178
7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 1/178  STUDIJA O UTICAJU HIDROELEKTRANE „ULOG“ NA ŽIVOTNU SREDINU - Nacrt studije - Avgust, 2010.

Studija uticaja HE Ulog

  • Upload
    aglio75

  • View
    280

  • Download
    3

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 1/178

 

STUDIJA O UTICAJU HIDROELEKTRANE „ULOG“NA ŽIVOTNU SREDINU

- Nacrt studije - 

Avgust, 2010.

Page 2: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 2/178

 

2

Podaci o Investitoru:

DIREKTOR

Mr Miroslav Vujatović, dipl.inž.saobraćaja

1. Naziv kompanije EFT HE Ulog d.o.o.2. Pravni oblik društvo sa ograničenom odgovornošću3. Vrsta dokumenta Studija o uticaju hidroelektrane „Ulog“ na

životnu sredinu4. Adresa ul.Karađorđeva 19, Kalinovik5. Telefon i faks Telefon: 057 623 629

Faks:6. Wb page/e-mail adress www.eft-group.net 7. Službena kontakt osoba,

pozicija

Svetomir Prokić, dipl.inž.građevine. –direktor

8. Sud kod koga je kompanijaregistrovana

Osnovni sud u Trebinju

9. Rukovodilac radnog tima: Marija Nikolić, dipl.inž.zaštite živ.sredine

10. Tim za izradu projekta:

Saradnici na projektu:

Marija Nikolić, dipl.inž.zaš.živ.sred.Mr Ljiljana Stojanović, dipl.inžinjer tehnologijeVanja Šatara, dipl.inž.tehnologijeMr Petar Begović, dipl.inžinjer geologijeMr Boris Marković, dipl.inž.šumarstvaDragan Čvoro, dipl.inž.građevineJadranka Ivetić, dipl.inž.građevine

Gordana Jevtić, dipl.prostorni planerNevena Predojević, dipl.ing.arh.Darko Čvorić, dipl.inž. saobraćajaDragan Zakić, dipl.inž.elektrotehnikeRodoljub Janković, dipl.maš.inžinjerVelibor Vukojević, mašinski tehničar

Prof.dr Dragan Mikavica ihtiologMr Slavko Maksimović, dipl.meterolog

Page 3: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 3/178

 

3

Sadržaj: 

2.1. Opšti dio.............................................................................................................................. 6 2.1.1. Uvodno obrazloženje....................................................................................................... 7 2.1.2. Pravni okvir za PUŽS ....................................................................................................... 9 2.1.3. Polazne osnove za izradu studije ................................................................................... 12 2.2. Tehnički dio ...................................................................................................................... 15 2.2.1. Opis lokacije................................................................................................................... 16 2.2.1.1. Kopija plana katastarskih parcela na kojima se planira izgradnja objekata .................. 19 2.2.1.2. Podaci o potrebnoj površini zemljišta u m2  za vrijeme izgradnje, sa opisom

fizičkih karakteristika i kartografskim prikazom odgovarajuće razmjere. kao ipovršine koje će biti obuhvaćene kada objekat bude izgrađen......................................... 20 

2.2.1.3. Razlog za izbor predložene lokacije (ako je razmatrano više mogućnosti, opisati

iste) ................................................................................................................................. 22 Izgradnja jedne energetske stepenice (HE Ulog)......................................................................23 Izgradnja dve energetske stepenice (HE Ulog i HE Grad). ....................................................... 25 2.2.1.4. Prikaz pedoloških, geomorfoloških, geoloških, hidrogeoloških i seizmoloških

karakteristika terena ........................................................................................................ 26 2.2.1.5 Podaci o izvorištu vodosnabdijevanja (udaljenost, kapacitet, ugroženost, zone

sanitarne zaštite) i podaci o osnovnim hidrološkim karakteristikama................................ 34 2.2.1.6. Prikaz klimatskih karakteristika sa odgovarajućim meteorološkim pokazateljima......... 35 2.2.1.7. Opis flore i faune, prirodnih dobara posebne vrijednosti (zaštićenih) rijetkih i

ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa i vegetacije.................................... 45 2.2.1.8 Pregled osnovnih karakteristika pejzaža....................................................................... 53 2.2.1.9. Pregled nepokretnih kulturnih dobara .......................................................................... 53 

2.2.1.10. Podaci o naseljenosti, koncentraciji stanovništva i demografske karakteristike.......... 55 2.2.1.11. Podaci o postojećim poslovnim, stambenim i objektima infrastrukture,

uključujući i saobraćajnice ............................................................................................... 56 2.2.1.12 Podaci o drugim zaštićenim područ jima, područ jima predviđenim za naučna

istraživanja, o arheološkim nalazištima i posebno osjetljivim područ jima ......................... 57 2.2.2. Prikaz i ocjena postojećeg stanja životne sredine, koja bi mogla biti izložena

značajnim uticajima projekta, uključujući podatke o njenom postojećemopterećivanju ................................................................................................................... 59 

2.2.2.1 Identifikovani izvori emisija ........................................................................................... 60 2.2.2.2 Stepen zagađenosti vazduha osnovnim i specifičnim zagađujućim materijama ............ 62 2.2.2.3 Nivo saobraćajne i industrijske buke............................................................................. 75 2.2.2.4. Nivo jonizirajućih i nejonizirajućih zračenja .................................................................. 80 2.2.2.5. Kvalitet površinskih voda i ugroženost otpadnim vodama industrije, naselja i

poljoprivrede proizvodnje................................................................................................. 81 2.2.2.6. Nivo podzemnih voda, pravac njihovog kretanja i njihov kvalitet .................................. 83 2.2.2.7. Bonitet i namjena korišćenja zemljišta ......................................................................... 84 2.2.2.8. Erozioni procesi predmetnog područ ja......................................................................... 84 2.2.3. Opis projekta, uključujući podatke o njegovoj namjeni i veličini....................................... 85 2.2.3.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uslovi upotrebe zemljišta u toku

gradnje i rada pogona postrojenja predviđenih projektom................................................ 86 2.2.3.2. Opis projekta, planiranog proizvodnog procesa, njihove tehnološke i druge

karakteristike ................................................................................................................... 86 2.2.3.3. Prikaz vrste i količine potrebne energije i energenata, vode, sirovina, potrebnog

Page 4: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 4/178

 

4

materijala za izgradnju i drugo ......................................................................................... 89 2.2.3.4. Prikaz vrste i količine ispuštenih gasova, vode, i drugih tečnih i gasovitih

otpadnih materija, posmatrano po tehnološkim cjelinama, uključujući: emisije uvazduh, ispuštanje u vodu i zemljište, buku, vibracije, svjetlost, toplotu, zračenja(jonizujuća i nejonizujuća);............................................................................................... 94 

2.2.3.5. Identifikacija vrsta i procijena količine mogućeg otpada, prikaz tehnologijetretiranja (prerada, reciklaža,odlaganje) i svih vrsta otpadnih materijala .......................... 96 

2.2.4. Opis mogućih uticaja projekta na životnu sredinu i pojedine njene elemente, u tokui nakon realizacije projekta, u redovnim i vanrednim okolnostima, uključujući imoguće kumulativne uticaje............................................................................................. 97 

2.2.4.1. Promjene kvaliteta vazduha, vode, zemljišta, nivoa buke, intenziteta vibracija,zračenja, flore i faune .................................................................................................... 101 

2.2.4.2. Promjene zdravlja stanovništva ................................................................................. 106 2.2.4.3 Promjene meteoroloških parametara i klimatskih karakteristika.................................. 106 2.2.4.4. Promjena ekosistema................................................................................................ 107 2.2.4.5. Promjene naseljenosti, koncentracije i migracije stanovništva ................................... 108 

2.2.4.6. Promjena namjene i korišćenje površina (izgrađene i neizgrađene površine,upotreba poljoprivrednog zemljišta) ............................................................................... 109 2.2.4.7. Promjene u komunalnoj infrastrukturi......................................................................... 109 2.2.4.8. Promjene na prirodnim dobrima posebnih vrijednosti i kulturnim dobrima i

njihovoj okolini, materijalna dobra uključujući kulturno-istorijsko i arheološkonasljeđe ......................................................................................................................... 111 

2.2.4.9. Promjene pejzažnih karakteristika područ ja............................................................... 111 2.2.4.10. Promjene međusobnih odnosa gore navedenih faktora .......................................... 111 2.2.4.11. Pozitivni efekti izgradnje hidroelektrane sa aspekta elektroinfrastrukture................. 111 2.2.4.12 Mogući uticaji u pograničnom područ ju..................................................................... 112 2.2.5. Opis mjera koje će nosilac projekta preduzeti za sprečavanje, smanjivanje,

ublažavanje ili sanaciju štetnih uticaja na životnu sredinu, obuhvata mjere za

uređenje prostora, tehničko tehnološke, sanitarno-higijenske, biološke,organizacione, pravne, ekonomske i druge mjere.......................................................... 114 2.2.5.1. Mjere koje su predviđene zakonom i drugim propisima, normativima i

standardima i rokovima za njihovo sprovođenje............................................................. 115 2.2.5.2. Mjere koje se preduzimaju u slučaju nesreća većih razmjera..................................... 138 2.2.5.3. Planovi i tehnička rješenja zaštite životne sredine (reciklaža, tretman i dispozicija

otpadnih materijala, rekultivacija, sanacija).................................................................... 140 2.2.5.4. Druge mjere koje mogu uticati na sprečavanje ili smanjivanje štetnih uticaja na

životnu sredinu .............................................................................................................. 142 2.2.6. Specifikacija i opis mjera za praćenje uticaja na životnu sredinu u toku i nakon

realizacije projekta......................................................................................................... 143 2.2.6.1. Prikaz stanja životne sredine prije puštanja objekta u rad na lokacijama gdje se

očekuje uticaj na životnu sredinu ................................................................................... 144 2.2.6.2. Parametri na osnovu kojih se mogu utvrditi štetni uticaji na životnu sredinu .............. 144 2.2.6.3. Mjesta, način i učestalost mjerenja utvrđenih parametara.......................................... 148 2.2.7. Pregled glavnih alternativa koje je nosilac projekta razmatrao i navođenje razloga

za izabrano rješenje s obzirom na uticaje na životnu sredinu......................................... 149 2.2.8. Usklađenost projekta sa Republičkim strateškim planom zaštite životne sredine,

drugim planovima na osnovu posebnih zakona i planovima i programima zaštiteživotne sredine jedinica lokalne samouprave na koje se projekat odnosi iinterpretacija.................................................................................................................. 153 

2.2.9. Podaci o eventualnim teškoćama na koje je naišao nosilac projekta prilikomprikupljanja potrebnih podataka..................................................................................... 167 

Page 5: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 5/178

 

5

2.3. Zaključak......................................................................................................................... 169 2.4. Netehnički rezime............................................................................................................ 172 3. Aneksi ................................................................................................................................ 175 3.1. Izvori podataka................................................................................................................ 176 3.2. Ovjere.............................................................................................................................. 178 

Page 6: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 6/178

 

6

2.1. Opšti dio

Page 7: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 7/178

 

7

2.1.1. Uvodno obrazloženje

Page 8: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 8/178

 

8

EFT (HOLDINGS) ApS, iz Danske je na osnovu Predstudije ekonomske opravdanosti zahidroelektranu u Ulogu, Kalinovik, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina dobilakoncesiju za izgradnju i korišćenje hidroelektrane „Ulog“ od strane Vlade RepublikeSrpske, na prijedlog komisije za koncesije Republike Srpske odlukom broj: 04/1-012-2-1556/09 od 26.08.2009.godine.

Koncesija je dodijeljena za hidroelektranu „Ulog“ na rijeci Neretvi, instalisanog kapacitetaod 35MW sa prosječnom godišnjom proizvodnjom električne energije od 86GWh.Koncesioni period je u trajanju od 30 (trideset) godina od čega će period izgradnje biti utrajanju od četiri godine i period korišćenja od 26 (dvadeset šest) godina. (Aneks,saglasnosti - Ugovor o koncesiji)

Page 9: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 9/178

 

9

2.1.2. Pravni okvir za PUŽS

Page 10: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 10/178

 

10

„Zakonom o zaštiti životne sredine“ (Sl.gl.RS 28/07), čl. 55-69 se definiše cjelokupnipostupak procjene o uticaju na životnu sredinu. Dodatna pojašnjenja se nalaze u Uredbio projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu i kriterijumima zaodlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnu sredinu (Sl.gl.RS07/06), kao i u Uredbi o postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samoukoliko imaju ekološku dozvolu (Sl.gl.RS 07/06).

Članom 2 “Uredbe o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu“definisani su projekti za koje je obavezna procjena o uticaju na životnu sredinu.

Procjena uticaja na životnu sredinu je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti projekata uodnosu na životnu sredinu, kao i određivanje potrebnih mjera zaštite životne sredine,

kako bi se negativni uticaji sveli na najmanju moguću mjeru, te postigao visok nivozaštite životne sredine. Ovaj postupak se odvija u okviru svih faza razvoja projektne

dokumentacije od planiranja do nivoa glavnog projekta.

Na slijedećem dijagramu je prikazana integracija aspekata životne sredine u procesizrade projektne dokumentacije.

Page 11: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 11/178

 

11

Dijagram broj 1.:Integracija aspekata životne sredine u proces izrade projektnedokumentacije

Page 12: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 12/178

 

12

2.1.3. Polazne osnove za izradu studije

Page 13: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 13/178

 

13

Kod postrojenja čiji uticaj na životnu sredinu može biti značajan, analiza uticaja naživotnu sredinu se vrši u dvije faze: (I) prethodna procjena i (II) procjena uticaja naživotnu sredinu. Studijama o uticaju na životnu sredinu, za projekte za koje je postignutkompromis kroz prethodne faze aktivnosti (Razvojni program elektroenergetskog sektoraRS, Prostorni plan RS, Prethodna studija ekonomske opravdanosti, Idejno rješenjeprojekta sa predloženim varijantama, Zahtjev za prethodnu procjenu o uticaju na životnusredinu HE Ulog, Idejni projekat) vrši se revidiranje da li su zadovoljeni zakonski itehnički uslovi zaštite životne sredine, te predlažu dodatne mjere ublažavanja uticaja.Osnovni zadatak i cilj analiza vezanih za procjenu uticaja na životnu sredinu je da jasnoprikaže sve potencijalne uticaje HE „Ulog" na životnu sredinu kao i da predvidi potrebnemjere zaštite i način praćenja svih mogućih uticaja.

Na osnovu Rješenja broj 15-96-159/09 Ministarstva za prostorno uređenje,građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske o utvrđivanju obaveze sprovođenja procjeneuticaja i izradi Studije uticaja na životnu sredinu, sa stručnim mišljenjima subjekatapropisanim u članu 60. stav 1. Zakona o zaštiti životne sredine - prečišćen tekst (Sl.gl.RS br. 28/07) i Uredbe o projektima za koje se provodi procjena uticaja na životnu

sredinu i kriterijima za odlučivanje o obavezi provođenja i obimu procjene uticaja naživotnu sredinu (Sl.gl.br. 7/06), Investitor je pokrenuo proceduru procjene uticaja naživotnu sredinu.

Radi provođenja procedure procjene uticaja na životnu sredinu Zahtjev za prethodnuprocjenu sa dokumentacijom je dostavljen na mišljenje slijedećim subjektima:

1. Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,2. Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite,3. Zavodu za zaštitu kulturno - istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Svi navedeni subjekti su dali svoje mišljenje na Zahtjev za prethodnu procjena outicaju na životnu sredinu HE Ulog Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo

i ekologiju Republike Srpske. Studija o uticaju na životnu sredinu će uključiti i uzeti uobzir mišljenja dobijena iz Rješenja br. 15-96-159/09 nadležnog Ministarstva koje senalazi u Aneksu ove studije.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS:

Pošto se radi o prethodnoj procjeni uticaja na životnu sredinu, na osnovu dostupnihpodataka, mišljenje je da je sadržaj dokumenta prihvatljiv, s tim da se Studija dopuni sa:

- definisati objekte, parametre i lokalitete za uspostavljanje trajnog monitoringa, kako utoku izvođenja radova, tako i monitoringa tokom eksploatacije u pogledu zaštite flore ifaune, kao i cjelokupnog akvatičnog ekosistema rijeke Neretve.

ova konstatacija je obra đ ena u dijelu Studije pod ta č kom 2.2.6.

-Potrebno je uspostaviti odgovarajući monitoring i planirati adekvatne mjere zaštite voda,šuma i tla pogotovu kod izgradnje pregradnog profila, tunelskog dijela dovodnogcjevovoda i vodostana sa potisnim cjevovodom, obzirom na trajnost procesa izgradnjepojedinih objekata HE, za taj period. Iste mjere preuzeti i na odlagalištu građevinskogmaterijala iz iskopa tunela.

ovo obrazloženje je dato u dijelu Studije pod ta č kom 2.2.6., kao i pod ta č kom 2.2.5.

- ...Neophodno je mjere praćenja i kontrolu erozionih procesa, kao i sprovođenjeodgovarajuće zaštite, sagledavati u širem područ ju planiranog objekta.

ovo obrazloženje je dato u dijelu Studije pod ta č kom 2.2.5.1.8; 2.2.5.3.2., kao i pod

Page 14: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 14/178

 

14

ta č kom 2.2.6.

Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS u svom mišljenju na prethodnuprocjenu ističe slijedeće:

- fokusirati se na potencijalno zagađenje sa procurivanjem ulja iz transformatora iprojektom predvidjeti izgradnju rezervoara za čisto i prerađeno ulje, a na svimmanipulativnim površinama i radionicama projektovati i izraditi odgovarajuće separatoreulja za fazu izgradnje i eksploatacije.

ovo obrazloženje je dato u dijelu Studije pod ta č kom 2.2.3.3; 2.2.4.4;

- Neophodno je posvetiti veću pažnju negativnom uticaju buke, prašine, odnosnonarušavanju kvaliteta vazduha...

ovo obrazloženje je dato u dijelu Studije pod ta č kom 2.2.4; 2.2.5 i 2.2.6.

Zavod za zaštitu kulturno - istorijskog i prirodnog nasljeđa u svom mišljenju ističeslijedeće:

- Područ je opštine Kalinovik izuzetno je bogato kulturno-istorijskim vrijednostima, pa jestoga neophodna izrada Studije o uticaju na životnu sredinu. Takođe je potrebno da seizradi i Regulacioni plan šireg obuhvata, uz obavezu da Investitor pribavi u skladu saodredbama važećih propisa, Elaborat „Uslovi korišćenja kulturnih i prirodnih dobara iutvrđivanje zona i mjera zaštite prostora u obuhvatu regulacionog plana HE „Ulog“.

Investitor je preuzeo sve potrebne aktivnosti prije izrade Studije o uticaju naživotnu sredinu shodno odredbama Zakona o ure đ enju prostora ( Sl.gl.RS broj84/02), te pribavio Odluku o usvajanju Regulacionog plana (broj 01-022-5/10 od22.02.2010.), kao i Elaborat „Uslovi koriš ć enja kulturnih i prirodnih dobara iutvr đ ivanje zona i mjera zaštite prostora u obuhvatu Regulacionog plana HE„Ulog“(broj 07/1.30-625-1124/09 od decembra 2009. godine)

Page 15: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 15/178

 

15

2.2. Tehnički dio

Page 16: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 16/178

 

16

2.2.1. Opis lokacije

Page 17: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 17/178

 

17

Opis makrolokacije

Objekti planirane hidroelektrane smješteni su na teritoriji opštine Kalinovik, tačnije unjenom zapadnom dijelu u blizini granice sa opštinom Konjic. Opština Kalinovik spada upogranične opštine Republike Srpske, te granica sa opštinom Konjic je ujedno ientitetska granica. Planirani objekti čine dio hidroenergetskog sistema na slivu rijekeNeretve.

Slika 1.: Makrolokacija HE Ulog

Opis mikrolokacije

Prostor koji zauzimaju planirani objekti hidroelektrane Ulog definisan je prirodnim istvorenim karakteristikama, evidentiranim obilaskom terena. Granicu obuhvataanaliziranog prostora mikrolokacije, na sjevernoj strani čini entitetska granica prema

opštini Konjic, istočnu dužina vodotoka između objekata sistema (mašinsko postrojenjesa odvodnom vodom i pozicija pregrade, te prostor definisan kotom makismalnoguspora), a južnu i zapadnu granicu definišu most u naseljenom mjestu Ulog, te pozicijatunela između pregradnog mjesta i vodostana. Ovako definisan prostor obuhvatapovršinu veličine 460 ha.

Page 18: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 18/178

 

18

Slika 2. Podru č  je uže zone uticaja sistema HE Ulog-mikrolokacije

Page 19: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 19/178

 

19

2.2.1.1. Kopija plana katastarskih parcela na kojima se planira izgradnjaobjekata

Na prostoru uticaja izgradnje hidroelektrane ne postoji uspostavljen savremeni katastar,zasnovan na novom premjeru već je na snazi popisni katastar (1:6250, Austro-Ugarska).Na osnovu navedenog katastra izvršena je identifikacija na terenu te izrađena karta koja je služila kao osnov za izradu plana parcelacije kao sastavnog dijela urbanističko-tehničkih uslova. Planom parcelacije planira se formiranje šest parcela, i to:

1. parcela akumulacije hidroelektrane „Ulog“ površine 902.367,84 m² (90.23 ha), akoja se sastoji od slijedećih katastarskih čestica: 65/2, 62, 61, 60, 45, 56, 55, 50,51/2, 49, 46/2, 48/1, 46/1, 456, 458, 464/1, 463/1, 463/2, 457, 460, 459, 461,462/1, 3191, 3192/1, 3192/2, 462/2, 3193, 3192/4, 3190, 3189, 3180, 3186/1,3187/1, 3195, 3196, 3201/2, 3202, 3186/2, 2899/1, 3183/1, 3183/2, 3183/3,3184, 3207, 3206, 3203, 3204, 3205/3, 3212, 2821/127, 3214, 3215, 455/2,3216, 3218, 3220, 3227, 3230, 3233, 3232, 3234, 3237, 3238, 3407, 3411, 3410,3408, 3409, 3407, 3413, 3417, 3419/11, 3419/2, 3428, 3429, 3425, 3426, 3427,3520/5, 3520/4, 3520/6, 2821/39, 3430/1, 3520/1, 853 i 455/4 sve katastarskaopština Ulog, te dijela slijedećih katastarskih čestica: 9/2, 11/2, 12/2, 64/2, 63,63/3, 57, 54, 53, 52, 51/1, 47, 466, 465, 454/1, 3194, 3192/3, 3188, 3187/2,3201/1, 3200/2, 3201/1, 3205/2, 3180, 3181, 2821/134, 2821/132, 2821/1,2821/156, 3178/1, 3178/2, 3182/2, 3182/3, 3182/4, 3208, 3209, 3210, 3211/1,3242/10, 3242/9, 3211/2, 2821/126, 3213, 467/2, 3205, 3217, 3219, 3221,2821/54, 2821/53, 2821/55, 2821/56, 3222, 2323, 3224, 3225, 3226, 3242/7,3242/3, 2821/57, 2821/150, 3231, 3235/1, 3235/2, 3236, 3405, 3412, 3421/34,

2821/33, 2821/32, 2821/209, 3520/7, 2821/29, 3521/1, 3430/4, 3521/43, 3437/3,3431, 3520/3, 455/5, 3521/171, 3521/1, 3520/110 i 2821/1 sve katastarskaopština Ulog.

2. parcela brane „Nedavići“ površine 32.494,34 m² (3.24 ha), a koja se sastoji oddijela slijedećih katastarskih čestica: 455/5 (rijeka Neretva), 3520/69 i 3521/1 svekatastarska opština Ulog

3. parcela gradilišnog naselja (za potrebe radnika u toku izgradnje) površine22.221,02 m² (2.22 ha), a koja se sastoji od dijelova slijedećih katastarskihčestica: 3432, 3435, 3520/201, 3438/1, 3438/2, te 3520/3 sve katastarska opštinaUlog

4. parcela pristupnih puteva, i to:- planiranog puta za Trešnjevicu površine 90.017,18 m² (9.00 ha), a koja se sastoji

od dijela slijedećih katastarskih čestica: 3521/1, 2821/29, 2821/209, 2821/32,2821/33, 2821/34, 3428, 2821/1, 2821/150, 2821/57, 2821/56, 2821/55, 2821/54,2821/53, 2821/162, 2821/126, 2821/86, 3211/2, 3211/1, 3210, 3209, 2821/161,3182/4, 3182/3, 3178/2, 3178/1, 2821/156, 2900/1, 2821/131, 2821/132, 2899/1,1750 i 454/1 sve katastarska opština Ulog.

- planiranog puta za gradilišno naselje površine 5.740,44 m² (0.57 ha), a koja sesastoji od dijela slijedećih katastarskih čestica: 3520/201, 3435, 3436/2, 3520/144i 3520/3 sve katastarska opština Ulog

- planiranog puta od gradilišnog naselja do rijeke Neretve površine 10.292,18 m²(1.02 ha), a koja se sastoji od dijela slijedećih katastarskih čestica: 3520/3, 455/5i 3520/10 sve katastarska opština Ulog

- planiranog puta do krune brane, podnožja brane i novog mosta na rijeci Neretvi

Page 20: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 20/178

 

20

površine 130.758,33 m² (13.07 ha), a koja se sastoji od katastarskih čestica:3520/64, 3520/295, 3520/297, 3520/294, 3520/293, 3520/74, 2350/298,3520/300, 3520/299, 3520/301, 3520/828, 3520/825, 3520/824, 3520/202,3520/834, 3520/817, 3520/814, 3520/809, 3520/234, 3520/807, 3520/805,3520/803 i 3520/802 sve katastarska opština Ulog, te dijela slijedećihkatastarskih čestica: 3520/832, 3520/831, 3520/835, 3520/836, 3520/837,3520/833, 3520/827, 3520/826, 3520/203, 3520/204, 3520/205, 3520/227,3520/823, 3520/830, 3520/229, 3520/806, 3520/804, 3520/821, 3520/820,3520/819, 3520/813, 3520/15 i 3520/812 sve katastarska opština Ulog.

- planiranog pristupnog puta od novog mosta na rijeci Neretvi do mašinske zgradei vodostana površine 80.827,24 m² (8.08 ha), a koja se sastoji od dijela slijedećihkatastarskih čestica: 3520/1, 5508, 3521/7, 5510/2, 5510/1, 5511/1, 5524,5523/1, 5531, 5532 i 5550/1 sve katastarska opština Ulog.

5. parcela vodostana i mašinskog postrojenja sa putevima koji ih povezuju površine97.788,94 m² (9.77 ha), a koja se sastoji od dijelova slijedećih katastarskihčestica: 5552/1 i 3521/89, kao i cijelih katastarskih čestica 3521/87, 5525,

5526/2, 5549/9, sve katastarska opština Ulog6. parcela za uređenje odvodne vade površine 9.107,91 m² (0.91 ha), a koja sesastoji od dijela k.č. 455/5 (rijeka Neretva) sve katastarska opština Ulog

U aneksu ovog dokumenta nalazi se grafički prilog br.1 – Plan katastarskih parcela.

2.2.1.2. Podaci o potrebnoj površini zemljišta u m2 za vrijeme izgradnje, saopisom fizičkih karakteristika i kartografskim prikazom odgovarajućerazmjere. kao i površine koje će biti obuhvaćene kada objekat budeizgrađen.

Kako je ovom dokumentu predhodila izrada detaljnih urbanističko-tehničkih definisana jetačna površina svih parcela neophodnih za izgradnju objekata sistema hidroelektrane.Navedene parcele ujedno predstavljaju i površinu koja će biti zauzeta u toku gradnje, tepo završetku gradnje, odnosno ne planira se privremeno zauzimanje parcela. Površine iraspored parcela prikazane su u grafičkom prilogu br.2 – Raspored objekata u sistemuHE Ulog sa površinama parcela, a čine sastavni dio ovog dokumenta.

2.2.1.2.1 Planirani vijek trajanja objekta

Ukupni period korišćenja objekta iznosi najmanje 50 godina.

Planirani vijek objekta definisan je odredbama Ugovora o koncesiji (Ugovor o koncesijiza izgradnju i korišćenje hidroelektrane „Ulog“, novembar 2009). U Ugovoru o koncesijinavode se slijedeći periodi:

Pripremni period koji označava vremenski period koji počinje datumom stupanja nasnagu i koji ističe na dan izdavanja (konačnog) odobrenja za izgradnju Hidroelektrane, aobuhvata Period projektovanja i Period obavljanja ostalih pripremnih aktivnosti i traje do24 mjeseca.

Period projektovanja označava period projektovanja hidroelektrane, pratećih i priključnihobjekata.

Page 21: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 21/178

 

21

Period obavljanja ostalih pripremnih aktivnosti označava period obavljanja pripremnihaktivnosti kao što su razminiranje lokacije, a koje prethode izgradnji hidroelektrane ipriključnih objekata, izuzev aktivnosti koje se odnose na projektovanje hidroelektrane ipriključnih objekata.

Koncesioni period označava period od 30 godina počev od isteka Pripremnog periodakoji se sastoji od Perioda izgradnje i Perioda korišćenja.

Period izgradnje označava period izgradnje, instalacije i puštanja u rad hidroelektrane ipriključnih objekata u skladu sa Ugovorom o koncesiji, počev od datuma izdavanjaodobrenja za izgradnju hidroelektrane pa do datuma puštanja u rad hidroelektrane ipriključnih objekata.Period korišćenja označava period rada i korišćenja hidroelektrane u skladu saUgovorom o koncesiji, počev od datuma puštanja u rad hidroelektrane i priključnihobjekata pa do poslednjeg dana koncesionog perioda.

Koncesionar je u obavezi da u roku od 24 mjeseca pre datuma prenosa izvrširevitalizaciju hidroelektrane i obezbijedi obuku zaposlenih kod Koncedenta. Po istekukoncesionog perioda HE Ulog Koncesionar će prenijeti u vlasništvo Koncedenta ilidrugog lica koje Koncedent imenuje. Nakon prenosa koncesije HE Ulog se može koristiti još najmanje 20 godina, tako da ukupni period korišćenja hidroelektrane iznosi 50godina.

Page 22: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 22/178

 

22

2.2.1.3. Razlog za izbor predložene lokacije (ako je razmatrano višemogućnosti, opisati iste)

U fazi izrade Idejnog projekta razmatrane su dve varijante tehničkog rešenja. Za izboroptimalne varijante energetskog iskorišćenja razmatranog toka rijeke Neretve izvršena jeuporedna analiza analiziranih varijantnih tehničkih rješenja, kroz simultano sagledavanjetehničkih karakteristika objekata, energetskih pokazatelja, ekonomskih parametara idrugih relevantnih uslova uključujući i uticaje na životnu sredinu, kao i mogućnostimplementacije odgovarajućih mjera.U pogledu vodoprivrednih uslova, oba analizirana varijantna rješenja su ispunila obavezuispuštanja ekološki prihvatljivog proticaja saglasno Zakonu o vodama RS.

Investitor je dobio pravo energetskog korišćenja gornjeg toka Neretve, u toku trajanjakoncesionog perioda, od naselja Ulog do entitetske granice. Ovaj deo toka je ograničenkotama: 641,00 mnm (kota nivoa reke ispod mosta u naselju Ulog) i 521,00 mnm (kota

nivoa reke na entitetskoj granici).Prema postojećoj tehničkoj dokumentaciji ( „Predstudija ekonomske opravdanosti HEUlog“ – J.Černi, Beograd 2008) potpuno energetsko korišćenje ovog dela toka može sepostići izgradnjom dva postrojenja i to:

- Derivacionom hidroelektranom Ulog sa branom na profilu Nedavić  i derivacijomdužine oko 2750 m i mašinskom zgradom lociranom na rastojanju 150 m uzvodno odentitetske granice.Osnovne tehničke karakteristike ovod postrojenja su:

•  kota normalnog uspora 641,00 mnm•

  kota donje vode 530,00 mnm•  instalisana snaga 35 MW•  prosečna godišnja proizvodnja 86,00 GWh/god

- Derivacionom hidroelektranom Grad sa branom na profilu Grad, kratkomderivacijom dužine 350 m i agregatima smeštenim u mašinskoj zgradi HE Ulog.

Osnovne tehničke karakteristike ovog postojenja su:

•  kota normalnog uspora 570,00 mnm•  kota donje vode 530,00 mnm•  instalisana snaga 2,40 MW•  prosečna godišnja proizvodnja 11,20 GWh/god

U daljem tekstu daje se ekonomska opravdanost energetskog korišćenja razmatranogdela toka Neretve i to :

I varijanta:  Izgradnjom jedne energetske stepenice (HE Ulog)II varijanta: Izgradnjom dve energetske stepenice ( HE Ulog i HE Grad)

Na osnovu izvršenih analiza izvršen je izbor optimalnog energetskog korišćenja iusvojena je dalja razrada varijante I. U nastavku teksta su opisana tehnička rešenja kojasu obrađena.

Page 23: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 23/178

 

23

Izgradnja jedne energetske stepenice (HE Ulog)

Derivaciona HE Ulog je uzvodna energetska stepenica na razmatranom delu tokaNeretve. Osnovni objekti HE Ulog su:

a) Brana i akumulacija Nedavić b) Derivacijac) Mašinska zgrada HE Ulog

a) Brana i akumulacija Nedavić 

Na pregradnom profilu Nedavić usvojena je lučna betonska brana kao najracionalniji tippregradne konstrukcije. Lokacija brane se nalazi u morfološki simetričnoj rečnoj dolini,kanjonskog oblika. Bokove profila brane grade ogoljeni krečnjaci. Nizvodno odpregradnog profila rečni bokovi su pokriveni blokovima i drobinom čija se debljinaprocenjuje na 8-10 m. Krečnjaci, na pregradnom profilu su izdeljeni pukotinama koje su

više izražene u desnom boku. Pukotine su ispunjene drobinskim materijalom i imajupravac pružanja JZ-SI sa veoma strmim padnim uglovima ka dolini.

Osnovni podaci o brani:

* Kota krune brane: 643,00 mnm* Gradjevinska visina 53,00 m* Debljina brane u temelju 8,0 m* Debljina brane u kruni 2,50 m

Za evakuaciju velikih voda maksimalnog proticaja Q1000 = 545 m3 /s projektovan je prelivsa tunelskim odvodom. Preliv je smešten na desnom boku brane. Sastoji se od ulazneglave, kosog i horizontalnog tunelskog odvoda. Na prelivnoj glavi su smeštena dvaprelivna polja dimenzija 5,0x10,0 m, snabdevena segmentnim ustavama. Ustave seoslanjaju na prelivni prag sa kotom krune na 631,00 mnm. Od ulazne glave voda sekosim tunelskim odvodom, prečnika 6,0 m, odvodi do horizontalnog tunela istogprečnika. Horizontalni deo tunelskog odvoda je deo optočnog tunela. Izlaz horizontalnogdela tunela završava se ski odskokom.

U telu brane su ugradjeni: temeljni ispust i ispust garantovanog ekološkog proticaja.Temeljni ispust je dimenzionisan na proticaj od 30 m3 /s, a ispust garantovanogekološkog proticaja na 0,52 m3 /s. Oba ispusta su snabdeveni na nizvodnom krajuregulacionim zatvaračima tipa Howel Bunger.

Zatvarači oba organa su smešteni u mašinskoj zgradi male hidroelektrane (snage 180kW) koja će koristiti garantovani ekološki proticaj za proizvodnju električne energije.

Za skretanje reke, u toku izgradnje brane, biće izgrađeni optočni tunel prečnika 6,0 m.Reka će biti skrenuta u optočni tunel izgradnjom nasutih zagata.

Izgradnjom brane na profilu Nedavić  formiraće se akumulacija čiji se uspor proteže donaselja Ulog. Osnovne veličine akumulacije su:

* kota normalnog uspora: 641,00 mnm* ukupna zapremina akumulacije: Vuk : 6,44 x 106 m3 

Page 24: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 24/178

 

24

* korisna zapremina: Vkot : 5,90 x 106 m3 * zapremina za prijem nanosa: Vmt : 0,54 x 106 m3 

b) Derivacija

Iz akumulacije voda se derivacionim dovodom dužine cca 2.767 m dovodi do mašinskezgrade HE Ulog.

Osnovni objekti na derivaciji su:

•  ulazna građevina sa zatvaračnicom dovodnog tunela•  dovodni tunel•  vodostan•  vodostanska zatvaračnica i•  cevovod pod pritiskom.

Ulazna građevina sa zatvaračnicom locirana na levom boku na oko 60 m uzvodno odbrane. Ulazna građevina je projektovana za instalisani proticaj od 35,00 m3 /s i kotuminimalnog radnog nivoa od 626,00 mnm. Ulazna građevina se sastoji od dva poljaširine 4,50 m svako i betonskim stubom između. Na poljima ulazne građevine seugrađuju čelične rešetke i niše za pomoćni zatvarač. Zatvaračnica dovodnog tunela jesmeštena na platou iznad ulazne građevine. Plato je na koti 643,00 mnm i do njega sepristupa sa krune brane. Zatvaračnica je opremljena jednim tablastim zatvaračem iservomotorom za njegov pogon.

Dovodni tunel je dužine 2487 m. Trasa tunela prolazi kroz srednjetrijaske karbonate,dolomite i proslojke crveno-sivih krečnjaka. Dolomitsko-krečnjačka stenska masa se

procenjuje kao povoljna geološka sredina za izbijanje tunala. Trasa tunela presecaznačajnu rasednu strukturu (u zoni Treskavice). U rasednim zonama izbijanje tunelskogprofila je moguće uz primenu značajnih mera za osiguranje iskopa (ankeri, podgrade,torkret sa mrežom i sl.). Na izlaznom delu trasa tunela prolazi kroz stene jursko-krednogfliša: kongomerate, breče, krupnozrne i sitnozrne peščare i laporce.

Poprečni presek tunela je potkovičasti. Širina tunela je 3,30 m a visina 5,00 m. Tunel jeobložen betonskom oblogom minimalne debljine 40 cm. U rasednim zonama debljinatunelske obloge je 60 cm.Dovodni tunel se završava vodostanom. Vodostan je projektovan da zaštiti derivacionitunel od porasta pritiska usled hidrauličkog udara. Vodostan je cilindrični prečnika 9,00m.

Od vodostana do mašinske zgrade položen je čelični cevovod. Cevovod je izmeđuvodostana i vodostanske zatvaračnice tunelski, a od vodostanske zatvaračnice domašinske zgrade površinski. Tunelski cevovod se ispred vodostanske zatvaračniceračva u dva odvojka. Površinski cevovod se sastoji od dva paralelna cevovoda koji supoloženi između vodostanske zatvaračnice i mašinske zgrade. Prečnik tunelskogcevovoda je 3,00 m a prečnici površinskih cevovoda su 2,10 m.

c) Mašinska zgrada HE Ulog

Page 25: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 25/178

 

25

U mašinskoj zgradi su smeštena dva proizvodna agregata sledećih karakteristika:

•  Instalisani proticaj 17,50 m3 /s•  Instalisana snaga 17,20 MW

Odvodna vada mašinske zgrade se uliva u Neretvu, 170 m uzvodno od entitetskegranice. Kota donje vode pri radu oba agregata je 521,00 mnm.

Prosečna godišnja proizvodnja električne energije na HE Ulog iznosi 86,00 GWh.

Izgradnja dve energetske stepenice (HE Ulog i HE Grad).

U ovoj varijanti dispoziciono rešenje HE Ulog je isto kao i u varijanti I. Obzirom da je ovorešenje opisano, u daljem tekstu daje se opis rešenje HE Grad.

Pregradni profil Grad je lociran na rastojanju oko 600 m uzvodno od entitetske granice,odnosno oko 450 m uzvodno od mašinske zgrade HE Ulog.

Ovaj pregradni profil izgrađuju stene krečnjačkog porekla. Pregradni profil je kanjonskogtipa male širine. Izabrana je betonska lučna brana kao najracionalniji tip pregradnekonstrukcije. Preliv je preko krune brane. Sastoji se od tri prelivna polja dimenzija6,0x6,75 m svako. Preliv je kontrolisan klapnama koje su projektovane na prelivnoj glavilučne brane. Preliv je dimenzionisan na protiaj Q = 706 m3 /s koji odgovara povratnomperiodu od 1000 godina.

Skretanje reke, u fazi izgradnje brane, biće izvršeno optočnim tunelom na desnom boku.Situaciju brane Grad sa karakterističnim presecima je prikazana na crtežima 3-9

Kratki derivacioni dovod do mašinske zgrade HE Ulog je razmatran u dve varijante i to:

- izgradnjom dovodnog tunela dužine 336 m i cevovoda dužine 195 m. Prečniktunela je 2,30 m a prečnik cevovoda 2,10 m;

- izgradnjom derivacionog cevovoda dužine 424 m i prečnika 3,0 m.

U mašinskoj zgradi HE Ulog ugrađuje se dodatni agregat HE Grad sledećihkarakteristika: instalisan proticaj 8,0 m3 /s i instalisana snaga 3,20 MW.

Odabrano idejno rješenje je optimalno rješenje i predstavlja najpovoljniju alternativu i sa

prostornog, ekološkog i tehno-ekonomskog aspekta.

Page 26: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 26/178

 

26

2.2.1.4. Prikaz pedoloških, geomorfoloških, geoloških, hidrogeoloških iseizmoloških karakteristika terena 

Pedološke karakteristike terena

Matični supstrat, orohidrografski faktori i dijelom antropogeni definisali su pojavu različitihtipova zemljišta na područ ju istraživanja.

Automorfna zemljišta

Litosoli sa različitim stepenom raspadanja formirani su ispod krečnjačkih litica. Riječ je opotpuno skeletnim zemljištima, ali sa druge strane staništima endemskih vrsta.

Krečnjačke crnice /kalkomelanosoli/, bilo kao samostalne jedinice, bilo u mozaicima sa

drugim zemljištima, predstavljaju najzastupljeniji tip na područ ju obuhvata. Radi se o tipuzemljišta na kojem se razvijaju šume od izuzetnog značaja za zaštitu od erozije, iakoniskih prinosnih mogućnosti, zbog plitkoće i skeletnosti kao ograničavajućeg faktora.

Kalkokambisoli se pojavljuju kao dio mozaika sa kalkomelanosloima osim u slučajevimagdje se uz krečnjake pojavljuju rožnaci gdje gradi mozaik sa distričnim kambisolima. Kaoi predhodni tip ima ograničenja u pogledu plitkoće i skeletnosti pa predstavlja tipskromnih prinosnih mogućnosti, ali kserotermne sastojine imaju neprocjenjivu ulogu uzaštiti od erozije.

Distrični kambisoli javljaju se na krednom flišu, samostalno ili u kombinaciji sa drugimtipovima. Ova tipična šumska zemljišta predstavljaju staništa šuma kitnjaka, cera ibukve.

Hidromorfna zemljišta

Aluvijalna zemljišta /fluvisoli/ - Poloj rijeke Neretve grade karbonatno silikatni šljunkoviti ipjeskoviti nanosi. Prevladavaju šljunkoviti fluvisoli na kojima je razvijena šumskavegetacija higrofilnog karaktera, dok se na pjeskovitim sreće i livadsko-pašnjačka. Radise o šibljacima rakite i sive vrbe. (Aneks, grafički prilog brilog broj 3 – Pedološka karta)

Geomorfološke karakteristike

U geomorfološkom smislu predmetni sliv pripada visokoplaninskom regionu JI Bosne i SIHercegovine kroz koji je rijeka Neretva duboko usjekla dolinu kompozitnog karaktera.Predmetna lokacija je u Jadranskom slivu ali jako blizu vododjelnice sa Crnomorskimslivom.

Morfološke karakteristike su uslovljene interakcijom različitih egzogenih i endogenih sila.Pored pomenutih sila, koje imaju destruktivan karakter koji predisponiraju erozioneprocese, bitnu ulogu na formiranje današnjih morfometrijskih karakteristika imale su igeološka građa i tektonski sklop.

Elaborat o Osnovnim geološkim istraživanjima (IPIN d.o.o., Bijeljina, 2009. ).za potrebeizgradnje HE Ulog izdvojene su dvije geomorfološke jedinice: duboko usječena dolina

Page 27: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 27/178

 

27

Neretve i visoke površi Treskavice, Zelengore, Morina i Crvnja. Istaknuti planinski vrhovisu iznad 1500 metara nadmorske visine: Zinomor na Crvnju 1920 m n.v. i Velika Lelija2032.S obzirom na pretežno krečnjačko – dolomitski sastav terena razvijeni su kraški makrooblici u vidu uvala, suhih dolina, zona sa vrtačama (boginjavi karst Kalinovičke Zagore) ibrojni mikro oblici, kao i naslage morenskog materijala.

Dolina Neretve na posmatranom potezu različita je po obimu, obzirom na geološkugrađu terena kroz koji se usjecala. U najuzvodnijem dijelu do Uloga dolina ima razvučen„V“ oblik sa asimetričnim stranama, pošto je formiran u moonoklinim strukturama fliša,koje generalno zaliježu od lijeve ka desnoj dolinskoj strani. U područ ju Ulog – Nedavićidolina je proširena – oblika razvučeno „U“ sa elementima kotlinskog karaktera iformiranom aluvijalnom zaravni. Nizvodno odavde Neretva ulazi u kanjon visine 150 do200 metara koji je većinom asimetričnog oblika.

Nadmorska visina korita rijeke u zoni entitetske granice je 521 m, a izvorišna zona

formirana je između izohipsi 1200 i 1350 m. Prosječan pad korita na razmatranompotezu od 38,5 km iznosi 1.9%. Sličnih morfoloških oblika su i doline Neretvinih pritoka.Rijeka Neretva izvire pod Gredeljom, sjeverozapadno od planinskog prevoja Čemerno, uvidu izvorišne čelenke koju čine prstasto raspoređeni manji izvori i tokovi formirani ukrednom flišu. Zbog toga u svom gornjem dijelu toka rijeka ima bujični karakter.

Geološke karakteristike

Geološke karakteristike predmetnog područ ja su prikazane na osnovu rezultataOsnovnih geoloških istraživanja (IPIN d.o.o., Bijeljina, 2009. ).

Na područ ju predmetnog obuhvata konstatovane su slijedeće litostratigrafske jedinice :

Srednji trijas – anizik (T2)

Predstavljen je pretežno masivnim krečnjacima, u višim dijelovima anizika lokalno sudolomitični, a u zonama kontakta sa mlađim stijenama mjestimično su uslojeni. Gradeuži prostor pregradnog mjesta i značajan dio strme lijeve dolinske strane rijeke. Na tojstrani se jasno uočava antiklinalna struktura u čijem su jezgru anizijski krečnjaci. Premapodacima OGK debljina anizika procjenjena je najviše 80 m. Podaci istražnog bušenjana starom profilu Ulog, zatim strukturni položaj i otvoren profil krečnjaka od dna korita nakoti oko 600 m n.v. pa do visine od 1050 m ukazuju da je debljina veća i moguće je daiznosi i do par stotina metara. Dublje istražne bušotine na branskom profilu došle su dokote 500 – 520 m n.v. i završene u krečnjaku. Moguće je da relativno blizu, ispod ovih

kota, zaliježe verfenski ili kredni fliš.

Srednji trijas – ladinik (T2)

Predstavljen je relativno većim masama magmatskih stijena: dijabazi i spiliti (ββT2) kojisu sa karbonatima u tektonskom kontaktu ili su interstratifikovani. Vezani su za nižehorizonte srednjeg trijasa (T2

2).

Debljina ovih stijena je oko 200-300 m. Zastupljeni su na obe dolinske strane, ali izvanuže zone pregradnog mjesta. Moguća je i pojava dijabaza i pratećih stijena i u zoniiskopa dovodnog tunela. Dijabazi i spiliti su stijene ofitske sitnozrne strukture i masivne

Page 28: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 28/178

 

28

teksture. U procesu raspadanja nastaju karakteristične kuglaste forme cm – m dimenzija.Preko ovih magmatskih stijena leži prateća asocijacija ladiničkih uslojenih stijena:krečnjaci, rožnaci, pješčari, tufovi i glinci, a najvišljem horizontu pločasti i slojevitikrečnjaci sa muglama i proslojcima rožnaca i rožnaci. Grade visoke dijelove lijevekanjonske strane Neretve u prostoru izvora Carevica, mada nije isključeno da se pojave iu iskopu tunela kao prateća asocijacija ili pak interstratifikovani u dijabaze (melafire),kako je utvrđeno istražnim bušenjem na starom profilu Uloga. Debljina ovih stijena iznosioko 100 m.

Trijas, jura (T,J?)

Pjeskoviti i laporoviti krečnjaci sa muglama i rijetkim proslojcima rožnaca i laporci ležepreko srednje i gornje trijaskih krečnjaka i dolomita, a ispod jursko – krednog fliša. Serija je pretežno pločaste do slojevite teksture. Debljina je veoma varijabilna. U prostoruTrešnjevice (zona) tunela iznosi 200 - 300 m. Zastupljeni su na obje strane rijeke, a i diotunelskog iskopa biće kroz ovu seriju.

Jura?

Manji paket pločastih i slojevitih rožnaca konstatovan je preko prethodnih trijas, jurskihkrečnjaka sa rožnacima na dijelu trase tunela ka Ljusićima. Preko njih ponovo zaliježukrečnjaci sa jasno uočljivom erozionom granicom, duž otvorenih međuslojnih ravni podnagibom od 15- 40°u smjeru SI-I, sa jurskokrednim f lišom. Debljina ovih rožnaca neprelazi 20 – 40 m.

Jursko – kredni fliš (J,K?)

U prostoru Ljusića (zona tunela) kao i na desnoj dolinskoj strani, izvan zone pregradnog

mjesta, diskordantno preko pločastih krečnjaka sa rožnacima leže klastiti jure i krede:konglomjerati, bazalne breče, kalkareniti, pješčari, laporci, laporoviti krečnjaci i glinci.Serija je liskaste, pločaste do slojevite teksture. Debljina iznosi oko 150 m.

Kredni fliš - pjeskovita facija ( 5K )

Veći dio akumulacije formiraće se u strukturno – facijalnoj jedinici Crvanj – Morine sazonom Durmitorskog fliša, a u okviru nje u bloku Uloga. Duž rasjeda Trešnjevice(neposredno nizvodno od ušća potoka Likač) nalazi se u tektonskom kontaktu saprethodnom jedinicom.

Ovaj član ima sve karakteristike klastičnog, odnosno pjeskovitog fliša. Sekvence su

izgrađene od pješčara sa gradacionom slojevitošću, pjeskovito – laporovitih krečnjaka,kalkarenita, laporaca i glinaca. Tekstura je liskasta do tankoslojevita. Debljina paketa jeprocjenjena na oko 400 m.

