1 (1) Kaštel Kambelovac 1 5 Vranjic 1 (1) 1 Dugi Rat 1 2 Vis 1 1 Zaostrog 1 Brela 1 Krilo Jesenice 2 Kaštel Stari Kaštel Lukšić Kaštel Sućurac Solin 1 Baška Voda Drašnice Šolta Grohote 1 Stomorska 1 Ukupno područna jedinica Split 18 (2) 1 43 (5) 4 (1)


korisnika povlastice iglicara oližnica srdelara šabakun Područna jedinica Senj Novalja 2 (2) Ukupno područna jedinica Senj 2 (2)


korisnika povlastice iglicara oližnica srdelara šabakun Područna jedinica Rijeka Rab 4 8 2 (1) Cres Mali Lošinj 1 Jadranovo Moščenićka Draga 2 Ičići 1

208

Omišalj 1 1 Novi Vinodolski Rijeka 1 Lošinj 1 Klenovica Njivice Mošćenice Bakarac 1 Praputnjak 1 Ukupno područna jedinica Rijeka 5 1 14 4 (1)

UKUPNO 42 (4) 10 (6) 120 (15) 67 (24) Iz tablice 91. proizlazi da je na čitavom našem ribolovnom moru, prema podacima područnih jedinica, ukupno izdano 239 povlastica za ribolov obalnim mrežama potegačama iglicarama, oližnicama, srdelarama i šabakunima, od čega 42 povlastice za obalne mreže potegače iglicare, 6 povlastica za oližnice, 14 povlastica za srdelare i 24 za šabakun. Preme međutim raspoloživim podacima autora ove studije, do kojih se je došlo na način naveden u točci 1.2. ove studije, ukupno je registrirano 4 ovlaštenika povlastice koji stvarno obavljaju ribolov iglicarom, 6 oližnicom, 15 srdelarom i 24 šabakunom. Od navedenih obalnih mreža potegača najveći gospodarski značaj imaju obalne mreže potegače šabakuni, za koje se prema raspoloživim podacima čak 50 % ovlaštenika povlastica nalazi u područnoj jedinici Dubrovnik, pri čemu u Moluntu 6 ovlaštenika. Pored dubrovačkog područja ova je potegača značajnije u upotrebi na zadarskom području s 5 ovlaštenika, na šibenskom s 4 ovlaštenika i po 2 na istarskom području i na području Novalje. Pored obalne mreže potegače šabakuna i obalna mreža potegača srdelara je u upotrebi u značajnijem broju u našem morskom ribolovu, tako da su u upotrebi 4 srdelare na zadarskom, 6 na šibenskom i 5 na splitskom području. 4.3.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva

područja na kojem se ribolov obavlja S obzirom da je broj sudionika u ribolovu s obalnim mrežama potegačama iglicarom, srdelarom, šabakunom i oližnicama, kao što proizlazi iz podataka navedenih u točci 4.3.9. značajan, općenito se smatra da ribolov ovim ribolovnim alatima može imati utjecaja na življenje obalnog i otočnog stanovništva najvećeg dijela područja na kojem se taj ribolov obavlja. Iako se ribolov obalnim mrežama potegačama iglicarom, srdelarom, šabakunom i oližnicom, kao što je već rečeno, ne obavlja na lovištima obraslim livadama posidonije, jer su to pelagične potegače, koje se ne potežu po morskom dnu, nego u pelagijalu, te se potegače također smatraju tradicionalnim ribolovnim alatima, koji se već dugo upotrebljavaju u našem morskom ribolovu i njihova upotreba je značajna ne samo za priobalno nego i za otočno stanovništvo.

209

Na temelju navedenog smatra se da je opća ocjena utjecaja tog ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva na najvećem dijelu područja na kojem se obavlja značajna te se stoga ribolov s tim ribolovnim alatima treba i u buduće obavljati. 4.3.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov obavlja Temeljem opće ocjene o utjecaju ribolova s obalnim mrežama potegačama iglicarom, srdelarom, šabakunom i oližnicom na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se taj ribolov obavlja, a koja je iznesena u točci 4.4.10. ove studije može se dati ocjena ekonomskog i socijalnog značaja tih ribolovnih alata ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se obavlja. Kako upotreba ovih obalnih mreža potegača, osim potegače oližnice, nije prostorno ograničena već je njihova upotreba po sada važećim propisima dozvoljena na cijelom našem ribolovnom moru, smatra se da ribolov tim ribolovnim alatima može imati ekonomski i socijalni značaj na življenje stanovništva na područjima na kojima se ti ribolovni alati upotrebljavaju. 4.4. LUDAR, ZAGONICA I FRUŽATA 4.4.1. Temeljni podaci o analiziranim načinima ribolova Prema odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru ribolov ludrom, zagonicom i fružatom je namijenjen ulovu sparidnih vrsta riba. Obavlja se ograđivanjem morskog prostora konopima nakon čega se riba usmjerava i sabija na manji prostor iz kojeg se završno izlovljava. To su vrlo stari načini ribolova o čemu svjedoče zapisi stari i nekoliko stotina godina. Najstariji poznati zapis o fružati javlja se u statutu Pule još 1331. godine (Basioli, 1984). Isto tako, prvi poznati spomen ribolova ludrom javlja se 1631. godine u naredbi providura Dalmacije, a zagonice 1791. godine u zapisima lošinjskog bilježnika (Basioli, 1984). I Lorini (1903) spominje ove načine ribolova i naziva ih «lov sa strašilima», pri čemu za te načine ribolov upotrebljava i naziv «tramata», odnosno da se kod tog ribolova riba lovi tramatom, što je izvedenica od talijanske riječi «tramare», što bi u prijevodu značilo utkati ili uplesti. Taj naziv proizlazi od toga što su na konopima, kojima se ograđuje morski prostor, upletena ili utkana «strašila» od granja ili slame, a danas i od bijelih vrpca iz sintetičkog materijala ili su na konopima obješene bijele dašćice. Smatra se međutim da naziv tramata može biti izvedenica i od latinske riječi «tremere», što bi u prijevodu značilo drhtati, bojati se, plašiti se nečega, iz čega proizlazi da i taj naziv za tramatu može imati opravdanje, jer kod tog ribolova konopi, kojima se ograđuje morski prostor, trebaju biti uvijek nategnuti, kako bi titranjem, odnosno drhtanjem stvarali mehaničke podražaje, koji djeluju na bočnu liniju ribe i plašenjem je tjeraju unutar prostora ograđenog konopima.

210

Ludar je prema važećim propisima način ribolova koji se obavlja uz uporabu fraškana, okićenih ili neokićenih konopa, kaluma s plovcima, jednostrukih mreža stajačica i kvadruna, pri čemu se sa svake strane fraškana dozvoljava najviše 2.000 metara konopa. Zagonica je prema važećim propisima način ribolova uz uporabu mreže potegače, okićenih ili neokićenih konopa i kaluma s plovcima, pri čemu se jedno krilo potegače pričvršćuje na obalu, a na drugom kraju je privezan konop dužine do 2.000 metara. Fružata je prema važećim propisima način ribolova uz uporabu jednostrukih mreža stajačica (prostica), okićenih ili neokićenih konopa i kaluma s plovcima, pri čemu je jedan kraj mreže stajačice na obali, a na drugom kraju je kraju privezan konop dužine do 2.000 metara. Kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom veličina oka jednostrukih mreža stajačica ne smije biti manja od 32 mm, a kod ribolova ludrom veličina oka na kvadrunu ne smije biti manja od 22 milimetra. Kod ribolova zagonicom veličina oka niti u jednom dijelu mreže potegače ne smije biti manja od 32 milimetra. U ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom ograđena riba se smije izlovljavati ostima. U ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom zabranjena je uporaba ronilačkih aparata i mreža kod kojih se završno izlovljavanje obavlja stiskanjem olovnje pomoću stezača (imbroja). Prema važećim propisima ribolov ludrom, zagonicom i fružatom zabranjen je od 1. rujna do 30 lipnja. I kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u pogledu masene zastupljenosti nedoraslih primjeraka u lovinama i masene zastupljenosti vrsta riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini način ribolova u njihovim lovinama, propisane iste odredbe kao i kod ribolova ostalim analiziranim ribolovnim alatima, a sadržane su u članku 36. Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru. Kod ovih načina ribolova iznosi se da se, između ostalog, obavljaju uz uporabu «okićenih ili neokićenih konopa», što proizlazi od kića, odnosno drvenih grančica koje su nekada bile upletene ili obješene na konope kojima se ograđuje morski prostor. Kako se danas kod tog ribolova više i ne upotrebljavaju «okićeni konopi», već se umjesto slame ili granja najšešće upotrebljavaju bijele vrpce iz sintetičkog materijala, a ponekad i bijelo obojene dašćice, zbog jasnoće propisa, a i mogućih pogrešnih tumačenja kod primjene propisa o tom ribolovu, možda bi u buduće bilo primjerenije da se umjesto izraza «neokićenih ili okićenih konopa», upotrebljavaju izrazi "golih (čistih) konopa i konopa u koje su upletene bijele vrpce iz sintetičkog materijala ili obješenih bijelo obojenih dašćica"

211

4.4.2. Kvalitativno-kvantitativni sastav lovina analiziranih načina ribolova Istraživana područja kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom na kojem su analizirane lovine tog ribolova prikazuje slika 110.

