SUDJELOVANJE 105. BRIGADE HRVATSKE VOJSKE IZ … · 2016. 12. 6. · Željko Karaula: Sudjelovanje 105. brigade Hrvatske vojske iz Bjelovara u obrani... 171 žanih snaga, zbog zakonskih

Željko Karaula: Sudjelovanje 105. brigade Hrvatske vojske iz Bjelovara u obrani...

169

SUDJELOVANJE 105. BRIGADE HRVATSKE VOJSKE IZ BJELOVARA U OBRANI ISTO NE SLAVONIJE (STUDENI 1991. - SRPANJ 1992.)1

Željko Karaula

SAŽETAKAutor u radu na temelju izvora iz Središnjeg vojnog arhiva MORH-a, Državnog arhiva u Bjelovaru, dokumentacije Udruge 105. brigade te privatnih ostavština zapovjednog kadra brigade obra uje dio ratnog puta 105. brigade Zbora narodne garde/ Hrvatske vojske na isto no-slavonskom bojištu. Brigada je formirana krajem srpnja i po etkom kolovoza 1991. godine od vojnika sa šireg podru ja Bjelovara, azme i ur evca, kome je kao osnova poslužila brigada Teritorijalne obrane „Grga Jankes“. Brigada djeluje na prosto-ru isto ne Slavonije od sredine studenoga 1991. do prve demobilizacije u srpnju 1992. godine. Rad, osim borbenih djelovanja, prikazuje i svakodnevnicu pripadnika brigade i probleme s kojima su se suo avali.Klju ne rije i: ratni put, 105. brigada HV, Bjelovar, isto na Slavonija

1. UVOD Pobuna Srba u Hrvatskoj u kolovozu 1990. godine dovela je do osnivanja Srpske

Autonomne Oblasti (SAO) Krajine u prosincu iste godine. Pobuna je potpirivana i potpomagana od službenog Beograda koji je želio oteti hrvatski teritorij uglavnom nastanjen ve inskim ili relativno ve inskim srpskim stanovništvom. Po etkom 1991. nastavljeno je teritorijalno širenje SAO Krajine koje je na podru ju zapadne Slavonije

1 Ovaj rad je dio projekta izrade znanstvene monograÞ je 105. brigade HV koji Þ nancira Županija bje-lovarsko-bilogorska i Udruga 105. brigade HV. Nositelj projekta je dr. sc. Željko Karaula. O 105. brigadi HV i njenom ratnom putu do sada nije pisano na znanstveni na in, osim manjih fragmenata u knjigama vojnog povjesni ara Davora Marijana (knjige su ve inom navedene u bilješkama ovog rada). Kao izuzetak može se navesti knjiga: Vladimir, FEREN AK., Stjepan, GRABOVAC, Dubravko, HABEK, Darko, KOŠ AK, Nenad, MAJCAN, Sanitetska služba 105. brigade Hrvatske vojske (1991. – 1995.), UHDDR i vor Bjelovar, 2012. Treba spomenuti i vrlo vrijedne memoare zapovjednika 105. brigade Stjepana Ivani a: Stjepan, IVANI , Da se ne zaboravi. 105. brigada HV-a Domovinskom ratu (1991.-1992.), Marigraf-Udruga 105. brigade HV-a., Bjelovar, 2006. Jedan od lije nika Sanitetske služ-be 105. brigade Dubravko Habek, zajedno sa svojim kolegama, objavio je niz radova o radu Sanitetske službe 105. brigade HV, te je taj dio brigade do sada najstru nije obra en. BibliograÞ ju o sanitetu osim u knjizi vidi u: Dubravko, HABEK, Ustroj sanitetske službe 105. brigade Hrvatske vojske, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživa ki i umjetni ki rad u Bjelovaru, sv. 8., 2014., 227.-235.

Domovinski rat i njegovi društveno-ekonomski odrazi na razvoj hrvatskoga istoka

170

zapo elo u Pakracu, gradi u s ve inskim srpskim stanovništvom. Skupština op ine Pakrac na sjednici od 22. velja e 1991. donijela je odluku o pristupanju op ine Pakrac SAO Krajini. Ta akcija sprije ena je hrvatskom intervencijom - postrojbama Specijalne policije MUP-a. Me utim, to je bilo zatišje pred buru. Proglašenje Srpske Autonomne Oblasti zapadna Slavonija 12. kolovoza 1991. godine bio je znak za po etak napada pobunjenih Srba na hrvatska naselja, prometnice i posvemašnju plja ku. Dana 16. kolovoza pobunjeni Srbi napali su postrojbe hrvatske policije i Zbora narodne garde u Oku anima i nekim novogradiškim selima. Gušenje pobune onemogu ila je inter-vencija Jugoslavenske narodne armije (JNA-a) jer je dan kasnije 17. kolovoza 1991. u Oku ane stigla bojna skupina bjelovarske 265. mehanizirane brigade s 350 vojnika i 25 bojnih vozila pod zapovjedništvom na elnika štaba brigade potpukovnika Milana

eleketi a.2 Krajem kolovoza 1991. godine pobuna Srba i borbe proširile su se na podru je Daruvara i Grubišnog Polja. Hrvatski položaj postajao je sve teži. Hrvat-ske malobrojne snage trpjele su udarce koalicije krajinskih Srba, JNA-a i srbijanskih dobrovoljaca. U zapadnoj Slavoniji je po eo otvoreni rat koji je ve trajao u ostatku države. Gradovi i sela diljem Hrvatske – od granice sa Srbijom na Dunavu preko ravnica isto ne i zapadne Slavonije do krševitih brda Like – izloženi su napadima koje su lokalne hrvatske snage s mukom odbijale. Usprkos sve težim sukobima najuži vrh Hrvatske na elu s predsjednikom Tu manom, svjestan nesrazmjera snaga, i dalje se je držao strategije izbjegavanja otvorenog sukoba s JNA-om u nadi da e se tako dobiti podrška Zapada. Ipak dramati nost situacije na terenu, srbijanska ofenziva i nespo-sobnost Zapada, prisilila je hrvatsko vodstvo da napokon pribjegne mjerama koje su bile potrebne. etrnaestog rujna 1991. „hrvatski gardisti i policajci opkolili su objekte JNA-a smještene duboko u teritorij pod hrvatskom vlaš u i zatražili njihovu predaju. (…) Ta je odluka obilježila prekretnicu rata i spasila Hrvatsku od potpunoga poraza.“3

2. OSNIVANJE I RATNA DJELOVANJA 105. BRIGADE DO ODLASKA U ISTO NU SLAVONIJU

U situaciji sve ve e prijetnje širenja pobune hrvatskih Srba i planirane agresije JNA na Hrvatsku radi zauzimanja njenog teritorija, hrvatske vlasti po ele su s orga-niziranjem svojih snaga. U sklopu Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Republike Hrvatske u travnju 1991. nastaje Zbor narodne garde (ZNG). Za etak hrvatskih oru-

2 Bjelovarski tenkovi puni rezervista i vojske odjurili prema Oku anima, Bjelovarski list, br. 34., 22. VIII. 1991., 1., Davor, MARIJAN, Smrt oklopne brigade, Naklada Zoro: Zagreb-Sarajevo, 2002., 15.

3 Detaljnije o diplomatsko-vojnoj borbi hrvatskog državnog vrha protiv srbijanskog politi kog i voj-nog stroja u: Josip, GLAURDI , Vrijeme Europe, Mate – marketing tehnologija, Zagreb, 2011., 178.-187; 198-201.