Kvartar (Q)

Kvartarni sedimenti su izgrađeni od različitog materijal. Debljina ovih sedimenata jerazličita, uglavnom mala, ali relativno velikog rasprostranjenja. Značajni su:

Stari odroni, sipari i siparišne breče (u,s). Drobine, blokovi, pjeskovite gline izaglinjene drobine, lokalno vezani pjeskovito – glinovitim vezivom. Veća i prostranija

Page 29: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 29/178

 

29

masa zaglinjenih drobina i blokova nalaze se na desnoj strani rijeke sjeverno od izvoraStudenca. To je vjerovatno stari odron iz faze usjecanja Neretve, naknadno, fluvijalnomerozijom dijelom zaravnjem. Registrovano je i sufoziono udubljenje u zaravni.

Prostorno veće mase (nagomilanja) ovih materijala nalaze se na lijevoj strani rijeke uuvali na kontaktu T2,1  i T,J, u samoj Neretvi ispod Treskavca i nizvodno od Treskavcasve do entitetske granice.

U ovom prostoru registrovana su i smirena i aktivna klizišta kao i aktivna jaružanja. Nakrajnjem JZ dijelu inženjerskogeološke karte, na lijevoj obali formiran je aktivan sipar irazvijen aktivni proces jaružanja u T,J seriji krečnjaka sa laporcima i rožnacima nalokalnosti Prljine. Padina je strma, a= 30-500, formirana praktično po padu međuslojnihploha i strmo nagnuta ka rijeci budućoj akumulaciji. U samom lijevom boku rijekeotvoreni su izdanci osnovne stijene, što ukazuje da je eroziono – denudacionimprocesom plitko (0,5 – 2 m) zahvaćena osnovna stijenska masa. Iznad sipara formirano je prostorno veće nagomilanje deluvijalnog materijala. Ovaj prostor, kao i ostala uočena

klizišta potrebno je detaljnije istražiti.Aluvijalni nanos (al)

U samom koritu Neretve formiran je kontinualan, savremeni pretežno krupnozrni nanos:šljunak, krupice, slabozaobljeni blokovi i lokalno krupnozrni pijesak. Debljina nanosa uizrazito kanjonskom dijelu („U“) korita rijeke, u blizini pregradnog profila, utvrđen jebušenjem i iznosi 7m.

Na najnižim terasama rijeke u okviru fliša, zastupljeni su krupnozrni šljunkovi i krupice, ana samoj površini terena tanji sloj pjeskovitih glina, pijeskova i ilovača. Debljina terasnihmaterijala na lokalitetu Luke iznosi preko 3 m, ali vjerovatno ne prelazi 4-6 m

Hidrogeološke karakteristike

Hidrogeološke karakteristike šireg područ ja HE Ulog su utvrđene tokom geološkihistraživanja za potrebe Idejnog projekta za potrebe izgradnje HE Ulog (IPIN d.o.o.,Bijeljina, 2009.). Opis hidrogeoloških karakteristika se daje na osnovu rezultatapomenutih istraživanja kao i terenskog kartiranja izvršenog u toku izrade studije.

Predmetno područ je izgrađeno je od stijenskih masa različitih prema hidrogeološkojfunkciji. Prema tome, predmetno područ je izgrađeno je od različitih hidrogeološkihkategorija stijenskih masa i to:

- hidrogeološki kolektori pukotinsko-kavernozne poroznosti jako vodopropusni,- hidrogeološki kolektori pretežno pukotinske poroznosti slabo vodopropusni,- kompleks hidrogeoloških kolektora i izolatora pukotinske poroznosti,

vodonepropusni do vodopropusni,- hidrogeološki izolatori prslinsko pukotinske poroznosti-vodonepropusni.

Prednja klasifikacija stijenskih masa data je generalno za bolje sagledavanjehidrogeoloških odnosa u slivu, kao i vodoobilnosti unutar određenog dijela toka Neretveu odnosu na ostala područ ja.

Hidrogeološki kolektori pukotinsko-kavernozorne poroznosti predstavljeni su krečnjacima

Page 30: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 30/178

 

30

i dolomitima trijasa, jure i gornje krede. One se, u cjelini, mogu smatrati dobrovodopropusnim stijenama, do različitog stepena skaršćenim, u kojima se podzemnevode kreću koncentrisanim podzemnim kanalima. Na površini, teren građen od ovihstijena praktično je bezvodan, sa lokalnim pojavama povremenih površinskih tokova.Ovo su ujedno i glavne mase u terenu unutar kojih se akumuliraju podzemne vode, čijese dreniranje vrši putem kraških vrela koja su karakteristična za određene kontaktnezone, odnosno za erozioni bazis rijeke Neretve. Ove stijenske mase zauzimaju relativnoveliko prostranstvo i daju kraška hidrogeološka obilježja područ ja Treskavice, Lelije iZelengore, zatim Crvnja sa međuprostorom.

Ukoliko se unutar trijaskih stijena javljaju sedimenti ladinika ili dijabazi, onda je u takvimdijelovima proces karstifikacije usporen, ili se tu zaustavio što je zavisno od sastava ovihnaslaga. Tada ove naslage mogu da vrše funkciju bočne barijere ili podinskih izolatora.Hidrogeološki izolatori pukotinske-prslinske poroznosti, praktično vodonepropusni,predstavljeni su klastičnim sedimentima donjeg trijasa, zatim flišnim naslagama pretežnolaporovito-pješčarskog sastava (jurskokredni i gornjekredni fliš) i tercijarnim

sedimentima.Donjetrijaske vodonepropusne stijene, u čijoj se bazi nalazi paleozojskiškriljastopješčarski kompleks, predstavljaju u ovom terenu podinski hidrogeološkiizolator, čija je hidrogeološka funkcija veoma značajna u terenu. Od položaja ovihsedimenata, strukturne građe i odnosa prema hidrogeološkim kolektorima ihipsometrijskih odnosa ovih masa, zavise ostali faktori kao što su režim i pravac kretanjapodzemnih voda, te ostale osobine kolektora, pojava zona isticanja i dr. Praktičnoposmatrano, povlatna zona ovih sedimenata čini ujedno i bazu do koje može doprijetiproces karstifikacije unutar trijaskog karbonatnog kompleksa koji leži iznad.

Sedimenti senonskog fliša u faciji laporaca i pješčara takođe se mogu svrstati u

hidrogeološke izolatore, koji najčešće u datim odnosima imaju funkciju barijere.

Tercijarni sedimenti (neogeni) takođe spadaju prema svom sastavu u hidrogeološkeizolatore, koji su najčešće male debljine, a u datim odnosima u terenu najčešće sepredstavljaju povlatnim hidrogeološkim izolatorima.

Kompleks hidrogeoloških kolektora i izolatora predstavljen je karbonatno-klastičnimkrednim flišom sa zonarnim smjenjivanjem ovih masa, kao i sedimentima vulkanogeno-sedimentnih stijena srednjeg trijasa. Neki podaci o terenu govore da je ovaj dio flišaunutar zona krečnjaka do izvjesnog stepena kartstifikovan. Pojava vrela značajnijeizdašnosti, nizvodno od entitetske granice, na ljevoj obali Neretve, u širem prostoruGapića potvrđuju prethodnu ocjenu. Izdašnost ovih vrela u avgustu 2006 iznosila je i

preko 10 l/s.

U cjelini, ovakvi kompleksi sedimenata sa naizmjeničnim hidrogeološkim funkcijamamogu se smatrati relativnim, pa i potpunim izolatorom u odnosu na čiste krečnjačko-dolomitske mase.

Antiklinala Lelije sa verfenskim škriljcima u jezgru uslovljava podjelu voda sa ovogsektora na vode gornjeg poteza i one koje gravitiraju područ ju Nedavić-Ljubuča tj. uprostor velike okuke Neretve. U toj nizvodnoj zoni pojavljuju se značajna kraška vrelaskoncentrisana na relativno kratkom potezu. To su slijedeća vrela: Krupac, Crnoglav,Buk i Srijemuški Do. Krupac je među ovima najznačajniji (Q = 5-20 m3/s), dok ostala

Page 31: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 31/178

 

31

smanje količine, pa i presuše tokom sušne sezone.

Prema ovim vrelima dotiču vode planinskog zaleđa sa Lelije, kao i sa područ jaKalinovičke Zagore, a što je dokazano i bojenjem. Među značajnije pojave u zaleđu ovezone prema sjeveru, javljaju se vrela Ljute i Vrhovine, vezana za kontakt jurskokrednogfliša i trijaskih krečnjaka, odnosno donjetrijaskih škriljaca i trijaskih krečnjaka Treskavice(Vrhovina). Vododjelnica Gornje Neretve uslovljena je geološkom građom, tj.međusobnim odnosima hidrogeoloških izolatora i kolektora i ona na značajnom dijeluima karakter podzemne zonarne vododjelnice.

Na potezu Krupac-Crvanj-Morine-Vučevo, vododjelnica je unutar krečnjačko-dolomitskogi laporovito-pješčarskog kompleksa i smatra se da ona uz moguća manja odstupanjaodgovara orografskoj granici, kao i prostor izvorištne čelenke Neretve.

Sjeverna granica sliva prema rijeci Željeznici jednim dijelom je orografska, na prijevojuHojta, izgrađenom od flišnih stijena (J,K) a na platou Treskavice ova granica je

podzemna zonarna vododjelnica. Obzirom na visok položaj podinskog izolatora nasjevernoj padini Treskavice, smatra se da veći dio ovog prostora pripada slivu Neretve.Istočni, skaršćeni dio Treskavice (Gvozno polje), pripada slivu Drine.

Testiranjem ponora u Gvoznom polju utvrđena je podzemna veza sa vrelom u doliniBistrice (pritoke Drine). Na potezu Kalinovičke Zagore granica sliva ima karakterpodzemne zonarne vododjelnice. Ponor na Tatincu u Kalinoviku podzemnim putem jepovezan sa vrelom Krupac kod ušća Ljute, a ponor u selu Jelašca sa vrelom Krupica iVrutok u dolini Bistrici.

Na područ ju Lelije i Zelengore, granica sliva je takođe podzemna zonarna vododjelnica,a visok položaj donjetrijaskog podinskog izolatora u prostoru Govze i Džafer potoka

uslovljava kretanje većeg dijela vode sa ovog područ ja u pravcu Neretve. Razgraničenjupripadajućih voda doprinijelo je i testiranje ponora u okolini Štirinskog jezera, gdje jeutvrđena veza sa vrelima u dolini Neretve (Klištica).

Površina omeđenog sliva Gornje Neretve do profila „Entitetska granica“ iznosi cca 500km2 i Qsr=15m3 /s.

Dosadašnjim radom u geološkim istraživanjima unutar ovog područ ja sagledane su uglobalu osnovne karakteristike i izvršeno je generalno razgraničenje slivnog područ ja.

U okviru izdvojenog sliva Gornje Neretve do entitetske granice, u njegovomsjeveroistočnom dijelu (širi prostor Kalinovik – Obalj) je situiran istovremeno i prostor

zajedničkog sliva vrela Krupac i Gornje Neretve. Razlozi za izdvajanje su kako slijedi.Bojenjem ponora u vodotoku Tatinac utvrđena je podzemna vodna veza sa vrelomKrupac. Tatinac i Vrhovinska rijeka se ulivaju u Jezericu čije je slivno područ je u cijelostiu okviru orografskog sliva G. Neretve. Znači da poniruće vode sa Tatinca, a nasadašnjem nivou poznavanja problema moguće je i iz nekih drugih vodotoka, podzemnogravitiraju ka Krupcu. Vrelo Krupac se odlikuje velikom i relativno ujednačenomizdašnošću od, prema raspoloživnim podacima, Q=5-20 m3 /s. Činjenica je da orografskisliv Krupca iznosi samo cca 0,75 km2. U uslovima zasićenja karsnog podzemlja,uspostavlja se i površinska cirkulacija u Tatincu i vode se preko Jezerice ulijevaju uNeretvu uzvodno od Krupca.

Page 32: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 32/178

 

32

Na osnovu izloženog, uz uvažavanje raspoloživih hidrogeoloških elemenata, ocjenjuje seda se iz orjentaciono naznačenog zajedničkog sliva vode usmjeravaju u dvije zone:preko ponora podzemno ka Krupcu i površinskim vodotocima, kada se uspostavitečenje, uzvodno od Krupca u Neretvu.

Seizmološke karakteristike

U ovom poglavlju daju se kratki izvodi iz Elaborata o projektnim seizmičkim parametrimabrane Glavatičevo koji se odnose na tektonske i seizmotektonske karakteristike širegpodruč ja Glavatičeva, a preuzeti iz Sintezno-dokumentacionog Geološkog Elaborata(IPIN d.o.o. Banjaluka 2009.) inžinjersko-seizmološka istraživanja i projektne seizmičkeparametre; a na nivou ove studije generalno se odnose i na širi proučavani prostor.

Takođe su dati i osnovni podaci o seizmičnosti iz elaborata za HE Ulog (1965) ielaborata za magistralni put Gacko-Srbinje, dionica Vrba -Trnova Luka.

Osnovni ciljevi istraživanja bili su:- odrediti položaj buduće brane „Glavatičevo“ u seizmotektonskom skopu terena,- utvrditi maksimalno moguće magnitude zemljotresa,- definisati efekte zemljotresa na nivou osnovne stijene,- definisati projektne seizmičke parametre i nivo seizmičkog rizika.

Pregradno mjesto HE Glavatičevo nalazi se 15 km u smjeru ZSZ u graničnoj zoniSpoljnih i Unutrašnjih Dinarida. Slično drugim dijelovima Dinarida, dosadašnja geološkaistraživanja su pokazala da su i ovdje osnovne forme nastale tokom kontinuiranetektogeneze srednje Alpske epohe (Arsovski 1982). Procesi ubiranja i rasjedanja počelisu u laramijskoj fazi i trajali su do kraja oligocena, tako da se ovo područ je karakteriše

prisustvom rasjednih struktura I i II reda.Prema dosadašnjim istraživanjima (Arsovski 1982. Vidović  1974), kao i satelitskimsnimcima, glavni rasjedi I reda su (nalaze se većim dijelom izvan karte sliva do profilaGlavatičevo):

- Bjelašnica-Pridvorci dužine 44 km- Galjevo (Konjic)-Studenčica (Prozor) 24 km, sjeverozapadni dio ovog rasjeda,

ka Prozoru, je bio seizmički aktivan- Pačarak-Javorak (Ostrožac) dužine oko 12 km- Glogošnica-Grabovčići dužine 16 km, seizmički aktivan,- Kašići-Potoci dužine oko 22 km- Pridvorci (Nevesinje)-Bukovica dužine 17 km seizmički aktivan,- Bratač (Nevesinje)-Humčani dužine 18 km, seizmički aktivan,

- Krekovi-Živanjski Do čiji je južni dio seizmički aktivan.

Navedeni rasjedi nisu u okviru sliva rijeke Neretve do entitetske granice. Najbliži rasjedKrekovi – Živanjski do udaljen je od profila Nedavići – Ulog 8 km u smjeru SZ. Obziromna položaj brane Glavatičevo u odnosu na prostorni raspored žarišta zemljotresa, tj.grupisanjem epicentara zemljotresa u određenom smjeru izdvajaju se 3 epicentralnapodruč ja:

- prvo se nalazi u SZ dijelu istraživanog regiona oko 18 km ka SZ od Konjica, tj.oko 40 km od brane. Karakteriše se zemljotresom slabijeg intenziteta; Io< VI°MCS M< 4,3

Page 33: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 33/178

 

33

- drugo se nalazi u istočnom dijelu regiona (Kalinovik ) oko 22 km u smjeru ISI odbrane. Karakteriše se zemljotresom jačeg intenziteta: Io< VIII°MCS, M<6,0

- treće epicentralno područ je nalazi se u okolini Nevesinja, na 15 km južno odbrane. Karakteriše se zemljotresom umjerenog intenziteta Io< VII°MCS,M<5,1

U odnosu na ovdje analizirani profil Nedavići, Kalinovačko epicentralno područ jeudaljeno je cca 15 km, a od nevesinjskog cca 20 km. U posmatranom vremenskomperiodu (1901-1987) registrovani su slijedeći najvažniji zemljotresi:

- 11.06.1062, M =6,0 Io=VIII°MCS, h=18,7 km sa epi centrom na JZ padinamaTreskavice. Udaljen je od brane 24,4 km. Zemljotres se manifestovao na užempodruč ju Glavatičeva sa VII°MCS.

- 3.11.1979, M=5,0, Io=VIII°MCS, h=14 km, čiji je epicentar udaljen 22,6 km(Nevesinje). Na užem područ ju Glavatičeva manifestovao se intenzitetom VI-VII°MCS seizmičke skale.

- 05.05.1980, M=4,4 Io=VI° MCS, neodre đene dubine hipocentra, je najbližiepicentar lokaciji brane. Nalazi se 10 km sjeverno od Glavatičeva. Rezimirajući

ukupne rezultate izvršenih istraživanja konstatuje se u citiranom elaboratu:- Lokacija brane i pratećih objekata HE Glavatičevo nalazi se u široj,seizmotektonski aktivnoj zoni koja se prostire na dodiru geotektonskih jedinica.

Najveći broj zemljotresa događa se u okolini Kalinovika.- Lokacija brane nalazi se u blizini seizmički aktivnog područ ja planine Treskavice- Vrijednost maksimalne magnitude dogođenog zemljotresa je bila M=6,0- Seizmičkom rejonizacijom utvrđeno je da se lokacija brane nalazi u zoni VII°

MCS seizmičke skale.- U okviru inžinjerskoseizmoloških istraživanja izvršen je proračun parametara

seizmičkih sila na nivou osnovne stijene, uz definisan maksimalni regionalnizemljotres. Uz pretpostavku da očekivani zemljotres ima M = 6,3 i da je udaljen

20 km od lokacije brane, dobijene su srednje vrijednosti parametara zemljotresana nivou osnovne stijene:a max = 0,185 (g)v max = 18,47 (cm/s)d max= 8,89 (cm),

A osnovni stepen seizmičnosti I max = 7,50°MCS

Prema podacima o seizmičnosti terena zemljotres iz 1962 godine, sa epicentrom naTreskavici, pored oštećenja na objektima prouzrokovao je i odrone kod sela Brda, ukanjonu Vrhovine, kod Oblja i na velikoj okuci Neretve ispod masiva Treskavac.Procjenjeno je da se u Neretvu obrušilo cca 2000m3 krečnjačkih blokova. Isti se i danas

 jasno vide u koritu rijeke. Blokovi dostižu 2-3m u prečniku. Dejstvom rječne erozijepostepeno dobijaju i zaobljene oblike.

U zaključku navedenog elaborata iz 1965. konstatuje se „Predviđeni objekat nalazi se uzoni potresa intenziteta VIII°po Merkalijevoj skal i, a za proračun usvojiti zemljotresnoubrzanje w0 =500mm/sec2.“

Prema seizmološkoj karti SFRJ, 1987, objekti HE Ulog nalaze se u područ ju samaksimalnim očekivanim intenzitetom zemljotresa 7°MSK-64 skale i vjerovatnoćompojave 63% za povratni period od 500 godina.

Page 34: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 34/178

 

34

2.2.1.5 Podaci o izvorištu vodosnabdijevanja (udaljenost, kapacitet,ugroženost, zone sanitarne zaštite) i podaci o osnovnim hidrološkimkarakteristikama

Na područ ju na kome će se izvoditi radovi na izgradnji HE Ulog ne postoje izvorišta kojase koriste u svrhu vodosnabdjevanja. Najbliže naseljeno mjesto je Ulog i nalazi seuzvodno od akumulacionog jezera, tako da njegovo vodosnabdjevanje neće bitiugroženo izgradnjom hidroelektrane. Značajnija vrela su skoncentrisana na izvorišnomdijelu rijeke Neretve, tj. tridesetak kilometara uzvodno od akumulacionog jezera.Nizvodno od profila Nedavić  nailazi se na zonu kraških vrela od kojih je najznačajnijevrelo Krupac.

Rijeka Neretva nastaje u područ ju Čemerna i Vučeva od više manjih izvora i tokova.Dužina toka rijeke od izvora do planiranog pregradnog mjesta na profilu Nedavić iznosi35,3 km sa prosječnim uravnoteženim padom od 1 %. Od svog izvora pa duž tokaNeretva prima veliki broj pritoka. Najznačajnije desne pritoke su Bistrica, Igoštica,Grebenac i Klištica a lijeve Jezernica i Likač. Iznad Uloga se nalazi jezero iz koga ističeJezernica. Jezero je najvjerovatnije glečersko, s obzirom na njegov oblik i nadmorskuvisinu.

Površina sliva Neretve do ključne i reperne hidrološke stanice Ulog iznosi 222 km2, a dopredvidjenog profila brane «Nedavić» iznosi 294 km2. Napominjemo da su usvojenepovršine slivova do profila hidrološke stanice Ulog iz obrada SHMZ Jugoslavije i u skladusu sa aktuelnim podacima iz Prethodne studije opravdanosti i Idejnog rešenja.

Page 35: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 35/178

 

35

2.2.1.6. Prikaz klimatskih karakteristika sa odgovarajućim meteorološkimpokazateljima

2.2.1.6.1. Klima kao element vrednovanja prostora

Klima je jedan od osnovnih prirodnih resursa čije poznavanje je izuzetno značajno zaplanere i donosioce odluka u gotovo svim privrednim djelatnostima, a posebno kada su upitanju objekti, kao što su hidroelektrane, čija će eksploatacija trajati duži vremenskiperiod. Iz toga razloga elektroprivreda, kao i druge značajne grane privrede, treba dasvoj razvoj i funkcionisanje usklade odgovarajućim klimatskim uslovima, kako bi semaksimalno iskoristili potencijali prirodnih resursa i ublažile posljedice klimatskih rizika.

Izrada klimatskih karakteristika nekog mjesta ili oblasti zahtijeva detaljno razmatranjesvih klimatskih faktora, svih klimatskih elemenata i svih fizičko-geografskih osobenostioblasti za koju se rade klimatske karakteristike. Za te ciljeve se koriste svi raspoloživipodaci sa meteoroloških stanica za period osmatranja od najmanje trideset godina, kao idruge vrste raspoloživih podataka i informacija.

U okviru studija i elaborata, namjenjenih za potrebe izrade razvojnih i strateških planova,rade se klimatske analize i podloge koje pomažu planerima i donosiocima odluka dadefinišu i primjene kriterijume i propise u odnosu na ekološke zahtjeve i zaštitu prirodnesredine, kod planiranja i projektovanja, zatim kod pronalaženja najpovoljnijih ekonomsko-tehničkih rješenja pri izboru lokacija i vrsta pojedinih objekata i postrojenja, kao i kodeksploatacije u različitim vremenskim stanjima. Savremena znanja i fond raspoloživihpodataka o vremenu i klimi i njihovim promjenama, takođe, omogućuju predviđanje

budućih klimatskih događanja i uočavanje pozitivnih i negativnih uticaja na čovjeka iprivredne djelatnosti, što ima praktičnu vrijednost u pronalaženju optimalnih rješenja priplaniranju i upravljanju u svim društveno-ekonomskim aktivnostima.

2.2.1.6.2. Klimatski elementi i klimatski faktori

Klima jednog mjesta ili oblasti je uslovljena klimatskim faktorima  od kojih sunajznačajniji: geografski položaj (geografska širina i dužina), reljef zemljišta, rasporedkopnenih i vodenih površina, sastav zemljišta, vegetacija i opšta cirkulacija atmosfere.

Geografski položaj kao klimatski faktor  neke oblasti ispoljava položajem u odnosu nakopno i more i određuje stepen njene kontinentalnosti ili maritimnosti. Kriterijumi na

osnovu kojih se preovlađujuća kontinentalna klima dijeli od preovlađujuće maritimneklime su količina padavina, režim padavina i temperaturni režim.

U oblastima sa kontinentalnom klimom više padavina se izluči u toploj (mjeseci IV-IX), amanje u hladnoj (mjeseci X-III) polovini godine. Obrnuto je u oblastima sa maritimnomklimom. Maksimalne mjesečne količine padavina u oblastima sa kontinentalnom klimom javljaju se ljeti, a minimalne zimi. U oblasti sa maritimnom klimom maksimalne mjesečnekoličine padavina se javljaju u jesen, a minimalne ljeti. I najzad, u kontinentalnimoblastima proljeće (meseci III, IV V) je toplije od jeseni (mjeseci IX, X, XI), dok je uoblastima sa maritimnom klimom suprotno.

Geografski položaj oblasti, takođe, uslovljava i uticaj opšte cirkulacije atmosfere ,

Page 36: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 36/178

 

36

odnosno rasporeda i dužine trajanja ciklona i anticiklona iznad posmatrane oblasti.

Reljef zemljišta je najvažniji klimatski faktor , jer se sa promjenom visine, oblika iorjentacije reljefa mijenjaju svi klimatski elementi. Sa visinom se smanjuje pritisak,temperatura vazduha, pritisak vodene pare, a povećavaju se količina padavina, brzinavjetra, kao i visina i trajanje snježnog pokrivača. Različiti oblici i orjentacija reljefa imajuna istoj geografskoj širini različitu dužinu osunčavanja i intenziteta Sunčevog zračenja.To uslovljava razlike u bilansu zračenja, a što utiče na sve klimatske elemente.

Uticaj vodnih površina   (rijeka, jezera, kanala i vodenih akumulacija) kao klimatskihfaktora je uslovljen znatno većom specifičnom toplotom vode u odnosu na vazduh i tlo.Specifična toplota vode je oko dva puta veća od specifične toplote tla, i preko četiri putaveća od vazduha. Ova činjenica daje vodi veliki toplotni kapacitet, što ima uticaja natoplotni režim u bližim oblastima oko vodenih površina. Pored toga, iznad vodenihpovršina je povećano isparavanje, odnosno povećan sadržaj vlage u vazduhu, što imaza posljedicu češću pojavu magle, naročito u zimskoj polovini godine.

Sastav zemljišta i vegetacija   djeluju kao klimatski faktor preko bilansa zračenja(albedo, terestričko zračenje, apsorpcija toplote).

2.2.1.6.3. Osnovne fizi č ko-geografske karakteristike podru č  ja hidroelektrane Ulog

Hidroelektrana Ulog planirana je u gornjem slivu rijeke Neretve, u brdsko-planinskojoblasti na nadmorskoj visini od 530 do 641 metar, zbog čega su klimatski uslovi šireokoline područ ja hidroelektrane u najvećoj mjeri uslovljeni složenim fizičko-geografskimkarakteristikama slivnog područ ja.

Slika 4. Karta gornjeg sliva Neretve

Page 37: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 37/178

 

37

Dolina gornjeg dijela sliva Neretve okružena je sa svih strana visokim planinama. Sasjeverne i istočne strane ograničena je planinskim vijencom Lelije, Zelengore, Čemerna iLebršnika, koji čine razvođe između izvorišta Neretve s jedne strane, i izvorišta Sutjeskes druge strane, odnosno riječnih tokova koji pripadaju jadranskom i crnomorskom slivu.Visina vododjelnice slivova je od 1700 do 1900 metara. Sa zapadne i južne strane odsliva rijeke Zalomke odvajaju ga Crvanj, zatim površ Morina i Zivanj sa visinama poobodu sliva istog reda veličine.

Neretva nastaje od više manjih izvora i tokova u područ ju Čemerna i Vučeva. Dužinatoka od izvora do projektovane brane Nedavići je oko 35,3 km sa prosječnim, uravnatimpadom toka oko 1%, i prosječnom nadmorskom visinom od oko 1120 metara. Od izvorapa do mjesta Ulog dolina rijeke Neretve se pruža po sredini slivnog područ ja u pravcu jugoistok-sjeverozapad. Od Uloga skreće na pravac jug-sjever, a zatim neposrednoposlije Nedavića ponovo prelazi na pravac jugoistok-sjeverozapad, da bi od Jablaniceprešla na pravac sjever-jug. Od izvora duž cijelog gornjeg toka Neretva prima veliki brojpritoka, od kojih su najznačajnije Bistrica, Igoštica, Grebenac i Klištica sa desne, i

Jezernica i Likač sa lijeve strane.2.2.1.6.4 Osnovne klimatske karakteristike podru č  ja hidroelektrane Ulog

Karakteristike klime jednog mjesta ili područ ja određuje se na osnovu podataka ovrijednostima, promjenama i prostornoj raspodjeli klimatskih elemenata i pojava.

Detaljan opis klimatskih karakteristika područ ja hidroelektrane Ulog je urađen u okvirudokumentacije koja je rađena za potrebe ovog projekta:

1. Opšte klimatske karakteristike sliva Neretve, strana 6-13, Energoprojekt, Knjiga2, Sveska 1: Hidrološke studije i

2. Klimatografija, strana 11-13, Prethodna procjena uticaja na životnu sredinuhidroelektrane Ulog, (Institut za primjenjenu geologiju i vodoinženjering, d.o.o.Bijeljina, juni 2009).

S toga su za određivanje i praćenje promjena meteoroloških parametara i klimatskihkarakteristika pod uticajem hidroenergetskih objekata, kao i globalnih klimatskihpromjena, detaljnije obrađeni i razmatrani samo klimatski elementi i pojave koji sunajosjetljiviji na te uticaje (temperatura i temperaturni ekstremi, padavine-čvrste i tečne,visina i trajanje snježnog pokrivača, vlažnost vazduha, čestina javljanja magle i dr.).

Page 38: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 38/178

 

38

Slika 5. Prikaz topografije i raspored meteoroloških stanica u gornjem slivu Neretve i uslivu Trebišnjice (Infrared, LIFE TCY/BiH/042, Appendix 29, D3.2.1a Meterology,2004)

U tom cilju ostvaren je uvid u raspoloživost istorijskih klimatskih podataka korišćenjemarhivske građe i meteoroloških godišnjaka za bivšu Jugoslaviju, objavljenih od straneSaveznog hidrometeorološkog zavoda. S obzirom da su sa teritorije posmatranog sliva

na raspolaganju bili samo podaci sa klimatoloških stanica Kalinovik i Ulog, i to nepotpuniu pogledu zahtijevanog tridesetogodišnjeg perioda, ostvaren je, takođe, uvid u bazumeteoroloških podataka kojom raspolažu Hidroelektrane Trebišnjice, kao i u rezultateklimatskih studija u okviru projekta hidroelektrane Ulog. Korišćene su, takođe, i karteAtlasa klime SFRJ za period 1931-1960. godina, klimatske podloge Prostornog planaRepublike Srpske za period 1995-2015. godine, kao i Studija klimatskih karakteristikaistraživanog područ ja rijeke Bistrice u profilu vodozahvata hidroelektrana B-1, B-2 i B-3na rijeci Bistrici.

Na osnovu prikupljenih informacija, izvršen je izbor meteoroloških stanica za koje su unavedenim studijama identifikovani prekidi u njihovom radu. Prikupljene su informacije ometodama interpolacije nedostajućih meteoroloških podataka i raspoloživim softverima

koji su zasnovani na tim metodama, i kao najpovoljniji izabran je softverski paket Gstatkoji je koncipiran na digitalnoj topografiji i sadrži standardan kocriging  metod zainterpolaciju meteoroloških podataka u uslovima složene topografije. Koristeći odabranisoftver, izvršena je interpolacija nedostajućih podataka, i to interpolacija mjesečnihkoličina padavina, srednjih mjesečnih temperatura vazduha, srednjih mjesečnihvrijednosti relativne vlažnosti vazduha i napona vodene pare, nakon čega je izvršenaanaliza prostorne raspodjele temperature vazduha i padavina.

Na osnovu sprovedene analize raspoloživih vremenskih serija klimatskih elemenatazaključeno je da geografski položaj i složeni reljef šireg područ ja hidroelektrane Uloguslovljavaju da se na relativno kratkom rastojanju smjenjuju različiti tipovi klime. Zbogblizine Jadranskog mora i otvorenosti doline Neretve prema jugu uticaj mediteranske

Page 39: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 39/178

 

39

klime se osjeća i u područ ju lokacije hidroelektrane Ulog. Međutim, zbog planina koje sedižu neposredno uz obalu mora, dostižući visinu i preko 2000 m, dolazi do relativnobrzog iščezavanja uticaja Jadranskog mora sa povećanjem nadmorske visine, pa segornji sliv Neretve odlikuje umjereno kontinentalnom klimom, dok su okolni viši planinskidijelovi iznad 1000 metara nadmorske visine, pod uticajem subplaninske klime.

Temperaturne karakteristike gornjeg sliva Neretve

Temperatura vazduha je klimatski element kod koga se najviše odražava dominantniuticaj fizičkogeografskih i lokalnih uslova reljefa, što je posebno izraženo u oblasti slivaNeretve (Sl. 6). Analiza srednjih mjesečnih temperatura vazduha pokazuje da jetemperaturni režim sliva Neretve pod jakim uticajem Jadranskog mora. Temperaturnekarakteristike na lokalitetu na kome su planirani hidroenergetski objekti, kao i duž rječnedoline, pokazuju da se ta oblast nalazi u prelaznoj zoni između mediteranskog ikontinentalnog temperaturnog režima sa prosječnom godišnjom temperaturom vazduhaod 9.0  oC do 10.0oC, godišnjim kolebanjem temperature od 17.4  oC i amplitudom

apsolutnih ekstremnih temperatura vazduha od 57.8 o

C.Tab. 1. Temperaturne karakteristike gornjeg sliva Neretve za period 1961-1990

a) Srednja mjese č na temperatura ( o C)

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Kalinovik -1.8 -0.7 2.4 6.4 11.4 14.6 16.5 16.6 13.0 8.4 4.2 0.5 7.6Ulog 0.4 2.2 4,7 7.9 12.9 16.2 17.8 16.9 13.3 9.0 4.7 1.1 8.9

b ) Apsolutna maksimalna temperatura vazduha  ( o C)  

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XIIGod

.Kalinovik 12.8 15.1 21.6 24 28.8 28.8 35.1 34.9 32.5 25.1 20.8 15.5 35.1Ulog 13.0 21.0 25.0 26.8 30.8 31.0 33.4 35.8 29.0 26.6 21.0 16.0 35.8

v) Apsolutna minimalna temperatura vazduha  ( o C)  Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Kalinovik -26.8 -21.1 -18.2 -9.2 -3.9 0.2 3.3 2 -3.4 -5 -18.8 -18.1 -26.8Ulog -21.6 -18.2 -15.6 -4.8 -2.2 3.0 4.8 3.6 -2-6 -6.2 -17.8 -22.0 -22.0

Page 40: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 40/178

 

40

Slika 6. Prostorna raspodjela temperature vazduha za period 1931.-1960. (Atlas klimeSFRJ, Savezni hidrometeorološki zavod, 1969.)

Prosječna godišnja temperatura od 7-8oC sjevernih i sjeveroistočnih dijelova gornjegsliva Neretve, zbog specifičnog položaja okolnih Dinarskih visokoplaninskih vijenaca iotvorenosti u pravcu sjevera, je posljedica čestih prodora polarnog vazduha kojidospijeva iz sjevernih širina Atlantskog okeana, srednje i sjeveroistočne Evrope i Sibira.Izraženo godišnje kolebanje temperature vazduha od 18.4oC, kao i visoka amplitudaapsolutnih ekstremnih temperatura vazduha od 61.9  oC za Kalinovik, odražavadominantan uticaj fizičkogeografskih i lokalnih uslova reljefa na formiranjeumjerenokontinentalnog režima klime na tom područ ju.

Zime su na razmatranom područ ju prilično hladne sa prosječnim temperaturama uopsegu do minus 0.6oC, dok srednja ljetna temperatura iznosi svega 15.9oC. Jeseni, saprosječnom temperaturom od 8.5oC, su toplije od proljeća, koji imaju prosječnutemperaturu od 6.7oC, što je posljedica maritimnog uticaja na podneblje ovog područ ja.Temperaturni ekstremi su izraženiji u kotlinama nego na većim nadmorskim visinama,što je posljedica učestalije pojave prizemnih temperaturnih inverzija.Velika učestalost dana sa mrazom (minimalna temperatura manja od 0.0oC,), dana sa jakim mrazom (dani sa minimalnom dnevnom temperaturom vazduha nižom od minus10oC) i ledenih dana (dani sa maksimalnom temperaturom vazduha ispod 0oC)predstavlja takođe značajnu karakteristiku klime šireg područ ja lokacije hidroelektrane

Page 41: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 41/178

 

41

Ulog.

Slika. 7 Prostorna raspodjela srednjih godišnjih temperatura  vazduha na širem podru č  jugornjeg sliva Neretve i sliva Trebišnjice za period 1961-1990 (Infrared, LIFETCY/BiH/042, Appendix 29, D3.2.1a Meterology,2004)

Režim padavina

U pogledu karakteristika režima padavina, područ je gornjeg sliva Neretve se nalazi nagranici zone prelaza iz maritimnog u kontinentalni pluviometrijski režim. Raspodjelapadavina u toku godine (Tabela 2. i Slika 8.) pokazuje da se na većem dijeluanaliziranog područ ja maksimalne vrijednosti srednjih mjesečnih količina padavina javljaju u toku jeseni i zime, a minimalne u toku ljetnjih mjeseci, što je odlika maritimnogpluviometrijskog režima.

Tabela 2. Srednje mjesečne i godišnje sume padavina za period 1961-1990

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.Čemerno 169.2 155.0 162.6 158.1 135.0 115.4 67.5 85.7 124.6 197.2 257.5 261.9 1889.8

Gacko 169.4 160.5 151.6 131.1 116.3 96.1 52.6 73.3 128.0 188.4 229.0 212.9 1709.1Kalinovik 87.5 79.7 82.2 98.2 97.5 101.8 72.5 74.6 95.0 127.6 152.3 141.3 1210.0Ulog 111,2 114,8 96,8 121,4 150,2 148,1 113,0 102,8 132,9 138,1 172,4 154,7 1556.0

Page 42: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 42/178

 

42

KALINOVIK, period 1951 - 1990

0

50

100

150

200

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

   P   (  m  m   ) ,   P  x   /   d  a

  n

P (mm)

Px / dan

Srednje mesečne i maksimalne dnevne količine padavina za Kalinovik,

period 1951 - 1990. 

Sl 8. Srednje mjese č ne i maksimalne dnevne koli č ine padavina za Kalinovik, period1951-1990. godina

Prostorni raspored godišnjih suma padavina u široj okolini lokacije hidroelektrane Ulog(Sl. 9 i Sl.10.) ukazuje da ovo područ je u toku godine prima znatnu količinu vodenogtaloga, i to u prosjeku 1600-2000 mm u neposrednoj okolini hidroenergetskih objekata, au višim predjelima oko 1200-1600 mm (Kalinovik i viši planinski predjeli koji pripadajuslivu Neretve).

Slika 9. Prostorna raspodjela padavina za period 1931.-1960. (Atlas klime SFRJ,Savezni hidrometeorološki zavod, 1969.)

Page 43: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 43/178

 

43

Režim padavina analiziranog područ ja karakteriše relativno veliki broj dana sapadavinama u toku godine. U Kalinoviku, koji ima znatno manju količinu padavina odUloga, registrovano je 156, a u Ulogu 127 dana sa padavinama.

Snijeg se na ovom područ ju javlja uglavnom od novembra do aprila, a u višim predjelimaiznad 500 m nadmorske visine, od oktobra do maja mjeseca. Srednji godišnji broj danasa snijegom za Ulog iznosi 26, dok je u Kalinoviku u toku godine u prosjeku registrovano38 dana sa snijegom. Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem na analiziranompodruč ju se kreće u opsegu od 18 dana u Ulogu do 79 dana u Kalinoviku.

Slika 10. Prostorna raspodjela srednjih godišnjih koli č ina padavina u gornjem slivu

Neretve i slivu Trebišnjice za period 1961-1990 (Infrared, LIFE TCY/BiH/042, Appendix29, D3.2.1a Meterology,2004)

Vjetar

Strujanja vazdušnih masa uslovljena su raspodjelom vazdušnog pritiska, ali složenilokalni topografski uslovi mogu bitno uticati na modifikaciju pravaca i brzina vjetra. Tako je uticaj planinskih vijenaca koji okružuju dolinu rijeke Neretve dominantan kada je upitanju režim vjetra na razmatranom područ ju. Preovlađujući vjetrovi na užoj lokacijihidroelektrane Ulog su iz pravca sjevera i juga, a što je posljedica uticaj planina kojekanališu vjetar u navedenim pravcima. Učestalost tišina je veoma izražena i one od

Page 44: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 44/178

 

44

ukupnog broja slučajeva pojave vjetra u toku godine učestvuju sa preko 50 %. Takviuslovi tihog vremena pogoduju obrazovanju i dugom zadržavanju magli koje sukarakteristične za ovo područ je.

Vlažnost vazduha

Srednje mjesečne vrijednosti napona vodene pare (Tab. 3a.) prate godišnji hodtemperature vazduha, pri čemu se najniže vrijednosti od 4.9 mb javljaju u januaru, dokse maksimum od 13.4 mb javlja u julu.

Srednja godišnja relativna vlažnost vazduha iznosi 81% u Ulogu i 79% na područ juKalinovika. U periodu od oktobra do marta mjeseca relativna vlažnost vazduha je viša odsrednje godišnje, usljed nižih temperatura vazduha i relativno velike učestalosti pojavemagle. U analiziranom dijelu toka Neretve, najveća vrijednost relativne vlažnosti vazduha javlja se u periodu novembar-januar i iznosi oko 85%, dok se najmanja vrijednost javljanajčešće u toku ljeta i kreće se od 72-75% (Tab. 3b).

Tab. 3. Srednje mjesečne i godišnje vrijednosti vlažnosti vazduha za period 1961-1990

a) Srednji napon vodene pare (mb)

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Kalinovik 4.9 5.2 6.1 7.4 10.0 12.3 13.4 13.3 11.5 9.1 7.3 5.7 8.9

b) Relativna vlažnost vazduha (%)

Stanica I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God.

Kalinovik 85 84 81 76 74 75 72 72 77 80 84 86 79

Ulog 85 85 86 81 79 79 77 76 79 81 83 85 81

Pojava magle

Pored uticaja na termički režim, režim padavina i režim vjetra, lokalni topografski uslovidoprinose i pojavi magle. U kotlinama i dubokim dolinama zimi se javljaju temperaturneinverzije (pojave rasta temperature vazduha sa povećanjem nadmorske visine), kojeponekad mogu biti veoma intenzivne i dugog trajanja, što ima za posljedicu pojavuvelikog broja dana sa maglama. Tako je u okolini Uloga broj dana sa maglom 31, dok jeu kotlinama planinskih vijenaca, koji okružuju dolinu Neretve, taj broj znatno veći. Osimreljefa, i rijeke povećanjem vlažnosti vazduha utiču na obrazovanje i zadržavanje magleu rječnim dolinama.

Page 45: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 45/178

 

45

2.2.1.7. Opis flore i faune, prirodnih dobara posebne vrijednosti (zaštićenih)rijetkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta i njihovih staništa i vegetacije

2.2.1.7.1 Opis flore

Prema ekološko - vegetacijskoj rejonizaciji BiH /Stefanović et.al/ područ je obuhvata senalazi u okviru mediteransko - dinarske oblasti, odnosno submediteransko - planinskompodruč ju.

Raznovrsni i kontrastni ekološki elementi ovog područ ja doveli su do razvoja vrijednog iinteresantnog florističkog diverziteta koji je izražen u bližoj okolini i površini obuhvataRegulacionog plana (oko 800 hektara).

Konstatovan je značajan diverzitet biljnih vrsta i rodova odjeljka Pteridophyta i

Spermatophyta. U analizi diverziteta flore utvrđeno je prisustvo 423 vrste i 287 rodova izodjeljka papratnjača i sjemenjača. U okviru odjeljka Pteridophyta utvrđeno je šestporodica, devet rodova i 13 vrsta. Gymnospermae obuhvataju jednu porodicu, jedan rodi dvije vrste. Najveći broj porodica, rodova i vrsta svrstan je u klasu Dicotyledones, kojaobuhvata 65 porodica, 235 rodova i 356 vrsta. Klasa Monocotyledones obuhvata 10porodica, 42 roda i 52 vrste. U odjeljku sjemenjača (Spermatophyta) najviši stependiverziteta je izražen u klasi dikotiledona zatim monokotiledona, dok je najmanji stepentaksonomskog diverziteta zabilježen kod Gimnospermae.

Od porodica najizraženiji specijski diverzitet imaju: glavočike (Asteraceae ), usnatice(Lamiaceae ), trave (Gramineae ), leptirnjače (Fabaceae ), štitarice (Apiaceae ), ruže(Rosaceae ), i kupušnjače (Brassicaceae ). Znatan broj porodica je predstavljen jednimrodom i jednom vrstom.

Odjeljak sjemenjača (Spermatophyta ) je najbrojniji po broju taksona. Obuhvatanajraznovrsnije i najznačajnije biljne takse.

Flora učestvuje u izgradnji značajnog broja biljnih zajednica na različitim staništima, odpukotina stijena, točila, kserofilnih livada i kserotermnih lišćarskih šuma, mezotermnihšuma kitnjaka, preko mezotermnih brdskih šuma bukve do šibljaka higrofilnih šuma bijelei krte vrbe. Kao pratilac vrsta primarnih i sekundarnih ekosistema, javljaju se tercijarnevrste, koje indiciraju ruderalne zajednice ugaženih i nitrofilnih staništa, te suvih i vlažnihsmetljišta. 1 

Značajno je pomenuti prisustvo endemičnih vrsta biljaka u obuhvatu analiziranogprostora. To su:

Cerastium  dinaricum G.Beck & Szysz., javlja se na siparu i rastrošenim stijenama,karakteristična vrsta sveze Thlaspeion rotundifolii Br.Bl., endemična vrsta Balkanskogpoluostrva sa centrom rasprostranjenja na Dinaridima, Cerastium grandiflorum Waldst. &Kit., endem jugoistočnih Dinarida, Dianthus liburnicus Bartl., nalazi se u kserotermnimprorjeđenim krškim šumama i šumarcima reda Qurcetalia pubescentis i na rubovimašuma, šumskim čistinama i progalama u vegetaciji suvih pašnjaka reda Scorzonero-Chrysopo-gonetalia, Silene retzdorffiana (K.Maly)Walters, endem Dinarida, Helleborusmultifidus Vis., ulazi u sastav zajednica reda Qurcetalia pubescentis, endem Dinarida,

1 Elaborat o uslovima očuvanja, održavanja i korišćenja kulturnih i prirodnih dobara i utvđivanjamjera zaštite za prostor u obuhvatu Regulacionog plana HE „Ulog“, Republički zavod za zaštititu

kulturno – istorijskog i prirodnog naslijeđa RS 

Page 46: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 46/178

 

46

Corydalis ochroleuca ssp leiosperma Koch, endem Apeninskog i Balkanskog poluostrva,Alyssum moellendorffianum Ascherson ex G.Beck, ima važnu ulogu u pionirskojvegetaciji na ogoljelim dolomitima, gdje je karakteristična vrsta asocijacije Alyssetummoelendorffiani H. Riter, uzvodno dolinom Neretve dopire do Orlovog nokta iGlavatičeva, stenoendem bivše Jugoslavije, Vincetoxicum huteri Vis. & Ascherson javljase u zoni termofilnih šuma i šikara reda Qurcetalia pubescentis , endem Balkanskogpoluostrva, Onosma stellulata Waldst. & Kit. endem Dinarida, Micromeria thymifolia(Scop.) Fritsch, biljka dubokih klisura i pukotina raspucalih pretežno krečnjačkih stijena,nalazimo je u slivu Neretve, element je ilirske flore sa disjunkcijom u sjevernojMađarskoj, Euphrasia dinarica (G.Beck) Murb., endem južnog dijela Bosne iHercegovine i južne Italije, Melanpyrum trichocalycinum Vandas, endem centralnihDinarida sa staništem u prorjeđenim krškim šumama i šumarcima reda Qurcetaliapubescentis , Micromeria croatica (Perss.) Schott naseljava pukotine krečnjačkih idolomitnih stijena od montanog do subalpskog područ ja tj. 150–2.000 m.n.m.Karakteristična je vrsta sveze Micromerion croaticae , a zastupljena je u zajednicamareda Amphoicarpetalia Lakušić na srednjim i jugoistočnim Dinaridima,

Campanula hercegovina Degen & Fiala je endem Dinarida sa staništem u pukotinamaokomitih krečnjačkih stijena na planinama oko rijeke Neretve, od dna kanjona do 2.000mn.v. na Čvrsnici planini, Petteria ramentacea (Sieber) Presl je ilirsko balkanski element idruge.

Sa ovog područ ja na CITES – listi II, odnosno listi vrsta koje intenzivnom trgovinommogu postati ugrožene na prirodnim staništima, to su rodovi: Galanthus, Dactylorhiza,Orchis, Cyclamen. Vrste su dekorativne i predstavljaju predmet trgovine. Zabranjena jetrgovina sa jedinkama sa prirodnih staništa, jedino je dozvoljena trgovina sjemenom,polenom i jedinkama dobijenim u rasadnicima i kulturama. Tim vrstama prijeti opasnostda iščeznu zbog dekorativne i ljekovite vrijednosti.

Vegetacija

Istorijski razvoj i različitost djelovanja ekoloških faktora uslovili su pojavu različitihzajednica šireg ekološkog raspona: od zajednica stjenjaka i sipara preko kserotermnih imezotermnih, do higrofilnih zajednica. U uslovima umjereno-kontinentalne klime saznatnim uticajem submediteranske (dolinom Neretve). Na raspored vegetacijskih jedinicapresudan uticaj imaju orografsko-edafske prilike i djelovanje čovjeka.

Klasa QUERCO-FAGETEA Br. – Bl. et Vlieg 1937. obuhvata vegetaciju lišćarskih šumasubmediteranskog, brdskog, gorskog i subalpskog pojasa iz redova QUERCETALIAPUBESC-ENTIS Br.-Bl. 1931 i OSTRYO-CARPINETALIA ORIENTALIS (Ht. 1954)Lakušić, Pavlović, Redžić 1982.

Najkserotermnije šumske zajednice su rasprostranjene na kanjonskim stranama i izrazito

strmim padinama okrenutim toplijim ekspozicijama: to su fitocenoze sveze kserotermnihlišćarskih šuma crnog i bijelog graba (Ostryo-Carpinion orientalis Fuk.) i svezekontinentalnih kserotermnih šuma (Orno-Ostryon Fuk.). Radi se o fitocenozi bijeloggraba (Carpinetum orientalis Auct.), i fitocenozi crnog graba i crnog jasena (Orno –Ostryetum ).

