STUDIJSKI PROGRAM …hercegovina.edu.ba/hr/wp-content/uploads/2014/09/... · Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje ... R. Osmid, I. ( 2005 ). Didaktika. Tuzla. Offset. 2

STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA

ODGOJNIH NANOSTI

UŽE ZNANSTVENO PODRUČJE

METODIKA NASTAVE

Akademska 2015/16 godina

SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA FAKULTET DRUŠTVENIH ZNANOSTI DR. MILENKA BRKIDA STUDIJSKI PROGRAM POSLIJEDIPLOMSKOG/DOKTORSKOG STUDIJA HUMANISTIČKIH/ODGOJNIH ZNANOSTI, UŽE ZNANSTVENO PODRUČJE: METODIKA NASTAVE

UVOD Doktorski studij humanističkih/odgojnih znanosti traje tri godine i student mora sakupiti 180 ECTS tijekom studija, odnosno 60 ECTS bodova za svaku godinu. Ritam studiranja je veoma fleksibilan. Student je dužan odslušati prema predviđenom, minimalnom planu nastave i konzultacija – obvezatne kolegije koji de studentu omoguditi dalje individualno koncipiranje i pradenje studija. Studij se, zapravo, organizira po načelu individualno planirane nastave. Kod obveznih kolegija, nastavnik za svakog studenta, sukladno njegovom prethodnom iskustvu, stupnju i profilu obrazovanja, planira odgovarajudu literaturu, zadatke, seminare, referate i sl, Izborne kolegije student bira sam u dogovoru s nastavnikom, s tim što se nastavnik i student mogu dogovoriti i o nekom drugom izbornom kolegiju koji je u funkciji studija i koji zadovoljava interese studenta. Izborni kolegij izvan nastavnog plana odobrava Vijede poslijediplomskih/doktorskih studija.

Osim nastavnih i drugih studijskih obveza, student može skupiti ECTS bodove i sudjelovanjem u drugim oblicima znanstvenog rada:

- izlaganje na domadem znanstvenom skupu 2 ECTS - izlaganje na međunarodnom znanstvenom skupu 5 ECTS - objavljen rad u stručnom časopisu 2 ECTS - objavljen rad u referiranom znanstvenom časopisu 5 ECTS - sudjelovanje u znanstveno-istraživačkom radu (individualni program) 5 ECTS

Studenti doktorskoga studija humanističkih/odgojnih znanosti mogu u okviru izbornih kolegija, odabrati kolegije s bilo kojega drugoga doktorskog studija na drugom fakultetu u zemlji i inozemstvu. Izbor odobrava Vijede poslijediplomskog studija društvenih/odgojnih znanosti temeljem relevantnosti odabranih kolegija za studij i bududi znanstveno-istraživački profil. Pri odabiru kolegija s drugih studijskih programa studenta savjetuju, prema potrebi, voditelj poslijediplomskog studija, voditelj smjera/modula i mentor.

Znanstveno nastavno vijede Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka brkida usvojilo je slijede zaključke:

1. Studenti doktorskog studija društvenih/odgojnih znanosti upisani u peti semestar studija (magistri znanosti iz područja društvenih ili uže odgojnih znanosti), imaju studijsku obvezu objaviti samostalno jedan (1) znanstveni članak u referiranom znanstvenom časopisu iz područja odgojnih znanosti u BiH ili inozemstvu i sudjelovati aktivno na jednom domadem ili

međunarodnom znanstvenom skupu iz područja društvenih - odgojnih znanosti (što treba biti vidljivo u programu skupa), do predaje doktorskog rada za ocjenu

2. Studenti doktorskog studija društvenih/odgojnih znanosti upisani u četvrti semestar studija (studenti, apsolventi ranijeg magistarskog znanstvenog studija društvenih/odgojnih znanosti i magistri iz drugih znanosti) imaju studijsku obvezu objaviti samostalno dva (2) znanstvena članka od kojih jedan (1) u referiranom znanstvenom časopisu, a drugi u časopisu, Zborniku ili znanstvenoj knjizi iz područja društvenih/odgojnih znanosti, u BiH ili inozemstvu. Sudjelovati aktivno na jednom domadem ili međunarodnom znanstvenom skupu iz područja društvenih odgojnih znanosti (što treba biti vidljivo u programu skupa), te objaviti jedan (1) prikaz strane knjige iz područja društvenih/ odgojnih znanosti (objavljene u posljednje dvije godine). Sve ove obveze potrebno je izvršiti do prijave teme doktorskog rada . 3. Studenti doktorskog studija društvenih/odgojnih znanosti upisani u prvi semestar studija imaju studijsku obvezu objaviti samostalno dva (2) znanstvena članka u referiranim znanstvenim časopisima iz područja društvenih/odgojnih znanosti, u BiH ili inozemstvu. Sudjelovati aktivno na dva (2) domada ili međunarodna znanstvena skupa iz područja društvenih/odgojnih znanosti (što treba biti vidljivo u programu skupa), te objaviti dva (2) prikaza strane knjige iz područja društvenih/ odgojnih znanosti (objavljene u posljednje dvije godine). Sve ove obveze potrebno je izvršiti do prijave teme doktorskog rada.

Poslijediplomski/doktorski studij METODIKE NASTAVE treba osigurati osposobljavanje

suvremenog profila doktora humanističkih i odgojnih znanosti, smjer Metodika nastave, koji de

kreativno i djelatno istraživati i unapređivati stručne i znanstvene, prvenstveno metodičke

probleme, u okviru nastavnog i uopde odgojno obrazovnog rada, posebice u stručno-razvojnim

službama bez kojih je nezamisliva suvremena nastava i škola uopde.Taj profil de se modi

kompetentno snalaziti i na brojnim radnim mjestima izvan odgojno-obrazovnog/školskog sustava

u uvjetima istraživanja poduzetništva i tržišta rada u javnom i privatnom sektoru.

Doktor humanističkih i odgojnih znanosti iz područja Metodike nastave modi de kompetentno

organizirati, voditi i realizirati raznolika razvojna, operativna i akcijska istraživanja, uspješno de

modi raditi na unapređivanju nastave, savjetodavnim poslovima, stručno-pedagoškim poslovima

u okviru stručnih službi, organizaciji izvannastavnih aktivnosti i slobodnog vremena, suradnji s

roditeljima i roditeljskim organizacijama, savjetovalištima i drugim poslovima.

Plan i program poslijediplomskog/doktorskog studija Metodike nastave provodit de sukladno

europskim standardima uvođenja ECTS-bodovnog sustava i promicanja europske suradnje.

Znanstveni profil doktora humanističkih i odgojnih znanosti iz područja Metodike nastave može

voditi ili biti član raznih timova u državnim i privatnim školama, stručno-razvojnim službama

predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova, stručnim službama velikih sustava,

kadrovskim službama tvrtki (interna osposobljavanja, cjeloživitno obrazovanje) raznolikim

agencijama za specijalističku izobrazbu kao i u drugim ustanovama (industrija, tržište rada,

učenički domovi, umirovljenički domovi, penološke ustanove...) centrima za kulturu, ustanovama

za organizaciju slobodnog vremena, muzejima, galerijama, kazalištima lutaka i dječjim

kazalištima, vojnim učilištima i novačkim centrima, bolnicama, socijalnim službama,

školama/ustanovama za djecu s posebnim potrebama, nakladničkim tvrtkama, u različitim

medijima, upravljanju prosvjetnim ustanovama, vjerskim školama, službama za profesionalno

usmjeravanje i orijentaciju, organizaciji odgojnog i obrazovnog rada u andragoškim ustanovama,

ljetovalištima, savjetovalištima, znanstvenim i istraživačkim organizacijama...

Opdi podaci:

a) stručni i akademski naziv i stupanj koji se stječe završetkom studija; Poslijediplomski/doktorski

studij Metodike nastave organiziran je kao jednopredmetni studij.

Završetkom poslijediplomskog/doktorskog studija Metodike nastave stječe se akademski

naziv: "doktor odgojnih znanosti, uže znanstveno područje – Metodika nastave".

Završetkom studija stječe se diploma III ciklusa poslijediplomskog/doktorskog studija

Metodika nastave i akademski naziv doktor/ica odgojnih znanosti, uže znanstveno područje

Metodika nastave.

b) uvjete za upis na studijski program;

Uvjeti za upis na studij je završen diplomski/magistarski studij odgojnih, društvenih ili

humanističkih znanosti ili, po ranijem sustavu četverogodišnji studij prosvjetne struke.

Svršeni studenti ostalih znanstvenih područja studij mogu upisati samo uz prethodnu

suglasnost voditelja studija i rješenja koje potpisuje dekan Fakulteta.

Studij mogu upisati i pristupnici koji, prema ranijem sustavu, imaju specijalizaciju ili

znanstveni magisterij prosvjetne struke.

c) lista obveznih i izbornih predmeta i broj sati potrebnih za njihovu realizaciju;

Lista obveznih i izbornih kolegija nalazi se u narednoj tablici.

