STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJA ZRAÿ NE LUKE ... · Studija o utjecaju na okoliš razvoja zra ne luke Dubrovnik, opþina Konavle ne-tehni ki sažetak DVOKUT ECRO d.o.o. 3 A

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJA

ZRA NE LUKE DUBROVNIK, OP INA KONAVLE

NE-TEHNI KI SAŽETAK

Zagreb, ožujak 2014.

Nositelj zahvata: Zra na luka Dubrovnik

Studija o utjecaju na okoliš razvoja zra ne luke Dubrovnik, op ina Konavle

2

Nositelj zahvata: ZRA NA LUKA DUBROVNIK d.o.o. Dobrota 24 20 213 ilipi

Izra iva : DVOKUT ECRO d.o.o.

Trnjanska 37, 10 000 Zagreb Naslov: STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJA ZRA NE LUKE

DUBROVNIK, OP INA KONAVLE NE-TEHNI KI SAŽETAK Voditelj izrade: Mario Pokriva , dipl.ing.prom. Direktorica: Marta Brki , dipl. ing. agr. – ure enje krajobraza


ne-tehni ki sažetak

DVOKUT ECRO d.o.o. 1

SADRŽAJ

UVOD ............................................................................................................................ 2

A. OPIS ZAHVATA .................................................................................................... 3

A.1. POSTOJE E STANJE ZRA NE LUKE DUBROVNIK ................................................ 3

A.2. PLANIRANO PROŠIRENJE ZRA NE LUKE DUBROVNIK......................................... 7

B. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZAHVATA .................................................................... 11

C. PREGLED MOGU IH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ ........................................... 18

D PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠ ............................... 27

D.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRA ENJA STANJA OKOLIŠA S PLANOM PROVEDBE ..... 33




UVOD

Predmet ove Studije o utjecaju na okoliš je razvoj Zra ne luke Dubrovnik, op ina Konavle. Nositelj planiranog zahvata je Zra na luka Dubrovnik d.o.o., Dobrota 24, ilipi.

Na zahtjev nositelja zahvata, pristupilo izradi Studije o utjecaju zahvata na okoliš, a na temelju lanka 28., stavka 1, Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 64/08, 67/09).

Studija o utjecaju zahvata na okoliš temelji se na sljede im dokumentima:

Uputa za izradu Studije o utjecaju na okoliš proširenja Zra ne luke Dubrovnik, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, lipanj 2013.

Glavni plan Zra na luka Dubrovnik, završno izvješ e, Airport Consulting Vienna GmbH (ACV), Dubrovnik, studeni 2012.

Urbanisti ki plan ure enja „Zra na luka ilipi 1“, Prijedlog plana za ponovljenu javnu raspravu, TRAMES d.o.o., velja a 2014.

Cilj i svrha izrade Studije je analiza sadašnjeg stanja okoliša, utvrditi utjecaj planiranog zahvata na sastavnice okoliša te predložiti mjere zaštite i program pra enja stanja okoliša primjenom kojih bi se negativni utjecaji smanjili na prihvatljivu razinu. Studijom o utjecaju zahvata na okoliš procijenit e se prihvatljivost planiranog zahvata za okoliš na temelju imbenika koji uvjetuju rasprostiranje, ja inu i trajanje utjecaja. Na zahtjev nositelja zahvata, studiju o utjecaju planiranog zahvata na okoliš izradila je tvrtka DVOKUT ECRO d.o.o. iz Zagreba kao pravna osoba ovlaštena za obavljanje stru nih poslova zaštite okoliša.




A. OPIS ZAHVATA

Zona obuhvata Zra ne luke Dubrovnik nalazi se u Op ini Konavle, a obuhva a dijelove naselja Mo i i ilipi. Udaljena je oko 22 km od grada Dubrovnika, te oko 7,5 km od Cavtata, te je putem državne ceste D8 prometno povezana sa cijelom regijom. ZLD je smještena na podru ju ukupne površine od 1.930.000,00 m2 (odnosno 193 ha).

Grafi ki prikaz A.-1. Položaj Zra ne luke Dubrovnik u odnosu na naselja op ine Konavle (izvor:

PPUO Konavle, kartografski prikaz 4. „Gra evinska podru ja naselja i podru ja posebnih uvjeta za korištenje – 0. Granice naselja“)

Studija o utjecaju zahvata na okoliš temelji se na sljede im dokumentima:

Glavni plan Zra na luka Dubrovnik, završno izvješ e, Airport Consulting Vienna GmbH (ACV), Dubrovnik, studeni 2012.

Uputa za izradu Studije o utjecaju na okoliš proširenja Zra ne luke Dubrovnik, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, lipanj 2013.

Urbanisti ki plan ure enja „Zra na luka ilipi 1“, Prijedlog plana za ponovljenu javnu raspravu, TRAMES d.o.o., velja a 2014.

A.1. POSTOJE E STANJE ZRA NE LUKE DUBROVNIK

Zra na luka Dubrovnik glavna je to ka ulaza u Dubrova ko-neretvansku županiju. Do zra ne luke može se do i iz Dubrovnika za otprilike 30 minuta redovnom autobusnom linijom, taksijem ili automobilom.

U Zra noj luci Dubrovnik prometuje 28 zrakoplovnih tvrtki koje pružaju usluge za 46 nacionalnih i me unarodnih odredišta. Nepostojanje mati nog prijevoznika nedostatak je zra ne luke, me utim, luka je baza tvrtke Croatia Airlines. U 2013. godini u Zra noj luci Dubrovnik




prometovalo je 16.126 zrakoplova odnosno 1.522.629 putnika. Najve i promet je tijekom ljetnih mjeseci od lipnja do rujna (grafi ki prikaz A.1.-1.).

Grafi ki prikaz A.1-1. Prikaz zra nog prometa u Zra noj luci Dubrovnik po mjesecima (izvor:

http://www.airport-dubrovnik.hr)

U ZLD mogu prizemljiti vrste zrakoplova s rasponom krila do 65 metara, a u 2013. prema broju zra nih operacija (grafi ki prikaz A.1.-2.) naj eš i su bili tipovi zrakoplova:

(izvor: http://www.airport-dubrovnik.hr)




Grafi ki prikaz A.1-2. Prikaz uzletno-sletnog (LTO) ciklusa

Površine i gra evine unutar zone zra ne luke podijeljene su na landside (zemaljska strana zra ne luke, dio dostupan javnosti) i airside (ogra ena zra na strana zra ne luke, zabranjen pristupu javnosti). Sadašnji izgled Zra ne luke Dubrovnik prikazan je na grafi kom prilogu 1. te na grafi kim prikazima A.1-3. i A.1-4. i fotografijama od A.1-1. do A.1-3.

U postoje em stanju, podru je zra ne luke priklju eno je na državnu cestu D8 (Jadransku magistralu) na jugu obuhvata zahvata. Unutar obuhvata zone Zra ne luke izgra ena je prometna mreža i površine za promet u mirovanju do svih postoje ih sadržaja i gra evina zra ne luke koje djelomi no zadovoljavaju sadašnje potrebe. Neke prometnice su u lošijem stanju.

Grafi ki prikaz A.1-3. Sadašnji izgled Zra ne luke Dubrovnik (izvor: Urbanisti ki plan ure enja „Zra na luka ilipi 1“, Prijedlog plana za ponovljenu javnu raspravu, Izvod iz kartografskog prikaza 0. Snimak postoje eg stanja, TRAMES d.o.o., rujan 2013.)




Grafi ki prikaz A.1-4. Sadašnji izgled Zra ne luke Dubrovnik – zemaljska strana i dio zra ne strane

(stajanke) (izvor: Google earth)

Fotografija A.1-1. Sadašnji izgled Zra ne luke Dubrovnik (stajanke, staza za vožnju i uzletno-

sletna staza)

Fotografija A.1-2. Sadašnji izgled Zra ne luke Dubrovnik (pogled na srušenu zgradu „C“,

terminale, parkiralište)




Fotografija A.1-3. Sadašnji izgled Zra ne luke Dubrovnik (pogled na spasila ko vatrogasnu službu,

garažno tehni ki blok, cargo blok, internu crpnu stanicu za gorivo, parkiralište)

A.2. PLANIRANO PROŠIRENJE ZRA NE LUKE DUBROVNIK

Projektom rekonstrukcije i proširenja zra ne luke omogu ava se pove anje konkurentnosti Zra ne luke Dubrovnik prema drugim zra nim lukama, ve u razinu usluge, pove anje zaposlenosti, a poboljšat e se ne samo dolazni nego i odlazni turizam. Jedan od primarnih ciljeva zra ne luke je pove anje broja putnika na oko 3,98 milijuna godišnje u planskom periodu do 2032. godine (grafi ki prikazi A.2-1. i A.2-2.).

Grafi ki prikaz A.2-1. Prognoza kretanja putnika za DBV (osnovni scenarij) 2010. – 2032. (izvor: Glavni

plan Zra na luka Dubrovnik, završno izvješ e, Airport Consulting Vienna GmbH (ACV), Dubrovnik, studeni 2012.)




Grafi ki prikaz A.2-2. Prognoza kretanja zrakoplova za DBV (osnovni scenarij) 2010. – 2032. (izvor: Glavni plan Zra na luka Dubrovnik, završno izvješ e, Airport Consulting Vienna GmbH (ACV), Dubrovnik, studeni 2012.)

Provedene analize i predvi anja pove anja broja putnika i letova došlo se do zaklju ka da postoje i terminali ve dosežu granicu svoga kapaciteta za postoje i broj putnika. Ukupno proširenje zra ne luke sastoji se od (grafi ki prilog 1.2):

- izgradnje novog sezonskog terminala (oznaka IS5), - nove uredske zgrade (oznaka IS18), - zgrade cateringa (oznaka IS8) i otvorenih ili natkrivenih prostora cateringa (oznaka IS81), - zatvorenih prostora i radionica za održavanje i operativu (oznaka IS9), - otvorenih i natkrivenih prostora i radionica za održavanje, operativu i zemaljsku opremu

(oznaka IS91), - nove zgrade garažno tehni kog bloka sa službom zaštite od požara (oznaka IS10 i

IS101), - novog garažno – tehni kog bloka „istok“ (oznaka IS102) planiranog ispod isto ne

stajanke, - novog garažno – tehni kog bloka „zapad“ (oznaka IS103) planiranog ispod umjetnog

ozelenjenog brda, - novog odlagališta i postrojenja za upravljanje krutim otpadom zra ne luke (oznaka IS14 i

IS141), - integracija postoje ih putni kih terminala u novo okruženje („A“, „B“ + nova zgrada „C“), - gradnja terminala poslovne avijacije – VIP/CIP terminala (oznaka IS15) u zoni isto ne

stajanke - hangar op e avijacije (oznaka IS16) - podru je za smještaj (hangar) doma eg operatera koji bi imao sjedište u zra noj luci

(oznaka IS17), s vlastitim prostorima održavanja i operative (oznaka IS171) - izgradnja javne garaže (oznaka IS19) na poziciji sadašnjeg otvorenog parkirališta za

posjetioce s kapacitetom od oko 500 parkirališnih mjesta




- izgradnja novog spremišta avio - goriva (oznaka IS20) s izgradnjom podzemnog sustava jama za punjenje gorivom za 29 pozicija zrakoplova;

- dvije nove interne benzinske postaje za potrebe zra ne luke – landside (oznaka IS291) i airside (oznaka IS292)

- rekonstrukcija trafostanice, - obnova fasada u pogledu energetske u inkovitosti - ugradnja solarnih sustava - priklju ak na kanalizacijski sustav Cavtata.

Cestovni promet Glavni planirani zahvati u proširenju zra ne luke iz oblasti cestovnog prometa odnose se na rekonstrukciju postoje eg cestovnog sustava, izgradnju novih prometnica prema prora unatom budu em optere enju, a s tim u vezi proširenje kapaciteta prometa u mirovanju. Zra ni promet Što se ti e operativnih površina zra nog prometa unutar airside zone planiraju se zahvati na:

- rekonstrukciji uzletno – sletne staze; - obnova i proširenje sustava voznih staza; - izgradnja dviju novih brzih izlaznih staza za vožnju; - produljenje postoje e staze za vožnju i izgradnja nove - proširenje stajanke na zapadu i izgradnja nove stajanke na zapadu za komercijalnu

avijaciju, te nove stajanke na istoku op e avijacije sa potrebnim prostorima operative i održavanja zrakoplova, te hangarima.