Slika 110. Istraživana područja kod ribolova ludrom, zagonicom i fružatom (1. Istra, 2. Cres-Lošinj, 3. Krk, 4. Rab, 5. Pag, 6. Silba, 7. Šibenik, 8. Drvenik, 9. Split, 10. Hvar, 11. Vis, 12. Korčula-Lastovo, 13. Makarska) Struktura ulova ostvarena ribolovom ludrom, zagonicom i fružatom na različitim ribolovnim područjima je prikazana u tablicama od 92 - 117. Tablica. 92. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu lipnju 2008. godine na području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo – analiziran 1 zapas.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces

Oblada melanura (ušata) 3172 87,10% 423280 82,11% Sarpa salpa (salpa) 155 4,26% 44022 8,54% Spicara maena (modrak) 113 3,10% 12368 2,40%

212

Diplodus puntazzo (pic) 106 2,91% 20108 3,90% Diplodus vulgaris (fratar) 73 2,00% 8388 1,63% Diplodus sargus (šarag) 8 0,22% 1706 0,33% Dentex dentex (zubatac) 6 0,16% 2886 0,56% Sparus aurata (komarča) 6 0,16% 2514 0,49% Spondyliosoma cantharus (kantar) 2 0,05% 102 0,02% Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,03% 140 0,03%

UKUPNO 3642 100,00 515514 100,00

ušata84%

pic4%

salpa9%

fratar2%

ostali sparidi1%

Slika 111. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu lipnju temeljem strukture ulova sadržane u tablici 92. Tablica 93. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom (dvostrani ludar) u mjesecu srpnju 1989. godine na ribolovnom području otoka Veli Drvenik na lovištu otok Veli Krknjaš – analiziran 1 zapas.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 2203 61,25% 200000 60,46% Spicara maena (modrak) 617 17,15% 50000 15,11% Diplodus vulgaris (fratar) 494 13,73% 40000 12,09% Sarpa salpa (salpa) 204 5,67% 25000 7,56% Diplodus puntazzo (pic) 27 0,75% 2480 0,75% Dentex dentex (zubatac) 22 0,61% 6980 2,11% Diplodus sargus (šarag) 16 0,44% 5620 1,70%

213

Spondyliosoma cantharus (kantar) 13 0,36% 370 0,11% Sparus aurata (komarča) 1 0,03% 350 0,11% UKUPNO 3597 100,00 330800 100,00

ušata72%

salpa9%

šarag2%

zubatac2%

fratar14%

ostali sparidi1%

Slika 112. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom (dvostrani ludar) u mjesecu srpnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 93.

Tablica 94. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom (dvostrani ludar) u mjesecu srpnju 1992. godine na ribolovnom području području otoka Mali Drvenik, na lovištu Uvala Mala Rina – analiziran 1 zapas.


Oblada melanura (ušata) 5766 95,75% 764000 93,90% Sarpa salpa (salpa) 166 2,76% 36425 4,48% Spicara maena (modrak) 52 0,86% 5590 0,69% Spondyliosoma cantharus (kantar) 17 0,28% 2515 0,31% Diplodus vulgaris (fratar) 12 0,20% 2225 0,27% Diplodus sargus (šarag) 3 0,05% 1570 0,19% Diplodus puntazzo (pic) 2 0,03% 525 0,06% Dentex dentex (zubatac) 1 0,02% 165 0,02% Diplodus annularis (špar) 1 0,02% 75 0,01% Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,02% 65 0,01% Scorpaena scrofa (škrpina) 1 0,02% 480 0,06%

UKUPNO 6022 100,00 813635 100,00

214

ušata94%

salpa5%

ostali sparidi1%

Slika 113. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom (dvostrani ludar) u mjesecu srpnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 94.

Tablica 95. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom (dvostrani ludar) u mjesecu srpnju 1989., kolovozu 1990. i srpnju 1992. godine na ribolovnom području otoka Veli Drvenik, na lovištu Uvala Pernatica – analizirano 3 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 5728 55,24% 567000 37,62% Sarpa salpa (salpa) 2927 28,23% 649217 43,07% Spicara maena (modrak) 754 7,27% 75103 4,98% Diplodus vulgaris (fratar) 658 6,35% 101812 6,75% Diplodus puntazzo (pic) 235 2,27% 45287 3,00% Diplodus sargus (šarag) 17 0,16% 2938 0,19% Dentex dentex (zubatac) 14 0,14% 38800 2,57% Spondyliosoma cantharus (kantar) 14 0,14% 1140 0,08% Boops boops (bukva) 10 0,10% 1490 0,10% Pagrus pagrus (pagar) 5 0,05% 14000 0,93% Sparus aurata (komarča) 4 0,04% 2305 0,15% Dicentratus labrax (lubin) 1 0,01% 910 0,06% Mustelus mustelus(pas mekaš) 1 0,01% 7255 0,48% Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,01% 79 0,01% UKUPNO 10369 100,000 1507336 100,00

215

pic3%

zubatac3%

ušata40%

salpa45%

fratar7%

ostali sparidi2%

Slika 114. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom (dvostrani ludar) u mjesecu srpnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 95. Tablica 96. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu srpnju 1986. godine na ribolovnom području otoka Zlarina (plićina Roženik) – analiziran 1 zapas.


Oblada melanura (ušata) 120 25,42% 41150 11,89% Spicara maena (modrak) 120 25,42% 130700 37,75% Sarpa salpa (salpa) 116 24,58% 98965 28,59% Diplodus vulgaris (fratar) 96 20,34% 71385 20,62% Diplodus puntazzo (pic) 13 2,75% 2750 0,79% Spondyliosoma cantharus (kantar) 4 0,85% 725 0,21% Boops boops (bukva) 1 0,21% 165 0,05% Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,21% 120 0,03% Liza saliens (cipal) 1 0,21% 240 0,07%

UKUPNO 472 100,00 346200 100,00

216

salpa46%

fratar33%

ušata19%

ostali sparidi2%

Slika 115. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu srpnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 96.

Tablica 97. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu kolovozu 1986. godine na ribolovnom području otoka Murtera (otok Prišnjak) – analiziran 1 zapas.


Sarpa salpa (salpa) 179 29,39% 40090 23,63% Diplodus vulgaris (fratar) 160 26,27% 42390 24,99% Diplodus puntazzo (pic) 111 18,23% 29950 17,66% Oblada melanura (ušata) 80 13,14% 30895 18,21% Diplodus sargus (šarag) 36 5,91% 16550 9,76% Spicara maena (modrak) 9 1,48% 930 0,55% Boops boops (bukva) 9 1,48% 1050 0,62% Symphodus tinca (lumbrak) 6 0,99% 560 0,33% Lithognathus mormyrus (ovčica) 5 0,82% 2240 1,32% Dentex dentex (zubatac) 5 0,82% 3925 2,31% Diplodus annularis (špar) 4 0,66% 250 0,15% Spondyliosoma cantharus (kantar) 3 0,49% 280 0,17% Dicentratus labrax (lubin) 1 0,16% 500 0,29% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 1 0,16% 30 0,02%

UKUPNO 609 100,00 169640 100,00

217

salpa24%

fratar26%pic

18%

ušata18%

šarag10%

ovčica1%

zubatac2%

ostali sparidi1%

Slika 116. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu kolovozu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 97.

Tablica 98. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu rujnu 1986. godine na ribolovnom području otoka Visa (otok Budikovac) – analizirana 2 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 676 62,77% 553870 50,46% Sarpa salpa (salpa) 225 20,89% 346545 31,57% Dentex dentex (zubatac) 86 7,99% 175715 16,01% Diplodus annularis (špar) 66 6,13% 9175 0,84% Spondyliosoma cantharus (kantar) 14 1,30% 6945 0,63% Diplodus puntazzo (pic) 4 0,37% 1010 0,09% Liza saliens (cipal) 2 0,19% 1110 0,10% Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,09% 190 0,02% Diplodus sargus (šarag) 1 0,09% 915 0,08% Sparus aurata (komarča) 1 0,09% 460 0,04% Seriola dumerili (gof) 1 0,09% 1730 0,16% UKUPNO 1077 100,00 1097665 100,00

218

ušata50%

salpa32%

zubatac16%

ostali sparidi2%

Slika 117. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama fružatom u mjesecu rujnu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 98.

Tablica 99. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu rujnu 1986. godine na ribolovnom području Tučepa na lovištu uvala Kamenita – analiziran 1 zapas.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 31 34,44% 2850 8,93% Dentex dentex (zubatac) 20 22,22% 23510 73,64% Lithognathus mormyrus (ovčica) 13 14,44% 2245 7,03% Boops boops (bukva) 10 11,11% 1215 3,81% Diplodus vulgaris (fratar) 9 10,00% 945 2,96% Diplodus puntazzo (pic) 5 5,56% 810 2,54% Diplodus sargus (šarag) 1 1,11% 140 0,44% Symphodus tinca (lumbrak) 1 1,11% 210 0,66% UKUPNO 90 100,00 31925 100,00

219

zubatac74%

bukva4%

fratar3%

pic3%

ušata9%

ovčica7%

Slika 118. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu rujnu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 99. Tablica 100. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina fružatom u mjesecu lipnju 1986. godine na ribolovnom području Pakleni otoci na lovištu otok Jerolim – analiziran 1 zapas.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 235 47,57% 120000 73,11% Sarpa salpa (salpa) 173 35,02% 29640 18,06% Spicara maena (modrak) 57 11,54% 6040 3,68% Dentex dentex (zubatac) 15 3,04% 6380 3,89% Spondyliosoma cantharus (kantar) 6 1,21% 800 0,49% Diplodus vulgaris (fratar) 5 1,01% 730 0,44% Diplodus puntazzo (pic) 2 0,40% 320 0,19% Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,20% 235 0,14% UKUPNO 494 100,00 164145 100,00

220

ušata76%

ostali sparidi1%

zubatac4%

salpa19%

Slika 119. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini fružatom u mjesecu lipnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 100. Tablica 101. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina ludrom u mjesecu kolovozu i rujnu 1989. godine na ribolovnom području otoka Krka – analizirano 5 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 983 50,08% 6814000 78,42% Sarpa salpa (salpa) 555 28,27% 1603000 18,45% Diplodus vulgaris (fratar) 169 8,61% 115675 1,33% Diplodus puntazzo (pic) 153 7,79% 11245 0,13% Dentex dentex (zubatac) 36 1,83% 109725 1,26% Spondyliosoma cantharus (kantar) 20 1,02% 9775 0,11% Diplodus sargus (šarag) 13 0,66% 7820 0,09% Sparus aurata (komarča) 9 0,46% 6060 0,07% Spicara maena (modrak) 7 0,36% 785 0,01% Dicentratus labrax (lubin) 7 0,36% 5360 0,06% Lithognathus mormyrus (ovčica) 6 0,31% 2450 0,03% Boops boops (bukva) 3 0,15% 520 0,01% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 2 0,10% 2180 0,03% UKUPNO 1963 100,00 8688595 100,00

