UDRUŽENJE GRAĐANA ZA LJEKOVITO I AROMATIČNO BILJE I NJIHOVE PROIZVODE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Studija

Sarajevo, 2012. god.

STUDIJA

RAZVOJ HERBALNOG SEKTORA U F BIH

CRVENA KNJIGA - FAZA I

POLEĐINA KORICE SA SLIKOM KOJA ĆE PREĆI NA DRUGU STRANU

DESNA STRANA SA NASTAVKOM SLIKE

PRAZNA LIJEVA STRANA

UDRUŽENJE GRAĐANA ZA LJEKOVITO I AROMATIČNO BILJE I NJIHOVE PROIZVODE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

Sarajevo, 2012. god.

Studija Razvoj herbalnog sektora u F BiH.

Crvena knjiga - faza I

Izvod iz recenzije

Studija „Razvoj herbalnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine „Crvena

knjiga“ – Faza I ekspertnog tima Udruženja građana za ljekovito bilje i njihove

proizvode F BiH pojavljuje se u vrijeme kada je zanimanje javnosti i potreba

podizanja nivoa znanja đaka, studenata i stanovništva u oblasti sakupljanja,

plantažnog uzgoja i prerade ljekovitog bilja veća nego ikada. Osnovni moto u opisu

svih segmenata ovog štiva, autora i saradnika, je kako zadovoljiti ekonomske,

ekološke i socijalne aspekte u racionalnoj eksploataciji, a pri tome sačuvati prirodu,

te razviti zadovoljstvo i prepoznati smisao očuvanja ukupnog biodiverziteta na

putu prema europskim integracijama.

Studija ima više poglavlja sistematski i sinhronizirano obrađenih, tako da čitaocu

daje jasnu viziju o principima i načinima ukupnog razvoja herbalnog sektora.

Posebna vrijednost Studije je u razvrstavanju ljekovitih biljnih vrsta u tri kategorije

prema tržnosti (privredno važne ljekovite biljne vrste kategorije I - tržišno

primarne; privredno važne ljekovite biljne vrste kategorije II - tržišno na prelazu

primarnih i sekundarnih; privredno važne ljekovite biljne vrste kategorije III -

tržišno sekundarne). Status ljekovitih biljnih vrsta svih kategorija definiran je

prema nomenklaturi (privredno važne, rijetke, ugrožene i zaštićene ljekovite biljne

vrste) koja korespondira sa Braun – Blanquetu metodom i europskim standardima.

U cilju održivosti ljekovitih biljnih vrsta izvršena je relevantna procjena

maksimalne godišnje količine eksploatacije (sakupljanja) „Kvote“. Navedeni

segmenti razvoja herbalnog sektora, posebno popis, kategorizacija prema tržnosti,

status ljekovitih biljnih vrsta, određivanje maksimalnih godišnjih količina

sakupljanja “Kvote” predstavljaju „Crvenu listu“ ljekovitog bilja kao segmenta

„Crvene knjige“ faza I. Pored prigodne karte ljekovitog bilja uspostavljen je početni

digitalizirani sistem praćenja temeljnih karakteristika u MAP sektoru

instaliranjem GIS –a. Očekivati je da će sa razvojem tržišta rasti svijest stanovništva

i saznanje da racionalno i održivo korištenje prirodnih resursa, posebno ljekovitog

bilja, mogu generirati i značajno ubrzati revitalizaciju agrarne privrede i

ostvarivanje profita za različite strukture stanovništva. Preporuke i upute iz

sadržaja ove Studije sigurno će biti korisne u podizanju razine znanja učenika i

studenata, ali će i svima onima koji se bave sakupljanjem i uzgojem ljekovitog bilja

biti pozitivna valencija u ostvarivanju njihovih ciljeva, posebno u održivom i

racionalnom gospodarenju resursom. Ova Studija je korisno štivo za učenike i

studente, ali i visoko vrijedan doprinos široj proizvodnoj praksi, te podsticaj i izvor

naučnih i stručnih informacija za ukupan razvoj herbalnog sektora u F BiH.

Recezenti:

Prof. dr Nezir Tanović

Mr. sc. Danijela Petrović

Riječ autora Službena upotreba ljekovitog i aromatičnog bilja u zdravstvene, terapeutske i mnoge druge svrhe ima vrlo dugu tradiciju u Bosni i Hercegovini, kao što su uvijek bili i vrlo važan ekonomski i ekološki resurs zemlje. S obzirom da su prirodni resursi uvijek bili prioritet, pitanje održivosti i očuvanja biodiverziteta, talijanska suradnja je iskoristila priliku da doprinese razvoju racionalnog i produktivnog upravljanja ljekovitom i aromatičnom bilju i općenito očuvanju bio-raznolikosti. Ova publikacija prezentira velika tradicionalna znanja o ljekovitom bilju i njegov razvoj idaje snažan doprinos sistematizaciji i analitičkoj klasifikaciji herbalnog sektora Bosne i Hercegovine koji treba biti u skladu s međunarodnim parametrima, obavezama i europskim standardima. Što više, s obzirom na značaj ovaj sektor ima jako važan aspekt za privredu naše zemlje. Ova Studija je identificirala i sistematski razvrstala ljekovite biljne vrste, što predstavlja “Crvenu listu” koja će sa drugim listama Crvenog popisa flore i faune činiti konačnu “Crvenu knjigu”, kao bitan nacionalni dokument koji će biti prepoznatljiv i u korespondirati sa europskim principima i na međunarodnom tržištu. Zahvalni smo našim kolegama iz talijanske suradnju u Sarajevu za njihove vrijedne savjete. Naše posebne zahvale izražavamo i dugujemo gospođi Santa Mole, ravnateljici Tehničke jedinice talijanske suradnje u Beogradu, za njene prijedloge i njeno svestrano zalaganje za promicanje različitih stručnih publikacija o razvoju ruralnog sektora u Bosni i Hercegovini.

Sadržaj

UVOD ............................................................................................................................................................................... 10

2. VIZIJA, ZADACI I CILJEVI U MAP SEKTORA ................................................................................................... 13

2.1 Vizija i zadaci razvoja ................................................................................................................................................. 13

2.2.Ciljevi ................................................................................................................................................................................. 14

3. PRISTUPI U RAZVOJU MAP SEKTORA ............................................................................................................. 17

3.1 Metodologija pristupa u izradi Studije ................................................................................................................ 17

3.2. Polazišta i principi razvoja u sektoru ................................................................................................................. 17

4. MAKRO OKVIRI I RAZLOZI ZA RAZVOJ MAP SEKTORA .......................................................................... 19

4.1. Procjena okolišnih i socijalnih aspekata MAP sektora. ............................................................................. 19

4.2. Analiza profita i trgovinski odnosi ...................................................................................................................... 19

4.3.Organizacioni aspekti ................................................................................................................................................. 20

4.4.Pokretači za revitalizaciju MAP sektora ............................................................................................................. 21

4.5. Zarada kao pokretač................................................................................................................................................... 21

4.6. Inicijative za održivo sakupljanje ......................................................................................................................... 23

4.7. Statusno privredne (tržne) kategorije ............................................................................................................... 23

4.8.Certifikacija ..................................................................................................................................................................... 22

5. UZGOJ LJEKOVITOG BILJA .................................................................................................................................... 25

5.1 Kategorije zemljišta pogodne za uzgoj ljekovitih biljnih vrsta ................................................................ 23

5.2.Plantažni uzgoj u odnosu na nadmorsku visinu ............................................................................................. 26

6. SMJERNICE I PREPORUKE ZA MAP SEKTOR ................................................................................................. 27

7. PESTLE I SWOT ANALIZA ..................................................................................................................................... 29

8. STANIŠTA, INVENTARIZACIJA I DIGITALIZACIJA MAP SEKTORA ............................................................ 31

8.1. Određivanje staništa .................................................................................................................................................. 31

8.2. Inventarizacija, kartiranje i praćenje stanja staništa. ................................................................................. 27

8.3.Upotreba digitalnih pomagala ................................................................................................................................ 33

8.4.Praćenje promjena pojava na staništu u sektoru MAP ................................................................................ 33

8.5.Opće preporuke za rad na terenu ( kartiranje staništa, foto-dokumentacija i dr.) ......................... 38

9. „CRVENA LISTA“ – FAZA I „CRVENE KNJIGE“ ................................................................................................. 41

9.1. STATUS LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA .............................................................................................................37

9.2. KATEGORIZACIJA LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA PREMA TRŽNOSTI .................................................. 39

9.3. PROCJENA RESURSA MAP SEKTORA F BIH .................................................................................................. 40

10. KALENDAR SAKUPLJANJA LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA .......................................................................... 47

11.PRIKAZI PRIVREDNO VAŽNIH LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA .................................................................... 49

Z A K L J U Č A K ............................................................................................................................................................ 52

PRILOZI ................................................................................................................................................................ 54

PREDGOVOR

Osnovna pretpostavka, motivi i ciljevi za realizaciju aktivnosti kreiranja i

publikovanja ove Studije bila je potreba za unaprjeđenje herbalnog sektora u

Federaciji Bosne i Hercegovine i izrada Crvene liste koja će sa crvenim popisima

flore i faune činiti dokument „Crvenu knjigu“.. Dostupnost ove Studije učenicima,

studentima i svim drugima zainteresiranima, značajno će doprinijeti rješavanju

stabilnog i održivog gospodarenja resursom ljekovitog bilja.

Veliki broj ljekovitih biljnih vrsta rasprostranjen je u okruženju i može se

upotrijebiti u različite svrhe, prije svega: ekonomske, zdravstvene i ekološke.

Potražnja stanovništva za ljekovitim biljem i njihovim proizvodima (ekstrakti,

destilati, tinkture i finalni farmaceutski proizvodi) stalno se povećava. To dovodi do

pretjerane eksploatacije samoniklog ljekovitog bilja i narušavanja ukupnog

biodiverziteta, te sadašnjim i budućim generacijama nameće izazov da se njihov

broj, posebno autohtonih, rijetkih, ugroženih i zaštićenih vrsta čuva i racionalno

koristi. Danas, više već ikada do sada raste novo, pozitivno saznanje: što više čovjek

može, to je veća njegova etička i moralna odgovornost prema resursu i okruženju.

Sadašnje opustošenje prirodnog resursa, pogotovo ljekovitog i aromatičnog bilja,

pokazatelj je lošeg stanja i ljudskog odnosa, individualnog i kolektivnog egoizma.

Pretjerana i neodrživa eksploatacija ljekovitog bilja ukoliko se nastavi ovim

tempom mogla bi i u bližoj budućnosti imati kao porazni krajnji ishod i za prirodu i

za čovjeka.

Dostupna literatura sa vrlo vrijednim sadržajima segmentarno obrađuje tematiku

ljekovitog bilja. Međutim, ova Studija obrađuje tematiku koja se odnosi na ukupan

razvoj MAP sektora, rasprostranjenost, klasifikaciju prema tržnosti, definiranje

statusa i određivanje „Kvota“ maksimalno dozvoljenog godišnjeg sakupljanja.

Savakako, Studija je podsticaj i drugim naučnim disciplinama da sačine „Crvene

liste“ u cilju uobličavanja svih segmenata u „Crvenu knjigu“ kao obvezujući konačni

dokument.

Uvjereni smo u činjenicu da dok čovjek koristi prirodu, on treba poštovati principe

održivosti a sakupljanje ljekovitog bilja nesmije biti predmet njegove samovolje već

pouke koje sa sobom nosi ova Studija. Ljubav na području okolinske etike

obavezuje nas na razumno osjećajan odnos prema njoj, prema održivosti, prema

ekološkoj kulturi.

11

UVOD Tokom pripreme za izradu studije, održan je veliki broj radno konsultativnih

sastanaka i rasprava sa aktivnim učešćem većeg broja predstavnika različitih

interesnih grupa u sektoru sakupljanja ljekovitog i aromatičnog bilja (MAP)1 i

drugih sekundarnih sirovina. Od njih su dobiveni korisni savjeti i usmjerenja prema

ciljevima i rješenjima za unapređenje sektora i mogućnosti da to bude jedan od

pravaca budućeg progresa u cilju većeg radnog angažmana stanovništva ruralnih

područja i održivosti resursa herbalnog sektora u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Ovaj sektor je u bliskoj prošlosti, nažalost, samo ohrabrivan i nedovoljno je

podstican, tako da je njegova transformacija prema progresu i održivosti išla veoma

sporo, moglo bi se reći da je više kočena nego podsticana. Nadamo se da će ova

Studija stvoriti klimu i pretpostavke koje će voditi prema razvojnim projektima u

ovoj oblasti, motivisati stanovništvo F BiH prema održivom sakupljanju,

organiziranom otkupu i preradi ljekovitog bilja i drugih sekundarnih šumskih

proizvoda, startnoj poziciji za izradu prve faze „Crvene knjige“ i putu prema

integracijama u EU.

Zadatak Studije je da predloži viziju razvoja sektora koja bi bila argumentovano

prihvatljiva sa prijedlogom konkretnih mjera i mogućnošću primjene u široj

proizvodnoj praksi, da stvori prtpostavke za izradu „Crvene knige – Faza I“,

odnosno definira „Crvenu listu“2 ljekovitih biljnih vrsta i predloži model kako

digitalizirati sistema (GIS-a) za upravljanje resursom ljekovitog bilja. Nastojanje da

se racionalno i održivo upravlja herbalnim sektorom utoliko je značajnije, ukoliko

se ima u vidu da su realne šanse da oblast sektora MAP može biti održiva, radno

intenzivna, profitabilna i izvozno orjentisana.

Svakako, Studija ukazuje na mjere i postupke održivog sakupljanja ljekovitog bilja i

drugih sekundarnih šumskih proizvoda sa akcentom na: procjenu resursa,

okolišnih i socijalnih aspekata, markiranja aktivnosti i uvjete za izradu „Crvene liste“

kao dijela konačnog dokumenta „Crvene knjige“.

Federacija Bosne i Hercegovine raspolaže sa velikim bogatstvom i raznovrsnošću

ljekovitih biljnih vrsta, gljiva, raznolikog ljekovitog jagodičastog voća (borovnica,

brusnica, šumska jagoda), kao i drugim različitim plodovima u skupinama

poljoprivredne i šumske vegetacije. Izučavanje i prijedlog mjera racionalnog i

održivog korištenja prirodnog potencijala za širu proizvodnu praksu, predstavlja

jedan od bitnih temelja za ukupan razvoj privrede. Ljekovito bilje i sekundarni

1MAP(Medicinal and aromatic plants)

2 Iba ovdje staviti: „Crvena lista“ sa crvenim popisima flore i faune čini konačni dokument „Crvenu

knjigu“

12

šumski proizvodi uglavnom su se izučavali sa aspekta privredne eksploatacije,

zanemarujući održivost i očuvanje ukupnog biodiverziteta. Bitno je naglasiti, da će

ovaj dokument-Studija biti temelj za druge makro-projekte i strategije, posebno

izradu konačnog obavezujućeg dokumenta „Crvene knjige“, koja je temeljna

obaveza prema očuvanju vlastitog biodiverziteta i evropskih integracija.