Zaštitne zone

Zaštitne zone formiraju se u cilju zaštite stambenih zona južno od magistrale od buke zrakoplova na stajanci i njihovih ispušnih plinova. Zaštitne zone podijeljene su na

- zaštitnu zonu južno od isto ne stajanke (oznake Zz1), - zaštitnu zonu južno od zapadne stajanke (oznake Zz2).

Grafi ki prikaz A.1-7. Karakteristi an presjek planiranog umjetnog, ozelenjenog brda na podru ju

zaštitne zone Zz2 (izvor: Urbanisti ki plan ure enja „Zra na luka ilipi 1“, Prijedlog plana za ponovljenu javnu raspravu, Trames d.o.o.)

Obje zone predstavljaju prostornu zelenu zaštitu od ispušnih plinova motora, te od buke zrakoplova parkiranih na stajankama. U okviru umjetnog zelenog brda zone Zz2 planira se




izgradnja garažnog objekta za smještaj vozila zra ne luke koji e biti okrenut prema stajanci Zapad.

Vodoopskrba

S obzirom na to da e se godišnji broj putnika gotovo utrostru iti, zna ajno e se pove ati i potrošnja pitke vode. U tu svrhu planom je predvi ena izgradnja interne vodospreme potrebnog kapaciteta sa sustavom cjevovoda koji u kona nici ine jedan prstenasti sustav sanitarne vodoopskrbe Zra ne luke Dubrovnik.

Odvodnja sanitarnih otpadnih i oborinskih voda Proširenjem ZLD, zbog pove anja broja putnika, o ekuje se i pove anje koli ine sanitarnih otpadnih voda. Predvi eno je da se interni sustav sanitarne odvodnje priklju i na kanalizacijski sustav „Cavtat“ koji obuhva a odvodnju i pro iš avanje sanitarnih otpadnih voda s podru ja naselja Cavtat i Zvekovica te njeno ispuštanje putem podmorskog ispusta u otvoreno more s južne strane poluotoka Sustjepan.

Sabirne jame se kao rezerva djelomi no zadržavaju u funkciji do potpune izgradnje sustava sanitarne odvodnje.

Sustav oborinske odvodnje unutar zone zra ne luke planiran je po mjestu nastanka otpadnih voda (s prometnih površina, krovova, podru ja odle ivanje zrakoplova, podru ja spremnika avio goriva), predvi enom sustavu prikupljanja te mjestu obrade i ispuštanja oborinskih voda.

Elektroopskrba Razvoj elektroenergetske mreže unutar zone obuhvata zra ne luke, u cilju osiguranja pove ane potrošnje i poboljšanja pouzdanosti opskrbe, uklju uje uklanjanje jedne i rekonstrukciju druge postoje e trafostanice, izgradnju triju (3) nove trafostanice.

Predvi a se izvedba sun ane elektrane za proizvodnju elektri ne energije koja bi se zatim po poticanoj cijeni predavala u javnu elektroenergetsku mrežu. Prvenstveno bi se smještali na krovu terminalnih zgrada, javne garaže i parkirališnih prostora.

Elektroenergetsko napajanje navigacijskih ure aja i zrakoplovne rasvjete na tlu

Predvi ena je izgradnja novog sustava rasvjete uzletno-sletne staze prilaza 30 i zrakoplovne rasvjete na tlu prilaza 30 (jugoisto ni prag staze).

Javna rasvjeta Javna rasvjeta izvedena je kao samostalna na zasebnim stupovima uz prometnice i parkirališne prostore te rasvjete stajanke za zrakoplove.

Na in zbrinjavanja otpada unutar zone zra ne luke S obzirom na pove anje godišnjeg broja putnika, o ekuje se proizvodnja dodatnih 45 tona otpada godišnje. Planiran je novi objekt za prikupljanje, skladištenje i obradu krupnog otpada koji je dovoljno velik i propisno projektiran za prihvat prognoziranog pove anja otpada.




Privremene gra evine u funkciji organiziranja gradilišta Privremeni proizvodni pogoni su gra evine koja se planiraju izvesti za potrebe rekonstrukcije postoje ih i izgradnju novih objekata i operativnih površina Zra ne luke Dubrovnik. Lokacija predvi enih pogona je unutar granice obuhvata i vlasništva ZLD. Ve ina grubih gra evinskih i asfalterskih radova e se obavljati tijekom zimskog režima rada ZLD (od studenog do travnja).

B. OPIS OKOLIŠA LOKACIJE ZAHVATA

ODNOS PLANIRANOG ZAHVATA PREMA DOKUMENTIMA PROSTORNOG URE ENJA Zahvat proširenja Zra ne luke Dubrovnik u skladu je s važe om prostorno-planskom dokumentacijom na podru ju zahvata – zra ne luke Dubrovnik:

Prostorni plan Dubrova ko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrova ko-neretvanske županije 06/03, 03/05, 03/06, 07/10, 04/12-isp., 09/13)

Prostorni plan ure enja Op ine Konavle (Službeni glasnik Op ine Konavle 09/07, 01/08, 06/08, 01/09-isp.)

Prostorni plan Dubrova ko-neretvanske županije i Prostorni plan ure enja Op ine Konavle planovi su višeg reda koji daju smjernice za izradu Urbanisti kog plana ure enja „Zra na luka ilipi 1“.

Stanovništvo i naselja Zra ni koridor uzletno-sletne staze nalazi se iznad Cavtata, turisti kog središta smještenog sjeverozapadno od Zra ne luke. Ostala najbliža naselja u neposrednoj blizini ZLD su Mo i (jugozapadna strana ZLD), ilipi (jugoisto na strana ZLD) i Zvekovica (sjeverozapadno od ZLD). U tablici B.1. dan je pregled naselja unutar promatranog podru ja s pripadaju im udaljenostima od lokacije zahvata. Tablica B.1. Naselja unutar promatranog podru ja s pripadaju im udaljenostima od lokacije zahvata

Naselja Udaljenost i položaj ZLD od granice naselja

Udaljenost i položaj ZLD od prvih ku a

Mo i unutar podru ja naselja 35 m SI

ilipi unutar podru ja naselja 85 SI

Zvekovica 400 m J 780 m JI

Uskoplje 720 m J 1400 m J

Gabrili 800 m J 1800 m J

Cavtat 835 m I 1500 m I

Drvenik 1500 m JZ 2200 m Z

Komaji 1900 m SZ 1900 m SZ

Jasenice 1900 m J 2900 m J

Mihani i 2400 m Z 3300 m Z

Popovi i 4200 m SZ 4900 m SZ Izvor: Popis stanovništva 2011.g., Državni zavod za statistiku

Kvaliteta zraka




U Dubrova ko-neretvanskoj županiji mjerenja kvalitete zraka provode se na dvije postaje državne mreže, postaji Opuzen (Delta Neretve) i postaji Žarkovica (Dubrovnik). Analizom podataka i modeliranjem one iš uju ih tvari u zraku jedonstvene zone HR5 (koju tvore Dubrova ko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Šibensko-kninska županija) pokazala je da je one iš enost zraka s obzirom na sumporov dioksid, dušikove okside, lebde e estice, ugljikov monoksid i benzen dovoljno niska, te je kvaliteta zraka prema razini one iš uju ih tvari ocjenjena kao kvaliteta I. kategorije (prema Uredbi o odre ivanju zona i aglomeracija prema razinama one iš enosti zraka na teritoriju Republike Hrvatske (NN 001/2014)), a s obzirom na ozon u zraku kao kvaliteta II. kategorije.

Klimatske i meteorološke prilike

Dubrova ko primorje ima osobine ugodne mediteranske klime s naglašenim dugim, mirnim, toplim, suhim i vedrim ljetima, a kratkim, blagim i vlažnim zimama, te toplijim i vlažnijim jesenima od prolje a. Neznatno modificirana sredozemna klima s jesenskim temperaturama višim od proljetnih odraz je specifi nog kontaktnog položaja izme u pu ine Jadrana i Orjenskog masiva u neposrednom zale u. Nepovoljno obilježje klime ovog kraja je oskudica vlage u toplo doba godine. Maritimni utjecaji diktiraju manja temperaturna kolebanja. Kontinentalni utjecaji su slabi, a zastupani su povremenim prodorima hladnih vjetrova iz zale a - naj eš e bure. Karakteristi an položaj zra ne luke Dubrovnik koja se nalazi u neposrednoj blizini Jadranske obale na jugu i planina na sjeveru uvjetuje este pojave bure.

Buka

Tijekom posljednjih etrdesetak godina, na podru ju ZLD provedena su višekratna mjerenja razina buke. Prvo mjerenje razine buke provedeno je tijekom 1970 g. kada je mjerenje provedeno u podru ju tadašnje budu e stambene izgradnje (kod Rajkovog Dola) i hotelske izgradnje na poluotoku Sustjepan. Drugo mjerenje razine buke na podru ju ZLD, provedeno je tijekom 2001.g. (, prilikom ega su provedena mjerenja razina buke na približno istim mjestima gdje je provedeno mjerenje 1970. g. (grafi ki prikaz C.5-1.).

Grafi ki prikaz B.-1. Položaj mjernih mjesta prilikom mjerenja razina buke 2001. g.




S obzirom da je izme u dva ciklusa mjerenja proteklo preko 30 g., nemogu e je bilo provesti izravnu usporedbu izmjerenih i ocjenskih razina buke zra nog prometa, posebno zbog injenica da su se mjerenja provodila po razli itim normiranim postupcima iskazuju i druga ije veli ine za ocjenu buke zra nog prometa.

Posljednje mjerenje buke zra nog prometa u okolini ZLD je provedeno tijekom zimskih i ljetnih mjeseci 2009.g. na 4 mjerna mjesta.

Klasifikacija staništa, flora i fauna Terenskim obilaskom lokacije zahvata uo eno je da na podru ju na kojem su planirane nove površine i gra evine, u najve em dijelu je rasprostranjena mješovita sastojina crnikino-dubovih šuma s primjesom alepskog bora i mediteranskog empresa i njeni degradacijski oblici. Proširenje postoje ih i izgradnja novih staza za vožnju planirano je na zelenom pojasu ome enom postoje om USS-om i stazama za vožnju tako da tu ne možemo govoriti o prirodnom staništu. Zra ni dio zra ne luke Dubrovnik (airside) ogra en je zaštitnom ogradom koja sprje ava ulazak divljih životinja kako bi se im više smanjila mogu nost akcidentne situacije. Razvijena vegetacija pogodno je stanište za manje vrste koje su se priviknule na prisutne emisije buke i prisustvo ljudi i mehanizacije. Razmjerno gusto razvijena vegetacija omogu ava im zaklon i „zaštitnu“ zonu prema prometnim površinama zra ne luke.

Fotografije B.-1. i B.-2. Vegetacija na površinama na kojima su planirani novi zahvati

Na podru ju ZLD-a nalazi se urovi a špilja koja se nalazi ispod postoje ih stajanki zra ne luke Dubrovnik. Proteže su u smjeru jugoistok – sjeverozapad u dužini od otprilike 199 m. Zašti ena prirodna baština

Na užem podru ju Zra ne luke Dubrovnik nema dijelova prirode zašti enih prema Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13).

Na podru ju Op ine Konavle temeljem Zakona o zaštiti prirode do sada su proglašena tri zašti ena podru ja:

- Otoci Mrkan, Bobara i Supetar – posebni zoološko-ornitološki rezervat - Cavtat - Konavoski dvori - zna ajni krajobraz – Ljuta (oko 6,9 km jugoisto no od ZLD)

Vegetacija na podru ju planirane stajanke zapad

Vegetacija na podru ju planirane stajanke istok




- Špilja Šipun - geomorfološko-hidrološki spomenik prirode – Cavtat (oko 2,8 km sjeverozapadno od ZLD)

Prostornim planom op ine Konavle predlaže se inicijativa za pokretanje prijedloga za zaštitu Regionalnog parka „Konavle“ na površini od 20.957,68 ha koji bi obuhvatio cjelokupni kopneni dio Op ine.

Ekološka mreža RH Prema izvodu iz Ekološke mreže RH (listopad 2013.), Zra na luka Dubrovnik ne nalazi se unutar podru ja Ekološke mreže RH (EU ekološke mreže Natura 2000).

Na širem podru ju ZLD nalaze se dva podru ja o uvanja zna ajna za vrste i stanišne tipove (POVS), HR2000946 Snježnica i Konavosko polje i HR3000170 Akvatorij uz Konavoske stijene.

