64
STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena za: Regionalna razvojna agencija Zlatibor Petra Ćelovića bb 31000 Užice pripremili: Visoka škola strukovnih studija u Užicu Mr Dragomir Aćimović, dipl. ing. maš. Branko Lukić, dipl. ing. maš. Nenad Milutinović, master ing. org. nauka Dragoslav Arsović, dipl. ing. građ. Dr Nataša Ćirović, dipl. ing. met. Novembar 2019.

STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

  • Upload
    others

  • View
    38

  • Download
    1

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIHGORIVA DRVNOM BIOMASOM

Osnovna škola ldquoĐura Jakšićrdquo Ravni Užice

pripremljena za

Regionalna razvojna agencija ZlatiborPetra Ćelovića bb

31000 Užice

pripremili

Visoka škola strukovnih studija u UžicuMr Dragomir Aćimović dipl ing maš

Branko Lukić dipl ing mašNenad Milutinović master ing org nauka

Dragoslav Arsović dipl ing građDr Nataša Ćirović dipl ing met

Novembar 2019

Sadržaj

1 Rezime5

2 Uvod721 Opis projekta7

22 Lokacija objekta7

3 Stanje postojećeg sistema grejanja11

4 Snabdevanje biomasom1741 Vrste i kvalitet biomase18

411 Cepano drvo18

412 Drvna sečka18

413 Drvni briketi20

414 Drvni pelet21

42 Dostupnost biomase23

43 Lista potencijalnih dobavljača24

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu2751 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja27

52 Elementi kotlarnice28

521 Akumulator toplote28

522 Dimnjak28

523 Pumpe30

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska30

525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom32

526 Uklanjanje pepela34

527 Cevi34

53 Računanje toplotnog opterećenja38

54 Kapacitet kotla ndash preporuke40

6 Analiza isplativosti42

7 Rezultati4571 Analiza osetljivosti46

72 Smanjenje GHG emisija48

8 Zaključci i preporuke50

9 Dodatak5391 Novčani tokovi53

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom62

Spisak tabela

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje6Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu20Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A222Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja23Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja24Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskom šumskom području24Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji25Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji26Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja31Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje40Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla41Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti42Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcije43Tabela 14 Troškovi energije i ušteda44Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija45Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase46Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase47Tabela 18 Smanjenje GHG emisija48Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize50Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija51Tabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 153Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 254Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 355Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 156Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 257Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 358Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom62

Spisak slika

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine8Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica9Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica9Slika 4 Izgled škole u Ravnima11Slika 5 Izgled kotlarnice11Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom12Slika 7 Postojeći sistem za grejanje13

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice14Slika 9 Šema postojeće kotlarnice14Slika 10 Izgled fiskulturne sale15Slika 11 Različita grejna tela16Slika 12 Termografija fasade škole16Slika 13 Cepano drvo18Slika 14 Drvna sečka19Slika 15 Drvni briketi21Slika 16 Drvni pelet21Slika 17 Izgled sertifikata za pelete22Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm31Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet32Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku34Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme (opcija 1)34Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položaja opreme (opcija 2)35Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme (opcija 3)35Slika 24 Opcije 1 i 236Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu37Slika 26 Kotao na biomasu37Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW 38Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 159Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 259Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 360Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 160Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 261Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 361

Spisak skraćenica

DKTI ndash Razvoj održivog tržišta biomase u Srbiji GHG ndash Gasovi sa efektom staklene bašte GIZ ndash Nemačka Organizacija za međunarodnu saradnju IPPC - The Intergovernmental Panel on Climate ChangeEU - Evropska UnijaISP ndash Interna stopa prinosaKO - Katastarska opštinaNBS - Narodna Banka SrbijeNSV ndash Neto sadašnja vrednostVŠSS - Visoka škola strukovnih studijaIO - Izdvojeno odeljenje

d - Diskontna (eskontna) stopa

1 Rezime

U sklopu projekta Promocija održive upotrebe bioenergije i alata i instrumenataenergetske efikasnosti u zgradarstvu u Zlatiborskoj oblasti (BioEn) koji realizujeRegionalna razvojna agencija Zlatibor iz Užica uz podršku Vlade Savezne RepublikeNemačke koja se obezbeđuje preko Nemačke organizacije za međunarodnusaradnju (GIZ) a okviru GIZ DKTI programa ldquoRazvoj održivog tržišta bioenergije uSrbijirdquo pokrenuta je saradnja sa rukovodstvom Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo iz Ravnikod Užica u cilju pronalaženja najboljeg rešenja zamene postojećih kotlova nafosilna goriva novim kotlovima na drvnu biomasu

Cilj ove studije jeste da se kroz analizu postojećeg stanja definisanje tehničkogkoncepta novog sistema grejanja na drvnu biomasu i finansijsku analizu utvrdiopravdanost ovakve investicije Kroz razgovor sa predstavnicima korisnika objekata ipregledom objekata na terenu prikupljeni su potrebni podaci o tehničkimperformansama postojećeg grejnog sistema

Sistem grejanja je individualni - škola nije priključena na sistem daljinskoggrejanja Grada Užica

Grejanje školskih prostorija obezbeđuju dva kotla ugalj ukupnog instalisanogtoplotnog kapaciteta od 440 kW (po 220 kW svaki) dok se kuhinja satrpezarijom greje na drva

Prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri godine iznosi 5167000 kgdok je prosečna potrošnja ogrevnog drveta u istom periodu bila 20 m3godProsečni godišnji troškovi nabavke uglja prema dostavljenim računima iznosilisu 75794000 dinara odnosno 645165 euro a ogrevnog drveta 9000000 dinaratj 76609 euro Ukupni prosečni godišnji troškovi nabavke ovih energenata uposlednje tri sezone su 84794000 dinara odnosno 721774 euro

Na osnovu sakupljenih podataka predložene su sledeće opcije 1) Uvođenje kotla na drvni pelet koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 2) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 3) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 100 toplotnog opterećenja

Pored definisanja tehničkog koncepta studija obuhvata i analizu ekonomskeisplativosti novog sistema grejanja u poređenju sa postojećim sistemom Finansijskomanalizom razmatrana su dva scenarija finansiranja

Scenario 1 ndash 30 investicionih sredstava je obezbeđeno iz sopstvenih izvora apreostalih 70 iz bankarskog kredita i

Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti finansira sopstvenim sredstvima

Analizom se došlo do sledećih rezultata Novi tehnički koncept podrazumeva uvođenje jednog novog kotla na drvni

pelet iili drvnu sečku ukupnog instalisanog kapaciteta od 180 kW u slučajukada je vršna potrošnja pokrivena postojećim kotlovima na ugalj (opcije 1 i 2)i 250 kW u slučaju da je grejanje 100 pokriveno novim kotlom na drvnubiomasu (opcija 3)

Investicioni troškovi za predložena tehnička rešenja kreću se u rasponuizmeđu 4038683 euro i 5914556 euro

Godišnje uštede usled supstitucije goriva su u opsegu između 2732 euro i 3743 euro Konverzijom fosilnog goriva drvnom biomasom godišnja emisija ugljen-

dioksida u atmosferu će se smanjiti za 672 tCO2 do 707 tCO2

Zaključak kompletne studije pokazuje da ekonomski najprihvatljivije tehničko rešenjejeste prelazak sa postojećeg sistema na kotao na drvnu sečku gde bi novi kotaopokrivao 100 toplotnog opterećenja uz finansiranje po scenariju 1 - 30 ukupneinvesticije bilo bi pokriveno iz sopstvenih sredstava a preostalih 70 iz bankarskogkredita Rezultati za navedeno rešenje prikazani su u Tabeli 1

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje

Toplotnoopterećenje

[kW]

Kapacitetkotla[kW]

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

NSV [euro] ISP [] Prost periodotplate

21196 250 5914556 374342 173470 555 14 godina i10 meseci

Pored ekonomskih efekata za Osnovnu školu ldquoĐura Jakšićrdquo uvođenje novog kotlana drvnu biomasu umesto postojećih na fosilna goriva donosi i druge benefite kakoškoli tako i široj zajednici

Unapređenje sigurnosti snabdevanja toplotnom energijom i smanjenjeenergetske zavisnosti budući da je Srbija u samom evropskom vrhu po količinidrvne biomase koja se može koristiti za proizvodnju energije

Smanjenje emisija štetnih gasova uključujući emisije GHG i čvrstih čestica Doprinos lokalnom ekonomskom razvoju kroz uspostavljanje lanca

snabdevanja drvnom biomasom i otvaranje novih radnih mesta

2 Uvod

BioEn projekat realizuje Regionalna razvojna agencija Zlatibor Užice u ciljupromocije održivog načina korišćenja drvne biomase u energetske svrhe na teritorijiZlatiborskog okruga Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta i stvaranje povoljnogambijenta za održivo korišćenje bioenergije u Zlatiborskom okrugu Efekti koje bidoneo prelazak sa fosilnih goriva na lokalnu biomasu i uvođenje efikasnijih kotlovana biomasu bili bi sledeći smanjenje negativnog uticaja na klimatske promeneizazvanog korišćenjem fosilnih goriva smanjenje troškova javnog i privatnog sektoraza goriva i preuzetu energiju i sigurnost u snabdevanju energijom Osim toga rastupotrebe biomase kao goriva podstakao bi razvoj tržišta energetskih uslugaodnosno razvoj energetskog sektora i rast zaposlenosti Kako bi efekti prelaska nadrvnu biomasu bili što veći neophodno je podići svest građana o kvalitetu upotrebedrvne biomase i novim tehnologijama sagorevanja drvne biomase u efikasnimkotlovima na pelet i drvnu sečku

21 Opis projekta

U okviru BioEn projekta uradena je tehničko-ekonomska analiza (Cost-Benefitanaliza) korišćenja drvne biomase za proizvodnju toplotne energije u objektimaOsnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica Obilaskom i pregledomobjekata kao i u razgovoru sa predstavnicima korisnika objekata prikupljeni supotrebni podaci o tekućoj potrošnji energije i tehničkim performansama postojećeggrejnog sistema Vrednost investicionih troškova određena je na osnovu tržišne cenekotlovskih uređaja prateće opreme i troškova izvođenja neophodnih radova ali i naosnovu konkretnih ponuda dobijenih od trgovaca opremom za grejanje Operativnitroškovi sadrže troškove goriva (lokalne biomase) troškove električne energije za radelektromotornih pogona troškove finansiranja i druge troškove koji prate proizvodnjutoplotne energije

Rezultati ovih analiza treba da podstaknu rukovodstvo škole da donese odluku ukorist realizacije projekta zamene postojećeg fosilnog goriva (ugalj) biomasom -drvnim peletom ili drvnom sečkom odnosno lokalnim obnovljivim izvorom goriva

Ova analiza obuhvata sledeće - Opis postojećeg stanja- Cost-Benefit analizu predloženog kotlovskog postrojenja za proizvodnju toplotne

energije sagorevanjem drvne sečke ili drvnog peleta koja sadrži predlog tehničkog koncepta postrojenja za sagorevanje drvne sečke ili peleta procenu ušteda nastalih korišćenjem drvne sečke ili peleta (lokalnog goriva)

uzimajući u obzir troškove goriva efikasnost energetskog postrojenjainvesticione i operativne troškove analizu toka gotovine i

procenu smanjenja emisije CO2

22 Lokacija objekta

Zlatiborski okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije i čini 11 ukupnepovršine čitave zemlje Oivičen je na severu planinama Maljenom i Povlenom najugu je granica reka Uvac na istoku su Ovčar i Kablar dok je na zapadu granicareka Drina Zlatiborski okrug je smešten na tromeđi Srbije Crne Gore i Bosne i

Hercegovine Ovaj okrug poznat je i pod nazivom Užički region a sastoji se od 10opština Užice Bajina Bašta Kosjeriċ Požega Čajetina Arilje Priboj Nova VarošPrijepolje i Sjenica sa oko 380 naseljenih mesta Na ovom području šume i šumskozemljište čine 42 površine a poljoprivredno zemljište 51 Po površini šuma Užičkiregion se nalazi na prvom mestu u Srbiji i iznad je evropskih standarda (070 ha šumepo stanovniku) Zlatiborski okrug je prema podacima iz 2014 godine imao 278771stanovnika što je 48 stanovnika Republike koje je živelo na površini od 6140 km2što je prosečna gustina naseljenosti od 45 stkm2 Prosečna gustina je više od dvaputa manja od proseka države koji iznosi 101 stkm2

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine[Izvor httpsshwikipediaorgwikiDatotekaDistricts_of_Serbiagif

i httpssrwikipediaorgwikiЗлатиборски_управни_округ]]

Osnovni meteorološki podaci za Zlatiborski okrug su- Projektna temperatura za grejanje -15 degC- Broj stepen-dana grejanja 3287 degC-dan- Srednja godišnja temperatura vazduha (grejni period) 25 degC- Srednja godišnja relativna vlažnost 758- Srednje dnevno solarno zračenje na horizontalnu ravan 376 kWhm2d- Srednji godišnji atmosferski pritisak 936 kPa- Srednja brzina vetra 22 ms mereno na 10 m visine iznad zemlje- Srednja godišnja temperatura tla 99 degC

Selo Ravni se nalazi jugoistočno od Užica na nadmorskoj visini od 526 m Graniči sesa opštinom Arilje a jugozapadno sa selom Sirogojnom koje pripada opštiniČajetina Kroz selo protiče reka Prištavica Selo Ravni je od Beograda udaljeno 208km a od Užica 24 km Udaljenost od magistralnog puta IV reda M-23 je 20 km Ureljefu se ističe zona neogenog pobrđa a njihove blage kose pogodne su za uzgojvoća Klima je umereno kontinentalna gde su leta umereno topla a zime hladne sapuno snega Ravni se na severu graniče sa selom Zbojšticom na severoistoku jeDrežnik na istoku je ariljsko selo Severovo a na jugu čajetinsko selo Sirogojno Selo seprostire na površini od 1778 hektara a najviše brdo je Bjelovac na nadmorskoj visiniod 952 metra U Ravnima živi oko 500 stanovnika u 167 domaćinstava

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 2: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Sadržaj

1 Rezime5

2 Uvod721 Opis projekta7

22 Lokacija objekta7

3 Stanje postojećeg sistema grejanja11

4 Snabdevanje biomasom1741 Vrste i kvalitet biomase18

411 Cepano drvo18

412 Drvna sečka18

413 Drvni briketi20

414 Drvni pelet21

42 Dostupnost biomase23

43 Lista potencijalnih dobavljača24

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu2751 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja27

52 Elementi kotlarnice28

521 Akumulator toplote28

522 Dimnjak28

523 Pumpe30

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska30

525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom32

526 Uklanjanje pepela34

527 Cevi34

53 Računanje toplotnog opterećenja38

54 Kapacitet kotla ndash preporuke40

6 Analiza isplativosti42

7 Rezultati4571 Analiza osetljivosti46

72 Smanjenje GHG emisija48

8 Zaključci i preporuke50

9 Dodatak5391 Novčani tokovi53

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom62

Spisak tabela

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje6Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu20Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A222Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja23Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja24Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskom šumskom području24Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji25Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji26Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja31Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje40Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla41Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti42Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcije43Tabela 14 Troškovi energije i ušteda44Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija45Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase46Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase47Tabela 18 Smanjenje GHG emisija48Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize50Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija51Tabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 153Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 254Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 355Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 156Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 257Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 358Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom62

Spisak slika

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine8Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica9Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica9Slika 4 Izgled škole u Ravnima11Slika 5 Izgled kotlarnice11Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom12Slika 7 Postojeći sistem za grejanje13

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice14Slika 9 Šema postojeće kotlarnice14Slika 10 Izgled fiskulturne sale15Slika 11 Različita grejna tela16Slika 12 Termografija fasade škole16Slika 13 Cepano drvo18Slika 14 Drvna sečka19Slika 15 Drvni briketi21Slika 16 Drvni pelet21Slika 17 Izgled sertifikata za pelete22Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm31Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet32Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku34Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme (opcija 1)34Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položaja opreme (opcija 2)35Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme (opcija 3)35Slika 24 Opcije 1 i 236Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu37Slika 26 Kotao na biomasu37Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW 38Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 159Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 259Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 360Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 160Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 261Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 361

Spisak skraćenica

DKTI ndash Razvoj održivog tržišta biomase u Srbiji GHG ndash Gasovi sa efektom staklene bašte GIZ ndash Nemačka Organizacija za međunarodnu saradnju IPPC - The Intergovernmental Panel on Climate ChangeEU - Evropska UnijaISP ndash Interna stopa prinosaKO - Katastarska opštinaNBS - Narodna Banka SrbijeNSV ndash Neto sadašnja vrednostVŠSS - Visoka škola strukovnih studijaIO - Izdvojeno odeljenje

d - Diskontna (eskontna) stopa

1 Rezime

U sklopu projekta Promocija održive upotrebe bioenergije i alata i instrumenataenergetske efikasnosti u zgradarstvu u Zlatiborskoj oblasti (BioEn) koji realizujeRegionalna razvojna agencija Zlatibor iz Užica uz podršku Vlade Savezne RepublikeNemačke koja se obezbeđuje preko Nemačke organizacije za međunarodnusaradnju (GIZ) a okviru GIZ DKTI programa ldquoRazvoj održivog tržišta bioenergije uSrbijirdquo pokrenuta je saradnja sa rukovodstvom Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo iz Ravnikod Užica u cilju pronalaženja najboljeg rešenja zamene postojećih kotlova nafosilna goriva novim kotlovima na drvnu biomasu

Cilj ove studije jeste da se kroz analizu postojećeg stanja definisanje tehničkogkoncepta novog sistema grejanja na drvnu biomasu i finansijsku analizu utvrdiopravdanost ovakve investicije Kroz razgovor sa predstavnicima korisnika objekata ipregledom objekata na terenu prikupljeni su potrebni podaci o tehničkimperformansama postojećeg grejnog sistema

Sistem grejanja je individualni - škola nije priključena na sistem daljinskoggrejanja Grada Užica

Grejanje školskih prostorija obezbeđuju dva kotla ugalj ukupnog instalisanogtoplotnog kapaciteta od 440 kW (po 220 kW svaki) dok se kuhinja satrpezarijom greje na drva

Prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri godine iznosi 5167000 kgdok je prosečna potrošnja ogrevnog drveta u istom periodu bila 20 m3godProsečni godišnji troškovi nabavke uglja prema dostavljenim računima iznosilisu 75794000 dinara odnosno 645165 euro a ogrevnog drveta 9000000 dinaratj 76609 euro Ukupni prosečni godišnji troškovi nabavke ovih energenata uposlednje tri sezone su 84794000 dinara odnosno 721774 euro

Na osnovu sakupljenih podataka predložene su sledeće opcije 1) Uvođenje kotla na drvni pelet koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 2) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 3) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 100 toplotnog opterećenja

Pored definisanja tehničkog koncepta studija obuhvata i analizu ekonomskeisplativosti novog sistema grejanja u poređenju sa postojećim sistemom Finansijskomanalizom razmatrana su dva scenarija finansiranja

Scenario 1 ndash 30 investicionih sredstava je obezbeđeno iz sopstvenih izvora apreostalih 70 iz bankarskog kredita i

Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti finansira sopstvenim sredstvima

Analizom se došlo do sledećih rezultata Novi tehnički koncept podrazumeva uvođenje jednog novog kotla na drvni

pelet iili drvnu sečku ukupnog instalisanog kapaciteta od 180 kW u slučajukada je vršna potrošnja pokrivena postojećim kotlovima na ugalj (opcije 1 i 2)i 250 kW u slučaju da je grejanje 100 pokriveno novim kotlom na drvnubiomasu (opcija 3)

Investicioni troškovi za predložena tehnička rešenja kreću se u rasponuizmeđu 4038683 euro i 5914556 euro

Godišnje uštede usled supstitucije goriva su u opsegu između 2732 euro i 3743 euro Konverzijom fosilnog goriva drvnom biomasom godišnja emisija ugljen-

dioksida u atmosferu će se smanjiti za 672 tCO2 do 707 tCO2

Zaključak kompletne studije pokazuje da ekonomski najprihvatljivije tehničko rešenjejeste prelazak sa postojećeg sistema na kotao na drvnu sečku gde bi novi kotaopokrivao 100 toplotnog opterećenja uz finansiranje po scenariju 1 - 30 ukupneinvesticije bilo bi pokriveno iz sopstvenih sredstava a preostalih 70 iz bankarskogkredita Rezultati za navedeno rešenje prikazani su u Tabeli 1

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje

Toplotnoopterećenje

[kW]

Kapacitetkotla[kW]

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

NSV [euro] ISP [] Prost periodotplate

21196 250 5914556 374342 173470 555 14 godina i10 meseci

Pored ekonomskih efekata za Osnovnu školu ldquoĐura Jakšićrdquo uvođenje novog kotlana drvnu biomasu umesto postojećih na fosilna goriva donosi i druge benefite kakoškoli tako i široj zajednici

Unapređenje sigurnosti snabdevanja toplotnom energijom i smanjenjeenergetske zavisnosti budući da je Srbija u samom evropskom vrhu po količinidrvne biomase koja se može koristiti za proizvodnju energije

Smanjenje emisija štetnih gasova uključujući emisije GHG i čvrstih čestica Doprinos lokalnom ekonomskom razvoju kroz uspostavljanje lanca

snabdevanja drvnom biomasom i otvaranje novih radnih mesta

2 Uvod

BioEn projekat realizuje Regionalna razvojna agencija Zlatibor Užice u ciljupromocije održivog načina korišćenja drvne biomase u energetske svrhe na teritorijiZlatiborskog okruga Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta i stvaranje povoljnogambijenta za održivo korišćenje bioenergije u Zlatiborskom okrugu Efekti koje bidoneo prelazak sa fosilnih goriva na lokalnu biomasu i uvođenje efikasnijih kotlovana biomasu bili bi sledeći smanjenje negativnog uticaja na klimatske promeneizazvanog korišćenjem fosilnih goriva smanjenje troškova javnog i privatnog sektoraza goriva i preuzetu energiju i sigurnost u snabdevanju energijom Osim toga rastupotrebe biomase kao goriva podstakao bi razvoj tržišta energetskih uslugaodnosno razvoj energetskog sektora i rast zaposlenosti Kako bi efekti prelaska nadrvnu biomasu bili što veći neophodno je podići svest građana o kvalitetu upotrebedrvne biomase i novim tehnologijama sagorevanja drvne biomase u efikasnimkotlovima na pelet i drvnu sečku