NASTAVNI PLAN POSLIJEDIPLOMSKOG SVEUČILIŠNOG STUDIJA DRUŠTVENIH ZNANOSTI

Studijski program D01MNA: METODIKA NASTAVE

NAZIV KOLEGIJA P S V ECTS STATUS NASTAVNIK

I. SEMESTAR

Suvremene nastavne metode

1 3 3 10 Obvezni

Metodologija istraživanja u nastavi

1 3 3 10 Obvezni

Teorije škola 1 2 3 10 Izborni (1 od 2)

Didaktičke teorije 1 2 3 10

II. SEMESTAR

Temeljna nastavna umijeda 1 3 3 10 Obvezni

Primjena statistike u znanstvenim istraživanjima

1 3 3 10 Obvezni

Inkluzija 1 2 3 10 Izborni (1 od 2)

Specijalna pedagogija 1 2 3 10

III. SEMESTAR

Metodologija izrade nastavnih kurikuluma

1 3 3 10 Obvezni

Profesionalne kompetencije nastavnika

1 3 3 10 Obvezni

Programiranje i pradenje 1 2 3 10 Izborni

nastavnog rada (1 od 2)

Mjerenje i vrjednovanje nastavnog rada

1 2 3 10

IV. SEMESTAR

Inovacije u nastavi 1 3 3 10 Obvezni

Cjeloživotno obrazovanje 1 3 3 10 Obvezni

Informatika u nastavi 1 2 3 10 Izborni (1 od 2)

Interakcija i komunikologija u nastavi

1 2 3 10

V. SEMESTAR

Metodologija izrade studijskog projekta

3 3 6 20 Zajednički

Akademske vještine 2 3 3 10 Zajednički

VI. SEMESTAR

Konzultativno-mentorski rad 0 # 5 20 Mentorstvo Mentor

Obrana doktorskog rada 10 Obrana Povjerenstvo za obranu rada (imenuje Senat Sveučilišta)

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA

Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkida, Bijakovidi

Naziv kolegija: SUVREMENE NASTAVNE METODE

Opdi podaci:

Studijski program Studij odgojnih znanosti Godina I / 2

Ime nositelja kolegija/nastavnika

Ime suradnika na kolegiju

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave:

ECTS – bodovi 10

Broj sati po semestru 1+3+3

Preduvjeti za upis kolegija Nema

Opde i specifične kompetencije:

Razvijanje i primjena znanja, vještina ( tehnika ) i aktivnosti kroz istraživački pristup i istraživanja karakteristična za trajno, permanentno, stvaralačko, aktivno učenje, odnosno, osposobljavanje bududih generacija za učenje učenja, permanentno obrazovanje i samoobrazovanje i samoučenje.

Okvirni sadržaj kolegija:

1. Nastavni sustav, strategije učenja, nastavne metode, 2. Strategije obrazovanja ( vidovi ), karakteristike, 3. Tradicionalne i suvremene nastavne metode, 4. Metode problemskog učenja, 5. Metode interaktivnog učenja, 6. Metode kooperativnog učenja, 7. Metoda recepcije umjetničkih djela, 8. Metode učenja otkrivanjem, 9. Suvremeni nastavni modeli učenja, 10. Metode stvaralačkog učenja

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):

Predavanja Seminarski rad Vježbe Samostalni zadaci E-učenje

Obrazovanje na daljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenska nastava

Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):

Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuirana provjera Referat Praktični rad

Osnovna literatura:

1. Stevanovid, M. ( 2000 ). Modeli kreativne nastave. Tuzla : Ras

2. Matijevid, M. ( 2000 ). Učiti po dogovoru. Zagreb. Birotehnika. 3. Suzid, N. ( 1999 ). Interaktivno učenje. Banja Luka: TT. Centar. 4. Suzid, N. ( 2001 ). Interaktivno učenje III, Banja Luka. TT. Centar. 5. Terhart. E. ( 2001 ). Metode poučavanja i učenja. Zagreb: Educa 6. Kyriacou C ( 2001 ). Temeljna nastava umijeda. Zagreb: Educa. 7. Jensen, E. ( 2003 ). Super nastava. Zagreb: Educa 8. Desforges, C. ( 2001 ). Uspješno učenje i poučavanje. Zagreb: Educa 9. Buzan, T. ( 2003 ). Mentalne mape za klince. Zagreb: Veble commerce 10. De Zan, I. ( 2005 ). Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.

Dodatna literatura: izvori.

1. Tomid, R. Osmid, I. ( 2005 ). Didaktika. Tuzla. Offset. 2. Klippert, H. ( 2004 ). Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. 3. Kadum , V. ( 2005 ). Učenje rješavanjem problemskih zadataka u nastavi matematike.

Pula 4. Milat, J. ( 2005 ). Pedagogija – teorija osposobljavanja. Zagreb : Školska knjiga.

Tijekom nastave studenti de biti upudeni na ostalu dopunsku literaturu.

Provjera znanja i polaganje ispita:

Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi seminarski rad istraživačkog karaktera i obraniti ga usmenim putem.

Način pradenja kvalitete rada i uspješnosti izvedbe programa:

Dva puta tijekom semestra bit de izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadade programa.

Obveze studenata:

Izlaganje radova; polaganje ispita, izrada seminarskog rada, istraživanje, izlaganje radova, polaganje ispita.

Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene:

Seminarski i istraživački rad 65 bodova, završni ispit do 35 bodova.

Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2,

Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3,

Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4,

Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

Naziv kolegija

TEORIJE ŠKOLE

Opdi podaci

Studijski program Menadžment u obrazovanju, Metodika nastave

Godina/ semestar

I/1

Ime nositelja kolegija

Drugi nastavnik

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS – bodovi 10


Preduvjeti za upis kolegija Nema preduvjeta.

Opde i specifične kompetencije

Okvirni sadržaj kolegija

- Uvod u teorije škole - Začeci teorije škole u duhovnoznanstvenoj pedagogiji - Strukturalno-funkcionalne teorije škole - Psihoalaliza škole kao institucije - Interakcionizam i teorije škole - Teorije škole između između samokritike, uplitanja društvenih znanosti i pribjegavanja

metateoriji - Škola u obzorju povijesti učenja - Radikalna kritika škole kao teorije škole

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja (označiti masnim tiskom/boldom)

Predavanja

Seminari

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje

Obrazovanje na daljinu

Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava

Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom / boldom samo relevantne kategorije)



Kontinuirana provjera znanja

Referat Praktični rad

Udžbenik

1. Tillemann, K-J (1994): Teorije škole, Zagreb: Educa

2. Paulo Freir (Paulo Freire): Pedagogija potlačenih (Pedagogy of the opressed, 1968)

Dodatna literatura

1. Glasser, W. (1999): Nastavnik u kvalitetnoj školi – posebne sugestije nastavnicima koji u

razredu pokušavaju primijeniti ideje iz knjige Kvalitetna škola, Zagreb: Educa

2. Glasser, W. (1994): Kvalitetna škola – škola bez prisile, Zagreb: Educa

3. Bratinid, M. (1993): Mikropedagogija, Zagreb, Školska knjiga

4. Gudjons, H. (1994): Pedagogija - temeljna zbilja. Zagreb: Educa

5. Diltaj, V. (1914): O mogudnosti pedagogijske nauke i opšte vrednosti, Beograd

6. Enciklopedijski riječnik pedagogije (1963) Zagreb: Matica Hrvatska

7. Jurid, V. (1999): Razvojni smjer školskih teorija, U: Osnovi suvremene pedagogije, ur.

Mijatovid, A., Zagreb: Hrvatski pedagoško književni zbor

8. Jurid, V. (2002): Osnove suvremene pedagogije, Zagreb, Educa

9. Luhmann, N. (1981): Teorije sistema – svrhovitost i racionalnost, Zagreb: Globus

10. Stevanovid, M., Ajanovid, Dž. (1997): Školska pedagogija, Varaždinske Toplice: Tolimir

11. Vukasovid, A. (1990): Pedagogija, Zagreb

12. Vrcelj, S. (2000): Školska pedagogija, Rijeka: Filozofski fakultet

Provjera znanja i polaganje ispita

Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konsultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni uraditi skicu akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i odbrane skice akcionog istraživanja.

Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti izvedbe programa

Tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa.

Obveze studenata

U toku semestra studenti su dužni uraditi vježbe koje se odnose na izradu instraživačkih instrumenata i skicu akcijskog istraživanja, te prikupiti više istraživačkih instrumenata i odložiti u metodološki dosije.

Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene

Učešde na predavanjima, vježbama i konsultacijama 10 bodova Vježbe 30 bodova Skica istraživačkog projekta 30 bodova, Završni ispit 30 bodova.

Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

Od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5

Ostale predispitne obveze 1. Izrada seminarskog rada na zadanu temu: 2. Uraditi prikaz teorija škole, sa aspekta

njihove vrijednosti i kritičkom analizom: 3. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih

obaveza

Korisne web lokacije:

www.multilink.hr/ri-kvas/kriteriji.html

www.hrstud.hr

www.sajt.com.hr

www.znanje.org

www.bpa.org.yu

www.vikipedija.org

http://www.multilink.hr/ri-kvas/kriteriji.html

http://www.hrstud.hr/

http://www.sajt.com.hr/

http://www.znanje.org/

http://www.bpa.org.yu/

http://www.vikipedija.org/

Naziv kolegija DIDAKTIČKE TEORIJE

Opdi podaci

Studijski program Svi programi poslijediplomskih studija Godina/ semestar

I/1


Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10





Didaktička teorija u Njemačkoj od 60-ih godina 20. vijeka

Didaktika zasnovana na teoriji obrazovanja Didaktika poučavanja i učenja

Didaktika zasnovana na teoriji informacija Sistemsko teorijska didaktika

Materijalne i formalne teorije obrazovanja Bihejviorističke teorije

Votsonov teorijski rad i proces učenja Torhdajkova asocijativna teorija učenja

Gatrijevo shvatanje učenja Halov doprinos teoriji učenja

Neobihejviorističke teorije Tolmanov „bihejviorizam sa ciljem“

Skinerov bihejvioristički model potkrepljenja

Ganjeova teorija kumulativnog učenja Geštalt teorija

Kognitivne teorije učenja Pijažeova teorija razvoja logičkih struktura

Teorija Vigotskog o učenju i razvoju

Strukturalistička teorija Džeroma Brunera

Djuieva teorija: učiti kako da se misli

Kibernetski model Talizine

Ousubelova teorija smisaonog verbalnog učenja

Pristup otkrida i pristup recepcije u nastavi

Majstorsko učenje : najuspješnije učenje (mastery learning)