Na jako strmim krečnjačkim padinama toplijih strana razvijena je asocijacija Carpinetumorientalis. Sveza mezotermnih i polukserotermnih zajednica sveze kontinentalnih šumakitnjaka i cera (Quercion petraeae - cerris Lak. et Jov. 1980) pripada redu Quercetaliapubescentis, a pred-stavljena je brdskim šumama kitnjaka i cera (Quercetum petraeae -cerris Jov.), brdskim šumama kitnjaka (Quercetum montanum illyricum Stef.) i šumamakitnjaka i jesenje šašike/ Seslerio autumnalis -Quercetum petraeae Pold./ na krednom

Page 47: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 47/178

 

47

flišu.

Najmezofilniji položaji su pod brdskim bukovim zajednicama (Seslerio autumnalisFagetum M. Wraber), razvijenim na krečnjacima i na krednom flišu. Te šume su navegetacijskoj karti 1:25.000 naznačene kao sekundarne bukove šume u pojasu šuma

bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum Treg,). Vjerovatno su ovo nekad bile zajednicebukve i jele u kojim je jela davno isječena. Ustvari, riječ  je o varijanti nekadašnjihprimorskih šuma bukve i jele.

Nizvodno od Uloga, sa lijeve i desne obale Neretve, pa sve do kanjonskog dijela, naaluvijalnom nanosu u priobalnom pojasu, gdje postoji stalno vlaženje razvijeni su šibljacisa rakitom i sivom vrbom / Saponario-Salicetum purpuraeae , Salicetum incanae Jov.1965./ koje pripadaju svezi Salicion elaeagni Aich.. Ovi šibljaci su razvijeni i na adama.

U obuhvatu istraživanog prostora zabilježena je zajednica rakite i sapunjače Saponario -Salicetum purpureae Tx. 1950 koja se javlja na zemljištima bogatim pijeskom i šljunkom.

Od posebno važnog značaja je vegetacija u kanjonu Neretve ispod Orlog grada i kod

Nedavića, gdje je razvijena vegetacija u pukotinama karbonatnih stijena i na strmimpadinama, koja doseže i do obala rijeke Neretve. Ta vegetacija pripada klasiASPLENIETEA RUPESTRIS Br.– Bl. 1934. Ispod Velje strane do same obale Neretveproteže se sipar, na kojem se razvija specifična flora i vegetacija, klase THLASPETEAROTUNDIFOLIA Br. – Bl. 1947,reda Arabidetalia flavescentis Lakušić 1968, sa rijetkimhazmofitskim,endemičnim i reliktnim vrstama.

U dolini Neretve javlja se i vegetacija nitrofilnih staništa klase CHENOPODI-ETEA Br. –Bl. 51, reda ONOPORDETALIA Br. – Bl. et Tx. 43., iz sveze Arction koja obuhvatavegetaciju ruderalnih staništa zastupljene su nitrofilne zajednice Leonuro-Ballotetumnigrae Slavnić  52, Tussilaginetum Oberd. 49, Urticetum dioicae Lakušić  et al 74,Sambuc etum ebuli Fefoldy.

Od ruderalnih zajednica prisutne su i zajednice ugaženih staništa klase PLA-NTAGINETEA MAIORIS Tx. et Prsg. 50 i reda PLANTAGINETALIA MAIORIS Tx. 50 tesveze Agropyro-Rumicion Nordh. 40 u okviru kojih su razvijene zajednice Lolio- Plantaginetummajoris i Agropyretum repentis Lakušić et al., 75., a u okviru iste klase ireda, a sveze Polygonion avicularis, zajednice: Polygonetum avicularis Lakušić  72.,Poetum annue.

Vegetacija vlažnih staništa je obuhvaćena klasom BIDENTETEA TRIPARTITI Tx. Lohm.et Prsg. 50 i redom BIDENTETETALIA TRIPARTITI, gdje se u okviru sveze Bidentitontripartiti na tom terenu, u dolini Neretve razvija zajednica Polygono-Bidentetum tripartitiW. Koch 26 .

Klasa ARTEMISIETEA Lohm., et Prsg. 50, red ARTEMISIETALIA Lakušić  et al. 75

obuhvata vegetaciju suvih smetljišta, sa zajednicom Tanaceto-Artemisisetum Br. – Bl.(21) 47., sveze Artemision absinthii.

Page 48: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 48/178

 

48

2.2.1.7.2 Faunisti č ko stanje ekosistema na podru č  ju formiranja HE „Ulog“

Karakteristike ekosistema jednog regiona (Ulog) čini niz abiotskih i biotskih faktora,odnosno uticaja žive i nežive sredine. Od abiotskih karakteristika, u ovoj Studiji obrađenisu klima regiona i fizičko-hemijski sastav vode rijeke Neretve na područ ju Uloga. Na

osnovu tih podataka izvršena je ekološka valorizacija područ ja u kojem se planiraizgradnja hidroelektrane.

Kao osnovni abiotski faktori analizirane su klimatske karakteristike regiona u kome jeplanirana izgradnja HE-Ulog i fizičko-hemijski sastav vode, posebno parametri kojiukazuju na kvalitet vode.

Klimatske karakteristike regiona Ulog odraz su šireg fizičko-geografskog područ ja, kao imezoreljefnih obilježja terena. Područ je Ulog nalazi se u kontinentalnom klimatu. Ipak, uovom regionu prepliću se vazdušne mase sa područ ja juga – Sredozemno more i sasjevera – kontinentalni uticaj srednjeg i sjevernog područ ja Evrope. Temperaturavazduha najveća je u ljetnjom periodu, u julu kada prosječna temperatura vazduha iznosi16,60C. Minimalne temperature vazduha su u zimskom periodu, u januaru kada

prosječno temperatura vazduha iznosi – 1,80C. Na klimu regiona značajno utičuradijacione inverzije, odnosno radijacione magle. Prosječna, godišnja vrijednostpadavina je 1.209,9 mm, što je iznad bosansko-hercegovačkog prosjeka. Najvišepadavina je u obliku kiše i to u periodima april-juni i novembar-decembar. Minimumpadavina je u julu i augustu. Čvrste padavine su u obliku snijega. Padavine imajudirektan uticaj na fizičko-hemijski sastav vode.

Faunistički region, u kome se nalazi rijeka Neretva pripada zogeografskom područ juPaleartik, tačnije radi se o zogeografskom područ ju evropskog kontinenta. Nekekarakteristične vrste kopnenih kičmenjaka ovog regiona predstavljaju organizmiorganizacionog tipa Chordata. U vodenoj sredini rijeke Neretve prisutni su organizmi izživotnih zajednica fito i zoo bentos, kao i nektonski organizmi koji imaju dobro razvijene

organe za kretanje kroz vodu.Rijeka Neretva, na područ ju Uloga teče dolinom - Borač, a dalje do Konjica dolinomŽupa. Fizičko-hemijski sastav vode rijeke Neretve na područ ju Uloga ukazuje na vrlodobar kvalitet (I-II klasa kvaliteta) - Urađeno na osnovu Uredbe o klasifikaciji voda ikategorizaciji vodotoka Sl. Gl. RS, br. 42/01.

1. Ihtiofauna (naselje riba)

Akvatični ekosistem, na područ ju formiranja HE Ulog čini Neretva, koja je centralna rijekavoda Jadranskog sliva u Bosni i Hercegovini. Radi se u gornjem, uzvodnom toku rijekesmještenom u prirodnim karakteristikama kompleksnog ekosistema Ulog. Kompleksniekosistem podrazumjeva riječni (akvatični) i terestrični ekosistem, kao i ekosistem

biosfere. U svim tipovima ekosistema zastupljene su specifične životne zajednice.Ihtiofanu (naselje riba) rijeke Neretve, u ovom dijelu toka čine 4 vrste riba; potočna

pastrmka (Salmo trutta m. fario), brkica (Barbus meridionalis petenyi), pijor ili gagica(Phoxinus phoxinus) i peš (Cottus gobio).Sve vrste riba predstavljaju biotske indikatore voda boljeg kvaliteta i premaihtiofaunističkoj regionalnosti pripadaju gornje-salmonidnom regionu. Dominantna vrsta je potočna pastrmka (Salmo trutta m. fario). Ova vrsta ima i sportsko-ribolovnuvrijednost.

Ekološke karakteristike potočne pastrmke (Salmo trutta m fario L. 1758)

U prirodnim uslovima, potočna pastrmka naseljava salmonidne regione, u kojima jekvalitet vode veoma dobar, a ponekad se voda iz područ ja gdje živi ova vrsta koristi i za

Page 49: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 49/178

 

49

vodosnabdijevanje stanovništva. Ovakva područ ja su obično uzvodni lokaliteti tekućicakoje imaju dobar kvalitet vode. Tijelo jedinki potočne pastrmke je mišićavo. Ova riba imarelativno mali glaveni region, a boja tijela uglavnom je prilagođena sredini u kojojpotočna pastrmka živi. Za razliku od većine riba, kod kojih reprodukcija (mrijest) počinjeu toplijem periodu godine potočna pastrmka se mrijesti u hladnijem, a najčešće uzimskom periodu. Svakako, ovo se dešava u prirodnim uslovima. Potočna pastrmka seobično mrijesti od novembra do počertka februara naredne godine. U vještačkimuslovima reprodukcije, mrijest potočne pastrmke može da se vrši i kasnije. Mrijest zavisi iod vremenskih uslova. Plodnost polno zrelih ženki, u prirodnim uslovima ekosistemavarira od relativno manjeg broja (oko 500 komada) do većeg broja (oko 2.500 komada).Klasičnim načinom vanjske oplodnje, oplođene jajne ćelije se polažu u podlogu vodenogekosistema. Nakon embrionalnog razvića (obično poslije nekoliko nedjelja) iz oplođenih jajnih ćelija izlegu se larveni oblici pastrmke, koji kasnije, postepenim preobražajem ilimetamorfozom rastu do odraslih jedinki ove vrste. Kao odrasli oblici (adultni oblici),potočna pastrmka se hrani raznim izvorima animalne bjelančevine, ali su u ishranidominantni organizmi vode iz životnih zajednica plankton (organizmi iz površinskih

slojeva vode) i bentos (akvatični organizmi dna). Veći primjerci hrane se razniminsektima, mekušcima, ćabama i drugima, manjim ribama koje tu žive. U većimekosistemima, potočna pastrmka naraste i do 10 kg, a u manjim riječnim ekosistemimapotočna pastrmka ima manju masu tijela, obično 300-400 grama.

Slika 11. Poto č na pastrmka ( Salmo trutta m. fario  L., 1758)

2. Bentos (organizmi riječnog dna)

Bentos predstavlja životnu zajednicu organizama dna i dijeli se na fitobentos (biljniorganizmi dna) i na zoobentos (životinjski organizmi dna). Organizme fitobentosa ćine jedinke is sistematskih kategorija Cyanobacteria, Bacillariophyta, Xanthophyta iClorophyta. Saprobni index varira, od vrijednosti 1,61-1,74.

Među organizmima zoobentosa dominantni su insekti (INSECTA), koji u ukupno brojuispitivane mješovite populacije organizama dna učestvuju sa 81,99 %. U sastavcuzoobentosa, u manjem broju zastupljeni su rakovi (CRUSTACEA), pijavice(HIRUDINEA), puž (GASTROPODA) i još neke jedinke, koje su sporadično zastupljeneu zajednici organizama dna rijeke Neretve na područ ju Uloga.

Organizmi planktonskih zajednica vrlo su malobrojni ili ih uopšte nema u riječnimtokovima, a ova životna zajednica više je karakteristična za jezerski tip ekosistema i unarednom periodu, formiranjem HE Ulog i plankton će činiti jednu od akvatičnihzajednica.

Page 50: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 50/178

 

50

3. Divljač i ptice

Diverzitet se može posmatrati kao raznovrsnost živog svijeta, a raznovrsnost divljači napodruč ju Uloga je izražena. Ekosistem Uloga pripada Palearktičkoj oblasti (Palearktik I –Evropsko), srednjem-južnoevropskom planinskom biogeografskom regionu u kome je

izraženo prisustvo pojedinih vrsta divljači različitih sistematskih kategorija. Među njimasu značajnije vrste evropski zec  (Lepus europaeus ), lisica  (Vulpes vulpes ), vuk (Canis lupus ), mrki medvjed  (Ursus arctos ), divlja svinja  (Sus scrofa ), srna (Capreolus capreolus ), divlja patka (Anas platyrhychos) , jastreb (Accipiter gentilis ),mišar (Buteo buteo ), suri orao (Aquila chrysaetos ), jarebica (Perdix perdis ), prepelica (Coturnix coturnix  ) itd.

Page 51: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 51/178

 

51

Tabela 4. Sistematska pripadnost navedenih vrsta

1. Evropski zec (Lepus europaeus )

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata

Klasa ili Class - Mammalia

Red ili Ordo – Lagomorpha  

Familija ili Family – Leporidae  

2. Lisica (Vulpes vulpes)

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Mammalia  

Red ili Ordo – Carnivora  

Familija ili Family – Canidae  

3. Vuk (Canis lupus )

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Mammalia  

Red ili Ordo– Carnivora  Familija ili Family – Canidae  

4. Mrki medvjed (Ursus arctos  )

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Mammalia  

Red ili Ordo – Carnivora  

Familija ili Family – Ursidae  

5. Divlja svinja (Sus scrofa )

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Mammalia  

Red ili Ordo – Artiodactyla  

Familija ili  Family – Suidae  

Page 52: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 52/178

 

52

6. Srndać (Capreolus capreolus )

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Mammalia  

Red ili Ordo – Artiodactyla  

Familija ili Family – Cervidae  

7. Divlja patka (Anas platyrhychos) 

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Aves  

Red ili Ordo – Anseriformes  

Familija ili Family – Anseridae  

8. Jastreb (Accipiter gentilis )

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Aves  

Red ili Ordo – Falconiformes  

Familija ili Family – Accipritidae  

9. Mišar (Buteo buteo ),

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Aves  

Red ili Ordo – Falconiformes  

Familija ili Family – Accipritidae  

10. Suri orao  (Aquila chrysaetos )Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Aves  

Red ili Ordo – Falconiformes  

Familija ili Family – Accipritidae  

Page 53: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 53/178

 

53

11. Jarebica (Perdix perdis )

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Subphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Aves  

Red ili Ordo – Galliformes  

Familija ili Family – Phasianidae  

12. Prepelica (Coturnix coturnix  )

Organizacioni tip ili Phyllum – Chordata  

Podtip ili Suybphyllum kičmenjaka – Veterbrata  

Klasa ili Class – Aves  

Red ili Ordo – Galliformes  

Familija ili Family – Turncidae  

2.2.1.8 Pregled osnovnih karakteristika pejzaža

Složene geološke, geomorfološke, zemljišne, vegetacijske i klimatske karakteristikeuslovile su stvaranje veoma živopisnog pejzaža na cijelom toku Neretve. Smještena uplaninskom masivu, između planina Treskavice, Zelengore, Lebršnika, Lelije i Prenja, savisoravnima i visovima do 2.000 metara nadmorske visine, Neretva prolazi kroz dolinske,klisurasto-kanjonske i kanjonske predjele.

Južni dio mikrolokacije karakteriše formiranje doline Neretve sa blažim dolinskimstranama i površinama livada, pašnjaka i obala obraslih šibljacima, što stvara slikupitomosti gotovo ravničarskih rijeka. U tom dijelu pritiču joj sa lijeve strane bistre iživopisne pritoke Jezernica i Likač. Idući ka sjeveru, formirala se klisurasto-kanjonskadolina sa tipičnim kraškim reljefom. Gotovo cijelim sjevernim dijelom obuhvatamikrolokacije Neretva gradi klisuru, a na pojedinim lokalitetima pravi kanjon, sa dubokousječenim dolinama i stranama gotovo vertikalnim. Na sjevernoj granici obuhvatadolinske strane se izdižu i do 300 metara iznad Neretve.

Posebnu ambijentalnu cjelinu čini naselje Ulog. 

2.2.1.9. Pregled nepokretnih kulturnih dobara

Republički zavod za zaštitu kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske jeu decembru 2009. godine uradio Elaborat uslovi očuvanja, održavanja i korišćenjakulturnih i prirodnih dobara i utvrđivanja mjera zaštite za prostor u obuhvatu regulacionogplana HE Ulog. U Elaboratu je istaknuto da u prostoru definisanom opisom mikrolokacijeobilaskom terena nije evidentirano ni jedno nepokretno kulturno dobro pod zaštitomZavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. U širem prostoru registrovano je jednomanje groblje sa stećcima iz srednjeg vijeka, ali isto nije registrovano kao kulturno dobro.Stručan tim Zavoda za zaštitu spomenika i prirode Republike Srpske je 2000. godineevidentirao dva lokaliteta vrednovana kao graditeljsko nasljeđe.

1. Vijadukt u Nedaviću koji se nalazi na regionalnom putu Kalinovik - Gacko, u mjestu

Page 54: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 54/178

 

54

Nedavić. Izgrađen je u austrougarskom periodu. Vijadukt je zidan od kamena u pravilnimredovima, a kod četiri poluobličasta svoda naknadno su korišćeni i savremeni materijali(beton). Ima kamenu zaštitnu ogradu.

2. Ambijentalna cjelina Ulog nastala iz vremena austrougarske okupacije, početkom 20.

vijeka, predstavlja niz objekata stambene namjene nastalih u periodu austrijskeokupacije, početkom 20. vijeka. Kao građevinski materijal korišćeni su pretežno kamen iopeka, a veći dio objekata je malterisan. Krovovi su dvovodni, a krovni pokrivač crijep.Ambijentalna cjelina Ulog je u lošem stanju. Fasade su dosta devastirane, a krovovioštećeni. Većina objekata je napuštena i izložena propadanju.

Iznad Uloga, nekih desetak kilometara nizvodno prema izvoru Neretve, nalazi sesrednjevjekovna nekropola mramorova. Lokalitet se naziva Jablanići, u istoimenom selu isačuvano je 15 mramorova u obliku sanduka i sarkofaga, orjentisanih zapad – istok,pojedini su ukrašeni viticom. Lokalitet nije ugrožen.

Iznad Uloga nalazi se lokalitet Milarevo u selu Kovačići. srednjevjekovna nekropola.Sačuvano je 35 mramorova u obliku sanduka i sarkofaga, ukrašenih viticom,

vegetabilnim i spiralnim motivom, a na pojedinim se javljaju natpisi.Na lokaciji iznad planirane akumulacije u mjestu Ljusići (Grad) nalazi se 76 mramorova,u obliku ploča i sanduka.

Na Lokalitetu Jezero se nalazi praistorijski tumulus i srednjevjekovno groblje. Nalokalitetu srednjevjekovnog groblja sačuvana su 4 mramora u obliku sanduka.

Page 55: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 55/178

 

55

2.2.1.10. Podaci o naseljenosti, koncentraciji stanovništva i demografskekarakteristike

Demografski razvoj naselja Ulog i opštine Kalinovik pratio se u periodu 1971. - 2004.god.Posljednji popis stanovništva za cijeli entitet RS rađen je 1991., te su podaci za periodposlije rezultat projekcija izrađenih od strane Republičkog zavoda za statistiku RepublikeSrpske. Od obilježja se analizirao samo broj stanovnika.

Na nivou opštine primjetan je trend smanjenja broja stanovnika, i to u periodu 1971.–1991. godine sa 9 458 na 6 597, odnosno po stopi od 3,6 ‰. U periodu 1991.–2004.godine trend se nastavio i smanjio za 1 930 stanovnika.

Slika 12. Naselje Ulog

Page 56: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 56/178

 

56

2.2.1.11. Podaci o postojećim poslovnim, stambenim i objektimainfrastrukture, uključujući i saobraćajnice

U užoj zoni uticaja obilaskom terena evidentirano je postojanje 8 objekata, mahomvikend-kuća devastiranih i napuštenih u prethodnom periodu. Jedan objekat stambenenamjene, spratnosti P+1+Pk, je u upotrebi i saniran je.

U široj zoni uticaja nalazi se naseljeno mjesto Ulog sa dva sela Ljusići i Nedavići. Sela semogu podvesti pod poljoprivredna naselja sa definisanim centrom Ulogom i Kalinovikom.

Kako je riječ o izrazito nerazvijenom područ ju veći dio prostora je pokriven šumama, ili jeu pitanju poljoprivredno i vodno zemljište. Infrastruktura na prostoru je nerazvijena,zapuštena i devastirana.

Na lokalitetu analiziranog prostora ne postoji elektroenergetska i telekomunikacinainfrastruktura.

U neposrednoj blizini šireg prostora za izgradnju hidroelektrane, postoji dalekovodnazivnog napona 10kV koji je naznačen u Regulacionom planu „HE “Ulog“.

Slika 13.: Postoje ć a elektroenergetska infrastruktura na širem podru č  ju izgradnje HEUlog

Od objekata saobraćajne infrastrukture prisutan je regionalni put R 433 Nevesinje –Kalinovik, kao i ogranci makadamskih puteva. Regionalni put ima kolovoz širine oko5,5m, sa asfaltnim kolovoznim zastorom i urednom horizontalnom i vertikalnomsaobraćajnom signalizacijom. U južnom dijelu obuhvata analiziranog prostora postojimost kojim regionalni put premošćuje rijeku Neretvu u samom naseljenom mjestu Ulog.

Na analiziranom prostoru nema izgrađenih objekata hidrotehničke infrastrukture, kao štosu naseljski ili regionalni vodovodi, kanalizacija, riječne brane, akumulacije i sl.

Page 57: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 57/178

 

57

2.2.1.12 Podaci o drugim zaštićenim područjima, područjima predviđenimza naučna istraživanja, o arheološkim nalazištima i posebno osjetljivim

područjima

Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa u svom mišljenju naZahtjev o prethodnoj procjeni HE Ulog na životnu sredinu pod brojem 07/1.40/625-751/09 od 18.09.2009. godine navodi da je Investitor dužan u skladu sa važećimpropisima da obezbijedi Elaborat «Uslovi korišćenja kulturnih i prirodnih dobara iutvrđivanje zona i mjera zaštite prostora u obuhvatu regulacionog plana HE Ulog».

Na osnovu dostavljenog elaborata od strane Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske može se zaključiti da nije evidentiranoni jedno nepokretno kulturno dobro pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture iprirode RS. U širem prostoru registrovano je jedno manje groblje sa stećcima iz srednjeg

vijeka, ali isto nije registrovano kao kulturno dobro. Stručni tim Zavoda je 2000. godineevidentirao dva lokaliteta vrednovana kao graditeljsko nasleđe koja su detaljno obrađenapod tačkom 2.1.9.

Na osnovu stručnog mišljena Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog iprirodnog nasleđa Republike Srpske može se zaključiti da postoji tendencija i prijedlogzaštite određenih područ ja u cilju zaštite posebnih staništa.

U svrhu očuvanja ribolovnog područja te povećanja ukupne ihtio populacijepredlaže se zaštita posebnih staništa, tzv. ribljih plodišta. To su staništa u koja ribeu velikom broju stižu u određeno doba godine, tokom mrijesta, i u kojima serazmnožavaju. Prirodna riblja plodišta predstavljaju stalne rezervate prirodnerepopulacije autohtonih i sportsko-rekreativno vrijednih vrsta riba. Osnovna im je

namjena da budu centri ekspanzije lokalnih ihtiopopulacija, iz kojih će se prirodnimputem (migracijama), ili vještačkim prebacivanjem u deficitarnim tokovima stimulisatipovećanje osnovnog ribljeg fonda. Svakako je važno istaći da se prirodna plodišta nesmiju poribljavati, kako bi se sačuvao potrebni minimum autohtonosti nekog vodenogtoka.

Sagledavši sve relevantne faktore koji su značajni da bi se jedno područ je mogloproglasiti ribljim plodištem (kvalitet vode, dužina vodenog toka, mogućnost kontrole,sastav ihtiopopulacija, u ribolovnom područ ju opštine Kalinovik, Zavod ističe da ribljimplodištem treba proglasiti dio toka rijeke Neretve od ušća Tomiškog potoka uNeretvu (oko 11 kilometara uzvodno od južne granice obuhvata) do ušća potokaKrupac (Gornji Krupac, toponim Krupac - visinska kota 789 metara) koji se nalazi

15.5 kilometara uzvodno od južne granice obuhvata.Imajući u vidu da se riblje plodište nalazi relativno blizu južne granice obuhvata, kao ičinjenicu da se potočna pastrmka u periodu mrijesta karakteriše mrijesnim migracijamakoje iznose nekad i više desetina kilometara, kada jedinke iz nizvodnih dijelova iliakumulacionih jezera (ako imaju slobodan prolaz) migriraju do mjesta bliže izvorištima ida se nakon završenog mriješćenja vraćaju nizvodno na mjesta svog obitavanja,izvjesno je da će projekat imati uticaj na ove prirodne cikluse.

Pored toga, u istraživanjima i analizama opisanim u projektu Srednjoročni programunapređenja ribarstva za ribarsko područje opštine Kalinovik predložena su jošdva vodena toka da se stave pod poseban režim kontrole: - potok Jezernica –

Page 58: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 58/178

 

58

Šumet - pritoka Uloškog jezera. 

U tim područ jima mora se zabraniti bilo kakav antropogeni uticaj: vađenje šljunka,pijeska i kamena iz riječnog korita, a u vrijeme mrijesta zbranjene su i druge aktivnostikoje bi mogle imati negativne posljedice.

Aktom o proglašenju prirodnog ribljeg plodišta mogu da se odrede i druge mjere zaštite(Zakon o ribarstvu, Službeni glasnik Republike Srpske, broj 4/02, član 27).

Elaboratom Republičkog zavoda za zaštitu kulturno - istorijskog i prirodnog nasljeđa RS,takođe, kanjon Neretve dio od pregrade do Grada /kota 805/, odnosno Lužine /kota911/ definisan je kao prostor obuhvata vrijednih staništa.

U prilogu teksta dat je grafički prikaz zaštite određenih područ ja u cilju zaštite posebnihstaništa (karta preuzeta iz Elaborata „Uslovi očuvanja, održavanja i korišćenja kulturnih iprirodnih dobara i utvrđivanja mjera zaštite za prostor u obuhvatu regulacionog plana HEUlog“, Republički Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijedja RepublikeSrpske, decembar 2009.)

Slika broj 14. Prikaz vrijednih staništa u zoni obuhvata hidroelektrane Ulog  

Page 59: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 59/178

 

59

2.2.2. Prikaz i ocjena postojećeg stanjaživotne sredine, koja bi mogla bitiizložena značajnim uticajima projekta,uključujući podatke o njenompostojećem opterećivanju

Page 60: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 60/178

 

60

Uvidom u postojeće stanje kroz određene vremenske presjeke u toku izrade ovogstudijskog istraživanja došlo se do zaključka da detaljna istraživanja postojećih uticajaimaju smisla vezana samo za domen riječnog toka Neretve u smislu moguće promjenenjenog kvaliteta, uticaj u pogledu otežanog kretanja ihtiološke populacije, kao i mogućaizmjena pejzaža usljed neadekvatnog uređenja površina nakon izgradnje svih objekata usistemu hidroelektrane.

Izgradnja hidroelektrane „Ulog“ na rijeci Neretvi u regionu može dovesti do neznatnihpromjena postojećeg stanja ekosistema.

Na sličnim lokalitetima, na kojima je došlo do formiranja hidroakumulacionih jezera kaonpr. na rijeci Drini (Bajina Bašta, Zvornik) ili na Vrbasu (hidroelektrana Bočac) nije došlodo većih ili značajnijih promjena u sastavu i strukturi flore i faune regiona i strukture.

Nakon formiranja akumulacija vršeno je istraživanje flore i faune i tom prilikom jekonstatovano da je postojeći sastav i struktura životnih zajednica sličan kao i prilikomranijeg stanja. Riječni tok se transformisao u jezerski ekosistem, koji ima karakterističansastav životnih zajednica vode, ali specifičan za vode veoma dobrog kvaliteta.

Na rijeci Neretvi (u širem regionu) doći će do sličnih promjena, ali te promjene nećeuticati na značajnije promjene stanja kompletnog ekosistema. Jedine promjene, kojemogu da se dese jesu formiranje specifičnih zajednica vode koje se razvijaju u vodamadobrog kvaliteta, kakav je kvalitet vode rijeke Neretve.

Prikaz i ocjena stanja životne sredine, ekosistema rijeke Neretve i užeg regiona prikazanisu u prethodnom poglavlju, a u ovom dijelu Studije navedene su moguće promjene, kojeće biti posljedica rada hidroelektrane Ulog. Promjene ekosistema moraju se posmatrati ukontinuitetu, zajedno sa ostalim planiranim hidroelektranama na rijeci Neretvi.

Na osnovu rezultata mjerenja tj. monitoringa može se konstatovati da kvalitet vazduhapredmetnog, a i šireg prostora pripada prvoj kategoriji vazduha. Samoprečišćavanje

vazduha ovog područ ja kao i šireg je prilično velika, s obzirom da se u velikom dijelunalazi visoki sloj fito prekrivača.

Na predmetnoj lokaciji se, takođe, ne uočava degradacija bukom, vibracijama,radijacijom, otpadnim vodama, kao ni komunalnim otpadom.

2.2.2.1 Identifikovani izvori emisija

U dosadašnjem periodu nisu vršena kontinuirana godišnja ili dugogodišnja mjerenja upogledu utvrđivanja stanja kvaliteta vazduha, buke, fizičko hemijskog sastava rijekeNeretve, praćenja hidroloških i meteroloških parametara.

Predmetno područ je s ekološkog aspekta predstavlja neopterećeno područ je velikogekološkog kapaciteta. Na predmetnom područ ju ne postoje izgrađeni industrijski,poslovni kao ni stambeni objekti koji bi eventualno predstavljali moguće ekološkoopterećenje predmetnog prostora. Okosnica prostora je rijeka Neretva koja je takođe,antropogeno neopterećena. Na gotovo cijeloj analiziranoj površini zastupljene supostojeće šume. Najbliži stambeni objekti se nalaze uzvodno, u pravcu mjesta Ulog, naoko 1 km vazdušne linije od pregradnog mjesta, odnosno pozicije predviđene zaizgradnju brane koja pripada naselju Nedavići. Predmetni lokalitet čini grupacija od 4objekata i jedna napuštena i devastirana vodenica na teritoriji sela Nedavići neposrednouz rijeku Neretvu koji su pri tom u veoma lošem stanju, devastirani i napušteni, a bili su ufunkciji objekata za povremeno stanovanje, odnosno vikend kuća. U prostoru obuhvataanaliziranog prostora (tačka 2.2.1. Opis mikrolokacije) kao trajno naseljen egzistira samo

Page 61: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 61/178

 

61

 jedan stambeni objekat sa jednim domaćinstvom.

Stanovanje ( nekolicina stanovnika) je još zastupljeno u samom naselju Ulog, te u dvasela Ljusići i prethodno navedeni Nedavići. Ova su jedina mjesta koja možemookarakterisati kao urbana područ ja trećeg i četvrtog režima građenja. U ovim naseljima

stanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i stočarstvom u okviru svojihdomaćinstava, dok mali broj svakodnevno putuje na radna mjesta u Kalinovik.

Za potrebe utvrđivanja postojećeg stanja životne sredine kao i stepena zagađenjaizvršena je valorizacija terena u smislu kvantitativnih i kvalitativnih mjerenja kvalitetavazduha, ispitivanja fizičko-hemijskih i mikrobioloških parametara vode, mjerenje buke,valorizacija stanja flore i faune, indentifikacija mogućih prirodnih i kulturno istorijskihvrijednosti prostora, analiza klimatskih karakteristika, kao i drugih značajnih pokazateljastanja životne sredine. U Anex-u ovog dokumenta se nalazi karta pod nazivomMonitoring nultog stanja životne sredine (grafički prilog broj 4) sa koga se može tačnovideti koji je monitoring rađen, mjesto monitoringa sa obuhvatom analiziranog prostora.

Page 62: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 62/178

 

62

2.2.2.2 Stepen zagađenosti vazduha osnovnim i specifičnim zagađujućimmaterijama

Na osnovu Ugovora broj 2244/09 od 22.09.2009. godine, izvršeno je utvrđivanjetrenutnog stanja kvaliteta vazduha tj. ispitivanje vazduha na prisutne koncentracijegasova (SO2, NO2, CO i O3), prašine (lebdeće/suspendovane čestice prečnika ispod 10mikrometara LČ10) i mikroklimatskih parametra (brzina, smjer vjetra, temperatura,vlažnost i pritisak vazduha).

Mjerenje kvaliteta vazduha je izvršeno u mjestu Ulog (na koti terena 675 m.n.m. sa lijevestrane obale rijeke Neretve), u zoni mogućeg uticaja buduće hidroelektrane u Ulogu, i tou periodu od 10.11. do 11.11 2009. godine.

Slika 15. Lokacija mjerenja kvaliteta vazduha (izvod iz Regulacionog plana za izgradnjuhidroelektrane „Neretva Ulog“-karta plan namene površina)

Lokacija mjerenja kvaliteta vazduha je izabrana na osnovu tehničkog opisa iz Idejnogprojekta HE Ulog, na osnovu Prethodne procjene o uticaju planirane hidroelektrane naživotnu sredinu, kao i na osnovu obilaska i valorizacije terena. Izgradnjom ovog objektaeventualni uticaj na stanovništvo (ukupan broj stanovnika u mjestu Ulog je cca 15) jemoguć jedino u zoni uspora, i to ako se pojavi veća vlažnost u zoni planiranog uspora.

Na predmetnoj lokaciji ne postoje proizvodni objekti koji bi eventualno svojimaktivnostima imali uticaj na kvalitet vazduha.

ZONA USPORA

LOKACIJA MJERENjA

KVALITETA VAZDUHA

Page 63: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 63/178

 

63

Slika 16. Lokacija mjerne stanice za utvr đ ivanje kvaliteta vazduha

Slika 17. Prikaz kontaktne saobra ć ajnice i obližnjih stambenih objekata sa lokacijemjerne stanice

Page 64: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 64/178

 

64

Analizom izmjerenih vrijednosti, odnosno pregledom statističkih pokazatelja kvalitetavazduha na lokaciji u neposrednoj blizini planiranog uspora tj. u naselju Ulog od 10.11.–11.11.2009. godine, upoređivanjem sa ciljnim i graničnim vrijednostima premanavedenom Pravilniku došlo se do slijedećih rezultata mjerenja koji su prikazani uslijedećoj tabeli.

Tabela 5. Rezultati mjerenja kvaliteta vazduha

Polutant Perioduzorkovanja

Izmjerenavrijednost

Jedinica Ciljna vrijednostµg/m3 

Granična vrijednostµg/m3 

24 časa 1,27 µg/m3  60 90SO2 1 čas 3,92 µg/m3  60 90

24 časa 2,35 µg/m3  40 60NO2 1 čas 4,90 µg/m3  60 60

CO 8 časova 2,04 µg/m3  - Visoka vrijednost 10000 µg/m3 

O3  8 časova 57,37µg/m3  Visoka vrijednost

120 µg/m3 Visoka vrijednost 120

µg/m3 24 časa 9,06 µg/m3  75 150

ULČ  1 čas 20,29 µg/m3  - -

Rezultati mjerenja mikrometeoroloških parametara

Smjer vjetra

Dijagram 1. Grafi č ki prikaz pravca rasprostiranja vjetra u neposrednoj blizini planiranoguspora hidroelektrane Ulog - u naselju Ulog od 10.11. – 11.11.2009. godine

Pravac vjetra ( stepen)

87

87,5

88

88,5

89

89,5

90

90,5

        1        4      :        5        6

        1        6      :        0        7

        1        7      :        1        8

        1        8      :        2        9

        1        9      :        4        1

        2        0      :        5        2

        2        2      :        0        3

        2        3      :        1        4

        0      :        2        5

        1      :        3        6

        2      :        4        8

        3      :        5        9

        5      :        1        0

        6      :        2        1

        7      :        3        2

        8      :        4        3

        9      :        5        5

        1        1      :        0        6

        1        2      :        1        7

        1        3      :        2        8

        1        4      :        3        9

Vrijeme mjerenja (h)

   P  r  a  v  a  c  v   j  e   t  r  a   /  s   t  e  p  e  n

 

Page 65: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 65/178

 

65

Dijagram 2. Grafi č ki prikaz pravca rasprostiranja vjetra (Ruža vjetrova) u neposrednojblizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - u naselju Ulog od 10. 11. – 11. 11. 2009.godine

Dijagram 3. Grafi č ki prikaz dnevnog kretanja srednjih brzina vjetra u neposrednojblizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - u naselju Ulog od 10.11. – 11.11.2009.godine

Brzina vjetra (m/s)

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

1,8

2

  1   5  :   0   6

  1   6  :   0   7

  1   7  :   0   8

  1   8  :   0   9

  1   9  :  1   0

   2   0  :  1  1

   2  1  :  1   2

   2   2  :  1  3

   2  3  :  1  4

   0  :  1   5

  1  :  1   6

   2  :  1   7

  3  :  1   8

  4  :  1   9

   5  :   2   0

   6  :   2  1

   7  :   2   2

   8  :   2  3

   9  :   2  4

  1   0  :   2   5

  1  1  :   2   6

  1   2  :   2   7

  1  3  :   2   8

  1  4  :   2   9

Vrijeme mjerenja (h)

   B  r  z   i  n  a  v   j  e   t  r  a   (  m   /  s   )

 

Temperatura i vazdušni pritisak

Tabela 6. Srednji vazdušni pritisak i dnevna temperatura vazduha izmjerena uneposrednoj blizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - u naselju Ulog od 10.11. –11.11.2009. godine

Page 66: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 66/178

 

66

Parametar 10.11. - 11.11.2009.Vazdušni pritisak 990,5 mbarTemperatura, 0C 6,3

Za vrijeme mjerenja kvaliteta vazduha i svih navedenih mikrometeoroloških parametaravrijeme je bilo djelimično stabilno. Relativna vlažnost vazduha se kretala u rasponu od57-89 %. Prosječna vlažnost vazduha je iznosila 82%. Temperature vazduha za vrijememjerenja su se kretale od 4,8 °C do 9,4 °C. U toku 24–časovnog mjerenja preovladavalo je polje nižeg vazdušnog pritiska.

Vazdušni pritisak zavisi od nadmorske visine i vremenskih prilika tako da normalnivazdušni pritisak na nultoj visini iznosi oko 1013 mb. Sa porastom nadmorske visinevazdušni pritisak opada. Tendecija opadanja je oko 11 mb na svakih 100 m. U vrijememjerenja vazdušni pritisak je bio nešto viši, što je ukazivalo na stabilizaciju vremena idolazak toplijeg perioda.

Vjetar je imao istočni smjer. Nije bilo oscilacija u smislu promjene smjera vjetra. Ovakavpravac vjetra ukazivao je takođe, na stabilan vremenski period. Prosječna brzina vjetra utoku mjerenja je iznosila 0,57m/s sa dominatnim smjerom iz pravca istoka. Zabilježenamaksimalna brzina vjetra je iznosila 1,8 m/s, a minimalna 0,3m/s.

Smjer vjetra uslovljen je godišnjim dobom i konfiguracijom terena, te geografskimpoložajem samog područ ja mjerenja, kao i samim položajem „Pokretne laboratorije zavazduh“ .

Page 67: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 67/178

 

67

Rezultati mjerenja koncentracija polutanata

Ukupne lebdeće čestice ULČ 

Dijagram 4. Grafi č ki prikaz dnevnog kretanja srednje imisijske koncentracije lebde ć ihč estica u neposrednoj blizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - u naselju Ulog od10.11. – 11 11 2009. godine

Ukupne lebdeće čestice

0

0,01

0,02

0,03

0,04

0,05

0,06

0,07

  1   5  :   0   6

  1   6  :   0   7

  1   7  :   0   8

  1   8  :   0   9

  1   9  :  1   0

   2   0  :  1  1

   2  1  :  1   2

   2   2  :  1  3

   2  3  :  1  4

   0  :  1   5

  1  :  1   6

   2  :  1   7

  3  :  1   8

  4  :  1   9

   5  :   2   0

   6  :   2  1

   7  :   2   2

   8  :   2  3

   9  :   2  4

  1   0  :   2   5

  1  1  :   2   6

  1   2  :   2   7

  1  3  :   2   8

  1  4  :   2   9

Vrijeme mjerenja (h)

   K  o  n  c  e  n   t  r  a  c   i   j  a   U   L        Č    (  m

  g   /  m

   3   )

 

Prosječna koncentracija ukupnih lebdećih čestica za vrijeme mjerenja iznosila je0,009056 mg/m3 ili 9,056 µg/m3. Najveća zabilježena koncentracija iznosila je 0,061mg/m3 ili 61 µg/m3. Maksimalna koncentracija je zabilježena u vrlo kratkom vremenskomintervalu. Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvaliteta vazduha (Sl. glasnik RSbr. 39/05) ni jedna zabilježena vrijednost nije prelazila graničnu vrijednost od 150 µg/m3

ili 0,15 mg/m3.

Page 68: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 68/178

 

68

Ugljen (II) oksid (CO)

Dijagram 5. Grafi č ki prikaz dvadeset č etvero č asovnog kretanja srednjih imisijskihkoncentracija CO u neposrednoj blizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - u naseljuUlog od 10.11. – 11.11.2009. godine

Ugljen (II) oksid (CO)

0

0,01

0,02

0,03

0,04

0,05

0,06

0,07

  1   5  :  1   6

  1   6  :   2   7

  1   7  :  3   9

  1   8  :   5   0

   2   0  :   0  1

   2  1  :  1   2

   2   2  :   2  3

   2  3  :  3  4

   0  :  4   6

  1  :   5   7

  3  :   0   8

  4  :  1   9

   5  :  3   0

   6  :  4  1

   7  :   5  3

   9  :   0  4

  1   0  :  1   5

  1  1  :   2   6

  1   2  :  3   7

  1  3  :  4   8

  1  4  :   5   9

vrijeme mjerenja (h)

   K  o  n  c  e  n   t  r  a  c   i   j  a   C   O

   (  m  g   /  m   3   )

 

U mjernom periodu od dvadesetčetiri sata zabilježena je maksimalna koncentracija od0,061mg/m3. Prosječna zabilježena vrijednost iznosila je 0,00069 mg/m3 što predstavljaizuzetno nisku koncentraciju i ne predstavlja nikakvo opterećenje za okolnu atmosferu, sobzirom da granična vrijednost za CO iznosi 10 mg/m3 ili 10 000 µg/m3.

Page 69: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 69/178

 

69

Dijagram 6. Grafi č ki prikaz osmo č asovnog kretanja srednjih imisijskih koncentracijaCO u neposrednoj blizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - u naselju Ulog od10.11. – 11.11.2009. godine

Ugljen (II) oksid (CO)

0

0,01

0,02

0,03

0,04

0,05

0,06

0,07

        1        6      :        1        7

        1        6      :        3        8

        1        6      :        5        8

        1        7      :        1        8

        1        7      :        3        9

        1        7      :        5        9

        1        8      :        1        9

        1        8      :        4        0

        1        9      :        0        0

        1        9      :        2        0

        1        9      :        4        1

        2        0      :        0        1

        2        0      :        2        1

        2        0      :        4        2

        2        1      :        0        2

        2        1      :        2        2

        2        1      :        4        3

        2        2      :        0        3

        2        2      :        2        3

        2        2      :        4        4

        2        3      :        0        4

        2        3      :        2        4

        2        3      :        4        5

        0      :        0        5

Vrijeme mjerenja (h)

   K  o  n  c  e  n   t  r  a

  c   i   j  a   C   O

   (  m  g   /  m

   3   )

 

U mjernom osmočasovnom periodu zabilježena je maksimalna koncentracija od0.0615mg/m3  ili 61,5 µg/m3. Prosječna zabilježena vrijednost koncentracije CO iznosila je 0.002mg/m3  ili 2 µg/m3, što predstavlja izuzetno nisku koncentraciju i ne predstavljanikakvo opterećenje za okolnu atmosferu, s obzirom da granična vrijednost za CO iznosi10 mg/m3 ili 10 000 µg/m3.

Page 70: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 70/178

 

70

Sumpor (IV) oksid ( SO2)

Dijagram 7. Grafi č ki prikaz dvadeset č etvoro č asovnog kretanja srednjih imisijskihkoncentracija SO 2   u neposrednoj blizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - unaselju Ulog od 10.11. – 11.11.2009. godine

Sumpor (IV) oksid SO2

0

0.5

1

1.5

2

2.5

3

3.5

4

4.5

5

        1        5      :        0

        6

        1        6      :        1

        7

        1        7      :        2

        8

        1        8      :        4

        0

        1        9      :        5

        1

        2        1      :        0

        2

        2        2      :        1

        3

        2        3      :        2

        4

        0      :        3

        5

        1      :        4

        7

        2      :        5

        8

        4      :        0

        9

        5      :        2

        0

        6      :        3

        1

        7      :        4

        2

        8      :        5

        4

        1        0      :        0

        5

        1        1      :        1

        6

        1        2      :        2

        7

        1        3      :        3

        8

        1        4      :        4

        9

Vrijeme mjerenja (h)

   K  o  n  c  e  n   t  r  a  c   i   j  a   S   O   2   (    m    mm    m  g   /  m   3   )

 

Na osnovu dvadesetčetveročasovnog uzorkovanja vazduha i mjerenja koncentracijesumpor-dioksida može se konstatovati da je maksimalno zabilježena koncentracijaiznosila 4,6 µg/m3, što je znatno niže od granične vrijednosti date pravilnikom koja iznosi90 µg/m3.

Page 71: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 71/178

 

71

Dijagram 8. Grafi č ki prikaz jedno č asovnog kretanja srednjih imisijskih koncentracijaSO 2   u neposrednoj blizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - u naselju Ulog od10.11. – 11.11.2009. godine

Sumpor (IV) oksid SO2

3.4

3.6

3.8

4

4.2

4.4

4.6

4.8

14:09 14:19 14:29 14:39 14:49 14:59 15:10

Vrijeme mjerenja (h)

   K  o  n  c  e  n   t  r  a  c   i   j

  a   S   O   2   (    m    mm    m  g   /  m   3   )

 

Na osnovu jednočasovnog uzorkovanja zabilježene koncentracije SO2  nisu prelazilegranične vrijednosti date pravilnikom u iznosu od 90 µg/m3.

Page 72: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 72/178

 

72

Azot (IV) oksid (NO2)

Dijagram 9. Grafi č ki prikaz dvadeset č etvoro č asovnog kretanja srednjih imisijskihkoncentracija NO 2   u neposrednoj blizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - unaselju Ulog od 10.11. – 11.11.2009. godine

Azot IV oksid NO2

0

1

2

3

4

5

6

7

  1   5  :   0   6

  1   6  :  1   7

  1   7  :   2   8

  1   8  :  4   0

  1   9  :   5  1

   2  1  :   0   2

   2   2  :  1  3

   2  3  :   2  4

   0  :  3   5

  1  :  4   7

   2  :   5   8

  4  :   0   9

   5  :   2   0

   6  :  3  1

   7  :  4   2

   8  :   5  4

  1   0  :   0   5

  1  1  :  1   6

  1   2  :   2   7

  1  3  :  3   8

  1  4  :  4   9

Vrijeme mjerenja (h)

   K  o  n  c  e  n   t  r  a  c   i   j  a

   N   0   2   (    m    mm    m  g   /  m   3   )

 U mjernom dvadesetčetveročasovnom periodu zabilježena je maksimalna koncentracijaod 6,6 µg/m3. Prosječna zabilježena vrijednost iznosila je 2,24 µg/m3  što predstavljanisku koncentraciju i ne predstavlja opterećenje za okolnu atmosferu, s obzirom dagranična vrijednost za Azot (IV) oksid (NO2) iznosi 60 µg/m3.

Page 73: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 73/178

 

73

Dijagram 10. Grafi č ki prikaz jedno č asovnog kretanja srednjih imisijskih koncentracijaNO 2   u neposrednoj blizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - u naselju Ulog od10.11. – 11.11.2009. godine

Azot IV oksid N02

0

1

2

3

4

5

6

7

16:38 16:48 16:58 17:08 17:18 17:28 17:39

Vrijeme mjerenja (h)

   K  o  n  c  e  n   t  a  c   i   j  a   N   O   2   (    m    mm    m  g   /  m   3   )

 

Na osnovu jednočasovnog uzorkovanja zabilježene koncentracije NO2  nisu prelazilegranične vrijednosti date pravilnikom u iznosu od 60 µg/m3. Maksimalna zabilježenavrijednost je iznosila 6,6 µg/m3.

Page 74: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 74/178

 

74

Ozon

Dijagram 11. Grafi č ki prikaz osmo č asovnog kretanja srednjih imisijskih koncentracijaozona u neposrednoj blizini planiranog uspora hidroelektrane Ulog - u naselju Ulog od10.11. – 11.11.2009. godine

Ozon (O3)

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

  1   6  :   0   7

  1   6  :  3   8

  1   7  :   0   8

  1   7  :  3   9

  1   8  :   0   9

  1   8  :  4   0

  1   9  :  1   0

  1   9  :  4  1

   2   0  :  1  1

   2   0  :  4   2

   2  1  :  1   2

   2  1  :  4  3

   2   2  :  1  3

   2   2  :  4  4

   2  3  :  1  4

   2  3  :  4   5

Vrijeme mjerenja (h)

   K  o  n  c  e  n   t  r  a  c

   i   j  a   O   3   (  u  g   /  m   3   )

 

Na dijagramu je dat prikaz osmočasovnog kretanja koncentracija ozona sa najvećomzabilježenom koncentracijom od 92,1µg/m3. Zabilježena maksimalna koncentracijaozona je ispod granične vrijednosti koja iznosi 150 µg/m3, kao i ispod ciljne vrijednosti od120 µg/m3 .

Od izmjerenih vrijednosti može se konstatovati da su se sve vrijednosti kretale znatnoispod dozvoljene granične vrijednosti date Pravilnikom o graničnim vrijednostimakvaliteta vazduha (Sl. glasnik RS br. 39/05).

Ove izmjerene vrijednosti kao osnovni pokazatelji kvaliteta vazduha mogu nam svakakoukazati na trenutno stanje kao osnova za utvrđivanje realnog početnog stanja životnesredine.

Page 75: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 75/178

 

75

2.2.2.3 Nivo saobraćajne i industrijske buke

S obzirom, da je za izradu Studije o uticaju na životnu sredinu HE „Ulog“ potrebno izvršiti

valorizaciju postojećeg stanja životne sredine, A.D. „Projekt“ Banja Luka je izvršiomjerenje nivoa buke kao i imisijskih koncentracija svih polutanata u vazduhu napredmetnoj lokaciji.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je na osnovu Rješenja oispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine broj: 16-E/08 od 15.10.2008. godine izdalo Licencu preduzeću A.D. „Projekt”, Banja Luka, kojomovo Preduzeće ispunjava uslove za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životnesredine.