21 Opis projekta

U okviru BioEn projekta uradena je tehničko-ekonomska analiza (Cost-Benefitanaliza) korišćenja drvne biomase za proizvodnju toplotne energije u objektimaOsnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica Obilaskom i pregledomobjekata kao i u razgovoru sa predstavnicima korisnika objekata prikupljeni supotrebni podaci o tekućoj potrošnji energije i tehničkim performansama postojećeggrejnog sistema Vrednost investicionih troškova određena je na osnovu tržišne cenekotlovskih uređaja prateće opreme i troškova izvođenja neophodnih radova ali i naosnovu konkretnih ponuda dobijenih od trgovaca opremom za grejanje Operativnitroškovi sadrže troškove goriva (lokalne biomase) troškove električne energije za radelektromotornih pogona troškove finansiranja i druge troškove koji prate proizvodnjutoplotne energije

Rezultati ovih analiza treba da podstaknu rukovodstvo škole da donese odluku ukorist realizacije projekta zamene postojećeg fosilnog goriva (ugalj) biomasom -drvnim peletom ili drvnom sečkom odnosno lokalnim obnovljivim izvorom goriva

Ova analiza obuhvata sledeće - Opis postojećeg stanja- Cost-Benefit analizu predloženog kotlovskog postrojenja za proizvodnju toplotne

energije sagorevanjem drvne sečke ili drvnog peleta koja sadrži predlog tehničkog koncepta postrojenja za sagorevanje drvne sečke ili peleta procenu ušteda nastalih korišćenjem drvne sečke ili peleta (lokalnog goriva)

uzimajući u obzir troškove goriva efikasnost energetskog postrojenjainvesticione i operativne troškove analizu toka gotovine i

procenu smanjenja emisije CO2

22 Lokacija objekta

Zlatiborski okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije i čini 11 ukupnepovršine čitave zemlje Oivičen je na severu planinama Maljenom i Povlenom najugu je granica reka Uvac na istoku su Ovčar i Kablar dok je na zapadu granicareka Drina Zlatiborski okrug je smešten na tromeđi Srbije Crne Gore i Bosne i

Hercegovine Ovaj okrug poznat je i pod nazivom Užički region a sastoji se od 10opština Užice Bajina Bašta Kosjeriċ Požega Čajetina Arilje Priboj Nova VarošPrijepolje i Sjenica sa oko 380 naseljenih mesta Na ovom području šume i šumskozemljište čine 42 površine a poljoprivredno zemljište 51 Po površini šuma Užičkiregion se nalazi na prvom mestu u Srbiji i iznad je evropskih standarda (070 ha šumepo stanovniku) Zlatiborski okrug je prema podacima iz 2014 godine imao 278771stanovnika što je 48 stanovnika Republike koje je živelo na površini od 6140 km2što je prosečna gustina naseljenosti od 45 stkm2 Prosečna gustina je više od dvaputa manja od proseka države koji iznosi 101 stkm2

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine[Izvor httpsshwikipediaorgwikiDatotekaDistricts_of_Serbiagif

i httpssrwikipediaorgwikiЗлатиборски_управни_округ]]

Osnovni meteorološki podaci za Zlatiborski okrug su- Projektna temperatura za grejanje -15 degC- Broj stepen-dana grejanja 3287 degC-dan- Srednja godišnja temperatura vazduha (grejni period) 25 degC- Srednja godišnja relativna vlažnost 758- Srednje dnevno solarno zračenje na horizontalnu ravan 376 kWhm2d- Srednji godišnji atmosferski pritisak 936 kPa- Srednja brzina vetra 22 ms mereno na 10 m visine iznad zemlje- Srednja godišnja temperatura tla 99 degC

Selo Ravni se nalazi jugoistočno od Užica na nadmorskoj visini od 526 m Graniči sesa opštinom Arilje a jugozapadno sa selom Sirogojnom koje pripada opštiniČajetina Kroz selo protiče reka Prištavica Selo Ravni je od Beograda udaljeno 208km a od Užica 24 km Udaljenost od magistralnog puta IV reda M-23 je 20 km Ureljefu se ističe zona neogenog pobrđa a njihove blage kose pogodne su za uzgojvoća Klima je umereno kontinentalna gde su leta umereno topla a zime hladne sapuno snega Ravni se na severu graniče sa selom Zbojšticom na severoistoku jeDrežnik na istoku je ariljsko selo Severovo a na jugu čajetinsko selo Sirogojno Selo seprostire na površini od 1778 hektara a najviše brdo je Bjelovac na nadmorskoj visiniod 952 metra U Ravnima živi oko 500 stanovnika u 167 domaćinstava

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 3: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Spisak tabela

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje6Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu20Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A222Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja23Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja24Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskom šumskom području24Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji25Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji26Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja31Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje40Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla41Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti42Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcije43Tabela 14 Troškovi energije i ušteda44Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija45Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase46Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase47Tabela 18 Smanjenje GHG emisija48Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize50Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija51Tabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 153Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 254Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 355Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 156Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 257Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 358Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom62

Spisak slika

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine8Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica9Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica9Slika 4 Izgled škole u Ravnima11Slika 5 Izgled kotlarnice11Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom12Slika 7 Postojeći sistem za grejanje13

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice14Slika 9 Šema postojeće kotlarnice14Slika 10 Izgled fiskulturne sale15Slika 11 Različita grejna tela16Slika 12 Termografija fasade škole16Slika 13 Cepano drvo18Slika 14 Drvna sečka19Slika 15 Drvni briketi21Slika 16 Drvni pelet21Slika 17 Izgled sertifikata za pelete22Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm31Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet32Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku34Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme (opcija 1)34Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položaja opreme (opcija 2)35Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme (opcija 3)35Slika 24 Opcije 1 i 236Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu37Slika 26 Kotao na biomasu37Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW 38Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 159Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 259Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 360Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 160Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 261Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 361

Spisak skraćenica

DKTI ndash Razvoj održivog tržišta biomase u Srbiji GHG ndash Gasovi sa efektom staklene bašte GIZ ndash Nemačka Organizacija za međunarodnu saradnju IPPC - The Intergovernmental Panel on Climate ChangeEU - Evropska UnijaISP ndash Interna stopa prinosaKO - Katastarska opštinaNBS - Narodna Banka SrbijeNSV ndash Neto sadašnja vrednostVŠSS - Visoka škola strukovnih studijaIO - Izdvojeno odeljenje

d - Diskontna (eskontna) stopa

1 Rezime

U sklopu projekta Promocija održive upotrebe bioenergije i alata i instrumenataenergetske efikasnosti u zgradarstvu u Zlatiborskoj oblasti (BioEn) koji realizujeRegionalna razvojna agencija Zlatibor iz Užica uz podršku Vlade Savezne RepublikeNemačke koja se obezbeđuje preko Nemačke organizacije za međunarodnusaradnju (GIZ) a okviru GIZ DKTI programa ldquoRazvoj održivog tržišta bioenergije uSrbijirdquo pokrenuta je saradnja sa rukovodstvom Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo iz Ravnikod Užica u cilju pronalaženja najboljeg rešenja zamene postojećih kotlova nafosilna goriva novim kotlovima na drvnu biomasu

Cilj ove studije jeste da se kroz analizu postojećeg stanja definisanje tehničkogkoncepta novog sistema grejanja na drvnu biomasu i finansijsku analizu utvrdiopravdanost ovakve investicije Kroz razgovor sa predstavnicima korisnika objekata ipregledom objekata na terenu prikupljeni su potrebni podaci o tehničkimperformansama postojećeg grejnog sistema

Sistem grejanja je individualni - škola nije priključena na sistem daljinskoggrejanja Grada Užica

Grejanje školskih prostorija obezbeđuju dva kotla ugalj ukupnog instalisanogtoplotnog kapaciteta od 440 kW (po 220 kW svaki) dok se kuhinja satrpezarijom greje na drva

Prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri godine iznosi 5167000 kgdok je prosečna potrošnja ogrevnog drveta u istom periodu bila 20 m3godProsečni godišnji troškovi nabavke uglja prema dostavljenim računima iznosilisu 75794000 dinara odnosno 645165 euro a ogrevnog drveta 9000000 dinaratj 76609 euro Ukupni prosečni godišnji troškovi nabavke ovih energenata uposlednje tri sezone su 84794000 dinara odnosno 721774 euro

Na osnovu sakupljenih podataka predložene su sledeće opcije 1) Uvođenje kotla na drvni pelet koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 2) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 3) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 100 toplotnog opterećenja

Pored definisanja tehničkog koncepta studija obuhvata i analizu ekonomskeisplativosti novog sistema grejanja u poređenju sa postojećim sistemom Finansijskomanalizom razmatrana su dva scenarija finansiranja

Scenario 1 ndash 30 investicionih sredstava je obezbeđeno iz sopstvenih izvora apreostalih 70 iz bankarskog kredita i

Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti finansira sopstvenim sredstvima

Analizom se došlo do sledećih rezultata Novi tehnički koncept podrazumeva uvođenje jednog novog kotla na drvni

pelet iili drvnu sečku ukupnog instalisanog kapaciteta od 180 kW u slučajukada je vršna potrošnja pokrivena postojećim kotlovima na ugalj (opcije 1 i 2)i 250 kW u slučaju da je grejanje 100 pokriveno novim kotlom na drvnubiomasu (opcija 3)

Investicioni troškovi za predložena tehnička rešenja kreću se u rasponuizmeđu 4038683 euro i 5914556 euro

Godišnje uštede usled supstitucije goriva su u opsegu između 2732 euro i 3743 euro Konverzijom fosilnog goriva drvnom biomasom godišnja emisija ugljen-

dioksida u atmosferu će se smanjiti za 672 tCO2 do 707 tCO2

Zaključak kompletne studije pokazuje da ekonomski najprihvatljivije tehničko rešenjejeste prelazak sa postojećeg sistema na kotao na drvnu sečku gde bi novi kotaopokrivao 100 toplotnog opterećenja uz finansiranje po scenariju 1 - 30 ukupneinvesticije bilo bi pokriveno iz sopstvenih sredstava a preostalih 70 iz bankarskogkredita Rezultati za navedeno rešenje prikazani su u Tabeli 1

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje

Toplotnoopterećenje

[kW]

Kapacitetkotla[kW]

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

NSV [euro] ISP [] Prost periodotplate

21196 250 5914556 374342 173470 555 14 godina i10 meseci

Pored ekonomskih efekata za Osnovnu školu ldquoĐura Jakšićrdquo uvođenje novog kotlana drvnu biomasu umesto postojećih na fosilna goriva donosi i druge benefite kakoškoli tako i široj zajednici

Unapređenje sigurnosti snabdevanja toplotnom energijom i smanjenjeenergetske zavisnosti budući da je Srbija u samom evropskom vrhu po količinidrvne biomase koja se može koristiti za proizvodnju energije

Smanjenje emisija štetnih gasova uključujući emisije GHG i čvrstih čestica Doprinos lokalnom ekonomskom razvoju kroz uspostavljanje lanca

snabdevanja drvnom biomasom i otvaranje novih radnih mesta

2 Uvod

BioEn projekat realizuje Regionalna razvojna agencija Zlatibor Užice u ciljupromocije održivog načina korišćenja drvne biomase u energetske svrhe na teritorijiZlatiborskog okruga Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta i stvaranje povoljnogambijenta za održivo korišćenje bioenergije u Zlatiborskom okrugu Efekti koje bidoneo prelazak sa fosilnih goriva na lokalnu biomasu i uvođenje efikasnijih kotlovana biomasu bili bi sledeći smanjenje negativnog uticaja na klimatske promeneizazvanog korišćenjem fosilnih goriva smanjenje troškova javnog i privatnog sektoraza goriva i preuzetu energiju i sigurnost u snabdevanju energijom Osim toga rastupotrebe biomase kao goriva podstakao bi razvoj tržišta energetskih uslugaodnosno razvoj energetskog sektora i rast zaposlenosti Kako bi efekti prelaska nadrvnu biomasu bili što veći neophodno je podići svest građana o kvalitetu upotrebedrvne biomase i novim tehnologijama sagorevanja drvne biomase u efikasnimkotlovima na pelet i drvnu sečku

21 Opis projekta

U okviru BioEn projekta uradena je tehničko-ekonomska analiza (Cost-Benefitanaliza) korišćenja drvne biomase za proizvodnju toplotne energije u objektimaOsnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica Obilaskom i pregledomobjekata kao i u razgovoru sa predstavnicima korisnika objekata prikupljeni supotrebni podaci o tekućoj potrošnji energije i tehničkim performansama postojećeggrejnog sistema Vrednost investicionih troškova određena je na osnovu tržišne cenekotlovskih uređaja prateće opreme i troškova izvođenja neophodnih radova ali i naosnovu konkretnih ponuda dobijenih od trgovaca opremom za grejanje Operativnitroškovi sadrže troškove goriva (lokalne biomase) troškove električne energije za radelektromotornih pogona troškove finansiranja i druge troškove koji prate proizvodnjutoplotne energije

Rezultati ovih analiza treba da podstaknu rukovodstvo škole da donese odluku ukorist realizacije projekta zamene postojećeg fosilnog goriva (ugalj) biomasom -drvnim peletom ili drvnom sečkom odnosno lokalnim obnovljivim izvorom goriva

Ova analiza obuhvata sledeće - Opis postojećeg stanja- Cost-Benefit analizu predloženog kotlovskog postrojenja za proizvodnju toplotne

energije sagorevanjem drvne sečke ili drvnog peleta koja sadrži predlog tehničkog koncepta postrojenja za sagorevanje drvne sečke ili peleta procenu ušteda nastalih korišćenjem drvne sečke ili peleta (lokalnog goriva)

uzimajući u obzir troškove goriva efikasnost energetskog postrojenjainvesticione i operativne troškove analizu toka gotovine i

procenu smanjenja emisije CO2

22 Lokacija objekta

Zlatiborski okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije i čini 11 ukupnepovršine čitave zemlje Oivičen je na severu planinama Maljenom i Povlenom najugu je granica reka Uvac na istoku su Ovčar i Kablar dok je na zapadu granicareka Drina Zlatiborski okrug je smešten na tromeđi Srbije Crne Gore i Bosne i

Hercegovine Ovaj okrug poznat je i pod nazivom Užički region a sastoji se od 10opština Užice Bajina Bašta Kosjeriċ Požega Čajetina Arilje Priboj Nova VarošPrijepolje i Sjenica sa oko 380 naseljenih mesta Na ovom području šume i šumskozemljište čine 42 površine a poljoprivredno zemljište 51 Po površini šuma Užičkiregion se nalazi na prvom mestu u Srbiji i iznad je evropskih standarda (070 ha šumepo stanovniku) Zlatiborski okrug je prema podacima iz 2014 godine imao 278771stanovnika što je 48 stanovnika Republike koje je živelo na površini od 6140 km2što je prosečna gustina naseljenosti od 45 stkm2 Prosečna gustina je više od dvaputa manja od proseka države koji iznosi 101 stkm2

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine[Izvor httpsshwikipediaorgwikiDatotekaDistricts_of_Serbiagif

i httpssrwikipediaorgwikiЗлатиборски_управни_округ]]

Osnovni meteorološki podaci za Zlatiborski okrug su- Projektna temperatura za grejanje -15 degC- Broj stepen-dana grejanja 3287 degC-dan- Srednja godišnja temperatura vazduha (grejni period) 25 degC- Srednja godišnja relativna vlažnost 758- Srednje dnevno solarno zračenje na horizontalnu ravan 376 kWhm2d- Srednji godišnji atmosferski pritisak 936 kPa- Srednja brzina vetra 22 ms mereno na 10 m visine iznad zemlje- Srednja godišnja temperatura tla 99 degC

Selo Ravni se nalazi jugoistočno od Užica na nadmorskoj visini od 526 m Graniči sesa opštinom Arilje a jugozapadno sa selom Sirogojnom koje pripada opštiniČajetina Kroz selo protiče reka Prištavica Selo Ravni je od Beograda udaljeno 208km a od Užica 24 km Udaljenost od magistralnog puta IV reda M-23 je 20 km Ureljefu se ističe zona neogenog pobrđa a njihove blage kose pogodne su za uzgojvoća Klima je umereno kontinentalna gde su leta umereno topla a zime hladne sapuno snega Ravni se na severu graniče sa selom Zbojšticom na severoistoku jeDrežnik na istoku je ariljsko selo Severovo a na jugu čajetinsko selo Sirogojno Selo seprostire na površini od 1778 hektara a najviše brdo je Bjelovac na nadmorskoj visiniod 952 metra U Ravnima živi oko 500 stanovnika u 167 domaćinstava

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 4: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice14Slika 9 Šema postojeće kotlarnice14Slika 10 Izgled fiskulturne sale15Slika 11 Različita grejna tela16Slika 12 Termografija fasade škole16Slika 13 Cepano drvo18Slika 14 Drvna sečka19Slika 15 Drvni briketi21Slika 16 Drvni pelet21Slika 17 Izgled sertifikata za pelete22Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm31Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet32Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku34Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme (opcija 1)34Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položaja opreme (opcija 2)35Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme (opcija 3)35Slika 24 Opcije 1 i 236Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu37Slika 26 Kotao na biomasu37Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW 38Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 159Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 259Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 360Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 160Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 261Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 361

Spisak skraćenica

DKTI ndash Razvoj održivog tržišta biomase u Srbiji GHG ndash Gasovi sa efektom staklene bašte GIZ ndash Nemačka Organizacija za međunarodnu saradnju IPPC - The Intergovernmental Panel on Climate ChangeEU - Evropska UnijaISP ndash Interna stopa prinosaKO - Katastarska opštinaNBS - Narodna Banka SrbijeNSV ndash Neto sadašnja vrednostVŠSS - Visoka škola strukovnih studijaIO - Izdvojeno odeljenje

d - Diskontna (eskontna) stopa

1 Rezime

U sklopu projekta Promocija održive upotrebe bioenergije i alata i instrumenataenergetske efikasnosti u zgradarstvu u Zlatiborskoj oblasti (BioEn) koji realizujeRegionalna razvojna agencija Zlatibor iz Užica uz podršku Vlade Savezne RepublikeNemačke koja se obezbeđuje preko Nemačke organizacije za međunarodnusaradnju (GIZ) a okviru GIZ DKTI programa ldquoRazvoj održivog tržišta bioenergije uSrbijirdquo pokrenuta je saradnja sa rukovodstvom Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo iz Ravnikod Užica u cilju pronalaženja najboljeg rešenja zamene postojećih kotlova nafosilna goriva novim kotlovima na drvnu biomasu

Cilj ove studije jeste da se kroz analizu postojećeg stanja definisanje tehničkogkoncepta novog sistema grejanja na drvnu biomasu i finansijsku analizu utvrdiopravdanost ovakve investicije Kroz razgovor sa predstavnicima korisnika objekata ipregledom objekata na terenu prikupljeni su potrebni podaci o tehničkimperformansama postojećeg grejnog sistema

Sistem grejanja je individualni - škola nije priključena na sistem daljinskoggrejanja Grada Užica

Grejanje školskih prostorija obezbeđuju dva kotla ugalj ukupnog instalisanogtoplotnog kapaciteta od 440 kW (po 220 kW svaki) dok se kuhinja satrpezarijom greje na drva

Prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri godine iznosi 5167000 kgdok je prosečna potrošnja ogrevnog drveta u istom periodu bila 20 m3godProsečni godišnji troškovi nabavke uglja prema dostavljenim računima iznosilisu 75794000 dinara odnosno 645165 euro a ogrevnog drveta 9000000 dinaratj 76609 euro Ukupni prosečni godišnji troškovi nabavke ovih energenata uposlednje tri sezone su 84794000 dinara odnosno 721774 euro

Na osnovu sakupljenih podataka predložene su sledeće opcije 1) Uvođenje kotla na drvni pelet koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 2) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 3) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 100 toplotnog opterećenja

Pored definisanja tehničkog koncepta studija obuhvata i analizu ekonomskeisplativosti novog sistema grejanja u poređenju sa postojećim sistemom Finansijskomanalizom razmatrana su dva scenarija finansiranja

Scenario 1 ndash 30 investicionih sredstava je obezbeđeno iz sopstvenih izvora apreostalih 70 iz bankarskog kredita i

Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti finansira sopstvenim sredstvima

Analizom se došlo do sledećih rezultata Novi tehnički koncept podrazumeva uvođenje jednog novog kotla na drvni

pelet iili drvnu sečku ukupnog instalisanog kapaciteta od 180 kW u slučajukada je vršna potrošnja pokrivena postojećim kotlovima na ugalj (opcije 1 i 2)i 250 kW u slučaju da je grejanje 100 pokriveno novim kotlom na drvnubiomasu (opcija 3)

Investicioni troškovi za predložena tehnička rešenja kreću se u rasponuizmeđu 4038683 euro i 5914556 euro

Godišnje uštede usled supstitucije goriva su u opsegu između 2732 euro i 3743 euro Konverzijom fosilnog goriva drvnom biomasom godišnja emisija ugljen-

dioksida u atmosferu će se smanjiti za 672 tCO2 do 707 tCO2

Zaključak kompletne studije pokazuje da ekonomski najprihvatljivije tehničko rešenjejeste prelazak sa postojećeg sistema na kotao na drvnu sečku gde bi novi kotaopokrivao 100 toplotnog opterećenja uz finansiranje po scenariju 1 - 30 ukupneinvesticije bilo bi pokriveno iz sopstvenih sredstava a preostalih 70 iz bankarskogkredita Rezultati za navedeno rešenje prikazani su u Tabeli 1

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje

Toplotnoopterećenje

[kW]

Kapacitetkotla[kW]

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

NSV [euro] ISP [] Prost periodotplate

21196 250 5914556 374342 173470 555 14 godina i10 meseci

Pored ekonomskih efekata za Osnovnu školu ldquoĐura Jakšićrdquo uvođenje novog kotlana drvnu biomasu umesto postojećih na fosilna goriva donosi i druge benefite kakoškoli tako i široj zajednici

Unapređenje sigurnosti snabdevanja toplotnom energijom i smanjenjeenergetske zavisnosti budući da je Srbija u samom evropskom vrhu po količinidrvne biomase koja se može koristiti za proizvodnju energije

Smanjenje emisija štetnih gasova uključujući emisije GHG i čvrstih čestica Doprinos lokalnom ekonomskom razvoju kroz uspostavljanje lanca

snabdevanja drvnom biomasom i otvaranje novih radnih mesta

2 Uvod

BioEn projekat realizuje Regionalna razvojna agencija Zlatibor Užice u ciljupromocije održivog načina korišćenja drvne biomase u energetske svrhe na teritorijiZlatiborskog okruga Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta i stvaranje povoljnogambijenta za održivo korišćenje bioenergije u Zlatiborskom okrugu Efekti koje bidoneo prelazak sa fosilnih goriva na lokalnu biomasu i uvođenje efikasnijih kotlovana biomasu bili bi sledeći smanjenje negativnog uticaja na klimatske promeneizazvanog korišćenjem fosilnih goriva smanjenje troškova javnog i privatnog sektoraza goriva i preuzetu energiju i sigurnost u snabdevanju energijom Osim toga rastupotrebe biomase kao goriva podstakao bi razvoj tržišta energetskih uslugaodnosno razvoj energetskog sektora i rast zaposlenosti Kako bi efekti prelaska nadrvnu biomasu bili što veći neophodno je podići svest građana o kvalitetu upotrebedrvne biomase i novim tehnologijama sagorevanja drvne biomase u efikasnimkotlovima na pelet i drvnu sečku

