Embed Size (px)
Citation preview
IZRAĐIV
INVESTI
MOST
STUD
V2
VAČ:
TOR:
KOPNO –
IJA O UT
INST
Zag
Zag
PELJEŠA
TJECAJU
N
TITUT IGH
greb, J. Rak
greb, Vončin
AC S PRIST
ZAHVAT
NE-TEH
Zagre
d.d.
kuše 1, www
nina 3, www
TUPNIM C
TA NA OK
HNIČKI
eb, lipanj 2
w.igh.hr
w.hrvatske
CESTAMA
KOLIŠ
SAŽE
2015..
–ceste.hr
ETAK
V2b
Nositelj OvlašteIzrađiva Objekt: Vrsta do Broj osn I I Voditelj
mr.sc. S
Ljerka
Darko Š
Darko Š
Ivna Ra
Pavao K
Ivana B
Petra S
mr.sc. M
Lovro T
Goran B
Mr.sc. S
STUDIJA
j zahvata:
nik ač studije:
okumentaci
novnog ugovIzrađivača: Investitora:
j izrade stu
Stjepan Kra
Bušelić, dip
Šarić, dipl.i
Švirač, dipl
adić, mag.in
Kristek, ma
lagus, dipl.
esar, mag.
Mirjana Ma
Tota, mag.i
Buhin, mag
Slobodan K
A O UTJECAJU
H
I Z
M
ije: S
vora: 2: 8
udije:
INSTITUT
alj, dipl.ing
pl.ing.građ.
ing.građ.
.ing.građ.
ng.aedif.
ag.ing.aedif
.ing.građ.
ing.aedif.
šala Buhin,
ng.aedif.
g.ing.aedif.
ljajić, dipl.
U ZAHVATA NA
HRVATSKE C
NSTITUT IGZavod za pr
M O S T K O
STUDIJA U
2-3100-1-13800-31/15
mr.sc. Stje
T IGH d.d. Za
g.građ.
.
f.
, dipl.ing.g
.ing.prom.
A OKOLIŠ – NE
CESTE d.o.o
GH d.d., ZAGrojektiranje
P N O – P E
UTJECAJA
3271/15.
epan Kralj,
AUTORI:
agreb
Zoin
Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
rađ. Z
Z
Z
P
E TEHNIČKI SA
o.
GREB e prometnic
E L J E Š A C
A NA OKO
, dipl.ing.gr
Zahvat – opisobjekata, stantegracija st
Zahvat – trasa
Zahvat - tune
Zahvat – trasa
Zahvat - čvor
Zahvat – trasa
Zahvat – tehn
Zahvat – trasa
Zahvat – zašt
Zahvat – trasa
Zahvat – koln
Prometne ana
AŽETAK
ca
S P R I S T
L IŠ
rađ.
zahvata, vaanovništvo i tudije
a, opis most
eli
a
rovi
a, grafička o
nički elemen
a, količine, i
tita prometa
a, odvodnja
ničke konstru
alize i opter
U P N I M C
arijaniranja tnaselja, odv
ta
obrada, urba
nti
integracija s
na mostu od
ukcije
rećenja
E S T A M A
trase i vodnja,
anizam
studije
d vjetra
1
Dr.sc. P
Filip Dr
Prof.dr.
Prof.dr.
Ivan Sli
Tihomir
Stanisla
Mario D
Dr.sc.N
Dr.sc. N Dr.sc. N
Miro La
Srđan Č
Hrvoje
Goran O
Ante Vi
Denis V
STUDIJA
Petar Sesar
raksler, dip
.sc. Ognjen
.sc. Goran
šković, dip
r Frangen,
av Košćal, a
Dolić, inform
INST
edo Vrgoč
Nenad Lede
Nenad Dom
akoš, ing.
Čupić, prof
Mihanović,
Olujić, dipl
itezica, kem
Vosila, tehn
A O UTJECAJU
r, dipl.ing.g
pl.ing.arh.
n Čaldarovi
Gjetvaj, di
HRVATSK
pl.ing.geol.
dipl.ing.ge
aps.geol.
m.
TITUT ZA O
HRVATS
PodručjeDinamika
er
ijan
.
, dip.ing.
.ing.
m.tehničar
ičar
U ZAHVATA NA
građ.
ć
g
I GEOLOŠKI IN
eol.
OCEANOGRA
KI HIDROGR
e istraživanjaa mora, Osn
A OKOLIŠ – NE
M
P
S
D
NSTITUT, Zavo
H
G
In
In
AFIJU I RIBA
Pp
RAFSKI INST
a podmorja, novni kemijsk
E TEHNIČKI SA
Most Pelješac
Prostorno-pla
Sociološki utj
Djelovanje ol
od za hidroge
Hidrogeologij
Grafička obra
nformatička
nformatička
ARSTVO Spl
Pribavljanjeparametre
TITUT Split
Fizikalna svki parametri
AŽETAK
c
anska dokum
jecaji (vanjs
lujnih vjetro
eologiju i inž
ja, Inženjers
ada
obrada
obrada
it
e podloga za
vojstva mora
mentacija
ski suradnik)
ova (vanjski s
ženjersku ge
ska geologija
a osnovne bi
a
suradnik)
eologiju
a
iološke
2
Dr. sc. A
Emil Iva
Ministar
Mr. sc.
ČLANOV
Ines Ho
Višnja Š
Matea L
Zoran G
dr. sc. T
Fanica K
Nikolina
Andrijan
Željko Č
VANJSK
dr. sc. H
Elena P
STUDIJA
DRŽA Zavo
Alica Bajić
anković, m
rstvo kultur
Ivica Žile
Insti
VI STRUČNO
rvat,mag. i
Šteko,mag.
Lončar, mag
Grgurić,mag
Tomi Haram
Kljaković G
a Bakšić, m
na Mihulja,
Čučković,un
KI SURADNIC
Hrvoje Pete
atčev,Prof.
A O UTJECAJU
AVNI HIDROod za hidrog
et. tehniča
re, KONZER
itut za prim
OG TIMA (Oi
ng. arch.
ing. prosp.
g. ing. pros
g. ing. prosp
mina, mag.
ašpić, mag
ag.ing.geol
mag. ing. s
niv. bacc. in
CI (Geonatu
ernel,mag.
.biol. i kem
U ZAHVATA NA
OMETEOROLgeologiju i
ar
RVATORSKI O
Arheologija
mijenjenu e
kon d.o.o.)
arch.
p. arch.
p. arch.
Phys. Et ge
.ing.biol
l.
silv.
nf.
ra d.o.o.)
oecol. et p
.
A OKOLIŠ – NE
LOŠKI ZAVOinženjersku
O
P
ODJELU DU
a podmorja
kologiju
)
v
p
K
K
D
p
eophys. Kt
U p
U
k š
g
prot. nat. V z b
bp
E TEHNIČKI SA
D REPUBLIKu geologiju
Osnovni klima
Prethodni ist
BROVNIKU
voditeljica p
poglavlja pr
Krajobrazne
Krajobrazne
Divljač i lov
podataka lo
Klimatske ptijela
Utjecaj na vprihvatljivos
Utjecaj na v
korištenje zšumarstvo
grafički prilo
Voditelj ocjza ekološku biološka raz
biološka razprihvatljivos
AŽETAK
KE HRVATSK
atološki para
raživački rad
projektnog
rirodoslovlje
e karakteris
e karakteris
vstvo, prosto
višta
romjene, u
vodna tijelasti za ekolo
vodna tijela
zemljišta, šu
ozi
ene prihvat mrežu (OP
znolikost i e
znolikost, Gsti zahvata
KE
ametri
dovi i mjeren
tima i integ
e
stike
stike
orna obrada
utjecaj na v
a, ocjena ošku mrežu
a
umski ekosu
tljivosti zahZEM), QC –
ekološka mr
lavna ocjen za ekološk
nja
gracija
a
vodna
ustavi i
hvata reža, OPZEM
na u mrežu
3
M
Ana Đan
Luka Šk
VANJSK
Tanja T
Goran G
Una Vid
OSTALI
Dražen
Miljenko
Nela Ko
Zagreb,
STUDIJA
nić,mag. oe
kunca,mag.
KI SURADNIC
Tudor, mag
Gašparac, m
dović, mag.i
VANJSKI SU
Horvat, ma
o Henich, d
ovačević Bok
lipanj 201
A O UTJECAJU
ecol. et pro
oecol. et p
CI (Gekom d
phys. et ge
mag. phys. e
ing.arh.
URADNICI
ag. ing. silv
dipl. ing.
karica, dipl
5.
U ZAHVATA NA
t. nat.
prot. nat.
d.o.o.)
eophys.
et geophys.
. (Prosilva d
l. arheol.
A OKOLIŠ – NE
b p
(
bp
M
. K
S
d.o.o.) T
B
K
V
z
M
E TEHNIČKI SA
biološka razprihvatljivosPrethodna
biološka razprihvatljivos
Modeliranje
Klimatološke
Staklenički p
Tlo i poljopr
Buka
Kulturna baš
V.d. Direkto
za projektir
Milena Anzu
AŽETAK
znolikost, Osti zahvata i Glavna oc
znolikost, Gsti zahvata
e, razina bu
e značajke
plinovi
rivreda
ština
orice Zavod
ranje prome
ulović Boban
Ocjena za ekološkcjena)
lavna ocjen za ekološk
ke i modeli
i kakvoća z
a
etnica:
n, dipl.ing.g
u mrežu
na u mrežu
iranje
zraka
građ.
4
Sadrža
0) SadPop
1) OPI
Opće
2) OPI
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
2.8.
2.9.
2.10.
2.11.
2.12.
2.13.
2.14.
2.15.
2.16.
3) GLA
4) PRI
4.1.
4.1.1
4.1.2
4.1.3
4.1.4
4.1.5
4.1.6
4.2.
4.2.1
S
aj
držaj pis izrađivač
IS ZAHVATA
nito o zahv
IS LOKACIJE
Naselja i s
Prometni
Vode .....
Meteorolo
Kvaliteta
Tlo i poljo
Šumski ek
Gospodars
Biološka r
Kulturno-
Krajobraz
Buka .....
Lovstvo ..
Oceanološ
Arheologi
Morfološk
AVNA OCJE
IJEDLOG MJ
Mjere tije
. Opće mje
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Zaštićena
. Mjere zaš
. Mjere zaš
Mjere tije
. Opće mje
TUDIJA O UTJ
ča
A .............
atu .........
E ZAHVATA
stanovništv
sustav .....
..............
oške i klima
zraka ......
oprivredno
kosustavi i š
ske djelatn
raznolikost .
povijesna b
z .............
..............
..............
ške i arheo
ja i podvod
ke i hidrogra
NA PRIHVAT
JERA ZAŠTIT
ekom projek
ere ...........
štite gospod
štite krajob
a područja i
štite od buk
štite kulturn
ekom izgrad
ere ...........
JECAJU ZAHVA
..............
..............
I MOGUĆIH
vo ...........
..............
..............
atološke zna
..............
zemljište .
šumarstvo .
osti ........
..............
baština .....
..............
..............
..............
loške znača
dno arheolo
afske znača
TLJIVOSTI Z
TE OKOLIŠA
ktiranja i p
..............
darskih djel
raza ........
biološka ra
ke i vibracij
no-povijesn
dnje zahvat
..............
ATA NA OKOL
SADRŽA
.............
.............
H UTJECAJA
.............
.............
.............
ačajke .....
.............
.............
.............
.............
.............
.............
.............
.............
.............
ajke podmo
ško rekogno
ajke podmo
ZAHVATA ZA
A ............
ripreme za
.............
atnosti ....
.............
aznolikost .
a ...........
e baštine .
ta ...........
.............
IŠ – NE TEHNI
AJ
..............
..............
.............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
orja ..........
osticiranje .
rja ..........
A EKOLOŠKU
..............
hvata .......
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
ČKI SAŽETAK
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
U MREŽU ..
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
K
2
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
2
........ 7
........ 7
....... 16
....... 16
....... 17
....... 17
....... 18
....... 21
....... 22
....... 23
....... 24
....... 26
....... 29
....... 30
....... 32
....... 32
....... 33
....... 35
....... 35
....... 41
....... 43
....... 43
....... 43
....... 43
....... 44
....... 45
....... 46
....... 46
....... 46
....... 46
5
4.2.2
4.2.3
4.2.4
4.2.5
4.2.6
4.2.7
4.2.8
4.2.9
4.2.1
4.2.1
4.2.1
4.3.
4.3.1
4.3.2
4.3.3
4.3.4
4.3.5
5) PRI
5.1.
5.2.
5.3.
5.3.1
5.3.2
5.3
5.3
5.4.
5.4.1
6) PRE 55
Utj
Utj
Utj
Utj
7) GRA
S
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Zaštićena
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
0. Mjere
1. Mjere
2. Mjere
Mjere tije
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
. Mjere zaš
IJEDLOG PR
Zaštićena
Buka i vib
Vode, vod
. Praćenje
. Praćenje
3.3. Praće
3.3.1. Pra
Praćenje
. Praćenje
EKOGRANIČ
ecaj na pro
ecaj na vod
ecaj na gos
ecaj na zdr
AFIČKI PRIL
TUDIJA O UTJ
štite tla i po
štite šumski
štite krajob
a područja i
štite od buk
štite voda, v
štite postoje
štite postoje
e zaštite od
e zaštite ku
e zaštite za
ekom korišt
štite šumski
štite krajob
štite voda, v
štite zaštiće
štite u sluča
ROGRAMA P
a područja i
bracije ......
dna tijela i
stanja tijek
stanja tijek
enje emisij
aćenja stan
brzine vjet
tijekom iz
ČNI UTJECAJ
omet ........
de ...........
spodarstvo .
ravlje ljudi
LOZI .........
JECAJU ZAHVA
oljoprivredn
h ekosustav
raza ........
bioraznolik
ke i vibracij
vodnih tijel
ećeg prome
eće infrastr
d meteorolo
ulturno-povi
aštićenih pri
tenja zahva
h ekosustav
raza ........
vodnih tijel
enih područ
aju akciden
RAĆENJA O
biološka ra
..............
more .......
kom gradnj
kom korište
ja ...........
ja u stupcu
tra ..........
zvođenja ra
JI (USKLAĐE
..............
..............
..............
.............
..............
ATA NA OKOL
nog zemljiš
va i šumars
.............
kost ........
a ...........
la i mora ..
etnog sustav
rukture ....
oških uvjeta
ijesne bašti
irodnih vrij
ta ..........
va i šumars
.............
la i mora ..
čja i biološk
ta ..........
KOLIŠA (MO
aznolikost .
.............
.............
e ...........
enja ........
.............
u morske vo
.............
adova ......
ENOST ZAHV
.............
.............
.............
.............
.............
IŠ – NE TEHNI
ta ...........
tva .........
..............
..............
..............
..............
va ...........
..............
a .............
ine ..........
ednosti ....
..............
tva .........
..............
..............
ke raznoliko
..............
ONITORING)
..............
..............
..............
..............
..............
..............
ode ..........
..............
..............
VATA S MEĐ
..............
..............
..............
..............
..............
ČKI SAŽETAK
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
osti ..........
..............
) .............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
ĐUNARODN
..............
..............
..............
..............
..............
K
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
..............
IM OBAVEZA
..............
..............
..............
..............
..............
....... 47
....... 47
....... 47
....... 48
....... 49
....... 49
....... 50
....... 50
....... 50
....... 50
....... 50
....... 51
....... 51
....... 51
....... 51
....... 51
....... 52
....... 52
....... 52
....... 52
....... 53
....... 53
....... 53
....... 53
....... 54
....... 54
....... 54
AMA RH)
....... 55
....... 56
....... 56
....... 56
....... 57
6
STUDIJA O UTJECAJU ZAHVATA NA OKOLIŠ – NE TEHNIČKI SAŽETAK
V2b
7
1) OPIS ZAHVATA
Općenito o zahvatu
Zahvat prema Prilogu I, točka 12 izmjene i dopune Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš:
15. – gradnja državne ceste dužine 2000 m i više most kopno – Pelješac s pristupnim cestama
U skladu sa zakonskom regulativom, za predmetni zahvat izrađena je Studija utjecaja na okoliš i proveden je postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, te je izrađeno poglavlje Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13).
Za predmetni zahvat potrebno je bilo analizirati utjecaje zahvata na okoliš, predložiti mjere zaštite i program praćenja te između ostaloga ocijeniti utjecaj zahvata u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/13,153/2013.) i Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14).
U okviru predmetne studije, u skladu s navedenom zakonskom regulativom, za predmetni zahvat proveden je postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, te je izrađeno poglavlje Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 80/13). Također analiziran je utjecaj zahvata na vodno tijelo, sukladno Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14), Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 73/13), Uredbom o kakvoći vode za kupanje (NN 51/10), Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13), Pravilnikom o uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13), Strategijom upravljanja vodama (NN 91/08), Planom upravljanja vodnim područjima (NN 82/13) te podacima o stanju površinskih i podzemnih vodnih tijela (uključujući prijelazne i priobalne vode), koja je kao poglavlje uključena u ovu SUO.
Ova studija izrađena je, osim shodno trenutno važećoj zakonskoj regulativi, i s promjenama u planskoj dokumentaciji, predviđenim izmjenama i dopunama tehničkog rješenja, te priprema za apliciranje projekta za strukturne fondove.
U ovoj SUO, izrađivač je koristio rezultate svih novijih istraživanja kojima raspolaže Naručitelj, nadležne institucije i ostala saznanja u okviru Istražnih radova koji su rađeni za potrebe izrade ove studije (Oikon, svibanj 2015.).
Zahvat koji se obrađuje ovom Studijom utjecaja na okoliš jest Most kopno – Pelješac s pristupnim cestama ukupne duljine 14.46 km. Pristupne ceste su od mosta do državne ceste D 8 na kopnu te od mosta do državne ceste D 414 na poluotoku Pelješcu.
U Prostornom planu Dubrovačko – neretvanske županije u cilju optimalnog povezivanja unutar Županije, te povezivanja Županije s ostalim dijelovima Hrvatske i Evrope planirano je:
- izgradnja autoceste A1 Zagreb – Dubrovnik u Jadransko-jonskom koridoru
- izgradnja brze ceste preko Pelješca s mostom Pelješac.
Dubrovačko-neretvanska županija je jedina hrvatska županija čiji je dio teritorija fizički odvojen od ostalog teritorija Republike Hrvatske. Zbog svoga posebnog i izdvojenog položaja na krajnjem jugoistoku zemlje šire područje Dubrovnika (Dubrovačko priobalje) zahtijeva i zaslužuje posebnu i prioritetnu pažnju i tretman u prostornom povezivanju s
drugim prostoru
U PPDNcestovnŽupaniji učinkocestovn
Zahvat cestovn
Cesta pDančanj
Planirandokume
1.Str
2.Pro
3. St
4. Pr
5. Pr
Pristupnkako bi
Zahvat cesti D8D8 i posDuboka Trasa dspušta kojim p
U km 1predviđpovršina
Prelaskouspinjatstrmim servisnupredviđ
S
dijelovimau (iz pravca
NŽ u konteknom promete s ostalim
ovito odvijani prometni
(pristupne nu infrastruk
prolazi općje i Putniko
ni zahvat entacije koj
rategiju pro
ogram prost
trategiju pro
rostorni pla3/06*, 7/1Broj: Usoz
rostornr pla
5.1. Prost(Ner
5.2. Prost(Služ
na cesta pr se održao n
Pristupnih 8, između nstaje glavni kojim se oalje prelaziprema Rtu
prelazi Malo
+800.00 nađeni su pratama, sanita
om na Peljti prolazeć padinama u cestu kakđen je pješa
TUDIJA O UTJ
a Hrvatske a Italije pre
kstu tog potu treba osi dijelovima
ati tranzitni sustav s po
ceste i mkturu, defin
ćinama Slivović.
se nalazja obuhvaća
ostornog ure
tornog uređ
ometnog ra
an Dubrovač10, 04/12.‐iz‐96/2012‐8anovr Grado
orni plan uretvanski gl
orni plan užbeni glasn
rolazi izvannesmetani p
cesta mostnaselja Rabi smjer preomogućuje i D8 podvož Međed te
ostonski kan
a kopnenojteći uslužniarnom čvoro
ješac trasaći naizmjen sjeverno oko bi se omački prolaz z
JECAJU ZAHVA
kao i u mema Crnoj G
ovezivanja uigurati optia Hrvatske ii promet po
oticajnim ut
ost) je u cniranog pro
no i Ston,
zi u podra sljedeće:
eđenja Rep
đenja Repub
azvitka Rep
čko-neretvaisp.i 09/13 8 od 28.11.2ova/općina
ređenja Oplasnik broj 1
ređenja Opik DNŽ broj
razine svepromet na
tu Pelješacba i Dubokama poluotopriključak
žnjakom u k desnim zanal, te uz Ro
j strani (dei objekti PUom te površ
dolazi na nično usjecod naselja mogućio priza ljude i ž
ATA NA OKOL
međusobnomGori, Alban
u segmentumalno povi Europom, odručjem Žtjecajem na
cijelosti poostornim pla
odnosno k
ručju post
ublike Hrva
blike Hrvats
ublike Hrva
anske župani 2/15‐uskl2014., „Naro
pćine Slivno1/02, 5/08
pćine Ston j 9/10, 5/15
e nerazvrstapristupnoj c
c, počinje n. Pristupna
oku Pelješacpostojeće dkm 1+258.0avojem dolaošćica glavu
esno), te kUO Komarnšinom za od
najnižu kocima i zasj Brijesta. Uistup uporn
životinje kro
IŠ – NE TEHNI
m povezivaniji i Grčkoj
u cestovnogvezivanje un gradnjom
Županije naa život stan
oložen unutanom Dubro
katastarskim
tojeće i
atske (1997
ske (1999. –
atske 2014.
nije (Sl.glas., * ‐ Presuodne novin
i 6/13).)
5.)
ane, lokalncesti.
na Jadransk cesta se oc. U km 0+6državne ces
04 i u nastavazi na mosu dolazi na
km 4+880.00a i PUO Bl
dmor i rekre
otu od 30.2jecima južU km 4+71njaku mostoz trup prom
ČKI SAŽETAK
anju dijelov).
g prometa, nutar Županprometnica
a način da snovnika.
tar koridoraovačko-nere
m općinam
planirane
. – 2013.)
– 2013.)
– 2030. (20
snik DNŽ broda Visokog e“, broj 10/
e, županijs
koj turističodvaja lijev685.00 smjeste D8 u smvku se, iznat Pelješac poluotok P
0 na pelješaca, tipa eaciju.
27 m.n.m, no od Ošt4.79 predva Pelješac,metnice.
K
va Europe
navodi se nije te povea kojima ćese stvori op
a namijenjetvanske žu
ma Slivno, B
prostorno
014.)
oj 6/03, 3/ upravnog /15.od 28.1
ske i državn
koj cesti, do od državnešeteno je
mjeru Neumad naselja Kduljine L=2elješac.
škoj strani D sa parki
odakle se rog vrha tviđen je pr, a u km 6
na tom
da se u ezivanje
e se brzo ptimalan
enog za upanije.
Brijesta,
-planske
05‐uskl., suda RH .2015.„
ne ceste
državnoj ne ceste čvorište
ma i BIH. Komarna, 2404 m,
(lijevo) irališnim
počinje te zatim rolaz za 6+691.71
8
Brdo Kavijaduktcentar sustavimPelješac
Trasa dmostovikilometzavojembrijeg“ čega sese jugoz
Trasa suklapa je čvori414.
Lokalna– prolazdržavnu
Tehničkjavne cprometa
Dimenzizvršeno
Tuneli s
Poprečn
Širina pzaustav(TPS).
Cestovn4.8m od
Pristupnžupanijpojavlju
Kolničkazastora
Odvodnsigurnihokoliša
Unutarnprometnizvan slzaštitni
S
amenice trat „Doli“ dukontrole p
ma ventilacc.
dalje nastaima Dumantar trasa jem skrenula dužine 246
e trasa počizapadno od
e u nastavu državnu cište Zarade
a cesta L 69zi preko tuu cestu D 41
ki elementceste izvana.
ioniranje eo je za raču
su projektir
ni profil ces
prometnih vljenje vozi
na čvorišta d najviše ko
ne ceste prskih, lokaluje određen
a konstrukc na nosivom
nja prometh uvjeta vož od negativn
njom odvodnice, sloboliva prometm građevin
TUDIJA O UTJ
asa Pristupnžine L=156 rometa (CKcije, rasvje
avlja južnoja jaruga I
e i dalje ua u smje67 m. Najvinje spuštat
d sela Danča
vku, izlaskocestu D 414eže kojim su
9030 koja spunela i prik14.
i pristupnin naselja i
elemenata unsku brzinu
rani za brzin
ste ima jeda
trakova zila u nuždi
kod spojniote kolnika.
olaze kroz nih i raznini broj obje
cija pristupm sloju od n
tnice temelžnje, očuvanog djelova
dnjom smatodno, ili utnice, po ponama, te po
JECAJU ZAHVA
nih cesta p m. NeposreKP) Brijestate, napajan
o od brda dužine L=4
u usponu, pru jugozaša točka prti prema D4anje.
om iz tune4 završnom u Pristupne
paja naseljeključuje se
h cesta su njihovi el
horizontalnu Vr=90 km
nu Vr=80 km
an kolnik sa
a zadanu i predviđen
ih cesta su.
nenaseljenih nerazvrsekata, tune
pnih cesta nevezanog d
lji se na poanja i regulanja.
ra se sustavkopanim i/otrebi čiste
otom koncen
ATA NA OKOL
prolazi tuneedno iza vija iz kojeg nja i sl. tun
a Kobinja 488 m i Dumpruža se u pada i brometnice j414, tzv. Pe
la Debeli bstacionažom
e ceste mos
e Brijesta i u čvorištu
u skladu s lementi mo
ne, vertika/h.
m/h.
a po jednim
brzinu iznna su ugiba
u dvije ra
i krajolik s stanih promla, prijelaz
je fleksibidrobljenog
otrebama olacije posto
v odvodnje /ili otvorene do zahtijentrirano ili
IŠ – NE TEHNI
elom duljinejadukta Dose upravljanela Debeli
glava, zatmanja jaru smjeru jurdski masje u tunelu elješkoj ce
brijeg, lagam 14+460.0stu Pelješac
državnu ceu Zaradeže
Pravilnikomoraju udov
lne i popr
m voznim tra
nosi 3,5 mališta s tel
azine. Slobo
rijetkom mmetnica), ta i prolaza.
ilna i sastokamenog m
dvodnje koojećeg vodn
kojim se onim vodoneevanog stup raspršeno i
ČKI SAŽETAK
e 499 m, nli, u km 8+a svim promi brijeg i K
tim prelaziga II duljin
ugoistoka daiv prošla na koti 26sti. Južni p
ano spušta 00. U km 14c povezane
estu D 414 o na Pristup
m o osnovnivoljavati s
rečne geom
akom u sva
m, rubnih tlefonskim p
odni profil
mrežom prote razvede.
oji se od amaterijala.
olnika promnog režima
borine paleepropusnimpnja učinkoispuštaju u
K
na koji se n320.00 smjmetnim sus
Kamenice, t
i Dumanjue L=80 m. a bi zatimtunelom
2.23 m.n.mportal tunel
i lijevim z4+019.93 sme s državna
ostaje “netpne ceste,
m uvjetimagledišta si
metrije tras
kom smjeru
traka 0,50pozivnim s
iznad cest
metnica (uenog reljefa
asfaltnog k
metnice i os šireg sliva
e na slivnu m kanalima ovitosti u ra okoliš.
nastavlja ešten je stavima, te mosta
jarugu Sljedeći desnim „Debeli
m, nakon la nalazi
zavojem mješteno cesta D
taknuta” odnosno
a kojima igurnosti
se ceste
u.
m. Za ustavom
te iznosi
glavnom a pa se
olničkog
iguranja i zaštite
površinu odvode azličitim
9
Sustav odvođenseparatseparatslijeva dvoda dopoprečnOdvodn
Kod prouzete su
Odvodnslivnikasandukaobalama
Vanjskadotiču položenpropustse prikispuštan
Ekološkvodnih hidromo
Kemijskmjeroda
Procjengrađevisistema
U svrhuprojekti lagune
Konačnizaštite Vodopra
Predviđdržavni
Čvorištetrase daJadrans
ČvorištenovoproPelješca
Od ostaceste zaDuboka
Objekti
S
unutarnje onje sveukuorima (primora (lagunedo rigola. Nospijeva prno spojenima se cijev v
ovedbe hidu u obzir sli
ja na most vodi poprea, koji voda.
a odvodnja,prema pok
nim uz nožta putem kouplja obodnje vode ne
o stanje voekosustava
orfoloških e
ko stanje voavnih oneči
na općeg hnama i dru
atizirani u H
u poduzimanirati zatvore) nakon pro
i režim odv(učinkovit
avnih uvjet
đena su dvah cesta D8
e „Duboka“a se u što vsku turističk
e „Zaradežojektirane a i Korčule,
alih promea pristup la, te promet
i na pristup
TUDIJA O UTJ
odvodnje jupnih kolimarno čišće i infiltraNagibi bankreko slivnihm cijevima vodi po obo
drauličkog ivne površin
tu će se osečnim odvou odvode u
tj. zaštitakosu usjekažicu nasipa ojeg se pre
dnim kanalie ugrožava p
odnog tijelaa i ocjenjujelemenata k
odnog tijelaišćujućih tv
hidromorfolugim fizičk
Hrvatskim vo
nja aktivnoreni sustav očišćavanja
vodnje za posti čišćena i studije o
a čvorišta i D414, na
“ u stacionavećoj mjeri ku cestu D8
že“ u staciprometnice, te na loka
etnica predvaguni i uportne površine
pnim prome
JECAJU ZAHVA
e zatvorenčina oborienje) i objcijski jarcikina i bermh rešetki u dovodi u gdu ceste.
proračuna ne PUO “Ko
sigurati ugrodnim cijevu separator
a usjeka i na i nožici i na vrhu
evodi ispod ima predvipokose nasi
a površinskje se na tekakvoće.
a površinskevari u površi
oškog stankim zahvatiodama.
osti za poboodvodnje s
a na mastol
pojedine dinja) i načio utjecaju
kojima se Pristupne c
aži 0+685.0 izbjegne ge
8 u smjeru N
onaži 14+0e na postoalnu cestu L
viđeni su prnjaku mose PUO Kom
etnicama- p
ATA NA OKOL
, nepropusinskih vodjektima vis). Poprečni usmjerenu slivna okglavni odvo
kolektora omarna” i C
radnjom zavima do uzdre na kraje
asipa cestenasipa vrš usjeka. S trupa cestđeno je u ipa i usjeka
e vode izraemelju rele
e vode izražinskoj vodi,
ja temelji ima na rije
oljšanje stasa upuštanjeovima (sepa
ionice promina konačnprometnice
omogućujeceste mostu
00 je tipa eološki nepNeuma i BIH
019.93 tipa ojeću državL69030.
utni prolazta Pelješacarna, PUO
redviđeni s
IŠ – NE TEHNI
tan te u cia s promsoke učinkoim nagibimi su prema kna, odakleodni kanal,
i ostalih oCKP ”Brijest
atvorenog sdužnih cijeevima most
e od pribrežši se obuhvakupljena
te na drugu okolni ter
a trase ceste
ažava kakvoevantnih bi
žava prisut, sedimentu
se na doekama koji
nja voda pem u okolišaratori ulja
metnice glenog ispuštae na okoliš.
e priključau Pelješac.