171

žanih snaga, zbog zakonskih prepreka, po eo je svoje osnivanje pod okriljem MUP-a, ali pod ingerencijom Ministarstva obrane. Pri policijskim upravama, ovisno o njihovoj veli ini, po elo je ubrzano osnivanje pri uvnih postrojbi ZNG-a i samostalnih batalju-na. Tako sredinom lipnja 1991. nastaju prve organizacijske konture 105. brigade koje organizira zapovjednik Teritorijalne obrane (TO-a) Bjelovar Stjepan Budinski i njegov pomo nik Stanko Štimac, koji uz pomo ostalih stru nih osoba biraju u kartotekama TO-e ljude za zapovjedni dio budu e brigade. Još po etkom lipnja iste godine osnovan je Diverzantski vod pod vodstvom Mirka Pretule koji osigurava zgradu Štaba TO-a i Sekretarijat za obranu.4 vrsta jezgra brigade osnovana je 28./29. lipnja u Policijskoj upravi Bjelovar. U nju ulaze pri uvni asnici s podru ja bjelovarske op ine: Zvonimir Sabolovi , Drago Novosel, Josip Kova i , Zdenko Feren akovi , Milan Šestak, Stjepan Kusturin, Mladen Mareti , Vlado Požgaj i ostali. Stvara se i jezgro Protudiverzantske satnije pod zapovjednštvom Damira Matkovi a, odnosno nešto kasnije Željka Cepan-ca.5 Nešto ranije u azmi 24. lipnja stvara se tako er jezgra 2. bojne 105. brigade HV-a od jedne satnije Pri uvnog sastava Policijske stanice azma i od grupe dragovoljaca.6

Mjesec dana kasnije, a po naredbi tadašnjeg ministra obrane Republike Hrvatske Šime odana, 29. srpnja 1991. godine donesena je službena odluka o formiranju 105. brigade ZNG-a, a za njezinog zapovjednika imenovan bivši asnik JNA-a Stjepan Iva-ni rodom iz sela Jakopovca nedaleko Bjelovara.7 Istog dana formiran je i Krizni štab za Bilogorsko-podravsku regiju u koji su imenovani za predsjednika Jure Šimi , pred-sjednik Izvršnog vije a SO-a Bjelovar, zapovjednikom Stjepan Budinski, zapovjednik TO-a Bjelovar, a za lanove Ivan Srnec, na elnik PU Bjelovar, Miralem Ale kovi , zapovjednik specijalne postojbe „Omege“ PU Bjelovar i Stjepan Ivani , zapovjednik 105. brigade u stvaranju.8 Brigada je imala sjedište u Bjelovaru, a pokrivala je i podru -

4 Mirko Pretula je uskoro zbog poslova oko organiziranja zapre avanja komunikacija u op ini Bjelo-var 8. lipnja 1991. zamijenjen Mirkom Perešom.

5 Jure, ŠIMI , Antun, PER ULIJA, Stanko, ŠTIMAC, Stjepan, BUDINSKI, Stjepan, IVANI , Jo-sip, TOMŠI , Bjelovar u Domovinskom ratu. Svjedoci vremena, Bjelovarsko-bilogorska županija-Grad Bjelovar: Bjelovar, 1997., 185., 189.

6 Arhiv Muzeja azma (AM ), Put azmanske bojne, Stanko, GR I , Po etak Domovinskog rata u azmi /lipanj- listopad 1991/., u: azma u prošlom mileniju, Disput, Zagreb, 2001., 198.

7 Mato, URAK, Od Otkosa do Oluje, Grafocentar d.o.o., Bjelovar, 2012., 30., Stjepan, IVANI , Da se ne zaboravi. 105. brigada HV-a Domovinskom ratu (1991.-1992.), Udruga 105. brigade HV, Bjelovar, 2006., 27.

8 Hrvatski državni arhiv Bjelovar (HR-DABJ), Krizni štab Op ine Bjelovar (1991.-1992.), fond 403., br.: 820/3-91., Predsjednik RH – Odluka o imenovanju lanova Regionalnog štaba Bilo-gorsko-podravske regije, 29. VII. 1991. Detaljnije u: Željko, KARAULA,Krizni štab Bjelovar u Domovinskom ratu (1991.-1992.), Radovi Zavoda za znanstvenoistraživa ki i umjetni ki rad u Bjelovaru, 8., 2014.,166.


172

je op ina azme i ur evca. Od ljudstva iz rajonskih štabova nešto kasnije po etkom studenog osnovan je 55. samostalni bataljun,9 koji je preuzeo dio obveza 105. brigade HV-a nakon njenog odlaska na isto noslavonsko bojište.10 Kao prva jedinica unutar brigade osnovana je 7. kolovoza 1991. „A“ satnija iji je zapovjednik bio Miroslav

ernak. Dvadeset i pet pripadnika ove satnije je ve 14. kolovoza po zapovijedi zapo-vjedništva ZNG-a upu eno u Podravsku Slatinu za ispomo u obrani toga prostora, da bi se 20. kolovoza vratila u Bjelovar, bez gubitaka.11

Invazija srbizirane JNA na Hrvatsku uz pomo pobunjenih Srba ve je bila u tije-ku i trebalo je što prije organizirati postrojbe hrvatske vojske u svim dijelovima zemlje. Osnova za ustroj 105. brigade HV-a bila je brigada Teritorijalne obrane (TO-a) «Grga Jankez». U po etnom dijelu osnivanja brigade u zapovjedništvo su ušli ljudi koji su dotada bili na rasporedu u zapovjedništvu TO-a, u emu se posebno istaknuo Stanko Štimac, tada zaposlenik TO-a, koji je zapovjedniku brigade Stjepanu Ivani u pomogao u pronalaženju potrebnih ljudi za njeno formiranje. Od po etka uz veliki entuzijazam pojedinaca i priljev dobrovoljaca postojale su velike prepreke u osnivanju brigade, koje su se uglavnom svodile na kroni ni nedostatak oružja i iskusnih vojnih lica. Zbog nedostatka oružja pripadnici brigade u po etku rade na zaprije avanju snaga JNA-a u Bjelovaru, jer se nije smjelo dozvoliti da borbena vozila JNA-a iz Bjelovara napuste vojarnu. Ubrzo zatim formirane su male pokretne grupe „lovaca tenkova“ s 12 ru nih baca a s potrebnim brojem mina. Te skupine su bile danono no spremne za svaki pokret snaga JNA-a u gradu. Oformljeno je ukupno devet skupina za opkoparsko zapre ivanje i sedam skupina lovaca tenkova.

Nakon što su ekipirani pojedini položaji u brigadi 16. kolovoza 1991. okuplja se prvi put zapovjedništvo 105. brigade u prostorijama bivšeg UMIB-a (Trg E. Kvaterni-ka), gdje se razmatra politi ko-vojna situacija u zemlji i dodjeljuju zadaci u formiranju i organizaciji brigade. Koliko se brzo radilo govori ve spomenuti podatak da im je zapovjednik Ivani saznao da se u Velikoj Pisanici naoružala skupina dobrovoljaca, sam odlazi u Krizni štab Velike Pisanice i sklapa dogovor da se ta skupina uvrsti u for-maciju brigade. Isto to se doga a u Roviš u gdje se od skupine naoružanih ljudi stvara 3. satnija 1. bojne. Po mjesnim zajednicama organiziraju se vodovi uglavnom oružanih

9 Po etak u mjesnim zajednicama, 55. bataljun: od barikada do danas, 55. – ratne novine 55. samostalnog bataljuna Bjelovar, br. 1., 31. I. 1992., 2.

10 Davor, MARIJAN, Bjelovar i Bjelovarsko-bilogorska županija u Domovinskom ratu, Radovi Zavoda za znanstvenoistraživa ki i umjetni ki rad u Bjelovaru, 8., 2014., 20.-21.

11 Kratak prikaz povijesti 105. brigade HV-a vidi i u „Hrvatskom vojniku“: Ustrajni u borbi za slo-bodu, Hrvatski vojnik, br. 250., 1994., 12-13. Vidi i: Željko, KARAULA, Moderna povijest Bjelovara 1871-1995., Tiskara Horvat, Zagreb-Bjelovar, 2012., 683.-690.


173

privatnim naoružanjem, koji ulaze u sastav 105. brigade. Kao što je spomenuto, po-etkom kolovoza 2. vod „A“ satnije djeluje na podru ju op ine Podravska Slatina, dok

je 2. rujna 1991. u Pakrac upu eno 77 pripadnika „A“ satnije 1. bojne kada 8. rujna u zasjedi u selu Kusonje u okruženju ostaje i tragi no pogiba 18 njenih pripadnika.12 Prva satnija 105. brigade, „A“ satnija bila je tada jedina donekle opremljena i naoru-žana postrojba brigade.13 Istog mjeseca 2. satnija 2. bojne prvi put borbeno djeluje u selima Kukunjevcu i Dobrovcu zajedno sa specijalnom postrojbom MUP-a Bjelovar.