21 Opis projekta

U okviru BioEn projekta uradena je tehničko-ekonomska analiza (Cost-Benefitanaliza) korišćenja drvne biomase za proizvodnju toplotne energije u objektimaOsnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica Obilaskom i pregledomobjekata kao i u razgovoru sa predstavnicima korisnika objekata prikupljeni supotrebni podaci o tekućoj potrošnji energije i tehničkim performansama postojećeggrejnog sistema Vrednost investicionih troškova određena je na osnovu tržišne cenekotlovskih uređaja prateće opreme i troškova izvođenja neophodnih radova ali i naosnovu konkretnih ponuda dobijenih od trgovaca opremom za grejanje Operativnitroškovi sadrže troškove goriva (lokalne biomase) troškove električne energije za radelektromotornih pogona troškove finansiranja i druge troškove koji prate proizvodnjutoplotne energije

Rezultati ovih analiza treba da podstaknu rukovodstvo škole da donese odluku ukorist realizacije projekta zamene postojećeg fosilnog goriva (ugalj) biomasom -drvnim peletom ili drvnom sečkom odnosno lokalnim obnovljivim izvorom goriva

Ova analiza obuhvata sledeće - Opis postojećeg stanja- Cost-Benefit analizu predloženog kotlovskog postrojenja za proizvodnju toplotne

energije sagorevanjem drvne sečke ili drvnog peleta koja sadrži predlog tehničkog koncepta postrojenja za sagorevanje drvne sečke ili peleta procenu ušteda nastalih korišćenjem drvne sečke ili peleta (lokalnog goriva)

uzimajući u obzir troškove goriva efikasnost energetskog postrojenjainvesticione i operativne troškove analizu toka gotovine i

procenu smanjenja emisije CO2

22 Lokacija objekta

Zlatiborski okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije i čini 11 ukupnepovršine čitave zemlje Oivičen je na severu planinama Maljenom i Povlenom najugu je granica reka Uvac na istoku su Ovčar i Kablar dok je na zapadu granicareka Drina Zlatiborski okrug je smešten na tromeđi Srbije Crne Gore i Bosne i

Hercegovine Ovaj okrug poznat je i pod nazivom Užički region a sastoji se od 10opština Užice Bajina Bašta Kosjeriċ Požega Čajetina Arilje Priboj Nova VarošPrijepolje i Sjenica sa oko 380 naseljenih mesta Na ovom području šume i šumskozemljište čine 42 površine a poljoprivredno zemljište 51 Po površini šuma Užičkiregion se nalazi na prvom mestu u Srbiji i iznad je evropskih standarda (070 ha šumepo stanovniku) Zlatiborski okrug je prema podacima iz 2014 godine imao 278771stanovnika što je 48 stanovnika Republike koje je živelo na površini od 6140 km2što je prosečna gustina naseljenosti od 45 stkm2 Prosečna gustina je više od dvaputa manja od proseka države koji iznosi 101 stkm2

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine[Izvor httpsshwikipediaorgwikiDatotekaDistricts_of_Serbiagif

i httpssrwikipediaorgwikiЗлатиборски_управни_округ]]

Osnovni meteorološki podaci za Zlatiborski okrug su- Projektna temperatura za grejanje -15 degC- Broj stepen-dana grejanja 3287 degC-dan- Srednja godišnja temperatura vazduha (grejni period) 25 degC- Srednja godišnja relativna vlažnost 758- Srednje dnevno solarno zračenje na horizontalnu ravan 376 kWhm2d- Srednji godišnji atmosferski pritisak 936 kPa- Srednja brzina vetra 22 ms mereno na 10 m visine iznad zemlje- Srednja godišnja temperatura tla 99 degC

Selo Ravni se nalazi jugoistočno od Užica na nadmorskoj visini od 526 m Graniči sesa opštinom Arilje a jugozapadno sa selom Sirogojnom koje pripada opštiniČajetina Kroz selo protiče reka Prištavica Selo Ravni je od Beograda udaljeno 208km a od Užica 24 km Udaljenost od magistralnog puta IV reda M-23 je 20 km Ureljefu se ističe zona neogenog pobrđa a njihove blage kose pogodne su za uzgojvoća Klima je umereno kontinentalna gde su leta umereno topla a zime hladne sapuno snega Ravni se na severu graniče sa selom Zbojšticom na severoistoku jeDrežnik na istoku je ariljsko selo Severovo a na jugu čajetinsko selo Sirogojno Selo seprostire na površini od 1778 hektara a najviše brdo je Bjelovac na nadmorskoj visiniod 952 metra U Ravnima živi oko 500 stanovnika u 167 domaćinstava

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 5: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

d - Diskontna (eskontna) stopa

1 Rezime

U sklopu projekta Promocija održive upotrebe bioenergije i alata i instrumenataenergetske efikasnosti u zgradarstvu u Zlatiborskoj oblasti (BioEn) koji realizujeRegionalna razvojna agencija Zlatibor iz Užica uz podršku Vlade Savezne RepublikeNemačke koja se obezbeđuje preko Nemačke organizacije za međunarodnusaradnju (GIZ) a okviru GIZ DKTI programa ldquoRazvoj održivog tržišta bioenergije uSrbijirdquo pokrenuta je saradnja sa rukovodstvom Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo iz Ravnikod Užica u cilju pronalaženja najboljeg rešenja zamene postojećih kotlova nafosilna goriva novim kotlovima na drvnu biomasu

Cilj ove studije jeste da se kroz analizu postojećeg stanja definisanje tehničkogkoncepta novog sistema grejanja na drvnu biomasu i finansijsku analizu utvrdiopravdanost ovakve investicije Kroz razgovor sa predstavnicima korisnika objekata ipregledom objekata na terenu prikupljeni su potrebni podaci o tehničkimperformansama postojećeg grejnog sistema

Sistem grejanja je individualni - škola nije priključena na sistem daljinskoggrejanja Grada Užica

Grejanje školskih prostorija obezbeđuju dva kotla ugalj ukupnog instalisanogtoplotnog kapaciteta od 440 kW (po 220 kW svaki) dok se kuhinja satrpezarijom greje na drva

Prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri godine iznosi 5167000 kgdok je prosečna potrošnja ogrevnog drveta u istom periodu bila 20 m3godProsečni godišnji troškovi nabavke uglja prema dostavljenim računima iznosilisu 75794000 dinara odnosno 645165 euro a ogrevnog drveta 9000000 dinaratj 76609 euro Ukupni prosečni godišnji troškovi nabavke ovih energenata uposlednje tri sezone su 84794000 dinara odnosno 721774 euro

Na osnovu sakupljenih podataka predložene su sledeće opcije 1) Uvođenje kotla na drvni pelet koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 2) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 3) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 100 toplotnog opterećenja

Pored definisanja tehničkog koncepta studija obuhvata i analizu ekonomskeisplativosti novog sistema grejanja u poređenju sa postojećim sistemom Finansijskomanalizom razmatrana su dva scenarija finansiranja

Scenario 1 ndash 30 investicionih sredstava je obezbeđeno iz sopstvenih izvora apreostalih 70 iz bankarskog kredita i

Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti finansira sopstvenim sredstvima

Analizom se došlo do sledećih rezultata Novi tehnički koncept podrazumeva uvođenje jednog novog kotla na drvni

pelet iili drvnu sečku ukupnog instalisanog kapaciteta od 180 kW u slučajukada je vršna potrošnja pokrivena postojećim kotlovima na ugalj (opcije 1 i 2)i 250 kW u slučaju da je grejanje 100 pokriveno novim kotlom na drvnubiomasu (opcija 3)

Investicioni troškovi za predložena tehnička rešenja kreću se u rasponuizmeđu 4038683 euro i 5914556 euro

Godišnje uštede usled supstitucije goriva su u opsegu između 2732 euro i 3743 euro Konverzijom fosilnog goriva drvnom biomasom godišnja emisija ugljen-

dioksida u atmosferu će se smanjiti za 672 tCO2 do 707 tCO2

Zaključak kompletne studije pokazuje da ekonomski najprihvatljivije tehničko rešenjejeste prelazak sa postojećeg sistema na kotao na drvnu sečku gde bi novi kotaopokrivao 100 toplotnog opterećenja uz finansiranje po scenariju 1 - 30 ukupneinvesticije bilo bi pokriveno iz sopstvenih sredstava a preostalih 70 iz bankarskogkredita Rezultati za navedeno rešenje prikazani su u Tabeli 1

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje

Toplotnoopterećenje

[kW]

Kapacitetkotla[kW]

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

NSV [euro] ISP [] Prost periodotplate

21196 250 5914556 374342 173470 555 14 godina i10 meseci

Pored ekonomskih efekata za Osnovnu školu ldquoĐura Jakšićrdquo uvođenje novog kotlana drvnu biomasu umesto postojećih na fosilna goriva donosi i druge benefite kakoškoli tako i široj zajednici

Unapređenje sigurnosti snabdevanja toplotnom energijom i smanjenjeenergetske zavisnosti budući da je Srbija u samom evropskom vrhu po količinidrvne biomase koja se može koristiti za proizvodnju energije

Smanjenje emisija štetnih gasova uključujući emisije GHG i čvrstih čestica Doprinos lokalnom ekonomskom razvoju kroz uspostavljanje lanca

snabdevanja drvnom biomasom i otvaranje novih radnih mesta

2 Uvod

BioEn projekat realizuje Regionalna razvojna agencija Zlatibor Užice u ciljupromocije održivog načina korišćenja drvne biomase u energetske svrhe na teritorijiZlatiborskog okruga Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta i stvaranje povoljnogambijenta za održivo korišćenje bioenergije u Zlatiborskom okrugu Efekti koje bidoneo prelazak sa fosilnih goriva na lokalnu biomasu i uvođenje efikasnijih kotlovana biomasu bili bi sledeći smanjenje negativnog uticaja na klimatske promeneizazvanog korišćenjem fosilnih goriva smanjenje troškova javnog i privatnog sektoraza goriva i preuzetu energiju i sigurnost u snabdevanju energijom Osim toga rastupotrebe biomase kao goriva podstakao bi razvoj tržišta energetskih uslugaodnosno razvoj energetskog sektora i rast zaposlenosti Kako bi efekti prelaska nadrvnu biomasu bili što veći neophodno je podići svest građana o kvalitetu upotrebedrvne biomase i novim tehnologijama sagorevanja drvne biomase u efikasnimkotlovima na pelet i drvnu sečku

21 Opis projekta

U okviru BioEn projekta uradena je tehničko-ekonomska analiza (Cost-Benefitanaliza) korišćenja drvne biomase za proizvodnju toplotne energije u objektimaOsnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica Obilaskom i pregledomobjekata kao i u razgovoru sa predstavnicima korisnika objekata prikupljeni supotrebni podaci o tekućoj potrošnji energije i tehničkim performansama postojećeggrejnog sistema Vrednost investicionih troškova određena je na osnovu tržišne cenekotlovskih uređaja prateće opreme i troškova izvođenja neophodnih radova ali i naosnovu konkretnih ponuda dobijenih od trgovaca opremom za grejanje Operativnitroškovi sadrže troškove goriva (lokalne biomase) troškove električne energije za radelektromotornih pogona troškove finansiranja i druge troškove koji prate proizvodnjutoplotne energije

Rezultati ovih analiza treba da podstaknu rukovodstvo škole da donese odluku ukorist realizacije projekta zamene postojećeg fosilnog goriva (ugalj) biomasom -drvnim peletom ili drvnom sečkom odnosno lokalnim obnovljivim izvorom goriva

Ova analiza obuhvata sledeće - Opis postojećeg stanja- Cost-Benefit analizu predloženog kotlovskog postrojenja za proizvodnju toplotne

energije sagorevanjem drvne sečke ili drvnog peleta koja sadrži predlog tehničkog koncepta postrojenja za sagorevanje drvne sečke ili peleta procenu ušteda nastalih korišćenjem drvne sečke ili peleta (lokalnog goriva)

uzimajući u obzir troškove goriva efikasnost energetskog postrojenjainvesticione i operativne troškove analizu toka gotovine i

procenu smanjenja emisije CO2

22 Lokacija objekta

Zlatiborski okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije i čini 11 ukupnepovršine čitave zemlje Oivičen je na severu planinama Maljenom i Povlenom najugu je granica reka Uvac na istoku su Ovčar i Kablar dok je na zapadu granicareka Drina Zlatiborski okrug je smešten na tromeđi Srbije Crne Gore i Bosne i

Hercegovine Ovaj okrug poznat je i pod nazivom Užički region a sastoji se od 10opština Užice Bajina Bašta Kosjeriċ Požega Čajetina Arilje Priboj Nova VarošPrijepolje i Sjenica sa oko 380 naseljenih mesta Na ovom području šume i šumskozemljište čine 42 površine a poljoprivredno zemljište 51 Po površini šuma Užičkiregion se nalazi na prvom mestu u Srbiji i iznad je evropskih standarda (070 ha šumepo stanovniku) Zlatiborski okrug je prema podacima iz 2014 godine imao 278771stanovnika što je 48 stanovnika Republike koje je živelo na površini od 6140 km2što je prosečna gustina naseljenosti od 45 stkm2 Prosečna gustina je više od dvaputa manja od proseka države koji iznosi 101 stkm2

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine[Izvor httpsshwikipediaorgwikiDatotekaDistricts_of_Serbiagif

i httpssrwikipediaorgwikiЗлатиборски_управни_округ]]

Osnovni meteorološki podaci za Zlatiborski okrug su- Projektna temperatura za grejanje -15 degC- Broj stepen-dana grejanja 3287 degC-dan- Srednja godišnja temperatura vazduha (grejni period) 25 degC- Srednja godišnja relativna vlažnost 758- Srednje dnevno solarno zračenje na horizontalnu ravan 376 kWhm2d- Srednji godišnji atmosferski pritisak 936 kPa- Srednja brzina vetra 22 ms mereno na 10 m visine iznad zemlje- Srednja godišnja temperatura tla 99 degC

Selo Ravni se nalazi jugoistočno od Užica na nadmorskoj visini od 526 m Graniči sesa opštinom Arilje a jugozapadno sa selom Sirogojnom koje pripada opštiniČajetina Kroz selo protiče reka Prištavica Selo Ravni je od Beograda udaljeno 208km a od Užica 24 km Udaljenost od magistralnog puta IV reda M-23 je 20 km Ureljefu se ističe zona neogenog pobrđa a njihove blage kose pogodne su za uzgojvoća Klima je umereno kontinentalna gde su leta umereno topla a zime hladne sapuno snega Ravni se na severu graniče sa selom Zbojšticom na severoistoku jeDrežnik na istoku je ariljsko selo Severovo a na jugu čajetinsko selo Sirogojno Selo seprostire na površini od 1778 hektara a najviše brdo je Bjelovac na nadmorskoj visiniod 952 metra U Ravnima živi oko 500 stanovnika u 167 domaćinstava

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 6: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

1 Rezime

U sklopu projekta Promocija održive upotrebe bioenergije i alata i instrumenataenergetske efikasnosti u zgradarstvu u Zlatiborskoj oblasti (BioEn) koji realizujeRegionalna razvojna agencija Zlatibor iz Užica uz podršku Vlade Savezne RepublikeNemačke koja se obezbeđuje preko Nemačke organizacije za međunarodnusaradnju (GIZ) a okviru GIZ DKTI programa ldquoRazvoj održivog tržišta bioenergije uSrbijirdquo pokrenuta je saradnja sa rukovodstvom Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo iz Ravnikod Užica u cilju pronalaženja najboljeg rešenja zamene postojećih kotlova nafosilna goriva novim kotlovima na drvnu biomasu

Cilj ove studije jeste da se kroz analizu postojećeg stanja definisanje tehničkogkoncepta novog sistema grejanja na drvnu biomasu i finansijsku analizu utvrdiopravdanost ovakve investicije Kroz razgovor sa predstavnicima korisnika objekata ipregledom objekata na terenu prikupljeni su potrebni podaci o tehničkimperformansama postojećeg grejnog sistema

Sistem grejanja je individualni - škola nije priključena na sistem daljinskoggrejanja Grada Užica

Grejanje školskih prostorija obezbeđuju dva kotla ugalj ukupnog instalisanogtoplotnog kapaciteta od 440 kW (po 220 kW svaki) dok se kuhinja satrpezarijom greje na drva

Prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri godine iznosi 5167000 kgdok je prosečna potrošnja ogrevnog drveta u istom periodu bila 20 m3godProsečni godišnji troškovi nabavke uglja prema dostavljenim računima iznosilisu 75794000 dinara odnosno 645165 euro a ogrevnog drveta 9000000 dinaratj 76609 euro Ukupni prosečni godišnji troškovi nabavke ovih energenata uposlednje tri sezone su 84794000 dinara odnosno 721774 euro

Na osnovu sakupljenih podataka predložene su sledeće opcije 1) Uvođenje kotla na drvni pelet koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 2) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 75 toplotnog opterećenja dok

bi se za vršno opterećenje koristio postojeći kotao na ugalj 3) Uvođenje kotla na drvnu sečku koji bi pokrio 100 toplotnog opterećenja

Pored definisanja tehničkog koncepta studija obuhvata i analizu ekonomskeisplativosti novog sistema grejanja u poređenju sa postojećim sistemom Finansijskomanalizom razmatrana su dva scenarija finansiranja

Scenario 1 ndash 30 investicionih sredstava je obezbeđeno iz sopstvenih izvora apreostalih 70 iz bankarskog kredita i

Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti finansira sopstvenim sredstvima

Analizom se došlo do sledećih rezultata Novi tehnički koncept podrazumeva uvođenje jednog novog kotla na drvni

pelet iili drvnu sečku ukupnog instalisanog kapaciteta od 180 kW u slučajukada je vršna potrošnja pokrivena postojećim kotlovima na ugalj (opcije 1 i 2)i 250 kW u slučaju da je grejanje 100 pokriveno novim kotlom na drvnubiomasu (opcija 3)

Investicioni troškovi za predložena tehnička rešenja kreću se u rasponuizmeđu 4038683 euro i 5914556 euro

Godišnje uštede usled supstitucije goriva su u opsegu između 2732 euro i 3743 euro Konverzijom fosilnog goriva drvnom biomasom godišnja emisija ugljen-

dioksida u atmosferu će se smanjiti za 672 tCO2 do 707 tCO2

Zaključak kompletne studije pokazuje da ekonomski najprihvatljivije tehničko rešenjejeste prelazak sa postojećeg sistema na kotao na drvnu sečku gde bi novi kotaopokrivao 100 toplotnog opterećenja uz finansiranje po scenariju 1 - 30 ukupneinvesticije bilo bi pokriveno iz sopstvenih sredstava a preostalih 70 iz bankarskogkredita Rezultati za navedeno rešenje prikazani su u Tabeli 1

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje

Toplotnoopterećenje

[kW]

Kapacitetkotla[kW]

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

NSV [euro] ISP [] Prost periodotplate

21196 250 5914556 374342 173470 555 14 godina i10 meseci

Pored ekonomskih efekata za Osnovnu školu ldquoĐura Jakšićrdquo uvođenje novog kotlana drvnu biomasu umesto postojećih na fosilna goriva donosi i druge benefite kakoškoli tako i široj zajednici

Unapređenje sigurnosti snabdevanja toplotnom energijom i smanjenjeenergetske zavisnosti budući da je Srbija u samom evropskom vrhu po količinidrvne biomase koja se može koristiti za proizvodnju energije

Smanjenje emisija štetnih gasova uključujući emisije GHG i čvrstih čestica Doprinos lokalnom ekonomskom razvoju kroz uspostavljanje lanca

snabdevanja drvnom biomasom i otvaranje novih radnih mesta

2 Uvod

BioEn projekat realizuje Regionalna razvojna agencija Zlatibor Užice u ciljupromocije održivog načina korišćenja drvne biomase u energetske svrhe na teritorijiZlatiborskog okruga Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta i stvaranje povoljnogambijenta za održivo korišćenje bioenergije u Zlatiborskom okrugu Efekti koje bidoneo prelazak sa fosilnih goriva na lokalnu biomasu i uvođenje efikasnijih kotlovana biomasu bili bi sledeći smanjenje negativnog uticaja na klimatske promeneizazvanog korišćenjem fosilnih goriva smanjenje troškova javnog i privatnog sektoraza goriva i preuzetu energiju i sigurnost u snabdevanju energijom Osim toga rastupotrebe biomase kao goriva podstakao bi razvoj tržišta energetskih uslugaodnosno razvoj energetskog sektora i rast zaposlenosti Kako bi efekti prelaska nadrvnu biomasu bili što veći neophodno je podići svest građana o kvalitetu upotrebedrvne biomase i novim tehnologijama sagorevanja drvne biomase u efikasnimkotlovima na pelet i drvnu sečku

21 Opis projekta

U okviru BioEn projekta uradena je tehničko-ekonomska analiza (Cost-Benefitanaliza) korišćenja drvne biomase za proizvodnju toplotne energije u objektimaOsnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica Obilaskom i pregledomobjekata kao i u razgovoru sa predstavnicima korisnika objekata prikupljeni supotrebni podaci o tekućoj potrošnji energije i tehničkim performansama postojećeggrejnog sistema Vrednost investicionih troškova određena je na osnovu tržišne cenekotlovskih uređaja prateće opreme i troškova izvođenja neophodnih radova ali i naosnovu konkretnih ponuda dobijenih od trgovaca opremom za grejanje Operativnitroškovi sadrže troškove goriva (lokalne biomase) troškove električne energije za radelektromotornih pogona troškove finansiranja i druge troškove koji prate proizvodnjutoplotne energije

Rezultati ovih analiza treba da podstaknu rukovodstvo škole da donese odluku ukorist realizacije projekta zamene postojećeg fosilnog goriva (ugalj) biomasom -drvnim peletom ili drvnom sečkom odnosno lokalnim obnovljivim izvorom goriva