„truba“, s povoljni terH.
je „dijamvnu cestu
i u km 4+7c, paralelni Blaca i CKP
u slijedeći
ČKI SAŽETAK
ijelosti konmetnice uzovitosti kojma kolnika rigolu, pa e se preko položen u
objekata uta”.
sustava odvevi smještenta, u zoni
žnih voda kvatnim trapvoda kana
u stranu. Ispren, na mje i ne dovo
oću struktuioloških, fi
nost prioritu i bioti.
stupnim poi su u tu s
otrebno je š (povoljne a).
ede načina anja, prop
k postojeće
kosim prolen. Služi za
mant“. SvrhD414 u sm
14,79 i km putevi i de
P Brijesta.
podvožnjac
K
ntroliran, az pročišćavji su smješoborinska
tako sva oo revizijskih trupu prom
nutarnje o
vodnje. Vodnih u unutrpristupne c
koje nekontpezastim klima se odpuštanje vojestima nadi do erozij
ure i funkcizikalno–kem
tetnih tvari
odacima o svrhu priku
u daljnjim depresije u
odvodnje, isuje se u
e cestovne
lazom ispoda spoj na po
ha mu je pmjeru unutr
6+691,71, evijacija u
ci i prolazi:
rješava vanje u šteni iza se voda borinska h okana metnice.
odvodnje
da se iz rašnjosti ceste na
trolirano kanalima dvodi do ode koja a kojima je.
oniranja mijskih i
i drugih
vodnim upljeni i
m fazama u terenu
stupnja u okviru
e mreže,
d glavne ostojeću
pristup s rašnjosti
servisne čvorištu
10
1.
2.
3.
4.
5.
i vija
1.
2.
3.
Na tr
1.
2.
Most ko
84,0+10presjekm. Visin
Metoda gabarit
Prometnširine 3smještem. Izva0,81 m,odbojnefrancuspriječi sastoji ostvaruj
Obziromće se te
Temeljedubinam
Zabijenmora. Bna podm
Bušenjeplatformnema ši
Tlo iz isregulati
S
. Podvožn
. Podvožn
. Prolaz
. Prolaz
. Podvožn
adukti i mos
. Vijadukt
. Most Dum
. Most Dum
rasi Pristup
. Tunel Ka
. Tunel De
opno – Pelje
08,0+108,0+a u kolničkna pilona je
gradnje p plovnog pu
nu plohu na3,0 m. Izvaene rubne on ove širine, koje po ve ograde nka cestovnapad vozila od usidrenje transpar
m na dosademeljenje m
enje mostama od 55,0
i piloti (čeBudući datijmorje u zon
e pilota (prme na povrirenja mulja
skopa se usivom o post
TUDIJA O UTJ
jak u čvoriš
jak D8
jak u čvoriš
stovi
t Doli
manja jarug
manja jarug
nih cesta p
amenice
ebeli brijeg
ešacje dulj
+189,5+5x28koj plohi je e 75,4 – 90,8
ploče je kouta širine 25
a mostu činan prometnograde i side obostranovisini pokrivna mostu ka uprava (tis mosta. Vinih vertikarentnost ogr
ašnja istražmostaizvodi
se planira do 125 m (
elične cijevjekom izveni izgradnje
reostali dioršini mora. a u okoliš i
sisavanjem tupanju s vi
JECAJU ZAHVA
štu Duboka
štu Zaradež
ga I
ga II
rojektirana
ine 2404 m
85,0+189,5+ 22,50 m. P8 m iznad p
onzolna gra50 m i visine
ne dva kolnne plohe nadra kosih vjo se dograđuvaju cijeli konstruiranip BN4, razisina ograd
alnih stupacrade.
živanja poditi na pilotim
na zabijenmax 65 m i
vi) zabijajudbe nema i
e mosta.
o pilota ko Iskop mulj isto se isisa
utovaruje uiškom iskop
ATA NA OKOL
k
k
k
k
že k
od km 8
od km 9
od km 9
a su dva tun
od km 7
od km 1
s rasponim
+108,0+108Ploča mostapovršine mo
adnja s jede 55 m.
nika širine palaze se seešaljki. Ukuju polukruvijenac. Uke su po u
zina zaštite e je 110 cmca i triju
dmorja na lma.
nim i bušenspod dna m
u se posebiskopa tla n
oji mora ućja se izvodiava na paltf
u kontejnepa kao mine
IŠ – NE TEHNI
km 0+685.00
km 1+261.50
km4+714.79
km6+731.92
km 14+019.9
+090.00 do
+264.00 do
+964.00 do
nela:
+546.00 do
0+915.00 d
ma:
8,0+84,0 ma je čeličnaora.
nog pilona
po 8,0, m (2ervisne stazkupna širinaužne maskekupna širinzoru na ti H3). To je m, a širina horizontaln
lokaciji mo
im pilotimamora).
nim zabijanema ni zna
ći u čvrstu i uz zaštituformu.
re na baržaeralnom siro
ČKI SAŽETAK
0 O
0 O
9 O
2 O
93 O
km 8+246.
km 9+752.
km10+044.
km 8+045.
o km 13+38
m. Ukupna a ortotropn
prema dr
2×3,5+2×0,ze širine pa gornje plo – regulatora mosta jepski detalj ujedno i zau podnožjunih prečki.
sta Pelješa
a velikog pr
lima s platačajnijeg n
stijenu) izu čeličnim
ama, a u skovinom.
K
O = 11.1 m
O = 13.0 m
O = 4.0 m
O = 4.0 m
O = 10.6 m
00 L = 1
00 L = 4
.00 L =
00 L =
82.00 L = 2
širina pona ploča vis
ugom. Osig
5) i razdjelpo 2,0 m uohe mosta jri vrtloženje 24,64 m. j koji prepaštitna ograu 50 cm. Og. Na taj s
ac zaključen
romjera (2,
tforme na negativnog u
zvodi se takolonama,
kladu sa zak
56 m
88 m
80 m
499 m
467 m
oprečnog ine 4,50
guran je
lni pojas koji su je 23,02 a, širine Vanjske poručuje ada koja grada se se način
no je da
,0 m) na
površini utjecaja
akođer s tako da
konskom
11
Eventuaod vibracourtainOko pilona povrutjecalo
Prilikomprimijenprocuriv
Inženjeobrađen
S
alna potrebacija prilikon“ koji se pota se postršinu, te se o na životin
m betonirannit će se vanje ceme
ersko-geolone su za ces
TUDIJA O UTJ
ba zaštite žom izvedbeprimjenjujeavlja dodat tako sprečanjski svijet.
nja pilota ičelične ko
entnog mlije
oške karaktste i most u
JECAJU ZAHVA
ivotinjskog e pilota, moe u svijetu tna zaštitnaava njihovo
Izgle
i drugih dijolone i nepeka ili čak b
teristike pu posebnom
ATA NA OKOL
svijeta (proguće je pr i provjerea kolona uno širenje u m
d elemenat
jelova konspropusne sabetona u po
rostora, ogm elaboratu
IŠ – NE TEHNI
rvenstveno edvidjeti pn je pri gra
nutar koje omoru što bi
ta mosta
strukcije standučaste odmorje.
graničenja za potrebe
ČKI SAŽETAK
morskih sisrimjenom sadnji građeostaju mjehi izazvalo o
tupišta (nproplate kak
i smjernicee izrade stu
K
savaca i većsustava „airevina ovakvhurići zrakaodređene vi
r. naglavnihko bi se s
e za projekdije.
ćih riba) r bubble vog tipa. a i izlaze bracije i
h ploča) priječilo
ktiranje,
12
Sveukupceste dinženjeiz strukUlazni sklivaž ouslojeno
Svi matnasipa. karbonanaslaga
Prema godina ljestviceEurope
S
pno se moždobro odabrskoeološki
kture (SS, Asjeverni i izosne ravnineoj stijensko
terijali iz p Na mjestimatne stijene je mala, ve
seizmološk(Kuk, i oste intenzite i ima raspo
TUDIJA O UTJ
že konstatibrana, jer j povoljne,
AR i ┴b) su zlazni južnie struktureoj masi.
roboja tunema gdje je e, osim nalezana je uz
koj karti Retali,1987) peta (Medveodjelu od 12
Pr
Organse
Fliš; klaeocena; la
Alveolinv
Vapnenci skeramosferudistima
JECAJU ZAHVA
rati kako jje vođena dobrookam u velikoj m portal tun
e (AR). Upo
ela, ili isko cesta projeaporovitim z eventualn
epublike Hpodručje is
edev-Sponhe2 stupnjeva
roluvijum
nogeno‐barski edimenti
astične naslage apori i kalkaren
nsko‐numulitni vapnenci
s erinama i ‐ senon
ATA NA OKOL
e s inženjepreko tere
menjene karmjeri povolela kroz brrnjaci most
opa zasjekaektirana u n naslagama
ne kaverne u
rvatske, M straživanja euer-Karnika kao i MCS,
niti
IŠ – NE TEHNI
erskogeološena kojeg rbonatne stljnoorijentirdo Kuvaju ta s obje st
i usjeka mnasipu nalaa eocenskogu podzemlj
1:100.000 spada u pk, 1964; ko Mercalli-C
Vapnenci
Vapnen
Vapnesal
Vapnenci i
Vapnenci i doklipeinski vapportland
ČKI SAŽETAK
škog stajaliu najvećem
tijene. Sustrani u odnosu okomitintrane su u
moći će se kaze se u podg fliša, i mou.
0, za povraprostor s moristi se u ancani-Sieb
s ulošcima dolalb
nci i dolomiti ‐ obarem‐apt
nci s orbitolinapingoporelama
i dolomiti s favr
lomiti s klipeinanenci – kimerid
K
šta varijanm dijelu iztavi diskontosu na trasna slojevitokompaktno
koristiti za dlozi čvrstoogućnost sl
atni period magnitudom zemljama bergova ljes
omita ‐
otriv‐
ma i a
reinama
ama; dž‐
ta trase zgrađuju tinuiteta u ceste.
ost (SS) i j, dobro
izvedbu o vezane ijeganja
od 500 8º MSK istočne stvica).
13
Analizaocjenomonoga šhorizon
Na temvozilima(prosječputovan
IstraživaprostorDC D8 oInstitut prometTreneco
Obujamplaniraninvesticobujma
Izvršenasmjerniekonom
RezultaEkonomprojekt izgradnjceste Dperspekskladu predme
S
a prometnom prometa,što se nazivtima buduć
melju proveda izmeđuukčni godišnjnja (putničk
anja su rađu kopno – P
odnosno do IGH Zagrebno povezivon COWI, 20
m i strukturne dogradncijom, ocjen prometa, o
a je i analizcama Euro
mske održivo
ati društvenmska interna
društvenoja mosta Pe414) uz nov
ktive društvs EU smje
etni zahvat
TUDIJA O UTJ
Vapnenci rudistima
Vapnenci ‐
Vapnenci hondrodocenoman‐
Vapnenci cenoman
Vapnenci, vapnenci icenoman
Rasjed bezkaraktera:pokriven ilociran i foosmatran
og modela , točnije ceva postojeććnosti.
denih istražkupno 107 zi dnevni pka vozila) o
đena u okviPelješac – k DC D414) ub, 2012., dvanje razd015.).
ra očekivannje cestovnnjeni su kroodnosno PG
za društvenopske Komosti projekt
o-ekonomsa stopa po
o pozitivan elješac i privu trasu Peveno-ekonoernicama konalazi.
JECAJU ZAHVA
i dolomiti s – senon
‐ senon
i dolomiti s ntama – turon
i dolomiti ‐
dolomitični dolimiti – alb‐
z oznake : utvrđen, li nesigurno otogeološki
i njegove oestovnih proćim i anticip
živanja forzona (59 zo
promet). Pudnosno vrst
ru „Studijekopno, Izgruz novu trasopunjena advojenog t
nih budućihne infrastroz više vremGDP po vrem
no ekonomsmisije za ta koristio s
ke analize vrata je u tj. veći oistupnih celješke ceste
omske opraoje definir
ATA NA OKOL
ocjene u oometnih topiranim pro
rmirane su ona užeg i utovanja suti tereta.
e opravdanoradnja mostsu pelješke analizama i teritorija
prometnihrukture u menskih premenskim pre
ke opravdainfrastruktu
se programs
pokazuju e tom slučajd graničnihsta mostu (e na dionicvdanosti i aju razvoj
IŠ – NE TEHNI
Vapnenci s klaoksford‐kimer
Oolitični i psevapnenci s seldoger
Vapnenci s litiorbitopselama
Dolomiti i vapmegalodonim
Elementi padamjerenje, presloj
Čelo navlake: pokriveno
okviru istražokova, i njihometnim su
matrice pu 48 zona šiu razvrstan
osti dogradta Pelješac ceste na d podacima Republike
h tokova naprostoru k
esjeka, a u esjecima.
anosti zahvaurne projeski paket HD
konomsku Nju 6,88% šth 5,5%. Sto(do državnei: Šparagovpotrebe za cestovne
ČKI SAŽETAK
adokoropsisimaridž
udoolitični liporelama – lija
iotisima i a ‐ lijas
pnenci s ma
a sloja: pojedinvrnuti i vertikal
utvrđeno i
živanja, se hovim ponaustavima, d
utovanja cereg područna prema v
dnje cestovn i pristupn
dionici Zaradiz nove StuHrvatske
a relevantnkopno – Pe studiji su d
ata. Analizaekte (DGREDM-4.
NPV u iznosto pokazujeoga se može ceste D8 ovići (Zaradea prostornimreže pod
K
a –
as‐
ačno lan
bavila sistašanjem u odanas i na p
estovnim mčja) na razivrsti vozila
ne infrastruih cesta modeže – Đontudije izvedi(TFP Cons
noj mreži pelješac - kdati detaljn
a je izvršenEGIO). Za
su od 101,4e da je ekže zaključitodnosno do eže) - Đontam povezivadručja u ko
temskom okvirima planskim
motornim ni PGDP a i svrsi
ukture u ostu (do ta Doli“, ivosti za sortium,
područja kopno s i prikazi
a prema ocjenu
4 mln. €. konomski ti da je državne a Doli, iz anjem u ojem se
14
Varij
Ova pristinfra
IdejnpriklProstanalivarij
Konadenivprotoprist
S
jantna rješ
Studija imaupnim cest
astrukturu u
nim rješenjučnih križatornim planizirana kaoante: dijam
ačan prijedlvelirana tipočnosti elimupne ceste
TUDIJA O UTJ
šenja
a za zadatatama i to zau Prostornom
jem, a u anja na počnom dopušto križanja mant i truba
log obrađenpa dijemanminiraju lij.
JECAJU ZAHVA
k procijenia trasu kojam planum D
skaldu s četku trasetena su križu nivou i a.
n u ovoj stunt, jer na jeva skreta
ATA NA OKOL
ti utjecaj na prolazi u Dubrovačko
PPDNŽ sue (na D8, Džanja u razikao denive
udiji je da staj način oanja i omo
IŠ – NE TEHNI
na okoliš zacijelosti ko - neretvan
u rađene aDuboka) i naini i van razelirana. De
se križanja ostaju u pogućuju pr
ČKI SAŽETAK
ahvata Mostoridorom nanske županij
analize moa kraju (nazine, te su
enivelacija
Duboka i Zalaniranom riključke i
K
t kopno – Peamjene za cje.
ogućih obli D 414, Za stoga oba je rađena
aradeže izvkoridoru, ulokalne m
elješac s cestovnu
ikovanja radeže). križanja
u dvije
vedu kao u smislu reže na
15
2) OP
2.1. N
Svaka imijenjaPlaniranpotrebnsocio-ekbolje poLastovoizgradnj
Izgradnjpolutočširem pmjestu najkraćveć posdoboljevrijemeatraktivpoticanod sekupovećanZbograzpotenci
Područjstrani pizgrađeuglavnoanalizir
Mnogobpolutooizgradnjdugoroč
U podrunekolikomnogo registrirradi o magistrpretposbitnijihobzirom
U podrneposreBogićevstanovnsljedećai Radet
S
PIS LOKA
Naselja i s
ntervencijaa nešto na bna izgradnjnom i od širkonomsku sovezati hrv
o dobiti novjom mosta.
ja će nesučnoj strani, području, na će se zim pravcemstojećih ak
e ukupne pe putovanjavnosti poluje novih ak
undarnog zunim zahtjevzličitih potjalnu poslje
je naše anapoluotoka, jno, nalazi
om definirarati i pretpo
brojne izravok Pelješac je mosta čnije, te pr
učju zone uo manjihnaviše privrerano 2011. malim nase
rale, glavnestaviti je da promjenau
m na nove d
ručju utjecednoj najuvići, Gornjeništva iz 20a skupina nići ima sve
TUDIJA O UTJ
CIJE ZAH
stanovništ
a u neki nabolje, neštoja Mosta Preg društvenstrukturu, kvatski državi impuls za .
umnjivo do uneposrednaročito u dnačajno p
m što će imaktivnosti npovezanostia premada
utočkih cjektivnosti. Punačaja, movima na raztencijalnih edicurazmo
alize prvenjerje na kose u zoni
ana, proučostavljati ug
vne i neizr ćese najvjmoguće je
redvidljivije
utjecaja na aselja koja smenimstan g. 160 staeljima kojae prometna izgradnjou namjeni imenzije pr
caja izgradžoj zoniuz
e selo, Don11. g.) uku
naselja oko eukupno 27
JECAJU ZAHVA
HVATA I M
vo
aseljeni, pao na lošije, Pelješac je nog značajakonstatiranvni teritorij razvitak s o
vesti do ranoj okolici zo sadarelat
poboljšati ati kao posa poluotoki kopna – ualjim destilina za porometnice orat će primzine usluga
posljedicaotriti.
stveno je lopnenoj stra
utjecajafrečena i jasglavnom na
avne posljejerojatnije
e stogarazme i nepredvi
kopnenoj su prvenstvovnicima –
anovnika ina se već nice koja pm mosta, izemljišta prometa.
nje mosta zjecaja je nje selo, Bupno samo mjesta Dan stanovnika
ATA NA OKOL
MOGUĆIH
a i nenaselj a neke dim u dosadaša. U smislu o je da pro te da će Pobzirom na
azličitih pozone najužetivno nerazvneposrednaljedicu potku. Izgradnu širem smnacijama i
oboljašavanji prometni miti nova o u relativno, o svemu
lokalna zonani, obziromekventne psna. Stogaa poluotočko
edice i utje pojaviti k
motiriti kaoidljivije.
strani, u neveno naselje vikendašimaselju Komalaze u zopovezuje sizuzev pojapa niti u po
Pelješac malo nasealdasan i Ž58 stanovnnčanje kojea. Kako je
IŠ – NE TEHNI
H UTJECA
jeni prostomenzije ostašnjim anali procjene uojekt ima vPoluotok Pe mnogo bol
osljedica – eg utjecajavijenijim dadostupnosicanje neki
nja mosta mislu riječii time utjjeodvijanja pravci kojiopterećenjao nerazvijenu valja vod
na utjecajam na mnogpostojeće g senajvažnoj strani zo
ecaji planirkao rezultato izravne
eposrednojena malim
ma. Radi semarna sa 17oni utjecajasjeverozapaačanja tranzojavi novih
na Pelješkelje (selo) Žuronja imika. Nadalj
e sa zaseocividljivo iz
ČKI SAŽETAK
AJA
r donosi raaju uglavnoizama ocijetjecaja proveliku društelješac i otolju povezan
kako na oa, a u indireijelovima pt Pelješcuh novihkao će najvjeri – s poluoecati na p
a postojećii su – doizga, izražena nom i neizgditi računa
a u blizini ne elemente
glavne promniji socijal
one utjecaja
rane izgradt izgradnjei neizravn
užoj zoni broj autohte o naselju 76 stanovniapostojeće adni i južnzitnog prom oblika gos
koj strani, Brijesta k
ma (prema e, u zoni uima Prčevićovih podat
K
azličite proom nepromjenjena povojekta na potvenu korisoci Korčula
nost do koje
obalnoj, taektnijem smpolutoka. Nu najdirekt i jačanje rrojatnije dotokom, skpovećanje h aktivnos
gradnje mos brojem vozrađenom poa i pažljiv
naselja Brije – područjemetnice – slni utjecaja.
dnje mosta e. Moguće ue, kratkor
utjecaja, ntonih stano Duboka u ka. Obzirom ceste - Jani dio Hrvameta, neće spodarskog
glavno nakoje sa zarezultatimautjecaja naći, Bantovićtaka, mjest
mjene – jenjene. voljnom, ostojeću st jer će , Mljet i
e će doći
ako i na mislu, i u a prvom tnijim i različitih dovesti i kratit će
stupnja ti kao i sta – bili zila,ali i odručju. o svaku
jesta na e je već situacija ji mogu
obala – utjecaje
ročnije i
nalazi se ovnika, a kojoj je m da se adranske atske,za doći do razvitka
aselje u aseocima a popisa alazi se i ći,Šašare ta pored
16
kojih ćei napu(maslinaribarstv
Povećanizgradnjsvakakodjelatnopovećaninteres plasman
2.2. P
Razmatpreko čProstorndaljinskdanašnj
Najznačpodručjs Europos ostalim
Gotovo
Međutimmrežu replicirapodručjprometu
2.3. V
Tijekomutjecaj slučaju onečišćna gradosobito Potencitvari iz uslijed mogu izZahvat izgradnjZona poSUO oč(struje m s-1 uširenje
S
enovoizgrađušteni. Poarstvo, vin
vom i – tek u
ni promet vjom teinte
o može utjosti. S jednim promet izostane nproizvoda)
Prometni
rani Most kčvorova Slivnom planu ki promet (je Jadransk
čajnija cestja. Osim štoom, njome m državama
sve županij
m područjeDubrovačkoat će uloguje Županijeu. To se po
Vode
m izgradnje koji se sas akcidentnujućih tvar
dilištu. Dobr posebnih ujalni negat otpada kroneispravne
zbjeći. se nalazi nje zahvata otencijalnogčekuje makkoje su pris pridnenom sedimenta
TUDIJA O UTJ
đena cesta ostojeće,staogradi, pou začetcima
vozila, poveeres domicecati na p
dne strane,tom putnika(neće se, ) takva proi
sustav
kopno – Peljvno i Doli s Županije d(u relacijamke magistral
ta je D 8, tzo veže podr je Županija Jugoistoč
jske ceste v
Pelješca i o-neretvansu cesta D e postaje aglavito odn
e zahvata stoji od zamnih situacijri iz strojevrom organizuvjeta građeivni utjecajoz tlo tijek
e mehanizac
na području na biološkeg utjecaja ksimalni dosutne do 90
m slojudose u suspenz
JECAJU ZAHVA
prolaziti vrarije stanljodjelstvo)a – turizmo
ećana potracilnih stanopoticanje a, poljopriva jer će i nna primje
izvodnja mo
ješac pripaspaja na au
dubrovačko-ma Županijle D 8 i dije
zv. Jadransručje Župana povezanane Europe.
vezane su n
Korčule nijske županij8 i dijela atraktivnije
nosi na turis
na mjestimmućenja ilija, tijekom
va ili vozila zacijom graenja Hrvatsji na podzekom građencije. Pridrž
u vodnog te elemente obuhvaća poseg suspe0% vremenaeg čestica ziji ovisno
ATA NA OKOL
rlo su slabonovništvo, ) na malimm.
ažnja za uslovnika da li i smanji
vredne djelnastati poveer, izgraditože nastavi
da planiranutocestu P-neretvanskje: tranzitnela Pelješke
ska magistranije s preosa i sa susjed
na nju.
je zadovoljje, a planiD 414 ali
e za svrhe stička putov
ma prelaski onečišćenm kojih m te zbog neadilišta i prskih voda, oemne vode mnja ili nekožavanjem p
tijela O313- kakvoće prpodručje nandiranog ma – brzina immože biti je o više
IŠ – NE TEHNI
o naseljena,bavi se
mparcelama
ugama, pre prodaju sivanje intelatnosti i rećani interei restoraniti odumirat
nom koridorloče – Dubke. Funkcioni i izvorišne magistrale
ala, kojom stalim dijelodnim država
javajuće kvrana cestana znatnoj putovanjavanja.
a preko voja vodotok
može doći eadekvatnoridržavanjeovi se negatmogući su uontroliranimpropisa i uv
-MNE (tip Oriobalnih voa kojem se,materijala m iznosi dodo 5 km ofaktora (sm
ČKI SAŽETAK
, a neki su uglavnoma, kao i uz
etpostavljensvoja (zapresa za poribarstvo ses korisnikai i na takti.
ru buduće brovnik, kak
onalno ta ceno-ciljni te e D 414.