Uskoro se dovršava formiranje svih postrojbi i zapovjedništva brigade. Brigadu su sa injavali vojni obveznici s podru ja Bjelovara, azme i ur evca: 1. bojna (bjelo-varska), 2. bojna ( azmanska) i 3. bojna ( ur eva ka). Tijekom prve polovice rujna 2. satnija 1. bojne smješta se u selo Bedenik i Veliku Pisanicu u prvom redu radi zaštite hrvatskog pu anstva od formacija pobunjenih Srba. Dana 13. rujna ophodnja sa zapo-vjednikom Brankom Turkovi em pri izvi anju terena prema Zrinskim brdima upada u zasjedu gdje je Turkovi teško ranjen i zarobljen. U akciji spašavanja koja je uslijedila zarobljena su tri pobunjenika bez vlastitih gubitaka.14

Pri zauzimanju skladišta Doljani pokraj Daruvara 17. rujna 1991. bile su angaži-rane i dvije satnije 105. brigade. Prije 16. kolovoza 1991. brigada dolazi u posjed odre-enih koli ina topni kog oružja (topovi B-1 76,2 mm, MB 120 mm, topovi ZIS 76,2

mm i topivi T-12 koji su dovedeni iz vojarne JNA u Križevcima.). Tako je ustrojena prva bitnica topništva 105. brigade. Dio ove bitnice (baterija B-1 76.2 mm) dao je zna-ajnu potporu pri zauzimanju vojarne JNA u Bjelovaru 29. rujna 1991. godine.15 Da

pomogne u naoružavanju brigade Izvršno vije e Op ine Bjelovar krajem lipnja 1991. donosi odluku da se u okviru svojih mogu nosti krene u proizvodnju oružja. Prvo je po ela za potrebe brigade proizvodnja bombi «Þ tilja a» u Ljevaonici. Minobaca e 60 mm po inje proizvoditi Tvornica traktora «Tomo Vinkovi » u suradnji s privatnom radi-

12 Davor, RUNTI , Junaci Domovinskog rata, knjiga 5., Neobi na naklada, Zadar, 2004., 62.-65. Poginuli su: Nikola Benkus, Željko Besek, Marinko Crnogaj, Mato an ar, Miroslav ernak, Marijan Duki , Stipe Gadža, Petar Grubeša, Anto Ivandi , Stjepan Kolar, Vladimir Kriva i , Stjepan Mami , Tadija Marki , Ivan Pali , Zlatko Pavlovi , Nedjeljko Peki , Mario Posari , Igor Stipi , Dubravko Štefuli-nac i Ante Tandara.

13 Koliki je problem bio s nabavom naoružanja govori podatak da je zapovjednik brigade bojnik S. Ivani dao pripadnicima „A“ satnije prilikom njihova odlaska u Pakrac svoje osobno naoružanje. Željko, PLESKALT, Zastali u vje nosti ljube i oltar Domovine – Kusonje 1991-1993., Grad Bjelovar, Bje-lovar, 2002., 23.

14 Stjepan, IVANI , Da se ne zaboravi. 105. brigada HV-a Domovinskom ratu (1991.-1992.), n. dj., 105.-116.

15 Detaljnije u: Željko, KARAULA, Osvajanje vojarne JNA “Božidar Adžija” u Bjelovaru 1991., a-sopis za suvremenu povijest, 39., br. 1., 2007., 7.- 24.


174

onicom Bože Vidaka. U DP „Tehnika“ bila su napravljena dva improvizirana oklopna vozila koje je brigada koristila u prvim borbenim operacijama. U kolovozu 1991. u DP „Tehnika“ proizveden je prvi višecijevni baca raketa (VBR). „Bjelovarski list“ i Radio Bjelovar organiziraju akciju skupljanja priloga za kupnju kaciga za pripadnike ZNG-a, te su tako prikupljena sredstva za oko 200 kaciga. Oprema za brigadu dolazi i iz inozemstva.

Istovremeno, tijekom rujna, dolazi do teških sukoba hrvatskih postrojbi s JNA u nedalekom Pakracu kada JNA masovno granatira grad. Velika prekretnica za opre-manje brigade dogodila se tek osvajanjem vojarne JNA u Bjelovaru 29. rujna 1991. Nakon zauzimanja vojarne u Bjelovaru od zarobljenog naoružanja formiraju se nove topni ke postrojbe, ali i jedinice Protuzrakoplovne obrane (PZO), oklopno-mehanizi-rana bojna, vod veze, ABKO itd.

3. ANGAŽIRANJE 105. BRIGADE HV-a U ZAPADNOJ SLAVONIJIDobivenim naoružanjem stekla se mogu nost mobilizacije kompletne brigade

koja nakon što su JNA i pobunjeni Srbi zauzeli Lipik kre e prema zapadnoj Slavoniji. Zapovijed za mobilizaciju 105. brigade uru ena je 12. listopada 1991., da bi ve idu i dan 13. listopada krenula u borbenu zada u u zapadnu Slavoniju u pomo teško ugro-ženom Pakracu, gdje se razmješta u podru ju sela Antunovca, Marinog Sela, Duhova i Uljanika, odnosno na crti: Uljanik – Duhovi – Antunovac – Pakra ka Poljana – Ma-rino Selo.16 Uskoro 1. bojna 105. brigade osloba a selo Kukunjevac, a 2. bojna 105. brigade uz pomo tzv. Mer apove specijalne policije zauzima 14. listopada 1991. stra-teški važno selo Bujavicu. Dana 31. listopada po ela je velika kombinirana operacija Otkos-10 za osloba anje okupirane Bilogore u kojoj na pravcu sjeverozapada sudjeluju i postrojbe iz Bjelovara: dvije satnije specijalne bjelovarske policije, protudiverzantska satnija 2. Operativne zone Bjelovar, samostalni vod ZNG-a Veliko Trojstvo, oklo-pno-mehanizirani vod iz sastava 105. brigade te policija iz Velikog Gr evca. Tom akci-jom potpuno je oslobo eno podru je Bilogore i op ine Grubišno Polje.17

U drugoj polovici listopada 1991. Zapovjedništvo Operativne grupe (OG) “Po-savina” je razradilo potrebnu borbenu dokumentaciju i 27. listopada 1991. izdalo po-

16 Mato, URAK, Mi smo htjeli. Domovinski rat 1990-1995., Gradsko Poglavarstvo Bjelovar, Bjelovar, 2007., 67.

17 Ivica, DEBI , Ante, DELI , Otkos, Matica hrvatska Grubišno Polje, UHBDDR Zagreb, Bjelovar, 1999., 103. Detaljnije u: An elko, MIJATOVI , Otkos-10., Udruga dragovoljaca i veterana Dom. rata - HMDCDR, Zagreb, 2011. Ovo je bila prva faza operacije Otkos-10 u kojoj je oslobo eno 300 km2, dok je druga faza operacije po ela 5. prosinca 1991. pri emu je oslobo eno daljnjih 600 km2. U drugoj fazi operacije u snage iz prve faze sudjelovao je i 55. samostalni bataljun iz Bjelovara.


175

dre enim postrojbama borbenu zapovijed za napadna djelovanja u operaciji „Orkan ‘91“. Zapovjedništvo OG-a „Posavina“ (na novljanskom bojištu) je dalo sljede u za-povijed: “105. brigada ZNG-a s etom tenkova napada na front desno Isailovac /tt 238/, lijevo N. Grabovac, prema mjestima Kozarice – Bair – Kri ke – D. agli , sa zadatkom, pogodnim manevrom u sudjelovanju s grupom “Mer ep”, dijelovima 125. brigade uz snažnu artiljeriju, spremnu razbiti snage etnika u rejonu Bair i Trokut, i u bližem zadatku ovladati linijom Gradina /tt 269/ - Popovac Subotski – Trokut.“ Sukladno ovoj zapovijedi Zapovjedništvo 105. brigade Bjelovar je pristupilo pripremi za provedbu zada e.18