Ova analiza obuhvata sledeće - Opis postojećeg stanja- Cost-Benefit analizu predloženog kotlovskog postrojenja za proizvodnju toplotne

energije sagorevanjem drvne sečke ili drvnog peleta koja sadrži predlog tehničkog koncepta postrojenja za sagorevanje drvne sečke ili peleta procenu ušteda nastalih korišćenjem drvne sečke ili peleta (lokalnog goriva)

uzimajući u obzir troškove goriva efikasnost energetskog postrojenjainvesticione i operativne troškove analizu toka gotovine i

procenu smanjenja emisije CO2

22 Lokacija objekta

Zlatiborski okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije i čini 11 ukupnepovršine čitave zemlje Oivičen je na severu planinama Maljenom i Povlenom najugu je granica reka Uvac na istoku su Ovčar i Kablar dok je na zapadu granicareka Drina Zlatiborski okrug je smešten na tromeđi Srbije Crne Gore i Bosne i

Hercegovine Ovaj okrug poznat je i pod nazivom Užički region a sastoji se od 10opština Užice Bajina Bašta Kosjeriċ Požega Čajetina Arilje Priboj Nova VarošPrijepolje i Sjenica sa oko 380 naseljenih mesta Na ovom području šume i šumskozemljište čine 42 površine a poljoprivredno zemljište 51 Po površini šuma Užičkiregion se nalazi na prvom mestu u Srbiji i iznad je evropskih standarda (070 ha šumepo stanovniku) Zlatiborski okrug je prema podacima iz 2014 godine imao 278771stanovnika što je 48 stanovnika Republike koje je živelo na površini od 6140 km2što je prosečna gustina naseljenosti od 45 stkm2 Prosečna gustina je više od dvaputa manja od proseka države koji iznosi 101 stkm2

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine[Izvor httpsshwikipediaorgwikiDatotekaDistricts_of_Serbiagif

i httpssrwikipediaorgwikiЗлатиборски_управни_округ]]

Osnovni meteorološki podaci za Zlatiborski okrug su- Projektna temperatura za grejanje -15 degC- Broj stepen-dana grejanja 3287 degC-dan- Srednja godišnja temperatura vazduha (grejni period) 25 degC- Srednja godišnja relativna vlažnost 758- Srednje dnevno solarno zračenje na horizontalnu ravan 376 kWhm2d- Srednji godišnji atmosferski pritisak 936 kPa- Srednja brzina vetra 22 ms mereno na 10 m visine iznad zemlje- Srednja godišnja temperatura tla 99 degC

Selo Ravni se nalazi jugoistočno od Užica na nadmorskoj visini od 526 m Graniči sesa opštinom Arilje a jugozapadno sa selom Sirogojnom koje pripada opštiniČajetina Kroz selo protiče reka Prištavica Selo Ravni je od Beograda udaljeno 208km a od Užica 24 km Udaljenost od magistralnog puta IV reda M-23 je 20 km Ureljefu se ističe zona neogenog pobrđa a njihove blage kose pogodne su za uzgojvoća Klima je umereno kontinentalna gde su leta umereno topla a zime hladne sapuno snega Ravni se na severu graniče sa selom Zbojšticom na severoistoku jeDrežnik na istoku je ariljsko selo Severovo a na jugu čajetinsko selo Sirogojno Selo seprostire na površini od 1778 hektara a najviše brdo je Bjelovac na nadmorskoj visiniod 952 metra U Ravnima živi oko 500 stanovnika u 167 domaćinstava

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 7: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Godišnje uštede usled supstitucije goriva su u opsegu između 2732 euro i 3743 euro Konverzijom fosilnog goriva drvnom biomasom godišnja emisija ugljen-

dioksida u atmosferu će se smanjiti za 672 tCO2 do 707 tCO2

Zaključak kompletne studije pokazuje da ekonomski najprihvatljivije tehničko rešenjejeste prelazak sa postojećeg sistema na kotao na drvnu sečku gde bi novi kotaopokrivao 100 toplotnog opterećenja uz finansiranje po scenariju 1 - 30 ukupneinvesticije bilo bi pokriveno iz sopstvenih sredstava a preostalih 70 iz bankarskogkredita Rezultati za navedeno rešenje prikazani su u Tabeli 1

Tabela 1 Pregled tehno-ekonomskih pokazatelja za najprihvatljivije rešenje

Toplotnoopterećenje

[kW]

Kapacitetkotla[kW]

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

NSV [euro] ISP [] Prost periodotplate

21196 250 5914556 374342 173470 555 14 godina i10 meseci

Pored ekonomskih efekata za Osnovnu školu ldquoĐura Jakšićrdquo uvođenje novog kotlana drvnu biomasu umesto postojećih na fosilna goriva donosi i druge benefite kakoškoli tako i široj zajednici

Unapređenje sigurnosti snabdevanja toplotnom energijom i smanjenjeenergetske zavisnosti budući da je Srbija u samom evropskom vrhu po količinidrvne biomase koja se može koristiti za proizvodnju energije

Smanjenje emisija štetnih gasova uključujući emisije GHG i čvrstih čestica Doprinos lokalnom ekonomskom razvoju kroz uspostavljanje lanca

snabdevanja drvnom biomasom i otvaranje novih radnih mesta

2 Uvod

BioEn projekat realizuje Regionalna razvojna agencija Zlatibor Užice u ciljupromocije održivog načina korišćenja drvne biomase u energetske svrhe na teritorijiZlatiborskog okruga Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta i stvaranje povoljnogambijenta za održivo korišćenje bioenergije u Zlatiborskom okrugu Efekti koje bidoneo prelazak sa fosilnih goriva na lokalnu biomasu i uvođenje efikasnijih kotlovana biomasu bili bi sledeći smanjenje negativnog uticaja na klimatske promeneizazvanog korišćenjem fosilnih goriva smanjenje troškova javnog i privatnog sektoraza goriva i preuzetu energiju i sigurnost u snabdevanju energijom Osim toga rastupotrebe biomase kao goriva podstakao bi razvoj tržišta energetskih uslugaodnosno razvoj energetskog sektora i rast zaposlenosti Kako bi efekti prelaska nadrvnu biomasu bili što veći neophodno je podići svest građana o kvalitetu upotrebedrvne biomase i novim tehnologijama sagorevanja drvne biomase u efikasnimkotlovima na pelet i drvnu sečku

21 Opis projekta

U okviru BioEn projekta uradena je tehničko-ekonomska analiza (Cost-Benefitanaliza) korišćenja drvne biomase za proizvodnju toplotne energije u objektimaOsnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica Obilaskom i pregledomobjekata kao i u razgovoru sa predstavnicima korisnika objekata prikupljeni supotrebni podaci o tekućoj potrošnji energije i tehničkim performansama postojećeggrejnog sistema Vrednost investicionih troškova određena je na osnovu tržišne cenekotlovskih uređaja prateće opreme i troškova izvođenja neophodnih radova ali i naosnovu konkretnih ponuda dobijenih od trgovaca opremom za grejanje Operativnitroškovi sadrže troškove goriva (lokalne biomase) troškove električne energije za radelektromotornih pogona troškove finansiranja i druge troškove koji prate proizvodnjutoplotne energije

Rezultati ovih analiza treba da podstaknu rukovodstvo škole da donese odluku ukorist realizacije projekta zamene postojećeg fosilnog goriva (ugalj) biomasom -drvnim peletom ili drvnom sečkom odnosno lokalnim obnovljivim izvorom goriva

Ova analiza obuhvata sledeće - Opis postojećeg stanja- Cost-Benefit analizu predloženog kotlovskog postrojenja za proizvodnju toplotne

energije sagorevanjem drvne sečke ili drvnog peleta koja sadrži predlog tehničkog koncepta postrojenja za sagorevanje drvne sečke ili peleta procenu ušteda nastalih korišćenjem drvne sečke ili peleta (lokalnog goriva)

uzimajući u obzir troškove goriva efikasnost energetskog postrojenjainvesticione i operativne troškove analizu toka gotovine i

procenu smanjenja emisije CO2

22 Lokacija objekta

Zlatiborski okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije i čini 11 ukupnepovršine čitave zemlje Oivičen je na severu planinama Maljenom i Povlenom najugu je granica reka Uvac na istoku su Ovčar i Kablar dok je na zapadu granicareka Drina Zlatiborski okrug je smešten na tromeđi Srbije Crne Gore i Bosne i

Hercegovine Ovaj okrug poznat je i pod nazivom Užički region a sastoji se od 10opština Užice Bajina Bašta Kosjeriċ Požega Čajetina Arilje Priboj Nova VarošPrijepolje i Sjenica sa oko 380 naseljenih mesta Na ovom području šume i šumskozemljište čine 42 površine a poljoprivredno zemljište 51 Po površini šuma Užičkiregion se nalazi na prvom mestu u Srbiji i iznad je evropskih standarda (070 ha šumepo stanovniku) Zlatiborski okrug je prema podacima iz 2014 godine imao 278771stanovnika što je 48 stanovnika Republike koje je živelo na površini od 6140 km2što je prosečna gustina naseljenosti od 45 stkm2 Prosečna gustina je više od dvaputa manja od proseka države koji iznosi 101 stkm2

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine[Izvor httpsshwikipediaorgwikiDatotekaDistricts_of_Serbiagif

i httpssrwikipediaorgwikiЗлатиборски_управни_округ]]

Osnovni meteorološki podaci za Zlatiborski okrug su- Projektna temperatura za grejanje -15 degC- Broj stepen-dana grejanja 3287 degC-dan- Srednja godišnja temperatura vazduha (grejni period) 25 degC- Srednja godišnja relativna vlažnost 758- Srednje dnevno solarno zračenje na horizontalnu ravan 376 kWhm2d- Srednji godišnji atmosferski pritisak 936 kPa- Srednja brzina vetra 22 ms mereno na 10 m visine iznad zemlje- Srednja godišnja temperatura tla 99 degC

Selo Ravni se nalazi jugoistočno od Užica na nadmorskoj visini od 526 m Graniči sesa opštinom Arilje a jugozapadno sa selom Sirogojnom koje pripada opštiniČajetina Kroz selo protiče reka Prištavica Selo Ravni je od Beograda udaljeno 208km a od Užica 24 km Udaljenost od magistralnog puta IV reda M-23 je 20 km Ureljefu se ističe zona neogenog pobrđa a njihove blage kose pogodne su za uzgojvoća Klima je umereno kontinentalna gde su leta umereno topla a zime hladne sapuno snega Ravni se na severu graniče sa selom Zbojšticom na severoistoku jeDrežnik na istoku je ariljsko selo Severovo a na jugu čajetinsko selo Sirogojno Selo seprostire na površini od 1778 hektara a najviše brdo je Bjelovac na nadmorskoj visiniod 952 metra U Ravnima živi oko 500 stanovnika u 167 domaćinstava

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 8: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

2 Uvod

BioEn projekat realizuje Regionalna razvojna agencija Zlatibor Užice u ciljupromocije održivog načina korišćenja drvne biomase u energetske svrhe na teritorijiZlatiborskog okruga Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta i stvaranje povoljnogambijenta za održivo korišćenje bioenergije u Zlatiborskom okrugu Efekti koje bidoneo prelazak sa fosilnih goriva na lokalnu biomasu i uvođenje efikasnijih kotlovana biomasu bili bi sledeći smanjenje negativnog uticaja na klimatske promeneizazvanog korišćenjem fosilnih goriva smanjenje troškova javnog i privatnog sektoraza goriva i preuzetu energiju i sigurnost u snabdevanju energijom Osim toga rastupotrebe biomase kao goriva podstakao bi razvoj tržišta energetskih uslugaodnosno razvoj energetskog sektora i rast zaposlenosti Kako bi efekti prelaska nadrvnu biomasu bili što veći neophodno je podići svest građana o kvalitetu upotrebedrvne biomase i novim tehnologijama sagorevanja drvne biomase u efikasnimkotlovima na pelet i drvnu sečku

21 Opis projekta

U okviru BioEn projekta uradena je tehničko-ekonomska analiza (Cost-Benefitanaliza) korišćenja drvne biomase za proizvodnju toplotne energije u objektimaOsnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica Obilaskom i pregledomobjekata kao i u razgovoru sa predstavnicima korisnika objekata prikupljeni supotrebni podaci o tekućoj potrošnji energije i tehničkim performansama postojećeggrejnog sistema Vrednost investicionih troškova određena je na osnovu tržišne cenekotlovskih uređaja prateće opreme i troškova izvođenja neophodnih radova ali i naosnovu konkretnih ponuda dobijenih od trgovaca opremom za grejanje Operativnitroškovi sadrže troškove goriva (lokalne biomase) troškove električne energije za radelektromotornih pogona troškove finansiranja i druge troškove koji prate proizvodnjutoplotne energije

Rezultati ovih analiza treba da podstaknu rukovodstvo škole da donese odluku ukorist realizacije projekta zamene postojećeg fosilnog goriva (ugalj) biomasom -drvnim peletom ili drvnom sečkom odnosno lokalnim obnovljivim izvorom goriva

Ova analiza obuhvata sledeće - Opis postojećeg stanja- Cost-Benefit analizu predloženog kotlovskog postrojenja za proizvodnju toplotne

energije sagorevanjem drvne sečke ili drvnog peleta koja sadrži predlog tehničkog koncepta postrojenja za sagorevanje drvne sečke ili peleta procenu ušteda nastalih korišćenjem drvne sečke ili peleta (lokalnog goriva)

uzimajući u obzir troškove goriva efikasnost energetskog postrojenjainvesticione i operativne troškove analizu toka gotovine i

procenu smanjenja emisije CO2

22 Lokacija objekta

Zlatiborski okrug se nalazi u jugozapadnom delu Republike Srbije i čini 11 ukupnepovršine čitave zemlje Oivičen je na severu planinama Maljenom i Povlenom najugu je granica reka Uvac na istoku su Ovčar i Kablar dok je na zapadu granicareka Drina Zlatiborski okrug je smešten na tromeđi Srbije Crne Gore i Bosne i

Hercegovine Ovaj okrug poznat je i pod nazivom Užički region a sastoji se od 10opština Užice Bajina Bašta Kosjeriċ Požega Čajetina Arilje Priboj Nova VarošPrijepolje i Sjenica sa oko 380 naseljenih mesta Na ovom području šume i šumskozemljište čine 42 površine a poljoprivredno zemljište 51 Po površini šuma Užičkiregion se nalazi na prvom mestu u Srbiji i iznad je evropskih standarda (070 ha šumepo stanovniku) Zlatiborski okrug je prema podacima iz 2014 godine imao 278771stanovnika što je 48 stanovnika Republike koje je živelo na površini od 6140 km2što je prosečna gustina naseljenosti od 45 stkm2 Prosečna gustina je više od dvaputa manja od proseka države koji iznosi 101 stkm2

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine[Izvor httpsshwikipediaorgwikiDatotekaDistricts_of_Serbiagif

i httpssrwikipediaorgwikiЗлатиборски_управни_округ]]

Osnovni meteorološki podaci za Zlatiborski okrug su- Projektna temperatura za grejanje -15 degC- Broj stepen-dana grejanja 3287 degC-dan- Srednja godišnja temperatura vazduha (grejni period) 25 degC- Srednja godišnja relativna vlažnost 758- Srednje dnevno solarno zračenje na horizontalnu ravan 376 kWhm2d- Srednji godišnji atmosferski pritisak 936 kPa- Srednja brzina vetra 22 ms mereno na 10 m visine iznad zemlje- Srednja godišnja temperatura tla 99 degC

Selo Ravni se nalazi jugoistočno od Užica na nadmorskoj visini od 526 m Graniči sesa opštinom Arilje a jugozapadno sa selom Sirogojnom koje pripada opštiniČajetina Kroz selo protiče reka Prištavica Selo Ravni je od Beograda udaljeno 208km a od Užica 24 km Udaljenost od magistralnog puta IV reda M-23 je 20 km Ureljefu se ističe zona neogenog pobrđa a njihove blage kose pogodne su za uzgojvoća Klima je umereno kontinentalna gde su leta umereno topla a zime hladne sapuno snega Ravni se na severu graniče sa selom Zbojšticom na severoistoku jeDrežnik na istoku je ariljsko selo Severovo a na jugu čajetinsko selo Sirogojno Selo seprostire na površini od 1778 hektara a najviše brdo je Bjelovac na nadmorskoj visiniod 952 metra U Ravnima živi oko 500 stanovnika u 167 domaćinstava

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 9: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Hercegovine Ovaj okrug poznat je i pod nazivom Užički region a sastoji se od 10opština Užice Bajina Bašta Kosjeriċ Požega Čajetina Arilje Priboj Nova VarošPrijepolje i Sjenica sa oko 380 naseljenih mesta Na ovom području šume i šumskozemljište čine 42 površine a poljoprivredno zemljište 51 Po površini šuma Užičkiregion se nalazi na prvom mestu u Srbiji i iznad je evropskih standarda (070 ha šumepo stanovniku) Zlatiborski okrug je prema podacima iz 2014 godine imao 278771stanovnika što je 48 stanovnika Republike koje je živelo na površini od 6140 km2što je prosečna gustina naseljenosti od 45 stkm2 Prosečna gustina je više od dvaputa manja od proseka države koji iznosi 101 stkm2

Slika 1 Položaj Zlatiborskog okruga u R Srbiji i opštine koje ga čine[Izvor httpsshwikipediaorgwikiDatotekaDistricts_of_Serbiagif

i httpssrwikipediaorgwikiЗлатиборски_управни_округ]]

Osnovni meteorološki podaci za Zlatiborski okrug su- Projektna temperatura za grejanje -15 degC- Broj stepen-dana grejanja 3287 degC-dan- Srednja godišnja temperatura vazduha (grejni period) 25 degC- Srednja godišnja relativna vlažnost 758- Srednje dnevno solarno zračenje na horizontalnu ravan 376 kWhm2d- Srednji godišnji atmosferski pritisak 936 kPa- Srednja brzina vetra 22 ms mereno na 10 m visine iznad zemlje- Srednja godišnja temperatura tla 99 degC

Selo Ravni se nalazi jugoistočno od Užica na nadmorskoj visini od 526 m Graniči sesa opštinom Arilje a jugozapadno sa selom Sirogojnom koje pripada opštiniČajetina Kroz selo protiče reka Prištavica Selo Ravni je od Beograda udaljeno 208km a od Užica 24 km Udaljenost od magistralnog puta IV reda M-23 je 20 km Ureljefu se ističe zona neogenog pobrđa a njihove blage kose pogodne su za uzgojvoća Klima je umereno kontinentalna gde su leta umereno topla a zime hladne sapuno snega Ravni se na severu graniče sa selom Zbojšticom na severoistoku jeDrežnik na istoku je ariljsko selo Severovo a na jugu čajetinsko selo Sirogojno Selo seprostire na površini od 1778 hektara a najviše brdo je Bjelovac na nadmorskoj visiniod 952 metra U Ravnima živi oko 500 stanovnika u 167 domaćinstava

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 10: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 2 Lokacija Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Slika 3 Objekti Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo u selu Ravni kod Užica[Izvor httpswwwgooglecommaps]

Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kućiNedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika SkržutaNikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovnaškola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku iNikojevićima

Škola u Ravnima i u IO Drežnik je renovirana 2011 2015 i 2016 godine Krovnipokrivač sa termo-izolacijom prema tavanu je zamenjen 2011 godine na svimobjektima škole Fasadna stolarija je zamenjena 2015 godine stolarijom od PVCprofila sa ispunama od termoizolacionog stakla Iste i naredne godine

pristupniput

kuhinja

kotlarnica

fiskulturnasala

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 11: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

rekonstruisana je fasada svih objekata škole i tom prilikom je postavljenatermoizolaciona fasada od stirodura debljine 5 cm sa završnom obradom odbavalita (mineralna fasada) U istom periodu rekonstruisani su mokri čvorovi i plafonprema krovnim ravnima Plafoni su izgrađeni od gips-kartonskih ploča satermoizolacijom od mineralne vune

U matičnoj školi u Ravnima tokom školske 201819 godine započela je sa radomđačka kuhinja Kuhinja je smeštena u prostor koji je namenjen za istu unutar objektakoji je izdvojen od zgrade škole Kuhinja je opremljena potrebnim aparatima iuređajima za pripremanje hrane kao i ostalom opremom neophodnom zanesmetan rad (posuđe stolovi vodovodne i elektro instalacijehellip) U kuhinji sepriprema samo jedan obrok dnevno - doručak U skladu sa važećim normativima ukuhinji se jednom nedeljno priprema kuvano jelo dok su četiri obroka sendviči ipeciva Tokom školske 201819 godine u đačkoj kuhinji se hranilo oko 90 odukupnog broja učenika u školi

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 12: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

3 Stanje postojećeg sistema grejanja

Postojeće stanje u školi procenjeno je direktnim sagledavanjem na terenu kao i naosnovu podataka dobijenih od predstavnika škole Podaci korišćeni pri procenipostojećeg stanja u objektima škole su

middot grejna površina objekatamiddot kapacitet i karakteristike postojećih kotlova u kotlarnici školemiddot sezonska potrošnja goriva (sezonska potrošnja goriva određena je kao srednja

vrednost podataka o sezonskoj potrošnji u poslednjih tri godine na osnovuračuna)

Procena postojećeg stanja izvršena je na osnovu sledećih izračunatih pokazateljamiddot specifična potrošnja toplote (kWhm2)middot toplotno opterećenje objekata (kW)middot specifično toplotno opterećenje (Wm2)

Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo u Ravnima u svom sastavu ima 12 učionica 14kabineta i kancelarija fiskulturnu salu sa dve svlačionice biblioteku dva mokračvora u prizemlju i na spratu kuhinju sa trpezarijom za ishranu učenika Svi objekti supovezani u funkcionalnu celinu osim objekta kuhinje koji je izdvojen samostalniobjekat udaljen 20 m od školske zgrade Objekti škole i kuhinje sa trpezarijom sugrađeni i dograđivani u više navrata u različitim vremenskim periodima

Slika 4 Izgled škole u Ravnima

Slika 5 Izgled kotlarnice[Izvor VŠSS Užice 2019]

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 13: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 6 Izgled školske kuhinje sa trpezarijom[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kategorija zgrade Zgrada za obrazovne svrheSvrha zgrade Osnovna školaMesto adresa RavniKatastarska parcela 2830 2829 i 28311 KO SkržutiGodina izgradnje 1979Godina adaptacijedogradnje 2011 2015 i 2016Neto površina [m2] 222890Grejna površina [m2] 179770Energent Ugalj ogrevno drvo

KotaoldquoRadijatorrdquo Zrenjanin

Neo Vulkan 3 na topluvodu

ldquoRadijatorrdquo ZrenjaninNeo Vulkan 3 na

toplu voduKapacitet kotla 220 kW 220 kWGodina proizvodnje 1976 1976

Prosečna potrošnja energije zagrejanje u poslednje tri sezone naosnovu primljene količine goriva