se odvija nom Republiama – BiH i
valitetno poa s Mostomj višoj razia koje prip
odotoka mka. Najveća do neko skladišteno
em odgovarativni utjecauslijed ispir
m istjecanjevjeta građe
O313). Procoda. , prema mou najnepov
o 0,2 m s-1 uod izvora smjer i brzi
K
zaseoci djem poljoprzgojem ško
ni interes zauštena) ze
ostojeće ause mogu poa, no ukolikav način o
brze ceste ko je predvesta treba dio unutra
najveći dio pike Hrvatske CG – a pre
ovezano u cm Kopno – ini uslužnospadaju cest
oguć je nea opasnost pntrolirane og otpada ajuće regul
aji mogu izbranja onečiem mineralnja ovi utj
cijenjen je
odelu prikazvoljnijim uu površinskosedimenta. na morskih
elomično rivredom ljaka te
a vikend emljišta, utohtone otaknuti ko takav osigurati
koja se viđeno u preuzeti ašnjega)
prometa e i dalje ko njih i
cestovnu Pelješac sti čime tovnome
egativan prijeti u emisije
nastalog lative, a bjeći. šćujućih lnih ulja ecaji se
utjecaj
zanom u uvjetima om i 0,1 Stvarno h struja,
17
količinasuspendTijekompostavljmorska na ovaj UtjecajprocesufitoplanizvođendinoflagsedimenPosidon Negativuslijed vozila, KolizijemjestimZnačajnceste, p
2.4. M
Prikaz omjerenj
Kao osnmjerenj2005.-2smjera lokacija
Za potrkratki pvjetrovn
Analiza - s
z- b- m- g- g- m
Šire podpojasu vremenrazvoje
S
a i sastav podiranog matm izvođenjajanja stupo cvjetnica P biološki ele na prozirn
u primarne nktonske zanja radova gelata. Osimnta može nia oceanica
vni utjecaj trošenja goupotrebe sr
e i negativnma gdje sustnija onečišćprevrtanje i
Meteorolo
osnovnih klja i opažanj
novu za anaja tempera014. godinai brzine vje
ama provod
rebe izrade prikaz općihne prilike to
koja slijedsrednje, apzraka, broj dana smaksimalnegodišnju i sgodišnju i smaksimalne
dručje planumjerenih skih situacm konvekt
TUDIJA O UTJ
odignutog sterijala. a radova doova područPosidonia oement kakvnost i količ proizvodnjajednice. Na mogao bm, utjecajaimati nega
a, bentoske
na površinornjeg slojaredstava zani utjecaji tav uređenjćenja voda i sl.
oške i klim
limatološkihja na meteo
alizu metreature zraka,a. Analizu vetra na loki se digitaln
Studije o uh karakterisog područja
i sadrži: psolutne ma
oborinom,e dnevne izsezonske ružsezonske raze izmjerene
niranog mo širina gdj
cija. Ljeti ivne naobla
JECAJU ZAHVA
sedimenta)
oći će do tje obuhvat
oceanica, tevoće priobačinu hranjive (koncentadalje, prei prouzroča na planktativan utje
e beskraljež
nske i podza ceste, kota posipanje na sustavja vodotoka moguća su
matološke z
h parametaorološkoj p
eoroloških p, oborine, tvjetrovnih pkaciji Komanim (impuls
utjecaju nastika klime a.
aksimalne i
mjerene i ože vjetra, zdiobe brzie i očekivan
sta kopno je je stanjdominirajuake i pljus
ATA NA OKOL
te ova zon
trajnog gubta zahvata.ese izgradnjalnih voda uvih tvari, ptracija kloroekomjerni dčiti „red-titonske zajeecaj na bižnjake na po
zemne vodeača i drugih kolnika cesv uređenja a i voda preu u slučaju
značajke
ara dat je ostaji Ploče
prilika na nte smjera iprilika upotrna. Mjerensnim) mjern
a okoliš mo s posebnim
minimalne
očekivane k
ne vjetra, ne 10-minut
- Pelješac je atmosfe bezgradijekovima kiš
IŠ – NE TEHNI
na predstav
bitka površi. Na podrujom zahvatunutar ovog osljedično ofila a), a
donos nutrijde“ cvatnj
ednice, podiološke eleodručju šire
e moguć jeh dijelova vste u zimski vodotoka esijeca ili pr prometnih
na osnovu e i postaji K
navedenoj li brzine vjetpunit ćemonje smjera nim sustavo
osta kopno m osvrtom
izmjerene
količine obo
tne i trenut
nalazi se cere vrlo prentna poljae. Hladno
ČKI SAŽETAK
lja moguće
ine morskoučju zahvata ne očeku područja umože dovetime i do
jenata sa dje, kao i izanje, te
emente kakeg utjecaja
e tijekom vozila, gubiim razdoblji voda morolazi nepo nesreća (s
dugogodišKomarna.
okaciji koretra u 10-goo obradom i brzine vjom mikroM.
– poluotok na tempera
i očekivane
orine,
tne brzine v
cijele godinromjenjivo a tlaka zradoba godin
K
e područje u
g dna na pta nije zabje direktan
utjecaja. esti do prompromjenau na u vodencvatnje t
potom i dekvoće: ma
a u vidu pre
odvijanja pitka goriva jima. ože se dogsredno uz c
sudari, izlij
njih meteo
istit ćemo odišnjem rapodataka metra na nav
Pelješac daturne, obo
e temperatu
vjetra.
ne u cirkulauz česte
aka s povrne od stud
utjecaja
području bilježena n utjecaj
mjena u sastavu
ni stupac toksičnih epozicija kroalge,
ekrivanja.
prometa i maziva
oditi na cestu. etanja s
oroloških
podatke azdoblju mjerenja vedenim
at ćemo orinske i
ure
acijskom izmjene
remenim enog do
18
ožujka vjetrom
Prema temperakišnu ktemperatemperasuhih mljeto sauzastop
Temperdevijaci15.9 ºCnajhlad
Apsolut38,8 ºC ºC zabilKako jeiznad tkarakte
Oborinavremenpromatrsu reljeprilike brojem dnevnih
U razdooborineoborinekoličinauz ciklo
Za potrei odvodoborinegeneralprilikampremaše122,9 m
Na podrZaninovgodišnje
Za potrPelješac
S
karakterizim.
Köppenovojature zrakaklimu kakvatura najhatura viša
mjeseci (s), a srednjom pna mjeseca
ratura zrakaija). Srednj. Prosječnonija godina
na maksim i izmjerenlježen je u e ovdje rijetla. Godišnerizira maks
a je, uz vjski. Oborinranog podru
ef tla, udaljprikazane
dana s odrh količina ob
oblju 2005.–e iznosi 122e, a minimuama oborineonalnu aktiv
ebe projektdnje oborie. Proračunizirane raz
ma u Pločaena jednom
mm je 50 go
ručju planirvić i dr., 2e.
rebe planic od izuzet
TUDIJA O UTJ
raju česte
j klasifikaca i oborine,va vlada uladnijeg mje od 10 ºC minimum temperatua imaju sred
a se iz godja godišnja o najtoplijaa bila je 200
alna tempea je u srpnveljači 201
eč o mostu,nji hod tesimum u srp
jetar, najpnski režimučja i općojjenost od m
prosječnimređenom dnborine.
–2014. godi20,4 mm. Mum od 772,e nastaju usvnost nad A
tiranja, izgnskih vodan očekivanzdiobe ekstama može m u 10 goodina.
ranog Pelje008. Klima
ranja, projnog je znač
JECAJU ZAHVA
ciklonalne
ciji klime, k, ovo podruu velikom mjeseca višC tijekom v oborine jeurom najtodnju tempe
dine u godin temperatua godina u 05. s 14,8 ºC
eratura zraju 2007. go2. godine. , od značajemperature pnju (16,6 º
promjenjivim na neko
j cirkulacijimora ili većm mjesečnnevnom kol
na na meteMaksimum je,9 mm izmjslijed nereg
Atlantikom i
radnje i koa, značajnonih ekstretrema. Rezočekivati ddina. Oček
škog mostaatski atlas
jektiranja, čaja poznav
ATA NA OKOL
e aktivnosti
koja uvažavučje ima Csdijelu um
ša od –3 ºviše od 4 m
e ljeti, makplijeg mjes
eraturu već
nu najviše ura zraka u promatranC.
ka na meteodine. Apso a su i temp zraka na ºC) i minimu
ji meteorom područji atmosfereih vodenih im i maksličinom obo
eorološkoj pe zabilježejeren je 20gularnosti č u Genovsk
rištenje svao je poznma količinzultati pokda će dnevkivani povra
a može se očHrvatske) i
izgradnje vanje razdio
IŠ – NE TEHNI
i prolasci
va bitne odsa klimu. C jerenih širC i niža omjeseca u ksimum zimseca većomu od 10 ºC.
mijenjala u razdoblju 2om razdob
eorološkoj olutni minim
perature zr 5 cm iznum u siječn
ološki elemju ovisan e, a modific površina i simalnim dorine i anal
postaji Pločen 2010. go011. godinečestih prodoom zaljevu
akog objektavanje očene oborinekazuju da vna količinatni period
čekivati nei to 100-20
i korištenobe smjera
ČKI SAŽETAK
hladnih fr
dlike srednj je oznaka rina. Njoj od 18 ºC. godini. Tijei. Oznaka a
m od 22ºC,
u veljači (n2005.-2014lju bila je
postaji u Pmum temper
raka izmjernad tla u ju (1,0 ºC).
ment, kako je o geog
ciraju ga loksl. U ovoj s
dnevnim kolizom izmje
če prosječndine kada j
e. Ovakve rora frontaln.
ta, a naročiekivanih ee provedese u prosja oborine
d za dnevn
što veća ko00 m više o
nja mosta i brzine vje
K
ronti praćen
jeg godišnj za umjeren
odgovara Srednja m
ekom godina ukazuje n a uz to ba
najveća sta. godina izn2014. s 16
Pločama iznrature zraka
rene na visi Pločama .
prostorno,grafskom pkalni uvjetisu studiji oboličinama oerenih mak
na godišnja je palo 176razlike u gonih sistema
to sustava kstremnih n je koriječnim klimod 105,5 u količinu
oličina oboroborine u p
kopno – petra.
ni jakim
eg hoda no toplu srednja
mjesečna ne nema na vruće ar četiri
andardna nosila je 6,4 ºC, a
nosila je a od –7,2
ini 5 cm također
, tako i položaju i kao što borinske oborine, simalnih
količina 68,0 mm odišnjim vezanih
prihvata količina štenjem matskim mm biti oborine
rine (vidi prosjeku
poluotok
19
Vjetrovsustava Svakakokonkavn
Čitavo šprevladbrzine mmjerenjvjetar) mjesečn
Srednjeintervaliznosu oudar vje
Maksimapostajemaksim2012. gizmjere22,4 m/vjetar Nvjetrom
Na osnopokazujrazliku III zonu za vjeta
Maksimapremašei 44,2 m
U zimskupućujedoći do
Prilagod
Najznačtemperanalazi uvjetromsigurnos
Očekiva
Za podpromjenGüttlerDubrova
S
ne prilike n opće cirkuo da su pojnost i konve
šire područavaju dugomanje od 3 ja, a brzine najčešće sunih brzina v
e 10-minutnla mjerenjaod 22,4 m/setra od 33,2
alne 10-mi Ploče krealne godišn
godine. Najena 10-minu/s za vjetaNNE, ESE-S
m može oček
ovi podatakje da se širod toga Kom opterećenar smjera E
alne trenutene u prosjm/s u Koma
kom razdoe na moguć smanjenja
dba klimats
čajniji klimatura i obou priobalju
m nošenih st prometa.
ane promje
ručje Repune klime ko, et al. 20ačko-neretv
TUDIJA O UTJ
nekog podrulacije, utjedini lokali
eksnost relj
čje Ploča kotrajnija st m/s (jače veće od 9u zimi, a navjetra.
ne brzine >9a godišnje,s izmjerena2 m/s izmje
nutne brzinetale su senje trenutnjveće brzinutna brzinaar ESE smjeSE i W smjkivati uprav
ka s meteore područjemarna, a tija vjetromSE (jugo).
tne brzine jeku jednomarni za vjet
blju očitujću pojavu m vidljivosti
skim promj
matski čimorina te ek povećan učestica mo.
ene klime n
ublike Hrvaoristeći reg010; Brankvanskoj žup
JECAJU ZAHVA
učja određjecajem moiteti pod utefa, nadmo
karakteriziraacionarna sčine manje9 m/s u sveajmanje če
9 m/s u pro, odnosno a je za ESE eren u Kom
ne vjetra ize od 11,5 ne brzine izne izmjerena vjetra u Kera, a trenujerove. Stovo u slučaju
orološke poe Ploča nalme i čitavo (30 m/s <
vjetra (mam u 50 goditar NNE smj
e se pojačmagle i sum duž buduće
jenama
benici kojkstremne vutjecaj možora na cest
na područj
atske Državgionalne moković, Patapaniji.
ATA NA OKOL
đene su geoora i kopnetjecajem i orska visina
a vjetar mastanja atm od 3 boforega 0,4% sl
este ljeti što
omatranom zimi u 14% smjer vjet
marni u srpn
zmjerene tm/s 2014.znosile su ne su za vjKomarni u iutna brzina oga se najvu vjetra tih
ostaje Pločazi u zoni
o područje m Vo< 35 m/
ksimalni udina iznose 4era.
čana naoblmaglice na e prometnic
i utječu nvrijednosti že imati i ptovne površ
u zahvata
vni hidromeodele (Držaarčić, i dr.
IŠ – NE TEHNI
ografskim poenog zaleđa drugih čima i sl.
alih brzinaosfere. Tak
ra) puše tijelučajeva. Bo se odraža
razdoblju z%. Najvećara u ožujkuju 2014. go
tijekom god godine dood 20.7 mjetar SSW istom 10-go vjetra već
veće optere smjerova.
e proračunI opterećenmosta kopn/s). Najveće
dari) za koj41,7 m/s u
aka kao i području pce, a time ć
na cestovnovih param
povećanje šine. Ekstre
eteorološki avni hidrom 2012). Pr
ČKI SAŽETAK
oložajem, ra, dobom d
mbenika kao
, osobito ljko vjetar sekom godinBrzine vjetrava u godišn
zabilježenea 10-minutnu 2009. gododine.
dine na loko 15,0 m//s 2014. goi NNE smj
odišnjem raća od 33 mećenja plan
nata referenja vjetromo-poluotok e brzine tu
je možemo Pločama za
relativna vplanirane ceće se oteža
nu infrastrumetara. Busaliniteta m
emni vjetar
zavod izreteorološkiredmetni z
K
razdiobom dana i godio što su izlo
jeti i u jessrednje 10-e u 71,8% i
ra iznad 9 mnjem hodu
e su u Komana brzina vdine, dok je
kaciji meteos 2008. goodine do 2erova. Mak
azdoblju izn/s izmjerennirane kons
entna brzinam (Vo< 25 m Pelješac p se mogu o
očekivati a vjetar SSE
vlažnost zreste. Zbog
ati uvjeti vo
ukturu su dući da semora, odn.r može utje
radio je pri zavod; Brazahvat nala
baričkih ine i dr. oženost,
sen kada minutne ntervala m/s (jak srednjih
arni u 8% vjetra u
e najveći
orološke odine, a 8.5 m/s ksimalna nosila je na je za strukcije
a vjetra m/s). Za ripada u
očekivati
da budu E smjera
raka što toga će ožnje.
srednja e zahvat utjecaj ecati na
rojekcije anković, azi se u
20
Na podočekujestatistič
RezultaamplituPovećanzahvata
U buduvećom oreferen
Prosječpovećat
U južnoutjecati
Jedna osalinitet
S obzirpodručjtemperaTakođerStoga sobzir očza budupovršinena razin
2.5. K
S obziroaglomerdok su zkojem sneretva
Prema Tispod dunutar r
U blizinpostoježeljezninalazi tjužne Dgustoćastrujanj
S
ručju zahve se ljeti stčki značajno
ati modela puda porastanje srednjea u razdoblj
ćoj klimi nod 30°C) tetnu klimu iz
an broj danti zimi, a lje
oj Hrvatskoi na sigurno
od posljedita Jadrana.
rom na gojima zahvaature. Povr na oštećee kao mječekivane teuću klimu te. Očekuje ni Europske
Kvaliteta z
om na onracije (NN zone aglomse planira
anskoj župa
Tablicama onjeg pragregulativnih
ni zahvata nći problemičkog, zračntakođer relaDalmacije, a prometa. ja kada su
TUDIJA O UTJ
vata, prematatistički zno.
pokazuju pa veća u e dnevne tju 2040.-20
na Jadranu e u nekim dznosi i više
na s oborinoeti će se br
oj očekuje ost prometa
ica povišen.
ore navedeata najznavišenje temenje cestara prilagodemperaturete povećan se da će s unije (Nem
zraka
nečišćenost 001/2014).
meracije vezPelješki moniji (HR5).
u studiji, kga procjeneh vrijednost
nema većihmi vezani snog i morskativno blizuBosne i He Zbog konmogući prit
JECAJU ZAHVA
a rezultatimnačajno sm
ovećanje srazdoblju temperatur70. iznosi d
se očekujedijelovima od 20 dana
om većom roj dana s o
se jačanje a.
nja prosječn
ene promjeačajniji učmperature u, a osobito
dbe preporue u budućnou koncentre i kroz no
mry and Dem
zraka, ter Zone predzane uz većost sa pripa
koncentracie dok su koti, ispod go
h gradova i su uz gustkog) koja jeu planiranogercegovine figuracije tisci na oko
ATA NA OKOL
ma ovih prmanjenje ob
rednje tem2040.-2070
re zraka vedo 1,6°C zim
e znatan pojužne Hrva
a.
od 10 mm ovako signif
vjetra i o
ne tempera
ene klimatinak na cutječe na o mosta, uuča kod odosti, koje seraciju soli krme za asfamirel 2012)
ritorij Repustavljaju veće gradove adnim cest
ije SO2, NOoncentracij
ornjeg praga
većih onečtoću promee veća tijekg zahvata ii Mađarsketerena mo
oliš iz grada
IŠ – NE TEHNI
rojekcija, borine, a zi
mperature u0. nego u eće je ljetmi, odn. 3°
orast vrućihtske poveć
će se u većfikantnom o
pćenito ne
ature i sma
tskih paramcestovnu inkarakteristtjecaj mož
dabira asfale sa velikomkoja će se alt i asfaltn.
ublike Hrvaeća područ(Zagreb, Spama u potp
O2, Benzenje PM10 nea procjene.
čiščivaća oketa (gradskkom turističma važniju
e te je takooguće je jaa i luke Ploč
ČKI SAŽETAK
u razdobljuimi malo p
u svim sezorazdoblju
ti nego zimC ljeti.
h dana (daanje vrućih
ćem dijelu oborinom sm
estabilnog v
anjenja ob
metara kojnfrastruktutike, odn. že imati i lta i asfaltm sigurnošćvjetrom na
na veziva o
atske klasifja poput pr
plit, Rijeka,punosti pri
a te Pb, Asešto veće n
koliša. Na pkog i prigrčke sezone. u ulogu u poođer na toavljanje efče te zbog
K
u do 2070.ovećanje k
onama, pri čdo 2040.
mi, a na p
ni s tempeh dana u od
priobalne Hmanjiti.
vremena, št
borina je p
je se očekru ima pooštećenje povećani snog veziva ću mogu pranositi na cve mjere u
ficira se narimjerice ž, itd.). Podpada Dubro
s, Cd, Ni nno i one se
području zoradskog ces Luka Pločeomorskom pm dijelu pfekta kananeposredne
. godine koje nije
čemu je godine.
području
eraturom dnosu na
Hrvatske
to može
ovišenje
kuju na ovišenje asfalta.
salinitet. uzeti u rojicirati cestovne ugraditi i
a zone i upanije, ručje na ovačko –
alaze se e nalaze
one HR5 stovnog, e koja se prometu ovećana liziranja e blizine
21
Bosne i takođersezone obalne kada se(jugo).
Prema modelirAs B(a)propisanDubrovas obzirobio I ka
GHG em
Na osnoprometn
prosječvarijantvoz/dan
Udio te
Za izračFactors
Na osnooba var
Takođerautomo
Po metparamepotrošni prosje
Izračun varijant
2.6. T
Na podzahvata9,08%, v0,62%.
U katemaslinikpoljoprirazličitirazličiti(5,39 %
S
Hercegovinr očekivati očekuje upcirukulacije
e javljaju e
Izvješću kvranih vrijed)P u PM10 nih Direktivačke županiom na ukuptegorije.
misije iz pro
ovu studije na optereće
ni godišnji ti (1) kad jn (2), ako je
retnih vozil
čun je kori for Compa
ovu navedenijantna rješ
r je razmaobili, teretn
odologiji „etri za izraji goriva na
ečni dnevni
GHG emitnog rješen
Tlo i poljo
ručju utjeca) dominira vode sa 14
egoriji poljka) sa znaivredne poih načina pih načina p
%), zapušten
TUDIJA O UTJ
ne, kroz pr iz brodskopravo u tome koja je dekstremnije
valitete zradnosti s obz česticamavama 200ije (Opuzennu taložnu
ometa
izvodljivosenja kako s
dnevni proje D414 nae pristupna
la je 8%, od
štena metony Reportin
nih podatakšenja, u od
atrana prosna vozila i te
2012 Guideačun emisia dionici i b ljetni prom
isija pokazja sa dva p
oprivredno
caja planir šumska ve
4,70%, nepr
joprivrednihačajnim udovršine sa poljoprivredpoljoprivredne poljopri
JECAJU ZAHVA
rekograničnog i cestov
m razdobljuominantna
e brzine vje
ka za 2013irom za one
a, kvaliteta08/50/EK, 2n, Hum i Ža tvar (UTT)
sti, za izračslijedi:
omet na ma Pelješcu a cesta i D41
d toga teški
odologija „2ng“.
ka izračunanosu i na d
sječna potreška teretn
elines to Dija staklenbroju pređemet, za dva
zuje da narometna tra
o zemljište
ranog zahvagetacija sairodne (izg
h površinadjelom prirznačajnim dnog korištdnog korištvredne pov
ATA NA OKOL
no onečišćevnog prome. Transport cirkulacijaetra iz NE
. godinu, nečišćujuće a zraka su2004/107/Earkovica) zra i pojedine
čun GHG em
mostu Peljeprojektiran14 projektir
h 5% (uraču
2012 Guide
ata su opteruljinu svako
rošnja gorivna vozila) po
Defra / DECičkih plino
enih kilome varijantna
ajmanje emaka.
e
ata (300 m 68,56%, a rađene) po
a sudjelujurodne vege udjelom ptenja s domtenja s domvršine (4,13
IŠ – NE TEHNI
nje. Postojeta koje set onečišćenja tijekom gosmjera (bu
na području tvari SO2, ukladna je EZ. Na mjeak je bio s konstituent
misija iz po
šac u 2046na s 4 promrana s dva p
unato i BUS
elines to De
rećenja po oga od njih
va u odnoso pređenih
CC's GHG Cova. Izračutara za pro rješenja.
misija stak
m odnosno zatim slijeovršine sa 7
u poljoprivetacije (31prirodne veminacijom minacijom 3 %), te ne
ČKI SAŽETAK
jeći pritiscie zbog većja primarnoodine osim
ura) te tijek
u aglomeracNO2, te kosa ciljevim
ernim postaobzirom nate UTT (Pb,
okretljivih iz
6 godini je metna trakprometna t
).
efra / DECC
vrsti vozila.
su na vrstu 100 km.
Conversion“ un je, dakosječni dnev
kleničkih p
150 m lijede poljopri
7,04% i prir
vredne pov,24 %), maegetacije (maslinika vinograda
enavodnjava
K
na okoliš će gustoće o je pod ut u hladnijemkom ljeta W
cije HR5 tencentracijuma zaštite ajama na pa O3 II kateg, Cd, Ni, Tl
zvora, koriš
15.305 voka, odnosnotraka.
C's GHG Co
za PGDP i
u prijevoza
uzeti su okle, napravvni godišnji
linova proi
evo i desnoivredne povodna veget
vršine (domaslinici (25(15,02 %), (11,30 %), 6,77 %), vane poljop
mogu se tijekom jecajem m dijelu W(WSW)
emeljem u Ni, Cd, okoliša području gorije, a , As i Hg)
štena su
z/dan u o 13.081
nversion
PLDP za
(osobni
određeni vljen po i promet
izlazi iz
o od osi vršine sa tacija sa
minacija 5,58 %), mozaici mozaici
vinogradi rivredne
22
površinecrnogor(izgrađe
Područjkojima diminirana vapn(9,68%)
S obzirosačinjavobradiv
Glavni zahvataoštećivaPrivremprenamopasnosmože djaviti: grashladnregulati
Utjecajprilikomnasipavće se i p
2.7. Š
Šume ušumskojje uvjeslijedećAs. Fraxcrnike s
As. Que"duba"
As. Myrmakija
As. Pist
As. Que
Šume nšumamaDubrovn
Privatni140/05,savjetodSavjetoneretva
S
e (0,59 %)rična šuma ene) površin
je utjecajasu glavna
a rendzina nencu sa (1.
om na bonvaju ostalava tla P3 sa
očekivani a, kada će anja tla do
menom prenjenom tla st od emisioći u slučagorivo (benne sustave ivom ne oče
na tlo i pom pripremeanjem, usijpostupno vr
Šumski ek
u promatranj regiji, meetovan prveće zajednicexino orni-Qs crnim jase
ercetum ilic
rto-Quercethrasta crnik
acio-Junipe
erco ilicis-P
a planiranoa gospodarnik.
im šumama, 82/06, 1davnoj sludavne služ
anska župan
TUDIJA O UTJ
).U šumsko (10,09 %)ne zastuplje
a planiranogpedogenetna dolomit
11,85%) i (9
nitet, odnosa poljoprivr 7,58% .
negativni u doći do troći će uslinamjenom bit će zahvije tekućih aju nepažljinzin i dies i sl. Uz prekuju se do
oljoprivredne terena jecanjem i ratiti u prvo
kosustavi i
nom podruediteransko-enstveno lie šuma:
Quercetum enom
cis-virgilian
tum ilicis ke s mirtom
eretum pho
inetum hal
om područjre Hrvatske
a i šumopos129/08, 80žbi (NN 1be po župa
nija.
JECAJU ZAHVA
oj vegetaci) i prijelazene su s 7,0
g zahvata ska obiljež
tu (37,20%),9,00%) te a
sno proizvoredna tla,
utjecaji narajne i privijed kretanbit će zahvvaćeno oko tvari u okivog rada ssel), motorretpostavkuodatni nega
no zemljišti građevin
sličnim graobitno stanj
šumarstv
čju utjecaj-litoralnomitološkom
ilicis Horva
nae Trinajst
(Horvatić 1m
oeniceae Tri
epensis Loi
ju zahvata e šume, Up
sjednicima,0/10, 124/48/13), st
anijama. Za
ATA NA OKOL
iji dominirzno područ04 %.
obuhvaća tžja rezultat, crnica vapantropogeno
odnu sposošume i šu
a tlo vezanvremene prnja mehanvaćeno okoo 49,11 ha kolno tlo, ns opremom na ulja, sr
u da će radtivni utjeca
te tijekom nskih radovađevinskim je.
o
ja, vegetac vegetacijspodlogom,
atić (1956)
tić 1983 – M
1963) Trina
inajstić 198
sel 1971 – M
su dijelomprava šuma
prema zad/10, 25/12tručnu i saa promatra
IŠ – NE TEHNI
ra makija čje makije
tla odnosnot utjecaja pnenačko do tlo flišnih
bnost zemlmska zeml
ni su uz rarenamjene izacije po o 178,83 hazemljišta. naročito un i strojevimredstva prodovi biti izvaji.
korištenja cva. Morfol radovima p
cijski gledakom pojasu tlom i re
1958 – Mj
Mješovita š
ajstić 1985
87 - Makija
Mješovita šu
m državne, a Podružnic
dnjim izmje, 68/12, avjetodavn
ano područj
ČKI SAŽETAK
(72,04 %), i šume (4
o pedosistereljefa. Od
dolomitna (h i krških s
ljišta, domjišta PŠ sa
azdoblje izgDo privrem manipulata zemljištaU zoni utje
nutar radnoma. Od tekotiv smrzavvedeni u sk
ceste značaloške prompri gradnji
ano, pripadu. Rasporedeljefom pa
ešovita šum
šuma hrasta
– Čista, va
tršlje i som
uma alepsko
a dijelom pca Split, šu
enama Zako148/13, 94u pomoć je zahvata
K
, garig (134,78 %).Nep
ematske jedd automorf32,27%), sm
sinklinala i
minantnu kaa 70,69% te
gradnje plamene prenativnim povra, od toga ecaja prisuog pojasa, ućih tvari mvanja, tekukladu sa zak
ajno je mamjene tla prometnice
daju medited šumskih za se stoga
ma i makija
a crnike i m
azdazelena
mine
og bora i cr
privatne. Dumarije Me
ona o šuma4/14) i Zapružaju dj
to je Dubr
3,09 %), prirodne
dinice u fnih tala međa tla koluvija
ategoriju e ostala
aniranog amjene i ršinama. trajnom
utna je i do koje mogu se ućine za konskom
nji nego nastale
e sanirat
eranskoj ajednica javljaju
a hrasta
medunca
a šuma i
rnike
Državnim etković i
ama (NN akona o jelatnici rovačko-
23
Ukupna građevi
Tablica (30 m)
Na prouzgojnona pred
Utjecajzahvatazaposje
Na temšumskogbodova,ha i 4.2
Iako jeopćekorMalosto
Negativkoja jepovršinateškom pojava ekscesnokoliša.