Da bi se obezbijedilo održivo i racionalno korištenje resursom samoniklog

ljekovitog bilja, nužno je pristupiti detaljnoj razradi svih aspekata, prije svega:

podizanju nivoa znanja kod sakupljača ljekovitog bilja, uspostavljanju dorađivačkih

i prerađivačkih kapaciteta, organiziranju tržišta, zaštiti okoliša i ukupne održivosti.

Iz navedenih i drugih razloga izvršena je obaveza identifikacije i metodologije

određivanja staništa, zatim određivanja statusa i procjene maksimalne dozvoljene

godišnje količine sakupljanja3, kako bi pojedine ljekovite biljne vrste trajno ostale

u svom definiranom statusu, ili iz nižih definiranih kategorija (rijetke, ugrožene,

rizične zaštićene) prelazile u kategoriju privredno važnih. Nažalost, eksploatacija

ljekovitog bilja i drugih šumskih proizvoda u većini slučajeva na ukupnom prostoru

F BiH, se obavlja na način koji nije u skladu sa pravilima i kodeksom racionalnog i

održivog i uzrokuje smanjenje biljnh vrsta ili njihov prelazak iz privredno važnih u

rijetke i zaštićene, često dovodi i do trajnog nestanka određene biljne vrste. Kod

opisa ljekovitog i aromatičnog bilja uključujući i ljekovito jagodičasto voće koristiti

će se sinonim MAP (Medicinal and aromaticplants), odnono nacionalni termin

herbalni sektor.

3 Procjena resursa ljekovitih biljnih vrsta i njihov status predstavlja dinamičan proces podložan stalnim

praćenjem i eventuelnoj izmjeni

13

2. VIZIJA, ZADACI I CILJEVI MAP SEKTORA

2.1 Vizija i zadaci razvoja

Vizija razvoja sektora ljekovitog bilja i drugih šumskih proizvoda temelji se na

opredjeljenju da se mobilizira i radno angažira značajan dio stanovništva, posebno

ruralnog područja F BiH u ostvarivanju ekonomskih i ekoloških aspekata. To može

biti objektivna, realna i apsolutno ostvarljiva formula za progres, pogotovo

područja u otežanim uvjetima življenja. Zapravo, Studija treba da definira i pojasni

niz pitanja u ovom sektoru, prije svega, mogućnosti racionalnijeg i održivog

sakupljanja samoniklih ljekovitih biljnih vrsta, održivost i očuvanje ukupnog

biodiverziteta, uzgoj i preradu, tržišne odnose, odredi statusa ljekovitih biljnih

vrsta, određivanje maksimalnog godišnjeg sakupljanja („Kvote“)“, te mjere i

postupke za izradu “Crvene liste“ ljekovitog bilja preduvjeta sa drugim crvenim

popisima za izradu „Crvene knjige“, kao obavezujućeg puta prema integracijama u

EU. Navedene mjere nije moguće odvojeno promatrati, zapravo, to je sinhronizirana

veza uzročno posljedičnih reakcija. Isto tako, veoma je važno pojasniti stanje

tržišta, regulatorni okvir, okolišnu i socijalnu održivost, uloge i odgovornost

interesnih grupa, koji su neophodni uslovi za unapređenje, profitabilan i održiv

sektor.

Studiju treba gledati kao dinamičan, "otvoren" strateški dokument, koji će s

vremenom trebati mijenjati i prilagođavati promjenama u okruženju, koji

predstavlja opći okvir i strateško plansko-programski dokument te je sredstvo za

učinkovitije i uspješnije upravljanje resursom ljekovitog bilja. U tom smislu,

sadržaj dokumenta treba promatrati i kao „živ program“, koji će omogućavati

potrebne promjene za razvoja ljekovitog bilja. Međutim, nema jednostavnih

rješenja koja će imati formulu brzog rješavanja navedenih aspekata. To je zapravo

proces postepene promjene (transformacije) koja uključuje niz dopunjavajućih

intervencija iz niza interesnih grupa, od kojih bi svaka trebala pružiti doprinos

dugoročnom cilju održive industrije MAP sektora. Fokus rješenja u sektoru MAP-a

(Medicinsko ljekovito i aromatično bilje) uključujući gljive i druge šumske proizvode,

iskazan je koordinacijom tri međusobno povezane funkcije:

U mijenjanju i oblikovanju novih mjera i programa, sukladno postavljenim

prioritetima i ciljevima, potrebno je osigurati sudjelovanje kako pojedinca tako i

lokalnih nositelja razvoja iz privatnog, javnog i civilnog sektora.

Analiziranje svih informacija vezanih za ovaj sektor.

Bilansiranje različitih interesa.

Implementacija dogovora i usvojenih ciljeva.

14

Proces revitalizacije MAP sektora podrazumijeva:

U najsažetijem obliku rečeno, vizija ukupnog razvoja MAP sektora može se odrediti

težnjom da se iz današnjeg nerazvijenog stanja obezbijedi ambijent koji će biti:

1.1. Zadaci u sektoru

Zadatak sektora ljekovitog bilja i pratećih postupaka između onoga što je ono sada

i što se od njega očekuje u budućnosti jeste:

Značaj izrade Studije jeste da obezbijedi okvir za lokalnu politiku upravljanja

resursom i ruralnim razvojem, koja će biti koherentna sa vlastitim i evropskim

principima, ali i sa prioritetima sveobuhvatne politike na nivou Bosne i

Hercegovine. Studija je pripremana uz stručne konsultacije na svim nivoima i na

temelju participativnog pristupa, kako bi se obezbijedilo da se njena

implementacija reflektuje podjednako na potebe svih područja u F BiH.

Strukturnu i organizacionu transformaciju.

Povećati profitabilnost i radno angažirati stanovništvo ruralnog područja.

Racionalno i održivo sakupljanje ljekovite biljne vrste i šumskih proizveda.

Definiranje svih mjera i postupka za izradu „Crvene liste“ ljekovitog bilja„

odnosno sastavnog dijela I faze Crvene knjige.

Za ruralno područje primjeren.

Sakupljanjem i kultivacijom ljekovitog bilja održiv.

Tehničko-tehnološki moderan.

Ekološki prihvatljiv.

Da postupcima sakupljanja i mjerama uzgoja daje proizvod koja će biti

prihvaćen od potrošača u zemlji i inozemstvu.

Osigura nivo profitabilnosti i održivosti.

Radno angažira veći broj stanovništva, pogotovo ruralnih područja.

Transformiše postojeću sakupljačku praksu i vodi je u proces revitalizacije i

održivosti.

15

2.2.Ciljevi

Najvažniji uži ciljevi koji treba da proisteknu iz ove studije su:

Definirati metodologiju identifikacije ljekovitih biljnih vrsta i sekundarnih šumskih sirovina u cilju kontrole i zaštite i uopće očuvanja biodiverziteta (Izraditi „Crvenu listu” ljekovitih biljnih vrsta kao Fazu I „Crvene knjige”).

Definirati metodologiju određivanja statusa šumskih nedrvnih proizvoda prema nacionalnom poimanju koji je u cjelosti kompatibilan sa evropskom nomenklaturom :

Odrediti maksimalnu količinu dozvoljenog godišnjeg sakupljanja pojedinih

ljekovitih biljnih vrsta kako ne bi iz privredno važnog statusa prelazile u

rijetke i rizične (godišnje „Kvote“ sakupljanja).

Izraditi konačnu metodologiju gospodarenja i upravljanja šumskim

resursom elektronskim, digitaliziranim sistemom zasnovanom na GIS4

tehnologiji.

Uspostaviti model interaktivnog kompleksnog sistema organizacije i

upravljanja MAP i sekundarnim šumskim proizvodima.

Opisati okolišnu i socijalnu procjenu MAP sektora i drugih sekundarnih

šumskih proizvoda i definisati prednosti i mogućnosti ostvarivanja profita u

racionalnoj eksploataciji, mjere i postupke racionalne eksploatacije, tržište,

mogućnosti i prednosti prerade i različite vidove podrške.

Strktno primjenjivati principe održive eksploatacije, te pravilno

uspostavljati odnose u lancu vrijednosti sakupljača i otkupljivača, poštovati

principe i interese države, zakonsku uravnoteženost, prelazak sa

tradicionalnog na održivo sakupljanje, pri čemu treba voditi računa da se

poštuju konvencije: CITES, GACP; i dr. Od posebne važnosti je asistiranje

sakupljačima i prerađivačima u cilju podizanja nivoa znanja s aspekta 4 GIS – Geografski Informacioni Sistem

Nestala – izumrla vrsta ( Extinct – „Ex) Jako ugrožena vrsta (Endagerend – „E“) Ugrožena i ranjiva vrsta (Vulnerabre – „V“) Rijetka ili potencijalno ugrožena vrsta (Rare – „R“) Nedovoljno poznata vrsta (Insuffciently Known – „K“)

16

plantažnog uzgoja pojedinih biljnih vrsta, primjeni metoda smanjenog

pritiska na biljne vrste iz prirodne populacije, upoznavanje sa sistemom

certifikacije („OK” i HACCAP, GACP), kao i sa ekonomskim, ekološkim,

socijalnim i zdravstvenim aspektima ovog značajnog sektora.

Pri postizanju ovih ciljeva od posebnog značaja su informacije kako bi postavka

ciljeva bila realna, a model upravljanja sekundarnim šumskim proizvodima održiv.

Kao ulazni parametri (inputi), veoma je važna raspoloživa dokumentacija o

upravljanju, eksploataciji, sabiranju, preradi, prometu, zaštiti samoniklih vrsta,

pedološkim svojstvima tla (karte), te karte klimatologije, privredno šumskih

osnova, vegetacije, nagiba terena, miniranosti područja, satelitski ili ortofoto

snimci, i sl.

17

3. PRISTUPI U RAZVOJU MAP SEKTORA

3.1 Metodologija pristupa u izradi Studije

Osposobljavanje i transformacija ukupnog MAP sektora, (Medicinal and aromatic

plants) i drugih sekundarnih šumskih proizvoda u održivu sakupljačku praksu i

proizvodnju može se postići na temeljima jasnih razvojnih vizija. Izrada ove Studije

upravo je izraz takvih potreba. Ovaj sektor spada u najslabije uređenu agrarnu

oblast, pa se s tim u vezi postavlja niz pitanja:

3.2. Polazišta i principi razvoja u sektoru

MAP sektor se smatra cjelinom koja nema čvrstih veza sa drugim privrednim

granama agrarnog sektora, iako može vezati za sebe niz ulaznih i izlaznih

interakcija sa brojnim subjektima, posebno prehrambeno prerađivačkim

kompleksom. Ovaj sektor zbog važnosti i mogućnosti većeg obima radnog

angažmana različitih struktura ljudi, u ruralnom području, treba postati održiv, pa

se progresivne inicijative za konkurentnost i tržišni princip nameću kao

dominantno opredjeljenje njenog razvoja. U praksi se to postže na sljedeći način:

Kako funkcionalno usmjeriti određen broj stanovništva ruralnog područja F BiH u

oblast sakupljanja, otkupa, uzgoja i prerade ljekovitog bilja i drugih šumskih

proizvoda (povećanje uposlenosti) ?

Kako tehnološki osposobiti prerađivačke kapacitete ?

Kako postići stabilno (održivo) poslovanje kod fizičkih lica (sakupljača) i pravnih

subjekata (otkupljivača i prerađivača)?

Kako postići konkurentnost na ino tržištu?

Kako obezbijediti širi asortiman?

Kako organizirati interesno povezivanje sakupljača, otkupljivača, prerađivača

(asocijacija – udruženje i sl.)?

Kako pristupiti digitaliziranim metodama GIS u upravljanju MAP sektorom?.

Stvaranjem makro-ambijentalnih uslova i veće razvojne podrške sektoru

(podsticajima).

Snagom mikro-marketinškog ponašanja, proizvodnje, tehničko-tehnološkim

poboljšanjem u otkupu i preradi, iznalaženjem tržišta (posebno ino tržišta),

podizanjem nivoa znanja.

Organiziranim i digitalnim upravljanjem MAP resursom na održiv način.

18

Objektivno od MAP sektora može se očekivati da postane značajniji sudionik u

upošljavanju stanovništva u ruralnim područjima F BiH. To se može postići u

kombinaciji sljedećih činioca:

Održivim sakupljanjem i proizvodnjom, uspostavljanjem otkupa i

dorađivačkih kapaciteta.

Tržišno i profitno oblikovane ponude i potražnje (najvažniji faktor).

19

4. MAKRO OKVIRI I RAZLOZI ZA RAZVOJ MAP SEKTORA 4.1. Procjena okolišnih i socijalnih aspekata MAP sektora.

Na ukupnom području BiH sakupljači ljekovitog bilja nisu organizirani i uglavnom

su sve aktivnosti individualne naravi. Sakupljanje bilja je sezonskog karaktera i

uglavnom je konbinovano sa drugim aktivnostima iz domena agrarnih djelatnosti.

Sakupljači ljekovitog bilja i drugih šumskih proizvoda prodaju otkupljivačima

sirovinu, prije svega, pravnim osobama. Samo se oko 30% anketiranih proizvođača

u F BiH izjasnilo da su organizirani od strane kupaca. U cjelini posmatrano zarade

sakupljača nisu adekvatne, 60% sakupljača se izjasnilo da nisu ostvarili fer cijenu

sakupljenog bilja. Analiza lanca vrijednosti sakupljenog bilja ukazuje na činjenice:

Većina sakupljenog ljekovitog bilja (90%) usmjerena je prema ino tržištu.

Pravičnost u pogledu trgovinskih relacija ne odnosi se samo na cijenu, već ona

podrazumijeva i raspodjelu rizika, obuke, transporta, avansnog plaćanja i dr. Za

većinu sakupljača kratkoročne potrebe za zaradom su u prvom planu. Prekomjerna

eksploatacija resursa direktna je posljedica njihovog siromaštva. Nedostatak

znanja dovodi do neodržive prakse i kompromitira njihovu sposobnost da ostvare

adekvatne zarade u budućnosti. Racionalni odgovor ovakvim činjenicama je da se

sektor ljekovitog bilja i gljiva revitalizira na potpuno drugačijim principima. Za sada

ne postoje nikakve kontrole u vezi sa sakupljanjem u sektoru MAP. Bez obzira na

navedene okolnosti potražnja je glavna determinanta o količinama bilja koje se

sakupljaju, te u značajnoj mjeri cijena od strane kupca. Ukoliko nema adekvatne

cijene tada neće doći do komercijalnog sakupljanja.