Ugalj Drvo5167 t 20 m3

201617 201718 201819Ugalj Drvo Ugalj Drvo Ugalj Drvo50 t 20 m3 55 t 20 m3 50 t 20 m3

Prosečni godišnji troškovi energijeza grejanje tokom poslednje trisezone

84794000 din

Broj korisnika 110

Zgrada škole se greje centralizovanim toplovodnim sistemom Toplotni izvor jekotlarnica sa dva kotla sa 12 polučlanaka na mrki ugalj tipa Neo Vulkan 3proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin snage po 220 KW svaki Godina proizvodnjekotlova je 1976 Kotlovi su u lošem stanju Niskog su eksploatacionog kapacitetazbog lošeg stanja ložišta i dotrajalosti Na natpisnoj tablici nije upisana vrednoststepena korisnosti ali imajući u vidu tip kotla kao i opšte stanje kotlova procena jeda stepen korisnosti ne prelazi ɳ = 05 Održavanje sistema obavlja i prati radnik koji jestalno zaposlen na poslovima održavanja i rukovanja postrojenjem centralnoggrejanja Objekat kuhinje sa trpezarijom koji je odvojen od zgrade škole greje seputem peći na drva Kancelarije nastavnika i školskih službi koje su locirane naseverozapadnoj strani objekta škole dogrevaju se električnim grejalicama budućida su zbog loše termoizolacije i samog položaja gubici toplote u tim prostorijamaveliki Za grejanje fiskulturne sale postojećim tehničkim rešenjem predviđena su dva

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 14: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

cirkulaciona voda jedan za radijatorsko i jedan za kalorifersko grejanje Vod zakalorifersko grejanje nije u funkciji dok je vod za radijatorsko grejanje ispravan ali sene koristi pošto su zbog nepostojanja termoizolacije krova gubici toplote ogromnipa je radi uštede energenta ovaj vod zatvoren i koristi se samo kada su spoljnetemperature ispod nule

Za grejanje škole se koristi jedan kotao dok se drugi koristi po potrebi (kada sutemperature ispod 0degC) Energent koji se koristi za grejanje je mrki ugalj običnosušena Kolubara (lignit) ili lignit iz Pljevalja Ugalj se nabavlja sezonski i skladišti se uugljari koja se nalazi u sastavu kotlarnice Ubacivanje uglja u kotlove se obavljamanuelno uz neadekvatan pristup ložištu kotlova

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Cevnirazvod se vodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samuškolu i kotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanicikotlarnice je ispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 15: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 7 Postojeći sistem za grejanje[Izvor VŠSS Užice 2019]

Kotlarnica je izgrađena uz objekat škole uz fiskulturnu salu i dimenzija je 158 x 68 mvisina prostorija je 4 m Izrađena je od opeke krovna konstrukcija je metalna sačeličnim TR limom kao krovnim pokrivačem Ventilacija kotlarnica se odvija prekoprozora i vrata

Dimnjak je zidani visine 10 m svetlog otvora 350x350 mm dimenzionisan shodnokapacitetu kotlarnice Dimnjak je postavljen u objektu kotlarnice i spojen je sakotlovima dimnjačom Oslash350 mm pod uglom od 45deg Dimnjače su izolovane Stanjeizolacije dimnjača je loše

Slika 8 Skica postojeće kotlarnice

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 16: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 9 Šema postojeće kotlarnice

Cevni razvod se sastoji od razdelnika i sabirnika sa tri voda ka objektu škole Sarazdelnikasabirnika vode tri voda koji su snadbeveni cirkulacionim pumpama Prvicirkulacioni vod je za radijatorsko grejanje školske zgrade drugi vod je zaradijatorsko grejanje fiskulturne sale dok je treći vod za kalorifersko grejanjefiskulturne sale (ovaj vod nije u funkciji) Pumpe na prvom i trećem vodu suproizvodnje ldquoIMPrdquo Ljubljana i stare su preko 30 godina ali se redovno kontrolišu i popotrebi remontuju Drugi vod poseduje pumpu ldquoGrundfosrdquo tip UPS 3280 koja jerelativno novijeg datuma proizvodnje i u dobrom je stanju Oprema za hemijskupripremu vode postoji u podstanici ali stanje opreme je nezadovoljavajuće pa seona ne koristi To uzrokuje i prisustvo kamenca u instalaciji grejanja Cevni razvod sevodi delom kroz zemlju u objektu škole i fiskulturne sale koja je uz samu školu ikotlarnicu Armatura koja se nalazi na razdelniku i sabirniku u podstanici kotlarnice jeispravna bez vidnih oštećenja i pojava curenja

Radni fluid je voda Sistem toplovodnog grejanja je projektovan u režimu 9070degC tjzadana temperatura polazne vode iz kotla ka instalaciji i potrošačima je 90degC apovratna temperatura vode u kotao je 70degC S obzirom da je stanje kotlova lošetemperaturni režim sistema grejanja ne prelazi polaznupovratnu temperaturu vodeod 6050degC što ne odgovara potrebnom toplotnom kapacitetu za projektovaneuslove Hidraulička izbalarisanost sistema je takva da sistem ne poseduje nikakvuregulaciju odnosno opremljen je armaturom koja podrazumeva mehaničkuregulaciju koja se ostvaruje tokom rada kotlova Režim rada toplovodnog sistema jepodešen preko rada cirkulacionih pumpi koje poseduju tri stepena rada Distribucijaradnog fluida do grejanih objekata vrši se podzemno postavljenim toplovodom

Izolacija cevnih vodova je loša kako u samoj kotlarnici tako i na delu prolaskacevovoda-toplovoda od objekta kotlarnice kroz zemlju Deo instalacije koji ide krozzemlju je sa oštećenom izolacijom od mineralne vune i bez opšivke odaluminijumskog lima Sistem radi sa prekidom u noćnom režimu i van radnogvremena izuzev potrošnje energije kao mere zaštite od smrzavanja sistema

Slika 10 Izgled fiskulturne sale[Izvor VŠSS Užice 2019]

U objektu škole su ugrađene tri vrste grejnih tela i to liveni člankasti radijatori tipaTermik 6004 proizvođača ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin čelični panelni radijatori tipa 22-600raznih dužina firme ldquoJugotermrdquo i člankasti aluminijumski radijatori Global Vox 600 i800 Grejna tela tj radijatori su u lošem stanju a naročito čelični panelni radijatori

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 17: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

koje je potrebno zameniti Veličine radijatora su određene prema toplotnom režimua ugradnja je urađena prema pravilima struke (na spoljnim zidovima objekta škole)

Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorske prigušnicekoje se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nije obezbeđena lokalnaregulacija toplotnog učinka grejnih tela

Slika 11 Različita grejna tela[Izvor VŠSS Užice 2019]

Ukupna grejna površina objekata škole iznosi približno 180000 m2 Zbogneadekvatne izolacije delova objekata škole postoje zone gde se primećuju razlikeu temperaturama grejanja S obzirom da ne postoji lokalna regulacija to sutemperature u pojedinim zonama i veće od potrebnih dok u drugim zonama nezadovoljavaju propisane vrednosti

Iako je na zgradi škole izvedena termoizolovana fasada i promenjena fasadnastolarija neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubici energijeveoma veliki

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 18: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 12 Termografija fasade škole[Izvor VŠSS Užice 2019]

4 Snabdevanje biomasom

Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom Od ukupne površine njene teritorije291 (u Vojvodini 71 a u središnjoj Srbiji 376) nalazi se pod šumom (premaNacionalnoj inventuri šuma Republike Srbije 2009) Šumovitost je u odnosu naglobalni aspekt bliska svetskoj koja iznosi 30 a znatno je niža od evropske kojadostiže 46 (2000) Uvećanje šumovitosti u odnosu na referentnu 1979 godinu iznosi52 što je svakako imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celiniU odnosu na broj stanovnika šumovitost iznosi 03 ha po stanovniku (u Rusiji je 1111ha po stanovniku Norveškoj 693 ha Finskoj 591 ha BiH 138 ha i Hrvatskoj 138 ha)Ukupna površina šuma u Srbiji iznosi 2252000 ha Od toga u državnom vlasništvu je1194000 ha ili 53 a u privatnom vlasništvu 1058387 ha ili 47 [izvorhttpwwwsrbijasumerssumskifondhtml]

Na osnovu analiza i nalaza studije koju je finansirala Vlada Republike Srbije podnazivom bdquoEnergetski potencijal i karakteristike ostataka biomase i tehnologije zanjenu pripremu i energetsko iskorišćenje u Srbijildquo a u okviru Ministarstva nauke izaštite životne sredine zaključeno je da

Srbija spada u vrh evropskih zemalja po količini biomase koja se može koristitiza proizvodnju energije

Energetski potencijal na bazi drveta iznosi 43 000 TJgod u šumarstvu i drvnojindustriji ne računajući mogućnost namenskog gajenja brzorastućih šuma saenergetskim potencijalom od oko 16 000 TJgod

Ljudi u velikoj meri koriste fosilna goriva za proizvodnju svih vrsta energije Svakegodine fabrike za proizvodnju električne energije i automobili sagore količinu fosilnihgoriva kojoj je trebalo oko 500000 godina da nastane To godišnje stvara 24milijarde tona ugljen dioksida (CO2) i pretpostavlja se da je to razlog povećanjanivoa CO2 za 27 tokom poslednjih 100 godina Sagorevanje drveta nema netoefekat na ovaj podatak zato što prilikom sagorevanja drveta nastane ista količinaCO2 kao i kada bi to drvo bilo ostavljeno da istruli u zemlji Međutim dok drvo rastebdquovezujeldquo se njegov ugljenik i na taj način se zaustavlja doprinos drveta negativnimefektima CO2 koji bi inače nastali Veliki doprinos životnoj sredini može se datikorišćenjem drveta umesto ostalih vrsta goriva jer je drvo neutralan materijal sastanovišta primanja i ispuštanja ugljenika u atmosferu ali i gorivo sa malim sadržajemazota i sumpora To nije slučaj sa ostalim vrstama goriva a posebno ne sa lož uljemmazutom i ugljem Pritom drvo je i obnovljiv materijal što nije slučaj sa fosilnimgorivima

Sledeće činjenice najbolje pokazuju ulogu i važnost drveta u nastojanjima da seočuva životna sredina i ublaže klimatske promene u svetu

da bi se dobio 1 m3 drvne zapremine tokom rasta drveta potrebna je 1 tonaCO2 iz atmosfere

u 1 m3 drvne zapremine u stablu koje raste nalazi se oko 250 kg ugljenika kojije uskladišten u drvnim vlaknima i oko 750 kg kiseonika koji se ispušta uatmosferu tokom proseca fotosinteze

šume u Evropi godišnje apsorbuju oko 140 miliona tona ugljenika iz atmosfereu procesu fotosinteze

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 19: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

sa površine od 150 m2 šume ispuste u atmosferu toliko kiseonika u toku jednegodine da je ta količina dovoljna za potrebe jedne osobe

jedno stablo bukve staro 60 godina obezbeđuje kiseonik za potrebe preko 10osoba

jedno stablo bukve staro 60 godina apsorbuje CO2 koliko ispuste u atmosferu6 osoba

41 Vrste i kvalitet biomase

Oblo drvo se na današnjem stepenu razvoja tehnologije različitim postupcima isredstvima prerađuje u različite oblike podesne za krajnju upotrebu koji imaju irazličitu energetsku vrednost U tom smislu potrošačima se danas najčešće nudesledeći oblici goriva na bazi drveta- cepano drvo- drvna sečka- drvni briketi i- drvni peleti

411 Cepano drvo

Ogrevno drvo predstavlja tradicionalno gorivo koje se koristi za različite ljudskepotrebe vekovima Najčešće dimenzije u kojima se danas proizvodi i distribuira su10 m 05 m 33 cm i 25 cm Ogrevno drvo u dimenzijama od 10 m i 05 m najčešćese koriste za kamine i picerije a od 33 cm i 25 cm za grejanje i kuvanje udomaćinstvima Za efikasno sagorevanje poželjno je da sadržaj vlage u ogrevnomdrvetu bude ispod 25

Slika 13 Cepano drvo[Izvor httpswwwogreviverakcomdrva]

412 Drvna sečka

Drvna sečka predstavlja drvno gorivo koji se dobija usitnjavanjem drveta na sitnekomade tako da može biti korišćena u automatskim kotlovima za grejanje većihindividualnih kuća stambenih zgrada javnih ustanova ili ustanova društvenenamene Dobija se najčešće usitnjavanjem drveta krupnog i sitnog ostatka iz šumedrvnog ostatka koji nastaje u procesu prerade drveta drveta iz sektoragrađevinarstva ambalažnog drveta kao i drveta izvan šume (parkovi drvoredi i sl)

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 20: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 14 Drvna sečka[Izvor httpwwwbasnanetclancidrvodrvena-secka]

Kvalitet drvne sečke je od velike važnosti za pouzdan rad kotlova Ključni parametrikoji određuju kvalitet drvne sečke su vrsta materijala dimenzije i vlažnost Zaproizvodnju drvne sečke u šumarstvu idealan polazni materijal predstavlja vazdušnosuvo oblo drvo Ovršci i granje takođe predstavljaju podesan polazni materijal ali suiskustva u korišćenju drvne sečke proizvedene od ovih sortimenata pokazala neštoveći procenat učešća pepela u odnosu na sečku dobijenu iz oblog drvetaDimenzije drvne sečke su od veoma velike važnosti za pouzdan rad kotlova Unajvećem broju slučajeva problemi u radu kotlova (posebno zagušenje)prouzrokovani su neodgovarajućim dimenzijama drvne sečke ili njenim lošimkvalitetom Za male kotlove dužina drvne sečke ne bi trebala da prelazi 50 mm aučešće sitnih komada (lt 1mm ) ne bi trebalo da bude veće od 5 u ukupnoj masiOptimalna dužina drvne sečke se kreće u rasponu od 8-30 mm

Vlažnost drvne sečke ima veoma veliki uticaj na njenu toplotnu moć Veća vlažnostprouzrokuje i veću potrošnju energije u smislu njenog svođenja na meru u kojoj drvomože efikasno da sagoreva Povećani sadržaj vlage često remeti optimalne uslovepri kojima se postižu najveći energetski efekti pri sagorevanju drveta a često dovodii do značajnih gubitaka Zbog toga je od velike važnosti i za korisnika i zasnabdevača drvnom sečkom precizirati prihvatljiv opseg njene vlažnosti Svaki kotaoima svoj radni opseg u pogledu vlažnosti goriva koje se koristi i on u velikoj meri zavisiod njegovih tehničkih karakteristika (gorionika i drugih) Za kotlove snage ispod 100kW optimalna vlažnost drvne sečke iznosi od 20-30 Za postizanje ove vlažnosti odvelike važnosti je vlažnost polaznog materijala klimatski uslovi ali i karakteristikesamog skladišta drvne sečke Ukoliko je vlažnost polaznog materijala u granicamaod 40-60 preporuka je da se od njega ne proizvodi drvna sečka dok sadržaj vlagene dostigne nivo vazdušno suvog drveta Ovo iz razloga što je potrebno manjevremena da sadržaj vlage u polaznom materijalu dostigne nivo vazdušno suvogdrveta (oko 25) nego što bi to bilo u slučaju da se od vlažnog polaznog materijalaproizvede drvna sečka a zatim ona suši do optimalne vlažnosti

Razvrstavanje drvne sečke u odgovarajuće klase kvaliteta se vrši u zavisnosti odsledećih parametara vlažnosti veličine i granulometrijskog sastava (skala veličina)Prema EN standardu 14961 kriterijumi za razvrstavanje drvne sečke u pojedine klasesu veličine komada drvne sečke procentualnu zastupljenost sitnih srednjih i krupnihkomada u ukupnoj količini koja se isporučuje vlažnost i maksimalni sadržaj pepela

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 21: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Tabela 2 Tehničke specifikacije za drvnu sečku prema EN 14961 standardu

Dimenzije u mmGlavna frakcija gt

80 maseSitna (fina)

frakcija lt 5Krupna (gruba) frakcija lt 1

(maksimalna dužina komada)P16P45P63

P100

315 le P le 16 mm315 le P le 45 mm315 le P le 63 mm

315 le P le 100 mm

lt 1mmlt 1mmlt 1mmlt 1mm

gt45 mm a lt 85mmgt 63 mmgt100 mmgt 200 mm

Vlažnost (w- u trenutku isporuke)M20M30M40M55M60

le 20le 30le 40le 55le 65

OsušenaPodesna za skladištenjeOgraničena za skladištenje

Pepeo ( od suve baze)A07A15A30A60A100

le 07le 15le 30le 60le 100

[Izvor B Glavonjić 2011]

413 Drvni briketi

Drvni briketi predstavljaju kompaktne forme drvnih goriva koji se dobijaju fizičkimsabijanjem usitnjenog drvnog materijala u odgovarajućim presama (mehaničkim ihidrauličnim) Za proizvodnju kvalitetnog drvnog briketa potrebno je obezbeditinekoliko ključnih uslova i to dovoljnu količinu i odgovarajuću granulaciju drvnogostatka zadovoljavajući nivo vlažnosti i odgovarajuću opremu za proizvodnjubriketa

Drvni ostatak pojavljuje se u različitim oblicima i granulacijama a najčešće kao sitnapiljevina bruševina strugotina i komadni ostatak malih dimenzija Od navedenihvrsta drvnog ostatka jedino sitna piljevina bruševina i strugotina imajuzadovoljavajuću granulaciju Bitno je napomenuti da suviše sitan drvni ostatak nijepodesan za briketiranje jer je u procesu proizvodnje jako teško ostvariti koherentnosti čvrstoću briketa

Da bi se mogao proizvoditi briket nivo vlažnosti drvnog ostatka ne sme biti niži od6 niti viši od 16 ukupne unutrašnje vlage Konačna vlažnost gotovih drvnih briketakreće se od 7-10 i pri toj vlažnosti energetska vrednost briketa je takva da jednatona ovog goriva zamenjuje oko 3 prm ogrevnog drveta vlažnosti 35 odnosno oko2 kg briketa imaju istu energetsku vrednost kao 1 litar lož ulja

Mesta na kojima se odlažu ili skladište drvni briketi ne smeju biti vlažna jer primanjemdodatne vlage iznad fabričkih 10 nastaju problemi u pogledu koherentnostiefikasnosti sagorevanja i smanjenja energetske vrednosti Pored značajnih prednostiu odnosu na ogrevno drvo u smislu energetske vrednosti i prostora za skladištenje

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 22: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

drvni briketi namenjeni domaćinstvima imaju nedostatak u odnosu na pelete koji seodnosi na to da se peći za sagorevanje moraju puniti ručno

Slika 15 Drvni briketi[Izvor httpsakic-doocomproizvodnjadrveni-briketi]

414 Drvni pelet

Drvni peleti predstavljaju prefinjene homogenizovane forme goriva proizvedene oddrvnog ostatka koji nastaje u procesima prerade drveta njegovim sitnjenjem donivoa drvnog brašna a zatim sabijanjem u posebnim presama Njihove konzistentne(postojane) osobine (karakteristike) čine ih idelanim gorivom za automatizovanesisteme za grejanje Drvni peleti su cilindričnog oblika čiji se prečnik kreće od 6 do 12mm a dužina od 10 do 30 mm Sadržaj vlage je od 8-10 a energetska vrednost jeizuzetno visoka što ih svrstava među najbolja goriva na bazi drveta Pored visokogsadržaja energije pelet je gorivo koje zahteva najmanje skladišne prostore u odnosuna ostala drvna goriva Važna karakteristika ovog drvnog goriva jeste činjenica daje potrošnja energije za njihovu proizvodnju oko 3 po proizvedenoj jedinici mere uodnosu na vrednost energije koja se dobije iz jedinice proizvedene količine

Karakteristike drvnih peleta zavise od više faktora među kojima se posebno izdvajajuvrsta drveta oprema za proizvodnju vlažnost i druge karakteristike polazne sirovineOsnovne karakteristike drvnih peleta koje se najčešće mogu naći u ponudi na tržištusu sledeće

- Energetska vrednost 43 - 49 kWhkg- Zapreminska težina 500 - 700 kgm3- Sadržaj vlage 8 - 10- Saržaj pepela 05 - 6- Prečnik 6mm - 12mm i

- Dužina 10mm - 30mm

Slika 16 Drvni pelet

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 23: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

[Izvor httpwwwjelastarrsbiomasa]

Pouzdan i stabilan kvalitet je od ključnog uspeha za komercijalno korišćenje drvnihpeleta U tom smislu na nivou Evropskog komiteta za standarduzaciju izrađeni su iusvojeni standardi CENTS 149612005 koji propisuju karakteristike klase kvalitetanačine i postupke ispitivanja drvnih peleta i njihovo pakovanje i isporuku Definisan jei poseban sistem sertifikacije drvnih peleta tzv ENplus šema sertifikacije za drvnepelete Ovom šemom sertifikacije obuhvaćen je čitav lanac od snabdevačadrvnom sirovinom preko proizvođača do distributera i trgovaca drvnim peletimatako da se na taj način u potpunosti kontrološe njihovo poreklo i kvalitet

Tabela 3 Karakteristike klasa ENplus A1 i A2

Parametar (jedinica) ENplus A1 ENplus A2

Dužina (mm) Do 40 Do 40 Primese ( mase) le1 le1 Sadržaj pepela ( mase) le07 le15 Temperatura topljenja pepela(C) ge1200 ge1100

1 od svih peleta može biti duži od 40 mm ali max 45mm Čestice lt315mm primese Sadržaj pepela na 550 deg Pepeo za određivanje temp topljenja je napravljen na 815degC

[Izvor httpwwwcoexrsshopsta-je-enplus-sertifikat]

Slika 17 Izgled sertifikata za pelete[Izvor httpswwwpeletbukovrspelet-bioenergy-point]

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 24: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Spisak srpskih proizvođača peleta koji poseduju ili su u proceduri dobijanja ENplussertifikata dat je u priloguToplotna moć drvenog peleta od bukve je takva da 2 kg peleta zamenjuju 1 kg lož-ulja ili mazuta odn 1m3 prirodnog gasa Pelet se proizvodi i prodaje tokom celegodine u pakovanju u vrećama od 15 kg ili velikom industrijskom pakovanju uvrećama od 1000 kg Postoji i mogućnost transporta u kontejnerima sapneumatskim transportom Nakon sagorevanja drvnog peleta ostaje svega 1pepela što ovom gorivu daje dodatnu prednost u odnosu na druga čvrsta gorivaJoš jedna dodatna prednost je daleko veći komfor pri korišćenju zbog potpunosamostalnog dnevnognedeljnog rada sistema