Humanističke teorije učenja

Karl Rodžers – fenomenološki pristup nastavi

Maslovljeva humanistička koncepcija učenja

Teorija socijalnog učenja


Predavanja

Seminari

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava




Projekt – skica akcionog istraživanja



Udžbenik

1. Klafki,W., Schulz,W., von Cube,F., Möller,C., Winkel, R., Blankertz, H. : Didaktičke teorije, Educa, Zagreb, 1992.

2. Vilotijevid, M.: Didaktika 2 – didaktičke teorije i teorije učenja, BH MOST, Sarajevo, 2001.

Dodatna literatura

1. Poljak, V., Didaktika, Školska knjiga, Zagreb, 1991. 2. Bežen, A., Jelavid, F. i drugi, Osnove didaktike, NIRO Školske novine, Zagreb, 1991. 3. Haralambos, M., Holbron, M., Sociologija: Teme i perspektive, Golden marketing, Zagreb,

2002. 4. Gudjons, H., Pedagogija – temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994., 5. Meyer, H., Što je dobra nastava?, Erudita, Zagreb, 2005.





Obveze studenata






Predispitne obaveze:

1. Na osnovu dostupne literature uraditi prikaz nekoliko didaktičkih teorija i teorija učenja, sa aspekta njihove vrijednosti i primjene u nastavi sa kritičkim osvrtom.



Naziv kolegija: TEMELJNA NASTAVNA UMIJEDA (DSOZ02)

Opdi podaci:

Studijski program SP3 – Doktorski studij odgojnih znanosti Godina II.


III. semestar



ECTS – bodovi 10

Broj sati po semestru (P+S+V) 1+1+3

Preduvjeti za upis kolegija Svršen diplomski studij


Cilj je kolegija studente uvesti u kompetencije poznavanja i primjene temeljnih nastavnih umijeda.

Srediti i kritički promisliti pojedinačna znanja o temeljnim nastavnim umijedima i njihovim bitnim

obilježjima, kao i s dometima i ograničenjima njihovog ostvarenja. Upoznati studente s

kompetencijama koje je nužno kod učenika sustavno razvijati. Pri razvijanju ovih specifičnih

kompetencija studenti de stedi neophodne spoznaje o važnosti ravnoteže odnosa i veza među svim

temeljnim nastavnim umijedima i to, na organiziran način, sučeliti sa širinom pedagogijske teorije.


Temeljna nastavna umijeda i njihove bitne karakteristike.Elementi planiranja i priprave nastave. Nastavnikove aktivnosti pri izvedbi nastave i njihova prilagodba učenicima, njihovim pozicijama i stilu učenja.Kompetencije učenika koje je nužno razvijati u nastavi.Kompetencije nastavnika za uspostavu pozitivnog razrednog ugođaja te motiviranja i razvoja zainteresiranosti za učenje.Pradenje i provjera znanja i opdeg učenikovog napretka.


Predavanja Seminari Vježbe Samostalni

zadatci E-učenje


Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamo relevantne kategorije):




Osnovna literatura:

1. Kyriacou, C. (2001.): Temeljna nastavna umijeda. Zagreb: Educa.

2. Wragg, E. C. (1993.): Primary teaching skills, London: Routledge.

3. Robertson, J. (1996.): Effective classroom control, London: Hodder and Stoughton.

4. Filipovid, N. (1988.): Mogudnost i dometi stvaralaštva učenika i nastavnika, Sarajevo: Svjetlost.


Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se

tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni

ispit, studenti su dužni položiti kolokvij. Kolokvij i

završni ispit polažu se pisanim putem.


Dva puta tijekom semestra izvršit de se kooperativna

procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na

očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te

postavljene ciljeve i zadade programa

Obveze studenata: Redovito prisustvovanje nastavi, posebno seminarima

i vježbama; izrada seminarskih radova: izlaganje

radova; polaganje ispita.


Dolazak do 10 bodova ;

izrada seminara do 20 bodova;

kolokvij do 25 bodova;

završni ispit do 45 bodova:

od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2

od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3

od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4

od 91 do 100 bodova, ocjena odličan A-5

www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkida, Bijakovidi

Nazivkolegija: PRIMJENA STATISTIKE U ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA

Opdipodaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina I/2 Imenositeljakolegija/nastavnika

Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10

Broj sati posemestru 1+3+3

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opde i specifičnekompetencije:

Studenti stječu određena i precizna znanja i praktičnu osposobljenost za izbor statističkih mjera, izračunavanje, iskazivanje i interpretaciju rezultata istraživanja.

Okvirnisadržajkolegija:

Uslovi za izbor statističkih postupaka. Tipovi istraživačkih varijabli. Mjere oblika raspodjele. Mjere relativnog položaja. Mjere korelacije. Regresija. Parametrijski statististički testovi. Neparametrijski statistički testovi. t- test, Hi kvadrat test, Medijana test, Run test, Test sume rangova. Test znaka, Kruskal-Valisov test, Kolmogorov-Smirnovljev test. Faktorska analiza Organizacija statističkih tabela. Grafičko predstavljanje rezultata. Obradapodataka pomodu SPSS programa. Iskazivanje rezultata istraživanja statističkim mjerama.

Načinizvođenjanastave i usvajanjeznanja(označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vježbe Samostalnizadaci E-učenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Pradenjenastave i ocjenjivanjestudenata (označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi

Seminarski rad – rešavanje zadatak

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraživanje


Osnovnaliteratura: Brkid, Milenko i Kundačina, Milenko (2003). Statistika u istraživanju odgoja i obrazovanja. Sarajevo: Jela educa. Petz Boris (2004). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dodatna literatura: 1. Fukgosi, Ante (1988). Faktorska analiza. Zagreb: Školska kniga. 2. Halmi, Aleksandar (2003). Multivarijantna analiza u društvenim znanostima. Zagreb: Alinea. 2. Kožuh, Boris i Suzid, Nenad (2010). Obrada podataka u istraživanju. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci. Filozofski Fakultet. 3. Kožuh, Boris i Maksimovid, Jelena (2011). Deskriptivna statistika. Niš: Filozofski fakultet. 4. Papid, Milan (2005). Primijenjena statistika u Ms Excelu. Zagreb: ZORO d. o. o.

5. Pallant, Julie (2011). SPSS – Postupni vodič kroz analizu podataka pomodu programa SPSS. Beograd: Mikro knjiga.

Provjeraz nanja i polaganje ispita:

Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konzultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su dužni uraditi uraditi vježbe u rješavanju zadataka. Završni ispit je pismeni.


Tijekom semestra bitide izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadade programa.

Obvezestudenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada vježbi u rješavanju zadataka, praktično ovladavanje SPSS programom i polaganje ispita.

Vrjednovanje radastudenata i izvođenje ocjene:

Sudjelovanje na nastavi – 5 bodova Izrada vježbi rješavanja zadataka – 15 bodova Praktična poznavanje SPSS programa – 40 bodova Završni ispit – 40 bodova (min. 25 ) Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.



Naziv kolegija: INKLUZIJA

Opdi podaci:

Studijski program Studij posdiplomski- Metodika nastave Godina I.



ECTS – bodovi 10




Cilj kolegija je da studente upoznamo s temeljnim spoznajama inkluzije, povijesnim razvojem i elementarnim sadržajima koje izučava ova znanost. Predmet izučavanja su: dijete s poteškodama u razvoju i metode rada, uspostavljanju ravnoteže rada i jednakosti u pružanju obrazovanja svoj djeci u školi. Upoznati studente s definicijom, konceptom i strategijom inkluzivne prakse; s filozofskim, zakonodavnim i edukativnim utemeljenjem inkluzivne prakse; sa sudionicima i njihovom ulogom u inkluzivnoj praksi.

Studenti de biti osposobljeni da: znaju osnovne karakteristike i razlike između procesa integracije i inkluzije, shvate važnost zadovoljavanja pretpostavki inkluzije i nužnost promjena u BiH i regionu u pravcu zadovoljavanja pretpostavki inkluzije; znaju primijeniti indeks za inkluziju, te shvataju ulogu defektologa, edukatora-rehabilitatora u procesu inkluzije.


Povijesni pregled umanjenih sposobnosti i razvojnih poteškoda

Terminologija: inkluzija, razlika između integracije i inkluzije i socijalna isključenost

Indeks inkluzije i njegova primjena

Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja: modeli inkluzije

Argumenti za i protiv inkluzije

Principi, metode i oblici rada u inkluzivnom pristupu

Pretpostavke inkluzije: organizacijske, zakonske, objektivne, subjektivne

Podrška u teoriji i praksi, praksa i efektivni timski rad

Uloga defektologa / edukatora rehabilitatora u inkluzivnom razredu

Najnovija shvatanja i različitosti među učenicima s posebnim potrebama i uvažavanje njihovih specijalnih potreba u nastavi

Suvremeni pristupi u odgoju i obrazovanju učenika s posebnim potrebama

Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi

Specifičnosti razvoja integraciono-inkluzivnih procesa s ciljem formiranja škole za svu djecu


Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci E-učenje


Pradenje nastave i ocjenjivanje studenata (označiti masnim tiskom/boldomsamorelevantne kategorije):




Osnovna literatura:

5. Zečid, S., Jeina, Z. (2006). Nastavnik u inkluzivnom okruženju. Fojnica: Štamparija Fojnica. 6. Johnsen, H.B. (2007). Razred u pravcu inkluzije.The classroom towards inclusion. Sarajevo:

CONNECTUM.