4.2. Analiza profita i trgovinski odnosi

U sakupljanju ljekovitog bilja, gljiva i drugih sekundarnih šumskih proizvoda u F

BiH uključen je značajan broj ljudi ruralnog područja, različite spolne i starosne

strukture: 15% je mlađih sakupljača, 55% ljudi je srednje starosne dobi uglavnom

žena i 30% sakupljača pripada kategoriji starijih ljudi.

Općenito uzevši, sve grupe sakupljača imaju otežane ili veoma teške životne uvjete.

U nekim područjima za pojedine porodiceili cijela naselja ostvaruju prihod od

ljekovitog bilja i gljiva, kao primaran za egzistenciju, ili prostu reprodukciju, za

Sakupljači primaju manji dio vrijednosti sakupljene sirovine. Veleprodaja je u značajno povoljnijem odnosu od sakupljača. Maloprodaja dobije najveću vrijednost od sakupljene sirovine.

20

neke sakupljače to predstavlja do 50% njihovog prihoda, dok je veliki broj

stanovništva ruralnog područja u velikoj mjeri, ili isključivo ovisan od ovog resursa.

Sakupljači i uzgaivači ljekovitog bilja su među najsiromašnijim grupama ljudi.

Prihodi koji dolaze od sakupljanja često su nekonzistentni. Povećanje profita za

sakupljače ljekovitog bilja i gljiva može se postići na sljedeći način:

4.3.Organizacioni aspekti

Nema jednostavnog rješenja za transformaciju i revitalizaciju postojećeg

upravljanja MAP sektorom koji će poslovati na održivoj osnovi. To je proces

postepene promjene koja uključuje niz dopunjavajućih intervencija iz niza

interesnih grupa (javni i privatni sektor, civilno društvo, trgovinski odnosi i dr.) od

kojih svaka treba da nastoji pružiti doprinos dugoročnom cilju održive industrije.

Dakle, pored privatnog sektora koji bi trebao imati vodeću ulogu i drugi subjekti

značajno trebaju utjecati na strateška opredjeljenja u sektoru MAP. Ovo je zbog

toga što je indentifikacija nekih rješenja koja mogu biti atraktivna, često ometana

od strane interesnih grupa koji u MAP sektoru vide samo profit u lancu vrijednosti i

odsustvom ozbiljnijih organizacija koje mogu artikulirati i predstavljati mišljenje

sakupljača. Koordinirajuća uloga je efikasna kada ima više međusobno povezane

funkcije:

Povećati učešće u lancu vrijednosti i omogućiti sakupljačima da dobiju veću

proporciju vrijednosti.

Veću cijenu kroz dodanu vrijednost.

Obezbijediti tržište za mogućnost prodaje većih i raznovrsnijih proizvoda i

stvaranju direktnih trgovačkih veza (najvažniji segment).

Pokretanje inicijativa fer trgovine.

Održivo sakupljati ljekovito bilje kao mjeru postojanosti i stabilnosti biljnih

vrsta i ukupnog biodiverziteta.

Analiziranje informacija ( informacije koje se odnose na interesne grupe). Balansiranje interesa (proces i mjesto gdje sve strane mogu izraziti svoj

interes). Realizacija dogovora (poduzimanje akcija onako kako je dogovoreno). Mobilizacija financijskih, ljudskih i tehničkih resursa.

Koordinaciju akcija.

21

4.4.Pokretači za revitalizaciju MAP sektora

Posljedica teških ekonomskih prilika najviše se odražava na sektoru MAP (

uglavnom dominira neracionalna eksploatacija ukupnog resursa–narušavanje

biodiverziteta), pogotovo što je u ovoj oblasti vrlo malo regulative, ili je ista

arhaična (bez obzira na činjenice kodeksa CITES i Konvencije o biološkoj

raznovrsnosti, te postojećem Zakonu o okolišu).

U bliskoj vezi sa pokretačima upravljanja lanca snadbijevanja niz je pravnih i kvazi

pravnih instrumenata koji nastoje zaštititi određene vrste ili promovisati održivu

industriju.

Jedan od bitnih faktora regulative za racionalnu eksploataciju u oblasti MAP su

smjernice za dobru praksu u poljoprivredi koje strogo upućuju na zaštitu i

održavanje biološke ravnoteže.

4.5. Zarada kao pokretač

Za veći broj stanovništva u otežanim uslovima privređivanja egzistencija ovisi o

sakupljanju ljekovitog bilja i između ostalog, zato bi trebao da postoji dodatni

motiv da se osigura kontrola i da se sakupljanje obavlja na održiv način. Neodrživa

praksa je:

Navedeni pokazatelji ukazuju na činjenice da postoji jak argument da je održiva

eksploatacija resursa MAP-a i fer ponašanje u trgovinskim odnosima u interesu svih

koji su uključeni u taj lanac. Poštivanje vrijednosti i usvajanje održivih praksi imaju

za krajnji rezultat održivost poslovne logike i smisla razvijanja ovoga sektora. S

obzirom da su stavovi onih koji su uključeni u trgovinu od fundamentalnog značaja,

bitno je promovisanje i jačanje ovih pokretača. Konkretno, promovisanje

razumijevanja sakupljača, uzgajivača, prerađivača i trgovaca bilo bi izuzetno

korisno. Može se identificirati niz načina pomoću kojim bi se poboljšao prihod ljudi

uključenih u MAP sektor:

Povećati učešće u lancu vrijednosti i omogućiti sakupljačima da dobiju veću proporciju vrijednosti.

Omogućiti sakupljačima da dobiju bolju cijenu kroz dodatnu vrijednost.

Omogućiti sakupljačima da prodaju veću količinu proizvoda.

Rezultat siromaštva (sakupljači žele „ad hock“ zaradu, čime se prouzrokuje prekomjerna eksploatacija).

Nedostatak znanja i nepostojanje tehnike branja. Dominacija i provođenje interesa onih grupa kojima nije stalo do resursa.

22

U potencijalne aktivnosti koje bi omogućile sakupljačima da dobiju veću vrijednost spadaju: Neki od načina na koji sakupljači također, mogu dobiti veću vrijednost su:

Da bi sakupljači prodavali veću količinu proizvoda potrebno je da se poveća opća

potražnja iz oblasti MAP sektora. To zapravo znači i povećan izvoz i povećanu

potrošnju na lokalnom tržištu. Važno je uočiti sinergiju između strategija za

poboljšanje cijena koje primaju sakupljači i strategija za rast cjelokupnog tržišta.

Zarada sredstava za život onih koji su uključeni u MAP sektor, treba da se poboljša

i da postane sigurnija na način:

Napori da se sakupljači ojačaju putem udruživanja, educiranjem i drugim organizacionim mjerama.

Napori da se uvedu ograničenja koja će smanjiti ili potpuno eliminisati nelojalnu konkurenciju.

Pružanje aktivnih informacija sakupljačima o tržištu. Pružanje podrške u stvaranju direktnih trgovačkih veza. Nastojanje da se u lancu vrijednosti poboljša efikasnost. Nastojanje da se pokrene inicijativa „fer trgovine“.

Poboljšanje kvaliteta proizvoda (poboljšanjem kvaliteta svoga proizvoda sakupljači bi mogli diktirati veću cijenu, bolji pristup tržištu).

Dobivanje organskih i/ili drugih formi certifikacija. Poduzimati veće aktivnosti za doradu i preradu proizvoda.

Održivo sakupljanje treba da donese i kratkoročnu i dugoročnu korist. Upravljanje resursom treba da obuhvati: zaštitu ugroženih vrsta, jasnu

kontrolu resursa nad pravom vlasništva, educiranje nad sakupljačkim aktivnostima.

Pomoć interesnim grupama da rade na održiv način (podrška formiranju i razvoju udruženja za ljekovito bilje i gljive, podrška planovima upravljanja, obučavanje sakupljača o mjerama i postupcima, te tehnikama sakupljanja).

Jačanje napora za uzgoj, posebno rizičnih i ugroženih ljekovitih biljnih vrsta.

23

4.6. Inicijative za održivo sakupljanje

Održivo sakupljanje podrazumijeva da se dugoročna korist može smatrati dobrom i

općom privilegijom. U situaciji otvorenog pristupa resursu važno je njegovo

efikasno upravljanje koje treba uključivati mehanizme za kontrolu prava korištenja

privatnosti i uopće resursa. Pored uključivanja fizičkih i pravnih subjekata koji se

oslanjaju na resurs i koji žele kontrolisati prava korištenja, sistem upravljanja mora

obuhvatati jasne, odgovarajuće kaznene mjere. Zaštita, očuvanje i promovisanje

okoliša suočena je sa različitim preprekama, a to se ogleda kroz:

Racionalno upravljanje resursom MAP podrazumijeva određivanje „Kvota“ za

posebne oblasti branja MAP sektora. Uvođenje„Kvota“ podrazumijeva i

„Identifikaciju ljekovitih biljnih vrsta“ za svaku općinu, te njihovo razvrstavanje u

status: privredno važnih, rijetkih, rizičnih, zaštićenih (Ovakva metodologija za

ljekovite biljne vrste zbog privrednog značaja ima praktičnu nacionalno obilježje i

korespondira sa metodologijom evropske nomenklature).

4.7. Statusno privredne (tržne) kategorije

Veliki broj ljekovitih biljnih vrsta predstavlja značajan, ali nedovoljno iskorišten

privredni resurs. Sve veća potreba probirljivog i suptilnog potrošača i tržišta za

ljekovitim biljem i njihovim proizvodima nameću obavezu za racionalnim

sakupljanjem i očuvanjem ukupnog biodiverziteta. Na prostoru F BiH identificirano

je ukupno 49 ljekovitih biljnih vrsta koje se po privrednoj važnosti mogu razvrstati

u tri kategorije:

Kao najefikasniji način u zaštiti resursa samoniklog ljekovitog biljka jeste izrada dokumenta koji će definisati njihov status (privredno važna, rijetka, rizična, zaštićena), te omogućiti Šumskim društvima da u sklopu svojih aktivnosti izdaju potvrde o maksimalno dozvoljenim godišnjim količinama sakupljanja različitih vrsta ljekovitog bilja za određena područja „Kvote“.

Kategorija I – dominantno privredne ljekovite biljne vrste.

Kategorija II – manje privredno dominantne ljekovite biljne vrste. Kategorija III – sekundarne privredne biljne vrste.

Neadekvatni institucionalni okviri i kapacitet za implementaciju zakona. Nefikasna koordinacija na lokalnom, pogotovo na državnom nivoa. Slabi društveni i ekonomski uvjeti za provedbu mjera.

24

Iz okolišne i socijalne procjene jasno je da:

Održivo sakupljanje ljekovitog bilja vodi prema:

Iako se u principu socijalna i okolišna održivost tretiraju posebno, cijenimo da se

mogu jedinstveno razmatrati. Socijalna održivost odnosi se na sakupljače ljekovitog

bilja, a sigurnost, održivost i zarada velikog broja ljudi u rauralnom području

upravo ovisi od održive upotrebe resursa.

4.8.Certifikacija

Certifikacija je dokazni dokument koji potvrđuje da je proizvod usklađen sa

pravilima i kriterijima certificiranog pravila. Certifikacija ljekovitog bilja suočena je

sa problemima:

Certifikacija u oblasti ljekovitog bilja znači:

Stvaranju ekonomske vrijednosti (ekonomska održivost). Smanjenju siromaštva (socijalna održivost). Štiti bazu okolišnih resursa (okolišnsa održivost).

Zarade sakupljača ljekovitog bilja i gljiva nisu ni adekvatne ni sigurne. Kod sakupljača, veletrgovca i maloprodaje postoji prostor za pravičniju

raspodjelu. Identificiran je izvjestan broj privredno važnih ljekovitih biljnih vrsta koje su u

riziku da dobiju status, rijetke, ugrožene i zaštićene biljne vrste. Nivo znanja kod sakupljača ljekovitog bilja i gljiva je na niskoj razini. Kompanije koje se bave otkupom ljekovitog bilja nisu organizovale i educirale

sakupljače i imaju odgovornost za očuvanje biodiverziteta.

Nedostatak ekološkog znanja; Neizvjesna realizacija tržišne koristi od certifikata; Neiskustvo sa certifikacijom za dostizanje standarda većih nivoa.

Da potiče iz okoliša koje je postojano i ima održiv rast; Da bude sakupljeno na način koji ne narušava održivost i biodiverzitet; Da potiče iz jasno definiranog područja branja; Da ga sakupljaju educirani berači sa poznatih područja.

25

5. UZGOJ LJEKOVITOG BILJA Povećanje površina uzgajanih ljekovitih biljnih vrsta rezultat je sve veće potražnje

prerađivačke industrije kojoj je potrebna sirovina ujednačenog kvaliteta za

preradu. Samoniklo ljekovito, aromatično i medonosno bilje što zbog različite

genetske strukture genotipova, papulacija, i sl., što zbog različitog supstrat na kome

se proizvodi ili različite plodnosti tla te agroekoloških uvjeta uzgoja, u konačnici

imaju različit kvalitet proizvoda. Sjetvene površine ljekovitih biljnih vrsta

povećavaju se iz godine u godinu.

Plantažni uzgoj ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja u privrednom smislu

ovisan je prije svega, od agroekoloških uslova, tipa zemljišta, nadmorske visine,

sjemena i sadnog materijala, agrotehnike proizvodnje, njege usjeva i žetve (berbe).

Ljekovite biljne se može uzgajati na većini tipova oraničnih zemljišta. Iako

preferiraju plodnijim i ocjeditijim zemljištima dobrih fizičkih i hemijskih osobina,

iako uzgoj ljekovitih biljnih vrsta u najvećoj mjeri ovisi o tipu zemljišta i

nadmorskoj visini.

5.1 Kategorije zemljišta pogodne za uzgoj ljekovitih biljnih vrsta

Kalkomelanson

Pogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj: Čubrić – Satureja hortensis; Dimnjača – Fumaria officinalis; Kantarion – Hypericum perforatu; Lanilist – Linaria officinalis; Nana paprena – Mentha piperita. Ranker

Pogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj: Lincura – Gentiana lutea; Dupčac – Teucrium chamaedrys; Artičoka – Cynara cardunculus; Kunica – Achillea millefolium. Smonice

Pogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj: Metvica – Mentha piperita; Miloduh – Hyssopus officinalis; Anis – Pimpinella anisum. Kalkokambisol

Pogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj: Arnica – Arnica montana; Crvena pustikara – Digitalis purpurea; Maslačak – Taraxacum officinalis.