221

ušata79%

salpa19%

fratar1%

ostali sparidi0%

zubatac1%

Slika 120. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama ludrom u mjesecu kolovozu i rujnu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 101. Tablica102. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina ludrom u mjesecu srpnju i kolovozu 1992. godine na ribolovnom području zapadne obale Istre – analizirano 7 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 29338 69,51% 3691000 49,84% Diplodus vulgaris (fratar) 7199 17,06% 1431800 19,34% Sarpa salpa (salpa) 3908 9,26% 1346000 18,18% Diplodus sargus (šarag) 481 1,14% 208490 2,82% Diplodus puntazzo (pic) 394 0,93% 172330 2,33% Lithognathus mormyrus (ovčica) 311 0,74% 79535 1,07% Spicara maena (modrak) 234 0,55% 29030 0,39% Dentex dentex (zubatac) 182 0,43% 323890 4,37% Sparus aurata (komarča) 63 0,15% 62531 0,84% Sciena umba (kavala) 50 0,12% 28000 0,38% Spondyliosoma cantharus (kantar) 20 0,05% 26148 0,35% Diplodus annularis (špar) 18 0,04% 1480 0,02% Boops boops (bukva) 2 0,00% 270 0,00% Labrus merula (vrana) 2 0,00% 975 0,01% Trachurus mediterraneus (sarun) 2 0,00% 295 0,00% Dicentratus labrax (lubin) 1 0,00% 3410 0,05% UKUPNO 42205 100,00 7405184 100,00

222

fratar20% salpa

18%

ušata51%

zubatac4%

pic2%

šarag3%

ostali sparidi

2%

Slika 121. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama ludrom u mjesecu srpnju i kolovozu, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 102. Tablica103. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina ludrom u mjesecu srpnju 1986. godine na ribolovnom području otoka Paga, na lovištu uvala Slatina i Ivašnica – analizirana 2 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Diplodus vulgaris (fratar) 329 38,62% 63650 37,74% Sarpa salpa (salpa) 165 19,37% 30030 17,81% Oblada melanura (ušata) 130 15,26% 12820 7,60% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 85 9,98% 15135 8,98% Diplodus puntazzo (pic) 46 5,40% 16460 9,76% Spondyliosoma cantharus (kantar) 32 3,76% 12255 7,27% Lithognathus mormyrus (ovčica) 23 2,70% 10565 6,27% Spicara maena (modrak) 23 2,70% 2450 1,45% Boops boops (bukva) 8 0,94% 1270 0,75% Dicentratus labrax (lubin) 3 0,35% 1860 1,10% Dentex dentex (zubatac) 3 0,35% 620 0,37% Diplodus annularis (špar) 3 0,35% 350 0,21% Sparus aurata (komarča) 1 0,12% 730 0,43% Cephalopoda Sepia officinalis (sipa) 1 0,12% 440 0,26% UKUPNO 852 100,00 168635 100,00

223

salpa18%

arbun rumenac

9%

ovčica6%

fratar40%

pic10%

kantar7%

ušata8%

ostali sparidi

2%

Slika 122. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama ludrom u mjesecu srpnju, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 103. Tablica 104. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina ludrom u mjesecu srpnju 1986. godine na ribolovnom području otoka Silbe, na lovištu Uvala Paprenica – analiziran 1 zapas.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara maena (modrak) 184 22,04% 94115 18,95% Oblada melanura (ušata) 156 18,68% 48010 9,67% Diplodus vulgaris (fratar) 141 16,89% 127890 25,75% Sarpa salpa (salpa) 119 14,25% 169475 34,13% Spondyliosoma cantharus (kantar) 112 13,41% 16525 3,33% Diplodus puntazzo (pic) 55 6,59% 13580 2,73% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 27 3,23% 4690 0,94% Dentex dentex (zubatac) 16 1,92% 3030 0,61% Pagrus pagrus (pagar) 14 1,68% 3350 0,67% Lithognathus mormyrus (ovčica) 8 0,96% 6790 1,37% Sparus aurata (komarča) 2 0,24% 1150 0,23% Mustelus mustelus (pas mekaš) 1 0,12% 8000 1,61% UKUPNO 835 100,00 496605 100,00

224

salpa44%

fratar32%

pic3%

kantar4%

ovčica2%

ušata12%

ostali sparidi

3%

Slika 123. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovinama ludrom u mjesecu srpnju,temeljem strukture ulova sadržane u tablici 104.

Tablica 105. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području Istre – analizirano 7 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 29338 69,51% 3691005 49,84% Diplodus vulgaris (fratar) 7199 17,06% 1431770 19,33% Sarpa salpa (salpa) 3908 9,26% 1346050 18,18% Diplodus sargus (šarag) 481 1,14% 208486 2,82% Diplodus puntazzo (pic) 394 0,93% 172329 2,33% Lithognathus mormyrus (ovčica) 311 0,74% 79535 1,07% Spicara maena (modrak) 234 0,55% 29030 0,39% Dentex dentex (zubatac) 182 0,43% 323890 4,37% Sparus aurata (komarča) 63 0,15% 62531 0,84% Sciena umba (kavala) 50 0,12% 28005 0,38% Spondyliosoma cantharus (kantar) 20 0,05% 26148 0,35% Diplodus annularis (špar) 18 0,04% 1480 0,02% Boops boops (bukva) 2 0,00% 270 0,00% Labrus merula (vrana) 2 0,00% 975 0,01% Trachurus mediterraneus (sarun) 2 0,00% 295 0,00% Dicentratus labrax (lubin) 1 0,00% 3410 0,05% UKUPNO 42205 100,00 7405209 100,00

225

ušata50%

fratar20%

pic2%

šarag3%

salpa19%

ovčica1%

zubatac4% ostali

sparidi1%

Slika 124. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na području Istre, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 105.

Tablica 106. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Cresa i Lošinja – analizirano 4 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 78284 95,05% 8373535 83,97% Sarpa salpa (salpa) 2496 3,03% 853453 8,56% Diplodus vulgaris (fratar) 507 0,62% 338648 3,40% Diplodus puntazzo (pic) 405 0,49% 138037 1,38% Spicara maena (modrak) 393 0,48% 33485 0,34% Dentex dentex (zubatac) 148 0,18% 173444 1,74% Spondyliosoma cantharus (kantar) 80 0,10% 31431 0,32% Sparus aurata (komarča) 20 0,02% 14930 0,15% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 12 0,01% 3305 0,03% Diplodus sargus (šarag) 7 0,01% 4325 0,04% Dicentratus labrax (lubin) 3 0,00% 2410 0,02% Seriola dumerili (gof) 2 0,00% 4195 0,04% Boops boops (bukva) 1 0,00% 150 0,00% Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,00% 250 0,00% UKUPNO 82359 100,00 9971598 100,00

226

ušata84%

fratar3%

salpa9%

pic1%

zubatac2% ostali

sparidi1%

Slika 125. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na području otoka Cresa i Lošinja, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 106.

Tablica 107. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Krka – analizirano 6 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 87357 93,01% 9959021 82,59% Sarpa salpa (salpa) 5320 5,66% 1684493 13,97% Diplodus vulgaris (fratar) 707 0,75% 123810 1,03% Diplodus puntazzo (pic) 331 0,35% 114904 0,95% Boops boops (bukva) 54 0,06% 5495 0,05% Dentex dentex (zubatac) 51 0,05% 124325 1,03% Diplodus sargus (šarag) 39 0,04% 14297 0,12% Sparus aurata (komarča) 20 0,02% 12513 0,10% Spondyliosoma cantharus (kantar) 20 0,02% 8576 0,07% Spicara maena (modrak) 7 0,01% 785 0,01% Dicentratus labrax (lubin) 7 0,01% 5360 0,04% Lithognathus mormyrus (ovčica) 6 0,01% 2450 0,02% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 2 0,00% 2180 0,02% UKUPNO 93921 100,00 12058209 100,00

227

ušata83%

zubatac1%

ostali sparidi

1%

fratar1%

salpa14%

Slika 126. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na području otoka Krka, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 107. Tablica 108. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Raba – analiziran 1 zapas.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 14446 99,34% 1589680 95,69% Dentex dentex (zubatac) 39 0,27% 60546 3,64% Diplodus vulgaris (fratar) 21 0,14% 2015 0,12% Sarpa salpa (salpa) 15 0,10% 1289 0,08% Lithognathus mormyrus (ovčica) 9 0,06% 2146 0,13% Diplodus puntazzo (pic) 6 0,04% 1944 0,12% Sparus aurata (komarča) 5 0,03% 2793 0,17% Dicentratus labrax (lubin) 1 0,01% 805 0,05% UKUPNO 14542 100,00 1661218 100,00

228

ušata95%

zubatac4%

ostali sparidi

1%

Slika 127. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Raba, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 108. Tablica 109. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Paga – analizirano 5 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 18776 71,89% 1550210 53,01% Sarpa salpa (salpa) 5120 19,60% 990030 33,85% Spicara maena (modrak) 919 3,52% 95450 3,26% Diplodus vulgaris (fratar) 649 2,48% 79560 2,72% Diplodus puntazzo (pic) 359 1,37% 115790 3,96% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 85 0,33% 15135 0,52% Spondyliosoma cantharus (kantar) 52 0,20% 21535 0,74% Boops boops (bukva) 52 0,20% 5260 0,18% Dentex dentex (zubatac) 46 0,18% 19430 0,66% Lithognathus mormyrus (ovčica) 32 0,12% 12470 0,43% Dicentratus labrax (lubin) 14 0,05% 13060 0,45% Sparus aurata (komarča) 11 0,04% 5760 0,20% Diplodus annularis (špar) 3 0,01% 350 0,01% Cephalopoda Sepia officinalis (sipa) 1 0,00% 440 0,0% UKUPNO 26119 100,00 2924480 100,00