Dodatna literatura:

Fulgosi-Masnjak, R. (1999). Efekti različitih modela integracije djece usporenog razvoja. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet.

Ilid, M. (2010). Inkluzivna nastava. Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu.

Kovačevid, Ј. (2007). Dete sa posebnim potrebama u redovnoj školi. Beograd: Učiteljski fakultet.

Pašalid-Kreso, A. (2003). Geneza sazrijevanja ideje inkluzije ili inkluzija u funkciji smanjivanja neravnopravnosti u obrazovanju. U knjizi: Inkluzija u školstvu Bosne i Hercegovine, str. 2–24. Sarajevo: Filozofski fakultet.

Mujkanovid, E. (2012). Tradicionalni i suvremeni pristup u radu s djecom s poteškodama u razvoju. Doktorska disertacija. Fakultet društvenih znanosti dr. Milenka Brkida. Sveučilište Hercegovina.

Mustad, V., Vicid, M. (1996). Rad s učenicima s teškodama u razvoju u osnovnoj školi - priručnik za prosvjetne djelatnike.

Booth, T., Ainscow, M. (2002). Indeks za inkluziju. Centar za izučavanje inkluzivnog obrazovanja. Save the Children UK.

Cerid, H., Alid, A. (2005). Temeljna polazišta inkluzivnog obrazovanja. Zenica: Grafo Star.

Dimid, D. (2005). Djeca s blagim smetnjama u razvoju i učenju u odjeljenjima redovne osnovne škole. Novi Sad.

Duga – društvo ujedinjenih grañanskih akcija (2006). Vodič kroz inkluziju u obrazovanju. Sarajevo: Duga.

Rustemier, S., Booth, T. (2002). Studija primjene indeksa za inkluziju u školama i pri lokalnim obrazovnim vlastima u Engleskoj. Centar za izučavanje inkluzivnog obrazovanja: Save the Children UK.

Schwartz, D. (2005). Including Children with Special Needs: A Handbook for Educators and Parents. New York: Greenwood Press.

Suzid, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.

Zečid, S. (2005). Rezultati modela rada sa djecom sa posebnim potrebama. Naša škola – vanredni broj. Znanstveni i stručni časopisi, domadi i strani, iz područja inkluzije. Tijekom nastave studenti de biti upudeni na ostalu dopunsku literaturu.


Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave i na ispitnim terminima. Završni ispit polaže se pisanim putem. Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji nisu ispunili predispitne obveze.


Dva puta tijekom semestra bit de izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, u odnosu na očekivanja i obveze (studenata i nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa.

Obveze studenata:

1.Seminarski rad –uopšteno o inkluzivnom obrazovanju 2Prilagodba nastavnog programa do 10 bodova, Individualni program ..


UKUPNO 10 BODOVA. od 61 do 70 bodova ocjena dovoljan D-2 od 71 do 80 bodova ocjena dobar C-3 od 81 do 90 bodova ocjena vrlodobar B-4 od 91 do 100 bodova ocjena odličan A-5

Naziv kolegija

SPECIJALNA PEDAGOGIJA

Opdi podaci

Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni studij smjer:ovi Menadžment, Menadžment u obrazovanju i

Turizam, Metodika nastave

Godina I/1



ECTS - bodovi 10




Cilj kolegija je studente upoznati s temeljnim spoznajama specijalne pedagogije, historiskim

razvojem i elementarnim sadržajem koji izučava ova znanost.Predmet pažnje u specijalnoj pedagogiji

je čovjek ometen u razvoju a s njim i njegove mogudnosti.Metode i ciljevi njegovog vaspitanja,

obrazovanja i osposobljavanja za rad su specifične i neophodno je stručno studente uvesti u tu

problematiku da bi u praksi koristili stečeno znanje.

Inkluzija se odnosi na mogudnost da osobe sa posebnim potrebama u potpunosti učestvuju u

svimobrazovnim, radnim,rekreacionim,porodičnim i društvenim aktivnostima koje čine savremeno

društvo.


Istorijski razvoj specijalne pedagogije

Struktura specijalne pedagogije.

Cilj i metode u specijalnoj pedagogiji.

Definicije ,prevalenca,etiologija i terminologija

Dijagnostika i klasifikacija

Kognitivni razvoj djece u ranom ,predškolskom i školskom dobu

Odrasle mentalno retardirane osobe ,radno i životno osposobljavanje. - Socijalna kompetencija - Emocionalni razvoj - Mentalno zdravlje osoba s mentalnom

Retardacijom - Edukacija osoba s mentalnom - Retardacijom (predškolska, osnovnoškolska,

srednjoškolska edukacija,

profesionalno osposobljavanje)

Porodica i mentalna retardacija

-Metodika rada s učenicima sa posebnim potrebama - Principi socijalne integracije - Saradnja učitelja i defektologa

i programiranje –odgojno –obrazovnog rada za učenike s teškodama u razvoju. - ACADIA Test razvoja sposobnosti- - AAMD Skala adaptivnog

Istorijski pregled umanjenih sposobnosti i drugih posebno odgojnip otreba.

Savremena dijagnostika( klasifikacija ) i opis djece s teškodama u razviju.

Najnovija shvatanja i različitosti među učenicima s posebnim potrebama i uvažavanje njihovih specijalnih potreba u nastavi.

Savremeni pristup u odgoju i obrazovanju učenika s posebnim potrebama

Izrada i elaboriranje posebnih individualnih programa u inkluzivnoj nastavi.

Specifičnosti razvoja inegraciono-inkluzivnih procesa u BiH s ciljem organizacije škole za sve.


Predavanja

Seminarski rad

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska

nastava


Pohađanje nastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni

rad


Vježbe Kontinuirana provjera

znanja


Osnovna literatura

-Zečid. S.:(2010)Skripta Specijalna pedagogija.Pedagoški fakultet. Sarajevo

-Zečid. S.Jeina.Z :(2006) Nastavnik u inkluzivnom okruženju. Fojnica Sarajevo.

- Krizmanid.M. Život s različitima Zagreb

Johnsen.H.B,;Razred u pravcu inkluzije,Theclassrom towards anclusion Sarajevo,Conectum.

Dodatna literatura

1. Sovak.M. (1979) Specijalna pedagogija Titograd

2.Mustad.V. & Vicid.M.:(1996) Rad s učenicima s teškodama u razvoju u osnovnoj školi. Školska knjiga Zagreb.

3. ACADIA Test razvoja sposobnosti-priredila Marija Novosel Sveučilište u zagrebu.1995.

4. AAMD Skala adaptivnog ponašanja priredili Igrid& Fulgosi-Masnjak Sveučilište u Zagrebu 1991.

5. Levandovski D, Teodorovid B.: (1991) Kako poticati djete s mentalnom retardacijom. Priručnik

Za roditelje. : Fakultet za defektologiju Sveučilišta u Zagrebu,

6.Stefanovid,D. :Metodologija rane dijagnostike i rehabilitacije dece ometene u psihofizičkom

razvoju.Niš

7. Došen A. Psihijatrijski poremedaji djece i mladeži s mentalnom retardacijom. Defektologija 30

(2): 169-

8 . Došen A, Škrinjar J. Mentalno zdravlje osoba s mentalnom retardacijom. U: Došen A, Igrid Lj

(ur.Unapređivanje skrbi za osobe s mentalnom retrdacijom (str. 71-118). Sveučilište u Zagrebu:

Matra projekat. Sinopsis predavanja i vježbi, 2002.

9. . Sekušak-Galešev S. Komunikacija i kognitivne sposobnosti u djece i adolescenata sa

umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom. Magistraski rad. Zagreb: Fakulteta za

defektologiju Sveučilišta u Zagrebu, 1994.


Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti seminarski rad koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenog seminarskog rada ispit se polaže usmeno.

Način pradenja kvaliteta rada i uspješnosti

izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze (studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa

Obveze studenata

Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.


Seminarski rad 65 bodova. Završni ispit do 35 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4 Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5



Naziv kolegija: METODOLOGIJA IZRADE NASTAVNIH KURIKULUMA (DSOZ01)

Opdi podaci:

Studijski program SP3 – Doktorski studij odgojnih znanosti Godina II.




ECTS – bodovi 10




Cilj je kolegija studente uvesti u kompetencije logičko-metodoloških postupaka izrade nastanih

kurikuluma. Srediti i kritički promisliti pojedinačna znanja o teorijama i polazištima na kojima se

zasnivaju kurikularni modeli, kao i s dometima i ograničenjima u određivanju kurikularnih ciljeva i

mogudih načina njihovog ostvarenja. Upoznati ih dometima i ograničenjima u definiranju

kurikularnih ciljeva i predviđanju mogudih putova njihova ostvarenja. Stečeno znanje, vlastite

stavove, vlastitu svijest i pretpostavke u svezi s izradom preliminarnog instrumentarija u izrade

kurikuluma s naglaskom na razvijanju neophodnih vještina za to. Pri razvijanju ovih specifičnih

kompetencija studenti stedi neophodne spoznaje o važnosti ravnoteže odnosa i veza među svim

kurikulumskim elementima i to, na organiziran način, sučeliti sa širinom pedagogijske teorije.