Pogodnost uzgoja ljekovitog, aromatičnog i medonosnog bilja ovisi o:

Tipovima i bonitetnim kategorijama zemljišta. Nadmorskoj visini

26

Lesivirano tlo Pogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj: Estragon – Artemisia dracunculus; Bosiljak – Ocimum basilicum; Bijeli šljez – Althaea officinalis; Matičnjak – Melissa officinalis Eutrično smeđe tlo

Pogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj: Miloduh – Hyssopus officinalis; Hren – Armoracia lapathifolia; Gorocvijet – Adonis vernalis. Distrično smeđe tlo

Pogodne ljekovite biljne vrste za uzgoj: Kaćun – Orehis morio; Borač – Borago officinalis; Gavez – Syntitum officinalis.

5.2.Plantažni uzgoj u odnosu na nadmorsku visinu

Nizijski (niže nadmorske visine sa blagim uzvišenjima 180 – 600 m), Neven –Calendula officinalis; Majčina dušica –Thymus serpilum; Bosiljak –Ocimim basilicum; Estragon –Artemisia dracunculus; Kunica –Achilea millefolium; Čubar – Satureja hortensis; Bijeli sljez –Althaea officinalis; Komorač –Foeniculum vulgare; Gavez – Synthitum officinalis; Kamilica –Matricaria chamomila; Brdski ( veće nadmorske visine 600 – 1000 m), Kaćun –Orchis morio; Kopar –Anethum graveolens; Maslačak –Taraxacum officinalis; Metvica –Mentha piperita; Hren –Armoracia lapathifolia; Planinski rejon (venadmorske visine od 1000 m ). Lincura –Genitiana lutea; Arnika –Arnica montana; Artičoka –Cynara earduneulus; Crvena pustikara –Digitalis purpurea. Ljekovite biljne vrste koje nisu razvrstane u grupu po nadmorskoj visini mogu se uzgajati na svimm proizvodnim područjima.

27

6. SMJERNICE I PREPORUKE ZA MAP SEKTOR

Revitalizacija MAP sektora može značajno doprinijeti stvaranju ekonomski

opravdanog privrednog ambijenta u ruralnim područjima. Međutim, pokretanje

ovoga sektora se može prepoznati samo kao jedan i nikako kao jedini pokretački

impuls života na selu, koji uključuje: stvaranje prostorne demografske slike u

odnosima selo-grad. Polazeći od činjenica da je progres agrarne privrede u oblasti

herbalnog sektora (MAP) moguć, budući pravci razvoja ovog sektora trebaju se

temeljiti na principima:

Opće preporuke o Finansijskim inputom dati podršku programima koji se odnose na

MAP sektor u oblastima: racionalne i održive eksploatacije samoniklog ljekovitog bilja, plantažnom uzgoju i preradi.

Preporuke koje se odnose na okruženje o Upravljati resursom herbalnog sektora na održiv način i pridržavati

se međunarodnih i vlastitih institucionalnih okvira/pravni okviri.

Preporuke koje se odnose na podizanje nivoa znanja o Formirati stručni tim na nivou savjetodavne stručne službe i educirati

stanovništvo za mjere i postupke sakupljanja , uzgoja i prerade ljekovitog bilja..

Preporuke koje se odnose na lanac vrijednosti o Ukupne finansijske inpute herbalnom sektoru (proizvodu) dogovarati u

kontekstu sakupljač-otkupljivač-trgovac. Ukoliko se dogovoreni principi izigravaju moguće je uvesti strožija ograničenja na korištenje resursa.

28

29

7. PESTLE I SWOT ANALIZA

Prednosti/Strenghts BIH raspolaže sa velikim bogatstvom i

raznovrsnošću ljekovitih biljnih vrsta.

Kvalitet bilja je iznad prosječnih

evropskih vrijednosti. Veliki broj različitih

struktura stanovništva opredijeljen je za

sakupljanje ljekovitog bilja. Pored

tradicije, izražen je i povećan nivo znanja.

Opća je ocjena evropskih eksperata da je

ipak učinjen napredaku u MAP sektoru.

Izvozom ljekovitog bilja popravljamo

platno deviznu poziciju BIH.

Tehnička / Tehnological MAP sektor se u velikoj mjeri temelji na

izvozu čiste supstance. Nije usklađen

proizvodni i prerađivački sektor, mali je

broj prerađivača.

Mogućnosti/Opportunities

Strana ulaganja – predpristupni fondovi.

Fleksibilna privredna struktura. Veća

potpora ruralnim područjima. Izvoz

sirovine i proizvoda certificiranih kao

organski. Veliki potencijal i raznovrsnost

MAP sektora.

Socijalna / Social Dominira siromaštvo u ruralnim

oblastima.Veliki je pritisak na prirodne

resurse u nekim ruralnim oblastima.

Veliki broj porodica isključivo živi od

MAP sektora.

Politička/Political

Otvaraju se mogućnosti izvoza

ljekovitog bilja ali i za prijetjerano i

neracionalno korištenje resursa. U BiH

revitalizaciju MAP sektora treba tražiti

na stazi EU integracija.

Ekonomska / Economic Sve je veća konkurencija u MAP

sektoru na međunarodnim tržištima.

Pritisak na marže profita od strane

svjetskih kompanija i pojavljivanje

snažnih ino brendova na integrisanom

evropskom tržištu može predstavljati

prijetnju vlastitoj inertnosti. MAP

sektor je izvozno orjentiran, radno

intenzivan i visoko profitabilan.

Slabosti/Weaknesses

Nedovoljno su za sada iskorišteni prirodni

potencijali. Nedovoljni i nepovoljni

financijski inputi za potpore u ruralnim

sredinama. Nedostatak investicionih

potpora za kapitalna ulaganja u uzgoju i

preradi. Nedotatak nacionalnih direktiva u

cilju zaštite resursa od prekomjerne

eksploatacije.

Pravna /Legal Status BiH kao potencijalnog kandidata za

članstvo u EU nameće obavezu primjene

međunarodne i nacionane regulative u

MAP sektoru.

Prijetnje/Threats

Izražena konkurencija od strane većih

privrednih centara u MAP sektoru.

Migracioni procesi-trend iseljavanja mladih i

obrazovanih ljudi iz ruralnih područja.

Nestabilnost društveno-političkog okruženja.

Nizak nivo konkurentnosti vlastitih

proizvoda. Opasnost od narušavanja

biodiverziteta.

Okolišna / Environmental Sve oštrija ograničenja u pogledu

zaštite životne sredine obavezuju na

izražen oprez mjere i postupke za

očuvanje biodiverziteta.

30

31

8. STANIŠTA, INVENTARIZACIJA I DIGITALIZACIJA MAP SEKTORA

8.1. Određivanje staništa

Briga o prirodnom bogastvu i biološkoj raznolikosti postaje ne samo bitna tema, već

i predmet odgovornosti svake zemlje. Iz dana u dan postavljaju se pitanja da li smo

naučili upravljati prostorom, znamo li dovoljno o biološkoj raznolikosti, kakav će

učinak imati neka ljudska aktivnost i sl. Na ova i druga pitanja u kontekstu

očuvanja prirode i održivog razvoja obavezuje nas i vlastito zakonodavstvo, ali i

međunarodne konvencije, direktive i obavezujuće smjernice. Pretpostavke

uspješnog planiranja zaštite prirode temelje se na valjanim podacima o prostoru.

Bez znanja o biološkoj raznovrsnosti i njezinoj prostornoj rasprostranjenosti nije

moguće donositi bilo kakve odluke o procjenama koje su u skladu sa aktiuvnostima

na izradi faze I „Crvene knjige“ kao obaveznog dokumenta u pristupu EU

integracijama. Raznolikost staništa nekog područja sa aspekta iskorištavanja MAP

sektora usko je povezana s agroekološkim uvjetima, prije svega s geografskim

položajem, hidrografskim uvjetima, pogotovo sa pretjeranim antropogenim

utjecajem. S povećanjem ljudske aktivnosti u prekomjernoj eksploataciji ljekovitih

biljnih vrsta izvorna se staništa uništavaju sve brže, zato su i razumljiva nastojanja

međunarodne zajednice da se zaštiti i očuva raznolikost staništa izradom „Crvene

knjige“. Dakle utjecajem čovjeka na mjestima primarnih prirodnih staništa nastala

su nova sekundarna ili antropogena staništa. Klasifikacija staništa koja je

relevantna u EU najvećim dijelom se temelji na vegetaciji, a posebno na

rasprostranjenosti i raznovrsnosti ljekovitih biljnih vrsta.Da bi se ciljevi

inventarizacije i procjene resursa MAP sektora mogli ostvariti potrebno je

dominantna staništa markirati, inventarizirati, kartirati, digitalizirati i u određenim

vremenskim razdobljima pratiti radi sprečavanja eventuelnih negativnih utjecaja i

mogućih radikalnih promjena.

8.2. Inventarizacija, kartiranje i praćenje stanja staništa.

Inventarizacija staništa obuhvata niz postupaka koji na posljetku rezultiraju

jedinstvenim popisom svih staništa na određenom prostoru (općini, kantonu ili

širem području). Inventarizacija staništa jedan je od prvih i početnih koraka za sve

buduće postupke (ukoliko je cilj samo inventarizacije ljekovitih biljnih vrsta onda

se ona provodi po relevantnim fitocenološkim principima, ukoliko je cilj

kompleksne inventarizacije onda se provodi detaljan popis flore i faune staništa).

Dakle, utvrđujemo pojam koja staništa imamo (prirodna ili antropogena). Svako

stanište treba obilježiti imenom i kodom. Na temelju navedenih podataka pravi se

karta u GIS-u. Karta ima za cilj da odgovori na pitanje „gdje se neko stanište nalazi“,

tj. kakav je prostorni raspored staništa. U kartu se ubacuju podaci sa terena o

32

rasprostranjenosti i raznovrsnosti, zatim obilježavanje zaštićenih ili područja

specifičnih karakteristika i praćenju promjena na staništu tokom vremena. Bez

obzira na postupke kartiranja i staništa tehnikama i metodama daljinskog

promatranja(izrada i analiza satelitskih snimaka i aerofotogrametrija) uvjek su

potrebna terenska istraživanja, pa zato i jeste ovo stalan proces. Kartiranje staništa

se ograničava na jedan od sljedećih načina:

Periodično ponavljanje kartiranja staništa istovremeno je i oblik praćenja promjena staništa. Ponavljanje kartiranja upozorava na promjene koje nastaju u rasprostranjenosti i raznovrsnosti određene biljne vrste.

Prije nego se pristupi kartiranju ili praćenju stanja neophodno je vladati sa tematikom kartiranja:

Upotreba karata i snimaka na terenu satojala bi se od bilježenja položaja na

staništu uočenog u prirodi koordinatama ili ucrtavanja površine ili položaja nekog

staništa na podlogu prikladnog mjerila. Manje vidljive promjene efikasnije je

kartirati GPS uređajima.

Geografski (zaštićeno ili neko drugo specifično područje). Tematski (kartiraju se samo određeni tipovi staništa - MAP sektor). Geografsko tematski (kartiraju se samo određeni tipovi staništa na

određenom geografski ograničenom području).

Šta je cilj kartiranja ? o potrba za većim brojem podataka o staništima nekog

područja, o ustanoviti promjene površina na području koje neko stanište

zauzima, o ustanoviti promjene koje se događaju na staništu, kako bi se mogao procijeniti

stepen ugroženosti određene biljke.

Šta kartirati i koje promjene pratiti ? o staništa nekog područja, o samo određeni tip staništa npr. MAP sektor, o promjene u sastavu staništa.

Kako osigurati vrijednost podataka ? o primijeniti metode kartiranja staništa kartografskim podlogama i aero

satelitskim) snimkama, o primijeniti metode kartiranja staništa na tačkastim lokalitetima, o primijeniti metod rada na trajnim plohama sa odgovarajućom

opremom.

33

Topografske karte su obavezan dio pomagala kojima se služimo za namjene:

potrebe inventarizacije, kartiranja i praćenja stanja, za planiranje, za pomoć u

kretanju i snalaženju na terenu, za bilježenje podataka, izvještavanje i td.

Daljinsko posmatranje je sakupljanje podataka o predmetu posmatranja

odgovarajućim instrumentima sa veće ili manje udaljenosti. U načelu radi se o

snimkama iz satelita. Pri aerosnimanju koriste se instalirani navigacioni uređaji koji

upravljaju radom kamera. Ovakvi snimci mogu se koristiti za izradu topografskih i

katastarskih baza podataka, urbanističko i prostorno planiranje, analizu i praćenje

stanja nekog staništa i mnoge druge namjene.

8.3.Upotreba digitalnih pomagala

Za kartiranje i praćenje staništa mogu se upotrijebiti digitalna pomagala: GPS

uređaji, internet, GIS i dr. Namjena ovih pomagala je geokodiranje lokaliteta,

bilježenje dodatnih podataka, njihovo pohranjivanje, te obrada i analiza,

Upotreba GPS uređaja ima namjenu brzog određivanja položaja neke tačke bilo

gdje u prostoru. Rad mu se temelji na prijemu radio signala koje emitiraju sateliti.

Mjerenjem vremena puta signala ručni uređaj može izračunati svoj položaj i

prikazati ga korisniku u obliku kordinate ili položaja na karti. Prednosti korištenja

GPS uređaja su višestruke: brzina, preciznost, jednostavnost rada. U kartiranju

staništa i praćenju stanja GPS ima ulogu uređaja za geokodiranje mjesta rada:

Upotreba interneta može se uspješno iskoristiti za geokodiranje lokaliteta na kome je markirano neko stanište. Preduvjet je pristup internetu zadovoljavajućom brzinom i osnovno znanje o radu računalom te odgovarajuća podrška i usluga. Geografsko informacioni sistem – GIS sistem je za prikupljanje, spremanje, provjeru, integraciju, upravljanje, analizu i prikaz podataka koji su prostorno povezani. Za upotrebu GIS-a obično je potrebna baza podataka i odgovarajući program.

Bilježenje položaja tačkastog lokaliteta nekog staništa u svrhu kartiranja staništa

Bilježenje požaja tačkastog lokaliteta nekog staništa u svrhu naknadne potpore tumačenju sadržaja satelitske snimke.

Bilježenju položaja sredine ili uglova ploha na kojoj se obavlja praćenje.

Bilježenje oblika i položaja koje stanište zauzima u prostoru.