229

ušata55%

fratar3%

salpa35%

pic4%

ostali sparidi

3%

Slika 128. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na području otoka Paga, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 109. Tablica 110. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Silbe – analiziran 1 zapas.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Diplodus vulgaris (fratar) 846 29,96% 127890 25,76% Spicara maena (modrak) 810 28,68% 94115 18,96% Sarpa salpa (salpa) 561 19,87% 169475 34,13% Oblada melanura (ušata) 369 13,07% 48010 9,67% Spondyliosoma cantharus (kantar) 112 3,97% 16525 3,33% Diplodus puntazzo (pic) 55 1,95% 13500 2,72% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 27 0,96% 4690 0,94% Dentex dentex (zubatac) 16 0,57% 3030 0,61% Pagrus pagrus (pagar) 14 0,50% 3350 0,67% Lithognathus mormyrus (ovčica) 11 0,39% 6760 1,36% Sparus aurata (komarča) 2 0,07% 1150 0,23% Mustelus mustelus (pas mekaš) 1 0,04% 8005 1,61% UKUPNO 2824 100,00 496500 100,00

230

fratar32%

salpa44%

kantar4%

pic3%

ovčica2%

ušata12%

ostali sparidi

3%

Slika 129. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.- 1999. godine na ribolovnom području otoka Silbe, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 110. Tablica 111. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području Šibenika – analizirano 3 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara maena (modrak) 2024 37,49% 142895 22,87% Oblada melanura (ušata) 1263 23,39% 105040 16,81% Sarpa salpa (salpa) 1243 23,02% 178805 28,61% Diplodus vulgaris (fratar) 607 11,24% 123565 19,77% Diplodus puntazzo (pic) 146 2,70% 36845 5,90% Diplodus sargus (šarag) 41 0,76% 16760 2,68% Spondyliosoma cantharus (kantar) 25 0,46% 9205 1,47% Dentex dentex (zubatac) 15 0,28% 4965 0,79% Boops boops (bukva) 12 0,22% 1135 0,18% Symphodus tinca (lumbrak) 8 0,15% 705 0,11% Lithognathus mormyrus (ovčica) 5 0,09% 2240 0,36% Diplodus annularis (špar) 4 0,07% 250 0,04% Pagrus pagrus (pagar) 1 0,02% 410 0,07% Sparus aurata (komarča) 1 0,02% 1240 0,20% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 1 0,02% 30 0,00% Dicentratus labrax (lubin) 1 0,02% 500 0,08% Liza saliens ( cipal putnik) 1 0,02% 240 0,04% Serranus scriba (pirka) 1 0,0% 110 0,02% UKUPNO 5399 100,00 624940 100,00

231

ušata22%

fratar26%

salpa37%

šarag3%

pic8%

ostali sparidi

4%

Slika 130. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.- 1999. godine na ribolovnom području Šibenika, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 111. Tablica 112. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Drvenika – analizirano 6 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 22038 74,83% 2498775 65,58% Sarpa salpa (salpa) 4090 13,89% 874125 22,94% Spicara maena (modrak) 1575 5,35% 149914 3,93% Diplodus vulgaris (fratar) 1270 4,31% 146041 3,83% Diplodus puntazzo (pic) 301 1,02% 56132 1,47% Spondyliosoma cantharus (kantar) 58 0,20% 10730 0,28% Diplodus sargus (šarag) 50 0,17% 14046 0,37% Dentex dentex (zubatac) 37 0,13% 45945 1,21% Boops boops (bukva) 10 0,03% 1490 0,04% Diplodus annularis (špar) 6 0,02% 365 0,01% Pagrus pagrus (pagar) 5 0,02% 1400 0,04% Sparus aurata (komarča) 5 0,02% 2655 0,07% Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,00% 195 0,01% Dicentratus labrax (lubin) 2 0,01% 500 0,01% Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,00% 65 0,00% Scorpaena scrofa (škrpina) 1 0,00% 480 0,01% Mustelus mustelus (pas mekaš) 1 0,00% 7255 0,19% Serranus scriba (pirka) 1 0,00% 130 0,00% UKUPNO 29452 100,00 3810243 100,00

232

ušata68%

salpa24%

fratar4%

pic2%

zubatac1%

ostali sparidi

1%

Slika 131. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatoma u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Drvenika, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 112. Tablica 113. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području Splita, lovište u Kaštelanskom zaljevu –analizirano 2 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Sarpa salpa (salpa) 15 1,36% 2555 1,00% Diplodus vulgaris (fratar) 149 13,55% 11905 4,67% Lithognathus mormyrus (ovčica) 812 73,82% 220000 86,30% Diplodus puntazzo (pic) 58 5,27% 6915 2,71% Diplodus annularis (špar) 55 5,00% 4485 1,76% Sparus aurata (komarča) 3 0,27% 555 0,22% Diplodus sargus (šarag) 1 0,09% 75 0,03% Pagellus erythrinus (arbun rumenac) 1 0,09% 190 0,07% Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,09% 90 0,04% Dicentratus labrax (lubin) 1 0,09% 225 0,09% Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,09% 65 0,03% Scorpaena scrofa (škrpina) 1 0,09% 480 0,19% Mustelus mustelus (pas mekaš) 1 0,09% 7255 2,85% Serranus scriba (pirka) 1 0,09% 130 0,05% UKUPNO 1100 100,00 254925 100,00

233

ovčica89%

salpa1%

ostali sparidi

2%

fratar5%

pic3%

Slika 132. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na području Splita, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 113. Tablica 114. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Hvara – analizirano 3 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Spicara maena (modrak) 2702 60,07% 103409 29,30% Oblada melanura (ušata) 1404 31,21% 148661 42,13% Sarpa salpa (salpa) 335 7,45% 79836 22,62% Dentex dentex (zubatac) 34 0,76% 17003 4,82% Diplodus vulgaris (fratar) 10 0,22% 2045 0,58% Spondyliosoma cantharus (kantar) 7 0,16% 980 0,28% Diplodus puntazzo (pic) 4 0,09% 603 0,17% Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,02% 235 0,07% Oedaechilus labeo (cipal plutaš) 1 0,02% 110 0,03% UKUPNO 4498 100,00 352882 100,00

234

salpa32%

ušata60%

zubatac7%

ostali sparidi

1%

Slika 133. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Hvara, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 114. Tablica 115. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Visa – analizirano 2 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 4586 80,50% 553870 51,15% Sarpa salpa (salpa) 934 16,39% 332545 30,71% Dentex dentex (zubatac) 87 1,53% 175715 16,23% Diplodus vulgaris (fratar) 66 1,16% 9175 0,85% Spondyliosoma cantharus (kantar) 14 0,25% 6945 0,64% Diplodus puntazzo (pic) 4 0,07% 1010 0,09% Liza saliens ( cipal putnik) 2 0,04% 1100 0,10% Diplodus sargus (šarag) 1 0,02% 195 0,02% Sparus aurata (komarča) 1 0,02% 460 0,04% Symphodus tinca (lumbrak) 1 0,02% 190 0,02% Seriola dumerili (gof) 1 0,02% 1730 0,16% UKUPNO 5697 100,00 1082935 100,00

235

ušata51%

zubatac16%

salpa31%

ostali sparidi

2%

Slika 134. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na području otoka Visa, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 115. Tablica 116. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području otoka Korčula i Lastova – analizirano 3 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oblada melanura (ušata) 1368 96,47% 163680 89,02% Spondyliosoma cantharus (kantar) 15 1,06% 2500 1,36% Diplodus vulgaris (fratar) 10 0,71% 1140 0,62% Spicara maena (modrak) 6 0,42% 660 0,36% Mullus surmuletus (trlja od kamena) 4 0,28% 574 0,31% Diplodus puntazzo (pic) 3 0,21% 635 0,35% Dentex dentex (zubatac) 2 0,14% 11030 6,00% Symphodus tinca (lumbrak) 2 0,14% 245 0,13% Serranus scriba (pirka) 2 0,14% 300 0,16% Pagrus pagrus (pagar) 1 0,07% 60 0,03% Scorpaena notata (škrpinica) 1 0,07% 40 0,02% Chromis chromis (crnej) 1 0,07% 20 0,01% Cephalopoda Octopus vulgaris (hobotnica) 3 0,21% 2990 1,63% UKUPNO 1418 100,00 183874 100,00

236

ušata92%

zubatac6%

ostali sparidi

2%

Slika 135. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na području otoka Korčule i Lastova, temeljem strukture ulova sadržane u Tablici 116.

Tablica 117. Kvalitativno-kvantitativna struktura lovina tramatom u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području Makarske – analizirano 3 zapasa.

VRSTA N N (%) W (g) W (%) Pisces Oedaechilus labeo (cipal plutaš) 372 66,31% 25480 39,45% Oblada melanura (ušata) 37 6,60% 3410 5,28% Dentex dentex (zubatac) 31 5,53% 23510 36,40% Diplodus annularis (špar) 30 5,35% 1610 2,49% Diplodus vulgaris (fratar) 21 3,74% 1655 2,56% Spicara maena (modrak) 17 3,03% 690 1,07% Sarpa salpa (salpa) 16 2,85% 2740 4,24% Lithognathus mormyrus (ovčica) 13 2,32% 2445 3,79% Boops boops (bukva) 10 1,78% 1215 1,88% Diplodus puntazzo (pic) 5 0,89% 810 1,25% Symphodus tinca (lumbrak) 4 0,71% 550 0,85% Diplodus sargus (šarag) 2 0,36% 140 0,22% Trachurus mediterraneus (sarun) 1 0,18% 130 0,20% Uranoscopus scaber (bežmek) 1 0,18% 160 0,25% Scorpaena porcus (škrpun) 1 0,18% 50 0,08% UKUPNO 561 100,00 64595 100,00

237

ušata9%

fratar4%

salpa7%

špar4%

pic2%

ovčica7%zubatac

64%

ostali sparidi

0%bukva3%

Slika 136. Postotna masena zastupljenost sparida, u lovini tramatoma u razdoblju od 1986.-1999. godine na ribolovnom području Makarske, temeljem strukture ulova sadržane u tablici 117.