Zada a je bila da napreduju i šumskim putem iz smjera Novog Grabovca izbiju na podru je Blatuše, ovladaju cestovim raskrižjem kod motela „Trokut“ i organiziraju obranu s pravca Lovska – Blatuše i „Trokut“ – Blatuše. Zapovjedništvo 105. briga-de, procijenivši svoje snage, odlu ilo je skoro sve svoje snage usmjeriti k Bairu, kao glavom smjeru, dok je „Trokut“ postao pomo ni smjer odakle se trebao štititi bok glavnini snaga u Bairu. Tako su se, koliko je vrijeme, ljudstvo, oprema i teren dopu-štali, snage pod injene Zapovjedništvu 105. brigade pripremile za napadnu operaciju „Orkan 91“ koja je po ela u 6.00 sati 29. listopada 1991. topni kom pripremom po položajima JNA i pobunjenih Srba. Na desnom krilu su, napreduju i iz smjera Ko-zarica, snage 1. bojne i tenkovske satnije 105. brigade, uz sudjelovanje „A“ satnije i diverzantnog voda koji su agresora napali s le a, razbile obranu Baira i oslobodile selo do 14 sati. Nakon toga se pristupilo organiziranju obrane na izlazu iz sela, na pravcu prema Blatuši i Popovcu. Tako je uspješno realizirana prva faza napadne operacije na desnom krilu 105. brigade. Drugih pokušaja napredovanja 105. brigade toga dana nije bilo zbog nedostatka ljudstva. Prema Ragužu: „Naime 2. bojna 105. brigade iz azme, koja je trebala sudjelovati u napadu, nije se uop e pojavila na bojištu, kao i dio 105. brigade iz Garešnice, što je onemogu ilo nastavak napredovanja 105. brigade. Dapa e pojavio se problem uvanja postignu a na desnom krilu, Baira. U selo je oko 15 sati uvedena satnija 63. bojne 125. brigade Novska, koja je trebala pomo i u osiguranju. Me utim, nakon samo nekoliko sati se povukla. S dolaskom mraka se povukao i ve i dio 1. bojne 105. brigade. Na osiguranju sela je ostao samo manji dio 1. bojne i satnija tenkova. Tako je ve er prvog dana operacije “Orkan ‘91” 105. brigada s predpod inje-nim joj postrojbama do ekala na novoj liniji: Gradina (tt 269) - isto ni rub Baira - Novi Grabovac. Iako je uspjeh 105. brigade u provedbi postavljene zada e bio polovi an, osloba anje sela Bair je bio najve i teritorijalni uspjeh koji su snage OG-a „Posavina“ toga dana postigle.“19

18 Jakša, RAGUŽ, Boj za „Trokut“, Magazin za vojnu povijest, br. 9. prosinac 2011.

19 RAGUŽ, Boj za „Trokut“, Magazin za vojnu povijest, br. 9. prosinac 2011.


176

Iako je sam prostor sela Bair zauzet bez ijednog poginulog, gubici su se dogodili na osiguranju lijevog boka snaga za napad na Bair gdje su poginula tri vojnika i još šest u oklopnom transporteru. Usprkos tim velikim gubicima, ali i uspjehom oslobo enja jakog neprijateljskog uporišta loše je odjeknulo samovoljno napuštanje borbenih po-ložaja 3. bojne ( ur eva ke) 29./30. listopada jer je time bio ugrožen lijevi bok snaga brigade na položajima u selu Bair. Još prije u no i 24./25. listopada 2. bataljun ( az-manski) otišao je na odmor u azmu i nije se želio vratiti. Ti doga aji ugrozili su samo-pouzdanje i ugled brigade. Upravo su ti ozbiljni problemi koji su datirali od nepotpune mobilizacije 12. listopada i prvih borbi na zapadnoslavonskom ratištu nastavili nagri-zati strukturu i homogenost 105. brigade HV-a, te su se te posljedice osje ale i dalje.20

Prema izvješ u Zapovjedništva brigade zapovjedniku OZ-a Bjelovar brigadiru Jerzer i u od 10. 11. 1991. popunjenost u brigadi je bila ovakva:

Slijedi po formaciji: Postoje e stanje:Zapov. 105. brigade 410 3491. Bataljun 105 brigade 498 4502. Bataljun 498 4983. Bataljun 498 4984. Oklopno mehan. divizion 298 2545. Mješoviti artiljerijski divizion 298 254 SVEGA 2.506 2.30721

Me utim, izvješ e nije bilo potpuno to no, jer se razjedinjenost u brigadi od borbi na zapadnoslavonskom bojištu nastavila. Nekoliko dana kasnije 13. studenoga u još jednom izvješ u o popunjenosti postrojbi brigade naglašavaju se uo eni nedostatci, prema kojima u brigadi nedostaju bolni ari i sanitetska vozila, konstatira se evidentno slabo naoružanje pripadnika brigade, slaba obuka, naoružanje razli itim kalibrima što predstavlja poteško e, problem logistike, neadekvatan zapovjedni kadar, da bi se za-

20 Davor, MARIJAN, Novska u Domovinskom ratu, Hvidra Novska, 2009., 236.-238., IVANI ., n. dj., 105.-116. Prema izvještaju zapovjednika Ivani a od 31. listopada 1991. poslanom Zapovjedništvu Operativne grupe Posavina stanje u brigadi bilo je vrlo loše. Brigada je brojala samo 350 ljudi, jer se njih 769 nije nije odazvalo pozivu na mobilizaciju. Problem je bio i s A satnijom 1. bojne koja se tako er ponašala samovoljno. Svemu tome su pogodovali i uvjeti loše popunjenosti brigade po mobilizaciji samo 60%, a pogotovo jer je brigada netom po izvršenju mobilizacije dobila nare enje da krene prema borbenom položaju. Mnogi i nisu imali osobno oružje.

21 Središnji vojni arhiv Ministarstva obrane Republike Hrvatske (SVA MORH), Zapovjedništvo Ope-rativne zone Bjelovar (Zap. OZBJ), kut. 2., klasa: 801-03/91-01/04, Ur. Br. 2103-12/03-91/67., 10. 11. 1991.: Popunjenost postrojbi.


177

klju ilo da je potrebna edukacija. U svojevrsnom zaklju ku stoji da je trenutno 105. brigada „nesposobna za napadna borbena djelovanja“ te da jedino može biti angaži-rana u obrambenim zadacima. Na kraju stoji da e brigada postati sposobna izvršiti svoje zada e dok se ne razriješe prikazani problemi, a najvažnije je obuka ljudi.22

4. DJELOVANJE 105. BRIGADE U BORBAMA U ISTO NOJ SLAVONIJI DO KRAJA 1991. GODINE

Do 5. studenoga 105. brigada vratila se sa zapadnoslavonskog ratišta (osim dijela tenkista). Neizvjesnost i iš ekivanje oko zada e i podru ja bojne uporabe brigade ne-stali su u kasnim popodnevnim satima 11. studenoga 1991., kada je zapovjednik briga-de bojnik Stjepan Ivani primio zapovijed na elnika GS HV-a generala Antona Tusa i zapovjednika OZ-a Osijek Karla Gorinšeka o bojnoj uporabi brigade na isto nosla-vonskom bojištu, s ciljem oja anja obrane Vukovara. Naime u to ki 5.3. stoji: „105. brigada HV-a iz OR-a Stari Mikanovci ima zada u da po ovladavanju sela Bogdanovci napadne snage koje okružuju obranu Vukovara na potezu sela Bogdanovci – Vukovar, razbije snage agresora, deblokira gradsku cjelinu Vukovara i zaposjedanjem položaja oja a obranu grada“.23 U GS-u HV-a dogovoreno je da e se za taj proboj prema Vu-kovaru angažirati ja e snage i da e zajedno s 105. brigadom i i još dvije brigade od snaga u isto noj Slavoniji.

Na osnovi zapovijedi zapovjednika OZ-a Osijek K. Gorinšeka 105. brigada HV-a podre ena je Zapovjedništvu OG-a „Vukovar-Vinkovci“ te je službeno od 17. stude-noga 1991. trebala bojno djelovati na podru ju isto ne Slavonije. Dobivši zapovijed da se brigada prebaci i razmjesti na prostoru sela Strizvojna i Vrpolje, gdje e dobiti zapovijedi za bojnu uporabu, zapovjednik brigade odmah je pristupio donošenju od-luka, pisanju zapovijedi za hodnju, pozivanju i pripremi pripadnika brigade za boj-na djelovanja, izradi potrebnih dokumenata te logisti kom osiguranju. Zapovijedio je 12. studenoga 1991. hodnju postrojbi brigade prema isto noj Slavoniji, teritoriju udaljenom oko 250 km od njihova mati nog podru ja. Usprkos vidljivim nedostacima ustroja brigade, koji su prije spomenuti, prema zapovijedi GS-a HV-a od 11. studenog po ele su pripreme za put 105. brigade prema bojištu u isto noj Slavoniji. Zapovjednik brigade bojnik Stjepan Ivani 13. studenoga traži od OZ-a Bjelovar osiguravanje 10 vu nih vozila kamiona teglja a s labudicama za tenkove T-55 i BVP.24

22 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 2., klasa: 801-03/91-01/04., Ur. br. 2103-12/ 03-91/75., 13. 11. 1991.

23 IVANI , n. dj., 123.

24 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 2., klasa: 801-01/91-01/04., Ur. br. 2103-12/ 03-91/76., 13. 11. 1991.