34

Primjenu GIS-a u MAP sektoru možemo upotrijebiti na više načina, praktičnih,

stručnih, posebno u spoju sa daljinskim promatranjem za pripremu aktivnosti na

markiranju i indentifikaciji ljekovitih biljnih vrsta, njihovoj rasprostranjenosti i

raznovrsnosti, pohranjivanje ovih podataka, analizu rezultata, planiranje budućih

aktivnosti. S ovako adekvatnim podacima u GIS –u moguće je iste prikazivati

kartografski na tematskim podlogama različita sadržaja, analizirati područje

pojavljivanja nekog staništa ili npr. promjene brojnosti neke biljke na staništu.

GIS se koristi kao sredstvo za podršku procesu odlučivanja i može značajno

doprinijeti osmišljavanju administrativnih i upravnih procedura koje su efikasnije,

transparentne i jednostavne za upotrebu u velikom broju djelatnosti, prema tome i

u MAP sektoru. GIS može ubrzati razne vrste svakodnevnih radnih postupaka i

brzim dostavljanjem ažuriranih podataka pomoći donošenju odluka o velikom

broju važnih pitanja uz istovremeno pružanju visokog kvaliteta.Svaka odluka koja

uključuje prostorne aspekte, poput situacija gdje je potrebno odlučiti gdje se nešto

treba, odnosno ne treba uraditi, može se donijeti uz pomoć GIS-a. Traženje

podataka, koje bi inače oduzelo mnogo vremena, je ovdje automatizirano. Moguće

je jednostavno odrediti područja podesna za određene aktivnosti kao, prije svega

raznovrsnost i rasprostranjenost određenih ljekovitih biljnih vrsta, promjene koje

se događaju raznim utjecajima u odnosu na startnu poziciju unosa podataka,

promjenu definiranih „Kvota“ i dr. Glavni proizvod svake GIS aplikacije je tematska

mapa koja daje prikaz trenutne situacije i/ili mogućih rješenja.

Prednosti koje nudi GIS u MAP sektoru: GIS predstavlja kombinaciju hardvera, softvera i podataka. On kombinira grafičke

podatke u vidu mapa sa dodatnim podacima u vidu tabela (baza podataka).

Prema našim procjenama najefikasnija je elektronska forma-digitalizacije upravljanja MAP sektorom, a zbog velikog broja i obima postojećih podataka nužno je korištenje GIS-a.

Kvalitetno donošenje odluka sa novim mogućnostima analize podataka Brži uvid u podatke Bolja komunikacija sa općinama i kantonima. Rukovanje velikim količinama podataka Povećana transparentnost i efikasnost u javnim procedurama. Bolja raspodjela istraživanih ploha resursa MAP sektora. Jednostavna identifikacija odgovarajućih lokacija za indentifikaciju

ljekovitih biljnih vrsta.

35

Digitalna mapa unutar GIS-a sadržava tri ključna elementa: područja, linije i tačke.

Područje može predstavljati parcelu, ili prostor pod ljekovitim biljem. Linije

mogu predstavljati pravce rasprostranjenosti određenih biljnih vrsta. Svaki od

ovih elemenata prikazanih na mapi je povezan sa bazom podataka koja sadrži dalje

informacije kao što su veličine ploha, naziv, uslovi/stanje, ograničenja ili vlasnički

posjed.

Prvi korak u podešavanju GIS-a je kombiniranje podataka iz različitih izvora kao i

podataka koji daju različite informacije. Za osnovu se obično uzimaju zračne

fotografije i mape odabranih lokaliteta na kojima je u startnoj poziciji određen broj i

vrsta ljekovite biljke. Također, preko fotografije je moguće postaviti postojeći plan

maksimalnog godišnjeg sakupljanja biljaka „Kvotu“, kao dodatni podatak. Tako

dobivamo potpuno novi uvid u podatke. Plan se vrlo lahko može uporediti sa

stvarnim prikazom. Na ovaj način je moguće utvrditi prekomjerno sakupljanje i

ugroženost pojedine ljekovite biljne vrste.

Čemu služi GIS? Upotreba GIS-a nudi razne prednosti koje se mogu sažeti u tri kategorije: Šta se postiže GIS-om?

povećanje efikasnosti, visok kvalitet odluka i poboljšane usluge.

Brži uvid u podatke. Automatizirana obrada standardnih procedura i koordiniran razvoj. Istovremeno korištenje od strane više korisnika kombinacija podataka iz

različitih izvora informacija, uključujući podatke sakupljača ljekovitog bilja.

Integrirano planiranje i brža obrada podataka. Veća pouzdanost podataka i veća transparentnost.

36

Kada je GIS koristan? Šta je potrebno za postavljanje GIS-a? Često se podcjenjuje ono što je potrebno za postavljanje GIS-a. Za razliku od

uredskog softvera poput Worda, koji jednostavno omogućava početak rada, GIS

softver je ‘poluspreman’. Potrebno ga je dovršiti i napuniti podacima kako bi se

mogao koristiti. To je zato što svaki GIS mora biti prilagođen konkretnim

potrebama za koje će se koristiti. Stoga, je potrebno programirati koje grupe

podataka treba moći povezati. Potom se podaci prikupljaju i unose u sistem. Kasnije

se ti podaci redovno ažuriraju. Ovisno od svrhe GIS-a, to zahtijeva umijeće i vrlo

često, dosta vremena.

Upravljački aspekt GIS-a Implementaciju GIS-a treba posmatrati kao projekat sa jasno definiranim ciljevima i

fazama. Radi se o složenom procesu koji se može ostvariti samo po principu – korak

po korak. Implementacija GIS-a ne uključuje samo tehničke aspekte. Kako najćešće

navodi na promjene u radnim procedurama, obično zahtijeva prilagođavanja

organizacijske strukture. U određenim slučajevima su potrebna i prilagođavanja

zakonskog okvira. Konačno, za uspješnu implementaciju GIS-a je često je potrebno

promijeniti i način razmišljanja. Svaka osoba koja donosi odluke i koja želi

pokrenuti projekat implementacije GIS-a mora biti svjesna socijalnih,

organizacijskih i zakonskih promjena koje prate uvođenje nove tehnologije i samim

tim, pozitivno podržavati proces profesionalnim upravljanjem promjenama.

Institucije koje će biti uključeni u implementaciju GIS-a u MAP sektoru su:

Ministarstvo za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo F BiH i svih kantona

(savjetodavne stručne službe), Udruženje građana za ljekovito i aromatično bilje i

njihove proizvode F BiH, Poljoprivredni zavodi F BiH, Poljoprivredni fakulteti u F

BiH, u elektronskim medijima.

Na početku svake implementacije GIS-a, potrebno je pripremiti jasan plan

cjelokupne procedure.

Za aktivnosti planiranja i odlučivanja koje uključuju: Prostorna pitanja (npr. pronalaženje adekvatne lokacije za identifikaciju i

praćenje ljeko bilja). Veliku količinu podataka koji se mogu povezati sa određenim lokacijama. Ponavljanje analize zasnovano na neprekidnom ažuriranju podataka.

37

Dokumentiranje i pretraživanje – startna pozicija Minimalnom količinom informacija koja bi trebala pratiti svaku procjenjenu vrstu uključenu u Crveni popis primjenom IUCN kategorija i kriterija (IUCN/SSC [2000]) smatraju se: Ime vrste (naučno na lokalnim jezicima, latinsko, englesko ili drugo ime) Kategorija Crvenog popisa - status U kojim se općinama pojavljuje Koja je maksimalna godišnja količina sakupljanja u općini „Kvota“.

Dokumentiranje i pretraživanje – dogradnja Karta geografske rasprostranjenosti (obima pojavljivanja), Načelo na temelju kojega je vrsta uključena u Popis (uključujući bilo koje

upotrebljene numeričke podatke ili izvedene zaključke koji se odnose na pragove kriterija)

Sklonost ka određenom staništu (temeljem klasifikacije korištene kod GLCC - Global Land Cover Characterization)

Uzroke ugroženosti (upotrebom standardne klasifikacije uzroka ugroženosti)

Mjere zaštite, sadašnje i predložene (uporabom standardne klasifikacije) Podatke o bilo kakvim promjenama u statusu vrste u Crvenom popisu, te

zašto je status promjenjen Konzultacijski postupak (uključujući imena procjenitelja) Sve nove dodane vrijednosti trebale bi sadržavati te podatke, te je potrebno

moći pretraživati podatke po istim zahtjevima.

8.4.Praćenje promjena pojava na staništuu sektoru MAP

Poslije kartiranja slijedi faza praćenja promjena na staništu. Praćenje stanja

(monitoring) je postupak ponavljanog posmatranja, (s određenom namjerom),

jednog ili više elemenata prema unaprijed određenom prostornom i vremenskom

planu. Predmet posmatranja može biti tačno određeno stanište i promjene npr. u

MAP sektoru ili više staništa na više lokaliteta istovremeno. Praćenje ima za cilj da

Takvom planu mogu voditi dva različita puta:

Prvi korak uvijek mora biti precizno definiranje cilja: Šta želimo postići (utjecaj!) implementacijom ovog GIS-a?

U drugom koraku treba detaljno definirati sve zadatke, odrediti prioritete, dogovoriti vremenski okvir i definirati odgovornosti.

Preporuka: Uspostavljanje GIS treba biti postepeno, počevši sa 1-3 jednostavne i korisne aplikacije koje zahtijevaju ograničen broj podataka i uključuju samo par aktivnih sudionika kako bi se već u ranoj fazi vidjeli rezultati.

38

utvrdi da li je narušen odnos, raznovrsnost i brojnost određenih biljnih vrsta ili

neki drugi detalj.

Promjene se mogu utvrditi jednostavno kvantitativnim brojenjem i usporediti sa

ranijim podacima.Za MAP sektor koristi se ljestvica za konbiniranu procjenu

brojnosti i pokrovnosti prema Braun – Blanquetu.

Narušavanje staništa u smislu manje brojnosti i pokrovnosti može biti znak

ugrožavanja pojedinih ljekovitih biljnih vrsta, dok je stalnost opet znak dobre

zaštite i održivosti.

8.5.Opće preporuke za rad na terenu ( kartiranje staništa, foto-

dokumentacija i dr.)

Prikupljanje fotografija na terenu od ključne je važnosti za ukupan rad na

pripremnim fazama izrade Crvene knjige – faza I. Namjena fotografija je višestruka:

dokumentiranje nalaza staništa, dokumentiranje položaja lokaliteta,

dokumentiranje tipa staništa, stvaranje i dokumentiranje uvida u vegetaciju. Bez

obzira na ovakve fotografije nužno je zabilježiti: datum i vrijeme fotografisanja,

položaj sa koga se fotografiše, azimut smjera fotografisanja.

Prilikom snimanja jedna od temeljnih fotografija je snimak svih biljnih vrsta na

plohi, čak i pojedine njene organe(cvijet, list, plod i dr). Svaku datoteku – fotografiju

imenovati prema sadržaju koji se prikazuje. Niz fotografija sa jednog mjesta

pohranjuje se u mapu. Sve mape se pohranjuju u digitalnu formu.Stanište bi trebalo

na terenu šifrovati na sljedeći način: ime staništa na lokalnim jezicima, a ljekovite

biljne vrste uobičajenim nazivom i obavezno latinskim nazivom, stanište

obilježavati prema klasifikaciji koja se utvrdi, opis staništa prema vegetaciji, uzroci

ugroženosti ukoliko je prisutna, predložiti mjere zaštite staništa.

Sigurnosne upute

Spriječiti eventuelne opasnosti samostalnog rada u nepristupačnim predjelima.

Planirati sve postupke i mjere rada na terenu.

+ biljka je rijetko prisutna (deset biljaka na staništu i mala pokrovnost), 1 broj je primjeraka iste vrste veći, ali je pokrovnost mala (5 – 10%), 2 biljka je mnogobrojnija ili, pokriva 10 – 20% površine, 3 bez obzira na broj individua biljka pokriva od 25 – 50% površine, 4 bez obzira na broj individua biljka pokriva od 50 – 75% površine, 5 bez obzira na broj individua biljka pokriva od 75 – 100% površine, r (rarus-rijedak) biljka je na staništu pojedinačna i imale pokrovnosti.

39

Pravne upute

Osigurati dopuštenje nadležnih radnika za kontrolu ili očuvanje okoliša.

Osigurati saglasnost vlasnika privatnog posjeda.

Stručne upute

Poduzeti sve mjere kako bi sakupljanje podataka bilo što uspješnije.

Pravilno izvršiti determinaciju ljekovitih biljnih vrsta,

Obavezno upisati sve karakteristične podatke na staništu i fotografisati.

40

41

9. „CRVENA LISTA“ – FAZA I „CRVENE KNJIGE“

Dostupnost „Crvene liste i knjige“ bitan je element koji pomaže da se na relativno

lagan način uvjerimo koje su vrste ugrožene te poduzmemo korake da ih najbolje

zaštitimo. Osim samog pregleda koje će biti dostupno u elektronskim medijima

cjelokupnom stanovništvu, bitno je da stručnjaci širom F BiH mogu utjecati na

procjenu ugroženosti te da im je omogućen unos ugroženosti i mjere zaštite

ljekovitih biljnih vrsta.

Crvene liste (također Crveni popisi, eng. Red List) i Crvene knjige (eng. Red Data

Books, Red Books) spadaju među našire primjenjivane alate u zaštiti biološke

raznolikosti u svijetu. Ove su publikacije nužni katalozi ugroženih vrsta u kojem je

svaka vrsta popraćena barem podatkom o kategoriji ugroženosti(status ljekovitih

biljnih vrsta). Crvene liste i knjige, razvijene su na stručnoj i naučnoj podlozi od

strane relevantnih stručnjaka, uglavnom inženjera šumarstva i poljoprivrede,

biologa, specijalista za pojedinu skupinu flore ili faune za koju je Crvena lista ili

knjiga i izrađena. Crvena lista ili knjiga ima za glavnu ulogu usmjeravanje pažnje

ukupne javnosti, stručnih, vladinih i drugih službi, na vrste koje se smatraju

ugroženim, rijetkim i zaštićenim koje zahtjevaju ozbiljne programe zaštite ili drugu

aktivnost u svrhu njihova očuvanja.

Crvena lista ljekovitih biljnih vrsta prezentira popis s statusnom kategorijom, dok

su Crvene knjige obimnija djela koja uz to daju i šaroliku paletu dodatnih

informacija, uzroke ugroženosti, potrebne mjere zaštite, opise vrsti, podatke o

rasprostranjenosti i dr. Kako bi podaci o procjeni ugroženosti bili usporedivi na

regionalnoj, ali i na globaljijim razinama, nužna je primjena lahko razumljivih i

primjenjivih kriterija i metoda procjene ugroženosti . Kategorije predstavljaju

sisteme ugroženosti, od nižih ka višim, a svaka je opisana, te popraćena

metodologijom koju valja primjeniti(razrada MAP – Herbalnog sektora – vizija,

ciljevi, zadaci, prijedlozi, uzgoj i dr.) kako bi se odgovarajući stepen ugroženosti

vezao uz procjenjivanu (evaluiranu) vrstu.