Tako je struktura ulova ostvarena ribolovom fružatom u mjesecu lipnju 2008. godine na ribolovnom području Jelse na lovištu Rep od školja kraj Zečeva prikazana u tablici 92, u mjesecu srpnju 1989. godine na ribolovnom području otoka Veli Drvenik, na lovištu Veli Krknjaš struktura ulova dvostranim ludrom u tablici 93, u mjesecu srpnju 1992. na ribolovnom području Mali Drvenik, na lovištu uvala Mala Rina struktura ulova dvostranog ludra u tablici 94, u mjesecu srpnju 1989, kolovozu 1990 i srpnju 1992 na ribolovnom području Veli Drvenik, uvala Pernatica struktura ulova dvostranog ludra u tablici 95, u mjesecu srpnju 1986. godine na ribolovnom području otoka Zlarina na lovištu plićina Roženik struktura ulova fružatom u tablici 96, u mjesecu kolovozu 1986 na ribolovnom području otoka Murtera na lovištu otoka Prišnjaka struktura ulova fružatom u tablici 97, u mjesecu rujnu 1986. godine na ribolovnom području otoka Visa, na lovištu otoka Budikovac struktura ulova fružatom u tablici 98, u mjesecu rujnu 1986. godine na ribolovnom području Tučepa, na lovištu uvala Kamenita struktura ulova fružatom u tablici 99, u mjesecu lipnju 1986. godine na ribolovnom području Paklenih otoka, na lovištu otoka Jerolima struktura ulova fružatom u tablici 100, u mjesecu kolovozu i rujnu 1989. godine na ribolovnom području otoka Krka struktura ulova ludrom u tablici 101, u mjesecu srpnju i kolovozu 1992. godine na ribolovnom području zapadne Istre struktura ulova ludrom u tablici 102, u mjesecu srpnju 1986. godine na ribolovnom području otoka Paga, na lovištu uvala Slatina i Ivašnica struktura ulova ludrom u tablici 103, u mjesecu srpnju 1986. godine na ribolovnom području otoka Silbe, na lovištu uvale Paprenica struktura ulova ludrom u tablici 104, u radoblju od 1986 – 1999. godine na ribolovnom području Istre struktura ulova ludrom u tablici 105, u razdoblju 1986 – 1999. godine na ribolovnom području otoka Cresa i Lošinja struktura ulova ludrom u tablici 106, u razdoblju 1986-1999 godine na ribolovnom području otoka Krka struktura ulova ludrom u tablici 107, u razdoblju 1986 – 1999 na ribolovnom području otoka Raba struktura ulova

238

ludrom u tablici 108, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Paga struktura ulova ludrom u tablici 109, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Silbe struktura ulova ludrom u tablici 110, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području Šibenika struktura ulova ludrom u tablici 111, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Drvenika struktura ulova ludrom u tablici 112, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području Splita u Kaštelanskom zaljevu struktura ulova ludra u tablici 113, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Hvara struktura ulova fružatom u tablici 114, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Visa struktura ulova fružatom u tablici 115, u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području otoka Korčule i Lastova struktura ulova ludrom u tablici 116 i u razdoblju 1986 - 1999 na ribolovnom području Makarske struktura ulova fružatom u tablici 117. Zbog preglednije postotne masene zastupljenosti pojedinih vrsta riba u lovinama tramate na slikama od 111. do 136. je prikazana postotna masena zastupljenost pojedinih vrsta riba u lovinama ovog načina ribolova u mjesecima lipanj, srpanj, kolovoz i rujan te u razdoblju od 1986. do 1999. godine Iz navedenih tablica i slika proizlazi da se ribolov ludrom, zagonicom i fružatom namijenski obavlja na svim analiziranim lovištima, što znači da su u njihovim lovinama u najvećem postotku zastupljene sparidne vrste riba. Analizirala su se lovišta koja su bila obuhvaćena lovištima koja se iskorištavaju po sada važećim propisima, ali i lovišta na kojima se je ovaj način ribolova mogao obavljati po prije važećim propisima te lovišta na kojima se ovaj način ribolova ne obavlja, ali se je obavljao zbog znanstvenih istraživanja. U navedenim tablicama i slikama su prikazani rezultati istraživanja koje se je obavljalo kroz dulje vremensko razdoblje i to od 1986. do 1999. godine skoro na cijelom našem ribolovnom moru, osim na njegovom najjužnijem dijelu, kao što i prikazuje slika 110. Pored rezultata istraživanja koje se je obavljalo kroz dulje vremensko razdoblje, analizirani su i najnoviji rezultati istraživanja, koji su se obavljali u mjesecu lipnju 2008. godine. S obzirom da su za ribolov ludrom, zagonicom i fružatom prikazani rezultati istraživanja koja su obavljana kroz dulje vremensko razdoblje, smatra se da su ti rezultati reprezentativni. Iz analiziranih tablica i slika proizlazi da je dominatna vrsta u lovinama ušata, Oblada melanura, čija je masena zastupljenost u prosjeku iznosila oko 70 % u odnosu na ostale lovljene vrste. Na drugom mjestu je bila salpa, Sarpa salpa, čija se je masena zastupljenost u prosjeku kretala oko 15 %. Od ostalih vrsta, na koje u prosjeku otpada oko 15 %, u lovinama su bile zastupljene fratar, Diplodus vulgariss u prosjeku s oko 4 % te ostale sparidne vrste u prosjeku svaka manje od 0,5 %, kao što su pic, Diplodus puntazzo, zubatac, Dentex dentex, ovčica, Lithognathus mormyrus, šarag, Diplodus sargus i kantar, Spondyliosoma cantharus. Od nesparidnih vrsta u lovinama tramate je s oko 2,5 % zastupljen i tragalj, Spicara maena te s manje od 0,5 % i druge vrste ribe.

239

4.4.3. Dužinska zastupljenost i učestalost pojavljivanja ukupnih duljina ciljanih vrsta u lovinama Kako nisu bili dostupni kvalitetni rezulati istraživanja koja su se prije obavljala, analiza zastupljenosti dužinskih klasa lovljenih vrsta i učestalost pojavljivanja njihovih tjelesnih dužina će se prikazati samo iz najnovijih istraživanja. Iako iz rezultata svih dosadašnjih istraživanja ribolovom tramatom proizlazi da u lovinama tog načina ribolova su u neznatnom postotku zastupljeni nedorasli primjerci sparidnih vrsta, za čiji ulov je ovaj način ribolova namijenjen (Cetinić i ostali, 1987, Cetinić i ostali, 1989, Cetinić i Pallaoro, 1993, Cetinić i ostali, 2002), ipak se temeljem rezultata najnovijih istraživanja tog ribolova iznosi postotak spolno nezrelih primjeraka sparidnih vrsta koje su bile zastupljene u tim lovinama. Dužinska zastupljenost istraživanih vrsta i učestalost pojavljivanja njihovih ukupnih tjelesnih dužina u lovinama fružate na ribolovnom području Jelse, na lovištu Rep od škoja kod otočića Zečevo u mjesecu lipnju 2008. godine prikazana je u tablicama 118, 119, 120 i 121 te na slikama 137, 138, 139 i 140. Duljina prve spolne zrelosti ušate, salpe, pica i fratra je određivana na temelju rezultata iz literature (Cetinić i ostali, 2002). Tako je u tablici 118. prikazana dužinska zastupljenost ušate, Oblada melanura u lovinama fružate na istraživanom području u mjesecu lipnju 2008, a na slici 137. učestalost pojavljivanja njezinih ukupnih tjelesnih dužina, u tablici 119 dužinska zastupljenost salpe, Sarpa salpa, a na slici 138 pojavljivanja njezinih ukupnih tjelesnih dužina, u tablici 120. dužinska zastupljenost pica, Diplodus puntazzo, a na slici 139. učestalost pojavljivanja njegovih ukupnih tjelesnih dužina te u tablici 121. dužinska zastupljenost fratra, Diplodus vulgaris i na slici 140. učestalost pojavljivanja njegovih ukupnih tjelesnih dužina.

240

Tablica 118. Dužinska zastupljenost ušate, Oblada melanura, u lovinama fružatom na ribolovnom području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo, u mjesecu lipnju 2008. godine.

Dužinske skupine Lt (cm) N 14,5 - 15,4 1 15,5 - 16,4 0 16,5 - 17,4 3 17,5 - 18,4 1 18,5 - 19,4 2 19,5 - 20,4 6 20,5 - 21,4 11 21,5 - 22,4 14 22,5 - 23,4 15 23,5 - 24,4 23 24,5 - 25,4 29 25,5 - 26,4 12 26,5 - 27,4 4 27,5 - 28,4 0 28,5 - 29,4 0 29,5 - 30,4 1

.

0

5

10

15

20

25

30

35

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29

Ukupna dužina Lt (cm)

Broj

prim

jera

ka N

Slika 137. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) ušate, Oblada melanura u lovinama fružatom na području Jelse, otok Hvar, u mjesecu lipnju 2008.

241

Tablica 119. Dužinska zastupljenost salpe, Sarpa salpa, u lovinama fružatom na ribolovnom području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo, u mjesecu lipnju 2008. Godine.

Dužinske skupine Lt (cm) N 14,5 - 15,4 1 15,5 - 16,4 0 16,5 - 17,4 0 17,5 - 18,4 0 18,5 - 19,4 0 19,5 - 20,4 0 20,5 - 21,4 2 21,5 - 22,4 3 22,5 - 23,4 3 23,5 - 24,4 2 24,5 - 25,4 5 25,5 - 26,4 10 26,5 - 27,4 12 27,5 - 28,4 15 28,5 - 29,4 24 29,5 - 30,4 30 30,5 - 31,4 24 31,5 - 32,4 13 32,5 - 33,4 5 33,5 - 34,4 3 34,5 - 35,4 2 35,5 - 36,4 0 36,5 - 37,4 0 37,5 - 38,4 0 38,5 - 39,4 1

0

5

10

15

20

25

30

35

14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38


Broj

prim

jera

ka N

Slika 138. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) salpe, Sarpa salpa,u lovinama fružatom na području Jelse, otok Hvar, u mjesecu lipnju 2008.