Polazedi od opde metodologije pedagogijskih istraživanja, specifično de se proraditi snimanje, kvalifikacija, kvantifikacija, utvrđivanje metoda, postupaka, instrumenata, subjekata, aktivnosti i poslova u svezi s izradom nastavnih kurikuluma.Rangiranje utvrđenih aktivnosti prema stupnju važnosti. Osvrt na recentnu literaturu, i iskustva drugih, analiza dosadašnjih vlastitih programa uz uvažavanje pradenja i bilježaka. Upotreba postojedih instrumenata i izrada novih. Procjenjivanje dimenzija programskih sadržaja (informativna, deskriptivna, analitička razina). Utvrđivanje povoljnih i nepovoljnih okolnosti za provođenje pojedinih dijelova programa.Raspoređivanje i okupljanje aktivnosti prema srodnim područjima, raspoređivanje dijelova kurikuluma s obzirom na logičke, tematske i vremenske okvire.Posebno isticanje dijelova kurikuluma koji su izuzetno važni.Planiranje vremenskih rezervi za svaki pojedini dio. Poseban osvrt na poznate kurikulumske modele.



zadatci E-učenje




rad



Osnovna literatura:

1. Dallin, T. (1995.):School Development: theories and strategies. London: Cassell.

2. Jurid, V. (2005.):Metodika rada školskog pedagoga, Zagreb: Školska knjiga, (trede dopunjeno i

prerađeno izdanje).

3. Mušanovid, M. (1997.): Metodologija izrade curriculuma inovativne osnovne škole. In:Kongres

pedagoških delavcev Slovenije – Programska prenova naše osnovne in srednje šole, Portorož:

Zveza društev pedagoških delavcev Slovenije, pp.150-154.

4. Vrcelj, S. & Mušanovid, M. (2003.): Reforma školstva – jesu li mogude promjene škole?, In:

Odgoj, obrazovanje i pedagogija u razvitku hrvatskog društva, Zagreb: HPKZ.

Dodatna literatura: 1. Burkhard, Ch.& Heanisch, H. (Eds.) (2002.): Schulkurikulummarbeit auf dem Prüfstand;

Ergebnisse der Evaluation. Landesinstitut für Schule, Bönen.

2. Jurid, V., Pičuljan. Z., Staničid, S., Silov, M., Mušanovid, M. (Eds.) (1993.): Pradenje i

vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa. In: Priručnik za ravnatelje, Zagreb: Znamen, pp.

337-351.

3. Znanstveni i stručni časopisi, domadi i inozemni, iz područja teorije i metodologije izrade

kurikuluma.

4. Tijekom nastave studentide biti upudeni na ostalu dopunsku literaturu.



Naziv kolegija: PROFESIONALNE KOMPETENCIJE NASTAVNIKA

Šifra kolegija: DSMN10 Status kolegija: Obvezni

Opdi podaci:

Studijski program D01MN: METODIKA NASTAVE Ciklus III.


Godina II.

Ime suradnika na kolegiju - Semestar III.


ECTS – bodovi 10




Stjecanje i jačanje kompetencija interpersonalne komunikacije, interaktivnog i nedirektivnog pristupa u pedagoškim i drugimsvakodnevnim, životnim situacijama. Jačanje kompetencija za vođenje i nalaženje značenja naše svakodnevne pedagoškekomunikacije kao i tolerantnog rješavanja konflikata u pedagoškim kao i u drugim životnim situacijama i relacijama.


Pojam profesionalne kompetencije nastavnika. Opdeodređenje škole, nastave, nastavnikaiučenikasastajalištasuvremenepedagogije. Opdeodređenjenastavnogumijeda. Analizaosnovneznačajketeorijenastavnogumijeda. Modeli odnosa teorije i prakse u pedagogiji i didaktici i temeljna nastavna umijeda, odnosno profesionalne kompetencije nastavnika, koje (pored ostalog) uključuju i držanje i takt u pedagoškom ophođenju s učenicima u nastavi. Model razvoja razredno-nastavnoga ozračja i razredna kohezivnost u kontekstu interkulturalizma. Kompetencije nastavnika u području metodologije izgranje kurikuluma nastave.



zadatci E-učenje





http://www.hercegovina.edu.ba/


Osnovna literatura:

5. Jurčid, M. (2012):Pedagoške kompetencije suvremenog učitelja. Zagreb: Recedo d.o.o. 6. Jensen, E. (2003):Super nastava. Zagreb: Educa. 7. Kyriacou, K. (2001):Temeljna nastavna umijeda. Zagreb: Educa. 8. Langer,I. (Schulz von Thun, F.) Tausch, R. (2003):Kako se razumljivo izražavati. Zagreb: Erudita. 9. Meyer, H. (2005.): Što je dobra nastava. Zagreb: Educa.

Dodatna literatura:

5. Jurčid, M. (2004):Uloga učiteljeve potpore u razredno-nastavnom ozračju, Napredak, vol. 145, br. 3/2004., (str. 329-340).

6. Jurčid, M. (2006):Učenikovo opteredenje nastavom i razredno-nastavno ozračje, Odgojne znanosti, br. 2 (12), vol. 8, (str. 329-346).

7. Jurčid, M. (2006):Povezanost subjektivnih i objektivnih realiteta razredne zajednice i njihov utjecaj na stabilnost zadovoljstva učenika razrednom kohezijom, Pedagogijska istraživanja, broj 2, (str. 141-152).

8. Klippert, H. (2001):Kako uspješno učiti u timu. Zagreb: Educa. 9. Neill, S.(1994):Neverbalna komunikacija u razredu. Zagreb: Educa. 10. Znanstveni i stručni časopisi, domadi i inozemni, iz područja pedagogije. 11. Tijekom nastave studenti de biti upudeni na ostalu dopunsku literaturu.

Korisne Web lokacije:

1. www.multilink.hr/ri-kvas/kriteriji.html 2. www.hrstud.hr 3. www.sajt.com.hr 4. www.znanje.org 5. www.bpa.org.rs


Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konzultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su dužni uraditi skicu projekta akcionog istraživanja i vježbe koje se odnose na izradu mjernih instrumenata. Završni ispit je u obliku testa znanja i obrane skice akcijskog istraživanja.


Tijekom semestra izvršit de kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadade programa.

Obveze studenata:

U toku semestra studenti su dužni uraditi vježbe koje se odnose na izradu istraživačkih instrumenata i skicu akcijskog istraživanja, te prikupiti više istraživačkih instrumenata i odložiti u metodološki dosje.

Ostale predispitne obveze:

1. Izrada seminarskog rada na zadanu temu. 2. Uraditi prikaz profesionalnih kompetencija

nastavnika s kritičkom analizom. 3. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih obaveza.

Vrjednovanje rada studenata i izvođenje ocjene: Raspodjela bodova: sudjelovanje na predavanjima,

http://www.multilink.hr/ri-kvas/kriteriji.html

http://www.hrstud.hr/

http://www.sajt.com.hr/

http://www.znanje.org/

http://www.bpa.org.rs/

seminarima, vježbama i konsultacijama…. 10 bodova vježbe..…………………………………………………… 30 bodova izrada skice istraživačkog projekta..............30 bodova

završni ispit................................................30 bodova

Ukupno:....................................................100 bodova Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan………………. D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar…………………… C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar……………. B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan……………… A-5.

Naziv kolegija

PROGRAMIRANJE I PRADENJE NASTAVNOG RADA

Opdi podaci

Studijski program METODIKA NASTAVE Godina 2/3



ECTS – bodovi 10




Sticanje operativnih znanja i sposobnosti iz oblasti kompleksnog programiranja, pradenja i

vrjednovanja nastavnog (pedagoškog) rada škole.Teorijska i praktična osposobljenost studenata da

samostalno primjenjuju odgovarajude metode i tehnike u djelotvornom, kompleksnom

programiranju i vrjednovanju nastavnog procesa.


Pojmovno određenje programiranja;

Odnos projektiranja, planiranja i programiranja pedagoške djelatnosti škole;

Teorijske osnove programiranja rada škole;

Teorijske osnove školskog kurikuluma;

Bitna obilježja kompleksnog programiranja rada škole;

Strategijsko-razvojno i godišnje programiranja rada škole;

Tematsko-integrativno programiranje nastavnog procesa u školi;

Godišnje tematsko i mjesečno operativno planiranje nastavnog rada;

Programiranje kao oblik pripremanja za rad;

Programiranje u funkciji modeliranja nastave i drugih vidova rada škole na sustavskim osnovama (teorije sustava);

Determinirani i stohastički sustavi školskog rada;

Modeli gantogramskog, mrežnog i tradicionalnog kronološko-deskriptivnog programiranja rada škole;

Pojmovno određenje pradenja, mjerenja i vrjednovanja nastavnog i drugih vidova pedagoškog rada škole;

Bitna obilježja kompleksnog (vrjednovanje procesa a ne samo ishoda, vrjednovanje drugih vrijednosti a ne samo znanja-potreba, interesa, stavova, uvjerenja i sl.) u odnosu na tradicionalno, subjektivno ocjenjivanje;

Faktori koji utječu na subjektivnost tradicionalnog vrjednovanja postignuda;

Vrjednovanje i samovrjednovanje nastavnog (pedagoškog) rada škole;

Povratna informacija u funkciji utemeljenja nastavnog (pedagoškog) rada na sustavskim osnovama i pobedničkog učenja učenika u efikasnoj školi;

Portfolio u suvremenom pradenju i vrjednovanju rada škole.