Zadatak mjerenja je određivanje intenziteta ekvivalentnog nivoa buke u životnoj sredinina predmetnoj lokaciji buduće HE „Ulog“, i to na karakterističnim mjernim mjestima.

Imajući u vidu zakonske obaveze Zakona o zaštiti životne sredine (Sl. gl. RS 28/07) kao iUredbe o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu ikriterijumima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnusredinu (Sl. gl. RS 7/06) dužnost Investitora je da za predmetno postrojenjeHidroelektrane dobije Ekološku dozvolu od strane Ministarstva za prostorno uređenje,građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Nakon prihvatanja Studije o uticaju na životnu sredinu od nadležnog Ministarstva,pristupa se izradi Dokaza uz zahtjev za izdavanje ekološke dozvole.

Za izradu Studije potrebno je izvršiti mjerenje kako nultog stanja kvaliteta vazduha ivode, tako i nivoa buke.

U Republici Srpskoj do sad nije izašao zakon koji reguliše mjere za sprečavanje ili

smanjenje uticaja buke na životnu sredinu. U nedostatku takvog zakona normiranjeizmjerenog inteziteta buke (petnaestominutnih ekvivalentnih nivoa Leq), izvršeno je uskladu sa Pravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma („Službeni list“SR BiH br. 46/89).

Mjerenje intenziteta ukupnog petnaestominutnog ekvivalentnog nivoa buke, izvršeno jena definisanim mjernim mjestima (M1, M2, M3 i M4), a normiranje izvršeno u skladu saPravilnikom o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma („Službeni list“ SR BiH br.46/89). Nivo buke mjeren je instrumentom fonometar – prenosni analizator Tip 2250,proizođač Bruel and Kjaer (Slika 18).

Prostiranje buke na otvorenom prostoru podrazumijeva širenje zvučnih talasa od mjestaizvora buke ka prijemniku kroz atmosferu. Pri tome dolazi do slabljenja usljeddivergencije (rasipanja) zvučnih talasa, odnosno povećanja površine talasnog fronta nakome se raspodjeljuje ista količina zvučne energije. Nastajanje i rasprostiranje zvučnihtalasa na otvorenom prostoru kao i slabljenje nivoa buke na mjestu prijema, usljeddivergencije zvučnih talasa, zavisi od zvučnog izvora.

Izvori buke koji se mogu sresti u životnoj sredini, mogu se modelirati korišćenjem dvaosnovna tipa izvora buke: tačkastog izvora buke i linijskog izvora buke.

Page 76: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 76/178

 

76

Podaci o mjernom instrumentu i opremi

Za mjerenje intenziteta buke korišten je Fonometarsa oktavnim filterima za analizu.

Proizvođač: Bruel&Kjaer – DanskaTip: 2250 LightFabrički broj: 2638947

Prije početka i nakon svake obavljene serije mjerenja(četiri mjerna mjesta) nivoa buke, vrši se kalibracijamjernog uređaja pomoću Kalibratora (Proizvođač:Bruel&Kjaer – Danska, Tip: 4231, Fabrički broj:2637561)

Navedena oprema ispunjava sve Evropske

standarde za izradu mape komunalne buke (RLS 90;RLM 2; SCHALL O3; ISO 9613).

Slika 18.:Prikaz mjernoginstrumenta Fonometar

(bukomjer)

LOKACIJA MJERENJA

Mjerenja su vršena na lokalitetima gdje je predviđena izgradnja hidroelektrane „Ulog“investitora „EFT" (Energy Financing Team) HE „Ulog" d.o.o.

Lokalitet je gornji tok rijeke Neretve u Republici Srpskoj, koji je energetski neiskorišćen,

ograničen je sa nizvodne strane međuentitetskom granicom RS – Federacija BiH, a sauzvodne strane mjestom Ulog. Ukupno raspoloživ pad na ovom prostoru iznosi oko111,0 m: uzvodna kota 641 mnm (kota mosta preko Neretve u Ulogu je 645 mnm) -nizvodna kota kod lokaliteta Grad 530 mnm.

Mjerenja buke uz rijeku Neretvu su vršena na četiri lokacije: lokacija brane, lokacijastambenog objekta (u blizini pregradnog mjesta), lokacija mašinske kućice i lokacija umjestu Ulog gdje se završava akumulacija.

Mjerna mjesta

Mjerenja su vršena na lokalitetu gdje je predviđena izgradnja hidroelektrane «Ulog»investitora EFT HE Ulog D.O.O.

Buka je mjerena na četiri karakteristična mjesta u okolini planiranog zahvata HE “Ulog”,gdje se eventualno može očekivati povišeni nivo buke.:

Mjerno mjesto M1 – lokacija najbližeg stambenog objekta, u blizini pregradnog mjesta,

Mjerno mjesto M2 – lokacija brane,

Mjerno mjesto M3 – lokacija mašinske kuće HE,

Mjerno mjesto M4 – lokacija u mjestu Ulog (most za prelaz motornih vozila).

Mjerno mjesto M4 je jedino mjesto na kojem je izmjerena saobraćajna buka. Buka kojuproizvodi drumski saobraćaj pri kretanju konstantnom brzinom zavisi od: brzine vozila,tehničke ispravnosti vozila, strukture saobraćajnog toka, prirode površine, meteoroloških

Page 77: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 77/178

 

77

uslova i pozadinske buke.

Dominantni izvori buke kod putničkih i teretnih vozila su pogonska jedinica i kontaktpovršine puta sa pneumaticima.

DOZVOLJENI NIVOI BUKE

Najviši dopušteni ekvivalentni nivoi vanjske buke određeni su prema namjeni područ ja idati su u Tabeli 7. Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (Sl. listSRBiH br. 46/89) u nastavku.

Tabela 7: Dozvoljeni nivoi vanjske buke

Najviši dozvoljeni nivo vanjske buke(dBA)

Ekvivalentni nivoi

Leq

Vršni nivoiPodruč je(zona)

Namjena područ ja

Dan Noć  L10 L1I Bolničko, lječilišno 45 40 55 60II Turističko, rekreacijska,

oporavilišno50 40 60 65

IIIČisto stambeno,vaspitno-obrazovne izdravstvene institucije, javne zelene irekreacijske površine

55 45 65 70

IV

Trgovačko, poslovno,stambeno i stambeno uzsaobraćajne koridore,skladišta bez teškogtransporta

60 50 70 75

VPoslovno, upravno,trgovačko, zanatsko,servisno (komunalniservis)

65 60 75 80

VIIndustrijsko, skladišno,servisno i saobraćajno

bez stanova

70 70 80 85

NAPOMENA:

U smislu ovog pravilnika dan je od 06.00 h do 22.00 h, a noć je od 22.00 h do 06.00 h .

Vršni nivoi L10 i L1 su oni nivoi buke, koji su prekoračeni u trajanju od 10 % odnosno 1%ukupnog vremena mjerenja odnosno period dan ili noć.

Buka se izražava ekvivalentnim 15 minutnim nivoom Leq i vršnim vrijednostima L10 i L1u (dBA). Kao ilustracija kritičnih promjenljivih nivoa L10 i L1 su nivoi buke koji ilustrujuprisustvo buke viših nivoa u trajanju od 10%, odnosno 1% vremena mjerenja, odnosno

Page 78: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 78/178

 

78

perioda dan ili noć.

Tabela 8: Rezultati mjerenja nivoa buke

Mjernomjesto

Datum ivrijememjerenja

Leq (dBA) L10 (dBA) L1 (dBA)

M110.11.2009.

1651-170747,8 50,0 56,9

M210.11.2009.

1632-164759,9 59,9 69,4

M3

11.11.2009.

1208-1225 47,9 48,8 54,7

M411.11.2009.

1439-145468,0 68,7 69,9

Mjerno mjesto M1 (stambeni objekat) spada u III zonu, izmjereni nivo buke se nalazi ugranicama nižim od propisanih Pravilnikom.

Na osnovu izmjerene buke i Tabele 7. o dozvoljenim nivoima buke, mjerna mjesta M2 iM3 mogu se smatrati VI zonom prema kojoj je Leq 70 (dBA), dok mjerno mjesto M4

pripada zoni V.Vidljivo je da je buka u dozvoljenim granicama na mjernim mjestima M1, M2 i M3 i da jenajveći nivo buke izmjeren u mjestu Ulog (M4), jer je prilikom mjerenja izmjerena bukarijeke kao i saobraćajna buka vozila koja su se kretala za vrijeme mjerenja.

Svojstva atmosfere i konfiguracije terena igra važnu ulogu kod širenja čujnosti zvučnogizvora. Kod izvora buke na otvorenom prostoru apsorpcija zvuka je neznatna i njen uticajdolazi u obzir samo s većom udaljenošću i to pretežno kod viših frekvencija. Pojava gdjese zvučni impulsi čuju nakon odbijanja od neke plohe naziva se jekom, a to se dešavakada impulsi jedan za drugim slijede u vremenu dužem od 0.05-0.1 sekunde. Jeka sepribližno isto čuje kao i direktni zvuk.

Rijeka protiče kanjonom čije su obale veoma strme od kamenih površina, a kojevišestruko reflektuju zvuk koji nastaje pri toku rijeke tako da je sam kanjon dostareverberentan i bučan (Slika 19). Korito rijeke je sa dosta preprijeka koju čine stijenerazličite veličine, koje prouzrokuju određene padove vode (manji slapovi) te prepreke ipadovi proizvode određen zvuk pri toku rijeke koji u ovom slučaju dobija na jačini zbogprirodnog oblika i građe samog korita rijeke.

Page 79: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 79/178

 

79

Slika 19: Rijeka Neretva, cca 750 m uzvodno od pregradnog mjesta

Uzvodno od brane, u mjestu Ulog, nalazi se most za motorna vozila, što svakakoprilikom kretanja vozila prouzrokuje povećan nivo buke. U toku mjerenja uočena je slabafrekvencija saobraćaja što je posljedica slabe naseljenosti Uloga.

Buka koju proizvodi drumski saobraćaj pri kretanju konstantnom brzinom zavisi od:brzine vozila, tehničke ispravnosti vozila, strukture saobraćajnog toka, prirode površine,topografije terena, meteoroloških uslova i pozadinske buke.

Kao što je vidljivo nivo buke tokom dnevnog razdoblja zadovoljava kriterije date u

Pravilniku. Mjerenja su pokazala da je nivo buke promjenljiv i da su vrijednosti niže nalokaciji brane, odnosno na mjestu stambenog objekta.

U toku izvođenja radova na izgradnji brane i mašinske kuće (prostorije za instalacijupostrojenja) očekuje se povećanje nivoa buke u odnosu na okolinu, što se smatrauticajem privremenog karaktera.

Buka se pojavljuje kao posljedica:

- rada postrojenja na izgradnji objekata (građevinske mašine),- glasnog razgovora ljudi,- odgovarajućih djelatnosti radnika (udaranje,...),- povećanog saobraćaja motornih vozila koja dolaze na gradilišta.

U fazi izgradnje, pri izvođenju građevinskih radova, izvođač  radova mora da koristisavremenu opremu koja ima prigušivače buke uz poštovanje određenog broja radnih satiu toku dana.

Na osnovu izvršenih mjerenja može se zaključiti da izmjerene vrijednosti nivoa buke zapredmetnu lokaciju, ne prelaze granične vrijednosti propisane Pravilnikom.

Nakon izgradnje objekta neophodno je izvršiti ponovno mjerenje buke, a ukoliko se uočida je došlo do prekoračenja vrijednosti propisanih Pravilnikom, neophodno je propisatidodatne mjere zaštite.

Page 80: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 80/178

 

80

2.2.2.4. Nivo jonizirajućih i nejonizirajućih zračenja

Na lokaciji za izgradnju hidroelektrane „NERETVA ULOG“ na rijeci Neretvi nemaizgrađene elektroenergetske infrastrukture. Prostor je uglavnom neizgrađen.

Postoji 10kV dalekovod koji prolazi kroz mjesto Ulog i napaja stubnu trafostanicu koja senalazi u neposrednoj zoni planiranog uspora.

Jedinica za mjerenje apsorbovane doze je „grej“ ili „rad“ (1 Gy = 100 rad).

Niskofrekventna polja su elektromagnetna polja frekvencije od 0-10 kHz. Dalekovodiizazivaju značajnu jonizaciju vazduha u okolini provodnika od naponskog nivoa 220kVpa na više. Ovaj efekat je poznat pod nazivom „korona“. Izražen je samo u neposrednojblizini samog provodnika.

Nejonizujuća zračenja jesu elektromagnetna polja koja imaju energiju fotona manju od12,4eV. U ova polja spadaju i elektromagnetna polja niskih frekvencija (50 Hz).

S obzirom na postojeći naponski nivo dalekovoda od 10kV nivo jonizujućeg inejonizujućeg zračenja koji potiče od istog je zanemarljiv u širem područ ju lokaliteta.

Page 81: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 81/178

 

81

2.2.2.5. Kvalitet površinskih voda i ugroženost otpadnim vodama industrije,naselja i poljoprivrede proizvodnje

Prema ekološkom kvalitetu voda koji se mora održavati ili postići uvođenjem preventivnihmjera i najboljih ekonomski dostupnih tehnologija sve površinske i podzemne vode u RSsu kategorisane na osnovu Uredbi o kategorizaciji vodotoka (Sl. glasnik RS, broj: 42/01).Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji vodotoka definisani su kriterijumi za klasifikaciju inačin klasifikacije površinskih i podzemnih voda. Rijeka Neretva nije kategorisana premazakonskoj regulativi RS.

Prema Zakonu o vodama (Službene novine FBIH 70/06) rijeka Neretva pripada prvojkategoriji vodotoka.

Akreditovana ispitna laboratorija „EURO-INSPEKT“ d.o.o je izvršila uzorkovanje iispitivanje kvaliteta vode rijeke Neretve. Uzorci su uzeti na četiri mjesta:

  MM1 Kod buduće akumulacije u mjestu Ulog kod viseceg mosta u Ulogu•  MM2 Kod buduće hidroelektrane kod pregradnog mjesta, Nedavić •  MM3 Kod buduće hidroelektrane kod mašinskog postrojenja, Nedavić •  MM4 Kod buduće hidroelektrane Izvor rijeke Krupac.

Na predmetnim lokacijama gdje će se graditi HE nema industrijskih, stambenih iliobjekata zanatskih i uslužnih djelatnosti, tako da nema ni otpadnih voda koje bi ugrozilevodotoke ili podzemne vode.

Na osnovu analize kvaliteta vode rijeke Neretve može se konstatovati da rijeka Neretvana mjestima uzorkovanja pripada I klasi kvaliteta voda, kako sa fizičko-hemijskog, tako isa mikrobiološkog stanovišta. (Kompletne analize fizičko-hemijskih i mikrobiološkihparametara za naprijed navedena mjesta uzorkovanja se nalaze u Aneksu ove studije,

kao i lokacije uzorkovanja, Grafički prilog br 4).

Page 82: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 82/178

 

82

U narednoj tabeli su prikazani svi analizom dobijeni parametri koji su svrstani poklasama na osnovu čega je i dat zaključak da rijeka Neretva po kvalitetu pripada prvojklasi površinskih voda.

Tabela br 9. Klasifikacija fizi č ko-hemijskom i mikrobiološkom analizom dobijenih

parametara kvaliteta voda rijeke NeretveFizi č ko-hemijska analiza

Izvjestaj 272 Izvjestaj 274 Izvjestaj 275 Izvjestaj 276Mjesto uzorkovanja Kod budu ć e

akumulacije umjestu UlogKod vise ć eg

mosta u Ulogu

Kod budu ć ehidroelektrane

Kod pregradnogmosta u Ulogu

Kod budu ć ehidroelektraneKod mašinskog

postrojenja, Nedavi ć  

Kod budu ć ehidroelektrane

Izvor rijeke Krupac

Parametri Klasa kvaliteta vode

TemperaturapH 1 1 1 1Isparni ostatak na1050C

Elektroprovodljivost /200C 1 1 1 1Rastvoreni kiseonik 1 1 1 1

% zasićenja 1 1 1 1BPK5  1 1 1 1Tvrdoća vode, 0dAlkalitet, mg/l CaCO3  1 2 2 1Amonijak mg/lAmonijačni azot, mg/l 1 2 2 2Gvožđe, mg/l 1 1 1 1Mangan, 1 2 2 2HPK 1 1 1 1Ukupni fosfor, mg/l 2 2 1 1Bakar 1

Kobalt 1 1 1 1Nikl 1 1 1 1Olovo 1 1 1 1Cink 1 1 1 1kadmijum 1 1 1 1Hrom 1 1 1 1Ukupni azot poKjeldahlu

1 1 1 1

Nitritni azot 1 1 1 1NitritiNitratni azot 1 1 1 1

Mikrobiološka analiza

Izvještaj 25 Izvještaj 26 Izvještaj 27 Izvještaj 28Kod visećeg mosta

u Ulogu

Kod pregradnog mosta

u Ulogu

Kod mašinskog

postrojenja, Nedavić 

Izvor rijeke Krupac

Parametri Klasa kvaliteta vode

Ukupne koliformnebakterije

2 1 1 2

Ukupan broj aerobnihheterotrofnihpsihrofilnih bakterija u1ml uzorka na 220C

1 1 1 1

Page 83: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 83/178

 

83

2.2.2.6. Nivo podzemnih voda, pravac njihovog kretanja i njihov kvalitet

Nivo podzemnih voda na predmetnoj lokaciji nije stalan. Oscilira u funkciji padavina tj

nivoa vode u rijeci Neretvi. Hidrogeološka sredina sa različitom, ranije opisanom,poroznošću omogućava formiranje izdani podzemnih voda sa slobodnim nivoom. Sveizdani na predmetnoj lokaciji imaju slobodan nivo podzemnih voda. Erozioni bazis napredmetnoj lokaciji je rijeka Neretva tako da podzemne voda sa obe obale rijeke Neretveimaju smjer ka rijeci Neretvi.

Neposredno nizvodno od entitetske granice, na desnoj dolinskoj strani u bočnoj fosilnojuvali formirano je vrelo velike izdašnosti Krupac Q=5-20m3 /s. Ovo vrelo drenira i dio slivakoji orografski pripada uzvodnom vodotoku Jezerica – Tatinac sa Vrhovinskom rijekom.Procjenjena izdašnost Krupca 30.08.2007. (IPIN d.o.o.) iznosila je približno isto kao iproticaj Neretve neposredno pred ušćem istog. Brojni su izvori i vrela, stalni i povremeni,na obje dolinske strane Neretve sve do izvorišta. Veću izdašnost imaju vrela na desnoj

dolinskoj strani, na hiposometrijski višim dijelovima doline – kontakt fliša i karbonata.U vezi sa hidrografskom mrežom, pored stalnih vodotoka u koje spada veći broj pritoka,postoji i povremeni čija egzistencija je uslovljena pomjeranjem vode u podzemlje ilipresušivanjem izvora. To su tokovi u Gvoznom Polju i Mokrom dolu na Treskavici,Tatinac – Jezerica i ponornica u Kladovom Polju na Leliji. Desna pritoka Jezerice u zoniušća u Neretvu takođe je bila presušila 31.08.2007. godine (Institut za primijenjenugeologiju i vodoinžinjering-IPIN d.o.o. Bijeljina, BiH).

Od ostalih hidrografskih pojava treba navesti jezero iznad Uloga, Štirinsko i Kotlaničko jezero na Leliji, Bijelo i Veliko jezero na Treskavici i Blatačko na Lavnici. Ova jezera suglečerskog porijekla.

Površina slivnog područ ja Neretve do entitetske granice iznosi cijelih 500 km2. Od slivaTrebišnjice i donje Neretve razdvojena je Crvnjem, površi Morina i Vučevom. Nakrajnjem jugoistočnom obodu sliva dominira površ i prevoj Čemerno (dio planineLebršnik). U ovom prostoru formirana je vododjelnica između sliva Jadranskog i Crnogmora, tj. u nižem rangu između tri sliva: Neretve, Drine i Trebišnjice. Od sliva Bosne iDrine slivno područ je Neretve na S – SI razdvojeno je masivima Treskavice, Lelije iZelengore.

Kvalitet podzemnih voda je kontrolisan na izvoru Krupac u toku novembra 2009. u okvirudefinisanja nultog stanja kvaliteta voda. Izvor Krupac je najveći izvor na predmetnompodruč ju sa najvećim slivnim područ jem. Uzorak vode sa izvora Krupac se smatrareprezentativnim uzorkom podzemnih voda predmetnog područ ja. Rezultati analize vodasa izvora Krupac upućuju na zaključak da su podzemne vode predmetnog područ ja vrlo

dobrog kvaliteta (Rezultati fizičko hemijskih analiza voda sa izvora Krupac se nalaze uanexu ove Studije o uticaju HE „Ulog“ na životnu sredinu).

Page 84: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 84/178

 

84

2.2.2.7. Bonitet i namjena korišćenja zemljišta

Veliki nagibi terena, kao i visoka skeletnost definišu ova zemljišta kao zemljištabonitetnih kategorija od V - VIII kategorije, sa veoma ograničenim mogućnostima zapoljoprivrednu proizvodnju, i sa velikim stepenom ugroženosti od erozije.

Prostor obuhvata je u kontekstu postojećeg korišćenja zemljišta predstavljen uglavnomniskim šumama hrastova, šibljacima na izraženim nagibima kao i livadama, koje su uvidu proplanaka antropogeno formirane u prošlosti te planinski pašnjaci. Posebnuspecifičnost daju goleti sa veoma oskudnom vegetacijom, često endemskog karaktera.Na terenu su konstatovani manji voćnjaci uglavnom u obalnom pojasu.

Realna šumska vegetacija predstavljena je sekundarnim šumama bukve - Fagetummontanum /u pojasu šuma bukve i jele/, dok su za kanjon karakteristične termofilnezajednice bukve /Seslerio fagetum, Aceri obtusati - Fagetum/ kao i šume crnog graba /Seslerio - Ostryetum/. Za zapadne i južne ekspozicije karakteristične su zajednice cera i

kitnjaka /Quercetum petreae cerris/ i cera /Orno - Quercetum cerris/. Dolomitna staništapredstavljena su i specifičnim travnim zajednicama visokog biodiverziteta, čemu dodatnopogoduju i specifični mikroklimatski uslovi.

2.2.2.8. Erozioni procesi predmetnog područja

Na proučavanom slivu su zastupljeni raznovrsni oblici erozije čije se djelovanje ogleda uvidu površinskog spiranja (površinska erozija), odnošenja zemljišta u tankim slojevimarazličite debljine (linearna erozija), kretanje krupnijih odlomaka stjenovitog zemljišta(osulinama – raspadinska erozija), pojave brazdi i jaruga (mješovita i dubinska erozija) ipojave hemijskih razlaganja krečnjaka u znatnom obimu.

Erozioni procesi ovoga područ ja nastali su kao rezultat degradacije vegetacionogpokrivača (neplansko iskorišćavanje šuma i pašnjaka na nagnutim terenima) nageološkoj i pedološkoj podlozi koja je u postojećim klimatsko meteorološkim uslovima uznatnoj mjeri podložna erozija. Važno ja napomenuti da je na predmetnom područ juprisutan izražen trend opadanja intenziteta erozionih procesa što je posljedica drastičnogsmanjenja pritiska stanovništva na poljoprivredno zemljište, kao i na površine podšumskom vegetacijom.

Page 85: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 85/178

 

85

2.2.3. Opis projekta, uključujući podatke o

njegovoj namjeni i veličini 

Page 86: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 86/178

 

86

2.2.3.1. Opis fizičkih karakteristika cijelog projekta i uslovi upotrebezemljišta u toku gradnje i rada pogona postrojenja predviđenih projektom

Pregled osnovnih tehničkih parametara za HE Ulog na Neretvi sa prikazom zauzimanjapovršina zemljišta tokom izgradnje, kao i nakon izgradnje hidroelektrane:

Stacionaža (km) 0+191 do 0+196 kmKota normalnog uspora (mnm) 641Kota krune brane (mnm) 643Kota za eksproprijaciju (mnm) 645Dužina akumulacije (m) 4 888Ukupna zapremina akumulacije (106 m3) 6.44Površina plavljenja (ha) 91.643Površina pod rječnim koritom (ha) 9.733

Površina zemljišta za eksproprijaciju ha- Površina zemljišta za akumulaciju 90.23- Površina zemljišta za gradilišno naselje 2.22- Površina zemljišta za branu 3.2- Površina zemljišta za pristupni put do brane Nedavići 15.9- Površina zemljišta za mašinsko postrojenje i vodostan 8.97

Ukupna površina (ha) 120.50Ugroženi građevinski objekti Broj objekata- Devastirane vikendice 3- Devastirana vodenica 1- Stambeni objekat 1

- Temelji za vikendice 2- Stara štala 1

2.2.3.2. Opis projekta, planiranog proizvodnog procesa, njihove tehnološkei druge karakteristike

Investitor je dobio pravo energetskog korišćenja gornjeg toka Neretve, u toku trajanjakoncesionog perioda, od naselja Ulog do entitetske granice. Ovaj dio toka je ograničenkotama: 641,00 mnm (kota korita rijeke ispod mosta u naselju Ulog) i 521,00 mnm (kotadna rijeke na entitetskoj granici).

Derivaciona HE Ulog je uzvodna energetska stepenica na razmatranom dijelu tokaNeretve. Osnovni objekti HE Ulog su:

1. Brana i akumulacija Nedavić, sa kotom uspora 641,00 mnm,2. Derivacija dužine 2.750 m,3. Mašinska zgrada HE Ulog, na rastojanju oko 150 m uzvodno od entitetske granice

Na pregradnom profilu Nedavić usvojena je lučna betonska brana kao najracionalniji tippregradne konstrukcije. Lokacija brane se nalazi u morfološki simetričnoj rječnoj dolini,kanjonskog oblika. Bokove profila brane grade ogoljeni krečnjaci. Nizvodno odpregradnog profila riječni bokovi su pokriveni blokovima i drobinom čija se debljinaprocjenjuje na 8-10 m. Krečnjaci, na pregradnom profilu su izdjeljeni pukotinama koje su

Page 87: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 87/178

 

87

više izražene u desnom boku. Pukotine su ispunjene drobinskim materijalom i imajupravac pružanja JZ-SI sa veoma strmim padnim uglovima na dolini.

Osnovni podaci o brani:

* Kota krune brane: 643,00 mnm* Građevinska visina 53,00 m* Debljina brane u temelju 8,0 m* Debljina brane u kruni 2,50 m

Za evakuaciju velikih voda maksimalnog proticaja Q1000 = 545 m3 /s projektovan je prelivsa tunelskim odvodom. Preliv je smješten na desnom boku brane. Sastoji se od prelivneglave kosog i horizontalnog tunelskog odvoda. Na prelivnoj glavi su smještena dvaprelivna polja dimenzija 5,0x10,0 m, snabdjevena segmentnim ustavama. Ustave seoslanjaju na prelivni prag sa kotom krune na 631,00 mnm. Od ulazne glave voda sekosim tunelskim odvodom, prečnika 6,0 m, odvodi do horizontalnog tunela istogprečnika. Horizontalni dio tunelskog odvoda je dio optočnog tunela. Izlaz horizontalnogtunela se završava ski odskokom.

U tijelu brane su ugrađeni: temeljni ispust i ispust garantovanog ekološkog proticaja.Temeljni ispust je dimenzionisan na proticaj od 30 m3 /s, a ispust garantovanog ekološkojproticaja na 0,52 m3 /s. Oba ispusta su snabdjeveni na nizvodnom kraju regulacionimzatvaračima tipa Howel Bunger.

Zatvarači oba organa su smješteni u mašinskoj zgradi male hidroelektrane (snage 180kW) koja će koristiti garantovani ekološki proticaj za proizvodnju električne energije.

Za skretanje rijeke, u toku izgradnje brane, biće izgrađen optočni tunel prečnika 6,0 m.Rijeka će biti skrenuta u optočni tunel izgradnjom nasutih zagata.

Izgradnjom brane na profilu Nedavić  formiraće se akumulacija čiji se uspor proteže donaselja Ulog. Osnovne veličine akumulacije:

* kota normalnog uspora: 641,00 mnm* ukupna zapremina akumulacije: Vuk: 6,44x106m3 * korisna zapremina: Vkot: 5,90x106m3 * zapremina za prijem nanosa: Vmt: 0,54x106m3 

a) Derivacija

Iz akumulacije voda se derivacionim dovodom dužine 2.750 m dovodi do mašinskezgrade HE Ulog.

Osnovni objekti na derivaciji su:

-  ulazna građevina sa zatvaračnicom dovodnog tunela-  dovodni tunel-  vodostan-  vodostanska zatvaračnica i-  cjevovod pod pritiskom.

Ulazna građevina sa zatvaračnicom locirana na lijevom boku na oko 60 m uzvodno odbrane. Ulazna građevina je projektovana za instalisani proticaj od 35,00 m3 /s i kotuminimalnog radnog nivoa od 626,00 mnm. Ulazna građevina se sastoji od dva poljaširine 4,50 m svako i betonskim stubom između. Na poljima ulazne građevine seugrađuju čelične rešetke i niše za pomoćni zatvarač. Zatvaračnica dovodnog tunela jesmještena na platou iznad ulazne građevine. Plato je na koti 643,00 mnm i do njega sepristupa sa krune brane. Zatvaračnica je opremljena sa dva tablasta zatvarača i

Page 88: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 88/178

 

88

servomotorima za njihov pogon.

Dovodni tunel je dužine 2624 m. Trasa tunela prolazi kroz srednjetrijaske karbonate,dolomite i proslojke crveno-sivih krečnjaka. Dolomitsko-krečnjačka stjenska masa seprocjenjuje kao povoljna geološka sredina za izbijanje tunela. Trasa tunela presjeca

značajnu rasjednu strukturu (u zoni Treskavice). U rasjednim zonama izbijanje tunelskogprofila je moguće uz primjenu značajnih mjera za osiguranje iskopa (ankeri, podgrade,torkret sa mrežom i sl.). Na izlaznom dijelu trasa tunela prolazi kroz stijene jursko-krednog fliša: kongomjerate, breče, krupnozrne i sitnozrne pješčare i laporce.

Poprečni presjek tunela je potkovičasti. Širina tunela je 3,30 m a visina 5,00 m. Tunel jeobložen betonskom oblogom minimalne debljine 45 cm. U rasjednim zonama debljinatunelske obloge je 60 cm.

Dovodni tunel se završava vodostanom. Vodostan je projektovan da zaštiti derivacionitunel od porasta pritiska usljed hidrauličkog udara. Vodostan je cilindrični prečnika 9,00m.

Od vodostana do mašinske zgrade položen je čelični cjevovod. Cjevovod je izmeđuvodostana i vodostanske zatvaračnice tunelski, a od vodostanske zatvaračnice domašinske zgrade površinski. Tunelski cjevovod se ispred vodostanske zatvaračniceračva u dva odcjepka. Površinski cjevovod se sastoji od dva paralelna cjevovoda koji supoloženi između vodostanske zatvaračnice i mašinske zgrade. Prečnik tunelskogcjevovoda je 3,00 m a prečnici površinskih cjevovoda su 2,10 m.

b) Mašinska zgrada HE Ulog

U mašinskoj zgradi su smještena dva proizvodna agregata slijedećih karakteristika:

- Instalisani proticaj 17,50 m3 /s- Instalisana snaga 17,20 MW.

Odvodna vada mašinske zgrade se ulijeva u Neretvu, 170 m uzvodno od entitetskegranice. Kota donje vode je 521,00 mnm.

Page 89: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 89/178

 

89

2.2.3.3. Prikaz vrste i količine potrebne energije i energenata, vode,sirovina, potrebnog materijala za izgradnju i drugo

Gradilišno – stambeno naselje

Gradilišno naselje je predviđeno oko 1km uzvodno od pregradnog mjesta na platou nakoti 685mnm i površine oko 22 000m2. Predviđeno je montažno naselje sa definisanimvodovodnom i kanalizacionom mrežom.

Slika broj 20. Prikaz detalja – Stambenog naselja iz plana hidrotehni č ke infrastrukturekoji je dat u regulacionom planu za izgradnju HE „Ulog“.

Na osnovu hidrogeoloških podataka i rekognosciranja okolnog terena konstatovano je dau blizini naselja nema adekvatnih izvora koji bi mogli da se kaptiraju. Postojeći izvori sudosta udaljeni i na višim kotama pa se predlaže da se voda zahvata iz rijeke i uz

odgovarajući tretman prečišćavanja pumpanjem dovodi do rezervoara na plato iznadstambenog naselja. Ovo rešenje je realno izvodljivo obzirom da u razmatranom područ juNeretva teče kroz slabo naseljena mesta pa je samim tim kvalitet vode koja se možeupotrebiti za piće dosta visok. Ukoliko se ispostavi da je prečišćavanje vode iz rijekeneekonomično, moguće je riječnu vodu koristiti kao tehničku, a za piće koristiti flaširanuvodu ili je dovoziti cisternama.

Orijentaciona potrošnja vode za stambeno naselje:

Broj radnika u st. naselju cca 300 radnika x 120 l/dan = 36 000 l/dan. Ako pretpostavimoda zapremina rezervoara pokriva 80 % dnevne potrošnje vode dobijamo potrebnuzapreminu od cca 28 m3.

rezervoar V=100m

uređaj za biološkopreč.upotrebljenihvoda gradil.naselja

vodozahvatnagrađevina ipumpna stanica

Page 90: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 90/178

 

90

Požarna rezerva 2 hidranta sa po 5 l/sec= 10 l/sec u trajanju od 2 sata. Dobija se da jepotrebna protivpožarna rezerva 72 m3.

Na osnovu ovih parametara usvojen je rezervoar zapremine 100 m3, koji je dovoljnezapremine za obezbjeđenje dovoljnih količina sanitarne i protivpožarne vode. Rezervoar

će nakon završetka izgradnje brane služiti za vodosnabdijevanje turističkog kompleksakoji će se dobiti preuređivanjem radničkog naselja.

Privredno gradilište

Privredno gradilište je predviđeno na 500-600m na desnoj obali iznad prekogradnogmjesta, na platou na koti 740mnm. Plato je orijentacione površine oko 4 000m2. Na ovomplatou će biti instalirana fabrika betona, betonska laboratorija i ostali pogoni.

Snabdijevanje tehni č kom vodom

Tehnička voda će se koristiti iz Neretve:

a) Za rad drobilišnog postrojenja i separacije voda će se zahvatati u rijeci i putem

pumpe crpiti do rezervoara koji će biti smješten na platou. Za dnevnu proizvodnjuagregata u periodu dvosmjenskog rada postrojenja od 16h/dan, potrebna količinavode je oko 2500m3 /dan.

b) Za rad fabrike betona, obzirom da je fabrika betona predviđena na istom platoukao i drobilišno postrojenje, voda će se zahvatati na isti način kao i za drobilišnopostrojenje tj putem pumpe i crpiti do rezervoara koji će biti dimenzionisan naukupnu količinu vode i za fabriku betona i za drobilišno postrojenje. Količina vodepotrebna za spravljanje betona, hlađenje betona tokom betoniranja brane, obradaspojnica, polivanje betonskih objekata tokom očvršćavanja je oko 600 m3 /dan.

c) Za potrebe injektiranja, kao i za rad mašine za bušenje tunela potrebna je oko350 m3 /dan i voda će se uzimati iz rijeke. Kako se predviđa da se tunel kopa sa

nizvodne prema uzvodnoj strani, to je neophodno na lokaciji buduće mašinskezgrade obezbijediti zahvat vode sa adekvatnim pumpama i odgovarajućimcjevovodom koji će opsluživati tunelsku mašinu.

Snabdijevanje gra đ evinskim materijalom

Građevinski materijal kao što je cement, drvna građa, armatura će se nabavljati unajbližim trgovačkim centrima i dopremati na gradilište, gdje će se uskladištiti naadekvatan način u privrednom gradilištu (cement u silosima, ostala građa umagacinima).

Angažovanje pogona tokom izgradnje

Da bi moglo da se krene sa izgradnjom objekata HE Ulog neophodno je izgraditi stalne

puteve kojima se sa postojećeg puta Nevesinje-Kalinovik prilazi stambenom naselju,objektima brane, kao i puteve nizvodno duž Neretve do hidroelektrane.

Po izgradnji ovih puteva neophodno je uraditi i gradilišni put duž korita rijeke napregradnom mjestu, kao i dodatni gradilišni pristup na desnoj obali do kote 690.00 kakobi se prišlo lokaciji iskopa za preliv.

Paralelno sa gradilištem za izvođenje brane, kao drugo nezavisno gradilište je gradilištedovodnog tunela i mašinske zgrade.

Spoljni iskopi u stijeni će se vršiti miniranjem, dok će se iskop dovodnog tunela raditi bezminiranja tunelskom mašinom. Skladištenje eksploziva je u magacinu u vidu podzemnog

Page 91: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 91/178

 

91

objekta.

Za zemljane radove će se angažovati mehanizacija sa pogonom na naftu, pri čemu ćesmještaj goriva biti u ukopanoj cisterni.

Drobilišno postrojenje i separacija radiće tokom cijelog perioda izgradnje.

Položaj deponija

Obzirom da se formiraju dva paralelna gradilišta (gradilište brane i gradilište mašinskezgrade), predviđene su dvije lokacije deponovanja materijala iz iskopa.

Jedna lokacija je neposredno uz plato privrednog gradilišta, na čijem obodu će sesmjestiti drobilišno postrojenje sa separacijom, Na ovu deponiju D1 će se odlagatimaterijal iz iskopa za pristupne puteve, za branu, optočni tunel i preliv. Površina deponije je oko 12.500 m2. Predviđeni kapacitet je oko 100.000 m3 materijala iz iskopa.

Druga lokacija je na stacionaži km 1+ 900,00 puta S3, odakle se izdvajaju dva pristupadužine oko 250m svaki, do 2 deponije D2 i D3. Na ove deponije će se odlagati materijal

iz iskopa za pristupne puteve, dovodni tunel, mašinsku zgradu i vodostan. Površina objedeponije je oko 20.000 m2. Njihov kapacitet je oko 135.000 m3 materijala iz iskopa.

Koli č ine materijala

Količine materijala za izgradnju brane i pribranskih objekata su:

Spoljni iskop u mekom: 4.314 m3 Spoljni iskop u steni: 87.462 m3 Tunelski iskop: 8.772 m3 Nasip: 12.809 m3 Beton: 19.473 m3 Armatura: 1.061 t

Količine materijala za izgradnju derivacije i mašinske zgrade su:Spoljni iskop u steni: 76.290 m3 Spoljni iskop u mekom: 60.285 m3 Tunelski iskop: 59.120 m3 Šahtni iskop: 7.420 m3 Nasip: 4.000 m3 Beton: 31.560 m3 Armatura: 1.680 t

Količine materijala za pristupne i lokalne puteve su:

Količina

1. PRETHODNI RADOVIGeodetsko obilježavanje i iskolčavanje trase puteva (m) 7196.10Odstranjivanje grmlja i drveća sa vađenjem panjeva i odvozom (m)

ukupno šuma 28800.00visoka hrastova šuma (m) 20000.00izdanak hrastove šume (m) 24000.00

Čišćenje terena sa rušenjem postojećih objekata (m2) 500.002. ZEMLJANI RADOVI

Široki otkopi (m3) 342123.60

Page 92: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 92/178

 

92

u materijalu III i IV kategorije (m3) 102637.10u materijalu Vi VI kategorije (m3) 239486.53Izrada nasipa (m3) 7237.10Odvoz i odlaganje na deponiju (m3) 334886.55Uređenje putne posteljice (m2) 44177.30Izrada drenažnih kanala (m) 6738.00

3. GORNJI STROJTamponski sloj od kamene drobine 0-63 mm, d=20 cm (m3) 7476.15Tamponski sloj od drobljenog agregata 0-31mm, d=20 cm (m3) 7476.15Izrada bituminiziranog nosećeg sloja d=8 cm (m2) 33982.49Izrada završnog habajućeg sloja, d=4 cm (m2) 33982.49Izrada betonskih rigola, šir. 75 m (m) 13262.00Izrada betonskih bermi (m) 670.00

4. OBJEKTINabavka i ugradnja betonskih cjevastih propusta

propust 100 cm (m) 127.00propust 2x150 cm (m) 36.00Regulacija izmještanja vodotoka (m) 145.00Izrada betonskih potpornih zidova (m3) 595.20Izrada tunelskog iskopa (m) 335.15Izrada tunelske obloge sa trotoarima pored kolovoza (m) 335.155. IZRADA I MONTAŽA MOSTAProizvodnja, transport i montaža mosta, čelična konstrukcija (t) 100.00Izrada betonskih oporaca (m3) 160.00

Izrada kolovozne konstrukcije sa trotoarima na mostu

kolovozna konstrukcija (m2) 250.00trotoari (m2) 100.00

6. LOKALNI PUTEVIObilježavanje trase (m) 5851.22Odstranjivanje grmlja i drveća (m2)

ukupno šuma 5860.00

visoka hrastova šuma (m2) 1575.00

visoka bukova šuma (m2) 1120.00izdanak hrastove šume (m2) 5950.00

Izrada usjekau materijalu III i IV kategorije (m3) 20358.00u materijalu Vi VI kategorije (m3) 5090.00Planiranje i valjanje posteljice (m2) 19309.00Izrada kolovoznog zastora (m2) 17554.00Izrada betonskih cjevastih propusta 100 cm (m) 30.00Izrada betonskih cjevastih propusta 2 x 150 cm (m) 8.00

Page 93: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 93/178

 

93

Izrada betonskog mosta (m) 15.00

Snabdijevanje privremenog gradilišta i privremenog naselja sa elektri č nomenergijom

U bližoj okolini lokacije privrednog gradilišta i privremenog naselja ne postoji izgrađenaelektroenergetska mreža koja bi ih uspješno snabdjela električnom energijom.

Za pomenute potrebe rekonstruisaće se i dograditi postojeći 10kV dalekovod iobezbijediti potrebna električna energija snage cca 2 MW. Na postojeći dalekovodpriključiće se dvije stubne TS preko novoplaniranog 10kV dalekovoda. Jedna stubna TSbiće za potrebe gradilišta, a druga za porebe radničkog naselja. Instalisana snaga jerezultat sagledavanja dinamike radova, izbora građevinske mehanizacije, kapacitetaprivrednih pogona i potrebe za električnom energijom stambenog naselja. Potrebnasnaga je dobijena pod pretpostavkom da je koeficijent jednovremenosti 0,85.

Rezervno napajanje u slučaju nepredviđenog nestanka električne energije, obezbijeditisa 2 dizel električna agregata minimalne snage 250kVA, koji bi u takvim slučajevimanapajali samo prioritetne potrošače.

Telekomunikacije

U široj okolini gradilišta i radničkog naselja ne postoji izgrađena telekomunikacionainfrastruktura, a područ je je pokriveno signalom mobilne telefonije. Telefonsku vezuobezbijediti upotrebom mobilnih telefona.

Page 94: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 94/178

 

94

2.2.3.4. Prikaz vrste i količine ispuštenih gasova, vode, i drugih tečnih igasovitih otpadnih materija, posmatrano po tehnološkim cjelinama,uključujući: emisije u vazduh, ispuštanje u vodu i zemljište, buku, vibracije,

svjetlost, toplotu, zračenja (jonizujuća i nejonizujuća);

Odvo đ enje otpadnih voda iz naselja  

Predviđeno je da se otpadne vode odvode vodonepropusnim kanalizacionim sistemomdo uređaja za biološko prečišćavanje koji će biti lociran na obali budućeg jezera.Upotrebljena voda se mora pročistiti do nivoa koji neće ugroziti prvu klasu kvaliteta vodeNeretve na lokaciji na kojoj se gradi naselje.

Odvo đ enje otpadnih voda iz privrednog gradilišta

Otpadne vode iz separacije

Očekuje se da agregat koji će se koristiti za proizvodnju betona neće biti mnogo zaprljan,tj da voda od pranja agregata ne sadrži mnogo mulja, ali je svakako neophodno prečistiti je prije upuštanja u rijeku. Klasično rješenje je izgradnja bazena za taloženje finihčestica. Alternativno rješenje je i izgradnja privremene jame koja će se prazniti cisternomperiodično.

Emisije u fazi izgradnje

Sagledavajući ulazne komponente projekta proizvodi iskopavanja (pijesak, šljunak,stijene), asfaltni materijali, beton, čelik, gorivo, teška mašinerija, očekuju se emisije ufazi izgradnje kao i uticaje na abiotičku, biotičku i rukom stvorenu životnu sredinu.

Očekivane emisije se ogledaju u slijedećem:

•  Čvrsti otpad

-  Materijal od iskopavanja (većinom otkrivka i stijene)

-  Ostaci zemljanih radova

-  Ostaci asfalta

•  Te č ni otpad

-  Emisije goriva i lubrikanata-moguće prosipanje

-  Otpadna voda sa separacije i stambenog naselja (gradilišno naselje)

•  Vazduh

-  emisija prašina usljed neadekvatnog transporta materijala,-  emisija prašine usljed izvođenja građevinskih zemljanih radova

-  emisija izduvnih gasova mehanizacije koja će se upotrebljavati

•  Buka i Vibracije

-  Povećanja buke i vibracije u zoni privrednog gradilišta, stambenog naselja,pristupnih puteva, izgradnje pregradnog mjesta, cjevovoda, vodostana imašinske kućice

•  Radijacija

Page 95: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 95/178

 

95

-  Radijacija od podstanice za distribuciju električne energije

Ovim uticajima najviše podliježu zaposleni na izvođenju građevinskih radova, a djelimično istanovništvo okolnih sela. Uticaji se odražavaju na ljude, životinje, biljni svijet i okolinu iminorni su s obzirom na svoj privremeni karakter.

Za vrijeme izvođenja radova, kao i kasnije u radnom vijeku eksploatacije objekta,potrebno je u skladu sa mogućim očekivanim promjenama sprovesti odgovarajuće mjereeliminisanja ili ublažavanja negativnih ekoloških uticaja zbog zaštite čovjeka i njegoveživotne sredine.

U cilju postizanja kontrole nad aktivnostima, koje mogu za rezultat imati narušavanježivotne sredine, neophodno je uspostaviti adekvatnu organizaciju gradilišta.

Investitor je obavezan da prije dobijanja ekološke dozvole uradi Plan upravljanjaotpadom, prema članu 26. i 27. "Zakona o upravljanju otpadom"  ( Sl.gl.RSbr.39/05).

Emisije u toku rada ili pri održavanju

Sva mašinska oprema u svom radu ili pri održavanju proizvodi otpadne materije koje uvećoj ili manjoj mjeri može negativno uticati na životnu sredinu.

Moguće otpadne materije koje zagađuju životnu sredinu (ako se ne primjene mjere zaublažavanje uticaja, propisane u ovoj studiji), a mogu se pojaviti u radu mehanizacije,su curenja mašinskog ulja iz mehanizacije. Ova curenja su najčešće beznačajna pošto seu takvim slučajevima mašina zaustavlja i popravlja. Drugi izvor zagađenja nastaje priodržavanju opreme i mehanizacije. Pri održavanju opreme i mehanizacije istu jepotrebno prvo oprati. Pri tome se izdvajaju naslage zemlje i prašine koje su čestozauljene. Takođe, svaki dio koji se rastavi najčešće je zamašćen ili zauljen pa se prijepopravke vrši odmašćivanje. Pri pranju se koristi voda pod pritiskom često pomiješanasa deterdžentima za odmašćivanje. Mnoge mašine koriste ulje za podmazivanje koje seperiodično mijenja. Kao otpadno ulje ono je potencijalni zagađivač okoline.Radovi na održavanju se izvode kao tekuće održavanje, periodični pregledi, redovnoservisiranje i opravke kvarova. Pri svim ovim radovima mogu se pojaviti gore navedeneotpadne materije štetne po okolinu, naročito zemlju i vodu.

Usljed proizvodnje električne energije, nema emisije štetnih gasova u atmosferu, što jeprednost prema Kyoto protokolu (1997 godine), t.j. korišćenje najracionalnijeg inajčistijeg obnovljivog vida energije (hidroenergije).

Nakon izgradnje hidroelektrane i početka eksploatacije objekata nastajaće slijedeće vrsteotpada:

  Otpad od ulja i ostatka tečnih goriva•  Komunalni otpadi•  Komunalni otpad nehatom bačen u uspor rijeke Neretve kod pregradnog

mjesta hidroelektrane.

Page 96: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 96/178

 

96

2.2.3.5. Identifikacija vrsta i procijena količine mogućeg otpada, prikaztehnologije tretiranja (prerada, reciklaža,odlaganje) i svih vrsta otpadnihmaterijala

Na osnovu mjerenja nultog stanja i valorizacije terena može se zaključiti da se radi ozdravoj tj. nedegradiranoj životnoj sredini sa svim njenim elementima vazduha, vode,buke, pejzažnih karakteristika, flore, faune, kao i drugih elemenata. Na osnovu svihvrednovanih elemenata, a na osnovu zakonske regulative Republike Srpske može sezaključiti da nisu identifikovani nikakvi izvori emisije na razmatranom područ ju.

Prilikom izvođenja građevinskih radova na izgradnji predmetnog energetskog kompleksamoguće je da nastanu određene količine građevinskog otpada. Pravilnim proračunima,pravilnim izvođenjima radova i odgovornim postupanjem sa građevinskim materijalom tekoličine mogu biti minimalne i vjerovatno će se moći opet upotrijebiti kao građevinskimaterijal.

Tokom izgradnje HE „Ulog“, doći će do iskopa stijenskog i zemljanog materijala u količiniod oko cca 235 000m3.

Jedan dio ovog materijala će biti iskorišćen kao građevinski materijal (agregat za beton,granulat za nasipanje pristupnih puteva.) deponovan na prostoru za privremenodeponovanje iskopanog materijala. Površinski sloj humusa će se iskoristiti zarekultivaciju prostora nakon završenih građevinskih radova. Ostatak iskopa se moraisporučiti na za to određena mjesta u saradnji sa nadležnim komunalnim preduzećem.

Kao čvrsti otpad u toku procesa izgradnje hidroelektrane, nastajat će još i čvrstikomunalni otpad koji će biti neophodno sakupljati u kontejner za tu vrstu otpada, a kojiće se prazniti u okviru ugovora sa nadležnom komunalnom službom.

Page 97: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 97/178

 

97

2.2.4. Opis mogućih uticaja projekta na

životnu sredinu i pojedine njeneelemente, u toku i nakon realizacijeprojekta, u redovnim i vanrednimokolnostima, uključujući i mogućekumulativne uticaje

Page 98: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 98/178

 

98

Prilikom određivanja liste mogućih uticaja projekta izgradnje hidroelektrane Ulog naživotnu sredinu primjenjena je metoda EUROPEAID/119165/C/SV/BA - Red Flags tj.metoda utvrđivanja kritičnih uticaja na životnu sredinu, kao i metoda za definisanjepodruč ja mogućeg uticaja sa intenzitetom i značajem.