2.8. G
Obziromljudi i rcestom postojemože oč
Glavne turizamrazvitak
S
površina i nskog zahva
1.Vlasničk
Vlasni
G.J. Č
G.J. S
Držav
G.J. K
Privat
Privat
Šume
matranom og oblika (mdmetnoj dio
i na šume a ponajprijedanjem šum
melju izračug zemljišta, od čega 113.129,00 b
e gospodarrisne funkc
onski zaljev
vni utjecaji e veća od a šumskih s mehanizacšumskih št
ne situacije.
Gospodars
m na postojroba, u svim D 414 Orćih ali i stčekivati int
odrednicem, poljoprivk u buduće
TUDIJA O UTJ
vlasnička ata (30 m)
ka struktura
ička struktur
Česvinica
Slivno
vne šume uku
Kuna Pelješk
tne šume - n
tne šume uku
sveukupno
području makija i garonici mala,
i šumarstvje se očimsko-proizv
unatih podaa s ukupno11,32 ha i 2bodova okfš
rska vrijedcije poveća.
mogu se pplanirane,
sastojina nacijom, otvatetnika i be koje se
ske djelatn
eću socio-em mjestima rebić-Ston tvaranja motenziviranje
e razvoja reda i korišem razdobl
JECAJU ZAHVA
struktura šprikazana j
a šuma na
ra
upno
ka - Broće
euređene
upno
zahvata prig) i rijetkoa time je i
vo prilikomtuju u trvodnih povr
ataka trajnom vrijedno2.775.256,4š-a otpada
dnost šumaane buduć
pojaviti tije fragmentaakon prosijearanje novibolesti drvemogu poja
nosti
ekonomsku koja su do najvjerojatogućnosti re djelatnost
gospodarstvštenje moraju bi treba
ATA NA OKOL
šuma na poje u Tablici
području u
Područje (100 m)
ha
56,87
4,42
61,29
44,77
12,34
57,11
118,40
revladavajuog sklopa, negativni u
m provođenrajnom guršina.
im zaposjeošću općek40 bodova ona privatne
a na promći se dijelo
ekom radovaciju šumskecanja trasih šumskih eća uslijedaviti tijeko
strukturu s sada bila ptnije će drazvitka noti kako je p
va prema a u gospodaao biti usm
IŠ – NE TEHNI
odručju raz 1.
utjecaja (10
utjecaja G(
% h
48,03 1
3,73 1
51,76 1
37,81 1
10,42 3
48,23 1
100,00 2
u, s oko 9te je stoga
utjecaj na š
ja bilo kakbitku pov
edanjem ćekorisnih funokfš-a otpae šume.
matranom om nalaze
va, a odnoskih ekosuste), oštećiva rubova u
d ostavljeneom radova,
stanovništvaperiferizirandoći do izmvih oblika rikazano u
planskim darskom i prmjeren ka v
ČKI SAŽETAK
zmatranog
00 m) i gra
Građevinski z(30 m)
ha %
10,30 37
1,03 3,7
11,32 41
12,40 45
3,73 13
16,13 58
27,45 10
90 % površa gospodarsšume i šuma
kvih građevršina pod
e se izgubitnkcija šumada na drža
području unutar p
se se na zatava (ostavanje rubova područjime posječen, a rezulti
a, s porastona i slabo pmijenjenih aktivnosti.
nastavku.
dokumentimrometnom svinogradars
K
utjecaja (1
ađevinskog
zahvat
7,52
74
,25
,17
,57
,74
00,00
šine, šumeka vrijednoarstvo prihv
vinskih (ze šumom i
ti 27,45 haa od 6.988
avne šume,
mala, njihosebnog re
ahvaćanje vljanje mala šumskih sa radnog z
ne drvne mraju onečiš
om prometapovezana s
uvjeta po Tu se prij
ma, i daljesmislu. Gosstvu, masli
100 m) i
zahvata
e niskog ost šuma vatljiv.
mljanih) izravnim
a šuma i 8.385,40 a 16,13
hove su ezervata
površine lih/uskih sastojina zahvata,
mase, te šćenjem
a vozila, glavnom slovanja je svega
će biti podarski narstvu,
24
zatim rprometu
Izgradnjprostoradjelatno
Turizam
IzgrvreDubkom
Direpovsmjkapinverev(turpojturi
Uslužne
povpovprunaj
Komuna
proubrpotoko
Poljopr
povproprovinopra
Lovstvo
SukladnXIX/115načinu program(uključu
Od spordivlja m
S
ribarstvu i u te ekološ
jom mostaa pridonijeosti:
m:
radnja mosemena, a učbrovniku ilimunikaciji p
ektne i indivećani razvještaja, odpaciteta odestitora,
vitalizacija rističkih) naava novih iste – apart
e djelatnos
većanje brovećanje stuužanju različvjerojatnij
alne djelat
oširenje (izrzano komutreba širenjolici, približ
rivreda i m
većanje i usoizvodnju i ometa ljudi ove loze, m
agu“.
o:
no Zakonu o5 Ston. S ob
izrade i ma uzgoja uje eumedi
rednih i tramačka, kuna
TUDIJA O UTJ
marikulturki besprijek
i pristupnti će ostva
ta će značačinit će ga Orebiću (
prema kopn
irektne posvoj turisitdnosno ak strane po
postojećihaselja i zonturističkih
tmani, i sl.)
sti:
oja radnih mupnja zaposčitih uslugae i porast c
tnosti:
zgradnja) pnalno opremja lokalne žavanje i ve
marikultura
savršavanje na ribarst i roba. Očemaslina, vo
o lovstvu, ubzirom na uvpostupku ddivljači i
teransku i s
jno zaštićea, lisica, šlj
JECAJU ZAHVA
ri, ugostitekornoj proiz
nih cesta, sarivanju gor
ajno skratit i mnogo koKorčuli i da
nu.
ljedice togatčke djelatktiviranja ostojećeg st
h naselja a vikend iz kapaciteta, te različit
mjesta, poseslenosti doa (servisi, racijene zemlj
postojeće manje novimreže put
eća dostupn
:
e tradicionatvo (marikuekuje se obočki i sl.),
ustanovljenvjete u kojdonošenja, programa submediter
nih vrsta diuke, šojka
ATA NA OKOL
ljstvu i turzvodnji.
skraćivanjere zacrtanih
ti putovanjeomfornijim alje), tako
a će biti: tnosti kroz(prenamjentanovništva
(manjih, ugradnje na a (prenočišti ugostitelj
ebno u turizomicilnog stadionice, trjišta (viken
kanalizacijsh ili revital
tova te povnost Mljeta
alnih djelatultura), zbbnova poljo obnova st
na lovišta Xima divljač odnosno zaštite d
ransku zonu
ivljači na o kreštalica i
IŠ – NE TEHNI
rizmu, brod
e putnog ph ciljeva i
e u smislu kako za tr i za domic
z porast ne, izgrada, ali i pora
uglavnom z Pelješcu, šta, ali i djski sadržaj
zmu, ugosttanovništvargovine, ...nd izgradnja
ske i vodoliziranih turvećavanja s
nosti u zonog bolje dprivrednih očarstva, o
IX/8 - Slivnč obitava, suodobravanj
divljači, lov).
ovom podrui dr.
ČKI SAŽETAK
darstvu, ce
ravca u diogledati će
njegovog tranzitni procilno stano
broja hotenje, poticasta prisut
zapuštenih)
dugoročnijii (restorani
iteljstvu i ua naročito ), a)
ovodne mrrističkih objstupnja dos
i utjecaja –dostupnostipovršina (saotvaranje O
no Metkovićukladno Praja lovnogovišta su m
čju obitava
K
estovnom i
menziji vree se kroz s
rajanja u dmet prema
ovništvo u n
ela, apartcanja) smjnosti poten
te pojav
oblici poni, kafići)
u uslužnom u ugostitel
reže u okrjekata i zonstupnosti m
– na poljop, povečanoadnja novihOPG i „pro
ć, XIX/114 avilniku o saspodarske
mediteransk
aju čagalj, j
lučkom
emena i slijedeće
imenziji a Stonu i njegovoj
tmanskih eštajnih ncijalnih
va novih
nude za
sektoru ljstvu, u
ruženju, na, mjesta u
rivrednu og broja h nasada odaje na
– Kuna i adržaju, osnove,
kog tipa
jazavac,
25
2.9. B
Prilikompodručj1. uže
a
2. šire
a
Kopnen
Prepoznobjekatutjecajaeumedigubitak privremstaništadionice u odnosprihvatlje privr
Izvođennegativizbjeći
Izvođenalohtonpovršinaokolna si garigagrađevipojavno
Utjecajrezultirutjecajaovisi o grmolik
S
Biološka r
m opisa bioja utjecaja područje u
a. područjgubitkadruge ppovršine
b. procijenosi plamanipuprivrem
područje u
a. na kopncestovn
i.
ii.
a staništa
nati utjecajta (čvorištaa zahvata,teranski ka postojećih
meni gubitaka očekuje se ceste. Presu na ukupljivim. Takoemen pošto
njem radovaan utjecaj ili umanjiti
njem radovaih, invaziva, strane istaništa te
a. Kako bi snskog pojasost i izvršiti
na stanišaju promjea ovisi o udtipu ceste
ke vegetacij
TUDIJA O UTJ
aznolikost
ološke razno zahvata: utjecaja zah
je obuhvata površina p
prometnice e staništa k
njeni građenirane tralativne po
menih i umje
utjecaja zah
nu je procijnih objekata
privremenetrebali bitgradilišta);
pretpostavltijekom odutjecaja, p
ji na kopnea, PUO i C, od priroamenjarski h staništa, dk i promjene na pelješpoznati utj
pnu površinođer, utjeco se nakon z
a u krškom na podzem rizik od ne
a dolazi do nih i/ili runvazivne b dugoročno se spriječilosa, potrebn uklanjanje
šta tijekomenama u tludaljenosti o i intenziteje u rubno
JECAJU ZAHVA
t
olikosti i p
hvata obuhv
a zahvata, postojećih i prometnekoje će biti
evinski pojase pristupnovršine prerenih utje
hvata:
jenjeno na a te obuhva
e prostore ti sanirani
ljenu zonudvijanja propoput onečiš
na staništa CKP, vijad
odnih stani pašnjaci. dok se na pna stanišnihkom dijelujecaj trajnou na širem
caj na stanizavršetka iz
području, mna staništaegativnih ut
oštećivanjaderalnih biiljne vrste imati negao njihovo nno je u surae.
m korištenj i vegetacij
od ceste i toetu prometaom pojasu
ATA NA OKOL
procjene ut
vaća:
tj. zonu izstaništa (koe površine, trajno izgu
as koji se nnih cesta; rilikom izgcaja na oko
zonu do 20aća:
gradilišta k nakon izg
u izraženijeometa duž šćenja s pro
posljedica ukti, mostišta dominNa područodručju proh uvjeta. Z, pošto je nog gubitka s
m području išta na podzgradnje oč
moguć je na. Primjenotjecaja na p
a staništa teiljnih vrsta mogu uspoativan utjecnaseljavanjeadnji sa stru
ja zahvataji, ponajpriopografiji oa. Međutimuz cestu,
IŠ – NE TEHNI
tjecaja, de
zravnog i jolnik pristu sustav odvubljene tem
na kopnu pr ovaj pojagradnje i olna staništ
00 m s obje
koji nisu digradnje (u
eg utjecaj najvećeg ometnice.
su izgradnjtovi i podvniraju makiju obuhvatocijenjenogZnatno većina tom dijestaništa zah utjecaja zručju procičekuje obno
nailazak na om predložepodzemna s
e se otvara . Na podruostaviti odrcaj na otvore i/ili širenučnjakom (b
a posljedicje zbog one
okolnog podm, izvedba u
umanjuje p
ČKI SAŽETAK
finirane su
akog utjecupnih cestaodnje, nasi
meljenjem s
roteže do 3as obuhvać
predstavlja tijekom iz
e strane os
io obuhvatauključeno i
a buke tijdijela prom
je pristupnivožnjak). Nije crnike,ta zahvata g građevinski gubitak poelu predviđehvaća relatzahvata, tejenjenog gova vegetac
speleološkeenih mjera staništa.
koridor naučju nesaniržive populrena staništnje na podrbiolog-ekol
ca su odviečišćenja s dručja dok musjeka i zapodručje ši
K
zone užeg
caja u vidu a, cestovni ipi i usjeci/stupova);
30 m s objeća pretposja zonu zgradnje;
i pristupnih
a zahvata ii zatečeno
jekom izgrmetnice, te
ih cesta i ceNa širem p, garizi (b očekuje skog pojasa ostojećih pena izgradntivno male e se može srađevinskogcije.
e objekte, zaštite, mo
seljavanju iranih degrlacije i širita, poput trručju procijog), pratiti
ijanja prom prometnicemagnituda usjeka te prirenje i de
g i šireg
trajnog objekti,
/zasjeci,
e strane tavljene mogućih
h cesta i
i koji bi o stanje
radnje i e drugih
estovnih području bušici) i se trajni očekuje prirodnih nja dulje površine smatrati g pojasa
a time i oguće je
i širenju radiranih ti se na ravnjaka jenjenog njihovu
meta, a e. Doseg utjecaja risutnost epozicije
26
onečišćvegetacna tlo područjstanju b
Životne
Potencirezultatmale poširem pocjenjuutjecatitijekomzbog odprometn
Mogući izvođenOčekujestaništapovoljnpodručjpopulacpovećankoji moizvan rublažitifaunu tstaništapotenciprometncesta prmostovastradavmogućeomogućposljediburobrabuke i Kako sestaništarasvjeteod strasvjetlosutjecaji
Zaštićen
Trasa pzakonompodručjudaljen
S
ujućih tvarcije, utjecai podzemn
ju procijenjbliskom prv
e zajednice
jalni negatt je promjeovršine povpodručju k
uje se prihi na popula
m korištenjadvijanja pronicu te pred
utjecaji nnja radova e se prvena na dijeluih staništa ju utjecaja cija životinnih razina bože imati vazdoblja g nepovolja
tijekom kora u rubnojalnu fragnici je znarolazi kroz a, vijadukanje pri pr
e umanjiti ći njihovo kica kolizijeana tako dačestica pra
e radi o rea, utjecaj se uz pristupadavanja šisnog onečiši se mogu u
na područja
planiranog zm zaštićenjem prolaziosti od tras
TUDIJA O UTJ
ri. Zbog raaj će ostati ne vode dojenog građe
vobitnom.
– flora i fau
ivan utjecaena u vegevoljnih stankoja će bivatljivim u
acije tih bilja zahvata suometa. S odviđeni zat
na faunu s te uznemstveno gub trase koj relativno j zahvata tenjskih vrstabuke, vibraceći negativniježđenja
an utjecaj rištenja prem pojasu mentaciju
ačajno velik njihov živokata) umanrelazu prek
prilagodbokorištenje oe s burobra im se poveašine i čađelativno uskse ne smatpne ceste šišmiša. Proćenja (NN
ublažiti ili iz
a temeljem
zahvata moo područjei u duljini se predmet
JECAJU ZAHVA
azvedene to ograničen oprinosi preevinskog po
una
aj na ugrožeetaciji i staišta ugrožeiti utjecanuz primjenjnih vrsta nu posljedic
obzirom da tvoreni sust
u trajni gumiravanje i bitak staniši se nalazije malen u e se neće u a. Uznemircija i emisijvan utjecaj ptica i vena faunu p
edmetnog zceste, ststaništa.
k te može otni prostornjuje se po ceste. Stom propustod strane manima, moeća vidljivose, uzrokujekom pojasutra značajnšto može doojektiranjem114/11) i uzbjeći.
m Zakona o z
ost kopno -e - Posebn od oko 10nog zahvata
ATA NA OKOL
opografije na rubni poedviđeni za
ojasa očeku
ene i strogoaništima uz enih i strogona zahvatou predlože
na širem poa onečišćen su navedenav odvodnj
ubitak pov stradavanjšta šuma i i na poluot usporedbi većoj mjerravanje tijje čestica p na pojedineće aktivnoprilikom izgzahvata odntradavanje Očekivani predstavlja. Izgradnjompotencijalntradavanje ta za vanjmalih životože se takost od stranee promjeneu koji obuhnim. Zahvatovesti do pm javne rupotrebom
zaštiti priro
Pelješac sni rezervat0 km (staca nalaze se
IŠ – NE TEHNI
okolnog teojas, a ublaatvoreni suje obnova v
o zaštićene koja su teo zaštićenih
om, utjecaenih mjera odručju zahnje zraka, ni utjecaji e ceste, utj
oljnih stanje jedinki makija, te
toku Pelješ s površinomri odraziti njekom izvoprašine. Nane osjetljivosti drugihgradnje zahnose se na
životinja porast raz
ati barijerum planirani
na fragmenmanjih živjsku odvodtinja. Stradođer umanje ptica. Odve stanišnih hvaća relattom je preorasta svje
rasvjete suniskotlačnih
ode
s pristupnim Malostonscionaže 0+0e i sljedeća
ČKI SAŽETAK
erena te pažavanju neustav odvodvegetacije
biljne vrstee vrste vezh biljnih vrj izgradnje zaštite tevata. Moguokolnog tla ograničenijecaj se sm
ništa, uznetijekom k
e manje pošac. Očekivm povoljnihna s tanje iođenja radjveći doseg
vije vrste. životinjsk
hvata. Preppromjenu prilikom p
zine promeu za životinih cestovnihntacija pootinja (sisa
dnju promedavanje pticjiti pravilnvijanje pro uvjeta uz ivno malu
edviđeno i etlosnog oneukladno Zah natrijevih
m cestama ski zaljev. 020 – 10+0 zaštićena p
K
risutnosti gepoovljnih udnje. Stogai stanišnih
e tijekom izzane. S obzsta zabilježe planirane neće nepći utjecaji
a i podzemn na rubni p
matra prihva
miravanje korištenja zovršine travvani trajni h staništa ni rasprostradova posljeg ima utjecIzvođenjem
kih vrsta, mpoznati utjekvalitete pprelaska ceta na plnjske vrsteh objekata voljnih sta
avaca, gmazetnice takoca, koje m
nim projektmeta, zbog samu prompovršinu ppostavljanječišćenja skonu o zah žarulja, n
prolazi kroPredmetni
044 km). Npodručja:
grmolike utjecaja a se na tipova u
zgradnje zirom na ženih na e ceste povoljno na floru nih voda pojas uz atljivim.
tijekom zahvata. vnjačkih gubitak na širem anjenosti edica je aj buke,
m radova može se ecaji na
povoljnih ceste te aniranoj ukoliko (tunela, aništa i zova) je o da se
može biti tiranjem g emisije metnicu. povoljnih je javne rizikom
aštiti od navedeni
oz jedno i zahvat Na većoj
27
− Posekm s
− Značpred
− Značpred
Zbog prutjecajajugoistosu nave
Zaštićenod crte najviše dio zaljvode rijNa hidrvode kovelikog je zaštiočuvanjhidrogranajznač
Područjdokume
Prema Pna širem
− Parkdulj
− Značpod
− Ornikm s
Zbog prutjecajaVučina proširen
Ekološk
MinistarURBROJizgradnjznačajnpotrebupodručj„HR200zahvata
Prepozngubitak uznemir
S
ebni ihtiolosjeverozapa
čajni krajodmetnog za
čajni krajodmetnog za
rostorne uda na zaštićočni dio, Zndeni u prilo
no područje Sreser-Dub ovise o utjeva povremjeke Neretvrofizičke i eoji se nalaz je značaja ićeno kakoja postojeafskih osobčajnije mjes
ja zaštićeentacijom i
Prostornomm području
k prirode Dini od oko 2
čajni krajobručje se na
itološko ihtsjeverozapa
rostorne uda na podrui Kupinova nje.
ka mreža
rstvo zaštitJ.: 517-07-je mosta k
nog utjecajau provedbe ja „HR10001364 JI dio
a.
nati nepovo i promjenravanje i st
TUDIJA O UTJ
oško-ornitoladno od tra
obraz Uvaahvata,
obraz Uvalahvata.
daljenosti i ćena podrunačajni krajogu.
e rezervataba te okolnijecajima s meno je podve, osobito ekološke odze u unuta donos orga
o bi se očueće i budbina u zaljsto za uzgo
ena ili p krajobrazn
m planu Dub zahvata su
Delta Neret2,1 km (sta
braz Akvatoalazi oko 6,5
tiološki rezeadno od pre
daljenosti i učje predlo na Pelješc
te okoliša i1-1-2-14-4,kopno – Pea na ciljeve postupka
0031 Delta o Pelješca“
oljni utjecaju kvalitetetradavanje
JECAJU ZAHVA
oški rezervase predme
la Vučina,
la Prapratn
karakteristučja Posebnjobraz Uval
a Malostonski obalni pojkopna, a md jačim, a za vrijeme dnose u zaarnjem dijeanske tvari uvala tradicduće proizvevu se od
oj školjkaša
predloženana obilježja
rovačko-ne:
tve – zahvaacionaže 0+0
orij uvala Ž5 km jugoza
ervat Ušće edmetnog z
karakteristoženo za zau – proširen
i prirode iz od 11. s
elješac s pe očuvanja Glavne ocjNeretve“, i „HR5000
ji izgradnjee ciljnih sta ciljnih vrst
ATA NA OKOL
at Dolina Ntnog zahvat
udaljena
no, udalje
tika predmni ihtiološkla Vučina i
ki zaljev, ojas Malostomanjim dijenjegov unu većeg riječ
aljevu najvielu zaljeva.s kopna (obcionalna povodnje. Z antičkih v u Hrvatsko
a za zaša
eretvanske ž
at se nalazi020 - 2+138
Žuljana, Vučapadno od t
Neretve – zahvata
tika predmaštitu Značnje i Ornito
zdalo je Rjrpnja 2014
pristupnim i cjelovitojene prihva„HR100003
0031 Delta
e i korištenjaništa tijekta životinja
IŠ – NE TEHNI
Neretve – juta,
oko 6,5
na oko 8,
etnog zahvko-ornitološ Značajni k
buhvaća cjenskog zalje
elom s otvoutarnji dio pčnog vodostiše utječu . Za ekološborinske voodručja za bog povolvremena uzoj.
štitu nad
županije, p
i na područ8 km).
čina i Kupintrase predm
proširenje
etnog zahvčajni krajobološko ihtio
ješenje (KL4.) kojim scestama n
ost područjaatljivosti za36 SrednjedNeretve“ k
ja zahvata om izgradn
a tijekom ko
ČKI SAŽETAK
goistočni d
km jugoz
8 km jug
vata, isključki rezervat
krajobraz Uv
elokupni dieva. Ekološkorenog morapod slabijimtaja i jačih snažni podške i produde a osobit uzgoj školljne primazgajaju ško
ležnom p
područja pre
čju predlož
nova na Peljmetnog zahv
– područje
vata, isključbraz Akvatoološki rezer
LASA.: UP/Ise utvrđujene može isa ekološke ahvata za edalmatinski kojima prol
odnose se nje te fragmorištenja za
K
io, udaljen
zapadno o
oistočno o
čena je mot Dolina Nevala Prapra
o mora jugoke prilike ua. Vanjski im utjecajem zapadnih v
dvodni izvorukcijske odto vrulje). Pljkaša s naarne produoljke. Dana
prostorno-p
edložena za
ženom za z
ješcu – prošvata
se nalazi o
čena je moorij uvala rvat Ušće N
I 612-07/14e da se zaključiti momreže te oekološku m otoci i Peazi planira
uglavnom nmentaciju sahvata. Oče
oko 6,5
d trase
od trase
ogućnost eretve – atno koji
oistočno u zaljevu i srednji m slatke vjetrova. ri slatke
dnose od Područje amjerom ukcije i as je to
lanskom
a zaštitu
zaštitu u
širenje –
oko 8.,6
ogućnost Žuljana, eretve –
4-60/72, a zahvat ogućnost određuje mrežu za elješac“, na trasa
na trajni staništa, ekuje se
28
gubitak kamenjgubitkokoriste utjecaj najvećestanišnidoći do Malostozamućesedimenutjecaj su očekIzvedbofragmenStradavgrabljivprisutnostradavizvedbokoridora
Sagledapristupnje zahvamrežu t
2.10. K
Trasa pKomarnPelješcu
Od kulustanov
Ag
R
M
1. Arhe
Prostor uzvisinaoko crkrustica)
Od loka
Vi Je Gr Ma
S
relativno arskih pašnm staništa navedena
se može e aktivnostiih uvjeta pr zamućenja
onski zaljevenje i depnta vremen se smatra kivanog povom cestovnntacije i strvanje ciljnivica. Ne očosti male panje ptica
om pristupna.
avanjem sanim cestamat prihvatljte primjenu
Kulturno-p
rilaznih cesna,Duboka, u.
lturno-povijvljene su slj
Arheološki gustoće nal
Ruralne cje
o sakr
o obra
Memorijaln
ološki lokal
karakterizama idominkve sv. Libe). Niti jedan
aliteta spom
illa rustica, Begulje, Brijesradac-Na Graali Gradac, D
TUDIJA O UTJ
malih ponjaka te je tijekom izpovoljna sdodatno u ciljnih vrstri temeljenja vodenog sv pod utj
pozicija prenski ogranič zanemarivivećanja pronih objekatradavanja zh vrsta ptčekuje utjeovršine pov je mogućnih cesta u
amostalnih ma na ciljevjiv uz primju mjera zašt
povijesna
sta i mostapreko Kana
jesnih vrijejedeće:
lokaliteti: laza, prost
eline: pojed
ralne građe
ambene gra
na kulturna
liteti
ziraju praponiraju pejzaerana uBrijn lokalitet d
minju se:
Brijesta, antsta, gomila ac, BogičevićDančanje, gr
JECAJU ZAHVA
ovršina šir utjecaj nagradnje dotaništa. Ra
ublažiti i ita. Tijekomju mosta kostupca i preecajem doedstavlja čen i ne preim. Nepovoometa i uglta, te prilza ciljne vrsica je mogecaj na znvoljnih stanće ublažitiu usjecima
i skupnihve očuvanjajenu mjera tite okoliša
baština
Kopno-Pelala Malog St
ednosti u
navode setor naselja B
dinačne kul
evine
ađevine -for
dobra
ovijesni loažom. Utvrđjesti, koji do sada nije
tika – Rim - prapovijesći, gradina- pradina - prap
ATA NA OKOL
roko rasproa ciljna stalazi i do ne
adi o gubitzvođenjem
m izgradnjeopno – Peljeekrivanja bonosa sediprirodnu pedstavlja zoljni utjecalavnom se agodbom pste gmazovguće priliknačajan udništa na širei prisutnošća te redov
utjecaja a i cjelovito ublažavanja predloženi
ješac prolatona na Brij
zonama u
e pojedinačBrijesta mo
turno-povij
rtifikacije
kaliteti – gđena je i koupućuju na
esustavno is
t prapovijest povijest
IŠ – NE TEHNI
ostranjenihaništa ocijeepovoljnog ku malih p radova iz moguć je ešac. Zbog entoskih zamenta rije
pojavu. Ponačajno od
aji tijekom odnose na propusta z
va moguće jom preleta
dio populacem područjću grmolik
vitim uklanj
izgradnje ost ekološkeja štetnih pih Studijom
azi u duljinijestu, Danč
utjecaja g
čno, kao arože se tretir
esne građe
gradine i goncentracijaa gospodarstražen.
