PRIPREMA ZA IZVEDBU NASTAVNOG SATA

Škola: Gimnazija Antuna Vrančića Šibenik

Razred: Nadnevak: R. br. sata

Nastavnik/ca:

Nastavni predmet: Hrvatski jezik Nastavna cjelina: Jezik

Nastavna jedinica: Subjekt i predikat

Ključni pojmovi:Subjekt, predikat, imenski i glagolski predikat, članjivost rečenice, kopula ili spona

Ciljevi nastavne jedinice:utvrđivanje prethodnog znanja o rečeničnim dijelovima, upoznavanje učenika sa sintaktičkim svojstvima suvremenoga hrvatskoga književnog jezika

Ishodi učenja:kognitivni:

- upoznavanje s rečeničnim dijelovima- upoznavanje s pravilima i vrstama predikata, predikatnim obilježjima, neoglagoljenimrečenicama- upoznavanje s pravilima, vrstama subjekta, subjektnim obilježjima i subjektnim skupom

afektivni: uočavanje suodnosa između jezika i životne stvarnosti poticanje senzibilnosti za govorenu riječ poticanje zanimanja prema istraživanju i stvaranju novih jezičnih vrijednosti

psiho-motorički:

razvijanje zapažanja razvijanje govornog izražavanja razvijanje asocijativnosti razvijanje sposobnosti komuniciranja razvijanje sposobnosti za postupnost i samostalnost u radu

Korelacija s nastavnim predmetima i sadržajima:

NASTAVNE STRATEGIJE I METODE OBLICI RADA

- Strategije poučavanja i učenje otkrivanjem - metoda demonstracije- Strategije doživljavanja i izražavanja - metoda praktičnih radova- Strategije vježbanja - metoda pisanja- Strategije stvaranja - metoda čitanja i rada na tekstu

- metoda razgovora

- Individualni- Frontalni

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA

Udžbenik Fon fon 3., Bilježnica, Ploča i kreda

LITERATURA - za nastavnike - za učenike

Udžbenik Fon fon 3

ETAPE NASTAVNOG SATA (ARTIKULACIJA ) TRAJANJE

1. Uvodni dio 7 minuta- na ploču zapisujemo rečenicu Redatelj im je jučer pokazao film u kinodvorani. i od učenika tražimo da analiziraju gramatičko ustrojstvo ove rečenice.- nakon određenog vremena prozivamo jednog učenika da nam kaže od kojeg je rečeničnog dijela krenuo u analizi rečenice- točan odgovor je predikat koji otvara mjesto svim ostalim rečeničnim dijelovima- nakon što su učenici točno analizirali gramatičko ustrojstvo, pišemo naslov nastavne jedinice na ploču

2. Glavni dio 30 minuta- na ploču zapisujemo dvije rečenice: Ivan je pobijedio. Ivan je odlikaš.- u objema rečenicama tražimo da učenici podcrtaju predikat- prvi učenik govori da je predikat u prvoj rečenici je pobijedio, a drugi učenik govori da je predikat je odlikaš- Što na temelju gramatičke analize ovih rečenica možemo zaključiti o predikatu? Možemo zaključiti da je predikat temelj rečeničnoga ustrojstva.- Otvara li predikat sam sebi mjesto ili mu neki drugi rečenični dio otvara mjesto? Predikat otvara sam sebi mjesto. - U čemu se razlikuju ova dva predikata? Od čega se sastoji predikat je pobijedio, a od čega je odlikaš? Prvi predikat je glagolski i izrečen je složenim glagolskim oblikom. Drugi je predikat imenski i sastoji se od pomoćnog glagola biti koji je ujedno kopula ili spona i imenske riječi.- Koje su to imenske riječi? Imenske riječi su imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi.- na ploču zapisujemo sljedeće rečenice:

a) Ivan je odlikaš.b) Ivan je moj.c) Ivan je prvi.d) Ivan je najbolji.

- Podcrtajte predikate u navedenim rečenicama. Učenici podcrtavaju i zaključuju da se radi o imenskim predikatima.- Po čemu se razlikuju ovi imenski predikati? U prvoj rečenici je predikatno ime imenica, u drugoj zamjenica, u trećoj broj i u posljednjoj pridjev.- Učenici zaključuju da sponom izričemo predikatne kategorije.- Na ploču pišemo rečenicu Vatra! Dobar dan!- Primjećujete li da nešto nedostaje u ovim rečenicama? Nedostaje glagol.- Takve rečenice u kojima predikat nije izrečen, ali je vidljiv iz rečenice zovu se neoglagoljene rečenice.

- Na ploču pišemo rečenicu Ivana je došla u Zagreb. Učenici analiziraju gramatičko ustrojstvo.- Prvi učenik odgovara da je predikat je došla.- Drugi učenik postavlja pitanje tko?, što? i otkriva da je subjekt u rečenici imenica Ivana.- Što iz ove rečenice saznajemo o subjektu? Saznajemo da subjektom imenujemo ono o čemu se u rečenici govori, odgovara na pitanje tko?, što? i u rečenicu se uvrštava na temelju sročnosti s predikatom.- na ploču pišemo rečenice:

a) Ivana je stigla u Zagreb.b) Ona je najbolja.

c) Mudar mora pobijediti.d) Prvi je najbolji.

- Čime su izrečeni subjekti u sljedećim rečenicama? Subjekti su izrečeni imenicom, zamjenicom, pridjevom i brojem. - Što nedostaje u sljedećoj rečenici? Danas ću pojesti čokoladu? Nedostaje subjekt. Skriven je, ali ga možemo prepoznati iz predikata. - Na ploču pišemo sljedeće rečenice: Govorilo se o štetnosti čokolade. Priča se o tome. - Možemo li u ovim rečenicama postaviti pitanje za subjekt? Ne možemo. Takva je rečenica bez subjekta i naziva se besubjektnom rečenicom. - Što o predikatu saznajemo iz besubjektnih rečenica? U besubjektnim rečenicama glagol je u 3. licu jednine. - Puhalo je. Sniježilo je. - verba meteorologica

- Podjela nastavnih listića učenicima. Svaki učenik čita po jednu rečenicu i analizira gramatičko ustrojstvo rečenice.

- Zaključni dio 5 minuta- sinteza usvojenih znanja o subjektu i predikatu- domaća zadaća: radna bilježnica (subjekt i predikat)

PLAN PLOČE

Subjekt i predikat

S O POV P O POMRedatelj im je jučer pokazao film u kinodvorani.

Predikat je temelj rečeničnog ustrojstva.

Ivan je pobijedio. Ivan je odlikaš. │ │ glagolski predikat imenski predikat

│perfekt │spona + imenica

a) Ivan je odlikaš. → spona + imenicab) Ivan je moj. → spona + zamjenicac) Ivan je prvi. → spona + brojd) Ivan je najbolji. → spona + pridjev

Vatra! Dobar dan! – neoglagoljene rečenice

S P POMIvana je stigla u Zagreb.

Subjekt je uvijek u nominativu i u rečenicu se uvrštava prema sročnosti s predikatom.

a) Ivana je stigla u Zagreb. (imenica)b) Ona je najbolja. (zamjenica)

c) Mudar mora pobijediti. (pridjev)d) Prvi je najbolji. (broj)

Danas ću pojesti čokoladu. (ja) – Rečenica sa skrivenim subjektom.

Govorilo se o štetnosti čokolade. Priča se o tome. – besubjektne rečenice