Kada kažemo “kritični uticaji”, mislimo na kritične tačke koje se moraju procijeniti i uzeti uobzir kada su u pitanju uticaji na životnu sredinu prouzrokovani izgradnjom ili/i radomodređenog objekta.

Ipak, mora se zapaziti da su ovi kritični uticaji samo dio ukupnih uticaja objekta ivjerovatno je da će oni biti promjenjivi u odnosu na veličinu i intenzitet od slučaja doslučaja.

U daljem tekstu date su kritične tačke vezane za uticaje na životnu sredinu za sektoreobjekata/radova koji odnose se na sektor–hidrauličkih objekata/radova(EUROPEAID/119165/C/SV/BA - Red Flags)

Tabela 10. Lista kriti č nih uticaja prema EU direktivi za sektor hidrauli č nih objekata

Životna sredina iliparametar

Faza (I: IzgradnjaR: Rad)

Kriti č ni uticaji

Pejzaž I, R Uticaji na pejzaž: mijenjanje, propadanje, uticajna liniju horizonta, abnormalna integracija upodruč ju objekta

Zemljište R  Smanjenje prenošenja nanosa sa uticajimana kvalitet priobalnog tla, posebno kada su upitanju brane, zahvati na vodotocima, radovina sprečavanju poplava.

 Mijenjanje plodnosti tla, u slučaju radova nasprečavanju poplava

I Povećanje mutnoće vode nizvodno od radova,posebno kada se radi o izgradnji brana ilihidroelektrana

Voda

R   Brane, akumulacije, hidroelektrane:Smanjenje protoka površinskih vodanizvodno sa uticajima na floru i faunu, tesmanjenje količine podzemne vode unizvodnom dijelu

  Zahvati na vodotocima i zahvatanje vode:Promjena količine površinskih i podzemnihvoda

  Glavne kanalizacione cijevi: Promjena

kvaliteta vode recipijenta  Navodnjavanje: Smanjena količina i kvalitet

vode nizvodno  Radovi na sprečavanju poplava: Povećanje

velikih voda i nivoa vodeVazduh R Promjena mikroklime područ ja u slučajevima

velikih akumulacija sa uticajima na floru

Page 99: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 99/178

 

99

I  Zauzimanje važnih ili značajnih prirodnihstaništa faune i flore

 Brane, akumulacije, hidroelektrane saakumulacijama, zahvati na vodotocima,

zahvatanje vode, radovi na sprečavanjupoplava: Smanjenje migracije vjerovatnovodne faune

 Radovi na sprečavanju poplava: Smanjenjepriobalne flore

Priroda

R  Opasnost od uzrokovanja daljnih uticajazbog dodatnih korištenja objekta

 Uticaji na ekološki osjetljiva ili zaštićenapodruč ja

 Brane, akumulacije, hidroelektrane,zahvatanje površinskih voda: Uticaj namigracije vodne faune

 Radovi na sprečavanju poplava: Smanjenjepriobalne flore i faune

Uticajno područje

Uticajno područ je je prostor na kojem se javljaju promjene u odnosu na postojeće stanježivotne sredine. Veličina zavisi od tehničkih rješena koja će proizvesti željeni ilidozvoljeni nivo uticaja. Kriterijumi i mjere uticaja utvrđuju mjerodavne institucije društva idržavne uprave dijelom na prijedlog projektanta i planera, uvažavajući zahtjeve kakokorisnika prostora kojeg zaposjeda objekt tako i korisnika prostora na kojem objekt imauticaj.

Područje direktnog uticaja je prostor direktnog zaposjedanja objekta. Na tom prostoruprovode se građevinski radovi koji zauzimaju i mijenjaju staništa ljudi, biljaka i životinja.Područ je izravnog uticaja HE “Ulog“ na rijeci Neretvi je područ je uglavnom unutar linijazaposjedanja.

Područje indirektnog uticaja je prostor na kojem nije sagrađen objekt, a na kojem seosjeća uticaj zbog izgradnje objekta.  Indirektni uticaji se definišu kao uticaji na životnusredinu, koji nisu direktan rezultat projekta, često nastali udaljeno od njega ili kao rezultatsloženih putanja. Nekad se o njima govori kao o uticajima drugog ili trećeg nivoa, ilisekundarnim uticajima.

Kumulativni uticaji rezultiraju iz rastućih promjena uzrokovanih nekim drugim prošlim,sadašnjim ili razumno predvidivim akcijama zajedno s projektom.

Interakcija uticaja (sinergetski uticaji) je reakcija između uticaja, bilo da je to izmeđuuticaja samo jednog projekta ili između uticaja drugih projekata u područ ju.

U skladu sa najboljim  EU praksama  procjena indirektnih i kumulativnih uticaja, iinterakcija uticaja ne treba se smatrati posebnom fazom u procesu PUŽS (procjena outicaju na životnu sredinu). Procjena takvih uticaja se posmatra kao integralni dio svihfaza procesa.

Metode i sredstva za procjenu indirektnih i kumulativnih uticaja i interakcije uticajasvrstavaju se u dvije osnovne grupe:

  Tehnike određivanja obima i identifikacije uticaja – njima se identificira kako igdje bi se pojavio indirektni ili kumulativni uticaj ili interakcija uticaja.

Page 100: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 100/178

 

100

  Tehnike procjene – njima se kvantificira i predviđa veličina i značaj uticaja naosnovu njihovog konteksta i intenziteta.

Metoda bi trebala biti praktična i prikladna za projekat s obzirom na podatke, vrijeme idostupnost finansijskih resursa. Ključne tačke koje treba imati u vidu kada se biraju

metode su:  priroda uticaja  dostupnost i kvalitet podataka  dostupnost resursa (vrijeme, finansije i kadar).

Da bi se omogućila identifikacija i procjena potencijalnih indirektnih i kumulativnih uticajai interakcija uticaja, trebaju se dobiti detaljne informacije o predloženom razvoju. Ključnekarakteristike projekta će biti važne prilikom djelovanja na takve uticaje. Ovo možeuključivati informacije o fazama projekta, razmjeru projekta, tlocrtu lokacije, emisijama uzemljište, vazduh i vodu, prateći razvoj i predloženim mjerama ublažavanja.

Posebna pažnja se treba posvetiti definisanju nultog stanja ugrožene životne sredine.

Nulto stanje pruža kontekst za evaluaciju uticaja na životnu sredinu projekta, a time iindirektnih i kumulativnih uticaja, kao i interakcije uticaja.

Baza podataka koji su potrebni za procjenu indirektnih i kumulativnih uticaja, kao iinterakcije uticaja, će se vjerovatno proširiti u poređenju sa informacijama prikupljenim odirektnim uticajima u pogledu geografskih i vremenskih granica.

Prikupljanje podataka treba biti fokusirano na određivanje trenutnog i budućeg statusaresursa životne sredine, istorijskih trendova, postojećih regulatornih standarda i razvojnihplanova i programa. Određivanje prenosnog kapaciteta ili graničnih resursa može takođepomoći pri procjeni značaja indirektnih i kumulativnih uticaja kao i interakcija uticaja.

Kada je uticaj identifikovan, slijedeći korak će biti ustanoviti veličinu uticaja i njegovznačaj. Uspostavljanje kriterijuma značaja za indirektne i kumulativne uticaje, kao i zainterakciju uticaja, može biti složenije nego za direktne uticaje.Treba obratiti pažnju na odgovarajuće mjere ublažavanja za indirektne i kumulativneuticaje, kao i za interakciju uticaja. Osim toga, treba priznati da indirektne i kumulativneuticaje, kao i interakciju uticaja, mogu prouzročiti same mjere ublažavanja, rezultujući"premještanjem uticaja".

Procjena indirektnih i kumulativnih uticaja kao i interakcije uticaja je iteracijski (ponovljivi)proces u kojem se potencijal za takve uticaje preispituje kroz sve faze projekta.

Kao što je uopšte slučaj sa procjenom životne sredine, postoje nejasnoće i problemikada se vrši procjena indirektnih i kumulativnih uticaja, kao i interakcije uticaja. Bilo kojepretpostavke koje se koriste prilikom procjene se, prema tome, trebaju dokumentovati.

Studijom o uticaju na životnu sredinu vrednovaće će se da li su sagledani svi mogućiuticaji kako bi se ispravno definisali uslovi i mjere za zaštitu i uređenje životne sredine saprijedlogom monitoring plana.

Page 101: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 101/178

 

101

2.2.4.1. Promjene kvaliteta vazduha, vode, zemljišta, nivoa buke, intenzitetavibracija, zračenja, flore i faune

2.2.4.1.1. Promjene kvaliteta vazduha

U toku izvođenja radova na izgradnji predmetnih objekata hidroelektrane “Ulog”(izgradnja pristupnih puteva, na lokaciji tokom građevinskih aktivnosti na gradilištu i dužpristupnih puteva, tokom dopremanja građevinskog materijala i odvoženja otpadnogmaterijala,) očekuje se emisija prašine i emisija izduvnih gasova iz motora saunutrašnjim sagorijevanjem.

Neefikasnost motora sa unutrašnjim sagorijevanjem i visoke radne temperatureproizvode nusproizvode kao najznačajnije zagađujuće materije: azotni oksidi (NOx),ugljovodonici, ugljenmonoksid (CO), sumpordioksid (SO2), čestice (čađ  i lebdećečestice), olovo, aldehidi i drugi sekundarni polutanti. Ovo naročito može biti izraženousljed upotrebe vozila bez ekoloških katalizatora.

Zagađujuće materije koje su sastavni dio izduvnih gasova mogu biti primarne, kojenastaju pri sagorijevanju goriva, i sekundarne, koje nastaju u atmosferi razlaganjemprimarnih zagađujućih materija. Zagađujuće materije koje nastaju kao posljedicasaobraćaja šire se pod dejstvom vjetrova u atmosferu, pri čemu se razrjeđuju.

2.2.4.1.2. Promjene kvaliteta vode

Mijenjanje nivoa površinskih voda direktno će uticati i na nivo podzemnih voda čime seostvaruju kvantitativne promjene podzemnih voda i povećavaju njihove rezerve.

Promjene kvaliteta podzemnih voda se ne očekuju, jer će podzemne vode imati smjer kaplaniranoj akumulaciji, te će pod blagim pritiskom uticati u akumulaciju. U perioduhidrološkog minimuma može doći do infiltracije površinskih voda iz akumulacije upodzemlje. Imajući u vidu da su vode rijeke Neretve prve klase ne očekuje senarušavanje kvaliteta podzemnih voda od strane akumulacije.

Zamućenost vode se može pojaviti u periodu izvođenja određenih radova na iskopu,nasipanju i odlaganju materijala, kao i u periodu gradnje objekata i prateće infrastrukture(pristupni putevi, povremene i trajne saobraćajnice).

Page 102: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 102/178

 

102

2.2.4.1.3. Promjene korišćenja zemljišta

Uticaj izgradnje hidroelektrane Ulog na šume i šumska zemljišta, odnosno ogleda se udirektnim i indirektnim uticajima. Direktni uticaji vezani su za promjenu namjenekorišćenja zemljišta /krčenje šuma na pozicijama izgradnje hidrotehničkih objekata i

pristupnih puteva/ i potapanje zemljišta formiranjem akumulacije, i indirektne, koji suvezani za uticaj vodenog uspora na eventualne sukcesije vegetacije.

Ukupna površina zemljišta koje će biti pretvoreno u građevinsko ili potopljenoakumulacijom data je u odnosu na urbanističko tehničke uslove za izgradnjuHidroelektrane Ulog:

Akumulacija – 90.23 haGradilišno naselje 2.2 haBrana 3.2 haParcela za pristupni put do brane Nedavići - 15.9 haMašinsko postrojenje i vodostan 8.97 ha

Ukupno: 120.50 ha

Potrebno je naglasiti da je navedena površina koja će se krčiti, odnosno kojoj će semijenjati namjena maksimalna, odnosno da se navedene parcele u opštem i posebnomslučaju nikad ne krče u potpunosti /dio parcela ostaje u nenarušenom stanju/.

Indirektni uticaji vezani su za uticaj vodenog uspora na sukcesije vegetacije. Naime,uspostavom novog vodenog ogledala vode, očekivati je da će se pojas higrofilnihzajednica "popeti", sa opadajućom visinom linije sukcesije do kraja jezera, nakon čegaovaj uticaj prestaje. Higrofilne zajednice kao agresivnije će zauzeti mjesto kserotermnihu uskom pojasu kolebanja voda, pri čemu je potrebno naglasiti da zbog značajnogpojasa kserotermnih zajednica neće doći do gubitka nijedne postojeće fitocenoze, već dovertikalne rediferencijacije.

2.2.4.1.4. Promjene nivoa buke

U toku izvođenja radova na izgradnji brane i mašinske kuće (prostorije za instalacijupostrojenja) može se očekivati povećani nivo buke u odnosu na okolinu.

Buka se može pojaviti kao posljedica:

-rada postrojenja na izgradnji objekata;-odgovarajućih djelatnosti radnika;-povećanog saobraćaja motornih vozila koja dolaze na gradilišta.

Intenzitet štetnog djelovanja svakog od navedenih faktora je u direktnoj vezi saudaljenostima između postrojenja za pravljenje betona, skladišta građevinskog

materijala, odlagališta otpadnih materijala te lokacije građevinskih objekata (objekata kojisu predmet izgradnje u okviru HE Ulog). Zatim, intenzitet ispoljavanja navedenih faktorauveliko zavisi i od vrsta radnih mašina koje budu upotrebljavane, njihovog tehničkogstanja.

U fazi izgradnje, pri izvođenju građevinskih radova, izvođač  radova mora da koristisavremenu opremu koja ima prigušivače buke uz poštovanje određenog broja radnih satiu toku dana.

Vremenski period u kom se očekuje visok stepen degradirajućeg uticaja hidroelektrane(sa aspekta idukcije transporta i nuspojava istog) je period priprema za izgradnju i periodnjene izgradnje.

Page 103: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 103/178

 

103

2.2.4.1.5. Promjene nivoa zračenja

Nejonizujuće zračenje je elektromagnetno zračenje koje ne posjeduje dovoljnu energijuda izazove jonizaciju u živim organizmima. Prirodni izvori nejonizujućeg zračenja surijetki i izrazito slabi. Jedini izvori su sunce, udaljeni pulsari, ostali kosmički izvori, te

zemaljski izvori kao što je munja, pretežno u tropskim područ jima. Razvojem električnihuređaja, gustina elektromagnetne energije oko nas je mnogo veća od prirodnih nivoa.

Uopšteno, elektromagnetni spektar možemo podijeliti u tri široke oblasti: polja vrlo niskihfrekvencija (VNF), radiofrekventno zračenje (RFZ) te nekoherentno optičko zračenje.Veća izdijeljenost elektromagnetnog spektra u ovom dijelu rada zahtijeva novuterminologiju.

VNF po definiciji su polja frekvencije do 3 kHz. Na ovim frekvencijama, talasna dužina jeveoma velika (6000 km za 50 Hz i 5000 km za 60 Hz). Električna i magnetna polja, uovom opsegu, djeluju nezavisno i tako se i mjere. Pošto je 6000/5000-kilometarskatalasna dužina, 50/60 Hz-nog zračenja mnogo veća od relevantnih udaljenosti od izvorapolja, intenzitet tzv. bliskog polja je znatno veći od tzv. polja zračenja. Praktično, samo 1

mW je izračen sa 10-kilometarskog prenosnog energetskog voda 60 Hz, 500 MW, što je jako mali dio od energije koja se prenosi.VNF polja se uglavnom koriste u energetskim primjenama (prenos, distribucija, i razneaplikacije). VNF polja proizvode veoma različiti uređaji i postrojenja.

Poznato je da u okolini svakog provodnika kroz koji teče naizmjenična struja postojielektromagnetno polje. Intenzitet elektromagnetnog polja opada sa kvadratom rastojanjaod provodnika. Na vecim udaljenostima efekat nejonizujućeg zračenja koje potiče odtakvog polja postaje beznačajan.

Magnetno polje simetričnog trofaznog voda sastavljenog od tri horizontalna ili vertikalnaprovodnika na jednakoj udaljenosti d jedan od drugoga opada sa kvadratom rastojanjašto možemo opisati formulom: B=3,46*I*d/R2.

Jonizacija vazduha se dešava na samoj granici provodnika i vazduha kao izolacionogmedijuma. Izražena je pri naponskim nivoima 220kV i višim. Probojna jačina električnogpolja za vazduh je ~30k V/cm.

Izgradnjom sistema HE ULOG zajedno sa pripadajućom opremom (generator,trafostanica, dalekovod...) povećaće se gustina uzročnika koji emituju elektromagnetnapolja niske frekvencije.

Iako postoji javna i naučna zabrinutost oko potencijalnih negativnih efekata po zdravlje,povezanim sa izlaganjem na elektromagnetna polja. Izlaganje poljima se ne odnosisamo na izlaganje visokonaponskim provodnicima elekrične energije i trafostanicama,već i svakodnevnom upotrebom elekrične energije aparatima u domaćinstvima.

Ne postoje empirijski podaci o efektima izlaganja na tipičnim nivoima elektromagnetnihpolja od dalekovoda i opreme2.

I pored slabih dokaza o kontra efektima po zdravlje, ipak ima dovoljno potrebe zaneophodnu zabrinutost i predustrožnost3. 

2 Internacionalna Komisija za Zaštitu od Nejoniziračkih Zračenja (ICNIRP) (2001), InternacionalnaAgencija za Istraživanje Raka (2002), Nacionalni Zdravstveni Institut Ujedinjenih Država (2002),

Savjetodavna Grupa Borda za Zaštitu od Radijacije Ujedinjenog Kraljevstva (2001), NacionalniInstitut Ekološko Zdravstvenih Nauka Ujedinjenih Država (1999)3 Nacionalni Institut Ekološko Zdravstvenih Nauka Ujedinjenih Država (2002)

Page 104: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 104/178

 

104

2.2.4.1.6. Promjene nivoa flore i faune

Promjena flore

Izgradnja objekata hidroelektrane usloviće promjenu namjene prostora. Prilikompromjene namjene prostora izvršiće se uticaj na floru.

Povećana količina i usporen tok vode će usloviti pojavu planktona i neminovno dovestido kvalitativnih i kvantitativnih promjena fitoplanktona i fitobentosa. Higrofilna flora koja jeformirana u priobalnom pojasu će biti potopljena.

Flora koja izgrađuje vegetaciju stijena gdje ima najviše rijetkih i endemičnih vrsta ćesamo u najnižem dijelu biti potopljena i trajno uništena. Na većim visinama se ne očekujuznačajniji negativni uticaji, tokom budućeg rada hidroelektrane, jer se ne očekujuznačajne klimatske promjene. Flora i vegetacija okolnih ekosistema biće izloženapromjenama na određenim lokalitetima naročito tokom izgradnje.

Promjene faune

1. Promjene ihtiofaune (naselja riba)

Izgradnjom HE Ulog dolazi do promjena prvobitnih karakteristika, a riječni tip ekosistemamijenja se u jezerski tip ekosistema. Na taj način dolazi do promjena u sastavu i strukturiakvatičnih organizama, među kojima su populacije riba.

Ihtiofaunu (naselje riba) rijeke Neretve, na područ ju Uloga čine 4 vrste riba; potočnapastrmka (Salmo trutta m. fario), brkica (Barbus meridionalis petenyi), pijor ili gagica(Phoxinus phoxinus) i peš (Cottus gabio).

Navedene vrste riba, prema ihtiofaunističkoj regionalnosti pripadaju ribama kojenaseljavaju gornje-salmonidno područ je riječnih tokova i predstavljaju indikatorske vrstevoda boljeg kvaliteta. Izgradnjom HE Ulog, će biti ugrožena potočna pastrmka (Salmo

trutta m. fario L., 1758), koja je tipični predstavnik porodice Salmonida, skupine ribakarakterističnih po sezonalnim migracijama. Uticaj potpunog pregrađivanja riječnogkorita rijeke Neretve u mjestu Nedavići, prije svega, će se manifestovati u potpunomprekidu kretanja-migracije pastrmke uzvodno od brane do njenih postojećih prirodnihstaništa za mrijest, koja obezbjeđuju bolje uslove mrijesta i adekvatnu reprodukciju.Ukoliko se primjene adekvatne mjere zaštite i unapređenja ove riblje vrste, uticaj HEUlog na ihtiopopulaciju biće sveden na minimum. Mjere zaštite i unapređenja, teekonomski aspekti se moraju detaljno razraditi i precizirati u posebnoj studiji za ovuoblast. Brojnost ostalih vrsta riba, u odnosu na prvobitno stanje ekosistema neće bitiznačajno smanjena.

Postoji velika vjerovatnoća da će stvaranjem akumulacije vremenom doći do pojavenekih novih vrsta u sastavu mješovite populacije riba novoformiranog ekosistema. Na teće promjene prvenstveno uticati čovjek, odnosno ribolovci, koji će slučajno ili namjernounositi nove vrste u novoformirani ekosistem, na što nas upućuju, nažalost, dosadašnjaiskustva svih drugih akumulacija koje su formirane u BiH i širem okruženju.. Pored toga,na promjene ihtiofaune u novoj hidro akumulaciji mogu uticati i barske ptice koje će se javiti na ovom područ ju nakon formiranja akumulacijonog jezera. Sve ove i druge uticajepromjene ihtiofaune na područ ju HE Ulog treba svesti na minimum, potpuno eliminisati ilina njih pravovremeno reagovati. Da bi se ovo i ostvarilo potvrđuje neophodnbostmaksimalnog korištenja postojećih adekvatnih iskustava i znanja, koja se moraju detaljnorazraditi u već  ranije spomenutoj studiji za ovu oblast. Unošenje novih vrsta riba uekosisteme je i Zakonom o ribarstvu zabranjeno.

Prema tome riječni tok Neretve, na područ ju Uloga, u ihtiofaunističkom smislu

Page 105: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 105/178

 

105

predstavlja salmonidni region i takav treba i da ostane i nakon izgradnje HE Ulog.

2. Promjene ostalih akvati č nih zajednica

Pored ihtiofaune antropogeni uticaj prilikom izgradnje HE Ulog odraziće se i na ostale

akvatične zajednice, prije svega na promjene sastava i strukture bentosa - organizamadna. Iz riječne autohtone (postojeće) populacije organizama dna, promjenom riječnog u jezerski tip ekosistema iščezavaju neke vrste, ali se pojavljuju nove koje pripadaju istimsistematskim kategorijama. Te vrste bentoskih organizama predstavljaju izvanrednuprirodnu hranu riba (posebno pastrmki). Pored promjene strukture bentosa, prelaskom u jezersku tip ekosistema, u znatnoj mjeri dolazi do povećanja biomase bentosa, što imavelikog uticaja na ishranu riba. Potočna pastrmka u jezerskim uslovima života može,upravo zahvaljujući bogatstvu hrane, udvostručiti svoju težinu a pojedini primjerci mogupostići težinu i do 20 kg.

Istovremeno to su indikatorske vrste voda boljeg kvaliteta i treba da ukažu na kvalitetvode kao i prije izgradnje HE Ulog.

Organizmi planktonskih zajednica najčešće ne postoje ili su veoma malobrojni u riječnimtokovima, a ova životna zajednica više je karakteristična za jezerski tip ekosistema i imaveliki značaj u hranidbenom lancu i ishrani mlađih kategorija riba. U narednom periodu,formiranjem HE Ulog i plankton će činiti jednu od zajednica vode.

Svakako da će, u budućem jezerskom ekosistemu doći do formiranja novih akvatičnihzajednica, a organizmi iz tih životnih zajednica takođe će biti prirodna hranidbenakomponenta ribama, a pojedine vrste (indikatorske vrste) jasno će ukazivati na kvalitetvode.

Neuston će činiti organizmi koji žive na površini vode i tu opstaju zahvaljujući „napetosti“površinskog sloja i zahvaljujući maloj masi tijela. Planktonski organizmi (fitoplankton izooplankton) nemaju dobro razvijene organe za kretanje kroz vodu i pasivno se kreću ugornjim slojevima vode jezerskog ekosistema.

3. Promjene vezane za sisare i ptice

Sastav i struktura sisara i ptica (životinje viših sistematskih kategorija) i životinja nižihsistematskih kategorija, na područ ju ekosistema Ulog karakteristična je za Palearktičkuoblast, odnosno za jugoistočni biogeografski planinski region. Transformacijompostojećeg ekosistema Ulog, odnosno formiranjem akumulacije, izvršiće se potapanjezemljišnih površina, koje su predstavljale prirodna staništa mnogih vrsta, ne samopojedinih vrsta iz kategorije sisavaca (Mammalia), već  i riba (Pisces), vodozemaca(Amphibia), gmizavaca (Reptilia), ptica (Aves) i životinjskih vrsta iz nižih sistematskihkategorija, posebno nekih jednoćelijskih životinja (Protozoa) i beskičmenjaka

(Platyhelminthes, Nematoda, Annelida, Mollusca, Arthropoda). Promjene vezane zadivljač mogu biti i na nivou biocenoze (zajedništvo biljaka i životinja na jednom prostoru).Izgradnja HE Ulog će direktno uticati na sastav i strukturu ornitofaune (ptice), a posebnona ptice koje se gnijezde u kanjonskom područ ju. Potapanje sadašnjeg terena(terestrični dio ekosistema Ulog) izazvaće gubitak dijela prirodnih staništa (mjesta života)i za druge ptice (npr. Oscines, Falconiformes). Potapanje livadskih površina imaće uticajna smanjenje ishrane svih biljojedih vrsta lovne i ostale divljači (herbivore). Na timprostorima nalaze se ekosistemi sa mnogobrojnim šibljem i grmljem, koje takođe nećebiti dostupno. Jedan od uticaja odnosi se i na mogućnost izmjene klimatskihkarakteristika u regionu, što će imati za posljedicu i promjene u strukturi populacija svihorganizama kopnenih ili terestričnih područ ja u regionu Ulog.

Page 106: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 106/178

 

106

Prema tome za faunu na posmatranom područ ju drugih sistematskih kategorijaterestričnih područ ja predstoji adaptacija na nove abiotske i biotske karakteristikeekosistema.

2.2.4.2. Promjene zdravlja stanovništvaIzgradnjom predmetne hidroelektrane se ne očekuje negativan uticaj na zdravljestanovništva koje je naseljeno u obližnjim mjestima. (Ljusići, Nedavić i Ulog).

Bitno je naglasiti da lokacija predviđena za izgradnju HE „Ulog“ sa pratećominfrastrukturom na rijeci Neretvi mora biti provjerena da li je sigurna za dalji rad, prijenego započne izvođenje građevinskih radova.

Psihološki uslov – Ovaj faktor je osobito važan za ljude koji su živjeli ili imali imanje naprostoru budućeg objekta ili u njegovoj bližoj okolini. Pošto je prostor predviđen zaizgradnju HE Ulog uglavnom neizgrađen i devastiran, ovaj bi se uslov računao kao da jeu potpunosti ispunjen.

2.2.4.3 Promjene meteoroloških parametara i klimatskih karakteristika

U prizemnom sloju atmosfere meteorološki elementi se najčešće ponašaju uniformno.Međutim, promjene u prostoru, čak i manjih razmjera, (veći građevinski objekti, vodeneakumulacije, promjena reljefa i sl.) mogu izazvati poremećaje u meteorološkim poljima.Srednja vrijednost na taj način izazvanih poremećaja, njihov vremenski režim imehanizmi koji dovode do spomenutih poremećaja, obično se u literaturi nazivajumikroklimom.

Jezera, rijeke, kanali, ribnjaci i vodene akumulacije izazivaju promjene mikroklimeneposredne okoline, a njihov uticaj se osjeća u pogledu temperature, padavina, vlage,režima vjetra i pojave magle. Ove promjene su male i veoma ograničenih prostornihrazmjera. Karakteristična rastojanja unutar kojih se osjeća ovaj uticaj su nekolikodesetina metara uvis i nekoliko stotina metara od obale za jezera karakteristične dužineod 1-100 kilometara. Međutim, ovaj uticaj se ne smije zanemariti, posebno kada su upitanju velike vještačke akumulacije, koje mogu znatno da promjene mikroklimu okoline,pa je u tim slučajevima neophodno vršiti dopunska mjerenja i procjene njihovog uticaja.

Vodene akumulacije ljeti apsorbuju toplotu i na taj način priobalna područ ja imaju nižutemperaturu od šire okoline. U toku zime oni odaju akumuliranu toplotu, i tako ublažavajuhladnoću. Posljedica toga dejstva je ublažavanje ekstrema (maksimalnih i minimalnihtemperatura) i amplituda temperature (i do 30C).

Drugi uticaj vodenih površina na klimu je posljedica povećanog isparavanja, odnosnozbog povećanog sadržaja vlage u vazduhu. Relativna vlažnost može porasti i do 10-15%. Povećanje vlažnosti ima za posljedicu češću pojavu magle, naročito u zimskojpolovini godine.

Površine akumulacije smanjuju hrapavost terena, što može da ima za posljedicupojačanje brzine vjetra. Kod manjih akumulacija ovaj uticaj je potpuno zanemarljiv.Međutim, kod većih akumulacija, zbog smanjene hrapavosti i temperaturne razlikeizmeđu vodene površine i kopna može doći do uspostavljanja lokalne smjene vjetrova utoku dana: vodena površina-kopno-vodena površina.

Istraživanja su pokazala da vodene površine ispod 100 km2  ne mogu da utiču naformiranje padavina.

Page 107: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 107/178

 

107

U okviru izgradnje hidroelektrane Ulog formiraće se akumulaciono jezero koje sa ostaliminfrastrukturnim objektima obuhvata površinu od 1.2 km2. Dužina akumulacije je oko 5.0km sa prosječnom širinom oko 200m, maksimalnom dubinom od 41m, površinomvodenog ogledala od oko 0.9 km2  i zapreminom akumulacionog prostora od 6,44x106 kubnih metara vode.

Prostor na kome je planirana izgradnja hidrotehničkih objekata je nenaseljen. Saraznovrsnom i bogatom florom, faunom i ihtiofaunom i sa veoma dobro očuvanomživotnom sredinom, pa se u skladu sa važećim zakonima moraju sprovesti odgovarajućemjere zaštite, uključujući i mjere zaštite od klimatskih rizika.

Iako je projektovana zapremina akumulacionog prostora hidroelektrane Ulog relativnomala, ipak se mogu očekivati mali uticaji planiranog objekta na mikroklimatskekarakteristike neposredne okoline, i to prvenstveno u pogledu ublažavanja temperaturnihekstrema, neznatnog povećanja vlažnosti vazduha, i učestalosti pojave magli isumaglice. Međutim, u toku eksploatacionog perioda hidroenergetskog sistema ovepromjene u sinergetskom dejstvu sa globalnim klimatskim promjenama mogu imati

uticaja na određene komponente životne sredine.

2.2.4.4. Promjena ekosistema

Ekosistem jednog regiona je viši ekološki nivo koji je kompleksan i sastavljen od nizaabiotskih i biotskih faktora, na kopnenom područ ju (terestrični ekosistem), vodenompodruč ju (akvatični ekosistem) i u područ ju litosfere, do oko dvadesetak km u visinu(ekosistem biosfere).

Prema tome ekosistem regiona mora da se posmatra sveobuhvatno, analizomterestričnog i akvatičnog područ ja, ali i biosfere.

Postoji sinekološki  pristup u analizi postojećeg stanja kompleksnog ekosistema. Tajpristup podrazumijeva analizu svih abiotskih i biotskih uticaja. Pored tog pristupa uekološkom sistemu mogu da nastupe promjenе koje se odnose na karakteristične vrste ito su idioekološke  promjene. Svakako da ove promjene utiču i na kompletnosinekološko stanje ekosistema.

Promjene ekosistema moguće je pratiti konstatovanjem karakterističnih vrsta (biotskiindikatori), kroz sistem uspostavljanja monitoringa koji obezbjeđuje da se stanjeekosistema prati prije i poslije promjena prvobitnih karakteristika staništa.

Ekološki sistem i biološka raznovrsnost organizama (biodiverzitet) su trajnemeđunarodne kategorije. Moguće promjene u kompleksnom ekosistemu rješavaju se nanivou države, a u skladu sa međunarodnim propisima u ovoj oblasti. Od postojećih mjerana nivou Republike Srpske, u svrhu analize ekosistema i uspostavljanja monitoringaprimjenjuju se Zakon o zaštiti prirode (Sl. glasnik RS, 50/02), Zakon o zaštiti životnesredine (Sl. glasnik RS 28/07), Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja (Sl. glasnik RS111/08), Zakon o lovstvu (Sl. glasnik RS 04/02), Zakon o ribarstvu (Sl. glasnik RS, br.04/02. godine). Poštovanje ovih zakona je obavezno, jer su usklađeni sa zakonimameđunarodnih organizacija u oblasti životne sredine.

Ukoliko dođe do promjena u ekosistemu potrebno je da te promjene budu svedene nanajmanju moguću mjeru, a da se primijeni Kodeks za očuvanje pojedinih biljaka iživotinja (posebno ugroženih, endemičnih i vrsta od međunarodnog značaja) - ECE,1992. Posebnu pažnju, ukoliko dođe do promjena u karakteristikama ekosistema trebausmjeriti na vrste koje su uključene u Evropsku crvenu listu, a koje se nalaze u područ ju(ekosistem) koji pokriva Ekonomska komisija Ujedinjenih nacija za Evropu. Pažnju treba

Page 108: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 108/178

 

108

usmjeriti i na vrste za koje je jedna država odgovorna, u smislu značaja za postojećestanje ekosistema. Međunarodna Unija za zaštitu prirode (IUCN) razvila je sistem zaklasifikaciju vrsta prema opasnosti od iščezavanja. Ovaj sistem, periodično usavršavaMACE & COLLAR, 1995. Najnovija verzija, koju je pripremila Komisija za opstanak vrsta(IUCN Species Survival Commission) usvojena je 30. novembra 1994. godine, na 40.sjednici Savjeta IUCN. Do prvih pokušaja da se identifikuju ugrožene vrste, a time i vrstekoje su ugrožene izmjenom prvobitnih karakteristika ekosistema došlo se davne 1948.godine, neposredno nakon osnivanja IUCN. Međutim, tek šezdesetih godina prošlogvijeka to se intenziviralo, uspostavljanjem Crvene knjige ugroženih vrsta. Početak zaštitebio je kod sisara, životinja najviših sistematskih kategorija. Zatim su popisivane, kaozaštićene vrste i stavljene na popis za crvenu listu i ostali zoološki i botanički speciesi –vrste (ef. SCOTT et al. 1987). Komisija za opstanak vrsta (SSC) pri IUNC osnovala jeCentar za praćenje zaštite (CMC), a kasnije su uvedeni i kvalitativni kriterijumiidentifikacije vrsta. Prisustvo nekog taksona (vrste) je prvi kriterijum njegovog značaja.Uspostavljena Evropska lista taksona (ECE, 1991) predstavlja popis taksona koji sunađeni u Evropi, a pri tome su ili lokalno ili globalno ugroženi. Pri tome je značajno istaći

listu ugroženih životinja koje je uspostavila IUCN, a značajni su i propisi Međunarodnogsavjeta za zaštitu ptica (ICBP).

Iako Bosna i Hercegovina ne pripada Evropskoj Uniji neke inicijative vezane za ovuorganizaciju mogu biti jako značajne u pogledu očuvanja biodiverziteta (CORINE). To seposebno odnosi na Peti program aktivnosti za zaštitu životne sredine (FifthEnvironmental Action Programme, 1992) i Smjernice za zaštitu prirodnih staništa iprirodne faune i flore (Directive on the Conservation of Natural Habitats and Wild Faunaand Flora – Habitats Directive, 1994).

2.2.4.5. Promjene naseljenosti, koncentracije i migracije stanovništva

Kako u prostoru obuhvata postoji svega 8 objekata koji su već  sada devastirani i nekoriste se, izgradnjom objekata hidroelektrane se ne očekuje nova promjena naseljenostiu smislu smanjenja broja stanovnika. U periodu gradnje očekuje se privremenonaseljavanje dijela prostora i to kao naseljavanje radne snage za potrebe gradilišta, alise ne očekuje trajna promjena broja stanovnika.

Page 109: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 109/178

 

109

2.2.4.6. Promjena namjene i korišćenje površina (izgrađene i neizgrađenepovršine, upotreba poljoprivrednog zemljišta)

Uticaj izgradnje hidroelektrane Ulog na šume i šumska zemljišta ogleda se u direktnim iindirektnim uticajima. Direktni uticaji vezani su za promjenu namjene korišćenja zemljišta /krčenje šuma na pozicijama izgradnje hidrotehničkih objekata i pristupnih puteva/ ipotapanje zemljišta formiranjem akumulacije, i indirektne, koji su vezani za uticajvodenog uspora na eventualne sukcesije vegetacije.

Ukupna površina zemljišta koje će biti pretvoreno u građevinsko ili potopljenoakumulacijom dato je u odnosu na Urbanističko tehničke uslove za izgradnjuHidroelektrane Ulog.

Akumulacija – 90.23 haGradilišno naselje 2.2 haBrana 3.2 ha

Parcela za pristupni put do brane Nedavići - 15.9 haMašinsko postrojenje i vodostan 8.97ha

Ukupno: 120.50 ha

Od navedene površine, prema CORINE klasifikaciji 69 ha su lišćarske šume, dok je 48ha predstavljeno klasom - pretežno poljoprivredna zemljišta sa značajnim učešćemprirodne vegetacije.

Izgradnja akumulacije podrazumijeva i potapanje 8 objekata. Od objekata koje sepotapaju nalazi se jedna vikend kuća u upotrebi, jedna devastirana vodenica, dvijenapuštene vikend kuće, dva porušena objekta i jedna nedovršena kuća.

Potrebno je naglasiti da je navedena površina koja će se krčiti, odnosno kojoj ćese mijenjati namjena maksimalna, odnosno da se navedene parcele u opštem iposebnom slučaju nikad ne krče u potpunosti /dio parcela ostaje u nenarušenomstanju/.

Indirektni uticaji vezani su za uticaj vodenog uspora na sukcesije vegetacije. Naime,uspostavom novog vodenog ogledala vode, očekivati je da će se pojas higrofilnihzajednica "popeti", sa opadajućom visinom linije sukcesije do kraja jezera, nakon čegaovaj uticaj prestaje. Higrofilne zajednice kao agresivnije će zauzeti mjesto kserotermnihu uskom pojasu kolebanja voda, pri čemu je potrebno naglasiti da zbog značajnogpojasa kserotermnih zajednica neće doći do gubitka nijedne postojeće fitocenoze, već dovertikalne rediferencijacije.

2.2.4.7. Promjene u komunalnoj infrastrukturi

Saobraćajni kolsko - pješački prilazi objektima koji čine elemente jedinstvenog sistemahidroelektrane „ULOG“ ostvaruju se izgradnjom pristupnih puteva koji se odvajaju sapostojećeg regionalnog puta Nevesinje – Kalinovik, označenog kao R 433.

Postojeći regionalni put R 433 Nevesinje – Kalinovik nije potrebno rekonstruisati nitimodernizovati radi izgradnje objekata koji čine dio sistema objekata hidroelektrane Ulog, jer izgradnjom navedenih objekata neće se generisati intenziviranje saobraćajnogopterećenja, tako da regionalni put sa postojećim elementima horizontalne i vertikalne

Page 110: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 110/178

 

110

projektne geometrije zadovoljava sve potrebe, i zadržan je u postojećoj putnoj parceli.

Gradilišni pristupni put se odvaja sa regionalnog puta na udaljenosti oko 250 m sjevernood nekadašnjeg putnog tunela sada useka i pruža se ka zapadu, spušta se u dolinuNeretve, a zbog terenskih prilika i gotovo planinskog reljefa, projektovan je kao

saobraćajnica sa serpentinskim elementima sve od mjesta odvajanja sa regionalnogputa, pa do spuštanja u dolinu Neretve do mjesta gdje prelazi sa desne na lijevu obalunovoplaniranim mostom. Nakon prelaska Neretve saobraćajnica ima povoljne elementehorizontalne projektne geometrije sve do dolaska u zonu vodostana, odakle opet domašinske zgrade ima elemente projektne geometrije za serpentine.

Pristupna saobraćajnica ka lokaciji platoa na kojem će se graditi gradilišno naselje seodvaja sa postojećeg lokalnog puta. Postojeći lokalni put se kao ogranak pruža odregionalnog puta do korita Neretve, zatim premoštava Neretvu tzv. Trešnjevačkimmostom i produžava ka naselju Trešnjevica i Osatno koji se nalaze daleko van uticajaakumulacije. Zbog rušenja Trešnjevačkog mosta će biti prekinuta postojeća pristupnasaobraćajnica naseljima koja se nalaze na lijevoj obali Neretve, te je planirana nova

saobraćajnica koja se odvaja sa regionalnog puta u naseljenom mjestu Ulog i pratećilijevu obalu Neretve, paralelno sa granicom akumulacije, sve do priključenja na postojećiput koji se ne potapa, a koji je prelazio preko Trešnjevačkog mosta.

Pristupni putevi imaju širinu kolovoza 4,5 m, sa obostranim bankinama širine od po 0,5m, sa drugim funkcionalnim elementima poprečnog profila koji su mjestimično potrebnizavisno od nivelacionog odnosa puta i terena, uslova odvodnje i sl., i obostranominimalno po 1,0 m od ivice posljednjeg elementa poprečnog profila puta do ivice putnogpojasa odnosno regulacione linije.

Projektovani pristupni putevi zbog malog intenziteta saobraćaja ne ugrožavaju životnusredinu, pogotovo ne u periodu eksploatacije, kada će se koristiti u veoma ograničenomobimu. Nešto izraženiji uticaj na okolinu imaju u vrijeme gradnje objekata (2-3 god), ali je

značajno da je na lokalitetu gradilišnog naselja planirana izgradnja turističko rekreativnogsadržaja što će oplemeniti ove predjele, a stanovnicima sela Nedavići i Ljusići, kao inaseljenog mjesta Ulog, izgradnjom pristupnih puteva omogućiće se kvalitetniji pristupdo njihovih negrađevinskih parcela koje se nalaze uz pristupne puteve.

Page 111: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 111/178

 

111

2.2.4.8. Promjene na prirodnim dobrima posebnih vrijednosti i kulturnimdobrima i njihovoj okolini, materijalna dobra uključujući kulturno-istorijskoi arheološko nasljeđe

Na osnovu elemenata definisanih u Elaboratu Republičkog Zavoda za zaštitu kulturno -istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, kanjon Neretve - dio od pregrade do Grada /kota805/, odnosno Lužine /kota 911/ definisan je kao prostor obuhvata vrijednih staništa. Uovom prostoru usljed smanjenog protoka Neretve /dio sadašnjeg protoka će izgradnjomHE biti preusmjeren kroz cjevovod/ doći će do „spuštanja“, odnosno značajnijegkolebanja vodostaja, što će u posmatranoj zoni dovesti do promjena u pejzažu isukcesije vodenih biljnih zajednica sa pionirskim zajednicama vlažnih staništa u zonikolebanja.

U zoni direktnog uticaja ne postoje objekti kulturno - istorijskog nasljeđa niti arheološkanalazišta.

Pripreme terena za gradnju i izvođenje zemljanih radova treba vršiti oprezno, a ukolikose naiđe na arheološko nalazište i /ili pokretne materijalne ostatke kulturne baštine,obaveza je izvođača radova da iste odmah obustavi i o nalazištu obavijesti nadležniZavod za zaštitu spomenika kulture RS, kao i da obezbijedi lokalitet od eventualnogoštećenja ili uništenja, do dolaska stručne ekipe.

2.2.4.9. Promjene pejzažnih karakteristika područja

Izgradnjom planiranih hidrotehničkih objekata na predmetnom prostoru doći će doodređenih promjena u pejzažnim karakteristikama koje se ogleda prije svega uformiranju akumulacije površine 86 ha, kao budućeg repera u kontekstu šireg područ ja.

Na izgled pejzaža uticaće i brana visine 53 metra, koja predstavlja specifičnu atrakciju upejzažu, plato vodostana i mašinska hala.

Potencijalno najveća degradacija pejzaža javiće se u pojasevima izgradnje pristupnihsaobraćajnica gdje će doći do usjecanja terena. Usjeci terena u konačnici treba da buduozelenjeni.

2.2.4.10. Promjene međusobnih odnosa gore navedenih faktora

Svi navedeni uticaji neminovno interaktivno doprinose cjelokupnoj promjeni i nespornosu povezani u svom kumulativnom efektu u fazi izgradnje, kao i u fazi rada

hidroelektrane bez primjenjenih tehničkih i drugih mjera zaštite. Studija, u svom daljemsadržaju, daje prikaz svih tehničkih i drugih mjera zaštite kojih se izvođač  radova podnadzorom Investitora mora pridržavati i primjenjivati radi obezbjeđivanja zahtjeva zazaštitu i unapređenje životne sredine predmetnog prostora.

2.2.4.11. Pozitivni efekti izgradnje hidroelektrane sa aspektaelektroinfrastrukture

Razvojem energetike, izgradnjom sistema HE Ulog ukupne snage 35 MW sa prosječnomgodišnjom proizvodnjom električne energije od 86 GWh obezbijedilo bi se energetskoiskorišćavanje gornjeg toka rijeke Neretve od mjesta Ulog do međuentitetske granice

Page 112: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 112/178

 

112

Republike Srpske sa Federacijom Bosne i Hercegovine.

Izgradnjom ovog energetskog sistema zadovoljava se javni interes i šire društvenepotrebe i ostvaruje privredni razvoj putem uključivanja privatnog sektora u finansiranjeprojektovanja, izgradnje i korišćenja kapaciteta.

Sistem HE konkretno imaće pozitivan efekat sa aspekta pokrivanja vršnih opterećenja,rezerve sistema, dnevnih i sezonskih izravnjavanja opterećenja kao sigurnostsnabdijevanja potrošača električnom energijom u tom područ ju Republike Srpske.

Takođe, ostvariće se mogućnost za sport i rekreaciju kao i razvoj ribolovnog i etnoturizma oko jezera. Povećaće se vrijednost pejzaža i imovine u okruženju, posrednopopraviti zdravstveno stanje populacije i povećati mogućnosti za iskorjenjivanjesiromaštva u analiziranom regionu. Izgradnjom ovog sistema važno je napomenuti da ćestvoriti uslovi za razvoj opštine Kalinovik koja u postojećem stanju spada u nerazvijeneopštine.

Cilj izgradnje hidroelektrane Ulog, instalisane snage 35 MW, jeste proizvodnja električne

energije korišćenjem obnovljive hidroenergije („čiste tehnologije“), čime se neposrednodoprinosi smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte koji nastaju kaoposljedica sagorijevanja fosilnih goriva u energetskom sektoru. Za godišnju proizvodnjuelektrične energije hidroenergetskog sistema Ulog od 75 GWh i odnos 900 tonaCO2./GW (Kjoto protokol), dobija se godišnji efekat rada sistema Ulog u smanjenjuemisije od 67500 tona CO2.

Pored tih ekološki pozitivnih efekata izgradnje ovog sistema, otvaraju se takođe imogućnosti da se nosilac projekta uključi u Mehanizam čistog razvoja koji jeuspostavljen u okviru Kjoto protokola uz Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime, a kojipredstavlja jedan od 3 mehanizma međunarodne trgovine emisijama gasova sa efektomstaklene bašte, čime se mogu ostvariti i pozitivni ekonomski efekti. Takođe, treba istaćida će se, razvojem energetike, tj. podizanjem opšteg standarda regiona i otvaranjemmogućnosti za sport i rekreaciju, posredno popraviti zdravstveno stanje populacije ipovećati mogućnosti za iskorjenjivanje siromaštva u analiziranom regionu.

S ekonomskog aspekta očekuje se takođe, uvećanje Budžeta Republike Srpske u iznosuod 2,5% ukupnog prihoda ostvarenog od proizvodnje električne energije. Naknada zakoncesiju vršiće se na mjesečnom nivou. Koncesija je dodijeljena Investitoru, kao što je inavedeno u uvodnom obrazloženju studije, u trajanju od 30 godina s tim što seugovorom o koncesiji ističe da se koncesija može produžiti za određeni period, poduslovima i na način propisan Zakonom o koncesijama. Investitor se obavezao da ćeizgradnjom i puštanjem u rad hidroelektrane osnovati firmu koja će zapošljavati određenbroj ljudi koji će upravljati elektranom, održavati je, vršiti pogon elektrane, te da će tokomizgradnje angažovati domaća preduzeća za izgradnju, proizvodnju i ugradnju opreme i

transport (pod uslovom da imaju sve potrebne reference, i ako u svojim ponudama nisuskuplja od stranih ponuđača).

2.2.4.12 Mogući uticaji u pograničnom području

Izgradnja HE Ulog biće obavljena na područ ju Republike Srpske, ali u neposrednoj blizinigraničnog područ ja Federacije Bosne i Hercegovine. To je lokalitet uzvodno od područ jaFederacije Bosne i Hercegovine. Svakako da će se izmjene ambijentalnih karakteristikaekosistema područ ja HE Ulog odraziti i na to područ je, međutim poštovanjem ekološkihstandarda te promjene biće svedene na minimum. To se posebno odnosi na akvatičniekosistem rijeke Neretve. Poštovanjem ekoloških standarda međunarodnih organizacija i

Page 113: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 113/178

 

113

zakonskih propisa iz ekologije i životne sredine Republike Srpske i Federacije Bosne iHercegovine biće poštovan i kriterijum biološkog minimuma vode na nizvodnimlokalitetima u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Biološki minimum vode, koji obezbjeđuje postojanje akvatičnih zajednica biće povećan,

 jer nakon HE Ulog u tok rijeke Neretve ispuštaće se značajna količina vode iz postrojenjalociranog na područ ju Republike Srpske. Ovakav ekološki princip uspostavljen je u svimhidroenergetskim objektima kod nas i u svijetu i nema bojazni da se karakterističneakvatične vrste (ihtiofauna – naselje riba i organizmi dna) degradiraju.

Page 114: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 114/178

 

114

2.2.5. Opis mjera koje će nosilac projekta

preduzeti za sprečavanje, smanjivanje,ublažavanje ili sanaciju štetnih uticajana životnu sredinu, obuhvata mjere zauređenje prostora, tehničkotehnološke, sanitarno-higijenske,biološke, organizacione, pravne,ekonomske i druge mjere.

