180
Novi Sad, 2007 IZVEŠTAJ O STRATEŠKOJ PROCENI UTICAJA PLANA GENERALNE REGULACIJE HIP PETROHEMIJA, HIP AZOTARA I NIS RAFINERIJA NAFTE PANČEVO U NASELJENOM MESTU PANČEVO NA ŽIVOTNU SREDINU

Studija Procene Pancevo

  • Upload
    dra4sa

  • View
    820

  • Download
    11

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Studija Procene Pancevo

Novi Sad, 2007

IZVEŠTAJ O STRATEŠKOJ PROCENI UTICAJA PLANA GENERALNE

REGULACIJE HIP PETROHEMIJA, HIP AZOTARA I NIS RAFINERIJA NAFTE PANČEVO U NASELJENOM MESTU

PANČEVO NA ŽIVOTNU SREDINU

Page 2: Studija Procene Pancevo

Sadžaj

OPŠTA DOKUMENTACIJA ....................................................................................4

I. UVOD ..............................................................................................................1

1. POLAZNE OSNOVE, SADRŽAJ I CILJEVI PGR ......................................................................2 1.1. OSNOVNI CILJEVI IZRADE PLANA .......................................................................................3 1.2. KRATAK OPIS POSEBNIH CILJEVA POJEDINAČNIH KOMPLEKSA, SA POSEBNIM OSVRTOM NA UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU U KONTEKSTU ODRŽIVOG RAZVOJA PLANSKOG PODRUČJA ...........................................................................4

1.2.1. HIP Petrohemija...........................................................................................................................4 1.2.2. NIS – Rafinerija nafte Pančevo ..............................................................................................5 1.2.3 HIP Azotara .....................................................................................................................................6

2. VALORIZACIJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE........................................................................8 2.1. PRIRODNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA ........................................................................8

2.1.1 Orografske, hidrološke i hidrogeološke karakteristike ...................................................8 2.1.2. Hidrologija......................................................................................................................................9 2.1.3. Seizmika .........................................................................................................................................9 2.1.4. Pedologija.....................................................................................................................................11 2.1.5. Klimatske karakteristike .........................................................................................................11

2.2. OPIS LOKACIJA POJEDINAČNIH KOMPLEKSA.............................................................16 2.2.1. OPIS LOKACIJE KOMPLEKSA HIP Petrohemija...............................................................16 2.2.2 OPIS LOKACIJE KOMPLEKSA NIS RAFINERIJE NAFTE PANČEVO .............................17 2.2.3. OPIS LOKACIJE KOMPLEKSA HIP AZOTARE....................................................................20 2.2.4. Gradska Fabrika otpadnih voda ...........................................................................................22

2.3. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA ............................................................................................23 2.3.1. HIP Petrohemija.........................................................................................................................23 2.3.2. NIS – Rafinerija nafte PanČevo ...........................................................................................29 2.3.3. HIP Azotara. ................................................................................................................................52 2.3.4. Gradska Fabrika otpadnih voda ...........................................................................................57

2.4. STANOVNIŠTVO.............................................................................................................................58 2.5. MREŽA I FUNKCIJE NASELJA .................................................................................................59 2.6. JAVNE SLUŽBE I KOMUNALNA OPREMLjENOST NASELjA .....................................59 2.7. PRIVREDA .........................................................................................................................................59 2.9. ZELENE POVRŠINE .......................................................................................................................61 2.10. LOV I LOVNA PODRUČJA .......................................................................................................62 2.11. INFRASTRUKTURNI SISTEMI .............................................................................................62

2.11.1. Saobraćajna infrastruktura .................................................................................................62 2.11.2. Vodoprivredna infrastruktura.............................................................................................64 2.11.3. Elektroenergetska infrastruktura......................................................................................67 2.11.4. Telekomunikaciona infrastruktura....................................................................................70 2.11.5. Termoenergetska infrastruktura .......................................................................................71

2.12. PRIRODNA DOBRA, FLORA I FAUNA ..............................................................................74 2.13. Nepokretna kulturna dobra .................................................................................................75

3. KARAKTERISTIKE ŽIVOTNE SREDINE PROSTORA KOJI MOŽE BITI IZLOŽEN NEGATIVNOM UTICAJU.......................................................................................................................76

4. RAZMATRANI PROBLEMI IZ OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE U PLANU........................................................................................................................................................................102

5. PRIKAZ PLANOM PREDVIĐENIH VARIJANTNIH REŠENjA U KONTEKSTU ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE...........................................................................................................104

Page 3: Studija Procene Pancevo

6. REZULTATI PRETHODNIH KONSULTACIJA SA NADLEŽNIM ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA POVODOM IZRADE STRATEŠKE PROCENE I PRETHODNA ANALITIČKA DOKUMENTACIJA ....................................................................................................104

II. OPŠTI I POSEBNI CILJEVI STRATEŠKE PROCENE SA IZBOROM INDIKATORA........................................................................................................................ 108

III. PROCENA MOGUĆIH UTICAJA PLANOM PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI NA ŽIVOTNU SREDINU SA MERAMA ZAŠTITE ........................................................ 113

1. PROCENA UTICAJA VARIJANTNIH REŠENjA PLANA NA ŽIVOTNU SREDINU SA MERAMA ZAŠTITE .........................................................................................................................113

2. VARIJANTNO REŠENJE U SLUČAJU NEREALIZOVANJA PLANA ............................114

3. PROCENA UTICAJA PLANIRANIH AKTIVNOSTI NA ŽIVOTNU SREDINU.........114 3.1. VAZDUH............................................................................................................................................114

3.1.2. HIP PetrohemijA ......................................................................................................................114 3.1.3. NIS Rafinerija nafte pančevo ..............................................................................................121 3.1.1. HIP Azotara ...............................................................................................................................135

3.2. VODA..................................................................................................................................................139 3.2.1. HIP Petrohemija.......................................................................................................................139 3.2.2 NIS - Rafinerija nafte Pančevo ............................................................................................142 3.2.3. HIP Azotara ...............................................................................................................................142

3.3. ZEMLjIŠTE.......................................................................................................................................144 3.4. OTPAD ...............................................................................................................................................146 3.5. PRIRODNA DOBRA (FLORA, FAUNA I BIODIVERZITET)......................................148 3.6. PEJZAŽ ..............................................................................................................................................148 3.7. STANOVNIŠTVO...........................................................................................................................149 3.8. NASELjE (ARHITEKTONSKO NASLEĐE) .........................................................................149 3.9. NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA .....................................................................................149 3.10. KLIMU .............................................................................................................................................150 3.11. INFRASTRUKTURA ..................................................................................................................150 3.12. BUKA I VIBRACIJE ..................................................................................................................150 3.13. KARAKTER NAVEDENIH UTICAJA...................................................................................151

4. USKLAĐENOST PLANSKIH REŠENjA SA STANDARDIMA, PROSTORNO- PLANSKOM DOKUMENTACIJOM I PRAVNIM PROPISIMA .............................................151

5. METODOLOGIJA IZRADE STRATEŠKE PROCENE ...........................................................153

6. IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH PREKOGRANIČNIH UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU....................................................................................................................................................155

7. MERE ZA SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA ...............157

IV. SMERNICE ZA PLANOVE NA NIŽIM HIJERARHIJSKIM NIVOIMA................. 164

V. PROGRAM PRAĆENJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE (PREDLOG MONITORINGA)........................................................................................................................ 164

VI. ZAKLJUČCI DO KOJIH SE DOŠLO PRILIKOM IZRADE STRATEŠKE PROCENE UTICAJA .......................................................................................................... 169

Page 4: Studija Procene Pancevo

OPŠTA DOKUMENTACIJA

Page 5: Studija Procene Pancevo

Učesnici u izradi Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu projekt menadžer mr Goran Vujić odgovorni projektant mr Momčilo Spasojević učesnici: prof.dr Đorđe Bašić doc dr Slavko Đurić mr Dragana Štrbac mr Branka Nakomčić dipl. ing Dejan Ubavin dipl. tehn. Poljak Laslo dipl. ekol. Višnja Mihajlović

Page 6: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 1

I. UVOD Zakonom o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik Republike Srbije”, broj 135/2004) utvrđena je obaveza da se strateška procena uticaja na životnu sredinu vrši i za planove u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja. Zakonom su utvrđeni uslovi, način i postupak vršenja procene uticaja planova na životnu sredinu, u cilju obezbeđivanja zaštite životne sredine i unapređivanja održivog razvoja, integrisanjem osnovnih načela zaštite životne sredine u postupak pripreme i usvajanja plana. Odluku o izradi strateške procene donosi organ nadležan za pripremu plana, po prethodno pribavljenom mišljenju organa nadležnog za poslove zaštite životne sredine i drugih zainteresovanih organa i organizacija. Za nosioca izrade Izveštaja o strateškoj proceni uticaja Plana određeno je Javno preduzeće Direkcija za izgradnju i uređenje Pančeva, za izrađivača Izveštaja o Strateškoj proceni uticaja Fakultet tehničkih nauka, Univerziteta u Novom Sadu, Departman za inženjerstvo zaštite životne sredine i EnE Centar. Izveštajem o strateškoj proceni su, na osnovu multidisciplinarnog načina rada, vrednovani i procenjeni mogući značajni uticaji na životnu sredinu do kojih može doći implementacijom plana i dat je predlog mera za smanjenje negativnih uticaja na životnu sredinu. Kao osnovni problem treba navesti da su strateška procena uticaja JIZ i izveštaj o Strateškoj proceni uticaja plana generalne regulacije rađeni kao i plan generalne regulacije za industrijska postrojenja koja već postoje. S obzirom na mali broj urađenih strateških procena uticaja i činjenicu da je zakon u primeni tek dve godine, potrebno je na samom početku navesti razlike između Procena uticaja i strateških procena uticaja. Tabela 1. Razlike između studije procene uticaja i strateške procene uticaja na životnu sredinu

Strateška procena uticaja Planovi i programi

Studija procene uticaja Projekat

Podaci Mešavina između opisnih i kvantifikovanih podataka

Uglavnom kvantifikovani

Obim uticaja Globalni, nacionalni, regionalni Uglavnom lokalni

Alternative Više efikasnosti na postojećoj

infrastukturi, fiskalnim merama, prostornim balansom na lokaciji

Direktno određevanje lokacija, tehničke varijante,

projektovanje

Metodi za vrednovanje

uticaja

Jednostavni (često bazirani na matricama i korišćenje mišljenja eksperata, sa visokim nivoom

neodređenosti

Kompleksni (obično korišćeni na kvantifikovanju

podataka

Izlazi Široka brošura Detaljna studija

Page 7: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 2

1. POLAZNE OSNOVE, SADRŽAJ I CILJEVI PGR Naselje Pančevo se nalazi na krajnjem jugu Banata i predstavlja njegov regionalni centar. Makrolokacija Pančeva je 44° 55’ severne geografske širine i 20° 40’ istočne geografske dužine. Naselje se nalazi na liniji razdvajanja dve reljefne celine: banatske lesne terase i aluvijalne ravni reke Dunav. Pravac pružanja samog naselja je severozapad – jugoistok. Industrijska zona naselja Pančevo locirana je jugoistočno u odnosu na centar naselja. U prošlosti je industrijska zona bila okružena relativno slabo urbanizovanim obodnim naseljima Topola i Vojlovica. Najveći industrijski kapaciteti hemijske i naftne industrije Srbije smešteni su upravo na potezu između prigradskog naselja Vojlovica, koje je deo Pančeva, i sela Starčeva koje se nalazi jugoistočno od naselja Pančevo. Sa desne strane puta Pančevo – Starčevo locirani su industrijski kompleksi preduzeća HIP Azotara i HIP Petrohemija, dok je industrijski kompleks NIS Rafinerije nafte Pančevo lociran nešto dalje od Pančeva sa leve strane puta Pančevo – Starčevo. Proizvodni kompleks Messer – Tehnogas-a nalazi se na tri, međusobno razdvojene, mikro lokacije u industrijskoj zoni. Lokacija proizvodnog kompleksa je u blizini leve obale reke Dunav, oko 4 km jugoistočno od centra Pančeva (AP Vojvodina, Republika Srbija). Rastojanje kompleksa od grada Beograda, računato putem, iznosi 20-25 km. Centralni deo industrijske zone zauzima lokacija HIP Petrohemije. Severozapadno od lokacije preduzeća HIP Petrohemija na oko 1,5 km udaljenosti, bliže samom Pančevu, smešten je industrijski kompleks HIP Azotara u čijoj su blizini stambena naselja Vojlovica i Topola. U sastavu lokacije preduzeća HIP Azotara nalazi se kanal ovog preduzeća koji predstavlja rukavac reke Dunav. Dalje, nizvodno u odnosu na lokaciju HIP Petrohemije nalazi se luka – pretakalište preduzeća NIS Rafinerija nafte Pančevo. Konstatuje se da proizvodni kompleksi pomenutih preduzeća sadrže mogućnost transportnog saobraćaja u sledećim vidovima: železnica, drumski saobraćaj i rečni saobraćaj. Veza za drumski saobraćaj je Spoljnostarčevačka ulica, od koje zapadno postoji veza sa obilaznicom oko Pančeva i brojnim nacionalnim i međunarodnim pravcima. Proizvodni kompleksi su izgrađeni na približno ravnom zemljištu. Referentne kote preduzeća su na nadmorskoj visini od oko 70-80 m. Neposredno oko proizvodnih kompleksa ne pružaju se nikakva uzvišenja. Ocenjuje se da iz navedenih razloga nije verovatno formiranje povećanih koncentracija opasnih i štetnih materija u vazduhu, u slučaju njihovog eventualnog ispuštanja, u funkciji konfiguracije terena. Takođe, može se oceniti da je lokacija industrijske zone infrastrukturno uređena i opremljena za sve postojeće objekte. Ova činjenica predstavlja dobru osnovu za rekonstrukciju postojećih, i izgradnju novih, sa aspekta zaštite životne sredine i prirodnih resursa, prihvatljivih industrijskih objekata. Građevinski rejon koji je obuhvaćen granicom Plana generalne regulacije južne industrijske zone u čiji kompleks ulaze HIP Petrohemija, HIP Azotara, NIS Rafinerija nafte Pančevo i MESSER-Tehnogas nalaze se na delu KO Pančevo - 3. deo, KO Vojlovica i KO Vojlovica 2.

Page 8: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 3

Granica obuhvata Plana južne industrijske zone prati granice navedenih fabrika na rastojanju od 100 m. Ukupna površina obuhvata Plana u čiji sastav ulaze: HIP Petrohemija, HIP Azotara sa plovnim kanalom i kanalom otpadnih voda i ranžirom i NIS Rafinerija nafte Pančevo sa produktovodom, Lukom na Dunavu i „MESSER-Tehnogas„, iznosi 707 ha 93 ara 73m2. 1.1. OSNOVNI CILJEVI IZRADE PLANA Kao osnovni ciljevi izrade Plana generalne regulacije, s obzirom da će rešenja predložena ovim planom omogućiti u potpunosti sproveđenje svih aktivnosti na uređenju predmetnog prostora, navode se sledeći: • Smanjenje zagađivanja (emisija) i njegovo dovođenje u dozvoljene okvire radi značajnijeg snižavanja ili eliminacije zagađenosti (imisije) koja bi mogla ugroziti zdravlje i okolinu; • Stvaranje mogućnosti i uslova za plansko saniranje, remedijaciju i dekontiminaciju, devastiranog zemljišta; • Kvalitetnija životna sredina: čistiji vazduh, površinske i podzemne vode, zemljište, smanjen nivo buke, očuvano zelenilo, zaustavljanje procesa dalje degradacije životne sredine kompleksa i bliže i dalje okoline; • Očuvanje okolnih ekosistema; • Smanjivanje rizika od hemijskog udesa odnosno povećanje bezbednosti zaposlenih i stanovništva iz bližeg i daljeg okruženja kompleksa; • Povećanje ugodnosti boravka na radnom mestu i u bližoj i daljoj okolini kompleksa; stvaranje pogodnijih ekoloških uslova za razvoj drugih privrednih i neprivrednih delatnosti u naftno-hemijskom kompleksu i njegovoj okolini; • Smanjenje „pritiska” na neobnovljive i delimično obnovljive resurse, njihovo racionalno korišćenje (voda, zemljište); bolje iskorišćavanje sirovina i energije, sprečavanje nastajanja otpada, smanjenje nastajanja otpada i povećanje stepena recikliranja; bezbedno deponovanje komunalnog, industrijskog i opasnog otpada; sanacija ekoloških i „prostornih” posledica intenzivne industrijske proizvodnje. • Odvajanje javnog od ostalog zemljišta; • Stvaranje urbanističkog i pravnog osnova za legalizaciju izgrađenih objekata, ako ispunjavaju uslove; • Definisanje uslova za razvoj i izgradnju infrastrukture; Urbanistički plan Rafinerije nafte Pančevo, HIP Petrohemije i HIP Azotare čini prvi korak u ustrojavanja rada Južne industrijske zone i uređenju područja koje ono obuhvata. Opština Pančevo posredstvom Plana ostvaruje uticaj na razvoj fabrika Južne zone, kako bi se on odvijao u skladu sa republičkim zakonima, opštinskim odlukama i zaključcima, i Direktivama Evropske unije. Planom se neće prevazići greške u izgradnji postrojenja načinjene u prošlosti, ali će se u okviru zadatih mogućnosti usmeriti i kontrolisati razvoj Južne industrijske zone prema potrebama i interesima opštine Pančevo i njenih građana. Sve aktivnosti i projekti koji će se Planom preduzeti u RNP, HIP Petrohemiji i HIP Azotari, direktno ili indirektno su u službi zaštite životne sredine i unapređenja bezbednosti bliže i dalje okoline ovih preduzeća. Strateška procena uticaja plana fabrika Južne industrijske zone i monitoring u okviru nje, treba da pokažu imaju li preduzeća Južne zone potencijal da se razvijaju na održiv način, tj. da proizvode efikasno i u skladu sa potrebama lokalne zajednice, doprinose boljem životu građana, a da pritom ne ugrožavaju životnu sredinu.

Page 9: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 4

1.2. KRATAK OPIS POSEBNIH CILJEVA POJEDINAČNIH KOMPLEKSA, SA POSEBNIM OSVRTOM NA UTICAJ NA ŽIVOTNU SREDINU U KONTEKSTU ODRŽIVOG RAZVOJA PLANSKOG PODRUČJA 1.2.1. HIP PETROHEMIJA Povećanje kapaciteta fabrike PENG Preduzeće HIP-Petrohemija je naš najveći proizvođač monomera etilena-a godišljem nivou od 200.000 t. Obzirom da trenutna potrošnja ovog monomera iznosi 115.000 t, preduzete su aktivnosti da se povećaju do sada postignuti kapaciteti fabrike PEVG (63.000t) i PENG (52.000t). Smanjenje potrošnje monomera etilena unutar Petrohemije je uslovljeno prestankom rada fabrike VSM 1999. godine, čiji je godišnji kapacitet iznosio 80.000 t. Na ovaj način bi se kapacitet postrojenja povećao na 80.000 t/god., tj. znatno povećala ukupna proizvodnja polietilena i maksimalno iskoristio raspoloživi etilen što je i cilj i svrha povećanja kapaciteta fabrike PENG. Planirano povećanje kapaciteta postojećeg postrojenja na 89.000 t/god., moguće je ostvariti inoviranjem sekcije sinteze i to pre svega novim rešenjem reaktorskog sistema po sistemu tandem reaktora. To podrazumeva da se pored postojećeg reaktora ugradi novi istih karakteristika i koji će međusobno biti redno povezani sa međureaktorskim razmenjivačem. Time se postiže da neproreagovali etilen koji u smesi sa nastalim polimerom izlazi iz prvog reaktora, dodatno ispolimerizuje u drugom i delimično u međureaktorskom razmenjivaču tako da se ostvaruje ukupan stepen reagovanja od 25% u celom reaktorskom sistemu. Da bi se ostvario zahtevani kapacitet pored navedene izmene na reaktorskom sistemu neophodna su i određena poboljšanja u drugim sekcijama i to: • povećanje kapaciteta u sistemu primarne i fleš kompresije i sistemu ekstruzije, • povećanje efikasnosti u rashladnom sistemu radi obezbeđenja odgovarajućih tehnoloških parametra, pre svega mogućnosti snižavanja napojne temperature etilena u reaktore, • optimizacija mešanja rekcione smeše u reaktorima sa novim konfiguracijama lopatica na mešalicama u reaktorima, • u skladišnim kapacitetima, • osavremenjavanje merne i regulacione opreme. Potrebno je istaći da se potrebne količine etilena, visoke čistoće, neophodne za povećanje kapaciteta fabrike PENG na 80.000 t/god. mogu obezbediti iz fabrike Etilen i to postojećim sistemom cevovoda i transporta etilena do fabrike Polietilena niske gustine PENG tj. do ulaska u sistem primarne kompresijere. Iz svega navedenog konstantuje se da povećanje kapaciteta, neće povećati njen negativni uticaj na životnu sredinu jer će se ista sirovina (etilen) i isti pomoćni fluidi koristiti u procesu, dok će se istovremeno zbog modernizacije opreme bezbednost procesa podići na viši nivo, a samim tim i emisija reaktorske smeše na životnu sredinu. Povećanje kapaciteta fabrike PEVG Izvršiće se modernizacija rada postrojenja, kvalitetnije praćenje pojedinih parametra koji utiču na odvijanje procesa ili balansiranje proizvodnje, predviđene su zamene postojećih,

Page 10: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 5

ali dotrajalih uređaja ili ugradnja novih. Predlaže se implementacija, digitalnog distributivnog mikroprocesorskog (DCS) sistema, koji ima ulogu da vrši kontrolu i upravljanje proizvodnje praha polietilena u fabrici PEVG. Ovim će se omogućiti potpuna automatizacija na bazi centralizacije, upravljanje i vođenje procesa na viši nivo. Ovom rekonstrukcijom izvršiće se proširenje proizvodnje polietilena visoke gustine, na nivo od 90.000 t/god.. 1.2.2. NIS – RAFINERIJA NAFTE PANČEVO Modernizacija rafinerije nafte Pančevo i integracija novih postrojenja i instalacija Rafinerija nafte u Pančevu deo je preduzeća NIS -PETROL koja se bavi proizvodnjom, preradom i distribucijom nafte i derivata. Stručnjaci zaposleni u RNP koristeći znanja i iskustva renomiranih svetskih institucija (JGC, Sheil, PEL, AMEC, UOP, ABB Lummus), definisali su potrebe za investiranjem u postrojenja za savremenu preradu nafte koja bi doprinela da se dobije kvalitet derivata prema standardima koja u Evropi treba da se dostignu do 2009. godine uz ostvarivanja dobiti, bolju valorizaciju sirove nafte i zaštiti životne sredine. Programom modernizacije odnosno Programom tehnološkog razvoja insistira se i na energetskoj optimizaciji RNP, maksimiziranju efekata komplementarnog rada NIS RNP i RNS i iskorišćenju sinergetskih efekata NIS RNP i HIP Petrohemije, sa kojom je u tehnološki zavisnom lancu. Prvobitni cilj RNP bio je da se razvojnim programom omogući proizvodnja motornih benzina i dizel goriva prema standardima EU 2005. U toku izbora optimalne varijante razvoja ovaj cilj je korigovan uz zahtev da se zadovolje standardi 2009+ (EU Directive 2003/17 EC od 03. marta 2003. godine). Ključna postrojenja za dostizanje EU standarda za benzine i dizel goriva EU 2009+ su:

1. postrojenje za blago hidrokrekovanje vakuum gasnih ulja i hidrodesulfurizaciju gasnih ulja i kerozina (S-4300 MHC/DHT)

2. postrojenje kontinualnog katalitičkog reforminga sa desulfurizacijom benzina (S-3200-3300 NHT/CCR).

Integracija novih postrojenja i instalacija, koji su predviđeni programom modernizacije RNP, podrazumeva potpuno procesno-tehnološko povezivanje novih procesnih, vanprocesnih i pomoćnih postrojenja sa postojećim postrojenjima i instalacijama u cilju stvaranja optimalne tehničko-tehnološke celine modernizovane rafinerije. Projekat integracije (uklapanja) novih postrojenja u postojeću rafinerijsku konfiguraciju (FEED-Front End Engineering Design) uradila je firma ABB Lummus Global iz Brna. Ovim projektom, koji je urađen na nivou baznog inženjeringa i konceptualnih studija, predviđena je integracija novih licencnih/nelicencnih procesnih postrojenja i pomoćnih sistema i instalacija sa postojećim postrojenjima i sistemima u RNP. Nova procesna postrojenja: 1. MHC/DHT Integrisano postrojenje za blago hidrokrekovanje vakuum gasnih ulja, hidrodesulfurizacija gasnih ulja i kerozina 2. NHT/CCR postrojenje za hidroobradu bezinskih tokova i reformisanje benzina sa kontinualnom regeneracijom katalizatora, 3. Proizvodnja sumpora 4 Postrojenje za proizvodnju vodonika i postrojenje za prečišćavanje vodonika 5. Striper kisele vode 6. Regeneracija amina 7. Izomerizacija 8. Regeneracija istrošene sumporne kiseline

Page 11: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 6

Vanprocesna postrojenja:

9. Rekonstrukcija i nadgradnja kompjuterski kontrolisanog sistema za namešavanje motornih benzina, dizel ulja i lož ulja. 10. Rekonstrukcija i modernizacija instalacija za utovar na autopunilištu i utovar i istovar na pristaništu. Pomoćna postrojenja

1. Sistem ugljovodonične baklje 2. Proizvodnja azota 3. Sistem kondezata 4. Sistem loživog gasa 5. Sistem rashladne vode 6. Sistem MRS i redukcione stanice za prirodni gas 7. Retenzioni bazeni za otpadne vode 8. Sistem instrumentalnog i pogonskog vazduha 9. Sistem međupovezivanja 10. Sistem za zaštitu od požara, detekciju požara i detekciju gasova 11. Telekomunikacioni sistemi 12. Komandne sale 13. Sistem distribucije ekektrične energije 14. Skladišni rezervoari za TNG 15. Pumpne stanice

1.2.3 HIP AZOTARA Izgradnja postrojenja za hlađenje vode za pogon KAN, AZOTNA KISELINA I, II i III Projektom je predviđena izgradnja i uvođenje poluotvorenog-recirkulacionog sistema za hlađenje vode kapaciteta 6000 m3/h umesto protočnog otvorenog sistema (topla voda se direktno ispuštala u kanalizaciju). Postojeći rashladni sistem karakteriše velika potrošnja rashladne dunavske vode-7500m3/h sa dotrajalom cevnom mrežom i učestalim prekidima rada proizvodnog pogona usled začepljenja izmenjivača. Poluotvoreni sistem za hlađenje tople vode biće realizovan preko tornja za hlađenje. Projektom je predviđena bočna filtracija vode koja se vraća iz procesa proizvodnih pogona u količini od 3-5%, kada bi se odstranile suspendovane materije dimenzija većih od 20 µm. Projekat obuhvata i stanicu za automatsku kontrolu pH, merenje provodljivosti i doziranje hemikalija neophodnih za tretman rashladne vode, kako bi se postigla što veća efikasnost, rentabilnost i vek trajanja rashladnog tornja kao i stanici za dopunu sistema svežom vodom zbog odmuljivanja, isparavanja vode i odnošenja vode vazduhom. Ukupni kapacitet hlađenja je 87,3 MW, a protok rashladne vode je 5900m3/h. Recirkulacioni sistem za obezbeđenje rashladne vode za potrebe pogona Azotne kiseline KAN-a i AN-a sastoji se od pet ćelija, toranj za hlađenje vode, pumpne stanice i cevovoda sa armaturom. U sklopu ovog sistema nalaze se merni i kontrolni elementi za praćenje ispravnosti sistema, zaštite i evidentiranja radnih parametra. Toranj za hlađenje vode radi na principu suprotnosmernog strujanja vode i vazduha. Cirkulacione pumpe su podeljene tako da dve radne i jedna rezervna pumpa obezbeđuju vodu pogona Azotne kiseline I,II III , a jedna radna i jedna rezervna pumpa obezbeđuju rashladnu vodu pogonima KAN-a i AN-a. U sistemu je ugrađen bočni filter za elimisanje suspenzija većih od 20 µm.

Page 12: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 7

Dopunom sistema svežom vodom, zbog odmuljivanja, isparavanja vode i odnošenja vode vazduhom u toku rada tornja vrši se iz centralne pripreme vode. U sklopu same pumpne stanice nalazi se sistem za automatsko inhibiranje protiv korozije, algi i mikroorganizama. Postrojenje za obradu otpadnih voda Osnovna funkcija ovog novog postrojenja je efikasna obrada procesnih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda u Azotari-Pančevo, na savremen način i ekonomičan način, ispunjenje zakonskih obaveza u pogledu zaštite životne sredine obezbeđenjem zahtevanog kvaliteta obraćenih voda za ispuštanje u recipijent i rekuperacija dela aktivne materije koja se sadašnjim uslovima proizvodnje nepovratno gubi. Kapacitet novog postrojenja iznosi 350m3/h otpadnih voda (ukupno procesnih i sanitarno fekalnih), odnosno 8400m3/dan. Kapacitet obrađene otpadne vode je definisan domaćom zakonskom regulativom koja je usklađena sa direktivama EU za Dunav. Rekonstrukcija pogona KAN Tehničko-tehnokoška koncepcija rešenja koja je data generalnim projektom predviđa da se postojeće dve linije upravljanja, granulacije, prosejavanja, hlađenja i zaprašivanja (svaka kapaciteta 600 t/dan), zameni sa jednom linijom granulacije u fluidizacionom granulatoru. Kapacitet rekonstruisanog pogona će biti 1000 t/dan granulisanog KAN-a sa 27% azota. Lokacija nove granulacije će biti u zgradi „suvog” dela pogona KAN. Na osnovu baznog projekta koji je uradila francuska firma Kaltenbach-Thuring S.A. koja je i nosilac tehnologije osnovnog procesa, predviđa se rekonstrukcija postojećih instalacija pogona KAN. Na osnovu KT tehnologije, sekcija granulacije se rekonstruiše, iz primenu tehnoloških poboljšanja koja će omogućiti: • dobijanje kvalitetnijeg proizvoda (manji sadržaji vlage, manji raspon u veličini dobijenih granula. • prosečno 3,5mm, bolje mehaničke karakteristike. • smanjenje normativa sirovina i energenata. • smanjenje količine i smanjenje koncentracije čestica u gasovitim ispustima. • odvijanje procesa na način da iz rekonstruisanog dela pogona nema tečnih ispusta-kapacitet rekonstruisane linije 1000 t/dan. Predviđa se rekonstrukcija samo jedne od dve identične proizvodne linije. Izgradnja postrojenja KARBAMID II sa pratećim objektima Novi pogon za proizvodnju karbamida - KARBAMID II biše izgrađen u neposrednoj blizini postojećeg pogona KARBAMID I u krugu fabrike Azotara u Pančevu. Pored proizvodnje karbamida na pomenutoj lokaciji predviđeno je skladištenje i transport do pristaništa kao i pakovanje za prevoz drumom i železnicom. Za ove potrebe predviđeno je pored izgradnje novih objekata i korišćenje postojećih objekata kao i uklapanje novih objekata u postojeću infrastrukturu fabrike. Sam pogon KARBAMID II sastoji se od proizvodnog

Page 13: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 8

dela kompresorske zgrade i komadnog objekta. Pored pogona KARBAMID II kao novi objekti predviđaju se i rashladno postrojenje i kotlovsko postrojenje. Ovim projektom je planirana izgradnja postrojenja za proizvodnju karbamida visokokoncentrovanog azotnog đubriva kapaciteta 1100 t/dan odnosno 300.000 t/god, a po licenci holandske firme „STAMICARBON” po CO2-STRIPING postupku uz primenu svih poboljšanja u procesu i to proizvodnja što kvalitetnijeg đubriva sa smanjenim utrošcima sirovina i pomoćnih materija i zakonom dozvoljena emisija zagađujućih materija u vazduhu vodi i tlu. Sanacija i rekonstrukcija postrojenja AMONIJAK III Na postojećem postrojenju Amonijak III sa kapaciteta od 938 t/dan, očekuje se da će se nakon sanacije i rekonstrukcije, povećati kapacitet na 1050 t/dan. Ovo unapređenje proizvodnje ostvariće se:

• sanacijom katalitičkih cevi (zamena), zamenom katalizatora i zamenom izolacije plafona (opeka blokovima od caonjool vlakana.

• sanacijom unutrašnjosti i zamenom katalizatora u sinteznom reaktoru 105-D po licenci Casale.

• Ugradnjom izmenjivača 123-C i 123-C1 sa pripadajućim cevovodom • Ugradnjom izmenjivača 1102-C sa pripadajućim cevovodom. • Ugradnjom kola za recirkulaciju sinteznog gasa u kompresoru 103-J.

Efekti koji se očekuju od ovog unapređenja proizvodnje su: smanjenje emisija azotnih oksida, ušteda gasa od oko 0,6 Gcal/t proizvedenog amonijaka i povećanje kapaciteta proizvodnje pogona amonijaka za 11,9%. Rekonstrukcija tri linije za proizvodnju azotne kiseline U okviru kompleksa HIP Azotare u Pančevu nalaze se tri linije za proizvodnju 56-57% azotne kiseline. Prve dve linije su kapaciteta od 257,5 t/dan, računato na 100% azotnu kiselinu, dok je treća linija kapaciteta 544 t/dan računato na 100% azotnu kiselinu. Sve tri linije su izgrađene po projektu firme CHEMICO. Emisija NO2 gasova iz ovih pogona prelazi dozvoljenu granicu te je u cilju redukovanja ovih gasova predviđeno rekonstruisati pogon postupkom selektivne katalitičke redukcije koja se bazira na reakciji NOx gasova sa sadašnjih nedozvoljenih 2200 ppm vol. na dozvoljenih 200 ppm vol. 2. VALORIZACIJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE 2.1. PRIRODNE KARAKTERISTIKE PODRUČJA 2.1.1 OROGRAFSKE, HIDROLOŠKE I HIDROGEOLOŠKE KARAKTERISTIKE U fizičko-geografskom smislu, položaj Pančeva je definisan lokacijom urbanog tkiva na ivičnom delu Banatske lesne terase, na kontaktu dveju morfoloških celina, koje imaju svoju identifikaciju kao južno krilo Banatske lesne terase i aluvijalne ravni Dunava. Pančevo se nalazi u onom delu Južnog Banata na lesnoj terasi, koja je u neposrednoj blizini inundacione ravni Dunava, nizvodno od ušća Tamiša u Dunav.

Page 14: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 9

Aluvijalna ravan, generalno posmatrano izgrađena je iz nižih i viših delova. Niži delovi aluvijalne ravni su tzv. inundacione ravni koje Dunav redovno plavi pri visokim vodostajima. Više delove čini aluvijalna terasa. Ove zone u Priobalju Dunava poznate su kao ribolovna područja. Ritska područja su takođe, sa staništa raznovrsnosti divljači, atraktivni lovni tereni. Ovi prostori, međutim, u obuhvatu predmetnog Plana, u velikoj meri su degradirani i izmenjeni pod antropogenim uticajem. U geološkom pogledu aluvijalna terasa je sastavljena od peska i pretaloženog lesa. Površinski slojevi sastavljeni su od sitnijih, pa do najkrupnijih formi peska, a sa daljim povećanjem dubine preko 6 metara, slojeve peska smenjuju sitniji šljunkovi sa prelazom na krupnije granulacije. Područje koje zahvata grad Pančevo nalazi se na nadmorskoj visini od 70 do 78,45 m. 2.1.2. HIDROLOGIJA Hidrologija područja grada Pančeva može se posmatrati kroz dva aspekta: 1) površinske vode i 2) podzemne vode. U pogledu površinskih voda teritoriju grada karakteriše da su južna i jugoistočna strana oivičene rekama Dunavom i Tamišom, a sa istočne strane vodotokom Nadelom koji je nastao sakupljanjem površinskih i dreniranjem podzemnih voda. Vodostaj Dunava i Tamiša osmatra se svakodnevno na vodomernoj letvi čija je 0 na koti 67,33 m. Apsolutni minimum vodostaja je na koti 66,03 m, a maksimum na 74,87 m te je apsolutna amplituda 8,84 m. U vreme malih voda, reke imaju ulogu drenaža priobalnog područja, a u vreme velikih (prolećnih) voda nivo je viši od priobalnog područja i stvara uspor u režimu podzemnih voda. Pri tome reka Tamiš skoro redovno plavi priobalno područje i zahvaljujući tome formirao se tzv. Jabučki rit. Režim podzemnih voda direktno zavisi od morfoloških, geoloških i hidrogeoloških karakteristika posmatranog područja, klimatskih uslova, blizina reka i stepena uticaja ljudskog faktora kroz izgrađenost hidrotehničkih objekata. Analizom podataka višegodišnjih osmatranja došlo se do sledećih opštih zaključaka: a) Maksimum nivoa u toku proleća i leta, a minimum u toku perida jesen-zima; b) Zapaženo je periodično osciliranje vodostaja sa ciklusom ponavljanja 5-8 godina; c) Na području niskog priobalja nivo podzemne vode je pod direktnim uticajem nivoa reka; d) Na područjima dalje od reke (lesna terasa) nivo podzemnih voda je ujednačeniji sa promenama u zavisnosti od karakteristika hidrološke godine, godišnjeg doba i faze u višegodišnjem ciklusu režima podzemnih voda; e) Za režim podzemnih voda samog gradskog područja može se reći da je stabilan. Nivoi se kreću od kote 70-74 m, a usmereni su prema Dunavu i Tamišu. 2.1.3. SEIZMIKA Za teritoriju opštine Pančevo do sada nisu vršena makroseizmička istraživanja, pa se za određivanje stepena ugroženosti od zemljotresa moraju koristiti podaci iz Karte makroseizmičke reonizacije Slika 1, („Službeni list SAP Vojvodine”, br. 20/79). Prema podacima iz ove karte, na teritoriji opštine Pančevo mogući su potresi od 7 ° MSC, s tim da postoji mogućnost da će u budućnosti deo ovog područja preći u zonu 8° MCS skale.

Page 15: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 10

Slika 1. Karte makroseizmičke reonizacije

Ugroženost predmetnog područja obuhvaćenog Planom je u granicama nužnih pasivnih i aktivnih mera zaštite, naročito kod projektovanja i izgradnje objekata.

Page 16: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 11

2.1.4. PEDOLOGIJA Celo Pančevo je podignuto na černozemu sa znacima oglejavanja na lesu. Černozem se ovde formira na lesnoj terasi, a znaci oglejavanja se javljaju usled promena na mrtvici - lesu koje izazivaju podzemne vode koje se javljaju periodično. To povremeno kvašenje donjih delova lesa podzemnim vodama stvara uslove za redukcione procese pa se stvaraju fleke i mrlje gleja. Učestalost glejnih fleka je u profilu srazmerna trajanju redukcionih procesa, tj. trajanju kvašenja od podzemnih voda. „U jugoistočnom delu Banata, duž donjeg toka Tamiša, ovaj černozem zahvata istočni deo atara Jabuke, između vodotoka Stari Dunavac i puta Jabuka - Pančevo. Sa ovog pravca širokim zahvatom pokriva severno, istočno i južno područje Pančeva i dalje se prostire na jugoistok...”(Zemljište Vojvodine, grupa autora, Novi Sad, 1972.). Akumulativno-humusni deo ovog zemljišta je blizak tipičnim černozemnim tvorevinama. Humusni horizont „A” je dobro razvijen sa prelazom (horizont AC) nad lesom, koji je počeo da se transformiše (za razliku od C horizonta kod prvog černozema). Zbog različitog režima voda, C horizont ima podslojeve koji su u različitim stepenima deformisanosti. Izvorni C horizont se nalazi samo u tragovima. Prelazni AC horizont je u gornjem delu bliži A sloju, a u donjem delu lesnom supstratu. On je sivomrke i mrkobeličaste boje, sitnogrudvičaste i zrnaste strukture. Poroznost ovog zemljišta je vrlo dobra, pa je kretanje vode u svim pravcima vrlo povoljno. Odnos ukupnog peska prema količini praha i gline je 45:55, ali u izvesnoj meri varira u zavisnosti od matičnog supstrata za tu vrstu lesa. Ovo zemljište je slaboalkalne i alkalne reakcije, jer pH u vodi humusnog horizonta iznosi 7,20-8,40. Černozem sa znacima oglejavanja na lesu je između vrednosti čistog černozema i livadskih crnica. Svojim duboko razvijenim A horizontom, pogodnim mehaničkim sastavom, odličnom strukturom, vrlo dobrim vodnim i vazdušnim režimom, predstavlja visokoproizvodno zemljište, a sa primenom agrotehničkih mera i navodnjavanjem daje najveće prinose u poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljište na kome se nalazi Pančevo trpi velike uticaje. Zemljište u građevinskom reonu gubi veoma brzo svoje prirodne karakteristike, unosi se puno produkata ljudskih aktivnosti i ono postaje antropogeno zemljište, odnosno zemljište koje je posledica ljudskog delovanja. To zemljište je uglavnom nepovoljno za obradu i poboljšava se regulisanjem humusnog sloja za oformljavanje manjih obradivih površina - u gradu su to većinom javne, zelene površine. 2.1.5. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE Geografski položaj Pančeva uslovljava umereno kontinentalnu klimu tzv. „Podunavski tip″. Dok se leti prelazna godišnja doba odlikuju promenljivošću vremena sa toplijom jeseni od proleća, leti usled pomeranja subtropskog pojasa visokog pritiska prema severu, Pančevo se često nalazi pod uticajem takozvanog azorskog anticiklona sa dosta stabilnim vremenskim prilikama i povremenim kraćim pljuskovima lokalnog karaktera. Međutim, zimi vreme je pod uticajem ciklonske aktivnosti sa Atlanskog okeana i sredozemnog mora kao i zimskog tzv. sibirskog anticiklona.

Page 17: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 12

Temperatura vazduha. Srednja godišnja temperatura vazduha za područje Pančeva iznosi 11,3°C. Najtopliji mesec je jul sa prosečnih 21,8°C, zatim sledi avgust sa 21,5°C i jun sa 20,2°C. Najhladnije je u januaru sa prosečnih -0,4°C, a to je i jedini mesec u godini kada je srednja mesečna temperatura negativna. Godišnja amplituda temperatura iznosi 22,2°C, što karakteriše veoma prijatnu klimu. Prosečna srednja minimalna godišnja temperatura vazduha u Pančevu iznosi 6,2°C. U toku godine najtopliji mesec je jul sa prosečnih minimalnih 15,3°C, zatim sledi avgust sa 14,9°C i jun sa 14,1°C. Najhladnije je u januaru sa prosečnih -3,8°C, zatim u decembru i februaru sa srednjom minimalnom vrednošću od -2,2°C. Prosečna srednja maksimalna godišnja temperatura vazduha u Pančevu iznosi 16,8°C. U toku godine najtopliji mesec je avgust sa prosečnih 28,3°C, zatim sledi jul sa 28,1°C i jun sa 26,2°C. Najhladnije je u januaru sa prosečnih 3,1°C, zatim u decembru 4,3°C i u februaru sa 6,5°C. Mraznih dana ima prosečno godišnje 86,7 ili 23,8%. Maksimalna čestina mraznih dana je u januaru prosečno 25,2 dana a period javljanja je od oktobra do aprila, sa najranijim javljanjem 1.oktobra, a najkasnijim 27.aprila. Učestalost ledenih dana na ovoj teritoriji iznosi prosečno 22.6 dana ili 6,2% od godine, sa periodom javljanja od novembra do marta, sa najvećom čestinom u januaru prosečno 9,6 dana. Srednji vremenski period u kome je potrebno grejanje (grejna sezona) iznosi 183 dana ili 50% godišnje i traje od 15. oktobra do 15. aprila. Učestalost toplih i jako toplih dana iznosi prosečno godišnje 10,2 % ili 36,9 dana s periodom javljanja od marta do novembra. Temperatura vazduha u periodu od 1961 do 2002. godine prikazana je u tabeli 1. Tabela 2 Prosečne, srednje, maksimalne i minimalne, vrednosti temperature vazduha u Pančevu, reducirane prema podacima za Beograd, u periodu od 1961. do 2002. godine

JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC GOD

PROSEK -0.4 2.0 6.3 11.7 17.1 20.2 21.8 21.5 17.2 11.7 6.0 1.2 11.3

MAKS 3.7 7.3 10.7 15.5 19.7 22.8 24.8 26.4 21.2 16.3 11.3 5.0 13.4

God.maks 1983 2002 2001 2000 2002 2000 1988 1992 1994 1966 1963 1985 2000

MIN -6.7 -4.0 0.6 7.5 13.8 18.1 19.3 17.7 13.6 8.5 0.8 -3.0 10.2

God.min 1964 1985 1987 1997 1991 1974 1979 1976 1996 1974 1988 2001 1978

Slika 2. Srednja vrednost temperature vazduha [°C] u Pančevu za period od 1961. do

2002. godine Relativna vlažnost vazduha Srednja godišnja vrednost relativne vlažnosti vazduha za područje Pančeva iznosi 78 %.

Page 18: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 13

Najveće vrednosti su u zimskom periodu, od 84.3 do 88.1%, a kako se leto približava, tako dolazi do značajnog porasta relativne vlažnosti. Porast relativne vlažnosti u maju i junu karakterističan je za ove krajeve i dovodi se u vezi sa pojačnom ciklonskom aktivnošću u proleće i rano leto kada se vrednosti spuštaju do oko 71%, što je srednja izmerena vrednost za maj. Relativna vlažnostvazduha data je u tabeli 2. Tabela 3. Relativne vlažnost vazduha ( u %) u periodu od 1961. do 2002. godine

JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC GOD

PROSEK 88.1 84.3 76.1 72.0 71.4 73.0 72.7 72.1 75.6 78.1 84.3 88.0 78.0

MAKS 98 94 93 81 83 86 84 86 85 91 94 97 85.5

God.maks 1971 1971 1962 1966 1961 2002 2002 1975 1975 1975 1975 1970 1970

MIN 81 75 62 65 61 56 61 56 63 66 71 79 71.2

God.min 1985 1998 1972 1968 1992 2000 2000 2000 1961 1961 1963 1989 2000

Slika 3: Prosečna vrednost relativne vlažnosti vazduha (u %) u Pančevuza period od 1961. do 2002. godine

Porast relativne vlažnosti u maju i junu karakterističan je za ove krajeve i dovodi se u vezu sa pojačanom ciklonskom aktivnošću u proleće i rano leto. U vezi sa ovim je velika razlika u promenama relativne vlažnosti idući od zime ka letu. U periodu od marta do maja smanjenje prosečnih vrednosti je 5% dok je povećanje u peridu septembar - novembar 13%. Od svih godišnjih doba zimi pokazuje najveću relativnu vlažnost 88%, zatim u jesen 76,3%, proleće 73,3% dok u leto najmanje 69,3%. Padavine. Najviše padavina na području Pančeva ima leti – 178,7 mm, a najmanje u jesen 132,2 mm. Visina padavina u vegetacionom periodu (april - septembar) iznosi 337 mm, što se može smatrati povoljnim. Srednja godišnja visina padavina je 616 mm. Prosečno, na području Pančeva najviše padavina u toku jednog dana padne u junu 30,5 mm, a najmanje u februaru 10,9 mm. Apsolutni maksimum je zabeležen 15. jula 1955. godine i iznosio je 94 mm. Sneg Padavine u obliku snega se prosečno javljaju na područiju Pančeva 22,8 dana tj. 6,3% od godine, a 18,8% od ukupnog broja padavinskih dana. Prosečno prvi dan sa padavinama u obliku snega je 03. decembar, a poslednji 18.mart, tako da je prosečno trajanje ovog perioda 105 dana.

Page 19: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 14

Magla Prosečna godišnja čestina dana sa pojavom magle u Pančevu iznosi 25,1 dan, što predstavlja 6,9% od godine, a period javljanja obuhvata sve mesece osim juna i sa najčešćim javljanjem u januaru i decembru u kojima je prosek 5,6 i 5,2 dana sa verovatnoćom 18 i 17% tj. na svakih 10 dana po 1,8 - 1,7 dana sa maglom. Verovatnoća pojave magle u novembru je 11%, a u januaru 13%. Učestalost pojave magle je veća u proleće nego u jesen 7,5 - 8,2% prema 2,8 - 3,8% dok je u vegetacionom peridu prosečna zastupljenost 2,3 dana ili 1,3% trajanja vegetacionog perida. Oblačnost Oblačnost na području Pančeva iznosi 52% pokrivenosti neba. Najvedriji je mesec jul, sa prosekom 316 časova, a najoblačniji decembar, sa 63,7 časova. Godišnja suma osunčavanja je 2.181 čas. Oblačnost je prikazana u tabeli 3. Tabela 4. Mesečne i godišnje vrednosti oblačnosti (u desetinama pokrivenosti neba) u Beogradu (prosečne, maksimalne i minimalne) u periodu od 1961. do 2002. godine

JAN FEB MAR APR MAJ JUN JUL AVG SEP OKT NOV DEC GOD

PROSEK 6.8 6.5 5.8 5.9 5.4 5.0 3.9 3.7 4.2 4.5 6.4 7.1 5.4

MAKS 8.6 8.6 8.0 7.1 7.4 6.3 6.1 5.7 7.4 7.1 8.9 9.4 6.1

God.maks 1997. 1986. 1962. 1980. 1980. 1975. 1972. 1975. 1996. 1974. 1978. 1969. 1980.

MIN 4.5 2.9 4.0 4.3 3.5 2.5 2.0 1.7 1.8 1.9 4.2 5.3 4.6

God.min 1975. 1990. 1992. 1968. 2000. 2000. 1987. 1992. 1961. 1965. 1984. 1989. 1993.

Vetrovi Meteorološka stanica u Pančevu ne poseduje anemograf, te su svi podaci o vetru korišćeni sa Beogradske opservatorije. Područje Pančeva se odlikuje velikom učestalošću vetrova. Najveću učestalost javljanja ima jugoistočni vetar (košava) koji se javlja 306 ‰, zatim severozapadni vetar sa 255‰, dok najmanju učestalost javljanja imaju severni vetar 48‰ i severoistočni 44‰. Analizom raspoloživih podataka o vetrovima na području Pančeva, dolazi se do zaključka o promenljivosti i učestalosti vetrova. Preovladavajući jugoistočni vetar najčešće se javlja u jesen 368‰, a najređe u leto 196‰. Najveća učestalost tišina (Calme) je u maju 143‰, a najmanja u novembru 51‰. Što se tiče brzine vetrova, najveću srednju godišnju brzinu za područje Pančeva ima vetar koji duva iz pravca istok-jugoistok 3,3 m/s, a najmanju južni i jugozapadni sa brzinom od 1,7 m/s. U svim mesecima, osim jula, najveća je srednja brzina onog vetra koji duva iz jugoistočnog kvadranta. Maksimalni udar vetra u Beogradu zabeležen je iz pravca istok- jugoistok i iznosio je 35.9 m/s. Maksimalni udar vetra zabeležen anemografom u toku dana svrstan je po kategorizaciji jačine vetra po Boforovoj skali u jednu od 7 kategorija.

Tabela 5. Klasifikacija brzina vetra po Boforovoj skali

Naziv vetra Bofori m/s km/h

Jak vetar 6 10.8-13.8 39-49

Vrlo jak vetar 7 13.9-17.1 50-61

Olujni vetar 8 17.2-20.7 62-74 Oluja 9 20.8-24.4 75-88

Žestoka oluja 10 24.5-28.4 89-102

Orkanska oluja 11 28.5-32.6 103-117 Orkan 12 32.7-36.9 118-133

Page 20: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 15

Raspodela učestalosti pravaca vetra, u procentima, u Beogradu za period 1975-2000., za svako godišnje doba, prikazana je na slikama koje slede.

Slika 4: Ruža vetrova za proleće Slika 5: Ruža vetrova za leto

Slika 6: Ruža vetrova za jesen Slika 7: Ruža vetrova za zimu

Slika 8: Ruža vetrova – godišnja

Page 21: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 16

2.2. OPIS LOKACIJA POJEDINAČNIH KOMPLEKSA 2.2.1. OPIS LOKACIJE KOMPLEKSA HIP PETROHEMIJA Svi objekti pojedinačnih Fabrika nalaze se u sklopu Petrohemijskog kompleksa HIP Petrohemije. Ukupna površina koju zauzima proizvodni kompleks preduzeća HIP Petrohemija na pomenutoj lokaciji iznosi oko 507 ha. Proizvodni kompleks HIP Petrohemije U Pančevu je izgrađen na približno ravnom zemljištu. Referentna kota preduzeća je na nadmorskoj visini od 75,15 m. Generalni urbanistički plan naselja Pančevo izrađen je 1975.g. U vezi sa ovim planom Fabrike HIP Petrohemije dobile su upotrebne dozvole za rad. Fabrika Etilen Fabrika za pirolizu benzina sagrađena je na sledećim parcelama:15954-15957, 15959-15963, 15965, 15967, 15969/1 i 2, 15970, 15972, 15974/1 i 2, 15975/1 i2, 15981-15985, 15987-15990, 15992, 15993, 15995/1 i 2, 15996, 15997, 15318 i 15 319 k.o.Pančevo. Gore navedene parcele su u društvenoj svojini sa pravom korišćenja D.P. HIP-Petrohemija Pančevo. Putevi u Fabrici etilena nalaze se na sledećim parcelama:15953, 15958, 15964, 15966, 15968, 15971, 15973, 15978, 15980, 15986, 15991, 15994,15301 k.o. Pančevo. Površina zemljišta koje zauzima osnovni pogon i prateći objekti Fabrike etilena iznosi

0,112 km2. Putevi u Fabrici ETILEN zauzimaju 23058 m2. Fabrika PENG PENG. Fabrika za proizvodnju polietilena niske gustine sagrađena je na sledećim parcelama: 15894-15905, 15907, 15908, 15910, 15911, 15913, 15914, 15915 k.o. Pančevo. Gore navedene parcele su u društvenoj svojini sa pravom korišćenja D.P. HIP-Petrohemija Pančevo. Putevi u okviru pogona PENG nalaze se na sledećim parcelama: 15906, 15909, 15912 k.o. Pančevo. Fabrika PEVG Fabrika za proizvodnju polietilena visoke gustine sagrađena je na sledećim parcelama: 1593015934, 15936-15940, 15942, 15943, 15945, 15946, 15947 i 15952 k.o. Pančevo. Gore navedene parcele su u društvenoj svojini sa pravom korišćenja D.P. HIP-Petrohemija Pančevo. Putevi u okviru pogona PEVG nalaze se na sledećim parcelama: 15935, 15941, 15944 k.o. Pančevo. Fabrika Energetika Fabrika Energetika sagrađena je na sledećim parcelama: 15312, 15313, 15317, 15320, 15326, 15329-15334, 15921-15927 k.o. Pančevo. Gore navedene parcele su u društvenoj svojini sa pravom korišćenja D.P. HIP-Petrohemija Pančevo.

Page 22: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 17

Putevi u energetici se nalaze na parcelama 15916, 15919, 15925, 15337 k.o. Pančevo.

Površina zemljišta koje zauzimaju Energetika je 0.049 km2, dok se putevi prostiru na 691 m

2.

Putevi u okviru Fabrika Energetika nalaze se na sledećim parcelama: 15935, 15941, 15944 k.o. Pančevo. Fabrika za obradu voda Fabrika za obradu otpadnih voda sagrađena je na sledećim parcelama: 15303, 15304, 15305, 15306, 15307, 15308, 15310, 15311/1, 15311/2, 15314, 15325 k.o. Pančevo. Gore navedene parcele su u društvenoj svojini sa pravom korišćenja D.P. HIP-Petrohemija Pančevo. Putevi u okviru fabrike za preradu otpadnih voda nalaze se na sledećim parcelama 15305, 15309 k.o. Pančevo.

Površina zemljišta koje zauzima fabrika je 0.046 km2

, dok se putevi prostiru na 2785 m2

. Putevi u okviru Fabrike za preradu otpadnih voda nalaze se na sledećim parcelama: 15935, 15941, 15944 k.o. Pančevo. Deponija kontaminiranog materijala Deponija kontaminiranog materijala iz fabrike Elektroliza nalazi se u sklopu Petrohemijskog kompleksa HIP Petrohemije. Deponija kontaminiranog materijala iz fabrike Elektroliza je locirana na prostoru južno od plovnog kanala i Azotarinih kanala otpadnih voda, istočno od Dunavskog odbrambenog nasipa i severno od Rafinerijskih cevovoda u okviru ''Kompleksa za odlaganje mulja'' površine oko 30 ha. Okolni teren lokacije je na prosečnoj koti 70,50 mnm do 71.00 mnm, močvaran sa depresijama (ranijim kanalima). Sama deponija je smeštena na postojećem nasipu od refundiranog peska veličine platoa 79,0 x 62,0 m, prosečna kota platoa je 73,50 mnm. Lokacija deponije nalazi se u okviru k.o. Pančevo i zauzima sledeće katastarske parcele 11246/1, 11246/2 i 11278. Generalnim urbanističkim planom naselja Pančevo predviđeno je da se može vršiti izgradnja proizvodnih, skladištnih, energetskih i drugih objekata unutar proizvodnog kompleksa HIP Petrohemije, Pančevo, Spoljnostarčevačka 82. Lokacija deponije kontaminiranog materijala iz fabrike Elektroliza nalazi se u sastavu i unutar granica postojećeg proizvodnog kompleksa preduzeća na lokacijama postojećih objekata ili na lokacijama koje su predviđene za buduća proširenja. 2.2.2 OPIS LOKACIJE KOMPLEKSA NIS RAFINERIJE NAFTE PANČEVO Jugoistočno i istočno od središta industrijske zone lociran je kompleks preduzeća NIS Rafinerije nafte, Pančevo. U blizini kompleksa, južno, nalazi se stambeno naselje Starčevo. Proizvodni kompleks se nalazi na levoj strani Spoljnostarčevačke ulice, posmatrano udaljavajući se od Pančeva. U sastavu lokacije kojom raspolaže preduzeće NIS RNP nalazi se i pristanište na Dunavu, koje se nalazi na rubu kompleksa HIP Petrohemije, nizvodno Dunavom, na levoj strani. Generalnim urbanističkim planom grada Pančeva bilo je predviđeno da se može vršiti izgradnja proizvodnih, skladišnih, energetskih i drugih objekata unutar proizvodnog kompleksa NIS RNP, Pančevo, Spoljnostarčevačka 80. Blok br. V

Page 23: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 18

U prvoj fazi razvoja NIS Rafinerije nafte Pančevo izgrađeni su objekti smešteni u bloku V, koje prepoznajemo po trocifrenim oznakama u sistemu označavanja NIS RNP. Raspored opreme u objekatima pojedinih postrojenja je po pravilu grupni, odnosno kompaktan. U ovom bloku smeštena su sledeća postrojenja: 1 Postrojenje za atmosfersku destilaciju sirove nafte I (S-100) 2 Postrojenje visbrekinga (S-200) 3 Postrojenje platforminga (S-300) 4 Postrojenje za hidrodesulfurizaciju (S-400) 5 Postrojenje za obradu gasova I (S-500/550/570)/650 6 Postrojenje za redestilaciju benzina (S-600) 7 Postrojenje za ekstrakciju aromata (S-620) 8 Postrojenje za merox benzina (S-650) 9 Postrojenje za merox mlaznog goriva (S-750), 10 Meroks za mlazno gorivo I (S-850), 11 Postrojenje za obradu kisele vode (S-900) i 12 Postrojenje zaobradu otpadne lužine (S-1800) 13 Rekuperacija gasova (S-1000) Konstatuje se da se objekti bloka V nalaze se u sklopu NIS Rafinerije nafte, Pančevo i da su smešteni na sledećim parcelama (podaci iz katastarskog operata):3545 k.o. Vojlovica. Pogoni smešteni u bloku V, nalaze se u sastavu i unutar granica postojećeg proizvodnog kompleksa preduzeća na lokacijama postojećih objekata ili na lokacijama koje su predviđene za buduća proširenja. Blok br. VI U drugoj fazi razvoja NIS Rafinerije nafte Pančevo izgrađeni su objekti smešteni u bloku VI, koje prepoznajemo po četvorocifrenim oznakama u sistemu označavanja NIS RNP. Raspored opreme u objektima pojedinih postrojenja je po pravilu grupni, odnosno kompaktan. U ovom bloku smeštena su sledeća postrojenja: 1 Postrojenje za atmosfersku destilaciju sirove nafte II (S-2100) 2 Postrojenje za vakuum destilaciju (S-2200) 3 Postrojenje za katalitičko krekovanje u fluidizovanom sloju (S - 2300) 4 Postrojenje hidrodesulfurizacije (S-2400) 5 Postrojenje za proizvodnju sumpora (Claus proces) (S-2450) 6 Postrojenje za obradu gasova II (S-2500) 7 Postrojenje meroksa za TNG (S-2550) 8 Postrojenje za alkilaciju (S-2600) 9 Meroks lakog benzina (S-2650) 10 Meroks lakog krekovanog benzina (S-2750) 11 Meroks teškog krekovanog benzina (S-2850) 12 Stripovanje kisele vode (S-2900) 13 Regeneracija amina (S-2950) Konstatuje se da se objekti bloka VI nalaze se u sklopu NIS Rafinerije nafte, Pančevo i da su smešteni na sledećoj parceli: 3559 k.o. Vojlovica. Pogoni smešteni u bloku VI, nalaze se u sastavu i unutar granica postojećeg proizvodnog kompleksa preduzeća na lokacijama postojećih objekata ili na lokacijama koje su predviđene za buduća proširenja. Na osnovu napred navedenog ocenjuje se da su ispunjeni uslovi predviđeni urbanističkim planom Pančeva.