Sam naziv "Crvena" ukazuje na alarmantnost sadržanih podataka i potrebu za

intervencijom, a nerijetko kao "upozoravajuća boja" i prati takvu publikaciju.Noviji

Crveni popisi izrađeni za globalnu razinu od strane IUCN SSC-a su Crveni popis

ugroženih životinja iz 1996. godine (Baillie &Groombridge [1996]) i Crveni popis

ugroženih biljaka iz 1997. (Kerry & Harriet [1998]).Najnoviji je svakako Crveni

popis ugroženih vrsta objavljen 2000. godine (IUCN/SSC [2000]) koji po prvi puta

ujedinjuje bilje i životinje u jedinstveni popis sadržeći procjene ugroženosti, tj.

rizičnost od izumiranja za više od 18.000 vrsta cijeloga svijeta. Također, po prvi

puta lista nije objavljena kao tiskani materijal, već isključivo u obliku digitalnog

zapisa na Webu (URL http://www.iucn.org/redlist/2000/index.html) i CD mediju.

42

Namjera je da se ovakav princip zadrži i u buduće, s obzirom na planirano godišnje

ažuriranje s jedne strane, te fleksibilnost medija za ovakove aktivnosti s

druge.Mnoštvo je drugih Crvenih popisa i Crvenih knjiga objavljeno u posljednjem

desetljeću, ograničenih obimom geografski, taksonomski ili na oba ova načina.

Procesi ugrožavanja vrsti, prirodnim ili antropogenim fatorima, te izazvane

promjene u populacijama, uglavnom su kontinuirani. Praktičnosti radi, međutim,

ovi kontinuirani procesi podijeljeni su uglavnom u arbitražne kategorije, više ili

manje egzaktno opisane. Kako će kategorije izgledati, koliko će ih biti, kako će biti

definirane njihove granice i sl., pitanja na koja su često za potrebe izrada

nacionalnih Crvenih popisa davani i različiti odgovori. Nesumnjivo je, međutim, da

je kategorizacija nužan korak u procjenjivanju ugroženosti, te da u velikoj mjeri

olakšava opisivanje ovih procesa. IUCN kategorije ugroženosti u upotrebi su gotovo

30 godina, a zbog svoje su jasne i logične strukture vrlo široko prihvaćene širom

svijeta. Njihova osnovna uloga je:

Za adekvatnu analizu stanja, pogotovo za izradu „Crvene liste“ kao pripremne faze

izrade „Crvene knjige“ potrebno je analizirati «Herbalni potencijal i njegov razvoj»

sa aspekta:

Osnovni ciljevi ukupnog projekta fitocenološkog aspekta su:

Podržati promjenu od tradicionalnog branja i tradicionalnog upravljanja ka

održivoj bio-diversifikaciji;

Stvarati prihod za ukupnu populaciju stanovništva uključenu u racionalnu

eksploataciju, plantažni uzgoj i doradu ljekovitih biljnih vrsta.

osigurati sistem procjene ugroženosti koji se može koegzistentno provoditi od strane različitih osoba,

poboljšati objektivnost jasnim i nedvosmislenim kriterijima procjene različitih faktora koji utječu na rizik nestajanja vrste,

osigurati sistem koji može olakšati uspotredbu ugroženosti različitih vrsti, pružiti korisnicima Crvenih listi mogućnost boljeg razumijevanja načina

klasifikacije pojedine vrste.

Prirodnog biljnog potencijala – Fitocenološka karta; Mapiranja statusa ugroženih, rijetkih, ranjivih, rizičnih i zaštićenih vrsta Ekonomski (tržišno) razvrstavanje ljekovitih biljnih vrsta; Određivanje maksimalne godišnje količine sakupljanja određene biljne vrste

„Kvote“.

43

9.1. STATUS LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA F BIH

R/b

Vrste

Status ljekovitih biljnih vrsta F BiH privredno važne

rijetke ugrožene zaštićene

1 Bokvica širokolisna (Plantago major L.) * 2. Bokvica uskolisna (Plantago lanceolata L.) * 3. Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) * Θ 4. Brđanka (Arnika montana L.) * ® Θ Θ 5. Breza (Betula pendula L.) * 6. Bršljan (Hedera helix L.) * 7. Brusnica (Vaccinium vitis idaea L) * Θ Θ 8. Bun (Hyoscyamus niger L.) * 9. Crvotočina (Licopodium clavatu L.) * Θ Θ 10. Čubrić (Satureja hortensis L.) * 11. Divlji luk (Allium ursinu L.) * 12. Dupčac (Teucrium chamaedry L.) * 13. Gladiška (Ononis spinosa L.) * 14. Glog (Crataegus monogyna L.) * 15. Imela (Viscum album L.) * 16. Islandski lišaj (Cetraria islandica L.) * Θ 17. Jagoda šumska (Fragaria vesca L.) * 18. Jaglac (Primula verum L.) * 19. Jagorčevina ( Primula officinalis L.) * 20. Kantarion (Hypericum perforatu L.) * 21. Kadulja (Salvia officinalis L.) * 22. Kičica (Centaurium umbellatum L.) * 23. Kleka (Juniperus communis L.) * 24. Kopriva (Urtica dioica L.) *

25. Konjogriz (Cichorium intybus L.) *

26. Krušina (Rhamnus frangula L.) * 27. Kunica (Achillea millefolium L.) * 28. Kupina (Rubus fruticosus L.) * 29. Lincura (Gentiana lutea L.) * ® Θ Θ 30. Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) * 31. Lipa crna (Tilia plathyphyllos Scop L.). * 32. Ljubičica mirisna (Viola odorata L.) * ® Θ Θ 33. Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) * 34. Malina (Rubus idaeus L.) * Θ 35. Maslačak (Taraxacum officinale L.) * 36. Medunika (Filipendula ulmaria L.) * 37. Oman (Inula helenium L.) * ® 38. Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) * 39. Pelin (Artemisia abshintiu L.) * 40 Salep (Orchis morio) ® Θ Θ 41. Podbjel (Tussilago farfarfara L.) * 42. Preslica (Equisetum arvense L.) * 43. Ranjenik pravi (Anthyllis vulneraria L.) * ® Θ Θ 44. Šipurak (Rosa canina L.) * 45 Smilje (Helichrysum italicum L.) 46. Trnjina (Prunus spinos L.) * 47. Uva (Arctostphylos uva-ursi L.) * ® Θ 48. Vrijesak (Calluna vulgaris L.) * 49. Zova (Sambucus nigra L. ) *

44

9.2. KATEGORIZACIJA LJEKOVITIH BILJNIHVRSTA PREMA TRŽNOSTI

Ljekovite biljne vrste su prema tržnosti svrstane u tri kategorije:

Privredno važne ljekovite biljne vrste kategorije I (tržišno primarne)

Privredno važne ljekovite biljne vrste kategorije II (tržišno na prelazu

primarnih i sekundarnih)

Privredno važne ljekovite biljne vrste kategorije III (tržišno sekundarne)

PRIVREDNO VAŽNE LJEKOVITE BILJNE

VRSTE KATEGORIJA I

PRIVREDNO VAŽNE LJEKOVITE

BILJKE – KATEGORIJE II

PRIVREDNO VAŽNE BILJNE

VRSTE KATEGORIJE III

Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) Bokvica š. (Plantago major L.) Smilje (Helichrysum italicum L.) Brđanka (Arnica montana L.) Bokvica u. (Plantago lanceolata L.) Konjogriz (Cichorium intybus L.) Breza (Betula pendula Roth L) Bun (Hyoscyamus niger L.) Maslačak (Taraxacum officinale) Bršljen (Hedera helix L) Dupčac (Teucrium ehamadeus L.) Oman (Inula helenium L.) Brusnica (Vaccinium vitis idaea L) Crvotočina (Lycopodium clavat..L.) Paprat (Polipodium vulgare L.) Divlji luk (Allium ursinum L.) Čubrić (Satureja hortensis L.) Kičica (Centarium umbellat. L.) Glog (Crataegus monogyna L.) Jagoda (Fragaria vesca L.) Podbjel (Tussilago farfara L) Imela (Viscum album L.) Jagorčevina (Primula officinalis L) Vrijesak (Calluna vulgaris L.) Islandski lišaj (Cetraria islandika L) Gladišika (Ononis spinosa L.) Jaglac (Primula veris L.) Ljubičica (Viola odorata L.) Kadulja (Salvia officinalis L.) Majčina d, (Thymus serpyllum L.) Kantarion (Hypericum perforatum L) Medunika (Filipendula ulmaria L.) Kleka (Juniperus communis L.) Pelin bijel (Artemisia absinthium L) Kopriva (Urtica dioica L.) Pelin crni (Artemisia vulgaris L.) Krušina (Rhamnus frangula L.) Preslica (Equisetum arvense L) Kunica (Achillea millefolium L.) Tratinčic (Bellis perennis L.) Kupina (Rubus fruticosus L.) Trnjina (Prunus spinosa L.) Lincura (Gentiana lutea L.) Uva (Aretostaphylos uva ursi L.) Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) Lipa crna (Tilia plathyphyllosa L.) Malina (Rubus idaeus L.) Ranjenik pravi( Anthyllis vulneraria) Šipurak (Rosa canina L.) Zova (Sambucus nigra L.)

Od ukupnog broja 49 ljekovitih biljnih vrsta razvrstanih u tri kategorije

prema ekonomskim (tržišnim) kriterijima statusno je:

Privredno važnih 49 (četrdeset devet); Rijetkih sa naznakama za prelazak u ugrožene 8 (osam); Ugrožemih 10 (deset); Neophodno je zaštititi 8 (osam).

45

9.3. PROCJENA RESURSA MAP SEKTORA F BIH

Na temelju objektivnih utvrđenih procjena rasprostranjenosti i

raznovrsnosti ljekovitih biljnih vrsta, posebno njihove održivosti, tabelarno

su prikazane maksimalne godišnje količine za sakupljanje „Kvote“.

U određivanju „Kvota“ (maksialna godišnja količina sakupljanja ljekovitog

bilja) procjena je određivana na temelju svježe biomase izražena u tonama

(t.).

Prikaz „Kvota“ u rubrikama tabela za jednu ili više općina određivan je

premaobjektivnoj procjeni (identične su vrijednosti „Kvote“ za određene

općine sa sličnim rasprostranjenostima ljekovitih biljnih vrsta, pa se „Kvota“

odnosi na svaku općinu bez obzira što su tabelarno prikazane kao grupa u

koloni).

U određivanju „Kvota“ posebno rijetkih, ugroženih i zaštićenih biljnih vrsta,

maksialno se uvažavala činjenica da naznačena maksimalna godišnja

količina neće ugroziti vrstu, čak bi navedene kategorije imale brzi trend

prelaska u privredno važne biljne vrste.

Eksploataciju pojedinih vrsta ili njihovih dijelova treba u potpunosti zabraniti ( arnika korijen, jaglac korijen, runolist), te po potrebi uvesti i perodičnu zabranu eksploatacije ( lincure i islandskog lišaja).

Navedene grupe općina u tabli nisu razvrstane po principu kantonalnog

ustrojstva, već na principu maksimalne dozvoljene godišnje količine

sakupljanja ljekovite biljne vrste.

Izvjestan broj općina u F BiH nije naveden tabelarno, obzirom da nije

interesantan sa stanovišta raznovrsnosti i rasprostranjenosti ljekovitih

biljnih vrsta.

Podaci o svim relevantnim činjenicama prikazani su na www stranici

Agromediteranskog i Agronomsko i tehnološkog fakulteta u Mostaru.

Izrađen je GIS program za praćenje i unos podataka i relevantnih informacija

o ljekovitom bilju.

46

Privredno važne lj.biljne vrste Kategorija: I; II; III. „Kvote“

Bugojno,

G. Vakuf,

Busovača,

Vitez,

Visoko

Jajce,

Dobretić,

Kreševo

Bihać,

B.Krupa

Cazin,

S. Most

Kladuša,

Buţim

Bokvica širokolisna (Plantago major L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bokvica uskolisna (Plantago lanceolata) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) Θ 50 10 12 12 -

Brđanka (Arnika montanaL.)Θ® Θ - - - - -

Breza (Betula pendulaL.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bršljan (Hedera helix L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.)Θ® Θ 3,0 1,0 - - -

Bun (Hyoscyamus niger L.) 3,0 - 2,0 1,0 2,0

Crvotočina (Licopodium clavatu L.)Θ Θ 0,2 - - - -

Čubrić (Satureja hortensis L.) 3,0 1,5 3,0 3,0 2,0

Divlji luk (Allium ursinu L.) neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno

Dupčac (Teucrium chamaedry L.) 2,0 1,0 3,0 2,0 2,0

Gladiška (Ononis spinosa L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Glog (Crataegus monogyna L.) 15,0 10,0 12,0 12,0 8,0

Imela (Viscum album L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Islandski lišaj (Cetraria islandica L.) Θ 5,0 0,1 0,1 0,1 0,2

Jagoda šumska (Fragaria vesca L.) 0,5 0,1 0,3 0,2 0,2

Jaglac (Primula verum L.) 2,0 1,0 1,0 1,0 0,2

Jagorčevina (Primula officinalis L.) 3,0 0,4 1,5 1,5 0,5

Kantarion (Hypericum perforatu L.) 2,5 2,5 2,0 2,0 1,5

Kadulja (Salvia officinalis L.) - - - - -

Kičica (Centaurium umbellatum L.) 1,0 0,5 0,5 0,5 0,5

Kleka (Juniperus communis L.) 30,0 7,0 15,0 15,0 8,0

Kopriva (Urtica dioica L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Konjogriz (Cichorium intybus L.) 0,3 0,2 0,3 0,5 0,4

Krušina (Rhamnus frangula L.) 5,0 3,0 0,1 0,1 -

Kunica (Achillea millefolium L.) 2,5 1,5 2,0 3,0 2,5

Kupina (Rubus fruticosus L.) 15,0 10 15,0 15,0 5,5

Lincura (Gentiana lutea L.)® Θ Θ 2,0 - - - -

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) 9,0 7,0 5,0 6,0 7,0

Lipa crna (Tilia plathyphyllos Scop L.). 6,0 5,0 3,0 4,0 4,0

Ljubičica mirisna (Viola odorata L)Θ® Θ 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) 2,5 2,0 2,5 2,5 3,0