Kulturno- povijesna baština

Temeljem terenskih obilazaka, postoje ih podataka iz evidencije službe zaštite kulturne baštine te raspoložive literature napravljena je preliminarna procjena kulturno-povijesnih vrijednosti (pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara) u zonama utjecaja gradnje od kojih su na širem podru ju zahvata ustanovljeni slijede i:

Sakralna gra evina

- crkva sv. ur a




Arheološki lokaliteti

- groblje oko crkve sv. ur a, urovi a špilja i vjerojatna rimska cesta

Etnološki lokaliteti

- ostaci poljskih ku ica (bunja), kamenica za vodu i bunara

Arheološki pokretni nalazi

- fragmenti rimske keramike na površini zemlje

Crkva sv. ur a

urovi a špilja

Fotografije B.-3. i B.-4. Neke od kulturno-povijesnih vrijednosti u zoni utjecaja gradnje

Krajobraz

Glavnu ulogu u krajobraznoj slici imaju jugozapadne otvorene padine planine Sniježnica s prirodnim površinskim pokrovom i jednoli na asfaltirana površina Zra ne luke Dubrovnik. Prirodni površinski pokrov ine kamenjarski pašnjaci, niske šikare i visoke šikare.

Naselja u blizini lokacije zahvata su seoska naselja Mo i, Zvekovica, Uskoplje i ilipi. Nastanak i razvoj tih naselja vezan je uz poljoprivredu.




Fotografija B.-5. Greben Kokotova glava, Pipli ina gomila i Vu je ždrilo i planina Sniježnica s

naseljem Uskoplje u pozadini

Turizam

Podaci Dubrova ko-neretvanske županije pokazuju da je 2011. godine regija zabilježila dolazak ukupno 950 415 stranih posjetitelja, što je 5,7% više u odnosu na prethodnu godinu. Glavna ulazna tržišta za dubrova ku regiju su Francuska, Velika Britanija i Njema ka, dakle posjetitelji koji dolaze zrakoplovom. U 2011. godini, nakon višegodišnjeg pada, pove ao se i udio doma ih turista za 15,2%, dosegavši brojku od gotovo 96 500 turista.

Jedinstven položaj Dubrovnika i teško e povezane s dolaskom u grad cestovnim putem govore u prilog injenici da je razvoj zra nog prijevoza od klju nog zna aja za regiju kao dolazno turisti ko odredište.

Pedološke zna ajke i poljoprivreda

Planirani zahvat proširenja Zra ne luke Dubrovnik (prema Prostornom planu ure enja op ine Konavle) ne nalazi se u kategoriji poljoprivrednih površina. Unutar tog podru ja (ukupno 23,8 ha) nema poljoprivrednih parcela niti bilo kakvog oblika poljoprivredne aktivnosti.

Šire podru je obuhvata zahvata nalazi se unutar Konavoskog polja, na ijem se jugozapadnom kraju nalazi zra na luka Dubrovnik. Konavosko polje je aluvijalno - koluvijalna udolina s nadmorskom visinom od 48-200 mnm. Ono u poljoprivrednom smislu predstavlja najvrijedniji dio op ine Konavle gdje je, s obzirom na klimatske i pedološke karakteristike (struktura tla), mogu uzgoj svih vrsta poljoprivrednih kultura.

Šumarstvo

Podru je zra ne luke Dubrovnik nalazi se u potpunosti na podru ju Uprave šuma Podružnica Split, šumarije Dubrovnik, na podru ju gospodarske jedinice 985 Dubrovnik - Elafiti. Unutar obuhvata zahvata nema šumskih površina kojima se gospodari.

Lovstvo

Podru je obuhvata zahvata nalazi se u potpunosti na teritoriju županijskog lovišta XIX/35 - Konavle, u blizini njegove jugozapadne granice. Unutar obuhvata zahvata nema šumskih površina kojima se gospodari.




Geološke zna ajke

Lokacija Zra ne luke nalazi se na krškoj podlozi, naslagama vapnenaca i dolomita razli itih starosti.

Lokacija zahvata se nalazi u jednom od seizmi kih najaktivnijih podru ja u Hrvatskoj, dubrova kom epicentralnom podru ju.

Hidrogeološke zna ajke

Zra na luka Dubrovnik smještena je na propusnim i djelomi no nepropusnim naslagama bez površinskog otjecanja.

Nalazi se izvan zona sanitarne zaštite izvorišta. Najbliža II. zona sanitarne zaštite izvorišta Konavoska Ljuta nalazi se na udaljenosti od oko 4.300 m SI od lokacije zahvata. Najbliže izvorište lokaciji zahvata je Duboka Ljuta koja se nalazi na udaljenosti od oko 3.300 m SZ od lokacije zahvata.

Cestovni promet

Cestovna prometna mreža na širem podru ju oko aerodroma Dubrovnik sastoji se od državnih cesta, županijskih cesta i lokalnih cesta. Najvažnija prometnica je državna cesta D8 (Jadranska magistrala) koja povezuje zra nu luku s Dubrovnikom i ostatkom županije. Strategijom prostornog ure enja Republike Hrvatske i Prostornim planom Dubrova ko-neretvanske županije planiran je koridor auto ceste (alternativno brze ceste) podru jem Op ine Konavle koji bi po injao na granici s Op inom Župa dubrova ka, a završavao na granici s Crnom Gorom na Debelom brijegu.

Vodoopskrba

Zra na luka Dubrovnik se preko vodoopskrbnog sustava Konavle-zapad opskrbljuje vodom iz izvora Duboka ljuta u Župi dubrova koj.

Odvodnja otpadnih voda

Djelomice izgra ena odvodna mreža postoji samo u Cavtatu. Kanalizacijom se odvode otpadne vode i djelomi no oborinske vode izravno u more bez pro iš avanja. Danas odvodnja sanitarnih otpadnih voda s podru ja navedene urbane sredine ne odgovara potrebama i visokim zahtjevima za zaštitu priobalne zone mora.

Iz navedenog razloga izra en je projekt Kanalizacijski sustav koji je obuhvatio šire urbano podru je naselja Cavtat i Zvekovica te Zra ne luke Dubrovnik.

Ure enje vodotoka i voda, melioracijska odvodnja

Za evakuaciju velikih voda u jesensko-zimskom razdoblju iz Konavskog polja izgra en je tunel MHE „Konavle“ kojim se vode s najniže to ke polja najkra im putem evakuiraju u more. Osim toga skupljene vode odvode se u more i putem prirodnog ponora.




U Konavoskom polju predvi a se izgradnja osnovne i detaljne kanalske mreže, drenažne mreže i drugih pripadaju ih objekata.

Energetika

Osnovno napajanje elektri nom energijom promatranog podru ja Konavala, ali i šireg podru ja grada Dubrovnika ostvaruje se preko postoje e trafostanice TS Komolac.

Planirana izgradnja TS Plat iz osnove e promijeniti koncept napajanja elektri nom energijom promatranog šireg dubrova kog podru ja i otvoriti sasvim nove razvojne perspektive. Podru je Op ine Konavle trenutno nije plinificirano i nema podataka vezanih za proizvodnju i cijevni transport nafte i plina.

C. PREGLED MOGU IH UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ

Utjecaj na stanovništvo

Tijekom izgradnje zra ne luke utjecaj na stanovništvo bit e ograni en isklju ivo na najbliža naselja, Mo e (jugozapadna strana ZLD) i ilipe (jugoisto na strana ZLD).

Negativni utjecaji na stanovništvo tijekom izgradnje aerodroma o itovati e se u:

- nastajanju prašine i ispušnih plinova prilikom izvedbe radova, - pove anoj razini buke, - smetnjama pri normalnom kretanju ljudi u prometu.

Tijekom korištenja zahvata utjecaj na stanovništvo se o ituje kroz:

- pove anje razine buke od zra nog prometa, - pove anje razine buke od cestovnog prometa generiranog zra nom lukom, - utjecaj zra nog prometa na kvalitetu zraka, - utjecaj cestovnog prometa generiranog zra nom lukom na kvalitetu zraka, - pozitivan utjecaj na gospodarstvo.

Direktni utjecaj projekta razvoja Zra ne luke Dubrovnik na gospodarstvo o ituje se u nekoliko elemenata:

- otvorit e se nove me unarodne veze za zemlje s tržištima u procvatu; - provest e se opsežan marketinški program radi privla enja novih zrakoplovnih tvrtki; - ekuje se da e ukupan broj putnika koji koriste usluge na kraju prognoziranog

razdoblja iznositi 3,98 milijuna; - gospodarski zna aj zra ne luke daleko nadilazi postupke i usluge potrebne za putovanja; - u osnovi, zra na luka funkcionira kao primarni „gospodarski pokreta “ regije (društvena i

lokalna infrastruktura) i države; - zra na luka preuzima klju nu ulogu kao „službena posjetnica“ regije jer upravo tu

novopridošli putnici stvaraju prve dojmove;




- s gospodarskog stajališta, razvoj Zra ne luke Dubrovnik doprinijet e regionalnom gospodarstvu stvaranjem radnih mjesta i biti e važan izvor u pogledu korporativnog poreza;

- porez na dodanu vrijednost koji se prikupi od turista koji troše novac u regiji imbenik je koji se ne smije zanemariti;

- pove ana dostupnost i trend uzimanja kra ih, ali eš ih odmora, dovest e do ve eg udjela turista koji dolaze zra nim putem;

- stvaranje dodatnih izvora prihoda provo enjem razvojnog programa za nezrakoplovne poslove (nove koncesije u terminalu, parkiralište itd.);

- broj zaposlenih idu ih godina e se pove avati u skladu sa stopom rasta prometa, radi poboljšanja u inkovitosti.

Utjecaj na kvalitetu zraka

Tijekom izgradnje do negativnog utjecaja na kvalitetu zraka dolazi prvenstveno zbog nužnih aktivnosti potrebnih pri izgradnji. Najve i doprinos smanjenju kvalitete zraka tijekom izgradnje imaju emisije prašine sa otvorenih površina i produkti izgaranja fosilnih goriva u motorima mehanizacije. Te utjecaje nije mogu e u potpunosti sprije iti ve ih je mogu e ograni iti, odnosno smanjiti. S obzirom na to da je vrijeme izgradnje zahvata ograni eno, navedeni negativan utjecaj na kvalitetu zraka ocijenjen je kao minimalan.

Glavni izvor emisija na podru ju zra ne luke Dubrovnik tijekom korištenja su:

- plinovi nastali sagorijevanjem goriva u motorima zrakoplova - plinovi oslobo eni u atmosferu tijekom pretakanja goriva - plinovi nastali sagorijevanjem goriva potrebnog za rad zemaljske opreme za održavanje,

servisiranje i opsluživanje zrakoplova na zemlji - emisije iz motornih vozila za prijevoz putnika, zaposlenika i posjetitelja zra ne luke - emisije iz dimnjaka središnje kotlovnice - emisije nastale sagorijevanjem goriva vozila na državnoj cesti D8, a od kojih je odre eni

postotak vezan uz rad zra ne luke

Pove anjem kapaciteta zra ne luke Dubrovnik pove at e se i emisije one iš uju ih tvari u zrak koje mogu uzrokovat smanjenje kvalitete zraka. Napravljeno je modeliranje one iš enja zraka uslijed pove anja zra nog ali i cestovnog prometa.

Najve i doprinos ukupnim emisijama u zrak nastaje kao posljedica sagorijevanja fosilnih goriva u motorima zrakoplova. Obuhvat procjene utjecaja cestovnog prometa na kvalitetu zraka okolnog podru ja Zra ne luke Dubrovnik ograni en je na dio državne ceste D8 koji prolazi neposredno uz samu zra nu luku.

Prema dobivenim rezultatima modela koncentracije one iš uju ih tvari u zraku, nastale kao posljedica pove anih emisija iz svih segmenata aktivnosti zra ne luke ne e prelaziti grani ne vrijednosti zadane Uredbom o razinama one iš uju ih tvari u zraku (NN 117/2012).

Utjecaj zra nog prometa na promjenu klime

Procjenjuje se da transport generira oko 13% ukupnih emisija stakleni kih plinova. U tih 13% zrakoplovni transport zauzima novih 13% emisija, dakle sveukupno zrakoplovni transport generira nešto više od 1,7% ukupnih emisija stakleni kih plinova. Ve ina stakleni kih plinova




nastalih radom zrakoplova otpada na CO2 pa se okvirno uzima da zrakoplovi proizvode 2% svjetskog CO2.