242

Tablica 120. Dužinska zastupljenost pica, Diplodus puntazzo, u lovinama fružatom na ribolovnom području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo,u mjesecu lipnju 2008. godine.

Dužinske skupine Lt (cm) N 15,5 - 16,4 2 16,5 - 17,4 3 17,5 - 18,4 2 18,5 - 19,4 0 19,5 - 20,4 2 20,5 - 21,4 9 21,5 - 22,4 11 22,5 - 23,4 13 23,5 - 24,4 17 24,5 - 25,4 13 25,5 - 26,4 11 26,5 - 27,4 5 27,5 - 28,4 6 28,5 - 29,4 6 29,5 - 30,4 0 30,5 - 31,4 1 31,5 - 32,4 1 32,5 - 33,4 0 33,5 - 34,4 1 34,5 - 35,4 2 35,5 - 36,4 0 36,5 - 37,4 0 37,5 - 38,4 0 38,5 - 39,4 0 39,5 - 40,4 1

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39


Broj

prim

jera

ka N

Slika 139. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) pica, Diplodus puntazzo,u lovinama fružatom na području Jelse, otok Hvar, u mjesecu lipnju.

243

Tablica 121. Dužinska zastupljenost fratra, Diplodus vulgaris, u lovinama fružatom na ribolovnom području Jelse (otok Hvar) na lovištu Rep od škoja – otok Zečevo, u mjesecu lipnju 2008. godine.

Dužinske skupine Lt (cm) N 15,5 - 16,4 3 16,5 - 17,4 9 17,5 - 18,4 14 18,5 - 19,4 5 19,5 - 20,4 6 20,5 - 21,4 15 21,5 - 22,4 10 22,5 - 23,4 3 23,5 - 24,4 3 24,5 - 25,4 1 25,5 - 26,4 3 26,5 - 27,4 0 27,5 - 28,4 1

02468

10121416

15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27Ukupna dužina (Lt) (cm)

Broj

prim

jera

ka (N

)

Slika 140. Učestalost pojavljivanja ukupnih tjelesnih dužina (Lt) fratra, Diplodus vulgaris, u lovinama fružatom na području Jelse, otok Hvar, u mjesecu lipnju 2008. Iz navedenih tablica i slika proizlazi da je u lovinama fružate bio zanemarujući postotak nedoraslih primjeraka izlovljavanih vrsta, osim kod fratra, Diplodus vulgaris kod kojeg je taj postotak bio visok i iznosio je 42,4 %.

244

4.4.4. Prostorno određivanje postojećih lovišta i procjena njihove opravdanosti Prema važećem Pravilniku o obavljanju gospodarskog ribolova na moru lovišta na kojima je prostorno određen ribolov ludrom, zagonicom i fružatom propisan je člankom 21 citiranog Pravilnika i člankom 9 Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru. Prema odredbama citiranih članaka ribolov ludrom, zagonicom i fružatom je prostorno jako ograničen i dozvoljen je samo u malom broju lovišta ribolovnih zona B, E, F i G. Ta lovišta su: Lovišta u ribolovnoj zoni B nalaze se u akvatorijima: 1. od rta Lopata (osim uvale Sakarun) do sjevernog rta uvale Konalić na sjeverozapadnoj strani Dugog otoka, uključujući lovište oko otočića Mežanj i 2. od južnog rta uvale Ripišće do južnog rta uvale Sovje na jugozapadnoj strani Dugog otoka. Lovišta u ribolovnoj zoni E nalaze se u akvatorijima: 1. od uvale Vojska do rta Deda kao i uvala Pastrura te uvala Vlaška vela na sjeverozapadnoj obali otoka Pag; 2. od rta Straško do sjevernog rta uvale Mandre i od južnog rta uvale Mandre do sjevernog rta uvale Šimuni na zapadnoj obali otoka Pag; 3. od lučkog svjetla Šimuni do rta Zminka na zapadnoj obali otoka Pag; 4. od sjevernog rta uvale Vruja do sjevernog rta uvale Slana na sjeveroistočnoj obali otoka Pag, 5. oko otočića Škrda; 6. oko otoka Maun; 7. oko otočića Mali i Veli Brušnjak; 8. od rta Bobovik do rta Vrulja na sjeveroistočnoj obali otoka Vir; 9. oko otočića Planičić i Planik; 10. oko otočića Morovnik; 11. od uvale Banve do rta Šip na jugozapadnoj i sjeveroistočnoj obali otoka Olib; 12. od rta Karf do rta Borci na sjeverozapadnoj obali otoka Silba; 13. od rta Mavrova do uvale Nozdre na južnoj obali otoka Silba; 14. oko otočića Grujica;

245

15. od rta Medvijak do rta Lopata na istočnoj obali otoka Premuda; 16. otočića Lutrošnjak; 17. oko otoka Škarda; 18. oko otočića Vodenjak; 19. oko otočića Tranerčica; 20. oko otočića Lagnići; 21. od rta Vranač do istočnog rta uvale Lipić, uključujući lovište oko otočića Lušnjak i Rižnjak, na istočnoj obali otoka Molat; 22. od rta Glavica do rta u prolazu Malo žalo, uključujući lovište oko otočića Kamenjak i Vrtlac, na jugoistočnoj obali otoka Molat i 23. od rta Debela nožica do rta Dragunica na obali kopna u Velebitskom kanalu. Lovišta u ribolovnoj zoni F nalaze se u akvatorijima: 1. oko otoka Tun Veliki; 2. oko otoka Zverinac, uključujući akvatorij oko otočića Sparušnjak i Šilo; 3. od rta Križ do uvale Dumbočica na sjevernoj i zapadnoj obali otoka Sestrunj; 4. oko otočića Tri Sestrice; 5. od rta Borji do rta Sveta Nedjelja na sjeveroistočnoj obali Dugoga otoka; 6. od rta Zaglavić do rta Komorina na istočnoj obali otoka Rava; 7. od rta uvale Pešćenica do rta Poljišinac na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Iž, uključujući akvatorij oko otočića Beli, Glurović, Mali i Sridnji; 8. otočića Fulija i Kudica; 9. od uvale Pešćenice do uvale Brašanj na jugozapadnoj i jugoistočnoj obali otoka Iž, uključujući akvatorij oko otočića Mrtovnjak, Temešnjak i Vodenjak; 10. od rta Ovčjak do rta Zaglav na sjeverozapadnoj obali otoka Ugljan; 11. od uvale Kablin do uvale Sveti Ante na zapadnoj obali otoka Pašman; 12. od uvale Sveti Ante do rta Borovnjak na južnoj obali otoka Pašman,

246

13. oko otočića Gangaro, Maslinjak, Mala i Velika Kotula, Mali i Veliki Ošljak, Obun, Runjava Kotula i Žižanj; 14. oko otočića Borovnik, Brušnjak, Gangarol, Mala i Velika Balabra, Pelin, Sit i Šćitna te plićaka Balabra; 15. oko otočića Božikovac, Glamoč, Kurba Mala, Mala Lavdara, Mala i Velika Skala, Ravna sika, Rončić, Trimulići, Trstikovac, Pinizelić te hridi Baba, Did i Krbarić; 16. oko otočića Bikarijica, Blitvica, Mali i Veli Bubuljaši, Ravna sika, Tovarnjak i Žutska Aba, hridi Dinarići, Galijolica i Sanđela te grebena Dinarići i Miši; 17. oko otoka Murvenjak, otočića Lončarić, Mali i Veli Školjik, Oblik, Obrovanj, Prišnjak, Šipnat, Školjić, Visovac, Vrtić i hridi Mišine; 18. oko otočića Kukuljari i Vodnjak, hridi Kamičić i plićine Mioka; 19. oko otočića Čavlin, Dužac, Tetovišnjak i plićine Čavin; 20. od uvale Mikavica do uvale Tratinska na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Žirje, uključujući akvatorij oko otočića Kosmerka, Mikavica, Proklandica, Raparašnjak, Vrtlač i hridi Balun; 21. od uvale Balun do rta Rasoka na zapadnoj obali otoka Žirje, uključujući akvatorij oko otočića Bakul, Gušteranski i Škrovada; 22. od rta Remetić do rta Oštrica na sjeverozapadnoj i sjeveroističnoj obali otoka Kaprije; 23. od rta Lemeš do prolaza između otoka Kaprije i otočića Oštrica uključujući akvatorij oko otočića Oštrica; 24. od ravne crte koja spaja južni rt otoka Veli Borovnjak s najbližom obalom otoka Kakan do uvale Podprisliga na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj obali otoka Kakan uključujući akvatorij oko otočića Mali i Veli Borovnjak; 25. od uvale Tepli bok do rta Kakan na jugozapadnoj obali otoka Kakan, uključujući akvatorij oko otočića Mali i Veli Kamešnjak; 26. oko otočića Bavljenac, Kalarjak, Mali i Veli Mišnjak, Ravan i Sokol; 27. oko otoka Zmajan i Obonjan, uključujući akvatorij oko otočića Dugo, Komorica i Mala i Velika Sestrica i 28. oko otočića Grbavac, Lukovnjak, Maslinovik, Svilan i Tmara; Lovišta u ribolovnoj zoni G nalaze se u akvatorijima: 1. od rta Gomilica do zapadnog rta uvale Livka na sjevernoj obali otoka Brač;