Page 115: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 115/178

 

115

2.2.5.1. Mjere koje su predviđene zakonom i drugim propisima, normativimai standardima i rokovima za njihovo sprovođenje

2.2.5.1.1. Mjere za zaštitu vazduha

Prilikom rada postrojenja ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti zazagađujuće materije koje su propisane datim pravilnikom.

Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta vazduha (Sl. glasnik RS br. 39/05), Granične vrijednosti vazduha - GVV u cilju zaštite zdravlja ljudi, Ciljne vrijednostivazduha - CVV i Granične vrijednosti vazduha - GVV u cilju zaštite ekosistema supredstavljeni u tabelama br. 11,12 i 13:

Tab 11. Grani č ne vrijednosti vazduha – GVV u cilju zaštite zdravlja ljudi

GRANIČNE VRIJEDNOSTI VAZDUHA - GVV

Zagađujuća materijaizražena u µg/m3

Perioduzorkovanja

Prosječnagodišnja

vrijednost(µg/m3)

Visoka vrijednost(µg/m3)

SO2  24 časa 90 240 (napomena 2)NO2  24 časa 60 140 (napomena 2)ULČ  24 časa 150 350 (napomena 2)dim 24 časa 30 60 (napomena 2)CO 8 časova 10.000O3  8 časova 150 (napomena 4)

Napomena 2: ne bi trebalo da bude prekoračena više od 7 puta u kalendarskoj godini(98-i percentil).

Napomena 4: ne bi trebalo da bude prekoračena više od 21 put u kalendarskoj godini(98-i percentil).

Page 116: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 116/178

 

116

Tabela 12. Ciljne vrijednosti vazduha – CVV

CILjNE VRIJEDNOSTI VAZDUHA - CVV

Zagađujuća materijaizražena u µg/m3

Perioduzorkovanja

Prosječnagodišnja

vrijednost(µg/m3)

Visoka vrijednost(µg/m3)

SO2  24 časa 60 160 (napomena 2)NO2  24 časa 40 90 (napomena 2)ULČ  24 časa 75 120 (napomena 2)O3  8 časova - 120 (napomena 3)

Napomena 2: ne bi trebalo da bude prekoračeno više od 7 puta u kalendarskoj godini(98-i percentil).

Napomena 3:  ne bi trebalo da bude prekoračene više od 25 dana u toku godine uprosjeku u tri godine.

Tabela 13. Grani č ne vrijednosti vazduha – GVV u cilju zaštite ekosistema

GRANIČNE VRIJEDNOSTI VAZDUHA - GVV

Zagađujuća materijaizražena u µg/m3

Period uzorkovanjaProsječnagodišnja

vrijednost (µg/m3)

Visokavrijednost

(µg/m3)SO2  kalendarska godina i zima 20 (napomena 1) -

NOx  kalendarska godina 30 -

O3  pet godina18000 (napomena

2) -Napomena 1: zima znači period od 1. oktobra do 31. marta.Napomena 2: odnosi se na zbir časovnih prekoračenja vrijednosti od 80 mikrograma/m3 x h (µg/m3 x h) u periodu maj-juli u toku pet godina.

Napomena: Prema Pravilniku o graničnim vrijednostima kvaliteta vazduha, za ocjenuvrijednosti kvaliteta vazduha područ ja koja se upoređuje sa graničnim vrijednostimavazduha, odnosno ciljnim vrijednostima vazduha, potrebno je posmatrati period od 1. januara do 31. decembra tekuće godine. Za ocjenu kvaliteta vazduha minimalni period

praćenja je pet godina.Mjere zaštite koje treba sprovoditi u toku izgradnje objekata su:

  Teretna vozila i kamioni koji će odvoziti/dovoziti građevinski materijal i sl. prijeizlaska na saobraćajnice potrebno je očistiti od komada zemlje koja se može naćina točkovima vozila (Zakon o osnovima bezbjednosti saobraćaja na putevima uBiH, Sl. gl. BiH br. 06/06),

  Brzinu i rad transportnih sredstava prilagoditi uslovima puta,  Redovnim (planskim, periodičnim) i vanrednim tehničkim pregledima mašina i

vozila koja će se koristiti prilikom izgradnje objekata, osigurati maksimalnuispravnost i funkcionalnost sistema sagorijevanja pogonskog goriva,

  Koristiti uređaje, vozila i postrojenja koja su, prema evropskim standardima,

Page 117: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 117/178

 

117

klasifikovana u kategoriju s minimalnim uticajem na kvalitet vazduha,  obavezno koristiti niskosumporna goriva, kao energente, kod kojih je sadržaj

sumpora ispod 1%,  Primjeniti sve mjere neophodne da disperzija lebdećih čestica u vazduhu bude

što manja, tokom izvođenja gra

đevinskih radova (iskop, utovar i istovarmaterijala), ublažavati mjerama zaštite kojima se emisije lebdećih čestica dovode

u granične vrijednosti (optimalna vlažnost materijala, kvašenje i orošavanjematerijala)

  redovno održavati i kvasiti pristupne i druge gradilišne puteve. Lokalnesaobraćajnice planirati na način da se ne poremeti lokalni i tranzitni saobraćaj uodnosu na situaciju prije početka izgradnje.

U cilju ocjene uticaja rada predmetne hidroelektrane na stanje kvaliteta vazduha,predlaže se monitoring koncentracije zagađujućih materija u vazduhu tokom izgradnje,nakon izgradnje, kao i tokom rada pomenutog objekta.

Mjere zaštite koje se trebaju sprovoditi u toku eksploatacije objekta su:

U toku eksploatacije predmetnog energetskog postrojenja nisu potrebne mjere zaštitevazduha jer je tehnološki proces proizvodnje električne energije takav da nema uticajana vazduh.

Nakon izgradnje objekta neophodno je izvršiti ponovno mjerenje kvaliteta vazduha, aukoliko se uoči da je došlo do prekoračenja vrijednosti propisanih Pravilnikom omonitoringu kvaliteta vazduha, i Pravilnikom o graničnim vrijednostima kvaliteta vazduha(Sl. Gl. RS, br.39/05) neophodno je propisati dodatne mjere zaštite.

2.2.5.1.2. Mjere za zaštitu voda

Na teritoriji Republike Srpske, Uredbom o klasifikaciji i kategorizaciji vodotoka (Službeniglasnik RS, br. 42/01), uspostavljaju se kriterijumi i vrši klasifikacija kvaliteta površinskih i

podzemnih voda, kao i kategorizacija vodotoka. Ovom uredbom određene su klase vodaprema kvalitetu koji podržava ekološku funkciju datih tipova akvatičnih sistema, kao ikorištenje voda za postojeće i planirane upotrebe, a odnosi se na sve površinske vode(rijeke, jezera, vještačke i jako modifikovane vodotoke) i podzemne vode, osimmineralnih i termalnih voda.

Uzimajući u obzir kriterijume i elemente kvaliteta površinskih voda, klase kvalitetaodređuju se različitim kategorijama statusa (visok, dobar, umjeren, loš i veoma loš) kojeopisuju stepene odstupanja hidromorfoloških, fizičkohemijskih i bioloških elemenata odonih koji se mogu očekivati u uslovima bez antropogenog uticaja.

Vode sa VISOKIM STATUSOM karakteriše to da ne postoji ili je vrlo malo izraženantropogeni uticaj na promjenu vrijednosti fizičko-hemijskih, hidromorfoloških elemenata

kvaliteta u odnosu na potpuno nepromijenjene uslove, vrijednosti bioloških elemenatakvaliteta odgovara tipu vode pod neporemećenim uslovima ili su oni samo neznatnopromijenjeni. Rijeka Naretva na dijelu ka kojem je planirana izgradnja HE Ulog pripadakategoriji voda sa visokim statusom.

Da bi se sačuvao visok status kvaliteta vodotoka rijeke Neretve kod Uloga potrebno jeprimijeniti odgovarajuće mjere prilikom izgradnje planiranih objekata, kao i u eksploatacijiistih.

Mjere zaštite u toku izgradnje

- Pridržavati se mjera za uređenje prostora u toku izvođenja radova na izgradnjipostrojenja kroz uslove navedene u Urbanističko – tehničkoj dokumentaciji i

Page 118: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 118/178

 

118

urbanističkoj saglasnosti,- Zaštititi površine osjetljive na eroziju sredstvima stabilizacije koja sprečavaju

eroziju i nanošenje erodiranog materijala u vodotok, prije svega na obale rijekena kojima će se izvoditi najvići obim građevinskih radova,

- Koristiti tehnički ispravnu mehanizaciju i prevozna sredstva na gradilištima zatransport opreme i materijala,

- Zabranjeno je prati mašine i vozila u zoni radova, a pravilnom organizacijomradova i nadzorom minimizirati mogućnost incidentnog zagađenja vode zbognemarnosti osoblja,

- Zabranjeno je istresanje iskopnog materijala u kanjon,- Prilazne saobraćajnice i manipulativne površine izgraditi na način da se osigura

odvod površinskih voda prilagođen predviđenoj frekvenciji i teretu transportnihvozila koji će se kretati na navedenoj lokaciji,

- Na gradilištu koristiti prenosne ekološke sanitarne toalete, koje treba redovnoodržavati

- Smještaj svih vozila i mehanizacije koja koriste tečno gorivo, mora biti na

uređenom vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu eventualnog zagađenja,odnosno procurivanja,- Tečna goriva čuvati u zatvorenim posudama, smještenim na sigurnom mjestu po

mogućnosti u betonskom bazenu. U slučaju procurivanja goriva, potrebno jeodmah pristupiti sanaciji zagađene površine.

Mjere zaštite u toku eksploatacije

- Izgraditi sistem za sakupljanje i prečišćavanje oborinskih voda sa manipulativnihpovršina brane i postrojenja mašinske zgrade izgradnjom separatora masti i uljana ova dva mjesta,

- Održavati slivnike za prikupljanje vode sa manipulativnih površina i separatoremasti i ulja,

- Ispod transformatorskog postrojenja mašinske zgrade, kao i ispod turbineizgraditi nepropusne tankvane, uljne bazene zapremine dovoljne da mogu primitieventualno iscurjelo turbinsko ili izolaciono ulje iz sistema mašinske zgrade,

- Plutajući nanos (plastična ambalaža, kese i sl.) u akumulaciji redovno sakupljati iskladištiti na privremenu lokaciju do preuzimanja od strane nadležne komunalneslužbe,

- Planirati mjere trajnog poboljšavanja ekološkog stanja riječne doline na cijelompotezu korišćenja,

- Prelivne objekte na pregradama dispoziciono postaviti tako da nesmetano povlastitu bezbjednost mogu da evakuišu veliku vodu vjerovatnoće 0,1%,

Veoma bitno je da prilikom eksploatacije hidroelektrana ne ugrožava ekosisteme

nizvodno od pregradnog mjesta (ispuštanje garantovanog proticaja) i nizvodno odmašinske zgrade (režim rada HE) s obzirom da nije planirana izgradnja kompenzacionogbazena kojim bi se kontrolisali protoci nizvodno od mašinske zgrade.

Za obezbjedjenje ekološki garantovanog proticaja u riječnom toku nizvodno od brane nalučnoj brani Nedavić  projektovan je ispust ekološki garantovanog proticaja. Ispust jeprojektovan u centralnom dijelu brane kao čelična cev Ø 600. Veličina ekološkoggarantovanog proticaja je 0,52 m3 /s što odgovara prosječnoj mjesečnoj maloj vodiobezbjedjenosti 95% (odredjena u Knjigi 2, Sveska 2 – Hidrologija ovog projekta).Veličina ekološki garantovanog proticaja je odredjena shodno zadatim vodoprivrednimsmjernicama za izradu projektne dokumentacije. Na ispustu garantovanog ekološkogproticaja, projektnim rešenjem, predvidjena je izgradnja male hidroelektrane snage 180

Page 119: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 119/178

 

119

kW, instalisanog proticaja 0,52 m3 /s. Pri remontu male hidroelektrane ekološkigarantovani proticaj biće ispuštan kroz ispust Ø 600 koji se odvaja od temeljnog ispustaa završava sa regulacionim zatvaračem tipa Howel-Bunger. Zatvarač  ispustagarantovanog proticaja kao i zatvarač  temeljnog ispusta smješteni su u zgradi malehidroelektrane, neposredno nizvodno od brane.

Zadatim vodoprivrednim uslovima definisano je da i položaj mašinske zgrade i kota nivoadonje vode kod mašinske zgrade usklade sa hidotehničkim karakteristikama nizvodnoplaniranih hidroenergetskih objekata i da se na entitetskoj liniji dnevne oscilacije,odnosno promjena režima voda, usklade sa zahtjevima proisteklim iz Zakona o vodama.

Režim rada HE Ulog je odredjen tako da obezbjedi potpuno poštovanje ovog uslova. Uzkonstantno ispuštanje ekološki garantovanog proticaja nizvodni proticaji se povećavajudotokom sa slivne površine koja gravitira ka Neretvi nizvodno od brane. Prosječnivišednevni proticaj na entitetskoj granici iznosi preko 4,50 m3 /s a u minimumu (u tokumalovodnog perioda iznosi oko 0,85 m3 /s. Za sprečavanje nedozvoljenih dnevnihoscilacija nivoa na entitetskoj granici predvidjen je protočni režim rada HE Ulog u periodu

dok se ne izgradi nizvodno projektovano postrojenje Bjelimići. HE Bjelimići jeprojektovana kao pribransko akumulaciono postrojenje a sa kotom uspora 521,00 mnm izapreminom akumulacionog prostora od 120 x 106 m3. Nakon izgradnje ovog postrojenjaHE Ulog će moći da radi vršno pokrivajući vrijeme najvećeg opterećenja u toku dana.

Ekonomska valorizacija HE Ulog je sračunta na bazi naprijed iznijetih pretpostavki(protočni režim rada do izgradnje HE Bjelimići a nakon toga vršni rad sa pokrivanjempikova u dnevnom dijagramu opterećenja).

2.2.5.1.3. Mjere za zaštitu flore

-  Održavati, zakonski propisan, ekološki prihvatljiv minimalni protok vode na osnovučlana 65 i 70 Zakona o vodama, (Službeni glasnik Republike Srpske broj 50/06)

-  Vršiti dislokaciju i vađenje materijala u koritima i vodnom zemljištu prema članu 66Zakona o vodama, (Službeni glasnik Republike Srpske broj 50/06))

-  Na osnovu članova 3, 5, 6, 13, 14, 15, 16, 20, 21, 22, 24, Uredbe o klasifikacijivoda i kategorizaciji vodotoka Vlade Republike Srpske (Službeni glasnik RepublikeSrpske broj 42/01) ocjenjivati ekološki status vode kroz biološke elemente kvaliteta(taksonomski sastav i abundaciju fitoplanktona, fitobentosa i makrofita) i pridržavatise dopuštenih graničnih vrijednosti parametara za pojedine klase voda.

2.2.5.1.4. Mjere za zaštitu ihtiofaune, akvati č nih zajednica, divlja č i i ptica

Zaštita ekosistema Ulog usklađena je sa zakonskim propisima, normativima,standardima i drugim aktima iz oblasti ekologije u Republici Srpskoj i svijetu (Evropi). Oddokumentacije i zakonskih propisa u Republici Srpkoj korišten je Zakon o zaštiti prirode

(Sl. glasnik RS, 79/07), Zakon o zaštiti životne sredine (Sl. glasnik RS 99/06), Zakon ozaštiti i dobrobiti životinja (Sl. glasnik RS 01/08), Zakon o lovstvu (Sl. glasnik RS 113/05),Zakon o ribarstvu (Sl. glasnik RS 04/02). Primjenjene su mjere međunarodnih programa iinicijativa za zaštitu i očuvanje biodiverziteta, odnosno prirodnih vrijednosti od značaja zaočuvanje tih vrijednosti. To su globalne i sveevropske incijative, odnosno propisievropske unije za Srednju i Istočnu Evropu. U okviru globalnih inicijativa značajni supropisi Komisije IUCN za nacionalne parkove i zaštićena područ ja. Korišćena jeStrategija za zaštitu i trajnu održivost životinja, Program čovjek i biosfera, Konvencija obiološkoj raznovrsnosti, Konvencija o područ jima vodenih staništa od značaja naročitostaništa ptica, Plan akcija za zaštićena područ ja u Evropi, Evropska okolišna mreža,Program životne sredine za Evropu, Smjernice za zaštitu prirodnih staništa i prirodne(divlje) flore i faune, kao i dio materijala o ekološkim ”ciglama” za našu zajedničku kuću –

Page 120: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 120/178

 

120

Evropu, Program aktivnosti za zaštitu životne sredine u Srednjoj i Istočnoj Evropi.

Zakonom o zaštiti životne sredine uređuje se očuvanje, zaštita, obnova i poboljšanjeekološkog kvaliteta i kapaciteta životne sredine, kao i kvaliteta života. Propisane sumjere za upravljanje, očuvanje i racionalno korišćenje prirodnih resursa. Dat je okvir

pravnih mjera i institucija za očuvanje, zaštitu i poboljšanje zaštite životne sredine, kao ifinansiranja aktivnosti vezanih za životnu sredinu. U vezi sa tim propisani su poslovi izadaci organa uprave.

Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja uređuju se odgovornosti ljudi za zaštitu izdravstveno stanje životinja, a odredbe ovog zakona odnose se na sve životinje kojeimaju osjetila (čula) za nadražaje i nervni sistem za registraciju tih nadražaja,

Zakonom o zaštiti prirode uređuje se obnova, zaštita, očuvanje i održivi razvoj pejzaža,prirodnih područ ja, biljaka i životinja i njihovih staništa, zemljišta, minerala, fosila i drugihkomponenti prirode, koji čine dio životne sredine.

Zakon o Ribarstvu i Lovstvu obuhvata djelatnost i aktivnost zaštite i uzgoja divljači i riba i

drugih akvatičnih organizama.Zakon o šumama uređuje problematiku zaštite i održivog korišćenja šuma.

Zakonom o inspekcijama regulisano je pitanja nadzora i kontrole prilikom izgradnje HEUlog.

Zaštita faune treba da bude u skladu sa naprijed navedenim zakonskim propisima, kao iu skladu sa propisima Komisije IUCN za nacionalne parkove i zaštićena područ ja iostalim međunarodnim aktima u oblasti ekologije i zaštite životne sredine.

Page 121: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 121/178

 

121

Mjere za o č uvanje ihtiofaune i akvati č nih zajednica

U svrhu zaštite ekosistema područ ja oko HE Ulog, u segmentu očuvanja populacija riba(ihtiofaune) predviđaju se mjere koje obezbjeđuju njihovo prisustvo u novoformiranim, jezerskim uslovima, kao i ranije, u uslovima akvatičnog riječnog ekosistema Neretve. Tose posebno odnosi na autohtonu populaciju potočne pastrmke (Salmo trutta  m, fario  L.,1758), koja je i u kvalitativnom i kvantitativnom smislu dominantna vrsta naselja ribariječnog toka Neretve, na područ ju Uloga. To je ujedno i salmonidna vrsta ribe, koja imasportsko-ribolovni značaj, ali i značaj sa aspekta sagledavanja voda boljeg kvaliteta(indikatorska, saprobiološka vrsta).

Zaštita budućeg jezerskog ekosistema hidro-akumulacije Ulog podrazumijevaprovođenje intenzivnih poribljavanja, odnosno ihtiofaunističku revitalizaciju.

U pravilu se na velikim branama zaštita i očuvanje autohtonih ihtiopopulacija rješava nadva načina: izgradnjom riblje staze ili repopulacijom odnosno poribljvanjem. Budući dase 3 kilometra nizvodno od lokaliteteta brane HE Ulog nalazi prirodna barijera (vodopad)

koja samim svojim postojanjem sprečava uzvodne migracije riba onda je izgradnja ribljestaze na HE Ulog nepotrebna i nefunkcionalna i ni u kom slučaju ne bi doprinijelaunapređenju ribljeg fonda na ovom područ ju.

Kao najvažniju mjeru zaštite i unapređenja ribljeg fonda u gornjem toku rijeke Neretvetreba uzeti u obzir redovno i pravilno poribljavanje. Pitanje poribljavanja biće regulisanoizradom i primjenom naučno-stručnih Programa poribljavanja koji će biti rađeni u skladusa novoformiranim abiotskim i biotskim karakteristikama hidro-akumulacije Ulog. To seodnosi na uspostavljanje kvalitativnog (brojnog stanja) i kvantitativnog (stanje ihtiomase),kao i ranije, u uslovima riječnog toka Neretve.

Programi revitalizacije, odnosno poribljavanja će sadržati neophodne podatke o vrsti ribeodabrane u skladu sa kvalitetom vode. Pored toga, Programi poribljavanja sadrže

neophodni, predkonzumni uzrast potočne pastrmke koja će se upotrijebiti u revitalizaciji(poribljavanju). Tu su i uputstva za transport žive ribe, detaljno opisana uputstva onačinu poribljavanja, dokumentacija o zdravstvenim atestima riba. Zaštita ekosistemapodrazumijeva da se u novoformiranim jezerskim uslovima introdukuje potočna pastrmkaodličnog zdravstvenog stanja. Prilikom preuzimanja žive ribe sa klasičnih salmonidnihribogojilišta potrebno je dobiti ateste o zdravstvenom stanju te ribe. Poribljavanja će seobaviti dva puta godišnje, u proljetno-ljetnom i jesenskom periodu. Intenzivnaporibljavanja (revitalizacija) pokazala su se ka efikasan način zaštite akvatičnihekosistema (rijeka Drina na područ ju formiranja hidro-akumulacionih jezera Višegrad,Bajina Bašta i Zvornik). Slično je i na drugim hidrografskim lokacijama u Bosni iHercegoivini. Prema tome predložena mjera zaštite je provjerena metoda očuvanja nivoabrojnosti i ihtiomase, posebno salmonidnih vrsta riba gdje pripada potočna pastrmka,

koja ima sportsko-ribolovnu i ekonomsku vrijednost ali i vrijednost u pogledu valorizacijevodenih ekosistema boljeg kvaliteta vode.

Budući da se u ovom dijelu Neretve radi o autohtonoj potočnoj pastrmki važnu mjeruunapređenja ihtiofaune predstavlja i izgradnja vlastitog mrijestilišta u kojem će seuzgajati isključivo autohtona pastrmka i koja će služiti za poribljavanje Neretve na širempodruč ju HE Ulog. Mrijestilište se može izgraditi u sklopu HE pa samim tim isto može bitisastavni dio budućeg preduzeća.

U godinama izgradnje HE Ulog i prvim godinama njenog rada, sve do izgradnje vlastitogmrijestilišta, za poribljavanje ovog dijela Neretve koristiti isključivo mlađ koja je uzgojenau Centra za ribarstvo „Neretva“ na Boračkom jezeru. U ovom Centru postoji

Page 122: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 122/178

 

122

selekcionisano matično jato iz područ ja gornjeg toka rijeke Neretve, (uži lokalitetTrnovica – Pridvorica) i potomstvo ove autohtone populacije koristi se isključivo zaporibljavanje gornjeg toka rijeke Neretve, od Glavatičeva na područ ju opštine Konjic doPridvorice na područ ju opštine Gacko.

Mjera zaštite ekosistema podrazumjevaju i uspostavljanje monitoring sistema, odnosnopraćenje postojećeg stanja akvatičnih zajednica vode (hidro-akumulacija Ulog).Ihtiofaunističke provjere budućeg hidro-akumulacionog jezera Ulog vrćiće sereprezentativnim probama ulova, mrežama stajaćicama različitog promjera okaca, što ćeeliminisati mogućnost selektivnog ribolova.

Zaštita kvaliteta vode akumulacije mora biti usmjerena i na analize kvaliteta vazduha(zraka). Površinski sloj vode je u dodiru sa atmosferskim vazduhom i ima direktan uticajna kvalitet vode, posebno na nivo rastvorenog kiseonika u vodi. Površinski i dubinskislojevi vode se mješaju. Kroz monitoring sistem praćenja kvaliteta vazduha bićepreduzete mjere na uspostavljanju vrijednosti parametara kvaliteta vazduha koje upodruč ju salmonidnih regiona propisuje Svjetska zdravstvena organizacija.

Zaštita ekosistema podrazumjeva i analizu drugih životnih zajednica vode i toorganizama sa površine jezerskog ekosistema – Neuston, organizama iz površinskihslojeva vode – Zoolpankton i Fitopankton i organizama dna – Bentos.

Mjere za zaštitu faune

Zaštita faune treba da bude u skladu sa naprijed navedenim zakonskim propisima i uskladu sa propisima Komisije IUCN za nacionalne parkove i zaštićena područ ja i ostalimmeđunarodnim aktima u oblasti ekologije i zaštite životne sredine

Nakon formiranja hidroakumulacije Ulog i izmjene prvobitnih karakteristika ekosistemaće doći do promjena u sastavu i stukturi faune. Potrebno je izvršiti zaštitu faune u smisluuspostavljanja monitoring sistema, odnosno praćenja prisustva ili odsustva

karakterističnih vrsta divljači ili ptica. Svakako, mogu se obezbijediti uslovi za opstanakvrsta, prije svega u pogledu direktnog ili indirektnog obezbjeđenja hrane i obezbjeđenjauslova za reprodukciju vrsta. Već  ranije je navedeno da je uspostavljanje stanja prijeizgradnje HE Ulog stvar adaptacije vrsta na novonastale uslove. To će se svakako desiti,ali se mora antropogeno djelovati, odnosno da se u pogledu uspostavljanjazadovoljavajućeg stanja populacije uključi i čovjek.

Page 123: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 123/178

 

123

2.2.5.1.5. Mjere za zaštitu od buke

Najviši dopušteni ekvivalentni nivoi vanjske buke određeni su prema namjeni područ ja idati su u Tabeli 14. Pravilnika o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (Sl. listSR BiH br.46/89)

Tab.14. Najviši dozvoljeni nivo vanjske buke prema namjeni podru č  jaNajviši dozvoljeni nivo vanjske buke

(dBA)Ekvivalentni nivoi Vršni nivoi

Područ je(zona) Namjena područ ja

dan noć  L10  L1

I Bolničko, lečilišno 45 40 55 60II Turističko, rekreacijska, oporavilišno 50 40 60 65III Čisto stambeno, vaspitno-obrazovne i zdravstvene

institucije, javne zelene i rekreacijske površine 55 45 65 70IV Trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno uz

saobraćajne koridore, skladišta bez teškogtransporta

60 50 70 75

V Poslovno, upravno, trgovačko, zanatsko, servisno

(komunalni servis) 65 60 75 80VI Industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno bez

stanova 70 70 80 85

NAPOMENA 1) u smislu ovog pravilnika dan je od 06.00 do 22.00 sata, a noć je od22.00 do 06.00 sati.2) vršni nivoi L10 i L1 su oni nivoi buke, koji su prekoračeni u trajanju od10 % odnosno 1% ukupnog vremena mjerenja odnosno period dan ilinoć.

Mjere za zaštitu od prekomjerne buke u fazi izgradnje:

Buka je nepovoljan pratilac izvođenja radova i posljedica rada građevinskih mašina ivozila.  Buka će najnepovoljnije efekte imati na samom gradilištu koja se umanjujeupotrebom odgovarajuće opreme (zaštita antifonima i štitnicima na ušima). Buka takođe,utiče i na obližnje stanovništvo i zbog toga je potrebno provoditi slijedeće mjere zasmanjenje ili potpuno eliminisanje buke:

-  Građevinske radove koji bi proizvodili veliku buku izvoditi u određenim vremenskimintervalima i prema odgovarajućim propisima i standardima;

-  Zabraniti korišćenje građevinskih mašina u noćnom periodu i ograničiti ih na radnesate i dane u sedmici;

-  Radnici na gradilištu moraju koristiti zaštitnu opremu protiv buke (štitnike za uši);-  U slučaju da pojedine mašine prekoračuju dozvoljene vrijednosti nivoa buke,

potrebno je zabraniti njihovu upotrebu, odnosno koristiti moderniju i tehničkiispravnu mehanizaciju;

Investitor je u obavezi da od proizvođača opreme, ili od njegovog zastupnika, zahtijevada dostavi svu odgovarajuću dokumentaciju o primjenjenim konstruktivnim rješenjima izaštitnoj opremi protiv buke i vibracija, shodno odredbama Zakona o zaštiti na radu (Sl.gl. RS br. 1/08).

Zaštita od štetnog dejstva buke može se obezbijediti mjerama tehničke zaštite isredstvima zaštite na radu. Izmjerene vrijednosti nivoa buke na pogonskim i radnimmašinama na sličnim gradilištima nalaze se u granicama 80 - 85 dB, što jasno ukazujena potrebu odgovarajuće zaštite.

Page 124: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 124/178

 

124

Radi zaštite čula sluha od prekomjerne buke na radnim mjestima rukovaoca pogonskih iradnih mašina moraju se koristiti odgovarajuća zaštitna sredstva i to:

- vata za zaštitu sluha od buke jačine do 75 dB;- ušni čepići za zaštitu sluha od buke jačine do 85 dB;

- ušni štitnici za zaštitu sluha od buke jačine do 105 dB.Mjere zaštite koje se trebaju sprovoditi u toku eksploatacije objekta su:

-  U cilju sprečavanja emisije prekomjerne buke iz objekta hidroelektrane potrebno jeredovno praćenje ispravnosti i održavanje tehničkih standarda instalisane opreme iuređaja;

-  Nisu potrebne mjere zaštite stanovništva od buke u periodu eksploatacije, a u tokuremonta radnici će koristiti zaštitna sredstva protiv buke.

Page 125: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 125/178

 

125

2.2.5.1.6. Mjere za zaštitu od jonizuju ć eg i nejonizuju ć eg zra č enja

Postoji javna i naučna zabrinutost oko potencijalnih negativnih efekata po zdravlje,povezanih sa izlaganjem na elektromagnetna polja (EMP) niske frekvencije. Iakovjerovatnoća rizika postoji, ne mora se uzeti u obzir kao ustanovljena pošto još nije upotpunosti biološki potkrijepljena..

I pored slabih dokaza o negativnim efektima po zdravlje, ipak ima dovoljno potrebe zazabrinutost i predostrožnost.

Izloženost elektromagnetnom polju kroz standarde

Prvi korak mjere je usvajanje koncepta sigurnosti ili standarda sigurnosti. Izraz ˝standardisigurnosti˝ znači prihvaćeni nivo određenog uzročnika u našoj okolini koji nije opasan zanaše zdravlje. Razvoj standarda sigurnosti podrazumijeva slijedeće:

- identifikaciju opasnosti;- odabiranje nivoa koji daje okolinu, u gore navedenom smislu, oslobođenu

opasnosti.Sigurnosni limit, odnosno ograničenje, ukazuje da je ispod tog praga EM polje, odnosnonjegovi parametri, sigurno u odnosu na dosadašnja naučna saznanja. Sigurnosni limitnije tačna granica između sigurnosti i opasnosti, već ukazuje na činjenicu da se rizik poljudsko zdravlje povećava ako se izloženost poveća.

IEEE (Institute of Electrical and Electronic Engineers) standard koji je najrelevantniji zaupotrebu je sastavljen 1991. godine.

ANSI (American National Standards Institute) ga je odobrio 1992. godine pod nazivomANSI C95.1-1992. Ovaj standard preporučuje da izloženost čija srednja vrijednost u bilokom periodu od šest minuta i u bilo kom presjeku ljudskog tijela ne smije preći0,614(kV/m) za električna polja i 163(A/m) (odnosno 205 µ T) za magnetna polja.

Standard je dizajniran da zadrži indukovane struje u tijelu najmanje za jedan red veličinaispod najmanjeg prijavljenog praga stimulacije električki pobudljivih ćelija.

Pored ovog standarda, u tabeli 15 su prikazani standardi i direktive za izloženostmagnetnim poljima.

Tabela 15.

Nivo (µT )Institucija/država Radno okruženje Životno okruženje

ANSI/IEEE (1991) 205 205Australija (1989) 500 100Kanada (1989) 5,01 2,26

Masečusets (1986) 1,99 -SR Njemačka 314 314NATO (1976) 3,27 -

Vazduhoplovstvo SAD-a (1987) 1,99 1,99SSSR (1985) 1760 -

IRPA (International Radiation Protection Association) je 1989. godine odobrila direktive oizloženosti poljima niske frekvencije koje je pripremila njena komisija ICNIRP(International Commission on Non-Ionizing Radiation Protection), a date su u tabeli 16 i17.

Ove direktive su rezultat saradnje sa WHO (Svjetskom Zdravstvenom Organizacijom) iUNEP-om (United Nations Environment Program). Direktive su imale namjeru da

Page 126: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 126/178

 

126

spriječe efekte kao što je indukovanje struja u ćelijama ili stimulacija nerava.

Važno je napomenuti da su ove direktive razvijene da se izbjegne trenutna opasnost odpolja visokog intenziteta, i nije uzeto u obzir duže dejstvo polja niskog intenziteta. IRPA je u kratkim crtama obrazložila svoje standarde istraživanjima do danas. Ograničenja

polja odgovaraju intenzitetima gustine struje koji bi se indukovali u ljudskom tijelu od 10(A/m2 ). IRPA dokument navodi da su manje biološke reakcije prijavili istraživači ispodove gustine struje, ali da su efekti na vid i nervni sistem, na primjer- iznad tog nivoačvrsto ustanovljeni. Za kontinuirano izlaganje javnosti, IRPA je postavila 100µT   zamaksimum izlaganja magnetnim poljima. Za izlaganja na radnom mjestu (profesionalnoosoblje), magnetno polje od 500µT   je dozvoljeno tokom cijelog radnog dana. IRPA jetakođe izjavila da se limiti mogu mijenjati kako se budu saznavali novi podaci.

Tabela 16

ICNIRP nivoa izloženosti šire javnosti na EMPFrekvencija Električno polje (V/m) Magnetno polje (µT)

50 Hz 5000 100

60 Hz 4150 83Izvor: ICNIRP (1998): Uputstva za ograničenje izloženosti na vremenski promjenjiva EM polja(do 300 GHz)

Tabela 17

ICNIRP nivoa profesionalne izloženosti na EMPFrekvencija Električno polje (V/m) Magnetno polje (µT)

50 Hz 10 000 50060 Hz 8 300 415

Izvor: ICNIRP (1998): Uputstva za ograničenje izloženosti na vremenski promjenjiva EM polja(do 300 GHz)

MPR-Nacionalni odbor za zaštitu i zdravlje na radnom mjestu i Švedski institut za zaštituod zračenja, su jula 1991. godine odobrili nove metode za procjenu EM polja koje sunazvane MPR 2. Oni propisuju efektivnu vrijednost (RMS) manju od 0,25µT magnetnihemisija u opsegu od 5 Hz do 2 kHz.

Tabela 18

MPR 2Frekvencija Električno polje (V/m) Magnetno polje (µT)

5 Hz-2000Hz 25 0,25

NRPB (National Radiological Protection Board) u Velikoj Britaniji je postavio svoje direktive

za 50/60 Hz polja na istim osnovama kao i IRPA. Direktive su iste za javnost, kao i zazaposlene. Nivoi polja su 1600 µT  za 50 Hz i 1330 µT  za 60 Hz.

Službeni glasnik Republike Srpske (br. 112/05) granične vrijednosti referentnih veličinaiznose:

Tabela 19

Nivoi profesinalne izloženosti na EMPFrekvencija Električno polje (V/m) Magnetno polje (µT)

50 Hz 5 0,1

Tabela 20

Page 127: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 127/178

 

127

Nivoi izloženosti šire javnosti na EMPFrekvencija Električno polje (V/m) Magnetno polje (µT)

50 Hz 2 0,04

Ako nivoi EM polja jesu ili je za očekivati da budu iznad preporučenih nivoa izloženosti,

onda je potrebno primjeniti neophodne inžinjerske tehnike, kako bi se smanjio intenzitetEP polja uzročnika.

Tehničke mjere zaštite

Primjeri tehničkih mjera zaštita:- Upravljane poljem- Tehnike redukcije polja za energetske vodove- Smanjivanje izloženosti poljima- Slabljenje električnih i magnetnog polja (tehnika pasivnog i aktivnog

oklapanja polja

Upravljanje poljem

Krajnji zahtjev korisnika je da se postigne upravljanje poljem, koje uključuje smanjenje,izbjegavanje, ili eliminaciju određenih polja ili karakteristika polja. Proces upravljanjapoljem zavisi od nivoa polja, a ono zavisi od jačine polja, frekvencije, usmjerenja i tipaizvora polja.

Tehnike redukcije polja za energetske vodove

Redukcija magnetnih polja koje generišu energetski vodovi može da se uradi na nekolikonačina, a to su zamjena nadzemnih vodova podzemnim kablovima, određivanje većihpovršina oko energetskih vodova (zaštitnih pojaseva) i korištenje tehnika poništavanja.

Ukopavanje nadzemnih vodova može značajno smanjiti intenzitet njihovih EM polja,posebno električnih polja. Redukcija magnetnih polja se ne dešava zbog stavljanjavodova pod zemlju, već  se to dešava zahvaljujući činjenici da podzemni vodovi koristeplastiku ili ulje kao izolator. Ovo omogućava provodnicima da budu stavljeni bliže i prematome to omogućuje bolje fazno poništavanje. Kada stavimo visokonaponske kablove podzemlju oni moraju biti na rastojanju od najmanje 15 do 30cm da bi se ograničilomeđusobno grijanje i moraju biti ukopani dovoljno duboko da bi se dobilo odobrenje zaaktivnosti iznad zemlje.

Širina rova zavisi od naponskog nivoa i broja kablova koji se polažu. Za kablove na iiznad 35kV u zavisnosti od broja kablova za polaganje, da bi bili optimalno smješteni,širina rova može ići i do 30 metara. Kao posljedica, visokonaponski podzemni kablovipredviđeni za veće udaljenosti su skupo rješenje i uključuju obiman rad prilikompostavljanja i održavanja. Jačina polja podzemnih kablova na nivou zemlje opada mnogo

brže sa udaljavanjem nego za nadzemne vodove, ali na manjim udaljenostima može bitimnogo veća.

Primjeri rezultata mjerenja intenziteta magnetnog polja ispod nadzemnih vodova dali suvrijednosti oko 24µT , dok su vrijednosti polja podzemnih kablova direktno ispod bili oko100µT . Na udaljenostima od 30 metara, vrijednosti intenziteta polja nadzemnih vodovasu bila oko 4µT , a za podzemne kablove ispod 1µT .

Za vodove sa jednim trofaznim sistemom na stubu, značajno poništavanje se možepostići promjenom u “delta” konfiguraciju faza umjesto standardne konfiguracije sve fazehorizontalno u jednoj ravni. Takođe kao rezultat ima primicanje faznih provodnika, ali tosmanjuje sigurnost radnika u održavanju na vodovima. 

Page 128: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 128/178

 

128

Vanjska polja stubnih transformatora su malog intenziteta i opadaju vrlo brzo tako dapredstavaljaju mali izvor magnetnih polja. Pomenuto je zbog njihovog samog principarada a to je da se intenzitet rasipnog fluksa smanji na najmanju moguću mjeru.

Smanjivanje izloženosti EM poljima 

Postoje određeni uopšteni postupci i sugestije za smanjivanje nivoa električnih imagnetnih polja. Nabrojaćemo ove postupke, koje se koriste inače prije upotrebe tehnikaograničavanja polja:

-  odrediti izvore polja niske frekvencije-  koristiti svežnjeve kablova i uvrnute kablove za smanjenje stvaranja polja-  pozicionirati razvodne ormare (u postrojenju) i razvodne table daleko od više

korištenih prostorija-  pravilno izvesti uzemljenje postrojenja-  postaviti visoko opterećene instalacije dalje od više korištenog prostora-  izbjegavati razdvajanja faznog i nultog provodnika-  tehnika ograničavanja za smanjenje nivoa polja.

Tehnika ograničavanja podrazumijeva mjere da se polje oko područ ja koje se smatraosjetljivim preusmjeri ili da se polje zadrži u okvirima izvora koji ga proizvodi.

Slabljenje električnih i magnetnih polja

Zbog velike razlike u provodnosti, stavljanjem bilo koje uzemljene metalne površineizmeđu korisnika i izvora električnog polja poništiće se uticaj električnog polja. Metalnapovršina može biti na primjer bilo kakva metalna pletena ograda.

U opštem slučaju postoje dvije metoda za slabljenje magnetnih polja: tehnika aktivnogoklapanja i tehnika pasivnog oklapanja.

Tehnika pasivnog oklapanja polja je podjeljena na dva osnovna tipa u zavisnosti od

odabira materijala: feromagnetna i provodna. Oklop od feromagnetnog materijala jenapravljen od visoko permeabilnih materijala, posebno legure mumetal (sastav je 80%nikl, 15% željezo, sa dodacima bakra, molibdena ili hroma). Relativna permeabilnostiznosi od 350 000 do 500 000, u zavisnosti od sastava i procesa kaljenja. Materijal iliodvaja ili okružuje štićenika od izvora magnetnog polja. Svi materijali za oklapanje radetako da usmjere polja ka sebi. Zatvoreni oblici su najefektivniji za oklapanje.

Ograničavanja provodnim materijalima zavisi od gubitaka usljed vrtložnih struja koje seindukuju unutar provodnih materijala. Kada provodni materijal izložimo polju niskefrekvencije, u njemu se indukuju električne struje, koje teku u zatvorenim kružnimkonturama okomitim na smjer prostiranja polja. Prema Lencovom zakonu, oveindukovane struje se protive promjenama u polju koje ih indukuje, pa prema tomemagnetna polja koje proizvode vrtložne struje teže da ponište vanjska polja blizuprovodne površine, i time stvaraju efekat oklapanja. Često je efektivno mada skuporješenje oklapati polja višestrukim slojevima sastavljenim od visoko provodnihaluminijum/bakar listovima, te visoko permeabilnim mumetal limovima.

Praktično, efekat oklapanja zavisi od slijedećih uslova:

-  najgoreg predviđenog slučaja intenziteta magnetne indukcije i zemljinoggeomagnetnog polja na toj lokaciji

-  tipa materijala i osobina kao što su provodnost, permeabilnost, indukcija, izasićenje, koje su osobine debljine materijala

-  broja zaštitnih slojeva i razmaka između limova materijala i slojeva.

Oklapanje je više stvar prakse nego nauke, posebno kada se štite veoma velika područ ja

Page 129: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 129/178

 

129

i prostorije od većeg broja visoko intenzivnih izvora magnetnog polja.

Zaštita profesionalnog osoblja

Radnici koji rade u blizini provodnika pod naponom i opreme, su izloženiji na EMP negošira javnost. Profesionalna izloženost na EMP treba biti sprečena pridržavanjem nekihod sledećih mjera:

-  Identifikacija potencijalno opasnog izvora EM polja-  upotrebe lične opreme za monitoringa za vreme radnih aktivnosti-  pridržavanje dozvoljenog vremena izlaganju EM polju-  obuka radnika o opasnostima na izlaganja na EM polja-  postavljanje i označavanje sigurnih zona koja bi odvojila radne površine gde-  se očekuju povišen nivo EM polja.-  povećavanje razdaljine između izvora i radnika-  upotreba zaštitne opreme i dr.

Minimalna sigurna radna udaljenost za obučene radnike prema ICNIRP data je uslijedećoj tabeli:

Tabela 21

Naizmjenična struja – minimalna radna udaljenost obučenih radnikaOpseg napona (kV) (faza do faza ) Minimalna radna udaljenost (m)

2,1 - 15 0,615,1 - 35 0,7135,1 - 46 0,76

46,1 - 72,5 0,9172,6 - 121 1,01138 - 145 1,06

161 - 169 1,11230 - 242 1,5345 - 362500 - 552700 - 765

Za izbor adekvatne i ekonomi č ne mjere za zaštitu od nejonizuju ć ih zra č enjabudu ć eg postrojenja HE „Ulog“ neophodno je izvršiti mjerenje intenziteta EM poljaod strane ovlaštenog pravnog lica. Mjerenjem se utvr đ uje da li izmjerenevrijednosti zadovoljavaju uslove propisane važe ć im standardima.

Ta č ke mjerenja treba da imaju takve pozicije koje bi uzimale u obzir izlaganje

profesionalnog osoblja kao i šire javnosti. Za izlaganje profesionalnog osobljapresudan uticaj imaju izvori koji emituju zra č enje iz postrojenja, a za širu javnostizvori koje emituju planirani 10 i 110kV dalekovodi.

Ako se mjerenjem utvrdi da su prekora č ene dozvoljene vrijednosti, inspektor uMinistarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, Odsjek za zaštitu od zra č enja nare đ ujerekonstrukciju, smanjenje upotrebe ili prestanak rada izvora zra č enja.

Rekonstrukcija izvora EM polja obavlja se mjerama koje su tehni č ki i operativnomogu ć e i prihvatljive (ekonomi č ne), u roku od najviše godinu dana od danauru č ivanja rješenja kojim se nare đ uje rekonstrukcija izvora. Rekonstrukcijapodrazumjeva izvo đ enje neke od navedenih tehni č kih mjera zaštite.

Za elektroenergetske vodove (u ovom slu č aju 10 i 110kV) intenzitet EM polja koji

Page 130: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 130/178

 

130

poti č e od istih na podru č  ju za širu javnost ne smije prelaziti 10% od grani č nihnivoa na osnovnoj frekvenciji 50 Hz.

Polja niske frekvencije ne izazivaju jonizaciju u živim organizmima.

Page 131: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 131/178

 

131

2.2.5.1.7. Mjere za pra ć enje i utvr đ ivanje klimatskih promjena

U cilju očuvanja prirodnih resursa u gornjem slivu Neretve, zaštite od atmosferskih ihidroloških nepogoda i klimatskih ekstrema, a naročito suša, olujnih nepogoda, poplava,bujica, kao i blagovremene adaptacije na izmjenjene klimatske uslove, neophodno je

uspostaviti monitoring vremena i klime uspostavljanjem automatizovane meteorološke ihidrološke mreže stanica. Investitor je postavio jednu automatsku meterološku stanicuna lokalitetu Ulog, za potrebe hidrometerološkog monitoringa. U cilju kontinuitetahidrološkog monitoringa obnovljena je vodomjerna letva na profilu most u Ulogu.

Takođe je neophodno pri planiranju, projektovanju i izgradnji hidrotehničkih objekatauzeti u obzir ne samo opšte klimatske karakteristike, već  i navedene procjene promjenelokalne klime, kao i aspekte zagađivanja vazduha, koji u sinergetskom dejstvu, u znatnojmjeri mogu doprinijeti pogoršanju kvaliteta životne sredine, a time narušiti zdravljestanovništva, umanjiti raspoloživost resursa i nepovoljno uticati na proizvodnju hrane ivodosnabdijevanje.

Pri planiranju i upravljanju procesima proizvodnje u hidroenergetskom sistemu Ulog, kao

i praćenju njihovog uticaja na životnu sredinu, neophodno je pravovremeno raspolagati sdovoljnim obimom kvalitetnih meteoroloških podataka. U tom cilju neophodno jeunaprijediti monitoring vremena i klime uspostavljanjem automatizovane meteorološke ihidrološke mreže stanica.

U toku izrade ove Studije, kao i drugih studija u okviru ovog projekta, prikupljeni supodaci o broju i kategoriji meteoroloških stanica, o raspoloživoj opremi, kao i okadrovima u postojećoj mreži meteoroloških stanica.

Trenutno na područ ju gornjeg sliva rijeke Neretve, u okviru mreže meteoroloških stanicakoja je u nadležnosti Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske,nadležnog državnog organa za monitoring vremena, klime, voda i stanja životne sredine,funkcioniše samo meteorološka stanica Kalinovik. Ostale stanice svih kategorija(klimatološke i padavinske) su prekinule rad još početkom devedesetih godina prošlogvijeka.

Za potrebe monitoringa vremena i klime u gornjem slivu rijeke Neretve mogu se koristiti imeteorološke stanice sa šire teritorije koje su, za svoje potrebe, a u saradnji saRepubličkim hidrometeorološkim zavodom, uspostavile druge institucije, kao što suskupštine opština i Hidroelektrane Trebišnjica.

Da bi se prevazišlo sadašnje veoma nepovoljno stanje u pogledu broja, prostornograsporeda, opremljenosti i kadrovske osposobljenosti u mreži meteoroloških stanica,predlaže se da se u slivu gornje Neretve izvrši dopuna meteoroloških stanica dozahtijevane gustine, definišu i standardizuju programi za svaku kategoriju stanica, izvrši

obuka kadra i uspostavi sistem operativnog prikupljanja i obrade podataka. Pri tome jeneophodno voditi računa o specifičnim zahtjevima i potrebama elektroprivrede (posebnosu interesantni podaci o padavinama - intenzitet i trajanje, visina snježnog pokrivača isadržaj vode u snijegu), ali i o standardima koji treba da se ispoštuju u državnommeteorološkom osmatračkom sistemu, pa je za realizaciju ovih ciljeva neophodnoostvariti saradnju sa Republičkim hidrometeorološkim zavodom i time uspostaviti jedinstven hidro-meteorološki informacioni sistem koga bi sačinjavale:

1. Glavne-sinoptičke meteorološke stanice: Čemerno i Gacko:2. Klimatološke stanice:Kalinovik, Tjentište i Nevesinje;3. Automatske meteorološke stanice: Ulog i Bistrica II4. Hidrološke-limnigrafske stanice: Ulog;

Page 132: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 132/178

 

132

5. Hidrološke-vodomjerne stanice: 10 stanica po izboru;6. Padavinske stanice: 10 stanica na lokacijama dosadašnjih padavinskih

stanica iz mreže Republičkog hidrometeorološkog zavoda i na lokacijamaelektroprivrednih objekata.

Program rada stanica treba usaglasiti sa standardima Svjetske meteorološkeorganizacije i potreba korisnika. Na sinoptičkim stanicama se svakog sata vrše mjerenja iosmatranja pritiska, temperature, napona vodene pare, vjetra, oblačnosti, vidljivosti ipojava u trenutku nastanka i prestanka, dok se ekstremne vrijednosti temperature mjere jednom dnevno, a padavine dva puta. Mjerenja i osmatranja na klimatološkim stanicamase vrše u tri termina (07, 14 i 21 čas) po lokalnom vremenu. U tim terminima osmatrajuse temperatura, napon vodene pare, vjetar, oblačnost i pojave u trenutku nastanka iprestanka, dok se ekstremne vrijednosti temperature mjere jednom dnevno, a padavine jednom dnevno. Na padavinskim stanicama količina padavina se mjeri jednom dnevno, apojave se bilježe u trenutku kada su se javile i kada su prestale. Za potrebe praćenjauticaja na mikro i mezoklimatske karakteristike i praćenja indikatora klimatskih promjenana meteorološkim stanicama svih kategorija potrebno je uspostaviti program fenoloških

osmatranja.S obzirom da se proširenje mreža meteoroloških i hidroloških stanica izvodi prvenstvenoza potrebe elektroprivrede, neophodno je obezbijediti i dodatna mjerenja - registrovanjepadavina i mjerenja visine i gustine snijega.