Malina (Rubus idaeus L.)Θ 1,0 - 0,2 0,2 0,1

Maslačak (Taraxacum officinale L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Medunika (Filipendula ulmaria L.) 2,5 1,0 2,5 2,5 2,0

Oman (Inula helenium L.) 0,5 0,1 0,5 0,4 0,3

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 1,0 0,5 0,2 0,2 0,1

Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,3 0,4 0,4 0,6 0,5

Pelin (Artemisia vulgaris L.) 1,5 2,0 1,0 1,5 1,0

Podbjel (Tussilago farfarfara L.)l 9,0 8,0 10,0 10,0 8,0

Preslica (Equisetum arvense L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) ®Θ 0,1 - - - 0,1

Šipurak (Rosa canina L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Smilje (Helichrysum italicum L.) ® - - - - -

Trnjina (Prunus spinos L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Uva (Arctostphylos uva-ursiL.)Θ® 2,5 - 0,4 1,0 0,5

Vrijesak (Calluna vulgaris L.) 4,5 3,0 2,0 2,0 3,0

Zova (Sambucus nigra L.) 15,0 8,0 8,0 12,0 10,0

47

Privredno važne lj.biljne vrste Kategorija: I; II; III. „Kvote“

Travnik,

Fojnica,

Konjic

Prozor

Jablanica

D. Vakuf

N.Travnik

Hadţići,

Prača

Zavidovići

Olovo,

Kakanj

Breza,

Vareš

Maglaj

Bokvica širokolisna (Plantago major L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bokvica uskolisna (Plantago lanceolata) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) Θ 80,0 50,0 25 5,0 2,0

Brđanka (Arnika montanaL.)Θ® Θ 3,0 0,3 - - -

Breza (Betula pendulaL.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bršljan (Hedera helix L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.)Θ® Θ 15,0 10,0 8,0 0,2 0,1

Bun (Hyoscyamus niger L.) 2,0 1,5 1,5 1,0 2,0

Crvotočina (Licopodium clavatu L.)Θ Θ 0,2 0,1 0,1 - -

Čubrić (Satureja hortensis L.) 1,0 2,0 2,0 3,0 2,5

Divlji luk (Allium ursinu L.) neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno

Dupčac (Teucrium chamaedry L.) 2,0 1,0 2,0 2,0 2,0

Gladiška (Ononis spinosa L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Glog (Crataegus monogyna L.) 12,0 10,0 8,0 12,0 8,0

Imela (Viscum album L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Islandski lišaj (Cetraria islandica L.) Θ 5,0 5,0 5,0 0,1 1,0

Jagoda šumska (Fragaria vesca L.) 0,4 0,2 0,2 0,2 0,2

Jaglac (Primula verum L.) 3,0 1,0 2,0 0,5 0,2

Jagorčevina (Primula officinalis L.) 2,0 2,0 1,5 1,5 0,5

Kantarion (Hypericum perforatu L.) 2,0 1,0 2,0 2,0 1,0

Kadulja (Salvia officinalis L.) - - - - -

Kičica (Centaurium umbellatum L.) 1,5 1,0 1,0 1,5 1,0

Kleka (Juniperus communis L.) 50,0 20,0 20,0 15,0 10,0

Kopriva (Urtica dioica L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Konjogriz (Cichorium intybus L.) 0,3 0,2 0,2 0,5 0,3

Krušina (Rhamnus frangula L.) 5,0 0,2 0,1 5,0 2,0

Kunica (Achillea millefolium L.) 2,5 2,5 2,0 3,0 2,0

Kupina (Rubus fruticosus L.) 20,0 10,0 10,0 20,0 1,0

Lincura (Gentiana lutea L.)® Θ Θ 3,0 1,0 0,5 0,1 -0,1

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) 10,0 8,0 5,0 8,0 7,0

Lipa crna (Tilia plathyphyllos Scop L.). 6,0 5,0 2,0 4,0 4,0

Ljubičica mirisna (Viola odorata L)Θ® Θ 0,5 0,5 0,1 - -

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) 2,5 2,5 2,0 2,0 2,0

Malina (Rubus idaeus L.)Θ 1,0 1,0 0,2 0,2 0,1

Maslačak (Taraxacum officinale L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Medunika (Filipendula ulmaria L.) 2,5 2,5 1,5 2,5 1,0

Oman (Inula helenium L.) 0,5 0,5 0,5 0,4 0,3

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 1,0 1,0 0,5 0,4 0,4

Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,4 0,4 0,4 0,3 0,3

Pelin (Artemisia vulgaris L.) 0,5 0,5 0,8 0,8 1,0

Podbjel (Tussilago farfarfara L.)l 1,0 1,0 1,0 1,0 1,0

Preslica (Equisetum arvense L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) ®Θ 0,1 - - - 0,1

Šipurak (Rosa canina L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Smilje (Helichrysum italicum L.) ® - - - - -

Trnjina (Prunus spinos L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Uva (Arctostphylos uva-ursiL.)Θ® 4,0 2,0 2,0 1,0 1,0

Vrijesak (Calluna vulgaris L.) 3,5 4,5 2,0 2,0 2,0

Zova (Sambucus nigra L.) 15,0 15,0 10,0 10,0 10,0

48

Privredno važne lj.biljne vrste Kategorija: I; II; III. „Kvote“

Ustikolina

Ilijaš,

Goraţde

Tešanj,

Kladanj

Livno,

Tomislav .

Glamoč,

Drvar,

Zenica,

Ţepče,

Bokvica širokolisna (Plantago major L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bokvica uskolisna (Plantago lanceolata) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) Θ 3,0 20,0 20,0 30,0 8,00

Brđanka (Arnika montanaL.)Θ® Θ - 0,5 - -

Breza (Betula pendulaL.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bršljan (Hedera helix L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.)Θ® Θ 5,0 - 0,3 0,5 -

Bun (Hyoscyamus niger L.) 1,0 1,5 2,0 2,5 0,5

Crvotočina (Licopodium clavatu L.)Θ Θ - - - - -

Čubrić (Satureja hortensis L.) 1,5 1,5 1,5 2,0 1,0

Divlji luk (Allium ursinu L.) neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno neograniceno

Dupčac (Teucrium chamaedry L.) 0,5 1,0 1,0 1,5 1,0

Gladiška (Ononis spinosa L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Glog (Crataegus monogyna L.) 8,0 7,0 15,0 15,0 10

Imela (Viscum album L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Islandski lišaj (Cetraria islandica L.) Θ 0,1 0,1 5,0 5,0 0,2

Jagoda šumska (Fragaria vesca L.) 0,2 0,2 0,2 0,4 0,4

Jaglac (Primula verum L.) 0,5 0,5 1,0 1,0 0,3

Jagorčevina (Primula officinalis L.) 0,3 0,2 2,5 3,5 0,4

Kantarion (Hypericum perforatu L.) 1,0 1,0 2,5 4,0 0,6

Kadulja (Salvia officinalis L.) - - - - -

Kičica (Centaurium umbellatum L.) 0,4 0,7 2,5 2,5 2,0

Kleka (Juniperus communis L.) 35,0 15,0 30,0 55,0 10,0

Kopriva (Urtica dioica L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Konjogriz (Cichorium intybus L.) 0,2 0,2 0,4 0,5 0,4

Krušina (Rhamnus frangula L.) 1,0 1,0 1,0 5,0 2,0

Kunica (Achillea millefolium L.) 2,0 1,0 2,5 4,0 3,0

Kupina (Rubus fruticosus L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Lincura (Gentiana lutea L.)® Θ Θ - 1,0 3,0 3,0 -

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) 6,0 8,0 8,0 12,0 7,0

Lipa crna (Tilia plathyphyllos Scop L.). 4,0 5,0 5,0 9,0 4,0

Ljubičica mirisna (Viola odorata L)Θ® Θ 0,1 0,1 0,1 0,1 0,1

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) 1,0 1,0 2,0 3,0 2,5

Malina (Rubus idaeus L.)Θ 1,0 3,0 1,5 2,0 1,5

Maslačak (Taraxacum officinale L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Medunika (Filipendula ulmaria L.) 1,5 1,0 2,0 2,5 2,0

Oman (Inula helenium L.) 0,5 0,5 0,5 0,8 0,5

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 0,1 0,2 1,0 1,5 1,5

Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,2 0,2 0,5 0,5 0,3

Pelin (Artemisia vulgaris L.) 1,5 0,5 0,3 0,3 0,1

Podbjel (Tussilago farfarfara L.)l 10,0 7,0 6,0 8,0 7,0

Preslica (Equisetum arvense L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) ®Θ - - 0,1 - -

Šipurak (Rosa canina L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Smilje (Helichrysum italicum L.) ® - - - - -

Trnjina (Prunus spinos L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Uva (Arctostphylos uva-ursiL.)Θ® 1,5 1,0 2,0 2,0 2,0

Vrijesak (Calluna vulgaris L.) 2,0 1,5 4,5 4,0 4,0

Zova (Sambucus nigra L.) 15,0 12,0 20,0 20,0 20,0

49

Privredno važne lj.biljne vrste Kategorija: I; II; III. „Kvote“

Kalesija,

Sapna

Tuzla,

Lukavac,

Banovići,

Ţivinice

Gračanica

Doboj. I.

Gradačac,

Sapna,

Čelić

Bokvica širokolisna (Plantago major L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bokvica uskolisna (Plantago lanceolata) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) Θ - - 15,0 - -

Brđanka (Arnika montanaL.)Θ® Θ - - - - -

Breza (Betula pendulaL.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bršljan (Hedera helix L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.)Θ® Θ - - 0,1 - -

Bun (Hyoscyamus niger L.) - - - - -

Crvotočina (Licopodium clavatu L.)Θ Θ - - - - -

Čubrić (Satureja hortensis L.) 0,5 0,5 1,2 0,4 0,5

Divlji luk (Allium ursinu L.) - - 15,0 - -

Dupčac (Teucrium chamaedry L.) 0,1 0,2 0,3 0,2 0,2

Gladiška (Ononis spinosa L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Glog (Crataegus monogyna L.) 6,0 7,0 10,0 5,0 4,0

Imela (Viscum album L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Islandski lišaj (Cetraria islandica L.) Θ - - - - -

Jagoda šumska (Fragaria vesca L.) 0,1 0,1 0,3 0,1 0,2

Jaglac (Primula verum L.) 0,2 0,1 0,3 0,1 0,2

Jagorčevina (Primula officinalis L.) 0,2 0,3 0,4 0,2 0,3

Kantarion (Hypericum perforatu L.) 0,5 0,5 1,0 0,2 0,5

Kadulja (Salvia officinalis L.) - - - - -

Kičica (Centaurium umbellatum L.) 0,2 0,1 0,3 0,1 0,2

Kleka (Juniperus communis L.) - - 10,0 - -

Kopriva (Urtica dioica L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Konjogriz (Cichorium intybus L.) 0,1 0,1 0,2 0,1 0,2

Krušina (Rhamnus frangula L.) - - 7,0 - -

Kunica (Achillea millefolium L.) 0,3 0,3 0,4 0,2 0,3

Kupina (Rubus fruticosus L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Lincura (Gentiana lutea L.)® Θ Θ - - - - -

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) 20,0 4,0 8,0 3,0 2,0

Lipa crna (Tilia plathyphyllos Scop L.). 10,0 2,0 1,0 1,0 1,0

Ljubičica mirisna (Viola odorata L)Θ® Θ - - - - -

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) - - - - -

Malina (Rubus idaeus L.)Θ - - - - -

Maslačak (Taraxacum officinale L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Medunika (Filipendula ulmaria L.) 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3

Oman (Inula helenium L.) - - - - -

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 0,1 0,1 0,3 0,1 0,1

Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,1 0,2 0,2 0,1 0,2

Pelin (Artemisia vulgaris L.) - 0,1 0,1 - 0,1

Podbjel (Tussilago farfarfara L.)l 0,4 0,4 0,8 0,5 0,5

Preslica (Equisetum arvense L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) ®Θ - - - - -

Šipurak (Rosa canina L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Smilje (Helichrysum italicum L.) ® - - - - -

Trnjina (Prunus spinos L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Uva (Arctostphylos uva-ursiL.)Θ® - - - - -

Vrijesak (Calluna vulgaris L.) 0,5 0,4 0,8 0,5 0,3

Zova (Sambucus nigra L.) 8,0 15,0 25,0 15,0 15,0

50

Privredno važne lj.biljne vrste Kategorija: I; II; III. „Kvote“

Srebrenik

Busovača

Teočak,

Cazin,

Ključ

B.Petrovc

Ključ

Usora,

Doboj jug

Kupres,

B.Grahovo

Bokvica širokolisna (Plantago major L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bokvica uskolisna (Plantago lanceolata) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) Θ - 10,0 35,0 - 35,0

Brđanka (Arnika montanaL.)Θ® Θ - - - - -

Breza (Betula pendulaL.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Bršljan (Hedera helix L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.)Θ® Θ - 1,0 2,0 - 0,7

Bun (Hyoscyamus niger L.) - 0,2 2,5 - 2,5

Crvotočina (Licopodium clavatu L.)Θ Θ - - - - -

Čubrić (Satureja hortensis L.) 0,5 0,6 2,0 0,5 2,0

Divlji luk (Allium ursinu L.) - - 30,0 - 30,0

Dupčac (Teucrium chamaedry L.) 0,2 0,2 1,5 0,1 1,5

Gladiška (Ononis spinosa L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Glog (Crataegus monogyna L.) 8,0 8,0 25,0 6,0 25,0

Imela (Viscum album L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Islandski lišaj (Cetraria islandica L.) Θ - - 2,0 - 1,0

Jagoda šumska (Fragaria vesca L.) 0,1 0,2 0,4 0,1 0,4

Jaglac (Primula verum L.) 0,3 0,1 0,4 0,2 1,0

Jagorčevina (Primula officinalis L.) 0,4 0,3 3,5 0,2 3,5

Kantarion (Hypericum perforatu L.) 0,5 0,6 5,0 0,5 5,0

Kadulja (Salvia officinalis L.) - - - - -

Kičica (Centaurium umbellatum L.) 0,3 0,1 2,5 0,2 2,5

Kleka (Juniperus communis L.) - - 40,0 - 40,0

Kopriva (Urtica dioica L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Konjogriz (Cichorium intybus L.) 0,2 0,1 0,4 0,1 0,4

Krušina (Rhamnus frangula L.) - - 1,0 - 1,0

Kunica (Achillea millefolium L.) 0,4 0,5 4,0 0,3 4,0

Kupina (Rubus fruticosus L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Lincura (Gentiana lutea L.)® Θ Θ - - 0,1 - 0,1

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) 6,0 4,0 10,0 4,0 10,0

Lipa crna (Tilia plathyphyllos Scop L.). 3,0 2,0 7,0 2,0 7,0

Ljubičica mirisna (Viola odorata L)Θ® Θ - - - - -

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) 2,0 2,0 2,0 1,0 3,0

Malina (Rubus idaeus L.)Θ - - 2,0 - 2,0

Maslačak (Taraxacum officinale L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Medunika (Filipendula ulmaria L.) 0,4 0,3 2,5 0,3 2,5

Oman (Inula helenium L.) - 0,5 0,8 - 0,8

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 0,1 0,3 1,5 0,1 1,5

Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,1 0,2 0,5 0,1 0,5

Pelin (Artemisia vulgaris L.) - 0,2 0,3 - 0,3

Podbjel (Tussilago farfarfara L.)l 0,4 0,6 7,0 0,4 7,0

Preslica (Equisetum arvense L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) ®Θ - - - - -

Šipurak (Rosa canina L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Smilje (Helichrysum italicum L.) ® - - - - -

Trnjina (Prunus spinos L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Uva (Arctostphylos uva-ursiL.)Θ® 0,5 0,8 2,0 - 2,0

Vrijesak (Calluna vulgaris L.) 0,8 0,8 4,0 0,5 4,0

Zova (Sambucus nigra L.) 12,0 20,0 20,0 3,0 20,0

51

Privredno važne lj.biljne vrste Kategorija: I; II; III. „Kvote“

Ilidţa,

Vogošća,

S.Grad.