178

Dana 14. studenoga 1991. zapo ela je hodnja postrojba brigade u ve ernjim satima blizu hrvatsko-ma arske granice, radi prijetnje eventualnog djelovanja zrako-plovstva JNA-a. Postrojbe su krenule zaobilaznim putem pravcem Suhopolje – Donji Miholjac – Našice – akovo – Vrpolje. Time je 105. brigada HV-a bila op enito prva brigada Hrvatske vojske koju je GS HV-a cjelovitu uputio na izvršenje bojne zada e na tako veliku udaljenost.

Treba istaknuti kako se dio pripadnika brigade, saznavši da postrojba ide u isto -nu Slavoniju, bojišnicu udaljenu 250 km od Bjelovara, uplašio te se, pod izgovorom na bolest, malenu djecu, stare i bolesne roditelje, radne obveze i druge razloge, pokušao na sve na ine osloboditi vojne obveze, u emu su neki i uspjeli. Prema Ivani u: „U postrojbama smo nailazili na ve i i manji otpor pojedinaca. U nekim sredinama brzo i lako smo neutralizirali pojedince koji su se opirali, no u nekim postrojbama otpor je bio vrlo jak i zahtijevao je puno truda kako bismo objasnili borcima potrebu odlaska u isto nu Slavoniju.“25

Po dobivenoj zapovijedi hodnja brigade je završena u no i od 16./17. studenog. Brigada je u po etku bila razmještena na podru ju akova kih sela (Strizvojna, Vr-

25 IVANI , n. dj., 124.


179

polje, Stari Pavkovci, Piškorevci i dr.). Ja a izvidni ka satnija 2. bojne 17. studenoga prvi put obilazi Komletince.26 Uskoro su zauzeti položaji na potezu Trbušanci – ju-goisto no od Vinkovaca 1.500 m duž rijeke Bosuta do sela elekovci, a odatle ispred sela Komletinci do spa vanskih šuma. Dužina pokrivenog bojišta iznosila je 40-42 km, a brigada je tada imala samo 1.300-1.400 ljudi. Postrojba HOS-a koju su zatekli u Komletincima uvrštena je u sastav brigade. U operativnom i logisti kom smislu briga-da je potpala pod Zapovjedništvo OG-a „Vukovar-Vinkovci“ pod zapovjedništvom generala Vinka Vrbanca. Stanje 105. brigade HV-a kao prve ve e postrojbe dovedene u isto nu Slavoniju iz unutrašnjosti Hrvatske bilo je vrlo komplicirano, ona je prema planovima bila predvi ena za prodor u Vukovar, ali brigada je, prema Marijanu, zapra-vo teško ispunjavala i zada e obrane odre enog joj teritorija.27 Ipak, kod Komletinaca je organizirana vrsta obrana, miniran je veliki prostor ispred prednjeg kraja obrane pri emu su se istakli inženjerci 105. brigade. Nakon što je ve i dio brigade došao na mjesto smještaja 17. studenoga došlo je izvješ e Zap. OZ-a Bjelovar da pripadnici 3. bataljona iz ur evca i pored niz nastojanja Zapovjedništva OZ-a Bjelovar nisu izvr-šili zadatak pripreme i popune jedinica u svezi sa zapovijedi Glavnog stožera HV-a od 10. 11. 1991. pri emu „nijedan pripadnik nije izrazio spremnost da krene.“28

U hrvatskoj vojnoj historiograÞ ji angažiranje 105. brigade HV-a, prema planu GS HV-a, u drugom pokušaju deblokade Vukovara sredinom studenoga 1991. prate kontroverze. Treba spomenuti da brigada nije došla na ovo podru je sasvim spremna za zahtjevna borbena djelovanja kakva su zamišljena po Glavnom stožeru HV-a zbog odre enih unutarnjih nesuglasica u zapovjedništvu brigade, ali i zbog neadekvatne logisti ke potpore. Naime za drugi pripremani proboj prema Vukovaru angažirane su dovoljne snage, pri emu je za obranu, odnosno oja anje Vukovara odre ena 105. bri-gada HV-a. Cijela zamisao napada bila je vrlo komplicirana i vrlo zahtjevna. GS HV-a obe ao je Zapovjedništvu OG-a „Vukovar-Vinkovci“ u pripremanju napada 105. bri-gadu koja je trebala sti i u tijeku 12. studenoga, ali Zapovjedništvu OG nije bilo po-znato da se 105. brigada „krajem listopada raspala na zapadnoslavonskom bojištu i da njezino ponašanje može biti nepredvidivo“ i da je povu ena u Bjelovar na sre ivanje.29

Osim toga kada je i stigla 14. studenoga došla je bez baterije haubica 105 mm koje

26 AM , Put azmanske bojne.

27 Davor, MARJAN, Bitka za Vukovar, HIP-Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema Sla-vonski Brod, Zagreb - Slavonski Brod, 2004., 31.

28 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 2., klasa: 801-03/91-01/04, Ur. br. 2103-12/03-91/83., 17. 11. 1991.

29 MARIJAN, 2004., 229., Davor, MARIJAN, Obrana i pad Vukovara, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2013., 191.


180

je OZ Bjelovar zadržala u selu Prekopakra kod Pakraca. Na elnik GS HV-a general A. Tus, tuma io je poslije rata, da prvi ešalon pripremnih snaga nije uspio u proboju prema Vukovaru zbog gubitaka u ljudstvu i uništenju tenkova, te velike neprijateljske vatre. Tus spominje 105. brigadu kao drugi ešalon koji je trebao u i u grad i nastaviti borbu.30 Me utim, navode generala Tusa vojni povjesni ar D. Marijan u svojoj analizi obrane Vukovara dovodi u pitanje. Marijan navodi rije i brigadira Gorinšeka iz Za-povjednog podru ja (ZP) Osijek da 105. brigada nije bila spremna za tako zahtjevnu zada u „jer joj tada nije bilo mogu e ni izvršiti zadatke obrane, a kamoli i i u proboj prema Vukovaru“.31 Generalno, prema Marijanu, napad nije uspio i nije mogao uspjeti prvenstveno zbog nespremnosti ljudstva da krenu, „nije uop e bilo gubitaka u oklo-pništvu, a ljudski gubici su, u odnosu na prvi pokušaj bili zna ajno manji.“32

Naime, što se ti e 105. brigade, ne ulaze i u daljnju problematiku pokušaja dru-gog proboja prema Vukovaru, Marijan pravilno konstatira. Istina je da je 105. brigada netom prije upu ivanja u isto nu Slavoniju bila u teškom operativnom stanju i slabog morala. Još krajem listopada 1991. 3. bojna ( ur eva ka) napustila je na zapadnosla-vonskom bojištu svojevoljno svoje položaje i vratila se u ur evac. Nakon što je tra-žio odgovornost za takav postupak i vra anje bojne na položaj, zapovjednik brigade S. Ivani proglašen je krivim zato što je ljudstvo iz 3. bojne napustilo položaje te je od strane zapovjednika OZ Bjelovar brigadira Jerze i a 2. studenoga 1991. smijenjen s položaja zapovjednika brigade „jer nije uspio uspostaviti eÞ kasan sustav rukovo enja i komandiranja u brigadi“.33 Me utim, na intervenciju mnogih pripadnika brigade te raznih peticija, GS-a HV-a ponovno je 11. studenog imenovao Ivani a zapovjedni-kom 105. brigade. Prema Ivani u 105. brigada je tada od GS HV-a dobila zadatak da „poja a snage obrane u isto noj Slavoniji“.34 Me utim, bilo je jasno da 105. brigada u rastrojstvu i u nesre enim uvjetima s nedavno smijenjenim zapovjednikom nije spo-sobna za takvu zahtjevnu zada u kakvu je zamislio GS HV-a.

Dosta kasnije Ivani je u intervjuu „Ve ernjem listu“ 2013. godine podrobnije objasnio svoju verziju doga aja. Na pitanje novinara: „Spominje se i Vukovar, nije li brigada trebala sudjelovati u obrani Vukovara i planiranom proboju.“ Ivani je odgo-vorio: „S tim zadatkom brigada je i poslana u isto nu Slavoniju u kojoj se sa svojim

30 Anton, TUS, Rat u Sloveniji i Hrvatskoj do Sarajevskog primirja, u: Rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercego-vini 1991-1995., Jesenski i Turk-Dani, Zagreb-Sarajevo, 1999., 84.-85.