Page 24: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 19

Ostali blokovi U ostala proizvodna postrojenja spadaju:

• Postrojenje za bitumen (S-0250) • Postrojenje za polimer bitumen (S-0290) • Sulfolan - postrojenje za ekstrakciju aromata (S-3600) • Sistem baklje (S-1700/2700/2795)

Konstatuje se da se objekat Postrojenja za bitumen i polimer bitumen (S-0250/S-0290) i nalazi se u sklopu NIS Rafinerije nafte, Pančevo i da je smešten u bloku 16 na sledećoj parceli: 3530 k.o. Vojlovica. Konstatuje se da se objekat Sulfolana - postrojenja za ekstrakciju aromata (S-3600) nalazi se u sklopu NIS Rafinerije nafte, Pančevo i da je smešten u bloku 22 na sledećoj parceli:3568 k.o. Vojlovica. Konstatuje se da je sistem baklje smešten u bloku IV na parceli broj 3538 k.o. Vojlovica. Generalnim urbanističkim planom grada Pančeva predviđeno je da se može vršiti izgradnja proizvodnih, skladišnih, energetskih i drugih objekata unutar proizvodnog kompleksa NIS RNP, Pančevo, Spoljnostarčevačka 199. Pomenuti pogoni nalaze se u sastavu i unutar granica postojećeg proizvodnog kompleksa preduzeća na lokacijama postojećih objekata ili na lokacijama koje su predviđene za buduća proširenja. Na osnovu napred navedenog ocenjuje se da su ispunjeni uslovi predviđeni urbanističkim planom Pančeva. Manipulacija Skladištni, proizvodni i manipulativni objekti i postrojenja Manipulacije NIS RNP, se prostiru na vrlo velikom prostoru unutar industrijskog kompleksa. Raspored opreme u objekatima pojedinih postrojenja je po pravilu razuđen i linijski, odnosno nije kompaktan. Rezervoarski prostor je podeljen u blokove, a u njima su smešteni rezervoari za skladištenje nafte i naftnih derivata. U okviru manipulacije kao najznačajniji mogu se izdvojiti sledeći sistemi: 1 Sistem benzina 2 Sistem dizela 3 Sistem lož ulja 4 Sistem petroleja 5 Sistem TNG 6 Sistem solvenata 7 Sistem sirove nafte 8 Pristanište 9 Autopunilište 10 Železnica Konstatuje se da se objekti Manipulacije nalaze se u sklopu NIS Rafinerije nafte, Pančevo i da su smešteni na sledećim parcelama: 3527, 3529, 3532, 3534, 3536, 3551, 3549, 3547, 3553, 3555, 3574, 3572, 3570, 3526, 3538, 3578, 3576, 3581 k.o. Vojlovica i 6964/1 6964/2 k.o. Pančevo, novi premer. Pogoni smešteni u Manipulaciji nalaze se u sastavu i unutar granica postojećeg proizvodnog kompleksa preduzeća na lokacijama postojećih objekata ili na lokacijama koje su predviđene za buduća proširenja. Na osnovu napred navedenog ocenjuje se da su ispunjeni uslovi predviđeni urbanističkim planom Pančeva.

Page 25: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 20

Energana Objekti Energane NIS RNP su smešteni na izdvojenoj lokaciji, severo istočno u odnosu na blokove V i VI. Konstatuje se da se objekti Energane nalaze se u sklopu NIS Rafinerije nafte, Pančevo i da su smešteni u bloku 9 na sledećoj parceli: 3557 k.o. Vojlovica. Pristanište RNP Lokacija instalacije za utovar i istovar na prsitaništu se nalazi na teritoriji Pančeva na udaljenosti 6 km od grada na levoj obali Dunava. Idejnim projektom „Rekonstrukcija i modernizacija instalacija za utovar i istovar na pristaništu RNP” se predviđa: Izgradnja pet (5) rezervoara kapaciteta po 3000 m3 tipa ″čaša u čaši″ sa plivajućom membranom i fiksnim krovom za benzen, toluen, BMB 92, BMB 95, dok se za dizel predviđa rezervoar sa fiksnim krovom. Rezervoari za benzen i toluen će imati sistem zaštitnog gasa (″blanketing″), Takođe se predviđa ugradnja devet (9) utovarnih ruku sa povraćajem gasne faze i zatvorenim sistemom dreniranja, kao i ugradnja četiri istovarne ruke i postavljanje četiri nove pumpe za istovar na pristanima I, II, III i IV,

Pored navedenog predviđa se postavljanje deset (10) centrifugalnih pumpi i to četiri pumpe za BMB 95, jedna za BMB 92, dve za dizel i tri za benzen i toluen, kao i rekonstrukcija postojećih električnih instalacija Ovim projektom je predviđen:

• utovar: benzena, toluena, BMB-92 (EN 228), BMB-95 (EN 228), primarnog benzina iz RNP, pirolitičkog benzina iz Petrohemije, dizela (EN 590) i lož ulja.

• istovar: vakuum gasnog ulja (VGU), primarnog benzina za Petrohemiju i sirove nafte.

• međufabričko prepumpavanje: primarni i pirolitički benzin i TNG.

Projektom je predviđeno postavaljenje savremene opreme koja zadovoljava tehnološke ali i ekološke standarde, koji se u ovom slučaju odnose na sisteme i rešenja za smanjenje emisije zagađujućih materija kako kod rezervoara sa plivajućom membranom, tako i kod utakačkih ruku, sistemom za povraćaj gasne faze. Posebno se predviđa da rezervoari u kojima će se vršiti skladištenje benzena i toluena, treba da sadrže sistem zaštitnog gasa „blanketing”, kako bi se u najvećoj mogućoj meri smanjila emisija ovih zagađujućih supstanci. 2.2.3. OPIS LOKACIJE KOMPLEKSA HIP AZOTARE Severozapadno od središta industrijske zone lociran je kompleks preduzeća HIP Azotara. U blizini fabrike nalaze se stambena naselja Vojlovica i Topola. U sastavu lokacije preduzeća HIP Azotara nalazi se kanal ovog preduzeća koji predstavlja rukavac reke Dunav. Pogon amonijaka III Objekat Pogon za proizvodnju amonijka AMONIJAK III nalazi se u sklopu fabrike za proizvodnju veštačkih đubriva HIP Azotara.

Page 26: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 21

Pogon AMONIJAK III sagrađen je na sledećim parcelama: 15784,15785,15793,15794,15795,15796,15797,15798,15799,15800,15801,15802,15811, 15810,15812,15814,15815. Pogon azotne kiseline Objekat Pogon za proizvodnju AZOTNE KISELINE koji se sastoji od proizvodnih linija I,II i III nalazi se u sklopu Fabrike za proizvodnju veštačkih đubriva HIP Azotara . Pogon za proizvidnju azotne kiseline sagrađen je na sledećim parcelama : 15660,15661,15662,15656,15657,15658 i 15659 k.o. Pančevo. Pogon NPK Objekat Pogon NPK nalazi se u sklopu Fabrike za proizvodnju veštačkih đubriva HIP Azotara. Pogon NPK sagrađen je na sledećim katastarskim parcelama: 15741,15742,15743,15744, 15746,15747,15748 ,15752, k.o. Pančevo. Pogon NPK kao i prateći pomoćni objekti nalaze se u sastavu i unutar granica postojećeg proizvodnog kompleksa preduzeća na lokacijama postojećih objekata ili na lokacijama koje su predviđene za buduća proširenja.Na osnovu napred navedenog ocenjuje se da su ispunjeni uslovi predviđeni urbanističkim planom Pančeva. Pogon je uništen u NATO agresiji. Nije planirano da se obnovi proizvodnja kompleksnih NPK đubriva. Veliki deo objekta je (70-80% ) već je uklonjen sa lokacije. U funkciji je jedino sekcija pakovanja, gde se vrši pakovanje karbamida , a sada se vrši i blending i pakovanje mešanih NPK đubriva. Pogon karbamida I Objekat Pogon za proizvodnju KARBAMID-a I nalazi se u sklopu Fabrike za proizvodnju veštačkih đubriva HIP Azotara. Pogon KARBAMID I sagrađen je na sledećim katastarskim parcelama : 15719,15720,15721,15723,15724,15725,15726,15728,15730,15731,15732 i 15733 k. o. Pančevo. Pogon KAN Objekat Pogon KAN-a nalazi se u sklopu Fabrike za proizvodnju veštačkih đubriva HIP Azotara. Pogon KAN sagrađen je na sledećim katastarskim parcelama: 15465,15627,15630,15631,15632,15633,15634,15638,15639,15640,15641,15642,15644,15645,15646,15647,15648,15649,15650,15651,15652,15653,15762,15761,15763,15764 k.o. Pančevo. Pogon AN i N- rastvora Objekti pogona AN i N rastvora nalaze se u sklopu Fabrike za proizvodnju veštačkih đubriva HIP Azotara.

Page 27: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 22

Pogon AN i N-rastvora sagrađen je na sledećim katastarskim parcelama: 15711,15712, 15713, 15714, 15716 k.o. Pančevo. Pogon Energetike Objekti pogona Energetike nalaze se u sklopu Fabrike za proizvodnju veštačkih đubriva HIP Azotara. Pogon Energetike sagrađen je na sledećim katastarskim parcelama :15663, 15664, 15665, 15666, 15667, 15668, 15669, 15670, 15671, 15673, 15674, 15675,15636, 15524, 15766 k.o. Pančevo. 2.2.4. GRADSKA FABRIKA OTPADNIH VODA

Urbano područje naselja Pančeva je samo delimično pokriveno kanalizacionom mrežom. Krajnji recipijent otpadnih komunalnih voda naselja Pančevo i Starčevo je reka Dunav, u koju se otpadne vode izlivaju direktno bez prečišćavanja. Postojeća kanalizaciona mreža nije u skladu sa zahtevanim nivoom usluga usled zastarelosti određenih delova kanalizacionog sistema, iz čega proističe neophodnost i potreba za radovima na rekonstrukciji ovog sistema.

Predmet Projekta uređaja za prečišćavanje otpadnih voda je proširenje i poboljšanje postojećeg kanalizacionog sistema u naselju Pančevo (uključujući i područje Topole, Vojlovice i naselja Kudeljarski Nasip, koja još uvek nemaju kanalizacioni sistem) i u naselju Starčevo, uključujući i izgradnju novog postrojenja za preradu otpadnih voda (PPOV).

Postrojenje za preradu otpadnih voda biće izgrađeno u južnoj industrijskoj zoni u Pančevu. Lokacija budućeg postrojenja se nalazi na oko 2 km od najbliže stambene zone i približno 150 m od reke Dunav, na kat. parcelama br. 7747/14, 7977, 7978, 7979, 7980, 7981/1, 7981/2, 7981/3, 7983/2, 7985, 8000, 8179/2.- na području tzv G2.

Slika 9– Izvod iz Programa GP naselja Pančeva

Predmetne parcele na kojima se planira izgradnja kompleksa za prečišćavanje su neizgrađene. Izgradnja uređaja za prečišćavanje otpadnih voda u Pančevo, u južnoj industrijskih zoni svakako podrazumeva tačno definisanje njegove prostorne disperzije, odnosno površine koja će biti potrebna za izgradnju jednog ovakvog kompleksa.

PREDLOŽENA LOKACIJA ZA IZGRDNJU PPOV

Page 28: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 23

2.3. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA 2.3.1. HIP PETROHEMIJA Fabrika Etilena Fabrika Etilena svoj rad zasniva na krekovanju sirovog benzina. Izlazni gasovi se hlade, separišu od težih ugljovodonika frakcionacije i komprimuju. Iz sirovih proizvoda uklanjaju se kiseli gasovi (kaustično pranje) i voda (sušionici sa molekulskim sitima). Nakon pothlađivanja ovi gasoviti i tečni proizvodi odvajaju i prečišćavaju (u destilacionim kolonama i reaktorima) radi dobijanja glavnih i sporednih proizvoda na sekciji hladne, odnosno tople frakcionacije, a potom i na sekciji za hidrogenaciju benzina. Sekcija pirolitičkih peći Sirovi benzin isparava i krekuje se u pećima za krekovanje u prisustvu pare za razblaživanje. Sastav sirovine, izlazna temperatura i uslovi krekovanja određuju prinos olefina. Gasoviti proizvodi koji izlaze iz peći za krekovanje hlade se u razmenjivačima toplote koji koriste kotlovsku vodu visokog pritiska kao rashladni medijum, pri čemu nastaje para visokog pritiska koja se koristi dalje u postrojenju. BROJ PEĆI 7 + 1 VREME ZADRŽAVANJA 0,3 s DEKOKSOVANJE NA 40 – 50 dana ODNOS PARA-BENZIN 0,6 KAPACITET 4 peći 10,93 t/h i 4 peći 12,40 t/h SIROVINA

• primarni benzin • min. 69,2% parafina • odnos izo/normani parafini = 0,66 • max 9,0% aromata EFIKASNOST 89% (sa 15% viška vazduha) PROIZVODNJA

PARE 16,3 t/h po peći PRINOS 30,98% • 29 – 31% etilena • – 15% propilena.

Povratni etan iz sekcije hladne frakcionacije krekuje se u posebnim pećima za krekovanje. BROJ 2 VREME ZADRŽAVANJA 0,45 s DEKOKSOVANJE NA > 60 dana ODNOS PARA-ETAN 0,33 SIROVINA Etan min. 98 mol% KONVERZIJA 60% PRINOS 49,5% etilenaPROIZVODNJA PARE 4,15 t/h po peći. Dalje hlađenje krek-gasa odvija se u primarnom frakcionatoru koji omogućava odvođenje toplote iz gasovitih proizvoda cirkulacionim uljem , kao i uklanjanje kondenzovanih težih frakcija u vidu pirolitičkog ulja. Pirolitičko ulje se odvodi iz cirkulacionog ulja i stripuje se parom za razblaživanje u striperu pirolitičkog-ulja pri čemu se uklanjaju benzinske frakcije, da bi se dobila odgovarajuća tačka paljenja. Sekcija kompresije Krek gas se komprimuje u centrifugalnom kompresoru sa četiri stepena kompresije, što omogućava komprimovanje gasa do oko 36 bar. Ugljovodonici koji se kondezuju u prva tri stepena se konsekutivno vraćaju nazad u niži stepen komprimovanja. Nakon trećeg stepena kompresije iz krek-gasa se uklanjaju kiseli gasovi kaustičnim pranjem, a nakon četvrtog stepena se iz gasovitih proizvoda uklanjaju tragovi vode u sušionicima sa molekulskim sitima. Pored krek-gas kompresora na sekciji Kompresije se nalaze etilenski i propilenski kompresori. Sekcija hladne frakcionacije

Page 29: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 24

Nakon kompresije i uklanjanja kiselih gasova i vlage, krek-gas se pothlađuje u sistemu demetanizera do temperature od -160°C da bi se izdvojio vodonik visoke čistoće potreban za hidrogenaciju acetilena. Struja sa dna demetanizera odlazi ka deetanizeru čija je uloga da razdvoji C2 frakciju od C3 i težih frakcija. C2 frakcija sa vrha deetanizera odlazi ka reaktorima za hidrogenaciju acetilena (izotermski i dva adijabatska - radni i zaštitni), a zatim nakon uklanjanja vlage u sekundarnom sušioniku, odlazi ka etilenskoj koloni. Sa vrha etilenske kolone se izdvaja etilen (polymer grade) koji se distribuira ka potrošačima, odnosno na skladište, dok struja sa dna koja se sastoji uglavnom od etana, preko sistema razmenjivača, odlazi ka pećima za pirolizu recikl-etana. Sekcija tople frakcionacije Struja sa dna deetanizera odlazi ka sistemu depropanizera koji se sastoji iz dve kolone i čija je uloga da odvoji C3 frakciju od C4 i težih frakcija. Sa vrha depropanizer rektifikatora C3 frakcija odlazi ka reaktorima za hidrogenaciju metil-acetilena i propadiena, a nakon toga ka propilenskoj koloni odakle se izdavaja propilen čistoće 93% i šalje ka skladištu. Struja sa dna depropanizer-stripera odlazi ka debutanizeru čija je uloga da odvoji C4 frakciju na vrhu kolone koja odlazi ka skladištu, od C5 i težih frakcija koje odlaze ka sekciji hidrogenacije benzina. Sekcija hidrogenacije benzina Svrha jedinice za selektivnu hidrogenaciju netretiranog pirolitičkog benzina je da odstrani nestabilna jedinjenja u cilju dobijanja pirolitičkog benzina prema traženim specifikacijama. Sekcija se sastoji iz reaktorskog i destilacionog dela. Reakcija hidrogenacije se odigrava u trofaznom sistemu prolazom smeše netretiranog piro-benzina i vodonika preko katalizatora. Struja iz raktora napaja stabilizer kolonu čiji je zadatak da ukloni lakše ostatke da bi se postigao traženi napon pare piro-benzina. Produkt sa dna stabilizer kolone šalje se u redestilacionu kolonu čija je svrha da odstrani teške ostatke da bi se postigao specificirani proizvod. Kotlovi, pregrejači i obrada kondenzata U Fabrici Etilen postoje dva kotla za proizvodnju pare visokog pritiska, kapaciteta 70-80 t/h. Para visokog pritiska iz kotlova i iz parnih domova pirolitičkih peći odlazi ka pregrejačima pare koji pregrevaju paru do 441°C, koja je neophodna za pokretanje turbina kompresora na sekciji kompresije. Pored pare visokog pritiska i pregrejane pare visokog pritiska u fabrici postoji još nekoliko nivoa para (para srednjeg pritiska, para niskog pritiska, para za razblaživanje...) čija je namena različita u zavisnosti od nivoa, za pokretanje turbina pumpi i kompresora u pogonu, kao grejni medijum u razmenjivačima pare, itd. Kondenzat različitih nivoa odlazi ka sekciji obrade kondenzata da bi se stvoreni kondenzat ponovo iskoristio i tako povećala energetska efikasnost postrojenja. Kapacitet postrojenja Fabrika Etilen koja radi u sklopu Petrohemijskog komleksa u Pančevu je projektovana za proizvodnju etilena od 200.000 t/godišnje, čija je čistoća 99.9% (polymer grade). Proizvodnja ove količine je bazirana na 333 radna dana, odnosno oko 8.000 časova godišnje, a ostatak vremena u godini je predviđen za redovni remont postrojenja. Hemijska čistoća propilena je aproksimativno 93% mol (chemical grade) i dobija se u količini oko 85000 t/godišnje. PENG Reakcija polimerizacije izvodi se na visokom pritisku mehanizmom slobodnih radikala i

Page 30: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 25

upotrebom peroksidnih katalizatora kao inicijatora. Reakcija se izvodi u autoklavnom

reaktoru sa mešanjem pod pritiskom p=1200-2000 bar i temperaturi od 170 do 285o

C u zavisnosti od tipa PE koji se proizvodi. Ovaj proces omogućava dobijanje PE gustine od 0,914 do 0,934 i MI od 0,1 do 250. Kapacitet postrojenja je 45.000 t/god. Postrojenje se sastoji iz sledećih osnovnih sekcija: sinteze, silosa, pakovanja i skladištenja. Pored osnovnih sekcija u Fabrici postoje i sledeće pomoćne sekcije: a skladištenja i mešanja katalizatora, istovara i skladištenja modifikatora i prečišćavanja etilena. Ključni faktor koji usmerava reakciju sinteze polimera na visokom pritisku su specifični inicijatori. Danas se u fabrici PENG koriste inicijatori organsko-peroksidnog tipa. Sekcija sinteze je ključni deo postrojenja za proizvodnju PENG, odnosno najvažniji deo tehnološkog procesa. U sekciji sinteze mogu se dobiti kopolimeri etilena i etilen-vinilacetatni kopolimeri do 6% vinilacetata. Indeks tečenja rastopa (MI) ovakvih polimera je između 0,30 i 250. Reaktorska linija se sastoji od: sistema primarne kompresije, sistema sekundarne kompresije, reaktorskog sistema sa hladnjakom proizvoda, sistema za ubrizgavanje modifikatora, sistema za ubrizgavanje inicijatora, separatora visokog pritiska, sistema gasa za reciklovanje, separatora niskog pritiska, sistema za fleš gas, sistema ekstruzije i sistema za transport i merenje granula PE. Sekcija pakovanja i uskladištavanja ima tri celine. Prvi deo služi za pakovanje proizvoda u vreće, drugi za otpremu proizvoda u rinfuzu i treći deo služi za skladištenje upakovanog polimera. Pošto je proces zatvoreni sistem, sadržaj inerata koji se nalazi u svežem napojnom etilenu kao i onih već prisutnih u sistemu, se može povećati toliko da dođe do pogoršavanja osobina proizvoda. Zato se kontinualno oko 6% iz sistema fleš gasa izdvaja i upućuje u jedinicu za prečišćavanje etilena. Dekompozicija Reakcija polimerizacije etilena odvija se u autoklavnom reaktoru zapremine V= 0.95 m3. Rekcija započinje sa inicijatorima –organskim peroksidima, odvija se po mehanizmu slobodnih radikala, koji započinju reakciju. Reakcija je egzotermna, temperatura je oko 175-285°C. Pritisak u reaktoru je oko 1350 bar. Neophodna je stalna kontrola pritiska i temperature u reaktoru da bi se sprečila dekompozicija. Dekompozicija se dešava kada temperatura u reaktoru pređe 316°C. Tada dolazi do nekontrolisane termičke polimerizacije etilena, porasta temperature i pritiska , rasprskavanja sigurnosnih membrana koje obezbeđuju reaktor i izbacivanja sadržaja iz reaktora u atmosferu gde se kao krajnji produkti sagorevanja javljaju vodonik , ugljenik i metan. Po mestu odigravanja , dekompozicije se razvrstavaju u one koje se dešavaju u reaktoru i u vazduhu a koje su posebno opasne zbog udarnog talasa koji se tom prilikom javlja. Količine ispusta u atmosferu pri dekompoziciji prikazane su u odgovarajućem poglavlju. Kapacitet fabrike i kvalitet proizvoda Projektovani kapacitet fabrike je 45.000 t/god. polietilena niske gustine u obliku granula. Fabrika polietilena niske gustine je projektovana za rad 330 dana godišnje, odnosno maksimalno 8.000 sati /godišnje. Ostatak vremena u godini u Fabrici PENG izvodi se redovni remont postrojenja. Osnovni proizvod HIPTEN, polietilen niske gustine ima kontrolisane karakteristike po proizvođačkoj specifikaciji.

Page 31: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 26

PEVG Fabrika za proizvodnju polietilena visoke gustine se sastoji od dve odvojene linije ukupnog projektovanog kapaciteta od 50.000 t/god. Gustine proizvoda mogu kretati u intervalu od 0,930 do 0,960 a melt indeksa od 0,1 do 10,0. U postupku se koristi katalizator na bazi hromnih oksida na nosaču od SiO2 ili SiO2 / Al2O3. Dobijeni homopolimer se sastoji od nerazgranatih polimerizovanih nizova sa jednom vinil grupom CH2-CH- i jednom metil grupom -CH3 na krajevima lanca. Mogu se dobijati i kopolimeri etilena i α- olefina i oni imaju grananje koje odgovara bočnom lancu na C-atomu komonomera.Ugradnjom bočnih lanaca smanjuje se kristaliničnost polimera. Oblik čestica zavisi od vrste rastvora, a reakcija se odvija u cevnom reaktoru gde se formiraju čvrste čestice koje nošene rastvaračem idu u fleš sistem i u sistem za sušenje polimera, a potom na blendovanje, pakovanje i skladištenje. Phillips-ov postupak se sastoji od sledećih koraka: Priprema sirovina; Reakcija; Koncentrovanje polimera; Regeneracije i prečišćavanja ugljovodonika; Devolatizacije polimera; Ekstruzija; Blendovanje (mešanje); Pakovanje; i Skladištenje. Osnovna sirovina za proizvodnju je etilen velike čistoće. Primese mogu biti prisutne u veoma malim količinama. Male količine heksena-1 koriste se kao komonomer za proizvodnju kopolimera sa specifičnim osobinama. Ovaj olefin takođe mora biti visoko kvalitetan. U procesu je neophodan i medijum za odigravanje reakcije, izobutan. On se degazira, da bi se uklonile eventualne primese, zatim se suši i šalje u proces. Reciklovani izobutan, svež izobutan, etilen i katalizator se uvode u reaktor. Reakcija je egzotermna i sadržaj reaktora je homogen. Dodatak heksena-1 neophodan je kada se proizvode kopolimeri. Zatvorena kontrola procesnih parametara, vrsta katalizatora i količina dodatog heksena utiču na mogućnost proizvodnje tipova smola različitih gustina, molekulskih masa i raspodele molekulskih masa. Smola se odvaja od izobutana. Povratni izobutan se prečišćava i reciklovan vraća u reaktor. Posle sušenja smole dodaju se anti-oksidansi i drugi aditivi i vrši se obrada u ekstruderima tj. granulacija. Granule se transportuju pneumatski do velikih rezervoara za blending. Kapacitet fabrike Fabrika za proizvodnju polietilena visoke gustine sastoji se od dve identične, paralelne linije projektovanog ukupnog kapaciteta 50000 t/god. Postrojenje ima potencijalno veći ugrađeni kapacitet od nominalnog. Predviđeno vreme rada postrojenja je 8000 sati godišnje. Rad se odvija kontinuirano u tri smene, t.j. brigadno. Fabrika Energetika Tehnološki procesi u Energetici smešteni su u dve osnovne proizvodne celine: Hidroenergetska postrojenja - HEP i Termoenergetska postrojenja - TEP. Hidroenergetska postrojenja u svoj sastav uključuju crpna stanicu, postrojenje za hemijsku pripremu vode, postrojenje za tretman vode flokulacijom i bočnom filtracijom i sistem rashladnih tornjeva sa odgovarajućim potisnim pumpnim stanicama.

Page 32: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 27

Termoenergetska postrojenja u svoj sastav uključuju pogon za demineralizacionu pripremu vode, kotlarnicu, kompresorsku stanicu i mazutnu stanicu. U svim pogonima Energetike omogućeno je ručno ili automatsko vođenje procesa. Na potisima pumpi ugrađeni su manometri za merenje pritiska i kontrolu rada pumpi. Regulatori protoka obezbeđuju određeni protok otvaranjem ili zatvaranjem regulacionih ventila. Transmiteri nivoa postavljeni u rezervoarima pretvaraju pritisni signal u instrumentalni signal išalju ga na pokazivač nivoa. Prekidači alarma i alarmi služe za indikaciju nedozvoljenih stanja ialarmiranje zvučno i preko komandne table. Doziranje hemikalija omogućeno je potpunoautomatski, preko transmitera protoka, regulatora protoka, transmitera nivoa, regulacionihventila i tajmera. Sastav vode se ispituje pomoću analizatora koji šalje podatke o eventualno zaostalom hloru. Ceo rashladni sistem povezan je na komandnu tablu preko koje se vrši kontrola rada uređaja. U demineralizaciji su postavljeni merači protoka, provodljivosti, PH vrednosti, merno-regulacioni orman za elektronsku regulaciju procesa. Na cevovodima za mazut nalaze se indikatori protoka, pritiska, sigurnosni ventili itd. U kompresorima su postavljeni kontrolori pritiska, regulatori instumentalnog vazduha, diferencijalni presostati, termostati visoke temperature vazduha i ulja itd. Fabrika za obradu vode Fabrika za obradu vode HIP Petrohemije projektovana je tako da prihvata i obrađuje sve otpadne vode iz proizvodnih pogona petrohemijskog kompleksa i NIS RNP. Kapacitet postrojenja za obradu otpadne vode je 1000 m3/h. Podrazumeva se da je otpadna voda prošla predtretmane koji se nalaze u okviru proizvodnih pogona i imaju ulogu uklanjanja karakterističnih zagađivača. Uloga pretretmana u svakom pogonu se sastoji u tome, da specifična zagađenja ukloni sasvim ili do stepena koji omogućuje kvalitetnu obradu u primarnoj i sekundarnoj fazi u fabrici za obradu vode. Predtretmani imaju veliku važnost pošto su pojedini tokovi toksični, drugi su sa visokim sadržajem mineralnih ulja ili sa primesama neorganskih materija čije prisustvo negativno utiče na prečišćavanje biohemijskim postupkom. Specijalni tretman za kaustični tok u cilju oksidacije sulfida u sulfate i sulfonate izgrađen je u samom postrojenju za obradu vode. Oksidacijom sa vodonik-peroksidom uz prethodno izdvajanje benzina u ulja u separatoru, isključuje mogućnost izdvajanja vodonik sulfida u PH područjima ispod 7. Posle predtretmana koji se obavlja u proizvodnim pogonima, izuzimajući kaustični tok, otpadne vode se usmeravaju na primarno prečišćavanje, u okviru zajedničkog postrojenja. Pošto na primarni tretman dolaze odvojenim tokovima, odvojene prema sadržaju, to se tretman obavlja u dve glavne tehnološke linije, i to:

• Linija za primarni tretman otpadnih voda sa neorganskim karakteristikama; i • Linija za primerni tretman otpadnih voda sa organskim karakteristikama.

Linija za primerni tretman otpadnih voda sa neorganskim karakteristikama se sastoji iz taložnika uz korišćenje koagulanata za poboljšanje efekta taloženja posle čega izbistrena voda odlazi u prihvatni bazen pa u stabilizacioni bazen. Primarni tretman otpadnih voda koje nose organsko zagađenje idu na proces uklanjanja suspendovanih materija, ulja i masti (flotacija rastvorenim vazduhom i filtrovanjem na

Page 33: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 28

antracionim filtrima pod pritiskom). Posle primarnog tretmana otpadnih voda organskog zagađenja, otpadne vode se usmeravaju na sekundarnu obradu, na postrojenje za biološki tretman. Postrojenje za biološko prečišćavanje je bazirano na principima dvostepene biološke oksidacije gde se prvi stepen biološke obrade izvodi na biološkom filtru, a drugi stepen sa aktivnim muljem. Posle biološke obrade tokovi (čiste vode) se mešaju u stabilizacionom bazenu pre upuštanja u recipijent. U procesu obrade procesnih i sanitarnih otpadnih voda izdvajaju se četiri vrste muljeva. Postoje dve osnovne tehnološke linije za obradu mulja: Linija za ugušćivanje biološkog sanitarnog i neorganskog mulja; i Linija za ugušćivanje flotacionog mulja. U daljem postupku vrši se dehidracija mulja na centrifugama. Završna obrada i stabilizacija mulja obavlja se sa CaO ili Ca(OH)2.

Dehidracijom mulja se završava ceo tehnološki postupak prečišćavanja tehnoloških otpadnih voda HIP Petrohemije i NIS RNP. Elektroliza Fabrika hloralkalne elektrolize je industrisko postrojenje za proizvodnju hlora (gasovitog i tečnog), natrijum hidroksida , hipohlorita i vodonika. Bombardovanjem 1999. god ovo postrojenje je teško oštećeno i danas radi na nivou od 3% kapaciteta. Planira se prestanak proizvodnje i zatvaranje procesa. VCM Fabrika vinilhlorid monomera – VCM, uništena je u NATO bombardovanju 1999. godine. Napominje se da je ova fabrika u momentu razaranja bila stara više od 25 godina. Fabrika je bila projektovana po tada važećim, danas prevaziđenim propisima. Procesna sigurnost proizvodnje u fabrici je sa stanovišta današnjih, a posebno budućih propisa, nedovoljna. Fabrika u radu bila izvor emisije gasovitih i tečnih efluenata. Na osnovu programa konsolidacije i odgovarajućih odluka upravnih struktura HIP Petrohemije, ne predviđa se rekonstrukcija Fabrike VCM niti izgradnja novih proizvodnih kapaciteta. PVC Imajući u vidu da je Fabrika VCM, uništena je u NATO bombardovanju 1999. godine, fabrika polivinil hlorida je ostala bez sigurnog snabdevanja osnovnom sirovinom – monomerom. Postojeća Fabrika PVC stara je više od 25 godina. Fabrika je projektovana po tada važećim, danas prevaziđenim propisima. Tehnologija proizvodnje je „otvorena″, tj. postojeći proces proizvodnje se ne izvodi u do kraja zatvorenim sistemima, što je sa stanovišta zaštite životne sredine zbog otpuštanja VCM, nepovoljno. Procesna sigurnost proizvodnje u fabrici je sa stanovišta današnjih propisa nedovoljna. Fabrika u radu po postojećoj tehnologiji konstatno emituje gasovite efluente koji sadrže VCM. U fabrici se ne izvode merenja polutanata u radnoj sredini, pošto već duži niz godina nije u

Page 34: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 29

redovnom radu. Može se pretpostaviti da bi fabrika u normalnom radu punim kapacitetom ugrožavala radnu i životnu sredinu. Na osnovu programa konsolidacije i odgovarajućih odluka upravnih struktura HIP Petrohemije, ne predviđa se rekonstrukcija i dalji rad Fabrike PVC, niti izgradnja novih proizvodnih kapaciteta. 2.3.2. NIS – RAFINERIJA NAFTE PANČEVO RNP je najveća rafinerija u NIS-u. Raspolaže instalisanim i obnovljenim kapacitetima za primarnu, sekundarnu i konverzionu preradu nafte i njenih derivata. Ukupno raspoloživi primarni kapaciteti (postoje dva postrojenja za atmosfersku destilaciju) su na nivou od oko 5 mil. tona sirove nafte godišnje. Kapacitet konverzionih procesa, koji se koriste za konvertovanje niže vrednih frakcija mazuta u visoko vredne bele derivate, u potpunosti odgovara kapacitetima primarne prerade od 5 MTG. Sekundarni kapaciteti za preradu benzina i obradu dizel goriva nisu u potpunosti usaglašeni sa kapacitetima primarne prerade. RNP poseduje zapadne tehnologije s početka 60-tih i 70-tih godina prošlog veka i do 1991. god. je pratila korak sa razvijenim rafinerijama EU, kada je u pitanju struktura proizvodnje i kvalitet motornih goriva (benzina i dizela). Zbog sankcija, ratnih razaranja i dr., RNP je ″izgubila korak″ sa Zapadom, kada je u pitanju kvalitet, pre svega ekološki kvalitet motornih goriva. U Prilogu 1 data je blok šema postojeće Rafinerije, sa tokom sirovina i izlazima derivata.

Tehnološki opis procesa – postrojenja Rafinerije nafte Pančevo Postojeća konfiguracija RNP odgovara konfiguraciji rafinerija iz sredine 80-tih godina. Rafinerija je energetskog tipa (proizvodnja goriva – motorni benzini, dizel gorivo, mlazno gorivo i lož ulja). Stepen konverzije od 80% (odnos belih i crnih proizvoda) zadovoljava još uvek, iako je trend modernih rafinerija potpuna konverzija nafte. U pogledu mogućnosti proizvodnje goriva kvaliteta koji se trenutno zahteva u Evropi postojeća tehnološka konfiguracija je u velikom zaostatku. Do početka 2005-te godine bilo je moguće obezbediti do 450.000 t/god. bezolovnih motornih benzina (BMB-92 I BMB-95) i do 250.000 t/god. dizela prema EU standardu (350 ppm S). Od početka 2005-te količine benzina i dizela koje zadovoljavaju EU standrde (EN-228 i EN-590 sa 50 ppm S), a koje se mogu proizvesti na postojećim postrojenjima su zanemarljive. PROCES PRERADE NAFTE Uvod Sirova nafta je mešavina mnogih različitih ugljovodonika koji sadrže male količine nečistoća. Sastav sirove nafte može biti bitno različit zavisno od porekla. Naftne rafinerije predstavljaju kompleksan sistem više operacija u preradi sirove nafte i tokova derivata. Operacije u rafineriji zavise od osobina sirove nafte koja se prerađuje i od toga koji derivati treba da se dobiju. Iz tog razloga ne postoje dve potpuno iste rafinerije.

Page 35: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 30

Većina rafinerija ima frakcionu destilaciju za separaciju ugljovodonika različitog raspona tačaka ključanja. Neki procesi su složeniji i obuhvataju tečne ili čvrste katalizatore za ubrzanje konverzije ili rastvarače za lakše odvajanje frakcija različitog sastava. Sledeći glavni procesi koji se odnose na rafinerijsku preradu u rafinerijama NIS-a opisuju se dalje u ovom odeljku.

Primarna destilacija Odsoljavanje Katalitički reforming Hidro-procesing Katalitički kreking Alkilacija Izomerizacija Tretman proizvoda.

Pored navedenih, postoje i mnogi procesi posebne namene koji mogu imati važnu ulogu u naporima rafinerija da zadovolje zahteve koji se odnose na emitovanje zagađujućih supstanci i zahteve u vezi sa specifikacijom proizvoda. Postrojenje za primarnu destilaciju Postrojenje za primarnu destilaciju (CDU) je prvi važan korak u rafinerijskoj preradi. Sirova nafta se greje, zatim destiliše pod atmosferskim pritiskom (ili na nešto većem) i pri tome se odvajaju različite frakcije prema intervalu ključanja. Teže frakcije sa dna postrojenja za primarnu destilaciju, koje ne isparavaju u ovoj koloni, mogu se dalje izdvajati vakuumskom destilacijom. Veća potražnja lakih derivata i smanjena potražnja teškog mazuta dovela je do toga da rafinerije dorade atmosferski ostatak u vrednije frakcije na nižoj tački ključanja kao što su primarni benzin, kerozin i srednji destilati. Vakuumska destilacija je jednostavno destilacija ostataka iz primarne destilacije u vakuumu, pri čemu se zaobilazi termički kreking. Postrojenje za visoki vakuum (HVU) je obično prva faza u preradi u rafinisanju atmosferskog ostatka iza čega slede postrojenja za rafinisanje u daljem toku prerade. HVU proizvode sirovinsku bazu za postrojenja za krekovanje i koksovanje. Zagađujuće supstance iz sirove nafte (kao što su metali i sumpor) teže da se koncentrišu u frakciji taloga iz vakuuma. Odsoljavanje Sirova nafta i teški ostaci mogu da sadrže organska jedinjenja različitog kvaliteta, kao što su rastvorljive soli, pesak, mulj, rđa i druge čvrste materije karakteristične za taloge na dnu. So se u sirovoj nafti javlja prevashodno u formi rastvorenih ili slobodnih kristala soli u vodi sa naftnom emulzijom. Ove nečistoće, a posebno so, mogu da dovedu do začepljenja, a naročito do korozije izmenjivača toplote (za predzagrevanje nafte), a naročito nadzemnog sistema postrojenja za destilaciju nafte. So je štetna za aktivnosti mnogih katalizatora koji se koriste u procesu dalje konverzije, a natrijumove soli stimulišu stvaranje koksa (npr.u pećima). Vodu treba odstraniti pre zagrevanja sirove nafte za primarnu destilaciju, a odsoljavanje se zatim vrši posle postrojenja za primarnu destilaciju. Neke neorganske nečistoće, kao što su vanadijum i nikl, postoje kao soli rastvorljive u nafti koje se ne odstranjuju postupkom odsoljavanja. Katalitički reforming Teški primarni benzin koji izlazi iz postrojenja za hidrotretman je vrlo loša komponenta mešavine benzina – zato katalitički reforming poboljšava ove proizvode radi upotrebe kao sirovine za benzin. Karakteristike sagorevanja (oktanski broj) teškog primarnog

Page 36: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 31

benzina se znatno poboljšavaju postupkom katalitičkog reforminga. Najvažnija karakteristika reformata je oktanski broj. Oktanski brojevi su vrlo mali za n-parafin, nešto bolji za naftene, sasvim visoki za izo-parafine i najveći za aromate. Postoje četiri glavne vrste reakcija koje se javljaju u procesu reforminga:

Dehidracija naftena u aromate Dehidrociklizacija parafina u aromate Izomerizacija Hidrokreking.

Novije promene u specifikaciji benzina su ograničile dozvoljenu količinu benzena i ukupnog sadržaja aromata. Kao rezultat toga korišćenje katalitičkog reformera može biti neophodno više zbog proizvodnje vodonika nego aromata za poboljšanje oktanske vrednosti. Procesi sa potrošnjom vodonika (Hidro-procesing) Hidrotretiranje Hidrotretiranje se koristi za otklanjanje nečistoća kao što su sumpor, azot, kiseonik, i halogenidi i metali u tragovima. Postrojenje za hidrotretiranje koje se posebno koristi za odstranjivanje sumpora obično se naziva postrojenje za hidro-desulfurizaciju (HDS). Standardno hidrotretiranje primarnih benzina, srednjih destilata i tokova sirovina rezidualnog tipa opisuje se u daljem tekstu. Postrojenje za hidrotretiranje teškog primarnog benzina obično služi u tri

svrhe: odsumporavanje, odstranjivanje azota i stabilizacija teških primarnih benzina. Tu spada konverzija nezasićenih ugljovodonika, nastalih u termičkom i katalitičkom krekingu, u parafine. Laki dieni koji su zagađujuće supstance mnogih lakih olefina mogu se, takođe, delimično hidrogenizovati. Postrojenje za hidrotretiranje srednjih destilata obično ima dve namene,

odstranjivanje sumpora i hidrogenizaciju srednjih destilata. Stabilizovanje srednjih destilata je potrebno kada se velike količine krekovanih komponenata namešavaju u ležištu srednjih destilata,i obično zahteva delimično zasićenje aromata i olefina i smanjenje N-sadržaja. Zasićenje aromata može biti potrebno za zasićenje primarnog benzina, kerozina i dizela. Među primenama ovog procesa nalazi se i poboljšanje tačke dimljenja kod avio turbo goriva, smanjenje sadržaja aromata u rastvaračima, da bi se zadovoljili zahtevi kontrole zagađenosti životne sredine, za proizvodnju cikloheksana iz benzola i poboljšao ketanski broj u dizel gorivima. Duboka desulfurizacija dizel ulja (Hydrofiner) se obično koristi da bi ulja za

loženje i dizel goriva zadovoljila specifikaciju u pogledu sadržaja nafte. Ostali razlozi su poboljšanje boje i stabilnosti taloga. Hidrotretiranje ostatka se uglavnom koristi da bi se poboljšao kvalitet ostataka,

(obično atmosferskih) za postrojenje za katalitički kreking (RCC). Mogućnost korišćenja ostataka u postrojenju RCC je ograničena njihovim sadržajem metala i con-karbonski broj. Postrojenje za hidroprocesing može biti konstruisano i da odstrani nizak nivo metala iz sirovine. Treba odstraniti nikal i vanadijum, koji su svojstveni sirovoj nafti, kao i silicijum i olovo koji sadrže metale koji se mogu dodati na nekom drugom mestu u rafineriji.

Page 37: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 32

Hidrokreking Hidrokreking je raznovrsan proces prerade, koji može da pretvori frakcije sirovina od atmosferskih gasnih ulja do ostataka bez sadržaja asfalta u proizvode manje molekulske težine nego što je sama sirovina. Reakcija hidrokrekinga se javlja pod velikim delimičnim pritiskom vodonika u prisustvu katalizatora sa dvostrukom funkcijom, hidrogenizacija i kreking. Hidrokreking se može primeniti i za krekovanje goriva visokog kvaliteta i proizvodnju maziva. Tip katalizatora povećava do maksimuma proizvodnju primarnog benzina, srednjih destilata ili maziva. Prisustvo vodonika sprečava nastanak teškog rezidualnog materijala i povećava prinos benzina reakcijom krekovanog proizvoda, pri čemu se dobijaju proizvodi sa relativno velikim sadržajem parafina. Hidrokrekingom se dobijaju srednji destilati izuzetnih svojstava sagorevanja i tečenja na niskim temperaturama, i to:

Kerozin sa niskom tačkom zamrzavanja i visokom tačkom dimljenja, Dizel goriva sa niskom tačkom zgušnjavanja i visokim ketanskim brojevima, Teški primarni benzin sa velikim sadržajem ugljovodonika sa jednostrukim

prstenom, Laki primarni benzin sa velikim sadržajem izo-parafina, Teški produkti koji su bogati vodonikom kao sirovina za postrojenja FCC, pogon

za etilen ili za postrojenja za deparafinizaciju mazivih ulja. Kada se hidrokreking primeni na teške ostatke, potreban je prethodni tretman da se odstraniveliki sadržaj metala pre reakcije hidrokrekinga. Hidrokonverzija ostataka je vrsta hidrokrekinga koja se primenjuje kod pretvaranja vakuumskog ostatka male vrednosti i drugih teških ostataka u lakše ugljovodonike koji imaju nižu tačku ključanja reakcijom sa vodonikom. Katalitičko krekovanje Katalitičko krekovanje je rasprostranjen proces konverzije za poboljšanje teških ugljovodonika do vrednijih ugljovodonika koji imaju nižu tačku ključanja. U njemu se koriste toplota i katalizator za kidanje velikih molekula ugljovodonika na manje i lakše molekule. Za razliku od procesa hidrokrekovanja, ovde se ne koristi vodonik, pa je i odsumporavanje ograničeno. U poređenju sa drugim procesima katalitičke konverzije, proces fluidnog katalitičkog krekovanja (FCC) je superioran u tome što može da reši pitanje velikih količina metala, sumpora i asfaltina. Jedan nedostatak je mala fleksibilnost u promeni randmana derivata. Alkilacija Svrha alkilacije je da se dobiju visokokvalitetne mešavine motornih goriva. Termin alkilacija se koristi za reakciju olefina i izobutana, radi formiranja izo-parafina veće molekulske težine i visokog oktanskog broja. Ovaj proces sadrži uslove reakcije na niskim temperaturama koje se odvijaju u prisustvu jakih kiselina kao što su fluorovodonična (HF) ili sumporna kiselina (H2SO4). Sumporna kiselina je manje opasna od HF, ali toksični gas sumporoksid može da se formira oksidacijom ugljovodonika. Pored ovog rizika, potrebna je velika količina kiseline (oko 100 kg sumporne kiseline po toni dobijenog alkilata). To znači da se na licu mesta moraju držati zalihe HF ili sumporne kiseline, a potrošena kiselina se mora čuvati na licu mesta zbog dodatne opasnosti za životnu sredinu i rizik po bezbednost koji sa sobom nosi instaliranje opreme za regeneraciju kiseline ili transport velikih količina kiseline, što sve utiče na ekonomičnost poslovanja. Kod obe tehnologije

Page 38: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 33

antikorozivna zaštita uslovljava primenu skupih materijala i relativno velike troškove održavanja. Izomerizacija Izomerizacija se koristi za promenu rasporeda molekula bez ikakvih dodavanja ili oduzimanja iz prvobitnog molekula. Obično se parafini male molekulske težine (C4-C6) pretvaraju u izoparafine koji imaju mnogo veći oktanski indeks. Tretiranje proizvoda U preradi nafte hemijski postupci služe da eliminišu ili promene neželjena svojstva koja su u vezi sa zagađujućim elementima jedinjenja sumpora, azota ili kiseonika u naftnim derivatima. Neki od ovih sistema su projektovani da smanje sadržaj merkaptana (organska jedinjenja sumpora) u ugljovodoničnom nizu u cilju:

poboljšanja mirisa smanjenja korozivnosti.

Ove tretmane prati ekstrakciona oksidacija (poznata kao „oplemenjivanje”), zavisno od proizvoda. Proces ekstrakcije služi za pretvaranje merkaptana pomoću kaustičke ekstrakcije pri čemu se dobija manji sadržaj sumpora. Na niskim temperaturama se odvija sledeća reakcija:

R-SH + NaOH => Na-SR + H2O

Oksidacija merkaptana je proces u kome se merkaptani u proizvodu ugljovodonika pretvaraju u disulfide slabijeg mirisa i manje korozivnosti, koji ostaju u proizvodu . Reakcija je sledeća:

Na-SR + ¼ O2 + ½ H2O => NaOH + ½ RSSR

Kao rezultat toga nema redukcije ukupnog sadržaja sumpora u toku oplemenjivanja, pa se primenjuje samo na one frakcije kod kojih sadržaj sumpora nije problematičan. Alternativno tome, mazuti koji sadrže disulfide mogu se tretirati u postrojenju za hidrotretiranje vakuum gasnog ulja (VGO), da bi se disulfidi pretvorili u H2S, koja se onda naknadno odstranjuje u postrojenjima za regeneraciju sumpora („SRU”). Ostali procesi Energetski sistemi Za rad rafinerije potrebni su toplota i struja. Prilično velika količina potrebne toplotne energije obično se dobija sagorevanjem. Toplota se može obezbediti za preradu frakcija i rad postrojenja direktno (grejačima) ili indirektno (parom). Struja se može proizvoditi i u rafineriji (npr. CHP, gasne/parne turbine, IGCC) ili dobijati iz lokalne distributivne mreže. Skladištenje i manipulacija Uvodne napomene Sirova nafta, naftni poluproizvodi i finalni proizvodi se dopremaju do rafinerija i dalje iz njih preko morskih terminala, cevovodnim transportom, odnosno drumskim i železničkim cisternama.

Page 39: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 34

U međuvremenu se skladište u rezervoarima. Skladišni rezervoari se koriste u celom postupku rafinerijske prerade za čuvanje sirove nafte, drugih sirovina i poluproizvoda za sirovine. Gotovi proizvodi se, takođe, čuvaju u skladištima pre nego što se transportuju dalje. Rezervoari su potrebni i za funkcionisanje postrojenja u blokovima i povezivanje neprekidnih i prekidnih rafinerijskih procesa. Shodno tome, skladište je bitan deo rafinerije. Sistemi za namešavanje se koriste u rafinerijama za pripremu sirovinskih frakcija za pojedinačna rafinerijska postrojenja i za proizvodnju gotovih proizvoda za tržište. Namešavanje sirovina Ono se može koristiti za pripremu optimalnih frakcija za neko rafinerijsko postrojenje, čime se obezbeđuje optimalan rad rafinerijskog postrojenja. Namešavanje proizvoda Primenjuje se za proizvodnju optimalnog miksa gotovih rafinerijskih proizvoda. Većina frakcija derivata koji se proizvode u različitim rafinerijskim postrojenjima obično se identifikuju kao međufrakcije i mogu se namešavati sa više gotovih proizvoda. Namešavanje proizvoda obuhvata mešanje u različitim proporcijama da bi se zadovoljile specifikacije, kao što su pritisak para, specifična težina, sadržaj sumpora, viskoznost, oktanski broj, ketanski indeks, početna temperatura ključanja i tačka tečenja, i da bi se dodao prepoznatljivi miris (TNG). Projekcija razvoja RNP u periodu 2006.-2015. Ključna postrojenja za dostizanje EU standarda za benzine i dizel gorivo EU 2009+ su postrojenja kontinualnog katalitičkog reforminga sa desulfurizacijom benzina (CCR/HDS) i postrojenje za blago hidrokrekovanje vakuum gasnih ulja i hidrodesulfurizaciju gasnih ulja i kerozina (MHC/DHT). Pored ovih, investiciju čine i ulaganja u rekonstrukciju postojećeg platforminga u izomerizaciju, postrojenje za proizvodnju sumpora (Klaus), regeneraciju istrošene sumporne kiseline, postrojenje za regeneraciju amina i striper kisele vode i postrojenje za proizvodnju vodonika sa PSA jedinicom, kao glavna procesna postrojenja, kao i pomoćna postrojenja i inženjerski dizajn projektovan za objedinjavanje postojećih sa novim postrojenjima u jednu funkcionalnu celinu. Glavni tehničko-tehnološki razlozi za izbor procesa koji zadovoljavaju EU kvalitete, a najbolje se uklapaju u postojeću konfiguraciju RNP su:

1. MHC/DHT (integrisano postrojenje za blago hidrokrekovanje vakuum gasnih ulja i

hidrodesulfurizaciju gasnih ulja i kerozina) Povećanje prinosa dizela u RNP, Povećanje prinosa benzina u RNP, Praktično uklanjanje sumpora u dizelima, Povećanje cetanskog broja dizela, Bitno smanjenje emisije Sox i Nox u dimnim gasovima FCC-a (do nivoa koji

zadovoljava emisione norme, Smanjenje sadržaja sumpora u FCC benzinu;

Page 40: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 35

2. HDS BENZINA sa CCR-om Eliminisanje sumpora u motornim benzinima, Povećanje RON-a teškog benzina, Izvor vodonika za proces MHC/DHT;

3. POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU SUMPORA (KLAUS) Prečišćavanje otpadnih gasova od sumpornih oksida (99,9%), Proizvodnja sumpora visoke čistoće;

4. IZOMERIZACIJA Povećanje RON-a lakog benzina, Smanjenje sadržaja benzena u benzinima;

5. POSTROJENJE ZA REGENERACIJU SUMPORNE KISELINE Eliminisanje otpadne sumporne kiseline, Kontinualni rad postrojenja za alkilaciju Obezbeđenje sumporne kiseline za rad Alkilacije;

6. AUTOMATSKI BLENDING ZA NAMEŠAVANJE BENZINA, DIZELA I LOŽ ULJA Skraćenje vremena potrebnog za namešavanje produkata, Uštede na potrebnom rezervoarskom prostoru, Uštede na «višku» kvaliteta.

GLAVNA PROCESNA POSTROJENJA S-4300 MHC/DHT Integrisano postrojenje za blago hidrokrekovanje vakuum gasnih ulja (lako i teško) / hidrodesulfurizaciju gasnih ulja i kerozina Opis tehnološkog procesa

Integrisano postrojenje za blago hidrokrekovanje vakuum gasnih ulja (lako i teško)/hidrodesulfurizaciju gasnih ulja i kerozina – MHC/DHT sastoji se iz tri tehnološki povezane sekcije: -reaktorska sekcija, -striper sekcija, -sekcija za frakcionaciju. Reaktorska sekcija Reaktorska sekcija se sastoji iz dva reaktora: MHC reaktora za blago hidro krekovanje teškog i lakog vakuum gasnog ulja i HDT reaktora za hidrodesulfurizaciju gasnih ulja i kerozina. Sirovina (teško i lako vakuum gasno ulje) sa vodonikom koga potiskuje recikl-kompresor, greje se u peći do određene temperatura a zatim ulazi u MHC reaktor. Konverzija ugljovodonika u MHC reaktoru je 40%. U reaktoru se vrši uklanjanje sumpora, azota, metala a takođe se smanjuje sadržaj aromata. Izlazna struja iz MHC reaktora se spaja sa HDT šaržom i vodonikom sa recikl-kompresorom, a zatim se takav tok šalje na HDT reaktor. Šarža za HDT reaktor je lakogasno ulje, lago teško ulje, FCC lako ciklično ulje, kerozin i dizel. U HDT reaktoru koji je ispunjen HDT-katalizatorom odvija se reakcija hidrodesulfurizacije. Proizvod iz HDT reaktora nakon izmene toplote odlazi u topli separator visokog pritiska gde se odvaja gas bogat vodonikom koji se posle hladnog separatora visokog pritiska i animskog pranja pomoću recikl-kompresora ponovo šalje u proces. Iz toplog separatora visokog pritiska, hidrokrekovani i hidrodesulfurizovani proizvod odlazi u topli separator niskog pritiska. Sa vrha se odvaja gasna faza koja posle hladnog

Page 41: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 36

separatora niskog pritiska odlazi na PSA postrojenje (postrojenje za dobijanje vodonika visoke čistoće iz odpadnog gasa) dok proizvod odlazi u striper.

Striper sekcija U striper sekciji se vrši uklanjanje vodonik sulfida i lakih ugljovodonika iz procesnog toka. Vršna frakcija sa stripera odlazi u refluksnu posudu stripera, odakle se vršni tok usmerava u aminski apsorber da bi se uklonio vodonik-sulfid, a zatim se tako očišćen tok šalje na obradu gasova. Sa dna refluksne posude se izdvaja nestabilizvani benzin koji se šalje na stabilizator benzina. Sa dna stripera proizvod se zagreva u peći i ulazi u frakcionator. Sekcija za frakcionaciju U sekciji za frakcionaciju procesni tok se frakcioniše. Sa vrha frakcionatora se izdvaja benzinska frakcija koja se zajedno sa nestabilizovanim benzinom iz stripera šalje u stabilizator benzina. Sa vrha stabilizatora se izdvaja LPG, a sa dna benzin. Benzin se ne može direktno namešati u motorne benzine već se šalje na postrojenje HDS benzina na dalju obradu kako bi se dobilo visoko kvalitetno gorivo. Prva bočna frakcija je kerozin koji se koristi kao komponenta za namešavanje dizela. Druga bočna frakcija je dizel kvaliteta koji odgovara specifikaciji EU 2010 sa niskim sadržajem sumpora (manje od 10 ppm). Proizvod sa dna frakcionatora je nekonvertovano ulje koje se na dalju obradu šalje na FCC. Kapacitet postrojenja 330 dana 9000 t/dan S-3200/3300 NHT/CCR Postrojenje za hidroobradu benzinskih tokova i reformisanje benzina sa kontinualnom regeneracijom katalizatora Postrojenje za hidroobradu benzinskih tokova i reformisanje benzina sa kontinualnom regeneracijom katalizatora (NHT i CCR) sastoji se od tri tehnološki povezane sekcije: - za pripremu sirovine (NHT), - za reformiranje benzina platforminga (PTF) i - za regeneraciju katalizatora (Cyclemax). HDS sekcija

Funkcija HDS-a je da pripremi sirovinu (mešavina primarnog benzina i drugih benzinskih tokova) za proces reformiranja na platinskom katalizatoru. Svi benzinski tokovi koji dolaze na ovu sekciju, prihvataju se u napojnoj posudi sa ciljem da se izvrši homogenizacija sirovinskog toka. Sa napojnom pumpom sirovina se šalje na predgrevanje u šaržno/produktni imenjivač. Pre ulaska u ovaj izmenjivač sirovina se meša sa vodonikom koga potiskuje recikl-kompresor. Nakon predgrevanja ove smeše, ista ulazi u šaržnu peć gde se podiže temperatura do zahtevane radi odigravanja reakcije hidrodesulfurizacije. Ova reakcija se odvija u reaktoru koji je ispunjen NHT-katalizatorom. Po izlasku iz reaktora, procesni tok se hladi, a potom razdvaja na gas bogat vodonikom i benzinski tok. Gas bogat vodonikom se vraća nazad u proces sa recikl-kompresorom dok se benzinski tok šalje u striper kolonu radi izdvajanja lakših gasova. Benzinski tok oslobođen lakših gaosva, koji sadrži od C4 do C8

+ ugljovodonike, odovdi se u spliter kolonu gde se vrši razdvajanje na laki i teški benzin. Laki benzin koji sadrži C4

Page 42: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 37

do C6 ugljovodonike odvodi se prema postojenju za izomerizaciju dok se teški benzin odvodi prema platformingu. Platforming sekcija Određeni teški benzin sa NHT sekcije koga potiskuje šaržna pumpa, spaja se sa gasom bogatim vodonikom koji potiskuje recikl-kompresor. Mešavina benzina i vodonika ide zatim na predgrevanje u Packinox izmenjivač, a zatim u šaržnu peć gde se procesnom toku diže temperatura do 500 ºC koliko je neophodno za odigravanje reakcije reformiranja benzina. Ove reakcije se odigravaju u četiri reaktora koji su postavljeni jedan iznad drugog. Procesni tok po izlasku iz prvog reaktora odlazi na dogrevanje u sledeću peć, da bi se zatim vratio u sledeći reaktor i tako nizmenično do zadnjeg reaktora. Po izlasku iz zadnjeg reaktora, procesni tok odlazi u separator gde se vrši razdvajanje na gas bogat vodonikom i benzinski tok. Gas bogat vodonikom se jednim delom vraća u proces sa recikl-kompresorom, dok se ostali deo komprimuje prema sistemu za rekontanting kako bi se poboljšala separacija tečnih ugljovodonika iz gasnog toka. Benzinski tok se odovodi u kolonu za stabilizaciju gde se vrši izdvajanje lakših komponenti, kako bi se dobio reformat zahtevanog kvaliteta (RON-105, RVP-13kPa). Regeneratorska sekcija Kako se zbog veoma oštrih uslova rada katalizator veoma brzo deaktivira usled taloženja koksa, neophodna je kontinualna regeneracija katalizatora što se ostvaruje u sekciji za regeneraciju katalizatora (Cyclemax). Katalizator koji omogućava odigravanje reakcije reformiranja, nalazi se u stalnom kretanju kako kroz reaktorski tako i kroz regeneratorski sistem. Katalizator ulazi u prvi reaktor iz posude gde se vrši redukcija katalizatora, a zatim slobodnim padom nastavlja svoj put kroz sva 4 reaktora. Po izlasku iz zadnjeg reaktora, katalizator se transportuje u prihvatnu posudu iznad regeneratora gde se vrši izmena gasnog toka i uklanjanje prašine od katalizatora. Po ulasku u regenerator, počinje proces regeneracije koji se sastoji od: - spaljivanja koksa (oksidacija), - hloriranje katalizatora, - hlađenje katalizatora, - inertizacije, - redukcije katalizatora. S-4450/S-4460 PROIZVODNJA SUMPORA Funkcija objekta-postrojenja Postrojenje S-4450 će služiti za obradu »kiselog« gasa , tj. gasa bogatog vodonik-sulfidom, koji će se dobijati na postrojenjima za regeneraciju amina S-2950 i S-4950, kao i sa budućeg postrojenja za obradu (stripovanje) kisele vode S-4900. Postrojenje će imati i mogućnost da prerađuje i otpadni gas (tail-gas) sa postojećeg postrojenja za proizvodnju sumpora, S-2450. Konverzijom kiselog gasa prema »Claus« reakcionom hemizmu proizvodiće se do 100 tona dnevno elementarnog sumpora u istopljenom, tečnom, stanju.