Predavanja Seminarski rad Vježbe Samostalni zadaci

E-učenje


Konzultacije Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava


Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit Esej

Istraživanje

Vježbe Kontinuirana provjera znanja

Referat

Praktični rad

Osnovna literatura

Vilotijevid, M.: Programiranje rada škole, Učiteljski fakultet, Beograd, 2000

Vilotijevid, M.: Vrednovanje pedagoškog rada škole, Naučna knjiga, Beograd, 1993

Dodatna literatura

Vilotijevid, M., Radovanovid, I., Levi, S.: Menadžment u obrazovanju, Učiteljski fakultet, Beograd, 2011


Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit, studenti su dužni izraditi i obraniti kritičku ocijenu pet monografija iz oblasti programiranja i pradenja nastavnog rada (u užem i širem smislu), dva modela (priloga) godišnjeg i tematskog plana i seminarski rad, koji ima oblik i sadržaj istraživačkog rada. Nakon obavljenih predipitnih obveza ispit se polaže usmeno.


izvedbe programa

Dva puta tijekom semestra izvršit de se kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze

(studenata/nastavnika), te postavljene ciljeve i zadade programa.

Obveze studenata Izrada pet kritičkih ocijena monografija. Izrada dva modela (priloga) godišnjeg i tematskog plana. Izrada seminarskog rada. Izlazak na ispit. Polaganje ispita.


Kritička ocijena – 25 bodova (5 bodova po radu) Modeli (prilozi) – 10 bodova (5 bodova po modelu) Seminarski rad – 35 bodova. Završni ispit – 30 bodova. Od 61 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2 Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3 Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlo dobar B-4 Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5

Naziv kolegija

MJERENJE I VRJEDNOVANJE NASTAVNOG RADA

Opdi podaci

Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni studij smjer:ovi Menadžment, Menadžment u obrazovanju

Godina II/3



ECTS – bodovi 10




a) da se studenti uvedu u teoriju mjerenja u odgoju i obrazovanju;

b) da se osposobe za samostalnu konstrukciju mjernih instrumenata i utvrđivanje njihovih metrijskih

karakteristika (validnost, relijabilnost, diskriminativnost, objektivnost);

c) da pri sakupljanju podataka samostalno primjenjuju istraživačke postupke i instrumente


1. Mjerenje i mjerne skale

2. Varijable i indikatori istraživanja

3. Vrjednovanje rada učenika

4. Znanje učenika kao predmet mjerenja

5. Nedostaci subjektivnog načina ocjenjivanja

6. Simptomatska valjanost školske skale ocjenjivanja

7. Testovi znanja.

8. Vrste zadataka u testovima znanja

9. Etape izrade testa znanja

10. Sređivanje rezultata testa znanja

11. Mjerna svojstva testovskih zadataka

12. Objektivnost testa.

13. Diskriminastivnost testa.

14. Pouzdanost testa.

15. Valjanost testa.

16. Analiza i obrada stavki testa.

17. Interpretiranje rezultata sa testova znanja

18. Tehnika primjene testa.

19. Ispitivanje stavova i mišljenja upitnikom

20. Skale stavova

21. Testovske skale


Predavanja

Seminarski rad

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska

nastava



rad



znanja


Osnovna literatura

Kundačina Milenko i Brkid Milenko (2010): Edukometrija. Bijakovidi: Fakultet društvenih znanosti dr

Milenka Brkida.

Dopunska literatura

1. Banđur, Veljko, Kundačina, Milenko i Brkid, Milenko (2008): Testovi znanja u funkciji ocjenjivanja učenika. Užice: Učiteljski fakultet.

2. Bukvid Aleksandar (1988): Načela izrade psiholoških testova. Beograd: Zavod za udžbenike i na-stavna sredstva.

3. Krkovid Anđelko (1964): Mjerenje u psihologiji i pedagogiji. Beograd. 4. Krneta Dragoljub (1998): Konstrukcija i primjena skala u ispitivanju stavova. Banja Luka. 5. Moser C. A. (1962): Metode anketiranja i istraživanja društvenih pojava. Beograd: Kultura. 6. Mužid Vladimir (1993): Kako nadmudriti test. Zagreb: Školske novine. 7. Rajtston-Džastman-Robins (1966): Vrednovanje u savremenom obrazovanju. Beograd: „Vuk Ka-

radžid“. 8. Standardi za pedagoško i psihološko testiranje, Educa: Zagreb, 1992. 9. Stojak Rudi (1990): Metoda analize sadržaja. Sarajevo: Institut za proučavanje nacionalnih od-

nosa. 10. Supek Rudi (1981): Ispitivanje javnog mnjenja. Zagreb: Sveučilišna naklada Liber. 11. Thorndike R. L. Hgen E. (1964): Merenje i evaluacija u pedagogiji i psihologiji. Beograd. 12. Džordan A. M. (1966): Merenje u pedagogiji. Beograd: „Vuk Karadžid“.




izvedbe programa


Obveze studenata




Naziv kolegija

INOVACIJE U NASTAVI

Opdi podaci

Studijski program Menadžment u obrazovanju, Metodika nastave Godina/ semestar

II/4


Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10




Kolegij de studentima pomodi kako bi ovladali umijedem poučavanja i omogudit de im preispitivanje njihove vlastite prakse. Živimo u vremenu u kome svakog trenutka u svakoj oblasti života dolazi do otkrida novih ideja, tehničkih i naučnih. Pratiti ih sve i dati doprinos razvoju, čovjeka stavlja u poziciju unaprijed izgubljene bitke. Inovativnost tako postaje zahtjev vremena.


planiranje i priprema nastave, izvedba nastavnog sata, vođenje i tijek natavnog sata, razredni ugođaj, disciplina, ocjenjivanje učeničkog napretka osvrt i prosudba vlastitoga nastavnog rada.


Predavanja Seminari Vježbe Samostalni zadaci

E-učenje





Projekt – skica akcionog istraživanja



Udžbenik

Petar Mandid D Inovacije u nastavi i njihov pedagoski Smisao Izdavač: Sarajevo: Svjetlost, 1980

Dodatna literatura

Bellenger,L. (1992), Umijede komuniciranja, Sarajevo, IP «Svjetlost» D.D.Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. . Charles, D. Urednik (2001), Uspješno učenje i poučavanje, Zagreb, Educa. Jensen, E. (2003), Super nastava, Zagreb, Educa.

Kalin, B. (1986), Metodika i metodologija ( U Zborniku radova : Metodike u

sustavu znanosti i obrazovanja), Zagreb, Institut za pedagogijsko istraživanje i

NIRO «Školske novine».

Kyrjacou, C.(1995), Temeljna nastavna umijeda, Zagreb,Educa.

http://www.worldcat.org/title/inovacije-u-nastavi-i-njihov-pedagoski-smisao/oclc/441228026&referer=brief_results

Key, E, (2000), Stoljede djeteta, Zagreb, Educa.

Meyer, H. (2002), Didaktika razredne kvake, Zagreb,Educa.

Jensen, E.(2003) Super nastava Zagreb, Educa, str.139.





Obveze studenata

U toku semestra studenti su dužni uraditi seminarski rad te prikupiti više istraživačkih instrumenata iz naznačenog područja.





Naziv kolegija

CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE

Opdi podaci

Studijski program Menadžment u obrazovanju, metodika nastave

Godina/ semestar

I/1


Drugi nastavnik


ECTS – bodovi 10




Razumijevanje cjeloživotnog obrazovanja kao konceptualne osnove reformi i razvoja sistema

obrazovanja. Osposobljavanje za sticanje kompetencija za kreiranje nacionalne politike i strategije

cjeloživotnog učenja i obrazovanja; poznavanje i primjenu mehanizma i modela međunarodne

suradnje u obrazovanju odraslih; razumijevanje, razvijanje i promovisanje koncepta socijalnog

partnerstva u obrazovanju na nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou; poznavanje modela

finansiranja obrazovanja odraslih; primjenu modela i metoda strateškog planiranja; unapređivanje

sistema obrazovanja kroz standardizaciju, validaciju i akreditaciju formalnog, neformalnog i

informalnog obrazovanja i učenja.


Koncepcije politike i strategije cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Socijalno partnerstvo i uloga države u obrazovanju odraslih. Finansiranje obrazovanja odraslih. Modeli i metode strateškog planiranja obrazovanja i upravljanja promjenama. Politika obrazovanja u globalnom, evropskom i nacionalnom kontekstu. Međunarodne i nacionalne strategije razvoja obrazovanja odraslih i cjeloživotnog obrazovanja – put ka društvu učenja. Unapređenje i validacija formalnog, neformalnog i informalnog obrazovanja i učenja.


Predavanja

Seminari

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski rad

Terenska nastava






Obvezna literatura

1. Angel De la Fuente, Antonio Ciccone,: Human capital in a global and knowledge-based economy, http://pareto.uab.es/wp/2003/56203.pdf., 2003.

2. Bečid E. i grupa autora: Međunarodna organizacija u obrazovanju odraslih, Agencija za obrazovanje odraslih, Zagreb, 2000.

Dodatna literatura

3. Belanger, P., Bochynek, B, with Farr, K.O., The Financing of Adult Learning in Civil Society: MA

http://pareto.uab.es/wp/2003/56203.pdf

European Exploratory Study, UIE, 2000. 4. Boromisa A., Samardžija V.: Hrvatska i Lisabonska strategija: približavanje ciljevima?,

www.ijf.hr, kolovoz 2010. 5. Butkovid H., Dujmovid K.A., Ondelj I.: Hrvatska u Europskoj uniji: Što građani mogu očekivati?,

Zaklada Konrad Adenauer, Ured u Zagrebu, Institut za međunarodne odnose, Zagreb, 2007. 6. Centar za javne politike i ekonomske analize: Europa 2020. – strateški okvir Europske unije,

http://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020/, pristupano 25.1.2013. 7. Council of the EU: The Concrete Future Objectives of Education and training systems, Report

from the Education Council to the European Council 5680/01, EDUC 23, Brussels, 2001. 8. Green A.:The many faces of lifelong learning: recent education policy trends in Europe.