Ovi podaci posebno treba da posluže za tačnije definisanje karakteristika padavina,posebno intenziteta jakih kiša kraćih trajanja na razmatranim prostorima i sadržaja vodeu snijegu. Ovi podaci su relevantni za određivanje hidrograma poplavnih talasa različitihpovratnih perioda i za procjenu rezerve vode u snegu.

Svi podaci treba da budu uključeni u hidrometeorološki informacioni sistem Republičkoghidrometeorološkog zavoda, odakle bi se distribuirali internim korisnicima.

2.2.5.1.8. Mjere za spre č avanje nanosa

Za radove zaštite akumulacije od zasipanja erozionim nanosom usvojen je konceptkoncentrisane zaštite. To znači da su svi radovi vezani za zaštitu akumulacije odzasipanja koncentrisani u samoj zoni akumulacije.

Predviđeno je da se koriste dvije vrste radova: građevinski i biološki.

Građevinski radovi su predviđeni u koritima bujičnih tokova koji su neposredne pritokeakumulacije, a biološki radovi u slivovima direktnih pritoka akumulacije.

Od građevinskih radova predviđene su: gabionske pregrade male korisne visine,rustikalne pregrade i konsolidacioni pojasevi. Ovi objekti su locirani u samim koritima i zaiste nije potrebno raditi nikakvu eksproprijaciju.

Što se tiče predloženih bioloških radova, a to su: sadnja u jame, sadnja na pleterima,introdukcija četinara, resurekcija sa introdukcijom može se reći da isti poboljšavajustanje postojećih šuma i nedvosmisleno sigurno je da će vlasnici šuma vrlo radoprihvatiti realizaciju bioloških radova u cilju zaštite akumulacije.

Napominjemo da se ne može reći da je akumulacija HE „Ulog“ ugrožena erozionimnanosom. Predložene radove zaštite od erozije i nanosa možemo smatrati radovima kojiće pozitivno uticati na unapređenje životne sredine.

Projektant „Energoprojekt“ iz Beograda je detaljno obradio uticaj erozije i nanosa nabuduću akumulaciju i sistem hidroelektrane Ulog sa prijedlogom mjera sprečavanja izaštite, u Idejnom projektu Knjiga 2 – podloge, sveska 4. U prilogu teksta prikazana

Page 133: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 133/178

 

133

 jekarta sa mjerama zaštite (Slika 21).

Page 134: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 134/178

 

Slika 21 Grafički prikaz predloženih mjera sprečavanja i zaštite od erozije i nanosa predmetnog područ ja

Page 135: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 135/178

 

135

2.2.5.1.9. Mjere za zaštitu pejzaža i ekosistema

Mjere za zaštitu pejsaža

Neophodno je naglasiti da pejzaž predstavlja specifičnu psihološku kategoriju koja se izražava

kroz sinergističke efekte kompletnog okruženja planiranog sistema objekta hidroelektrana.U cilju smanjenja ovog uticaja potrebno je voditi računa o vizuelnom uklapanju forme i kolorita,radi postizanja kompatibilnosti sa karakteristikama pejzaža.-  Po postavljanju cjevovoda neophodno je povećati kvantitet zeljastih biljaka da bi se

površinski slojevi vezali i spriječila erozija koristeći biljke iz šireg dijela ekosistema.Izgradnja hidrotehničkih objekata omogućava pristup veoma strmim terenima, kojim upravoizgradnja ovakvih objekata omogućava pristup. Na ovim površinama potrebno jeinterpolirati crni bor u značajnijim količinama.

-  Nakon izvršenih radova obavezno sprovesti mjere rekultivacije i sanacije terena.-  Eventualno hortikulturno uređenje lokacija izvesti kao slobodno neparkovsko uz

upotrebu isključivo autohtone flore.

-  Ukoliko se u toku rada otkrije prirodno dobro o nalazu obavijestiti Republički zavod zazaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske i preduzeti sve mjerekako se prirodno dobro ne bi oštetilo do dolaska ovlaštenog lica.

-  Definisati objekte, parametre i lokalitete za uspostavljanje dugotrajnog monitoringa uzneophodno uvažavanje nauke i struke. Potrebno je postaviti stalne fitocenološke ogledneplohe u svakoj od karakterističnih biljnih zajednica.

-  Sačuvati sve vrste koje su u kategoriji zaštićenih vrsta (endemične, rijetke i ugrožene).Endemični i rijetki oblici među vodenim i kopnenim organizmima predstavljaju baštinu kojojse mora posvetiti posebna pažnja. Ovi oblici moraju na duži period biti kontinuirano praćeniu toku izgradnje i rada akumulacije, kako bi se došlo do spoznaje o ponašanju prirodnihpopulacija u novonastalim uslovima. Može se samo pretpostaviti šta se dešava usljedpromjene fizičko-hemijskih karakteristika vode, a znati nakon detaljnih proučavanja.

Mjere za zaštitu ekosistema

Mjere za zaštitu ekosistema u fazi izgradnje:

Prilikom izvođenja planiranih radova treba strogo voditi računa da se što manje narušistabilnost ekosistema. Izvođenje radova treba obavljati pod nadzorom odgovarajućihstručnjaka kako bi se promjene u ekosistemu svele na što manju mjeru.

U fazi izgradnje će se dobiti velike količine kamena, zemljišta i drveta koje treba koristiti naovome ili na nekom drugom područ ju. Investitor je u sklopu prostorno planskedokumentacije predvidio površine za odlaganje građevinskog materijala i to : 

1. U neposrednoj blizini planiranog privrednog gradilišta zapremine od 107 000m3,površine cca 12 000m2. Lokacija odlaganja građevinskog materijala je prikazana naslici broj 22.

Page 136: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 136/178

 

136

Slika broj 22. Planirana lokacija D1 za odlaganje gra đ evinskog materijala s desne strane rijekeNeretve

2 Ostale dvije razmatrane lokacije su, takođe, prikazane na slijedećoj slici. Jedna je uPodenjaku sa zapreminom depoa od 75 000m3  a druga lokacija, je lokacija u blizininaselja Ljusići sa zapreminom depoa od 60 000m2. Ove lokacije su u neposrednoj blizinitrase tunela za postavljanje podzemnog cjevovoda sa lijeve strane rijeke Neretve .

Slika broj 23. Planirane lokacije D2 i D3 za odlaganje gra đ evinskog materijala sa lijeve stranerijeke Neretve

•  Zabranjuje se deponovanje bilo koje vrste otpada na predmetnoj lokaciji.•  Zbog ekstremnih nagiba zemljišta su podložna eroziji, tako da se pošumljavanja i

konverzije postojećih niskih šuma smatraju kao jedan od prioriteta uređenjaposmatranog prostora, naročito ako se ima u vidu potreba zaštite vodotoka od nanosa u

kontekstu planirane izgradnje hidroelektrane.

Trasa tunela 

Tok rijeke Neretve

Page 137: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 137/178

 

137

•  Ukoliko se desi havarija-isticanje goriva, ulja ili drugih opasnih materija u zemljište, ovepovršine se moraju sanirati skidanjem zagađenog sloja, zamjenom novim slojem iozelenjavanjm. 

•  Vodozahvat izgraditi tako da ne bude ugrožen ekološki prihvatljivi minimalni protok vode

koji će omogućiti obavljanje normalne funkcije vodenih organizama uz normalnureprodukciju i održavanje biološke raznovrsnosti vodotoka nizvodno od brane, a samimtim i postojećeg ekosistema. Urediti obale rijeke Neretve radi uklapanja objekta uokruženje.

Mjere zaštite koje se trebaju sprovoditi u toku eksploatacije objekta su:

-  Nakon izvršenih radova obavezno sprovesti mjere rekultivacije i sanacije terena-  Održavati ekološki prihvatljiv minimum protoka vode od 0,52 m3 /s.-  Eventualno hortikulturno uređenje lokacija izvesti kao slobodno neparkovsko uz upotrebu

isključivo autohtone flore-  Za potrebe vodenih organizama potrebno je kontrolisati kvalitet rijeke Neretve prema

definisanom monitorogu (Poglavlje 2.6)-  Kontinuirano pratiti kopnene i vodene vrste koje su u kategoriji zaštićenih vrsta (endemične,

rijetke i ugrožene) jer one predstavljaju baštinu kojoj se treba posvetiti posebna pažnja. Ovioblici moraju na duži period biti kontinuirano praćeni u toku izgradnje i rada hidroelektranekako bi se došlo do spoznaje o ponašanju prirodnih populacija u novonastalim uslovima.Može se samo pretpostaviti šta se dešava usljed promjene fizičko-hemijskih karakteristikavode, a znati nakon detaljnih proučavanja.

Mjere za zaštitu zemljišta

Navedene mjere zaštite vazduha i voda koje se odnose na sakupljanje i kanalisanje otpadnih ioborinskih voda sa manipulativnih platoa, mjera koje su preduzete za skladištenje i korištenjenaftnih derivata, su ujedno i mjere za zaštitu zemljišta.

U procesu eksploatacije postojećeg objekata ovakve namjene, potrebno je predvidjeti sistemsakupljanja otpada kao prve karike u procesu upravljanja otpadom.

Poželjno je predvidjeti razdvajanje otpada, naročito otpadnih frakcija koje su najzastupljenije uodnosu na cijelu količinu otpada koji se produkuje u toku rada, a mogu poslužiti kao korisnesekundarne sirovine.

Na odgovarajućim mjestima potrebno je postaviti kontejnere zatvorenog tipa za prikupljanjekomunalnog otpada.

Potrebno je takođe, odrediti način čuvanja i skladištenja goriva, maziva i ulja, odnosnodeponovanja starog ulja i maziva (na terenu je uobičajena praksa skladištenja istih u buradimana otvorenom prostoru ili pak u poluukopanim trapovima).

Burad koja se primjenjuju za čuvanje goriva treba da su od pocinkovanog čeličnog lima,zavarene konstrukcije i sa po dva čelična obruča radi zaštite prilikom premještanja, utovara iistovara.

Čuvanje benzina u buradima vrši se obično na slijedeći način:

  na otvorenom prostoru, pod „vedrim nebom“ (privremeno),  na otvorenom prostoru, pod nadstrešnicom (privremeno),  u naročitim podrumima (trapovima) za gorivo,  u zgradama obezbjeđenim od požara sa lakim krovom.

U slučaju čuvanja goriva, ulja i maziva u trapovima, pod unutrašnjosti trapa treba da je takav dase isključuje mogućnost stvaranja iskri prilikom pokretanja i pomjeranja buradi. Pod ne smije da

upija produkte nastale eventualnim curenjem iz buradi i treba da je od vatrostalnog materijala.

Page 138: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 138/178

 

138

Zapremina (kapacitet) takvih podzemnih trapova je obično do oko 5 000 kg.

Manipulativni plato u krugu hidroelektrane potrebno je asfaltirati tako da je spriječenoprocurivanje nafte i njenih derivata u zemljište, iscurjele iz motornih vozila koja se kreću u kruguhidroelektrane.

2.2.5.2. Mjere koje se preduzimaju u slučaju nesreća većih razmjera

Mjere koje se preduzimaju u slučaju nesreća većih razmjera kao osnovne, degradacijskeposljedice u očuvanju ekosistema rijeke Neretve mogu da se pojave neadekvatna poribljavanja,unošenje novih akvatičnih vrsta, unošenja alohtonih riba i riblje mlađi koja je virusno, bakterijskiili nametnički zaražena. Pored toga moguće posljedice na ekosistem su narušavanje kvalitatavazduha, u širem regionu i kvaliteta vode buduće akumulacije. Zakonskim mjerama predviđeno je da se introdukcija ribljih vrsta koje se unose vrši kontinuirano, pod kontrolom naučno stručneustanove koja propisuje uzrast, vrstu i količinu ribe kojom se poribljuje. Zakon o veterinarstvupredviđa da introdukovane vrste imaju zadovoljavajuće ateste o zdravstvenom stanju.

Napominjemo da je nemoguće preuzeti ribu i njome poribiti Neretvu, bez prethodno pribavljenogpotrebnog dokumenta o zdravstvenoj ispravnosti kategorija ribe. Ekološki inspektor kontrolisaćesprovođenje Zakona o zaštiti životne sredine. Isti inspektorat reagovaće i predložiće adekvatnemjere koje se preduzimaju u slučaju velikih razmjera.

Obzirom da izgradnja hidroelektrane predviđa formiranje akumulacije, potrebno je da se dajuinstrukcije u slučaju eventualnih nesreća ili havarije. Tu se prije svega misli na aktivnosti koje suneophodne u slučaju nepredviđenih i nepovoljnih posljedica koje bi mogle ugroziti branu, a ovemjere bi trebale spriječiti ili ublažiti posljedice.

Da bi se kontinuirano pratile sve promjene koje mogu da ugroze stabilnost brane i akumulacijepotrebno je organizovati službu koja će voditi dnevnik osmatranja i po potrebi vršiti analizu iinterpretaciju parametara koji se prate.

Na terenu je potrebno da se odredi granica visokih voda i poplavnog talasa, a ove podatke jepotrebno dostaviti Štabu civilne zaštite, kao i Opštinama koje su eventualno ugrožene. Sistemosmatranja i obavještavanja je u nadležnosti opštinskog organa kojeg odredi uprava i ovimsistemom je potrebno da bude pokriveno cijelo područ je poplavnog talasa.

Na pregradnom mjestu je potrebno obezbijediti sistem uzbunjivanja (alarm ili sirena) koji ćeimati za svrhu brzo alarmiranje stanovništa u okolini brane. Obavještavanje stanovništa upodruč ju poplavnog talasa je u nadležnosti opštinskog centra (’’Sl. List SR BIH’’, 3/84).

Vanredne prilike su takve situacije kada može doći do moguće havarije a mjere koje treba ovoda preduprijede su mjere pripravnosti i mjere uzbunjivanja.

Mjere pripravnosti se uvode u slučajevima kada:-  Doticaj u akumulaciju kod maksimalne kote uspora se približava vrijednosti maksimalne

propusne moći evakuacionih organa, sa tendencijom daljeg rasta;-  Horizontalna pomjeranja krune betonske brane pređu maksimalnu opažanu ili propusnu

vrijednost;-  Postoji opasnost po akumulaciju ili branu od klizanja obala;- Zatvarač na nekom od evakuacionih organa ne funkcioniše;- U slučaju naglog porasta filtracije na mjernim mjestima ili ako se voda koja se filtrira zamuti;- Podaci koji su prikupljeni osmatranjem i kontrolom izađu izvan granica propisanih projektom

tehničkog osmatranja;-  Služba tehničkog osmatranja brane utvrdi pregledom, nakon zemljotresa ili drugih

nepredviđenih pojava, promjene koje mogu ugroziti stabilnost brane i oslonca;

Page 139: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 139/178

 

139

-  Kvarovi na cjevovodu ili na nekom od ostalih hidrotehničkih objekata koji mogu ugrozitinizvodno područ je;

- Služba tehničkog osmatranja, ili stručni tim za interpretaciju ocjeni da je to potrebno;

U ovim slučajevima formira se Štab pripravnosti koji stalno prati i daje ocjene stepenaopasnosti, određuje režim rada hidroelektrane, dostavlja izvještaje Opštinskom centruobavještavanja.

Mjere uzbunjivanja preduzimaju se u slučajevima:-  nivo vode u akumulaciji dostigne katastrofalnu ili maksimalnu kotu uspora sa

tendencijom daljeg porasta;-  stručni tim za interpretaciju ocjeni da je to neophodno;-  količina i boja vode koja prolazi kroz branu ukazuje da se radi o lomu;-  kvar na cjevovodu uslovljava iseljavanje na nizvodnom područ ju;

U slučaju iznenadne situacije, npr. zemljotres ili slično, vođa smjene je dužan da uspostavi vezusa upravnikom elektrane ili nekim drugim odgovornim licem i u tom slučaju potrebno je poslati

zahtjev za uzbunjivanje, a ako se smatra da je situacija takva da može da ugrozi stanovništvo.Na osnovu mjerenja i opažanja stanje ugroženosti možemo podijeliti na 4 stepena:

I interno - kada mjerenja pređu granicu maksimalnih mjerenja u zadnje 3 godine;II interna pripravnost - kada se primjete pomjeranja krune brane veća od maksimalno

opaženih vrijednosti, kada se primjeti porast filtracije u kontrolnim uređajima, kada seutvrdi zemljotres, kada se pojave odroni i klizišta u akumulaciji, kada se pojave novamjesta procurivanja;

III opšta pripravnost - kada komisija koja je sazvana za Drugi stepen ocijeni da trebaoglasiti opštu pripravnost, ratni uslovi;

IV opšta uzbuna - kada ekipa stručnjaka za Treći stepen ocijeni da su pojave na branitakve da može doći do rušenja brane.

Mjere za zaštitu kulturno istorijskog naslje đ a

U slučaju iskopa i izgradnje arheološke ostatake prijaviti Zavodu za zaštitu kulturno istorijskog iprirodnog nasljeđa RS i preduzeti sve mjere kako bi se na adekvatan način pristupilo zaštitinovonađenih arheoloških znamenitosti.

Takođe, u slučaju iskopa i izgradnje nailaskom na prirodno dobro koje je geološko-paleontološko ili minerološko-petrogradskog porijekla, a za koje se pretpostavlja da imasvojstvo spomenika prirode, obavijestiti Zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnognasljeđa Republike Srpske.

Page 140: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 140/178

 

140

2.2.5.3. Planovi i tehnička rješenja zaštite životne sredine (reciklaža, tretman idispozicija otpadnih materijala, rekultivacija, sanacija)

2.2.5.3.1. Tehni č ke mjere zaštite u toku izgradnje

Izgradnja HE Ulog na rijeci Neretvi, pored opštih pozitivnih uticaja proizvodnje električneenergije iz obnovljivih izvora energije, može doprinijeti pojavi negativnih posljedica po životnusredinu. Stoga je u postupku projektovanja sistema neophodno postići kompromis izmeđuekonomskog razvoja područ ja i trajnog gubitka prirodnih resursa, t.j. iznalaženje trajnog rješenjakojim se eliminišu ili dovoljno ublažavaju negativni, a povećavaju pozitivni efekti po životnusredinu.

Tehničke mjere zaštite koje treba preduzeti u toku izgradnje su:

Za vrijeme izvođenja radova, kao i kasnije u radnom vijeku eksploatacije objekta, potrebno je uskladu sa mogućim očekivanim promjenama sprovesti odgovarajuće mjere eliminisanja iliublažavanja negativnih ekoloških uticaja zbog zaštite čovjeka i njegove životne sredine. U ciljupostizanja kontrole nad aktivnostima, koje mogu za rezultat imati narušavanje životnesredine, neophodno je uspostaviti adekvatnu organizaciju gradilišta na način kako topropisuje Zakon o inspekcijama RS (Službeni Glasnik RS 32/01; 113/05; 1/08).

Poslije završenih radova, sve privremene objekte, pozajmišta, predmete i materijale sapovršina korišćenih za potrebe gradilišta treba ukloniti i te površine izravnati i dovesti uprvobitno stanje. Nakon izvršenih radova obavezno sprovesti mjere rekultivacije isanacije terena.  Imajući u vidu da će se projektovani sistem izvoditi u prirodnomneporemećenom ambijentu, preporuka je da se preduzmu sve aktivnosti koje bi doprinijelevizuelnom poboljšanju pejzaža. Višak iskopanog materijala od kopanja tunela, završenogzatrpavanja oko i duž objekta će se koristiti kao agregat za beton dok će se višak odlagati

na već definisanim površinama.Lokacije za odlaganje iskopanog materijala moraju biti samo privremenog karaktera, anakon njene upotrebe lokacije dovesti u prvobitan izgled sa korišćenjem autohtonog bilja idrveća. Izbjegavati deponovanje bilo koje vrste otpada na predmetnoj lokaciji.

Pri izgradnji pristupnih puteva voditi računa o najmanjem narušavanju izgleda okoline.

Korišćenu mehanizaciju je potrebno kontinuirano kontrolisati i održavati, kako bi se smanjilaopasnost od akcidentnih izlivanja naftnih derivata. Garaže i površine na kojima se parkirajuvozila moraju da imaju sisteme za prikupljanje otpadnih i kišnih voda, sa odgovarajućimseparatorom i taložnikom. Njihovo pražnjenje obezbijediti u saradnji sa nadležnom komunalnomslužbom.

Preduzeti mjere za očuvanje rječnog korita u smislu neodronjavanja iskopanog materijala.2.2.5.3.2. Tehni č ke mjere zaštite u toku eksploatacije (reciklaža, tretman i dispozicijaotpadnih materijala, rekultivacija, sanacija)

Kako bi se obezbijedili uslovi za zaštitu životne sredine, u toku eksploatacije je potrebnopreduzeti slijedeće mjere:

  Po postavljanju cjevovoda, na nadzemnom dijelu, neophodno je povećati kvantitetzeljastih biljaka, da bi se površinski slojevi vezali i spriječila erozija koristeći biljke iz širegdijela ekosistema;

  Obezbijediti uslove za zaštitu akumulacije usljed mogućeg odlaganja smeća;

Page 141: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 141/178

 

141

  Izgradnja bujičarskih pregrada za zadržavanje vučenog nanosa koje imaju višestrukekorisno dejstvo, a najvažnije koristi su:

- zadržavanje vučenog nanosa,

- smanjenje pada prirodnog korita i samim tim smanjenje transportne sposobnostikorita za pronos vučenog nanosa,

- stabilizacija korita i obala na sektoru uzvodno od pregrade, na dužini koja zavisi odvisine pregrade i pada dna korita vodotoka.

Pregrade bi morale da se grade u glavnom koritu rijeke Neretve, na dionici uzvodno odpregrade, kao i u koritima pritoka.

  Sanacija sipara na padinama rijeke Neretve i njenih pritoka.:

- izgradnjom podužnih građevina, potpornih zidova, da bi se sprečilo stalnopotkopavanje njihove osnove od strane vode,

- terasiranjem sipara i stvaranja uslova za njihovo postepeno pokrivanje vegetacijom.  Izgradnja obaloutvrda na ugroženim lokalitetima od fluvijalne erozije (Prilikom nailaska

poplavnih talasa dolazi do potkopavanja dna i obala korita i to takođe predstavlja velikiizvor nanosa). Obaloutvrde mogu biti od kamena u cementnom malteru, betona ili odpriručnog materijala (kamen, drvo) na mjestima gde je udar vode slabiji. 

  Ispod transformatorskog postrojenja mašinske zgrade, kao i ispod turbine izgraditinepropusne tankvane, uljne bazene zapremine dovoljne da mogu primiti sve eventualnoiscurjelo turbinsko ili izolaciono ulje iz sistema mašinske zgrade

  Prilikom izvođenja planiranih radova treba strogo voditi računa da se ne naruši stabilnostterena, kako u toku izgradnje, tako i u toku eksploatacije objekta. U toku neophodnesječe vegetacije obezbijediti prisustvo stručnog lica radi što manje uzurpacije okolnogprostora na tom objektu.

  Investitor je obavezan donijeti interni Plan upravljanja otpadom, prema odredbamaZakona o upravljanju otpadom (Sl. glasnik. RS br. 53/02) u kojem je definisanoupravljanje otpadom. U cilju sprečavanja nastajanja otpada, kao i pravilnog tretmana sanastalim otpadom, potrebno je preduzeti sve radnje i postupke koji su regulisaniZakonom o upravljanju otpadom (Sl. glasnik. RS br. 53/02).

Page 142: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 142/178

 

142

2.2.5.4. Druge mjere koje mogu uticati na sprečavanje ili smanjivanje štetnihuticaja na životnu sredinu

Radi lakšeg praćenja predloženih mjera za monitoring proizvodnje, nastanka otpada i emisijapredlaže se kao dobra praksa vođenje evidencije o primjenjenim procedurama prema tabeli broj22.

Tabela br. 22

Opis mjere UčestalostVoditi zapise o obuci i podizanju svijestizaposlenih o unapređenju radnih procedurau cilju prevencije zagađenja i akcidentnihsituacija

Dva puta godišnje

Voditi dnevnik u koji se upisuju podaci

važni za rad hidroelektraneSastavni dio treba biti izveštaj o preduzetimmjerama po zahtjevima iz ekološke dozvolei eventualno po zahtjevima inspekcije zazaštitu životne sredine i vodoprivredneinspekcije.

Mjesečno i godišnje

Nadzirati i voditi zapis o provođenjuprograma poribljavanja Dva puta godišnje

Nadzirati i voditi zapis o provođenjutehničkih mjera za zaštitu od nanosa Jednom godišnje

Redovno nadzirati aktivnosti na minimizacijinastajanja svih otpadnih tokova na lokaciji.Mjeriti, vršiti analize kvantitativno-kvalitativnih podataka

Jednom godišnje

Napraviti sumarni izveštaj o svimprethodno navedenim mjerama zamonitoring proizvodnje, nastanka otpada iemisije.

Jednom godišnje

Na č in izvještavanja o rezultatima izvršenja mjera

Za interne potrebe Koncesionara HE „Ulog“ d.o.o. iz Kalinovika predlaže se izrada planakontrole značajnih aspekata na životnu sredinu gdje bi se evidentirali tekući problemi, uticaji imjere za njihovo uklanjanje odnosno smanjenje. Taj dokument bi predstavljao dobar osnov kao

baza za izvještavanje o rezultatima izvršenja mjera po ekološkoj dozvoli.  Iz takvog dokumenta treba selekcijom pripremiti dokumente koji će u šestomjesečnim, odnosnogodišnjim razmacima omogućiti i relevantnim službama Opštine i Ministarstva dati uvid urealizaciju predviđenih mjera.

Rezimirano treba izvještavanje bazirati na pripremljenim planovima i podesiti ih za tri nivoa:

-  HE „Ulog“ d.o.o. iz Kalinovika-  Opština-  Ministarstvo,

sa naglaskom poštovanja predviđene dinamike i njegovanja partnerstva.

Page 143: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 143/178

 

143

2.2.6. Specifikacija i opis mjera za praćenje uticajana životnu sredinu u toku i nakon realizacijeprojekta

Page 144: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 144/178

 

144

Mjere navedene u prethodnom poglavlju razvrstane su po identifikovanim aspektima životnesredine. U daljem dijelu teksta dat je pregled praćenja realizacije predloženih mjera u faziizgradnje i fazi rada objekta kroz monitoring plan.

2.2.6.1. Prikaz stanja životne sredine prije puštanja objekta u rad na lokacijamagdje se očekuje uticaj na životnu sredinu

Prikaz stanja životne sredine gdje se očekuje uticaj je detaljno opisan u poglavlju 2, pod tačkom2.1.7; 2.1.8; 2.1.9; 2.2.5; 2.2.6; 2.2.7)

Promjene se očekuju u kopnenim ekosistemima, za vrijeme građevinskih radova, na mjestimagradnje mašinske kućice, pregradnog mjesta, pristupnih puteva, probijanja tunela, mjestupredviđenom za izgradnju privrednog naselja i mjestu predviđenom za izgradnju građevinskognaselja.

U toku rada hidroelektrane očekuju se promjene u vodenom ekosistemimu usljed promjenafizičko-hemijskih, hidromorfoloških i bioloških karakteristika rijeke. Detaljan opis očekivanihuticaja je dat u naprijed naznačenom poglavlju sa tačkama.

2.2.6.2. Parametri na osnovu kojih se mogu utvrditi štetni uticaji na životnusredinu

Nakon definisanja mogućih uticaja na životnu sredinu i predloženih zaštitnih mjera izrađuje semonitoring plan. Ovaj program će kontrolisati uticaj hidroelektrane na životnu sredinu kao ifunkcionisanje predloženih zaštitnih mjera.

Program praćenja stanja životne sredine treba da bude implementiran za sve aspekte životne

sredine gdje se očekuje stepen uticaja.Pregrada (Nedavić) spada u velike brane (prema definiciji ICOLD-a, velike brane su sve branevisine preko 15), te važe pravila za koncipiranje sistema praćenja uobičajena za ove objekte.Ipak, treba napomenuti da predmetna pregrada, svojim karakteristikama i performansama(visina brane, neznatna zapremina ”akumulacije”, morfologija terena uzvodno i nizvodno odpregrade i dr.) značajno relativizuju svoj uticaj na okruženje, odnosno neznatno ga mijenjaju uodnosu na prirodno stanje.

Na osnovu dosadašnjih iskustava u pogledu monitoringa postavljeni su slijedeći opšti kriterijumi:

• praćenje se mora shvatiti kao dugotrajan proces,• praćenje mora da bude kontinuiran proces,• praćenje treba da bude racionalno i u svakoj fazi optimalno,

• praćenje mora da bude aktuelno,• praćenje mora, od faze projektovanja do ugrađivanja instrumenata i opreme, da budepovjereno kvalifikovanom kadru; mjerenja, obrada podataka dobijenih mjerenjima i interpretacijaimaju svojih specifičnosti i zahtijevaju specijalizovan kadar.

Iz gore navedenih kriterijuma proizilaze slijedeće karakteristike koje sistem za monitoring morada ispuni:

• za praćenje se moraju birati takve metode, instrumenti i oprema koji mogu da obezbijedepouzdanost podataka za dug vremenski period (izabrane metode i oprema moraju ispravnofunkcionisati u prilično surovim vremenskim uslovima);

• u okviru preduzeća u čijoj je nadležnosti HE, mora biti organizovana služba praćenja;

Page 145: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 145/178

 

145

• izbor instrumenata i opreme treba da bude skoncentrisan na bitne elemente objekta sa ciljemda se kroz mjerenja mogu dobiti upotrebljivi podaci koji se mogu interpretirati; režim mjerenjatreba da bude adaptibilan;

• primjena metoda koje omogućavaju brzu i laku obradu podataka (automatizacija mjerenja,prenosa, arhiviranja, obrade podataka).

Osnovni zadaci:

• da u periodu građenja obezbjeđuje pouzdane podatke koji će omogućiti kontrolu efekatauticaja koji se u toku građenja ispoljavaju kao i kontrolu ispravnosti rada ugrađenih instrumenatai opreme;

• da u periodu probnog rada objekta obezbijedi dovoljan fond pouzdanih podataka za kontrolustanja i ponašanja brane i drugih objekata HE “Ulog” do nivoa utvrđivanja njihove neposrednebezbjednosti;

• da, naročito u prvim godinama eksploatacije, obezbijedi pouzdane podatke koji će omogućiti

verifikaciju Projekta HE i to prije svega verifikaciju projektnih kriterijuma, tehničkih uslova ipostupaka građenja;

• da u toku cijelog eksploatacionog perioda obezbjeđuje pouzdane informacije o ponašanjuobjekta i to do nivoa potrebnog za upravljanje bezbjednošću i energetskim potencijalom voda, i

• da omogući blagovremeno otkrivanje negativnih pojava i anomalija koje neposredno neugrožavaju bezbjednost, ali je njihovo pravovremeno otklanjanje vrlo bitno radi sprečavanjavećih šteta.

Generalno, vrste predviđenih praćenja koja treba sprovoditi na objekte predmetne HE su:

• meteorološka praćenja,• hidrološka praćenja,• fizičko hemijska i biološka ispitivanja vode• praćenje kvaliteta vazduha• praćenja buke• praćenje ekosistema lokacije• hidrogeološka praćenja,• praćenja pomjeranja, napona i deformacija,• geodetska praćenja,• praćenja ispuštanja (zahvatanja) vode iz ”akumulacija”• vizuelna praćenja,• kontrola hidromašinske, elektroopreme i instalacija,• seizmička praćenja.

Detaljan fond i asortiman nabrojanih vrsta praćenja, sa preciznom specifikacijom aktivnosti,opreme, režimom praćenja, procjenom koštanja i ostalim potrebnim elementima daće se unarednim fazama projekta-procjene.

Obzirom na prirodu tehnološkog procesa koji se odvija u okviru kompleksa predmetnehidroelektrane, te značaja samog objekta, predviđene mjere planirane za monitoringhidroelektrane, te elemenata životne sredine prikazane su u Tabeli 23.

Page 146: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 146/178

 

146

Tabela br.23. Monitoring plan

PREDMETMONITORINGA

Parametarkoji seosmatra

Mjestovršenjamonitoringa

Vrijeme inačin vršenjamonitoringa,

Razlog zbogčega sevršimonitoringodređenogparametra

Kvalitet vazduha

Praćenje osnovnihparametara zautvrđivanje kvaliteta

vazduha predmetnogpodruč ja -premaPravilniku o graničnimvrijednostimakvaliteta vazduhaSl.Gl.RS broj 39/05

U okviru poslovnihparcela – izvođenjagrađevinskih radova

-Prije izgradnje,-u toku izgradnje-nakon izgradnje,povremeno – u

skladu saPravilnikom omonitoringuemisijazagađujućihmaterija uvazduh (Sl.Gl.39/05)

- Utvrđivanjekvaliteta vazduhaprije izgradnje,

- utvrđivanjekvaliteta vazduha ufazi izgradnje- utvrđivanjekvaliteta vazduhanakon izgradnje

Kvalitet vode

Fizičko -hemijski ibiološkiparametri(osnovnipokazateljikvalitetavode)

Središnji i nizvodnidio uspora, kao iposlije pregradnogmjesta.

-Prije izgradnje,-Jednom u tokuizgradnje,-U fazi radahidroelektranečetiri putau toku godine radi

utvrđivanjafizičko hemijskihparametara.Tri puta godišnjeradiutvrđivanja ipraćenjabiološkihkarakteristikarijeke Neretve- nakonizgradnjehidroelektraneJednom godišnje u

skladu saPravilnikom(Sl.gl.68/01)

-utvrđivanje‘’nultog stanja’’

-određivanjeuticajagrađevinskihradova naukupan kvalitetrijeke Neretve,

-određivanjeukupnog kvalitetarijekeNeretve nakonizgradnje

Hidrometerološkamjerenja

Mjerenje vodostaja,temperature vode,temperaturevazduha na licubrane, vlažnosti,mjerenje padavina,mjerenjesuspendovanog

nanosa

Na limnigrafskojstanici napregradnom profilubrane

Pluviografska stanicau centralnom dijeluslivaUređen mjerni profilnizvodno od

pregradnogmjesta

Svi parametri semjerednevno semmjerenjasuspendovanognanosa koji semjeri jednom godišnje

-uticaj usporana stanje brane

-kontrolaispuštanjapropisanjabiološkogminimuma

-uticaj na

klimatskepromjene u okolini

Page 147: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 147/178

 

147

PREDMETMONITORINGA

Parametarkoji seosmatra

Mjestovršenjamonitoringa

Vrijeme inačin vršenjamonitoringa,

Razlog zbog

čega sevršimonitoringodređenogparametra

Ihtiofauna  (naseljeriba) i akvatičnezajednice vode –biotski monitoring(organizmi dna –bentos), organizmipovršine vode nagranici premaatmosferskom

ekosistemu -neuston,organizmi površinskihslojeva vode -plankton, organizmisa dobro razvijenimorganima za kretanjakroz vodu - nekton).

Praćenje kvalitativnogi kvantitativnog

sastava populacijepotočne pastrmke,organizama dna –

bentos, organizamaživotnih zajednicaneuston, plankton,

nekton i makrofitskavegetacija vode.

Praćenjezdravstvenog stanja

ihtiofaune.

Pribransko područ jeHE, središnji i uzvodni

dio HE, riječni tokNeretve prije i poslije

akumulacionog jezera.

Prije, u toku inakon izgradnjeHE Ulog. Uzorci

životnih zajednicavode biće uzetereprezentativnimprobama, a zatim

laboratorijskiodređeni, uz

pomoć„ ključeva“za“ određivanje

sistematikepripadnosti

životinja raznihsistematskihkategorija.

Određivanjeveličine populacijepo jedinici prostora

ekosistema.

Radi komparacijepostojećeg stanja

ekosistema sastanjam

ekosistema prijeizgradnje HE Ulog i

mogućihantropogenih

uticaja i intervencijau smislu

introdukcije novihvrsta i

uspostavljanjakvalitetnog stanja

ekosistema saveoma dobrim

karakteristikama.

Lovna divljač, ptice iostale terestričneživotne zajednice

ekosistema Ulog,posebno životnezajednice pojedinihsistematskihkategorija kičmenjaka(Amphibia  -vodozemci, Reptilia gmizavci, Aves  –ptice i Mammalia-sisari)

Karakteristične vrstepojedinih sistematskihkategorija, posebno

lovne divljači

Područ je budućegakumulacionog jezera,

priobalni region,područ je na granici sa

šumskim ekosistemom – ekoton, šumskiekosistem

Standardnaistraživanja

populacija životinjai ptica u

konsultacijama saspecijalistimalovne divljači,faunistima,

ornitolozima kojiproučavaju ptice iistraživačima iz

svih oblastiproučavanja

inverterbrata iverterbrata. Pored

toga bićeupotrijebljena (kao

istraživačka

metoda) i anketameđu lovcima utom područ ju

Monitoring se vrširadi utvrđivanja

postojećegstanjaekosistema,

stanja faune prije inakon izgradnje HEUlog i

komparativnogpraćenja abiotskih i

biotskihkarakteristika.

Pored sistematskepripadnosti biće

utvrđenkvantitativni sastav

 – brojnostpopulacija lovne

divljači, po jedinici

površineekosistema

Page 148: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 148/178

 

148

2.2.6.3. Mjesta, način i učestalost mjerenja utvrđenih parametara

Izvršena istraživanja, mjerenja kao i Zakon Republike Srpske koji to propisuje, su pokazali da jepotrebno uspostaviti monitoring svih segmenata životne sredine koji mogu biti narušeni tokomizvođenja radova, kao i u toku eksploatacije, radi postizanja visokog nivoa zaštite životnesredine u cjelini.

Cilj monitoringa je da se utvrdi efikasnost predvi đ enih preventivnih mjera ublažavanjanegativnih uticaja na kvalitet životne sredine, kao i da se identifikuje svaka promjena unovonastaloj životnoj sredini. Globalno sagledavaju ć i uticaje isti č emo potrebu za njihovokontinuirano pra ć enje, a u svrhu zaštite č oveka od mogu ć eg kumulativnog efektaposmatraju ć i šire podru č  je sa pretpostavkom izgradnje i drugih hidroelektrana.

Mjesta, način i učestalost mjerenja utvrđenih parametara su data u tački 2.6.2 pod nazivom

monitoring plan koji će biti sastavni dio ekološke dozvole.

Page 149: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 149/178

 

149

2.2.7. Pregled glavnih alternativa koje je nosilacprojekta razmatrao i navođenje razloga zaizabrano rješenje s obzirom na uticaje naživotnu sredinu

Page 150: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 150/178

 

150

Sva razmatrana varijantna rješenja HE Ulog prikazana su u Knjizi 3 Idejnog projekta: Izborosnovnih veličina Idejnog rešenja HE Ulog.

U nastavku se daje kratak pregled razmatranih varijantnih rešenja s aspekta uticaja na životnusredinu:

a) Izbor energetskog korišćenja rijeke Neretve od naselja Ulog do entitetske granice

Razmatrano je korišćenje ovog dijela toka Neretve (na koji Koncesionar raspolaže pravomkorišćenja) u dvije varijante: sa jednom energetskom stepenicom (HE Ulog) ili dvije energetskestepenice (HE Ulog i HE Grad).

Energetsko korišćenje razmatranog dijela toka Neretve sa jednom energetskom stepenicomostvaruje se izgradnjom brane na profilu Nedavić  i formiranju akumulacije HE Ulog. Osnovniobjekti HE Ulog su:

•  Lučna brana na profilu Nedavić, građevinske visine 53 m,•  Akumulacija Nedavić  sa KNU= 641,00 mnm ostvaruje se ukupna zapremina

akumulacionog prostora od 6,44x106

m3

,•  Derivacioni tunel dužine 2.509 m, potkovičastog oblika površine 16,50 m2,•  Vodostan prečnika 9,00 m,•  Cjevovod pod pritiskom dužine 163 m, prečnika 3,0 m,•  Mašinska zgrada sa dva proizvodna agregata istih karakteristika. Instalisani proticaj HE

Ulog je 35 m3  a instalisana snaga je 34,40 MW. Mašinska zgrada je locirana narastojanju od 130 m uzvodno od entitetske granice. Kota donje voda HE Ulog je na521,00 mnm i ostvaruje se prokopavanjem rječnog korita nizvodno od mašinske zgrade

Energetsko korišćenje razmatranog poteza Neretve sa dvije energetske stepenice ostvaruje seizgradnjom uzvodnog postrojenja HE Ulog i nizvodnog HE Grad. Nizvodno postrojenje (HEGrad) sastoji se od slijedećih objekata:

•  Lučne brane na profilu Grad. Ovaj pregradni profil je lociran oko 600 m uzvodno odentitetske granice. Građevinska visina lučne brane Grad je 43,0 m,

•  Akumulacija Grad sa KNU= 570 mnm ostvaruje se ukupna zapremina akumulacionogprostora od 0,90x106 m3,

•  Cjevovoda pod pritiskom dužine 424 m, prečnika 3,0 m,•  Jedan proizvodni agregat HE Grad smješten je u mašinskoj zgradi HE Ulog. Instalisani

proticaj HE Grad je 8,00 m3 a instalisana snaga 3,20 MW.

Na osnovu izvršene ekonomsko-ekološke analize varijantnih rješenja energetskog korišćenjaNeretve od naselja Ulog do entitetske granice izabrano je energetsko korišćenje sa jednomenergetskom stepenicom (HE Ulog).

b) Dispoziciono rješenje HE UlogU Idejnom projektu su razrađena dva varijantna rješenja HE Ulog i to:

•  sa nadzemnom mašinskom zgradom i•  sa podzemnom mašinskom zgradom.

Nadzemna mašinska zgrada je locirana na rastojanju od 130 m uzvodno od entitetske granice.U mašinskoj zgradi su smještena dva proizvodna agregata instalisane snage 17,20 MW, svakipri instalisanom proticaju od 17,50 m3. Donja voda je na koti 521,00 mnm i ostvaruje seprokopavanjem i uređenjem rječnog korita nizvodno od mašinske zgrade. Trasa derivacionogdovoda od akumulacije Nedavić do mašinske zgrade HE Ulog je izabrana tako da predstavljanajkraće rastojanje između ulazne građevine i mašinske zgrade HE Ulog. Objekti ovog rješenja(vodostan, vodostanska zatvaračnica i cjevovod pod pritiskom) su locirani na rječnoj padiniizmeđu sela Ljusići i Neretve. Na trasi dovoda teren izgrađuju stijene flišnog kompleksa (laporci,

Page 151: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 151/178

 

151

laporoviti krečnjaci, pješčari, kalkareniti, glinci, prečasti krečnjaci i preče). Fizičke i mehaničkeosobine ovih stijena nisu poznate, obzirom da nisu vršena istražna bušenja na ovom prostoru.Zbog nepoznavanja svojstva stijene na koju bi trebalo fundirati navedene objekte HE Ulogodrživost ovog rješenja će se ocijeniti nakon izvršenja istražnih radova na lokacijama

projektovanih objekata. Projektovani istražni radovi biće izvršeni u periodu april-juni 2010. pa ćese nakon toga donijeti zaključak o mogućnosti izgradnje navedenih objekata HE Ulog.

Rješenje sa podzemnom mašinskom zgradom nema hipoteku geološke građe terena nalokacijama vodostana, vodostanske zatvaračnice, cjevovoda pod pritiskom i mašinske zgrade.Svi ovi objekti su locirani u krečnjačkom masivu Grad koji je lociran oko 500 m uzvodno odentitetske granice. U mašinskoj zgradi su smještena dva proizvodna agregata instalisane snage15,75 MW svaki (pri instalisanom proticaju od 17,50 m3). Donja voda je na koti 531,00 mnm iostvaruje se prokopavanjem i uređenjem rječnog korita nizvodno od uliva odvodne vode u koritoNeretve. Podzemna mašinska zgrada je locirana na 370 m uzvodno od entitetske granice. UIdejnom projektu su obrađene obje opisane varijante a izbor varijantnih rješenja biće izvršenposlije završetka projektovanih istražnih radova.

c) Formiranje kompenzacionog bazena nizvodno od mašinske zgrade HE UlogZa varijantno rješenje sa podzemnom mašinskom zgradom razmatrano je formiranjekompenzacionog bazena koji bi omogućio vršni režim rada HE Ulog u jednom dijelu dana.Izgradnja gravitacione betonske brane uzvodno od entitetske granice sa kotom uspora 531,00mnm ostvarila bi se zapremina kompenzacionog bazena od 20.000 m3. Ova zapremina možeda omogući vršni rad postrojenja 0,16 časova dnevno, odnosno 58 časova godišnje. Na osnovuizvršene analize zaključeno je da vršni rad postrojenja od 50 časova godišnje ne možeopravdati potrebna investiciona ulaganja za formiranje kompenzacionog bazena pa je ovovarijantno rješenje odbačeno kao neekonomično.

d) Izbor evakuacionih organa na brani Nedavić 

Za evakuaciju velikih voda u eksploataciji i u toku izgradnje razmatrani su slijedeći tipovievakuacionih organa:

•  preliv preko brane•  dubinski preliv i•  površinski preliv sa tunelskim odvodom.

Svi razmatrani organi za evakuaciju velikih voda u eksploataciji su dimenzionisani na proticaj od545 m3 /s koji odgovara povratnom periodu od 1000 godina. Mjerodavni proticaj zadimenzionisanje evakuacionih organa u toku izgradnje brane je 200 m3 /s i odgovara povratnomperiodu od 10 godina.

Na osnovu izvršene tehno-ekonomske analize izabran je površinski preliv s odvodnim tunelom

za dalju obradu u Idejnom projektu.e) Izbor osnovnih veličina izgradnje

Osnovne veličine izgradnje su određene na osnovu izvršene tehno-ekonomske analize. Izvršen je izbor slijedećih parametara

•  instalisani proticaj•  dimenzija dovodnog tunela i•  broj agregata u mašinskoj zgradi.

Instalisani proticaj HE Ulog je 35,00 m3/s.

Pri ovom instalisanom proticaju dobijaju se najpovoljniji ekonomsko-ekološki pokazatelji

postrojenja.

Page 152: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 152/178

 

152

Dovodni derivacioni tunel je potkovičastog oblika širine 3,8 m što je određeno na osnovu tehno-ekonomske analize.

Na osnovu izvršene analize usvojena su dva proizvodna agregata u mašinskoj zgradi HE Ulog.

Page 153: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 153/178

 

153

2.2.8. Usklađenost projekta sa Republičkimstrateškim planom zaštite životne sredine,drugim planovima na osnovu posebnihzakona i planovima i programima zaštiteživotne sredine jedinica lokalnesamouprave na koje se projekat odnosi iinterpretacija

Page 154: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 154/178

 

154

Republika Srpska je u fazi verifikacije Republičke strategije za zaštitu prirode i Republičkestrategije za zaštitu vazduha koje trebaju biti sastavni dio Republičke strategije i akcionog planazaštite životne sredine. Urađene Strategije (Strategija je rađena u periodu mart - decembar2007. godine, a konačna verzija nacrta Strategije izrađena je tokom januara 2008. godine) još

uvijek nisu verifikovane, ali ipak u ovoj fazi možemo na osnovu usvojenog nacrta Strategije zaprirodu i vazduh iznijeti osnovne smjernice i zaključke koje ovi dokumenti sugerišu.

Izvod iz Republičke strategije za zaštitu prirode

Na teritoriji Republike Srpske nalaze se kvalitativno najvrednije biološko prostorne cjeline nanivou Bosne i Hercegovine, gdje spadaju dva za sada jedina Nacionalna parka: Sutjeska iKozara, šumski rezervati Lom, Janj i Perućica, Ramsarsko mjesto Bardača kod Srbca, tenekoliko park-šuma i zaštićenih pejzaža i brojni drugi vrijedni objekti.

Na izražen potencijal u oblasti prirodnih vrijednosti, uticao je širok spektar antropogenih faktorakoji je imao za rezultat gubitak biološke i pejzažne raznovrsnosti širom BiH i Republike Srpske.

Pravci prioritetnog djelovanja u cilju poboljšanja stanja u oblasti zaštite prirodnih vrijednosti,prepoznati u ovom strateškom dokumentu su: jačanje institucionalnog okvira za upravljanjeprirodnim resursima, podsticanje održivog korišćenja prirodnih resursa, smanjenje pritisaka,raspodjela prihoda od korišćenja i održivo finansiranje zaštite prirode. Otežavajuće okolnosti iproblemi u oblasti zaštite prirode, koji utiču negativno na progres u ovoj oblasti su:

•  nepostojanje sistema monitoringa, tj. organizovanog prikupljanja podataka o prostornoj ivremenskoj organizaciji ukupne biološke i pejzažne raznovrsnosti, te njihovojheterogenosti u pogledu naučnog i stručnog nivoa,

•  neusklađenost i nedovoljna implementacija postojećih zakona, kao i međunarodnihkonvencija u oblasti upravljanja biološkom raznovrsnošću,

•  nepostojanje adekvatnih mjera i identifikovanih metodologija za razvoj efikasnog sistema

za zaštitu biološke i pejzažne raznovrsnosti.Integralni pristup očuvanja i unapređenja teritorije kojom raspolaže Republika, kao i korišćenje uskladu sa prirodnim karakteristikama, odnosno kapacitetima prirode predstavlja osnovestrateškog koncepta, cilj je kojem teži ovaj dokument.

Stanje biodiverziteta

Trenutno stepen istraženosti biodiverziteta u Republici Srpskoj je jako nizak. Do kraja 19. ipočetka 20. vijeka nije ni bilo sistematskih istraživanja u oblasti zoologije i mikologije.

O gljivama gotovo da i nema objavljenih podataka koji se odnose na neku cjelovitu geografskuoblast ili biološki takson. Pojedini istraživači zoolozi su sporadično istraživali neka, uglavnomuža, geografska područ ja, ali rijetko se može naći cjelovita slika brojnosti i rasprostranjenosti

vrsta u okviru faune.Najbolje je stanje u oblasti ihtiologije gdje je T. Vuković  (1977) u knjizi Ribe Bosne iHercegovine dao iscrpan pregled vrsta i podvrsta zastupljenih u našim vodama uz opštepodatke o rasprostranjenosti. Ti podaci su uglavnom važeći i danas mada je sigurno da su nekepopulacije zbog zagađivanja voda prekomjernog, nekontrolisanog i nezakonitog ribolovapotpuno uništene ili značajno izmjenjene. Značajni su podaci prikupljeni poslije Drugogsvjetskog rata u oblasti ornitologije (najviše D. Rucner i S. Obratil), ali su sistematično obrađenesamo neke geografske cjeline. Promjene značajnih razmjera, kada su ptice u pitanju dešavajuse u toku svega nekoliko godina, tako da postojeći podaci brzo zastarijevaju. Postojeći podaciznačajni su za uočavanje trendova u populacijama, ako mogu da se uporede sa savremenimsaznanjima.