Page 43: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 38

Na posebnom delu postrojenja, S-4460, lociranom u Bloku 22, od istopljenog sumpora će se moći proizvoditi do 160 tona dnevno čvrstog, granulisanog sumpora, prema »premium« specifikaciji kvaliteta. Postrojenje je predviđeno da radi najmanje 330 dana godišnje. Značaj postrojenja u sistemu

Na novom procesnom kompleksu u NIS-Rafineriji nafte Pančevo, koji će se izgraditi u bloku 21, kao nusproizvod će se dobijati i značajna količina, već pomenutog, kiselog gasa kojeg je, u cilju zaštite radne i životne sredine, neophodno obraditi, tj. izvršiti konverziju vodonik-sulfida u elementarni sumpor. U slučaju da se ovaj gas ne može obraditi na ovaj način, neophodno je pristupiti njegovom spaljivanju na posebnoj baklji što bi, opet, izazvalo nedozvoljene emisije sumpornih oksida i veliko zagađenje životne sredine. Ovakva postrojenja su neophodan deo svakog modernog procesnog kompleksa za preradu sirove nafte i njenih derivata, a s obzirom da postojeće postrojenje za preradu kiselog gasa nema dovoljan kapacitet prerade budućih, većih, količina kiselog gasa, mora se izgraditi novo postrojenje koje će moći da preradi dodatne količine gasa. Ukupan iscrpak sumpora iz sirovine (kiselog gasa) biće veći od 99,9%, što odgovara najstrožijim svetskim zahtevima za ograničenje emisija za postrojenja ovakvog tipa. Na novom postrojenju S-4450 će moći da se obrađuje i otpadni (tail) gas sa postojećeg postrojenja S-2450, tako da će i za postojeće postrojenje ukupan iscrpak sumpora biti veći od 99,9%. Planirani vek postojenja Postrojenje je planirano da traje koliko i ceo procesni kompleks, čiji je sastavni deo. Osnovne karakteristike proizvoda Opis procesa Novo postrojenje za proizvodnju sumpora u NIS-RNP, S-4450, sastojaće se od tri tehnološke celine: • SRU, Sulphur Recovery (Klaus sekcija sa degasiranjem), • TGTU Tail Gas Treating Unit (sekcija obrade preostalog gasa) I • SFU Sulphur Forming Unit S-4460 (sekcija za granulaciju sumpora). Klaus sekcija sa degasiranjem se sastoji od Klaus (Claus) sekcije sa dvostepenom katalitičkom konverzijom (do 96%) sumpornih jedinjenja iz kiselog gasa sa regeneracije amina i stripera kisele vode u elementarni, tečni, sumpor. Iz dobijenog tečnog sumpora se, procesom degasiranja D’GAASS (prema licenci firme Goar Allison and Associates, GAA), odstranjuje zaostali vodonik sulfid, do zahtevane koncentracije (10 ppm H2S) u produktu. Na sekciji obrade preostalog (tail) gasa (tehnologija Parsons BSR/Amine TGT) vrši se konverzija preostalih sumpornih jedinjenja sa oba postrojenja za proizvodnju sumpora (S-2450 i S-4450) do vodonik sulfida, i njegovo vraćanje do Klaus sekcije, čime se dobija ukupna konverzija sumpornih jedinjenja od 99,9%, što je u skladu sa najstrožim svetskim zahtevima za zaštitu životne sredine.

Page 44: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 39

Postrojenje za granulaciju sumpora , prema licencnom procesu GX firme Enersul, služiće da se, procesom kontrolisanog očvršćavanja, jedan deo proizvedenog tečnog sumpora pretvori u granule čvrstog sumpora, proizvod koga je mnogo lakše skladištiti i transportovati. Granulator je kapaciteta 160 t/dan, što će biti maksimalna količina proizvodnje sumpora u NIS-RNP. Na granulaciju će se upućivati tečni sumpor sa postojećeg i sa novog postrojenja za proizvodnju sumpora. Skladište-silosi za granule sumpora će biti kapaciteta 500 t, a biće opremljeno instalacijom za utovar rasutog tereta u specijalne kamione.

Page 45: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 40

S-5000/S-5100 Postrojenje za proizvodnju vodonika (HGU) S-5000 i postrojenje za prečišćavanje vodonika (PSA) Postrojenje za proizvodnju vodonika se sastoji iz serija S-5000 (HGU i HGU/PSA) i S-5100 (off-gas PSA). Kao sirovina se koristi prirodni gas i otpadni gas bogat ugljiovodonicima koji dolazi sa serije S-5100 . Ukoliko prirodni gas nije dostupan onda se umesto njega koristi tečni naftni gas (TNG) koji se doprema sa sa skladista, a zatim vaporizuje u TNG isparivaču pomoću pare niskog pritiska. S-5000 ( HGU) Smeša prirodnog gasa i otpadnog gasa sa serije S-5100 (off-gas PSA) se komprimuje do pritiska od 35 barg, a zatim odvodi u hidrogenator . U hidrogenatoru se vrši konverzija olefina u parafine i hidrogenuje sumpor do vodoniksulfida korišćenjem kobalt-molibden katalizatora. Hidrogenovana šarža se zatim šalje u adsorber sumora gde se uklanjaju vodonik sulfid i hlorovodonik, prolaskom šarže kroz slojeve cink-oksida. Tako desulfurizovana šarža se meša sa parom visokog pritiska , zatim zagreva do 410 C i nakon toga upućuje u prereformer gde se konvertuju svi teški ugljovodonici u metan. Procesna šarža se dalje dogreva do 650° C, a zatim ulazi u reformer gde se vrši katalitičko reformiranje. Proces se izvodi u cevima reformera sa katalizatorom na bazi nikla gde se kao proizvod dobijaju H2 , CO, CO2, CH4 i H20. Na izlazu iz reformera reakciona smeša se hladi prolaskom kroz izmenjivač, a zatim odlazi u reaktor za šiftovanje gde ugljen-monoksid reaguje sa parom i prelazi u vodonik. Procesni tok se dalje hladi prolaskom kroz izmenjivače. Ohlađeni procesni tok bogat vodonikom se zatim upućuje u HGU/ PSA jedinicu gde se cikličnim adsorpcioinim procesom uklanjaju nečistoće da bi se dobio tok čistog vodonika do 99,9% čistoće. Tako dobijena struja čistog vodonika se spaja sa strujom čistog vodonika sa serije S-5100 (off-gas PSA) i kao zajednička struja vodonika se upućuje na MHC/DHT postrojenje S-4300. Tok sa nečistoćama (metan, CO, CO2, N2) koji se dobija posle prečisćavanja na HGU /PSA se upućuje na reformer kao gorivo. S-5100 (off-gas PSA) Serija S-5100 (off-gas PSA) je postrojenje na koje se šalju otpadne struje sa CCR i MHC/DHT postrojenja . Ova dva toka sadrže u sebi dosta vodonika i potrebno ih je prečistiti od ostalih komponenti kao što su ugljovodonici da bi se dobio tok čistog vodonika. Otpadne struje sa CCR i MHC/DHT se na S-5100 podvrgavaju adsorpcionom procesu kroz slojeve PSA jedinice pri čemu se dobijaju dve struje: 1. vodonična struja koja se spaja sa vodoničnom strujom sa serije S-5000 (HGU PSA) a

zatim se usmeravaju na S-4300 MHC/DHT postrojenje. 2. struja otpadnog gasa sa ugljovodoničnim komponentama koja se šalje na seriju S-

5000 (HGU) kao sirovina i meša se sa prirodnim gasom. S-4900 Striper kisele vode (SWS) Funkcija objekta-postrojenja

Page 46: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 41

Postrojenje S-4900 (Striper kisele vode) će služiti za obradu, takozvanih, kiselih voda sa novih procesnih postrojenja u Bloku 21 i 22, kao i kisele vode sa postrojenja za hidrodesulfurizaciju S-2400 (Blok 6, FCC kompleks). Normalnim radom novih procesnih postrojenja, kao i radom postojećeg postrojenja S-2400, proizvodiće se određena količina vode koja sadrži, relativno, veliku količinu otrovnih jedinjenja, vodonik sulfida (H2S) i amonijaka (NH3). Iz ovih voda se, pre njihovog vraćanja (recikliranja) u proces (S-4300, S-2400 i odsoljivanje sirove nafte) na striperu kiselih voda moraju ukloniti pomenute otrovne materije. U slučaju da obrađene vode ne zadovoljavaju potreban kvalitet one se mogu upućivati i u sistem otpadnih voda (API separator ili bistrik). Postrojenje za stripovanje kisele vode S-4900 je projektovano da prerađuje oko 32 m3/h (na 15,6°C ) kisele vode. Postrojenje uklanja H2S, NH3 i CO2 iz kisele vode, proizvodeći stripovanu kiselu vodu i kiseli gas za proizvodnju sumpora. Postrojenje takođe uklanja i ulje prisutno u kiseloj vodi. Značaj postrojenja u sistemu Rad S-4900 će obezbediti da se, potencijalni, negativni uticaji rada novog procesnog kompleksa u RNP na životnu sredinu u smislu proizvodnje štetnih otpadnih voda svedu na najmanju moguću meru. Obrađene vode sa S-4900 će sadržavati veoma male količine štetnih materija, tako da njihovo vraćanje u proces ili upućivanje na dalje stepene obrade otpadnih voda u RNP i HIP-Petrohemija neće predstavljati smetnju za optimalan rad ovih sistema. Štetna jedinjenja iz kiselih voda (H2S i NH3) će se u normalnom radu, kao kiseli gas, upućivati na novo postrojenje za proizvodnju sumpora (S-4450), gde će se iz H2S proizvoditi sumpor, a NH3 konvertovati u manje štetna jedinjenja (azot i azotni oksidi).

Kisela voda iz novog procesnog kompleksa u Bloku 21 i voda sa postrojenja S-2400 se dovodi u posudu FA-4901 (taložnik kisele vode). Ova posuda je projektovana tako da može efikasno da uklanja ulje (ugljovodonična jedinjenja) koje, potencijalno, može doći na postrojenje zajedno sa kiselom vodom. Ulje koje se izdvoji upućuje se u sistem slopa na dalju preradu. Kisela voda se dovodi napojnom pumpom, predgreva u izmenjivačima sirovina / dno kolone i uvodi u kolonu za S.K.V. DA-4901. Ribojler kolone za S.K.V. zagreva kolonu DA-4901 parom niskog pritiska. Kondenzat se sakuplja u posudi i prenosnom pumpom uvodi u sistem za skupljanje kondenzata. Stripovana voda se odvodi sa dna kolone za S.K.V. pumpom i hladi napojnom šaržom u izmenjivaču šarža-dno kolone, a zatim se hlađenje stripovane vode nastavlja u vazdušnom hladnjaku. Ohlađena kisela vode se upućuje, kao procesna voda, na postrojenje S-4300 (MHC/DHT), na postrojenje S-2400 i u na procese odsoljivanja sirove nafte (S-100 i S-2100). Postojaće i mogućnost da se obrađene vode upućuju u sistem otpadnih voda (API separator ili bistrik). Refluks koji cirkuliše kroz kolonu se izvlači sa 5-tog poda , refluksnom pumpom i hladi u hladnjaku cirkulirajućeg refluksa. Refluksna struja se vraća na vršni pod kolone za S.K.V., DA-4901. Kiseli gas sa vrha kolone, DA-4901, se upućuje na postrojenje za proizvodnju sumpora ili se, u ekscesnim situacijama, spaljuje se na, takozvanoj, kiseloj baklji.

Page 47: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 42

Na sledećoj blok-shemi prikazani su osnovni ulazni i izlazni tokovi postrojenja S-4900.

Slika 10. S-4900 Striper kisele vode (SWS)

S-4950 Regeneracija amina (ARU) OPIS OBJEKTA Funkcija objekta-postrojenja Postrojenje S-4950 će služiti za regeneraciju, takozvanog, obogaćenog aminskog rastvora (MDEA) koji će dolaziti sa novih procesnih postrojenja u bloku 21 (MHC/DHT S-4300 i SRU/TGTU S-4450). Nakon izvršene regeneracije aminski rastvor će se kao, takozvani, regenerisani amin vraćati na gore pomenuta postrojenja. Obogaćeni aminski rastvor sadrži absorbovani otrovni gas, vodonik sulfid, koga je neophodno izdvojiti iz rastvora amina pomoću zagrevanja u posebnoj destilacionoj koloni (regeneratoru). Nakon regeneracije sa vrha kolone se izdvaja gas bogat vodonik sulfidom (kiseli gas) koji se upućuje na dalju preradu (proizvodnja sumpora Claus postupkom). Na posebnom delu postrojenja vršiće se i aminsko pranje, takozvanog, off-gasa sa postrojenja S-3200 (NHT), pri čemu će se dobijati dodatni tok niskosumpornog loživog gasa za energetske potrebe NIS-RNP (manje od 5 ppm H2S). Značaj postrojenja u sistemu Radom postrojenja S-4950, zajedno sa postrojenjima za proizvodnju sumpora, obezbediće se da se, potencijalni, negativni uticaji rada novog procesnog kompleksa u RNP na životnu sredinu u smislu emisije štetnih gasova, u prvom redu vodonik-sulfida, svedu na najmanju moguću meru.

S - 4900 Voda kisela

Gas kiseli

Stripovana voda

Ulje u slop sistem

Page 48: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 43

Opis procesa

Slika 11. Opšta procesna šema S-4950 u vidu blok dijagrama

Obogaćeni amin iz prečistača (absorbera) Off-gasa sa S-3200, DA-49502, lociranog na samom postrojenju S-4950, kao i tokovi obogaćenog amina sa S-4300 i S-4450, uvode se u napojnu posudu FA-49501. U napojnoj posudi se vrši priprema toka obogaćenog amina za regeneraciju razdvajanjem uljne faze (ukoliko postoji), tečne faze (aminske) i lake-gasne faze. Deo tečne faze napojne posude za obogaćeni amin, je odeljen pregradom da bi se omogućilo sakupljanje tečnih ugljovodonika koji ulaze u posudu zajedno sa aminom. Ovi tečni ugljovodonici su štetni za rad postrojenja za proizvodnju sumpora i moraju se ispuštati u uljnu kanalizaciju. Gasna faza, bogata vodonik-sulfidom upućuje na refluksnu posudu regeneratora, FA-49502, gde se sa vrha, zajedno sa ukupnim kiselim gasom upućuje na dalju preradu (proizvodnja sumpora) ili, u ekscesnim slučajevima,spaljuje na baklji. Obogaćeni amin se upućuje iz napojne posude, pomoću napojne pumpe, kroz cevni snop izmenjivača za regenerisani / obogaćeni amin, EA-49501, na absorbcionu kolonu DA-49501 (Regenerator amina). U regeneratoru amina, vrući obogaćeni amin dolazi u kontakt sa parom i kiselim gasovima koji su isparili na nižim podovima. Vodonik sulfid i ugljen dioksid isparavaju iz tečnog MDEA rastvora i odvode se sa vrha kolone zajedno sa malo vodene pare i ugljovodonicima koji su, eventualno, povučeni sa šaržom. Pare se hlade u vršnom kondenzatoru regeneratora amina, FA-49501 i odlaze u akumulatorsku posudu regeneratora amina, FA-49502. Inhibitor korozije rastvorljiv u vodi, ubacuje se u vršnu liniju regeneratora pre kondenzatora pomoću dozir pumpe inhibitora korozije, da bi se vršni kondenzator regeneratora amina zaštitio od korozije koju izazivaju CO2 i H2S. U vršnoj posudi regeneratora amina, kondenzovana tečnost (uglavnom voda) se odvaja i ponovo pumpa kao refluks do regeneratora pomoću refluks pumpe regeneratora amina, GA-49503. U regeneratoru refluks služi i kao vodeno pranje na dva gornja poda da bi se sprečilo odnošenje amina sa vršnim parama. Pare kiselog gasa iz vršne posude regeneratora amina se upućuju u novi kolektor kiselog gasa (Acid Gas Header) iz koga će upućivati na novo postrojenje za proizvodnju sumpora, S-4450. U slučaju da ovo postrojenje ne radi, cela količina, ili samo deo, kiselog gasa iz pomenutog kolektora će se moći upućivati i na staro postrojenje za proizvodnju sumpora (S-2450). Ako postrojenja za obradu sumpora ne rade gas se pušta na baklju za kiseli gas.

S - 4950Obogaćeni metildietanol-amin

MDEA (AR) Gas kiseli (SG)

Regenerisani MDEA (AL)

Lo�ivi gas (FG)

Off-gas sa S-3200 (P)

Page 49: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 44

Toplota se dovodi u regenerator parom niskog pritiska u rebojler regeneratora amina, EA-49502. Vrući regenerisani aminski rastvor, odstripovan od H2S i CO2, izvlači se sa dna regeneratora pomoću pumpe za povratak regenerisanog amina, i hladi u izmenjivaču za regenerisani/obogaćeni amin i hladnjaku za regenerisani amin, EC-49502. Glavni tok regenerisanog amina direktno se upućuje na postrojenja S-4300 i S-4450, kao i na absorber Off-gasa sa S-3200, dok 10% protoka neprekidno ulazi u filtere za amin, radi uklanjanja čvrstih materija iz rastvora koji cirkuliše. Međutok regenerisanog amina se takođe vraća do napojne posude za obogaćeni amin radi lakše apsorpcije H2S iz toka lakih frakcija. Radi nadoknađivanja gubitka amina iz recirkulacionog toka aminskog rastvora na postrojenju postoji i poseban rezervoar za čisti aminski rastvor, FB-49501. Čisti aminski rastvor se dodaje u napojni tok obogaćenog amina i tako održava neophodan sastav recirkulišućeg amiskog rastvora. Rezervoar se održava pod zaštitnom atmosferom azota kako ne bi došlo do oksidacije i degradacije amina.

Količina vode za cirkulacioni sistem se podešava dodavanjem kondenzata u rezervoar za čisti aminski rastvor ili u refluksni tok regeneratora amina.

S-4600 IZOMERIZACIJA Šarza pritiče iz vršne posude novog splitera benzina S-3200 i kombinovaće se sa reciklom DIH kolone pre nego što uđe u šaržnu posudu. Zatim se šarža kombinuje sa recikl gasom i šalje u 1. reaktor, usput se zagrevajući u „hladnom“ i „vrelom“ kombinovanom razmenjivaču i šaržnom grejaču. Izlazni tok iz 1. reaktora se zatim šalje kroz „vreli” kombinovani razmenjivač do 2. reaktora. Izlazni tok ovog reaktora prolazi kroz „hladni” kombinovani razmenjivač, vazdušni hladnjak i najzad do separatora. Off-gas separatora se odvodi do kompresora recikl gasa, a odatle u „hladni” kombinovani razmenjivač. Make-up gas sa S-3300 se odvodi na ulaz vazdušnog hladnjaka. Tečna faza separatora se razdvaja u odnosu 40:60 i odvodi na stabilizer B, odnosno A, respektivno. Vršni tok se kondenzuje i razdvaja u posudama na gas, a zatim dalje ide ili u rafinerijski sistem lož-gasa ili na frakcionaciju i na TNG, koji ide na dalju obradu. Tečna faza sa svakog od stabilizatora razmenjuje toplotu sa šaržom i zatim se kombinuju u ulazni tok deizoheksanizera (DIH kolona). DIH kolona je sa totalnom kondenzacijom, dakle, tečni produkt vrha predstavlja izomerizat koji se hladi i šalje na skladište. Niskooktanski C6 materijal se u vidu bočnog reza vraća kao recikl u reaktor. Dno kolone se hladi i kombinuje sa tečnim produktom vrha DIH kolone. S-4700 Regeneracija istrošene sumporne kiseline (SARU) Funkcija objekta-postrojenja Postrojenje S-4700 će služiti za regeneraciju istrošene sumporne kiseline sa procesa alkilovanja nezasićenih butena (postrojenje Alkilacija S-2600). Proces regeneracije će se zasnivati na, takozvanom, ″suvom″ postupku sa dvostukom absorpcijom koji je dokazan u višedecenijskoj industrijskoj praksi u svetu.

Na postrojenju će se proizvoditi koncentrovana sumporna kiselina (99%) sa maksimalnim kapacitetom proizvodnje od 30 t/dan. Minimalni kapacitet proizvodnje biće 10 t/dan.

Page 50: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 45

Značaj postrojenja u sistemu Na postrojenju za alkilovanje nezasićenih butena, S-2600, obavlja se proizvodnja alkilata, veoma važne komponente za namešavanje (proizvodnju) motornih i avio bezina, a naročito bezolovnih benzina prema EU specifikacijama. Kao katalizator za hemijsku reakciju koristi se koncentrovana sumporna kiselina (98,5%) kojoj posle određenog vremena značajno opadne koncentracija zbog zasićenja sa nusproduktima reakcije alkilovanja (voda, razni ugljovodonici i neorganske primese). Radi održavanja efikasnosti reakcije ova, tzv. istrošena, kiselina sa smanjenom koncentracijom (88-91%) mora se izvlačiti iz procesa i nadomeštavati sa istom količinom sveže, koncentrovane, sumporne kiseline. Pošto je istrošena kiselina po svojim karakteristikama opasan otpad njeno odlaganje se mora obavljati na način koji ne ugrožava životnu sredinu. Uobičajena praksa u svetu je da se istrošena kiselina iz rafinerijskih i drugih hemijskih procesa prerađuje na posebnim postrojenjima za regeneraciju. Zbog objektivnih okolnosti RNP do sada nije trajno rešila problem odlaganja, tj. prerade istrošene sumporne kiseline, tako da postrojenje S-2600 ne može da radi, čime je, zbog nedostatka alkilata, znatno smanjena mogućnost proizvodnje bezolovnih benzina prema JUS i EU specifikacijama. Izgradnjom postrojenja za regeneraciju istrošene sumporne kiseline u RNP problem odlaganja istrošene sumporne kiseline biće rešen na ekološki najprihvatljiviji način, a neposredne ekonomske prednosti rada ovog postrojenja će se očitovati u smanjenju troškova kupovine koncentrovane sumporne kiseline, kao i odlaganja i transporta istrošene sumporne kiseline. Posredni ekonomski efekti rada potrojenja za regeneraciju istrošene kiseline će se očitovati u porastu profita zbog mogućnosti veće proizvodnje kvalitetnijih motornih i avio benzina, što će, sa druge strane, imati pozitivan uticaj na ukupno smanjenje emisija štetnih materija iz automobila usled većeg korišćenja, pomenutih, kvalitetnijih motornih benzina. Proces regeneracije istrošene sumporne kiseline se odvija u sledeća četiri stepena: 1. Dobijanje sumpor-dioksida (SO2) spaljivanjem istrošene sumporne kiseline i

elementarnog sumpora. 2. Hlađenje i prečišćavanje SO2 procesnog gasa. 3. Konverzija SO2 u SO3. 4. Apsorpcija SO3 u sumpornoj kiselini (H2SO4). 1. Dobijanje SO2 Istrošena sumporna kiselina iz rezervoara za istrošenu kiselinu na postrojenju Alkilacija (S-2600) se kroz posebne mlaznice ubrizgava u vidu fine magle u peć za spaljivanje, gde se na temperaturi od 1100-1200 oC sumporna kiselina razgrađuje na SO2, vodu i kiseonik. Ugljovodonici prisutni u istrošenoj kiselini se razgrađuju do CO2 i vode. U peć se pod strogo kontrolisanim uslovima ubacuje i vazduh za sagorevanje. Dodatna toplota za održavanje potrebne temperature u peći se obezbeđuje dodavanjem rafinerijskog loživog gasa. Takođe, u slučaju potrebe, kao dodatna sirovina u peć se može ubrizgavati i određena količina tečnog elementarnog sumpora sa novog postrojenja za proizvodnju sumpora S-4450. Za slučaj kada je količina osnovne sirovine, istrošene sumporne kiseline sa Alkilacije, manja od 10 t/d, kao dodatna sirovina se dodaje, tj. recirkuliše, i tzv. ″burnback″ kiselina, sveža kiselina iz produktnog rezervoara. Na taj način se održava minimalni kapacitet proizvodnje od 10 t/d.

Page 51: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 46

Vrući gasoviti produkti sagorevanja istrošene kiseline iz peći hlade se do oko 730 oC sa hladnim procesnim gasom u razmenjivaču toplote-rekuperatoru, pri čemu se hladni procesni gas zagreva do zahtevane temperature. Materijalni bilans (projektni podaci) Količina osnovne sirovine, istrošene kiseline, je u rasponu od 5 do 24 t/d, a tečni sumpor se može dodavati u količini do 5 t/d. Kapacitet proizvodnje sumporne kiseline je od 10 do 30 t/d. 2. Hlađenje i prečišćavanje SO2 procesnog gasa Nakon hlađenja u rekuperatoru gasovi sagorevanja se upućuju na prečišćavanje i hlađenje. Pepeo i prisutne male količine SO3 se uklanjaju u primarnom skruberu sa povratnim mlazom, tipa DynaWaveTM

, uz istovremeno hlađenje gasnog toka. To se postiže tako što tok gasova prolazi na dole kroz mlaz recirkulišuće slabe kiseline i adijabatski se hladi isparavanjem vode iz slabe kiseline. Slaba kiselina se dobija reakcijom pomenute male količine SO3 sa vodom. Gasovi se dalje hlade u koloni za hlađenje gasa sa pakovanjima gde se vlažni, još uvek topli, gas hladi direktnim kontaktom sa hladnom slabom kiselinom. Pretposlednji stepen prečišćavanja gasa se odvija u finalnom skruberu sa povratnim mlazom, takođe tipa DynaWaveTM, ali sa većom efikasnošću u odnosu na primarni skruber. Na kraju se u odmagljivaču vlažnog gasa ukljanjaju fine kapljice kiseline i vode. U prečišćeni gas se dodaje vazduh za razblaživanje kako bi se obezbedila dovoljna količina kiseonika za katalitičku konverziju SO2 u SO3, a zatim se iz gasa uklanja vodena para sušenjem sa 96% sumpornom kiselinom u koloni za sušenje sa pakovanjima. 3. Konverzija SO2 u SO3

Suvi i čisti SO2 gas iz kolone za sušenje se komprimuje u glavnom kompresoru i sa potrebnom pritiskom šalje na dalju obradu. Gas se prvo mora zagrejati do potrebne temperature za odvijanje reakcije u razmenjivaču toplote hladnog gasa i rekuperatoru. Konverzija SO2 u SO3 se odvija u Monsanto Enviro-Chem reaktoru-konvertoru sa pet slojeva katalizatora na bazi vanadijuma. Nakon svakog prolaza kroz slojeve katalizatora procesni gas se mora hladiti u međuprolaznim razmenjivačima toplote. Gas iz trećeg sloja se nakon hlađenja upućuje na međuprolaznu apsorpcionu kolonu. Iz ove kolone se gas, koji sadrži neproreagovani SO2, upućuje preko sistema razmenjivača toplote na četvrti sloj katalizatora u konvertoru. Nakon prolaza kroz peti sloj katalizatora gas se hladi i upućuje na krajnju apsorpcionu kolonu. 4. Apsorpcija SO3 u sumpornoj kiselini (H2SO4). U krajnjoj apsorpcionoj koloni se SO3 u gasu iz konvertora apsorbuje u cirkulišućoj koncentrovanoj sumpornoj kiselini (98,5%). Koncentracija kiseline u ovoj koloni se održava na 98,5% dodavanjem vode za rablaživanje. Dobijena količina kiseline se iz kolone preko regulatora nivoa upućuje na međuprolaznu apsorpcionu kolonu gde se koncentracija kiseline održava na 99%. Pošto se u krajnjoj i međuprolaznoj apsorpcionoj koloni apsorpcijom SO3 koncentracija kiseline stalno povećava, kiselina iz međuprolazne kolone (99%) se prebacuje u kolonu za sušenje, gde se koncentracija održava na 96%. Takođe, iz kolone za sušenje se kiselina prebacuje u

Page 52: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 47

međuprolaznu apsorpcionu kolonu. Ovakvim povezivanjem absorpcionih kolona i kolone za sušenje obezbeđuje se efikasna kontrola koncentracije kiselinskih tokova. Hlađenje međutokova kiseline se obavlja u pločastim razmenjivačima toplote. Krajnji proizvod, kiselina koncentracije 99%, izvlači se iz izlaznog toka kiseline sa međuprolazne apsorpcione kolone i hladi u pločastom razmenjivaču toplote pre upućivanja na postrojenje S-2600 Alkilacija, ili u novi rezervoar za skladištenje i otpremu sumporne kiseline (pored novog postrojenja S-4700 u bloku 22). Nakon apsorpcije SO3 iz procesnog gasa preostala jedinjenja, CO2, azot, neproreagovani SO2, tragovi SO3 i sitne kapljice kiseline se upućuju na Monsanto ES odmagljivače, gde se pomoću elemenata od staklenih vlakana kapljice kiseline skoro potpuno odstranjuju, a preostali gasovi se preko dimnjaka izbacuju u atmosferu. VANPROCESNA POSTROJENJA Rekonstrukcija i nadogradnja kompjuterski kontrolisamog sistema za namešavanje motornih benzina, dizela i lož ulja - Blending Na osnovu Programa tehnološkog razvoja NIS-RNP predviđena je izgradnja novih postrojenja u cilju dobijanja naftnih proizvoda koji će zadovoljiti kvalitet motornih goriva EU 2010. Kako bi se to ostvarilo potrebno je modernizovati i postojeći sistem namešavanja ključnih naftnih proizvoda u NIS-RNP. Modernizacijom sistema za namešavanje motornih benzina, dizel goriva i lož ulja omogućiće se stabilnost kvaliteta derivata prema unapred zadatoj recepturi, sa maksimalnim efektima na visinu prihoda, dok će se uštede ostvariti skraćivanjem vremena za namešavanje, otpremu i utvrđivanje stanja zaliha poluproizvoda i gotovih proizvoda u rezervoarima. Automatizacijom procesa i daljinskim upravljanjem bazom podataka o kvalitetu, elektromotornim ventilima i pumpama, kao i meračima nivoa, obezbediće se stroga kontrola kvantiteta i kvaliteta proizvoda, kao i dostupnost vitalnih podataka o zalihama menadžmentu kompanije. Namešavanje dizel goriva Namešavanje dizela se sastoji u namešavanju direktnog dizelskog toka sa postrojenja za hidroobradu srednjih destilata i hidrokrekovanje vakuum gasnog ulja (MHC/DHT tj.S-4300), biodizela i dizela koji je van specifikacije sa S-4300. Predviđa se namešavanje samo jedne gradacije dizela kvaliteta EN 590. Količina biodizela koja će se dozirati će biti u skladu sa direktivom 2003/30/EC (Biofules or other renewable fuels for transport). Ovom direktivom se definiše količina biodizela koja se može dodavati u dizel gorivo (do 5,75%). U ukupan tok dizela doziraće se 4 (četiri) aditiva za korekciju kvaliteta. Dodavaće se aditivi za poboljšanje dizel goriva: • cetanskog broja, • mazivosti, • antioksidativnog svojstva i

Predviđena je proizvodnja 1.699.322 t/god. dizel goriva kvaliteta EN 590. sa postrojenja za hidroobradu drednjih destilata i hidrokrekovanje vakuum gasnog ulja (S-4300 tj. MHC/DHT).

Page 53: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 48

Namešavanje ulja za loženje Predviđena je proizvodnja 798.023 t/god. ulja za loženje. Komponente za namešavanje ulja za loženje su:

• Lako ciklično gasno ulje sa S-2300 • Visbreking ostatak sa S-200 • Dekantno ulje sa S-2300 • Disel van specifikacije sa S-4300 • Vakuum ostatak sa S-2200 i • Atmosferski ostatak sa S-2100 i S-100

Predviđeno je istovremeno namešavanje svih raspoloživih komponenti ulja za loženje U zavisnosti od režima rada postrojenja postoji takođe mogućnost namešavanja vakuum ostatka sa S-2200 (Vakuum destilacija) i atmosferskog ostatka sa S-100 S-2100 (atmosferska destilacija). Rekonstrukcija i modernizacija instalacija za utovar na autopunilištu i utovar i istovar na pristaništu (Rekonstrukcija i modernizacija autopunilišta i pristaništa) Program tehnološkog razvoja NIS-Rafinerije nafte Pančevo je definisao pravce modernizacije procesnih i vanprocesnih postrojenja. U okviru modernizacije vanprocesnih postrojenja planira se uvođenje nove tehnologije utovara sa dna u autocisterne i zatvoren sistem utovara/istovara u/iz plovne objekte. Suština ovog projekta je integrisano, precizno, potpuno centaralizovano vođenje i nadzor utovara i istovara na instalacijama za prijem i otpremu u NIS-RNP. Rekonstrukcijom ovih inastalacija zadovoljiće se propisi Evropske unije o dozvoljenim emisijama prilikom utovara i istovara: - Direktiva 94/63/EC - ″Control of volatile organic compound (VOC) emissions resulting from the storsge of petrol and its distribution terminals, - ″Measures to Reduce Emissions of VOCs during Loading and Unloading of Ships in the EU-AEA/ENV/R/0469 Issue 2., Utovar sa dna u autocisterne omogućiće istovremeno utovar naftnih derivata u 3 do 5 komora jedne cisterne. Tako se skraćuje vreme utovara po cisterni na 15-20 minuta, odnosno povećeva kapacitet otpreme preko autopunilišta za 13.6% u odnosu na sadašnje stanje. Kako će budući sistem utovara/istovara biti potpuno zatvoren, ekološki rizik se svodi na najmanju moguću meru i povećava se sigurnost i bezbednost u radu. Količina naftnih derivata koja će se proizvesti nakon modernizacije Rafinerije nafte Pančevo i otpremati preko instalacija za otpremu prikazana je u Tabeli 9: Tabela 6. Očekivane količine naftnih derivata nakon modernizacije Rafinerije nafte Pančevo

Naziv proizvoda Količina u t Tečni naftni gas 166.859

Specijalni benzini 8.400 Benzen 74.626 Toluen 80.851

BMB-92 (EN 228) 125.476 BMB-95 (EN 228) 1.129.280

Primarni benzin za HIP (iz RNP) 192.394 Petroleji 60.000

Dizel (EN 590) 1.690.825 Lož ulje 584.899

Page 54: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 49

Na osnovu strukture otpreme naftnih derivata po vidovima transporta prikazane u tabeli 16 definisani su kapaciteti otpreme na autopunilištu i pristaništu: Projekat Rekonstrukcije i modernizacije instalacija za utovar i istovar na Pristaništu RNP U okviru ovog projekta je predviđen je utovar sledećih proizvoda:

• benzena, • toluena, • BMB-92 (EN 228), • BMB-95 (EN 228), • primarnog benzina iz RNP, • pirolitičkog benzina iz Petrohemije • dizela (EN 590) i • lož ulja

U okviru ovog projekta je predviđen je istovar sledećih proizvoda:

• vakuum gasnog ulja (VGU), • primarnog benzina za Petrohemiju i • sirove nafte

Projekat rekonstrukcije i modernizacije instalacija za utovar na Autopunilištu RNP Treba napomenuti da će kombinovana tehnologija utovra derivata u autocisterne odozdo i odozgo (B+T) biti zastupljena samo u prelaznom periodu uvođenja nove tehnologije utovara i prilagođavanja transportera novonastaloj situaciji. Ovim projektom biće izvršena kompletna rekonstrukcija ostrva u tehnološkom i mašinskom delu. Tako je predviđeno/a:

40 utovarnih ruku za utovar odozdo, prečnika 4″ koje će biti instalisane od II do XII ostrva za sledeće proizvode: benzin BMB 92, benzin BMB 95, dizel EN 590 specijalne benzine, petrolej, malzno gorivo, benzen i toluen;

3 utovarne ruke za utovar odozgo, prečnika 4″, koje će biti instalisane od II do IV ostrva za lož ulja;

prelokacija postojećih 9 utovarnih ruku za utovar odozgo, prečnika 4″ od IV do XII ostrva za sledeće proizvode: benzin BMB 92, benzin 95, dizel EN 590, specijalne benzine, petrolej, malzno gorivo, benzen, i toluen;

uklanjanje postojećeg cevovoda zbog postavljanja novih linija za povrat proizvoda, hedera za proizvode i hedera za doziranje markera koje će biti pruvirane,

ugradnja mernih grupa za otoke II, III, VII, VIII, X, XI i XII, paket jedinica za povraćaj gasne faze (VRU jedinice) sa odgovarajućom sabirnom

posudom kao i ugradnja 11 ruku za povrat gasne faze, po jedna na sakom ostrvu od I do XII,

instalacija za doziranje markera sa odgovarajućim rezervoaraom i hederima, zatvoren drenažni sistem sa odgovarajućom drenažnom posudom uključujući i 3

fleksibilna creva za povraćaj gasne faze na ostrvima II – IV gde se utovara lož ulje,

nadgradnja i proširenjre instalacije za instrumentalni i operativni vazduh proširenjre instalacije za azot,

zadržavanje postojeće instalacije za prateće grejanje cevovoda vodenom parom kao na ostrvima u svrhu čišćenja,

Page 55: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 50

rekonstrukcija sistema za protivpožarnu zaštitu sa odgovarjućom instrumentacijom za detekciju požara i gasova, upravljanje hidrantskom mrežom, gašenje vodom i penom, kao i nezavisnom fiksnom instalacijom za gašenje požara i kojom se upravlja sa protiv požarnog panela u komandnoj sali,

Predviđeno operativno vreme rada instalacija na:

pristaništu je 330 dana godišnje 24 časova dnevno autopunilištu 365 dana godišnje 14 časova dnevno u dve smene.

Pomoćna postrojenja Kako bi se pomenuta integracija obavila na optimalan način i kako bi nova procesna postrojenja mogla da rade neophodno je izgraditi sledeće pomoćne sisteme i instalacije: S-5200 Proizvodnja azota Funkcija objekta-postrojenja Postrojenje S-5200 će služiti za proizvodnju gasovitog azota niskog i visokog pritiska , kao i tečnog azota, u količinama koje su neophodne za optimalan rad procesnih i vanprocesnih postrojenja u RNP. Azot niskog pritiska (NP, 7 barg) će da se upućuje na nova postrojenja u blokovima 5, 21 i 22, kao i u sistem azota za postojeću rafineriju (procesni i vanporocesni deo). Ovaj gas će se korititi za potrebe pročišćavanja opreme za vreme obustava i startovanja postrojenja, kao i za blanketing (zaptivanje) opreme i rezervoara u redovnom radu. Azot visokog pritiska (VP, 16 barg) će se koristiti za potrebe regeneracije katalizatora na postrojenjima CCR S-3300 i ISO S-4600. Tečni azot, koji se dobija kao nusproizvod proizvodnje gasovitog azota, skladištiće se u dva rezervoara za tečni azot. U slučaju da količine gasovitog azota (niskog ili visokog pritiska) u sistemu azota opadnu ispod određene granice, tečni azot će se isparivati kako bi se održao potreban pritisak sistema azota. Značaj postrojenja u sistemu Zbog hemijske neaktivnosti gasoviti azot je nezamenljiv fluid za inertizaciju u petrohemijskim kompleksima i rafinerijama nafte. Kao zaptivno-zaštitni gas azot nalazi primenu kod procesnih fluida koji imaju izraženu sklonost da polimerizuju ili degradiraju u prisustvu kiseonika (olefinske frakcije kontaminirane diolefinima, sulfolan). Kada se koristi kao zaštitni gas (sa manje od 10 ppm v/v kiseonika) gasoviti azot obezbeđuje stabilnost procesnih tokova podložnih oksidaciji. Pored ovih inertizacionih osobina gasoviti azot nalazi primenu i u protivpožarnom obezbeđenju onih rezervoara koji sadrže derivate sa niskom temeperaturom paljenja. Izgradnjom postrojenja za proizvodnju azota u krugu RNP dobiće se stabilan izvor dovoljne količine azota kako za postojeća rafinerijska postrojenja, tako i za budući procesni kompleks, što je veoma važno sa aspekata bezbednosti procesa i zaštite životne sredine.

Page 56: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 51

Slika 12. Postrojenje za razlaganje vazduha kriogenim procesnom Azot će se na postrojenju S-5200 proizvoditi u paketnoj jedinici A-5200. Ova paketna jednicija je standardno modularno postrojenje za razlaganje vazduha kriogenim procesom. Ako je potrebno na paketnoj jedinici moguće je proizvodti i tečni azot. Deo proizvedenog NP gasovitog azota se pomoću malog kompresora u sklopu paketne jedinice komprimuje do potrebnog visokog pritiska (16 barg) i upućuje u rafineriju za potrebe regeneracije katalizatora. Tečni azot se upućuje u rezervoare FB-5201 i FB-5202, odakle se može utovarivati u auto cisterne radi otpreme. Ako se zbog povećane potrošnje azota bilans azota u rafineriiji poremeti, nedostajuća količina se može obezbediti isparivanjem tečnog azota u isparivačima EB-5201 i EB-5202. Pomoću sistema regulacionih ventila kojima se kontrolišu izlaznekoličine gasa iz paketne jedinice i iz isparivača moguće je povećati proizvodnju NP azota sa 700 Nm3/h (normalan rad) na 6000 Nm3/h (obustave i startovanja), a proizvodnju VP azota sa 126 Nm3/h (normalan rad) na 2200 Nm3/h (najveća moguća potrošnja). S-16700 Skladišni rezervoari za TNG (tečni naftni gas) Tehničko-tehnološka koncepcija sistema Izgradnjom novih procesnih postrojenja u rafineriji i rekonstrukcijom postrojenja za obradu gasova S-500 i S-2500 postojeći rezervoarski prostor je za skladištenje tečnog naftnog gasa je nedeovoljan te se pristupilo izradi Generalnog projekta za izgradnju novih rezervoara. Predviđa se izgradnja šest (6) rezervoara za skladištenje tečnog naftnog gasa sa pripadajućom opremom u bloku 16. Rezervoari su ukopani, cilindričnog oblika a kapacitet im je po 1000 m3. Namena rezervoara je:

S - 5200

Ambijentalni vazduh Gasoviti azot (NP)

Tečni azot

Gasoviti azot (VP)

Page 57: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 52

2.3.3. HIP AZOTARA. Pogon Amonijak III Pogon Amonijak III izrađen je po licenci i projektu poznate internacionalne firme „KELLOG PULLMAN” – London, a detaljni inženjering uradila je španska firma „Technicas Reunidas” – Madrid. Projektovani kapacitet pogona je 938 t/dan, odnosno 309.000 t/god tečnog anhidrovanog amonijaka. Predviđeno je da pogon radi 330 dana u godini, a kao sirovine se koriste: prirodni gas, vodena para i vazduh. Rekonstrukcija Pogon Amonijaka III HIP Azotara Pančevo pretrpeo je u toku NATO bombardovanja direktan pogodak, koji je prouzrokovao znatna oštećenja na procesnoj opremi. S obzirom na ograničene finansijske mogućnosti i sankcijama ograničene uslove uvoza opreme, odlučeno je da se sanacija postrojenja izvrši u dve faze. I faza realizovana je u drugoj polovini 1999. godine, i tom prilikom je izvršena privremena sanacija, koja omogućuje bezbedan rad najduže dve godine (po mogućnosti kraće) uz smanjenu energetsku i procesnu efikasnost, s tim da se u II fazi izvrši trajna sanacija koja će omogućiti bezbedan rad postrojenja uz zadovoljavajuće performanse. Trajna sanacija procesne opreme (II faza) pogona Amonijaka III podrazumeva rekonstrukciju sekcije „sinteze” kao sekcije koja predstavlja „usko grlo” za povećani kapacitet proizvodnje i poboljšanje njegovih performansi. Značaj sanacije i rekonstrukcije pogona Amonijaka III je: a) predmetna proizvodnja je jedina u zemlji i b) proizvod je osnovna sirovina za proizvodnju đubriva (i drugih fabrika đubriva van HIP Azotara- Pančevo). Ocenjuje se da će se rekonstrukcijom vek pogona produžiti za narednih 10 godina. Pošto se radi o postojećem pogonu radovi na sanaciji odnosno rekonstrukciji ne dovode do promena, koje utiču na prostorni i lokacijski razvoj preduzeća. Planirani radovi rekonstrukcije imaće pozitivan učinak na životnu sredinu, što je dokumentovano projektnim podacima. Značaj rekonstrukcije u pogonu Amonijak III se ogleda u povećanju stabilnosti i bezbednosti rada postrojenja, ušteda energije, ušteda aktivnih materija i postizanje boljih normativa u procesu proizvodnje amonijaka i postizanje boljih performansi zaštite životne sredine u okviru ovog postrojenja. Rezultat ove rekonstrukcije biće povećanje kapaciteta pogona sa 938 na 1050 tona/dan amonijaka, i eliminacija amonijaka u produvnom gasu prolaskom kroz vodeni skruber od kojeg će se dobijati amonijačna voda koja će se prodavati na tržištu. Time se smanjuje količina azotnih oksida koja potiče od prisustva amonijaka u produvnom gasu sa 384,3 na 101,6 kg/dan. Prema tome, ukupna količina azotnih oksida koja izlazi na dimnjaku primarnog reformera 104-B nakon rekonstrukcije iznosi 603,3 kg/dan, tj. 106,4 mg/Nm3 i znatno je niža od vrednosti za emisiju azotnih oksida koja je propisana Pravilnikom o graničnim vrednostima emisije. Procesnog čvrstog otpada nema. Kao čvrst industrijski otpad tretiraju se istrošeni katalizatori (koji se kao kompletna šarža menjaju nakon isteka veka trajanja, a koji nije manji od 5 god.) , jonske mase i dotrajali delovi opreme. Pogon Kiselina

Page 58: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 53

Pogon za proizvodnju Azotne kiseline I i II izrađeni su prema projektu firme „Chemico”, a licenciran je od strane „Chemical Construction Corporation, New York, USA”. Pogon ima projektovani kapacitet od 515 t/dan. (dve linije) 100% HNO3 u obliku 56% HNO3, odnosno 257.5 t/dan. i 257.5 t/dan za drugu liniju. Projekat je završen 1962 god., a proizvodnja je počela 1963. godine. U normalnim uslovima pogon može da radi projektovanim kapacitetom. Pogon za proizvodnju Azotne kiseline III izrađen je prema projektu firme „Chemico”, a licenciran je od strane „Chemical Constraction Corporation, New York, USA”. Pogon ima projektovani kapacitet od 544 t/dan, 100% HNO3 u obliku 57% HNO3. Projekat je završen 1968 god., a proizvodnja je počela 1969. godine. U normalnim uslovima pogon može da radi projektovanim kapacitetom. Osnovne sirovine za proizvodnju Azotne kiseline su amonijak, vazduh i demi voda. Kao pogonska energija koristi se vodena para i električna energija. Rekonstrukcije treće linije azotne kiseline Na osnovu postojećih propisa u smislu očuvanja čovekove sredine predviđa se rekonstrukcija postojeće treće linije za proizvodnju azotne kiseline kapaciteta 544 t/dan, računato na 100% azotnu kiselinu. Rekonstrukcijom pogona smanjuje se koncentracija NOx gasova u otpadnom gasu sa 2400 ppmV na 200 ppmV. Umesto postojećeg procesa katalitičkog spaljivača sa prirodnim gasom ili produvima iz Amonijaka III, predlaže se savremen i široko primenjen proces selektivne katalitičke redukcije koja se bazira na redukciji NOx gasova sa amonijakom do azota i vode u prisustvu katalizatora za selektivnu katalitičku redukciju. S obzirom da buka pojedinih delova opreme prelazi nivo od 60 do 70 dB, koliko je dozvoljeno za radne prostore, preduzeće se su odgovarajuće mere u građevinskom i mašinskom smislu, tako da će buka biti svedena na dozvoljeni nivo od 60 do 70 dB za radni prostor, odnosno 30 do 40 dB za prostor van granica postrojenja. Rekonstrukcija I i II linije azotne kiseline Na osnovu postojećih propisa u smislu očuvanja čovekove sredine predviđa se rekonstrukcija prve i druge linije za proizvodnju azotne kiseline kapaciteta 257 t/dan po liniji, ukupno 514 t/dan, računato na 100% azotnu kiselinu. Rekonstrukcijom pogona smanjuje se koncentracija NOx gasova u otpadnom gasu sa 2200 ppmV na 200 ppmV. Umesto postojećeg procesa selektivnog katalitičkog spaljivača sa prirodnim gasom ili produvima iz Amonijaka III, predlaže se savremen i široko primenjen proces selektivne katalitičke redukcije koja se bazira na redukciji NOx gasova sa amonijakom do azota i vode u prisustvu katalizatora za selektivnu katalitičku redukciju. Stanje buke identično je stanju na III linije azotne kiseline. Pogon NPK Pogon za prizvodnju NPK đubriva izrađen je prema projektu firme „Chemico”, a licenciran je od strane „Chemical Construction Corporation, New York, USA”. Pogon ima projektovani kapacitet od 1000 t/dan. (2x500t/dan) . Projekat je završen 1968 god., a proizvodnja je počela 1969. godine. U toku NATO bombardovanja 1999. godine totalno je ovaj pogon uništen. Procesna zgrada i oprema su demontirani preko 60% postojeće opreme.

Page 59: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 54

Usled potreba domaćeg tržišta za NPK đubrivom investitor je uradio sanaciju postojećeg skladišta NPK đubriva i transportnog sistema, i u skladište postavio kontinualni mešač za dobijanje mešanog NPK đubriva (blending postupkom). Kapacitet blendera je 60-100 t/h mešanog NPK đubriva. Tehnološki proces se može opisati kao prosto mešanje suvih granulisanih prostih đubriva (komponenata) radi proizvodnje smeše sa dve ili tri hranljive materije bez hemijske reakcije. Mešana đubriva se proizvode od gotovih finalnih đubriva KAN-a (finalnog proizvoda Azotare ), MAP-a , DAP-a i KCL. Mešanje komponenti, prostih granulisanih đubriva, obavlja se u postojećoj zgradi skladišta NPK postavljanjem kontinualnog mešača koji omogućava da se komponenete u određenom odnosu slojevito nanose na trakasti transporter, a zatim se mešano đubrivo preko pužastog transportera koji dodatno homogenizuije smešu, doprema do trake kojom se odvodi na pakovanje. Eventualno zagađenje vazduha iz pogona namešavanja NPK đubriva može poticati od čestica prašine sirovina, i lokalizovano je u samoj hali tako da se uticaj ovog procesa zanemaruje. Pogon Karbamid I Pogon za prizvodnju Karbamida izrađen je prema projektu firme „Chemico”, a licenciran je od strane „Chemical Constraction Corporation, New York, USA”. Pogon ima projektovani kapacitet od 300 t/dan. Projekat je završen 1969 god., a proizvodnja je počela 1970. godine. U normalnim uslovima pogon može da radi projektovanim kapacitetom. Kao sirovine u procesu proizvodnje Karbamida koriste se amonijak i ugljandioksid, a sam proces proizvodnje odvija se u tri faze: kompresija, sinteza, razlaganje i recirkulacija granulacija i hlađenje (uparavanje granulacija i obrada granula). Osnovni energenti koji se koriste u procesu proizvodnje su vodena para, industrijska voda, napojna voda i električna energija. Uvođenje nove tehnologije proizvodnje karbamida. Krajem 80-tih godina urađen je bazni i detaljni inženjering za novu tehnologiju proizvodnje karbamida licenca Stamicarbon. Postrojenje je izgrađeno 70%. Nov tehnološki proces karbamida rešiće probleme zagađenja vazduha i voda, obzirom da je ova savremena tehnologija koja se dosta koristi u svetu oko 75 postrojenja radi sa ovom tehnologijom, a pogon karbamida I će sa startom karbamida II prestati sa radom. Obzirom da je Stamicarbon u poslednjih desetak godina uradio značajna unapređenja na ovoj tehnologiji investitor je planirao u završetku pogona karbimada II rekonstrukcije koje će dovesti do još značajnijeg poboljšanja ove proizvodnje po pitanju emisija u vazduh i po pitanju ispuštanja u vodu. U novom pogonu će se tehnološki obezbediti višestepena obrada voda tako da će otpadne vode na izlazu moći biti korišćene kao industrijske vode. Ovo će biti prvo postrojenje u ovoj fabrici, koje će morati dobiti integrisanu dozvolu na osnovu Zakona (IPPC direktiva EU). Pogon KAN Pogon za prizvodnju Krečnog Amonijum Nitrata - KAN izrađen je prema projektu firme „Chemico”, a licenciran je od strane „Kaltenbach”. Pogon ima projektovani kapacitet od 2 x 650 t/dan. Projekat je završen 1959 god., a proizvodnja je počela 1963 godine. U

Page 60: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 55

normalnim uslovima pogon može da radi projektovanim kapacitetom. Pogon za proizvodnju KAN se sastoji od nekoliko sekcija: sekcija za pripremu krečnjaka, vlažna selekcija i suva selekcija. Kao osnovne sirovine koriste se amonijak, azotna kiselina i krečnjak. Rekonstrukcija U težnji da se proizvede što kvalitetniji KAN ( manji sadržaj vlage, bolji granulometrijski sastav, bolje fizičko-hemijske karakteristike proizvedenog đubriva) sa smanjenim utrošcima sirovina, energije i pomoćnih materijala i dozvoljenim emisijama štetnih i opasnih materija u vazduh i vodu, planira se rekonstrukcija postojećeg pogona. Postojeće sekcije: granulisanje, hlađenje, kondicioniranje, prosejavanje i zaprašivanje KAN-a biće zamenjene novim FDG procesom granulacije u fluidizacionom granulatoru, prema licenci firme KALTENBACH. Predviđeno je da postrojenje proizvodi 1000 MTPD granula KAN-a. Proces proizvodnje KAN obuhvata sledeće faze: • Finalno uparavanje • Granulaciju • Prosejavanje i drobljenje • Ispiranje gasova • Proceduru pranja Ukupan ispust u atmosferu iz skrubera S-301 iznosi 209.879 m3/h vazduha sledećeg sastava Vazduh 212.219 kg/h, Voda 13.165 kg/h, NH3 4.92 kg/h, NH4 NO3 3.86 kg/h, Krečnjak 0.97 kg/h, Aditiv 0.07 kg/h. Tabela 7. Emisija prašine i amonijaka iz postrojenja KAN

Tip Naziv Jed. Količina Prašina KAN-a mg/Nm3 manje od 50 Gas NH3 mg/Nm3 manje od 50

Rekonstrukcijom sekcije granulacije i sekcije obrade granula rešiće se problem emisije prašine i amonijaka u vazduh i vodu (smanjenje kapaciteta za 200 MTPD). Pogon Amonijum-nitrata (AN) i N-rastvora Jedinica za proizvodnju Amonijum Nitrata - AN izrađen je prema projektu firme „Chemico”, a licenciran je od strane „R. Kaltenbach - Pariz”. Pogon ima projektovani kapacitet od 663Mt/dan. Proizvodnja u ovom pogonu je počela 1968. godine. U normalnim uslovima pogon može da radi projektovanim kapacitetom. Amonijum nitrat se proizvodi reakcijom amonijaka i azotne kiseline. Reakcija je izrazito egzotermna. Kao osnovne sirovine koriste se amonijak i azotna kiselina. Jedinica za prizvodnju N- rastvora i amonijačne vode izrađen je prema projektu firme „Chemico”, a licenciran je od strane „Chemical Construction Corporation New York - USA”. Pogon ima projektovani kapacitet od 41.000 t/god (41%). Projekat je završen 1966 god., a proizvodnja je počela 1969 godine. U normalnim uslovima pogon može da radi projektovanim kapacitetom. Ova jedinica je predviđena za proizvodnju azotnih rastvora na bazi amonijaka, amonijum nitrata i karbamida. Kao osnovne sirovine koriste se amonijak, AN, urea i voda.

Page 61: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 56

Pogon Energetika Pogon Energetika izrađen je prema projektu firme „Babcock”, a od iste firme je i licenciran. Pogon ima projektovani kapacitet od 3x 40t/dan. Projekat je završen 1969 godine, a proizvodnja je počela 1970 godine. U normalnim uslovima pogon može da radi projektovanim kapacitetom. U pogonu energetike postoji sedam proizvodnih celina: Crpna stanica, Dekarbonizacija, Stara priprema, Nova priprema, Kotlarnica, Pitka voda i Kompresorska stanica. Osnovne sirovine u pogonu Energetika su azotna kiselina, natrijum hidroksid, hidrazin, kalcijum-hidroksid, aluminijum sulfat i fosfat. Postrojenje za hlađenje vode i obradu otpadnih voda

Investitor namerava da u okviru postojećeg kompleksa, a za potrebe rada pogona KAN, AN, AZOTNA KISELINA I, II, III izgradi recirkulacioni sistem za hlađenje vode umesto postojećeg otvorenog sistema, kako bi se izbeglo ispuštanje nerashlađenje otpadne vode čija je temperatura viša za 10-15°C od temperature vode Dunava. U cilju nameravane izgradnje urađena je i studija „Pre-Feasibility Study for the realisation of a Cooling Water System based on cooling towers and closed cooling water circuit”. Project 2134, November 2004, Technip Italy, S.P.A. a sada je u toku izrada GENERALNOG PROJEKTA STUDIJE OPRAVDANOSTI ZA POSTROJENJE ZA HLAĐENJE VODE. U sastavu postrojenja Karbamid II, koje je delimično izgrađeno, nalazi se i rashladno postrojenje za hlađenje vode rashladnog kapaciteta 66 MW.

Rashlađena voda po svojim osobinama ne spada u opasne materije, nije ni toksična, nije zapaljiva, niti je eksplozivna. U toku rada rashladnog tornja ne generišu se gasoviti efluenti kao ni čvrst otpad, dok se tečni efluenti javljaju kontinualno. Kao tečni efluenti javljaju se rashladne otpadne vode od kontinualnog odmuljivanja rashladnog tornja u količini od 120 m3/h (2%). Ova otpadna voda se ispušta iz rashladnog tornja-bazena i odvodi se u postrojenje za tretman otpadnih voda gde će se tretirati zajedno sa ostalim zagađenim vodama Azotare.

Investitor HIP Azotara Pančevo, namerava da u okviru već postojećeg kompleksa, primenjujući koncepciju najnovijih važećih svetskih standarda izvrši rekonstrukciju postojećeg kanalizacionog sistema na ovoj lokaciji i izdvajanje otpadnih zagađenih voda na jedan sistem koji bi vodio otpadne vode na obradu. Planirana je izgradnja postrojenja za tretman i obradu svih zagađenih voda (tehnoloških, sanitarnih, atmosferskih zaprljanih) sa svom potrebnom opremom i instalacijama kako bi se ispuštanja štetnih i opasnih materijala u vodu, tlo i vazduh smanjila na vrednosti dozvoljene odredbama zakona i regulativa EU. U tom cilju urađena je studija: FEASIBILITY STUDY ON WASTEWATER COLLECTION AND TREATMENT IN THE MUNICIPALITY OF PANČEVO - S.G.I. - S.P.A. – JOB 2002/041/1, Italian Ministry for the environment and territory, a sada je u toku izrada GENERALNOG PROJEKTA I STUDIJE OPRAVDANOSTI ZA POSTROJENJE ZA TRETMAN I OBRADU ZAGAĐENIH VODA. U tehnološkom postupku prečišćavanja otpadnih voda ne očekuje se značajnija emisija štetnih gasova (NH3) sa površine bazena, sem u letnjim mesecima, jer će se prethodnim rekonstrukcijama po pogonima i novim tehnološkim procesima ispuštanja zagađenja maksimalno sanirati u samom procesu. Mulj koji se javlja nakon prečišćavanja otpadnih voda kao čvrst otpad deponovaće se u krugu fabrike na odgovarajući način, ili će naći primenu na tržištu kao sirovina za druge proizvode, a što će zavisiti tehnologije obrade otpadnoh voda, količine i kvaliteta mulja.

Page 62: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 57

2.3.4. GRADSKA FABRIKA OTPADNIH VODA

Projektom je planirano da se na predmetno postrojenje glavnim kolektorom prikupljaju i otpadne vode iz brojnih proizvodnih postrojenja smeštenih u naselju Pančevu, s izuzetkom tri glavne lokalne industrije (HIP Azotara, HIP Petrohemija i NIS Rafinerija nafte Pančevo).

Proširenje kanalizacione mreže uključiće izgradnju 28.700 metara novog kanalizacionog sistema:

- planirana je izgradnja cevovoda u Vojlovici u dužini od oko 9700 metara sa ispustima na spoju Janošikove ulice i ulice Janka Čmelika;

- kanalizacioni sistem u Topoli biće proširen za oko 5600 metara, sa više kolektora duž Spoljnostarčevačke ulice odakle će kanalizacija biti vođena do pumpne stanice smeštene na raskršću ulica Janka Čmelika i Janošikove;

- u naselju Kudeljarski Nasip, sve mreže, ukupne dužine 13400 metara, sastaviće se u jedan glavni vod u Novoseljanskoj ulici.

Projektom je planirano da predloženo postrojenje za preradu voda sadrži:

- pumpnu stanicu za Pančevo, sa 2000 metara dugim glavnim kolektorom, koji vodi do postojeće pumpne (crpne) stanice koja će raditi samo sa pumpama koje su već instalirane (od stavljanja postrojenja u rad dokle god je kapacitet zadovoljavajući onosno dokle gode je dovoljan za opsluživanje približno 78 000 ES). Kako se kasnije zahtevi budu povećavali, tako će i ova pumpna stanica biti proširena i biće joj dodate nove pumpe, koje će zameniti stare;

- pumpna stanica i glavni kolektor za Starčevo, koji opslužuju 8000 ES;

- PPOV za 120 000 ES (prosečni dnevni kapacitet od 32 000 m3/dan) sa nizom postrojenja za prečišćavanje vode.