Mostar,

Čapljina,

Stolac

Ravno,

Neum

Čitluk,

Ljubuški,

Posušje

Grude. Š

Brijeg

Bokvica širokolisna (Plantago major L.) 8,0 8,0 4,0 2,0 2,5

Bokvica uskolisna (Plantago lanceolata) 5,0 5,0 2,0 1,0 1,5

Borovnica (Vaccinium myrtillus L.) Θ - - - - -

Brđanka (Arnika montanaL.)Θ® Θ 0,3 - - - -

Breza (Betula pendulaL.) neograničeno - - - -

Bršljan (Hedera helix L.) neograničeno 1,5 1,0 0,2 0,3

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.)Θ® Θ - - - - -

Bun (Hyoscyamus niger L.) - 0,2 - 1,5 -

Crvotočina (Licopodium clavatu L.)Θ Θ - - - - -

Čubrić (Satureja hortensis L.) - 3,0 2,5 4,0 3,0

Divlji luk (Allium ursinu L.) 20,0 - - - -

Dupčac (Teucrium chamaedry L.) 0,1 - - - -

Gladiška (Ononis spinosa L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Glog (Crataegus monogyna L.) 4,0 4,0 4,0 5,0 4

Imela (Viscum album L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Islandski lišaj (Cetraria islandica L.) Θ - - - - -

Jagoda šumska (Fragaria vesca L.) 0,1 - - - -

Jaglac (Primula verum L.) 0,2 0,1 0,1 0,1 0,1

Jagorčevina (Primula officinalis L.) 0,2 0,2 0,5 0,5 0,2

Kantarion (Hypericum perforatu L.) 0,5 1,0 1,5 1,0 0,6

Kadulja (Salvia officinalis L.) - 150,0 50,0 65,0 20,0

Kičica (Centaurium umbellatum L.) 0,2 0,5 0,5 0,5 2,0

Kleka (Juniperus communis L.) 10,0 - - - -

Kopriva (Urtica dioica L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Konjogriz (Cichorium intybus L.) 0,1 0,2 0,4 0,2 0,2

Krušina (Rhamnus frangula L.) 1,0 - - - -

Kunica (Achillea millefolium L.) 0,3 1,0 0,5 0,6 0,5

Kupina (Rubus fruticosus L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Lincura (Gentiana lutea L.)® Θ Θ - - - - -

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.) 2,0 3,0 1,0 0,5 6,0

Lipa crna (Tilia plathyphyllos Scop L.). 5,0 2,0 0,5 0,3 4,0

Ljubičica mirisna (Viola odorata L)Θ® Θ 0,3 - - - -

Majčina dušica (Thymus serpyllum L.) - 2,0 2,0 2,0 2,5

Malina (Rubus idaeus L.)Θ 3,0 - - - -

Maslačak (Taraxacum officinale L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Medunika (Filipendula ulmaria L.) 0,3 0,3 0,5 0,5 0,4

Oman (Inula helenium L.) - - - - -

Paprat slatka (Polypodium vulgare L.) 0,1 0,1 1,0 0,5 0,3

Pelin (Artemisia abshintiu L.) 0,1 0,2 0,5 0,5 0,2

Pelin (Artemisia vulgaris L.) - 0,2 0,3 0,3 0,1

Podbjel (Tussilago farfarfara L.)l 0,4 - - - -

Preslica (Equisetum arvense L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Ranjenik (Anthyllis vulneraria L.) ®Θ - - - - -

Šipurak (Rosa canina L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Smilje (Helichrysum italicum L.) ® - - 12,0 10,0 12,0

Trnjina (Prunus spinos L.) neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno neograničeno

Uva (Arctostphylos uva-ursiL.)Θ® - - - - -

Vrijesak (Calluna vulgaris L.) 0,5 3,5 3,5 3,0 4,0

Zova (Sambucus nigra L.) 5,0 10,0 0,5 10,0 12,0

52

53

10. KALENDAR SAKUPLJANJA LJEKOVITIH BILJNIH VRSTA

Naziv biljke/mjesec 3 4 5 6 7 8 9 10 11

Bokvica širokolisna (Plantago major )

Bokvica uskolisna (Plantago l. L.)

Borovnica,(Vaccinium myrtillus L.)

Brđanka (Arnika montanaL.)

Breza (Betula pendulaL.)

Bršljan (Hedera helix L.)

Brusnica (Vaccinium vitis idaea L.)

Bun (Hyoscyamus niger L.)

Crvotočina (Licopodium clavatu L.)

Čubrić (Satureja hortensis L.)

Divlji luk (Allium ursinu L.)

Dupčac (Teucrium chamaedry L.)

Gladiška (Ononis spinosa L.)

Glog (Crataegus monogyna L.)

Imela (Viscum album L.)

Islandski lišaj (Cetraria islandica L)

Jagoda šumska (Fragaria vesca L.)

Jaglac (Primula verum L.)

Jagorčevina (Primula officinalis L.)

Kantarion (Hypericum perforatu L.)

Kadulja (Salvia officinalis L.)

Kičica (Centaurium umbellatum L.)

Kleka (Juniperus communis L.)

Kopriva (Urtica dioica L.)

Konjogriz (Cichorium intybus L.)

Krušina (Rhamnus frangula L.)

Kunica (Achillea millefolium L.)

Kupina (Rubus fruticosus L.)

Lincura (Gentiana lutea L.)

Lipa bijela (Tilia tomentosa L.)

Lipa crna (Tilia plathyphyllos S. L.).

Ljubičica mirisna (Viola odorata L.)

54

Legenda: Cvijet; List; Biljka; Plod; Sjeme; Korijen

Majčina dušica (Thymus serpyllum )

Malina (Rubus idaeus L.)

Maslačak (Taraxacum officinale L.)

Medunika (Filipendula ulmaria L.)

Oman (Inula helenium L.)

Paprat slatka (Polypodium vulgare.)

Pelinb. (Artemisia abshintiu L.)

Pelin obični (Artemisia vulgaris L.)

Podbjel (Tussilago farfarfara L.)

Preslica (Equisetum arvense L.)

Ranjenik pravi (Anthyllis vulner. L.)

Šipurak (Rosa canina L.)

Smilje (Helichrysum italicum L.)

Trnjina (Prunus spinos L.)

Uva (Arctostphylos uva-ursiL.)

Vrijesak (Calluna vulgaris L.)

Zova (Sambucus nigra L.)

55

11.PRIKAZI PRIVREDNO VAŽNIHLJEKOVITIH BILJNIH VRSTA

Bokvica širokolisna Bokvica uskolisna Borovnica, BrĎanka

(Plantago major L.) (Plantago lanceolata L.) (Vaccinium myrtillus L.) (Arnika montanaL.)

Breza Bršljan Brusnica Crvotočina (Betula pendulaL.) (Hedera helix L.) (Vaccinium vitis idaea L.) (Licopodium clavatu)

Čubrić Divlji luk Dupčac Glog (Satureja hortensis L.) (Allium ursinu L.) (Teucrium chamaedry L.) (Crataegus monogyna L.)

Imela Islandski lišaj Jagorčevina Jaglac (Viscum album L.) (Cetraria islandica L.) (Primula officinalis L.) (Primula verum L.)

56

Kantarion Kičica Kadulja Kleka (Hypericum perforatu L.) (Centaurium umbellatum) (Salvia officinalis L.) (Juniperus communis L.)

Kopriva Konjogriz Krušina. Konopljika (Urtica dioica L.) (Cichorium intybus L.) (Rhamnus frangula L (Vitex agnus)

Kupina Lincura Lipa bijela Ljubičica mirisna (Rubus fruticosus L.) (Gentiana lutea L.) (Tilia tomentosa L.) (Viola odorata L.)

Malina Majčina dušica Maslačak Oman (Rubus idaeus L.) (Thymus serpyllum L.) (Taraxacum officinale L.) (Inula helenium L.)

57

Podbjel Preslica Paprat slatka Pelin (Tussilago farfarfara L.) (Equisetum arvense L.) (Polypodium vulgare L. (Artemisia abshintiu L.)

Pelin crni Šumska jagoda Trnjina Uva (Artemisia vulgaris L.) (Fragaria veska) (Prunus spinos L.) (Arctostphylos uva-ursi L.)

Zova Vrijesak Veremska trava Valerijana (Sambucus nigra) (Calluna vulgaris L.) (Mentha pulegium) (Valeriana officinalis)

58

59

Z A K L J U Č A K

Ovaj dokument–Studija daje priliku da se poveća nivo znanja u svim

aspektima ljekovitog bilja.

Nema dovoljne koordinacije u MAP sektoru.

Neophodna je potpora i koordinacija svih interesnih grupa, vladinog i

nevladinog sektora, pogotovo naučnih i obrazovnih institucija da se MAP

sektor stavi pod kontrolu, očuva biodiverzitet, ostvare ekonomski i ekološki

aspekti za veliki broj obitelji u najtežim uvjetima privređivanja – ekstremno

ruralnih područja.

Neophodno je mobilizirati finansijske, ljudske i tehničke resurse za nastavak

aktivnosti navedenih ovom Studijom.

Studijom je nužno testirati i povećati po potrebi ključna pitanja koja se

trebaju stalno nadograđivati (popis–inventarizacija, kao i sistem kvota, rad

asocijacija, postupke sakupljača, uzgaivača i prerađivača ljekovitog bilja,

obuku sakupljača, uvođenje najboljih održivih praksi i certifikacija, domaći

brendovi i dr.).

Zabraniti eksploataciju, posebno nekih ljekovitih biljnih vrsta na neodrživ

način.

MAP sektor zakonskim i podzakonskim propisima bolje regulisati.

Nema dovoljno informacija da li je sakupljanje ljekovitih biljnih vrsta

održivo, ili se iz godine u godinu narušava.

Neophodno je uraditi menadžment planove za područja sakupljanja i uzgoja

MAP sektora.

Razraditi metode i sisteme za unapređenje jednakosti u raspodjeli profita:

sakupljač, veletrgovac i maloprodaja.

Nastojati razviti domaće tržište za MAP proizvode pomoću preuzimanja

markentiške kampanje i promoviranje inovativnih mjera za dodatnu

vrijednost u pogledu zamjene uvoza, te proširiti spektar izvoza.

Predložiti Ministarstvu za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo nužnu

potrebu za potporom u finansijskom inputu za izradu „Crvenih listi“ koje su

u nadležnosti Šumarskog, Poljoprivrednog i Prirodno matematskog fakulteta

u cilju konačne izrade „Crvene knjige“.

Elektronski (digitalizirano – GIS tehnologijom) upravljati resursom

ljekovitog bilja.

60

PREGLED LITERATURE Devetak, Z. Tradicionalno i sadašnje branje ljekovitog i aromatičnog bilja u

BiH, Sarajevo, 2001.

Hadžić, A. i saradnici, Studija za definisanje aktivnosti programa i sredstava za iskorištavanje samoniklog ljekovitog bilja i gljiva na područčju sarajevske makro regije po vrstama i količinama.

Kolak, I., Šatović, Z. Rukavina, H. mogućnosti proizvodnje i prerade

ljekovitog i aromatičnog bilja, Znastveni Glasnik, br. 5-6 Zagreb 1998. Mallet, P. certifikat o šumskim plodovima, izazovi i mogućnosti. Sarajevo,

2000. Tanović, N. Ljekovitim biljem i ishranom do zdravlja. Sarajevo, 2004.

Tanović, N. sakupljanje, uzgoj i prerada ljekovitog bilja i gljiva. Sarajevo

2010. Tanović, N. Atlas ljekovitog bilja i gljiva . Sarajevo 2010.

USAID- LAMP. Dobra proizvodna i sakupljačka poljoprivredna praksa-

sektor ljekovitog i aromatičnog bilja. neum 2006.

61

62

63

64

MJESTO, DJELATNOST I ADRESE

PODUZEĆA LJEKOVITOG BILJA I

GLJIVA

1.GM prirodno bilje; 2. Ljekovito Bilje Čeliković; 3. Vrbas – IFA; 4. Mushroom; 5. ZZ Zelengora ; 6. Flores; 7. Kozarabilje; 8. Boletus; 9. Natur FarM; 10. Terra Eco; 11. Plantago; 12. Hercegovina Bilje; 13. Roing ; 14. Biljana; 15. Vextra ; ZZ Radobolja; 16. Flora; 17. Šumski Plod; 18. Neven; 19. Faveda / Heljda Eko / Herba Eko / Herbe Naturale / Klas 20. ZZ Agrokoop; 21. ZZ Agriplod ; 22. Pharmamed; 23. Elmar; 24. Frutti F.; 25. Halilović; 26. Smrčak.

66

Trebinjskih brigada 11 Trebinje 89101 Južna Bosna i Hercegovina Tel: +387 65 688 356 Fax: +387 59 260 647 Е-mail: andjelic@post.com

67 od 72

68

69 od 72

70

71 od 72

72

KARTE

1. RELJEFNA KARTA BIH 2. LITOLOŠKA KARTA BIH 3. PEDOLOŠKA KARTA BIH 4. KARTA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA BIH 5. KARTA MINIRANIH PODRUČJA