Journal of Educational Policy, br.17, 2002. 9. Lingard B., Ozga J.: Introduction: reading education policy and politics, The Routledge Falmer

Reader in Education Policy and Politics, New York, 2007. 10. Lisbon European Council, www.europarl.eu.int, ožujak 2000 11. Longworth D.: Lifelong Learning, Kogan Page, London, 1997. 12. Memorandum o cjeloživotnom učenju, www.web.aoo.hr, Radni materijal Komisije, listopad

2000. 13. OECD: Lifelong living for all, OECD, 1996. 14. OECD: Lifelong Learning, www.oecd.org, veljača 2004. 15. Pastuovid N.: Edukologija: integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja,

Znamen, Zagreb, 1999. 16. Rodid I.: Znanost i struka drumom, obrazovna politika šumom, Školske novine, Zagreb, 2012.,

br.35 17. Rodrigues J.M.: The Knowledge Revolution: Old Myths and New Opportunities in a

Networked Society, europa.eu.int, 2002. 18. Tuijnman A., Bostrom A.: Changing notions of lifelong education and lifelong learning, Kluwer

Academic Publishing, Netherland, 2002. 19. Ured za službene publikacije europskih zajednica: Izobrazba i osposobljavanje u Europi,

različiti sustavi, zajednički ciljevi za 2010. Luksemburg, www.enterurope.hr, 2002. 20. Vedriš M., Jurišid D.: Cjeloživotno učenje i fleksigurnost – pozicija Hrvatske,

www.liderpress.hr, veljača 2008. 21. Žiljak T.: Kako uče oni koji stvaraju obrazovnu politiku?, Pučko otvoreno učilište u Zagrebu,

Zagreb,2004. 22. Žiljak: Politike cjeloživotnog učenja u Europskoj uniji i u Hrvatskoj, znanstveni rad, Otvoreno

učilište, Zagreb, 2005.





Obveze studenata


http://www.ijf.hr/

http://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020/

http://www.europarl.eu.int/

http://www.web.aoo.hr/

http://www.oecd.org/

http://www.enterurope.hr/

http://www.liderpress.hr/





Ostale predispitne obveze 4. Izrada seminarskog rada na zadanu temu: 5. Uraditi prikaz teorija škole, sa aspekta

njihove vrijednosti i kritičkom analizom: 6. Usmeni razgovor na osnovu predispitnih

obaveza

Naziv predmeta: INFORMATIKA U OBRAZOVANJU

Godina: I Semestar: VI Broj ECTS kredita: 10

Broj sati tjedno: 1+2+3 Akademska godina: 2015/16. Ukupan broj sati:

Doktorski studij: INFORMATIKA I ORGANIZACIJA , METODIKA NASTAVE

Nositelj: Doc.dr.sc. Antonija Krtalid

1. Cilj predmeta: Osnovni cilj modula je upoznati studente s primjenom didaktičko-metodičkog teorijskog znanja s praktičnim pedagoškim radom u školi. Studenti se osposobljavaju za uporabu raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala koja čine suvremeno opremljenu informatičku učionicu, pradenje, provjeravanje i ocjenjivanje učeničkih dostignuda, vođenje grupe slobodnih aktivnosti iz područja informatike. Studenti se upuduju se u kritičko procjenjivanje i vrednovanje nastavnog procesa i vlastitog rada, razvijajudi potrebu za permanentnim stručnim usavršavanjem i poboljšavanjem nastavno-pedagoškog rada.

2.Ishodi učenja: 1. Analizirati građu računala, suvremene računalne arhitekture

te primijeniti ta znanja u dizajnu obrazovnog informacijskog

sustava, kao i u nastavi

2. Artikulirati nastavni sat primjenjujudi primjerene nastavne

metode i oblike rada, didaktičke principe i nastavna sredstva

3. Interpretirati povijest informatike i računarstva

4. Organizirati nastavni proces

5. Predstavljati informatička znanja i vještine kao učinkovite

instrumente za podupiranje integracijskih procesa

6. Predstavljati nastavnicima mogudnosti korištenja informatike

u odgojno-obrazovnom procesu

7. Preispitivati, strukturirati i restrukturirati svoja osobna i

profesionalna iskustva

Glavne tematske cjeline Dio I. Uvod u informatiku u obrazovanju

1. Uvod. Primjena računala u nastavi. Povijesni pregled. 2. Kratak pregled građe računala. Dizajn obrazovnog informacijskog sustava. Informatička pismenost. Dio II. Organizacija nastavnog procesa pomodu informatičkih alata

3. Računalo kao nastavno sredstvo. Prilagođavanje nastavnih sadržaja za rad uz pomod računala. Obrazovni program i sadržaj. 4. Multimedijalne učionice. Softver otvorenog koda u obrazovanju. 5. Metodologija nastave i učenja programiranja, primijenjena informatika u obrazovanju. Tehnologija poboljšane pedagoške inovacije. Tehnologije za učenje nove generacije. 6. Informatika za humanističku i društvenu inkluziju. 7. Napredne metode istraživanja u području obrazovnih tehnologija.

Opis aktivnosti:

% ukupnog rada:

3. Način izvođenja nastave:

Predavanja

Seminarski radovi

70 %

30 %

Opis aktivnosti % od finalne ocjene:

4. Sustav ocjenjivanja

Seminarski rad

Kolokvij (I + II)

Prisutnost i aktivnost na

nastavi

25 % 30 % + 30%

15%

5. Literatura Obavezna literatura:

1. Marinkovid, R. (2004), Inteligentni sustavi za poučavanje, Zagreb,

Hrvatska zajednica tehničke kulture.

2. Gordon., D., Vos, J. (2001) Revolucija u učenju - kako promijeniti način na koji svijet uči. Zagreb: Educa.

Preporučena literatura:

3. Porter, L. Creating the Virtual Classroom. John Wiley and Sons,

Inc., New York, 1997.

4. Bognar, L.; Matijevid, M. Didaktika. Školska knjiga, Zagreb, 2002.

5. Šoljan, N. Nastava i učenje uz pomod kompjutera, Pedagoško-

književni zbor, Zagreb 1972,

6. Krtalid, A. Informacijske i komunikacijske tehnologije u

menadžmentu u obrazovanju, Grafika, Osijek, 2012.

Naziv kolegija

INTERAKCIJA I KOMUNIKOLOGIJA U NASTAVI

Opdi podaci

Studijski program Poslijediplomski znanstveni (doktorski) sveučilišni Godina II/4



ECTS – bodovi 10




Znanja o vještinama i umjetnosti komunikacije, govorništva i retorike, nenasilne i efikasne komunikacije. Sposobnost razvijanja vještina razgovora, aktivnoga slušanja, konstruktivnog diskutiranja, vođenja usmenih prezentacija, i to u primjeni u nastavi, u komunikaciji s kolegama, roditeljima, učenicima.


Vrste i oblici komunikacije (što je komuniciranje, motivi za komunikacijom, verbalna i neverbalna, interpersonalna, intrapersonalna, masovna, grupna) Komunikacija u organizacijama-školama (sheme komuniciranja, neformalna, formalna, horizontalna i vertikalna, interkulturalno komuniciranje, glasine kao način komunikacije, organizacijska klima; izgrađivanje odnosa u nastavi) Uvjerljivo prezentiranje (o slušačima/auditoriju, prvi dojam, kongruentnost poruke, ometači pažnje, neverbalna komunikacija-mimika i geste, trema u komunikaciji i njezino prevladavanje, najčešde pogreške u javnom nastupanju i prezentiranju, glas i ton, vježbe za glas i izgovor, gostovanje priznatih profesionalaca koji rade u elektroničkim medijima) Struktura govora (oblikovanje govora, uvod govora, umijede argumentiranja, završetak govora-peroratio, crescendo, klimaks, reagiranje na prigovore i kritike); Mitovi o komunikaciji. Alati komuniciranja (aktivno slušanje kao preduvjet dijaloga, parafraziranje, selektivno slušanje, communologue, imago dijalog, uspostavljanje kontakta u nastavi) Metakomunikacija (definicija, spolne razlike metakomuniciranja, metakomunikacija u psihologiji) Asertivnost (definicija, specifične tehnike asertivnoga ponašanja, uzroci (ne)asertivnosti, asertivno vs

agresivno ponašanje) Ja i Ti poruke (definicija, sličnosti i razlike, primjeri i vježbe iz obrazovnih institucija, psihodramsko igranje uloga uz uporabu svih alata komuniciranja) Konfliktna komunikacija (uzroci konflikata, čovjekovo nesvjesno i psihički determinizam u ponašanju, komunikaciji i doživljavanju, vježbe rješavanje konflikata u komunikaciji uz uporabu alata komuniciranja) Vrste patološke komunikacije (dvostruka veza, destruktivno zrcaljenje u grupi, žrtveni jarac u razredu, šutnja, razrada primjera iz školske prakse) Stres i komunikacija (definicija, faze stresa, uspješna komunikacija u obrazovanju) Suradnja i medijacija kao tehnike nenasilnoga rješavanja sukoba; Davanje i primanje pohvala i kritika u nastavi Ličnost dobrog komunikatora (pogled na svijet, originalnost i autentičnost, obrazovanje, karizma)