Tabela 8. Projektni podaci za predloženo PPOV su dati u tabeli dole:

Projektni podaci za predloženo PPOV

Projektni parametri Vrednost

Srednji dnevni kapacitet (m3/dan)

32137

Srednji protok kanalizacionih voda

1339 m3/h = 372 l/s

Najviši protok 2009 m3/h = 558 l/s

Maksimalni kapacitet 2411 m3/h = 670 l/s

Broj ekvivalent stanovnika (PE)

120 000

Dnevna vrednost BPK (kg/d)

7200

Srednja vrednost BPK (mg/l)

224

Page 63: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 58

Dnevna vrednost NH3/N (kg/d)

1498

Srednja vrednost NH3/N (mg/l)

47

Dnevna vrednost- ukupni fosfor P (kg/d)

146

Srednja vrednost – ukupni fosfor P (mg/l)

5

Projektom je predviđeno da PPOV sadrži sledeće jedinice za prečišćavanje, postavljene u nizu:

- Mehanički predtretman (skrining, otklanjanje krupnog peska i odvajanje ulja) i razdelnik (razdelna kutija) - Primarna sedimentacija; - Biološki tretman; - Sekundarna sedimentacija; - Filtracija i finalna dezinfekcija; - Tretman mulja. U predstavljenim projektima predložena tehnologija neće imati uticaja na zagađenje vazduha i vode. Navedena tehnologija proizvodi veće količine otpada. 2.4. STANOVNIŠTVO Nasleđeno prisustvo industrijske zone u samom jezgru naselja, odnosno u neposrednoj blizini (stanovanje i naseljskog centra) u mnogome je diktiralo prostorni razvoj samog naselja Pančevo i njegovih rubnih delova Topole, Vojlovice i najbližeg sela Starčeva. U okviru samog kompleksa ne postoje zone stanovanja, ali s obzirom na kompleksne uticaje koje ova zona ima na samo naselje Pančevo i okolna naselja, u ovom elaboratu su iskazana osnovni parametri demografskog razvoja. Analiza demografskog razvoja naselja Pančevo izvršena je na osnovu zvaničnih statističkih podataka popisa stanovništva u periodu 1948-2002. godine. Opština Pančevo po popisu stanovništva iz 2002. godine ima 127.162 stanovnika dok sam grad ima 77.087 stanovnika. (Izvor: „Popis stanovništva, domaćinstava i stanova 2002. - Prvi rezultati popisa po opštinama i naseljima Republike Srbije” - SZS - RZS, Beograd, jun 2002.) U samim naseljima Pančevo i Starčevo, u poslednjih 11 godina zabeležen je karakterističan porast broja stanovnika, što je uglavnom posledica pozitivnog migracionog salda, a ne prirodnog priraštaja. U samo naselje Pančevo došao je signifikantan broj stanovnika, a zabeleženi porast broja i u Starčevu može se indirektno vezati za blizinu velikog privrednog kompleksa, odnosno predmetne industrijske zone u jugoistočnom delu naselja Pančevo.

Page 64: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 59

2.5. MREŽA I FUNKCIJE NASELJA Kompleks južne industrijske zone, nalazi se u samom naselju Pančevo, tako da u pogledu valorizacije životne sredine, u kontekstu mreže i funkcije naselja ovo poglavlje ne možemo razmatrati obzirom da je u pitanju samo jedno naselje. U pogledu mreže i funkcije naselja na teritoriji opštine Pančevo možemo konstatovati da je prema PPO Pančevo utvrđeno da su sekundarni centri opštine Kačarevo na severu opštine i Omoljica na jugu. Sledeći nivo su naselja od 5-10.000 stanovnika i to: Starčevo, Dolovo, Banatsko Novo Selo i Jabuka. Naselja sa manje od 5.000 stanovnika su Glogonj, Ivanovo i Banatski Brestovac. 2.6. JAVNE SLUŽBE I KOMUNALNA OPREMLjENOST NASELjA S obzirom da je predmet strateške procene Plan generalne regulacije južne industrijske zone u naselju Pančevo, kada je reč o komunalnoj opremeljenosti naselja bilo bi potrebno govoriti o celom naselju Pančevo, a ne samo konkretno o kompleksu, s obzirom da je infrastruktura za sam kompleks data u poglavlju 2.11. Infrastrukturni sistemi. S obzirom da se javne službe ne nalaze u obuhvatu predmetnog Plana, kao ni da aktivnosti vezane za prostor obuhvaćen planom nisu u direktnoj sprezi sa njima ovaj aspekt nece biti detaljnije razmatran. Takođe, s obzirom da opremljenost komunalnom infrastrukturom južne zone nije direktno zavisna od opremljenosti čitavog naselja, bilo bi suvišno u ovom kontekstu pričati o celokupnom naselju. 2.7. PRIVREDA Većina nosilaca privrednog razvoja kako naselja Pančevo, tako i čitave opštine nalazi se locirano na prostoru obuhvaćenom predmetnim Planom. Stoga je u daljem tekstu analizirano stanje privrede, interpretirano kroz pokazatelje razvoja i trenutnog stanja ovih komleksa. U daljem tekstu preuzeti su većim delom podaci iz Strategije prostornog plana opštine Pančevo, u cilju prikaza generalnog stanja privrede u opštini, a u kontekstu signifikantnog učešća predmetnih kompleksa odnosno nosioca privrede. U okviru južno-banatskog okruga, Pančevo se izdvaja po pokazateljima privredne razvijenosti i aktivnosti. Sa učešćem od blizu 40% od ukupnog nacionalnog dohotka okruga, Pančevo prednjači ispred Vršca (29%) i ostalih opština okruga koje su sa znatno manjim učešćem. U strukturi nacionalnog dohotka koji stvara privreda Pančeva po oblastima prednjači učešće industrije sa 50%, zatim poljoprivreda - 19%, trgovina - 12% i ostale delatnosti - 19%. U nosioce dosadašnjeg privrednog razvoja Pančeva mogu se svrstati: NIS Rafinerija nafte Pančevo, HIP Azotara, HIP Petrohemija, Luka Pančevo itd. Neka značajna preduzeća (među njima i HIP Petrohemija-još uvek, HIP Azotara, ostvaruju gubitke i bez ubrzanog restruktuiranja i privatizacije (i novih investicija) značajan deo njih, bar za sada, nema izgleda za oporavak i razvoj.

Page 65: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 60

NIS – Rafinerija nafte Pančevo. Rafinerija nafte Pančevo funkcioniše u okviru Akcionarskog društa zatvorenog tipa NIS. Pored nje u NIS-u postoji i Rafinerija nafte Novi Sad. Rafinerija upošljava trenutno oko 1.700 radnika. Rafinerija u Pančevu ima godišnji kapacitet prerade nafte od 4,8 miliona tona što je u svetskim okvirima rafinerija srednjeg kapaciteta. Tokom bombardovanja dosta toga je uništeno u Rafineriji Pančevo, ali je od tada pa do danas sve obnovljeno i to iz sopstvenih izvora, ali uz „zaštitu” države (do kraja 2006. godine niko u zemlji ne može uvoziti derivate). Tako je Rafinerija uspevala prethodnih nekoliko godina da ostvari dobar profit. Prošle godine neto profit Rafinerije je iznosio oko 60 miliona dolara što je među najboljim rezultatima u celoj privredi Srbije. Pančevačka i novosadska rafinerija trenutno zajedno proizvode oko 4,0 miliona tona naftinih derivata godišnje čime u celini zadovoljavaju sadašnje potrebe. Rafinerija ima određenih problema u plasmanu mazuta (400 hiljada tona), kao nuzproizvoda, čije je rešavanje u toku. Mazut koji se trenutno proizvodi sadrži 2-2,5% sumpora, a dozvoljeno je 1% po evropskim standardima. Drugi krupan problem je još uvek zastarela tehnologija proizvodnje koja, pored ostalog, predstavlja ekološki problem ovog grada i značajnog područja Beograda. Prema planovima NIS-a jedno od rešenja za plasman sadašnjeg i očekivanog velikog višaka mazuta (oko milion tona) pri povećanju proizvodnje, vidi se u njegovom korišćenju u termoelektrani za potrebe elektroprivrede Srbije. Jedna od potencijalnih lokacija je i Pančevo. Zbog velikog aerozagađenja postojeće hemijske industrije, treba se boriti da lokacija ne bude u Pančevu, jer grad u ekološkim parametrima održivog razvoja ne može da podnese dodatno zagađenje. Prema navedenim planovima, tehnologija Rafinerije nafte Pančevo se već polako menja. Svi rezervoari koji su instalirani nakon bombardovanja napravljeni su po najnovijim propisima. U cilju modernizacije, Rafinerija nafte Pančevo se neće teritorijalno širiti i koristiće već postojeće lokacije i aktiviraće postrojenja za koja su već bile predviđene lokacije, a do sada nisu bila u upotrebi. HIP Petrohemija Pančevo.

Osnovana je 1972. godine a proizvodnja je otpočela 1979. godine. Proizvodni program HIP Petrohemije rezultat je razvoja kompleksa na lokaciji u Pančevu i pripajanja fabrike sintetičkog kaučuka iz Elemira. Takođe, fabrika „Panonijaplast” nalazi se u Crepaji, dakle van područja opštine Pančevo. Proizvodni program HIP Petrohemije u Pančevu se može grupisati u tri grupe proizvoda:

• Osnovni (bazni) proizvodi petrohemijskih lanaca: etileni, propilen itd. • Polimeri. polietilen visoke gustine, polietilen niske gustine, • Gotovi proizvodi prerađivačke hemije (plastični proizvodi): polietilenske cevi fitinzi

(20-315 mm); spojnice i reducir spojnice; T-profili i dr. Osnovni (bazni) kapaciteti hlornog lanca Fabrike elektrolize i fabrika VCM kao što su hlor, vinilhlorid monomer i etilen dihlorid nisu u funkciji s obzirom da su uništeni (1999. godine) tokom bombardovanja i nema planova za njihovo obnavljanje. Fabrika Etilen nalazi se na glavnoj lokaciji u Pančevu. Proizvodni kapciteti bazirani su na pirolizi sirovog benzina.

Page 66: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 61

Fabrika PENG proizvodi polietilen niske gustine. Raspoloživi kapacitet proizvodnje polietilena niske gustine (LDPE) u okviru glavnog fabričkog kompleksa Petrohemije u Pančevu je na nivou projektovanih dimenzija od 45.000 t/god. Postojeću Fabriku PEVG za proizvodnju polietilena visoke gustine (HDPE) je na lokaciji petrohemijskog kompleksa HIP Petrohemije u Pančevu i zasniva se na neprekidnom procesu proizvodnje u cevnim reaktorima na srednjim pritiscima na dve identične linije projektovanih dimenzija od po 25.000 t/god. Petrohemija raspolaže sopstvenim kapacitetima za preradu polietilena visoke i srednje gustine u okviru Fabrike PE cevi i fitinga Petroplast, na lokaciji Luka Dunav (Pančevo). Fabrika je započela sa radom 1991. godine i proizvodi ekstrudirane PE cevi za gas, vodovod i kanalizaciju (2.500 t/god); rebraste PE, PVC i PP cevi za elektroizolaciju (175 t/god); i brizgane elektrofuzione fitinge (280 t/god). Fabrika smatra se da su glavni proizvodni pogoni tehnološki još uvek moderni i da pri punom korišćenju kapaciteta mogu da daju zavidne finansijske rezultate od preko 10 miliona dolara dobiti. U godinama pre 1992., HIP Petrohemija je imala 200 miliona dolara izvoza godišnje. Razvojni programi HIP Petrohemije i Rafinerije nafte Pančevo se oslanjaju međusobno jedan na drugi i očekuje se da će u bliskoj budućnosti ove dve fabrike biti jedna firma u okviru NIS-a. Obe fabrike se bave i proizvodnjom propilena i polipropilena koji jako dobro prolazi na tržištu Evrope i, što je razumljivo, imaju slične probleme u vezi sa životnom sredinom. HIP Azotara Pančevo. Ovo je treća velika hemijska fabrika iz tzv. „Južne industrijske zone” Pančeva. Ova fabrika već duže vreme radi sa vrlo niskim iskorišćenjem kapaciteta od 36%. Glavna sirovina Azotare je prirodni gas (iz Rusije) i njime se snabdeva preko NIS-a. Međutim, Azotara posluje sa veoma malim kapacitetima jer je gas mnogo skuplji od finalnog proizvoda, a domaće tržište je otvoreno jeftinim azotnim veštačkim đubrivima iz Rusije proizvedenim na bazi niskih cena tog istog gasa kod njih. Perspektive ove fabrike su kao i ostalih iz ove delatnosti. Izmena privredne strukture Privrednu strukturu Pančeva, kao što je ranije rečeno, karakteriše jednostrana struktura u kojoj dominira industrija, pre svega naftna, metaloprerađivačka, staklarska i prehrambena, sa velikim kompleksima postrojenja uz ili u samom gradskom miljeu, uglavnom zastarele tehnologije. Sem pojedinačnih slučajeva malih preduzeća, industrijska struktura je izrazito soc-realistička sa svim atributima koji idu uz taj pojam. 2.9. ZELENE POVRŠINE Sadržaj i normativne veličine zelenila u okviru ovakvih industrijskih zona nisu definisane domaćom zakonskom regulativom. Trenutno variraju u zavisnosti od vrste kompleksa u kojem se nalaze. Uređene površine su skoncentrisane oko upravnih zgrada, zgrada namenjenih aktivnostima za tzv. održavanje, restorana i sl. Izvesne uređene površine bi trebalo da, u skorašnjem periodu imaju delimičnu rekonstrukciju. Definitivna ocena stanja može se dati tek nakon dužeg ispitivanja po tzv. Trajnim kvadratima po metodi Klemensa. Naime, stalni uticaj hemijske industrije ostavlja tragove

Page 67: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 62

na vegetativnom pokrivaču. Faktički postoje dve vrste zelenila: zaštitno po obodu sva tri kompleksa, koje je u većini slučajeva samoniklo, i zelenilo koje se neguje na pojedinim delovima slobodnih površina. Svojevremeno su ove površine u velikom delu bile namenjene poljoprivrednoj proizvodnji, da bi u periodu posle izgradnje prvih pogona došlo do otkupa od individualnih poljoprivrednih proizvođača. Sve slobodne površine se povremeno zaoravaju da bi ostale bez visoke vegetacije iz sigurnosnih razloga. Većina neizgrađenih površina je sa velikim brojem instalacija i ne postoje mogućnosti za formiranje zelenog pokrivača od visoke drvenaste vegetacije. Od biljnih zajednica javljaju se Myriophyllo-Potametum, Scirpo-Phragmitetum (subass. phragmitetosum, typhetosum i schoenoplectetosum), Salicetum albae pannonicum. Dominantna je zajednica tršćaka. Myriophyllo-Potametum je jedina sastojina akvatične vegetacije u biotopu, a osnovno obeležje joj daje vrsta Myriophyllum spicatum krocan ili drezga. To je asocijacija koja se javlja u mlakim sporootičućim vodama i izgrađena je od plivajućih i lebdećih cvetnica. Njenom naglom širenju doprineo je antropogeni faktor tj. povremeno uklanjanje celokupne vegetacije sa područja. Subass. phragmitetosum u odnosu na druge rogozove subasocijacije je najstalnija i sreće se i na suvljim terenima. Ostale subass. su vezane za dublju vodu. Fragmentno se javlja sastojine visokih šaševa Caricion gracilis, ali samo na par mikrostaništa. U okviru kompleksa sve tri fabrike javljaju se zelene površine antropogenog karaktera različitog kvaliteta. Od četinara zastupljene su vrste Abies sp., Cedrus deodara, Pinus nigra, Thuja occidentalis...Veći broj stabala vrste Abies concolor je sa izrazitim oštećenjima. Od sadnica listopadnih drvenastih vrsta u dosadašnjem ozelenjavanju korišćene su vrste: Aescuclus hyppocastanum, Acer platanoides, Acer rubrum, Betula alba, Juglans sp., Morus alba f. „pendula”, Platanus acerifolia, Prunus pissardi, Robinia pseudoacacia, Tilia parvifolia, Tilia tomentosa. Corylus avellana, Ficus sp., Piracanta coccinela, Sambucus nigra, živa onaseljea od Ligustrum ovalifolia-e su žbunaste vrste koje su u dosadašnjem periodu korišćene za upotpunjavanje delovanja visoke vegetacije. Travnjaci su delimično intezivno negovani, a procenat zavisi od toga u krugu koje fabrike se nalaze. 2.10. LOV I LOVNA PODRUČJA Na području obuhvata Plana ne nalaze se lovna područja, s obzirom da su prirodni uslovi u mnogome izmenjeni i degradirani pod dejstvom čitavog niza antropogenih aktivnosti (usled izgradnje industrijske zone u naselju). 2.11. INFRASTRUKTURNI SISTEMI 2.11.1. SAOBRAĆAJNA INFRASTRUKTURA Saobraćajno-geografski položaj Pančeva karakteriše položaj naselja koje je locirano na ušću Tamiša u Dunav čiju teritoriju presecaju važni međunarodni i magistarni pravci: drumskog, železničkog i vodno-rečnog saobraćaja. Opšta reljefno-morfološka struktura terena južnog Banata omogućila je izgradnju komunikacija i infrastrukturnih sistema koji svoje ishodište imaju u Pančevu kao najpogodnijem mestu za prelaz preko Dunava prema Beogradu i ostalim delovima Srbije.

Page 68: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 63

Fabrike južne industrijske zone: HIP Azotara, HIP Petrohemija i NIS Rafinerija nafte Pančevo locirane su na jugoistočnom obodu Pančeva, neposredno uz stambeno naselje Vojlovica na potezu između Pančeva tj. Vojlovice i Starčeva. Kompleksi fabrika južne industrijske zone povezani su sa okruženjem i šire sa tri osnovna vida saobraćaja: drumskim, železničkim i vodno-rečnim. U drumskom saobraćaju za fabrike južne industrijske zone glavnu-osnovnu saobraćajnicu predstavlja ulica Spoljnostarčevačka tj. trasa opštinskog puta (lokalni put) br.1 (Pančevo-Banatski Brestovac-granica sa opštinom Kovin). Navedenom saobraćajnicom industrijska zona je u pravcu jugoistoka povezana sa naseljima južnog dela opštine Pančevo, Kovinom i nadalje preko Smedereva sa južnom i širom Srbijom. U pravcu severo-zapada navedenom saobraćajnicom industrijska zona povezana je sa državni putevima prvog reda (magistralni putevi) br.1.9 i br.24 preko kojih ostvaruje vezu sa Beogradom u pravcu zapada, Zrenjaninom u pravcu severa, Kovinom u pravcu istoka i Vršcem u pravcu severo-istoka. Industrijska zona ostvaruje dobru vezu sa linijama javnog gradskog i međumesnog autobuskog saobraćaja koji prolaze saobraćajnicom Spoljnostarčevačkom i imaju stajalište neposredno naspram ulaza u fabričke komplekse. Sve fabrike južne industrijske zone poseduju parkinge za stacionarni saobraćaj putničkih i teretnih vozila. Parking prostori locirani su sa desne ili leve strane saobraćajnice Spoljnostarčevačke. Svi fabrički kompleksi imaju mrežu unutrašnjih drumskih saobraćajnica zasnovanu na principu ortogonalnosti. Primarne longitudinalne pravce pod pravim uglom presecaju transferzalne saobraćajnice (sistem avenija i stritova). Kompleksi HIP Petrohemije i Rafinerije nafte Pančevo povezani su servisnom-protiv požarnom saobraćajnicom sa pristaništem na levoj obali Dunava. Preko železničkih stanica „Pančevo-Varoš” i „Vojlovica” kompleksi su industrijskim kolosecima povezani na magistralne železničke pravce: prema zapadu ka Beogradu, severu ka Zrenjaninu i Kikindi i severo-istoku ka Vršcu. NIS Rafinerija nafte Pančevo i NIP Azotara poseduju sopstvene ranžirne stanice dok HIP Petrohemija koristi ranžirnu stanicu HIP Azotare. Kompleksi fabrika sa južne i jugozapadne starne oivičeni su rekom Dunav koja predstavla važan međunarodni plovni put. Rafinerija nafte Pančevo poseduje pristanište na levoj obali Dunava dok HIP Azotara poseduje plovni kanal koji je povezan sa Dunavom. HIP Petrohemija nema svoje pristanište i potrebe u rečnom saobraćaju obavlja preko pristaništa NIS Rafinerije nafte Pančevo i plovnog kanala HIP Azotare. Na osnovu napred iznetih konstatacija za fabrike južne industrijske zone može se dati generalna ocena: da imaju povoljan saobraćajno-geografski položaj, dobro izgrađenu i opremljenu internu saobraćajnu infrastrukturu kojom su povezane na važne magistralne i međunarodne putne pravce drumskog, železničkog i rečnog saobraćaja preko kojih ostvaruju neposredne veze sa svim delovima Republike Srbije i šire.

Page 69: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 64

2.11.2. VODOPRIVREDNA INFRASTRUKTURA VODOSNABDEVANJE U južnoj zoni se troše velike količine procesnih (tehnoloških) voda, zatim voda za hlađenje procesne opreme, vode za protivpožarnu mrežu i naravno sanitarne vode. Sve tri fabrike južne zone su priključene na mrežu gradskog vodovoda u ulici Spoljnostarčevačkoj. U ulici Spoljnostarčevačkoj postoji magistralni vodovod Ø500 i distributivni Ø200. Snabdevanje iz gradske mreže prvenstveno pokriva sanitarnu potrošnju, s tim da se u izuzetnim slučajevima u kraćem vremenskom periodu ova voda može koristiti i kao procesna (tehnološka) ili protivpožarna. Za potrebe procesnih (tehnoloških) voda, zatim voda za hlađenje procesne opreme i vode za protivpožarnu mrežu koristi se dunavska i u manjim količinama bunarska voda i to kao sirova ili prerađena (dekarbonisana). Dunavska voda se zahvata preko pumpnih stanica na Dunavu i Azotarinom kanalu i potiskuje direktno do potrošača ili do postrojenja za predtretman. Trebalo bi napomenuti da postojeća gradska vodovodna mreža u ulici Spoljnostarčevačkoj ima dovoljan kapacitet da pokrije planirano povećanje potrošnje sanitarne vode u južnoj zoni. Same lokacije vodozahvata na Dunavu i plovnom dunavskom kanalu pružaju skoro neograničene mogućnosti za povećanje zahvatanja sirove vode, ali naravno uz neophodnu rekostrukciju pumpnih postrojenja i potisnih cevovoda, čime će se pokriti sve buduće novoplanirane potrebe tehnološke, rashladne i protivpožarne vode. HIP Azotara HIP-Azotara poseduje sopstvene bunare i obradu sanitarne i pijaće vode kapaciteta 120 m3/h. Prosečna potrošnja vode iznosi 45 m3/h. Kao potrošači u okviru ove potrošnje takođe su uključene i organizacije „Kibernetski centar” i „Petroremont”. Za slučaj otkazivanja stanice za obradu voda postoje priključci Ø200 i Ø100 na gradsku vodovodnu mrežu. Pored sanitarne i pijaće vode troši se i voda za hlađenje procesne opreme, protivpožarnu mrežu i proizvodnju dekarbonisane vode. Za ove potrebe se preko crpne stanice preuzima iz kanala oko 7040 m3/h dunavske vode. HIP Petrohemija Unutar samog kompleksa postoji mreža sanitarne vode, priključena na gradski vodovod, zatim protiv-požarna mreža koja se snabdeva sirovom (neprerađenom) dunavskom vodom i mreža tehnološke vode koja podrazumeva i vodu za potrebe rashladnog sistema. Potrošnja sanitarne vode je nekada iznosila i do 2000m3/dan (1998. godine) dok se sada kreće u granicama od 800m3/dan do 1000m3/dan (2004. godine). Tehnološkom vodom se HIP Petrohemija snabdeva iz Dunava preko vodozahvata lociranog na Azotarinom kanalu. Sa ovog vodozahvata se napaja vodom za potrebe rashladnog sistema (rashladni tornjevi i zatvoren sistem recirkulacije). Količina rashladne vode u recirkulaciji je 21.000,00m3. Dodatna količina za dopunu rashladnog sistema

Page 70: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 65

zbog gubitaka iznosi 450m3/h. Kapacitet pumpi instaliranih na kanalu za sirovu - dunavsku vodu je 3×1116m3/h. Voda koja se zahvata iz kanala ima predtretman i to: Filtere kapaciteta 4×400m3/h Taložnik kapaciteta 1590m3/h i na dalju preradu ide kao dekarbonisana voda ili se kao takva koristi kao procesna voda. Voda za protiv požarni sistem je Dunavska i takođe se zahvata iz Azotarinog kanala i bez ikakve obrade se upumpava u mrežu. Za PP potrebe su instalirane 3 pumpe po 565 m3/h. NIS - Rafinerija nafte Pančevo Unutar samog kompleksa rafinerije nafte Pančevo postoji mreža sanitarne vode, priključena na magistralni gradski vodovod Ø500 u ulici Spoljnostarčevačkoj (priključak Ø200). Prosečna potrošnja sanitarne vode iznosi 35 m3/h. U sistemu rafinerije pored sanitarne postoje još i sistemi procesne, rashladne i protiv-požarne vode za koje se koristi voda sa dunavskog vodozahvata. Vode se prepumpavaju iz Dunava do kompleksa rafinerije gde se zatim talože i hemijski tretiraju do određenog stepena, a zatim distribuiraju u navedene sisteme. Za ove potrebe se preko crpne stanice preuzima oko 600-800m3/h dunavske vode. ODVOĐENJE OTPADNIH VODA U Vojlovici još uvek nije izgrađena gradska fekalna kanalizacija. U okviru južne zone se javlja velika količina upotrebljenih (otpadnih) voda, koje se sakupljaju i tretiraju po separatnom sistemu. Odvojeni su sistemi za procesne (zauljene), rashladne (termičko opterećenje vodotoka) i sanitarne (fekalne) vode. Sanitarne vode se delimično tretiraju preko „emšir” jama i bistrika, delom na postrojenju za prečišćavanje a ostalo se direktno ispušta u Azotarin kanal otpadnih voda. Što se tiče procesnih (zauljenih) voda, primarna obrada se vrši u fabrikama, a sekundarni i biološki tretman se obavlja u fabrici otpadnih voda HIP Petrohemija. Rashladne vode se direktno ispuštaju u Dunav. Postojeća mreža fekalne kanalizacije u južnoj zoni je urađena planski, pokriva kompletne komplekse i u dosta dobrom je funkcionalnom stanju, čime se pruža realna mogućnost za njeno širenje usled povećanja kapaciteta. HIP Azotara U okviru kompleksa HIP-Azotara ne postoji postrojenje za bilo kakav tretman otpadnih voda, Sanitarne (fekalne) vode kao i procesne vode bez obzira da li su zagađene ili ne, se direktno ispuštaju u kanal otpadnih voda Azotare bez prečišćavanja. Količine procesno-rashladnih voda koje se ispuštaju u Dunav su oko 17.000 m3/dan (termičko zagađenje), tehnoloških oko 570m3/h i sanitarno-fekalnih oko 100m3/h. HIP Petrohemija U okviru kompleksa PETROHEMIJE postoje izgrađeni sistemi evakuacije i prerade upotrebljenih fekalnih i procesnih voda. U okviru kompleksa PETROHEMIJA ima izgrađeno sopstveno postrojenje za tretman otpadnih voda na kome se prečišćavaju i otpadne vode iz Rafinerije nafte Pančevo i tako obrađene ispuštaju u Dunav preko kanala otpadnih

Page 71: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 66

voda. Projektovani kapacitet postrojenja je do 1000m3/h. Postrojenje se sastoji iz više zasebnih tehnoloških celina. Postrojenje predtretmana, zatim primarno prečišćavanje i to dve linije za vode sa neorganskim i organskim karakteristikama i na kraju sekundarna obrada koja se sastoji od obrade na biološkom filtru i aktivnom mulju. Posle sekundarne obrade vrši se taloženje, završna stabilizacija i dodatna aeracija nakon čega se preko monitorske stanice ispušta u recipijent. U procesu obrade procesnih i sanitarnih otpadnih voda izdvajaju se četiri vrste muljeva: biološki, sanitarni, neorganski i flotacioni. Dobijeni mulj sa 40% suve materije, stabilan i hidrofoban odlaže se na industrijsku deponiju Petrohemije. Trenutno postrojenje radi sa smanjenim kapacitetima jer je u toku sanacija koju čini više faza. U prvoj fazi je izvršena zamena mašinske i instrumentalne opreme (2002 god.) jer je to bio preduslov za rad fabrike. U sledećoj fazi (2002/2003 god.) sanacijom biofiltera poboljšan je proces biološke obrade odnosno uklanjanje biodegradabilnih organskih materija. U periodu 2003/2004 godine ponovo je uspostavljena pH regulacija. Trenutno je u toku sanacija sekcije aktivnog mulja i očekuje se njen završetak do kraja godine. NIS - Rafinerija nafte Pančevo Fekalne otpadne vode U Vojlovici još uvek nije izgrađena gradska fekalna kanalizacija na koju bi se mogao priključiti kanalizacioni sistem rafinerije. Upotrebljene sanitarne vode se prikupljaju, preko lift stanica potiskuju kolektorskim cevima Ø250 na predtretman u Emšir jamu (sabirna jama), a zatim prepumpavaju u bistrik odakle se zajedno sa atmosferskim vodama šalju potisnim cevovodom Ø600 u Azotarin kanal. Procesne otpadne vode Zauljene procesne vode se ispuštaju u uljnu kanalizaciju, a zatim se preko lift stanica prepumpavaju u API separator na primarnu obradu. Iz API separatora se potisnim cevovodom Ø600 otpadne vode šalju u Petrohemiju na postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda na sekundarnu obradu i biološki tretman, posle čega se ispuštaju u Azotarin kanal otpadnih voda. ATMOSFERSKE VODE Što se tiče atmosferske kanalizacije ona je izgrađena duž ovog dela Spoljnostarčevačke ulice i priključena na kolektora Ø1400 koji se nalazi u ulici Olge Petrov i izliva se u baru Topolu. U okviru kompleksa južne zone postoji interna mreža atmosferske kanalizacije. Sistem je separatni u zavisnosti od stepena zaprljanosti atmosferskih voda. Sistem slivnika u saobraćajnicama je priključen na kanalizaciju rashladnih voda, dok su sistemi atmosferske kanalizacije sa platoa pogona priključeni na kanalizaciju otpadnih (zauljenih) voda. Uslovno čiste (nezauljene) atmosferske vode se delimično upuštaju u postojeći kolektor u Spoljnostarčevačkoj ulici, a delimično u Dunav to jest Azotarin kanal direktno. Jedan manji deo uslovno čistih atmosferskih voda se delimično tretira preko bistrika dok se manji deo zauljenih atmosferskih voda posle primarne obrade na API separatorima, šalju na postrojenje za prečišćavanje. Postojeća mreža atmosferske kanalizacije je urađena planski, pokriva kompletan kompleks i u dosta dobrom je funkcionalnom stanju, čime se pruža realna mogućnost za njeno širenje i povećanje kapaciteta.

Page 72: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 67

Gradska ulična mreža pruža dodatnu mogućnost za priključenje budućih novoplaniranih delova atmosferske mreže kompleksa južne zone. HIP Azotara U okviru kompleksa HIP-Azotara postoji mreža atmosferske kanalizacije. Sistem slivnika u saobraćajnicama je priključen na kanalizaciju rashladnih voda, dok su sistemi atmosferske kanalizacije sa platoa pogona priključeni na kanalizaciju otpadnih voda. HIP Petrohemija U kompleksu HIP PETROHEMIJE ne postoji poseban sistem kišne kanalizacije. Odvodnjavanje „magistralnih” puteva u kompleksu je preko slivnika i upojnih bunara lociranih uz ivičnjake u zelenim površinama. Površine parkinga ispred ulaza u kompleks se odvodnjavaju takođe slivnicima ali koji su priključeni na interni kolektor čiji je izliv na delu između ograde PHK i Tehnogasa-sekcija vodonika. Atmosferska voda sa procesnih betonskih površina u fabrikama ima tretman procesne kanalizacije koja je proračunata da primi i ove vode i odvede ih na postrojenje fabrike za prečišćavanje voda. NIS - Rafinerija nafte Pančevo Što se tiče gradske atmosferske kanalizacije ona je izgrađena duž ovog dela Spoljnostarčevačke ulice i priključena na kolektora Ø1400 koji se nalazi u ulici Olge Petrov i izliva se u baru Topolu. U kompleksu rafinerije nafte Pančevo postoji sistem atmosferske kanalizacije koji preko otvorenih površinskih kanala sakuplja kišne vode i uvodi ih u zatvoren kanalizacioni sistem i odvodi ih do bistrika. Nakon taloženja, vode se prepumpavaju posebnim cevovodom Ø600 direktno u Azotarin kanal. Sve atmosferske vode sa platoa u postrojenjima uvode se u uljnu kanalizaciju i imaju tretman zauljenih otpadnih voda. Površine parkinga ispred ulaza u kompleks se odvodnjavaju takođe slivnicima ali koji su priključeni na postojeću uličnu atmosfersku kanalizaciju. HIDROTEHNIČKI OBJEKTI U okviru kompleksa Južne Zone postoje dva kanala direktno povezana sa Dunavom. Kanali su međusobno razdvojeni nasipom. Plovni kanal je dimenzionisan za pristup barži kompleksu Azotare i u njega se ne ispuštaju upotrebljene otpadne vode. Iz plovnog kanala se preko pumpnog postrojenja lociranog na razdelnom nasipu, zahvataju procesne i rashladne vode za Azotaru i Petrohemiju. Drugi kanal je mnogo manjih dimenzija i služi isključivo za ispuštanje upotrebljenih otpadnih voda. Južna Zona je u branjenoj zoni dunavskog nasipa. Kote krune dunavskog nasipa u zoni grada (stacionaža 67+189 do 73+082) se kreću od minimalne 76,60 do maksimalne 77,40. 2.11.3. ELEKTROENERGETSKA INFRASTRUKTURA Snabdevanje potrošača električnom energijom HIP Petrohemija, HIP Azotara i RNP vrši se iz tri elektro energetska izvora:

Page 73: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 68

1. TS HIP Petrohemija 220/35/6 KV 2. TS Pančevo -1 110/35 KV/razvodno postrojenje/ i TS110/6KVAzotara 3. Sopstvene energane (u RNP) Snabdevanje Petrohemije električnom energijom vrši se direktno iz prenosne mreže EPS-a preko izgrađenih trafo stanica Azotara- HIP- I 110/6 KV i TS HIP-II 220/35/6 KV. Trafo stanica HIP-II 220/35/6 KV preuzima električnu energiju preko 220KV-tnog dalekovoda koji povezuje TS „Pančevo-II” 400/220/110 KV i TS Beograd -8 i ona predstavlja prolaznu trafo stanicu. U ovoj trafo stanici ugrađena su dva transformatora snage svakih po 100/66/66 MVA prenosnog odnosa transformacije 220/35/6 KV. Ukupno trenutno električno opterećenje Petrohemije iznosi 59MW. Karakteristično je da je u TS HIP-II 220/35/6 KV primenjen sistem 100%-tne rezerve, tako da jedna transformatorska jedinica služi kao rezerva. Snabdevanje potrošača električnom energijom HIP AZOTARA vrši se direktno iz prenosne mreže EPS-a preko izgrađene glavne trafo stanice 110/6KVAzotara. U ovoj trafo stanici ugrađena su tri transformatora od po 40MVA, odnosno 3h40MVA. Napajanje iz TS HIP-a(Petrohemije) izvedeno je 35KV-nim kablovima IPZO 13-2h(3h240mm²). U bloku 9 nalazi se sopstvena Energana sa generatorom 6KV snage 14.12MVA. Ukupna trenutna mah snaga RNP iznosi 18MW, stim što se 18MW uzima iz TS HIP Petrohemija 220/35/6 KV, a 10 MW iz sopstvene Energane. Ukupna instalisana snaga na nivou sve tri fabrike iznosi 334MVA, a trenutno mah. opterećenje iznosi oko 113MW. Kao što se napred vidi postoji znatna rezerva za budući razvoj ovih fabrika. HIP Petrohemija Snabdevanje Potrošača električnom energijom Petrohemije vrši se direktno iz prenosne mreže EPS-a preko izgrađenih trafo stanica Azotara- HIP- I 110/6 KV i TS HIP-II 220/35/6 KV. Trafo stanica HIP-II 220/35/6 KV preuzima električnu energiju preko 220KV-tnog dalekovoda koji povezuje TS „Pančevo-II” 400/220/110 KV i TS Beograd -8 i ona predstavlja prolaznu trafo stanicu. U ovoj trafo stanici ugrađena su dva transformatora snage svakih po 100/66/66 MVA prenosnog odnosa transformacije 220/35/6 KV. Vršno električno opterećenje Petrohemije iznosi oko 59MW. Opterećenje ove trafo stanice može se povećati za oko 30MW, a da jedan transformator ostane kao rezerva. Mogućnosti ove trafo stanice su velike jer su stvorene mogućnosti za njeno proširenje u smislu povećanje snage. Karakteristično je da je u TS HIP-II 220/35/6 KV primenjen sistem 100%-tne rezerve, tako da jedna transformatorska jedinica služi kao rezerva. Prenos električne energije od TS HIP-II 220/35/6 KV do krajnjih potrošača vrši se 35 KV-tnim i 6KV-tnim kablovskim razvodom , pogonskim trafostanicama 35/0.19 KV, 6/0.4 i 6KV-tnim razvodnim postrojenjima. Kablovi se vode kablovskim koridorima u zemljanim rovovima. HIP Azotara Snabdevanje potrošača električnom energijom HIP - Azotaravrši se direktno iz prenosne mreže EPS-a preko izgrađene glavne trafo stanice 110/6KVAzotara.Glavna trafo stanica Azotarapreuzima el.energiju iz 110KV razvodnog postrojenja EPS-a RP „PANČEVO-1” preko svojih 110 KV vodova , HIP-1,HIP-2, HIP-3(110KV vodovi HIP-1 i HIP-2 čine „dvostruki”110KV vod dužine oko 1km, a 110KV vod HIP-3 je „jednostruki vod” dužine

Page 74: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 69

oko 1km) RP „Pančevo 1” koje je vlasništvo EPS-a povezano je sa trafo stanicom TS 400/220/110 KV „PANČEVO-2” preko dva 110KV dalekovoda broj 151/1 i broj 185, i sa trafo stanicom TS 220/110 KV „BEOGRAD 3” isto preko dva 110KB dalekovoda broj 131 i broj 141. U TS Azotara su ugrađena tri transformatora svaki snage od po 40 MVA prenosnog odnosa transformacije 110/6KV. HIP - Azotara ima od strane nekadašnjeg ZEPS-a Beograd, a od sadašnjeg EPS-a elektroenergetsku saglasnost na potrošnju električne energije od 370 000 MWh godišnje i korišćenje maksimalne snage od 48 MW za šta postoji i rešenje EPS-a, odnosno JP za distribucije električne energije „Elektrovojvodina”-Novi Sad. Trenutno maksimalno opterećenje HIP-Azotara, iznosi oko 22-25 MW. Karakteristično je da je da je u glavnoj TS Azotara primenjen takav sistem napajanja da su, pri maksimalnom kapacitetu proizvodnih pogona, dva transformatora opterećena sa 50-60% snage, dok je treći transformator u radnom stanju „praznog hoda” kao rezerva. Razvodno postrojenje 110KV glavne trafo stanice TS Azotara urađeno je na otvorenom ograđenom prostoru, a 6KV je oklopljeno i smešteno u zgradi. Razvodno postrojenje 6KV glavne TS Azotara sastoji se iz 12 dovodnih (napojnih) ćelija i 30 izvodnih „dupleks” ćelija sa po dva dupla sistema 6KV sabirnica. Prenos električne energije od glavne TS 110/6KV Azotara do krajnjih potrošača vrši se 6KV kablovskim razvodom do pogonskih trafo stanica 6/04KV i 6KV razvodnim postrojenjima (6KV MSS). kablovi se vode koridorima kablovskih kanala i u koridorima u zemljanim rovovima. Svi kablovi su postavljeni po propisima za ovu vrstu objekata. Upotrebljeni kablovi su NKB,NYEGby i PP 45 sa bakarnim žilama odgovarajućeg preseka. Pogonske TS 6/04KV (ima ih 11) opremljene su sa po dve transformatorske jedinice a snage transformatorske jedinice su od 750-2500KVA. Razvodna postrojenja 6KV raspoređena su po pogonima a ima ih ukupno 5 koja uglavnom napajaju elektro motore 6KV. Na osnovu napred iznetog može da se zaključi da trnutno ima oko 50% rezerve u elektroenergetskim kapacitetima u odnosu na instalirane elektroenergetske kapacitete. Rafinerija nafte Pančevo Snabdevanje potrošača električnom energijom Rafinerija nafte Pančevo izvedena je iz dva elektroenergetska izvora:

1. TS HIP Petrohemija 220/35/6 KV 2. Sopstvene Energane

Ova dva elektroenergetska izvora TS 35/6 KV i Energana povezane su sa četiri veze čime je omogućen paralelan rad ova dva sistema i preuzimanja opterećenja prema zahtevima proizvodnje. Maksimalno opterećenje na nivou Rafinerije nafte Pančevo iznosi 28MW stim što se 18MW podmiruje iz EPS-a, odnosno iz TS HIP Petrohemije 220/35/6 KV a 10 MW iz sopstvene Energane. Napajanje iz TS HIP-a (Petrohemije) izvedeno je 35 KV -nim kablovima i IPZO 13-2x (3x240mm2). kablovska trasa od TS HIP-a prati Rafinerijski cevovod od pristaništa, prolazi ispod puta Pančevo-Starčevo i uz Rafinerijsku ogradu dolazi do čvorne TS Rafinerije TS 35/6 KV u bloku 23. Ukupna dužina kablovskog voda je oko 1800m. U bloku 23 se nalazi Rafinerijska TS 35/6 KV sa četiri transformatora od po 16 MVA, 35/6KV. Ova TS predstavlja napajanje za sledeće TS 6/0.4 KV u krugu Rafinerije nafte Pančevo: 1. TS „N2” (za potrebe FSS-a ) 6 transformatora 2MVA (blok 9) 2. TS „BIT” (za potrebe Bitumena) 2 transformatora 630KVA (blok 16) 3. TS „R”-stara (za potrebe Manipulacije) 1 transformator 2MVA 6/0.4KV (blok 4) 4. TS „R”-nova (za potrebe Manipulacije) 1 transformator 2MVA 6/0.4KV (blok 4)

Page 75: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 70

5. TS „S” (za potrebe Sulfolana) 2 transformatora 1MVA (blok 21) 6. TS „L” (za Pumpnu kuću 20) 1 transformator 630 KVA 6/0.4KV (blok 20) 7. TS Pristaništa na Dunavu 1 transformator 520KVA, 1 transformator 630 KVA Iz TS”R„-stara napajaju se trafo stanice: TS „F” (za potrebe bloka 1) 1 transformator 520KVA (blok 1) TS „D” (za potrebe Manipulacije) 1 transformator 750KVA (blok 8). U bloku 9 se nalazi sopstvena Energana sa generatorom 6KV snage 14125KVA. Iz razvodnog postrojenja 6KV Energane napajaju se sledeće trafo stanice u krugu RNP:

1. TS „C”(za potrebe bloka 5) 4transformatora od1872KVA, jedan transformator 1600KVA(blok 2)

2. TS „N1”(za potrebe bloka 6, Rumunska destilacija,Vakuum destilacija) 6 transformatora 1600KVA(blok 9)

3. TS „E”-nova (za potrebe manipulacije) 1 transformator 630KVA (blok 11) 4. TS „Energane”(za sopstvene potrebe u bloku9) 2 transformatora 2200KVA, 2

transformatora 1600KVA. 5. TS „E”-stara ((za potrebe Manipulacije) 1 transformator1300KVA (blok11), iz TS

„E”-stara napaja se TS „E2” (za potrebeManipulacije) 1 transformator 630KVA (blok 11).

Kablovska mreža 6KVA po kompleksu RNP izvedena je delimično kroz betonske kablovske kanale , a delimično kroz zemljane rovove. Sve navedene trafo stanice su urađene kao zidani objekti, komplektno opremljeni za potrebe distribucije električne energije. Na prostoru točilišta na Dunavu ima jedna trafo stanica 6/04KV, stim što je građevinski uraćena za dve trafo jedinice. 2.11.4. TELEKOMUNIKACIONA INFRASTRUKTURA Svaka od ovih fabrika ima svoj poseban telekomunikacioni sistem, koji je povezan na TC (Telekomunikacioni centar Pančeva). U narednom periodu na nivou Pančeva doći će do potpune digitalizacije telekomunikacione mreže, što znači da će Petrohemija i RNP morati da se uključe u digitalizaciju svog telekomunikacionog sistema. HIP Petrohemija Kompleks Petrohemije je povezan na telekomunikacioni sistem Pančeva armiranim kablom TK10JV 100h4h0,5 a sa druge strane na ATC (automatska telefonska centrala), koja se nalazi u kompleksu Petrohemije u posebnom objektu. Svi pogoni povezani su na ATC kablovski. TT kablovi su postavljeni u kablovskom koridoru iz koga idu kablovi do razvodnih ormana TT koncentracije postavljenim u svakom pogonu. Kao što je napred već rečeno kompleks Petrohemije povezan je armiranim kablom TK10JV 100h4h0,5 na javnu TT mrežu Pančeva , odnosno na telekomunikacioni centar Pančeva. Kapacitet ovog kabla je 200 parica, a iskorišćeno je 167 (u procentima 83,5%). Ovaj kabl povezan je na ATC (automatska telefonska centrala) PABH-M-48, koja se nalazi u kopleksu Petrohemije u posebnom objektu. Kapacitet ove centrale je 1000 lokala i iskorišćenost je 100%.

Page 76: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 71

NIS - Rafinerija nafte Pančevo Rafinerija nafte Pančevo povezana je na telekomunikacioni sistem Telekoma u Pančevu preko dva armirana kabla. Armirani kabl TK10 kapaciteta 50h4h08 povezan je na ATC U Staroj Pošti i na centrali u RNP , a drugi armirani kabl TK10 kapaciteta 75h4h08 povezan je na razdelnik TK centra u Novoj Pošti i na centrali u RNP. U RNP montirana je Automatska kućna centrala KROZBAR sistema proizvođača „Nikola Tesla” kapaciteta 800 lokalalnih brojeva i 64 prenosnika ka Telekomu Pančeva. Centrala i razdelnik kapaciteta 2600 priključaka smešteni su u prizemlju upravne zgrade RNP. Primarna kablovska telefonska mreža je kapaciteta 2000 parica i izvedena je podzemnim telefonskim kablovima TK10 preseka 06 mm. HIP Azotara Kompleks HIP - Azotara je povezan na telekomunikacioni sistem Pančeva optičkim kablom određenog kapaciteta preko nove digitalne centrale oko 500 brojeva. Digitalna centrala je smeštena u aneksu upravne zgrade gde se nalazi i glavni razdelnik. Za eventualno polaganje novih kablova koristiti postojeće koridore TT kablova. 2.11.5. TERMOENERGETSKA INFRASTRUKTURA

Predmetno područje obuhvaćeno ovim Planom je petro-hemijski kompleks, lokacijski nazvan južna industrijska zona (JIZ), koji u svom sastavu ima komplekse preduzeća HIP-Petrohemija Pančevo (HIP Petrohemija), HIP-Azatora i NIS-Rafinerija nafte Pančevo. U neposrednom okruženju kompleksa južne industrijske zone Pančeva (Petrohemija, Azotara i Rafinerija) egzistiraju izgrađeni cevni - infrastrukturni kapaciteti i to :

• „jugoslovenski” naftovod, na koji su povezani prerađivački kapaciteti nafte u kompleksu Rafinerije. Preko 95% potrebnih količina nafte se doprema ovim naftovodom, koji je jednostranog tipa. U bloku 15 naftovod ulazi u Rafineriju.

• regionalna mreža transportnog gasovodnog sistema NIS SRBIJAGAS-a na koji je u GRČ Pančevo, povezan kompleks HIP - Azotara i Petrohemija preko zajedničke Merno Regulacione Stanice locirane u kompleksu Azatore. Gas se koristi kako za stvaranja energije tako i za tehnološke procese. Potrošnja prirodnog gasa u Energanama i u tehnološkim pogonima Azatore (kao osnovna sirovina) iznosi 37.500.000 m3/mesečno.

• međunarodni produktovod kojim je HIP-Petrohemije povezana sa Rumunijom i omogućena je isporuka etilena i propilena, cevnim transportom potrošačima u Rumuniji.

Kompleksi preduzeća JIZ su međusobno povezani sistemima produktovoda, međukompleksnim cevovodima kojima se mogu iz jednog u drugi kompleks dopremati produkti neophodni za nesmetan rad svakog sistema ponaosob i to :

• produktovodi na cevnim mostovima kojima je povezana Rafinerija i Petrohemija sa Pristaništem - Pretakalištem na Dunavu, a za potrebe cevnog transporta nafte i naftnih derivata što se doprema baržama - rečnim transportom.

• produktovod kojim je povezana Rafinerija sa Petrohemijom, a za potrebe cevnog transporta sirovog benzina kao osnovne sirovine u proizvodnji Petrohemije.

• gasovod kojim je povezana Petrohemija sa glavnom Merno Regulacionom Stanicom (GMRS) u krugu Azotare, a za energetske potrebe Petrohemije.

• nadzemni parovod visokog prtitiska, kojim su spojene Energane Petrohemije i Rafinerije, čime je omogućeno međusobno snabdevanje kompleksa parom visokog pritiska u slučaju potreba u oba smera, kao rezervno rešenje.

Page 77: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 72

Unutar kompleksa preduzeća JIZ egzistiraju međupogonski cevovodi kojima sirovina, poluproizvodi i gotovi proizvodi razvode između pogona, a u funkciji tehnologije rada postrojenja. Cevovodi za energetske fluide se razvode uglavnom cevnim mostovima do pogona potrošača u količinama koje proizilaze iz zahteva tehnološkog procesa. Potrošači u okviru predmetnih kompleksa, zadovoljavaju svoje energetske potrebe za tehnološkom parom, toplotnom i električnom energijom kao i drugim vidovima pogonskoih fluida, delom ili u potpunosti iz tri nezavisna Pogona ENERGETIKE, koji egzistiraju ponaosob u svakom preduzeću. Pojedinačmi tehnološki pogoni autohtono proizvode i koriste paru za sopstvene tehnološke potrebe i nisu uključeni u jedinstveni sistem. Energana Petrohemija je namenjena za snabdevanje procesnih postrojenja u kompleksu tehnološkom parom i za zagrevanje, na tri energetska nivoa, sledećih parametara: para 35,0 bar, 313 oC para 13,8 bar, 216 oC para 3,5 bar, 160 oC Para visokog pritiska proizvodi se u kotlovima ukupnog kapaciteta 240t/h, sa izlaznim pritiskom pare od 35 bar. Postojeći kapacitet se može koristiti i za snabdevanje RNP Pančevo parom kao rezervnog napajanja. Snadbevanje potrošača u okviru Energane kao i procesnih postrojenja parom niskog pritiska vrši se redukciom pare sa 3,5 bara. Toplotni konzum za grejanje objekata cca. 14 MW. Tabela 9. Pregled instalisanih kapaciteta parnih kotlova

Kotlovi u p (bar) Gp (t/h) kom Ukupno:t/h Energani 35 80 3 240

Pogonu Etilena 105 80 2 160 Kao gorivo za kotlove koristi se prirodni gas. Moguća je i upotreba tečnog goriva, mazuta kao alternativnog goriva.

Pogon energetike sadrži i :

• kompesorsku stanicu za proizvodnju procesnog i instrumentalnog vazduha, • postrojenje za pripremu i distribuciju rashladne vode i • postrojenja za hemijsku pripremu vode u čijem sastavu se nalazi taložnik, peščani

filtri i rezervoar tretirane vode za rashladni sistem i ostale potrošače, dr. Energana Azotara je takođe namenjena za snabdevanje procesnih postrojenja u kompleksu tehnološkom parom i za zagrevanje, na tri energetska nivoa, sledećih parametara: para 32,0 bar, 313 oC para 17,5 bar, 216 oC para 3,5 bar, 160 oC Para visokog pritiska proizvodi se u kotlovima ukupnog kapaciteta 120t/h, sa izlaznim pritiskom pare od 33 bar. Za potrebe grejanja objekata u krugu fabrike koristi se para niskog pritiska a toplotni konzum kompleksa je oko 16 MW. Ukupna potrošnja tople vode iznosi 15.500 l/h. Tabela 10. Pregled instalisanih kapaciteta parnih kotlova

p (bar) Gp (t/h) kom Ukupno:t/h Kotlovi u Energani 33 40 3 120

Pojedini pogoni proizvode paru za sopstvene potrebe, kao na primer :

• Pogon Azotna kiselina sa ukupnom nominalnom produkcijom pare od 63,5 (t/h)

Page 78: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 73

• Amonijaka III je proizvođač i potrošač pare, pri čemu proizvodnjom u potpunosti pokriva sopstvene potrebe. Pogon Amonijak III je zbog tehnološke sigurnosti povezan sa Energetikom parovodom kao rezervnim napajanjem. Osnovna sirovina za proizvodnju amonijaka je prirodni gas, para i vazduh.

• Pogon KAN, Karbamid i NPK su takođe proizvođači pare za sopstvene tehnološke potrebe za instalisanim kotlovskim postrojenjima u sklopu tehnološe opreme.

Pogon energetike je i međupogonskim razvodnim parovodom povezan : - pritiska (33 bar) sa pogonima Karbamid 1 i Amonijak III, - pritiska (17,5 bar) sa pogonima Karbamid 1, Azotna kiselina i KAN - pritiska (3,5 bar) sa pogonima KAN, NPK, Amonijak III Kao gorivo za kotlove koristi se prirodni gas. Kotlovi su snabdeveni izmenjivim gorionicima za tečno i gasovito gorivo. Pogon energetike sadrži i : • postrojenje za hemijsku pripremu vode • postrojenje za termičku pripremu vode za kotlove pogona energetika i azotna

koselina i dr. Energana RAFINERIJA je smeštena u bloku 9 u Rafineriji, odakle se snabdevaju procesna i vanprocesna postrojenja Rafinerije: električnom energijom, tehnološkom parom, rashladnom, napojnom i hemijski pripremljenom i napojnom kotlovskom vodom. Parametri vodene pare po nivoima: temp para 45,6 bar, 412°C para 17,2 bar, 260°C para 5,6 bar, 180°C Para visokog pritiska proizvodi se u kotlovima ukupnog instalisanog kapaciteta 280t/h, sa izlaznim pritiskom pare od 45 bar. Toplotni konzum za grejanje svih postojećih objekata u Rafineriji je oko 12 MW. Snabdevanje potrošača toplotnom energijom vrši se iz pumpno izmenjivačke stanice instalisane snage 16,2 MW. Sistem toplovodnog grejanja radi u režimu 110/70oC sa kvalitativnim sistemom regulacije. Tabela 11. Pregled instalisanih kapaciteta parnih kotlova

Kotlovi u p (bar) Gp (t/h) kom Ukupno:t/h Energani 45,6 1x70+2x110 1+2 280

Pored Energane u Rafineriji, vodena para se proizvodi na CO bojleru (proizvodnje cca. 60 t/h pare visokog pritiska), tehnološkim izmenjivačima toplote (EA) i procesnim pećima (BF). Goriva koja se koriste na kotlovima u Energani i specifična potrošnja istih je :

• mazut (potrošnja č 75 kg/h za tonu pare), • sirovi benzin (potrošnja č 85 kg/h za tonu pare) samo na starom kotlu produkcije

55 t/h pare • i loživi (rafinerijski) gas Hd=35 kJ/Nm3 (potrošnja č 82 Nm3/h, za tonu pare)

samo na novim kotlovima produkcije 110 t/h pare. •

Skladištenje mazuta za sopstvenu potrošnju se vrši u posebnom rezervoaru u neposrednoj blizini. Loživi (rafinerijski) gas predstavlja proizvod rafinerijske prerade koji se troši samo u internoj upotrebi preduzeća. Pogon energetike sadrži i :

Page 79: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 74

• sistem za filtriranje vode za energetiku; sirova dunavska voda se u taložnicima taloži

i propušta kroz peščane filtere i kao takva koristi za potrebe dopune rashladnog sistema i kao ulaz u proces demineralizacije

• postrojenje za hemijsku pripremu vode u kome se odvija proces demineralizacije • postrojenje za pripremu i distribuciju rashladne vode; rashladna voda se nakon

prolaska kroz procese hlađenja u postrojenjima hladi na rashladnim tornjevima (kulama)

• postrojenje za termičku pripremu vode; hemijski pripremljena voda se preko napojnih rezervoara dogrejava i oslobađa od kiseonika i koristi se za kotlove u energani kao i za kotlove i procesne peći u proizvodnim postrojenjima

• kompesornicu za proizvodnju procesnog i instrumentalnog vazduha. 2.12. PRIRODNA DOBRA, FLORA I FAUNA Flora i fauna Flora; Biljni svet na teritoriji opštine Pančevo sačinjavaju samonikle i kulturne biljke. Kao i u čitavoj Vojvodini, biljni svet se menja sa razvojem poljoprivrede. Prvobitna samonikla vegetacija zadržala se samo na manjim površinama, uglavnom onima koje nisu pogodne za obradu. Od samoniklih zajednica tu su šume, livade i ševarišta. Na inundacionoj ravni, koja biva plavljena pri svakom višem vodostaju Tamiša, egzistira barska vegetacija sa pretstavnicima kao što su lokvanj, trska, rogoz, troskot i druge. Površine pod šumama su manje, uglavnom ograničene na dva, tri ili manje km2, neravnomerno raspoređene. U ovim šumama dominiraju topola i vrba, a sreću se i bagrem, hrast, jasen i brest. Od kulturnih biljaka uzgajaju se razne vrste žita, pre svega kukuruz, pšenica i ječam, zatim suncokret kao industrijska biljka i druge. Fauna; Kao i svuda, životinjski svet je prilagođen biljnom svetu. Prostrani ritovi kakve srećemo u okolini vrlo su pogodna staništa za veliki broj životinjskih vrsta, zbog čega su ova lovišta i privlačna. Privođenjem ovih površina kulturama i upotrebom različitih pesticida, životni uslovi su se u znatnoj meri pogoršali. Zbog toga se broj, naročito plemenite divljači višestruko smanjio. Ovde se sreće jelen, divlja svinja, srna, zec, lisica, poljski miš, hrčak, tekunica i druge. Od ptica prisutan je veliki broj fazana koji se legu u fazanerijama i puštaju u atar. Tu su i divlje patke, plovke, divlje guske, jarebice, prepelice, grlice, vrapci, laste, rode, a od štetočina kobac. U Tamišu, Dunavu i barama prisutan je veći broj ribljih vrsta kao što su: babuška, linjak, štuka, smuđ, som, kečiga, šaran i bela riba. Konstatuje se da u industrijskoj zoni grada Pančeva nema retkih ili ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Na ovoj lokaciji nema posebno vrednih biljnih zajednica. Prirodna dobra Prema podacima Zavoda za zaštitu prirode, na području obuhvata Plana, kao ni u neposrednoj blizini lokacije industrijske zone nema zaštićenih prirodnih dobara ali postoje staništa prirodnih retkosti. Kompleks HIP Petrohemije smešten je u blizini reke Dunav, sa kojom je povezan površinskim kanalima kao i putem podzemnih voda, tako da nekontrolisano izlivanje neprečišćenih ili nedovoljno prečišćenih otpadnih voda ima direktan negativan uticaj na kvalitet dunavske vode. Vodenim putem kompleks je povezan sa adama Forkontumac i Štefanac na Dunavu. Ove ade (posebno ada Štefanac) značajne su sa stanovišta zaštite jer predstavljaju staništa

Page 80: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 75

prirodnih retkosti zaštićena Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti (Sl.glasnik RS, br.br.50/93). Opstanak ovih ekosistema zavisi od redovnog plavljenja. Staništa prirodnih retkosti ade Štefanac nalaze se nizvodno od izvora zagađenja i sa tog aspekta najviše su ugrožena u periodima visokog vodostaja, kada dunavskom vodom putem plavljenja prodiru i zagađujuće materije. Neke od njih tokom dužeg vremenskog perioda ostaju u mulju ili pokrivaju prisutnu vegetaciju, dospevajući u lanac ishrane. Šumska vegetacije na pomenutim adama Forkuntumac i Štefanac i Čakljanac kao i u priobalju Dunava i Tamiša, je u određenoj meri degradirana (na adama nešto manje nego u priobalju), najviše pod uticajem antropogenog faktora usled čega je došlo do nestajanja autohtonih šuma na velikim površinama. Antropogeni uticaj se najviše ispoljio kroz izgradnju nasipa duž vodotoka (čime su se izmenile fizičko hemijske osobine zemljišta, narušen je režim podzemnim i poplavnih voda... što je za posledicu imalo sprečavanje prirodne obnove autohtonih šumskih ekosistema), potom povećanje površina pod poljoprivrednim kulturama na račun autohtonih šuma ne samo na pomenutim adama nego i u priobalju Dunava, podizanje jednoličnih plantaža alohtone hibridne topole i izmgradnja infrastrukturnih objekata kao i drugi vidovi urbanizacije. Tako se na pomenutim adama Štefanac i Čakljanac na većem delu zadržala malo izmenjena autohtona vegetacija šuma crne i bele jove (sveze Alnion glutinoso- incanae), šume bele vrbe (Salicetum albae), potom zajednica bagremaste vrbe (Salicetum triandrae) i šuma lužnjaka i poljskog jasena (Fraxino- Quercetum roboris). Očuvanju ovih šumskih zajednica na adama doprinosi činjenica da nisu napadnute izgradnjom. Unutar ostrva Štefanac sa stanovišta prirodnih vrednosti značaj imaju bare Pljoštana i bara Dana, koje predstavljaju fragilne ekosisteme veoma važne za opstanak retkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Vodenu vegetaciju ovih bara karakterišu bogate zajednice vodenog oraška (Trapa natans), reliktne vrste koja je zaštićena Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti („Službeni glasnik RS”,. br. 50/93). Bara Sita na adi Čakljanac veoma je važna zbog pojave zajednice belog i žutog lokvanja u prolećnom periodu, takođe zaštićenih Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti. Posebno vredna sastojina sa hrastom lužnjakom egzistira još samo na ostrvu Čakljanac. Na severozapadu ostrva Štefanac, uz rub Male vode nlaze se ostaci prirodnih sastojina bele i crne topole kao grupe starih stabala, koji predstavljaju retkost na svim plavnim područjima u Srbiji i šire. Ada Forkontumac pretrpela je veliki stepen degradacije, čemu je doprinela izgradnja vikend naselja u delu zvanom Bela stena, kao i sađenje brojnih vrsta drveća i ukrasnog šiblja koje nisu autohtone za ovo područje. Ova ada je posebno važna zbog toga što je na nizvodnim delovima ade, koji su zasuti peskom izraženo bogato prisustvo podvodne šume resine. Usled variranja vodostaja Dunava na ovom prostoru razvijaju se i bogate močvarne zajednice sa dominacijom vrsta uskolisnog rogoza (Typha angustifolia), i zuke (Scripus lacuster) koje su od značaja za gnežđenje i preživljavanje ptica močvarica. 2.13. Nepokretna kulturna dobra Lokacija na kojoj leži kompleks HIP Petrohemija nalazi se u blizini brojnih evidentiranih arheoloških nalazišta pa se stoga mogu na prostoru kompleksa očekivati pokretni arheološki nalazi . Na području obuhvala Plana (izuzev u jednom slučaju u krugu NIS RNP), prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Pačevo nisu registrovana nepokretna kulturna dobra. U relativno bliskom stambenom naselju Vojlovica nalaze se dve crkve stare oko 100 godina. U relativno bliskom fabričkom kompleksu NIS Rafinerije nafte Pančevo, nalazi se objekat

Page 81: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 76

Srpske pravoslavne crkve Manastir Vojlovica, čija se starost procenjuje na više od 500 godina, i postoji mogućnost nailaženja na lokalitete sa arheološkim sadržajem. U blizini kompleksa nalazi se i kulturno dobro izuzetnog značaja: Arheološko nalazište „GRAD” STARČEVO . Lokacija na kojoj leži pomenuti kompleks nalazi se u blizini brojnih evidentiranih arheoloških nalazišta,međutim do sada u samom krugu kompleksa nisu registrovani slučajni arheološki nalazi. 3. KARAKTERISTIKE ŽIVOTNE SREDINE PROSTORA KOJI MOŽE BITI IZLOŽEN NEGATIVNOM UTICAJU Kompleksi postrojenja koja se nalaze u obuhvatu Plana su locirani na jugoistočnom delu grada odnosno na pravcu dominantnog vetra košave koja duva u pravcu jugoistoka, tako da možemo konstatovati da je sa ovog aspekta lokacija kompleksa loše određena pošto se emisije kompleksa Južne zone vazdušnim strujanjem prenose na grad. Nepovoljnost lokacije sa aspekta pravca dominantnog vetra može se umanjiti postavljanjem zelenih pojaseva i uvođenjem novih tehnologija koje su ekološki prihvatljive jer ne zagađuju životnu sredinu; U vreme visokih voda Dunava podzemne vode u priobalnom području su niže od nivoa vode u Dunavu i nalaze sa, zbog nemogućnosti podzemnog uticaja, pod usporom (pritiskom). Gradijenti pritiska su usmereni od Dunava prema unutrašnjosti teritorije. Ovakav uticaj Dunava u vreme velikih voda oseća se na 2-3 km od obale. Dalje prema lesnoj terasi podzemne vode su takođe pod pritiskom, samo što su sada gradijenti pritiska usmereni naviše. Da bi se dobilo kvalitetno zemljište za izgradnju, teren se mora refulisati. U ovom poglavlju dat je pregled kvaliteta životne sredine, odnosno pregled koncentracija osnovnih i specifičnih zagađujućih materija u vazduhu, zemljištu i vodi, u Pančevu. Obzirom da su podaci preuzeti sa zvanične internet stranice Pokrajinskog sekretarijata za zaštitu životne sredine i održivi razvoj (www. eko.vojvodina. sr.gov.yu) koji finansira monitoring kvaliteta životne sredine na teritoriji AP Vojvodine, od septembra 2002. godine, podaci dati u ovom poglavlju odnose se na period septambar 2002. - decembar 2004. godine. Kvalitet vazduha Na osnovu rezultata dobijenih merenjima sprovedenih od strane ZZZZ Pančevo, na dva merna mesta u Pančevu, (Vatrogasni dom i Zavod za zaštitu zdravlja), može se uočiti da u zagađenju vazduha Pančeva najznačajnije učešće imaju čađ, suspendovane čestice i benzen:

Page 82: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 77

02468

1012141618

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

2003 2004

broj

dan

a

Slika 13- Meseci u kojima je zabeležen najveći broj dana prekoračenja GVI za čađ

• Prisustvo čađi u vazduhu tokom navedenog perioda merenja sprovedenim na oba

merna mesta, takvo je da zahteva sanaciju u 63% slučajeva na lokaciji Vatrogasni dom, a na lokaciji Zavod u 52% slučajeva.