Page 155: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 155/178

 

155

Što se tiče gmizavaca i vodozemaca, vrlo je malo novih podataka objavljeno nakon radova St.J. Bolkay objavljenih do 1929. godine. Zbog toga se ne može ni pretpostaviti kakvo je trenutnostanje batraho i herpetofaune na prostoru Srpske. Kada su u pitanju beskičmenjaci, neraspolažemo podacima o svim objavljenim radovima koji se odnose na prostor Republike

Srpske, ali se čini da i u toj oblasti nije bolje stanje istraženosti. Oblast botanike znatno je više,šire i temeljnije istraživana, ali podaci nisu sažeti u jedno sveobuhvatno djelo o flori RepublikeSrpske.

Uticaji na biodiverzitet

Status biološke raznovrsnosti (biodiverziteta) je determinisan sa fizičko-geografskim uslovima iintenzitetom antropogenih uticaja, uključujući i mjere koje se sprovode u cilju zaštite i očuvanjaprirode. Osim uticaja na biološku raznovrsnost vrsta, ugrožavajući faktori utiču na zemljište,vode i ostale resurse. Uticaji na biodiverzitet uopšteno su različiti i variraju od regiona doregiona. Bitni uticaji na biodiverzitet ispoljavaju se naročito u blizini većih centara, gdje su

intenzivirani antropogeni uticaji. Takođe, prilikom ocjene stanja ugroženosti biodiverziteta, trebaimati u vidu specifičnosti reljefa i postojanje praktično tri klimatska pojasa u kojima se razvijajurazličiti tipovi staništa i vrsta. Detaljnija analiza trenda kvalitativnih i kvantitativnih karakteristikabiodiverziteta na teritoriji cjelokupne BiH bila je predmet istraživanja Nacionalnog izvještaja ostanju biodiverziteta. U svrhu davanja pregleda uticaja pojedinih sektora na prirodu ibiodiverzitet, daje se pregled najvažnijih antropogenih uticaja na biodiverzitet, u tabeli broj 24 .

Page 156: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 156/178

 

156

Tabela 24. Pregled najvažnijih negativinih uticaja na biodiverzitet

Područje

aktivnosti Ugrožavajući faktori

Trend u

posljednjojdekadi Uticaj na biodiverzitet

⇒  Zauzimanje novih površina

za poljoprivrednu proizvodnjuOpadajući-

varijabilan zavisno

od regiona

 Potencijalni uticaji na biodiverzitetvrsta

 Nestajanje pojedinih vrsta u vezi sakultivacijom zemljišta, širenjekorovskih vrsta

 Izolovanje pojedinih populacija divljihvrsta u enklavama poljoprivremenogprostora

 Promjene staništa (gubitak staništa)usljed erozije

⇒  Povećano korišćenje

sredstava za zaštitu bilja

⇒  Povećano korišćenje

vještačkih đubriva

⇒  evropski trend gubitka

biodiverziteta livadskih

zajednica usljed napuštanja

poljoprivredne proizvodnje

Opadajući

 Smanjenje brojnosti populacija usljedobrade i kultivacije

 Promjene staništa (Eutrofikacijastaništa), sa rezultantom utransformaciji ekosistema i opadanjubrojnosti osjetljivih vrsta – ne samoonih koje su direktno vezane samjerama kultivacije

⇒  Uvođenje novih sorti biljaka i

rasa životinja, uključujući i

genetski modifikovane

Rastući

Pitanje je odmarginalnogznačaja kada suGMO službenoregistrovani

 Nestajanje starih, tradicionalnih sorti irasa

 Mogućnosti hibridizacije

⇒  Smanjenje vodnih resursa

usljed:

⇒  Neadekvatnih mjera

melioracije koje su

prouzrokovale ugrožavanje

zona prirodne retencije vode⇒  Neadekvatne konzervacije ili

⇒  nedostatak uređaja za

održavanje niskog nivoa

retencije

Rastući

 Promjene staništa (sušenje idegradacija zemljišta), koje rezultujeu promjenama ekosistema i gubitkuosjetljivih vrsta

 Nestajanje prirodnih vodnih sistema(tresetišta, vlažnih močvara, prirodnihsistema)

 Degradacija pejzaža

⇒  Melioracioni zahvati u

prirodno vrijednim

područ jimaLokalni značaj

 Promjene u staništima i

mikroklimatskim uslovima, promjene

ekosistema i gubitak osjetljivih vrsta

Poljoprivreda

⇒  Neadekvatna zaštita vrijednih Lokalni značaj  Promjene uslova staništa i prateća

Page 157: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 157/178

 

157

vodnih i močvarnih

ekosistema od procjednih

voda iz poljoprivrede

  Drenaža voda

promjene ekosistema, gubitak

osjetljivih vrsta

•  Neravnomjerno gazdovanje konstantno

Nepravilan izbor i izvođenje određenog

tipa sječe dovodi do poremećaja cijelog

sistema ekološke ravnoteže u šumi.

Čista sječa dovodi do dugoročnog

uništavanja staništa šumskih vrsta i

zamjene sekundarnim ekosistemima,

koji se odlikuju smanjenom produkcijom

i malim diverzitetom flore i faune.

Takođe se na ovaj način kompleksi

šuma fragmentiraju na veći broj manjih

dijelova među kojima je otežana, a u

izvjesnim slučajevima i onemogućena

komunikacija. Uništena šumska staništa

često naseljavaju invazivne alohtone

vrste kao što je Amorpha fructicosa koje

formiraju monotipske zajednice veoma

siromašne flornim diverzitetom, a pri

tome onemogućavaju ponovno

naseljavanje autohtonih vrsta. Slično se

dešava pri nepravilnoj primjeni oplodnihsječa, kada se ide sa prekomjernim

otvaranjem sklopa. Nadalje, princip

uređivanja i gazdovanja šumama, da se

favorizuju neke vrste na račun drugih, a

pogotovo određeni genotipovi (zbog

kvalitetnije drvne mase) ozbiljno

ugrožava specijski kao i genetski

diverzitet.

Šumarstvo

•  Prekomjerna eksploatacijadrveta

Ekonomska krizadoprinijela je da setrend prekomjerneeksploatacijepovećao

Prekomjerna eksploatacija drveta dolazi

u sukob sa nizom principa ekološkiodrživog korišćenja biodiverziteta kaoprirodnog resursa. Prekomjernimodnošenjem biomase iz šumskihekosistema remete se stabilne trofičke iuopšte cenotičke veze na kojima počivastabilnost ekosistema.

Page 158: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 158/178

 

158

•  Podizanje šumskih kultura

Zbog lošeg stanjau

drvoprerađivačkojindustriji intenzitet je u opadanju

Pošumljavanje je doskora vršeno navelikim površinama, prvenstveno zapotrebe drvne industrije, najčešćemonokulturama četinara, a nerijetko

alohtonim vrstama i genotipovima,odnosno neodgovarajućim vrstamadrveća. Ova praksa je dovela dosnižavanja svih aspekata biodiverziteta(ekosistemskog, specijskog igenetičkog).

•  Sanitarne sječe i šumski red Konstantno

Uklanjanjem starih, oštećenih i bolesnihstabala iz šumskih ekosistemauništavaju se čitava mikronaseljaraznih vrsta insekata i ptica koje hranu iutočište nalaze upravo na ovakvimstablima.

•  Izgradnja šumskihkomunikacija

U porastu

Ova aktivnost dovodi do degradacijezemljišta erozijom pri čemu se

ispoljavaju i negativni uticaji naekosisteme u okolini. Šumskesaobraćajnice presijecaju prirodneekosisteme sprječavajući komunikacijucenobionata, a vrlo često one se nalazena osnovnim koridorima migracija iunutar areala aktivnosti populacijapojedinačnih vrsta izazivajući njihovomasovno uništavanje. Povećanjemotvorenosti šuma povećava se iopasnost od šumskih krađa (drveta inedrvnih proizvoda), kao i zagađivanjašumskog prostora.

•  Šumske krađe U opadanju

Neovlašćena eksploatacija šumskihresursa često se odnosi na sječustabala posebnih kvalitativnihkarakteristika (određene vrste,određene dimenzije, struktura drvetaitd), čijim se uklanjanjem iz šumskihekosistema negativno utiče prvenstvenona genetski diverzitet.

•  Prekomjerna eksploatacijaostalih šumskih proizvoda(gljive, ljekovito bilje,mahovina itd.)

U porastu

Organizovano i u posljednje vrijemeveoma unosno sakupljanje gljiva,ljekovitog bilja i ostalih nedrvnihšumskih proizvoda ozbiljno ugrožavasložene cenobiotske odnose ušumskom ekosistemu, a može ukrajnjem slučaju dovesti i do potpunogistrebljenja nekih "popularnih" vrsta uodređenom područ ju.

•  Uticaj privremenog lobija nauspostavljanje zaštićenihzona

Konstantno

Privredni lobi se zbog kratkoročnihinteresa i opipljivog finansijskog efektaizraženog kroz drvnu masu opireizdvajanju određenih očuvanih šumskihpredjela u zaštićena područ ja. Međutim,značaj očuvanih šumskih ekosistemakao rasadnika ekosistemskog,specijskog i genetskog diverziteta jedan je od dugoročno najvažnijih faktoraulaganja u privredu.

Page 159: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 159/178

 

159

  Hidrotehnički zahvati navodnim tokovima, uključujući

izgradnju hidroelektrana i

rezervoara

rastući, lokalniznačaj

 Ometanje ili sprečavanje kretanja

migratornih vrsta riba i drugih vrsta

 Ograničenje rasprostranjenosti

prirodnog ili polu-prirodnog zemljišta,nestanak pojedinih vrsta i staništa

 Promjene staništa i mikroklimatskih

uslova, kao i prateće promjene

ekosistema i gubitak osjetljivih vrsta

Upravljanje

vodama

⇒  Zagađenje površinskih i

podzemnih voda, kao

rezultat:

⇒  Ispuštanja zagađene ili

nedovoljno prečišćene

otpadne vode

⇒  Površinske bujice sa

proizvodnih površina ili

komunikacija (unutrašnje

putne mreže)

Opadajući pritisci

prouzrokovanimotorizacijom

transporta

 Promjene (konverzije) staništa kao

rezultat eutrofikacije i prateće

promjene ekosistema i gubitak

osjetljivih vrsta

Zagađenja prouzrokovana:

⇒  Emisijama gasova i lebdećih

čestica u atmosferu

⇒  Ispuštanjem otpadnih voda⇒  Bukom i radijacijom

Promjenljiv

 Promjene u ekosistemima

prouzrokovane Eutrrofikacijom i

acidifikacijom (kisele kiše), pojava

posebnih zagađivača, kao posljedicu

imaju gubitak osjetljivih vrsta

⇒  Iskorištavanje primarnih

resursa (sirovina)

Rastući, ima lokalni

značaj i utiče na

rastuću

proizvodnju

sirovina

 Degradacija prirodnih pejzaža

formiranjem jalovišta, pojavom klizišta

 Promjene staništa uslovljene

hemijskim uticajima zbog izuzimanja

prirodnih sirovina, i taloženja

otpadnog kamena, ispuštanja

otpadnih voda iz rudnika, i pojavu

odvodnih kanala, što utiče na gubitak

osjetljivih vrsta i uništavanje staništa.

Industrija

⇒  Izgradnja postrojenja za

korišćenje nekonvencionalnih

izvora energije

Rastući, lokalni

značaj

 Uništavanje i narušavanje ekoloških

koridora

 Smanjenje broja migratornih vrsta

ptica

 Otežano kretanje vrsta zbog

ekoloških barijera

Planiranje i

izgradnja

Zauzimanje slobodnih površina:

Rastući

 Ograničavanje/smanjenje područ ja

pod prirodnim ili polu-prirodnim

Page 160: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 160/178

 

160

⇒  Za izgradnju naselja,

industrije ili za turističku

infrastrukturu

  Za izgradnju transportnogsistema i elemenata linearne

infrastrukture, odnosno

sistema prenosa

zemljištima

 Promjene staništa i promjene

ekosisteama , gubitak osjetljivih vrsta

 Otežano kretanje i migracija vrstausljed uspostavljanja ekoloških

barijera

 Stvaranje uslova za širenje novih

(invazivnih) vrsta i kolonizacije

ekosistema

 Sinantropizacija flore i faune

 Degradacija pejzaža

TransportPovećan intenzitet saobraćaja i

gustina putne mrežeRastući

 Promjene staništa kao rezultat

zagađenja od motorizacije, i kao

posljedica promjena ekosistema i

gubitak osjetljivih vrsta

 Stradanje životinja na putevima

 Otežano kretanje životinja zbog

ekoloških barijera

Nekontrolisan razvoj turističkih i

rekreacionih kapaciteta,

uključujući naročito u prirodno

vrijednim područ jima

Rastući

 Ograničavanje/smanjenje područ ja

pod prirodnim ili polu-prirodnim

zemljištima Promjene staništa i promjene

ekosisteama , gubitak osjetljivih vrsta

 Promjene uslova staništa usljed

zagađenja (nedostatak infrastrukture

kao što su kanalizacija, postrojenja za

preradu otpadnih voda,), što rezultuje

u promjenama ekosistema i gubitku

osjetljivih vrsta.

Turizam i

rekreacija

Povećan broj posjeta uosjetljivim područ jima, gdje

nema adekvatne putne

infrastrukture da prihvati

povećan broj posjetilaca

Rastući

 Sinantropizacija flore i faune Zauzimanje vegetacije, ugrožavanje

životinja, transformacija ekosistema i

nestajanje vrsta

Page 161: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 161/178

 

161

Zapažanja o trenutnom stanju biodiverziteta i uočenim trendovima

Iz gore navedenih razloga nemoguće je dati čak ni približnu, a kamoli preciznu ukupnu slikuflore, mikoflore i faune. Ipak može se dati gruba slika sadašnjeg stanja i uočenih trendova.

Na osnovu dosadašnjih (uglavnom djelomičnih i sporadičnih) savremenih istraživanja može setvrditi da je flora, mikoflora i fauna Republike Srpske, s obzirom na veličinu površine još uvijekizvanredno bogata različitim vrstama. U poređenju sa ostalim evropskim zemljama Bosna iHercegovina i Republika Srpska kotiraju vrlo visoko. Pogotovo ima mnogo endemita,subendemita i tercijarnih relikata među biljkama i beskičmenjacima, ali možemo se pohvaliti i sanekoliko endemičnih podvrsta kičmenjaka. Iako za većinu taksona nema kompletnih podatakani kada se prenebregne vremenska dimenzija istraživanja, radi ilustracije dajemo približnepodatke o brojnosti vrsta unutar nekih bolje obrađenih taksona.

Stanje kičmenjaka: ribe – 108 vrsta, vodozemci – 17 vrsta, gmizavci – 27 vrsta (St. J.Bolkaj,1924 ). Nalaz Vipera aspis sa Gole Jahorine nije uzet u obzir, jer jednostavno nije objašnjiv inije vjerovatno da se više ikad ponovi sličan nalaz kod nas. Ptice – 278 vrsta, od toga bar za 33nema podataka nakon 1930. godine. Sisari – 70 vrsta prema dostupnoj literaturi (domaćeživotinje nisu uključene). Nije sigurno da neka od vrsta slijepih miševa, koja je ranijeregistrovana, do sada nije izumrla kod nas. Brojnost vrsta beskičmenjaka je takođe izvanredna.Posebno je izrazita brojnost vrsta insekata, kako opšte rasprostranjenih tako i endemičnih, očemu svjedoče ogromne zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine koje su sakupili raniistraživači, posebno čuveni V. Apfelbek.

Stanje zaštićenih područja

S obzirom da, još uvijek nisu uspostavljeni registri zaštićenih područ ja ni u Republici Srpskoj nitiu Federaciji BiH, podaci o zaštićenim područ jima i njihovim površinama su često nepotpuni, asamim tim i nepouzdani. U narednoj tabeli su predstavljene površine po kategorijama zaštićenih

područ ja u BiH, a ovi podaci se većim dijelom odnose na površine i zaštićena područ ja koja senalaze na teritoriji Republike Srpske:

Tabela 25.  Površine pod zašti ć enim podru č  jima u BiH

Kategorija zaštićenih područja Površina uha

% ukupnešumskepovršine

Nacionalni parkovi (bez Perućice) 19,191 0.71Prašumski rezervati 2,004 0.07Šumski rezervati 597 0.03Specijalni rezervati 296 0.01Park šume 1,190 0.04

Prirodni parkovi 2,000 0.07Rezervati munike 255 0.01

Ukupno 25,533 0.94

Mada navedena klasifikacija u potpunosti ne odgovara međunarodnoj IUCN klasifikaciji,trenutno je u BiH pod različitim oblicima i režimima zaštite prirode obuhvaćeno oko 0.49% njeneukupne teritorije, ili manje od 1% ukupnih šumskih površina, po čemu je ona na pretposljednjemmjestu u Evropi. S obzirom da, je ovakvo stanje u ogromnoj nesrazmjeri sa značajnim prirodnimvrijednostima, bogatstvu biodiverziteta i geodiverziteta, značajne su i brojne inicijative zapovećanje ovih površina. Predratnim prostornim planom SR BiH predviđena je zaštita oko 16%teritorije BiH, što se postavlja kao cilj i u nekim novim planskim dokumentima. Tako Prostorni

plan RS od 1996-2015. god. predviđa zaštitu 16.2 % od ukupne teritorije, od čega se najveći dio

Page 162: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 162/178

 

162

odnosi na šume i šumsko zemljište. Dosadašnji način odlučivanja o stavljanju pod zaštituodređenih objekata ili područ ja nije dao odgovarajuće rezultate, pa će ga u narednom periodutrebati unaprijediti, ukoliko se žele postići planirani rezultati. Struktura površina, zalihe drveta,prirast i obim sječe za zaštićena područ ja je predstavljen po kategorijama šuma i šumskogzemljišta za Republiku Srpsku dat je u tabeli 26.

Tabela 26. Pregled površina pod šumom, zaliha, godišnjeg zapreminskog prirasta i mogu ć egobima sje č e šuma u RS (podaci Nacionalnih parkova ’’Kozara’’ i ’’Sutjeska’’) u 2005. godini

2005.

PovršinaZalihe

drvne mase

Godišnjizapreminski

prirast

Mogućigodišnji obim

sječaRed.br.

O P I S

ha % m3  m3 /ha m3  m3 /ha m3  m3 /ha1 Visoke šume 9,388 63 2,474,359 263.55 58,890 6.3 35,699 3.80

2

Niske

(izdanačke)šume 1,175 8 71,319 60.69 975 0.8 778 0.66

3 Šumske kulture 329 2 9,123 27.71 699 2.1 194 0.59

4

Površinepodesne zapošumljavanje igazdovanje 368 2 0 0.00 0 0.0 0 0.00

5

Površinenepodesne zapošumljavanje igazdovanje 903 24 10,639 2.94 270 0.1 225 0.06

Svega (1-5) 12,164 100 2,565,440 172 60,834 4.1 36,931 2.5Kao što se vidi, mada nisu obezbijeđeni podaci za sva zaštićena područ ja, ni nacionalni parkovinisu pošteđeni od sječe, kojoj je izloženo oko 61% godišnjeg prirasta.

Ciljevi Strategije zaštite prirode

Očuvanje visokog stepena biološke i pejzažne raznovrsnosti i osiguranje mjera za zaštitu ioptimalno korišćenje prirodnih resursa, opšti su ciljevi Strategije zaštite prirode, u koju semoraju uključiti lokalna, regionalna i globalna rješenja. 

Da bi se ostvarili navedeni ciljevi, potrebno je obezbijediti mehanizme za realizaciju nekolikovažnih prioritetnih aktivnosti:

  Priprema naučne osnove za potpisivanje i ratifikaciju međunarodnih sporazuma idokumenata koji se odnose na održivo upravljanje, zaštitu, očuvanje i unapređenjeprirodne i kulturne baštine,

  Razvijanje programa i standarda za održivo korištenje bioloških resursa,  Razvijanje informacionog sistema za održivo upravljanje i monitoring,  Izrada strategije i nacionalni akcioni plan (NAP) za zaštitu i održivo upravljanje

biodiverzitetom, geodiverzitetom i diverzitetom pejzaža,   Razvijanje strategije i nacionalne programe za zaštitu od genetski modifikovanih

organizama (GMO) i invazivnih vrsta,

Jedan od vrlo važnih preduslova za jačanje mreže postojećih, odnosno proširenja mrežezaštićenih područ ja u Republici Srpskoj je i osiguranje mjera i uslova za održivo finansiranje,

Page 163: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 163/178

 

163

prije svega nacionalnih parkova koji su na teritoriji Republike Srpske, ali i drugih zaštićenihpodruč ja.

Pod održivim finansiranjem zaštićenih područ ja se podrazumijeva ''sposobnost da se

obezbijede dovoljni, stabilni i dugoročni finansijski izvori, pravovremeno obezbijeđeni i alociranina način da obezbijede puno pokriće troškova zaštićenih područ ja, te da osiguraju efektivno iefikasno upravljanje zaštitom i ispunjavanje drugih zadatih ciljeva''4.

U posljednjih nekoliko decenija, sa višestrukim povećanjem broja zaštićenih područ ja u svijetu,izazovi finansiranja postaju sve izraženiji, imajući u vidu da se konvencionalni modelifinansiranja oslanjaju prevashodno na nacionalne budžete, koji, iako predstavljaju pojedinačnonajznačajniji izvor finansiranja zaštićenih područ ja, nisu u stanju da odgovore na njihove realnepotrebe. Različita budžetska ograničenja, posebno u zemljama u razvoju, kakva je i RepublikaSrpska, nameću potrebu da se ispitaju različiti inovativni, tržišno orjentisani modeli finansiranjazaštićenih područ ja, koji obećavaju veću efikasnost i efektivnost u odnosu na tradicionalne.

Negativne implikacije u praksi ogledaju se u vidu konflikata između organizacija koje se baveisključivo šumarstvom i institucija za zaštitu prirode, po pitanjima koja se odnose na ovlaštenja inadležnosti nad upravljanjem zaštićenim područ jima. Adekvatan model finansiranja zaštićenihpodruč ja treba da se bazira na ispunjenju u praksi provodivih zakonskih odredbi, podršci širedruštveno-političke zajednice i kontinuiranom nastojanju za unapređenjem samoodrživogposlovanja. Očigledno je da aktivni interresorski dijalog i primjena učesničkog pristupa uplaniranju i provedbi pravnih rješenja predstavljaju pravi put ka osiguranju pravnog okvira koji biosigurao kontinuirano zadovoljenje promjenljivih zahtjeva društva prema šumama kaomultifunkcionalnom resursu, koji predstavlja veoma važan segment u upravljanju zaštićenimpodruč jima.

Dugoročni cilj strategije je očuvanje, promocija i podsticaj održivog korišćenja prirodnih resursa

uspostavom integralnog sistema planiranja i upravljanja prirodom i prirodnim resursima uRepublici Srpskoj i poboljšanje u mjeri u kojoj je to moguće, sve u cilju očuvanja životne sredineu cjelini. Problemi u životnoj sredini ne mogu se posmatrati i rješavati segmentno, već  jepotrebno obezbijediti interresornu saradnju kao bitan preduslov za dugoročnu i uspješnu politikuzaštite prirode i životne sredine.

4International Union fot the Conservation of Nature and Natural Resources (IUCN)

Page 164: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 164/178

 

164

Izvod iz Nacionalnog akcionog plana zaštite životne sredine (NEAP)

Dokument NEAP-a pripremljen je 2003. godine. Akcioni plan za zaštitu životne sredine uključio je oba entiteta BiH i Brčko Distrikt, definisao je osam prioritetnih područ ja za upravljanježivotnom sredinom, kao što je prikazano u Tabeli 27.

Prioritetne oblasti Predložene mjere za poboljšanje stanja životne sredine

1. Vodniresursi/otpadne vode 

-  uspostavljanje sistema upravljanja riječnim slivovima-  realizacija projekta dugoročnog snabdijevanja stanovništva u najugroženijim regionima

BiH uključujući i sanaciju gubitaka vode u vodovodnim sistemima-  izgradnja i rekonstrukcija sistema za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacionog

sistema-  dovođenje sistema odbrane od poplava na nivo potrebne sigurnosti-  realizacija projekata korištenja vode za navodnjavanje u proizvodnji električne energije

2. Održivi razvojruralnih područja 

-  stvaranje preduslova za prostorno uravnotežen i održiv razvoj ruralnih područ ja-  uspostavljanje sistema upravljanja poljoprivrednim zemljištem-  implementacija programa proizvodnje hrane na biološkim principima-  izrada programa dugoročnog razvoja šumarstva

3.Upravljanje životnomsredinom

-  uvođenje informacionih sistema-  uvođenje cjelovitog monitoringa ivotne sredine-  izrada programa integralnog planiranja prostora-  izrada dokumentacione osnove za planiranje i upravljanje životnom sredinom-  izrada programa za obrazovanje i širenje informacija u oblasti životne sredine

4. Zaštita biološke ipejzažne raznvrsnosti

-  izrada strategije i nacionalnog akcionog programa za uravnoteženo upravljanjebiološkom, geološkom i pejzažnom raznovrsnošću

-  izrada strategije i nacionalnih programa zaštite kulturnog nasljeđa u prirodnomokruženju na osnovama ekološke koegzistencije

-  izrada programa za stavljanje pod odgovarajući režim zaštite 15-20% teritorije BiH

5.Upravljanje otpadom

-  usvajanje strategija i planova upravljanja otpadom sa operativnim programima za

njihovu implementaciju-  uklanjanje divljih odlagališta i sanacija degradiranih područ ja-  sanacija(određenog broja) postojećih deponija

6.Privreda -održivi razvoj privrede

-  izrada strategije i uspostavljanje sistema održivog razvoja privrede BiH-  usklađivanje poreskog sistema sa održivim razvojem i zapošljavanjem-  izrada strategije razvoja energetike, sa izbalansiranim domaćim i stranim izvorima

energije-  implementacija strategije borbe protiv siromaštva-  izrada studije o procjeni uticaja na zdravlje i životnu sredinu Integralnog programa

finansiranja i izgradnje autoputeva u BiH-  formiranje entitetskih fondova za strateška istraživanja-  formiranje entitetskih fondova za rekultivaciju prostora-  reaktiviranje privrednih subjekata koji imaju realne uslove za opstanak na tržištu,

reorjentacija istih promjenom namjene proizvodnje-  redukovanje migracije na relaciji selo-grad urbanizacijom ruralnih naselja i razvojemproizvodnje u njima-  unapređenje potencijala za razvoj eko-turizma usklađenog sa prirodnim potencijalima

(banjski, planinski, seoski i sl.) u domaćoj i međunarodnih komponenata

7. Javno zdravstvo

-  izrada registra i katastra zagađivača, odlagališta, hemikalija, pogona i postrojenja saopasnim hemikalijama i GMO usklađivanje zakonske regulative sa preporukamaZdravstvene organizacija, jačanje inspekcijskog nadzora, formiranje komiteta za politikuhrane i ishrane

-  analiza kontrolnih tačaka u procesu proizvodnje, pripreme i prometa namirnica-  uspostavljanje sistema redovnog informisanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica-  osnivanje regulatornih organa za jačanje sistema nadzora i preventivnih mjera zaštite

izlaganja stanovništva zračenju i izrada plana aktivnosti u slučaju akcidenata-  donošenje zakonskih propisa za sigurno postupanje sa GMO-  izrada programa ekološki prihvatljivog načina rješavanja

8. Deminiranje-  usklađivanje rada sa organizacijom BiH MAK

Page 165: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 165/178

 

165

Tabela br.27 Prioritetne oblasti djelovanja na o č uvanju životne sredine poboljšanje trenutnogstanja, u skladu sa Akcionim planom zašivotnu sredinu BiH (NEAP)

Navedeni prioriteti imaju određenog uticaja na učešće BiH u sprovođenju međunarodnih

multilateralnih sporazuma u oblasti zaštite životne sredine i voda. Tako je na primjer, u sektoruvoda jedan od bitnih prioriteta ratifikacija Konvencije o saradnji na zaštiti i održivom korišćenjurijeke Dunav, iako BiH nije članica Konvencije o vodama UNECE. Što se tiče zaštite biološkeraznovrsnosti, strateške aktivnosti predviđene dokumentom NEAP-a uključujući pri tome iproces proširenja postojećih zaštićenih područ ja na 15-20% teritorije BiH (realan procenat jeoko 10% u odnosu na teritoriju Republike Srpske), podrazumijeva sprovođenje različitihkonvencija, naročito Konvencije o biološkoj raznovrsnosti, kojom se propisuje usvajanjenacionalnih strategija i nacionalnih planova za zaštitu biološke raznovrsnosti, uspostavljanjesistema i mreže zaštićenih područ ja, kao i integrisanje, u što većoj mjeri očuvanja prirodnihvrijednosti sa drugim planovima, politikama i programima.

Izvod iz Prostornog plana Republike Srpske do 2015. godine

Prostorni plan Republike Srpske je strateški razvojni dokument za period do 2015.god. kojim seutvrđuju, između ostalog i prirodni resursi. (Slika broj 27, Izvod iz Prostornog Plana RepublikeSrpske do 2015 godine, Urbanistički zavod Republike Srpske, 2008)

Opština Kalinovik prema Prostornom planu RS spada u izrazito nerazvijena područ ja čiji budućirazvoj treba zasnivati na prirodnim resursima. Prirodne vrijednosti prostora u kome se planiraizgradnja HE „Ulog“ su takve da omogućavaju intenzivan privredni razvoj na osnovuhidroenergetskih (Neretva) i turističkih (seoski i eko turizam u gornjem toku Neretve, Ulog iokolina) potencijala.

Slika broj 27. Izvod iz Prostornog plana RS, plan energetske infrastrukture na rijeci Neretvi

Page 166: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 166/178

 

166

Smjernice iz Okvirnog plana vodoprivrede RS

Okvirni plan vodoprivrede RS (Okvirni plan vodoprivrede RS je usvojen Zaključkom VladeRepublike Srpske na 38. sjednici Vlade održanoj 20.10.2006. godine, nakon usvajanja Zakonao vodama RS, i predstavlja zvaničan planski dokument sektora vodoprivrede) je planskidokument koji služi kao osnova za donošenje strateških dokumenata iz oblasti vodoprivrede, alii za druge granske strateške dokumente. Jedna od bitnih odrednica Okvirnog planavodoprivremenog sektora Republike Srpske je sagledavanje i dosljedna primjena relevantnihmeđunarodnih principa i smjernica iz konvencija i direktiva kojima se reguliše upravljanjevodama i zaštite životne sredine, bez obzira na to da li je BiH formalno sprovela postupakratifikacije ili nije. S obzirom na međuzavisnost ciljeva zaštite životne sredine i ciljeva zaštite iupravljanja vodama u dokumentima međunarodnog prava, jedna od osnovnih postavki Okvirnogplana vodoprivrede jeste upravo međusektorski i integralni pristup upravljanja prirodnim

resursima. Okvirni plan, kao jedan od osnovnih principa predviđa i vrijemenski prioritetstrateškog planiranja u oblasti voda - zbog potrebe iskazivanja zahtjeva za prostoromneophodnim za razvoj vodne infrastrukture i uređenja voda.

Ako se ispoštuju svi ciljevi za zaštitu životne sredine prema postojećim planskimdokumentima i Zakonima onda se može reći da je Projekat u skladu sa njima. Projekat jerađen u skladu sa Regulacionim planom za HE „Ulog“ na rijeci Neretvi. Regulacioni plan jerađen u skladu sa "Zakonom o uređenju prostora" (Sl. gl. br. 84/02, 14/03, 112/06, 53/07)

Page 167: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 167/178

 

167

2.2.9. Podaci o eventualnim teškoćama na koje jenaišao nosilac projekta prilikom prikupljanjapotrebnih podataka

Page 168: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 168/178

 

168

Prilikom izrade ovog studijskog dokumenta izrađivač  studije nije imao poteškoća u smislu

prikupljanja podataka.

Page 169: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 169/178

 

169

2.3. Zaključak

Page 170: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 170/178

 

170

Korišćenje obnovljih izvora energije je u današnjem svijetu obaveza, a ne samo jedna odmogućnosti, kako je to bilo nekada. Međutim, zemlje svijeta su sve više suočene sa problemomobezbjeđenja sigurnosti energetske ponude. Da je briga opravdana pokazuju i projekcijebudućeg energetskog razvoja, prema kojima će za period 1995 - 2020 godine, a pri današnjojenergetskoj politici, svjetska energetska tražnja porasla je za 65%. Procjene pokazuju da jestrujni deficit u jugoistočnoj Evropi izraženiji u odnosu na ranija sagledavanja i da se ozbiljnijenestašice električne energije u ovom regionu mogu očekivati već sada. Najnovija sagledavanjaukazuju da potrošnja električne energije u ovom dijelu Evrope raste brže nego što se očekivalo,a proizvodnja počinje da zaostaje. Nedavno okončana Studija Svjetske banke, pokazala je da bise u ovom regionu do 2020. godine trebalo izgraditi dodatnih 15.500 MW.Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije predviđa da će potrošnja energije u Srbiji u2010. godini biti za 5% veća u odnosu na prethodnu godinu. Ovom prilikom značajno je ukazatii na činjenicu da je konzum u Srbiji od 1990. do 2005. godine povećan za 5,86 milijardi kilovat-časova, a u tom razdoblju nije izgrađena nijedna elektrana. EPS predviđa (uz racionalizaciju

potrošnje) u periodu od 2001. do 2010. godine, prosječnu godišnju stopu rasta potrošnjeukupne električne energije u Srbiji van Kosova i Metohije od oko 1,2%, a vršne snage oko 0,8%.Relativno stabilan rast potrošnje električne energije u industriji od oko 4.3% godišnje i blagi padpotrošnje na niskom naponu od oko 0.2% godišnje, dovešće do smanjenja neravnomjernostipotrošnje. Ako se nastave današnji trendovi u proizvodnji i potrošnji električne energije dolazi sedo katastrofalnih rezultata. Trendovi rasta manjka električne energije nastaviće se i dalje.Procjenjuje se da će manjak električne energije biti između 6.900 i 7.700 GWh.Uzimajući u obzir prethodno iznesene činjenice o potrebama za električnom energijom uokruženju, Republici Srpskoj se otvara mogućnost da postane značajan izvoznik električneenergije. Ulaganja u izgradnju proizvodnih kapaciteta stvoriće dobru osnovu razvoja jer će doćido povećanja zaposlenosti, prvo kroz izgradnju a potom kroz održavanje hidroelektrana, zatimpri prodaji viška električne energije kroz izvoz, dovešće do smanjenja spoljnotrgovinskog

deficita, te do razvoja lokalnih zajednica jer dio ostvarenog profita, kroz poreze će ići u budžetopština gdje će biti smješteni proizvodni kapaciteti.Razvojem energetike, izgradnjom sistema HE Ulog ukupne snage 35 MW sa prosječnomgodišnjom proizvodnjom električne energije od 86 GWh obezbijedilo bi se energetskoiskorišćavanje gornjeg toka rijeke Neretve od mjesta Ulog do međuentitetske granice RepublikeSrpske sa Federacijom Bosne i Hercegovine.Cilj izgradnje hidroelektrane Ulog, instalisane snage 35 MW, jeste proizvodnja električneenergije korišćenjem obnovljive hidroenergije („čiste tehnologije“), čime se neposrednodoprinosi smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte koji nastaju kao posljedicasagorijevanja fosilnih goriva u energetskom sektoru. Za planiranu godišnju proizvodnjuelektrične energije hidroenergetskog sistema Ulog od 86 GWh i odnos 900 tona CO2 /GW (Kjotoprotokol), dobija se godišnji efekat rada sistema Ulog u smanjenju emisije od 67500 tona CO2.

Pored tih ekološki pozitivnih efekata izgradnje ovog sistema, otvaraju se takođe i mogućnosti dase nosilac projekta uključi u Mehanizam čistog razvoja koji je uspostavljen u okviru Kjotoprotokola uz Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime, a koji predstavlja jedan od 3 mehanizmameđunarodne trgovine emisijama gasova sa efektom staklene bašte, čime se mogu ostvariti ipozitivni ekonomski efekti. Takođe, treba istaći da će se, razvojem energetike, tj. podizanjemopšteg standarda regiona i otvaranjem mogućnosti za sport i rekreaciju, posredno popravitizdravstveno stanje populacije i povećati mogućnosti za iskorjenjivanje siromaštva uanaliziranom regionu.Cjelokupna problematika analizirana je u okviru nekoliko posebnih cjelina kroz koje suobuhvaćene osnove za istraživanje, karakteristike planiranog projekta, karakteristike i ocjena tj.vrednovanje postojećeg stanja, kompleksna analiza uticaja na životnu sredinu, neophodnemjere zaštite, preporuke monitoringa i kontrole svih definisanih parametara.

Page 171: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 171/178

 

171

U okviru procjene o uticaju na životnu sredinu novoplaniranog projekta izložena je problematikamogućeg zagađenja vazduha, emisije buke, elektromagnetnog zračenja, voda, ihtiofaune, uticajna floru, uticaj ili eventualno ugrožavanje kulturno istorijskog i prirodnog nasljeđa, zauzimanjepovršina, vizuelnog zagađenja, izmještanje naseljenih mjesta, kao i drugi relevantni uticaji.Analizom ove problematike došlo se do mogućnosti u pogledu preduzimanja određenih mjerazaštite.Prilikom izvođenja projekta izgradnje i eksploatacije energetskog kompleksa HE „Ulog” na rijeciNeretvi i kasnije tokom njenog normalnog rada neophodno je uspostaviti i provoditi procesmonitoringa koji je opisan u poglavlju 2.2.6. „Opis mjera za praćenje uticaja na životnu sredinu utoku i nakon realizacije projekta“.Kao zaključak potrebno je istaći da se primjenom propisanih mjera zaštite definisanih ovomstudijom mogu obezbijediti potrebni uslovi za zaštitu životne sredine i da je projekat izgradnjeHE „Ulog“ svojom funkcijom i tehničkim rješenjima bezbjedan u smislu uticaja na zagađenjevode, vazduha, zemljišta i drugih elemenata ekosistema predmetnog prostora.

Page 172: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 172/178

 

172

2.4. Netehnički rezime 

Page 173: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 173/178

 

173

EFT (HOLDINGS) ApS, iz Danske je na osnovu Predstudije ekonomske opravdanosti zahidroelektranu u Ulogu, Kalinovik, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina dobila koncesiju zaizgradnju i korišćenje hidroelektrane „Ulog“ od strane Vlade Republike Srpske, na predlog

komisije za koncesije Republike Srpske odlukom broj:04/1-012-2-1556/09 0d 26. 08. 2009.godine.

Koncesija je dodeljenja za hidroelektranu „Ulog“ na rijeci Neretvi, instalisanog kapaciteta od35MW sa prosječnom godišnjom proizvodnjom električne energije od 86GWh. Koncesioniperiod je u trajanju od 30 (trideset) godina od čega će period izgradnje biti u trajanju od četirigodine i period korišćenja od 26 (dvadeset šest) godina. ( Aneksi - Ugovor o koncesiji)

Objekti planirane hidroelektrane smješteni su na teritoriji opštine Kalinovik, tačnije u njenomzapadnom dijelu u blizini granice sa opštinom Konjic. Opština Kalinovik spada u pograničneopštine Republike Srpske, te granica sa opštinom Konjic je ujedno i entitetska granica. Centaropštine je u Kalinoviku, dok se izgradnja planira na teritoriji naseljenog mjesta Ulog. Planiraniobjekti čine dio hidroenergetskog sistema na slivu rijeke Neretve.

Investitor je dobio pravo energetskog korišćenja gornjeg toka Neretve, u toku trajanjakoncesionog perioda, od naselja Ulog do entitetske granice. Ovaj dio toka je ograničen kotama:641,00 mnm (kota korita rijeke ispod mosta u naselju Ulog) i 521,00 mnm (kota dna rijeke naentitetskoj granici).

Derivaciona HE Ulog je uzvodna energetska stepenica na razmatranom dijelu toka Neretve.Osnovni objekti HE Ulog su:

1. Brana i akumulacija Nedavić, sa kotom uspora 641,00 mnm,

2. Derivacija dužine 2.750 m,

3. Mašinska zgrada HE Ulog, na rastojanju oko 150 m uzvodno od entitetske granice.

Na pregradnom profilu Nedavić  usvojena je lučna betonska brana kao najracionalniji tippregradne konstrukcije. Lokacija brane se nalazi u morfološki simetričnoj rječnoj dolini,kanjonskog oblika. Bokove profila brane grade ogoljeni krečnjaci. Nizvodno od pregradnogprofila riječni bokovi su pokriveni blokovima i drobinom čija se debljina procjenjuje na 8-10 m.Krečnjaci, na pregradnom profilu su izdjeljeni pukotinama koje su više izražene u desnom boku.Pukotine su ispunjene drobinskim materijalom i imaju pravac pružanja JZ-SI sa veoma strmimpadnim uglovima na dolini.

Osnovni podaci o brani:

* Kota krune brane: 643,00 mnm* Građevinska visina 53,00 m* Debljina brane u temelju 8,0 m

* Debljina brane u kruni 2,50 mIzgradnjom brane na profilu Nedavić formiraće se akumulacija čiji se uspor proteže do naseljaUlog. Osnovne veličine akumulacije:

* kota normalnog uspora: 641,00 mnm* ukupna zapremina akumulacije: Vuk: 6,44x106m3 * korisna zapremina: Vkot: 5,90x106m3 * zapremina za prijem nanosa: Vmt: 0,54x106m3 

Derivacija

Iz akumulacije voda se derivacionim dovodom dužine 2.750 m dovodi do mašinske zgrade HEUlog. Osnovni objekti na derivaciji su:

Page 174: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 174/178

 

174

-  ulazna građevina sa zatvaračnicom dovodnog tunela-  dovodni tunel-  vodostan-  vodostanska zatvaračnica i-  cjevovod pod pritiskom.

Mašinska zgrada HE Ulog

U mašinskoj zgradi su smještena dva proizvodna agregata slijedećih karakteristika:

- Instalisani proticaj 17,50 m3 /s- Instalisana snaga 17,20 MW

Odvodna vada mašinske zgrade se ulijeva u Neretvu, 170 m uzvodno od entitetske granice.Kota donje vode je 521,00 mnm.

Predmetno područ je s ekološkog aspekta predstavlja neopterećeno područ je velikog ekološkog

kapaciteta. Na predmetnom područ ju ne postoje izgrađeni industrijski, poslovni kao ni stambeniobjekti koji bi eventualno predstavljali moguće ekološko opterećenje predmetnog prostora.Okosnica prostora je rijeka Neretva koja je takođe, antropogeno neopterećena. Na gotovocijeloj analiziranoj površini zastupljene su postojeće šume. Najbliži stambeni objekti se nalazeuzvodno, u pravcu mjesta Ulog, na oko 1 km vazdušne linije od pregradnog mjesta, odnosnopozicije predviđene za izgradnju brane koja pripada naselju Nedavići. Predmetni lokalitet činigrupacija od 7 objekata i jedna napuštena i devastirana vodenica na teritoriji sela Nedavićineposredno uz rijeku Neretvu koji su pri tom u veoma lošem stanju, devastirani i napušteni, abili su u funkciji objekata za povremeno stanovanje, odnosno vikend kuća.

Stanovanje, od nekoliko stanovnika cca 15, je još zastupljeno u samom naselju Ulog, te u dvasela Ljusići i u prethodno navedenom mjestu Nedavići. Ova su jedina mjesta koja možemo

okarakterisati kao urbana područ ja trećeg i četvrtog režima građenja. U ovim naseljimastanovništvo se uglavnom bavi poljoprivredom i stočarstvom u okviru svojih domaćinstava, dokmali broj svakodnevno putuje na radna mjesta u Kalinovik.

Za potrebe utvrđivanja postojećeg stanja životne sredine kao i stepena zagađenja izvršena jevalorizacija terena u smislu kvantitativnih i kvalitativnih mjerenja kvaliteta vazduha, ispitivanjafizičko-hemijskih i mikrobioloških parametara vode, mjerenje buke, valorizacija stanja flore ifaune, indentifikacija mogućih prirodnih i kulturno istorijskih vrijednosti prostora, analizaklimatskih karakteristika, kao i drugih značajnih pokazatelja stanja životne sredine. U Aneksuovog dokumenta se nalazi karta pod nazivom Monitoring nultog stanja životne sredine (grafičkiprilog broj 4) sa koje se može tačno videti koji je monitoring rađen, mjesto monitoringa saobuhvatom analiziranog prostora.

Prilikom određivanja liste mogućih uticaja projekta izgradnje hidroelektrane Ulog na životnusredinu primjenjena je metoda EUROPEAID/119165/C/SV/BA - Red Flags tj. metodautvrđivanja kritičnih uticaja na životnu sredinu, kao i metoda za definisanje područ ja mogućeguticaja sa intenzitetom i značajem.

Studija je indentifikovala sve moguće uticaje koji su neminovni i koji su povezani u svomkumulativnom efektu u fazi izgradnje, kao i u fazi rada hidroelektrane bez primjenjenih tehničkihi drugih mjera zaštite. Studija, u svom daljem sadržaju, daje prikaz svih tehničkih i drugih mjerazaštite kojih se izvođač  radova pod nadzorom Investitora mora pridržavati i primjenjivati radiobezbjeđivanja zahtjeva za zaštitu i unapređenje životne sredine predmetnog prostora.

Page 175: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 175/178

 

175

3. Aneksi

Page 176: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 176/178

 

176

3.1. Izvori podataka

Zakoni:

- Zakon o zaštiti životne sredine (Sl. glasnik RS, br. 28/07)

- Zakon o zaštiti prirode (Sl. glasnik RS, br. 113/08)

- Zakon o zaštiti vazduha (Sl. glasnik RS, br. 53/02)

- Zakon o vodama (Sl. glasnik RS, br. 50/06)

- Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja (Sl. glasnik RS 111/08),

- Zakon o lovstvu (Sl. glasnik RS 04/02),- Zakon o ribarstvu (Sl. glasnik RS, br. 04/02. godine)

- Zakon o šumama (″Sl. glasnik RS″ 14/94, 8/96, 10/97, 23/98, 18/99)

- Zakon o upravljanju otpadom (Sl. glasnik RS, br. 53/02)

- Zakon o uređenju prostora (Sl. glasnik RS, br. 84/02)

- Zakon o javnim putevima (Sl. glasnik RS, br. 03/04)

- Zakon o zaštiti od jonizirajućeg zračenja, (Sl. glasnik R″ 52/01)

Pravilnici:

- Pravilnik o monitoringu kvaliteta vazduha (Sl. glasnik RS, br. 39/05)

- Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u vazduh (Sl. glasnik RS, br. 39/05)

- Pravilnik o graničnim vrijednostima kvaliteta vazduha (Sl. glasnik RS, br. 39/05)

- Pravilnik o uslovima za obavljanje djelatnosti iz oblasti zaštite životne sredine (Sl. glasnikRS, br. 15/07)

- Pravilnik o sadržaju planova (Sl. glasnik RS, br. 07/03)

- Pravilnik o kategorijama otpada sa katalogom (Sl. glasnik RS, br. 39/05)

- Pravilnik o metodologiji i načinu vođenja registra postrojenja i zagađivača (Sl. glasnikRS, br. 92/07)

- Pravilnik o sadržaju i načinu donošenja odluke o izgradnji objekata i uređenju prostora(Sl. glasnik RS, br. 69/05)

- Pravilnik o načinu uspostavljanja i upravljanja informativnim sistemom za zaštitu prirode isistemu praćenja (Sl. glasnik RS, br. 85/05)

- Pravilnik o uslovima ispuštanja otpadnih voda u površinske vode – (Sl. Glasnik RS,44/01)

- Pravilnik o uslovima ispuštanja otpadnih voda u javnu kanalizaciju – (Sl. Glasnik RS,44/01)

- Pravilnik o načinu i metodama određivanja stepena zagađenosti otpadnih voda kao

osnovice za utvrđivanje vodoprivredne naknade – (Sl. Glasnik RS, 44/01)

Page 177: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 177/178

 

177

- Pravilnikom o mjerama zaštite, načinu određivanja i održavanja zona i pojasevasanitarne zaštite područ ja na kojima se nalaze izvorišta, kao i vodnih objekata i vodanamijenjenih ljudskoj upotrebi – (Sl. Glasnik RS, 7/03)

- Pravilnik o dozvoljenim granicama intenziteta zvuka i šuma (Sl.gl. SR BiH, br. 46/89)Uredbe:

- Uredba o klasifikaciji voda i kategorizaciji vodotoka (Sl. glasnik RS, br. 42/01)

- Uredba o projektima za koje se sprovodi procjena uticaja na životnu sredinu ikriterijumima za odlučivanje o obavezi sprovođenja i obimu procjene uticaja na životnusredinu (Sl. glasnik RS, br. 07/06)

- Uredba o postrojenjima koja mogu biti izgrađena i puštena u rad samo ukoliko imajuekološku dozvolu (Sl. glasnik RS, br. 07/06)

- Uredba o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u vazduh (Sl. glasnik RS,br. 39/05)

- Uputstvo o sadržaju studije uticaja na životnu sredinu (Sl. glasnik RS, br. 118/05)

Direktive EU:

- Direktiva o procjeni uticaja hidrotehničkih objekata na životnu sredinu,EUROPEAID/119165/C/SV/BA 

Page 178: Studija uticaja HE Ulog

7/23/2019 Studija uticaja HE Ulog

http://slidepdf.com/reader/full/studija-uticaja-he-ulog 178/178

 

3.2. Ovjere

Saglasnosti:

•  Ugovor o koncesiji za izgradnju i korišćenje hidroelektrane „Ulog“, broj 1-252/09 od22. 11.2009.,Republika Srpska, Vlada Ministarstvo Industrije, Energetike i Rudarstva,

•  Rješenje o obavezi sprovođenja procjene o uticaju na životnu sredinu projektahidroelektrana „Ulog“ na rijeci Neretvi, opština Kalinovik; broj 15-96-159/09,Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske

•  Lokacijski uslovi za izgradnju hidroelektrane „Ulog na rijeci Neretvi“ u opštiniKalinovik, broj 15-364-380/10 od 03.08.2010. godine, Republika Srpska, Ministarstvoza prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju

Grafički prilozi:

• Plan katstarskih parcela ( Grafički prilog broj 1)