Sa gledišta utjecaja emisija CO2 iz zrakoplova na klimu, najzna ajnije su emisije na visinama krstare eg režima leta koji se odvija na visinama izme u 8 i 12 km. Emisija plinova na ovim visinama ima znatno ve i utjecaj na prirodnu ravnotežu.

Vodena para (H2O) oslobo ena iz zrakoplovnih motora može na visinama krstare eg režima leta (8 - 12 km) pospješiti nastajanje visokih, ledenih oblaka. Ti oblaci tako er doprinose efektu staklenika. Kao i kod CO2, emisija vodene pare iz zrakoplova proporcionalna je koli ini utrošenog goriva i pri tome ju nije mogu e eliminirati.

Budu i da sagorijevanjem fosilnih goriva nužno nastaju i ugljikov dioksid i vodena para, smanjenje emisija tih plinova iz prijevoznih sredstava isklju ivo se postiže razvojem u smislu smanjenja potrošnje fosilnih goriva i pove anju korištenja alternativnih goriva. Prema nekim procjenama emisije današnjih zrakoplova su za oko 70% manje od onih prije otprilike 40 godina.

Zra na luka Dubrovnik ne može utjecati na emisije stakleni kih plinova zrakoplova jer to ograni enje nije u domeni same zra ne luke nego zrakoplovnih kompanija i povjerenstva za zaštitu okoliša u zra nom prometu (ICAO/CAEP standarda). Poboljšanje u inkovitosti i smanjenje emisija na koje zra na luka može utjecati odnosi se na objekte zra ne luke. Smanjenje emisija plinova iz energetskih postrojenja, ponajprije kotlovnice, može se posti i ugradnjom kotlova na plin, umjesto dosadašnjih koji su radili na ekstra lako lož ulje. S gledišta zaštite kvalitete zraka plinsko gorivo je prihvatljivije jer plin ima niže emisije one iš uju ih tvari u zrak od dizelskog goriva (osobito sumporovih oksida). Inteligentno osmišljavanje unutrašnjosti terminala i ostalih objekata, kao i njihove izolacije, trebalo bi smanjiti potrebu za grijanjem i hla enjem (npr. pasivno grijanje i klimatizaciju). Upotreba obnovljivih izvora energije, ponajprije solarne energije, tako er bi trebalo doprinijeti smanjenju emisija one iš uju ih tvari.

Planiranim pove anjem aktivnosti zra ne luke pove at e se i koli ina neophodnih zemaljskih operacija, a time i emisije zbog korištenja vozila potrebnih za provedbu tih operacija (operativna vozila zra ne luke).

Prilagodba zra ne luke Dubrovnik na klimatske promjene

Manifestacije klimatskih promjena kao što su trend porasta srednje godišnje temperature zraka, duži sušni periodi, pove ana u estalost toplinskih valova i ekstremnih meteoroloških pojava mogu utjecati na rad i održivost zahvata kao što je Zra na luka Dubrovnik pa se o tome vodilo ra una i prilikom projektiranja.

Ciljevi prilikom eksploatacije novih gra evina Zra ne luke Dubrovnik su smanjenje potrošnje energije i postizanje djelomi ne samoodrživosti gra evina što u kona nici za posljedicu ima

inak direktnog i/ili indirektnog smanjenja emisije CO2 u atmosferu.

Smanjenje potrošnje energije e se posti i na više na ina. Prvi na in je ugradnja materijala i proizvoda s poboljšanim izolacijskim svojstvima, tj. vrlo malim koeficijentom toplinske provodljivosti. Rekuperacija topline je isto bitan faktor o kojem e se voditi ra una pri projektiranju budu ih sustava grijanja i klimatizacije. Ugraditi e se elektri ni ure aji s visokim stupnjem djelovanja. Zna ajna ušteda energije e se tako er posti i ugradnjom štednih rasvjetnih tijela. Solarna energija e se koristiti za pripremu potrošne vode, po mogu nosti kao potpora grijanju, te za proizvodnju elektri ne energije (fotonaponski kolektori). Radi smanjenja gubitaka u vodoopskrbi koji predstavljaju velik okolišni kao i ekonomski problem planirana je izmjena postoje ih dotrajalih cijevi na podru ju Zra ne luke Dubrovnik.




Utjecaj na razinu buke

Tijekom gra enja u okolišu e se javljati buka prvenstveno kao posljedica rada teških gra evinskih strojeva i ure aja, te teretnih vozila vezanih na rad gradilišta. Pri izradi daljnje projektne dokumentacije i planiranja gradnje ustvrdit e se stvarna buka te postaviti oprema i/ili sustavi za smanjenje buke prema najbližim stambenim objektima.

Tijekom korištenja do i e do pove anja razine buke od zra nog i cestovnog prometa. Od intenziviranja zra nog prometa pove at e se površina razreda buke 40 – 50 dB(A) za 96,8%. Uspore uju i rezultate s modelom buke zra nog prometa za 2012. godinu, vidljivo je da e do kraja programskog razdoblja pove anje razine buke tijekom dana i tijekom no i prosje no iznositi do 5 dB(A). Na temelju rezultata provedenog modeliranja mogu e je zaklju iti da e uslijed pove anog planiranog opsega zra nog prometa do i do zna ajnog pove anja optere enosti bukom, izraženo na podru jima naselja Cavtat i Mo i.

Grafi ki prikaz C.-1. Razine buke od zra nog prometa tijekom no i za 2032. g.

Uslijed pove anja cestovnog prometa e na D8 u 2020. godini do i do pove anja razine buke za 3 do 6 dB u odnosu na 2012. godinu (tijekom no i prekora enja indikatora buke e biti do 15 dB).




Utjecaj na staništa, floru i faunu

Tijekom gra enja uslijed proširenja sadržaja unutar obuhvata zone Zra ne luke Dubrovnik do i e do prenamjena oko 23,8 ha prirodnih staništa. U ve em dijelu (14,8 ha) to se odnosi na mješovitu sastojinu crnikino-dubovih šuma s primjesom alepskog bora i mediteranskog empresa.

Do dodatnog negativnog utjecaja na staništa za vrijeme radova može do i nepravilne organizacije staništa i u slu aju izvanrednih doga aja (nesre e…).

Planirano proširenje ne e imati dodatni utjecaj na prirodne vrijednosti lokaliteta urovi a špilja. Tijekom rušenja postoje e zgrade „C“ (kolovozu 2012. godine) vršeno je snimanje i monitoring

urovi a špilje kako bi se uvidjelo da li gra evinski radovi imaju utjecaja na špilju, odnosno ho e li izgradnja nove zgrade terminala biti ugrožena uslijed mogu eg utjecaja špilje na njenu statiku. Zaklju eno je da radovi, koji su udaljeni svega 50-ak metara od špilje, nemaju utjecaj na stabilnost špilje i da sama špilja ne e utjecati na statiku nove zgrade terminala. Ostali planirani objekti nalaze se na puno ve oj udaljenosti od urovi a špilje pa se može zaklju iti da proširenje Zra ne luke Dubrovnik ne e imati utjecaja na predmetni lokalitet.

Redovito korištenje Zra ne luke Dubrovnik ne e imati negativan utjecaj na staništa šireg prostora Zra ne luke izuzev u slu aju nesre a koje mogu imati negativan utjecaj (požar, izlijevanje goriva, ulja u okolna staništa uslijed pada aviona).

Utjecaj na zašti ena prirodna podru ja

Posebni zoološko-ornitološki rezervat otoci Mrkan, Bobara i Supetar nalazi se od 3,9 do 5,35 km zapadno, odnosno sjeverozapadno od ZLD (grafi ki prikaz C.2.). Prilazne i odlazne rute zrakoplova ne vode preko otoka, nego izme u otoka Supetar i Bobara, odnosno Mrkana. Pri tome zrakoplovi prometuju na dovoljnim visinama (370 odnosno 760 mnv) tako da tijekom korištenja zahvata ne e do i do utjecaja na predmetno podru je.

Grafi ki prikaz C.-2. Položaj ornitološkog rezervata – otoci Mrkan, Bobara i Supetar u odnosu na ZLD

(izvor: Google karte)

Mrkan

Bobara

Supetar




Utjecaj na ekološku mrežu RH

Uprava za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kroz postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu donijelo je Potvrdu da zahvat ne e imati negativan utjecaj na ciljeve o uvanja i cjelovitost podru ja ekološke mreže i predložena Natura 2000 podru ja.

Utjecaj na kulturno - povijesnu baštinu

Pojedina nim etnološkim lokalitetima i objektima kojima tijekom izgradnje zahvata prijeti fizi ka destrukcija potrebno je na vrijeme arhitektonski dokumentirati (prije same izvedbe zahvata). Zbog mogu nosti pronalaska rimske ceste na mjestu recentnog poljskog puta koji vodi od crkve sv. ur a potrebno je tijekom izvedbe gra evinskih radova osigurati kontinuirani arheološki nadzor kojim e se utvrditi eventualno postojanje lokaliteta i odrediti daljnje mjere zaštite u vidu arheoloških istraživanja.

Utjecaj na krajobraz

Prostor lokacije zahvata oblikuju prirodni sustavi kamenjarskih pašnjaka, šikara i šuma na krškom terenu. Planirana proširenja i rekonstrukcije e se nalaziti na ukupnoj površini od 30,5 ha koje e prenamijeniti sljede e površine:

Grafi ki prikaz C.-3. Površine koje e se izgradnjom zahvata prenamijeniti

Doživljaj prostora iz najbližeg naselja Mo i se ne e promijeniti jer se i postoje e i planirano stanje nalazi na podru ju koje je ambijentalno odre eno kao Zra na luka Dubrovnik. Ukupni utjecaj planiranog zahvata na krajobraz procijenjen je kao mali utjecaj.




Utjecaj na tlo i poljoprivredu

Tijekom izgradnje zahvata može do i do kratkotrajnih utjecaja na okolno tlo u smislu prekrivanja tla, taloženja prašine na tlo, nepropisnog zbrinjavanja otpada, slu ajnih izlijevanja goriva i maziva, neadekvatnog održavanja mehanizacije, neispravnog skladištenja otpada i pomo nih tehni kih sredstava i goriva. Svi navedeni utjecaji mogu se otkloniti pravilnom organizacijom gradilišta te propisnim zbrinjavanjem otpada.

Kod korištenja zahvata do negativnih utjecaja na tlo unutar zone Zra ne luke i manjim dijelom poljoprivrednu proizvodnju na širem podru ju Zra ne luke do i e uslijed one iš enja zraka radi postupnog pove anja intenziteta zra nog i cestovnog prometa. U manjem stupnju one iš uju e tvari mogu dovesti do usporavanja rasta i razvoja usjeva te ograni avanje ekološke proizvodnje na širem podru ju zahvata.

Utjecaj pove anog zrakoplovnog prometa na tlo teško je kvantificirati. Negativan utjecaj produkata izgaranja pogonskog goriva zrakoplova uglavnom se o ituje na visini leta, gdje utje u na ozon, tako da je kona nu bilancu teško ustanoviti. U reakciji tih spojeva s vodenom parom dolazi do pojave kiselih kiša, no podru je njihova rasprostiranja je vrlo široko i s aspekta ovog zahvata navedeni utjecaj nije zna ajan.

Budu i da se radi o pove anju kapaciteta postoje e zra ne luke, navedeni utjecaji e biti mali.

Šumarstvo

Proširenjem zra ne luke Dubrovnik ne e do i do utjecaja na šume niti šumarsku djelatnost s obzirom da se najbliža gospodarena šumska podru ja nalaze na udaljenosti od 0,96 km u pravcu zapada, odnosno 1,27 km sjeverno te 1,84 km jugoisto no od podru ja obuhvata zahvata.

Lovstvo

Zahvat se odvija unutar postoje eg ogra enog prostora zra ne luke, tako da ne e biti utjecaja na lovnu djelatnost. Do manjeg negativnog utjecaja može do i u slu aju proboja zaštitne ograde i ulaska divlja i na prostor zra ne luke, no ova je mogu nost mala zbog ja ine zaštitne ograde. Ve a potencijalna opasnost postoji od pernate divlja i, budu i da može do i do sudara ptica sa zrakoplovima, no uklanjanje vegetacije u fazi izgradnje zahvata smanjiti e tu mogu nost.