Tabela 12. Izmereni koncentracije policikličnih aromatičnih ugljovodonika (PAH) i arsena (As)

• Suspendovane čestice, prvi put merene u vazduhu Pančeva, u aerozagađenju

participiraju sa prekoračenjem GVI u ¾ ispitivanih uzoraka. Da bi prisustvo ovog

Merno mesto Zavod za zaštitu zdravlja Godina mesec

Policiklični aromatični ugljovodonici

( µg/m3)

As (µg/m3)

GVI 0 0 2003.

Jul 0,4 3,1 Avgust 0,7 2,7 Septembar 3,80 4,4 Oktobar 11,60 2,8 Novembar 15,20 9,1 Decembar 89,10 2 Prosečna godišnja vrednost 20,50 4

2004. Januar 24,00 2 Februar 75,00 7,7 Mart 30,00 3,7 April 7,00 6,6 Maj 4,80 1,8 Jun 3,50 1,7 Jul 1,05 2,6 Avgust 13,3 2,1 Septembar 8,83 2,5 Oktobar 26,2 4,8 Novembar 33 5,3 Decembar 24,7 5,2

Prosečna godišnja vrednost 20,8 3,9

Page 83: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 78

parametra u vazduhu bilo prihvatljivo, potrebna je sanacija u smislu smanjenja prisustva suspendovanih čestica u vazduhu za 75,5%. Sa aspekta posledica po zdravlje ljudi veoma je značajna činjenica da se u suspendovanim česticama nalaze nedozvoljeni PAU (policikličniaromatični ugljovodonici) u svim ispitivanim uzorcima, kao i arsen u 28 od 30 ispitivanih uzoraka (Tabela 12).

Page 84: Studija Procene Pancevo

Tabela 13. – Srednje mesečne koncentracije osnovnih i specifičnih zagađujućih materija (septembar 2002.-decembar 2004) u Pančevu Sumpor

dioksid (µg/m3)

Čađ (µg/m3)

Azotdioksid (µg/m3)

Ukupne suspend. čestice (µg/m3)

Amonijak (µg/m3)

Benzen (µg/m3)

Toluen (µg/m3)

Vodoniksulfid (µg/m3)

I* II* I* II* I* II* I* I* II* I* II* I* II* I* II*

GVI 150 50 85 120 100 0 50 7500 2002.

Septembar 10 7,4 32 27 14 19 - 16 11 15 24 14 22 Oktobar 13 10 39 34 20 20 - 48 12 32 35 25 33 Novembar 17 16 37 30 25 25 - 15 34 18 27 12 17 Decembar 23 24 41 28 17 14 - 15 6,7 22 24 14 11

2003. Januar 32 10 61 49 22 25 - 17 10 32 38 16 20 Februar 38 12 51 47 18 28 247 13 12 Mart 25 24 50 55 23 39 294 20 18 April 7,9 8,9 23 17 15 26 214 26 16 Maj 5,1 4,3 13 15 20 32 174 21 17 Jun 10 10 14 15 21 29 181 24 19 Jul 6,3 8 12 14 17 31 125 18 17 18 44 1 Avgust 10 11 19 20 18 33 177 19 20 13 18 18 21 1 Septembar 7,3 4,6 19 19 14 25 155 15 17 17 19 668 28 1 1,1 Oktobar 4,4 5,5 29 28 20 30 128 18 17 24 22 12 15 1 1 Novembar 18 14 52 42 29 29 193 16 12 11 22 140 23 1 1 Decembar 20 17 44 34 27 26 174 21 17 20 25 10 11 1 1 Prosečna godišnja vrednost

32 30 32 30 20 29 187 19 16 8 13 25 20 1 1

Page 85: Studija Procene Pancevo

Tabela 14. – Srednje mesečne koncentracije osnovnih i specifičnih zagađujućih materija (septembar 2002.-decembar 2004. godine) u Pančevu (nastavak)

Sumpor dioksid (µg/m3)

Čađ (µg/m3)

Azotdioksid (µg/m3)

Ukupne suspend. čestice

(µg/m3)

Amonijak (µg/m3)

Benzen (µg/m3)

Toluen (µg/m3)

Vodoniksulfid (µg/m3)

I* II* I* II* I* II* I* I* II* I* II* I* II* I* II*

2004. Januar 15 16 45 43 23 24 143 23 18 12 20 3 5 1 1 Februar 14 14 42 44 25 32 229 18 16 6 14 3,50 3 1 1

Mart 13 12 34 32 23 28 252 22 13 6 9 42 14 1 1 April 9,2 6,8 14 14 20 23 147 21 12 8 25 14 36 1,1 1 Maj 8 5,4 10 11 19 26 126 35 15 7 18 42 405 1 1 Jun 7 10 16 13 17 28 114 23 24 7 12 14 33 365 567 Jul 7 9,9 16 13 17 28 145 23 182 6,9 13 21 113 483 1098

Avgust 7 6,3 23 18 17 27 136 18 43 4,9 12 5,9 8 339 426 Septembar 5,2 4,9 23 20 22 37 150 26 80 5,8 10 5 9 243 417

Oktobar 7 5,3 27 28 19 37 186 15 30 9,3 34 7,2 16 212 483 Novembar 12 8,9 35 29 27 59 154 31 113 5,4 11 7,8 10 196 562 Decembar 14 14 44 41 27 59 153 18 62 4 12 9 32 263 667 Prosečna godišnja vrednost

19 23 34 29 21 38 160 14 43 6,8 34 13 405 293 1357

I* -merno mesto Vatrogasno dom; II* merno mesto Zavod za zaštitu zdravlja Pančeva

Page 86: Studija Procene Pancevo

podaci sekretarijata za zaštitu životne sredine Opštine Pančevo*

Tabela 15. Merenje koncentacija zagađujućih materija u vazduhu 2004. godine

Cara Dusana Vartogasni dom Vojlovica

SO2 Sumpo

r dioksid µg/m3

CO Ugljen monok

sid mg/m3

O3 Prizem. ozon

mg/m3

SO2 Sumpor dioksid µg/m3

C6H6 benzen µg/m3

C10H10 toluen µg/m3

NO2 Azot

dioksid µg/m3

NH3 Amonija

k µg/m3

Ukupan ugljenik nemetanskog tipa µg/m3

SO2 Sumpo

r dioksid µg/m3

C6H6

Benzen µg/m

3

C10H1

0 Toluen µg/m3

Ksilen

µg/m3

Totalni redukov

ani sumpor µg/m3

Suspendovane čestice µg/m3

Novembar

Srednja mese�na koncentracija (mg/m3)

33.93 2.0 22.4 38.81 24.68 3.05 15.21 91.17 91.17 24.53 16.3 15.25 3.26 5.38 24.53

Max. 24 - �asovna koncentracija (mg/m3)

65.01 5.02 49.81 71.09 83.96 12.82 35.34 323.49 323.49 81.94 50.49 56.32 56.32 14.52 81.94

Decembar Srednja mese�na koncentracija (µg/m3)

42.41 2.42 19.39 39.71 18.93 19.74 12.35 6.45 89.61 27.49 9.04 9.55 1.73 4.24 54.20

Max. 24 �asovna koncentracija (µg/m3)

81.99 4.2 41.07 68.84 54.4 47.44 25.5 18.69 268.21 71.43 31.73 39.18 9.7 12.48 86.89

*Predstavljeni podaci su mereni savremenom opremom koja nije atestirana niti ima ovlašćenje nadležnih institucija, ali predstavljeni podaci su osnov za upozoravanja građana i navedeni podaci imaju značajan uticaj na formiranje javnog mnjenja, zbog toga obrađivač je doneo odluku da ih predstavi u strateškoj proceni uticaja. Napomena : Na mernom mesta Vojlovica zabelezena su 28 prekoracenja za 24h za benzen u decembru

Page 87: Studija Procene Pancevo

Tabela 16. Merenje koncentacija zagađujućih materija u vazduhu 2005. godine Star�evo Vojlovica SO2

Sumpor

dioksid

µg/m3

CO Ugljen

monoksid

mg/m3

O3 Prizem

ni ozon mg/m3

C6H6 benze

n µg/m3

C10H10 tolue

n µg/m3

ksilen

µg/m3

NO2

Azot dioks

id µg/m3

NH3 Amonija

k µg/m3

Susp. cestic

e µg/m3

SO2

Sumpor

dioksid

µg/m3

C6H6 benze

n µg/m3

C10H1

0

toluen

µg/m3

ksilenµg/

m3

Totalni

Reduk. Sumpo

r µg/m3

Susp. Cestic

e µg/m3

Januar Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3)

23,8 8,81 7,34 1,3 5,48 59,6

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 104,2 54,7 34,0 6,4 26,0 59,6

Februar Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3)

11,2 8,89 1,8 5,26 98,0

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3)

apa. u kvaru

34,8 43,7 10,6 11,80 429,6

Mart Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3)

38,8 14,3 6,44 2,5 4,21 62,6

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 80,3 53,9 26,6 11,2 6,13 145,4

April Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3)

25,3 12,2 5,05 2,2 4,56 49,2

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 56,7 37,2 10,9 7,1 7,54 107,2

Maj Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3)

21,5 11,9 5,8 2,2 3,1 42,2

Max. 24-časovna 56,7 33,9 20,2 5,8 4,9 108,

Page 88: Studija Procene Pancevo

koncentracija (µg/m3)

Jun Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3)

14,0 10,5 5,6 2,2 4,91 45,9

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 23,3 55,3 33,7 15,4 7,43 76,8

Jul Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3)

7,6 0,02 57,4 2,5 2,3 1,8 32,5 13,3 30 13,9 7,8 7,1 2,6 44,0

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 24,9 0,17 82,6 15,5 7,0 5,1 45,9 53,4 65 22,8 26,4 53,0 21,7 72,2

Avgust Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3)

7,3 0,3 48,6 1.5 1,5 1,2 30,5 15,9 21 31,5 4,8 4,6 1,9 41,6

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 24.4 0.7 75,0 3.2 3.6 2.9 51.7 74.3 46 45,5 15,2 16,7 6,1 72,7

Septembar Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3)

8,7 0,3 38,4 2,6 2,6 1,8 37,5 11,0 31 6,8 5,8 2,4 42,8

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 19.2 0.6 67.9 6.8 7.2 6.1 51.6 36.7 63 16.2 18.4 8.5 84.8

Oktobar Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3

12 0,43 35,6 5,2 5,0 3,0 13,3 50 8,1 6,2 2,4 2,4 60,8

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 34 1.1 70.6 12.1 15.6 9.1

Bez mer.

49.2 86 22.6 21.4 8.2 4.9 108.1

Novembar Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3

24,8 0,9 24,5 8,0 6,6 3,9 Bez mer.

8,4 70 9,78 8,03 2,9 9,8 79,4

Page 89: Studija Procene Pancevo

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 53.9 2.1 51.2 16.9 13.7 7.3

37.5 200 26.6 28.0 12.2 20.5 252.6

Decembar Srednja mesečna

koncentracija (µg/m3

28,1 0,8 20,8 6,0 5,3 3,7 37,3 48 8,2 5,7 2,0 10,0 50,2

Max. 24-časovna koncentracija

(µg/m3) 54.3 1.8 39.1 9.4 8.7 7.1 53.7 106 31.4 27.1 11.5 26.4 141.9

Napomena: za merno mesto Vojlovica izmereno je 31 prekoracenje benzena preko GVI za 24h u januaru 2005 izmereno prekoracenje za benzen 26 GVI 24h februar 2005; mart 31 prekoracenje; Benzen 30 prekoračenja GVI (24č) april 2005; 31 merenje/ 28 prekoračenja GVI (24č) maj 2005; 31 prekoračenje GVI (24č) jul 2005; 31 prekoračenje GVI (24č) avgust 2005; Benzen (B) - 30 prekoračenje GVI (24č) septembar 2005; 30 prekoračenje GVI (24č) novembar 2005; 28 prekoračenje GVI (24č)decembar 2005; Merno mesto Starcevo: izmereno 28 prekoračenja GVI (24č) za benzen u julu 2005; Benzen (B) - 13 prekoračenja GVI (24č) septembar 2005; Benzen (B)- 27 prekoračenja GVI (24č) oktobar 2005; 23 prekoračenja GVI (24č) novembar 2005; 31 prekoračenja GVI (24č) decembar 2005

Page 90: Studija Procene Pancevo

Tabela 17. Merenje koncentacija zagađujućih materija u vazduhu 2005. godine Cara Dusana Vatrogasni dom SO2

Sumpor dioksid

µg/m3

CO Ugljen

monoksid

mg/m3

O3 Prizemn

i ozon mg/m3

SO2

Sumpor

dioksid

µg/m3

C6H6 benzen µg/m3

C10H10 toluen µg/m3

NO2

Azot dioksid

µg/m3

NH3

Amonijak µg/m3

Ukupan Ugljenik Nemetanskog tipa

µg/m3

Metil merkaptan

µg/m3

Januar Srednja mesečna koncentracija 46,18 23,73 48,04 21,86 12,92 12,28 4,80 107,57 2,56 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 120,72

aparat je na servisu

52,53 138,8 77,45 44,57 30,82 10,42 428,85 9,55

Februar Srednja mesečna koncentracija 59,49 42,13 40,26 21,31 9,76 23,07 5,70 2,26 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 125,17

aparat je na servisu

65,51 101,7 74,70 60,69 58,47 19,92 aparat je isključen zbog kvara

9,58

Mart Srednja mesečna koncentracija 1,63 49,96 18,76 7,74 3,03 27,26 9,74 1,61 Max. 24-tvoro časovna koncentracija

aparat je na servisu

5,02 95,97 47,39 28,37 14,37 54,01 23,58 aparat je isključen zbog kvara

6,50

April Srednja mesečna koncentracija 0,94 41,01 23,48 9,10 4,72 26,25 85,93 2,35 Max. 24-tvoro časovna koncentracija

aparat je na servisu

2,12 63,94 51,68 26,43 10,61 47,87 aparat je na servisu

201,20 5,26

Maj Srednja mesečna koncentracija 26,0 1,1 35,2 20,3 8,5 6,2 23,2 110,8 2,4 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 40,6 2,2 48,9 47,1 18,9 23,5 42,6

aparat je na servisu

426,4 5,9

Jun Srednja mesečna koncentracija 18,6 1,3 41,0 15,3 5,6 3,7 18,6 81,0 1,81 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 29,2 2,3 57,3 32,2 16,9 15,3 37,4

aparat je na servisu

244,6 6,41

Jul Srednja mesečna koncentracija 16,7 1,1 33,3 35,2 5,3 3,7 15,8 42,7 76,0 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 35,5 1,8 72,2 55,9 19,5 17,4 28,7 91,0 245,9 ne se

meri Avgust

Srednja mesečna koncentracija 1,1 24,7 27,9 3,4 2,2 13,4 25,5 53,3 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 1,8 50,2 69,3 9,2 9,3 27.2 73,2 193,3

ne se meri

Septembar Srednja mesečna koncentracija 2,0 20,5 7,6 6,6 18,2 20,0 79,8

Page 91: Studija Procene Pancevo

Max. 24-tvoro časovna koncentracija 3,9 45,2 16,1 16,6 31,7 60,5 179,0 ne se meri

Oktobar Srednja mesečna koncentracija 1,5 23,6 7,8 9,1 24,3 19,5 67,6 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 3,6 56,2 18,3 24,6 41,3 71.5 206,5

Novembar Srednja mesečna koncentracija 2,4 13,8 12,7 9,5 34,6 13,3 107,4 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 6,15 32,8 34,5 25.7 65,1 41,7 392,2

ne meri se

Decembar Srednja mesečna koncentracija 10,8 7,9 33,6 71,0 Max. 24-tvoro časovna koncentracija

Bez merennja

Bez merenja

Bez merenja 33,9 26,8 60,2

Ne meri se 159

Popravlja se aparat

NAPOMENA: Na mernom mestu vatrogasni dom izmerena su 31 prekoracenja GVI (24h) u januaru; 26 prekoračenja GVI (24č) benzena februar 2005; u martu 31; Benzen 30 prekoračenja GVI (24č); Benzen (B) - 31merenje /31 prekoračenje GVI (24č) maj 2005; 31 prekoračenje GVI (24č) jul 2005;

Benzen (B)- 31 prekoračenje GVI (24č) avgust 2005; 30 prekoračenje GVI (24č) septembar 2005; 31 prekoračenje GVI oktobar 2005;30 prekoračenje GVI (24č) novembar

2005,; 31 prekoračenje GVI (24č) decembar 2005;

Page 92: Studija Procene Pancevo

Tabela 18. Merenje koncentacija zagađujućih materija u vazduhu 2006. godine 2006 godina Starčevo Vojlovica SO2

Sumpor dioksid µg/m3

CO Ugljen monoksid mg/m3

O3 Prizemni ozon mg/m3

C6H6 Benzen µg/m3

C10H10 toluen µg/m3

ksilen µg/m3

NO2

Azot dioksid µg/m3

NH3

Amonijak µg/m3

Susp. cestice µg/m3

SO2

Sumpor dioksid µg/m3

C6H6 benzen µg/m3

C10H10 toluen µg/m3

ksilen µg/m3

Totalni Reduk. Sumpor µg/m3

Susp. Cestice µg/m3

Januar Srednja mesečna koncentracija

33,0 0,7 38,0 3,7 2,0 3,3 31,7 17,5 74 9,0 6,2 2,2 57,0

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

67,3 1,9 56,0 7,7 4,4 1,2 44,1 2,5 162 37.2 31,0 17,3

Aparat na servisu

121,6

Februar Srednja mesečna koncentracija

33,0 0,7 38,0 3,7 2,0 3,3 31,7 17,5 74 9,0 6,2 2,2 57,0

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

67,3 1,9 56,0 7,7 4.4 1,2 44,1 2,5 162 37,2 31,0 17,3

Aparat na servisu

121,6

Mart Srednja mesečna koncentracija

29,5 1,9 0,7 0,5 31,1 8,9 43 5,7 6,4 2,2 0,8 56,5

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

79,7

Aparat na servisu

Aparat na servisu

4,3 1,9 1,8 49,7 40,1 103 18,4 37,9 15,4 2,8 159,5

April Srednja mesečna koncentracija

12,5 0,1 68,9 0,5 0,45 0,3 14,6 0,4 21 3,8 3,1 0,9 3,2 36,8

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

32,8 0,3 78,8 1,6 1,6 0,9 34,4 0,7 43 9,9 26,3 6,3 6,5 55,7

Maj Srednja mesečna koncentracija

12,5 0,1 68,9 0,5 0,45 0,3 14,6 0,4 21 3,8 3,1 0,9 3,2 36,8

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

32,8 0,3 mg 78,8 1,6 1,6 0,9 34,4 0,7 43 9,9 26,3 6,3 7,5 55,7

Jun Srednja mesečna koncentracija

0,1 1,1 1,5 0,9 12,1 1,4 26 6,1 0,3 1,1 4,2 35,1

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

Aparat na servisu

0,6

Aparat na servisu

4,2 5,8 5,4 29,8 7,3 64 24,4 4,2 4,6 10,5 73,9

Jul Srednja mesečna koncentracija

Apara 0,4 58,2 2,2 2,7 1,0 18,6 Apara 47 5,1 9,9 1,7 3,3 Apara

Page 93: Studija Procene Pancevo

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

t na servisu

0,6 72,3 5,3 5,4 2,2 36,2 t na servisu

76 14,1 30,6 5,1 6,5 t na servisu

Avgust Srednja mesečna koncentracija

5,9 0,3 48,1 2,0 2,8 0,8 18,7 14,6 29 5,1 5,2 1,0 2,6

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

10,5 0,7 70,1 4,2 6,0 5,7 29 24,5 71 27 19,3 1,9 7,3

Aparat na servisu

Septembar Srednja mesečna koncentracija

11,8 0,2 47,5 1,9 3,0 0,6 20,7 15,2 43 5,8 7,7 1,7 4,5 45,7

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

33,8 0,4 74,6 3,6 5,0 1,5 38,3 22,7 74 12,2 19,4 8,5 9 75,5

Oktobar Srednja mesečna koncentracija

17,8 0,3 32,4 1,3 2,0 0,5 33,8 18,2 63 6,3 9,8 2,7 5,4 50,2

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

26,9 0,8 52,6 4 5,9 2,0 47,1 36,4 149 19,3 28,1 8,7 11,3 98,0

Novembar Srednja mesečna koncentracija

34,0 0,8 23,5 1,3 0,5 0,1 43,7 14,2 103 8,9 8,3 2,6 5,1 66,1

Max. 24-tvoro časovna koncentracija

78,6 2,5 35,2 4,3 1,8 0,8 70,9 38,5 287 37,2 32,2 10,4 19,7 246,4

Napomena ; Na mernom mesta Vojlovica izmerena 28 prekoračenje GVI (24h) benzena u januaru 2006; 28 prekoračenje GVI (24č) februar 2006; Na mernom mesta Starčevo 28 prekoračenja GVI (24h) benzena u januaru; 28 prekoračenja GVI (24h) u februaru 2006;

Page 94: Studija Procene Pancevo

Tabela 19. Merenje koncentacija zagađujućih materija u vazduhu 2006. godine Cara Dušana Vatrogasni dom SO2

Sumpor dioksid µg/m3

CO Ugljen monoksid mg/m3

O3 Prizemni ozon mg/m3

SO2

Sumpor dioksid µg/m3

C6H6 Benzen µg/m3

C10H10 Toluen µg/m3

NO2

Azot dioksid µg/m3

NH3

Amonijak µg/m3

Ukupan Ugljenik Nemetanskog tipa µg/m3

Metil merkaptan µg/m3

Januar Srednja mesečna koncentracija 2,6 18,9 11,8 9,9 43.42 72,2 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 5,4 37,9 29,1 36,3 73,1

Aparat na servisu 278,9

ne meri se

Februar Srednja mesečna koncentracija 2,6 18,9 11,8 9,9 43,42 72,2 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 5,4 37,9 29,1 36,3 73,1

Aparat na servisu 278,9

ne meri se

Mart Srednja mesečna koncentracija 2,3 30,9 27,8 17,4 40,8 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 4,4 47,0

Aparat na servisu

Aparat na servisu

51,6 66,1 110,6 Aparat na servisu

April Srednja mesečna koncentracija 1,8 38,4 17,2 9,0 36,9 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 2,4 54,2 Aparat

na servisu

Aparat na servisu

26,1 15,4 86,1 Aparat na servisu

Maj Srednja mesečna koncentracija 1,8 38,4 17.2 9,0 36,9 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 2,4 54,2

Aparat na servisu

Aparat na servisu

26,1 15,4 86,1 Aparat na servisu

Jun Srednja mesečna koncentracija 1,7 32,3 20,0 5,3 44,8 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 2,4 45,8 34,3 11,6 108,9

Jul Srednja mesečna koncentracija 1,3 33,9 18.8 29,1 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 1,8 48,7 27,8 52,1

Aparat na servisu

Avgust Srednja mesečna koncentracija 1,3 31,8 15,1 30,8 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 1,7 57,6 25,4 54,4

Aparat na servisu

Septembar

Page 95: Studija Procene Pancevo

Srednja mesečna koncentracija 1,5 31,0 6,6 11,3 17,1 9,0 0,4 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 2,6 71,6 32,9 50,2 35,7 24,4

Aparat na servisu 2,7

Oktobar Srednja mesečna koncentracija 2,0 19,3 7,3 12,8 24,2 20,2 0,7 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 3,1 42,9 17,6 32,2 39,8 89,0 2,9

Novembar Srednja mesečna koncentracija 13,1 10,6 15,1 25,5 21,4 1,0 Max. 24-tvoro časovna koncentracija 10,2 26,5 44,7 42,9 53,7 86,3

Aparat na servisu 3,3

Decembar Srednja mesečna koncentracija Max. 24-tvoro časovna koncentracija U 2006. godini aparati nisu radili cele godine i nepostoji dovoljno podataka na osnovu kojih se mogu davati ocene.

Page 96: Studija Procene Pancevo

Ispitivanje uzroka i stepena zagađenjavazduha štetnim i opasnim materijama na teritoriji gradaPančeva Tokom 2004. izvšeno je prošireno merenja polutanata u ambijentalnom vazduhu u Pančevu, na mernom nestu Vojlovica (na kojem su beležene visoke vrednosti benzena, toluena i ksilena), od strane IHTM – Centra za hemiju. U okviru proširenog merenja uzorkovano je 8 24-časovna uzorka, a rezultati ovog merenja su prikazani u tabeli 20. U okviru konačnog izveštaja o merenjima koje se sproveo IHTM – Centar za hemiju, posebno je ukazano na manjkavost postojećeg monitoring sistema opštine Pančevo, koja se ogleda u činjenici da se na različitim mernim mestima mere različiti parametri usled čega nije moguće dobiti potpunu sliku o izvorima zagađenja, ali ni o transportu zagađujuće materije i najugroženijim delovima grada. Tabela 20. 24-časovne srednje koncentracije izmerene na mernom mestu Vojlovica

Uzorak Benzen (µg/m3) Toluen (µg/m3) Ksileni (µg/m3) 18/19.08.2004 28,7 24,0 27,2 19/20.08.2004 27,5 20,0 14,5 20/21.08.2004 22,0 18,5 12,4 21/22.08.2004 16,1 12,2 6,4 22/23.08.2004 11,4 7,8 5,2 23/24.08.2004 20,8 17,2 13,5 24/25.08.2004 25,4 20,4 16,2 25/26.08.2004 22,3 17,2 13,9

U srednjem 24-časovnom uzorku koji je sakupljen u intervalu 18/19.08.2004 nađena je najviša koncentracija benzena, toluena i ksilena (BTX). U narednim danima količina BTX se postepeno smanjuje i u uzorku 22/23.08.2004 ima najmanju vrednost. U uzorcima sakupljenim 23/24.08.2004 i 24/25.08.2004 sadržaj BTX ponovo raste i u uzorku 25/26.08.2004 je vrednost niža.

Page 97: Studija Procene Pancevo

Monitoring sistem zagađenja vazduha u industrijskog zoni Pančeva (IAPMS) Tokom 2005. godine izvršeno je preliminarno ispitivanje kvaliteta vazduha u Pančevu od strane Instituta za atmosferska zagađenja - Italijanska nacionalna agencija za istriživanja. Ispitivanja su se odnosila na utvrđivanje prisustva nekoliko zagađujućim materija (NOx, NH3, SO2, BTEX, dr) u vazduhu Pančeva. Zaključci navedeni u izveštaju pomenute organizacije ukazuju da su glavni izvori emisija zagađujućih materija svakako fabrike iz industrijske zone ali da veliki značaj imaju i saobraćaj i grejanje u domaćinstvima. Posebno navodeći veliki broj automobila i drugih prevoznih sredstava putničkoh i teretnog saobraćaja, u izveštaju se ukazuje na činjenicu da 65 – 70% domaćinstava poseduje individualni sistema grejanja, dok je ostatak vezan na centralni sistem grejanja. Osnovni cilj postavljanja sistema za monitoring kvaliteta vazduha bio je dobijanje potpunije informacije na osnovu kojih treba na nivou opštine izraditi plan delovanja u cilju smanjenja zagađenja. Pomenuti dokument sastoji iz četiri celine:

Preliminarno ispitivanje kvaliteta vazduha sa ciljem dobijanja jasnije slike o stvatrnom stanju Procena izloženosti populacije jedinjenjima koja se prate ovih sistemom Ispitivanje postojećeg monitoring sistema, sa ciljem optimizacije i unapređivanje istog Procena uticaja drugih izvora zagađenja

Za potrebe monitoringa postavljeno je 31 merno mesto, od čega 18 mernim mesta u urbanoj sredini, a ostalo u industrijskoj zoni.

Page 98: Studija Procene Pancevo

Slika 14. Raspored mernih mesta „Institu za atmosferska zagađenja” – Italijanska nacionalna agencija za istriživanja

Page 99: Studija Procene Pancevo

Slika 15. Prosečne vrednosti koncentracije NOx

Najviše vrednosti NOx pojavile su se u urbanim delovima grada (merna mesta 1-18), tokom cele kampanje merenja, kao posledica intenzivnog sabraćaja. Tri merna mesta na kojima su zabeležene najveće koncentracije NOx (merna mesta 2, 8, 13) nalaze se u neposrednoj blizini autobuske stanice, dok se merno mesto 13 nalazi u blizini autoputa za Beograd. Velika koncentracija NOx zabeležena je i na mernom mestu 21, koje se nalazi unutar kruga Hip Azotare.

Merno

Ko

nce

ntr

aci

ja (

µg

/m

3)

Page 100: Studija Procene Pancevo

Slika 16. Prosečne vrednosti koncentracije SO2 Najviše vrednosti koncentracije SO2 u urbanim delovima Pančeva (merna mesta 1-18), bile su na mernom mestu 17, tokom cele kampanje, kao i na metnom mestu 13, što se dovodi u vezu sa korišćenjem dizela (lož ulja) i uglja za zagrevanje. Visoke koncentacije SO2 utvrđene su i na mernim mestima (21, 24, 32, 33) koja se nalaze u unutar tri industrijska kompleksa.

Merno

Ko

nce

ntr

aci

ja (

µg

/m

3)

Leto

Jesen

Zima

Proleće

Page 101: Studija Procene Pancevo

Slika 17. Prosečne vrednosti koncentracije Benzena Najviše koncentracije benzena izmerenje su na mernim mestima 20, 27, 28, 32 i 33, tokom cele kampanje. Sva navedena mesta nalaze se u industrijskoj zoni. Za razliku u od pomenutih mernih mesta, na mernim mestim u urbanim delovima grada tokom cele kampanje merene su koncentracije benzena koje su daleko manje od koncentracija u južnoj industrijskoj zoni.

Merno

Ko

nce

ntr

aci

ja (

µg

/m

3)

Leto

Jesen

Zima

Proleće

Page 102: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 97

Organoleptička ocena kvaliteta vazduha

U Pančevu se od 1999. godine, pored kontrole kvaliteta vazduha osnovnih i specifičnih zagađujućih materija, vrši i organoleptička ocena vazduha. Ovaj svojevrsni monitoring vrši ZZZZ Pančevo. Ocenjivanje se vrši na osnovu petnaestominutnog osmatranja, dva puta u toku dana (oko 8 i 16 časova). Ocene koje se nakon osmatranja daju mogu se podeliti u dve grupe:

1. Negativne ocene:

0 - alarm (intenzivni neprijatni mirisi, iritacija očiju, guši ili peče pri udisanju, izaziva mučninu)

1 - ne zadovoljava (neprijatan miris, blaža iritacija disajnih puteva i/ili očiju)

2. Pozitivne ocene:

3 - bez primedbi (bez mirisa, osećaj neprijatnosti pri udisanju)

2 - zadovoljava (slab miris, bez jasnih

neprijatnosti pri udisanju)

Broj datih negativnih organoleptičkih ocena najveći je u periodima sa velikim dnevnim temperaturnim inverzijama i nepovoljnim strujanjima vazduha, a poklapa se sa periodima učestalih primedbi građana na kvalitet vazduha. Prosečna godišnja organoleptička ocena vazduha iznosi 2.6. Najveći broj dana sa negativnim ocenama u 2003. godine zabeležen je u arilu (8), septembru (8) i oktobru (6) (Tabela 22.).

Tabela 21. Srednje mesečne organoleptičke ocene vazduha i broj dana sa negativnom ocenom

Mesec Srednja mesečna

koncentracija Broj dana sa negativnom

ocenom

2003 Januar 2.47 2 Februar 2.59 2

Mart 2.61 3 April 2.47 8 Maj 2.63 2 Jun 2.78 1 Jul 2.90 0

Avgust 2.82 3 Septembar 2.50 8

Oktobar 2.69 6 Novembar 2.28 4 Decembar 2.47 4

Godišnja vrednost 2.60 43 2004

Januar 2.48 3 Februar 2.64 1

Mart 2.68 3 April 2.62 4 Maj 2.63 6 Jun 2.75 1

Page 103: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 98

Jul 2.92 0 Avgust 2.58 7

Septembar 2.58 5 Oktobar 2.15 8

Novembar 2.45 5 Decembar 2.35 1

Godišnja vrednost 2.57 44

Procentualna zastupljenost organoleptičkih ocena vazduha data je na Slici 18.

0

10

20

30

40

50

60

70

bez primedbi zadovoljava ne zadovoljava alarm

20032004

Slika 18. – Organoleptička ocena vazduha - Vatrogasni dom

Kvalitet zemljišta Uzorkovanje i analizu zemljišta u industrijskoj zoni Pančeva izvršio je Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad. Analizom je utvrđeno da vrednosti osnovnih hemijskih osobina ne odstupaju u većoj meri od uobičajenih vrednosti za okolna autohtona poljoprivredna zemljišta, te se ne može ukazati na eventualno zagađenje.

Tabela 22. Osnovna hemijska svojstva zemljišta uzorkovanog u industrijskoj zoni Pančeva

pH Lokalitet

u KCl u H2O CaCO3

% Humus%

Ukup. N%

AL-P2O5 mg/100g

AL-K2O mg/100g

Ukup. S %

I* 7,65 8,26 13,62 1,86 0,141 39,9 50,0 7,65

II** 7,53 8,07 6,81 3,24 0,238 157,0 57,0 7,53

I*-HIP Azotara II** - HIP Petrohemija Rezultati mikrobioloških svojstava nepoljoprivrednih zemljišta pokazuju veoma veliku bioraznovrsnost zastupljenosti ispitivanih grupa mikroba. Naime, fizičko-hemijska svojstva zemljišta su najvažnije svojstvo koje utiče na brojnost, raznovrsnost i aktivnost mikroorganizama.

Page 104: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 99

Tabela 23. Ukupan sadržaj mikroelemenata i teških metala u uzorcima iz industrijke zone Pančeva (naučni institut za ratarstvo i povrtarsvo, Novi Sad)

Lokalitet

Cu mg/kg

Zn mg/kg

Fe %

Mn mg/kg

Co mg/kg

Pb mg/kg

Cd mg/kg

Ni mg/kg

Cr mg/kg

I* 24,43 78,53 23560 508,00 17,83 24,40 0,93 45,87 25,57 II** 26,77 125,50 22387 507,33 15,93 40,63 0,70 45,03 35,70

MDK 100,0 300,0 100,0 3,0 50,0 100,0

I*- HIP Azotara, II** - HIP Petrohemija PAH-ovi su prisutni u zemljištu kako urbanih tako i ruralnih i šumskih krajeva. Količine PAH-ova koje se mogu naći u zemljištu u industrijalizovanim krajevima su 10-100 puta više nego one u nerazvijenim regionima. Zemljište je analizirano na prisustvo 16 karakterističnih predstavnika ove grupe jedinjenja: naftalen, acenaftalen, fenantren, acenaften, fluoren, antracen, fluoranten, piren, benzo(a)antracen, krizen, benzo(b)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(a)piren, dibenzo(a,h)antracen i benzo(g,h,i)perilen. Tabela 24.- Sadržaj PAH-ova u zemljištu

HIP Azotara HIP Petrohemija Lokalitet mg/kg apsolutno suvog zemljišta

Jedinjenje Naftalen 0.227 0.046 Acenaften n.d n.d Acenaftalen 0.03 0.02 Fluoren 0.084 0.089 Fenantren n.d n.d Antracen 0.149 0.152 Flouranten 0.193 0.205 Piren n.d n.d Benzo(a)antracen 0.154 n.d Benzo(a)piren 0.01 0.02 Dibenzo(a,h) antracen 0.078 0.093 Benzo(g,h,i) perilen n.d n.d ZBIR 0.925 0.625 nd - nije detektovano

Upoređujući dobijene vrednosti sa literaturnim podacima može se zaključiti da je prisustvo PAH-ova u zemljištu u saglasnosti sa literaturnim podacima o sadržaju ugljovodonika u industrijskom zemljištu. Kvalitet vode i sedimenta

Površinska voda i sediment predstavljaju složen sistem materija dospelih prirodnim i antropogenim putem. Na raspodelu materija u sistemu sediment-voda, utiču brojni fizičko-hemijski i biohemijski procesi. Sediment esencijalna dinamička komponenta svih akvatičnih sistema i predstavlja rezrrvoar akumuliranih, toksičnih i perzistentnih jedinjenja antropogenog porekla zbog njihove tedencije vezivanja za sediment i organske materije. Kako je kvalitet sedimenta izuzetno važan za formiranje kvaliteta vode, kao i za sve procese koji se odigravaju u akvatičnim ekosistemima, od izuzetnog je značaja njegovo definisanje. Obzirom da u domaćoj regulativi ne postoje definisani standardi za kvalitet sedimenta, za razmatranje koncentracija pojedinih jedinjenja uzeti su obzir podaci za maksimalno dozvoljene koncentracije polutanata u sedimentu po holandskim propisima iz razloga jer ta zemlja ima vrlo razvijenu kanalski mrežu i sličnosti sa vodoprivrednim sistemom.

Page 105: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 100

Uzorkovanje i analizu površinskih voda i sedimenta na vodotocima u okolini Pančeva izvršio je Departman za hemiju, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Uzorkovanje je izvršeno u periodu oktobar-novembar 2002. godine u cilju dobijanja referentnih podataka o tipu i količini zagađujućih materija koji bi bili značajni za projektovanje budućeg monitoringa. Tip uzorka je trenutni kompozit po profilu vodotoka. Uzorak sedimenta je površinski, sa 15 cm dubine. 2002. godina Kontrolom kvaliteta akvatičnih ekosistema na terotoriji Pančeva tokom 2002. godine, obuhvaćen je vodotok DUNAV-Pančevo i Kanal Vojlovica na ušću u Dunav. Tabela 25. Rezultati analize vode na profilu Dunav-Pančevo

Jedinjenje Jedicina Koncentracija TOC (mg/l) 3.4 Ukupni ugljovodonici

(g/l) 28

Mineralna ulja (g/l) 21 Benzen (g/l) nd Etilbenzen

(g/l) nd

Toluol (g/l) nd Ksileni (g/l) nd Hlorovani ugljovodonici (µg/l) nd Pesticidi

(ng/l) CH<5 C<5, atrazin 120

Metali

(g/l) RHMZ

PAH

(ng/l) fluoanten 150

nd - nije detektovano RHMZ - na ovim profilima analizu radi Republički hidrometeorološki zavod Rezultati analize sedimenta uzorkovanog iz Kanala Vojlovica Dunav na ušću u Dunav-HIP Kanal prikazani su u tabelama: 20. i 21a i 21b. Tabela 26. Rezultati analize sedimenta na sadržaj PAH-ova na profilu Kanal Vojlovica-Dunav na ušću u Dunav-HIP Kanal

Jedinjenje Koncentracija

(µg/l)

Maksimalna tolerantna vrednost iznad koje se zahteva remedijacija po holandskim propisima

Naftalen nd - Acenaftilen nd - Acenaften nd - Flouren nd -

Fenantren nd 50 Antracen nd -

Fluoranten nd - Piren nd -

Benzo(a)antracen nd 50 Krizen nd 50

Benzo (k)fluoranten nd 200 Benzo (a)piren nd 50

Dibenzo(a,h)antracen nd - Benzo (g,h,i)perilen nd 50 Indeno(1,2,3,-c,d) nd 50

Zbir PAH-ova - 40 nd - nije detektovano

Page 106: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 101

Tabela 27. Analize sedimenta na sadržaj PCB-a (µg/kg) i pesticida (ng/kg) na profilu HIP-Kanala (na ušću u Dunav)

Jedinjenje izmerena koncentracija

vrednost intervencije, maksimalna tolerantna vrednost iznad koje se

zahteva remedijacija po holandskim propisima

(mg/kg) PCB µg/kg <10 -

αHCH <500 - βHCH <500 - γHCH <500 - δHCH nd -

Heptahlor nd - Aldrin <500 4

Heptahlorepoksid nd - α endosulfan nd 4

4-4DDE <500 4 Dieldrin <500 4 Endrin nd 4

β-endosulfan nd - 4-4DDD nd 4

Endrinaldehid nd - 4-4DDT <500 4

Endosulfatsulfan nd 4 nd - nije detektovano Tabela 28. Rezultati analize sedimenta u HIP-Kanalu na ušću u Dunav

Jedinjenje Koncentracija MDK* MDK po

holandskim propisima

HPK (gO2/kg) 303 - BPK(gO2/kg) 101 - Cu (mg/kg) 47 100 mg/kg 190 mg/kg Cd (mg/kg) 3,3 3 mg/kg 12 mg/kg Cr (mg/kg) 38 100 mg/kg 380 mg/kg Hg (mg/kg) 1,8 2 mg/kg 0.3 mg/kg Pb (mg/kg) 54 100 mg/kg 530 mg/kg Zn (mg/kg) 230 300 mg/kg 720 mg/kg Ni (mg/kg) 41 50 mg/kg 210 mg/kg

Ukupni ugljovodonici (mg/kg) 810 - - Mineralna ulja (mg/kg) 420 - 5000 mg/kg

* po Pravilniku osadržaju maksimalno dozvoljenih koncentracija opasnih i štetnih materija u zemljištu i vodi za navodnjavanje

Page 107: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 102

4. RAZMATRANI PROBLEMI IZ OBLASTI ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE U PLANU Izgradnja i višedecenijski rad svih kompleksa fabrika Južne industrijske zone stvorio je čitav niz gotovo nerešivih ekoloških problema, koji su se samo nadovezivali jedan na drugi, i koji su dodatno pojačani NATO bombardovanjem pojedinih hemijskih postrojenja 1999. godine. Građani Pančeva i najbližeg sela Starčevo, su veoma nezadovoljni i to svoje nezadovoljstvo veoma često izražavaju i javno zbog različitih oblika zagažujućih materija koje dopiru pre svega iz kompleksa Rafinerije nafte Pančevo i veoma se protive daljem širenju ovog kompleksa. U Planu su razmatrani sledeći priblemi koji su zapravo aktuelni već nekoliko decenija, a to su sledeći: • Činjenica da su, prvobitno, HIP Azotara, a zatim i NIS Rafinerija i HIP-Petrohemija

Pančevo, umetnuti u samo naseljemo odnosno seosko tkivo, • Istovremeno su ova postrojenja, fizički i svojim emisijama, potpuno izolovala naselje

od reke, tako da građani Pančeva praktično nemaju prilaz Dunavu, • Umanjenje kvaliteta života građana nastanjenih blizu Petrohemije manifestuje se i u

specifičnom tretmanu nekretnina u naselju Vojlovica, • Dosadašnji skromni obim merenja kvaliteta životne sredine i istraživanja

zdravstvenog stanja najbližeg stanovništva pokazuju da je kvalitet života u Pančevu i Starčevu, a naročito u Vojlovici i Topoli u velikoj meri narušen.

U pogledu Petrohemije razmatranjem problema iz oblasti zaštite životne sredine svodi se na činjenicu da je protivrečnosti u razvoju Petrohemije i urbanih i ruralnih naselja u neposrednoj okolini, moguće tek delimično rešiti stvaranjem odgovarajućih zona zaštite. Ove zone su jednim delom definisane nacrtom Pravilnika o zaštitnim rastojanjima između industrije, drugih privrednih delatnosti i stambenih naselja, odnosno zaključkom LEAP-a i inostranim preporukama. Uprkos svim merama koje će se preduzeti (uvođenje novih pravila i propisa, standarda upravljanja, najsavremenijih tehnika i tehnologija, organizaciono-sigurnosno-tehničko-tehnoloških zaštitnih mera i dr.) naftno-hemijski kompleks, će zbog nepovoljne lokacije, tipa industrije i visoke koncentracije opasnih postrojenja na malom području, i dalje predstavljati stalnu potencijalnu opasnost po životnu sredinu u slučaju akcidentnih situacija u redovnoj proizvodnji, a naročito pri mogućim udesima manjeg ili većeg stepena. U pogledu Rafinerije nafte Pančevo, budući da do sada nije stvoren zaštitni pojas oko samog kompleksa i da su, zbog neposredne međusobne blizine naselja i pogona, prostorne mogućnosti za njegovo određivanje izuzetno ograničene, ne postoje uslovi za dalje prostorno širenje kompleksa, što predstavlja problem za funkcionisanje same fabrike, ali s druge strane mora se istaći da je primarni zadatak svakako formiranje zelenog pojasa odnosno pojasa zaštitnog zelenila. Nažalost, u svom daljem razvoju zaštitni zeleni pojas se mora ograničiti na granice proizvodnog dela kompleksa.

Dominantnu ulogu u nastajanju visokih koncentracija zagađujućih materija u vazduhu radne i životne sredine, imaju prizemne inverzije kombinovane sa slabim strujanjem. Iz te perspektive, najpovoljniji uslovi za pojavu aerozagađenja su noćni, rani jutarnji i večernji časovi tokom hladnijeg dela godine. Shodno tome, razmatrajući ovaj problem u Planu, rad pogona treba da bude u potpunosti prilagođen meteorološkim prilikama.

Page 108: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 103

Unutar samih industrijskih kompleksa neophodno je izbegavati podizanje postrojenja sa prizemnim izvorima emisija, s tim što sadašnji prizemni izvori moraju u što kraćem roku da budu sanirani. Ovo se posebno odnosi na hitnu sanaciju nekontrolisanih difuznih (fugitivnih) izvora emisija kroz ostvarenje Rafinerijinih akcionih planova za zaštitu životne sredine.

Polazeći od opšte ocene stanja životne sredine Pančeva u Prostornom planu Srbije, prema kojem je Pančevo u prvoj kategoriji zagađenosti, (pod kategorijom kvaliteta životne sredine se podrazumevaju određena stanja kvaliteta vazduha, vode, zemljišta, buke, vibracija i radijacija), procena stanja kvaliteta životne sredine je izvršena na bazi podataka RHMZ, RZZ, kao i na bazi poznavanja proizvodnih kapaciteta u pojedinim lokalitetima i postupanja u njima u smislu prečišćavanja i druge eliminacije zagađujućih materija.

Više od 30 dana u godini se javlja zagađenost preko GVI. Prisutni su kancerogeni i mutageni zagađivači. U ovoj grupi su postrojenja visokih rizika, odnosno sa pogonima sklonim hazardima) neophodno je da se u planskom periodu lociraju aktivnosti koje su ekološki i prostorno manje opterećujuće i zahtevne prema okolini. U investicionoj aktivnosti prioritet će imati poboljšanje i unapređivanje tehnoloških procesa sa stanovišta njihove ekološke prihvatljivosti, rešavanje infrastrukturnih problema, iznaseljenja rekreativno-turističkih kapaciteta u okruženju. Ovim će se eliminisati zagađivanja kancerogenim i mutagenim materijama, ali će i dalje biti moguća prekoračenja graničnih vrednosti zagađivanja standardnim zagađivačima.

Prioritetno je razvijati zatvorene procese (hermatizacija postrojenja) u postupcima prerade, skladištenja, manipulisanja i otpremanja proizvoda i poluproizvoda.

S obzirom na vrlo visoku koncentraciju hazardnih postrojenja na malom prostoru, veliku blizinu naselja i ograničene mogućnosti formiranja optimalnog zelenog sanitarno-zaštitnog pojasa, razvoj kompleksa Rafinerije se usmerava na upotrebu tehnologija i podizanje postrojenja koja rade na manjim pritiscima, nižim temperaturama i sa manje opasnim materijama. Bliži izbor tehnologija treba da polazi od BAT (best available techniques) direktive EU sadržane u novom zakonu o integralnoj prevenciji i kontroli zagađivanja čime se garantuje maksimalna zaštita životne sredine.

Takođe, neophodno je napomenuti da Svetska zdravstvena organizacija za ovakav tip industrije predlaže minimalnu udaljenost od urbane zone od 1500 m. Da bi imale sanitarno-zaštitnu ulogu neophodno je da u jednom delu postoji pošumljeni pojas (preporuka Svetske zdravstvene organizacije je 500 m).

Uprkos svim merama zaštite koje će se preduzeti naftno-hemijski kompleks će zbog nepovoljne lokacije, tipa industrije i visoke koncentracije opasnih postrojenja na maloj površini, takođe kao i Petrohemija i dalje predstavljati stalnu potencijalnu opasnost po životnu sredinu u slučaju ekscesnih situacija u redovnoj proizvodnji, a pogotovo pri mogućim udesima manjeg ili većeg stepena. U pogledu HIP Azotare, budući da do sada zvanično nije stvoren sigurnosno-zaštitni pojas oko HIP-Azatora sa PO u postupku restruktuiranja Pančevo i da su, zbog velike međusobne blizine naselja i pogona, prostorne mogućnosti za njegovo određivanje izuzetno skučene, ne postoje uslovi za dalje prostorno širenje kompleksa, već se on u svom razvoju mora ograničiti na postojeće granice proizvodnog dela kompleksa. Ritam rada pogona Azotare, kao i pogona prethodno navedenih kompleksa, treba da bude u potpunosti prilagođen meteorološkim prilikama. Unutar postojećeg kompleksa valja izbegavati podizanje postrojenja sa prizemnim izvorima emisija, s tim što sadašnji prizemni izvori moraju u što kraćem roku da budu sanirani. Pošto su azotarska postrojenja locirana na pravcu dominantnih vetrova jugoistok - severozapad, koji

Page 109: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 104

raspršuju aerozagađenje na veći deo Pančeva odnosno Starčeva, neophodno je sprečiti širenje pojasa maksimalnog zagađenja zadržavanjem razvoja kompleksa D.P. „HIP-Azatora” sa PO u postupku restruktuiranja Pančevo u postojećim okvirima. Sve mere navedene kao prioritetne i za prethodne komplekse (hermetizacija postrojenja) u postupcima prerade, skladištenja, manipulisanja i otpremanja proizvoda i poluproizvoda itd.) neophodno je primeniti i na Azotaru. S obzirom na vrlo visoku koncentraciju hazardnih postrojenja na malom prostoru, veliku blizinu naselja i ograničene mogućnosti formiranja optimalnog zelenog sanitarno-zaštitnog pojasa, razvoj kompleksa Azotare se usmerava na korišćenje tehnologija i podizanje postrojenja koja rade na manjim pritiscima, nižim temperaturama i sa manje opasnim materijama. Na kraju moramo naglasiti da se sva tri kompleksa nalaze na relativno malim udaljenostima i da ključni problem predstavlja velika blizina pogona Etilen (HIP Petrohemija) i Amonijak 3 (HIP Azotara), preciznije njihovih rezervoara od 4500 t etilena odnosno 15 000 t amonijaka, gde hemijski udes u jednom pogonu može izazvati udes u drugom usled čega može doći do domino efekta. 5. PRIKAZ PLANOM PREDVIĐENIH VARIJANTNIH REŠENJA U KONTEKSTU ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE Razvijanje varijantnih rešenja za Stratešku procenu uticaja za južnu industrijsku zonu Pančeva je izuzetno kompleksan zadatak. Standardna procedura nalaže da se planovi i programi analiziraju uticaji na životnu sredinu na više različitih lokacija, i tako se formiraju varijantna rešenja i bira najpogodnija od njih. Južna industrijska zona Pančeva postoji i za takvu, izuzetno je teško definisanje varijantnih rešenja u vidu lokacijski varijanti. Planom nisu predviđena varijantna rešenja, tako da se ne može govoriti o njihovom uticaju na životnu sredinu. U ovom slučaju mogu se definisati dva varijantna rešenja koje se nakon definisanja i karakterisanja uticaja mogu razmatrati, a to su: 1. Varijantno rešenje realizacije Plana, uvođenjem novih tehnologija i rekonstrukcija postojećih postrojenja za koje životna sredina ima mogućnosti akumulacije, i koji zadovoljavaju i današnje i buduće zakone i direktive Evropske Unije. 2. Varijanto rešenje je nerealizacija Planom predviđenih aktivnosti 6. REZULTATI PRETHODNIH KONSULTACIJA SA NADLEŽNIM ORGANIMA I ORGANIZACIJAMA POVODOM IZRADE STRATEŠKE PROCENE I PRETHODNA ANALITIČKA DOKUMENTACIJA U kontekstu izrade predmetne Izveštaja o Strateškoj procene, odnosno u toku izrade Plana pribavljeni su brojni uslovi i saglasnosti nagležnih organa i organizacija i korišćena je raznovrsna grafička i foto dokumentacija:

Page 110: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 105

PRIBAVLJENI PRETHODNI USLOVI I SAGLASNOSTI ZA HIP ″ PETROHEMIJA″ 1. Preduzeće za telekomunikacije „Telekom-Srbija” AD Beograd RJ Pančevo, Pančevo, Đ.Đakovića br. 1 2. Mup republike Srbije sekretarijat Pančevo Služba protivpožarne zaštite Pančevo, Ž.Zrenjanina b.b.(Vatrogasni dom) 3. JKP „Vodovod i kanalizacija” Pančevo Oslobođenja 15 4. EPS „Elektrovojvodina” Elektrodistribucija Pančevo, Pančevo, Paje Marganovića broj 6 5. NIS „GAS” NOVI SAD RJ „Metangas” Pančevo, Pančevo, D.Tucovića broj 8 6. Zavod za zaštitu spomenika kulture Pančevo Pančevo, Ž.Zrenjanina 17 7. Srbija i Crna Gora, Ministarstvo odbrane, Sektor za građevinsku i urbanističku delatnost,Upravi za uređenje prostora i infrastrukturu odbrane BEOGRAD Balkanska 53 8. Zavod za zaštitu prirode Srbije Odeljenje u Novom Sadu, Radnička 20, 9. JKP „Higijena” Pančevo, D.Tucovića 5 10. JKP „Zelenilo” Dimitrija Tucovića 7/1,Pančevo 11. JVP „Vojvodina vode” Mihajla Pupina 25, Novi Sad 12. EPS-Javno preduzeće za prenos elekt.energije Elektroistok Beograd Kneza Miloša 11 Beograd 13. Republika Srbija Ministarstvo Saobraćaja i veza Direkcija za puteve Beograd , Regionalni Centar Sever Novi Sad 21000, Miletićeva broj 4 14. JŽTP „Beograd” Vojvode Radomira Putnika 28, Pančevo 15. ŽTP Beograd , Sektor za razvoj Nemanjina 6. 16. Republički Seizmološki Zavod Tašmajdanski park bb., Beograd 11000 17. Republika Srbija Ministarstvo Zdravlja i zaštitu životne okoline Južnobanatski Okrug Pančevo; Sektor za sanitarni nadzor Pančevo,Trg kralja Petra I 2-4 18. Republika Srbija AP Vojvodina, Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Bulevar Mihajla Pupina 16, Novi Sad 19. Republički hidrometeorološki zavod Kneza Višeslava 66, Beograd 20. Republika Srbija Opština Pančevo Opštinska uprava Odeljenje za zaštitu životne sredine, Trg Kralja Petra I , 2-4 Pančevo 21. HIP Petrohemija Podaci o prethodnim analizama uticaja i Fabrici otpadnih voda 22. HIP Petrohemija Podaci za izradu Programa za izradu urbanističkog Plana 23. HIP Petrohemija Podaci za izradu Programa za izradu urbanističkog Plana 24. Kapetanija pristaništa Pančevo Dositeja Obradovića 11, Pančevo 25. HIP Petrohemija Pančevo, Podaci za izradu Programa za izradu urbanističkog Plana PRIBAVLJENI PRETHODNI USLOVI I SAGLASNOSTI HIP Azotara 1. Preduzeće za telekomunikacije „Telekom-Srbija” AD Beograd RJ Pančevo,Pančevo, Đ.Đakovića br. 1 2. Mup republike Srbije sekretarijat Pan�evo Slu�ba protivpo�arne za�tite Pan�evo Ž.Zrenjanina b.b.(Vatrogasni dom) 3. JKP „Vodovod i kanalizacija” Pančevo Oslobođenja 15 4. EPS „Elektrovojvodina” Elektrodistribucija Pančevo, Pančevo Paje Marganovića broj 6 5. NIS „JUGOPETROL” BEOGRAD PO „Plinara” Pančevo, Paje Marganovića br.6 6. Zavod za zaštitu spomenika kulture Pančevo Pančevo, Ž.Zrenjanina 17 7. Srbija i Crna Gora, Ministarstvo odbrane, Sektor za građevinsku i urbanističku delatnost, Upravi za uređenje prostora i infrastrukturu odbrane BEOGRAD Balkanska 53 8. Zavod za zaštitu prirode Srbije, Odeljenje u Novom Sadu, Radnička 20, Novi Sad 21000 9. JKP „Zelenilo” Dimitrija Tucovića 7/1,Pančevo 10. JVP „Vojvodina vode” Mihajla Pupina 25, Novi Sad

Page 111: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 106

11. Republika Srbija Ministarstvo Saobraćaja i veza Direkcija za puteve Beograd , Regionalni Centar Sever Novi Sad 21000, Miletićeva broj 4 12. Republički Seizmološki Zavod Tašmajdanski park bb., Beograd 11000 13. Republika Srbija, Autonomna Pokrajina Vojvodina Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo i socijalnu politiku Sektor za sanitarni nadzor Odeljenje u Pančevu Pančevo,Trg kralja Petra I 2-4 14. Republika Srbija AP Vojvodina, Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Bulevar Mihajla Pupina 16, 21000 Novi Sad 15. Republički hidrometeorološki zavod Kneza Višeslava 66, Beograd 16. Republika Srbija Opština Pančevo Opštinska uprava Odeljenje za zaštitu životne sredine, Trg Kralja Petra I , 2-4 Pančevo 17.Savezna javna ustanova za održavanje i razvoj unutrašnjih plovnih puteva Beograd „PLOVPUT” Francuska br.7, Beograd 18.Narodna odbrana (SO Pančevo) odeljenje za odbranu Trg Kralja Petra 2-4,Pančevo 19.Dopis HIP Azotara Pančevo 20. NIS „GAS” NOVI SAD RJ „Metangas” Pančevo, Pančevo 21. JKP „Higijena” Pančevo, D.Tucovića 5 22. EPS - Javno preduzeće za prenos elekt.energije Elektroistok Beograd Kneza Miloša 11 Beograd 23. JŽTP „Beograd” Vojvode Radomira Putnika 28, Pančevo Prethodna analiza uticaja uticaja objekata na lokaciji HIP-Azotara, Pančevo na životnu sredinu Juni 2001 (OVERENA PO STAROM ZAKONU od strane Ministarstva za Z.Ž.S.) Rešenje o ispunjenosti uslova i Obaveze Investitora u vezi prethodne analize uticaja HIP Azotara Pančevo - MINISTARSTVO ZA ZAŠTITU PRIRODNIH BOGATSTAVA I ŽIVOTNE SREDINE Beograd Plan razvoja HIP-Azotara za period 2004-2009 (USKLAĐEN) Januar 2006 ( u analognom obliku) ( obuhvata: Amonijak 3, Azotne kiselina, KAN, Karbamid, Obrada otpadnih voda, Hlađenje vode ) PRIBAVLJENI PRETHODNI USLOVI I SAGLASNOSTI NIS- ″RAFINERIJA NAFTE″ PANČEVO 1. Preduzeće za telekomunikacije „Telekom-Srbija” AD Beograd RJ Pančevo,Pančevo Đ.Đakovića br. 1 2. Mup republike Srbije sekretarijat Pančevo Služba protivpožarne zaštite Pančevo Ž.Zrenjanina b.b.(Vatrogasni dom) 3. JKP „Vodovod i kanalizacija” Pančevo Oslobođenja 15 4. EPS „Elektrovojvodina” Elektrodistribucija Pančevo, Pančevo Paje Marganovića broj 6 5. JP „SRBIJAGAS” Novi Sad RJ „Metangas” Pančevo Prote Vase br.8 6. Zavod za zaštitu spomenika kulture Pančevo, Ž.Zrenjanina 17 7. Srbija i Crna Gora, Ministarstvo odbrane, Sektor za građevinsku i urbanističku delatnost,Upravi za uređenje prostora i infrastrukturu odbrane BEOGRAD Balkanska 53 8. Zavod za zaštitu prirode Srbije Odeljenje u Novom Sadu Radnička 20, Novi Sad 9. JKP „Zelenilo” Dimitrija Tucovića 7/1,Pančevo 10. JVP „Vojvodina vode” Mihajla Pupina 25, Novi Sad 11. Republika Srbija Ministarstvo Saobraćaja i veza Direkcija za puteve Beograd , Regionalni Centar Sever Novi Sad 21000, Miletićeva broj 4 12. Republički Seizmološki Zavod Tašmajdanski park bb. Beograd 11000 13. Republika Srbija Autonomna Pokrajina Vojvodina Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo i socijalnu politiku Sektor za sanitarni nadzor Odeljenje u Pančevu Pančevo,Trg kralja Petra I 2-4 14. Republika Srbija AP Vojvodina, Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine i održivi razvoj Bulevar Mihajla Pupina 16 Novi Sad 21000 15. Republički hidrometeorološki zavod Kneza Višeslava 66 Beograd

Page 112: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 107

16. Republika Srbija Opština Pančevo Opštinska uprava Odeljenje za zaštitu životne sredine, Trg Kralja Petra I , 2-4 Pančevo 17. Kapetanija pristaništa Pančevo Dositeja Obradovića 11, Pančevo 18.Savezna javna ustanova za održavanje i razvoj unutrašnjih plovnih puteva Beograd „PLOVPUT” Francuska br.7, Beograd 19.Narodna odbrana (SO Pančevo) odeljenje za odbranu Trg Kralja Petra 2-4,Pančevo 20. Direktorat civilnog vazduhoplovstva Države Srbije i Države Crne Gore 21. Republika Srbija MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA I VODOPRIVREDE -Republička direkcija za vode- Beograd 22. Železnice Srbije RJ Pančevo Pančevo, Vojvode Radomira Putnika br.28 23. Srbija i Crna Gora MINISTARSTVO ODBRANE UPRAVA ZA INFRASTRUKTURU 24. MINISTARSTVO ZA KAPITALNE INVESTICIJE Beograd 25. JKP HIGIJENA PANČEVO Pančevo 26. Republika Srbija MINISTARSTVO RUDARSTVA I ENERGETIKE, Beograd, Nemanjina 22-26 Izradi Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u naseljenom mestu Pančevu pristupilo se na odnovu člana 54, Zakona o planiranju i izgradnji („Sl. Glasnik R.S.” broj 37/03 i 34/06) i na osnovu Odluke o izradi Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u naseljenom mestu Pančevu(„Službeni list Opština Pančevo” broj 14/06). Organizacije koje su pomogle podacima izradu strateške procene uticaja:

• Javno preduzeće Direkcija za izgradnju Pančeva Pančevo • HIP Petrohemija • HIP Azotara • NIS Rafinerija nafte Pančevo • Pokrajinski sekretarijat za održivi razvoj i zaštitu životne sredine • Sekretarijat za zaštitu životne sredine Pančeva

Page 113: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 108

II. OPŠTI I POSEBNI CILjEVI STRATEŠKE PROCENE SA IZBOROM INDIKATORA Osnovni posebni cilj izveštaja je analiza planski predviđenih aktivnosti na unapređenje stanja vazduha u gradu Pančevu. U Tabeli 29. se analiziraju pojedini rezultati i dolazi se do % za koji je potrebno smanjenje zagađenje-kriterijumi za preporučeni procenat smanjenje aerozagađenja, uzeti iz smernica Društva za čistoću vazduha Jugoslavije Tabela 29. Analiza rezultata merenja kvaliteta vazduha

Vatrogasni dom 2003 2004 Parametar GVI C98 % za koji je

potrebno smanjenje zagađenja

C98 % za koji je potrebno smanjenje zagađenja

Amonijak 100 µg/m3

51 0 80 0

Benzen 10 74 100 26 100 Toluen 7500 977 0 66 0 NMOC * 5487 * 1036 * TSP 120 - - - -

Kadmijum 10 ng/m3 - - - - Zavod 2003 2004 Parametar GVI C98 % za koji je

potrebno smanjenje zagađenja

C98 % za koji je potrebno smanjenje zagađenja

Olovo 1000 ng/m3

- - - -

Živa 1000 ng/m3

- - - -

Cink * - - - - Arsen 0 ng/m3 - - - - Nikl 0 ng/m3 - - - -

Cr (VI) 0 ng/m3 - - - - Ukupni PAU 0 ng/m3 - - - -

Čađ 50 µg/m3 134 63 111 55 NO2 85 µg/m3 44 0 47 0 SO2 150

µg/m3 69 0 35 0

H2S 50 µg/m3 - - - - Amonijak 100

µg/m3 42 0 43 0

Benzen 10 66 100 52 100 Toluen 7500 72 0 91 0 NMOC * * 681 * TSP 120 490 75,5 391 69

Kadmijum 10 ng/m3 2,10 8.2 0 Olovo 1000

ng/m3 402 397 0

Živa 1000 ng/m3

1,43 17,5 0

Cink * 7,9 * 2,2 * Arsen 0 ng/m3 0 12 12 Nikl 0 ng/m3 - 36 36

Cr (VI) 0 ng/m3 - 0 0 Ukupni PAU 0 ng/m3 140 100 70,5 100

Čađ 50 µg/m3 105 52 94 47

Page 114: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 109

NO2 85 µg/m3 58 0 56 0 SO2 150µg/m3 59 0 34 0 H2S 50µg/m3 992 0

Stanje vazduha je najvažnije pitanje i zauzelo je najviše mesta u izveštaju. Karakter industrije koja se obrađuje, starost, i posebni uslovi u kojima je ova industrija radila prethodnih godina indukovali su da su emisije u vazduh najizraženiji oblik zagađenja, pored ispuštanja otpadnih voda. Blizina naseljenog mesta kao i nepovoljni vetrovi koji emisiju zagađujućih materija upravo nanose na naseljeno mesto grad Pančevo su indukovali da sva zagađenja kojima su organoleptičke osobine izražene lako se prepoznaju od građana i prouzrokuju stalne primedbe i proteste javnosti. Studijom IHTM je utvrđeno da fabrike JIZ značajno doprinose ukupnom zagađenju vazduha u naselju Pančevo. Projektima koje je Fakultet tehničkih nauka radio u ranijem periodu, zajedno sa stručnjacima iz Instituta Vinča, jasno se uočava doprinos fabrika JIZ na stanje vazduha u Pančevu. U Studiji koja je rađena analiziran je kumulativni-sienergetski efekat više izvora benzena iz NIS Rafinerije nafte Pančevo i model disperzije na osnovu realnih meteoroliških podataka. Na slikama 19,20, 21 prikazani su modeli koji pokazuju kretanje emisija benzena pri razlličitim slučajevima količina emisije i ppravca i inteziteta vetra.