Prednost ovog goriva je i što može da se koristi kao tečno odnosno iz spremnikaizlazi određena količina peleta pa nije potrebno da se kao kod uglja i drva nasvakih par sati ponovo loži Iskorišćenost energije kod peleta je preko 90 dok jekod klasičnih peći i kotlova na ugalj i drva najviše 70 Kotlovi na drvni pelet supotpuno automatizovani sistemi isto kao kotlovi na gas ili mazut Imaju ugrađenemikroprocesore koji kontrolišu količinu peleta u jedinici vremena kao i količinuvazduha neophodnog za njihovo efikasno sagorevanje u ložištu kotla Zbog visokeefikasnosti sagorevanja ostaju male količine pepela koje zahtevaju čišćenje kotlajedanput mesečno Svakako najbitniji elemenat je ekonomska isplativost dobijanjatoplotne energije proizvedene od peleta koji je od dva do šest puta jeftiniji uodnosu na one koji se dobijaju iz fosilnih goriva

Proizvodnja drvenog peleta po evropskim normama je perspektivna delatnost uoblasti energetike koja ima i veoma značajan globalni karakter dobijanja energije izbiomase tj obnovljivih izvora energije

42 Dostupnost biomase

Osnovni podaci o raspoloživosti drvne biomase na teritoriji Zlatiborskog okrugadobijeni su iz dokumenta ldquoZelena agenda održive upotrebe biomase u Zlatiborskojoblastirdquo (Marić Đ Jerotić S 2015) koji je pripremljen za potrebe projekta BioEn kojije realizovala RRA Zlatibor u saradnji sa GIZ DKTI Programom

Regionalna podela šuma u Republici Srbiji podrazumeva podelu na šumskapodručja Zlatiborska oblast obuhvata Tarsko-Zlatiborsko i Limsko šumsko područjeZa potrebe ove analize biće dati podaci o dostupnosti biomase za Tarsko-Zlatiborskopodručje Ovo šumsko područje obuhvata sve šume bez obzira na vlasništvo koje senalaze na teritorijama opština Kosjerić Požega Arilje Užice i Čajetina

Prema podacima Šumskog Gazdinstva bdquoUžiceldquo koje upravlja šumama na ovomšumskom području količine drvne zalihe su date u sledećoj tabeli

Tabela 4 Drvne zalihe u državnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područjaDržavne šume 32407 haUkupna drvna zaliha 4983063 m3

Prosečno 1538 m3haGodišnji prirast zalihe 132664 m3

Prosečno 41 m3haPlanirani godišnji prihod (za seču) 65151 m3

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 25: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Stručno-tehnički poslovi u šumama fizičkih lica 60655 ha[Izvor RRA Zlatibor]

Iz tabele se vidi da je ukupna drvna zaliha skoro 5 miliona kubnih metara drveta na32407 hektara površine

Drvna zaliha u privatnim šumama ove teritorije nalazi se na prostoru od oko 6 hiljadahektara duplo većem od prostora na kom su državne šume Na osnovu podatakadobijenih od Šumskog gazdinstva bdquoUžiceldquo drvna zaliha je po opštinama data usledećoj tabeli

Tabela 5 Drvne zalihe u privatnim šumama Tarsko-Zlatiborskog područja

OpštinaLišćari[m3]

Četinari[m3]

Ukupno[m3]

Užice 919909 292313 1212222Čajetina 659565 723733 1383298Kosjerić 1736337 24181 1760518Požega 2042129 41771 2083900Arilje 1468498 19701 1488199Ukupno 6826438 1101699 7928137

[Izvor RRA Zlatibor]

Sumarno iskazano potencijal Tarsko-Zlatiborskog šumskog područja je 114000 m3

drvne biomase na godišnjem nivou Pregled strukture potencijala drvne biomaseprikazan je u sledećoj tabeli

Tabela 6 Vlasništvo i struktura potencijala drvne biomase u Tarsko-Zlatiborskomšumskom području

Oblikvlasništva

Brutozapre-mina[m3]

Netozapre-mina[m3]

Šumskiostatak

[m3]

Upotreb-ljiv deoostatka

[m3]

Direktnoupotrebljiva

biomasa[m3]

Drvo zatehničko

iskorišćenje[m3]

Procesniostatak u

drvopreradi[m3]

Ukupnamogućakoličinabiomase

[m3]1 2 3 4 5 6 7 8 5+6+8

Državnešume

65000 45000 20000 10000 22500 22500 7875 40375

Privatnešume

103000 73000 30000 15000 51000 22000 7700 73700

Ukupno 114075[Izvor RRA Zlatibor]

43 Lista potencijalnih dobavljača

U Srbiji postoji znatan broj proizvođača peleta koji u potpunosti ispunjavaju lokalnepotrebe Veliki deo njihove proizvodnje je predviđen za izvoz na evropska tržišta USrbiji se drvni peleti proizvode uglavnom od tvrdih lišćara Drvo koje se najčešćekoristi u proizvodnji peleta je bukva Peleti često uključuju i koru koju uklanja mali brojproizvođača

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 26: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Peleti se proizvode od sirovog drveta ili od sekundarnih proizvoda iz šumarskeindustrije Drvni peleti se prodaju u rasutom stanju ili u većim ili manjim vrećamaPeleti se pakuju u vreće od 15-25 kg ili velike sisteme vreća od 05-1 tone Peleti seisporučuju maloprodajnim objektima koji potom isporučuju pelete krajnjimkorisnicima

Prilikom izbora peleta treba posebno obratiti pažnju na njegov kvalitet jer on znatnoutiče na sagorevanje energetsku efikasnost kotla pa tako i na potrošnju gorivaProizvođači peleta imaju različite sertifikate Poželjni su ONORM 7135 a zatimDINPLUS sertifikat ENplus Peleti ne smeju da sadrže aditive kao što su smole lepakplastika metali itd Dozvoljena su samo prirodna veziva kao što je lignin koji običnopredstavlja element svakog drveta

Tabela 7 Proizvođači drvnog peleta u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Bioenergy point doo Beograd(proizvodnja u Boljevcu)

218 km(255 km)

Forest enterprises doo Pukovac kod Doljevca 287 kmBio‐therm doo Guča 71 kmGota pellets doo Bajina Bašta 60 kmEnwo doo Beograd 218 kmAngler doo Hrtkovci 179 kmNanix wood doo Nova Varoš 88 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmEco-wood doo Petrovac na Mlavi 202 km

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Total pellet Blace 225 kmEnergreen MTB Bač 288 kmJela star Prijepolje 112 kmTri jele Konarevo Kraljevo 116 kmMiboro pellet doo Braničevo 266 kmBeli bor Obrež Varvarin 199 kmMiraja doo Kraljevo 117 kmDanol parket Kruševac 177 kmEko pellets doo Niš 284 kmLuka SLT doo Aleksinac 232 kmSparrow doo Varvarin 194 kmVlasina pelet doo Vlasotince 334 kmDetal Osečina 127 kmVladiva doo Kuršumlija 245 kmTehnooprema doo Konarevo 116 kmSpik iverica Ivanjica 87 kmMoca doo Jablanica Kruševac 196 kmSM Eco pelet Zdravčići Požega 37 kmŠevar doo Milićevo selo Požega 54 kmRPPU Mališevac Beserovina Bajina Bašta 77 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmSim promet Bajina Bašta 60 km

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 27: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Rasamppellets Bajina Bašta 60 kmMil pelet Priboj 107 kmADD Drvopromet Priboj 107 kmSztr Omo-prom Nova Varoš 88 kmSztr Zlošnica Nova Varoš 88 kmDMB Babić Nova Varoš 88 kmAP i ZTR Svičević Prijepolje 112 kmŽarvine doo Prijepolje 112 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Tržište drvne sečke u Srbiji je još u razvoju Proizvođači drvne sečke se nalaze unajvećem broju u centralnoj i južnoj Srbiji Većina proizvođača drvne sečke u Srbijisnabdeva ili industriju iverice ili industriju peleta dok veoma mali broj proizvođačaproizvodi drvnu sečku za dobijanje toplote Većina proizvođača drvne sečkeproizvodi sečku kao nusproizvod

Toplotna moć ogrevnog drveta i drvne sečke zavisi od vrste drveta kao i od sadržajavlage Goriva iz biomase imaju nisku energetsku gustinu u poređenju sa fosilnimgorivima Drugim rečima da bi se proizvela ista količina energije potrebna je znatnoveća količina goriva iz biomase nego fosilnih goriva Niska toplotna moć znači datroškovi sakupljanja i transporta goriva mogu lako da prevagnu u odnosu navrednost goriva Drvna biomasa kao gorivo se po pravilu troši na licu mesta ili setransportuje samo na kratke razdaljine (npr manje od 50 km) Drvna biomasa čestoima visok sadržaj vlage što povećava njenu težinu a time i troškove transportaSadržaj vlage takođe umanjuje efikasnost sagorevanja Cena drvne biomase kaogoriva je znatno niža kada se gorivo kupuje odmah po završetku grejne sezone ugodini i kada se potpiše ugovor koji garantuje isporuku biomase tokom zime

Tabela 8 Proizvođači drvne sečke u Srbiji

Proizvođač Grad Udaljenost od Ravni

Gorštak dooBajina Bašta(proizvodnja u Šljivovici)

60 km(37 km)

Jela star Prijepolje 112 kmInflame-pellets Bajina Bašta 60 kmZlatar ndash šped doo Kokin brod 77 kmHolz-tim doo Ivanjica 87 kmŠumadija Šimšić Mačkat Bela Zemlja 22 kmŠerbetovac doo Prijepolje 112 kmZaličić doo Svilajnac 165 km

[Izvor RRA Zlatibor]

Podaci o proizvođačima drvne sečke i drvnih peleta dati su u Tabelama 7 i 8 iprikupljeni su putem pretraživanja interneta i u direktnim telefonskim kontaktima saproizvođačima

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 28: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu

Predlog novog tehničkog rešenja podrazumeva nabavku novog kotla na drvnusečku ili drvne pelete koji će biti povezan na postojeći sistem centralnog grejanjaŠkola trenutno koristi dva kotla na mrki ugalj snage od po 220 kW koje treba zadržatikao alternativu za pokrivanje vršnih opterećenja iako su ovi kotlovi proizvedeni 1976godine i u veoma lošem su stanju

Glavne karakteristike kotlova koji mogu da koriste drvnu sečku i pelete kao gorivo susledeće

Potpuno automatizovani sistem rada Automatsko paljenje Unos goriva sa desne ili sa leve strane Visik stepen efikasnosti do 95 energetske vrednosti goriva se pretvara u

toplotu Automatsko uklanjanje pepela u pokretnoj kutiji za pepeo Potpuno sagorevanje sa ekstremno malim emisijama Niski operativni troškovi grejanja

51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja

Za potrebe izrade studije toplotno opterećenje objekta (kW) se može proceniti naosnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

- prosečno toplotno opterećenje je 46 od projektnog toplotnog opterećenja - broj sati rada dnevno n1 - broj dana rada u sezoni n2

Za određivanje ukupnog kapaciteta kotlovskog postrojenja potrebno je izračunatitoplotno opterećenje zgrade škole koja se greje na ugalj i toplotno opterećenjeobjekta školske kuhinje koji kao energent koristi ogrevno drvo (bukva i hrast) Zbogniskog stepena iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenja i loše izolacijetemperatura u kancelarijama nastavnika i školskih službi nije na zadovoljavajućemnivou pa se ove prostorije dogrevaju električnim grejalicama sa infracrvenimgrejačima snage do 3 kW Značajno veći računi za električnu energiju u zimskimmesecima u odnosu na letnje ukazuju na to da se i ova toplotna energija morauračunati u toplotno opterećenje zgrade

Ukupno toplotno opterećenje se dakle može izračunati shodno izrazu

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )

gde suQ - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kgndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drveta

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 29: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

ɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom ovih vrednosti u gornjem obrascu dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Usvaja se kotao kapaciteta Q = 250 kW

52 Elementi kotlarnice

521 Akumulator toplote

U cilju postizanja efikasnog rada kotlovskog postrojenja i efikasnog režima rada kotlada bi se izbegli prekidi u radu preporučena je ugradnja akumulatora toplote Jednaod važnih karakteristka je obezbeđenje stalnog nominalnog režima rada kotlovskogpostrojenja na biomasu a to se postiže korišćenjem akumulatora Upotrebaakumulatora produžava radni vek kotlovskog postrojenja na biomasu

Akumulator toplote ima ulogu da akumulira toplotnu energiju koja se u zavisnosti odspoljne temperature reguliše i obezbeđuje adekvatno snadbevanje potrošača toplevode radijatora prema potrebnom toplotnom režimu Toplotni režim varira uzavisnosti od spoljne temperature Maksimalna temperatura tople vode uakumulatoru je 90degC Minimalna temperatura u akumulatoru za akumulaciju je 40degC

Prema preporukama zapremina akumulatora je za automatski rad kotlovskogpostrojenja iznosi

VAT = (10-30) ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

gde jeVAT (l) - zapremina akumulatora toplote u litrima(10-30) - preporučena količina vode (u litrima) za 1 kW snage kotlovskog postrojenja12 - za predloženi tip kotla akumulacijski spremnik mora biti minimalno 12

litkW Q = 250 kW- snaga ili toplotni kapacitet kotlovskog postrojenja na bio masu

Usvaja se zapremina akumulatora toplote VAT = 3000 l

522 Dimnjak

Dimnjak koji je povezan sa izvorom toplote koji koristi drvnu biomasu mora daomogućava provetravanje dimnih gasova koji nastaju tokom sagoravanja biomase

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 30: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

tj mora biti načinjen od materijala otpornog na vlagu Dimnjak mora biti izolovan saspoljne strane i treba da bude otporan na temperaturu paljenja čađi od 1200degC

Treba uzeti u obzir da su najniže temperature dimnih gasova iz izvora toplote kojikoristi drvnu biomasu u opsegu 150-200degC što može da dovede do kondenzacijevodene pare iz drvne biomase što dalje može da dovede do oštećenja zidovadimnjaka

Određivanje poprečnog preseka dimnjaka u ovoj studiji je sprovedeno na sledećinačin

Donja toplotna moć goriva (pelet) Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalh

Satna potrošnja goriva (Bmah)

Bmah = 250000 ∙ 086 4296 ∙ 095 = 5268 kgh

gde jeQ = 250000 - kapacitet kotlovskog postrojenja u Wη = 095 - stepen korisnosti sistema

Količina vazduha potrebnog za sagorevanje (Vsv)

Vsv = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tp)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+12)) 273Vsv = 84143 m3h

gde jeBmah - satna potrošnja gorivaλ = 15 - višak vazduhaLmin = 102 Nm3kg - minimalna količina vazduha potrebnog za sagorevanjetp = 12degC - temperatura prostorije

Količina dimnih gasova nastala sagorevanjem (Vdg)

Vdg = ((Bmah ∙ λ ∙ Lmin ∙ (273+tdg)) 273 = ((5268 ∙ 15 ∙ 102 ∙ (273+150)) 273Vdg = 12489 m3h = 0347 m3s

gde jetdg = 150degC - minimalna temperatura dimnih gasova

Poprečni presek dimnjaka

Usvaja se da je brzina strujanja dimnih gasova v = 4 ms Iz toga sledi da je površinadimnjaka (A)

A = Vdg v = 0347 4 = 0087 m2

odnosno

D2 ∙ π 4 = 0087 m2

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 31: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

D2 = 0087 ∙ 4 314D = 332 mm

gde jeD - prečnik svetlog preseka dimnjaka

Sledi da je računski prečnik svetlog preseka dimnjaka D = 332 mmUsvaja se prečnik dimovodne cevi D = 400 mmVisina dimnjaka se uzima da je H = 9 m

523 Pumpe

Pumpe se koriste za cirkulaciju tople vode u sistemu za grejanje Osim postojećihcirkulacionih pumpi takođe je potrebno obezbediti i pumpe za transport zagrejanevode između kotla i akumulacionog rezervoara

Proračun potrebnog protoka cirkulacione toplovodne pumpe je izvršen na sledećinačin

a) Kotlovska pumpa za krug akumulacije - primarni krug

Pretpostavićemo da napor kroz kotlovski krug i akumulator toplote iznosi Hpmax = 15kpa = 15 mVS

Protok računamo prema sledećoj formuli

Gp = 3600 ∙ Q c ∙ (tp ndash tr ) = 3600 ∙ 250 419 ∙ (90 - 55)Gp = 61371 lh = 6137 m3h

gde suQ = 250 kW - kapacitet kotlac = 419 KJkg ndash specifična toplota vodetp = 90degC - temperatura polazne vode iz kotlatr = 55degC ndash temperatura povratne vode u kotao iz akumulacije

Prema hidrauličkim karakteristikama Hp i Gp treba uzeti toplovodnu cirkulacionupumpu odgovarajućih dimenzija sa frekventnom regulacijom (radna + rezervna)

524 Određivanje sistema za održavanje pritiska

Ukupna količina vode u sistemu (škola sala toplovod kotlarnica na biomasu) - Vuk -najtačnije se odredi praktično kod samog punjenja instalacije preko vodomera Kodsloženijih primera Vuk se mora odrediti što tačnije Da bi se kod projektovanja sistemaza održavanje pritiska olakšao rad možemo upotrebiti postupak da je količina vodeu hladnom instalisanom sistemu

Vsist = a1 Q (l)

gde jeQ ndash toplotna snaga izvora toplote (kotla) u kcalh ili kW

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 32: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

a1 ndash faktor zavisan od načina grejanja

Tabela 9 Vrednosti faktora a1 u zavisnosti od načina grejanja

NAČIN GREJANJAFAKTOR a1

ako je Q u (kcalh) ako je Q u (kW)RADIJATORI 0014 12KALORIFERI 0009 8

KONVEKTORI 0006 6PREKO DALEKOVODA 0020 18

Prema preporukama iz Tabele 9 usvaja se da je a1 = 12 Prema tome ukupnakoličina vode u sistemu će iznositi

Vuk = 12 ∙ Q = 12 ∙ 250 = 3000 l

Dodatna količina vode u akumulatoru toplote je V=4000 l Iz toga sledi da je količinavode koju treba prihvatiti od širenja

dV = α ∙ V = 0029 ∙ 7000 = 20300 l

gde jeα = 0029 - koficijent širenja

Maksimalna razlika geodetskih visina od pumpe do vrha instalacije je Hg = 9mdodatak zbog sigurnosti Hsig = 5m a nadpritisak za toplu vodu dpk = 0 Ukupno

H = Hg + Hsig + dpk = 9 + 5 + 0 = 14 m

Traženim zahtevima odgovara uređaj za održavanje pritiska u instalaciji centralnoggrejanja sa diktir pumpom zapreminom posude od 250 l opsegom pritiska 2-4 barakompletom sa transmiterom pritiska elektromagnetnim prestrujnim ventilom ielektromotornim magnetnim ventilom za dopunu mikroprocesorskom kontrolnomjedinicom i elektromotornim ormarom

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 33: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 18 Diktir sistema V=250 l za održavanje pritiska ф 500x1340 mm525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom

Zapremina skladišta za biomasu se određuje u zavisnosti od planiranog brojaisporuka kao i u zavisnosti od vrste biomase (drvna sečka ili pelet)

a) Određivanje skladišta za drvne pelete

Zapremina skladišta računa se za drveni pelet klase A1 M10 (vlaga manje od 10 količina pepela manja od 07 mehanička izdržljivost više od 975 specifičnagustina više od 600 kgm3) shodno standardu EN ISO 17225-22014 Najpre jeizračunata potrošnja goriva odnosno peleta S obzirom da opcija koja uključujepelet kao gorivo podrazumeva da kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnogopterećenja dok postojeći kotao pokriva vršna opterećenja uzima se kotao napelet snage 180 kW Potrošnja peleta je izračunata prema obrascu

B = (12 ∙ 36 ∙ e ∙ u ∙ SD ∙ Q) (tu-ts) ∙ Hd ∙ ηgde su

e = 095 - koeficijent ograničenjau = 06 - koeficijent za vetrovite predele i otvoren položajSD = 3036 - broj stepen dana za RavniQ = 180000 w - toplotna snaga kotlatu - projektovana unutrašnja temperatura (20degC)ts - najniža spoljašnja temperatura za Ravni (-18degC)Hd = 18000 KJkg = 4296 kcalkg - donja toplotna moć peletaη = 091 - stepen korisnosti grejnog sistema

Prema tome potrebna količina drvnih peleta za grejnu sezonu je

B = 12 ∙ 36 ∙ 095 ∙ 06 ∙ 3036 ∙ 180000 38 ∙ 18000 ∙ 091B = 2161899 kg = 2162 tsezoni

Drvni pelet se može skladištiti u prostoru kotlarnice tj u prostoru koji trenutno služi zaskladištenje uglja dimenzija 680 x 6 x 4 m Za skladištenje peleta može se uzetispremnik za pelet za kapacitet od 550 kgm3 Prema tome potreban skladišnirezervoar za kapacitet od 2162 tone treba da ima zapreminu

V = 2161899 kg 550 kgm3 = 3931 m3

Usvaja se skladišni rezervoar od 40 m3 tj prostor dimenzija 4 x 4 x 25 m Ovopodrazumeva samo jednu isporuku godišnje

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 34: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 19 Izgled silosa za drvni pelet

Silos je metalne konstrukcije i postavlja se sa nožicama od čeličnih profila nabetonsku podlogu pored kotlarnice

b) Određivanje skladišta za drvnu sečku

Zapremina skladišta za sečku određuje se na osnovu kapaciteta postrojenja pričemu se u obzir uzima vreme njegovog rada na punom opterećenju Vrednostpotrebne zapremine šumske biomase se izražava u nasipnim metrima (nm) metrimakubnim (m3) ili prostornim metrima (prm) Zapremina skladišta računata je za drvnusečku klase A1 ili A2 (veličina delića P16S ili P31S do M35 (vlage ispod 35 ) količinapepela manja od 15 fine pukotine manje od 15 ) shodno standardu EN ISO17225-42014 Potrebna zapremina šumske biomase (drvne sečke) izračunata je naosnovu prosečne godišnje potrošnje toplote koja iznosi

Qg = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 )Qg = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) Qg = 14040273 kWhgod

gde suM (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd (kWhkg) ndash toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquoɳ - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenjaM1 (kggod) ndash prosečna godišnja potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri

sezoneHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash prosečna godišnja potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 (kWh kWh) ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energiju

Da bi se dobila ista količina toplotne energije iz bukove drvne sečke potrebno je

M = Qg Hd ∙ η = 14040273 4 ∙ 091 = 3857218 kggod asymp 3857 tgod

gde jeM (kggod) - potrebna količina drvne sečkeHd (kWhkg) - ogrevna moć bukove sečkeη - stepen iskorišćenja (novog) kotlovskog postrojenja