Utjecaj na vode

Tijekom izgradnje mogu i negativan utjecaj na vode ocijenjen je kao malen i privremenog je karaktera. Mogu i su negativni utjecaji na vode samo ukoliko se ne predvidi pravilna organizacija gradilišta. S obzirom na izmjenu sustava prikupljanja i odvodnje oborinskih one iš enih voda na podru ju zahvata, utjecaj na podzemne vode tijekom korištenja Zra ne luke Dubrovnik e se poboljšati jer se oborinske one iš ene vode više ne e upuštati u teren bez prethodne obrade na separatorima ulja i masti. Korištenjem sredstava za odle ivanje koje imaju manji utjecaj na okoliš, utjecaj na vode e biti povoljniji u odnosu na dosadašnje stanje. Obradom otpadnih voda iz restorana, praonice rublja i sl. na separatoru ulja i masti odnosno separatoru pjene utjecaj na vode e se poboljšati. Dosadašnjim geotehni kim istražnim radovima na podru ju Zra ne luke




Dubrovnik nije prona ena podzemna voda no postoji mogu nost njezine prisutnosti u dubljim horizontima. Mogu i negativan utjecaj na podzemne vode smatra se malim.

Utjecaj na prometne tokove

Tijekom gra enja do i e do u estalog izlazaka gra evinskih vozila na Jadransku magistralu (D8) što može dovesti do odre enih smetnji. Ve ina grubih gra evinskih i asfalterskih radova e se obavljati tijekom zimskog režima rada (od studenog do travnja), kada je i optere enje okolnih prometnica znatno manje nego tijekom ljetnog perioda.

Utjecaja na zra ni promet tijekom izgradnje ne e biti jer e se pravilnim funkcioniranjem gradilišta osigurati kontinuiranost zra nog prometa prema redu letenja.

Pove ani broja putnika uslijed korištenja zahvata tako er e donijeti porasta cestovnog prometa na Jadranskoj magistrali (D8) od Zra ne luke do Dubrovnika koja je ve sada preoptere ena. Planiranje poboljšane cestovne veze ve je u tijeku. U narednim periodu planira se izgradnja državne brze ceste Dubrovnik (Osojnik) – Debeli brijeg koja prolazi sjeverno od aerodroma. Na taj na in bi se preusmjerila ve ina prometa s Jadranske magistrale koja prolazi kroz gusto naseljeno podru je.

Za zra nu luku Dubrovnik utvr eni su na in, postupci i drugi uvjeti za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova i objavljuju se na na in uobi ajen u zra nom prometu. Na ovaj na in, provode i sve mjere zahtijevane strogim propisima koji reguliraju sigurnost zra ne plovidbe, ne e do i do negativnog utjecaja na zra ni promet zbog proširenja zra ne luke Dubrovnik.

Utjecaj na infrastrukturu

Tijekom radova na proširenju zra ne luke Dubrovnik mogu i su negativni utjecaji na elemente vodoopskrbe, odvodnje, elektroenergetske ili telekomunikacijske mreže. Može do i do mehani kog ošte enje elemenata vodoopskrbe i posredno do one iš enja pitke vode, odnosno ošte enja telekomunikacijskih vodova i kanala. Eventualni negativni utjecaji izbje i e se pravilnom organizacijom gra enja, poštivanjem i uzimanjem u obzir posebnih uvjeta gra enja dobivenih od strane nadležnih institucija te uz poštivanje važe ih zakonskih i podzakonskih propisa i pravila struke.

Tijekom korištenja, odnosno tijekom normalnog odvijanja prometa na Zra noj luci Dubrovnik ne o ekuju se negativni utjecaji na elemente infrastrukture. Negativni utjecaji su mogu i jedino u slu aju akcidentnih situacija.

Utjecaj uslijed nastanka i zbrinjavanja otpada

Tijekom izgradnje može do i do tjecaja pove anom razinom otpada ukoliko se on ne zbrine na odgovaraju i na in. Kao nusprodukti gradnje nastajat e razli ite vrste opasnog i neopasnog otpada.

Tijekom korištenja Zra ne luke Dubrovnik, u tehnološkom procesu rada nastaju neopasni tehnološki otpad i opasni otpad. Pove anjem broja putnika može se o ekivati i pove anje koli ine otpada (grafi ki prikaz C.4.). S obzirom na pove anje godišnjeg broja putnika, o ekuje se proizvodnja dodatnih 45 tona otpada godišnje. S obzirom na planirano pove anje prometa i putnika procjenjuje se da e se koli ina otpada u 2032. godini pove ati na cca 1400 tone godišnje.




Planom gospodarenja otpadom za Zra nu luku Dubrovnik 2012. – 2016. predvi ene su mjere za provedbu gospodarenja otpadom i smanjenja koli ina pojedinih vrsta otpada u ZLD.

Grafi ki prikaz C.-4. Pove anje koli ine otpada u planskom periodu

Utjecaj izvanrednih doga aja

Tijekom gra enja može do i do izvanrednih doga aja kao što su požari, sudari gra evinskih vozila, nesre e prilikom rada sa strojevima ili nesre e uzrokovane višom silom (udar groma, ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti i sl.).

Tijekom korištenja zahvata može do i do negativih utjecaja uslijed izvanrednih doga aja kao što potres, nevrijeme itd.

Tijekom odvijanja operacija zra nog prometa može do i do izvanrednih doga aja uslijed sudara ptice i zrakoplova, izvanrednih one iš enja, požara i eksplozija.

Optere enje okoliša svjetlom

Pove anjem osvijetljenih površina zra ne luke, do i e do dodatnog optere enja svijetlom. U odnosu na postoje e stanje utjecaj e biti niskog inteziteta, pogotovo uzimaju i u obzir radno vrijeme zra ne luke od 05 do 23 sata ljeti, odnosno do 22 sata zimi.

Kako bi se im više sprije ilo optere enje okoliša svijetlom, potrebno je za no nu rasvjetu objekata koristiti ekološki prihvatljive ili zasjenjene svjetiljke.

Opis mogu ih prekograni nih utjecaja

Op ina Konavle na sjeveru i sjeveroistoku grani i s Bosnom i Hercegovinom, a na istoku i jugoistoku s Crnom Gorom. Na jugu op ina dodiruje državnu morsku granicu, odnosno granicu teritorijalnog mora. Zra na luka Dubrovnik od Bosne i Hercegovine udaljena je od 3,7 km (podru je naselja Jasenice) do 9,38 km (podru je naselja Duba Konavoska). Od Crne Gore udaljena je oko 12,9 km (podru je naselja Dubravka).




S obzirom na udaljenosti razmotren je mogu i utjecaj tijekom korištenja zahvata, odnosno pove anja zra nog prometa.

Prema visinama na kojima zrakoplovi koji dolaze na i odlaze sa Zra ne luke Dubrovnik prilikom ulaska na prostore Crne Gore i Bosne i Hercegovine prometuju može se zaklju iti da ne e do i do utjecaja na stanovništvo i zašti ene dijelove prirode kroz pove anje razine buke ili emisija u zrak.

Proširenje i korištenje Zra ne luke Dubrovnik u planskom periodu (2032. g.) e biti uskla eno s me unarodnim obvezama Republike Hrvatske što se ti e prekograni nog one iš enja i globalnog utjecaja na okoliš.

D PRIJEDLOG OCJENE PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA NA OKOLIŠ

Analizom zate enog stanja okoliša i planiranog zahvata procijenjeni su mogu i utjecaji na pojedine sastavnice okoliša. S obzirom da se radi o rekonstrukciji i proširenju postoje e operativne Zra ne luke Dubrovnik ustanovljeno je da dodatnim intervencijama ne e do i do zna ajnih promjena u širem prostoru zahvata.

Neki aspekti zahvata e smanjiti postoje e utjecaje ZLD-a na okoliš (utjecaj na vode), dok e neki utjecati na njihovo djelomi no pove anje (utjecaj pove anja razine buke i one iš enja zraka uslijed poja anog zra nog i cestovnog prometa). Tako e zahvat najviše utjecati na okolno stanovništvo, ali e ujedno doprinijeti pove anju gospodarstva šireg podru ja, poboljšanju turizma ali i prometne povezanosti ionako prometno izoliranog Dubrova kog primorja.

U nižoj tablici u kratko su navedeni mogu i utjecaji po sastavnicama okoliša, predložene mjere zaštite kao i preostali utjecaji koji se ne mogu dodatno ublažiti. Slijedom navedenoga zaklju uje se da je zahvat rekonstrukcije i proširenja operativne Zra ne luke Dubrovnik prihvatljiv za okoliš.




DIO OKOLIŠA UTJECAJI MJERE ZAŠTITE OKOLIŠA PREOSTALI UTJECAJI

Stanovništvo i gospodarske

zna ajke

Negativni utjecaji na stanovništvo tijekom izgradnje aerodroma o itovati e se u nastajanju prašine, ispušnih plinova i buke, te smetnjama pri normalnom kretanju ljudi u prometu. Tijekom korištenja zahvata utjecaj na stanovništvo e se o itovati kroz pove anje razine buke i utjecaja na kvalitetu zraka od zra nog i cestovnog prometa, te pozitivan utjecaj na gospodarstvo i turizam.

Mjere zaštite od pove ane razine buke i mjere zaštite zraka.

Planirani zahvat e imati izravan utjecaj na stanovnike najbližih naselja Mo i i ilipi one iš enjem zraka i bukom (uklju uju i Cavtat) zbog zra nog i cestovnog prometa. Taj utjecaj je procijenjen kao umjeren. Pozitivan utjecaj na naselja, op inu i šire Dubrova ko primorje kroz gospodarske

inke projekta koji su dugotrajni i dugoro ni. Poboljšat e se ne samo dolazni nego i odlazni turizam.

Zrak

Tijekom radova izvo enja zahvata o ekuje se one iš enje zraka ispušnim plinovima i pove anim koli inama prašine. Tijekom korištenja glavni utjecaj na zrak imaju emisije ispušnih plinova iz motora zrakoplova, opskrbnih i cestovnih vozila.

Tijekom gra enja prevoziti rasuti gra evinski materijal u tehni ki ispravnim vozilima koja su primjerena te ga vlažiti ili prekrivati, pogotovo za vjetrovitih dana. Za vrijeme sušnih dana polijevati e se vodom transportne površine koje nisu asfaltirane.

Optimiranje dizajna i infrastrukture zrakoplovne luke, tlocrta, bolja efikasnost i promocija drugih okolišno prihvatljivih na ina zemaljskog prijevoza da bi se pomoglo približavanju održivog razvoja u komercijalnom zrakoplovnom prijevozu zadatak je isklju ivo zra ne luke Dubrovnik.

Mjerenje kvalitete zraka, implementacija korektivnih planova i programa, izgradnji alternativnih cestovnih pravaca i informiranje javnosti o problemima koji se ti u lokalne kvalitete zraka zadatak je i obveza regionalnih, lokalnih i nacionalnih vlasti, uz svakako neizostavnu suradnju zra ne luke Dubrovnik.

Utjecaj na zrak od zra nog i cestovnog prometa.

Buka

Tijekom razdoblja gradnje, u okolišu e se javljati buka prvenstveno kao posljedica rada teške gra evinske mehanizacije. Pove anjem planiranog opsega zra nog i cestovnog prometa do i do pove anja optere enosti bukom, izraženo na podru jima naselja Cavtat i Mo i.

Uz mjere zaštite tijekom planiranja (izrada plana upravljanja bukom gradilišta, izrada projekta zaštite od buke za stajanke zrakoplova, ažurirati stratešku kartu buke te izraditi akcijski plan za smanjenje buke) i gra enja propisane su i mjere tijekom korištenja koje se odnose na donošenje operativnih mjera upravljanja zrakoplovima te

Nakon provedbe mjera ostat e odre eno okoliša optere enje bukom koja e se najviše

osjetiti u naselju Mo i.





ukoliko primjena istih ne e pokazivati zadovoljavaju e rezultate, potrebno je provesti pasivne mjera zaštite. Jedna od operativnih mjera je da zrakoplovi ne smiju paliti glavne motore na budu oj stajanci zapad ve biti izgurani na poziciju taxiway-a, pa tek potom paliti glavne motore.

Staništa, flora i fauna

Izgradnjom dodatnih sadržaja zra ne luke do i e do dodatnog zauzimanja prirodnih staništa u ukupnoj površini od 23,8 ha. Sva staništa su unutar obuhvata ZLD-a. Redovito korištenje Zra ne luke Dubrovnik ne e imati negativan u inak na staništa šireg prostora.