31 MARIJAN, 2013., 194.

32 MARIJAN, 2013., 194.

33 IVANI . n. dj., 117. Ivani u svojoj knjizi prenosi faksimil dokumenta svoje smjene.

34 IVANI , n. dj., 122.


181

cjelokupnim borbenim dijelom nalazila od 16. studenoga. No, nakon dolaska, snage brigade, iako je to bila prvotna namjena, ipak nisu angažirane na oja avanju obrane Vukovara, ali ne zbog toga jer nisu bile spremne, nego jednostavno zato što druge postrojbe nisu uspjele razbiti agresorske snage na prilazima Vukovaru. Brigada prema napisanoj zapovijedi nije ni bila planirana da sudjeluje u proboju u prvom ešalonu, nego je planirana da poslije proboja zauzme poziciju Vukovar - Bogdanovci prema Marincima i osigurava koridor ulaska i izlaska u Vukovar iz smjera Vinkovaca preko Nuštra. To je jedina i prava istina vezana za sudjelovanje brigade u obrani Vukovara“.35

Uglavnom nakon neuspjeha operacije proboja prema Vukovaru, kao što je spo-menuto, brigada dobiva podru je za organizaciju obrane od naselja “Trbušanci – ju-goisto no od Vinkovaca 1.500 m. duž rijeke Bosut do sela eletovci, a ispred sela Ko-mletinci do spa vanskih šuma.”36 U prvi mah brigada je raspolagala s 1.400 ljudi, da bi

35 Kako je 105. brigada prije 22 godine zaustavila neprijatelja i promijenila tijek rata, Ve ernji list, 4. XII. 2013., 25. U nastavku intervjua Ivani je dodao: „Uspjeh koji je 105. imala u operaciji OR-KAN-91 bio je presudan da državni vrh donese odluku da se brigadu uputi na prostor isto ne Slavonije. Neposredno prije toga smijenjen sam s mjesta zapovjednika i raspore en na mjesto refe-renta u Glavni stožer, predsjednik Tu man je osobno tražio da me se vrati na mjesto zapovjednika i da s brigadom idem u isto nu Slavoniju.“

36 IVANI , n. dj., 128.


182

se taj broj postepeno pove avao kako su pristizali zaostali dijelovi bojni (krajem pro-sinca bilo je ukupno oko 2.500 ljudi pod oružjem). Uskoro su zauzeti borbeni položaji, a zapovjedno mjesto brigade postavljeno je u selu Privlaka. Tijekom sljede ih dana inženjerci 105. brigade minirali su veliki prostor ispred prednjeg kraja obrane, a srušen je i željezni ki most izme u Privlake i Mirkovaca da se njime ne bi poslužio agresor. Tijekom cijelog ovog razdoblja topništvo neprijatelja neprestano je granatiralo naselja Komletince i Otok te Privlaku nastoje i poremetiti raspored brigade te pogoditi nje-govo zapovjedništvo. Usprkos tomu sagra ena su vrsta skloništa i zapovjednici su se upoznali s topograÞ jom terena i okoline. Zapovjednicima brigade je po tom pitanju od izrazite pomo i bio šumarski poslovo a Stjepan Topalovi koji je poznavao svaki dio spa vanskih šuma.37 Nakon smještaja brigade po položajima usljedili su zahtjevi za daljnim potrebnim naoružavanjem. Dan nakon što su jedinice 105. brigade stigle u podru je smještaja 18. studenoga poslan je zahtjev Policijskoj upravi (PU) Bjelovarskoj od zap. 105. brigade, a na osnovi uputa OZ-a Bjelovar, da se omogu i preuzimanje 120 automatskih pušaka za naoružavanje vojnih obveznika koji se upu uju u sastav jedi-nice na teren u isto nu Slavoniju. Slijedi ovlaštenje za Željka Biondi a koji e preuzeti spomenuto naoružanje.38

Dana 20. studenoga poslan je zahtjev prema OZ-u Bjelovar da se hitno pošalje što je mogu e više protuoklopnih sredstava te da se izvrši mobilizacija topova 100 mm T-12.39 Zbog nedostatka oklopnih jedinica 22. studenoga upu en je zahtjev Zap. OZ-a Bjelovar za angažiranjem 4 oklopna transportera M80 koji su se nalazili u Koprivnici. Napomenuto je da e ih „naše posade preuzeti tamo“.40 Nekoliko dana kasnije 25. studenog upu en je zahtjev na istu adresu za labudicama - 2 vu na vozila sa priko-licama - za prijevoz oklopnih sredstava na relaciji Bjelovar-Vinkovci zbog izvo enja borbenih djelovanja.41

Sanitetski vod 105. brigade (BrSnSt) bio je smješten u selu Privlaka u jednom dobro ure enom stambenom objektu. Sanitetski odjeli bojni (BSt) smješteni su u seli-ma Komletinci i Otok. Tijekom vremenskog razdoblja koje je 105. brigada provela u isto noj Slavoniji pripadnike saniteta 105. brigade ini 37 lije nika, dvadeset medicin-

37 IVANI , n. dj., 129.

38 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 2., VP 2127 Bj., Ur br. 148-91/ 18-12/91., 18. 11. 1991.

39 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 2., klasa: 801-03/91-01/04., Ur br. 2103-12/ 03-91/91., 20. 11. 1991.

40 SVA MORH, Zap. OZBJ, kut. 2., klasa: 801-03/91-01/04, Ur. br. 2103-12/03-91/98., 22. 11. 1991.



183

skih tehni ara te 83 bolni ara s podru ja Bjelovara, azme i ur evca.42 Sanitetska ekipa je odmah po dolasku obavila veliki zadatak kada je svim pripadnicima brigade (njih oko 3000), u suradnji s transfuzijom Ratne bolnice u Županji, izvadila krv za odre enje krvne grupe i Rhesus faktora, a podaci su upisani u vojne knjižice. Tako er je provedene velika akcija cijepljena protiv tetanusa.43 Ipak teški uvjeti na ratištu brzo su doveli i do tragi nih ina pojedinaca. Prema dopisu komande 105. brigade od 25. studenoga u Komletincima izvršio je samoubojstvo Nedeljko Neznanovi iz sastava 1. bat. brigade.44

U to vrijeme dolazi kod 105. brigade inspektor HV-a Martin Špegelj koji je u svojim sje anjima zapisao: „Taj prostor u užasnim vremenskim i terenskim prilikama brane mladi, dobro naoružani vojnici iz moga rodnog kraja. im se zabije lopata, rupa se napuni vodom, pa preostaje gradnja nadzemnih skloništa. Deseci, stotine vojnika gotovo su do koljena u blatu, na terenu na kojem se i najbolje vojni ke izme za neko-liko dana pretvore u krpe, a ima ih i u tenisicama i gra anskim cipelama; kišnih ogrta a

42 V. FEREN AK., S. GRABOVAC, D. HABEK, D. KOŠ AK, N. MAJCAN, n. dj., 26.

43 V. FEREN AK., S. GRABOVAC, D. HABEK, D. KOŠ AK, N. MAJCAN, n. dj., 33.

44 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 14., Op. br. 313/92., Prevlaka 25.1. 1992.


184

gotovo i nema.“45 I „Bjelovarski list“ esto donosi opise u kojim uvjetima se bore i borave pripadnici 105. brigade: „Ako se uspravite na ravnici u okolici Vinkovaca, naj-ve a uzvišenje koja ete vidjeti su krti njaci i vodotoranj u Vukovaru. Ovo je najkra i slikoviti prikaz pejsaža u koji su dospjeli bjelovarski borci – hrvatski ratnici. No, ak i u takvom okruženju treba vam vodi , pogotovo kroz šumu. I ako ste mislili da je lakše pro i ravni arsku nego brdsku šumu, i tu griješite. Barem dok je teren još mokar od kiše. (…) Teren je nakvašen kišom i blatom. Gotovo da i ne možete spustiti nogu nego u blato ili vodu. (…) Na mjestima šuma sli i na potopljenu mo varu iz nekog Þ lma.“46

Problemi za zapovjedništvom 3. bataljuna 105. brigade su se nastavljali. Dana 26. studenoga poslan je dopis iz ur evca da je dio jedinica 3 bataljuna otišao na zadatak ujutro iz urdevca. Osigurana je minobaca ka jedinica 120 mm. U dopisu se traži od zap. brigade da se unaprijed odredi oko njene upotrebe, da ne bi „došlo do nespora-zuma kao u slu aju slanja dijela 3. bataljuna na zadatak. I i II etu ne možemo vam poslati iz vama poznatih razloga.“47 Istog dana 26. studenoag došao je dio 3. bojne koji je razmješten u Privlaci, a uskoro se i ostatak bojne pridružio obrani. Crta bojišnice uz Bosut je neprekidno bila izložena vatri iz pješa kog naoružanja, protuzrakoplovnih topova 20 mm i minobaca a 82 mm od strane JNA-a i pobunjenih Srba. Stoga su pripadnici brigade napravili duboka skloništa duž crte obrane. Krajem studenoga i po etkom prosinca neprestano traje topni ka vatra po položajima brigade.48