ČKI SAŽETAK
h staništa enjen kao p utjecaja npovršina pozvan razdoi privremen resuspenzijajednica sedekom Nereošto je utjdstupanje okorištenja ciljne vrste
za vanjski je svesti naa ili pri hrcije ciljnihju utjecaja ke vegetacjanjem str
mosta koe mreže moposljedica zm o utjecaju
i od km 14+čanje i Zara
gradnje na
rheološka nrati kao arh
evine:
gomile, koja antičkih mrsko-stambe
K
makija, gprihvatljiv. na ciljne vrovoljnih stablja gniježn utjecaj pje sedimendimentom. etvom, povjecaj resu
od prirodne zahvata poe gmazova odvodnju, prihvatljivranjenju u h vrsta ptic zahvata. Tije uz rubrvina sa ce
opno – Pelože se zakljahvata na eu na okoliš.
+400 kroz padeže na po
ovim pro
nalazišta, nheološka zo
ji su smješmaterijalniheni komple
gariga i Trajnim ste koje
aništa, a žđenja i romjene ta može Kako je vremeno spenzije pojave, osljedica i ptica. utjecaj vu razinu. slučaju ca zbog Također, b ceste, estovnog
lješac s jučiti da ekološku
područja oluotoku
ostorima
no, zbog na.
šteni na h nalaza ks (villa
29
Gr Ma Ve Žd
2. Sakra
Cr Cr
3. Rura
RuralnanaslanjaDubrovaSvojom visokev
B D Z
4. Forti
Izgradnjsamostanaselja
K
5. Memo
D
2.11. K
Područjkanala
Unutar znatnijelokacijazadiranjpromjenpostojepristupnjužnogaizravnimočuvanomost. Opodalje
S
radac-Na Graali Gradac, Deliki Gradac,drijelo, gom
alni spomen
rkva sv. Librkva s Mihaj
lne cjeline
a naselja naju i na anačka republ urbanističkrijednosti.
Brijesta – rDančanje - Zaradeže, r
fikacije
ja fortifikaalne građev pružajući sGlavica, AuKula Kabuž
orijalna kul
Duboka – sp
Krajobraz
je Slivno Ra(stac. cca 2
promatrane promjeneama gdje jjem u padina u načinuće državnene ceste, da primorja m zauzimanog prirodnoOd prelaskae od samog
TUDIJA O UTJ
ac, BogičevićDančanje, gr, Dančanje, gila – prapovi
nici su:
berana s groajla s groblj
na Pelješcuntičkutradiclika na podrkom koncep
ruralna cjel ruralna cjeruralna cje
acija vezanvine, nauzstanovnicimustrijska utvžić, Brijesta
lturna dobr
pomen (mem
avno (od sta2+300 do sta
nog područe prirodne je trasa poinu Brijegau korištenje ceste D8,oći će do n - usitnje
njem površiog krajobraa državne obalnog rub
JECAJU ZAHVA
ći, gradina- pradina - prapgomila - praijest
obljem, Brijjem, Dančan
u srednjovciju. Primjručju Peljepcijom i gra
ina elina lina
na je uz nzvišenim, sma potrebnuvrda, XIX. s
a, XVI. st.
ra
morijalni o
ac. cca - 0+ac. cca 4+5
čja, trasa jmorfologije
oložena na , gdje će ta površina trasa prol
nepovratnogenih, terasne trupom
aza na rtu Mceste D8 nba, čime je
ATA NA OKOL
prapovijest povijest apovijest
jesta, baronje, srednj
vjekovna suer su plansšca. aditeljskim
nemirna rastrateškim u zaštitu. st.
bjekt), 20.
+200 do sta00)
je položene terena fo padinama trasa unijet tiče, na dilazi područg gubitkajediranih polj ceste. DaljMeđed za pnadvožnjakoe i vizualna
IŠ – NE TEHNI
k ovjekovna c
u naselja ske izgradn
odlikama p
azdoblja srelokacijama
st.
ac. cca 2+30
na na reljeormiranjem pojedinih ti najveće ijelu dužinečjem maslindnog od temjoprivrednihjnjim prolapotrebe izgom, približ izloženost
ČKI SAŽETAK
crkva
od kojih snje naselja
predstavljaj
ednjega via, ili, pak,
00) i most p
efno dinam zasjeka i reljefnih unepovoljnee od 1000 nika. Prolasmeljnih eleh površina
askom trasegradnje prikžavanje tra trase manj
K
se neka (B koju je p
ju kulturnu
jeka. Nast okružuju
preko Malos
mičnom tereusjeka, doćuzvišenja, e promjenem, od odvskom buduć
emenata kraa pod mase izgubit ćeključka na ase obali oja, kako s k
Brijesta) provodila
u baštinu
taju kao ruralna
stonskog
enu. Do ći će na odnosno
e. Što se ajanja s će trase ajobraza slinicima se i dio Pelješki dvija se
kopnene,
30
tako i s(stac. cod GlavpoluotokaraktepercepcMalosto
Područj
Unutar minimadijelompoljopridionicuteren npriključpercepcpodručjpodručjvizualnupojavom
Područj
U odnoPriobalnizmjenjkilometteren, uzaštite trase u padinskzbog viBrijestauređenjkrajobraunutrašDoli na do stactrase po
Područj
Od Dum(l = 217Dančanjtunela ppresijec
S
s morske stcca 0+500), vice prema ok Pelješaceristika i šircijsku komonskog kana
je Sjeverna
promatranlne promje
m čine deivredne pov, duljine sve očekuje čka na Peljcije krajobja neće bitje (800 meu komponem predstavl
je Brijesta (
osu na krajni dio do nivanje kult
tra, odnosnutjecaj na krajobraza tunel bit ćeki reljef iznaizualne eksa i s lokalnje prostoraaz i time njeg dijela stac. cca 8c. cca 10+0ostaje veća
je Dančanje
manja jarug70 m), čimje do spojaprolazi zaraca jedine p
TUDIJA O UTJ
rane. Vidlji iznad samo Rtu Međedc. Most prega društvmponentu ala i šireg ob
obala - Ma
nog područene prirodegradirani vršine pod vega 800 mznačajniji
ješki most brazne slikti znatna. Retara) te nentu i dožilja objekt v
(od stac. cc
jobraz kopaselja Brijeurnoga i pro naselja Bkrajobraz n. Utjecaj pe izraženijiad Brijestesponiranostne ceste (La uz cestu, sačuvala Pelješca. U
8+000 i dvam000), zbog a.
e (od stac. c
e trasa preme se umana na D8, kavnjenim dipreostale m
JECAJU ZAHVA
ivost trase og naselja Kd, trasa prilpreko Kanavenog znač
krajobrazbalnog podr
alostonski k
čja, trasa ne morfolostadiji š
maslinicimmetara, te s
utjecaj na gubi dio o
ke, odnosnoRazlog tomenaseljenosivljaj prostvelikih dime
ca 5+300 do
nenog dijeesta je u osrirodnoga krBrijesta, zbneće biti znpristupne ce, jer trasa ..Na područti južnih pL 69030). kako bi stradiciona
Utjecaj zahma mostovizadiranja u
cca 12+400
elazi u prironjuje utjeckrajobraz oijelom teremanje aglo
ATA NA OKOL
će biti jačKomarna. Klazi samomala Malog aja, imat ć
za cjelokuručja.
anal (od sta
prolazi teogije terenumske ve
ma. Zahvat se zbog nje krajobraz,
očuvanog pro vizualna e su kratkast područjatora kroz ienzija i vizu
o stac. cca1
ela trase, psnovi prirodrajobraza ubog relativnnačajniji, peste od nasprelazi iz rečju Brijestapadina prioNa ovom de novi infrlna kultur
hvata bit ćema (9+300 u fizičku st
do stac. cc
odni krajobrcaj na krajpet poprimna između meracije p
IŠ – NE TEHNI
ča na predjeKrećući se dm obalnom r
Stona, kaće izuzetnoupnog pod
ac. cca 4+5
erenom kona te čiji
egetacije tovim podr
ene duljine iako se i orirodnog kr izloženosta dionica ka. Ipak, plaizgradnju Pualne izlože
2+400)
pelješki kradni krajobrnutrašnjost
no male relposebno ukoselja Brijeseljefno poga doći će doobalnog brddijelu traserastrukturnino – povij
e veći na po do stac. cctrukturu re
ca 14+400)
raz te se veobraz. Izla
ma kulturnapostojeće c
proizvodnih
ČKI SAŽETAK
elu izgradndalje po zarrubu, gdje ao objekt o veliki utjdručja mo
00 do stac.
oji pri kon površinskite mjestimučjem prel i relativno ovdje zbograjobraza. t trase unkojom trasaanirani zahPelješkog menosti s oba
ajobraz je raz, na kojiti Pelješca.ljefne dinaoliko se budta do Duma
godnijeg tero izrazitog vdskog niza e bit će odi objekt kvjesna i kr
odručjima pca 9+750 te eljefa, čime
elikim dijelskom iz tu
a obilježja.ceste i uzvis parcela. P
K
nje čvorištaravnjenom prelazi na izraženih
jecaj na viorskog ak
cca 5+300)
nstrukciji z pokrov nmično, telazi svoju n malog zad
g potreba izPromjena v
nutar proma prolazi nahvat utjecamosta koji le Pelješca
uvelike di se dalje nNa dijelu d
amike i zaddu provodilanjajaruge rena na razvizualnog u iz samog d ključne valitetno ukrajobrazna prolaska vija na stac. cce i sama v
lom nalazi uunela ispod Trasa izlasine Mali GProlaskom
Duboka prostoru most za
fizičkih zualnu i
kvatorija
)
zahtjeva najvećim erasirane najkraću diranja u zgradnje vizualne
matranog avedeno
at će na svojom .
rugačiji. nastavlja o šestog iranja u le mjere i ulaska zvedeniji utjecaja, naselja važnosti klopio u baština
aduktom ca 9+900 vidljivost
u tunelu naselja
askom iz radac te trase te
31
samom proizvodgubitkoVizualnamjeri zSvoj najokolni k
2.12. B
Tijekomposljediradova,okolna predviđprometnprolazitinfrastrpromatrsredini promatrekvivaleprometnSelo), dnaselja lokacijaprojektnije moutvrditimjerenjobjekatdozvolje
2.13. L
Tijekomsl.) posukoliko
IzvođennegativuznemirkretanjeStoga trdok su ž(sjeden
Ovlašteporastotreba olovnogo
S
izgradnjomdnih površim interesaa izloženosanemariva.jduži dio p
krajobraz.
Buka
m izgradnje ica građevi te se uz naseljena
đeni prosječno opterećeti u neposreukturom, rrane su s ou kojoj lj
rana noćnaentnu razinicaprolazi da bi bez biti izložeama obaveznog rješenj
oguće zaštit stvarno sjima biti dta potrebnoenih razina
Lovstvo
m izvođenjastojat će p se izvodi za
nje radova an utjecaj ravanje i me ljudi, uznreba postupženke dlakaje na jajim
nici prava m šteta nabavijestiti
ospodarske i
TUDIJA O UTJ
m drugog ina te neiz
a za daljnjut trase unu Razlog tomrolazit će u
planirane nskih radovpoštivanje područja.
čni ljetni dnenje, pa jeednoj blizinrazine bukeosvrtom na udi rade i a razina binu buke na takvoj postavljeneni prekoračzno mora ija. Valja natiti barijeratanje prijedefinirana o je uskladi buke na nj
a radova (isprivremeni a vrijeme r
pri izgradna divljač k
migraciju dinemiravati ćpati u skladave divljači
ma, hranjenj
lova takoa poljoprivro periodu ii lovnotehn
JECAJU ZAHVA
čvorišta, zravno mogu obradu zetar promatme je slabau obliku tun
prometniceva. Ova buk tehnološke Proračun nevni promee proračun ninaseljenihe koje će članak 7. borave (Nbuke koja
od 50 dudaljenostie zvučne zčivale vrijeizraditi proapomenuti dama. Takođe i nakon
i faznost ti s priložejihovim loka
kolčavanje utjecaj odreprodukcijs
dnji mosta,koja obitavavljači. Bukće divljač udu sa zakoni visoko breje mladunč
ođer će prredi i šumazvođenja ra
ničke objekt
ATA NA OKOL
doći će dgućom dodaemljišta i pranog podrua naseljenonela, što će
e doći će doka je privree disciplinebuke uz p
et (PLDP)u na strani sih područja se pojavljiPravilnika o
NN 145/04)prema nav
dB(A). Prori od četiri nzaštite razidnosti odre
ojekt zaštitda dva izdvđer su predpostavljanjizgradnje
enom kartomacijama.
trase, rekod kretanjaskog ciklusa
, odnosno a na područa i kretanje
ukoliko se iznom o lovseđe te dok adi).
retrpjeti odarstvu, divladova u njite koje će e
IŠ – NE TEHNI
do utjecajaatnom promprepuštanjeučja bit će ost i način e pridonijet
o emitiranjemena i pree ne očekujplaniranu p2046.godinigurnosti. B sa već posivati pri oko najvišim . Stoga je vedenom Pračunom snaselja (Kone buke koeđenih Pravte od bukeojena objeviđena konja zaštitnihbarijera.G
m buke kak
ognosciranj/buke kojea.
pristupnih čju prolaskae teških strzvodi za vritvu, što navode sitnu
dređenu štljači i lovnihovom lovieventualno
ČKI SAŽETAK
a izravnimmjenom koe parcela p veoma umaprolaska trti njenom l
ja dodatne estaje po zje njen neprometnicu i, jer se tad
Budući da ćetojećom okkolnim nas dopuštenim kao kriterPravilniku se ustanov
omarina, Duojima će nvilnikom (Ne zahvata ukta naseljatrolna mje
h barijera, radnju bud
ko bi se izb
e terena, ge može uz
cesta, ima trase zahvrojeva te ojeme repro
alaže mir u mladunčad
tetu prilikonom turizmištu, te dog trebati ukl
K
zauzećemorištenja zeprirodnoj suanjena i u nrase kroz polakšem ukla
buke u okozavršetku izgativan utj je napravda očekuje e trasa prokolnom proseljenim obm razinamarij izloženone smije vilo da puboka, Brijenajbliži objNN 145/04).u okviru vi Komarina renja buke te će predućih građjeglo preko
građevinski znemiravati
mati će privata jer će
ostalih vozilodukcijskog lovištu za
d te pernatu
om izgradnu. Lovoovla
govoriti nakoniti ili pre
m dijela emljišta, ukcesiji. najvećoj odručje. apanju u
olišu kao zvođenja jecaj na vljen za najveće
ometnice metnom
bjektima a buke u osti buci prelaziti
planirana esta i G. jekti tih . Na tim ših faza (M1 i M2) koja će ema tim đevinskih oračenje
radovi i divljač
vremeni izazvati la, kao i ciklusa. vrijeme u divljač
nje i to aštenike knadu za eseliti.
32
Izgradnjpopulacnjihovihpovećan
Promet divljač,normaln 2.14. O
Osnovniarheolo
Mjerenjelemen
Terenskinstituta
Definira
FizikalnMjerenjtravnja temperapodručjrazvoj jnalazio uz jakuvertikalslanost primjetmdubindjeluje
DinamikTijekomkompon
Tako supovršinsMaksima25 cm/jednog zabilježpodručj
Potrebnzapljusnnapravamora, tbrzine mekspertpredviđmaksima značaznačajn
S
jom planiracija unutar h osnovnih žno stradava
koji će se te će trnih odnosa
Oceanološ
i ciljevi oboške značajk
ja valova ata površin
ki istraživaa iz Splita u
ano je podr
na svojstvaja termohal 2004. godature, slanju sliva rijejake halok u središnjeu piknoklinlnoj raspod pri površintna jaka ste. Paramet na smanjen
ka mora (mm mjeseca nentom stru
u najčešći sskom slojualne brzine/s. Energije
dana, plženeoscilacja omeđeno
no je napomnula dio Kaama za njihte primjenomorskih strne procjenđene trasemalna visina
ajna visina na visina va
TUDIJA O UTJ
anog zahvat određene životnih po
anje divljač
e odvijati prebati odreizmeđu sta
ške i arheo
bavljenih prke podmorj
u akvatoriskih valova
čki radovi u vremensk
učje istarži
a mora (telinih svojstadineukazalaosti i gusto
eke bila doline u slojem sloju, anupri površdjeli tempeni je narasltratifikacijatri prozirnonjeprozirno
morske strujtravnja st
ujanja.
smjerovi bilu, upridnee struja u pe strujanjalimne osciije perioda
og Kanalom
menuti kakoanalaMalog hov uzgoj. om 2D hidrruja (vertikane određemosta «Ko od 4 m, a z3 m, dok jlova.
JECAJU ZAHVA
ta povećava vrste. To otreba. Stogi u pokušaj
predmetnomeđeno vrijeništa i divlj
ološke zna
rethodnih ia na širem
iju ispred a uzrokovan
obavljeni om razdobl
ivanja i ana
mperatura,ava u akvat
a su na veoće. Budućista velika, u do 5 m razdioba gšini. Tijekoerature i slla, pa je sma uslijed nosti i boje mosti i zamuć
je, površinsrujno polje
li NW i SE, nom sloju ovršinskoma dominantlacije bile
a oko 2 sat Mali Ston i
o je dana 2 Stona uzr Na osnovurodinamičkoalno usrednne su ma
opno – Peznačajna vije procjena
ATA NA OKOL
a se fragmeutječe na
ga se stavlju prelaska
m trasom ćeme nakonjači koja ob
ačajke pod
istraživački području t
luke Pločeih vjetrom
su brodomlju od 29. o
alizirane su
, slanost, gutoriju trase
eliki utjecai da jetijek protok u odubine. Kr
gustoće je bom travnjalanosti,počemanjen i veniskih vrijedmora potvrćivanje vode
ski valovi uze dominant
a u razdob je prevla slojubile stno su bilee su slabta, koje pr Malim mor
27. lipnja 2okovavši vemeteorološog numeričnjene) na pksimalne ilješac». Zaisina2.7 m, a za vjetar
IŠ – NE TEHNI
entacija sta migraciju anjem moss jedne na
će i nakonn izgradnjebitava u nje
dmorja
h radova brase Mosta
e poslužila na predviđ
m i/b «Hidožujka do 04
sliejdeće z
ustoća, proze mosta Pelj koji rije
kom siječnjožujku je brajem ožujbila dominaa došlo jeela se razvertikalni grdnosti slanrđuju velikienog stupca
zrokovani vtno je bilo
bljima jakogadavalo kosu oko 55 ce raspodjeo izraženeredstavljajurem.
003. godineeliku štetu ških mjerenčkog modelpoziciji mosi značajnea vjetar s za smjer Wr SE: 4.2 m
ČKI SAŽETAK
ništa što dodivljači zb
sta u upotre drugu stran
izgradnje e objekta emu.
bili su odre kopno - Pe
a su za eenoj trasi b
dra» Hrvats4. travnja 2
značajke mo
zirnost i bolješac krajeka Neretvaa i veljače
biopovećan,ka maksimantno pod ur do značvijati sezonradijentgustnosti i gust utjecaj rija.
vjetrom), o karakteriz
g sjeverozaompenzacijm/s, a u prljene napee, a zaniu osnovni m
e pojava tz na uzgajanja i mjereaprocijenje
sta od oko visine vasmjera NW
WNW maksimm –maksima
K
ovodi do izdbog zadovoebu može onu ceste.
imati utjeza uspost
editi oceanlješac.
kspertnu pbudućeg mo
skog hidrog2004. godin
ora:
oja mora), em ožujka ia ima na r količina ob, što je uzrum tempeutjecajem sčajnih promnska termotoće. No i toće u slojjeke Neretv
zirano dužo
padnog strusko SE stridnenom seriodima vemljivo je
mod stojnih
zv. «Plimnoanim školjkenja visine ene su mak120 cm/s.Malova za pW procijenmalna visinalna visina,
dvajanja oljavanja očekivati
ecaja na tavljanje
nološke i
procjenu osta.
grafskog e.
i krajem razdiobu borina u rokovalo raturese slanosti,
mjena u oklina, a dalje je ju do 5 ve, koja
obalnom
ujanja u trujanje. loju oko ećim od da su h valova
og vala», ama, te i razine
ksimalne Metodom područje jena je a 4.5 m, 2.8 m –
33
Ukupni mjerenjmora imeteoro
KemijskRaspodjpovršins
Uspoređu ožujkožujku.Na temkisikomutjecaj
BiološkrasprostVrijednogranicaispitivandijela J
Poput bpridononadaljeJadransškoljkašpedesetbi se prna uzgonegativpromjendonos nbi prouuvjetov
Zooplanna druzajedniprirodnitoga štoiznad, Malostociste i tStoga sprekomuzimaju
Na temevegetaci poluot
Saszaji obgdjpje
S
raspon koja mareogriznosi 23 oloških para
ki parametjela hranjivskom sloju
đujući vrijeku i travnju Tijekom o
melju naved kroz cije ima rijeka
ki parametranjenosti osti za gusma unutarvnog područadrana.
biomase fitoosezaključku neophodn
skog mora. ša i riba, t uzgajalištromjena u oj školjakano bidjelovnu odnosa nutrijenata uzročiti redvalo obustav
nktonska zaga obalnace su vrlo ih procesa o još uvije
odnosno onskomzaljetrajna jaja,se prilikomjernog zam
u hranu filtr
elju dobivecije iživotnitok Pelješac
tav i dubiednica(biocbalna podrue prevladav
eskovito-det
TUDIJA O UTJ
olebanja rarafskepostajcm. Takođametara mo
tri vih soli krozuodnosu na
ednosti stupu2004 godinbaju mjeredenih promli vodeni s Neretva ka
tri (istraži bentoske vstoću hetervrijednosti očja umjere
oplanktona u da se rado štititi od Naime, u a u širem a školjaka. fitoplankto. Zamućen
valo na čitaskupina ivr
sa dna u vd-tide cvatvu izlovljav
ajednica u Mpodručja ukompliciran u zooplanek postoji p
pelagijalaevu može ut i tako zna
m izgradnjemuljivanja rirajući mor
enih rezultaih zajednicac, može sez
nska rasprocenoza) na učja usrednva stjenovittritičnog i z
JECAJU ZAHVA
azine moraje Split iznđer valja ože doći do
z vodeni stua intermedij
pnja zasićenne, može senja,maksimmjena u kostupac, moao i poljopri
ivanja hetvegetacije irotrofnih baod 105 – 10noeutrofno
i kvalitativdi o prirodndaktivnosti neposredno području Kako se šk
onskoj zajednje mora, dav proces prrsta unutarodeni stupatnje, kao ianja školja
Malostonskouz istočnuni i uvjetovktonskoj zaprirodni i na. Stoga tjecati na ftnoporeme stupova pakvatorija
re.
ata istraživaa na područzaključiti sl
ostranjenos istraživanonjem Jadrata obala,kozatim mulje
ATA NA OKOL
a u akvatonosi 153 cm
napomenuo generiranj
upac u travjarni i pridn
nja kisikomse zaključitmalne vrijedoncentracijiože se zakivredne pov
terotrofnih i bentoskih akterija na
06 stanica mo područje
vni sastav, kno bogatomkoje bi mo
oj blizinipodzahvata (č
koljke najvednici putemdo kojeg brimarne pror fitoplanktac(kopanje i pojačaneka.
om zaljevu obalu Javanimnogimajednici, aneporemeće
bilo kafazu životnotiti prirodnplaniranogm da se ne
anja sastavčju mogućejedeće:
st vegetaciom područjunu, koja se
oja veoma bevitogsastav
IŠ – NE TEHNI
oriju istražm, a prosječujtida pod ja seša čiji
vnju takođeneni sloj.
m i koncentrti kako su dnosti izmjhranjivih s
ključiti da vršine uz sa
bakterija, životnih zaa ispitivanoml-1 što upu
što je oso
kao i struktm i dobro oogle ugrozidručja zahvitavMalosto
ećim dijelomm prehrambbi moglo dooizvodnje i tonske zaje i uklanjanj cvatnjeto
je iznimnoadrana. Odm čimbenicili iekosustaeni odnos iakva degrog ciklusa mu ravnotežu
mosta morae ugrozi ž
a i dubinske gradnje m
ije bentosku karakterie nalaze pobrzo prelaziva.
ČKI SAŽETAK
živanja, odčno dnevno utjecajemje period o
er pokazuje
racije hranjveće vrijederene su u soli kao i sna istraživ
amu rijeku.
,fitoplanktoajednica). me područućuje na zaobina obaln
tura fitoplanočuvanom pti ovaj jedvata smještonski zaljevm hranefitobenog lancaoći tijekom sasvim siguednice. Takje muljevit
oksičnih din
o bogata i sdnosi unutaima. Velikaavu zaljevaizmeđu dnaradacija mnogih orgau u ovom iza značajnoživot glavni
ke rasprostrmosta koji ć
kih alga i stični su za
od utjecajei u blago po
K
ređen na o osciliranjem brzih poko 2sata.
e veće vrije
jivih soli izdnosti izmj površinskostupanju zvaniakvator
ona, te sa
čju su se kaključak da nih voda h
nktonske zapodručju, kdinstveni ektena su uzgv) nalazi soplanktonoma negativnom izgradnjeurno bi utjekođer, prektih naslaga)noflagelata,
specifična uar zooplan
a raznolikosa u cjelini azaljeva i morskog anizama, tozuzetnom po smanjiti iniorganiza
ranjenosti bće poveziva
bentoskih a prirodna km rječnih d
oloženo mor
temelju e razine romjena
ednosti u
mjerene erene u m sloju. asićenja
rij veliki
astava i
retale u je more rvatskog
ajednice koje je i kosistem gajališta se preko m, svaka oodrazila e mosta, ecalo na komjerni , mogao , što bi
u odnosu nktonske st i tijek je zbog prostora dna u
o jest na prostoru. rizik od ma koji
bentoske ti kopno
životnih kanalska dotoka i rsko dno
34
Uzdsupstijbiodet
U slučajda se nzamulji
Zamuljibi znatpredviđ
Naime, vrsta, tzamuljestruja. moglo bsmijeruintenzivtrebaloorijeke Npratiti zamulji
2.15. A
Istraživakameropoluotološe viduzdužnopresjec
Planiranskupnihtvrdnju
MeđutiminvestitDubrovn 2.16. M
Da bi seizmotbudućeg21.04.2
O Z
S
duž dva dupralitoralnihena mediocenoze, Biotritičnih dna
ju da bi tijne vodidovovanja zalje
ivanje bi mne štetemođene trase m
procjena ute školjkašaenja, ovisi oBudući da
bi se očeki Malostonskvnim uzgojeobavljati u Neretve i m
pojedine vanja na uz
Arheologij
anja u segm. Prvotni
ok Pelješac"dljivosti uvom pregledima od 1 m
nim i izved tako i rasu.
m, ukoliko tora je da niku.