Kretanje teške mehanizacije ograni iti kako bi degradiranje okolnih staništa bilo što manje. -

Prirodna baština i ekološka mreža

Prilazne i odlazne rute ne vode preko otoka Supetar i Bobara, odnosno Mrkana (posebni zoološko-ornitološki rezervat). Pri tome zrakoplovi prometuju na dovoljnim visinama tako da ne e do i do utjecaja na predmetno podru je. Uprava za zaštitu prirode pri Ministarstvu zaštite okoliša i prirode kroz postupak prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu donijelo je Potvrdu da zahvat ne e imati negativan utjecaj na ciljeve o uvanja i cjelovitost podru ja ekološke mreže.

Kulturno - povijesna baština

Identificirani su pojedina ni etnološki lokaliteti i objekti kojima predmetnim zahvatom prijeti fizi ka destrukcija.

Lokalitete i objekte kojima prijeti fizi ka destrukcija potrebno je na vrijeme arhitektonski dokumentirati (prije same izvedbe zahvata). Zbog mogu nosti pronalaska rimske ceste na mjestu recentnog poljskog puta koji vodi od crkve sv.

ur a na istok potrebno je tijekom izvedbe gra evinskih radova osigurati kontinuirani arheološki nadzor. Arheološkim nadzorom e se utvrditi eventualno postojanje lokaliteta i odrediti daljnje mjere zaštite u vidu arheoloških istraživanja.

Trajna destrukcija pojedinih lokaliteta.

Krajobraz

Ukupni utjecaj planiranog zahvata na krajobraz procijenjen je kao mali utjecaj. Planirani zahvat e uzrokovati umjereni gubitak i promjenu krajobraznih uzoraka zbog uklanjanja šumske površine na 14 ha.

Izraditi projekt krajobraznog ure enja za cijelu landside zonu. Utjecaj je trajan.





Tlo i poljoprivreda

Kratkotrajni utjecaji tijekom izgradnje aerodroma niskog inteziteta. Pove ani intenzitet prometa prouzro iti e one iš enje zraka koje može dovesti do usporavanja rasta i razvoja usjeva te onemogu avanje ili ograni avanje ekološke proizvodnje na širem podru ju zahvata. Budu i da se radi o pove anju kapaciteta postoje e zra ne luke, ovaj e utjecaj biti mali.

Pri iskopu odstraniti plodnu zemlju i privremeno skladištiti u zoni zahvata. Zemlju kasnije iskoristiti kod krajobraznog ure enja degradiranih površina. Ostale mjere su ve obuhva ene mjerama za zaštitu voda i krajobraza. Provoditi program pra enja kvalitete tla.

Trajna prenamjena tla na ukupnoj površini od 22,8 ha.

Šumarstvo i lovstvo

Proširenjem zra ne luke Dubrovnik ne e do i do utjecaja na šume niti šumarsku djelatnost s obzirom da se najbliža gospodarena šumska podru ja nalaze na udaljenosti od 0,96 km u pravcu zapada, odnosno 1,27 km sjeverno te 1,84 km jugoisto no od poru ja obuhvata zahvata. Zahvat se odvija unutar postoje eg ogra enog prostora zra ne luke, tako da ne e biti utjecaja na lovnu djelatnost.

Vode

Tijekom izgradnje mogu i negativan utjecaj na vode ocijenjen je kao malen i privremenog je karaktera. Mogu i su negativni utjecaji na vode samo ukoliko se ne predvidi pravilna organizacija gradilišta. S obzirom na izmjenu sustava prikupljanja i odvodnje oborinskih one iš enih voda na podru ju Zra ne luke Dubrovnik, utjecaj na podzemne vode e se poboljšati jer se oborinske one iš ene vode više ne e upuštati u teren bez prethodne obrade na separatorima ulja i masti.

Mjere zaštite voda tijekom gra enja zahvata koje se odnose na osiguranje sanitarija za radnike, pravilno skladištenje opasnih tvari, materijala i sirovina. Nakon izgradnje sustava javne odvodnje "Cavtat", sanitarne otpadne vode ZLD spojiti na novoizgra eni javni sustav odvodnje. Za odle ivanje piste koristi biorazgradiva i bezfosfatna sredstva. Redovito ispitivati stanje sustava odvodnje otpadnih voda ZLD.

-

Promet

Tijekom gra enja do i e do u estalog izlazaka gra evinskih vozila na Jadransku magistralu (D8) što može dovesti do odre enih smetnji. Utjecaja na zra ni promet tijekom izgradnje aerodroma ne e biti jer e se pravilnim funkcioniranjem gradilišta osigurati kontinuiranost zra nog prometa prema redu letenja. Planirani razvoj zra ne luke i pove ani broja putnika tako er e donijeti porasta cestovnog prometa na Jadranskoj magistrali (D8) od Zra ne luke do Dubrovnika koja je ve sada preoptere ena.

Izraditi e se Projekt privremene regulacije prometa za vrijeme izgradnja planiranog zahvata. Dovest e se u prvobitno stanje sve postoje e ceste i putove koji su ošte eni zbog korištenja mehanizacije i vozila prilikom izgradnje aerodroma.

U narednim periodu planira se izgradnja državne brze ceste Dubrovnik (Osojnik) – Debeli brijeg koja prolazi sjeverno od aerodroma i postoje eg koridora D8. Na taj na in bi se preusmjerila ve ina prometa s postoje e državne ceste D8 koja prolazi kroz gusto naseljeno podru je.





Infrastruktura

Tijekom radova na proširenju zra ne luke Dubrovnik mogu i su negativni utjecaji na elemente vodoopskrbe, odvodnje, elektroenergetske ili telekomunikacijske mreže. Tijekom korištenja, odnosno tijekom normalnog odvijanja prometa na Zra noj luci Dubrovnik ne

ekuju se negativni utjecaji na elemente infrastrukture. Negativni utjecaji su mogu i jedino u slu aju akcidentnih situacija.

Otpad Tijekom gradnje i korištenja zahvata nastajati e razne vrste neopasnog i opasnog otpada.

Otpad e se zbrinjavati preko ovlaštenih pravnih osoba. Prema potrebi revidirati postoje i Plan gospodarenja otpadom i Pravilnik o zbrinjavanju svih vrsta otpada iz tehnološkog procesa i procesa obrade otpadnih voda

-

Akcidenti

Ekološke nesre e koje se mogu o ekivati tijekom izgradnje su: tehni ki požari u privremenim objektima, nesre e uslijed sudara, prevrtanja kamiona i mehanizacije i sl. nesre e prilikom utovara, istovara i transporta materijala, nesre e prilikom rada sa strojevima, nesre e uslijed nehoti nog curenja goriva prilikom punjenja transportnih sredstava i mehanizacije, odnosno nehoti nog curenja sredstava za podmazivanje, nesre e uzrokovane višom silom (udar groma, ekstremno nepovoljni vremenski uvjeti i sl.), tehni kim kvarom i/ili ljudskom greškom. Tijekom korištenja mogu je negativan utjecaj na okoliš uslijed potresa odnosno negativan utjecaj na okoliš uslijed ostalih prirodnih opasnosti (tu a, olujno ili orkansko nevrijeme). Tijekom rada zahvata mogu e su tako er slijede e akcidentne situacije: sudar ptice i zrakoplova, izvanredna one iš enja - akcidenti uslijed nehoti nog curenja goriva i sredstava za podmazivanje iz mehanizacije i požar.

Na lokaciji aerodroma je tijekom izgradnje potrebno osigurati sredstva za neutralizaciju prolivenih opasnih tvari. Spremnike avio goriva i diesel goriva smjestiti u tankvane odgovaraju ih dimenzija i redovito pratiti njihovo stanje. Sve instalacije i ure aji te svi dijelovi sustava za nadzor, upravljanje, mjerenje, sprje avanje nastanka i širenja požara ili eksplozije ili drugih akcidenata te za vatrodojavu i gašenje požara moraju biti ugra eni i održavani u ispravnom stanju, sukladno propisima, normama i uputama proizvo a. Diesel elektri ne agregate za proizvodnju elektri ne energije (za rad crpne stanice u slu aju nestanka elektri ne energije) s pripadaju im spremnicima goriva postaviti u natkriti prostor, na nepropusnu podlogu. Elektri ni ure aji i instalacije skladišta goriva moraju biti izvedeni u protueksplozivnoj izvedbi. Osigurati protupožarnu zaštitu temeljem revidiranog Plana zaštite od požara za predmetni zahvat.





Svjetlosno one iš enje

U odnosu na postoje e stanje utjecaj e biti niskog intenziteta, pogotovo uzimaju i u obzir radno vrijeme zra ne luke od 05 do 23 sata ljeti, odnosno do 22 sata zimi. Potrebno je za no nu rasvjetu objekata koristiti ekološki prihvatljive ili zasjenjene svjetiljke

Za no nu rasvjetu objekata i površina lande side-a koristiti ekološki prihvatljive ili zasjenjene

svjetiljke. -

Mogu i prekograni ni

utjecaji

Op ina Konavle na sjeveru i sjeveroistoku grani i s Bosnom i Hercegovinom, a na istoku i jugoistoku s Crnom Gorom. Na jugu op ina dodiruje državnu morsku granicu, odnosno granicu teritorijalnog mora. Prema visinama na kojima zrakoplovi koji dolaze na i odlaze sa Zra ne luke Dubrovnik prilikom ulaska na prostore Crne Gore i Bosne i Hercegovine prometuju može se zaklju iti da ne e do i do utjecaja na stanovništvo i zašti ene dijelove prirode kroz pove anje razine buke ili emisija u zrak.




D.2. PRIJEDLOG PROGRAMA PRA ENJA STANJA OKOLIŠA S PLANOM PROVEDBE

Sve rezultate pra enja stanja okoliša pohranjivati i omogu iti dostupnost pra enja stanja okoliša javnosti. Rezultate pra enja stanja okoliša dostavljati nadležnim institucijama i lokalnoj zajednici.

Parametar monitoringa Mjesto monitoringa Vrijeme monitoringa

Program pra enja buke

Kontrolne to ke imisije: - Mjerno mjesto 1 - u smjeru

praga 12 - Mjerno mjesto 2 - u smjeru

praga 30 - Mjerno mjesto 3 – na lokaciji

naselja Mo i - Mjerno mjesto 4 – na lokaciji

naselja Cavtat (Me ajac ili Zvekovica)

Provoditi trajno pra enje stanja buke na kontrolnim to kama imisije. Rezultate mjerenja buke koristiti za analizu izra ene strateške karte buke i akcijskih planova, sukladno lanku 124. Zakona o zra nom prometu (NN 69/09, 84/11), Zakonu o zaštiti od buke (NN 30/09), Pravilniku o na inu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova te o na inu izra una dopuštenih indikatora buke (NN 75/2009) i Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN145/04). U slu aju prekora enja propisanih razina buke, potrebno je utvrditi razloge zbog kojih je do istih došlo. Ukoliko je uzrok zabilježenog prekora enja buke povezan s radom Zra ne luke Dubrovnik, odnosno zra nim prometom, potrebno je poduzeti odgovaraju e mjere za sprje avanje daljnjeg prekora enja.

Program pra enja kvalitete tla

Na podru ju vrijednog i osobito vrijednog obradivog tla (P2 i P1) na Konavoskom polju kao i ostalom poljoprivrednom tlu u blizini zahvata koje se koristi za proizvodnju biljaka u prehrambene svrhe (vinogradi, maslinici i sl.). To ne pozicije mjernih to aka utvrditi e ovlaštena tvrtka/institucija za

pra enje one iš enja tla.

Putem ovlaštene tvrtke/institucije, potrebno je uspostaviti trajni program pra enja one iš enja tla s obzirom na ulazne parametre (pove anje zra nog i cestovnog prometa, udaljenost P1 i P2 podru ja od državne ceste D8 i uzletno-sletne staze, broj zrakoplova, vrsta goriva i sl.) sve do dostizanja krajnjeg prometnog kapaciteta zra ne luke (4.500.000 milijuna putnika do 2032. godine), kako bi se ustanovila eventualna korelacija izme u pove anja prometnog kapaciteta zra ne luke i one iš enja okolnog tla. Ukoliko se programom pra enja utvrdi prekora enje grani nih vrijednosti propisanih Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog tla od one iš enja (NN 009/14), treba poduzeti mjere zaštite navedene u poglavlju E.1.3. - Mjere zaštite tla tijekom korištenja zahvata.