5. BITKA KOD KOMLETINACA 4. PROSINCA 1991. GODINE – „NAJTEŽE ISKUŠENJE“

Kao što je ve spomenuto hrvatske snage pokušale su 12. studenoga probiti se iz smjera Vinkovaca prema Vukovaru, ali su ih zaustavile nadmo ne oklopne snage JNA-a, ali i europski posrednici lord Carington i Hans van den Broek su pritiskali Tu -mana za „eskalaciju nasilja u isto noj Slavoniji“.49 Usmjerenost hrvatskih snaga prema Vukovaru JNA koristi za upad na šire podru je Županje i Vinkovaca. Dana 15. stude-noga 1991. uz jaku topni ku vatru snage JNA-a ušle su na to podru je i zauzele sela

45 Martin, ŠPEGELJ, Sje anja vojnika, Znanje, Zagreb, 2001., 319.

46 Sa Slavoncima rame uz rame, Bjelovarski list, br. 50., 12. XII. 1991., 8.

47 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 2., klasa: 801-03/91-01/04., Ur. br. 2103-12/03-91/130., 6. 12. 1991. Izvješ e o pogibiji.

48 IVANI , n. dj., 144.

49 Antun, TUS, War in Slovenia and Croatia up to the Sarajevo CeaseÞ re“, u: The War Croatia and Bosnia-Herzegovina 1991-1995., Frank Cass, 2001., 59-60., Mate, GRANI , Vanjski poslovi. Iza kulisa politike, Algoritam, Zagreb, 2005., 38.


185

Lipovce, Apševce i Podgra e. Idu eg dana JNA prelazi Bosut i zauzima selo Nijemci u vinkova koj op ini.50 Vukovar je zauzet 18. studenoga, a njegova gradska etvrt Borovo naselje dan poslije, što je ozna ilo kraj organizirane obrane grada. Više od 200 hrvatskih ranjenika odvedeno je iz gradske bolnice i ubijeno južno od grada na loka-litetu Ov ara. Neposredne u inke pada Vukovara na hrvatske linije fronte u isto noj Slavoniji JNA koristi 20. studenoga za napad na hrvatske snage južno od Osijeka da bi ovladala selima Starim i Novim Selašom, a potom i Ernestinovom. Prema memoarima predsjednika Kriznog regionalnog štaba za Slavoniju i Baranju Vladimira Šeksa ti dani nakon pada Vukovara bili su posebno teški i moralno i vojni ki. JNA nastoji probiti bojišnicu na crti Vinkovci-Vukovar-Županja, prije i rijeku Bosut i ugroziti Vinkovce i Županju. Prema Šeksu tih dana: „Bitka za Osijek nastavlja se nesmanjenom žestinom. Neprijatelj ve osmi dan uzastopce napada Osijek svim vrstama projektila. U protekla 24 sata u gradu i okolici poginulo je devet osoba, 15 ih je teže, a 17 lakše ranjeno. Zbog velikih razaranja Osijek je esto bez struje i vode, a stanovnici su i dalje u skloništima. (…) Vlada je konstatirala injenicu koja zabrinjava – odlazak velikog broja gra ana Osijeka i Vinkovaca prema Zagrebu“.51

50 Davor, MARIJAN, Slom Titove armije. JNA i raspad Jugoslavije 1987-1992., Golden marketing-Hrvat-ski institut za povijest, Zagreb, 2008., 295.

51 Vladimir, ŠEKS, 1991. Moja sje anja na stvaranje Hrvatske i Domovinski rat, 2., Ve ernji list, Zagreb, 2015., 289.


186

Nekoliko dana kasnije 24. studenoga zauzeto je i selo Laslovo iji je pad ugrozio Osijek i otvorio put prema akovu. Osijek je opkoljen s triju strana i izložen topni -kim napadima, a prijetnja potpunog opkoljavanja grada se nazirala. No, i JNA, i sama iscrpljena teškim bitkama kod Vukovara, odlu ila se ve im dijelom ukopati i bombar-diranjem natjerati grad na predaju. Zauzimanjem dijela Nijemaca na lijevoj strani Bo-suta od strane JNA-e odlu eno je da se eventualni prijelaz JNA-e preko Bosuta mora sprije iti. Zato je po zapovijedi Zapovjedništva OG-a „Vukovar-Vinkovci“ angažiran 2. bataljun 105. brigade koji je oja an oklopno-mehaniziranom etom od sedam ten-kova T-55 i dva borbena vozila pješaštva. Bataljun, oja an tenkovskom etom, je do-bio zadatak da izvede protuudar u „zahvatu puta Nijemci-Podgra e“ da odbaci snage JNA-e preko Bosuta prema Podgra u i sruši most na Bosutu. Na taj na in bi rije ni tok Bosuta bio potpuno uklju en u sustav obrane. Me utim, to su bili planovi koji nisu mogli biti izvedeni jer zapovjednik Operativne zone nije znao da je 105. brigada stigla u isto nu Slavoniju bez 3. bataljuna i s nepotpunim 1. i 2. bataljunom. Jednostavno te zadatke brigada nije mogla izvršiti, a ve ina njena ljudstva nije ni bila sposobna da izvrši takav napad.52

Padom Vukovara agresoru su se oslobodile znatne snage koje je pregrupirao za daljnje napredovanje u dubini teritorija. Po etkom prosinca JNA ponovno intenzivira napade na bojištu, o ito s namjerom da rastereti Banjalu ki korpus u zapadnoj Slavo-niji. U širem podru ju Osijeka 5. prosinca pao je Tenjski Antunovac, a kasnije i Nova Tenja. Dana 16. prosinca zauzeta su sela Paulin Dvor i Nemetin.53

Prvo pravo iskušenje za 105. brigadu HV-a po elo je po etkom prosinca kada je neprijatelj poja ao topni ke napade, a primije ene su i ve e izvi a ke skupine dublje nego ina e prema Komletincima i šumama Spa ve. Prema ratnom dnevniku brigade 1. prosinca u 6:30. otvorena je jaka minobaca ka vatra po hrvatskim položajima koja je trajala satima. Istog dana dolazi nare enje inženjerskoj eti 105. brigade da se poja aju minska polja i ucrtaju preciznije na mape ona minska polja koja se ranije ra ena od mještana. Dana 2. prosinca po ela je jaka topni ka vatra s položaja JNA-e u Oroliku i Srijemskim Lazama, koja se nastavila i cijeli idu i dan. Tada su pogo ene crkve u Otoku i Komletincima. Napad je prestao tek nave er oko 23:30. sati. Zapovjedništvo je o ekivalo napad te 2. bataljun zauzima nove položaje u selu Otok sa zonom obrane prema Komletincima.54

52 Davor, MARIJAN, Bitka za Vukovar, Hrvatski institut za povijest- Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Slavonski Brod, Zagreb-Slavonski Brod, 2004., 236-237.