Predavanja

Seminarski rad

Vježbe

Samostalni

zadaci

E-učenje


Konzultacije

Radionice

Mentorski

rad

Terenska

nastava



rad



znanja


Osnovna literatura

1. Reardon, K.K. (1998). Interpersonalna komunikacija. Alinea, Zagreb. 2. Bratanid, M. (1990). Mikropedagogija. Školska knjiga, Zagreb

Dodatna literatura

1. Brajša, P. (1993). Pedagoška komunikologija. Školske novine. Zagreb. 2. Miljkovid, D., Rijavec, M. (2002.) Kako rješavati konflikte?, IEP-D2 & Vern', Zagreb. 3. Miljkovid, D., Rijavec, M. (2002.) Kako se zauzeti za sebe?, IEP-D2 & Vern', Zagreb. 4. Miljkovid, D., Rijavec, M. (2002.) Komuniciranje u organizaciji, IEP-D2 & Vern', Zagreb. 5. Rijavec, M., Miljkovid, D. (2002.) Neverbalna komunikacija, IEP-D2 & Vern', Zagreb.




izvedbe programa


Obveze studenata




www.hercegovina.edu.ba SVEUČILIŠTE HERCEGOVINA Fakultet društvenih znanosti dr. MilenkaBrkida, Bijakovidi

Nazivkolegija: AKADEMSKE VJEŠTINE

Opdipodaci:

Studijski program Svi studijski programi Godina III/5 Imenositeljakolegija/nastavnika

Drugi nastavnik

Bodovnavrijednost i načinizvođenjanastave:

ECTS – bodovi 10

Broj sati posemestru 2+3+3

Preduvjetizaupiskolegija Nema

Opde i specifičnekompetencije:

Studenti stječu određena i precizna teorijska znanja i praktičnu osposobljenost za pripremanje i izradu doktorske disertacije. Bitide sposobni pretraživati (prikupljati podatke iz elektronskih i tiskanih izvora), kritički promišljati, razumjeti i znati se koristiti znanstvenim radovima. Modi de primjenjivati znanastveni stil pisanja, ovladatide argumentiranjem i dokazivanjem vlastitih stavova, diskusijom i interpretacijom rezultata, izvođenjem zaključaka, ispravnim strukturiranjem radova, organiziranjem rukopisa te usmenim prezentiranjem saopštenja prema svjetskim metodološkim standardima APA sustava koji je prihvaden u znanostima o obrazovanju. Izgraditi de osjetljivost za etiku u znanstvenom stvaralaštvu i moralno korištenje znanstvenih informacija.

Okvirnisadržajkolegija:

Modeli doktorskih disertacija Struktura doktorskih disetacija. Baze podataka, korisnenje e-lokacija. Definiranje središniih istraživačkih pitanja. Razvijanje teksta i upravljanje procesom pisanja. Planiranje radnje kao cjeline - makrostruktura, idejni projekt. Organizacijapoglavlja -mikrostruktura, podjela poglavlja u odjeljke, formuliranje naslova. Izrada studijskog projekta istraživanja. Organizacija istraživanja. Iskazivanje i interpretacija rezultata istraživanja (brojčano, tablično, grafički i statističkim mjerama). Organizacija rukopisa za tisak. Izrada ekspozea, prezentacije i postupak obrane disertacije. Prerađivanje i objavljivanje disertacije kao znanstvene monografije. Evaluacija i kategorizacija znanstvenih i stručnih radova. Etika znanstvenog radnika i autorska i izdavako pravo.

Načinizvođenjanastave i usvajanjeznanja(označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Predavanja Seminari Vježbe Samostalnizadaci E-učenje

Obrazovanjenadaljinu Konzultacije Radionice Mentorski rad Terenskanastava

Pradenjenastave i ocjenjivanjestudenata (označitimasnimtiskom/boldomsamorelevantnekategorije):

Pohađanjenastave Aktivnost u nastavi Seminarski rad Eksperimentalni rad

Pismeni ispit Usmeniispit Esej Istraživanje

Projekt Kontinuiranaprovjera Referat Praktični rad

Osnovnaliteratura: 1. Dunleavy, Patrick (2007). Kako napisati disertaciju. Zagreb: Fakultet političkih znanosti. Sveučilištaeu Zagrebu. 2. Kundačina, Milenko i Banđur, Veljko (2007). Akademsko pisanje. Užice: Učiteljskifakultet.

Dodatna literatura: Finci, Žak; Finci Leo I Finci Rudi (1992), Magisterij i doktorskadisertacija. Sarajevo: “Svjetlost“ Gačid, Milica (2001): Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova. Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Jokid, Maja (2005). Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna knjižara. Kleut, Marija (2008): Naučnodelo od istraživanja do štampe. Novi Sad: Akademska knjiga. Kuba, Li i Koking, John (2003): Metodologijai zrade naučnog teksta. Podgorica: CID. Matijevid, Milan; Mužid, Vladimir i Jovanovid, Verica (2006): Istraživati i objavljivati. Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. Oraid Tolid, Dubravka (2011). Akademskopismo. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu. Silobrčid, Vlatko (2003). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb: Medicinska naklada. Suzid, Nenad (2010). Pravila pisanja znanstvenog rada. - APA i drugistandardi. Banja Luka: XBS. Šamid, Midhat (1990). Kako nastaje naučno djelo. Sarajevo: Svjetlost.

Provjeraz nanja i polaganje ispita:

Pradenje rada studenata i provjera znanja provodi se tijekom konzultacija i izvođenja nastave. Prije izlaska na završni ispit studenti su dužni uraditi projek tistraživanja, izvesti istraživanje i napisati izvještaj istraživanja i rad za objavljivanje, analizu monografije i prikaz monografije. Završni ispit je usmeni.


Tijekom semestra bitide izvršena kooperativna procjena kvalitete izvedbe programa, a u odnosu na očekivanja i obveze studenata i nastavnika, te postavljene ciljeve i zadade programa.

Obvezestudenata:

Sudjelovanje na nastavi; izrada projekta istraživanja, izvođenje istraživanje i pisanje izvještaja istraživanja, pisanje članka za objavljivanje, seminarskog rada u vidu analize znanstvene monografije po protokolu analize, polaganje ispita.

Vrjednovanje radastudenata i izvođenje ocjene:

Sudjelovanje na nastavi – 10 bodova Izrada projekta istraživanja – 10 bodova Izrada izvještaja istraživanja – 10 bodova Izrada članka za objavljivanje – 10 bodova Analiza znanstvene monografije – 10 bodova Izrada članka za objavljivanje – 10 bodova

Završni ispit - 40 bodova (min. 25 bodovazauspjeh) Od 60 do 70 bodova, ocjena dovoljan D-2, Od 71 do 80 bodova, ocjena dobar C-3, Od 81 do 90 bodova, ocjena vrlodobar B-4, Od 91 do 100 bodova, ocjena izvrstan A-5.

d) Bodovna vrijednost svakog predmeta i doktorsko rada iskazana u ECTS bodovima;

Bodovna vrijednost svakog kolegija i doktorskog rada iskazana je u koloni pet (5) u gornjoj tablici.

e) uvjeti za prelazak s drugih studijskih programa u okviru istih ili srodnih područja studija; Uvjeta za prelazak na studij Metodika nastave s drugih studija odgojnih, humanističkih i društvenih znanosti nema, s tim što na temelju zahtjeva za prelazak, Povjerenstvo za priznavanje ispita utvrđuje priznate ispite i studentu određuje status (semestar kojeg može upisati), na temelju čega dekan izdaje odgovarajude rješenje.

f) način izbora predmeta iz drugih studijskih programa; Student bira kolegije po vlastitom izboru, s tim ada izbor treba biti iz odgovarajudeg semestra studija odgojnih, humanističkih ili društvenih znanosti. Izborni kolegiji se upisuju zajedno s obveznim kolegijima na početku semestra.

g) uvjete upisa u sljededi semestar ili tromjesečje, odnosno sljededu godinu studija te način završetka studija; Student nesmetano, bez zastoja prelazi iz semestra u semestar, odnosno iz godine u godinu. Ponavljanja godine ili semestra nema. Student praktično upisuje kolegije i bodove, a ne semestre. U jednom semestru student u načelu može upisati najviše 32 boda, ali ako student postiže najmanje vrlodobar uspjeh, može napredovati vlastitim tempom i u semestru upisati i do 42 boda. Jednako tako student koji nije u semestru ostvario 30 bodova, u narednom odgovarajudem (zimski, ljetnji) semestru ponovno upisuje nepoložene kolegije i iz sljededeg odgovarajudeg semestra dopisuje broj bodova, najviše do 32. boda.

h) način izvođenja studija i način provjere znanja za svaki predmet i Nastava se izvodi kao redovita nastava, turnusna i nastava na daljinu. U praksi de biti primijenjena sva tri vida nastave, ovisno o broju studenata i njihovom interesu.

i) druga pitanja od značaja za izvođenje studijskog programa. Studijski program je maksimalno uskalađen s organizacijom rada i dostignudima znanosti

Studisjki program je u svim svojim elementima

a) suvremen i primjeren mogudnostima i interesima studenata, te potrebama poslodavaca,

b) usporediv sa srodnim programima na referentnim visokoškolskim ustanovama,

c) za studijski program interes su pokazali prvenstveno djelatnost odgoja i obrazovanja,

javni sektor u cjelini i značajan dio gospodarstva.

d) studij je otvoren prema pokretljivosti studenata.

Documents

STUDIJSKI PROGRAM …hercegovina.edu.ba/hr/wp-content/uploads/2014/09/... · Pismeni ispit Usmeni ispit Esej Istraživanje ... R. Osmid, I. ( 2005 ). Didaktika. Tuzla. Offset. 2