2363 1

5114 1

K.O. ILIPIK.O. MO I

kapija br. 4

O2

kapija br. 1

O5

kap ij a br. 2

kapija br. 3

kap ija br. 5

kap ija br. 6

kap ija b r. 7

USS

STAJANKA

SV "W"

SV "D"SV "C" SV "E"

1

3

4

6

2

Pt Pp

Pb Pb

Po

Pp Pr

PcPc

D

C

BB

D

C

FF

EE

26

Pt

Pp

PrPb

Pp

O4

O1

29_1

25

88a 9

28

10

11

27

16

21

22 2929_2

29_3

29_4

29_5

123456789

VJETRULJA

SV "STAJANKE"

VJETRULJA

AMS - AUTOMATSKA METEO POSTAJA

GLIDE PATH

20

30

13

14

15

12

23

24

AAA

57

9a9a

SV "I"

VOR

17 18 19

AMS - AUTOMATSKA METEO POSTAJA

POSTOJE A NADSTREŠNICA

O3

SNIMAK POSTOJE EG STANJA

GRANICA OBUHVATA UPU

GRANICETUMA ZNAKOVA:

1 ZGRADA "A"

2 ZGRADA "B"

ZGRADA "C" - SRUŠENA, U REKONSTRUKCIJI

KONTROLNI TORANJ4

5

6

8

NOGOMETNO IGRALIŠTE31

IZGRA ENI DIO GRA EVINSKOG PODRU JA NASELJA ILIPI (PPUO KONAVLE)

ZELENE POVRŠINE

URE EN ZAŠTITNI POJAS USS I SV

IZGRADNJA U FUNKCIJI ZRA NE LUKE

PRO ISTA - BIOAERACIJSKI BAZEN10

11

12

13

OSTALA ZATE ENA IZGRADNJA - IZVAN ZONE ZRA NE LUKE

ZELENE I DRUGE POVRŠINE

14

15

16

18

19

AVIOGORIVO - UPRAVNA ZGRADA

PRO ISTA - STROJARNICA

OTVORENI PROSTORI - ZEMALJSKA OPREMA (GSE)

TRAFOSTANICA (TS1 AERODROM - ISTOK)

UPRAVNA ZGRADA

AVIOGORIVO - SPREMNICI

CARGO BLOK - ZAPAD

7 GARAŽNO - TEHNI KI BLOK

(SKLADIŠTA, UREDI (prizemlje) I natkriveni PARKING PROSTORI (kat))

ODRŽAVANJE ZRA NE LUKE/LETJELIŠTA

TRAFOSTANICA (TS2 AERODROM - ZAPAD)

AVIOGORIVO - RADIONA

20

21

INTERNA CRPNA STANICA ZLD ZA GORIVO

PRAONICA

22

KRUTI OTPAD

23

3

DILATACIJA "T" I PRIHVAT AVIOMOSTOVA

ZONA VOJNE LOKACIJE " ILIPI"

8a CARGO SPOJ - ZGRADA KOJA POVEZUJE 8 I 9 (SKLADIŠTA, UREDI (prizemlje) I otvoreni PARKING PROSTORI (krov))

17

UREDI ZA IZNAJMLJIVANJE AUTOMOBILA (18 KONTEJNERA I 54 PARKING MJESTA)

KONTROLNA KU ICA I KONTROLNA RAMPA

24

ZRAKOPLOVNI FEKALNI OTPAD

25

SKLADIŠTE

28

30

POSTOJE A OGRADA OKO ZRA NE STRANE ZRA NE LUKE

29_1 - POSLOVNA ZGRADA I TRGOVINA29_2 - KULTURNO UMJETNI KO DRUŠTVO " ILIPI"29_3 - ZADRUŽNI DOM, KOMUNALNO DRUŠTVO I DJE JI VRTI29_4 - SKLADIŠTE KOMUNALNOG PODUZE A29_5 - OBITELJSKA KU A

29

BENZINSKA POSTAJA

CATERING - OPSKRBA ZRAKOPLOVA, UREDI ADMINISTRACIJE

26

27

POMO NI OBJEKT ZLD - PRAG 12

POMO NI OBJEKT ZLD - UKOPAN BUNKER

POMO NI OBJEKT ZLD - KU A

(SPREMIŠTE OPASNE PRTLJAGE)

POMO NI OBJEKT ZLD - PRAG 30 LOKALIZER

SKLADIŠTE

ZONA AVIOGORIVA

ZONA IZVAN ZONE ZRA NE LUKEIzgra eno gra evinsko podru je naselja ilipi, nogometno igralšte i grobljeZONA IZVAN ZONE ZRA NE LUKEZona posebne namjene - vojna lokacija ilipi

SPASILA KO - VATROGASNA SLUŽBA I CATERING UREDI

ZONA ZRA NE LUKE(zemaljska i zra na strana Zra ne luke Dubrovnik)

9 CARGO BLOK - ISTOK (SKLADIŠTA, UREDI I PARKING PROSTORI)

3a

9a

(SLUŽBENI PROLAZ O3)

STAZE ZA VOŽNJU SV "A"

UZLETNO - SLETNA STAZA

(SV "A", SV "B", SV "C", SV "D", SV "E", SV "I", SV "W", SV STAJANKE )

STAJANKA (PARKIRALIŠNA MJESTA ZRAKOPLOVA)

1- 6 1. KOMERCIJALNA AVIJACIJA - (veliki avioni), oznake od P1 do P202. OP A AVIJACIJA - (mali avioni) oznake od G1 do G113. SV STAJANKE4. OTOK 35. PARKIRALIŠTE OPREME ISTOK6. PARKIRALIŠTE OPREME ZAPAD

SIGNALIZACIJA HORIZONTALNA

VAŽNIJI PJEŠA KI SMJEROVI I POVRŠINE (OTOCI)

RAMENA USS I SV

OPERATIVNE POVRŠINE ZRA NOG PROMETA

PODJELA STAJANKE

PROMETNE POVRŠINE CESTOVNOG PROMETA

KORIDOR POSTOJE IH PROMETNICA

PARKIRALIŠTE ZA AUTOBUSE

ULAZI / IZLAZI IZ ZONE OBUHVATA PLANA OZNAKA ULAZA I IZLAZA A- GLAVNI ULAZ I IZLAZ IZ ZRA NE LUKEB- SPOREDNI IZLAZC- CARGO ULAZ / IZLAZD- OGRA ENI ULAZ / IZLAZ U AIRSIDE ZONU ZLD

AA

F- ULAZ / IZLAZ DO CRKVE SV. UR A

O1 do O5

kapija br. 1

KULTURNA BAŠTINA

UROVI A ŠPILJA

CRKVA SV. UR A, MO I I GROBLJE 0,7 ha

S

PARKIRALIŠTE ZA RENT-A-CAR

PARKIRALIŠTE ZA TAXI VOZILA

PARKIRALIŠTE ZA CARGO

Pb

Pr

Pt

Pc

PARKIRALIŠTE ZA PUTNIKE/ZAPOSLENIKE Pp

USS

USKOTRA NA ŽELJEZNI KA PRUGA - izvan funkcijeŽELJEZNI KI PROMET

(izvan obuhvata Plana)

PARKIRALIŠTA SAMO ZA ZAPOSLENIKE (AIRSIDE) Po

E - OGRA ENI ULAZ / IZLAZ U VOJNU ZONU " ILIPI"

INTERNI ULAZI / IZLAZI (NA ZRA NU STRANU ZRA NE LUKE)

KAPIJE NA VANJSKOM PERIMETRU ZRA NE LUKE

ULAZI U ŠTI ENE POVRŠINE

STAJALIŠTE AUTOBUSA NA MAGISTRALI

JAVNI AUTOBUSNI PROMET

STAJALIŠTE AUTOBUSA ISPRED ZGRADE B

DUBROVA KO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

Naziv prostornog plana:

Naziv kartografskog prikaza:

URBANISTI KI PLAN URE ENJA "ZRA NA LUKA ILIPI 1"

Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza:1:2.000

Odluka o izradi Plana: Odluka Op inskog vije a Op ine Konavle o donošenju

Javna rasprava (datum objave): 25. ožujka 2013. Javni uvid održan: od 10. travnja do 10. svibnja 2013.

Pe at tijela odgovornog za provo enje javne rasprave: Odgovorna osoba za provo enje javne rasprave:

Pravna osoba koja je izradila plan: TRAMES d.o.o. DUBROVNIK, Gradi evo 1, 20 236 Mokošica

Pe at pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba:

Koordinator / izra iva plana:

Pe at Op inskog vije a Op ine Konavle: Predsjednik Op inskog vije a Op ine Konavle:

Istovjetnost ovog plana s izvornikom ovjerava: Pe at nadležnog tijela:

Suglasnost na plan prema l.98 Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine br.76/07, 38/09, 55/11 i 90/11.):broj suglasnosti Klasa

datum:

OP INA KONAVLE

Županija:

Grad:

PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVLJENU JAVNU RASPRAVU

Stru ni tim u izradi plana:

(Sl. glasnik Op ine Konavle br. 10/2011.) Urbanisti kog plana ure enja "Zra na luka ilipi 1"(Službeni glasnik Op ine Konavle br..............................)

BOŽO MARTINOVI , v.r.

1. LIDIJA TADIJANOVI , dipl.ing.arh.2. TIHOMIR PEHAR, dipl.ing.arh.

MATO PUŠI , dipl.oecc.

(ime, prezime, potpis)

LIDIJA TADIJANOVI , dipl.ing.arh.

- za Nositelja izrade - Op ina Konavle - MATO PUŠI , dipl.oecc.- za Izra iva a - TRAMES d.o.o. - LIDIJA TADIJANOVI , dipl.ing.arh.

3. IVICA BANOVI dipl.ing.prom.

5.CVIJETO RUSO, dipl.ing.stroj.6. HRVOJE SAMBRAILO, dipl.ing.gra .

4. ORLANDA TOKI dipl.ing.arh. 7. ZORAN IVANKOVI , dipl.ing.gra .

Javna izlaganje održano: 24. travnja 2013.

0.


Fax: +385 (0)1 6155 875

DVOKUT ECRO d.o.o.

Tel.: +385 (0)1 6114 867

E-mail: [email protected]

ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ

NOSITELJ ZAHVATA:

VODITELJ IZRADE STUDIJE:

PRILOG:

NAZIV STUDIJE:

DATUM:

BROJ PRILOGA:

IZVOR:

Trnjanska 37, 10000 Zagreb


MJERILO:1:5 000

ZRA NA LUKA DUBROVNIK d.o.o.20 213 ilipi

1.

URBANISTI KI PLAN URE ENJA "ZRA NA LUKA ILIPI 1"PRIJEDLOG PLANA ZA PONOVLJENU JAVNU RASPRAVU

Trames d.o.o.ožujak, 2014.