Morfološke
se dobiltektonskim g mosta pr004. koji suOcjena inžeIstraživanjeIstraživanjeZaključne n
TUDIJA O UTJ
binska profhstijena, Bolitorala, Biocenoza liva i Biocenoz
jekom izgraoljno računeva.
moglo imati oglo nanijemosta, kao
ugroženosti au uzgajališo udaljenos je rezultavati da će kog zaljevaem. Stoga razdoblju
mirnogvremparametre
zgajališta u
ja i podvo
gmentu ar program s", međutimvjetovanu du obaju o
metar do poč
denim istrautih. Postoj
bi se prili odmah ob
e i hidrogr
la osnovna te hidrogrrovedeni suu prezentiraenjerskogeoe plitkog poe sedimenatnapomene n
JECAJU ZAHVA
fila ustanovBiocenoza iocenozafotvada morskze obalnih t
adnje mostaa o načinu
štetne poseti uzgajališi udonjem d
prirodnih pštima u pojstipretpostaantni smjer se u sluča
a što bi mog bi, bez oboslabljenogena bez vj
e, preko zaljevu.
dno arheo
heološke bse sastojao nakon prvmuljevitim
obala trasečetka mulje
aživanjima ji i video za
kom izvođebustavi rad
rafske zna
a saznanjrafskimznaču prethodniani u nekolioloških obilodmorja ta plitkog pnakon prove
ATA NA OKOL
vljene su sgornjih stitofilnih algke cvjetniceterigenih m
a trebalo u i tehnici u
ljedice za fštima školjdijelu zalje
populacija jedinim dijavljenog izvr strujanja aju neadekvglo dovesti bzira na nag strujanja,etra. Tijekkojih bise
ološko rek
baštine izvoo u trostukovog pregledm dnom. Z
, odnosno evitog dna k
nisu uočenapis "Pelješa
enja radovdove i oba
ačajke pod
a o morčajkama poi istraživačiko elaboraježja stjeno
podmorja edenih pret
IŠ – NE TEHNI
sljedeće beijena med
ga, PretkoreCymodoce
muljeva.
ukloniti većuklanjanja,
floru i faunkaša i riba
eva.
filtratorskihelovima Mavora kontam upridnenimvatnog načdo njegoveačin i tehn, odnosno ukom uklanjae mogao
kognosticir
ođena su om pregleda odustalo
Zbog naved uvala, na koje se nala
ni nikakvi oac-kopno" k
a naišlo naavjesti nad
dmorja
rfološkim, odmorja te čki radovi uta: ovite mase
thodnih istr
ČKI SAŽETAK
entoske bioiolitorala, aligenski a
ea nodosa,
e količine postoji op
nu čitavog za koja su s
h vrsta živoalostonskogminacije i bm slojeviminauklanjan
e sedimentaniku odmulju vrijeme manja mulja kontrolirat
ranje
pomoću podu predmet se od još ddene situac dubini od azi na oko 2
ostaci kultukoji potkrep
a arheološkležni Konz
geološkim, priobalja urazdoblju
i seizmološ
raživanja
K
ocenoze: BiBiocenoza
aspekt kora Biocenoza
mulja iz zapasnost da
zaljeva, a psmještena u
otinja, kao g zaljeva odbrzine rezua pretežnonja, mulj kacije upodrujivanja, ukminimalnog bilo bi neoi mogući
odvodnog tne trase "dva planiracije odluči oko 5 me24 metra du
ulnih dobarpljuje već i
ke nalaze, ervatorski
, seizmolona mjestu od 29.03.2
ška studija
ocenoza a donjih aligenske obalnih
aljeva, a dođe do
posebice u blizini
i biljnih d strane ultantnih o ulazni, kretati u učjima s lanjanje protoka ophodno utjecaj
vozila s "Kopno - ana zbog lo se o etara sa ubine.
ra, kako iznesenu
dužnost odjel u
oškim i gradnje 2004. do
35
Kroz za
IIzktpbip
Seps
Zg
Uzs
Do
Ujrsg
Ljmnpkp
S5oP
Lmv
NmM
S
ključne napInženejrskoIstraživano zastupljenokrtim svojtrosmjernimparalelne pbrojni revei često milopomacima k
Stjenovita eroziju, papokrovni i pseže uglavn
Za pokrovngdje je stje
U gornjem zijevom čessitnozrnim
Donji pojasokršavanjem
Unutar karbjedinice i torasjede i rstjenovita geotehnički
Vrijednost
Lokacija moje rasjed Pmora neponagiba 74 pomak parkutom 30 – prati najakt
Slojevi vapn58°. Stonskod 8 km isPelješac – D
Lokacija mmagnituda vrijednosti
Navedenim maksimalnoMosta Pelje
TUDIJA O UTJ
pomene dato-geološka područje og stjenovitjstvima kam sustavimapukotine nrsnirasjedi onitiziranihkoji su gene
masa zahva se unutapovršinski pnom do kote
ni i površinsenovita mas
pojasu trošsto većim ouglatim pij
s trošenja m.
bonatnog voforaminiferudistni vamasa biti
i model kar
ti akcelerac
osta Pelješaloče –Dubrosredno na – 76° s po
ralelan pru 40°prema tivnije rasje
nenca istogkom rasjeduspod lokaciDubrovnik.
mosta nalazMmax= 6
akceleracij
vrijednosog potresa ešac.
JECAJU ZAHVA
ti su osnovna svojstva s
zastupljenotommasom arakteriziraa. Osnovni a os B os koji su u ph stijena. Perirali pojav
vaćena je pr nje uprapojas trošene koja pribl
ski pojas trsapretvoren
šenja stijenod 5mm i s eskom. Pro
čini relativ
apnenačkogerski vapnenpnenci. So zastupljerakterističa
cije i inten
ac nalazi seovnik. Granlokaciji komakom krožanju most SI. Na Peljeede sklopa.
g su položajune pripisujje mosta d
zi se u iz6.5. Uz duje amax i in
stima defin koji se ud
ATA NA OKOL
ni parametrstijena o je uglav vapnenca iane brojnsustav čine
snovnih strupravilu dinaPoprečnirasjvu dijagona
procesima avilu može nja, gornji ližno odgova
rošenja karna u mješav
na je sredn ispunom kooširenja suu
vno kvalitet
g kompleksnci s tankim
obzirom da na rudistnn za tu lito
nziteta
e u seizmotnični rasjedopnenogdijeovinskog krta. Na povešcu na lok.
ja kao na koje se veća događaju se
zvoru Stonubinužarištantenziteta I
amax = 0
Imax = 8.6
nirane su eterministi
IŠ – NE TEHNI
ri svojstava
nom stijeni dolomita. impukotina
e plohe slojeuktura. Cijrskog smjerjedi uglavnalnih pukoti
trošenja ka izdvojiti n pojas trošeara razini m
rakterističanvinu gline, k
nje zahvaćeomprimiranglavnom ve
tnu stijenu
sa izdvajajum ulošcima će u obaim vapnenlošku sredin
ektonski aki iz njegoveela mosta. rila pod kutvršini su slkaciji mosta
opnu, ali stseizmička aepotresi ko
za koji a h=13 kmmax:
.41 g
6°MCS
značajke ičkome smi
ČKI SAŽETAK
stiejna na
nama karbo To su dobr
ama koje evitosti, tejelo područra i čine po
nom su s mina.
arakterističnekoliko poenjai donji morske povr
n je visok kršja i malih
ena trošenjenom visokopezana za tzv
u malo do
u se dvije d klastičnih nalnom i princima to nu.
ktivnom pode šire zone Rasjedi iz tom 76 – 8lojevi vapna nalazi se S
trmijeg nagaktivnost. Noji se pridr
je procijem, dobivaj
potresa tislu može p
K
lokaciji mo
onatnog koro vezane s
su uglave približnoočje karakteojaseve zdralim horizo
čnim za tzvojaseva tropojas trošeršine.
stupanj okrh blokova.
em, pukotiplastičnom v. ojedine.
srednje za
diferentne lnaslaga uz riobalnom pjeu nastav
dručju. Naj pružaju se zone su r
80° udesnonenca nagnStonski rasj
giba, mjestiNa dubinamužuju zoni
enjena makju se mak
tipa P2, pojaviti na
osta:
ompleksa stijene s vnom s komite i eriziraju robljenih ontalnim
v. Kršku ošenja – enja koji
ršavanja
ne su sa glinom i
hvaćenu
litološke reversne području vku dan
aktivniji e obalom reversni, . Taj je
nuti pod jed, koji
imice do ma većim rasjeda
ksimalna ksimalne
odnosno lokaciji
36
PPaa
Nkvp
Z
O
Iup
U
pum
gn
ni
Tmb
Ugk
P
A
Np
s2pp
S
Postupak odP1) u ovoj algoritma. akceleracij
Navedene karakterizirvrijednostimpotrebno je
Za vertikaln
Osnovna is
Istraživanjauvalom Poppodručja po
U okviru os
• batimetripanoramskiutvrđivano mogaozada
• određivangdje se nanaslaga izna
• magnetomneko stranistraživanji
• uzorkovan
Treba konmagnetskombudućim ist
Uzorkovanjgrađeno okonzistentn
Plitka refle
Analizom sv
Na svim prepodloga kva
sedimentni28°- 30°. podloge i gprofila P2 iz
TUDIJA O UTJ
dređivanja studiji je Dobivene e amax i in
vrijednostran vrijedma, ako će e dodati odg
ne akcelera
straživanja
a su izvedepove istočnodno «Rošč
novnih istra
ijska izmjerim dubinom da li postti probleme
nje geološka 5 približad stjenovi
metrijska dno antropoma, a koje
nje najmlađ
statirati dm detekcijotraživanjim
em tla utvodnekonsolinog stanja.
eksijska ist
vih dobiven
esjecima uoartarnim
m naslagamIdući dalje
gornjih sedznosi 130 m
JECAJU ZAHVA
parametar biobaziransu slijedećtenziteta Im
i odnose nošću brz se temeljegovarajuće
acije valja u
a podmorja
ena u akvano odmjestica glave» i
aživanja ura
ra kojom jemjerom u otoji neki pe u tijeku is
ko strukturnžnoparalelnte mase
detekcija kogenotijelo u sebi sadr
đih sedimen
da se preomnisu otkra.
rđeno je daidiranih v
traživanja
ih rezultata
očava se vr
ma počevši e odobala imenata se
m računajuć
ATA NA OKOL
ra vjerojatnn na Corneće projektmax:
amax = 0.
Imax = 8.6
se na ninetransver
enje mosta priraste uz
uzeti 2/3 na
a
atoriju kanaa Komarnaistočno od u
ađeni su slij
e u 5 profilakviru kojeg
predmet vestražnih rad
nih obilježjnih presjek
kojom se ut koje bi rži dovoljno
nata na dnu
etraživanjemrila strana t
a je morskovisokoplastič
a može se z
rlo slična ge
od jedne iprema sre
e ublažava.ći od nivoa p
IŠ – NE TEHNI
nosnim prisellovoj metnevrijedno
291 g
6°MCS
nivo osnovrzalnih val vršiti u slabzrokovane a
avedenih ho
ala «Mali Sa na kopnu uvaleTiha n
jedeći rado
a urađeno mg je u širemećih dimenzdova u okvi
a plitkog pka utvrđiva
tvrđivalo dmoglo iza
o čelika koji
u mora
m panoramtijela koja
o dno izrazčnih glina
zaključiti ka
eološka situ
i druge obaedini profil Dubina ovpovršine mo
ČKI SAŽETAK
tupom (znaodi korište
osti maksim
vne stijenlova VS =bije konsoliamplifikacij
orizontalnih
Ston» u po podno uzvna poluotok
ovi:
mjerenje dm području zija na dnru istraživa
podmorja (sao osnovni
a li na moazvati smeibi dao odz
mskim dub bi mogla p
zito ujednaa žitkog
ao slijedi:
uacija. Karb
ale strmo pla nagib gvegranice uora.
K
ačajke potrenjem McGumalne horiz
ne, odnosn= 700 m/idiranim slojom.
h.
odručju omvišenja «Glku Pelješcu.
dubinapretra okozadanihu mora, a
anja koja sli
subbottom geološki k
orskom dnuetnje pri div pri detek
binomjeromraviti probl
čene građedo lakogn
bonatna stij
pada pod kugranice karu središnjem
resa tipa uireovog zontalne
no nivo /s. Tim ojevima,
međenom avice» i
aživanje h profila koji bi ijede
profiler) karakter
u postoji daljnjim kciji
m kao i leme pri
e i da je nječivog
jena kao
utom od rbonatne m dijelu
37
Sno
P
Uvkkm
Vpsmikpu
Nszosl
Zlgmss
P
Ns
od
g6z
m
ut
tvmp
S
Sedimenti injima, podoznačeni sa
Pojas S1 tvo
U pojasu S2vjerojatno kombinacijakonzistencim.
Veće zanimprofila sa sedimentacmjerila vidiliriječnih rkrupnijeg zpretpostaviu pojasu S2
Naredni duse vide grznačajno deočekuje se slojeva lakoleća pijesak
Zadnji pojljubičastomgranice stijmanje ampstupanj njisedimente
Procjena g
Nakon izvestijena na l
• obalni i pod karbonadolomita.
• temeljengornjeg poj60 – 70 zadovoljava
• dno u pomora i čine
• od dna puglavnom gtankim pros
• slijedi sloturbulentnuvezane za mogu javitiprethodni p
TUDIJA O UTJ
iznad karbodijeljeni sua S1, S2, S3
ore nekonso
2 vide se stvore glineama. Možeje i rahlo z
manje pob S3. Naslcije koja ne se oblici rukavaca. Uzrna te šljiti da su sed2. Debljina p
blje zaliježranice refleblji nego u lagano povo do teško ka.
as sedimem bojom. Ojena karbonplitude. Toihove petriu ovompoja
geotehničko
denih istralokaciji bud
priobalni dijatnihsedime
je u stjenojasa trošenji gdje treaju takvu vr
odmorju ugle podmorsku
podmorja dgrađeni odvslojcima pr
oj koji po susedimentafosilna rijei pijesci i špojas neko
JECAJU ZAHVA
onatne pod u petpoja, S4 i S5. i o
olidirane gl
asvim tanke stanjim pe se takođezbijeni. Deb
uđuje sedilage u ovije bila mi refleksije U takvim uvunaka,takodimenti u opojasa sedi
žući pojas seksijekoje u pojasu S2većanje njih gnječivih g
ntnih naslaOnobuhvaćanatne podloo upućuje ifikacije. Nasu tvore na
og modela
aživanja modućegmosta
jelovi podruenata pred
ovitoj masijagdje trebeba očekivrstu objeka
lavnom se uravan bez
do dubina ovisokoplastiahova inajv
svojim odziaciju pa seečna koritašljunci, odnnsolidiranih
ATA NA OKOL
dloge, s obasa (dijelovobojeni raz
ine. Ujedna
ka i česta pproslojcimaer zaključitbljina pojas
imentni povompojasu irna. Na orkoji upućuvjetima sed
ođer uz pojovom pojasumenata S3
sedimenata predstavlj
. Obzirom nhove gustoćglina te slo
aga S5 oz sedimenteoge. U njena veću z
Ne treba isaslage neog
oguće je da kako slijed
učja na kojdstavljenih
moći će sa očekivativati slijeg
ata kao što j
nalazi na d većih oscila
od 16 – 18ičnih glina vjerojatnije
vima u seize u tom poa irukavce nosno pojash sedimena
IŠ – NE TEHNI
zirom na sva). Pojasi
zličitimboja
ačene je de
proslojavanja praha i siti da susedsa sedimena
ojas označesu najvje
riginalnim suju na postodimentacijejave gline u znatno bo kreće se iz
S4 debljineaju granicna veću dubće. U ovomjeva i lako
značen je e od donje mu suproslbijenost seključiti, pr
gena (lapori
ati simplificdi:
jem će se gvapnencim
se obaviti u geološki inanjeispod je most.
dubinama kacija po du
m nalaze žitke lakoe vrlo sitnoz
zmičkim projasu mogupa se u tas veće gustata. Progno
ČKI SAŽETAK
sličnost i gu su od dnma (vidi gr
ebljine (6-7
ja pa se moitnozrnog pdimenti u oata S2 pros
en na duberojatnije seizmičkimojanje fosie moguća ji praha. M
oljezbijenoszmeđu 9 i 12
e je prosječce slojeva,binui staros
m pojasu za do srednje
u grafičko granice poojavanja rjedimenata remda mali?).
ciranu prog
graditi buduma i vrlo r
u tzv. Osnondeks čvrsto
temelja u
koje su okobinama.
se nekonsognječive kzrnih pijesa
resjecima uu očekivat
akvim uvjettoćeili zbijeozirani neko
K
ustoću refla mora paafički prilog
7 m).
ože ocijenipijeska u raovom poja
sječno iznos
binskim preodlagane
presjecimalnih riječnije i pojavaMože se opsti u odnosu2 m.
čno 20 m. U ali su tist ovih sedi očekivati je zbijenih s
om prilogu ojasa S4 pajeđa i reflei mogućeizu, vjerojat
gnozu o gra
ući most grarijetko pros
ovnoj stijenoće u raspou granicam
o 27 m od
olidirani seonzistencij
aka.
ukazuje na i naslage tima sedimenosti u odoherentnim
eksije u a dublje g).
iti da ga azličitim su žitke si10 – 12
esjecima u fazi
velikog ih korita a pijeska pravdano u na one
U njemu slojevi menata, jepojavu slojeva i
crveno a sve do eksije su zvjestan tnost da
ađi tla i
ađeni su slojcima
ni podno nu GSI =
ma koje
površine
edimenti e s vrlo
nemirnu genetski entacije
dnosu na materijali
38
bmk
ois
psmg
o
UstT
Pč
Akot
IrČov
SAlt
Bč5s
Vpjr
P1kA7iis
S
bit će mjematerijala kreće se izm
• dalje u dodnosno pizduženim lsu označene
• najdubljeprema svosedimenatamogućnost glinoviti lap
• najveće odnosno stj
U tijeku sedimenatatočno utvrdTakođer je
Procjena česticama
Anorganskekemijskim sorganizamatakođer ovi
Istraživanjeraka H. amČestice veloko škrga nveličinama
Suspenzija Arenicola mletalna. Šktkiva kada j
Brzina filtrčestica. Ta57% do 94%suspenzijam
Vidovi djeloplivanje, smjaja i ličinraspoložive
Pokus s ribo14 g/dm3 nkoncentracAgonus cata72 sata, u sizazivamortizazvalo jesediment u
TUDIJA O UTJ
estimično trebaočeki
među 9 i 12
ubinu trebarognozira slećama rahe sa S4.
e naslage kojim odzivia kao i vje da ove naspori.
dubine na jenovite ma
daljnjih isa u podmorditi fizičko potrebno i
mogućeg sedimenta
e čestice u svojstvima,
a imaju i raise i o trenu
e djelovanjamericanus uičine 30-35nego li sam čestica izn
željeznog marina, odoljka Mitiluje izložena
riranja kod ako 0,1 do % ovisno o ma od 0,5 i
ovanja suspmanjenje ranaka; 3) me hrane.
om Fundulunezagađenoija sedimenaphractus ususpenziji otalitet. Dug retardiran
u suspenziji
JECAJU ZAHVA
obogaćeni vati na raz
2 m.
a očekivatiseda su tolo do sredn
koje su zapimana seizrojatnost pslage pripad
kojima se asesu oko 1
straživanja rju kao i «o mehaničk precizno u
opterećia pri izgrad
morskoj vo,svojstvima azličite odgoutačnom fiz
a kvarca i kususpenzija μm uzroku
mom abraziad 44 μm.
oksida od dnosnosuspeus edulis z suspenziji
školjaka m 4g/dm3 sm vrsti česti 1 g/dm3 im
pendiranih astai ugibanmijenjanja
us heterosligmarinskognta iz zagau suspenzijiod 10 g/dmgotrajno izlani rast ribei (0-1000 m
ATA NA OKOL
lećama gzini rahlo z
naslage glo slojevi lnje zbijenih
punile deprzmičkim prpostojanjapdaju najmla
javlja pale30 m.
potrebno «insitu» pokka obilježjatvrditi obilj
vanja Madnji mosta
odi na mors površine i ovore nadjeziološkom st
kaolinskog mma čestica
uju mortalitjom škrga.
0,5 g/100enzija koncnačajno sm 7,46 mg/dm
može biti manjuje brica. Odrasl
maju veću b
čestica na nje; 2) zaustokova pri
itus je pokag sedimentaađenog podi crvenog m
m3 ugibanjeaganje (12
ePimephalesmg/dm3) n
IŠ – NE TEHNI
lina i prahzbijenih ma
ina, praha lako do tehpijesaka. U
esije neposresjecima
petrifikacijeađim neoge
eoreljef gra
je točnokusima, te a i parameježja stjeno
alostonsko
ske organizm koncentracelovanje sutanju organ
mulja na pra različitih tetlarvi višr Mortalitet
0 ml za šescentracije manjuje (62m3 željezno
smanjena rzinu filtriralejedinke Abrzinu potro
ribe mogu stavljanje oirodnemigra
azao da 96-a ne uzrokudručjauzrokmulja od 33e je 60% do mjeseci) sus promelasema utjeca
ČKI SAŽETAK
ha. Zbijenaterijala. D
i pijeska neškognječivU grafičkom
sredno iznaupućuju n
e. Također enskimsedim
ađen od va
o utvrditi laboratorijetrečvrstoćeovite mase.
g zaljeva
me mogu dcijom. Razluspendiraninizma.
reživljavanjpromjera
r blokiranjet larvi je b
st sati ubij210 mg/dm2%)suhu maog hidroksid
kod izloženanja CrassoArgopecten ošnje kisika
biti: 1) izraodgovarajućacije; 4) s
-satno držaje mortalit
kuje određe3 g/dm3 ugik suspenzijuspenziji žes. Pokazanoaj naizvalji
K
ost nekoheebljina tih
ešto veće gih glina s
m prilogu te
ad stjenovina veću z ne treba imentima ka
apnenačkih
litološka jskim ispitie i stlačivo.
a suspen
djelovati veličiti oblici h čestica. R
e ličinačkihod 15 do 1
em pomicanio uizravno
ja polihetnm3 je nađeasu mekih da.
nosti suspeostrea virg irradians a.
avno djelovćeg stupnjasmanjenje
anje u suspeet riba, ali
ene promjeiba100% za a od 3,3 g/eljeznog hido je da finivanje ličin
erentnih naslaga
gustoće, tankim naslage
te mase zbijenost isključiti ao što su
naslaga
svojstva ivanjima osti tla.
diranim
eličinom, morskih Reakcije
h stadija 105 μm. nja vode oj vezi s
nog crva ena kao dijelova
enzijama inica od izložene
vanje na a razvoja
količine
enziji od ista ova
ene krvi. vrijeme /dm3 ne droksida i morski
nki vrsta
39
rMp
Izmut
S
riba PercaMeđutim,u preživljava
Iz literaturzaključiti dmorske orgu moru setrajanja ne
TUDIJA O UTJ
a flavescen koncentranja ličinki.
rnih primjeda samoekstanizme. U
e prostornoeke antropo
JECAJU ZAHVA
ns i Moroncijama izn
ra djelovantremno visorealnim situ
o mogu pojgene aktivn
ATA NA OKOL
ne saxatilinad 500 mg
nja suspendoke koncenuacijamavisjaviti samonosti kao št
IŠ – NE TEHNI
s do koncg/dm3 dol
diranih čestracije mogsoke konceo lokalno io je npr. na
ČKI SAŽETAK
centracija azi do zna
tica u morgu imati štentracije susi to vremeasipanje ili
K
od 500 mačajnog sm
rskoj vodi metno djelovspendiranihenskiogranič jaružanje.
mg/dm3. manjenja
može se vanje na h čestica čeno za
40
3) GM
ObuhvapodručjZakonu mrežu negativ
Nositeljokoliša prihvatlpristupnzavoda temelje(Kl.: 61može ispodručjzahvata
Glavnom
S obzirona ciljeGlavne izgradnjpodručjzahvata
PlaniranzahvataNeretveznačajnzaljev i
Za potrinforma
S
GLAVNA MREŽU
t zahvata ju ekološke o zaštiti pprovodi sean utjecaj
j zahvata (H i prirodeljivosti zahnim cestam za zaštitu em mišljenj2-07/11-01
sključiti neja ekološkea.
m ocjenom
analizu utjecat
analizu kombinaekološk
prijedloočuvanjprogrampredlož
om da se poeve očuvanj ocjene zaje i korišteja ekološkea, ukoliko se
ni most koa, nalazi see i HR10000nih za vrste HR5000031
rebe procjeacije i poda
TUDIJA O UTJ
OCJENA
„Most kope mreže, tprirode (NNe za zahvana ciljeve o
Hrvatske cee (dalje uhvata za ekma“. U tijeprirode (daja DZZP, MZ1/2509, Ur.egativne utje mreže t
zahvata je
početnog i radovi i pl
mogućih iaciji) utje
ke mreže,
og mjera uja i cjelovma praćenjženih mjera
ostupak ocjja i cjelovitahvata utvenja mosta e mreže tee tijekom p
opno – polue na prosto036 Srednjee i stanišne1 Delta Nere
ene utjecaci:
JECAJU ZAHVA
A PRIHV
no – poluotemeljem U 80/13), po
ate koji saočuvanja i c
este d.o.o.) u tekstu: kološku mreeku postupkalje u tekstZOP je za p.br.: 517-1jecaje prede odredilo
potrebno o
stanja ciljelanirani obj
zravnih, neecaja zahva
ublažavanjaitost podruja stanja ca ublažavanj
ene prihvattost područvrditi razin kopno – pe predložit
postupka Gl
uotok Peljeoru područ
edalmatinske tipove Hetve.
aja u sklop
ATA NA OKOL
VATLJIVO
otok PelješaUredbe o eostupak ocmi ili s dcjelovitost
podnio je MZOP) zahežu za zahka, MZOP jtu: DZZP). predmetni z-1-2-13-8) dmetnog zao obvezu p
obuhvatiti:
eva očuvanjekti,
eizravnih, pata na cil
a štetnih poučja ekološciljnih vrstja.
tljivosti zahčja ekološkenu značajnpoluotok Peti mjere uavne ocjen
ešac s pristčja očuvanjki otoci i PeHR2000364
pu izrade G
IŠ – NE TEHNI
OSTI ZAH
ac s pristuekološkoj mjene prihvarugim zahvpodručja ek
17. lipnja 2htjev za hvat „Most je zatražiloUvidom u zzahvat Mišljutvrdilo daahvata na cprovedbe G
ja područj
privremenihljeve očuv
osljedica pške mreže,a i staništ
hvata provoe mreže svosti utjeca
elješac na cublažavanjae utvrde ta
tupnim cesja značajnielješac te nJI dio Pelj
Glavne ocj
ČKI SAŽETAK
HVATA Z
upnim cestamreži (NN atljivosti zavatima mogkološke mre
2013. god. Mprovedbu kopno – po stručno mzaprimljenujenjem od a se Prethociljeve očuGlavne ocj
a ekološke
h, trajnih tvanja i cje
planiranog z te prema
ta, ili prać
odi kako bi veli na razuaja koji suciljeve očua značajnihakvi utjecaj
stama, kojiih za pticena prostoru ešca, HR40
jene su pr
K
ZA EKOL
ama“ nalaz124/13). Sahvata za egu imati zeže.
MinistarstvuPrethodne
poluotok Pemišljenje Du dokument27. kolovoz
odnom ocjeuvanja i cjeene prihva
mreže na
te kumulatelovitost p
zahvata naa potrebi pćenja učink
se utjecaji umnu mjeruu mogući
uvanja i cjeh štetnih ui.
i je predme HR100003 područja o000015 Mal
rikupljene s
LOŠKU
zi se na Sukladno ekološku značajan
u zaštite ocjene elješac s Državnog taciju te za 2013. enom ne elovitost atljivosti
koje će
tivnih (u područja
a ciljeve prijedlog kovitosti
zahvata u, cilj je tijekom
elovitost utjecaja
met ovog 31 Delta očuvanja lostonski
sljedeće
41
- Pi
- Pč
- Ac
Provedeje dostuekološkrasprostobilaskastaništaciljnih s
U glavnutjecajinegativ
MjeramekološkStudijomdo stupekološkznačajn
Sagledaspristupzaključzahvataokoliš.