Slika 19 Srednje koncentracije u slučajevima izuzetno velikih emisija na izvorima

Page 115: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 110

Slika 20 Srednje koncentracije u slučajevima nepromenljivog pravca vetra

Slika 21 Srednje koncentracije u slučajevima vetra iz pravca naselja Pančevo

Page 116: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 111

Na svim postrojenjima gde je to moguće polutanti će biti analizirani pojedinačno. Za ostale činioce zagađenja vode, zemljišta, buka i vibracije kao i upravljanje otpadom evalucioni kriterijumi biće dati na osnovu opisno-kvalitativnih uticaja. Iz analize stanja kvaliteta životne sredine može se zaljučiti da je opterećenje vazduha BTEX-om (benzenom, ksilenom, etilbenzenom i toluenom) i suspendovanim materijama najveće te će biti postavljeni strogi kriterijumi za njihovu evaluaciju. Negativne uticaji indikatora na stanje vazduha i planiranih aktivnosti na vazduh se evaluira na osnovu imisionih vrednosti. Ako su pojedine emisione vrednosti u fabrikama u granicama dozvoljenih ali ako imisione nisu u granicama negativno se karakteriše uticaj bez obzira na emisione vrednosti. Tabela 30. Evaluacija vrednovanja uticaja na zagađenje vazduha

Uticaj Vrednovanje Kriterijum ++ Nema emisije

0/+

Pojava emisije koja ne dovodi do prekoračenja GVI

na mernim mestima u Pančevu.

0 Pojava emisije koja dostiže GVI na mernim mestima u

Pančevu.

1.Uticaj relevantne emisije zagađujuće materije

-

Pojava emisije koja dovodi do prekoračenja GVI na

mernim mestima u Pančevu.

Pomenuti pojedinačni aspekti će biti evaluiran na sledeći način:

-„++” – značajno pozitivan -„ +” pozitivan -„0” neutralan -„0/-“ – neutralan/ slabo negativan/uslovno negativan -„-“ – slabo negativan -„-/--“ – slabo negativan/ značajno negativan -„--“ – značajno negativan

Procena uticaja planom predviđenih aktivnosti na životnu sredinu se kvalifikuje kroz sledeće aspekte životne sredine:

-voda; -zemljište; -klima; -otpad.

Ostali ciljevi strateške procene uticaja predmetnog plana na životnu sredinu ogledaju se kroz evaluaciju planom predviđenih aktivnosti na prethodno navedene činioce (aspekte) životne sredine, ali i kroz ciljeve u oblasti infrastrukture, pre svega u domenu saobraćaja, zatim kroz osnovne ciljeve strateške procene u oblasti vodoprivredne infrastrukture, elektroenergetske, termoenergetske i telekomunikacione infrastukture kao i u oblasti zaštite nepokretnih kulturnih dobara.

Page 117: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 112

Neophodno je napomenuti da je jedan od osnovnih ciljeva strateške procene uticaja Plana na životnu sredinu u oblasti ozelenjavanja i zaštite prirode upravo utvrđivanje na koji način predloženi koncept ozelenjavanja i zaštite prirodnih dobara utiče na ukupno očuvanje i unapređenje životne sredine.

Page 118: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 113

III. PROCENA MOGUĆIH UTICAJA PLANOM PREDVIĐENIH AKTIVNOSTI NA ŽIVOTNU SREDINU SA MERAMA ZAŠTITE Planom predviđene aktivnosti će se pozitivno odraziti na kvalitet životne sredine. U daljem tekstu, data je procena planskih mera i prioritetnih aktivnosti koje će u određenom smislu i obimu doprineti poboljšanju kvaliteta stanja životne sredine. U Strateškoj proceni uticaja JIZ na osnovu definisanih ciljeva se ocenjuju fabrike pojedinačno. Postojeća postrojenja i postrojenja koja treba da se grade sa ocenom i doprinosom svakog postrojenja pojedinačno. Na kraju se dolazi do zaključaka i mera koje će služiti da planske aktivnosti, ako se u potpunosti ostvare imaju pozitivan učinak na životnu sredinu. Ključno mesto se daje problemu sa niskim fugitivnim emisijama iz svih fabrika JIZ, jer zbog poznate meteorološke situacije i lokacije naselja, ova zagađenja indukuju najveće probleme i najveća prekoračenja dozvoljenih vrednosti. Centralna obrada voda je pozitan deo planskih aktivnosti jer olakšava evaluaciju u tom pogledu na evaluaciju sistema za skupljanje voda i FOV. Budući da do sada nije stvoren sigurnosno-zaštitni pojas oko fabrika JIZ i da su, zbog velike međusobne blizine naselja i pogona, prostorne mogućnosti za njegovo određivanje izuzetno skučene, ne postoje uslovi za dalje prostorno širenje kompleksa, već se on u svom razvoju mora ograničiti na postojeće granice proizvodnog dela kompleksa. Prioritetno je razvijati zatvorene procese (hermetizacija postrojenja) u postupcima prerade, skladištenja, manipulisanja i otpremanja benzina i sličnih proizvoda i poluproizvoda, većina novih postrojenja koja se predlažu u investicionim projektima su upravo takva.. Izgradnja i višedecenijski rad fabrika Južne industrijske zone stvorio je čitav niz gotovo nerešivih ekoloških problema koji su dodatno pojačani NATO bombardovanjem pojedinih hemijskih postrojenja. 1. PROCENA UTICAJA VARIJANTNIH REŠENJA PLANA NA ŽIVOTNU SREDINU SA MERAMA ZAŠTITE Izuzetne poteškoće u definisanju varijantnih rešenja, uzrokovana činjenicom da kompleks JIZ postoji, su ipak na neki način prebrođene i zaključak je da varijantno rešenje kompletnog zatvaranja industrijske zone nije primenljiva, pored velikih socijalnih problema kao i problema u sektoru industrije i ekonomije na nacionalnom nivou, potrebna su velika izdvajanja za saniranje i revitalizaciju terena sa kog bi se uklonila postrojenja. Definitivna konstatacija je da postepeno zatvaranje neekonomski isplativih i zastarelih postrojenja sa usavršavanjem i obnovom onih postrojenja za koje je to moguće, je varijantno rešenje koja je izvodljivo. Novi programi iz oblasti petrohemijske industrije imaju mesta ako se ispune zahtevi da se stari rekonstruišu po IPPC direktivi, što će smanjiti zagađenja, i dovesti ih u zakonske okvire. Posebno novi proizvodni pogrami imaju mesta ako su u cilju energetske efikasnosti i čiste proizvodnje sa minimizacijom stvaranja otpada. Nova postrojenja koja nisu u vezi sa postojećom industrijom na ovoj lokaciji zahtevaju nova strateška ispitivanja zagađenja životne sredine i nove studije bez kojih se ne sme

Page 119: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 114

pristupiti investicijama na lokaciji južne industrijske zone. Opterećenje životne sredine u naselju Pančevo je izuzetno veliko, što je analizirano u prethodnim poglavljima, daje preporuku da i postrojenja koja su u vezi sa industrijom u JIZ, a koja nisu obuhvaćena ovim planom, nemogu se realizovati u bližoj okolini JIZ zbog mogućnosti kumulativnih uticaja. Nakon realizacije plana i poboljšanja stanja životne sredine moguće je proceniti uticaj eventualnih novih postrojenja. 2. VARIJANTNO REŠENJE U SLUČAJU NEREALIZOVANJA PLANA U slučaju nerealizacije plana u potpunosti, stanje životne sredine će ostati kao što je to analizirano u prethodnom delu izveštaja. Zagađenost vazduha će ostati na istom nivou, pojedini polutanti znatno prelaze dozvoljene granice i predstavljaju opasnost po zdravlje građana. Upravljanje otpadom i zagađenost otpadnih voda će ostati na nezadovoljavajućem nivou. 3. PROCENA UTICAJA PLANIRANIH AKTIVNOSTI NA ŽIVOTNU SREDINU 3.1. VAZDUH

3.1.2. HIP PETROHEMIJA Fabrika Etilen U procesu proizvodnje etilena glavni ispusti u životnu sredinu su uglavnom gasovitog tipa. Mogu se definisati sledeći ispusti u predmetnoj proizvodnji (označavanje rednim brojevima): 1. dimnjaci peći, 2. baklja, 3. dimnjaci kotlova, 4. dimnjaci predgrejača, 5. dimnjak peći za regenerisanje, 6. dimnjaci sajlensera, 7. vent sajlensera MM-10, 8. dimnjak posude M-60 i 9. odušci na rezervoarima. Neki od ovih ispusta su stalnog karaktera, dok su neki od pomenutih povremenog karaktera što je definisano u sledećoj tabeli: Tabela 31. Gasni ispusti iz procesa proizvodnje Fabrike ETILENA

Redni broj

Broj ispusta

Ispuštanje stalno povr.

Otpadni gasovi (poreklo) Mesto ispusta

1 10 da sagorevanje lož ulja procesni loživi gas (CH4, C2H2, H2, CO)

Dimnjak (F-1A/H; F – 2A/B)

2 1 da sagorevanje prirodnog gasa Baklja (S-2001)

3 2 da sagorevanje mazuta/ prirodnog

gasa Dimnjak(B-1001A/B)

4 2 da sagorevanje mazut/prirod. gasa Dimnjak(B-1002A/B)

5 1 da sagorevanje lož ulja loživi gas

(CH4, C2H2, H2, CO) Dimnjak (F-101)

6 3 da Otpadni gas od dekoksovanja peći Dimnjak(G-1A/B;

G-2) 7 1 da Gas od regeneracije reaktora Dimnjak (MM-100) 8 1 da Gas od regeneracije reaktora Dimnjak (MM-60)

9 9 da Gas iz rezervoara (smeša

isparljivih CH) odušci na rezervoar.

Tabela 32. Podaci o rezervoarima

Page 120: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 115

Tip Naziv Jed. Proizvodnja /potrošnja na dan

Lagerovanje Kapacitet Prosečna količina

Broj lagera

teč. Etilen t 540 rezervoar 4500 1500 1 teč. Propilen t 257 rezervoar 2500 750 1 teč. C4-frakcija t 147 rezervoar 3481 1000 2 teč. Pirolit.benz t 400 rezervoar 2000 1000 2+1* teč Sirovi benz t 1560 rezervoar 10000 15000 3 teč. Pirolit.ulje. t 124 rezervoar 600 300 2

*Netretirani piro benzin Tabela 33. Zagađenja vazduha

Uticaj Ocena Komentar

Zageđenje CO2

0 Emitovane količine nemogu ugroziti zdravlje okolnog stanovništva, ali shodno evaluiranom bodovanju ocenjuje se zbog globalnog uticaja i u skladu sa IPCC direktivom i Kyoto protokolom

SO2, SO3, NO2

0/- Postoji, ali emisija nije u meri koja prekoračuje dozvoljene vrednosti

CO + Ne postoji jer su sagorevanja u pećima potpuna i regulisana

Benzen - -

Isparavanje benzena iz rezervoara pirolitičkog benzena, kao i prilikom curenja indukuje pojavu količina benzena koje nisu u velikim količinama, ali preopterećenost ambijentalnog vazduha benzenom je velika u naselju što indukuje negativnu ocenu

Tabela 34. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar Ukupno

zagađenje vazduha

0/- Negativan uticaj fabrike etilena na vazduh okoline ogleda se kako u kontinualnom, tako i u diskontinualnom emitovanju sledećih zagađujućih materija: CO2, SO2, SO3, CO, CH4, NO2, aldehidi.

Fabrika PENG Redovna gasna ispuštanja Tokom rada postoji konstantno ispuštanje etilena u vrednosti cca 4,06 kg/h (proračunski po dokumentaciji projektanta pogona). Ova količina etilena se ispušta u atmosferu na tri tačke. Pozicija I Polimer, koji u sebi sadrži rezidualni etilen, iz separatora niskog pritiska (V-204), koji se nalazi na nadpritisku 0,3 bar, dolazi do ekstrudera. Tu se polimer podvodno granuliše, hladi i transportuje do sušionika (L-238), koji je prva tačka otvorena ka atmosferi. Sušionik poseduje sopstveni ventilator, koji usisava vazduh iz zgrade ekstruzije, suši granule, i vazduh sa velikom količinom vodene pare izbacuje van zgrade ekstruzije. Količina vazduha koju izvlači ventilator iznosi 2550 m3/h. Pozicija II Druga tačka u kojoj se evakuiše etilen su vage za odmeravanje (F-201 V-1 i V-2), takođe u sekciji ekstruzije. Vage se kontinualno produvavaju vazduhom (360 m3/h) i vodenom parom niskog pritiska (cca 500 kg/h). Vage poseduju izduvne otvore (ventove) ka atmosferi van zgrade ekstruzije. Pozicija III Treća tačka otvorena ka atmosferi su silosi za skladištenje (V-285 1-24). Granule se pneumatski transportuju iz sekcije ekstruzije do silosa, koji se pune određenom

Page 121: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 116

količinom proizvoda (trenutno 55 t). Potreban vazduh za transport obezbeđuje duvaljka F-201 C kapaciteta 58 m3/min i nadpritiska 0,663 bar. Silosi se tokom punjenja dodatno produvavaju vazduhom sa duvaljki za aerizaciju (C-220 1-2), kapaciteta 70,8 m3/min potisnog nadpritiska 0,352 bar. Kasnije, tokom homogenizacije proizvoda, koja se vrši 10 časova, vazduh potreban za transport granula obezbeđuju duvaljke (F-209 – F-212), kapaciteta 51 m3/min potisnog nadpritiska 0,663 bar. Može se reći da količina vazduha kojom se uklanja etilen iz silosa iznosi

tokom punjenja silosa: 58+70,8 = 128,8 m3/min tokom mešanja u silosa: 51 m3/min Količine ispuštenog gasa po pozicijama Procena je da se ukupna količina etilena od 4,06 kg/h na ove tri tačke oslobađa u odnosu 35:15:50 (sušač: vage: silosi). Ispuštanje polietilenske prašine i vune u atmosferu Ovo ispuštanje je posledica pneumatskog transporta i nije ga moguće precizno kvantifikovati. Količina nastalih fines-a i streamers-a iznosi od 300 –500 ppm (na količinu proizvoda) na daljini transporta od 100 m. Pošto je dužina pnematskog transporta u fabrici PENG cca 100 m, a maksimalni proizvodni kapacitet cca 7 t/h, proizilazi da je maksimalno generisanje polietilenskih čestica 35 kg/h. Ove čestice se ne ispuštaju u atmosferu jer postoji sistem ciklona na silosima (V-286 1-4) i sekciji pakovanja (L-270 V1 i V2). Ovaj sistem otklanja čestice u potpunosti. Filter vreće na ciklonima se redovno menjaju i odlažu u kontejner. Povremena (ekscesna) gasna ispuštanja U zastojima, tokom otvaranja procesne opreme, u opremu ulazi vazduh. Tokom proizvodnje polietilena ne sme biti kiseonika u sistemu. Inertizacija sistema se vrši produvavanjem opreme etilenom, dovođenjem etilena na radni pritisak opreme, a zatim njegovim ispuštanjem u atmosferu. Ispuštanje se vrši preko ventova koji su snabdeveni parnim prstenovima radi razblaženja etilena koji se ispušta a i kao prevencija pojave statičkog elektriciteta. Količina etilena koji se ispušta u atmosferu ovim putem zavisi od obima radova tokom zastoja i maksimalna količina iznosi 6877 kg etilena u roku od 3 časa. Treba napomenuti da recikl sistem nije u poslednjih 5 godina otvaran ka atmosferi, što ukupnu maksimalnu količinu etilena ispuštenog u atmosferu svodi na 3580 kg. Količina oslobođenog ugljovodonika tokom dekompozicije Osnovni parametri procesa dekompozicije su kako sledi: Pritisak tokom dekompozicije: 2415 bar; Sadržaj reaktora: usvojeno 100% etilen; Hemijska formula etilena: C2H4; Odnos ugljenik/vodonik (mas.): 6/1; Gustina etilena na uslovima u reaktoru: cca 0,4 kg/dm3; Zapremina reaktora: 0,951 m3; Ukupna količina etilena u reaktoru: cca 380,4 kg; Količina ugljenika tokom dekompozicije: cca 326 kg; Količina vodonika tokom dekompozicije: 54 kg; Produkti dekompozicije uglavnom (95 %) sagorevaju usled visoke temperature dajući kao produkte H2O i CO2; Prilikom dekompozicije (što predstavlja retke situacije, sa ukupno 22 dekompozicije u toku od 22 godine, dok su svetski „normativi” 2-3 dekompozicije godišnje) i gašenja reakcije rukovaoc glavne komandne table pušta u celu zapreminu reaktorskog zida parnu zavesu, kao meru zaštite od eventualnog paljenja etilena u reaktorskom zidu. Vodena

Page 122: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 117

para i razblažuje atmosferu i vlaži vazduh, kako ne bi došlo do pojave varnice usled statičkog elektriciteta. Jedan požar je nastao u reaktorskom zidu 03.07.1998. prilikom gašenja reakcije, ali bez posledica. Trajanje požara je bilo nekoliko minuta. Drugih ekscesa (požara, eksplozija itd.) nije bilo u Fabrici PENG. Tabela 35. Zagađenje vazduha

Uticaj Ocena Komentar

Etilen 0 Etilen se povremeno ispušta u atmosferu na tri tačke, količine nepredstavljaju velike količine koje bi značajno ugrozile stanje

životne sredine Polietilenska

prašina i vuna 0 Nema emisije u atmosferu jer postoji sistem ciklona

Tabela 36. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha 0

Negativan uticaj predmetnog pogona na vazduh evidentan je jedino prilikom ekscesnih gasnih ispuštanja etilena u atmosferu. Obzirom da su ova ispuštanja retka i kratkotrajna, to je i njihov

negativan uticaj na kvalitet vazduha lokalnog karaktera Rekonstrukcija PENG Fabrika za proizvodnju polietilena niske gustine je projektovana po licenci National Distillers. Detaljni inžinjering dala je projektna kuća Foster Wheeller. Projektovani kapacitet postojeće fabrike PENG iznosi 45.000 t/god. polietilena niske gustine u obliku granula. Tehničko tehnološkom koncepcijom rekonstrukcije predviđeno je da se kapacitet postrojenja poveća na 80.000 t/god., odnosno za oko 78%. Tehničko tehnološka koncepcija rekonstrukcija postojeće fabrike PENG zasniva se na sledećim elementima:

• otklanjanje tzv. „uskih grla” na opremi postojećeg tehnološkog procesa, • ugradnja dodatnog autoklavnog reaktora sa pratećom instalacijom, • primena rednog vezivanja („tandem”) reaktorskog sistema, • primena podhlađivanja napojne struje etilena i • izmena standardne recepture u delu primene inicijatora.

Mogući uticaji na životnu sredinu rekonstruisanog postrojenja Zagađenje vazduha ima određene promene naime, povećanje obima konstantnog ispuštanje etilena sa 4,06 kg/h na 7,21 kg/h. Ova promena predstavlja minoran uticaj na životnu sredinu. Rekonstruisano postrojenje bi trebalo da radi sa većim stepenom procesne sigurnosti odnosno manjim brojem pojave dekompozicije. Ostali parametri zagađenja životne sredine zagađenje vode, otpad, emitovanje buke, vibracije su bez značajnih promena. Fabrika PEVG U osnovi proces se može smatrati zatvorenim sa aspekta emisije štetnih materija u atmosferu. Postoje tri ispusta, od kojih su dva kontinualna:

otvor baklje i ciklon,

i jedan povremen: dimnjak peći za aktivaciju katalizatora. Baklja

Page 123: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 118

Baklja za bezdimno sagorevanje je deo sigurnosnog sistema za spaljivanje gasova (ugljovodonika). Tabela 37. Proračunata emisija iz baklje data je u sledećoj tabeli :

Vrsta kg/dan kg/god. čestice 0,029 – 0,086 9,7 – 28,9

SO2 0,0035 1,16 CO 0,098 32,8

CH kao CH4 0,017 5,8

NOx 0,69 231,5 Podaci iz tabele preuzeti iz Službe za zaštitu životne sredine. Emisija računata za 330 radnih dana godišnje. Korišćeni emisioni faktori za sagorevanje prirodnog gasa Dimnjak peći za aktivaciju katalizatora Povremeno se tokom aktivacije katalizatora kao gorivo koristi prirodni gas. Protok zavisi od kvaliteta gasa i iznosi oko 20,0 Nm3/h (aktivacija traje oko 24 časa, a izvrši se oko 7 aktivacija mesečno). U atmosferu preko dimnjaka (visina 26m; prečnik 0,89m) dospevaju samo produkti sagorevanja prirodnog gasa čiji sastav je tipičan kao u predhodnoj tački, a proračunata emisija gasova je data u tabeli 41. Tabela 38. Emisije iz peći za aktivaciju katalizatora

Vrsta kg/dan kg/god. čestice 0,04 – 0,12 4,8-14,4

SO2 0,0048 0,576 CO 0,136 16,32

CH kao CH4 0,024 2,88

NOx kao NO2 0,96 115,2 *Podaci iz tabele preuzeti iz službe za zaštitu čovekove okoline. Vent ciklona Dva ciklona (jedan po svakoj liniji) sa oznakom S-205A/B služe za odvajanje polimernog praha od gasne faze:

visina otvora gde se u atmosferu kontinualno emituje smeša gasova je 37m; prečnik iznosi 5,08cm; protok je oko 170 kg/h po ciklonu,

sastav je: azot 85 - 93%, izobutan 7-15% i polietilen u tragovima

Proračunata emisija čestica u atmosferu je: Prah PEVG-a: 3,56 kg/dan ili 1193,8 kg/god. Opis ventova Kratak opis ventova koji idu na baklju i koji ne idu na baklju utvrđuje se kako sledi: Svi podsistemi i ventovi u pogonu PEVG su povezani na baklju, tako da se sva eventualna, povremena dreniranja ugljovodonika mogu spaliti na baklji. Baklja predstavlja sigurnosni sistem u slučaju ekscesnih situacija. Vent koji ne ide na baklju je opisan u tački ciklon S-205A/B. Emitovanje prašine

Page 124: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 119

U komandnoj sobi aktivacije katalizatora i prostoru gde se vrši aktivacija ima štetne prašine hrom-oksida koja je veoma otrovna i kancerogena. Elementi ovog problema utvrđuju se kako sledi: • Predmetna koncentracija iznosi 0.024 mg/m3. Tabela 39. Zagađenje vazduha

Uticaj Ocena Komentar

SO2 0 Negativan uticaj fabrike PEVG na vazduh okoline ogleda se u

kontinualnom emitovanju SO2, količine predstvaljaju mali doprinos tako da se nemogu okarkterisati kao negativne

NOx 0 NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je negativna, ali u ovim količinama ne predstavlja veliki problem

CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u ukupnoj količini greenhouse

gasova, tako da iako, neprestavlja niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u velikim količinama predstavlja negativan uticaj, ali ovo

su izetno male količine tako da ne utiču ni na kjoto protokol Tabela 40. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

0/-

Negativan uticaj predmetnog pogona na vazduh smanjen je upotrebom sigurnosnog sistema za spaljivanje gasova

(ugljovodonika). Ovim sistemom se eliminišu ugljovodonici iz produkata sagorevanja i njihov negativan uticaj, dok se emituju

samo produkti sagorevanja prirodnog gasa. Vent ciklona u atmosferu ispušta azot i izobutan, koji doprinose ukupnom

opterećenju atmosfere. Rekonstrukcija PEVG Tehnološki cilj rekonstrukcije je podizanje kapaciteta Fabrike PEVG na 90.000 t/god., ravnomerno na obe proizvodne linije, čime bi se ostvario kapacitet od 2 x 45.000 t/god. odnosno 2 x 5,5 t/h. Stanje životne sredine u pogledu zagađenje vazduha se poboljšava. Projektni podaci uzeti od PHILLIPS-a pokazuje da će ukupni gubici iz rekonstruisanog postrojenja biti: izobutan 17 kg/h n-butan 0,4 1-Ksilen 3 Etilen 23 kg/h Zbog procesa produvavanja ispušta se 70 kg/h azota. Ova količina nepredstavlja bitan uticaj na životnu sredinu, takođe postupak produvavanja nepredstavlja kontinualan proces nego povremeni. gubici kazalizatora u novom postrojenju biže svedeni na 0,02 kg/h, sa ovim otpadom že se postupati kao i ptrethodno, odnosno biće skladišten u burad privremeno. Zatim tri venta se smanjuju na dva. Od ventova koji ostaju jedan zadržava postojeći nivo emisjie a drugi ga povećava za oko 25%. Ostali parametri zagađenja životne sredine ostaju kao i pre rekonstrukcije. Tabela 41. Poređenje zagađenje rekonstruisane i postojeće fabrike

Vrsta zagađenja Opis promene Ocena

Zagađenje vazduha

Povećenje obima konstantnog ispuštanja etliena sa 4,06 kg/h na

7,21 kg/h

povremeno ispuštanje proporcionalno povećanje

Proporcionalno povećanje, minoran uticaj na životnu sredinu

Minoran uticaj na životnu sredinu

Page 125: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 120

dekompozicija

manji broj dekompozicija

Fabrika Elektrolize Fabrika hloralkalne elektrolize je industrisko postrojenje za proizvodnju hlora (gasovitog i tečnog), natrijum hidroksida , hipohlorita i vodonika. Bombardovanjem 1999. god ovo postrojenje je teško oštećeno i danas radi na nivou od 3% kapaciteta. Planira se prestanak proizvodnje i zatvaranje procesa. Fabrika Energetika U redovna gasna ispuštanja spadaju otpadni gasovi od sagorevanja mazuta (3000000m3/dan) i od sagorevanja prirodnog gasa (3.000.000 m3/dan), kao i ispuštanje gasa od rada i disanja rezervoara. Gasna ispuštanja su iz Dimnjaka I, II i III kao i iz ventila na rezervoaru. Proračun dimnih gasova 1. Prirodni gas: 3 x 80t pare/h x 80Nm3

gasa/tpare x 10,99m3 dimni gas/Nm3 gasa x 24h ~ 5.000.000 m3/dan 2. Mazut: 3 x 80t pare/h x70kg mazuta/tpare x 11m3 dimni gas/kg mazuta x 24h ~ 4.900.000 m3/dan Tabela 42. Proračun emisije štetnih čestica za gorivo prirodni gas

Prirodni gas mazut Isparenja Polutant kg/dan t/god kg/dan t/god kg/dan t/god

Čestice 24-72 7,34-

22 378 10,2

SO2 2,88 0,8 141,7 0,8 CO 81,6 24,96 105 2,83 SO3 2,08 0,056 2,08 0,056

NO2 1008-2016

25,2-54,4

Isparljive materije iz mazuta

5,05 1,682

Rad rezervoara 8,41 Proračun je vršen na bazi 92 % od ukupnog fonda od 333 radna dana (306 dana u godini). Proračun emisije štetnih čestica za gorivo mazut Proračun je vršen na bazi 8 % od ukupnog fonda od 333 radna dana (27 dana u godini), i sa sadržajem sumpora u mazutu 3,97 % . Proračun emisije štetnih čestica od disanja rezervoara Proračun emisije rađen je za 333 dana godišnje. Tabela 43. Bilans emisija

Polutant Prirodni gas Mazut Praškaste materije mg/m3 4,8 25,7 SO2 mg/m3 0,192 9,6 CO mg/m3 5,4 7,14 NO2 mg/m3 73 137

Bilans emisija predstavlja proračunatu vrednost prema projektnim podacima Bilans emisije odnosi se na jedan kotao kako bi mogao da se poredi sa graničnim vrednostima emisije propisanih pravilnikom. Emisija ugljovodonika iz skladišta mazuta (1000 t) iznosi proračunski 5mg/m3. Tabela 44. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Page 126: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 121

Ukupno zagađenje vazduha

0/-

U toku redovnog rada Fabrike energetike u vazduh se ispuštaju minimalne količine SO2, CO, NO2, ugljovodonici-ispod GVE prema

važećem Pravilniku, čime je negativan uticaj ovog pogona na vazduh sveden na minimum.

Redovna gasna ispuštanja u Fabrici energetike obuhvataju sledeće otpadne gasove: SO2, CO, NO2, ugljovodonici. Proračunska vrednost emisije produkata sagorevanja mazuta i prirodnog gasa za energetiku, zadovoljava granične vrednosti definisane Pravilnikom, pa samim tim nema veći negativan uticaj na okolno stanovništvo. Fabrika za obradu voda U tehnološkom postupku prečišćavanja otpadnih voda nema značajnije emisije štetnih gasova. Jedina emisija gasova je zbog isparenja sa vodene površine bazena zbog razlike temperatura okolnog vazduha i same tečnosti u bazenima, i to u slučajevima kada u fabriku dolaze otpadne vode iz RNP koje imaju povišene koncentracije zagađujućih supstanci pre svih ugljovodonika. Tabela 45. Ukupni uticaj

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

-

U toku redovnog rada Fabrike otpadne vode nema isparenja, mogućnost pojave ugljovodonika pre svih aromata, H2S ili

merkaptana, dolazi usled zasićenja istih u otpadnim vodama koje pre svega dolaze iz RNP na obradu, čime je negativan uticaj ovog pogona na vazduh izuzetno veliki zbog zasićenosti ambijentalnog

vazduha ovim materijama. 3.1.3. NIS RAFINERIJA NAFTE PANČEVO Pogon Atmosferske destilacije I (S-100) Tabela 46. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće materije

Količina Mesto ispuštanja ili obrade

Peć BA - 101 SO2 NOx

CO2

1360 kg/dan 228 kg/dan 112.000 kg/dan

Dimnjak H=40 m d=1.6 m

Posuda za benzinsku frakciju

Pare ugljovodonika

Promenljivo

Baklja

Tabela 47. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

SO2

0/-

Negativan uticaj postrojenja atmosferske destilacije na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2, količine predstvaljaju mali doprinos, međutim, usled preopterećenja

ambijentalnog vazduha sumpornim oksidima i ovaj doprinos se ocenjuje kao uslovno negativan po životnu sredinu

NOx

0

NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je uslovno negativna, međutim, kako je opterećenje azotnim oksidima

okoline pančeva manje nego ostalim polutantima u vazduhu ocenjuje se neutralno

CO2 0 U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u ukupnoj količini greenhouse

gasova.

Page 127: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 122

Tabela 48. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

0/-

Uslovno ili slabo negativan uticaj postrojenja atmosferske destilacije na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2,

NOx i CO2 Pogon za atmosfeska destilacija sirove nafte II (S-2100) Tabela 49. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće materije Količina Mesto ispuštanja ili obrade

Peć BA - 2101

dimni gas SO2 NOx

CO2

2580 kg/dan 395 kg/dan

248.000 kg/dan

dimnjak

Tabela 50. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

SO2 0/-

Negativan uticaj postrojenja atmosferske destilacije na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2, količine predstvaljaju mali doprinos, međutim, usled preopterećenja ambijentalnog vazduha sumpornim oksidima i ovaj doprinos je uslovno negativan po životnu sredinu

NOx 0 NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je negativna, ali količine su u dozvoljenim granicama emisije i ocenjuje su neutralno

CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u ukupnoj količini greenhouse gasova, tako da iako, neprestavlja niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u velikim količinama predstavlja uticaj koji se mora nazbačiti

Tabela 51. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

0/- Uslovno negativan uticaj postrojenja atmosferske

destilacije na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2 , NOx CO2

Pogon Visbreking (S-200) Tabela 52. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće

materije Količina

Mesto ispuštanja ili obrade

Peć BA - 202

dimni gas SO2 NOx

CO2

1860 kg/dan 284 kg/dan

145.000 kg/dan

dimnjak

Posuda za lakefrakcije

(vrh) FA-201

Gas-pare Visbrekovani gas

Baklja

Tabela 53. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

SO2

0/- Uslovno negativan uticaj visbrejking postrojenja na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2, količine predstvaljaju mali doprinos, međutim, usled preopterećenja ambijentalnog

Page 128: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 123

vazduha sumpornim oksidima i ovaj doprinos je negativan po životnu sredinu

NOx 0 NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je negativna ali usled malih količina ocenjuje se neutralno

CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u ukupnoj količini greenhouse gasova, tako da iako, neprestavlja niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u velikim količinama predstavlja uticaj koji se mora razmatrati ali se neocenjuje negativno

Tabela 54. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

0/-

Uslovno negativan ili slabo negativan uticaj postrojenja atmosferske destilacije na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2 , NOx CO2

Pogon Platforming (S – 300) Tabela 55. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće

materije Količina

Mesto ispuštanja ili obrade

Peći BA – 301/2/3/4, BA – 305, BA306

dimni gas SO2 NOx

CO2

350 – 1050 t/dan 1045kg/dan 162 kg/dan

143.000 kg/dan

Dimnjak H=28.37 m d=1.91 m

Tabela 56. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

SO2 0/-

Negativan uticaj pogona platforming na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2, količine predstvaljaju mali doprinos, međutim, usled preopterećenja ambijentalnog vazduha sumpornim oksidima i ovaj doprinos je negativan po životnu sredinu

NOx 0 NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je negativna ali usled malih količina ocenjuje se neutralno

CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u ukupnoj količini greenhouse gasova, tako da iako, neprestavlja niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u velikim količinama predstavlja uticaj koji se mora razmatrati ali se neocenjuje negativno

Tabela 57. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

0/-

Uslovno negativan ili slabo negativan uticaj postrojenja atmosferske destilacije na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2 , NOx CO2

Pogon HDS I (S-400) Tabela 58. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće

materije Količina

Mesto ispuštanja ili obrade

Peći BA – 401, BA – 402

dimni gas SO2

10 t/dan 130 kg/dan

Dimnjak H=30 m

Page 129: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 124

NOx

CO2 20 kg/dan

9000 kg/dan d=1.38

Tabela 59. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

SO2 0/-

Negativan uticaj pogona HDS I na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2, količine predstvaljaju mali doprinos, međutim, usled preopterećenja ambijentalnog vazduha sumpornim oksidima i ovaj doprinos je uslovno negativan po životnu sredinu

NOx 0 NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je negativna, u ovom slučaju je izuzetno mala, da neprestavlja opasnost niti doprinosi ukupnom zagađenju u značajnoj meri

CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u ukupnoj količini greenhouse gasova, tako da iako, neprestavlja niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u velikim količinama predstavlja negativan uticaj ali se u ovom slučaju ocenjuje neutralno

Tabela 60. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha 0

Negativan uticaj postrojenja atmosferske destilacije na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2 , ali ukupno se ocenjuje neutralno. moguća je pojava H2S i NH3 ali ne i redovnom radu.

Page 130: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 125

Postrojenje za obradu gasova I (S-500/550/570) Nepostoje negativni identifikovani uticaji Postrojenje za redestilaciju benzina (S-600) Postrojenje S-600 je projektovano da proizvodi specijalne benzine dobijene iz stabilizovanog benzina sa atmosferske destilacije koji je prethodno obrađen na Merox postrojenju S-650, ili iz rafinata sa postrojenja za ekstrakciju aromata S-620. Postrojenje je projektovano da radi sa kapacitetom od 110t/dan ili 36300 t/god. za 330 radnih dana. Procesno postrojenje koje u redovnom radu nema gasnih ni ispuštanja u vodu, takođe u svom radu ne produkuje otpad. Postrojenje za ekstrakciju aromata (S-620) Udex je postrojenje namenjeno dobijanju benzena, toluena i ksilena iz lakog platformata. Režim rada (tip šarže) Dnevni kapacitet Laki platformat 125,0 t/dan, maksimalni kapacitet prerada je oko 37.500,00 tona godišnje. Procesno postrojenje koje u redovnom radu nema gasnih ni ispuštanja u vodu, takođe u svom radu ne produkuje otpad. Ipak u toku rada postrojenja moguća su ispuštanja BTEX koja nisu u velikim količinama, ali zbog velike optereženosti ambijentalnog vazduha pomenutim aromatima, ovopostrojenje se u pogledu zagađenja vazduha zbog pomenute činjenice ocenjuje uslovno negativno. Postrojenje za merox benzina (S-650) Merox postupkom uklanja se sumpor vezan za ugljovodonike u obliku merkaptana. Postrojenje se sastoji iz: sekcijje za predpranje, sekcije za ekstrakciju, sekcije za slađenje, taloženje i filtracija i sekcija za regeneraciju lužine koja se koristi u ovom postupku. Postrojenje je planirano da ukloni merkaptanski sumpor iz nerafinisanog sirovog benzina ispod 0,0005%. Kapacitet postrojenja je 110 tona na dan primarnog ili lakog benzina iz koga se uklanja sumpor (330 dana, 8000 sati). Procesno postrojenje koje u redovnom radu nema gasnih ni ispuštanja u vodu, takođe u svom radu ne produkuje otpad. MEROX MG (S-750) Postrojenja je projektovano za kvalitetnu obradu mlaznog goriva iz primarne prerade, procesima pranja lužinom, oksidacijom merkaptana i uklanjanjem vodoniksulfida. Evaluacija uticaja daje se na osnovu projektnih podataka, a postrojenje trenutno nije u funkciji. Kapacitet postrojenja je 55110 tona/godišnje. Nepostoje negativni identifikovani uticaji

Page 131: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 126

Pogon MEROX MG (S-850) Evaluacija uticaja daje se na osnovu projektnih podataka, a postrojenje trenutno nije u funkciji. Kapacitet postrojenja je 55110 tona/godišnje. Nepostoje negativni identifikovani uticaji Pogon MEROX LB (S-2650) Nepostoje negativni identifikovani uticaji Pogon Vakuum destilacije (S-2200) Tabela 61. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće

materije Količina

Mesto ispuštanja ili obrade

Peći BA –2201

dimni gas SO2 NOx

CO2

2320 kg/dan 350 kg/dan

180000 kg/dan

Dimnjak H=30 m d=1.38

Tabela 62. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

Sumpor-dioksid SO2 0/-

Uslovno negativan uticaj pogona Vakuum destilacije (S2200) na vazduh okoline ogleda se u

kontinualnom emitovanju SO2, količine predstvaljaju mali doprinos, međutim, usled

preopterećenja ambijentalnog vazduha sumpornim oksidima i ovaj doprinos je negativan po životnu

sredinu

Azotni oksidi NOx

0

NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je negativna, sve veće emisione količine NOx, prestavljaju opasnost i doprinosi

ukupnom zagađenju ambijentalnog vazduha. Na ovom postrojenju su ugrađeni NOx breneri koji smanjuju emisiju u atmosferu, tako da je uticaj

neutralan.

Ugljen-dioksid CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u

ukupnoj količini greenhouse gasova, tako da iako, neprestavlja niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u

velikim količinama predstavlja uticaj koji se vrednuje

Tabela 63. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha 0 Negativan uticaj postrojenja atmosferske destilacije na vazduh okoline može se ogledati u kontinualnom

emitovanju SO2

Page 132: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 127

Postrojenje FCC (S-2300/2500) Tabela 64. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće

materije Količina

Mesto ispuštanja ili obrade

CO-bojler Dimni gas dimnjak

Peć BA-2301, BA-2302

Dimni gas

SO2 NOx

CO2

4000 Nm3 u sistemu lozivog gasa 2800 kg/d 900 kg/d

648.000 kg/d

dimnjak

Tabela 65. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

Sumpor-dioksid SO2 0/-

Negativan uticaj postrojenja postrojenja FCC na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom

emitovanju SO2, količine predstvaljaju mali doprinos, međutim, usled preopterećenja

ambijentalnog vazduha sumpornim oksidima i ovaj doprinos je negativan po životnu sredinu

Azotni-oksidi NOx 0 NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i

njihova pojava je izuzetno mali doprinos

Ugljen-dioksid CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u

ukupnoj količini greenhouse gasova, tako da iako, neprestavlja niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u

velikim količinama predstavlja uticaj koji se vrednuje

Tabela 66. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

0/- Uslovno negativan uticaj postrojenja FCC-a na

vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2 , NOx CO2

Pogon HDS II (S-2400) Tabela 67. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće

materije Količina

Mesto ispuštanja ili obrade

Peć BA-2401 Dimni gas dimnjak

Peć BA-2402

Dimni gas SO2 NOx

CO2

0.8 kg/d 12 kg/d

10.200 kg/d

dimnjak BA – 2401 BA – 2402

Tabela 68. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

Sumpor-dioksid SO2 0

Negativan uticaj pogona HSD II na vazduh okoline ogleda se samo u kontinualnom emitovanju SO2,

količine predstvaljaju jako mali doprinos ukupnom zagađenju

Azotni oksidi NOx 0

NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je negativna, u ovom slučaju je izuzetno mala, da neprestavlja opasnost niti

doprinosi ukupnom zagađenju u značajnoj meri

Page 133: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 128

Ugljen-dioksid CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u

ukupnoj količini greenhouse gasova, tako da iako, neprestavlja niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u

velikim količinama predstavlja uticaj koji se vrednuje

Tabela 69. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

0 Negativan uticaj postrojenja atmosferske destilacije na vazduh okoline ogleda se u

kontinualnom emitovanju SO2 Pogon Claus (S-2450) Tabela 70. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće materije Količina Mesto ispuštanja ili obrade Insinerator DC-2453 Dimni gas SO2 0,8 kg/d dimnjak DC - 2453

Tabela 71. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

Sumpor-dioksid SO2 0 Negativan uticaj Claus postrojenja na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2, količine

predstvaljaju mali doprinos. Tabela 72. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar Ukupno zagađenje

vazduha 0

Negativan uticaj Claus postrojenja na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2

Pogoni: Alkilacije (S-2600), MEROX TNG (S2550), MEROX LKB (S-2750), MEROX TKB (S-2850) Nepostoje negativni identifikovani uticaji na vazduh, jer predstavljaju kompaktne zatvorene sisteme koji nemaju gasnih ispusta. Pogon Aminskog pranja gasova (S-2950) Tabela 73. zagađenje vazduha

Mesto nastajanja

Naziv zagađujuće materije

Količina Mesto ispuštanja ili

obrade Posuda FA-

2953 Kiseli gas (H2S)

Zavisi od kapaciteta i prerade i kvaliteta sirove nafte

Claus (S-2450)

Tabela 74. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

Vodonik – disulfid H2S 0/-

Negativan uticaj pogona aminskog pranja gasova na vazduh okoline ogleda se u emitovanju H2S, količine predstvaljaju mali doprinos, međutim, usled veoma

toksičnog dejstva ovaj uticaj izuzetno negativan Tabela 75. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Page 134: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 129

Ukupno zagađenje vazduha

0/- Negativan uticaj pogona aminskog pranja gasova na

vazduh okoline ogleda se u emitovanju H2S Pogon Bitumena (S-0250) Tabela 76. zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće materije Količina Mesto ispuštanja ili obrade

Peć BA-0251 Dimni gas 300-1000 t/d Dimnjak H=21 m d=1.1 m

Peć BA-0252

Dimni gas SO2 NOx

CO2

138 kg/d 21 kg/d

19.330 kg/d

Dimnjak H=23 m d=1 m

Tabela 77. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

Sumpor-dioksid SO2 0 Negativan uticaj pogona Bitumena na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2, količine

predstvaljaju mali doprinos.

Azotni oksidi NOx 0

NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je negativna, u ovom slučaju je

izuzetno mala, da neprestavlja opasnost niti doprinosi ukupnom zagađenju u značajnoj meri

Ugljen-dioksid CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u ukupnoj količini greenhouse gasova, tako da iako, neprestavlja

niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u velikim količinama predstavlja uticaj koji se vrednuje

Tabela 78. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

0 Negativan uticaj pogona bitumena na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju

SO2 koje je malo Baklja I i II Tabela 79. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće materije Količina Mesto ispuštanja ili obrade

Baklja PA-1700 Dimni gas Gorionik baklje

H=25 m d=0.50 m

Baklja PA-2700

Dimni gas SO2 (radi Claus)

SO2 (ne radi Claus) NOx

CO2

720 kg/d

24.000 kg/d 112.000 kg/d 98.000 kg/d

Gorionik baklje H=86 m d=1 m

Tabela 80. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

Sumpor-dioksid SO2 -

Negativan uticaj baklje na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2, količine predstvaljaju

mali doprinos u slučaju rada postrojenja Claus, međutim, ako postrojenje Claus neradi količine su

izuzetno velike

Page 135: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 130

Azotni oksidi NOx - NOx predsavljaju grupu veoma toksičnih gasova i njihova pojava je negativna, prestavlja opasnost i doprinosi ukupnom zagađenju u značajnoj meri

Ugljen-dioksid CO2 0

U skladu sa IPCC konvecijom i Kyoto protokolom emisija CO2 predstvalja veoma bitan faktor u ukupnoj količini greenhouse gasova, tako da iako, neprestavlja

niti toksični niti kancerogeni gas CO2 u velikim količinama predstavlja uticaj koji se vrednuje

Tabela 81. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar Ukupno zagađenje

vazduha - -

Negativan uticaj baklji na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom emitovanju SO2

API separator Nema validnih podataka o zagađenju vazduha. Određena merenja su vršena po nalogu Ministarstva za nauku i životnus sredinu, kao i proračunu od strane Fakulteta tehničkih nauka Novi Sad i eksperata Instituta u Vinči. Nemože se trvditi da isparanje nepostoje ali se nemože niti utvrditi u kojoj su količini i sastavu. Definitivno ova isparenja utiču na zagađenje vazduha. Novi sistem za raspršivanje vode i ubacivanje solvenata će pomoći smanjenju isparenja, ali definitivno dok god postoji proces sa aromatima iz ovog postrojenja će se emitovati određene količine BTEX. Tabela 82. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha - -

Negativan uticaj na vazduh okoline ogleda se u kontinualnom isparenju BTEX sa površine API

separatora ali i slobodne površine taložnika gde se odlaže mulj

Rezervoarski prostor Rezervoarski prostor čine rezervoari namenjeni za skladištenje:

• sirove nafte • TNG • Aromata • Benzinskih komponenti i motornog benzina • Petroleja i mlaznog goriva • dizela i dizelskih komponenti • lož ulja i komponenti • vakuum ostatka i bitumena • Slopa

Postoje određeni podaci iz ranije rađenih analiza uticaja Tabela 83. Zagađenje vazduha

Mesto nastajanja Naziv zagađujuće materije količina Mesto ispuštanja i

obrade Rezervoari RNP Gasovi i pare ugljovodonika od: Odušni ventili

Page 136: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 131

-sirove nafte -benzina -aromata -petroleja

-dizel goriva -lož ulja -slopa

7.5 t/d

3.2 – 1.6 t/d 0.04 – 0.03 t/d

0.15 t/d 2.5 t/d 0.7 t/d

0.23 – 0.12 t/d Tabela 84. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Uticaj Ocena Komentar

Gasovi i pare od ugljovodonika

- -

Negativan uticaj isparenja zbog neadekvatnog rezervoarskog prostora, pre svega rezervoara koji

služe za pirolitički benzin, a zatim i ostalih skladišnih rezervoara. Adekvatni podaci nepostoje međutim i evaluacijom i softevrskim paketima koji

postoje utvrđuje se da ovako konstruisani rezervoari imaju ispuštanje kroz ventile i prilikom

manipulacije. Tabela 85. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha - - Negativan uticaj na vazduh okoline ogleda se u

kontinualnom emitovanju BTEX Auto, železničko punilište i pristanište Pristanište NIS-RNP je deo pristaništa Pančevo koji NIS-RNP koristi za svoje potrebe i nalazi se na levoj obali Dunava na 3 km od kruga RNP i povezano je cevovodima sa skladišnim rezervoaroma u krugu RNP i Petrohemije. Autopunilište vrši 60% otpremu naftnih derivata NIS-RNP, 10% železničkim a preko pristaništa 30%. Instalacije za otpremu derivata nafte iz RNP nisu opremljena opremom koja ima bezbednosnu zaštitu za prikpljanje isparenja prilikom manipulacije odnosno pretakanja derivata i proračunima se dolazi do podataka koji govore da su isparenja evidentna. Projektom rekonstrukcije koji je svrstan u urgentne mere obezbediće se maksimalna zaštata od isparenja para, rekonstrukcija se vrši po najnovijim svetskim standardima i po preporukama IPPC direktive. Postrojenje za obradu benzina vodonikom (NHT / CCR) (S-3200/3300) Mogući efluenti su: - ugljovodonici (u slučaju eventualnog dreniranja, vršiće se sakupljanje u zatvoreni slopni sistem odakle će se prepumpavati). Vent gas iz regeneratorske sekcije će se tretirati CHLOROSORB postupkom, te se ne očekuje emisija hlornih jedinjenja u atmosferu. MHC/DHT (S-4300) Emisiju gasova u atmosferu, čine dimni gasovi sa procesnih peći. Sagoreli gasovi se oslobađaju kroz dimnjak peći. Izgradnjom zajedničkog dimnjaka, odgovarajuće visine,

Page 137: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 132

instaliranjem savremenih brenera koji emituju nizak nivo azotnih oksida kao loženjem peći niskosumpornim gorivom značajno će se smanjiti emisija SOx/NOx jedinjenja. Neke peći će se ložiti sa lož gasom, a neke lož uljem. S obzirom da će se koristiti niskosumporno gorivo i da će se nabaviti breneri koji emituju nizak sadržaj NOx, ne očekuje se velika emisija SOx/NOx. Emisija ugljen monoksida se kontrolše praćenjem sadržaja kiseonika u loživom gasu pomoću analizatora kiseonika koji će biti instalirani. zagađenje vode Sve procesne otpadne vode koje nastaju u postrojenju se sakupljaju i obrađuju se na postrojnju za obradu otpadnih voda čija je izradnja, takođe, planirana. Količina: 14 225 kg/h Sastav: H2 : 3 kg/h H2S : 588 kg/h NH3 : 330 kg/h H2O : 13303 kg/h Postrojenje za proizvodnju sumpora (S-4450) 1. Dimni gasovi iz dimnjaka incineratora zaostalog gasa Količina: 33563 kg/h (normalan rad), 50062 kg/h (projektovani rad za slučaj maksimalno nepovoljnih uslova rada). Projektovani rad se odnosi na slučaj kada se zaostali gas iz Claus procesa ne obrađuje na BSR/MDEA delu postrojenja (samo u izuzetnim slučajevima). Tabela 86. Ocena zagađenja vazduha pojedinim zagađujućim materijama

Jedinjenje Normalan rad Projektovan rad H2S ppm vol. 10 10 SO2 mol. % 63 ppm 0,56 H2O mol. % 8,73 20,64 O2 mol. % 7,08 8,20 N2 mol. % 3,25 2,25

CO2 mol. % 3,25 2,25 Ispuštanje na aminsku (kiselu) baklju U slučaju ekscesnih situacija, kao što su požari i sl. osnovna mera zaštite je kontrolisano ispuštanje i spaljivanje potencijalno opasnih gasovitih materija na posebnoj baklji. Maksimalna količina gasa koja bi se ispuštala preko sigurnosnih ventila je 6557 kg/h. Postrojenje za izomerizaciju S-4600 Šarža će priticati iz vršne posude novog splitera benzina S-3200 i kombinovaće se sa reciklom DIH kolone pre nego sto uđe u šaržnu posudu. Zatim se šarža kombinuje sa recikl gasom i šalje u 1. reaktor, usput se zagrevajući u „hladnom“ i „vrelom“ kombinovanom razmenjivaču i šaržnom grejaču. Izlazni tok iz 1. reaktora se zatim šalje kroz „vreli“ kombinovani razmenjivač do 2. reaktora. Izlazni tok ovog reaktora prolazi kroz „hladni“ kombinovani razmenjivač, vazdušni hladnjak i najzad od separatora. Off-gas separatora se odvodi do kompresora recikl gasa, a odatle u „hladni“ kombinovani razmenjivač. Make-up gas sa S- 3300 se odvodi na ulaz vazdušnog hladnjaka. Tečna faza separatora se razdvaja u odnosu 40:60 i odvode na stabilizer B, odnosno A, respektivno. Vršni tok se kondenzuje i razdvaja u posudama na gas, koji dalje ide ili u rafinerijski sistem lož-gasa ili na frakcionaciju i na TNG, koji ide na dalju obradu. Tečna faza sa svakog od stabilizatora razmenjuje toplotu sa šaržom i zatim se kombinuju u ulazni tok deizoheksanizera (DIH kolona).