Prema najpovoljnijoj ponudi dobijenoj za drvnu sečku od proizvođača Holz-TimIvanjica sečka se dovozi u specijalnim prikolicama sa samoistovarnim podom kojesu 95 prm (oko 33 tone) što podrazumeva jednu do dve isporuke u toku jednegrejne sezone u zavisnosti od izabrane opcije

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 35: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 20 Postrojenje sa skladištem za grejanje na drvenu sečku

526 Uklanjanje pepela

Uklanjanje pepela iz kolta na biomasu je automatizovano i koristi se pokretna trakaPepeo se deponuje u kontejner zapremine nekoliko stotina litara koji se povremenoprazni

527 Cevi

U okviru prelaska na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi bdquoĐura Jakšićldquo Ravnineophodno je da se izvrši rekonstrukcijaadaptacija postojeće kotlarnice kako bi sedobio adekvatan prostor za instalaciju novog kotla na biomasu i skladištenjebiomase Kotlarnica je locirana tako da omogućava pristup vozilima kojadopremaju biomasu u skladište (šleperima) koje bi se nalazilo u sklopu kotlarniceSkica nove rekonstruisane kotlarnice a u zavisnosti od izabrane opcije i vrstebiomase koja će se koristiti data je na Slikama 21 22 i 23

Slika 21 Kotlarnica za grejanje na drvni pelet i ugalj sa predlogom položaja opreme(opcija 1)

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 36: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 22 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku i ugalj sa predlogom položajaopreme (opcija 2)

Slika 23 Kotlarnica za grejanje na drvnu sečku sa predlogom položaja opreme(opcija 3)

Predlažu se tri opcije

Opcija 1 Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 2 Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećim kotlom za pokrivanje vršnih opterećenja

Opcija 3 Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 37: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Predloženo rešenje sa kotlom na biomasu je prikazano na sledećem dijagramuTopla voda iz kotla odlazi u akumulator toplote koji se puni u slojevima dok kotaoradi u optimalnom režimu

Da bi se pokrila vršna potreba za toplotom kada postojeći kotao i akumulatortoplote nisu dovoljni predviđa se aktiviranje postojećeg kotla za vršno opterećenjePredviđeno je da se sa postojećim kotlovima na ugalj proizvodi samo oko 5potrebne količine toplotne energije Kotao za vršna opterećenja je direktno povezansa izlazom iz akumulatora toplote tako da samo dogreva vodu koja nema dovoljnutemperaturu zbog povećanih toplotnih potreba

Slika 24 Opcije 1 i 2

Ulazni podaci su prikupljani tokom terenskih poseta dok su specifični podacidobijeni od nadležnog i tehničkog osoblja škole U skladu sa terenskim posetama idobijenim informacijama slabe tačke postojeće kotlarnice su

Zastareli i neefikasni kotlovi što uslovljava i veoma visoke troškove održavanja Ogromno zagađenje vazduha Velike emisije CO2 Ubacivanje uglja u kotlove se obavlja manuelno uz neadekvatan pristup

ložištu kotlova Odsustvo opreme za regulisanje toplote na osnovu spoljne temperature

Glavni zaključak nakon razmatranja i analize postojećeg stanja je da su opšti uslovi ukotlarnici na veoma lošem nivou i da su potrebna nova moderna rešenja kojima ćese eliminisati nedostaci starih kotlova koji koriste fosilna goriva Sva predloženarešenja su zasnovana na drvnoj biomasi i automatizovanim kotlovima visokeefikasnosti

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 38: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

1 - Priključak transportera sa klapnom za zaštitu od požara A - Priključak dimnjače

2 - Međuspremnik sa dvostrukim dozirnim pužem uključujući i nezavisni sistem za gašenje požara

B - Priključak dimnjaka sa uspinjućomdimnjačom

3 - BioControl 3000 upravljačka jedinica C - Dimnjak otporan na vlagu4 - Kotao (moduli komore za sagorevanje i izmenjivača

toplote)D - Regulator promaje dimnjaka sa

klapnom za rasterećenje5 - Frekventno kontrolisan induktivni ventilator za dimne

gasove sa kontrolom potpritiska6 - Spremnik pepela

7 - Odprašivanje (ciklon sa spremnikom)

Slika 25 Elementi postojenja za grejanje na biomasu[Izvor Herz]

Slika 26 Kotao na biomasu[Izvor Froling]

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 39: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Slika 27 Kotao za grejanje na drvnu sečkupelete EKO-CKS Multi Plus 170-580 kW[Izvor Centrometal]

53 Računanje toplotnog opterećenja

Postojeća situacija u školi je ocenjena na osnovu podataka dobijenih od nadležnogi tehničkog osoblja škole Neki podaci su dobijeni prilikom posete objektima Podacikoji se se koristili u oceni trenutnog stanja školske zgrade su

Grejna površina u zgradi Toplotni kapacitet i učinak postojećih kotlova u kotlarnicama Godišnja potrošnja goriva (godišnja potrošnja goriva se definiše kao srednja

vrednost potrošnje goriva za poslednje tri godine) Godišnja potrošnja električne energije za grejanje Toplotna moć goriva Efikasnost kotla

Zgrada ima dva kotla tipa Neo Vulkan 3 instalisanog kapaciteta od po 220 kW kojeje proizvela firma ldquoRadijatorrdquo Zrenjanin Procenjena efikasnost kotlova iznosi 050Ocena je izvedena na osnovu konstrukcije i starosti kotolova

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 40: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Prosečna potrošnja uglja za poslednje tri godine je 5167000 kg godišnje prosečnapotrošnja ogrevnog drveta u istom periodu 1440000 kg a prosečna potrošnjaelektrične energije za grejanje (dogrevanje) prostorija je 1568266 kWh po sezoni

Specifična godišnja potrošnja toplote ndash g (kWh m2 god) je izračunata premaformuli

g = (M ∙ Hd ∙ η) + (M1 ∙ Hd1 ∙ η1) + (M2 ∙ Hd2 ∙ η2) A gde je

M (kggod) ndash sezonska potrošnja ugljaHd (kWhkg) ndash kalorijska vrednost ugljaɳ - efikasnost kotlaM1 (kggod) ndash sezonska potrošnja ogrevnog drvetaHd1 (kWhkg) ndash toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 - stepen iskorišćenja kotlovskog postrojenja za grejanje na drvoM2 (kWhgod) ndash sezonska potrošnja električne energije za grejanjeHd2 (kWh kWh) ndash toplotna moć električne energijeɳ2 - stepen iskorišćenja postrojenja za grejanje na električnu energijuA (m2) ndash grejna površina zgrade

Zamenom ovih vrednosti dobija se

g = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) 179770g = 78101 kWhm2 god

Toplotno opterećenje (kW) se ne određuje standardnim proračunom potrebe zatoplotom već se procenuje na osnovu potrošnje goriva uz sledeće pretpostavke

Škola radi jednu smenu grejanje je aktivno 9 sati dnevno od 6 do 15 h Grejanje je aktivno 160 dana tokom sezone (na osnovu podataka dobijenih

od nadležnog osoblja) 5 od 7 radnih dana Prosečno toplotno opterećenje iznosi 46 maksimalnog toplotnog

opterećenja

Toplotno opterećenje zgrade Q (kW) se definiše kao

Q = ( M ∙ Hd∙ ∙ ɳ ) + ( M1 ∙ Hd1∙ ∙ ɳ1 ) + ( M2 ∙ Hd2∙ ∙ ɳ2 ) ( 046 ∙ n1 ∙ n2 )gde su

Q - kapacitet kotla u kW M = 5167 tona ndash prosečna potrošnja uglja u poslednje tri sezoneHd = 14000 kJkg = 388 kWhkg ndash donja toplotna moć uglja bdquoPljevaljcaldquo(usvaja se srednja vrednost Hd = 38 kWhkg)ɳ = 05 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM1 = 14400 kg ndash prosečna potrošnja ogrevnog drveta u poslednje tri sezoneHd1 = 10500 kJkg = 292 kWhkg ndash donja toplotna moć ogrevnog drvetaɳ1 = 065 - stepen iskorišćenja postojećeg kotlovskog postrojenjaM2 = 1568266 kWh ndash prosečna potrošnja električne energije za grejanje u

poslednje tri sezoneHd2 = 1 kWh kWh ndashtoplotna moć električne energijeɳ2 = 095 - stepen iskorišćenjan1 = 9 ndash broj sati rada dnevno u sezoni (loži se od 06-15h)

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 41: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

n2 = 160 ndash prosečan broj dana rada u sezoni (na osnovu podataka)

Zamenom vrednosti dobija se

Q = (51670 ∙ 38 ∙ 05) + (14400 ∙ 292 ∙ 065) + (1568266 ∙ 1 ∙ 095) (046 ∙ 9 ∙160) Q = 21196 kW

Specifično toplotno opterećenje se definiše kao

q = Q A

Zamenom vrednosti dobija se

q = 21196 179770 = 012 kWm2

Zaključak o trenutom stanju školske zgrade

Po završenoj analizi osnovnih karakteristika sistema za grejanje i potrošnje goriva uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo doneseni su sledeći zaključci

Škola se greje na ugalj i ogrevno drvo Kako su kotlovi u veoma lošem stanju iniskog su eksploatacionog kapaciteta kancelarije nastavnika i školskih službidogrevaju se električnim grejalicama Fiskulturna sala u sklopu škole se negreje

Sistem lokalne regulacije grejanja u objektu škole ne postoji već je svaregulacija grejanja vezana za temperaturni režim i učinak rada kotlovskogpostrojenja Hidraulička izbalansiranost sistema je takva da sistem neposeduje nikakvu regulaciju odnosno opremljen je armaturom kojapodrazumeva mehaničku regulaciju koja se ostvaruje pri puštanju kotlova urad Na radijatorima su postavljeni radijatorski ventili bez glave i radijatorskeprigušnice koji se ne mogu koristi za ručno otvaranje i zatvaranje tj nijeobezbeđena lokalna regulacija toplotnog učinka grejnih tela Međutimuprkos tome pokazatelji specifičnih toplotnih opterećenja i specifičnepotrošnje toplote su u okviru prihvatljivih granica

Na osnovu prosečne trogodišnje potrošnje goriva specifično toplotnoopterećenje je u okviru granica (120 Wm2)

Specifična potrošnja toplote je u okviru granica (7810 kWhm2) što je rezultatrazličitih režima rada sistema za grejanje i broja radnih sati tokom grejnesezone

Tabela 10 Specifična potrošnja toplote i toplotno opterećenje

Specifična potrošnja toplote (kWhm2 god) 78101

Toplotno opterećenje (kW) 21196

Specifično toplotno opterećenje (Wm2) 120

54 Kapacitet kotla ndash preporuke

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 42: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Prilikom utvrđivanja preporučenog kapaciteta kotla uzeto je u obzir budućetehničko rešenje koje se sastoji iz kotla na biomasu dok će postojeći kotlovi na ugaljbiti zadržani kao rezervni kotlovi i u slučaju vršnih opterećenja Imajući u vidupostojanje izvora toplote za vršna opterećenja i akumulator toplote usvojeno je dakapacitet kotla iznosi oko 75 maksimalne potrebe za toplotom u zgradi U tomslučaju u skladu sa dijagramom godišnje količine toplotne energije oko 95godišnje potrebe za toplotom će se podmirivati iz jednog kotla na biomasu

U Tabeli 11 je dat pregled preporučenih kapaciteta kotla za sve tri opcije

Tabela 11 Preporučeni kapacitet kotla

Toplotnoopterećenje

[kW]

Opcije 1 i 2 Opcija 3

Pokrivanje 75 toplotnog opterećenjaPokrivanje 100

toplotnogopterećenja

75 toplotnogotperećenja

[kW]

Kapacitet kotla[kW]

Izvor za vršnaopterećenja

Kapacitet kotla[kW]

21196 15897 180Postojeći kotao

na ugalj 250

Zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase u budućim rešenjima će seusvajati i preporučivati kotlovi koji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvnepelete i drvnu sečku Za unošenje biomase u sistem koristiće se pužni transporter

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 43: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

6 Analiza isplativosti

U cilju izvođenja analize isplativosti urađena je procena troškova investicijeoperativnih troškova i prihoda Razmatrane su tri opcije

1) Kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

2) Kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za vršna opterećenja

3) Kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

U zavisnosti od odabrane opcije investicija može da uključuje sledeće troškoverekonstrukcijuadaptaciju kotlarnice kotao akumulator toplote popravku dimnjakatoplovodne pumpe izgradnju toplovodne mreže sistem za snabdevanje biomasomsilos vreću sa sistemom za punjenje rekonstrukciju postojećeg sistema grejanjaprojektovanje i građevinske radove

Analiza isplativosti je obavljena pod sledećim pretpostavkama

Tabela 12 Pretpostavke za analizu isplativosti

Parametar Vrednost Objašnjenje

Diskontna stopa 5 EU Cost-Benefit-Analysis Guideline Kamatna stopa 4

Period otplate kredita 10 godinaProcenat sopstvenih sredstava 30 100

30 sopstvenog učešća i 70 kredita 100 - investicija se sprovodi sopstvenim sredstvima

Trajanje projekta - period validnosti projekta 20 godina Minimalni životni vek opreme

Pepeo 15 Od biomase kao ulaznog materijala cena 10 EUR po toni

Rast prihoda 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Minimalna efikasnost novog kotla na biomasu η = 091 Od proizvođača opreme

Cena drvne sečke sa transportom 80 eurot Od proizvođača Holz-Tim doo Ivanjica

Cena drvnih peleta sa transportom

17875 eurot Od proizvođača bdquoStovarište Ikonićldquo Čajetina

Cena uglja 9002 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena ogrevnog drveta 5320 eurot Prosečna cena na osnovu računa u poslednje tri godine

Cena električne energije 009 eurokWh Na osnovu računa

Osiguranje 025 Od vrednosti investicije

Rast operativnih troškova 2 Prosečna godišnja inflacija u Srbiji Republički zavod za statistiku

Amortizacija opreme i instalacija

5 Godišnji stepen amortizacije

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 44: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Kursna stopa 11748 RSDeuro Srednji kurs NBS na dan 13112019 god

Troškovi uključuju biomasu održavanje potrošnju električne energije pepeotroškove energije pod vršnim opterećenjima i osiguranje Procenjena vrednostinvesticije je utvrđena na osnovu podataka prikupljenih od priznatih evropskihproizvođača kao što su Herz Viessmann Centrometal i Froling kao i na osnovuponuda trgovinskih preduzeća specijalizovanih za trgovinu opremom za potrebegrejanja Cene drvnog peleta su određene na osnovu ponude firme ldquoStovarišteIkonićrdquo iz Čajetine a drvne sečke na osnovu ponude proizvođača Holz-Tim dooIvanjica

Za proračun finansijskih pokazatelja uzet je vremenski okvir od 20 godina radapostrojenja koji odgovara periodu amortizacije mašinske opreme Cenapozajmljenog kapitala proračunata je na bazi kamatne stope primerene ovakviminvesticijama Troškovi projektovanja i inženjeringa procenjeni su na 5 od investicijeU analizi su izračunate neto sadašnja vrednost i interna stopa prinosa (profitabilnosti)za svaku opciju Novčani tokovi za sve tri opcije u oba scenarija (Scenario 1 - 70bankarskog kredita i 30 učešća i Scenario 2 - 100 sopstvenog učešća) su dati uPoglavlju 9 Dodatak

Ocena opravdanosti projekta se sprovodi u skladu sa sledećim uslovima Ukoliko je sadašnja vrednost NSV gt 0 projekat je prihvatljiv Prema kriterijumima za internu stopu prinosa (ISP) projekat se smatra

prihvatljivim ukoliko je ISP jednaka ili viša od kamatne stope za dugoročnekredite

Kriterijum za odlučivanje primenom interne stope prinosa je po eskontnojstopi d ukoliko je ISP gt d projekat je prihvatljiv

Tabela 13 Pregled troškova investicije za sve tri opcijeKapacitet kotla

Vrsta investicionog troška

180 kW 180 kW 250 kW

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

Rekonstrukcija kotlarnice 200000 EUR 200000 EUR 300000 EUR

Kotao 2268342 EUR 2771255 EUR 3293537 EUR

Akumulator toplote 133657 EUR 134854 EUR 199156 EUR

Popravka dimnjaka 100000 EUR 100000 EUR 100000 EUR

Toplovodna pumpa 94092 EUR 196750 EUR 249217 EURToplovodna mreža sa podzemnim vodom do kuhinje

500000 EUR 500000 EUR 500000 EUR

Sistem dopremanja biomase 115274 EUR 556000 EUR 556000 EUR

Rekonstrukcija postojećeg sistema grejanja

250000 EUR 250000 EUR 250000 EUR

Transport i instalacija opreme puštanje u rad

185000 EUR 185000 EUR 185000 EUR

Projektovanje i inženjering 192318 EUR 244693 EUR 281646 EUR

UKUPNO 4038683 EUR 5138552 EUR 5914556 EUR

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 45: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Opcija 1 - kotao na drvne pelete pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 2 - kotao na drvnu sečku pokriva 75 toplotnog opterećenja sa postojećimkotlom za pokrivanje vršnih vrednosti

Opcija 3 - kotao na drvnu sečku pokriva 100 toplotnog opterećenja

Tabela 14 Troškovi energije i ušteda

RB

1 Postojeće gorivo Ugalj [kg] Drvo [m3] El energija[kWh]

2 Godišnja potrošnja 5167000 2000 1568266

3 Godišnji troškovi [euro] 465149 76609 141144

4 Ukupni godišnji troškovi grejanja [euro] 682902

Opcija 1 Opcija 2 Opcija 3

5 Biomasa Drvni pelet[t]

Drvna sečka[t]

Drvna sečka[t]

6 Godišnja potrošnja 2162 3664 3857

7 Godišnji troškovi [euro] 386458 293120 308560

8 Gorivo za vršnu potrošnju Ugalj [kg] Ugalj [kg]

9 Godišnja potrošnja 258350 258350

10 Godišnji troškovi [euro] 23257 23257

11 Ukupni godišnji troškovi goriva [euro] (7+10) 409715 316377 308560

Ukupne godišnje uštede [euro] (4-11) 273187 366525 374342

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 46: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

7 Rezultati

Studija je pokazala da škola ima preduslove za supstituciju fosilnog goriva drvnombiomasom u sistemu grejanja Prelazak na novi izvor energije podrazumeva nabavkunovog kotla i znatne investicije koje uključuju između ostalog i rekonstrukcijupostojeće kotlarnice U zavisnosti od modela finansiranja definisana su dvascenarija

Scenario 1 - 70 bankarskog kredita i 30 učešća Scenario 2 ndash investicija se u potpunosti implementira sopstvenim sredstvima

Za oba ova scenarija i sve tri opcije izračunati su pokazatelji profitabilnosti čiji jepregled dat zbirno u Tabeli 15

Tabela 15 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplateDiskontovana

otplataIndeks

profitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70 kreditod banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Iz tabele se može videti da projekat ispunjava uslove opravdanosti (NSVgt0 ISPgtd)jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečkuuz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava bilo obezbeđeno izsopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1 opcija 3 Za sveostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativna interna stoparentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćaja investiranihsredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 47: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

71 Analiza osetljivosti

Parametar koji osim procenta sopstvenog učešća ima najveći uticaj na pokazateljeučinka i prihvatljivosti projekta je i promena cene biomase Iz tog razloga urađenaje i analiza osetljivosti u odnosu na ovaj parametar

Analiza osetljivosti je takođe urađena za oba scenarija i sve tri opcije a njeni rezultatiprikazani su u tabelama 16 i 17

Tabela 16 Analiza osetljivosti [Scenario 1] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofita-bilnosti

S 1

O1

+ 20 -2628207 -1047 preko 20 godina preko 20 godina -128

+ 15 -2358247 -823 preko 20 godina preko 20 godina -104

+ 10 -2088590 -628 preko 20 godina preko 20 godina -081

+ 5 -1818632 -451 preko 20 godina preko 20 godina -058

0 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

- 5 -1278712 -137 preko 20 godina preko 20 godina -011

- 10 -1009057 006 19 god 11 meseci preko 20 godina 013

- 15 -739096 144 18 god 5 meseci preko 20 godina 036

- 20 -469137 277 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

O2

+ 20 -2111847 -355 preko 20 godina preko 20 godina -044

+ 15 -1907145 -261 preko 20 godina preko 20 godina -030

+ 10 -1702445 -170 preko 20 godina preko 20 godina -016

+ 5 -1497745 -083 preko 20 godina preko 20 godina -002

0 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

- 5 -1088341 085 19 god 1 mesec preko 20 godina 026

- 10 -883640 166 18 god 2 meseca preko 20 godina 040

- 15 -678939 245 17 god 5 meseci preko 20 godina 054

- 20 -474239 323 16 god 9 meseci preko 20 godina 068

O3

+ 20 -688464 276 17 god 2 meseca preko 20 godina 059

+ 15 -472982 347 16 god 6 meseci preko 20 godina 072

+ 10 -257498 417 15 god 11 meseci preko 20 godina 085

+ 5 -42015 487 15 god 4 meseca 20 god 2 meseca 098

0 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2 meseca 110

- 5 388952 623 14 god 5 meseci 18 god 3 meseca 123

- 10 604435 691 13 god 11 meseci 17 god 5 meseci 136

- 15 819920 758 13 god 6 meseci 16 god 8 meseci 149

- 20 1035404 825 13 god 2 meseca 15 god 11 meseci 161

Tabela 17 Analiza osetljivosti [Scenario 2] - uticaj promene cene drvne biomase

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 48: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Scenario OpcijaVarijacije

u cenibiomase

NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovana otplataIndeksprofita-bilnosti

S 2

O1

+ 20 -2757411 -598 preko 20 godina preko 20 godina 028

+ 15 -2487451 -437 preko 20 godina preko 20 godina 035

+ 10 -2217793 -297 preko 20 godina preko 20 godina 042

+ 5 -1947836 -172 preko 20 godina preko 20 godina 049

0 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

- 5 -1407916 046 19 god 2 meseca preko 20 godina 063

- 10 -1138261 143 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 15 -868300 234 16 god 3 meseca preko 20 godina 077