Mario Pokriva , dipl. ing. prom.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJAZRA NE LUKE DUBROVNIK, OP INA KONAVLE


2363 1

5114 1

K.O. ILIPIK.O. MO I

kap ij a br. 2

kap ija br. 3

M2

EE

N

Z

Z

R1

Z2

Z

Z

Z2

G

Z2

Z2Z2

IS22IS22

IS22IS22

IS22 IS22

Z

IS23IS23

Z2

Z

IS23

IS23IS23

IS23

IS23

UZLETNO - SLETNA STAZA

STAJANKA

SV "W" SV "I"

SV "D"SV "C" SV "E"

STAJANKAISTOK

kap ija br. 6

kapija br. 7

kap ija br. 4kapija br. 5

G

D

C

BB

D

C

G

AAA

FF

kapija br. 1

O1

SV "F"IS23

planirana kapijap lanirana kapija

IS23

IS23

IS23Z2

SV "STAJANKE"

IS0

IS2

Z2Z2

IS17

IS18

IS10IS11

IS12IS13

IS21

IS22

IS22

IS24

IS15

IS7

Z1

IS23

IS27

IS16

Z

IS1

Z2

IS23

IS9

IS22

IS24

IS24

IS23

IS23

IS23

IS23

IS23

IS5

IS23

IS23

IS23

IS23

IS23

IS23IS23IS23

IS8 IS9

IS14 1

VJETRULJA

VORIS291

IS23

IS23

IS23

D6

D3

K3

M1

REW-2REW 1

IS14

Z

Z

kap ija br. 8

Zz2

R1

Zz1 IS27

Zz2

O2

Z

IS20

R1

PZ

Z2

IS23

IS23Z2

Z

IS3

IS4

IS19 ZIS5

IS71

Z

POSTOJE A NADSTREŠNICA

O3

IS72IS6

Z

PZ

IS251

IS31 IS31

R1

TUMA ZNAKOVA:

N

M1

R1

Z

M2

D

K3

IS1

IS2

IS3

IS5

IS8 - ZGRADA CATERINGA

IS0

IS9 - ZATVORENI ILI NATKRIVENI PROSTORI - HANGARI, OPERATIVA, ODRŽAVANJE,

IS9-1 - OTVORENI PROSTORI - ZEMALJSKA OPREMA (GSE), RUKOVANJE RAMPOM

IS8

IS9

IS10 - SPASILA KO - VATROGASNA SLUŽBA

IS11 - CARGO - ZAPAD

IS12 - CARGO - SPOJ (nadogradnja I kata)

RADIONICE, OSOBLJE

IS13 - CARGO - ISTOK

IS10

IS14 - ODLAGALIŠTE KRUPNOG OTPADA - ZGRADA

IS15 - TERMINAL POSLOVNE AVIJACIJE-VIP TERMINAL

IS13

IS12

IS11

IS14

IS15

IS7

IS91

Z2

Z1

Z3

Z

RAZVOJ I URE ENJE ZONA

GRANICA OBUHVATA UPU-A

GRANICE

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

planiranopostoje e /

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

POSEBNA NAMJENA - VOJNA ZONA - KAPONIRI ILIPI

JAVNE ZELENE POVRŠINE

MJEŠOVITA NAMJENA - pretežito stambena

ŠPORTSKO - REKREACIJSKA NAMJENAnogometno igralište i prate i sadržaji - R1

GROBLJE I CRKVA SV. UR A, MO I

ZONA IZVAN ZONE ZRA NE LUKE

MJEŠOVITA NAMJENA - pretežito poslovna

JAVNA I DRUŠTVENA NAMJENA (D) D3 - PREDŠKOLSKAD6 - KULTURAGOSPODARSKA - POSLOVNA NAMJENA

IZVAN ZONE ZRA NE LUKE

POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA


IS0 - BENZINSKA POSTAJA

UNUTAR ZONE ZRA NE LUKE

- POVRŠINE ZA RAZVOJ ZRA NE LUKE

IS1 - PUTNI KI TERMINAL-ZGRADA A

IS7 - ZGRADE UPRAVE

K3 - KOMUNALNO - SERVISNA

IS2 - PUTNI KI TERMINAL-ZGRADA B

IS3 - PUTNI KI TERMINAL-ZGRADA C

IS5 - SEZONSKI PUTNI KI TERMINAL

IS6 - KONTROLNI TORANJ


Z2 - URE EN ZAŠTITNI POJAS USS I SV

javni park - Z1ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

Z3 - MASLINIKZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

ZAŠTITNE ZELENE POVRŠINE

IS4 - DILATACIJA "T" I AVIOMOSTOVI

IS6

Izgra eno gra evinsko podru je naselja ilipi, nogometno igralšte i grobljeZONA IZVAN ZONE ZRA NE LUKEZona posebne namjene - vojna lokacija ilipi

ZONA ZRA NE LUKE

IS10-1 - GARAŽNO - TEHNI KI BLOK CENTAR

IS10-2 - GARAŽNO - TEHNI KI BLOK ISTOK (ispod isto ne stajanke)

ODRŽAVANJE ZRA NE LUKE/LETJELIŠTA

(zemaljska i zra na strana Zra ne luke Dubrovnik)

u planiranom stanju - SORTIRNICA I SERVISNI BLOK

IS14-1 - ODLAGALIŠTE KRUPNOG OTPADA IS141 OTVORENI PROSTORI

IS12

IS4

IS81 IS8-1 - OTVORENI PROSTORI CATERING

IS71

ZAŠTITNA ZONA JUŽNO OD ISTO NE STAJANKE

Z2

(zeleni pojas);bukobrani i deflektori buke smješteni na stajanciZAŠTITNA ZONA JUŽNO OD ZAPADNE STAJANKE (umjetno zeleno brdo, bukobrani, deflektori buke)Zz2

Zz1

R1

IS10-3 - GARAŽNO - TEHNI KI BLOK ZAPAD (ispod umjetnog brda)

G

IS7-2 - NADSTREŠNICA ZA VOZILA IS72

IS11-1 - ZATVORENI PROSTOR CARGO RENDGENA

IS71IS7-1 - GLAVNI ULAZ U AIRSIDE ZONU

(SLUŽBENI PROLAZ 03)

NADSTREŠNICA ISPRED TERMINALSKIH ZGRADA "A" , "B" I PLANIRANE ZGRADE "C"

IS101

IS102

IS103

IS111

(SLUŽBENI PROLAZ 03)

IS31

ZIDOVI U PROSTORU JUŽNI I SJEVERNI POTPORNO - OGRADNI ZIDPZ

IS24 - STAJANKA

IS25 - PARKIRALIŠTE ZA AUTOBUSE

IS26 - PARKIRALIŠNI PROSTORI

IS27 - DODATNI PARKIRALIŠNI PROSTORI

IS21 - UZLETNO - SLETNA STAZA (USS)

IS22 - STAZA ZA VOŽNJU (SV) POSTOJE E: - SV "A", SV "B", SV "C", SV "D", SV "E", SV "W", SV "STAJANKE" i SV "I"

IS23 - RAMENA USS I SV

ULAZI / IZLAZI IZ ZONE OBUHVATA PLANA

OZNAKA ULAZA I IZLAZA AA

postoje e / planirano

PREMA POTREBI

PLANIRANO: - PROŠIRENJE STAZE ZA VOŽNJU SV "A", - PRODUŽENJE STAZE ZA VOŽNJU SV "I", - PLANIRANA SV "F"

POVRŠINA POD ZGRADOM

- BRZI IZLAZI (RAPID EXIT WAYS - REW)

ZA STABILIZACIJU USS (DUŽINA OVISNO O PROJEKTNOJ DOKUMENTACIJI)

IS16 - HANGAR OP E AVIJACIJE

IS17 - HANGAR - DOMA I OPERATER

IS18 - UREDSKA ZGRADA

IS19 - JAVNA GARAŽA

IS16

IS17

IS18

IS19

IS20 - SPREMIŠTE AVIOGORIVA S OBJEKTOM ZA IS20

- OPERATIVNE POVRŠINE ZRA NOG PROMETA

IS21

IS22 IS22

IS25

IS26

IS25

IS27

planiranopostoje e /- POVRŠINE ZA PROMET U MIROVANJU

- CESTOVNI PROMET

PROMETNE POVRŠINE

IS28 - TRAFOSTANICA

- KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

IS17-1 - OTVORENI PROSTORI DOMA E AVIJACIJE - OPERATIVA, ODRŽAVANJE, PARKIRANJE

IS171

IS26

IS24IS24

IS23

PRIJEDLOG NOVE OGRADE

A- GLAVNI ULAZ I IZLAZ IZ ZRA NE LUKEB- SPOREDNI IZLAZC- CARGO ULAZ / IZLAZD- OGRA ENI ULAZ / IZLAZ U AIRSIDE ZONU ZLD

F- ULAZ / IZLAZ DO CRKVE SV. UR AE - OGRA ENI ULAZ / IZLAZ U VOJNU ZONU " ILIPI"

G- PLANIRANI ULAZ / IZLAZ U PLANIRANU ZONU AVIOGORIVA

IS29-1 - INTERNA BENZINSKA POSTAJA (landside)

planiranopostoje e/AVIOGORIVO

SPREMNICI AVIOGORIVA - ZONA TANKVANE

RAZVOD INSTALACIJA - 21 POZICIJA PUNJENJA

PJEŠA KI SMJEROVI I PJEŠA KE POVRŠINE (OTOCI)

OKO ZRA NE STRANE ZRA NE LUKE

POVRŠINA OTVORENIH ILI NATKRIVENIH PROSTORA

IS23

STAJALIŠTE AUTOBUSA NA MAGISTRALI

JAVNI AUTOBUSNI PROMET

STAJALIŠTE AUTOBUSA JUŽNO OD ZGRADE C

IS30 - URE AJ ZA BIOLOŠKO PRO IŠ AVANJE IS30

IS28

OTPADNIH VODA

UPRAVLJANJE

IS31 - ZONA PRETOVARA AVIO - FEKALNOG OTPADA

IS26-1 - ZONA PLANIRANE PRAONICE OSOBNIH VOZILA

IS29-2 - INTERNA BENZINSKA POSTAJA (airside)

IS32 - ZONA ODLE IVANJA/ZAŠTITE OD ZALE IVANJA

IS31

IS32 ZRAKOPLOVA

(POSTOJE A TS 1 postaje PLANIRANA TS2)

IS28-1 - PLANIRANA TRAFOSTANICA AVIO- GORIVO

IS291 IS292

ZAŠTITA OD BUKE ZRAKOPLOVA NA STAJANCI

DEFLEKTORI ZRAKA I BUKOBRANI

UMJETNO ZELENO BRDO (S GARAŽOM UNUTAR)

ZONA MOGU EG NATKRIVANJA AUTOBUSNOG TERMINALA

IS261

DUBROVA KO - NERETVANSKA ŽUPANIJA

Naziv prostornog plana:

Naziv kartografskog prikaza:


Broj kartografskog prikaza: Mjerilo kartografskog prikaza: 1:2.000Odluka o izradi Plana: Odluka Op inskog vije a Op ine Konavle o donošenju

Javna rasprava (datum objave): 25. ožujka 2013. Javni uvid održan: od 10. travnja do 10. svibnja 2013.

Pe at tijela odgovornog za provo enje javne rasprave: Odgovorna osoba za provo enje javne rasprave:

Pravna osoba koja je izradila plan: TRAMES d.o.o. DUBROVNIK, Gradi evo 1, 20 236 Mokošica

Pe at pravne osobe koja je izradila plan: Odgovorna osoba:

Koordinator / izra iva plana:

Pe at Op inskog vije a Op ine Konavle: Predsjednik Op inskog vije a Op ine Konavle:

Istovjetnost ovog plana s izvornikom ovjerava: Pe at nadležnog tijela:

Suglasnost na plan prema l.98 Zakona o prostornom ure enju i gradnji (Narodne novine br.76/07, 38/09, 55/11 i 90/11.):broj suglasnosti Klasa

datum:

OP INA KONAVLE

Županija:

Grad:


Stru ni tim u izradi plana:

(Sl. glasnik Op ine Konavle br. 10/2011.) Urbanisti kog plana ure enja "Zra na luka ilipi 1"(Službeni glasnik Op ine Konavle br..............................)

BOŽO MARTINOVI , v.r.

1. LIDIJA TADIJANOVI , dipl.ing.arh.2. TIHOMIR PEHAR, dipl.ing.arh.

MATO PUŠI , dipl.oecc.

(ime, prezime, potpis)

LIDIJA TADIJANOVI , dipl.ing.arh.

- za Nositelja izrade - Op ina Konavle - MATO PUŠI , dipl.oecc.- za Izra iva a - TRAMES d.o.o. - LIDIJA TADIJANOVI , dipl.ing.arh.

3. IVICA BANOVI dipl.ing.prom.

5.CVIJETO RUSO, dipl.ing.stroj.6. HRVOJE SAMBRAILO, dipl.ing.gra .

4. ORLANDA TOKI dipl.ing.arh. 7. ZORAN IVANKOVI , dipl.ing.gra .

Javna izlaganje održano: 24. travnja 2013.

1.

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

Fax: +385 (0)1 6155 875

DVOKUT ECRO d.o.o.

Tel.: +385 (0)1 6114 867

E-mail: [email protected]

ZAŠTITA OKOLIŠA I ODRŽIVI RAZVOJ

NOSITELJ ZAHVATA:

VODITELJ IZRADE STUDIJE:

PRILOG:

NAZIV STUDIJE:

DATUM:

BROJ PRILOGA:

IZVOR:

Trnjanska 37, 10000 Zagreb

KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

ZRA NA LUKA DUBROVNIK d.o.o.20 213 ilipi

MJERILO:1:5 000

2.


Trames d.o.o.


ožujak, 2014.

Mario Pokriva , dipl. ing. prom.

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJAZRA NE LUKE DUBROVNIK, OP INA KONAVLE


Documents

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLIŠ RAZVOJA ZRAÿ NE LUKE ... · Studija o utjecaju na okoliš razvoja zra ne luke Dubrovnik, opþina Konavle ne-tehni ki sažetak DVOKUT ECRO d.o.o. 3 A