Page 138: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 133

DIH kolona je sa totalnom kondenzacijom. Tečni produkt vrha predstavlja izomerizat koji se hladi i šalje na skladiste. Niskooktanski C 6 materijal se u vidu bočnog reza recirkulira na reaktor. Dno kolone se hladi i tipično kombinuje sa tečnim produktom vrha DIH kolone. Procesno postrojenje uvezano sa ostalim nema uticaja na zagađenje životne sredine Postrojenje za regeneraciju istrošene sumporne kiseline (S-4700) Postrojenje S-4700 će služiti za regeneraciju istrošene sumporne kiseline sa procesa alkilovanja nezasićenih butena (postrojenje Alkilacija S-2600). Proces regeneracije će se zasnivati na, takozvanom, »suvom« postupku sa dvostukom absorpcijom koji je dokazan u višedecenijskoj industrijskoj praksi u svetu. Na postrojenju će se proizvoditi koncentrovana sumporna kiselina (99%) sa maksimalnim kapacitetom proizvodnje od 30 t/dan. Minimalni kapacitet proizvodnje biće 10 t/dan. zagađenje vazduha Procena vrsta i količine ispuštenih otpadaga zagađenja vazduha Dimni gasovi : Maksimalna količina: 2,744 Nm3/h Normalne količina: 2,431 Nm3/h Temperatura: 82oC Sadržaj SO2: manje od 120 mg/m3 gasa (manje od 156 mg/Nm3) Sadržaj SO3 : manje od 60 mg/m3 H2SO4 (< 74 mg/t H2SO4) Sadržaj NOx: manje od 60 mg/m3 kao (NO2) Postrojenje za obradu kiselih voda (S-4900) Postrojenje S-4900 (Striper kisele vode) će služiti za obradu, takozvanih, kiselih voda sa novih procesnih postrojenja u Bloku 21 i 22, kao i voda iz desaltera postrojenja atmosferske destilacije S-2100 (Blok 6). Normalnim radom novih procesnih postrojenja, kao i radom desaltera na postojećem postrojenju S-2100, proizvodiće se određena količina vode koja sadrži, relativno, veliku količinu otrovnih jedinjenja, vodonik sulfida (H2S) i amonijaka (NH3). Iz ovih voda se, pre njihovog upućivanja na primarnu obradu otpadnih voda (API separator), na striperu kiselih voda moraju ukloniti pomenute otrovne materije. Rad S-4900 će obezbediti da se, potencijalni, negativni uticaji rada novog procesnog kompleksa u NIS-RNP na životnu sredinu u smislu proizvodnje štetnih otpadnih voda svedu na najmanju moguću meru. Obrađene vode sa S-4900 će sadržavati veoma male količine štetnih materija, tako da njihovo upućivanje na dalje stepene obrade otpadnih voda u NIS-RNP i HIP-Petrohemija neće predstavljati smetnju za optimalan rad ovih sistema. Štetna jedinjenja iz kiselih voda (H2S i NH3) će se u normalnom radu, kao kiseli gas, upućivati na novo postrojenje za proizvodnju sumpora (S-4450), gde će se iz H2S proizvoditi sumpor, a NH3 konvertovati u manje štetna jedinjenja (azot i azotni oksidi)).

Page 139: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 134

Postrojenje za regeneraciju amina (S-4950) Postrojenje S-4950 će služiti za regeneraciju, takozvanog, obogaćenog aminskog rastvora (MDEA) koji će dolaziti sa novih procesnih postrojenja u bloku 21 (MHC/DHT S-4300 i SRU/TGTU S-4450. Nakon izvršene regeneracije aminski rastvor će se kao, takozvani, regenerisani amin vraćati na gore pomenuta postrojenja. Obogaćeni aminski rastvor sadrži absorbovani otrovni gas, vodonik sulfid, koga je neophodno izdvojiti iz rastvora amina pomoću zagrevanja u posebnoj destilacionoj koloni (regeneratoru). Nakon regeneracije sa vrha kolone se izdvaja gas bogat vodonik sulfidom (kiseli gas) koji se upućuje na dalju preradu (proizvodnja sumpora Claus postupkom). Postrojenje za proizvodnju vodonika S-5000 i za prečišćavanja vodonika S-5100 Emisiju gasova u atmosferu, čine dimni gasovi iz reformera. Sagoreli gasovi se oslobađaju kroz dimnjak reformera i imaju sledeće karakteristike: protok : 128,8t/h NOx : 100mg/Nm3 SOx : stehiometrijski. Reformer će se ložiti sa prirodnim gasom, alternativno sa tečnim naftnim gasom. S obzirom da će se koristiti niskosumporno gorivo i da će se nabaviti breneri koji emituju nizak sadržaj NOx, ne očekuje se velika emisija SOx/NOx. Emisija ugljen monoksida se kontrolše praćenjem sadržaja kiseonika u loživom gasu pomoću analizatora kiseonika koji će biti instalirani. Postrojenje za proizvodnju azota (S-5200) Postrojenje sluzi za proizvodnju azota niskog i visokog pritiska ( 7 i 16 bar g) i tečnog azota (16 bar g) i zasniva se na kriogenoj separaciji vazduha. Za ispuštanje emisije zagađenog vazduha nema podataka kao i za ispuštanje otpadaka zagađenja voda. Postrojenje ima čvrstog otpada u vidu adsorbenta za adsorpciju nečistoća u vazduhu. Postrojenje za iskorišćenje gasova sa S-1700/2700 (S-1000) Sistem za iskorišćenje gasova sa baklje služi da se gasovi iz sistema S-1700 (Mala baklja) i S-2700 (Velika baklja), dovođenjem u stanje povišenog pritiska (oko 16,0 bar), prevedu u gas koji sadrži pretežno vodonik, metan i etan, koji se potom odvodi u sistem lož-gasa, i tečne ugljovodonike, pretežno propan i butan, koji se odvode na obradu gasova, S-500/2500 ili S-2100. Energana Tabela 87. Zagađenje vazduha

Otpadni gas količina kg/dan naćin ispuštanja poreklo SO2 10.000 NOx‚ 1.660 CO2 721.000

dimni gas dimni gasovi iz

kotla I kotla II

Page 140: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 135

kolta III Tabela 88. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha 0/-

Negativan uticaj je u vidu kontinualnog ispuštanja SO2 i azotnih oksida, količine neprestavljaju velike i

zabrinjavajuće pojedinačno ali kao i kod ostalih delova, zbog sienergetskog dejstva i velikog

optereećenja ambijentalnog vazduha predstvalju uslovno negativan uticaj

Postrojenje za ekstrakciju aromata Sulfolan (S-3600) Postrojenje za proizvodnju aromata S-3600 SULFOLAN projektovano je za dobijanje aromata visoke čistoće iz šarže platformata i pirolitičkog benzina. Projekat se bazira na dva alternativna slučaja i to: - I slučaj 300.000 t/god. platformata i 100.000 t/god. pirolitičkog benzina, - II slučaj 300.000 t/god. platformata i 200.000 t/god. pirolitičkog benzina Kao solvent za ekstrakciju aromata koristi se tetrahidro-tiofen-dioksid (SULFOLAN), koji ima snagu 0,33 na 1500C i selektivnost 0,08 na 1500C. Na temperaturi iznad i u prisustvu kiseonika dolazi do degradacije sulfolana i zato se drži pod azotnom zaštitom. Kapacitet projektovan za dve alternative: - I slučaj 300.000 t/god. platformata i 100.000 t/god. pirolitičkog benzina, - II slučaj 300.000 t/god. platformata i 200.000 t/god. pirolitičkog benzina. nema podataka o karakteru zagađenja, ali kako je u projektnoj dokumentaciji zahtvena oprama po najnovijim svetskim standardima i od poznataog proizvođača, procena je da neće biti značajnih zagađenja iz ovog procesnog postrojenja. Postrojenje za polimer modifikovani bitumen (S-0290) Na postrojenju je istovremeno moguće dobiti više tipova građevinskog ili putnog bitumena. Sirovina je bazni bitumen dobijen mešanjem duvanog bitumena penetracije 60 pomešan sa vakuum ostatakom. Minimalni kapacitet postrojenja je 5 m3/h odnosno 120 t/dan, maksimalni kapacitet 20 m3/h odnosno 480 t/dan. Procena zagađenja vazduha nije moguže utvrditi u ovom trenutku dok ostala zagađenja iz ovog postrojenja su minorna i nje potrbana njihova evaluacija. 3.1.1. HIP AZOTARA Pogon Amonijaka III Tabela 89. Zagađenje vazduha iz pogona Amonijak III

Red. Naziv i mesto Podaci o ispustu Zagađenja Bilans Protok Masena

br. kontinualnog ispusta

(visina, temperatura gasa, ostalo)

zagađenja (kg/dan)

gasa (m3/h)

koncentracija zagađenja (mg/m3)

1. Dimnjak primarnog H = 45 m NH3 165,7 279 900 24.7 reformera, 104 B t = 1760 C UPM 12,1 1.8

Page 141: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 136

Snaga ložišta 155 MW

CO SO2

NOx-NO2

CO2

154,5 - 1232,3

23 <1 198.3 4.9 vol %

2. Dimnjak pregrejača

H = 34 m UPM 0.17 9057 0.8

prirodnog gasa,103 B

t = 6800C CO 4.56 21

Snaga ložišta SO2 - <1 5 MW NOx-NO2

CO2

9.20 42.3 7.6 vol %

3. Ispust grejača u startu,

NOx Nema podataka

102 B 4. Ispust iz desorbera CO2 700 800 14 865 1.69 103 Nm3/h 5. Vent 2001 DA

Striper NH3 Nema - -

kondenzata podataka

Rekonstrukcija Rezultat ove rekonstrukcije biće povećanje kapaciteta pogona sa 938 na 1050 tona/dan amonijaka, i eliminacija amonijaka u produvnom gasu prolaskom kroz vodeni skruber od kojeg će se dobijati amonijačna voda koja će se prodavati na tržištu. Time se smanjuje količina azotnih oksida koja potiče od prisustva amonijaka u produvnom gasu sa 384,3 na 101,6 kg/dan. Prema tome, ukupna količina azotnih oksida koja izlazi na dimnjaku primarnog reformera 104-B nakon rekonstrukcije iznosi 603,3 kg/dan, tj. 106,4 mg/Nm3 i znatno je niža od vrednosti za emisiju azotnih oksida koja je propisana Pravilnikom o graničnim vrednostima emisije. Pogon Azotne Kiseline Tabela 90. Zagađenje vazduha iz pogona Azotne kiseline

Red. br.

Naziv i mesto kontinualnog

ispusta

Podaci o ispustu (visina,

temperatura gasa, ostalo)

Zagađenja Bilans

zagađenja (kg/dan)

Protok gasa

(kg/h)

Masena koncentracija

zagađenja (mg/m3)

1. Dimnjak linije I

H = 82 m t = 143°C

NOx 2573 37634 2848

2. Dimnjak linije II

H = 82 m t = 143°C

NOx 1979 45792 1801

3. Dimnjak linije III

H = 82 m t = 260°C

NOx 4070 98316 1725

Granična vrednost emisije definisane su članom 36. Pravilnika za postrojenja za proizvodnju azotne kiseline u obezbojenim gasovima i iznose: NOx = 450 mg/Nm3, Amonijak 500 mg/Nm3

Tabela 91. Ocena zagađenja vazduha Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

- -

Značajno negativan uticaj može se detektovati u pogonima azotne kiseline usled višestrukog prekoračenja MDK NOx, prema vrednostima u Pravilnika. Postojeći sistem za smanjivanje sadržaja NOx u gasu nije dovoljno efikasan.

Page 142: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 137

Rekonstrukcije treće linije azotne kiseline Na osnovu postojećih propisa u smislu očuvanja čovekove sredine predviđa se rekonstrukcija postojeće treće linije za proizvodnju azotne kiseline kapaciteta 544 t/dan, računato na 100% azotnu kiselinu. Rekonstrukcijom pogona smanjuje se koncentracija NOx gasova u otpadnom gasu sa 2400 ppmV na 200 ppmV. Umesto postojećeg procesa katalitičkog spaljivača sa prirodnim gasom ili produvima iz Amonijaka III, predlaže se savremen i široko primenjen proces selektivne katalitičke redukcije koja se bazira na redukciji NOx gasova sa amonijakom do azota i vode u prisustvu katalizatora za selektivnu katalitičku redukciju. Rekonstrukcija I i II linije azotne kiseline Umesto postojećeg procesa selektivnog katalitičkog spaljivača sa prirodnim gasom ili produvima iz Amonijaka III, predlaže se savremen i široko primenjen proces selektivne katalitičke redukcije koja se bazira na redukciji NOx gasova sa amonijakom do azota i vode u prisustvu katalizatora za selektivnu katalitičku redukciju. Pogon NPK Eventualno zagađenje vazduha iz pogona namešavanja NPK đubriva može poticati od čestica prašine sirovina, i lokalizovano je u samoj hali tako da se uticaj ovog procesa zanemaruje. Pogon Karbamid I Tabela 92. Zagađenje vazduha

Red. br.

Naziv i mesto kontinualnog

ispusta

Podaci o ispustu (visina,

temperatura gasa, ostalo)

Zaga�enja Bilans zaga�enja (kg/dan)

Protok gasa (kg/h)

Masena koncentracija

zaga�enja (mg/m3)

1. Pogonski vent F – 803

H = 6 m NH3 39.2 108,4 -

2. Vent upariva�a E – 401

H = 55 m t = 123,80C

NH3 2024 13020 -

3.

Otvori ventilatora na granulacionom tornju K – 402 A-F

H = 45 m t = 330C

NH3 Pra�ina

- - -

U pogonu Karbamid I postoje dva diskontinualana ispusta: vent odu�ka rezervoara Karbamida 14.G-205 i drugi sabirni vent P-244. Za oba ispusta nema projektnih podataka. Tabela 93. Ocena zagađenja vazduha Ukupni uticaj Ocena Komentar

Ukupno zagađenje vazduha

-

Proračunate emisije NH3 prema projektnim podacima ne zadovoljava granične vrednosti po Pravilniku, dok se vrednost emisije za prašinu uklapa u standarde EFMA Gubici pomenutih zagađivača po toni karbamida prevazilaze dozvoljen vrednosti

Page 143: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 138

prema EFMA. Uvođenje nove tehnologije proizvodnje karbamida Obzirom da je Stamicarbon u poslednjih desetak godina uradio značajna unapređenja na ovoj tehnologiji investitor je planirao u završetku pogona karbimada II rekonstrukcije koje će dovesti do još značajnijeg poboljšanja ove proizvodnje po pitanju emisija u vazduh i po pitanju ispuštanja u vodu. Pogon KAN U procesu dolazi do diskontinualnih ali i kontinualnih ispuštanja amonijaka u atmosferu. Tabela 94. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar Ukupno zagađenje

vazduha - / --

Emisije amonijaka iz ove proizvodnje na pojedinim izvorima značajno prelaze GVE po našem pravilniku

Rekonstrukcija Ukupan ispust u atmosferu iz skrubera S-301 iznosi 209.879 m3/h vazduha sledećeg sastava Vazduh 212.219 kg/h, Voda 13.165 kg/h, NH3 4.92 kg/h, NH4 NO3 3.86 kg/h, Krečnjak 0.97 kg/h Aditiv 0.07 kg/h. Emisija prašine i NH3 zagađujužih materija iz postrojenja KAN je manja od 50 mg/Nm3, drugih gasnih ispusta nema. Tabela 95. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar Ukupno zagađenje

vazduha 0

Osim diskontinualnih emisija nema podataka o postojanju prekoračenja NH3 ili NOx

Pogon Energetika Tabela 96. Zagađenje vazduha

Red. br.

Naziv i mesto kontinualnog

ispusta

Podaci o ispustu (visina,

temperatura gasa, ostalo)

Zagađenja Bilans zagađenja (kg/dan)

Protok gasa

(kg/h)

Masena koncentracija

zagađenja (mg/m3)

1. Dimnjak kotla I

H = 18 m t=2200 C

NOx CO CO2

112,8 49320 94,6 7,9 vol%

2. Dimnjak kotla II

H = 18 m t=2200 C

NOx CO CO2

168,00 48600 144,00 9,0 vol %

3. Dimnjak kotla III

H = 18 m t=2200 C

NOx CO CO2

122,40 45000 113,00 8,3 vol %

U pogonu energetike postoji jedan diskontinualan ispust, vent oduška na rezervoaru za HNO3 20.G-102C. Tabela 97. Ocena zagađenja vazduha

Ukupni uticaj Ocena Komentar

Page 144: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 139

Ukupno zagađenje vazduha 0 Nema emisija koje prekoračuju dozvoljene vrednosti

Postrojenje za hlađenje vode i obradu otpadnih voda

Nema identifikovanih uticaja na vazduh

3.2. VODA Opština Pančevo je bogata vodama, i to kako površinskim tako i podzemnim zato što se grad nalazi u zaleđu dva velika vodotoka. Nažalost, reke Tamiš i Dunav često su zagađene i izlaze iz svoje propisane kategotizacije (II klasa). Raspoloživi podaci ukazuju da je kvalitet voda, reke Tamiš van propisane kategorije (glavni uzrok ovog stanja je prekomerno zagađenje vodotoka koji dolazi iz R. Rumunije), dok je stanje reke Dunav nešto povoljnije, a rešavanje ovog problem a predviđeno je u okviru Konvencije o zaštiti sliva reke Dunav koja se finansira iz PHARE programa Evropske Zajednice. Takođe, mora se istaći da sam grad nije adekvatno i sve obuhvatno rešio problematiku otpadnih voda. Lokacijski uslovi diktiraju način vodosnabdevanja industrijske zone. Dva industrijska kanala, u direktnoj komunikaciji sa rekom Dunav, od kojih jedan služi za vodosnabdevanje i kao plovni kanal, a drugi za evakuaciju otpadnih voda. Prvi kanal je glavni resurs za vodosnabdevanje HIP Petrohemija i HIP Azotare. Iz kanala za vodosnabdevanje, nakon tretmana dobija se rashladna, industrijska i PP voda. Pijaća voda se dobija iz gradskog vodovoda Pančeva. Pitku vodu HIP Azotara za svoje potrebe i potrebe ostalih firmi u svom fabričkom krugu, proizvodi sama. 3.2.1. HIP PETROHEMIJA Fabrika Etilen Uljni tok otpadnih voda Iz uljnog toka otpadnih voda izlazi 720 m3 na dan vode odnosno 239.760 m3 godišnje. Tok ide na dalju obradu u predtretman otpadnih voda, a zatim u centralni sistem za obradu voda (Fabrika za obradu otpadnih voda). Kaustični tok otpadnih voda Iz kaustičnog toka izlazi 180 m3 na dan vode odnosno 59.940 m3 godišnje koja ide na dalju obradu u predtretman otpadnih voda, a zatim u centralni sistem za obradu voda (Fabrika za obradu otpadnih voda). Fabrika PENG Tokom normalnog rada fabrike PENG vrše se redovna pranja silosa i pogona u celini. Otpadna voda iz silosa sadrži polietilenske čestice koje su zaostale u silosu nakon pražnjenja. Ovaj otpadni tok sa česticama ide na jamu za prikupljanje otpadnih granula (B-323) gde se vrši mehaničko odvajanje plivajućeg otpada (gustina PE 0,921 kg/dm3). Odvojeni mehanički otpad se sakuplja u kontejneru. Procena ove vrste čvrstog otpada iznosi oko 20 kg/dan. U fabrici PENG se proizvode i tipovi polietilena koji u sebi sadrže aditive. Aditivski tipovi iznose cca 30% ukupne produkcije PE. Količina aditiva u PE varira u zavisnosti od tipa a

Page 145: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 140

maksimalne koncentracije u proizvodu su: antioksidant – 100 ppm, antiblok – 600 ppm, klizno sredstvo – 700 ppm,

Po svom sastavu aditivi su:

antioksidant – pentaeritril tetrakis, antiblok – dijatomejska zemlja, klizno sredstvo – oleamid.

Svi aditivi su, u koncentracijama koje se nalaze u proizvodu, dozvoljeni su za kontakt sa hranom po standardima FDA. Aditivi u otpadne vode mogu dospeti prostim fizičkim kontaktom sa materijalom koji sadrži aditive. Sistem vode za odnošenje granula je delimično zatvoren. Postoji stalni dotok i preliv iz posude V-230 sa cca 1 m3/h. Ova otpadna voda takođe ide u jamu za prikupljanje otpadnih granula (B-323) gde se vrši mehaničko odvajanje plivajućeg otpada Otpadna voda se zatim transportuje u crpnu stanicu za otpadne vode (B-002-A), odakle ide u fabriku otpadnih voda na dalji tretman. Posebno se ističe činjenica da se otpadne vode Fabrike PENG smatraju čistim i bez prethodnog tretmana upućuju u Fabriku otpadnih voda. Godišnji bilans otpadne vode za Fabriku PENG utvrđuje se na 24 t/dan, oko 8000 t/god. Tečni ugljovodonici – otpadno ulje U rabljeno ulje spada ulje koje se izdvoji pri zameni ulja ili radovima na rotacionoj opremi. U pogonu se skladišti u burad, a zatim se na nivou preduzeća odvozi i prodaje kao ulje za reciklažu (Rafinerija Beograd ). Prosečna godišnja količina rabljenog ulja je oko 15000 kg. Otpadni tečni rastvarači se transportuju do fabrike Etilen, gde se spaljuju u sekciji krekovanja. Prosećna godišnja količina otpadnog rastvarača iznosi oko 300 t. Fabrika PEVG U pogonu postoje dve vrste tečnog otpada:

otpadne vode i rabljeno ulje.

U otpadne vode spadaju atmosferske i površinske vode, koje se usmeravaju u podstanicu za predtretman voda koja se nalazi u pogonu: U ovom sistemu vrši se prečišćavanje voda od ulja i čvrstih materija (prah i granulat polietilena ) a one se zatim se upućuju u centralnu fabriku za obradu otpednih voda. Na izlazu iz pogona vrši se redovna analiza kvaliteta voda. Prosečni rezultati analiza su: pH 7,5, ulje 3ppm, suspendovane materije 40 ppm, ukupne rastvorene materije 150 ppm. Količina otpadnih voda iz fabrike PEVG je oko: 30 m3/h 720 m3/dan ili 239.760 m3/god. Vode mogu biti zaprljane čvrstim česticama polimernog praha i granula i eventualno uljem (usled nepažljivog rukovanja održavalaca) koje se izdvaja na površini vode i odvaja u podstanici. U rabljeno ulje spada ulje koje se izdvoji pri zameni ulja ili radovima na rotacionoj opremi. U pogonu se skladišti u burad, a zatim se na nivou preduzeća odvozi i prodaje kao ulje za reciklažu (Rafinerija Beograd ). Prosečna godišnja količina rabljenog ulja je oko 4000 kg. Rekonstrukcija PEVG

Page 146: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 141

Tehnološki cilj rekonstrukcije je podizanje kapaciteta Fabrike PEVG na 90.000 t/god., ravnomerno na obe proizvodne linije, čime bi se ostvario kapacitet od 2 x 45.000 t/god. odnosno 2 x 5,5 t/h. Stanje životne sredine u pogledu zagađenje vazduha se poboljšava. Fabrika Energetika Otpadne vode javljaju se u pogonima Dekarbonizacija, Flokulacija i Demineralizacija. Količine otpadnih voda po pogonima su sledeće (podaci se odnose na jedan dan aktivnosti fabrike): Dekarbonizacija 3600m3 (skladištenje se vrši u laguni kod hemijske pripreme vode, a evakuacija je u lagune u krugu fabrike), Flokulacija 440m3 (skladištenje se vrši u laguni kod hemijske pripreme vode, a evakuacija je u lagunu u krugu fabrike) Demineralizacija 440m3 (skladištenje se vrši u neutr. jami, a dalje ide na centralnu obradu) Fabrika za obradu voda Fabrika za obradu voda je izgrađena u sklopu petrohemiskog kompleksa u cilju prerade otpadnih voda petrohemiskog i rafinerijskog kokmpleksa i očuvanja recipijenta reke Dunav od zagađenja. Fabrika za obradu vode HIP PETROHEMIJA je projektovana tako da prihvata i obrađuje sve otpadne vode iz prozvodnih pogona petrohemijskog kompleksa i NIS Rafinerije

nafte, ukupno 10 360 m3

/dan, koje dolaze na postrojenje posle predtretmana u okviru proizvodnih pogona, na kojima se uklanjaju karakteristični zagađivači, kako bi se omogućila kvalitetna obrada u primarnoji sekundarnoj fazi prečišćavanja na postrojenju za obradu otpadnih voda. Prema podacima sa kojima se raspolaže kvalitet prečišćene vode nije zadovoljio projektovane vrednosti po sledećim parametrima: pH, fenolna jedinjenja, BPK5, HPK, Hg, hlorougljovodonici i suspendovane materije. Ove vrednosti treba proveriti sa podacima (uslovima) koji su dobijeni od nadležnih organizacija. Napomena: Ova ocena se odnosi na period pre završetka rekonstrukcije postrojenja, koja je u toku. UNEP/UNOPS-ovim donacijama, omogućen je rad na programima PA1 (EDC), PA6 (FOV) i PA13 (Azotarin kanal). Pre NATO bombardovanja, te nakon rekonstrukcije fabrike FOV (PA6), kvalitet recipijenta - tretirane vode iz fabrike FOV, je u kvalitetu II recipijentske vode, tj. u okviru kategorije kvaliteta Dunava. Prema UNEP-ovoj studiji opravdanosti neophodne aktivnosti za dovođenje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u funkcionalno stanje su:

• zamena uništene ili oštećene mašinske i instrumentalne opreme • sanacija oštećenih građevinskih objekata • sanacija sekcije bio-filtra • sanacija sekcije aktivnog mulja.

Ovaj program je bio planiran da se realizuje tokom 2002-2004. godine. Radovi su u toku. Prema izveštaju nadležne službe Petrohemije ostalo je još samo da se montira instalacija aeracije na dnu bazena za otpadni mulj, i poveže sa dovodom IA/PA. Sami bazeni su građevinski renovirani i premazani zaštitnim premazom iznutra. Problem predstavlja mogućnost ulaska u sistem za preradu otpadnih voda medijuma koji nije prošao odgovarajući pred tretman, što respektivno može izazvati posledice po

Page 147: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 142

životnu sredinu. 3.2.2 NIS - RAFINERIJA NAFTE PANČEVO Projektom i radovima na rekonstrukciji zauljene i atmosferske kanalizacije evaluacija uticaja planom predviđenih aktivnosti se svodi na procenu uticaja za API separator. Sve zauljene otpadne vode će zaučjenom kanalizacijom biti odvođenje u API separator, tako da nema pojedinačnog uticaja pojedinih postrojenja. Postojeće postrojenje za prečišćavanje otpadnih i atmosferskih voda je u rekonstrukciji koja se obavlja prema tehničkoj dokumentaciji koja je revidovana. Prva faza prečišćavanja na API separatoru i taložniku (bistrik) je završena i postrojenje je u funkciji. U radu postrojenja konstatovani su određeni nedostaci (rad sistema za prikupljanje ulja, čišćenje filtra i automatika) koji su dodatnom rekonstrukcijom otklonjeni. Kvalitet delimično prečišćenih, zauljenih i atmosferskih zagađenih voda definisan je kroz interni standard o otpadnim vodama Rafinerije nafte i HIP Petrohemije. Internim standardima su definisani uslovi ispuštanja prema sledećim parametrima: količina vode, parametri kvaliteta: ulja, sulfidi, merkaptani i dr. Idejnim projektom rekonstrukcije API separatora (MST, oktobar 2002 god) predviđaju se (garantuju se) granične vrednosti : ulje 40 mg/l i suspendovane materije do 30 mg/l, dok se za ostale parametre ne daju garancije. Trenutno stanje ne ispunjava u potpunosti zahteve koji se postavljaju u vezi sa zaštitom životne sredine. API separator u postojećem stanju, ne zadovoljavaju kriterijume za direktno ispuštanje otpadnih voda u recipijent – reku Dunav. 3.2.3. HIP AZOTARA Pogon Amonijaka III Industrijske otpadne vode koje nastaju u proizvodnim prosecima proizvodnje amonijaka i od pripreme vode kod odsoljavanja rashladnog sistema ispuštaju se u kanalizacionu mrežu u kanal otpadnih voda, odnosno u reku Dunav. Tretman industrijskih voda projektovan je i izrađen za otpadne vode hemijske pripreme, sakupljanje kiselih i alkalnih otpadnih voda od eluiranja i ispiranja izmenjivačkih smola da bi se međusobno neutralisale. Da bi se omogućila homogenizacija otpadnih voda vrši se mešanje u bazenu komprimovanim vazduhom. Za sanitarne otpadne vode projektovan je sistem sa dve septičke jame, prvom taložnom i drugom za dezinfekciju sa rastvorom natrijum hipohlorita. Sistem radi delimično i vode se ispuštaju u kanal otpadnih voda. Predtretman industrijskih voda projektovan je i izrađen za otpadne vode hemijske pripreme, sakupljanje kiselih i alkalnih otpadnih voda od eluiranja i ispiranja izmenjivačkih smola da bi se međusobno neutralisale. Homogenizacija otpadnih voda vrši se mešanjem u bazenu komprimovanim vazduhom. Sanitarne vode preko septičkih jama neobrađene odlaze u kanal otpadnih voda-Dunav. U otpadnim vodama zagađujuže materije ne prelaze dozvoljene vrednosti po našim regulativama ali se uslovno negativno ocenjuju zbog direktnog ispuštanja bez obrade. Rekonstrukcija

Page 148: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 143

Pošto se radi o postojećem pogonu radovi na sanaciji odnosno rekonstrukciji ne dovode do promena, koje utiču na prostorni i lokacijski razvoj preduzeća. Planirani radovi rekonstrukcije imaće pozitivan učinak na životnu sredinu, što je dokumentovano projektnim podacima. Značaj rekonstrukcije u pogonu Amonijak III se ogleda u povećanju stabilnosti i bezbednosti rada postrojenja, ušteda energije, ušteda aktivnih materija i postizanje boljih normativa u procesu proizvodnje amonijaka i postizanje boljih performansi zaštite životne sredine u okviru ovog postrojenja. Otpadne vode nastale u pogonu azotne kiseline kao i otpadne vode u pogonu KAN zatim u pogonu Pogon Amonijum-nitrata (AN) i N-rastvora, pogon energetika ispuštaju se u kanalizacioni sistem fabrike bez prethodnog tretmana i sa ostalim otpadnim vodama u kanal otpadnih voda, odnosno u reku Dunav. U procesu Pogona NPK nije moguće nastajanja zagađenja voda Jedan deo otpadne industrijske vode nastale u pogonu Karbamida I, ispušta se preko uljne jame u kanalizacioni sistem a drugi deo direktno u kanalizacioni sistem koji ih odvodi u kanal otpadnih voda. Sama uljna jama zadržava jedan deo uljnih materija koji se prevremeno sakuplja kao otpad. Otpadne vode iz ove proizvodnje opterećene su amonijačnim azotom i mineralnim uljima koja su posledica opuštanja zbog dotrajalosti opreme. U novom pogonu će se tehnološki obezbediti višestepena obrada voda tako da će otpadne vode na izlazu moći biti korišćene kao industrijske vode. Ovo će biti prvo postrojenje u ovoj fabrici, koje će morati dobiti integrisanu dozvolu na osnovu Zakona (IPPC direktiva EU).

Postrojenje za hlađenje vode i obradu otpadnih voda

Investitor namerava da u okviru postojećeg kompleksa, a za potrebe rada pogona KAN, AN, AZOTNA KISELINA I, II, III izgradi recirkulacioni sistem za hlađenje vode umesto postojećeg otvorenog sistema, kako bi se izbeglo ispuštanje nerashlađenje otpadne vode čija je temperatura viša za 10-15°C od temperature vode Dunava. U cilju nameravane izgradnje urađena je i studija Pre-Feasibility Study for the realisation of a Cooling Water System based on cooling towers and closed cooling water circuit. Project 2134, November 2004, Technip Italy, S.P.A. a sada je u toku izrada GENERALNOG PROJEKTA STUDIJE OPRAVDANOSTI ZA POSTROJENJE ZA HLAĐENJE VODE. U sastavu postrojenja Karbamid II, koje je delimično izgrađeno, nalazi se i rashladno postrojenje za hlađenje vode rashladnog kapaciteta 66 MW.

Rashlađena voda po svojim osobinama ne spada u opasne materije, nije ni toksična, nije zapaljiva, niti je eksplozivna. U toku rada rashladnog tornja ne generišu se gasoviti efluenti kao ni čvrst otpad, dok se tečni efluenti javljaju kontinualno. Kao tečni efluenti javljaju se rashladne otpadne vode od kontinualnog odmuljivanja rashladnog tornja u količini od 120 m3/h (2%). Ova otpadna voda se ispušta iz rashladnog tornja-bazena i odvodi se u postrojenje za tretman otpadnih voda gde će se tretirati zajedno sa ostalim zagađenim vodama HIP Azotare.

Investitor HIP Azotara Pančevo, namerava da u okviru već posojećeg kompleksa, primenjujući koncepciju najnovijih važećih svetskih standarda izvrši rekonstrukciju

Page 149: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 144

postojećeg kanalizacionog sistema na ovoj lokaciji i izdvajanje otpadnih zagađenih voda na jedan sistem koji bi vodio otpadne vode na obradu. Planirana je izgradnja postrojenja za tretman i obradu svih zagađenih voda (tehnoloških, sanitarnih, atmosferskih zaprljanih) sa svom potrebnom opremom i instalacijama kako bi se ispuštanja štetnih i opasnih materijala vodu tlo i vazduh smanjila na vrednosti dozvoljene odredbama zakona i EU regulativa. U tom cilju urađena je studija: FEASIBILITY STUDY ON WASTEWATER COLLECTION AND TREATMENT IN THE MUNICIPALITY OF PANČEVO - S.G.I. - S.P.A. – JOB 2002/041/1, Italian Ministry for the environment and territory, a sada je u toku izrada GENERALNOG PROJEKTA I STUDIJE OPRAVDANOSTI ZA POSTROJENJE ZA TRETMAN I OBRADU ZAGAĐENIH VODA. U tehnološkom postupku prečišćavanja otpadnih voda ne očekuje se značajnija emisija štetnih gasova (NH3) sa površine bazena, sem u letnjim mesecima jer će se prethodnim rekonstrukcijama po pogonima i novim tehnološkim procesima ispuštanja zagađenja maksimalno sanirati u samom procesu. Mulj koji se javlja nakon prečišćavanja otpadnih voda kao čvrst otpad deponovaće se u krugu fabrike na odgovarajući način ili će naći primenu na tržištu kao sirovina za druge proizvode, a što će zavisiti tehnologije obrade otpadnoh voda, količine i kvaliteta mulja.

3.3. ZEMLjIŠTE Teren opštine Pančevo je tipično ravničarski. Zemljište na kome se nalazi industrijska zona većim delom refulisan peščani nasip debljine 4,5 – 5,0 m. sa kotom od 75,15 m.N.M. Primarni teren je na koti od oko 70,0 - 80,0 m.N.M. i predstavlja ritski humus. Ispod ritskog humusa nalazi se prirodni peščani nanos sa rečnim muljem, zatim sitnozrni pesak do srednjezrnog, u dubljim delovima čist, oštar sa sitnim zrnima šljunka, pa nepropusni sloj gline. U hidrogeološkom pogledu postoje dve različite oblasti. Ispod nepropusnog sloja gline postoji izdanska zona koja je u direktnoj komunikaciji sa rekom Dunav kao zaleđem. Druga hidrogeološka oblast je peščani nanos koji formira druga vodena ravan. Ona nastaje kao proizvod slivanja svih voda površinskog porekla, kao i delom od izdanske zone koja se pod pritiskom filtrira kroz povratni sloj, a delom kroz odbrambeni nasip prema reci Dunav, koja je udaljena od fabričkog kompleksa oko 600 m. Određen negativan uticaj na zemljište ima čvrsti otpad iz fabrika u JIZ Pančevo, koji se privremeno skladišti u krugovima industrijskog kompleksa. U ove materije spadaju: molekulska sita, katalizatori npr. Al2O3, Ni i Pd, čist ugljenik, otpad oligomernog tipa itd. Količina ovog otpada procenjuje se na nivou između 50 i 100 t godišnje. Ovaj otpad se ponekad smešta u originalu ambalažu i privremeno skladišti u okviru pogona Opisano predstavlja problem koji se mora rešavati kako bi se smanjio negativan uticaj istog na zemljište. Posredno, signifikantan negativan uticaj na zemljište, kao prirodni resurs mogu da imaju gasni ispusti u atmosferu, koji potencijalno (ako npr. imaju relativno visoki napon pare, ili su pak teži od vazduha) mogu da prodru u zemljište. Ostale otpadne materije, kao što su tečni ugljovodonici (otpadno ulje), otpadne PE vreće i sl. ne odlažu se na zemljište već se recikliraju. Na zemljište može negativno da utiče taloženje produkata sagorevanja mazuta i prirodnog gasa. Takođe, deponija za odlaganje otpadnog mulja od prečišćavanja

Page 150: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 145

otpadnih voda ima negativan uticaj na zemljište. Pogoni za obradu otpadne vode stvaraju otpadni mulj. Osnovni tehnološki postupak obrade mulja je njegova dehidracija. Posle dehidracije mulj se stabilizuje sa krečom, posle čega se isti transportuje (kao u slučaju deponije Petrohemije) koja je adekvatno locirana i dimenzionisana. Na deponiji materijala kontaminiranog živom nema ispuštanja zagađenja na zemljište. Negativan uticaj deponije na zemljište moguć je isključivo kao posledica havarije deponije. Zaostala istorijska zagađenja zemljišta U Azotarinom kompleksu su otkrivene niske koncentracije PCB (piralen) posle NATO bombardovanja. Tada je tlo u nekim delovima fabričkog kruga zagađeno mazutom i uništenim sirovinama za NPK đubrivo. Od 327,8 t oslobođenog mazuta, oko 25 t je izgorelo, a ostatak se prolio na prostor površine od oko 20 ara. Ugroženi prostor je saniran, a zagađeno zemljište smešteno u sarkofag sa aeracionim cevima i bakterijama. 45 t uništenog amonijumsulfata i normalnog superfosfata je naknadno isprano kišama i većim delom oteklo u kanal otpadnih voda. Nekontrolisanim ispustima iz sve tri fabrike pre i tokom bombardovanja ugroženo je oko 16 000 m2 obale i oko 40 000 m2 dna kanala otpadnih voda (koji je u vlasništvu HIP Azotare). Prema studiji „Procena opasnosti od hemijskog udesa i od zagađivanja životne sredine sa merama pripravnosti, prevencije i odgovora na udes za HIP Azotara Ekohema Internacional″ , posle više od 40 godina rada pogona, podzemne vode su na nekim mestima postale sulfatno agresivne. Plitke i duboke podzemne vode kanala otpadnih voda sadrže visoke koncentracije hlorovanih rastvarača, uključujući etilen dihlorid, poreklom iz susedne Petrohemije. Posle NATO bombardovanja u Azotari je, u okviru UNOPS-ovog projekta monitoringa podzemnih voda, na 3 piezometra analiziran kvalitet podzemnih voda. Tada je utvrđeno da one nisu opterećene nikakvim opasnim materijama. Na lokaciji Petrohemije za kvalitet zemljišta u okviru kompleksa ne postoje potpuni podaci osim za područje oko postrojenja za obradu voda, oko kanala otpadnih voda i ispod kanala koji pripada HIP Azotara, ali je kanal u zoni uticaja svih pogona naftno-hemijskog kompleksa. Kvalitet podzemnih voda: Plitke i duboke podzemne vode kanala otpadnih voda sadrže visoke koncentracije hlorovanih rastvarača. U kompleksu NIS Rafinerije nafte Pančevo su otkrivene niske koncentracije PCB (polihlorovanih bifenila) posle NATO bombardovanja, kao i teška ulja. U krugu NIS Rafinerija nafte Pančevo je, prema Izveštaju SRJ „Posledice NATO bombardovanja na životnu sredinu”, najvećim delom izgorelo ili isteklo: 37.700 t sirove nafte, 6200 t raznih vrsta benzina, 350 t dizel goriva, 7.480 t lož ulja, 6.600 t teškog vakuumskog ulja, 230 t teškog naftnog gasa, 80 t benzola, 1.200 t petroleja i 1.900 t ostalih proizvoda i proizvoda bez specifikacije. Procenjeno je da je između 20.000 i 40.000 m3 zemlje zagađeno. Sagorevanjem tetraetilolova sadržanog u benzinu nastao je olovo-oksid koji je pao na tlo. Zagađen je prostor od 95 000 m2, pri čemu je okolina od 10.000 m2 najviše zagađena. Zagađujuće materije prodrle su do dubine od 20 do 40 cm. Prema pretpostavkama holandske službe za ekološka pitanja Omegam (koju je angažovao Zanštat, grad-partner Pančevu), ako je usled curenja i prosipanja naftnih

Page 151: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 146

derivata, izgubljeno oko 50 % goriva, onda je na severoistočnoj polovini Rafinerije, na površini od 66 ha, prosečno 4 cm čistog naftnog derivata uteklo u tlo. Nekontrolisanim ispustima iz sve tri fabrike pre i posle bombardovanja ugroženo je oko 16 000 m² obale i oko 40.000 m² dna kanala otpadnih voda. Najnovija namenska istraživanja rađena 2004. i 2005. godine u pojedinim delovima RNP (blokovi 3, 8, 21, 22), pokazuju da je na tim mestima zagađenost tla ispod propisanih granica. Nakon NATO bombardovanja u podzemnim vodama su detektovani lakoisparljivi aromatični ugljovodonici (benzol, toluol i ksilol). Prema mišljenju UNEP-a, zagađenost podzemnih voda BTEX (na - 20 m do 4,2 mg/l) nije mogla biti prouzrokovana bombardovanjem. Podzemne vode kod NIS Rafinerije nafte Pančevo su direktno i indirektno zagađene olovom i naftom. Na jugo-zapadnoj polovini kruga rafinerije se odvija proizvodni proces i samim tim je ovo područje, prema holandskoj službi za ekološka pitanja Omegam, izloženije curenju i prosipanju naftnih derivate. U krugu Rafinerije se nalazi tridesetak mernih cevi kroz koje je 1997. i 1998. godine uzeti uzorci podzemnih voda. Rezultati su pokazali da je u podzemne vode već prodrla nafta. Prema ispitivanjima iz 2004. godine utvrđeno je da su koncentracije praćenih polutanata, (pojedinih metala, policikličnih aromatskih ugljovodo nika, volatilnih organskih jedinjenja i mineralnih ulja), ispod maksimalno propisanih koncentracija. Samo na dva piezometra (u severoistočnom i jugozapadnom uglu kompleksa) su konstatovane povećane koncentracije gvožđa. 3.4. OTPAD Kompleks HIP Azotara Kao čvrsti otpad generiše se komunalni otpad i povremeno industrijski otpad, koga uglavnom čini: istrošeni katalizator, koji sadrži Ni i Mo, Pt. Rh, jonske mase koje se koriste za proizvodnju demineralozovane vode, optadna mineralna ulja i istrošeni i dotrajali delovi opreme Količine koje nastaju se kontrolisano upravljaju tj. evakuišu putem podugovarača ili propisno privremeno skladište ili kao u slučaju istrošenih katalizatora i otpadnih ulja regenerišu. Regeneraciju otpadnih ulja i istrošenih katalizatora za potrebe HIP Azotare obavlja Rafinerija nafte Beograd. Mulj koji se javlja nakon prečišćavanja otpadnih voda kao čvrst otpad deponuje se u krugu fabrike na odgovarajući način ili se plasira na tržištu kao sirovina za druge proizvode, a što zavisiti od tehnologije obrade otpadnih voda, količine i kvaliteta mulja. Kompleks HIP Petrohemije Kao čvrsti otpad u okviru kompleksa HIP Petrohemije Pančevo najčešće se pojavljuju:

- Istrošeni katalizatori na bazi plemenitih metala - Desikanti na bazi aluminosilikata - Otpadna molekulska sita - Otpad oligomineralnog tipa - Otpadne PE vreće, drvene palete i kartoni - Polietilenske čestice - Polimerni prah

Page 152: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 147

- Granulat - Dehidratisani mulj iz otpadnih voda - Otpadna ambalaža

Veći deo produkovanog otpada u krugu HIP Petrohemije odlaže se na privremene deponije čvrstog otpada, a koje se nalaze u krugu Petrohemijskog kompleksa. Otpadne PE vreće iz sekcije pakovanja se prodaju ili se šalju na regeneraciju. Drvene palete i kartoni se takođe prodaju. Polietilenske čestice koje se sakupljaju sa površine tokova otpadne vode se skladište u kontejner i nakon određenog vremena prodaje kao sirovina. Polimerni prah i granulat se nakon sakupljanja odlažu na komunalnu deponiju. Istrošeni katalizatori se skladište u originalne buriće, i tako odlažu na privremeno odlagalište u pogonu PEVG. Značajna količina mulja poreklom iz otpadnih voda odlaže se na zemljište usled nepostojanja odgovarajuće deponije. Otpadna ambalaža od aditiva i hemikalija koje se koriste u fabrici propilena, nakon upotrebe se čiste (pranje parom) i šalju na reciklažu (burad na topljenje u željezare, a vreće se nakon mlevenja koriste kao materijal za rebraste cevi. Kompleks NIS - Rafinerije nafte Pančevo Kao čvrsti otpad u okviru kompleksa Rafinerije naftePančevo najčešće se pojavljuju:

- Istrošeni katalizatori na bazi (CO-Mo+Ni-Mo, Al2O3, TiO2) - Pesak iz filtera - Aktivni ugalj - Prašina katalizatora Al2O3 – zeolit - Mulj iz API separatora

Istrošeni katalizatori se sakupljaju u metalu burad, ali nema podataka da li se vrši i gde regeneracija katalizatora ili se vrši njihovo odlaganje. Negativna uticaj filterskog peska i aktivnog uglja je praktično zanemarljiv usled malih količina pomenutih materija, ali s obzirom da se radi o opasnom otpadu, neophodno je pravilno upravljanje. Muljevi iz rezervoara sadrže visok sadržaj visok sadržaj VOC, BTEX i PAH i skladište se u sabirnom taložniku. Mulj nastao čišćenjem API separatora odlaže se u taložnike u bloku 24, a dalje se obrađuje procesom solidifikacije, nakon čega se transportuje van fabrike u potpunoj odgovornosti podugovarača koji izvodi proces solidifikacije. Pomenuti identifikovani otpad u sadašnjim procesima ali i procesima u novim i rekonstruisanim fabrikama, predstavlja opasan otpad. Nakon rešavanja problema finalnog odlaganja ili tretiranja opasnog otpada na nacionalnom nivou, fabrike su dužne da dislociraju sav opasan otpad van granica Plana i van opštine Pančevo, a u skladu sa nacionalnim preporukama. Gradska Fabrika otpadne vode

U okviru biološkog tretmana, biće korišćena tehnologija aktivnog mulja, uz primenu vazduha koji se uduvava u cilju oksidacije kanalizacijskog organskog opterećenja (BPK i HPK). Azotno opterećenje biće smanjeno procesima nitrifikacije nitratnih jedinjenja i denitrifikacije nitritnih jedinjena. Konačno, protok koji dolazi sa jedinica za finalnu sedimentaciju (prečistača) se odvodi na jedinicu za filatraciju peskom, posle koje sledi faza dezinfekcije.

Page 153: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 148

Ukupni proizvedeni mulj podrazumeva i ekstrahovani mulj iz primarne sedimentacije i višak mulja nastao tokom finalne sedimentacije. Proizvedeni mulj će biti podvrgnut procesu pre-ugušćivanja, procesu anaerobne digestije, procesu post-ugušćivanja, isušivanju i biće odložen na deponiju komunalnog otpada.

3.5. PRIRODNA DOBRA (FLORA, FAUNA I BIODIVERZITET) Planom predviđene aktivnosti će sprečiti dalju degradaciju prirodnih resursa, što će se povoljno odraziti i na biljni i životinjski svet koji je opstao u ovako izmenjenim i degradiranim uslovima odnosno ekosistemima. Na teritoriji obuhvaćenoj Planom nema retkih ili ugroženih biljnih i životinjskih vrsta, kao ni posebno vrednih biocenoza. Kao što je već u ranijem tekstu napomenuto, prema podacima Zavoda za zaštitu prirode, na području obuhvata Plana, kao ni u neposrednoj blizini lokacije industrijske zone nema zaštićenih prirodnih dobara ali postoje staništa prirodnih retkosti. Ipak, čitava zona, pogotovo u delu gde se nalazi kompleks Petrohemije smeštena je u neposrednoj blizini reke Dunav, sa kojim je u hidrološkom smislu povezana površinskim kanalima kao i putem podzemnih voda, tako da nekontrolisano izlivanje neprečišćenih ili nedovoljno prečišćenih otpadnih voda ima direktan negativan uticaj na kvalitet dunavske vode. Vodenim putem kompleks je povezan sa adama Forkontumac i Štefanac na Dunavu. Pomenute ade (posebno ada Štefanac) značajne su sa stanovišta zaštite jer predstavljaju staništa prirodnih retkosti zaštićena Uredbom o zaštiti prirodnih retkosti (Sl.glasnik RS, br.br.50/93). Opstanak ovih ekosistema zavisi od redovnog plavljenja. Staništa prirodnih retkosti ade Štefanac nalaze se nizvodno od izvora zagađenja i sa tog aspekta najviše su ugrožena u periodima visokog vodostaja, kada dunavskom vodom putem plavljenja prodiru i zagađujuće materije. Neke od njih tokom dužeg vremenskog perioda ostaju u mulju ili pokrivaju prisutnu vegetaciju, dospevajući u lanac ishrane. Tokom NATO bombardovanja došlo je do velikih izlivanja mnogobrojnih toksičnih supstanci iz svih pogođenih objekata. Usled toga, došlo je do velike i gotovo ireverzibilne promene u stanju kvaliteta zemljišta, a samim tim i voda, kako podzemnih tako i površinskih. Sve ovo se veoma negativno odražava na lokalitete koji se nalaze nizvodno od južne industrijske zone u Pančevu, gde spada i ada Štefanac. Planom predviđene aktivnosti u kontekstu zaštite prirodnih dobara će unaprediti stanje životne sredine. 3.6. PEJZAŽ Planirani koncept ozelenjavanja će uticati pozitivno na unapređenje stanja životne sredine i povećanje estetskih vrednosti kompleksa. Evidentno je da je postojeće zaštitno zelenilo nedovoljno izgrađeno i da je nekadašnji tipični pejzaž ritskih šuma trajno degradiran širenjem naselja i izgradnjom industrijskih postrojenja. Postojeći pejsaž iako u velikoj meri degradiran je tipično ravničarski. Eventualna izgradnja novih objekata, predviđena ovim Planom neće ugrozilo pejzažne karakteristike sadašnjeg terena, s obzirom da se planira i izgradnja zaštitnih pojaseva zelenila sadnjom autohtone vegetacije. Redovan rad fabrika nema negativan uticaj na pejzaž predmetnog

Page 154: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 149

lokaliteta. 3.7. STANOVNIŠTVO Planom predviđene aktivnosti ce se pozitivno odraziti na kvalitet urbanog življenja u naselju Pančevo u delovima (Vojlovice i Topole) i naselju Starčevo, s obzirom da će predviđene rekontrukcije i modernizacije dovesti do poboljšanja kvaliteta vode, vazduha i zemljišta kao prirodnih resursa. Negativan uticaj pojedinih oblika zagađenja na stanovništvo postoji, i posebno je značajno zagađenje vazduha. Neophodno je posebno obratiti pažnju na potencijalno zagađenje pri udesnim situacijama ili situacijama kada pogoni rade van normalnog režima. U toku redovnog rada fabrika negativan uticaj na stanovništvo mogu prouzrokovati gasna ispuštanja sledećih zagađujućih materija:Benzen i ostali aromati, CO2, SO2, SO3, CO, H2S, NH3, NO2, aldehidi, aromati, čađ, ostale čestice itd. i to posebno ukoliko su nepovoljne meteorološke prilike u trenutku ispuštanja. Industrijski pogoni u predmetnoj insustrijskoj zoni nalaze se u blizini urbanizovanih celina naselja Vojlovice i Topole, a na 4 km od centra grada Pančeva, te u blizini naselja Starčeva. Prema preporuci WHO (Svetske zdravstvene organizacije), za lokaciju ovakvog tipa industrije, pored ostalih zahteva, predviđa se minimalno rastojanje od urbane zone od 1.500 m od čega je 500 m zaštitni pošumljeni pojas. U postojecem stanju, u zapadnom i severnom delu industrijske zone ova preporuka nije ispunjena. 3.8. NASELjE (ARHITEKTONSKO NASLEĐE) Planom su predviđene mere aktivne zaštite predmetnog prostora, koje će obezbediti očuvanje arhitektonskog nasleđa. 3.9. NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA S obzirom da na teritoriji obuhvata Plana nema evidentiranih zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara, ne može se govoriti o uticaju Planskih rešenja na iste. Lokacija na kojoj leži kompleks Petrohemije nalazi se u blizini brojnih evidentiranih arheoloških nalazišta pa se stoga mogu na prostoru kompleksa očekivati pokretni arheološki nalazi . U relativno bliskom stambenom naselju Vojlovica nalaze se dve crkve stare oko 100 godina. U relativno bliskom fabričkom kompleksu NIS Rafinerije nafte Pančevo, nalazi se objekat Srpske pravoslavne crkve Manastir Vojlovica, čija se starost procenjuje na više od 500 godina, i postoji mogućnost nailaženja na lokalitete sa arheološkim sadržajem. U blizini kompleksa nalazi se i kulturno dobro izuzetnog značaja: Arheološko nalazište

Page 155: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 150

„GRAD” STARČEVO . Lokacija na kojoj leži pomenuti kompleks nalazi se u blizini brojnih evidentiranih arheoloških nalazišta,međutim do sada u samom krugu kompleksa nisu registrovani slučajni arheološki nalazi. Ukoliko se u toku radova naiđe na arheolosko nalazište investitor je dužan da odmah prekine radove, i o tome obavesti nadležni zavod za zaštitu spomenika kulture u Pančevu. 3.10. KLIMU Geografski položaj Pančeva uslovljava umereno kontinetalnu klimu, takozvanu Podunavski tip sa nekim karakteristikama stepske klime. Otpadne materije iz JIZ nemaju veći negativan uticaj na klimatske faktore lokaliteta. Emitovanja toplote u fabrikama javlja se na velikom broju mesta i ne retko uz to ekstremno visoke/niske temperature, ali postrojenja imaju dobro sistem izolacije tako da se uticaj toplote svodi na minimalnu meru. 3.11. INFRASTRUKTURA Planirane aktivnosti neće imati negativnih uticaja na infrastrukturne sisteme, već će se daljom izgradnjom i razvojem istih, postići njihovo bolje i optimalnije funkcionisanje i korišćenje, a u skladu sa održivim razvojem i zaštitom životne sredine. Planirane aktivnosti na proširenju i izgradnje nove infrastrukture neće imati negativan uticaj na ostale infrastrukturne objekte i sisteme, uz poštovanje zaštitnih koridora oko infrastrukturnih objekata i sistema i tehničkih normativa i standarda. 3.12 BUKA I VIBRACIJE U Fabrikama JIZ nema podataka o prekoračenju dozvoljenih nivoa buke. Postoji malo podataka u dostupnoj dokumentaciji o merenju buke i vibracija. Kao primer može se uzeti podaci o merenju buke u fabrici PEVG. Na osnovu ispitivanja fizičkih i hemijskih štetnosti i mikroklime u radnoj sredini fabrike PEVG, predstavljeni su radni prostori koji mogu imati negativan uticaj na zdravlje radnika. Napominje se da ovi uslovi nemaju uticaj na životnu sredinu van pogona, već samo mogu uticati na zaposlene u fabrici PEVG. Nepovoljni radni uslovi su u sledećim radnim prostorima: U sekciji dorade buka prelazi dozvoljen nivo za 2.5 dB u prizemlju i 2 dB na spratu, ali radnici nisu izloženi opasnosti oštećenja sluha jer tu borave povremeno pri obilasku mašina, uz obavezno nošenje zaštitnih sredstava. U komandnoj sobi dorade je buka veća od dozvoljene za oko 5dB. Ovde zaposleni borave oko 4-5 sati, pa nema opasnosti od oštećenja sluha. U fabrici PEVG nije posebno ispitivan uticaj vibracija na okolinu.Vibracije se javljaju na ograničenom prostoru. Locirane su na kompresorsko postrojenje na kojem povremeno, tokom rada, boravi kompresorista. Ispitivanje nivoa buke i vibracija su vršena u redovnom radu i na pojedinačnim mestima u prostrojenjim radi utvrđivanja niova u prostorijama za rad. Nema relevatnih podataka o nivou buke u neposrednoj okolini fabrika JIZ i u gradskom jezgru.

Page 156: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 151

Sa obzirom na fizički karakter buke, kao i saznanjima o mogućnosti prostiranja kroz atmosveru, može se pretpostaviti da je moguću kumulativni efekat. Linijski saobraćaj transport derivata, putnički saobraćaj rad postrojenja u bliskoj sredini, predstavljaju potencijalni negativni uticaj. U periodu realizacije plana treba izvršiti merenja buke a zatim preduzeti mere za smanjenje eventualnih visokih nivoa buke. Naglasak merenja dati u trenutcima starta postrojenja kada dolazi do znatnog povišenja nivoa buke.

Merenja komunalne buke, sprovođena u toku 2000. i 2001. godine, na 48 odnosno 14 mernih mesta u 8 akustičkih zona, pokazuju da na mnogim mestima u Pančevu buka prelazi zakonom dopuštene granice. Analiziranjem prosečnih nivoa buke u otvorenom prostoru u 2000. za dan (59 - 62 dBA) i noć (53 - 58 dBA) (odnosno, u 2001. godini prosečno 60 - 62 dBA danju i 57 - 60 dBA noću) zaključuje se da Pančevo po kriterijumima OECD-a (55 - 65 dBA) spada u gradove u sivoj akustičnoj zoni, gde se mogu očekivati učestale subjektivne smetnje građana i ometanje spavanja. (Drugim rečima, zabrinjava to što je pri merenjima dnevnih nivoa buke u otvorenom prostoru, tokom 2001, od 168 rezultata, čak 134 (80%) prekoračivalo DNB, što je povećanje od 3% u odnosu na 2000. godinu; dok je kod merenja noćnih nivoa buke od 168 rezultata merenja, 118 bilo iznad DNB (70%), što je manje 4% spram 2000. god). Sa druge strane, prosečni dnevni nivoi buke (40 - 43 dBA) u zatvorenom prostoru se mogu smatrati zadovoljavajućim, a noćni nivoi (36 - 38 dBA) nepovoljnim, jer prelaze dozvoljenu vrednost od 35 dBA Leq koja omogućava nesmetano spavanje. I ovde se kao glavni izvori zagađenja (buke) javljaju saobraćaj i industrija (Istraživanja, ali i beogradska iskustva, pokazuju da povišenje nivoa buke od "svega" 3 dBA znači udvostručene frekvencije vozila pri istoj brzini kretanja!). Upoređenjem rezultata po mesecima između 2000. i 2001. godine nisu uočene statistički značajne razlike. U periodu jun 2005 - maj 2006. godine obnovljeno je praćenje nivoa komunalne buke u gradu koje je pokazalo da su prosečni ekvivalentni nivoi buke za dan, u odnosu na iste mesece 2001. godine, povećani od 3 do 7 dBA, a za noć od 2 do 6 dBA, osim za mesec maj, kada su u 2006. bili niži 2 dBA. 3.13 KARAKTER NAVEDENIH UTICAJA Jedini nereverzibilni uticaj je moguć na trajno zagađenje zemlje ugljovodonicima i opasnim otpadom. Planom nisu predviđene aktivnosti na identifikaciji karaktera i trenutnog stanja zagađenosti zemlje. Potrebno je u toku realizacije plana da nadležne institucije u saradnji sa fabrikama južne zone pokrenu aktivnosti u smislu praćenja stanja i rešavanju problema zagađenja zemlje i podzemnih voda. Uticaj na pojedne biljne vrste je ocenjen kao negativan ali ne u toj meri da može uticati na pojavu ireverzibilnog uticaja ili uništenje pojedinih vrsta. 4. USKLAĐENOST PLANSKIH REŠENJA SA STANDARDIMA, PROSTORNO- PLANSKOM DOKUMENTACIJOM I PRAVNIM PROPISIMA Planski osnov za izradu predmetnog Plana generalne regulacije čine: Prostorni plan Srbije Službeni glasnik, Beograd, jun 1996. (Zakon o Prostornom planu Republike Srbije, „Sl.glasnik RS, broj 13”, 22.mart 1996.god), Prostorni plan opštine Pančevo („Sl.list Opština Pančevo, Kovin i Opovo”, br. 12/87 i 11/89), Generalni urbanistički plan grada Pančeva („Sl.list Opština Pančevo, Alibunar, Kovačica, Kovin i Opovo”, broj 37/76), Regionalni prostorni Plan administrativnog područja Beograda („Službeni list grada Beograda”, broj 18/95 i 20/95), Program za izradu GP Pančeva ( u proceduri usvajanja).

Page 157: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 152

Osnovu za izradu Plana generalne regulacije i Izveštaja o strateškoj proceni su predstavljali i zakonski i podzakonski akti: • Zakon o planiranju i izgradnji («Službeni glasnik RS», br.47/2003 i 34/2006), • Pravilnik o sadržini, načinu izrade, načinu vršenja stručne kontrole urbanističkog

plana, kao i uslovima i načinu stavljanja na javni uvid («Službeni glasnik RS», br. 56/2004),

• Zakon o zaštiti životne sredine („Službeni glasnik RS”, br. 66/91, br. 53/92,135/2004),

• Zakon o planiranju i uređenju prostora i naselja („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 44/1995),

• Zakon o vodama („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 46/1991; 53/1993, 67/1993, 48/1994, 54/1996),

• Zakon o kulturnim dobrima („Službeni glasnik RS”, br. 71/94), • Zakon o postupanju sa otpadnim materijalom („Službeni glasnik Republike Srbije”,

br. 25/1996), • Zakon o zaštiti od požara („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 37/1988;

53/1993, 67/1993, 48/1994), • Zakon o eksplozivnim materijama, zapaljivim tečnostima i gasovima („Službeni

glasnik Socijalističke Republike Srbije”, br. 44/1977, 45/1985, 18/1989, i „Službeni glasnik Republike Srbije” 53/1993, 67/1993, 48/1994),

• Zakon o prevozu opasnih materija („Službeni list SFRJ”, br. 27/1990), • Zakon o prometu otrova („Službeni list SR Jugoslavije”, 15/1995), • Zakon o zaštiti na radu („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 42/1991, 5/1993,

67/1993, 48/1994), • Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni Glasnik Republike Srbije”, br.