- 20 -598341 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

O2

+ 20 -2276235 -104 preko 20 godina preko 20 godina 053

+ 15 -2071533 -039 preko 20 godina preko 20 godina 058

+ 10 -1866833 023 19 god 7 meseci preko 20 godina 062

+ 5 -1662133 083 18 god 7 meseci preko 20 godina 066

0 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

- 5 -1252729 196 16 god 9 meseci preko 20 godina 074

- 10 -1048028 249 16 god 0 meseci preko 20 godina 079

- 15 -843328 301 15 god 4 meseca preko 20 godina 083

- 20 -638627 351 14 god 8 meseci preko 20 godina 087

O3

+ 20 -877679 321 15 god 1 mesec preko 20 godina 084

+ 15 -662196 367 14 god 6 meseci preko 20 godina 088

+ 10 -446713 411 13 god 12 meseci preko 20 godina 092

+ 5 -231229 454 13 god 6 meseci preko 20 godina 096

0 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

- 5 199738 539 12 god 7 meseci 19 god 1 mesec 104

- 10 415221 579 12 god 3 meseca 18 god 2 meseca 107

- 15 630705 620 11 god 10 meseci 17 god 5 meseci 111

- 20 846189 659 11 god 6 meseci 16 god 8 meseci 115

Kao što se iz tabela može videti variranje vrednosti biomase u značajnoj meri utičena parametre rentabilnosti projekta Čak i pri povećanju cene biomase od svega5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije dobija negativan predznak Ipak natržištu biomase poslednjih godina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 49: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

visokog rasta koji se može očekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo daima smanjenje cena biomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase zbog mogućnosti zamene drugom vrstom biomase preporučuju se kotlovikoji mogu da koriste obe vrste izvora energije drvne pelete i drvnu sečku

72 Smanjenje GHG emisija

Smanjenje GHG emisija se računa pomoću faktora za izračunavanje emisije gasovastaklene bašte (GHG) u potrošnji toplotne energije Standardni faktor emisije za ugaljiznosi 036 kgCO2kWh

Biomasa spada u obnovljive izvore energije i kao takva se smatra za CO2 neutralnuPri sagorevanju biomase emituje se tačno onoliko ugljen-dioksida koliko biljka vežeprocesom fotosinteze u toku rasta pa je u tom smislu koeficijent emisije ugljen-dioksida pri sagorevanju biomase jednak nuli

Prema međunarodno priznatoj metodologiji [IPCC] godišnja emisija CO2 usledsagorevanja fosilnog goriva se u aproksimaciji prvog reda (Tier 1 metod) dobija kaoproizvod količine utrošenog goriva preporučene vrednosti za donju toplotnu moćgoriva i preporučenih vrednosti emisionog faktora CO2 posmatranog goriva(Marković Z i dr 2016)

Prosečna godišnja potrošnja uglja u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnima iznosi5167000 kg a donja toplotna moć uglja 38 kWhkg što znači da se sagorevanjemove količine goriva u atmosferu oslobađa više od 70 tona ugljen-dioksida SmanjenjeGHG emisija za sve tri opcije je prikazano u Tabeli 18

Tabela 18 Smanjenje GHG emisija

Opcija Smanjenje GHG emisija[tCO2]

O1 672

O2 672

O3 707

Ovo znači da bi se zamenom postojećih kotlova na fosilno gorivo sa kotlom nadrvnu biomasu smanjila emisija gasova staklene bašte na godišnjem nivou za oko 70tCO2 Pored evidentnih ekoloških efekata smanjenje emisije CO2 može biti i odvelikog finansijskog značaja budući da Zakon o efikasnom korišćenju energije uvodiobavezne revizije kotlovskih postrojenja i takse za emisije CO2

Taksa odnosno porez za sve koji emituju CO2 u EU iznosi između 22 i 24 EUR po toniemitovanog ugljen-dioksida što znači da bi se uvođenjem kotla na biomasu uOsnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo ostvarile finansijske uštede od oko 1500-1700 EURgodišnje što bi u značajnoj meri moglo da utiče na napred izračunate finansijskeparametre Budući da je studija o uvođenju takse na emisije ugljen-dioksida uugovornim stranama Energetske zajednice (Republika Srbija je jedna od ugovornih

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 50: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

strana) koja ima za cilj predlaganje efikasnog modela oporezivanja emisije CO2 jošuvek u pripremnoj fazi ove uštede nisu ušle u finansijsku analizu sprovedenu u okviruove studije

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 51: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

8 Zaključci i preporuke

Prelaskom sa fosilnih goriva na drvnu biomasu i uopšte korišćenjem drvne biomaseza potrebe grejanja postiže se na prvom mestu značajna finansijska korist odušteda na ime troškova energenata (drvna biomasa je i do nekoliko puta jeftinija odfosilnih goriva) ali i smanjenje globalnog zagrevanja i negativnog uticaja na životnusredinu i zdravlje ljudi budući da drvna biomasa pored toga što je obnovljiv izvorenergije emituje znatno manje količine ugljen-dioksida u atmosferu Pored uštedeenergije i povoljnog uticaja na mikroklimu smanjuje se i energetska zavisnost ipotreba za uvozom energije s obzirom da Srbija spada među zemlje koje su usamom evropskom vrhu po bogatstvu drvnom biomasom Kako se drvna biomasanabavlja uglavnom od lokalnih proizvođača upotreba ovog energenta imapozitivne implikacije i na lokalnu zajednicu kroz povećanje proizvodnje i otvaranjenovih radnih mesta

Analiza koja je ovde sprovedena potvrdila je da se zamenom fosilnog goriva sadrvnom biomasom postižu ekonomske uštede Prelazak sa postojećeg sistemagrejanja na grejanje na biomasu u Osnovnoj školi ldquoĐura Jakšićrdquo u Ravnimapodrazumeva rekonstrukcijuadaptaciju postojeće kotlarnice popravku dimnjakanabavku i instalaciju grejnih tela za grejanje kuhinje sa trpezarijom kupovinu novogkotla i druge značajne investicije ali se kroz uštede na troškovima goriva možeočekivati povraćaj investiranih sredstava

Investicioni troškovi prikazani u ovom izveštaju predstavljaju osnovne troškoveizgradnje infrastrukture i nabavke opreme za navedene scenarije i opcije i kaotakve ih treba uzeti okvirno Konačni investicioni troškovi će se precizno utvrditinakon odabira najprihvatljivije opcije i modela finansiranja kroz složeniju i detaljnijuprojektnu dokumentaciju

Osnovni rezultati analize urađene u ovoj Studiji predstavljeni su u sledećoj tabeli

Tabela 19 Pregled osnovnih rezultata analize

Toplotnoopterećenje

[kW]Opcija

Kapacitetkotla[kW]

Brojjedinica

Izvor vršnogopterećenja

Investicionitroškovi [euro]

Godišnjeuštede [euro]

21196

O1 180 1Postojećikotao na

ugalj

4038683 273187

O2 180 1 5138552 366525

O3 250 1 5914556 374342

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 52: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Da bi se iskristalisala najpovoljnija investiciona opcija predloženo je dva scenarija i triopcije Pregled rezultata za oba scenarija i sve tri opcije dat je u sledećoj tabeli

Tabela 20 Pregled pokazatelja profitabilnosti za sve tri opcije u oba scenarija

Scenario Opcija NSV [euro] ISP [] Period otplate Diskontovanaotplata

Indeksprofitabilnosti

Scenario 1[30 sopstvenog

učešća 70kredit od banke]

O1 -1548673 -289 preko 20 godina preko 20 godina -034

O2 -1293044 002 19 god 12 meseci preko 20 godina 012

O3 173470 555 14 god 10 meseci 19 god 2meseca 110

Scenario 2[100 sopstvenog

učešća]

O1 -1677876 -059 preko 20 godina preko 20 godina 056

O2 -1457432 140 17 god 7 meseci preko 20 godina 070

O3 -15745 497 13 god 0 meseci 20 god 1 mesec 100

Pokazatelji finansijske održivosti govore da projekat ispunjava uslove opravdanosti(NSVgt0 ISPgtd) jedino u slučaju zamene postojećih kotlova na ugalj novim kotlom nadrvnu sečku uz model finansiranja po kome bi 30 investicionih sredstava biloobezbeđeno iz sopstvenih izvora a preostalih 70 iz bankarskog kredita - scenario 1opcija 3 Za sve ostale opcije u oba scenarija neto sadašnja vrednost je negativnainterna stopa rentabilnosti manja od diskontne stope a diskontni period povraćajainvestiranih sredstava duži od 20 godina koliko iznosi period validnosti projekta Netosadašnja vrednost izabrane opcije iznosi 173470 euro interna stopa rentabilnosti 555dok je period povraćaja 14 godina i 10 meseci Diskontovani period otplateinvesticije je 19 godina i 2 meseca

Lošiji finansijski pokazatelji i dugačak period povraćaja posledica su zamene jevtinoggoriva (ugalj i drvo) drvnom sečkom Međutim i pored toga zamena postojećihzastarelih kotlova na ugalj novim kotlom na drvnu sečku koji bi pokrivao 100toplotnog opterećenja je finansijski isplativa na duži rok Prelaskom sa postojećegsistema na savremeni kotao na biomasu povećava se i toplotni komfor korisnikaeliminiše potreba za korišćenjem električnih grejalica za dogrevanje prostorija isamim tim otklanja rizik od potencijalnih akcidenata (požara opekotina i sl) koji jeuvek prisutan kod upotrebe ove vrste grejnih tela Kada se na ovo dodaju uštede naefikasnosti i smanjenje emisije ugljen-dioksida jasno je da je prelazak sa postojećegsistema grejanja na grejanje na biomasu apsolutno opravdana investicija

Analiza osetljivosti je urađena za promene cene biomase u opsegu plusmn20 i pokazalaje da cena biomase u značajnoj meri utiče na ekonomske pokazatelje projekta Čaki pri povećanju cene biomase od svega 5 neto sadašnja vrednost izabrane opcije(scenario 1 opcija 3) dobija negativan predznak Ipak na tržištu biomase poslednjihgodina naročito u Zapadnoj Srbiji primetan je trend visokog rasta koji se možeočekivati i u budućnosti Ovo bi za posledicu moglo da ima smanjenje cenabiomase izazvano pojavom novih konkurenata

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 53: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Kako bi se smanjila osetljivost parametara rentabilnosti projekta na variranje cenabiomase preporučuje se nabavka kotla koji može da koristi i drvnu sečku i drvnepelete kao energent snage 250 kW Ovim bi se povećala fleksibilnost u slučajupromena tržišne cene nekog od energenata budući da ovakav kotao omogućujeprimenu sve tri opcije

U slučaju realizacije ovog projekta preporučeno je da se obavi centralizovanajavna nabavka drvne sečke u cilju postizanja bolje cene i uslova Sprovođenje javnenabavke je veoma važno i ona mora da se obavi u vreme kada je cena drvnebiomase povoljna Ukoliko uslovi to dozvoljavaju preporučljivo je potpisivanjevišegodišnjih ugovora

Mere poboljšanja energetske efikasnosti

Energetska efikasnost sistema za grejanje može se značajno unaprediti primenomodgovarajućih tehničkih i organizacionih mera i rešenja koje treba da rezultirajusmanjenjem energetskih potreba objekata redukcijom gubitaka pri distribucijienergije odnosno racionalnom potrošnjom energije i na taj način doprinetiznačajnim finansijskim uštedama u potrošnji energije

Pored izgradnje nove kotlarnice sa kotlom na drvnu biomasu odnosno konverzijefosilnih goriva drvnom biomasom u cilju unapređenja energetskih svojstavaobjekata Osnovne škole ldquoĐura Jakšićrdquo predlažu se mere poboljšanja energetskihsvojstava termičkog omotača objekata škole rekonstrukcije sistema grejanja iugradnje sistema rasvete zasnovanog na svetlosnim diodama Implementacija ovihmera podrazumeva sledeće aktivnosti

Neophodno je poboljšati termoizolaciju plafona ka tavanskom prostoruFiskulturna sala ne poseduje nikakvu termoizolaciju krova pa su gubicienergije veoma veliki

Izolovati neizolovane ili slabo izolovane delove glavnog cevovoda Ugraditi sistem regulacije temperature polazne vode u funkciji temperature za

svaku granu posebno Ugraditi termostatske ventile na svim grejnim telima Očistiti sistem centralnog grejanja od prljavštine u radijatorima koja je

izazvana taloženjem tokom dugog perioda upotrebe što smanjuje koeficijenttoplotne provodljivosti

Zameniti čelični panelni radijatori koji su u veoma lošem stanju Tokom grejne sezone prozore otvarati samo radi ventilacije Podesiti temperaturu u prostorijama u skladu sa njihovom svrhom Posebnu

pažnju obratiti na propisanu temperaturu u fiskulturnoj sali hodnicima itoaletima Povećanje temperature u prostoriji za 1degC u odnosu napreporučenu može da poveća potrošnju energije za oko 6

Ugraditi rasvetu sa svetlećim diodama kako bi se smanjila potrebnaelektrična energija za rasvetu u objektima škole

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 54: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

9 Dodatak

91 Novčani tokoviTabela 21 Novčani tok - scenario 1 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 1131 1037 939 837 731 621 506 387 263 134 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 6585

12 EBTDA (10-11) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 407 534 665 801 942 1087 1238 1394 1556 1723 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 31205

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 28271

17 Glavnica 2355 2449 2547 2649 2755 2865 2979 3099 3223 3351 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 28271

18 Novčani tok (14-15+16-17) -12116 -1948 -1915 -1882 -1848 -1813 -1778 -1741 -1705 -1667 -1628 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 2934

NSV -1548673 euroISP -289 Indeks profitabilnosti -034Period otplate preko 20 godinaDiskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 55: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 1439 1319 1194 1065 930 790 644 492 335 171 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 8378

12 EBTDA (10-11) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1002 1173 1351 1534 1723 1919 2121 2331 2548 2772 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 51485

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 35969

17 Glavnica 2996 3116 3240 3370 3505 3645 3791 3942 4100 4264 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 35969

18 Novčani tok (14-15+16-17) -15416 -1994 -1942 -1890 -1836 -1782 -1726 -1669 -1612 -1553 -1492 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 15516

Tabela 22 Novčani tok - scenario 1 opcija 2

NSV -1293044 euro

ISP 002

Indeks profitabilnosti 012

Period otplate 19 godina 12 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 Total

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 56: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

(20 godina)

1 Direktna finansijska ušteda odzamene izvora energije

6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 1656 1518 1375 1225 1070 909 741 567 385 196 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 9643

13 EBTDA (11-12) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 2343 2564 2792 3028 3271 3522 3782 4050 4326 4612 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 88169

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 41401

18 Glavnica 3448 3586 3730 3879 4034 4195 4363 4538 4719 4908 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 41401

19 Novčani tok (15-16+17-18) -17744 -1105 -1022 -937 -851 -763 -673 -582 -488 -393 -296 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 46768

Tabela 23 Novčani tok - scenario 1 opcija 3

NSV 173470 euro

ISP 555

Indeks profitabilnosti 110

Period otplate 14 godina 10 meseci

Diskontovana otplata 19 godina 2 meseca

Tabela 24 Novčani tok - scenario 2 opcija 1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 57: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 3865 3942 4021 4101 4183 4267 4352 4439 4528 4619 4711 4805 4901 4999 5099 5201 5305 5411 5520 5630 93899

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 3 3 3 3 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 5 5 5 79

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 101 2019

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

5292 5395 5501 5609 5719 5832 5946 6063 6183 6304 6428 6555 6684 6816 6950 7087 7227 7369 7514 7663 128138

10 EBITDA (2-9) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

15 Troškovi investicije 40387

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17)-

40387

1537 1570 1604 1638 1672 1708 1744 1781 1819 1857 1896 1936 1977 2018 2061 2104 2148 2193 2239 2286 37789

NSV -1677876 euro

ISP -059

Indeks profitabilnosti 056

Period otplate preko 20 godina

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 25 Novčani tok - scenario 2 opcija 2

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 58: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ukupni prihodi 6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

3 Biomasa 2931 2990 3050 3111 3173 3236 3301 3367 3434 3503 3573 3645 3717 3792 3868 3945 4024 4104 4186 4270 71220

4 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

5 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

6 Pepeo 6 6 6 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 134

7 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

233 237 242 247 252 257 262 267 272 278 283 289 295 301 307 313 319 326 332 339 5650

8 Osiguranje 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 128 2569

9 Ukupni troškovi (3+4+5+6+7+8)

4388 4473 4560 4649 4739 4831 4925 5021 5119 5219 5321 5425 5531 5639 5749 5861 5976 6093 6212 6334 106064

10 EBITDA (2-9) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

11 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

12 EBTDA (10-11) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

13 Porezi

14 Neto ostatak (12-13) 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

15 Troškovi investicije 51385

16 Sredstva iz kredita 0

17 Glavnica

18 Novčani tok (14-15+16-17) -51385 2441 2492 2545 2598 2653 2708 2765 2823 2882 2942 3004 3066 3130 3195 3262 3330 3399 3469 3541 3615 59863

NSV -1457432 euro

ISP 140

Indeks profitabilnosti 070

Period otplate 17 godina 7 meseci

Diskontovana otplata preko 20 godina

Tabela 26 Novčani tok - scenario 2 opcija 3

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 59: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20Total

(20 godina)1 Direktna finansijska ušteda od

zamene izvora energije6829 6966 7105 7247 7392 7540 7691 7844 8001 8161 8325 8491 8661 8834 9011 9191 9375 9562 9754 9949 165927

2 Ušteda na osnovu prestanka održavanja kotlova na lož ulje

1500 1530 1561 1592 1624 1656 1689 1723 1757 1793 1828 1865 1902 1940 1979 2019 2059 2100 2142 2185 36446

3 Ukupni prihodi (1+2) 8329 8496 8666 8839 9016 9196 9380 9567 9759 9954 10153 10356 10563 10774 10990 11210 11434 11663 11896 12134 202373

4 Biomasa 3086 3147 3210 3274 3340 3407 3475 3544 3615 3688 3761 3837 3913 3992 4071 4153 4236 4321 4407 4495 74972

5 Održavanje 800 816 832 849 866 883 901 919 937 956 975 995 1015 1035 1056 1077 1098 1120 1143 1165 19438

6 Potrošnja električne energije 290 296 302 308 314 321 327 333 340 347 354 361 368 376 383 391 399 406 415 423 7054

7 Pepeo 6 6 6 6 6 6 7 7 7 7 7 7 7 7 8 8 8 8 8 8 141

8 Trošak energije pod vršnim opterećenjem

0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

9 Osiguranje 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 148 2957

10 Ukupni troškovi (4+5+6+7+8+9)

4330 4413 4498 4586 4674 4765 4857 4951 5047 5145 5245 5347 5451 5557 5665 5776 5888 6003 6120 6240 104561

11 EBITDA (3-10) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

12 Troškovi kamate 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

13 EBTDA (11-12) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

14 Porezi

15 Neto ostatak (13-14) 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

16 Troškovi investicije 59145

17 Sredstva iz kredita 0

18 Glavnica

19 Novčani tok (15-16+17-18) -59145 3999 4082 4167 4253 4341 4431 4523 4616 4711 4809 4908 5009 5112 5217 5324 5434 5546 5659 5776 5894 97812

NSV -15745 euro

ISP 497

Indeks profitabilnosti 100

Period otplate 13 godina 0 meseci

Diskontovana otplata 20 godina 1 mesec

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 60: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000

-15000

-10000

-5000

0

5000

10000

15000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 28 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-20000-15000-10000-5000

05000

100001500020000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 29 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 61: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

0

10000

20000

30000

40000

50000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20-10000

-5000

0

5000

10000

15000

20000

25000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 30 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 1 opcija 3

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

50001000015000200002500030000350004000045000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 31 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 1

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 62: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000200003000040000500006000070000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

30000

40000

50000

60000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 32 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 2

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

20000

40000

60000

80000

100000

120000

SIMPLE PAYBACK

Year

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 200

10000

20000

3000040000

50000

6000070000

DISCOUNTED PAYBACK

Year

Slika 33 Grafik prostog i diskontovanog perioda otplate - scenario 2 opcija 3

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 63: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

Tabela 27 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom

[Izvor httpsenplus-pelletseuen-incertifications-en-inproducer-en-inhtmltab-01]

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom
Page 64: STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA …...STUDIJA OPRAVDANOSTI KONVERZIJE FOSILNIH GORIVA DRVNOM BIOMASOM Osnovna škola “Đura Jakšić”, Ravni, Užice pripremljena

Literatura

[1] Marković Z i dr (2016) Proračun specifične emisije ugljen dioksida iztermoelektrana Nikola Tesla A i B TERMOTEHNIKA 2016 XLII 1 str 25ndash36 Preuzeto sahttpsscindeks-clanciceonrsdatapdf0350-218X20160350-218X1601025Mpdfna dan 03 april 2019 god

[2] Glavonjić B (2011) Drvna goriva vrste karakteristike i pogodnosti za grejanjeSNV Montenegro Podgorica

[3] Marić Đ Jerotić S (2015) Zelena agenda održive upotrebe biomase uZlatiborskoj oblasti Deutsche Gesellschaft fuumlr Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH Beograd

  • 1 Rezime
  • 2 Uvod
    • 21 Opis projekta
    • 22 Lokacija objekta
      • Osnovna škola u Ravnima otvorena je još 1 oktobra 1899 godine u privatnoj kući Nedeljka Đokovića i prvobitno su bila upisana 72 učenika iz Ravni Drežnika Skržuta Nikojevića i Rožanstva Nova školska zgrada izgrađena je 1979 godine Osnovna škola bdquoĐura Jakšićldquo Ravni danas ima 110 učenika raspoređenih u 16 odeljenja i 9 predškolaca U sastavu škole rade i izdvojena odeljenja u obližnjim selima Drežniku i Nikojevićima
          • 3 Stanje postojećeg sistema grejanja
          • 4 Snabdevanje biomasom
            • 41 Vrste i kvalitet biomase
              • 411 Cepano drvo
              • 412 Drvna sečka
              • 413 Drvni briketi
              • 414 Drvni pelet
                • 42 Dostupnost biomase
                • 43 Lista potencijalnih dobavljača
                  • 5 Predlog tehničkog rešenja novog sistema grejanja na drvnu biomasu
                    • 51 Određivanje kapaciteta kotlovskog postrojenja
                    • 52 Elementi kotlarnice
                      • 521 Akumulator toplote
                      • 522 Dimnjak
                      • 523 Pumpe
                      • 524 Određivanje sistema za održavanje pritiska
                      • 525 Skladištenje biomase i snabdevanje gorivom
                      • 526 Uklanjanje pepela
                      • 527 Cevi
                        • 53 Računanje toplotnog opterećenja
                        • 54 Kapacitet kotla ndash preporuke
                          • 6 Analiza isplativosti
                          • 7 Rezultati
                            • 71 Analiza osetljivosti
                            • 72 Smanjenje GHG emisija
                              • 8 Zaključci i preporuke
                              • 9 Dodatak
                                • 91 Novčani tokovi
                                • 92 Spisak proizvođača peleta u Srbiji sa ENplus sertifikatom