S
Podaci o zizvedbe pla
Podaci o pčimbenicim
Analiza i occiljeve očuv
en je terenupna stručn
ke zahtjevetranjenju ca bilo je pa ciljnih vrsstanišnih tip
oj ocjeni di zahvata nnih utjecaj
a predložeku mrežu i m o utjecajnja kada ne
ke mreže, onih nepovolj
avanjem sapnim cestačiti da je za na ekološ
TUDIJA O UTJ
zahvatu, odaniranog zah
područjimama koji utječ
cjena aspekvanja ekolo
nski obilazana i znanstve ciljnih
ciljnih vrstaprikupiti posta ekološkpova.
detaljnije suna mrežu (a.
enim u Poprogram pju na okolišeće imati z
odnosno do jnih promje
amostalnih ama“ na zahvat prihšku mrežu
JECAJU ZAHVA
dnosno predhvata;
a ekološke ču na održa
kata planiroške mreže,
k područjavena literavrsta pod
a i ciljnih stdatke o oke mreže u
u opisne znsamostalni
oglavlju „Mpraćenja staš će se izbjznačajnih p stupnja kaena stanja p
i skupnih uciljeve očhvatljiv uz i mjera za
ATA NA OKOL
dviđenim r
mreže, ciavanje stan
ranog zahva, u nedosta
zahvata titura, s pos
dručja ekotanišnih tipkolišu lokac području m
načajke sva i skupni) i
Mjere ublažanja“, kao jeći i/ili ubosljedica nda izvedbapodručja ek
utjecaja izgčuvanja i z primjenu aštite okoli
IŠ – NE TEHNI
adovima ko
iljnim vrstaja područja
ata koji motku i uz pri
ijekom rujnsebnim naglološke mrepova na podcije zahvatmogućeg ut
kog područi dat je pri
žavanja šte i mjeramablažiti prepa ciljeve oč predloženkološke mre
gradnje zahcjelovitost mjera ubiša predlož
ČKI SAŽETAK
oji će se i
ama i cilja;
ogu imati nemjenu mje
na 2014. golaskom na eže i dosdručju zahva i ocijenitjecaja zah
čja ekološkeijedlog mje
etnih poslja zaštite ooznati štetčuvanja i cog zahvata eže.
hvata „Most ekološke lažavanja
ženih Studi
K
zvoditi za
nim staniš
egativan učra ublažava
odine. Konzpodatke vetupne pod
vata. Cilj teti stanje p
hvata i/ili p
e mreže, opera za ubla
jedica zahvkoliša predni utjecaji jelovitost p neće biti u
st kopno – P mreže mštetnih pojom o utje
potrebe
štima te
činak na anja.
zultirana ezane uz datke o erenskog povoljnih prisustvo
pisani su ažavanje
vata na dloženim zahvata područja uzrokom
Pelješac može se osljedica ecaju na
42
4) P
4.1.
4.1.
1) c
z2)
o
s3) S
z4) 5)
6)
7) Ts
4.1.2
Šumars
8) Tš
Š
9) Saš
10)
Lovstvo
11) Upk
S
PRIJEDLO
Mjere t
1. Opće m
U daljnjoj cestu mosuistraživanjzaradeže, pPovršine pootpadnog mpretakalištana način damoguću mjstvarati novSediment izzaljeva, u sNije dozvolPrilikom pmehanizaciU fazama izkrajobraznoTehnološkimstupišta izvkako bi pod
2. Mjere z
tvo
Tijekom pšumama (protupožaŠumarijom
Stabiliziratiadekvatno šumama.
Predvidjetiusjeka i naprocese nakultivirana
o
U suradnjipremete dikoje mogu
TUDIJA O UTJ
OG MJERA
tijekom pr
jere
fazi projestu na strju). Prikljupribližno kmotrebne za materijala, a goriva, ba se negatijeru. Za tve unutar pz temelja mskladu s važljeno prikljupripreme i ije i transpozrade glavnog uređenjam projektimvode sukcedizanje sedi
aštite gosp
ripreme i u kojem
rne prosje odrediti no
i terene bautohtono
ispuštanjeasipa, na naa vrijednim kraška polj
sa stručnivljači kako nastati, te
JECAJU ZAHVA
A ZAŠTIT
rojektiranj
ektiranja (nrani Pelješučak lokalnm14+020. organizaci mjesta zaetonare, asvan utjecaje potrebe
postojeće vemosta odlagžećim Praviučivanje po građenja ortnih kaminog i izvedba prostora uma izvođen
esivno, odnoimenta bilo
podarskih d
projektiransu uvršte
eke, šumskove prilazne
bujičnih too raslinje
e voda, kojačin da isp
m šumskim ja.
nom služboo bi se na ve utvrdili
ATA NA OKOL
TE OKOLI
ja i pripre
nakon plansšca koja ne ceste L
iju građenja parkiranjesfaltne bazj na okoliš treba iskoegetacije. gati van gralnikom.
ojedinačnih voditi raiona kroz Stbenog projeuz cestu odnja mosta osno ne ist
o minimalno
djelatnost
nja treba ene izgraka infrastre putove u s
okova gradonavedeno
e se prikuppuštanjem u
ekosustavi
om lovoovvrijeme pokoridori za
IŠ – NE TEHNI
IŠA
eme zahva
skog razdobvodi od
L 69030 na
a (privremee i manevaze) planirat i oštećenjaoristiti već
anica Poseb
parcela načuna o zaton i Komar
ekta zahvata strane strupredvidjeti
tovremeno o i s minima
i
koristiti vađene i plruktura) ilsvrhu racion
onima, kamu nadležn
pljaju obodu okolni terma (sjeme
laštenika rduzele sve
a kretanje
ČKI SAŽETAK
ata
blja) trebaBrijeste na D 414 p
eno odlagaarsko kretati unutar koa površina s degradiran
bnog rezerv
a predmetniabrani prornu. a, potrebnoučnjaka. i da se radna svim lo
alnim negat
važeći Proglanirane šuli u suradnalnog kori
menom i tnom Progra
dnim kanaliren ne izaz
enske sasto
razmotriti mjere za ljudi i me
K
a izraditi pa zapad priključiti
anje građevanje mehanoridora prosvedu na nne površine
vata – Malos
i zahvat. olaska građ
o je izraditi
dovi na teokacijama stivnim utjec
gram gospoumske prodnji s nadštenja pros
terasama kamu gospo
ma u svrhuzove nove eojine) ili ne
ustaljene sprječavanhanizacije
ristupnu (koridor u čvoru
vinskog i nizacije, ometnice ajmanju e, a ne
stonskog
đevinske
i projekt
meljima stupova, cajem.
odarenja ometnice dležnom stora.
koristeći odarenja
u zaštite erozivne e ugrozi
staze i je šteta tijekom
43
il
12) Ued
13) Uup
14) Ppfps
4.1.3
15) TujZpgeo
16) B(
17) Kmv
18) Pstk
S
izgradnje lovnotehnič
U svrhu sprevidentiratdodatnih m
Ukoliko se učestale, pprizmatični
Predviđeni propusti, tfragmentacposebno odsvinje).
PodvPropPodvProlaPropPropPropPropPropProlaTuneVijadPropPropTunePodv
3. Mjere z
Tip konstruuskladiti s je to moguZavršnu obprometnim građevinskoefektu „olaobrade).
Burobrane (trakama) s
Konstrukcijmaksimalnovertikalnom
Projektom s ciljem štterena te karakteristi
TUDIJA O UTJ
mosta i pčke objekte
rečavanja si sva strada
mjera zaštite
pokaže dpoduzeti doih ogledalac
su objektuneli itd)ciju staništadnosi na kr
vožnjak u čvopust – km 1+vožnjak za D8az – km 4+71pust – km 5+pust – km 5+8pust – km 6+2pust – km 6+3pust – km 6+6az – km 6+69el Kamenice dukt „Doli“ –pust – km 8+7pust – km 10+el Debeli Brijvožnjak – km
aštite kraj
ukcije mosrazmatraniuće, projekbradu most elementiog projektaakšavanja“
odgovarajusvijetlih boj
u vijaduktao uklopiti m pogledu p
krajobraznoto manjeg
ih oblikovikama pod
JECAJU ZAHVA
pristupnih e (čeke, hra
stradavanjaavanja divlje.
da su stradodatne mjerca za odbija
kti na pri na stacioa divljači irupnu divlj
oru „Duboka170.00 8 – km 1+2514.79 190.00 880.00 280.00 390.00 691.00 91.712 – 7+546 – 8+– km 8+090.0740.00 +580.00 eg – 10+915
m 14+019.93
jobraza
ta je u dam rješenjektirati na nta, vanjskeima (buroa. Oblikova konstrukc
uće veličineja po cijelo
a zbog vizuu postoje
postići što m
og uređenja i vizualnovanjem i ručja – ka
ATA NA OKOL
cesta. Preanilišta) na
a ljudi i divjači kako b
davanja divre za sprečanje divljač
istupnim ponažama (i omogućavjač koja ob
a“ – km 0+52
8.04
+045 00 – km 8+24
5 – 13+382
aljnjoj razrem. Podvodnačin da ne detalje brani i dnjem težit
cije (odabir
e projektiraoj površini.
ualne izložeći krajobrmanju visinu
a treba deto prihvatljimaterijalim
amenu. Isto
IŠ – NE TEHNI
emjestiti zdruge lokac
vljači službbi se na vrij
vljači u prčavanje navči.
prometnicam(prema tabvaju njihovobitava u to
20.00
46.00
radi projekne dijelove
ne budu vidi gornji d
dr.) arhitei prema vizr boje, ma
ati u cijeloj
enosti, oblaz – težitu objekta.
taljno definvijeg zadirma prilagoo tako, de
ČKI SAŽETAK
zatečene locije ili nado
ba održavanjeme reagir
rometu i pvedenih poj
ma (vijadublici doljeo kretanje,om područj
ktne dokume temelja sdljivi iznaddio mosta ektonski ozualnom smaterijala i
j visini, s o
likovno, boti što lakš
nirati pokosranja u prioditi prirodefinirati mj
K
ovnogospodomjestiti no
nja ceste dralo poduzi
prometne java postav
ukti, podve) koji ub, migracijuju (mufloni
mentacije pstupova mod morske ps trupom
obraditi u manjenju o
načina po
okomitim oz
ojom i mateoj konstru
se zasjeka iirodnu mordnim krajojesta gdje
darske i ovima.
dužna je manjem
nezgode vljanjem
vožnjaci, lažavaju
u, što se i, divlje
potrebno osta, ako površine.
ceste i sklopu objekta i ovršinske
znakama
erijalom ukciji, u
i usjeka, rfologiju
obraznim će biti
44
pu
19) Upk
20) Po
21) Smm
22) Oke
23) Sm
24) Ov
4.1.4
25) Ptžo
26) Bpp
27) Rvkus
28) Kcžupck
o d d
ž s
n o
k
S
potrebno izuklapanja t
U projektuprvoga kilokao i o obliž
Posebnu pooblozi (bojo
Sve zasjekematerijalu mlazni beto
Organizacijkrajobraza elemenata
Suhozide ošmaterijalom
Od biljnih vegetacijsk
4. Zaštićen
Pripremne terena) izvživotinjskihožujka kako
Burobrane prozirni tepovršini kak
Radi smanjvanjsku rakorištenje zusmjerenimsmjerovima
Kako bi se cesti (osobživotinje isudaljenost prolaza za ceste i prokorištenje o
objekti trebdno i stjenkdno treba životinja i kstjenke izlanagibom stjobjekte je kako bi se
TUDIJA O UTJ
zvoditi ozetrase.
krajobrazmetra trasežnjim preos
ozornost obom što prila
e, usjeke i- kamenu
on.
om gradil (samo s je (terasa, su
štećene gram do ruba g
vrsta za kih zajednic
na područj
radove navoditi izva
h vrsta, tj. o bi se uma
projektirati postaviti ko bi se spr
enja svjetlasvjetu cezahvata uz
m prema tla, te uz upo
zadržala cbito gmazospod ceste između su
male životopuste za od strane m
baju biti prke trebaju bbiti tako pkad ima vodaznog kanaljenki 30-45potrebno p
e usmjerile
JECAJU ZAHVA
elenjavanja
nog uređene, voditi račstalim masl
ratiti oblikoagođenijoj o
portale tuili ozelenit
lišta u bledne stranhozida) i sp
aditeljskim građevinsko
uređenje ca na širem
ja i biološk
a izgradnjian razdoblnavedene r
anjio utjeca
i tako da neokomite o
riječila koliz
losnog onečste unutar korištenje lu, odnosnootrebu nisko
cjelovitost ova), potre na dionicasjednih protinje moguvanjsku od
malih životin
ravokutni tebiti od beto
projektiranode u objektla objektap° kako bi k
projektirati e prema ot
ATA NA OKOL
a zasjeka i
nja, prilikočuna o prvolinicima na
ovanju portokolnoj stij
unela u zavti autohtoni
lizini zonae ceste), o
priječiti njih
aktivnostimog pojasa.
koristiti s području z
ka raznolik
i pristupnilja gniježđradove plan
aj na faunu.
e sadrže reoznake (trazija ptica s
čišćenja i mr minimaln ekološki po objektimotlačnih nat
staništa i sbno je pla
ama gdje colaza ne bi biti propudvodnju prnja:
e minimalniona, o da omogutu, potrebno jeanal bio pri tako da setvoru prop
IŠ – NE TEHNI
usjeka, s
om projektiobitnoj nam terasama.
tala tunelajeni).
vršnoj obraim biljnim
a vrijednogosigurati očhovo nepot
ma potrebno
samo one zahvata.
kost
h cesta (kđenja pticanirati u raz
eflektirajućeake) svijetl burobranim
mogućeg utno potrebrihvatljive
ma, s minimtrijevih žar
smanjilo stanirati dovcesta nije ui smjela biusti za vanrojektirati
h dimenzija
ući postoja
izvesti u kikladan za ž onemogućusta/prolaz
ČKI SAŽETAK
ciljem što
iranja uređmjeni i vizua
koje treba
adi projekt vrstama, a
ga poljodjčuvanje vrirebno rušen
o je sanirat
koje se j
krčenje vea i veće doblju izme
e materijallih boja poma.
jecaja na šnih okvira rasvjete samalnim rasirulja.
tradavanje voljan broju tunelu/viti veća od jsku odvodtako da se
a 0,5 x 0,5
anje suhog
kombinaciji životinje, i prolazak žza. Usmjer
K
o boljeg v
đenja prostalnoj slici p
a izvesti u k
irati u prira ne upotre
jeljskog kijednih strunje i oštećiv
ti, tj. dozid
javljaju u
egetacije, aktivnosti
eđu 15. ruj
e ukoliko seo cijeloj p
šišmiše proa za funkca snopom svipanjem u
malih živo prolaza zijaduktu. P 200 m. U
dnju. Prolaze omogući
m,
koridora za
betona i k
životinja naravanje se
izualnog
tora oko prostora,
kamenoj
rodnome ebljavati
ulturnog ukturnih vanje.
ati istim
sastavu
čišćenje drugih jna i 15.
e izvode prozirnoj
jektirati cionalno vjetlosti ostalim
tinja na za male Pri tome funkciji ze ispod njihovo
a prolaz
amena s
a cestu i postiže
45
is
29) PpszRipdps
30) Op
4.1.5
31) Udkpd
32)
4.1.6
33.
34.
35.
4.2.
4.2.
1) Omrsš
2) Po
S
izvedbom osadnjom grPrije počepristupnih speleološkihzahvata (20Rekognosciizvješće o prijedlogomdržavne upprirode. S osukladno rj
O početku prirodnim v
5. Mjere z
U višim fazdetaljnijih koje su poprojekt zašdolazi od za
Barijere zprirodnimnjihova msklopu izroblikovanj
6. Mjere z
Arheološkutjecaja,
Za austrijdokument
Prije počizgradnje
Mjere t
1. Opće m
Ograničiti mogućoj mradova trebsamo kadašumarijom.
Provoditi uotpada na
TUDIJA O UTJ
ograde uz rumolike vege
etka radovacesta u širh objekata 00 m lijevoranje treba provedenom zaštitnih rave nadležotkrivenim ešenju nad
radova obavrijednostim
aštite od b
zama izradprojektnih tencijalno štite od bukahvata, što
za zaštitu ili/i kultu
maksimalna rade glavnoje barijera
aštite kult
ki lokalitet 1 potrebno je
jsku utvrdutaciju, te je
četka radov mosta Pelj
tijekom izg
jere
kretanje tjeri koristitba saniratia je to ne
učestalo i k propisan
JECAJU ZAHVA
ub ceste s vetacije okoa, provestrini procije te istražito i desno oaju vršiti som istraživmjera speležnom za po speleološkiležnog tijel
avijestiti nma.
buke i vibr
de projektn podloga, pugroženi b
ke, u slučaj uključuje i
od buke ournim obiljuklopljenosog projekta za zaštitu o
turno-povij
1.6. Ždrijele arheološk
u Glavica e zaštititi n
va na ukuešac proves
gradnje za
eške mehati postojeću. Nove priemoguće i
kontroliranonačin, odn
ATA NA OKOL
veličinom oo samih otvoi speleološ
enjenog grai evidentiraod trase cestručne osoanju (s lokeoloških oboslove zaštiim objektomla.
adležnu jav
racija
ne dokumenproračune bbukom. Na jevima kadai vremensku
oblikovati/pježjima okost u prostora zaštite ood buke.
jesne bašt
o, gomila – ki istražiti i
(4.1.) u zoa postojećo
pnom prossti podvodn
ahvata
anizacije pu mrežu pustupne putzbjeći, te
o odvajanjenosno zabr
IŠ – NE TEHNI
oka 2 - 4 cmora. ško rekognađevinskog ane objekteeste) radi obe (biospekacijom, o
bjekata) treite prirode m nositelj z
vnu ustano
ntacije potbuke prometim lokacija glavnina u dinamiku
planirati odolnog krajor, odnosno od buke izr
ine
jugoistočn dokumenti
oni izravnooj lokaciji.
storu pružano arheološk
rilikom izgutova, koju tove formir ih planira
e i zbrinjaraniti bilo
ČKI SAŽETAK
m2 te usmje
nosciranje pojasa u se na širem utvrđivanja
eleolog i spopisom, proeba dostavit i Državnomzahvata tre
ovu za upra
trebno je petnice na lojama duž tbuke kojoj izgradnje z
d materijalobraza, takumanji njih
raditi krajo
o od Zaradeirati.
og utjecaja
anja podvoko rekognos
gradnje, od nakon zavrrati kroz pati u sura
avanje komkakvo priv
K
eravanjem ž
terena dusvrhu prona području ua smjera ppeleolog-geocjenom znti središnje
m zavodu zaeba dalje p
avljanje zaš
provesti, naokacijama otrase treba su objekti zaštitnih ba
la koji odgko da se phova upadljobrazno ure
eža u zoni i
a, izraditi d
odnog dijelsciranje ter
dnosno u nršetka građ
prirodnu veadnji s nad
munalnog i vremeno il
životinja
už trase alaženja utjecaja ružanja.
eolog), a načaja i em tijelu a zaštitu postupati
štićenim
a osnovi objekata izraditi izloženi arijera.
govaraju postigne jivost. U eđenje i
izravnog
detaljnu
la trase rena.
najvećoj đevinskih getaciju dležnom
opasnog i trajno
46
oz
3) Sm(i
4) Ss
5) Zp
6) Mkd
7) Iiups
8) Nb
4.2.2
9) G
10) Pr
11) Izv
12) Pc
4.2.3
13) Ps
14) Oopz1
15) Oo
4.2.4
16) Mum
S
odlaganje oza otpad.
Sav materijmora biti d(Pravilnik oizvođenja g
Sve površinstanje, odn
Zabijanje protection“
Materijal pkontejnere deponije.
Izvođač radiznad moraulja iz sistprilikom gstručnjaka.
Navedene mbiti detaljno
2. Mjere z
Gdje je god
Prilikom izvadova vrati
zbjegavati većim površ
Pratiti pojaceste(2x god
3. Mjere z
Prilikom pripriječilo izv
Osobitu pažotvorenim ppropise i pozahvat prol+250,00 km
Odmah nakodržavati šu
4. Mjere z
Materijal nauređenje pomaterijala p
TUDIJA O UTJ
otpadnog m
jal od iskoeponiran nao postupangrađevinskih
ne pod privrnosno sanira
i bušenje “ kako bi se
rilikom izve na platfo
dova mora da, servisirantema hidraurađenja in
mjere i ostao iskazane k
aštite tla i
moguće, k
vođenja zeiti (gdje je
radove na šinama inte
avu slijegandišnje) te p
aštite šum
ipreme vodvaljivanje s
žnju prilikoplamenom, ostupke o zazi kroz c
m, te od sta
on prosijecumski red.
aštite kraj
astao prilikoovršina uz bpropisno de
JECAJU ZAHVA
materijala n
opa koji nea za to pre
nju s viškomh radova, N
remenim utati (za sana
pilota ize maksimaln
edbe pilotaormi (barži
dokazati dani i spravniulike ili povestitor tr
le potrebnekroz troškov
i poljopriv
koristiti već
emljanih ra to moguće)
trasi u venzivnog uzg
nja terena,prema potre
mskih ekosu
diti računa stabala na n
om radova kao i alatimzaštiti šumarnogoričnu
acionaže cca
canja trase
jobraza
om zemljanbuduću trasuponirati u z
ATA NA OKOL
na okolno t
eće biti upodviđenim lom iskopa kN 79/14)
tjecajem grciju koristit
zvoditi prino smanjio
a vaditi usis) kako bi
a su strojev, te da ne
ogonskog goreba ugovo
e mjere za vničke stav
rednog zem
postojeće
adova hum) kao gornji
egetacijskojgoja pred b
, odrona i ebi sanirati
ustava i šu
o uređenjnovonastali
posvetiti rma koji moga od požara šumu (od a 11+600,00
e, izvesti p
nih radova u ili u nekeza tu svrhu
IŠ – NE TEHNI
tlo, te osig
otrijebljen okacijama, koji predst
radilišta poti vrste iz lo
mjenom sprijenos vib
savanjem kse mogli
vi koji će seće dolaziti oriva u mooriti i odg
sigurno odvvke glavnog
mljišta
ceste i puto
usni sloj di sloj.
j fazi zrioberbu.
erozije uz oštećenja.
marstva
u rubnih dm rubovima
rukovanju lgu izazvati a. To se po početne s0 km do sta
posječenu d
ugraditi u druge svrh unaprijed o
ČKI SAŽETAK
gurati nepr
u graditelj sukladno zavlja mine
otrebno je dokalne flore
sustava zabracija na m
kroz cijev ptransportir
e koristiti z do eventu
ore. Kroz ugovarajući
vijanje rado i izvedebno
ove kao pri
deponirati
be poljopriv
z most i iz
ijelova graa i klizanje
lakozapaljiv iskrenje. Posebno odnstacionaže acionaže cc
drvnu masu
nasipe i pohe. Eventuaodređeno m
K
ropusne kon
jskim aktivzakonskoj reeralnu sirov
dovesti u pe).
štite „air medij (more
pilota u nepati na pre
za radove uualnog procugovaranje nadzor str
ova u moru,og projekta
stup gradili
i nakon iz
vrednih ku
zgrađene p
adilišta, kak terena.
vim materiPritom poštiosi na mjedo stacion
ca 12+800,0
u, te uspo
okose, iskorlni višak ze
mjesto.
ntejnere
vnostima egulativi vinu kod
rvobitno
bubble e).
propusne edviđene
u moru i urivanja nadzora
rojarskih
, moraju a.
ištu.
zvedenih
ltura na
ristupne
ko bi se
jalima i ivati sve sta gdje
naže cca 0 km).
ostaviti i
ristiti za emljanog
47
17) Spu
4.2.5
18) T
Icvd
Poo
Mau(p
19) Tsnt
20) Ponp
21) Asiop
22) SdPi
23) Smm
24) Susvs
S
Sve privrempotrebno jeuređenja.
5. Zaštićen
Tijekom gra
Izvođač radcurenje gorvozila moradopuštenu
Provoditi koodnosno zaosigurati ne
Manipulacijakumulatorunaprijed o(odrediti prprolivenih g
Tijekom prsudjelovati nadzoru javto slučaj za
Prilikom naobustaviti nadležno zprema rješe
Ako se utvrstručnjakomistraživanjiosiguralo trpojasa tijek
Sav materijdeponirati Pravilnikomizvođenja g
Sve nasipe,materijalu mlazni beto
Sve površiutjecaja kose doveduvegetacijsksastavu veg
TUDIJA O UTJ
meno zapoe vratiti u
na područj
ađenja prov
dova je dužriva i/ili maaju biti sukrazinu buke
ontrolirano abraniti svaepropusne k
ju naftomra na graodređenim rostor s negoriva i maz
roboja tune stručne osvnoj ustanoa područje D
ailaska na spradove i ba poslove zenju nadlež
rdi pojava im primijema i saznanrajno uklanjkom izgradn
jal od iskona za to
m o postupagrađevinskih
, zasjeke, u– kamenu
on.
ne gradilišoje nisu dio u u stanjkog pokrovagetacijskih z
JECAJU ZAHVA
osjednute p prvobitno
ja i biorazn
voditi mjere
an koristiti aziva u tlo ikladni s pre).
zbrinjavanako privremkontejnere
, naftnim đevinskim lokacijama
epropusnomziva).
ela osiguratsobe (biosp
ovi za upravDubrovačko
peleološki obez odgađazaštite priržnog tijela.
i širenje invniti metonjima vezanjanje strannje zahvata
opa koji neo unaprijedanju s viškoh radova (N
usjeke i porili ozelenit
šta, pristup obuhvata ze blisko a koristiti zajednica p
ATA NA OKOL
površine (p stanje ili
nolikost
e zaštite m
ispravnu mi podzemljeropisanim t
nje komunameno ili tra za otpad.
derivatimstrojevima
a uz odgov podnicom
ti stalni bipeleolog i svljanje zašto-neretvans
objekt ili neanja obavirode i Drža
vazivnih vrsodologiju enim za suzbih invazivni
a.
eće biti upod predviđeom iskopa N 79/14)
rtale tunelati autohtoni
pne ceste zahvata nakprvobitnomsamo auto
prisutnih na
IŠ – NE TEHNI
područja g sanirati p
ora, vode i
mehanizacije te prekomehničkim z
lnog i opasnajno odlaga
ma, uljimaa i vozilimarajuće mj opremljen
ospeleološkspeleolog-gtićenim prirske županije
eki njegov jestiti sred
avni zavod
sta u građeeradikacijebijanje straih biljnih vr
otrijebljen enim lokac
koji predst
a u završnoim biljnim
gradilištu kon završetm. Za obohtone bilja širem podr
ČKI SAŽETAK
gradilišta i prema proj
tla od oneč
u i vozila kmjerna emiszahtjevima
nog otpada nje otpada
a i mazivma, provojere zaštiten sredstvim
ki nadzor. geolog). Porodnim vrijee.
dio tijekomdišnje tijelza zaštitu
vinskom po temeljennih invazivnrsta na pod
u graditeljijama, odntavlja mine
oj obradi izv vrstama, a
i ostale ka radova s
bnovu uklone vrste kručju zahva
K
pristupni jektu krajo
čišćenja:
kako bi se ssija buke (s koji se od
na propisaa na okolno
vima te zditi isključe mora, voa za neutra
U nadzoru datke o izvednostima,
m izgradnjelo državne prirode i p
ojasu, u surnu na aknih vrsta ka
dručju građe
jskim aktivnosno u seralnu sirov
vesti u prira ne upotre
zone privrsanirati na nonjenog pkoje se javata.
putevi) obraznog
priječilo strojevi i dnose na
an način, o tlo, te
zamjenu čivo na
oda i tla alizaciju
trebaju vršenom kako je
, odmah uprave postupiti
radnji sa ktualnim ako bi se evinskog
vnostima skladu s vinu kod
rodnome ebljavati
remenog način da rirodnog vljaju u
48
4.2.6
25)
26)
4.2.7
27) S
t
28) zs
29)
30) g
31) zd
32)
33) O
i
34) Tzs
35) z
S
6. Mjere z
Tijekom igrađevinskpropisane sredini u kobzira na dopuštenasati dopušobavljaju vrijednost
U posebniodredbi srazina buknajviše jedana“. Prizvođenja Pravilnika
7. Mjere z
Sustav odvkanalizacijetaloga iz ur
Prostor zazbrinjavanjspremnike,postojeći su
Prostor za nepropusna
Na područjgorivo, maz
Na Pelješczaštite onedoline i pon
Predvidjetipotencijaln
Oborinske upravljanjei na samoj
Tijekom izvzagađenja sredstvima
Za lokacijezatražiti za
TUDIJA O UTJ
aštite od b
zgradnje ćkih radova su Člankokojoj ljudi zonu iz Taba ekvivalentšta se prek građevinskti iz Tablice
m slučajevtavka 1., 2ke za 10 dBednu (1) noridržavanje radova i
a će biti zad
aštite voda
vodnje ceste i uređejaređaja.
a smještaj jem otpad koje je poustav odvod
smještaj a, a površin
ju gradilištzivo i sl., ra
u zaštititi mogučiti prnikve.
odgovarajno opasnim
vode prome prometomtrasi pristu
vođenja ravoda i o
te drugim o
e gradilišneasebne vodo
JECAJU ZAHVA
buke i vibr
će doći do a. Ova buom 17. Pra rade i borablice 1. člatna razina bkoračenje ekih radova e 1. članka
ima dopušt2. i 3. ovo
B(A), u slučaoć, odnosnom disciplin dobre inždovoljeni.
a, vodnih t
te i mostaa za pročiš
radnika nih voda. otrebno učdnje.
vozila i gske vode od
ta zabranjeadove s meh
boćati izvrocjeđivanj
juće mjere mjestima u
metnih povm (centar upnih cesta,
dova i orgaokolnog teopasnim i š
e baze, seopravne uvj
ATA NA OKOL
racija
emitiranja ka je privavilnika o ave (NN 145nka 5. ovogbuke iznosi ekvivalentn noću, ekv5. ovoga Pr
teno je prekoga članka aju ako to zo dva (2) dne u pogleženjerske
tijela i mo
a izvesti kašćavanje ot
opremiti sSve otpad
čestalo kont
građevinskihdvoditi prek
eno je sklahanizacijom
vor i vruljuja u rasjedn
e zaštite u vodozaštit
vršina pratključuje up a fekalne v
anizacije grena nafto
štetnim tvar
rvisa, asfaljete.