135. od 21.12.2004), • Zakon o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni Glasnik Republike

Srbije”, br. 135. od 21.12.2004 ), • Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine („Službeni

Glasnik Republike Srbije”, br. 135. od 21.12.2004), • Pravilnik o graničnim vrednostima, metodama merenja imisije, kriterijumima za

uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 54/1992),

• Pravilnik o graničnim vrednostima emisije načinu i rokovima merenja i evidentiranja podataka („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 30/1997),

• Pravilnik o načinu i minimalnom broju ispitivanja kvaliteta otpadnih voda („Službeni glasnik Socijalističke Republike Srbije”, br. 47/1983),

• Pravilnik za metodologiji za procenu opasnosti hemijskog udesa i od zagađivanja životne sredine, merama pripreme i merama za otklanjanje posledica („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 60/1994, 63/1994),

• Zakon o postupanju sa otpadnim materijama („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 25/1996),

• Pravilnik o kriterijumima za određivanje lokacije i uređenje deponija otpadnih („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 60/94),

• Pravilnik o uslovima i načinu razvrstavanja, pakovanja i čuvanja sekundarnih sirovina („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 55/2001),

• Uredba o prevozu otpadnih materija, u drumskom i železničkom saobraćaju („Službeni glasnik Republike Srbije” br. 53/02),

• Odluka o obeležavanju otrova u prometu („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 38/97),

• Pravilnik o kriterijumima za razvrstavanje otrova u grupe i o metodama za određivanje stepena otrovnosti pojedinih otrova („Službeni list SRJ”, br.79/91),

Page 158: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 153

• Pravilnik o načinu uništavanja neupotrebljenih otrova i ambalaže koja je korišćena za pakovanje otrova i o načinu povlačenja otrova iz prometa („Službeni list SFRJ”, br. 7/83),

• Spisak otrova čiji su proizvodnja, promet i korišćenje zabranjeni („Službeni list SRJ”, br. 12/2000),

• Lista otrova razvrstanih u grupe („Službeni list SRJ”, br.12/2000), • Pravilnik o načinu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija

(„Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 12/1995), • Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u životnoj sredini („Službeni glasnik Republike

Srbije br. 54/1992), • Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i metodama

za njihovo ispitivanje („Službeni glasnik Socijalističke Republike Srbije”, br. 11/1990),

• Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištenju i pretakanju zapaljivih tečnosti („Službeni list SFRJ”, br. 45/1967),

• Pravilnik o tehničkim materijama i zapaljivim tečnostima i gasovima („Službeni glasnik Republike Srbije”, br. 44/1977),

• Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu skladišta od požara i eksplozija („Službeni list SFRJ”, br. 24/1987),

• Maksimalno dozvoljene koncentracije škodljivih gasova, para i aerosola u atmosferi radnih prostorija i radilišta, JUS Z.B0.001/1991.

• Uredba o klasifikaciji voda („Službeni glasnik Socijalističke Republike Srbije”, br. 3/1968),

Direktive EU u vezi sa zaštitom životne sredine (direktiva 1999/30/EC koja se odnosi na granične vrednosti sumpor dioksida, azotnih oksida, čestica i olova u ambijentalnom vazduhu), Direktiva 2000/69/EC koja se odnosi na granične vrednosti benzena i ugljen monoksida u ambijentalnom vazduhu, Direktive 2001/80/EC, 88/609/EEC i 94/66/EC koje se odnose na granične vrednosti emisije određenih polutanata iz velikih postrojenja za sagorevanje, Direktiva 94/63/EC koja se odnosi na kontolu emisija isparljivih organskih supstanci VOC iz skladišta benzina i njihovu distribuciju od terminala do pumpi, Direktivu 99/13/EC koja se odnosi na granične vrednosti emisija VOC zbog korišćenja organskih rastvarača u određenim aktivnostima i instalacijama i mnoge druge... 5. METODOLOGIJA IZRADE STRATEŠKE PROCENE Osnovni metodološki pristup i sadržaj Strateške procene uticaja definisan je članom 12. Zakona o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu („Službeni glasnik RS“, br. 135/04). Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Plana generalne regulacije južne industrijske zone na životnu sredinu, obuhvata:

• polazne osnove, • opšte i posebne ciljeve strateške procene i izbor indikatora, • prikaz korišćene metodologije, • procenu mogućih uticaja sa opisom mera predviđenih za smanjenje negativnih

uticaja, • program praćenja stanja životne sredine u toku sprovođenja odredbi Plana, • zaključke do kojih se došlo tokom izrade Izveštaja.

Page 159: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 154

Osnovu za izradu procene čine: • pozitivna Zakonska regulativa • ciljevi zaštite životne sredine u funkciji razvoja naselja Pančevo • dosadašnja istraživanja životne sredine • analiza stanja životne sredine, stepen ugroženosti i značaj prirodnih i stvorenih

vrednosti, Podaci su preuzeti iz:

• “Studije uticaja na životnu sredinu južna industrijska zona pančevo” – jun 2005, Srbijaprojekt Beograd

• Strateška procena uticaja na životnu sredinu za južnu industrijku zonu Pančeva, Gestor Subotica, 2005

• ostala dokumentacija i literatura kad su korišćeni navedeni su Izveštaj o strateškoj proceni uticaja odnosi se na prostor u granicama Plana, i sačinjen je na osnovu postojeće prostorno planske dokumentacije, procenjenog stanja životne sredine i procene mogućih uticaja planiranog rešenja na životn sredinu. Radi ekološke valorizacije prostora, procena podtojećeg stanja životne sredine sačinjena je na osnovu raspoloživih podataka, postojećih saznanja i valorizacije stanja na terenu. Polazni kriterijumi za određivanje mogućih karakteristika uticaja su postojeće stanje i odlike plana i njihovi mogući uticaji na kvalitet vazduha, vode, zemljišta, na klimatske prilike, biljni i životinjski svet, saništa, biodiverzitet, prirodna dobra i ostale stvorene vrednosti. Složenost sistema životne sredine, nedovoljno poznavanje svih iterakcija u prirodi, veza i odnosa u njima, kao i postojeća ograničenja samih metoda procene uticaja, ukazuju na određeni stepen neizvesnosti. Određeni metod, u svakom pojedinačnom slučaju, lakše ili teže rešava probleme neizvesnosti, pa je samim tim manje ili više prihvatljiv za odlučivanje u procesu planiranja, odnosno izbora alternativa razvoja. Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Plana generalne regulacije kao i nacrt Plana biće izloženi na javni uvid sa obezbeđenjem učešća javnosti u razmatranju Izveštaja pre upućivanja zahteva za dobijanje saglasnosti na njega.

Page 160: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 155

6. IDENTIFIKACIJA MOGUĆIH PREKOGRANIČNIH UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU Mogući pregranični uticaji se odlikuju u eventualnim velikim emisijama zagađujućih materija u vazduh i isticanja opasnih materija u Dunav. Planom su predviđene aktivnosti koje će smanjiti sva zagađenja na lokalnom nivou tako da nema opasnosti od zgrožavanja susednih država. Prekogranična zagađenja su uređena konvencijama i nakon potpisivanja konvencija od strane naše države industrijski procesi u fabrikama predviđenim planom biće usklađeni i sa zahtevima ovih konvencija. Konvecije koje uređuju ovu oblast su: Konvencija o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera, Konvencija o saradnji radi zaštite i održivog korišćenja reke Dunav i Konvencija o dalekosežnom prekograničnom zagađenju vazduha Konvencija o zaštiti i korišćenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera Cilj konvencije je jačanje saradnje među državama (na bilateralnom i multilateralnom nivou) s ciljem da se spreči, kontroliše i smanji prekogranično zagađenje sa stacionarnih i nestacionarnih izvora. Konvencija takođe ima cilj da promoviše održivo upravljanje vodama, očuvanje vodenih resursa i životne sredine u celini. obaveze ove konvencije su:

- ravnopravno sarađivati u harmonizaciji politike i strategije za područje konkretnog sliva;

- unaprediti sistem davanja dozvola (licenciranja) za ispuštanje otpadnih voda s ciljem da se smanji zagađenje iz konkretnih industrijskih („point”) izvora;

- primeniti najbolje ekološke postupke s ciljem da se smanji dotok nutrijenata iz difuznih izvora, prvenstveno iz poljoprivrede;

- primeniti biološki tretman (ili neki ekvivalentni proces) u postrojenjima za prečišćavanje komunalnih otpadnih voda;

- ukloniti rizike slučajnih ispuštanja zagađenja putem, na primer, primene sistema za upozoravanje u slučaju incidenata;

- uspostaviti zajednički monitoring i sistem za ocenjivanje stanja prekograničnih voda;

- promovisati zajedničke istraživačke aktivnosti i druge aktivnosti za ostvarenje dogovorenih ciljeva i očuvanje kriterijuma kvaliteta vode;

- razmeniti iskustva sa priobalnim zemljama radi dobijanja relevantnih informacija o emisiji i monitoringu, planiranim i preduzetim merama, nacionalnim zakonima, itd.;

- informisati javnost, uglavnom o postavljenim ciljevima u pogledu kvaliteta vode, o dozvolama za ispuštanje otpadnih voda i rezultatima merenja i procene;

- razraditi pravila, kriterijume i procedure u oblasti obaveza i odgovornosti. Konvencija o saradnji radi zaštite i održivog korišćenja reke Dunav Konvencija o saradnji za zaštitu i održivo korišćenje reke Dunav (Konvencija za zaštitu Dunava) ima cilj da omogući održivo i pravedno upravljanje vodom u slivu Dunava. Ona obuhvata zaštitu kvaliteta i količine vode, vodenih površina i ceo opseg biodiverziteta u slivu Dunava, a takođe uzima u obzir i zaštitu Crnog mora. Konvencija o dalekosežnom prekograničnom zagađenju vazduha Konvencija CLRTAP ne definiše konkretne obaveze koje se odnose na polutante vazduha, već zahteva od zemalja potpisnica da definišu i implementiraju nacionalne programe,

Page 161: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 156

politike i strategije koje su potrebne za borbu protiv zagađenja vazduha. U Članu 9 Konvencije CLRTAP, potpisnice su potvrdile potrebu da se nastavi „program saradnje za praćenje i procenjivanje dalekosežnog prekograničnog zagađenja vazduha u Evropi”. Sprovođenje Konvencije se podstiče usvajanjem protokola koji specificiraju međunarodno dogovorene ciljeve za smanjenje emisije. Nadalje, potpisnice su obavezne da primenjuju nacionalne standarde o emisiji za sve veće nove stacionarne i mobilne izvore, na bazi najboljih postojećih tehnologija (BAT; vidi uvodni deo Poglavlje 3/6) koje su ekonomski opravdane. Za glavne postojeće izvore potpisnice su obavezne da uvedu mere kontrole zagađenja. Protokol o smanjenju emisija sumpora ili njegovih prekograničnih tokova za najmanje 30 posto (Protokol o sumporu) definisao je da se do 1993. godine smanje nivoi ukupnih godišnjih emisija sumpora ili njegovih prekograničnih tokova za 30% u odnosu na nivoe iz 1980. godine. Kontinuirani napori za smanjenje emisije sumpora vidljivi su u Protokolu o daljem smanjenju emisije sumpora (Protokol iz Osla). U okviru ovog protokola, a za razliku od Protokola o sumporu, obaveze u oblasti smanjenja emisija sumpora su različito određene. U Prilogu II Protokola definisani su vremenski rokovi i nivoi. Potpisnice moraju da odaberu jednu ili više adekvatnih mera između novih i postojećih zagađivača za smanjenje njihovih emisija sumpora. One su: mere za povećanje energetske efikasnosti, mere za povećano korišćenje obnovljivih izvora energije, mere za smanjenje sadržaja sumpora u dizel gorivu i nafti. Svaka potpisnica je obavezna da za nove i postojeće izvore zagađenja primenjuje granične vrednosti emisije. Protokol o kontroli emisije azotnih oksida zahteva od potpisnica da preduzmu efikasne mere za kontrolu i/ili smanjenje svojih godišnjih emisija na nacionalnom nivou tako da one ne prelaze ukupne nacionalne emisije azotnih oksida iz1987. godine. Potpisnice su najpre obavezne da zamrznu svoje emisije azotnih oksida ili njihovih prekograničnih tokova. One su, takođe, obavezne da u roku od dve godine od datuma stupanja ovog protokola na snagu na tržištu obezbede dovoljne količine bezolovnog benzina. Tehnički prilog uz Protokol služi kao vodič. Protokol o kontroli emisije isparljivih organskih jedinjenja ili njihovih prekograničnih tokova (VOC protokol) zahteva, kao prvo, kontrolu i smanjenje ukupnih VOC emisija na nacionalnom nivou za najmanje 30% do godine 1999, pri čemu se nivoi iz 1988. godine, ili bilo koje druge godine u periodu između 1984. i 1990, koriste kao polazna osnova. Potpisnice su obavezne da, između ostalog, koriste tehnike u distribuciji goriva i punjenja motornih vozila s ciljem smanjenja emisija VOC jedinjenja. Protokol o persistentnim organskim zagađenjima (Protokol o POP) fokusiran je na spisak od 16 supstanci koje su zabranjene na osnovu kriterijuma o dogovorenom riziku. Te supstance obuhvataju 11 pesticida, 2 industrijske hemikalije i 3 nusproizvoda/zagađujuće materije. Ovaj protokol zabranjuje bilo kakvu proizvodnju i korišćenje nekih proizvoda.20 Predviđeno je da se neki drugi proizvodi21 eliminišu u kasnijim fazama. Protokol ima odredbe koje se odnose na otpad od proizvoda koji će biti zabranjeni. Protokol takođe obavezuje potpisnice da smanje svoje emisije dioksina, furana, poliaromatskih ugljovodonika (PAH) i heksahlorobenzena (HCB) na nivo niži od nivoa iz 1990. godine (ili na nivo bilo koje druge godine u periodu između 1985. i 1995). Protokol o borbi protiv acidifikacije, eutrofikacije i ozona u prizemnom sloju zahteva od potpisnica da kontrolišu i smanjuju emisije sumpora, azotnih oksida, amonijaka i VOC jedinjenja u skladu sa maksimalnim vrednostima i vremenskim rokovima definisanim u Prilogu II Protokola. Maksimalne vrednosti emisije su date za godinu 2010. Protokol o dugoročnom finansiranju programa saradnje za praćenje i procenu dalekosežnih prekograničnih polutanata vazduha u Evropi Protokol EMEP ima drugačiji cilj i zahteva finansiranje EMEP aktivnosti, kao što su prikupljanje podataka o emisiji za SO2, NOx, VOC i druge polutante vazduha, merenje kvaliteta vazduha i padavina, modeliranje atmosferske disperzije putem obaveznih izdvajanja od strane potpisnica i dobrovoljnim prilozima na godišnjem nivou. Trenutno postoji oko 100 mernih stanica u 24 zemlje centralne i istočne Evrope koje učestvuju u ovom programu. Na

Page 162: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 157

predlog Upravnog odbora, Izvršno telo usvaja godišnji budžet najmanje godinu dana ranije za finansijsku godinu na koju se budžet odnosi. 7. MERE ZA SPREČAVANJE I OGRANIČAVANJE NEGATIVNIH UTICAJA Mere predviđene zakonom i opštim propisima Zakonskim propisima navedenim u ovom projektu i drugim nepomenutim zakonima i propisima, definisani su uslovi, način, postupci, normativi i sl. vezano za izbor i nabavku instalacija, opreme, armatura, mernih instrumenata, pomoćne opreme itd. za predmetni tehnološki proces. Isti stav važi i za tehnološke i tehničke postupke i mere koje se odnose na prikupljanje i eventualno primarno prečišćavanje atmosferskih, fekalnih i otpadnih voda u okviru ovog pogona. Navedeno takođe važi i za odlaganje čvrstog otpada. Mere koje su propisane zakonom i drugim opštim propisima posebno se nalaze u sledećim dokumentima: • Zakon o izgradnji objekata, Službeni glasnik Republike Srbije br. 44/1995, 24/1996,

16/1997, 43/2001. • Zakon o zaštiti životne sredine, Službeni glasnik Republike Srbije br. 66/1991;

83/1992, 53/1993, 67/1993, 48/1994, 44/1995, 53/1995. • Zakon o vodama, Službeni glasnik Republike Srbije br. 46/1991; 53/1993, 67/1993,

48/1994, 54/1996. • Zakon o postupanju sa otpadnim materijalom, Službeni glasnik Republike Srbije br.

25/1996. • Zakon o zaštiti od požara, Službeni glasnik Republike Srbije br. 37/1988; 53/1993,

67/1993, 48/1994. • Zakon o eksplozivnim materijama, zapaljivim tečnostima i gasovima, Službeni glasnik

Socijalističke Republike Srbije br. 44/1977, 45/1985, 18/1989, i Službeni glasnik Republike Srbije 53/1993, 67/1993, 48/1994.

• Zakon o prevozu opasnih materija, Službeni list SFRJ br. 27/1990. • Zakon o zaštiti na radu, , Službeni glasnik Republike Srbije br. 42/1991, 5/1993, • 67/1993, 48/1994. • Pravilnik o graničnim vrednostima, metodama merenja imisije, kriterijumima za

uspostavljanje mernih mesta i evidenciji podataka, Službeni glasnik Republike Srbije br. 54/1992.

• Pravilnik o graničnim vrednostima emisije načinu i rokovima merenja i evidentiranja podataka, Službeni glasnik Republike Srbije br. 30/1997.

• Pravilnik o načinu i minimalnom broju ispitivanja kvaliteta otpadnih voda, Službeni glasnik Socijalističke Republike Srbije br. 47/1983.

• Pravilnik za metodologiji za procenu opasnosti hemijskog udesa i od zagađivanja životne sredine, merama pripreme i merama za otklanjanje posledica, Službeni glasnik Republike Srbije br. 60/1994, 63/1994.

• Pravilnik o načinu postupanja sa otpacima koji imaju svojstva opasnih materija,Službeni glasnik Republike Srbije br. 12/1995.

• Pravilnik o dozvoljenom nivou buke u životnoj sredini, Službeni glasnik Republike Srbije br. 54/1992.

• Pravilnik o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu i metodama za njihovo ispitivanje, Službeni glasnik Socijalističke Republike Srbije br. 11/1990.

• Pravilnik o izgradnji postrojenja za zapaljive tečnosti i o uskladištenju i pretakanju zapaljivih tečnosti, Službeni list SFRJ br. 45/1967.

• Pravilnik o tehničkim materijama i zapaljivim tečnostima i gasovima, Službeni glasnik Republike Srbije br. 44/1977.

• Maksimalno dozvoljene koncentracije škodljivih gasova, para i aerosola u atmosferi radnih prostorija i radilišta, JUS Z.B0.001/1991.

Page 163: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 158

Tehničko tehnološke mere u toku redovnog rada MERE ZAŠTITE U SLUČAJU UDESA Procena rizika za industrijske komplekse u južnoj industrijskoh zoni Pančeva Zajednička karakteristika većine supstanci koje se koriste u procesima proizvodnje u petrohemijskoj industriji koje se dobijaju kao poluproizvod ili finalni proizvod jeste da su u prekomernim koncentracijama štetne za zdravlje, da su eksplozivne i lakozapaljive. Zbog toga je neophodno voditi kontrolu njihove pravilne upotrebe u proizvodnji, prometu, prevozu, skladištenju i odlaganju. Sa ciljem da se deluje preventivno, u što većoj meri, izbegnu neželjene posledice različitih udesa, kao i da se posledice udesa amortizuju na najbolji mogući način, potrebno je uraditi studijo o proceni rizika od hemijskog udesa. Izrada ovakve strudije predstavlja i zakonsku obavezu za sve preduzeća u kojima se proizvode, pojavljuju kao nusprodukti ili koriste kao sirovine ili poluproizvodi opasne materije u značajnim količinama. Prema domaćem zakonodavstvu metodologija upravljanja rizikom od udesa je kod nas definisana Pravilnikom o metodologiji za procenu opasnosti od hemijskog udesa i od zagađivanja životne sredine, merama pripreme i merama otklanjanja posledica (Sl. Glasnik RS br. 60/94). Studijom procene opasnosti potrebno je obraditi tri celine: 1. Analiza opasnosti i posledica, odnosno rizika od hemijskog udesa i opasnosti od zagađivanja životne i radne sredine gde je potrebno identifikovanje mogućih opasnosti od udesa, utvrđivanje mehanizama njegovog nastanka i razvoja i sagledavanje mogućih posledica. 2. Mere prevencije, pripravnosti i odgovora na udes obuhvataju mere zaštite pri prostornom planiranju, projektovanju, izgradnji, procesu rada, deponovanju i čuvanju opasnih materija, kontroli korišćenja i održavanja opasnih instalacija, kao i druge mere koje se preduzimaju pri obavljanju opasnih aktivnosti, a kojima se sprečava, odnosno smanjuje verovatnoća nastanka udesa i moguće posledice. 3. Otklanjanje posledica udesa obuhvata skup mera i postupaka kojima se prati postudesna situacija, obnavlja degradirana životna sredina i otklanja opasnost od ponovnog nastanka udesa. Navedena Metodologija se primenjuje pri proceni opasnosti od rada i korišćenja objekata, postrojenja, uređaja, instalacija, opreme, saobraćajnih sredstava i drugih sredstava rada u kojima se proizvode, prerađuju, prevoze, skladište ili na drugi način koriste opasne materije koje mogu izazvati udes, radi zaštite ljudi, prirodnih i materijalnih dobara i drugih objekata u okolini opasnih aktivnosti (tzv. povredivi objekti). Prema Metodologiji Investitor mora voditi evidenciju o vrstama i količinama opasnih materijala u proizvodnji, upotrebi, prometu, skladištenju i odlaganju. Evidencija se vrši na standardnim obrascima objavljenim u Metodologiji. Uzimajući u obzir kompleksnost postrojenja sva tri preduzeća i karakter sirovina i proizvoda koji se u njima pojavljuju, realno je predpostaviti da ona spadaju u grupu privrednih subjekata sa velikim rizikom (čije posledice mogu biti ogromnih razmera), što je još jedan od pokazatelja da je potrebno uraditi procenu rizika od hemijskih udesa.

Page 164: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 159

Shodno navedenom u okviru strateške procene uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu, traži se od sva tri preduzeća da u skladu sa zakonskom obavezom urade studiju o proceni rizika od hemijskog udesa. U Studiji je potrebno evaluirati i proceniti rizik od hemijskog udesa za sve fabrike pojedinačna ali i procenu rizika za celu južnu industtijsku zonu, i time pripremiti odgovor na eventualni domino efekat. Mere zaštite moraju obuhvatiti i izvođenje programa održavanja koji sprečava pojavu udesa. U fabrikama JIZ (izuzev Messer Tehnogasa) instaliran je „Informacioni ekološki sistem za redovno praćenje emisija u vaduh iz procesa proizvodnje, brzu najavu i praćenje udesnih situacija“. Ovaj sistem treba povezati sa Centrom OJU u opštini Pančevo i Službom za zaštitu životne sredine opštine Pančevo. Sistem mora biti neprekidno u funkciji. Model rasprostiranja zagađenja treba da koristi realne meteorološke uslove. Prethodne aktivnosti koje prethode instaliranju informacionog sistema su renoviranje projekta procene rizika od hemijskog udesa, kojim bi se identifikovali svi mogući scenariji udesa koji mogu ugroziti zdravlje ljudi i životnu sredinu. Aktivnosti vezane za tehnološke procese proizvodnje izvode se u potpunosti u skladu sa izrađenim uputstvima za rad, uputstvima za zaštitu na radu, uputstvima za protivpožarnu zaštitu, plan zaštite od udesa i druge srodne dokumente. Svi zaposleni u fabrikama HIP Petrohemija, NIS Rafinerija nafte PANČEVO, HIP Azotara I MESSER TEHNOGAS, PANČEVO su dužni da se pridržavaju odredaba pomenutih uputstava o čemu valja voditi nadzor i preispitivanja. Tehničko tehnološka dokumentacija postrojenja mora biti izrađena na način koji će obezbediti valjan nadzor procesnih parametara i procesnih tokova te signaliziranje i alarmiranje u slučaju pojave opasnosti. MERE ZAŠTITE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA U slučaju javljanja elementarnih nepogoda kao što su:

• poplave, • olujni vetrovi, • nagomilavanje snega i leda, • zemljotresi, • veliki požari, • eksplozije, • erupcije nafte i gasa i sl. • rušenje većih objekata, • zagađenje vode i vazduha, • druge događaje koji ugrožavaju ljude, sredinu ili nanose materijalnu štetu, potrebno je postupati u skladu sa zakonskim propisima koji regulišu navedene situacije.

U cilju odgovarajućeg pristupa u ovoj oblasti neophodno je izraditi, preispitivati i inovirati planove zaštite od elementarnih nepogoda i usklađivati ih sa mesnom zajednicom, opštinom Pančevo i nadređenim organizacionim oblicima u državi. U slučaju pojeve elementarne nepogode neophodno je zaštititi ljude te nepokretna i pokretna dobra.

Page 165: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 160

MERE ZAŠTITE OD UDESA IZAZVANOG ELEKTRIČNOM ENERGIJOM Potrebno je, preispitivati i inovirati mere zaštite od udesa izazvanih električnom energijom u okviru investiciono tehničke dokumentacije fabrike. Sve elektro instalacije projektovane u zonama opasnosti potrebno je izrađivati i redovno održavati u skladu sa propisima. U tehničkoj dokumentaciji koja se odnosi na elektro projekte predvideti, te u radu preispitivati i inovirati; sisteme dojave požara, zbor adekvatne opreme i instalacija sa aspekta potreba tehnološkog procesa ipostrojenja i zona opsanosti; sistem zaštite električnih kablova od širenja požara. MERE ZAŠTITE OD POŽARA Gašenje požara u objektima fabrike zasniva se na opštoj koncepciji zaštite požara HIP PETROHEMIJE, NIS RAFINERIJE NAFTE PANČEVO, HIP AZOTARE I MESSER TEHNOGASA, PANČEVO, te pojedinačnim aspektima kako sledi:

Primena mobilne vatrogasne opreme; Korišćenje aparata na prah; Korišćenje aparata na ugljen dioksid; Korišćenje aparata na vazdušnu penu; Korišćenje stabilnih sistema za gašenje požara; Hlađenje rezervoara, opreme i instalacija; Korišćenje vode iz protivožarne hidrantske mreže; Korišćenje vatrogasnih vozila preduzeća; Korišćenje gradskih vatrogasnih vozila; Obezbeđenje dovoljnog broja ručnih i prevoznih aparata za gašenje

požara; Korišćenje stabilnih instalacija protivpožarne zaštite; Voda se koristi u gašenju požara klase A; Pri izbijanju požara predvideti stepenovani pristup intervenciji: zaposleni,

fabrička ekipa, gradska ekipa; Voditi ažurno pregled stanja i održavanja protivpožarne opreme; Proveravati i inovirati znanja i sposobnosti zaposlenih u vezi sa

protivpožarnim aktivnostima.

PREVENTIVNE MERE Preventivne mere zaštite obuhvataju tehničko tehnološke aktivnosti koje imaju za cilj sprečavanje štetnih pojava i situacija koje mogu imati nepovoljne efekte sa aspekta sigurnosti tehnoloških procesa i zaštite životne sredine. U preventivne mere spadaju posebno

• Redovna kontrola opreme, instalacija, armatura i merno regulacione tehnike; • Periodična kontrola svih instalacija od strane ovlašćenih lica sa zapisima

evidencije; • Redovna kontrola uzemljenja istalacija; • Redovna upotreba alata koji ne varniči; • Redivno korišćenje transportnih sredstava koja su obezbeđena protiv varničenja; • Redovan nadzor i kontrola ulaska i boravka u proizvodni kompleks i fabriku; • Redovno održavanje i čišćenje kompleksa i fabrike; • Provere korišćenja propisanih ičnih sredstava zaštite; • Stalnu obuku i unapređenje znanja i sposobnosti zaposlenih; • Postavljanje znakova i natpisa upozorenja; • Izrada, preispitivanje i inovacija programa mera zaštite od požara; • Izrada, preispitivanje i inovacija uputstava za rad u fabrici;

Page 166: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 161

• Izrada, preispitivanje i inovacija uputstava za rad sa elektro instalacijama; • Izrada, preispitivanje i inovacija programa i uputstava za gašenje požara; • Redovno etaloniranje i održavanje opreme za zaštitu od požara; • Obeležavanje i održavanje oznaka zaštite od eksplozije, požara i sl. • Obezbeđivanje saglasnosti, praćenje i preispitivanje vodoprivrednih uslova; • Obezbeđivanje saglasnosti, praćenje i preispitivanje Elaborata o zaštiti od požara i

Elaborata o zonama opasnosti; • Kontrola parametara okruženja u skladu sa zakonskim propisima i programima

HIP Petrohemija, NIS Rafinerija nafte PANČEVO, HIP Azotara I MESSER TEHNOGAS, PANČEVO.

• Hitno postupanje u skladu sa propisima u slučaju svakog pojedinačnog udesa.

Page 167: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 162

V MERE KOJE JE NEOPHODNO PREDUZETI U PLANSKOM PERIODU Kontrola gasnih emisija u okviru fabrika JIZ Potrebno je svakodnevno kontrolisati fugitivne emisije, emisije postrojenja za preradu otpadnih voda, emisije iz skladišta, ispusti ventilacionih sistema objekata, pretakališta itd.. Kontinualna merenja gasnih emisija Na osnovu odluka nadležnih institucija, zakonske regulative Republike Srbije, te novih regulativa EU, pre svih LCP direktive (Large combustion plant directive), neophodno je uspostaviti i što pre instalirati opremu za kontinualno merenje gasnih emisija. Uključivanje informacionog sistema fabrika JIZ u opštinski monitoring sistem Instaliranje informacinog sistema u sve fabrike JIZ, i zajedno sa podacima iz sistema za kontinualno merenja sa realnim podacima izrada modela i na vreme upozoravanje javnosti o prekoračenju dozvoljenih vrednosti i ugrožavanju zdravlja. Kontrola i uređenje saobraćaja u fabrikama JIZ Planom predviđene aktivnosti predviđaju smanjenje emisije zagađujućih materija u vazduh. Potrebno je redefinisati sistem prijema i otpreme derivata, sistemom treba urediti prijem i otpremu derivata na taj način da se auto cisterne i vozovi ne zadržavaju na lokaciji JIZ. Manipulaciju sa pomenutim transportnim sredstvima treba svesti na maksimalni mogući minimum. U toku izrade plana potrebno je izraditi i primeniti sistem koji će omogućiti minimalno moguće zadržavanje transportnih vozila na lokaciji JIZ. Rešavanja pitanja otpadnih voda u NIS RNP Prva faza prečišćavanja na API separatoru i taložniku (bistrik) je završena i postrojenje je u funkciji. U radu postrojenja konstatovani su određeni nedostaci (rad sistema za prikupljanje ulja, čišćenje filtra i automatika) koji se moraju otkloniti. Kvalitet delimično prečišćenih, zauljenih i atmosferskih zagađenih voda definisan je kroz interni standard o otpadnim vodama Rafinerije nafte i HIP Petrohemije. Napominje se da u tehničko-tehnološkoj koncepciji razvoja nedostaje rešenje za slučaj da postrojenje ne ispuni projektovani nivo prerade (izuzev ispuštanja zagađene vode u recipijent). Usled složenosti sistema, posebno u funkciji modernizacije RNP ukazuje se da potencijalno postoji mogućnost javljanja takvih problema koji će možda usloviti potrebu za uspostavljanjem decentralizovanih pred-tretmana ili detaljnim upravljanjem procesima koji mogu dovesti do povećanja određenih parametara koji uslovljavaju probleme u centralnoj obradi voda u HIP-Petrohemija. Potrebno je analizirati i definisati pravce rešavanja ovog problema u toku realzicije plana. Uspostavljanje sistema za nadzor nad opasnim otpadom Fabrike JIZ su generatori opasnog otpada i moraju postupati po pozitivnim propisima. Nacionalnim propisima je jednim delom uređeno upravljanje opasnim otpadom, potrebno je da fabrike JIZ prate u potpunosti primene regulativu u ovoj oblasti. U periodu primene plana potrebno je da fabrike JIZ izrade detaljne procedure upravljanja opasnim otpadom, koje će obuhvatiti, karakterizaciju opasnog otpada, praćenje kretanja opasnog otpada od trenutka generisanja, upravljanje na lokacijama fabrika JIZ, do krajnje dislokacije opasnog otpada van granica opštine Pančevo. Procedurama upravljanja opasnim otpadom potrebnoje definisanje putanja opasnog otpada od trenutka nastanaka do trenutka dislociranja van granica, opštine Pančevo.

Page 168: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 163

Rešavanje pitanja zaostalog zagađenja Planom je naglašena potreba sanacije ranijih zagađenja uključujući i posledice NATO bombardovanja. U periodu realizacije plana potrebno je pokrenuti projekte koji su vezani za ovaj problem. U sklopu projekta potrebno je realizovati monitoring i geološka istraživanja radi utvrđivanja zagađenja podzemne vode i tla. U sklopu tih istrađivanja potrbno je propisati i primeniti monitoring deponije opasnog otpada iz fabrike alektroliza u HIP Petrohemiji. KANAL HIP Azotara Ovaj kanal za otpadne vode koriste sve fabrike JIZ. On je značajno zagađen za vreme NATO bombardovanja 1999. godine opasnim materijama iz procesa proizvodnje

Petrohemije i Rafinerije. Kao posledica toga u njemu se danas nalazi oko 41.000 m3

sedimenta koji je po Bazelskoj konvenciji okarakteisan kao opasan otpad. Uz pomoć donacije, UNEP je uradio Generalni projekat čišćenja kanala tehnologijom termalne desorpcije, Prethodnu analizu uticaja izabrane tehnologije na životnu sredinu (verifikovana od nadležnog Ministarstva) i Izveštaj o laboratorijskim istraživanjima sedimenta kanala. Smanjenje volumena rezervoara za amonijak Kao prvi korak u smanjenju rizika član 6 Odluke o izradi plana generalne regulacije, (Službeni list opštine Pančevo br. 14/2006), kao jedna od mera je smanjenje volumena rezervoara za amonijak sa 15 000 tona na dva manja i jedan rezervni, čime će se smanjiti rizik od hemijskog akcidenata i smanjiće se posledice ako do njega i dođe. U periodu realizacije plana potrebno je izraditi projekata i realizoavti pomenutu aktivnost na lokaciji HIP Azotara.

Page 169: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 164

IV. SMERNICE ZA PLANOVE NA NIŽIM HIJERARHIJSKIM NIVOIMA Po dobijanju pozitivnog mišljenja na Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Plana i usvajanju Plana od strane Skupštine, pristupa se realizaciji Plana. Uređenje prostora obuhvaćenog Planom obezbediće se kroz sledeće aktivnosti: - sprovođenjem Plana; - izradom Planova detaljne regulacije za javno zemljište i delove radne zone; - izradom Urbanističkih projekata shodno članu 61. Zakona o planiranju i izgradnji

u delovima koji nisu obuhvaćeni Planom detaljne regulacije, - Revizijom planskih dokumenata nakon četiri godine. Odmah po usvajanju Plana slede sledeće aktivnosti: sprovođenje granice javnog građevinskog zemljišta u katastru nepokretnosti, za propisane prostore izrada Planova detaljne regulacije, izdavanje izvoda iz Plana (po zahtevu Investitora), iznaseljenja i uređenje javnog građevinskog zemljišta, na ostalom građevinskom zemljištu izrada urbanističkih projekata za parcelaciju/ preparcelaciju (po zahtevu Investitora). Za sve predstojeće planove, organ nadležan za pripremu Plana mora doneti Odluku o izradi Strateške procene uticaja na životnu sredinu, prema kriterijumima propisanim u Zakonu o strateškoj proceni uticaja («Službeni glasnik RS», br. 135/04). Definisanje i procena značajnih uticaja na životnu sredinu koji nisu dovoljno detaljno obrađeni kroz prethodnu dokumentaciju, zbog neodređenosti ulaznih podataka, na nižim hijerarhijskim nivoima će biti evaluirani i propisane posebne mere za zaštitu životne sredine i sprečavanje zagađenja. Za sve pojedinačne projekte u okviru kompleksa južne industrijske zone, nadležni organ mora doneti Odluku o izradi Studije procene uticaja projekta na životnu sredinu, na osnovu Zakona o proceni uticaja projekta na životnu sredinu («Službeni glasnik RS», br. 135/05). Ključna vodilja u definisanju mera za sprečavanje i izradu procene uticaja je usaglašenost projektne dokumentacije za novo postrojenje sa BAT (Best avalaible Technique) i IPPC direktivom. V. PROGRAM PRAĆENjA STANjA ŽIVOTNE SREDINE (PREDLOG MONITORINGA) Monitoring vazduha Postoje dva tipa načina monitoringa: automatsko-kontinualni i neautomatsko-pasivni. Neautomatski monitoring metod je jednostavniji i jeftiniji način praćenja kvaliteta vazduha. Ovim načinom se dobijaju podaci sa ne velikom tačnošću kao što je slučaj kod automatskih stanica. Najčešće se koristi pasivno uzorkivanje odnosno difuziona cevčica. Na ovaj način može se dobiti podatak o generalnoj indikaciji srednje vrednosti koncentracije polutanta tokom vremenskog perioda od 7 ili 30 dana. Niska cena cevčice za uzorkovanje omogućuje uzorkovanje na više mernih tačaka na području koje je predmet izučavanja, što je veoma značajno u «rasvetljavanju» odnosno označavanju «hot spots» koje zahtevaju sprovođenje značajnije izučavanje.

Page 170: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 165

Kontinualnim ili automatskim monitoringom se obezbeđuju merenja i analiza visoke osetljivosti za svaki polutant ponaosob. Ovim metodama se obezbeđuje visoka preciznost merenja za ozon, azotne okside, sumpor-dioksid, ugljen-monoksid i supendovane čestice čiji prečnik ne prelazi 10 mikrona. Ugljovodonici takođe mogu da se mere automatskim metodama ali takav način merenja iziskuje visoke troškove. Analizatori se održavaju po QA/QC procedurama kakko bi se obezbedili pouzdani rezultati, ali je njihova nabavka i kasnije održavanje skupo. Značaj monitoringa je višestruk; u cilju dоbijanja podataka koji bi poslužili za:

definisanje mera zaštite, identifikaciju zagađivača, donošenje adekvatnih i pravovremenih odluka, formiranje informacionog sistema, reagovanje u akcidentnim situacijama i izveštavanje javnosti

Slika 22. Postojeća raspodela automatskih stanica za merenje kvaliteta vazduha u Pančevu

Prema Uredbi o utvrđivanju Programa kontrole kvaliteta vazduha u 2006. i 2007. godini („Službeni glasnik RS” br. 23/2006), definisano je merenje koncentracije osnovnih zagađujućih materija (čađ, sumpor-dioksid, suspendovane čestice, azot-dioksid. ukupne taložne materije) i specifičnih zagađujućih materija (toluen, amonijak, benzen, ukupni

Vojlovica -SO2, TRS, PM10, BTX

Meteorploška stanica

Vatrogasni dom SO2,NH3, NOx, NMHC, BTMeMe

Plan grada Pančeva sa položajem stanica za monitoring

RAFINERIJA PETROHEMIJA

AZOTARA

N

W

S

E

Starčevo:SSOO22,, OO33,, CCOO,, BBTTXX,, NNOO22,, NNHH33,, PPMM1100

Page 171: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 166

ugljovodonici, vodonik-sulfid, ugljen-disulfid, živa, kadmijum, nikl, aluminijum, šestovalentni hrom, policiklični aromatični ugljovodonici, ksilen, merkaptani) na tri merna mesta u Pančevu. Prema Direktivi evropske komisije 96/62/EC of 27 Septembar 1996 o proceni kvaliteta ambijentalnog vazduha, Official Journal L 296 , 21/11/1996 P. 0055 - 0063:

SO2,NO2, TSP (PM10 i PM2.5), Fine čestice kao što je čađ, CO, O3, BTX, Pb, PAH, Cd, As, Ni, Hg

Na osnovu procene uticaja, u fabrikama JIZ i evaluacije pojedinačnih indikatora, upravo je potrebno opremiti monitoring sistem u Pančevu da prati sve navedene zagađujuće materije, na svim mernim mestima. Druge direktive EU koje između ostalog definišu granične vrednosti:

1. Direktiva evropske komsije 1999/30/EC of 22 April 1999 o maksimalnim dozvoljenim vrednostima koncentracije SO2, NOx, PM i Pb u ambijentalnom vazduhu

2. Direktiva evropskog parlamenta 2000/69/EC of the European Parlament i evropske komisije of 16 Novembar 2000 o maksimalnim dozvoljenim koncentacijama benzene i ugljenmonoksida (CO) u ambijentalnom vazduhu

3. Direktiva evropske komisije 89/427/EEC of 21 June 1989 amandman na direktivu 80/779/EEC o maksimalnim dozvoljenim vrednostim i preporučenim vrednostima za SO2, i PM

4. Direktiva evropske komisije 92/72/EEC of 21 Septembar 1992 o zagađenju vazduha od ozona

Pojam indikativnih merenja sreće se u direktivama evropske unije, a imaju za cilj snimanje stanja kvaliteta ambijentalnog vazduha uz uslov da minimalna vremenska pokrivenost 14% (jedan dan merenja nedeljno /slučajan izbor/ravnomerno raspoređeno tokom godine, ili 8 nedelja ravnomerno raspoređenih tokom godine). Tabela 98. Zahtevi iz direktiva EU o zagađujućim materijama

Pokrivenost Izveštaji Jedinjenja

Prostor Vreme Parametri Vremenski raspored

SO2, SPM (89/427/EEC)

Potpuna pokrivenost kako bi sva

porekoračenja bila detektovana

• u slučaju prekoračenja • ukoliko je neophodno

sprečiti dalje povećanje

• u zaštićenim oblastima

godina

24h prosečna vrednost,98

procentna, srednja godišnja vrednost

6 meseci nakon referentne godine

Pb (82/884/EEC)

Kao što je gore navedeno

godina Prosečna godišnja Prvih šest mececi

u godini

NO2 (85/203/EEC)

Kao što je gore navedeno

godina Kao za SO2, SPM Kao u

prethodnom slučaju

O3 (92/72/EEC)

(Preporučuje se paralelno merenje

NOx i VOC)

• Izabrane lokacije sa očekivanom najvećim

ekspozicijom • Dodatne lokacija sa

ciljem obuezbeđenjea informacija o

godina

1 h, 8 h, 24 h: maksimalne vrednosti

98 procentno,

bez podataka o trajanju

• Trenutno obaveštavanje

javnosti • Izveštaj 6 meseci nakon nove godine

Page 172: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 167

formiranju O3 prekoračenja

Prilikom formiranje mreže za monitoring kvaliteta vazduha treba zadovoljiti zahteve Evropske Agencije za zaštitu životne sredine (EEA) i Evropske informacione osmatračke mreže za životnu sredinu (EIONET) kao i preporukama Svetske zdravstvene organizacije (WHO): Opštinski monotoring sistem, pomognut mernim uređajima fabrike JIZ može odgovoriti na postavljene zahteve monitoring sistema. U cilju dobijanja šireg dijapazona stanja ambijentalnog vazduha potrebno je promeniti mesta mernim stanicama u naselju. Radi dobijanje detaljnijeg stanja potrebno je usaglasiti merenja u fabrika JIZ sa merenjima na mernim stanicama u naselju Pančevo.

Praćenje kvaliteta površinkih voda

Cilj praćenja kvaliteta površinskih voda je sakupljanje kvantitativnih informacija o fizičkim, hemijskim i biološkim karakteristikama pomoću statičnog uzorkovanja. Koje informacije će biti potrebne zavisi pre svega od cilja samog programa monitoringa. Razlikuju se tri kategorije monitoring:

(1) rutinski monitoring površinskih voda, (2) periodično praćenje stanja u prostoru i (3) praćenje stanja u prostoru sa ciljem proširenja analize problema zagađivanja (npr.praćenje pristustva pesticida u površinskim vodama ).

Programi monitoringa

Monitoring programi mogu se svrstati u jednu sledećih kategorija:

• Hemijska i fizička procena kvaliteta rečne vode • Biološka procena kvaliteta kvaliteta rečne vode • Acidifikation kopnene površinske vode • Monitoring organskih mikropolutanata, radioaktivnosti i mikrobioloških indikatora.

Merenje promenljivih

U prethodnih nekoliko decenija praćenje kvaliteta vode odnosilo se na praćenje nekoliko osnovnih veličina kao što su Biološka potrošnja kiseonika (BPK), i Hemijska potrošnja kiseonika (HPK), sa ciljem određivanja prisustva kanalizacione vode u recipijentu i problema vezanih za prisutvo kiseonika u vodi.

Veličine koje je potrebno pratiti mogu se svrstati u nekoliko osnovnih kategorija:

• Osnovne veličine (npr. temperatura vode, pH vrednost, provodljivost, rastvoreni kiseonika,) koriste se za osnovnu karakterizaciju kvaliteta vode.

• Taložne materije (npr.. taložne čvrste materije, mutnoća i organske materije (UOM, BPK i HPK)).

• Indikatori organskog zagađenja (npr. rastvoreni kiseonik, Biološka potrošnja kiseonika (BPK), Hemijska potrošnja kiseonika (HPK), amonijak).

Page 173: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 168

• Indikatori eutrofikacije (npr. azot i fosfor), i raznih bioloških efekata (npr. hlorofil, fitoplankton, zoobentos).

• Indikatori kiselosti (npr. pH vrednost, alkalnost, provodnost, sulfati, nitrati, aluminium, fitoplankton)

• Prisustvo specifičnih jona (npr. hloridi, sulfati, natrijum, kalijum, kalcijum i magnezijum) kao glavnih faktora za određivanje podesnosti vode za različite upotrebe (npr. voda za snabdevanje stanovništva, voda za stočne farme i navoodnjavanje poljoprivrednih površina)

• Metali (npr. kadmijum, živa, bakar i cink) • Organski mikropolutanti kao što su pesticidi, i brojne hemijske supstance iz

hemijskih postrojenja (npr. PCB, HCH, PAH). • Indikatori radioktivnosti (npr. ukupna alfa i beta aktivnost, 137Cs, 90Sr) • Indikatori prisustva mikrobioloških organizama (npr. ukupne koliformne bakterije,

fekalne koliformne i fekalne streoptokokne bakterije) • Biološki indikatori stanja životne sredine (ekosistema) (npr. fitoplantkon,

zooplankton, zoobentos, ribe, makrfiti, ptice i životinje, koje su u vezi sa površinskom vodom).

Definisanje zagađujućih materija koje je potrebno pratiti nije posebno potrebno naglašavati, BPK5, HPK, određivanje ukupne količine organskog ugljenika, ukupne količine suspendovanih čestica, ulja, masti, fenola, amonijaka, azota, sulfida, ukupan hrom, pH, određivanje temperature i protoka jer već postoji zadovoljavajući monitoring na ispustu otpadne vode, od strane HIP Petrohemije. Potrebno je u skladu sa navedenim preporukama povremeno proširivati dijapazon parametra koji se prate. Potrebno je definisati poseban monitoring program nakon izgradnje fabrike otpadne vode u HIP Azotari. Parametri u otpadnim vodama koje treba pratiti: pH (kontinuirano), ukupne suspendovane čestice, ukupne rastvorene čestice, amonijak, nitrate, organski azot, fosfor, BPK5, naftu i ulje (gde se koristi nafta kao pogonsko gorivo).

Program monitoringa otpadnih voda treba da obuhvati praćenje kvaliteta i zagađenosti vode i to definisan važećim zakonskim regulativama, dok neki programi obuhvataju i uzorkovanje i u drugim delovima ekosistema pre svega sedimenata i taložnih materija. Biološki indikatori najčešće korišćeni za praćenje kvaliteta rečne vode su veliki beskičmenjaci (macroinvertebrates), dok su najčešće korišćeni biološki indikatori za praćenje kvaliteta jezerske vode fitoplanktoni (alge) i zoobentos.

Učestalost uzorkovanja zavisi pre svega od svrhe monitoring programa, kao i od veličina koje se mere. Program monitoringa treba da obuhvati kontinualno praćenje određenog broj veličina kao što su pH vrednost, provodljivost, rastvoreni kiseonik itd. Učestalost uzorkovanja može se iskazati kao ukupni broj uzorkovanja godišnje (npr. 12/god. dvanaest uzorkovanja godišnje, ili 2/5 god., dva uzorkovanja svakih pet godina). Informacije o vremenu kada se uzorkovanje vrši takođe ima veliku važnost. Uzorkovanje može biti tokom cele godine (npr. mesečno, nedeljno uzorkovanje) ili sezonsko (npr. uzorkovanje tokom leta, tokom sezone prskanja pesticida, tokom sezone najvišeg nivoa reke...).

Monitoring podzemne vode

U cilju utvrđivanja stanje zaostalog zagađenja ili eventualnih novih curenja opasnih materija potrebno je formirati mrežu piezometara na celom području JIZ na kojima će se pratiti kvalitet podzemne vode. U pomenutim piezometrima treba izraditi plan praćenja i definsanje parametara koje treba pratiti u zavisnosti od mesta i tu pratiti parametre vezane za petrohemijsku i proizvodnju veštačkih đubriva.

Praćenje kvaliteta zemljište

Page 174: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 169

Potrebno je meriti osnovna hemijska svojstva: pH u KCl i H2O, zatim CaCO3 %, Humus%, Ukup. N%, AL-P2O5 mg/100g, AL-K2O mg/100g, Ukup.S %. Usled blizine industrije i saobraćaja potrebno je odrediti ukupan sadržaj mikroelemenata i teških metala Cu, Zn, Fe, Mn, Co, Pb, Cd, Ni, Cr u zemlji. Potrebno je meriti PAH-oveu zemljištu karakteristični predstavnici ove grupe jedinjenja: naftalen, acenaftalen, fenantren, acenaften, fluoren, antracen, fluoranten, piren, benzo(a)antracen, krizen, benzo(b)fluoranten, benzo(k)fluoranten, benzo(a)piren, dibenzo(a,h)antracen i benzo(g,h,i)perilen. Definisanje mesta za uzorkovanje treba da prati model disperzije polutanata iz JIZ ali i mesta koja su opterećena intezivnim saobraćajem. VI. ZAKLJUČCI DO KOJIH SE DOŠLO PRILIKOM IZRADE STRATEŠKE PROCENE UTICAJA Procenom uticaja Planom predviđenih aktivnosti na životnu sredinu se uočava usklađivanje prostornog razvoja sa uslovima prirodnog okruženja. Ekološki faktori u prostoru čine veoma složen sistem, jer se uzajamno uslovljavaju i menjaju, a njihova interakcija gotovo uvek ima reverzibilni karakter. Na osnovu analiza definisanih u poglavlju osnovni ciljevi, kao i u pojedinačnim analizama po postrojenjima JIZ, zaključeno je da visoko negativni uticaji dolaze upravo od niskih fugitivnih emisija BTEX, gde kumulativnim efektom stvaraju visoke koncentracije u naselju i predstavljaju opasnost po zdavlje ljudi. Preopterećenost ambijentalnog vazduha u naselju Pančevo i okolnim naseljima BTEX je evidentna i prikazana u prethodnim poglavljima u cilju smanjenja zagađenja planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija fabrika koje će emitovanje svih zagađujućih materija vazduha a posebno aromata svesti na minimum. Rafinerija nafte Pančevo je smanjenje uticaja ovih jedinjenja na ambijentalni vazduh utvrdila kroz realizaciju urgentnih i kratkoročnih mera u investicionom ciklusu. U ove mere spadaju: • Izgradnja rezervoara sa fiksnim krovom i plivajućom membranom sa duplim

zaptivanjem na rezervoarima FB-0708/0707 koji služe za primanje i manipulaciju pirolitičkim benzinom. Ove mera će u velikoj meri sprečiti emisiju lako isparljivih ugljovodonika i BTEX aromata.

• Puštanje u rad postrojenja Sulfolan u procesu će vršiti ekstrakcija benzena i toluena iz komponenata za motorne benzine, što će dovosti do smanjenje ukupne emisije iz motornih benzina

• Rekonstrukcija svih rezervoara, koji su takođe identifikovani kao izvor BTEX, ugradnjom fiksnih krovova sa plivajućom membranom

• U postupku je rekonstrukcija autopunilišta i pristaništa gde se mora uvesti rad u potpuno zatvorenom sistemu utovara i istovara sa povraćajem gasne faze u rezervoare, kao i zatvroreni sistem dreniranja pumpi, utakačkih ruku i ostalih komponenta sistema manipulacije istovara i utovara derivata.

• Pokrenut je postupak doziranja hemikalija u API separator koje služe za neutralizaciju sumpornih jedinjenja kao i formiranja zaštitnog sloja iznad API separatora ali i snižavanja temperature slobodne površene što će sprečiti emisiju aromata i ugljovodonika.

Page 175: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 170

U cilju smanjenja ukupne količine NOx jedinjenja u vazduhu Rafinerija se planira substituciju običnih gorionika sa LENOx gorionicima najnovije generacije koji smanjuju azotne okside na izuzetno mali nivo, problemi sa NOx emisijama postoje po urađenoj analizi i u azotari i delimično u Petrohemiji. Sve rekonstrukcije i izgradnje novih postrojenja poštovaće IPPC direktivu i BAT što znači primenu najnovijih tehnologija, pre svih upotrebu LENOx gorionika, najboljih za životnu sredinu koja će smanjiti emisiju NOx u atmosferu. Strateški cilj Srbije, ulazak u Evropsku uniju, u okviru naftno-petrohemijske industrije znači otvoreno trzište i zadovoljenje EU standarda kvaliteta naftnih derivata i poštovanje ekoloških propisa pri njihovoj proizvodnji. Realizacija razvojnih programa koji su definisali pravce modernizacije procesnih i vanprocesnih postrojenja što podrazumeva izgradnju novih postrojenja čija texničko-tehnološka rešenja zadovoljavaju kriterijume najbolje prakse (best available technology) u pogledu zadovoljenja globalnih i lokalnih EU standarda i propisa i kriterijuma zaštite životne sredine. Globalno gledano osnovni cilj smanjenja emisija štetnih materija koja nastaju prilikom sagorevanja u motorima vozila postiže se smanjenjem sadržaja olovnih aditiva, benzena, aromata i sumpora u benzinu i smanjenje sumpora i polocikličnih aromatskih jedinjenja u dizelu. Modernizacija rafinerije je dizajnirana tako da je uticaj na okolinu sveden na minimum a lokalni efekti se ogledaju u sledećem:

- smanjuje se sadržaj sumpora u lož ulju, - povećava se udeo loživog gasa i smanjuje učešće loživog ulja, - postrojenja za proizvodnju sumpora ( Klaus ), regeneracija i obrada kiselih voda

su u direktnoj vezi sa zaštitom životne sredine jer će novi Klaus dodatno prečišćavati otpadne gasove od sumpornih oksida do stepena prečišćavanja od 99,9 % ( postojeći Klaus radi sa prečišćavanjem od 95% ),

- sadržaj sumpora sa FCC biće smanjen u funkciji smanjenja sumpora u šarži, - energetska optimizacija rafinerije koja će se sprovesti kroz program

modernizacije posredno smanjuje emisije kroz smanjenu potrošnju energenata, - postrojenje MHC/DHT ( blago hidrokrekovanje vacuum gasnih ulja i

hidrodesulfurizaciju gasnih ulja – dizela i kerozina ) posredno značajno smanjuje emisije SOx i NOx iz dimnih gasova FCC-a koje zadovoljavaju emisione norme,

- kvalitetnije lož ulje i lož gas i rad pratećih sistema uz predviđenu ugradnju brenera nove generacije kao i rekonstrukcija postojećih smanjiće emisije SO2, NOx, CO i čvrstih čestica i na bazi urađenih studija biće pojedinačno niži od dozvoljenih emisionih granica.

- emisija ugljen-monoksida kontroliše se praćenjem sadržaja kiseonika pomoću ugrađenog analizatora kiseonika i optimizacijom sagorevanja,

- pri normalnom radu postrojenja nema nikakvih nekontrolisanih ispuštanja zagađujućih materija.

Realizacijom predloženog razvojnog programa, Rafinerija nafte Pančevo dobija mogućnost proizvodnje goriva potrebnog kvaliteta uz istovremeno smanjenje lokalnog zagađenja životne sredine uz zadovoljenje relevantnih EU standarda čime postaje tržišno konkurentna na domaćem i stranom tržištu. Zatvaranje „hlorne linije”: elektroliza – EDC – VCM – PVC, te odgovarajuće strateške odluke preduzeća o odustajanju od njihovog obnavljanja (elektroliza – EDC – VCM) odnosno stavljanja u funkciju (PVC) u startu su bitno uticale na ocenu postojećih i budućih uticaja ispusta pogona HIP Petrohemije na životnu sredinu. Rakonstrukcijom i modernizacijom Fabrike PEVG i fabrike PENG, koja uključuje povećanje kapaciteta koji

Page 176: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 171

bi omogućio veću proizvodnost postojeće Fabrike Etilen. Očekuje se da će aktivnosti rekonstrukcije i modernizacije poboljšati parametre postojećih postrojenja vezanih za zaštitu životne sredine. Definitivnim završetkom rekonstrukcije FOV, smanjiće se sva mogućnost pojave BTEX, i sulfidnih jedinjenja u ambijentalnom vazduhu. Preduzeće HIP Azotara je koncepciono dizajniralo realizaciju sledećih programa: Sanacija i rekonstrukcija pogona Amonijak III; Karbamid II; Granulacija KAN; Rekonstrukcija pogona azotne kiseline; Postrojenje za mešana NPK đubriva i Postrojenje za hlađenje voda i Postrojenje za obradu zagađenih voda. Aktivnosti rekonstrukcije i modernizacije značajno će poboljšali parametre postojećih postrojenja vezanih za zaštitu životne sredine. Izuzetan rizik predstavlja rezervoara za amonijak sa 15 000 tona koji je potrebno razdvojiti na dva manja i navesti procedure upravljanja zbog izuizetno velikog rizika od eksplozijue. U pogledu zaštite voda, planom predviđene mere i aktivnosti će pozitivno uticati na kvalitet kako površinskih tako i podzemnih voda. Kroz ocenu planiranih aktivnosti za svaki pojedinačni kompleks obuhvaćen predmetnim planom ističu se : 1. Za NIS Rafineriju nafte Pančevo - realizacija proširenja postrojenja za tretman voda RNP koja će ispuniti potpunosti zahteve koji se postavljaju u vezi sa zaštitom životne sredine. - potreba za uspostavljanjem decentralizovanih predtretmana. - iznalaženje adekvatnog rešenje za slučaj da postrojenje ne ispuni projektovani nivo prerade. 2. Za HIP Petrohemiju - realizacija rekonstrukcije koja će otkloniti posledice bombardovanja i u potpunosti ispuniti zahteve koji se postavljaju u vezi sa zaštitom životne sredine u odnosu na ispuštanje prerađene otpadne vode u recipijent.

Planom predviđene aktivnosti će smanjiti opterećenost rafinerijskih voda aromatima, takođe rekonstrukcija API separatora će poboljšati efikasnost što će uzrokovati povoljnije karaktersitke vode koja dolazi u Fabriku otpadnih voda Petrohemije.

3. Za HIP Azotaru - razrada projekata razdvajanja i prerade otpadnih voda, uz povraćaj prerađene vode u procese. Realizacijom razdvajanja rashladnih voda od zaprljanih voda sa područja Azotare, te obrada zaprljanih voda dovešće do ispunjenosti zahteva koji se postavljaju u vezi sa zaštitom životne sredine. Planom predviđene aktivnosti na uticaj zemljišta će imati povoljne karakteristike ali planom nisu predviđene aktivnosti na planu remedijacije zagađenog zemljišta i podzemnih voda.

Page 177: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 172

Od klimatskih prilika, dominantnu ulogu u nastajanju visokih koncentracija zagađujućih materija u vazduhu radne i životne sredine, imaju prizemne inverzije kombinovane sa slabim strujanjem. Iz te perspektive, najpovoljniji uslovi za pojavu aerozagađenja su noćni, rani jutarnji i večernji časovi tokom hladnijeg dela godine. Rad pogona mora biti sinhronizovan sa meteorološkim uslovima. Svi postojeći prizemni izvori emisija moraju u što kraćem roku da budu sanirani. Pošto su petrohemijska postrojenja locirana na pravcu dominantnih vetrova jugoistok - severozapad, koji raspršuju aerozagađenje na veći deo Pančeva odnosno Starčeva, neophodno je sprečiti širenje pojasa maksimalnog zagađenja zadržavanjem razvoja kompleksa HIP – Petrohemija Pančevo u postojećim okvirima.

Page 178: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 173

Grafički prilozi

Page 179: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 174

Grafički prilog 1

Modeli kretanja emisije benzena pri različitim slučajevima emisije benzena i intenziteta i pravca vetra

Page 180: Studija Procene Pancevo

Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Plana generalne regulacije kompleksa HIP Petrohemija, HIP Azotara i NIS Rafinerija nafte Pančevo u Pančevu

strana 175

Grafički prilog 2

Položaj kompleksa JIZ u odnosu na grad