247

2. od vanjskoj lučkog svjetla luke Supetar do zapadnog rta uvale Trstena na sjevernoj obali otoka Brač; 3. od istočnog rta uvale Trstena do istočnog rta uvale Česminova na sjevernoj obali otoka Brač; 4. od istočnog rta uvale Veselje do Crnog rta na sjevernoj obali otoka Brač; 5. od istočnog rta Tičje luke do rta Sumartin na istočnoj obali otoka Brač; 6. od istočnog rta uvale Vela Studena do istočnog rta uvale Vero Zvirje na južnoj obali otoka Brač; 7. od uvale Potočina (koja se nalazi oko jednu morsku milju sjeverno od Dugog rata) do Zamorskog rata na južnoj obali otoka Brač; 8. od Grižev rta do južnog rta uvale Malinova na južnoj obali otoka Brač; 9. od rta Zastup do rta Ražanj na jugozapadnoj obali otoka Brač; 10. od rta Pelegrin do zapadnog rta uvale Veli bok na sjevernoj obali otoka Hvar; 11. od rta Kabal do rta Glavica na sjevernoj strani otoka Hvar, uključujući i akvatorij oko otočića Zečevo; 12. od rta Prapatna do zapadnog rta uvale Divlja na sjevernoj obali otoka Hvar; 13. od istočnog rta uvale Zidigova do naselja Ivan dolac na južnoj obali otoka Hvar; 14. oko otoka Šćedro i hridi Lukavci; 15. oko Paklenih otoka; 16. od rta Ražnjić do rta Veli Zaglav na jugozapadnoj obali otoka Korčule; 17. od rta Ključ do rta Velo Dance na jugozapadnoj obali otoka Korčule uključujući lovište Trstenik; 18. od rta Vela Stiniva do rta Borova na sjevernoj obali otoka Korčule; 19. od istočnog rta uvale Babina do zapadnog rta uvale Račišće na sjeveroistočnoj obali otoka Korčule. Kako je temeljem članka 16. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru propisana i namjena ribolova ludrom, zagonicom i fružatom, smatra se da je postojeće prostorno određivanje lovišta za te načine ribolova opravdano, jer ribe koje su namijenjene tom načinu ribolova, a to su sparidne vrste, su najkvalitetnije i najtraženije ribe našeg mora, koje nije moguće procjeniti.

248

Kako se također smatra da zalihe sparidnih vrsta riba nisu velike, već ograničene, procjenjuje se stoga da je prostorno zadržavanje postojećih lovišta tog načina ribolova opravdano i da ih ne treba mijenjati, već postojeća zadržati, jer su već sada jako prostorno ograničena. Opravdanost zadržavanja postojećih lovišta ovog načina ribolova i inače opravdanosti njegove daljnje upotrebe je i u tome što je to jedini legalni način gospodarskog ribolova sparidnih vrsta riba u našem morskom ribolovu. 4.4.5. Ocjena potencijalnih lovišta i prijedlog liste budućih lovišta Sukladno procjeni navedenoj u točci 4.4.4. ove studije, smatra se da ne treba proširivati listu budućih lovišta namijenjenih ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom, već da lista budućih lovišta bude ista postojećim lovištima. To zato što taj način ribolova prouzrokuje, ne samo negativnu reakciju građana na područjima na kojima se obavlja, već i zato što su zalihe sparidnih vrsta riba ograničene i nije ih moguće procjeniti, a uz to su kao najkvalitetnije ribe našeg mora i najtraženije vrste, čija je i cijena na tržištu vrlo visoka. 4.4.6. Prijedlog vremenskog ograničenja ribolova, broja sudionika u ribolovu i rasporeda obavljanja ribolova u pojedinom lovištu Postojeću zabranu ribolova ludrom, zagonicom i fružatom, koja je propisana od 1. rujna do 30. lipnja ne bi trebalo mijenjati, već bi je trebalo i dalje zadržati. Ne bi trebalo također broj postojećih sudionika u ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom povećavati, što znači da i dalje ne bi trebalo izdavati nove povlastice za taj ribolov. Kako je prema sada važećim odredbama Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru propisano da radi nesmetanog obavljanja ribolova ministar može odlučiti da se redoslijed obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom za tekuću godinu utvrdi ždrijebom, odnosno propiše raspored obavljanja ribolova u pojedinom lovištu, smatra se da tu odredbu citiranog Pravilnika ne treba mijenjati, već bi sukladno tome trebalo odrediti da se na svakom pojedinom lovištu ribolov može obavljati najviše dva puta u razdoblju kada se taj ribolov smije obavljati. Raspored obavljanja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom treba predložiti strukovno udruženje ribara, kako je to i propisano važećim Pravilnikom.

249

4.4.7. Digitalne karte postojećih lovišta Prema važećim propisima ribolov ludrom, zagonicom i fružatom dozvoljen je samo u lovištima ribolovnih zona B, E, F i G. Postojeća lovišta ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u ribolovnoj zoni B su prikazana na slici 141, u ribolovnoj zoni E na slici 142, u ribolovnoj zoni F na slici 143 i u ribolovnoj zoni G na slici 144. Postojeća lovišta po pojedinim ribolovnim zonama za ribolov ludrom, zagonicom i fružatom su prikazane i u digitalnom obliku na slikama od 141. do 144.

Slika 141. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom u ribolovnoj zoni B (lovišta označena zeleno).

250

Slika 142. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom u ribolovnoj zoni E (lovišta označena zeleno)

251

Slika 143. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom u ribolovnoj zoni F

252

Slika 144. Karta postojećih lovišta namijenjenih ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom u ribolovnoj zoni G 4.4.8. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova Temeljem ocjene potencijalnih lovišta i prijedloga liste budućih lovišta, koja su navedena u točci 4.4.5 a u digitalnom obliku u točci 4.4.7. ove studije, izrađen je prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom. Prijedlog digitalnih karata prostorno-vremenskog reguliranja vremena je isti kao što su digitalne karte postojećih lovišta.

253

Temeljem toga na slici 145. je prikazan prijedlog digitalne karte prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone B i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 145, na slici 146. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone E i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 146, na slici 147. karta prijedloga prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone F i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 147. i na slici 148. prijedlog prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone G i u digitalnom obliku na CD-u na digitalnoj slici 148.

Slika 145. Prijedlog digitalne karte prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone B (lovišta označena plavo).

254

Slika 146. Prijedlog digitalne karte prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone E (lovišta označena plavo).

255

Slika 147. Prijedlog digitalne karte prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone F (lovišta označena plavo).

256

Slika 148. Prijedlog digitalne karte prostornog reguliranja ribolova ludrom, zagonicom i fružatom u dijelu ribolovne zone G (lovišta označena plavo).

257

4.4.9. Broj postojećih sudionika u ribolovu na pojedinom području Broj postojećih sudionika u ribolovu ludrom, zagonicom i fružatom prikazan je u tablici 122. Tablica 122. Broj ovlaštenika i približni broj stvarnih korisnika povlastica za ribolov ludrom, zagonicom i fružatom po pojedinim županijama na obali i po pojedinim područjima

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto korisnika povlastice ludar zagonica fružata

Područna jedinica Dubrovnik Trn Opuzen Blace Metković Lumbarda Maranovići Mokošica Molunat Plat Potomje Šipanska luka Slano Smokvica Ston Suđurađ Vela Luka Vitaljina Zamaslina Zaton Mali Zaton Žuljan Blato Brijesta Čara Cavtat Doli Dubrovnik Gornje Pijavičino Gruda Korčula Lastovo Lopud Lovište Luka Ston Ukupno područna jedinica Dubrovnik

258

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto korisnika povlastice ludar zagonica fružata

Područna jedinica Zadar Sali 2 (1) Ist Preko Starigrad Paklenica Zadar 6 1 6 Biograd n/m 1 Žman 2 (1) Silba Pag 1 1 1 Pakoštane 1 Ražanac 1 Novigrad dalmatinski Kali 2 Kukljica Ugljan 2 Tkon 2 1 Sv. Filip i Jakov Premuda Kolan 1 Posedarje Veli Rat Veli Iž Pašman Vir Povljana Bibinje Tribanj Ždrelac Molat Ukupno područna jedinica Zadar 10 4 17 (2)

Analizirani ribolovni alati Naziv područne jedinice i mjesto korisnika

povlastice ludar zagonica fružata Područna jedinica Šibenik Tribunj 4 (3) 2 1 Jezera Murter 3 1 Rogoznica 4 (1) Prvić 1 Primošten 1 (1) 1 Srima 1 Vodice Šibenik Raslina Betina 1

259

Skradin Zaton Brodarica Zlarin Pirovac Krapanj Žirje Tisno Skradin Kornati (Žut) Jadrtovac Žaborić Ukupno područna jedinica Šibenik 8 (4) 6 (1) 6


povlastice ludar zagonica fružata Područna jedinica Pula Poreč 6 1 Pula 15 2 4 Rabac 3 2 3 Medulin 2 1 Vrsar 6 1 1 Labin 2 Umag 1 Fažana Pazin Ukupno područna jedinica Pula 35 5 10


povlastice ludar zagonica fružata Područna jedinica Split Sućuraj 1 Jelsa 1 (1) 4 (3) Stari Grad 2 (1) Hvar 6 (3) Bol 1 Povlja 1 Pučišća 1 (1) Milna 2 (1) Sutivan 1 Supetar 1 1 7 (5) Okrug Gornji 1 1 1 Trogir 1 Zastražišće Vrboska Vrbanj Drvenik Gradac

260

Igrane Tučepi Podgora Makarska Kaštel Gomilica Omiš Vinišće Slatine Marina Trogir Split Sumartin Postira Podstrana Kaštel Kambelovac Vranjic Dugi Rat Vis Zaostrog Brela Krilo Jesenice Kaštel Stari Kaštel Lukšić Kaštel Sućurac Solin Baška Voda Drašnice Šolta Grohote Stomorska Ukupno područna jedinica Split 4 (1) 2 27 (14)


povlastice ludar zagonica fružata Područna jedinica Senj Novalja (2) Ukupno područna jedinica Senj (2)


povlastice ludar zagonica fružata Područna jedinica Rijeka Rab 2 1 Cres Mali Lošinj 1 (1) Jadranovo Moščenićka Draga Ičići Omišalj

261

Novi Vinodolski Rijeka Lošinj 1 Klenovica Njivice Mošćenice Bakarac Praputnjak Ukupno područna jedinica Rijeka 2 2 (1) 1