IŠ – NE TEHNI
dodatne bvremena, najvišim d
5/04). Skraga Pravilnik 65 dB(A). Ue razine bu
vivalentna rravilnika.“
koračenje n dopuštenozahtijeva tedana tijekodu vremenprakse pri
ora
ao vodonetpadnih vod
sanitarnim dne vode trolirati i r
h strojeva ko separato
adištiti opam potrebno
u u uvali Bne zone u o
od bočnogtnim zonam
tećih objepravnu zgravode obrad
radilišta obom, uljimarima.
ltnih baza,
ČKI SAŽETAK
buke u okoa najviše
dopuštenim ćeno, Pravi
ka, tijekom U razdobljuuke od dodrazina buke
navedenih ro je prekorehnološki pom razdobljna izvođenj gradnji n
propustan, da, s propi
čvorovimaispuštati
redovito pra
urediti taora ulja i m
asne tvari je izvoditi
Brijesta. Pokršenim va
g izlijetanjma.
ekata i cedu i parkiraiti u bio-dis
bratiti pažna i maziv
betonare
K
lišu kao podopuštene
razinama ilnik dopušt dnevnog ra
u od 08.00 ddatnih 5 dBe ne smije
razina: „Iznračenje doproces u trajja od trideja radova inavedeni u
sustavom isanim odla
a s kontru vodonepazniti ili sp
ako da je asti.
i materijal uz krajnji o
ojačanim mpnencima,
ja vozila n
entra za nalište) tretiskovima.
nju da ne dima, bitum
i drugih o
osljedica e razine buke u ta: „Bez azdoblja do 18.00 B(A). Pri e prijeći
nimno od puštenih janju do
eset (30) i načina
uvjeti iz
interne aganjem
oliranim propusne pojiti na
podloga
le, ulja, oprez.
mjerama te krške
na svim
nadzor i irati kao
dođe do menskim
objekata
49
4.2.8
36) Aps
37) Okjpp
4.2.9
38)
4.2.
39)
40)
4.2.
41)
42)
43)
4.2.
Z
44)
45)
46)
S
8. Mjere z
Ako se prilikputove trebtanje.
Obzirom da kolizija grade cjelovito
prometni pprometa tije
9. Mjere z
Mjere zašcjevovodi uvjete odg
10. Mje
Prilazne popremiti funkciji nsituacijam
Već u fazbrzinu vjei s podacim
11. Mje
Za arheolGradac, 11.5 Velikarheološki
Tijekom konzervat
Ukoliko bidužnost Konzervat
12. Mje
Zaštićena p
Izvođenje određena prevladavstrujanja
Potrebno podataka
Treba vršiotklonila mne moraju
TUDIJA O UTJ
aštite post
kom izgradnba po završ
se neovisnodilišnog i poo sagledati rojekt privekom izvođ
aštite post
tite ostalih i sl.) i njigovarajućih
re zaštite
prometnice sustavompr
najavljivanjma (klimatsk
zi gradnje petra na lokama kontroli
re zaštite
loške lokal.3 Jegulja)
ki Gradac) i nadzor tij
izvođenja torski nadzo
i se prilikoinvestitora
torski odjel
re zaštite
područja – P
radova na količinased
va izlazno stu zaljev kro
je postavlj struja zado
iti kontrolumogućaspou biti radov
JECAJU ZAHVA
tojećeg pr
nje zahvatašetku građe
o o definiraostojećeg ppristupe g
vremene ređenja radova
tojeće infr
infrastruktihove eventh institucija
od meteor
i sam mosromjenjive ja nepovolke promjen
potrebno jeaciji,odnosnirati i event
kulturno-p
litete u ok, tearheolounutar ne
ekom pripr
radova naor radisprje
m izvođenja jeda o u Dubrovni
zaštićenih
Posebni re
a morskom dimenta motrujanje iz oz tri sata n
anje automonošenja od
u suspendirarenja oko ši vezani zai
ATA NA OKOL
rometnog s
a koristi poenja sanira
anoj tehnolprometa na radilištu s egulacije ka.
rastrukture
turnih vodotualne rekoa u postupk
roloških uv
st kao prom prometne jnih uvjeta
ne i dr.)
e ugraditi ano izraditi ktualno korig
povijesne b
kolici Brijesoške lokaliteeizravne zoremnih rado
a izgradnji ečavanja mo
ja radova uodmah obuiku.
h prirodnih
ezervat u m
dnu kojimora se obav zaljeva ilikne prelazi 0
matskih strudluka o izvo
anih česticašteta nastalizgradnju m
IŠ – NE TEHNI
sustava
ostojeća mrati i dovest
ogiji građe državnim ctih promet
kojim će se
e
ova (dalekoonstrukcije u dobivanja
vjeta
metno-funk signalizaca vožnje u
anemograf tkrivulju tragirati detalj
baštine
ste (1.1 Vete u okolioneutjecajaova i izvedb
tunela (mogućih ošte
u podmorjuustavi rad
vrijednost
moru Malos
ma se u vovljati u vrijkada vertika0,1 m s-1.
ujomjera s ođenju podm
a u zaljevu lih na uzgoj
mosta.
ČKI SAŽETAK
reža cesta iti u min pr
nja zahvatacestama D 8tnica te izre definirat
vod, HT vo propisat ća lokacijske
kcionalnu cije i opremu svim tip
te pratiti i ajanja vjetrje tehničkih
Villa rusticaci Dančanjaa ceste, obe planirane
miniranje) ćenja na cr
naišlo na dove i o
ti
tonski zalj
odeni stupajeme kada alno prosje
telemetrijsmorskih rad
mjerenjemju riba i ško
K
i putova, tervobitno fu
a neće moć8 i D 414, praditi odgoti načini o
odovi, vodooće se kroz e dozvole.
cjelinu potrme koja ćepičnim i a
analiziratira određenih rješenja m
a, 1.2 Na a (1.4 Mali obavezan je trase.
obvezan jrkvi Sv. Mih
arheološkeobavjesti n
jev – morsk
ac može ge u pridnenoečna brzina
skim prikupdova.
m in situ kaoljaka, a či
e ceste i nkcijsko
ći izbjeći potrebno ovarajući dvijanja
opskrbni posebne
rebno je e biti u tipičnim
smjer i h brzina mosta.
Grac ili Gradac, e stalni
e stalni ajla.
nalaze, nadležni
ki dio
enerirati om sloju ulaznog
pljanjem
ako bi se ji uzroci
50
47) Tp((
4.3. M
4.3.1. M
48) Čo
4.3.2. M
49) Vp
4.3.3. M
50) O
i
51)
s
52)
v
53)
4.3.4. M
54) s
55)
ž
56) Asa
S
Tijekom grapreko kojih(prema pro(do 3,0 m o
Mjere tije
Mjere zašt
Čišćenje i opasnosti i
Mjere zašt
Vršiti redovpratećih ob
Mjere zašt
Oborinske budu zadovna vodnim i postrožit(kombiniran
Redovito opraćenje pročišćavannastaje prosnijeg i led
Prilikom odprihvatljivavoda. Upotkolnika i pr
Investitor jkontrolu pr
Mjere zašt
Kako bi sestrvina s po
Redovitom male životživotinja.
Ako se utvsuradnji saktualnim ikako bi se o
TUDIJA O UTJ
ađevinskih h će se kongramu prać
od nivoa), b
ekom koriš
tite šumski
održavanje mogućih št
tite krajob
vito održavbjekata.
tite voda, v
vode s provoljene vrijetijelima po
ti kako se ni pristup).
državati cefunkcionaln
nje otpadnočišćavanje s kolnika.
državanja pa sredstva trebu sredstreciznim do
je dužan osročišćene is
tite zaštiće
uklonila modručja cest
kontrolomtinje proho
vrdi pojava a stručnjaistraživanjimosiguralo tr
JECAJU ZAHVA
radova u ptrolirati moćenja stanjabrzina struja
štenja zah
ih ekosusta
e rubnih pteta od poža
raza
anje površi
vodnih tije
ometnice, pednosti em
okaže da je stanje vo
estu i sustanog stanjanih voda i m oborinsk
prometnice (sredstva ktava treba
oziranjem.
sigurati prapuštene vo
enih podru
mogućnost tovnog kori
i čišćenjeodnima kak
i širenje iakom primma i saznanrajno uklanj
ATA NA OKOL
podmorju nogući utjeca okoliša – sanja pri dnu
vata
ava i šuma
pojaseva uzara.
ina uz trasu
ela i mora
prije ispuštisija propis to potrebnodnog tijel
av odvodnjea sustava odgovaraj
kih voda. U
u zimskomkoja spreča svesti na m
aćenje funkde iz uređa
čja i biolo
stradavanjaidora.
em održavako bi se o
invazivnih vmijeniti menjima vezanjanje strani
IŠ – NE TEHNI
eophodno jcaj zamuljivsmjer struju (do 4,0 m
arstva
z javne pro
u prometni
tanja u recane posebn
no, vrijednola koje je
e ceste i m unutarnjeuće zbrinj zimskom ra
m razdobljuavanu nastminimum is
kcioniranja aja.
oške raznol
a grabljivic
ti prostor sigurali ko
vrsta u odretodologiju nim za suzbih invazivni
ČKI SAŽETAK
je pratiti pvanja na uzanaj, brzin
m od dna).
ometnice u
ce, te povr
cipijent prnim propisimosti emisija recipijent
mosta što ue odvodnjavanje otpazdoblju po
u koristiti sajanje pole
spravnim pr
odvodnog
likosti
ca, redovit
unutar proontinuitet s
ržavanom p eradikaci
bijanje stranh biljnih vr
K
pojedine pazgajališta ua strujanja
u svrhu sm
ršina oko čv
ročišćavati ma. Ako mo mogu se nat ne bi po
ključuje čije i sustpada (talogo potrebi ot
tandardna edice) radiredviđanjem
sustava i
o vršiti uk
opusta i prostaništa i k
pojasu uz cije temeljnih invazivnrsta.
arametre zaljevu na vrhu
manjenja
vorišta i
tako da onitoring aknadno ogoršalo
šćenje i tava za ga) koji tklanjati
ekološki i zaštite m stanja
redovitu
lanjanje
olaza za kretanje
cestu, u enu na nih vrsta
51
4.3.5. M
57) Uuap
5) P
5.1. 1) T
pDNPmzloNvcaiz
2) PPt(u
5.2.
3. Nmrppnppb
4. Ujp
5. Ez
S
Mjere zašt
U slučaju hunošenja šaktivnosti planovima z
PRIJEDLO
ZaštićenTijekom odprometa, s Delta NeretNeretve i HPraćenje stmjesec (3 zimskih mjlipnju i rujod 3-4 daNajučinkovivećom od 5cesti (Meekanalizu o mizvršiti evezaštite pon
Pratiti pojaPraćenje i trajanja iz(biolog–botauklanjanja.
Buka i v
Na lokacijamjerenja brazinama bpokaže da prilikom prna strani kprovesti tijposebno zabuke.
Ukoliko nakje primijenprihvatljivu
Efekt dograzavršetka d
TUDIJA O UTJ
tite u sluča
havarija spetetnih i opprema Držza provedb
OG PROG
na područjdvijanja pro naglaskomtve i HR200
HR1000036 Stradavanja puta duž ceseci (studnu potrebn
ana) s obzitija metod
5-10 km/h (k, 2009). Nmjestima sentualne moviti praćen
avu i širenje uklanjanjezgradnje i aničar) rad.
vibracije
ama najbližibuke nakonbuke. Daljn je količinarethodnih mkoja je najvekom ljeta
a noć. Ovi
knadna mjeniti mjere u razinu.
adnje zaštidogradnje. D
JECAJU ZAHVA
aju akciden
ecijalnih tepasnih tvaržavnom plau mjera u s
RAMA PR
ja i biološkometa prat na ciljne v01364 JI dioSrednjedalm gmazova jcijele trasedeni, prosinno povećatizirom da jda praćenjanpr. pješice
Nakon praćestradanja i
manje korenje radi pro
e invazivnihe invazivnigodinu da
i prepoznav
ih i buci na izgradnje nja mjerena prometa mjerenja. Zviše izložen
a, u trajanjvremenski
erenja pokaž zaštite o
ite od bukeDetalje mje
ATA NA OKOL
nta
eretnih voziri u okolni anu za zaštslučaju izva
RAĆENJA
ka raznoliktiti učestalovrste gmazoo Pelješca matinski otoje potrebnoe pristupnihnac, siječan radni napo
je većina a stradavanje ili bicikloenja u razd taksonomkcije u smovjere učink
h biljnih vrsih biljnih vana nakon vanja biljn
ajizloženijih prometnicnja buke p veća za 2Za pojedinona buci s nu 24 sata i intervali s
žu da su razod buke ka
e treba prerenja defin
IŠ – NE TEHNI
ila gdje na prostor ptitu voda,
anrednih zag
A OKOLIŠA
kost ost i distriova područji ciljne vrsoci i Pelješao provoditi h cesta, s rnj, veljačaor (6 puta gmazova nja je kretan
om) te bilježdoblju od gskoj pripad
mislu zaštitkovitosti m
ta u građevvrsta treba izgradnje.ih vrsta i o
h objekata e kako bi provoditi k25% u odnoo mjerenje nove promei to posebnsu definiran
zine buke vako bi se
rovjeriti ponirati u okv
ČKI SAŽETAK
glo dolazi rometnice,odnosno p
gađenja.
A (MONIT
buciju straja ekološkeste područjac. tijekom jerazmakom ), dok je uduž cijele najaktivnijanje uz promženje svih sgodinu dandnosti strate. Nakon jera zaštite
vinskom poja vršiti tij. Konzultirodabira odg
potrebno jse usporedada se slj
osu na onu potrebno jetnice. Mje
no za dan, ni prema Z
veće od Pra buka sve
onovljenim viru projekt
K
do nekontr treba podprema ope
TORING)
adanja živoe mreže HRa HR100003
edne godinod 3-4 danu travnju, trase, s ra
a u tom pmetnicu brzstradalih jea nužno jedalih životprovedenih
e.
jasu. ekom cjel
rati stručnugovarajućih
e izvršiti kodile s proraedećim br koja je ize izvršiti m
erenja je pposebno za
Zakonu o za
avilnikom, pla na Prav
mjerenjima zaštite od
roliranog duzimati rativnim
tinja od R5000031 31 Delta
ne, svaki na) osim svibnju, zmakom periodu.
zinom ne edinki na e izvršiti tinja, te h mjera
okupnog u osobu metoda
ontrolna ačunatim ojanjem zbrojana mjerenje potrebno a večer i aštiti od
potrebno vilnikom
a nakon d buke.
52
5.3.
5.3.
Priobal
ProgramTablica
Tablica 5
prou
Klorom, ona ppost
Sastafitopzaje
Makr
Posid
Bentbesk
Prisuinvaz
5.3.2
Poštujupraćenjuvjet dsastoji vodnog vodamapropisim
5.3.3
Nakon sljedećepesticidukupni f 1Pravilnikakvoće
S
Vode, v
1. Praćenje
ne vode
m praćenja (5.3-1.).
5.3.-1. Pregl
Predloženi ogram praćeu okviru ovog
elaborata
ofil a (svakihovisno o dubipodručju aje).
av planktonske dnice
roalge
donia oceani
toski kralježnjaci
utnost zivnih vrsta
2. Praćenje
ći princip ja utjecaja a se ne pood praćenj tijela. Para s obziromma1.
3. Praćenje
pročišćavane parametrdi, PAH, bafosfor. k o granični voda (NN 73
TUDIJA O UTJ
vodna tijela
e stanja tij
propisan j
led paramet
nja g
Fre
h 5 ini
nera
1 bu
do3
ukprklsaza
Pr Na
ica Pr Na Pr Na
Pr Na
e stanja tij
„kombinira na vodna tgoršava staja (1) emisrametri odam na kara
e emisija
nja otpadnre: fizikalnoakar, cink,
m vrijednos
3/13)
JECAJU ZAHVA
a i more
jekom grad
e u skladu
ara u okviru
ekvencija uz
eposredno padova (nulto dan nakon ušotine o završetka dana koliko dođe romjene u lorofila a proastava fajednice rije početka akon završetrije početka akon završetrije početka akon završet
rije početka akon završet
jekom koriš
anog pristutijela, koji anje recipijsija nakon abrani za pakter zahva
nih voda, ao-kemijski pkadmij, uk
tima emisija
ATA NA OKOL
dnje
s Uredbom
predloženog
zorkovanja
prije početk stanje) izvedbe prv
radova svak
do značajnkoncentraciovesti analizfitoplantonsk
radova tka radova radova tka radova radova tka radova
radova tka radova
štenja
upa“ zaštit osigurava jenta. Stogpročišćavanpraćenje suata, a pra
a prije isppokazatelji,kupni krom,
a otpadnih v
IŠ – NE TEHNI
m o standar
g programa p
L
ka
ve
ka
Na šireg
ne ji
zu ke
Na šireg
Na šireg
Na šireg
Na šireg
Na šireg
te voda, pemisije maa se predlonja i (2) reu oni koji ate se prem
puštanja u , BPK5, KPK, mangan,
voda (NN 80/
ČKI SAŽETAK
rdu kakvoć
praćenja.
Lokacija uzo
području rag pojasa zah
području rag pojasa zah
području rag pojasa zahpodručju rag pojasa zahpodručju rag pojasa zah
području rag pojasa zah
predlaže seanje od graoženo praćeelevantnih se mogu nma odgova
recipijent KCr, TOC, uknikal, olov
/13, 43/14);
K
e vode (NN
orkovanja
adnog pojasvata
adnog pojasvata
adnog pojasvata adnog pojasvata adnog pojasvata
adnog pojasvata
e sljedeći ničnih vrijeenje stanjaparametaraalaziti u o
arajućim p
pratiti mikupni ugljiko, željezo,
Uredba o s
N 73/13)
sa te
sa te
sa te
sa te
sa te
sa te
program ednosti i a okoliša a stanja tpadnim osebnim
inimalno kovodici, sulfati,
tandardu
53
Graničn
5.3.3
Tijekommorske
5.4.
Za točnnužno jintervalizvedbe
5.4
1) Zanabipo
2) Ossl
3) Pr
4) Pr
5) Uzko
St
−
−sm
Uzorci msloju naučestalo
− nepos
− 1 dan
− do zav
S
ne vrijednos
3.1. Praće
m rada zah vode: olovo
Praćenj
niju procjee pratiti mlom osrednene projekte
4.1. Praćen
a vrijeme padzor. U sluiospeleologodzemne fa
sigurati traučaju naila
raćenje par
raćenje sta
− Razvijaposlovesedime
− PovremMalosto
z navedeneontrolirati n
toga bi na u
− koncentra
− sastav fitse obavljamonitoring
mora za anapredviđeniošću:
sredno prije
nakon izve
vršetka rad
TUDIJA O UTJ
sti i učestal
enja stanja
vata potreo, kadmij,
e brzine v
nu prosječmjerenja sm
javanja štoe.
nje tijekom
proboja obaučajunailasa ne utvrd
aune i staniš
jnu mogućnska napodz
rametara ko
nja mora, v
anjem sustae namorskoenta u mors
menim snionskom zalj
e parametrneizravniutj
uzgajalištim
aciju klorof
toplanktonsna svim p uzgajališta
nalizu konceim lokacija
e početka ra
edbe prve b
ova svaka 3
JECAJU ZAHVA
lost ovog m
a u stupcu m
ebno je pranikal, pesti
vjetra
nih i ekstrmjera i brzino će omogu
m izvođenja
tunela dioka na podze
di zatečenošta.
nost praćenzemne obje
oji kontrolir
vezano uz z
ava upozoreom dnu za ki stupac.
manjem sjevu.
re bit će njecaj zamu
ma trebalo p
fila a
ske zajednicpodručjima aškoljkaša).
entracije kma (Slika 1
adova (nult
bušotine
3 dana
ATA NA OKOL
onitoringa
morske vode
atiti koncenicidi i PAH n
remnih očene vjetra nućiti verifik
a radova
nice ceste emne objek
ostanje loka
nja stanja (kte tijekom
raju moguć
zamuljivanj
enja kojim koje se pr
stanja ko
neophodno ljivanja na
pratiti:
ce (praćenj uzgoja u
klorofila a, 1.3.5.). Uzo
to stanje)
IŠ – NE TEHNI
propisani su
e
ntraciju sljna užem i n
kivanih brzna stanici Kkaciju prika
neophodan kte nužno jaliteta i od
monitoringm bušenja i
i utjecaj za
e, potrebno
bi se odredredviđa da
ncentracija
pratiti i p uzgajališta
je sastava f Malostons
uzimat će orke mora
ČKI SAŽETAK
u posebnim
jedećih parna širem pod
zina vjetra Komarna s bazanih rezu
je kontinuije obustavitdredi potre
) podzemne kasnijeg ko
amuljivanja
o je obavlja
dilo kada jeće generira
a suspend
parametre a u zaljevu.
fitoplanktoskom zalje
se pri povrbi trebalo
K
m propisima
rametara udručju zahv
na lokacijbarem 10-multata potre
irani biospeti radove doebne mjere
e faune i storištenja tu
a podmorja.
ati na dva n
e moguće oati određen
iranih čes
preko koji
nske zajednevu kroz p
ršini i u priuzimati slij
.
u stupcu vata.
ji mosta minutnim ebnih za
eleološki ok ekipa e zaštite
taništa u nela.
.
načina.
obavljati nu masu
stica u
h će se
nice već postojeći
idnenom jedećom
54
Ukoliko obustav
6) PRME
Negativkomunikprostoraintenziv
Utjeca
Projekt od grangraničnunutraš
RazvojnHercego
RealizacPelješcu
S
se pokaževiti douspos
REKOGRAEĐUNARO
vni prekogrkacije, doća Neuma i viranje gosp
aj na prom
most kopnničnog prijeim prijelaznjosti (vidi
ni planovi ovini još su
cija predmu i susjed
TUDIJA O UTJ
Slika
e da prelazstave stanja
ANIČNI ODNIM OB
ranični utjeći će do b Pelješca (podarske su
met
o-Pelješac elaza Klekzom Klek/ Sliku 1. Ce
koji defin u izradi.
metnog zahvnim otocim
JECAJU ZAHVA
5.4.1.Loka
ze graničnea s dopušten
UTJECAAVEZAMA
ecaj se nebolje prom(Korčule, Luradnje u ob
s pristupnim/Neum. Po
/Neum, a estovna mre
iraju strat
vata imat ma u smisl
ATA NA OKOL
acije postaja
e dopuštennim vrijedn
AJI (UA RH)
e očekuje,metne poveLastova. Mlbje države
m cestama ostojeća Dr
u Neumu eža BiH - izv
teški razvo
će pozitivalu skraćenj
IŠ – NE TEHNI
a za uzorko
e vrijednosnostima istih
USKLAĐEN
, naprotiv,ezanosti izmjeta), a pona tim pros
počinje u čržavna cest se ostvarvor bihamk
oj svih tra
an utjecaj ja putovan
ČKI SAŽETAK
ovanje
sti radove h parameta
NOST
otvaranjemeđu dvijeosljedično storima.
čvoru Dubota D8povezruje veza .ba).
nsportnih
na putovanaj, kvalite
K
na izgradnara.
ZAHVATA
em nove ce države, se onda oč
ka na D8, nzuje novi z
na M17.3
sustava u
anja iz BiHetnije dost
nji treba
A S
cestovne odnosno čekuje i
nedaleko zahvat s prema
Bosni i
H prema tupnosti,
55
smanjensmanjen
Utjec
U podruvoda natako i pstrani. pročišća
Utjec
Iako je neretvaprometnNavedeokolnimHercego
Druge vgospodauvjeta prazvoja jedne i granica gospoda
Sveukupna fizičpozitivn
Utjec
Projekt zemljamprometasadašnj
S
nju troškovnju troškov
aj na vode
učju obuhvaa podzemnpodzemnih v
Sustav odavanje prije
aj na gosp
primarna sanske župannice u znatno se svaka
m otocima ovine na ta
vrste prekoarstva s obputovanja o prekogran druge stra u bližoj arskog razvo
pno, prekogčke sastavnnim.
aj na zdra
u svim svoma, obziroma (ispušni e stanje, te
TUDIJA O UTJ
va vozila, smva emisije C
e
ata predmee ili površivoda u ovo
dvonje na e ispuštanja
podarstvo
svrha izgranije i župatnoj će mjeako odnosi za potrebe područja.
ogranične gbje strane otvara mog
ničnog turizane granicebudućnosti
oja do ulask
granični utnice okoliša
avlje ljudi
ojim sastavm da se iz plinovi, zae zapravo z
JECAJU ZAHVA
manjenju trCO2.
etnog zahvainske vode me je dijelmostu i
a u recipije
dnje mostaanije s držeri poboljšana korištene turizma
gospodarskegranice. T
gućnost razvzma ovisit e kao i jedni postati Ska BiH u Eu
jecaji izgraa se ne oč
nicama nećtih prostorgađenje vo
zahvat ima p
ATA NA OKOL
roškova nez
ata ne posto u BiH. Nalu terena u cesti riješ
ente.
a i ceste pžavnim teriti mogućno
nje turistički mogućno
e suradnje Također, skvoja turizmće takođernostavnostiSchengenskuropsku unij
adnje mostčekuju dok
će negativna preusmjeoda, zagađepozitivne u
IŠ – NE TEHNI
zgoda, sman
oji nikakva protiv, smj većem dieen je kao
ovezivanje itorijem, posti prekogrkih i svih drosti izvoza
ovisit će kraćivanje
ma u jednomr prvenstvei ili složenoka, što bi ju.
ta kopno Pe se gospod
no utjecati erava dio penje zraka,tjecaje.
ČKI SAŽETAK
njenju emis
mogućnostjer tečenja
ejlu usmjereo zatvoren
prostora upozitivni eferanične gosrugih kapacpoljoprivre
prvenstvenvremena i
m i drugom eno o stanjosti prijelaz
moglo usp
elješac s parski utjec
na zdravljerometa pa , …) biti m
K
sija štetnih
t utjecaja ka kako poven prema pi s uređaj
unutar Dubrekti izgradpodarske suciteta na Peednih proiz
no o općem bitno pob smjeru. Inju gospodaza granice.poriti ovaj
pristupnim caji mogu o
e ljudi u su će u zagađmanja u od
tvari te
kolničkih ršinskih,
pelješkoj jima za
rovačko-dnje ove uradnje. elješcu i zvoda iz
m stanju boljšanje ntenzitet rstava s Ova će aspekt
cestama ocijeniti
usjednim đenja od dnosu na
56
7) G
(pregled
S
GRAFIČKI
dna situacij
TUDIJA O UTJ
I PRILOZI
ja)
JECAJU ZAHVA
I
ATA NA OKOL
IŠ – NE TEHNIČKI SAŽETAKK
57