UKUPNO 59 (7) 19 (2) 61 (16) Iz tablice 122. proizlazi da je na čitavom našem ribolovnom moru, prema podacima područnih jedinica, ukupno izdano 139 povlastica za ribolov ludrom, zagonicom i fružatom, od čega 59 za ribolov ludrom, 19 za ribolov zagonicom i 61 za ribolov fružatom. Jedina područna jedinica kod koje nije izdata ni jedna povlastica za taj ribolov je područna jedinica Dubrovnik. Prema međutim raspoloživim podacima autora ove studije, do kojih se je došlo na način naveden u točci 1.2. ove studije, ukupno je registriran 21 ovlaštenik povlastice koji stvarno obavlja ribolov ludrom, zagonicom i fružatom, od kojih 5 s ludrom, 2 s zagonicom i 14 s fružatom. Od približnog ukupnog broja ovlaštenika koji stvarno obavljaju ribolov ludrom, zagonicom i fružatom, a koji prema našim saznanjima iznosi 25 ovlaštenika, najveći broj ovlaštenika, s ukupnim brojem 15 se nalazi na području područne jedinice Split, odnosno ribolovne zone G, pri čemu je 14 ovlaštenika za ribolov zagonicom, a 1 ovlaštenik za ribolov ludrom. Na drugom mjestu je područna jedinica Šibenik, odnosno ribolovna zona F, s ukupnim brojem ovlaštenika 5, pri čemu 4 za ribolov ludrom i 1 za ribolov zagonicom. Od ostalih ovlaštenika po 2 se nalaze u područnim jedinicama Senj i Zadar i 1 u područnoj jedinici Rijeka, odnosno svi u ribolovnoj zoni E. Kako u područnoj jedinici Dubrovnik nije izdata ni jedna povlastica za obavljanje ribolova ludrom, zagonicom i fružatom, tako na tom ribolovnom području nema ni jednog ovlaštenika koji obavlja taj način ribooova, jer i na njemu po važećim propisima taj ribolov nije ni dozvoljen. 4.4.10. Opća ocjena utjecaja ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se ribolov obavlja Iako, kao što je navedeno u točci 4.4.9. ove studije, a uzimajući u obzir cijelo naše ribolovno more, nije veliki broj sudionika koji obavljaju ribolov ludrom, zagonicom i fružatom, općenito se smatra da ovaj način ribolova može imati utjecaja na življenje obalnog i otočnog stanovništva najvećeg dijela područja na kojem se taj ribolov obavlja, posebice hvarsko-bračkog područja, na kojem prema raspoloživim podacima ima i najveći broj sudionika, koji taj ribolov obavlja. Ta opća ocjena o utjecaju tog ribolova na življenje obalnog i otočnog stanovništva je tim značajnija što se upravo najveći dio sudionika, koji taj ribolov obavljaju nalaze na otocima.

262

Uz to je taj ribolov jedini legalni gospodarski ribolov namijenjen ulovu sparidnih vrsta riba, koje imaju značajnu ulogu u našoj turističkoj ponudi, jer te vrste riba, kao što je već rečeno, pripadaju najkvalitetnim vrstama riba našeg mora. Na temelju navedenog smatra se da je opća ocjena utjecaja tog ribolova, inače tradicionalnog, na življenje obalnog i otočnog stanovništva na najvećem dijelu područja na kojem se obavlja značajna te se stoga taj ribolov treba i u buduće obavljati. 4.4.11. Ocjena ekonomskog i socijalnog značaja ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se ribolov obavlja Temeljem opće ocjene o utjecaju ribolova ludrom, zagonicom i fružatom na življenje obalnog i otočnog stanovništva, područja na kojem se taj ribolov obavlja, a koja je iznesena u točci 4.4.10. može se dati ocjena ekonomskog i socijalnog značaja tog ribolova ovisno o broju sudionika u ribolovu na kojem se obavlja. Kako se najveći broj sudionika koji obavlja ribolov ludrom, zagonicom i fružatom nalazi na otocima, smatra se da taj ribolov može imati ekonomski i socijalni značaj na življenje stanovništva tih područja, posebice na hvarsko-bračkom području, ali i šibenskom području, posebice na područjuTribunja te na otočnom području zadarskog arhipelaga i otoka Paga.

263

5. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA I PREPORUKE Na temelju iznijetog mogu se dati slijedeći zaključci:

1. Obalne povlačne mreže koćica, kogol i strašin i obalne mreže potegače migavica i girarica su tradicionalni ribolovni alati, koji su od davnine u upotrebi u našem morskom ribolovu, a namijenjeni su prvenstveno ulovu gire oblice, Spicara smaris i primjenjuju se na lovištima prikladnim za njezin ulov, a to su najčešće područja obrasla livadama morskih cvjetnica;

2. Ostale obalne mreže potegače, kao što su iglicara, srdelara, šabakun i oližnica, koje se inače prema vrsti lovljenih riba mogu svrstati u pelagične potegače, a namijenjene su ulovu različitih vrsta pelagične ribe su također tradicionalni ribolovni alati, koji su podjednako od davnine upotrebljavaju u našem morskom ribolovu, a lovišta na kojima se obavlja ribolov tim ribolovnim alatima u pravilu nisu na morskom dnu, već u pelagijalu i stoga u pravilu ne mogu imati štetan utjecaj na livade morskih cvjetnica;

3. I ribolov ludrom, zagonicom i fružatom je također tradicionalni način ribolova,

čija je upotreba od davnine u našem morskom ribolovu i namijenjen je ulovu sparidnih vrsta riba;

4. Svi analizirani ribolovni alati i načini ribolova koji su, kao što je navedeno,

tradicionalnog značaja, u upotrebi su na našim prostorima od davnine, o čemu svjedoče mnogi dostupni pisani podaci, koji su stari i nekoliko stotina godina što dokazuje da mogu imati značajnu ulogu na življenje obalnog i otočnog stanovništva područja na kojem se ribolov obavlja, jer su takvu ulogu imali i do sada;

5. Analizirani ribolovni alati i načini ribolova imaju ekonomski i socijalni značaj na

življenje obalnog i otočnog stanovništva na područjima na kojima se ribolov obavlja, posebice kod ribolova koji se obavlja u zimskom razdoblju, a to je ribolov obalnim povlačnim mrežama koćicom, kogolom i strašinom i obalnim mrežama potegačama migavicom i giraricom, kada su uglavnom druge aktivnosti smanjene ili se obavljaju u manjem obimu;

6. Da bi se odredio stvarni ekonomski i socijalni značaj ribolova tradicionalnim

ribolovnim alatima i načinima ribolova za obalno i otočno stanovništvo na područjima na kojima se taj ribolov stvarno obavlja, potrebito je odrediti stvarni broj korisnika tih ribolovnih alata i načina ribolova, jer podaci koji su navedeni u ovoj studiji su približni;

7. Da bi se stoga utvrdio stvarni broj korisnika analiziranih ribolovnih alata i načina

ribolova te u buduće imao točan broj ovlaštenika, koji ribolov stvarno obavljaju, što je od neprocjenjive važnosti za provođenje pravilne ribarske politike te politike pravilnog gospodarenja živim bogarstvima mora smatra se da treba izmjeniti članak 13. Zakona o morskom ribarstvu i dopuniti ga novom točkom koja bi glasila:

264

Povlastica za ribolov oduzima se rješenjem područne jedinice Ministarstva koja je izdala povlasticu za ribolov:

- ako se utvrdi da pravna ili fizička osoba kojoj je izdana povlastica za ribolov ne obavlja taj ribolov u trajanju od najmanje godinu dana.

8. Potrebito je također izmjenama i dopunama Pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru te Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru adekvatnije propisati upotrebu i namjenu analiziranih ribolovnih alata i načina ribolova, jer sada važeće odredbe citiranih Pravilnika daju mogućnost njihove zloupotrebe, pri čemu treba također propisati i odgovarajuće kaznene odredbe za postupanje u ribolovu suprotno propisanom načinu ili nenamjenskom korištenju ribolovnih alata;

265

6. KORIŠTENA LITERATURA 1. Arneri, E, 1984. Note preliminare sulla biologia delle specie del Trachurus (Trachurus

trachurus, Trachurus mediterraneus, Trachururus picturatus) in Adriatico, Nova Thallasia, 6 : 459 - 464.

2. Bakran-Petricioli, T., O., Antonić, D., Bukovec, D., Petricioli, I., Janeković, J., Križan, V.,

Kušan, S., Dujmović 2006. Modelling spatial distribution of the Croatian marine benthic habitatas, Ecological Modelling, 191: 96-105.

3. Basioli, J., 1984. Ribarstvo na Jadranu, Znanje, Zagreb, 387. p. 4. Cetinić, P., A., Soldo, J., Dulčić, Pallaoro, A., 2002. Specific method of fishing for

Sparidae species in the eastern Adriatic, Fisheries Research, 55: 131 - 139. 5. D’ Erco, R. 1973. O ribolovu na Jadranu, JAZU, Zagreb, 337. p. 6. Grubišić, F., 1988. Ribe, rakovi i školjke Jadrana, Naprijed, Zagreb, 439. p. 7. Jardas, I., 1996. Jadranska ihtiofauna, Školska knjiga, Zagreb, 533. p. 8. Lorini, P., 1903. Ribanje i ribarske sprave pri istočnim obalama Jadranskog mora, Naklada

školskih knjiga, Beč, 266. p. 9. Skaramuca, B., Ž., Kristić, V., Kožul, 1997. Višegodišnje kretanje ulova ribe gof (Seriola

dumerili, Risso) u donjoj uvali Molunat, južni Jadran, Zbornik radova znanstvenog skupa "Tisuću godina prvag spomena ribarstva u Hrvata": 629 - 635.

10. Vrgoč, N., S., Krstulović Šifner, M., Tonković, P., Cetinić, L., Grubišić, A., Pallaoro, V.,

Dadić, M., Despalatović, I., Isajlović, D., Bašković, R., Grgičević, V., Vlahović, I., Marušić, H., Prelisnik, B., Žuvan, N., Tepić, J., Aunedi, Furčić, J. 2004. Monitoring i gospodarenje demerzalnim resursima uz istočnu obalu Jadrana, hrvatsko teritorijalno more, Studija i elaborati Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Split, 213. p.

Documents

Studija o Tradicionalnim Alatima 2008