53 MARIJAN, 2004., n. dj., 298.

54 Arhiv Udruge 105. brigade, Ratni dnevnik brigade, doga aji od 1. do 5. prosinca 1991.


187

Težak pješa ko-tenkovski napad JNA-a i silovit udar koji je bio nastavak trodnev-nog topni kog djelovanja krenuo je 4. prosinca s tri pravca prema Komletincima. Jak topni ki napad u kojem su snage JNA-a tukle iz svih raspoloživih oru a, od minoba-ca a do haubica (125 i 155 mm) i tenkovskih topova, zapo eo je ve rano ujutro u 4.05 sati i trajao do 13 sati, a ve u 14 sati zapo eo je pješa ki napad na hrvatske položaje. Brigada je tada u samo par minuta imala osam poginulih i trojicu teško ranjenih voj-nika. Prema zapovjedniku brigade Ivani u odnos snaga bio je tada ak 5:1 za snage JNA-a. Neprijatelj je u tim trenucima na dva pravca uspio probiti prvu crtu obrane i zauzeti par ku a na po etku sela nakon ega su o ekivali povla enje jedinica 105. bri-gade, no na oba pravca pripadnici brigade su krenuli u žestok protunapad koji snage JNA nisu o ekivale, agresor je u tom protunapadu odba en s tih položaja. Neprijatelj-skim snagama su naneseni znatni gubici. Isti dan poslije 18:00 sati poja ane su prednje linije sela k selu Nijemci te je no na budnost brigade pove ana na maksimalni stupanj. Tako er su poja ane obrane rajona Bojara i šume Ripa a. Tog 4. prosinca 105. briga-da HV-a, zajedno s bojnom 109. vinkova ke brigade, nepotpunom 83. samostalnom zagreba kom bojnom i grupom boraca HOS-a, borbenim djelovanjem zadala je težak udarac višestruko nadmo nijem agresoru zaustavivši njegovo stalno napredovanje.55

Tijekom obrane Komletinaca sljede i dan utvr eno je da je poginulo osam pri-padnika 105. brigade i dva pripadnika HOS-a. Prema procjenama pobunjeni Srbi i JNA imali su oko 90 poginulih, od kojih je 63 završilo na patologiji MC Vinkovci, a u minskom polju i kukuruzima ostao je neodre en broj mrtvih koji su nalaženi još dugo poslije sukoba.56 Ovo je zapravo bilo najteže iskušenje za 105. brigadu, jer iako su se topni ki napadi agresora nastavili i dalje nikada više nije pokušan proboj hrvatskih crta obrane takvom snagom. Nekoliko dana poslije položaje 131., 109. i 105. brigade na tom dijelu ratišta došao je obi i zapovjednik OG-a „Vukovar-Vinkovci“. Sredinom prosinca stalne mjere opreza i dalje postoje, neprijatelj provocira svakodnevno. Pre-ma izvješ u o okolnostima pogibije od 6. 12. dana 4. 12. prilikom izlaska na položaj isto no od sela Privlaka u pravcu sela Nijemci pripadnici I. ete 3. voda 105. brigade te pojedini pripadnici tenkovske ete upali su u zasjedu. Poginuo je vojnik Ivan Dikši .57

55 Arhiv Udruge 105. brigade, Ratni dnevnik brigade, doga aji od 1. do 5. prosinca 1991.

56 Život za domovinu, Bjelovarski list, br. 51., 19. XII. 1991., Mato, URAK, Mi smo htjeli. Domovinski rat 1990-1995., Gradsko Poglavarstvo Bjelovar, Bjelovar, 2007., 121.



188

Težak topni ki napad na položaje 105. izvršen je i 21. prosinca kada je kod Privlake palo 25-30 projektila, kod Otoka 40-50, a ispaljeno je i 20 tenkovskih projektila.58 Uspr-kos pojedina nim napadima zapovjedništvo brigade odlu ilo se odmoriti neke borce koji su konstantno bili na bojištu. Dana 14. 12. zapovje ena je obuka novih 35 ljudi za bateriju MB – 120 da bi se stalna posada malo odmorila.59 Nakon bitke kod Komletinaca 4. 12. zap. brigade poslalo je izvješ a o jedinicama koje su se istakle u borbama. Tako se prilikom napada JNA-a na Komletince istakao izvi a ko- diverzantski odred CHIKA-GO-a uz gubitke ljudstva u prodoru pješadije.60 Poslana su izvješ a i za druge postrojbe koje su pomogle 105. brigadi u obrani. Tako se, prema izvješ u, istakla u istom napadu 4. 12. i jedinica MZ-a eletovci iz sastava 3. ete 2. bataljuna 109. brigade. Uspjela je sprije iti i odbiti obuhvatni manevar s pravca rijeke Bosut na selo Komletince.61

Prema izvješ u Zapovjedništva brigade Zap. OZ-a Bjelovar 14. 12. 1991. o popuni brigade nedostajalo je oružja za popunu postrojbi. Upozoreno je da je 3. 12. upu en za-htjev vojnoj policiji OZ-a Bjelovar za privo enje pripadnika azmanskog bataljuna koji su napustili postrojbu. Posebno je istaknuto da po tom pitanju treba naro ito utjecati na zap. Vojne policije OZ-a Bjelovar.62 Dan ranije 13. prosinca od Zap. 3. bataljuna iz

ur evca stigla je vijest da je 12. i 13. 12. izvršena mobilizacija preostalog dijela 3. bat. Vojnici su zaduženi opremom te se izvodila obuka. Zapaža se da je moral u jedinici na visini. Izvršena je sve ana prisega u Domu kulture u ur evcu. Prema dopisu smjena bataljuna e se izvršiti od 15. do 19. 12. 1991. po grupama iz sigurnosnih razloga.63

Dolazi i do nesre a. Prilikom posjete komisije EZ Komletincima 17. 12. došlo je do aktiviranja antenske PT mine. Vojnik Jozo Vukeli je slu ajno aktivirao minu okliznuvši se. Ranjeni su Milan Ni e, Branko Mlinari , Živkovic Predrag, Stanko Pali i Tihomir Mlinari . T. Mlinari je ranjen teže te je otpremljen je u Slavonski Brod.64 U ratnom dnevniku brigade još piše da su lakše ozlije eni Željko Šegovi iz azme, Jasenko Dubravko iz Bjelovara i sam zapovjednik brigade Stjepan Ivani .65

58 Arhiv Udruge 105. brigade, Ratni dnevnik brigade, unos od 21. 12. 1991.


60 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 14., Op. br. 106/91., 8.12. 1991. Prema OG Vinkovci.

61 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 14., Op. br. 13/91., 8.12. 1991.

62 SVA MORH, Zap. OZBJ, kut. 1., klasa: 801-03/91-01/04, 14. 12. 1991.

63 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 2., Zap. 3. bataljuna ur evac, klasa: 8/91-01/22/1991., Ur. br. 2122-12/ 01-91/01/1991., 13. 12. 1991.

64 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 14., 147/91.,17. 12. 1991. Prema OZ Osijek OG Vukovar



189

6. DJELOVANJE 105. BRIGADE NA ISTO NOSLAVONSKOM BOJIŠTU DO SRPNJA 1992. GODINE

Nakon potpisanog primirja izme u delegacije JNA-a i hrvatskog Ministarstva obrane u Sarajevu 2. sije nja 1992. rat je stao. Me utim, za pripadnike 105. brigade nije bilo promjena. Još dugih sedam mjeseci branit e i držati liniju prema okupiranim podru jima Hrvatske u isto noj Slavoniji. Ipak, po eo se osje ati i duh mirnodopskog života, iako su provokacije agresora i vatreni okršaji na liniji razgrani enja bili stalno prisutni. Tijekom velja e 1992. dolazi do estih zamjena u postrojbi i odlaska pojedi-nih odreda na odmor u bjelovarsku regiju. Tako je 6. velja e bateriju MB – 120 iz Bje-lovara zamijenila ista baterija iz ur evca. Da se održi budnost i spremnost jedinica po ele su se održavati i takti ke vježbe. Tako je 3. satnija 3. bojne održala vježbu na podru ju (rajonu) Zvirinac kod Privlake po temi „Napad na naseljeno mjesto“. Po ele su i este inspekcije postrojbi na položajima. Dana 13. ožujka provedena je inspekcija položaja brigade od strane generala zbora Janka Bobetka s delegacijom iz GS HV-a.66 Ipak, doga ali su se usprkos primirju i teški incidenti na granici razdvajanja snaga. Tako se patrola 105. brigade HV-a 12. velja e na Bosutu sukobila s vojnim izvi a ima



190

s druge strane, pri emu je teško ranjen jedan vojnik JNA-a. U sukobu je uništeno i jedno vozilo JNA-a „Pinzgauer“ koji su vozila dva vojnika JNA-e. Hrvatska strana nije imala gubitaka.67 U teškim uvjetima života na liniji razgrani enja doga ale su se i nesre e. U izravnom sudaru s autobusom prilikom dovoza hrane u ABK vod sudarili su se i poginuli pripadnici brigade Nikola Majorinc i Darko Turkovi .68

Politi ki život koji je bujao u Hrvatskoj pokušavao se preliti i u jedinice HV-a. Krajem sije nja 1992. komanda 105. brigade primje uje pokušaje politi ke propa-gande od strane Hrvatske stranke prava (HSP) u redovima pripadnika brigade, što ocjenjuje vrlo nepovoljnim. U dopisu Zap. OZ-a Bjelovar konstatira se da politi ka agitacija u brigadi vrši od strane stanovitog Ivana Bingule iz HSP-a koji nudi „tzv. dragovoljcima, a zapravo ve pripadnicima brigade“ 1500 maraka da postanu lanovi vojnog ustrojstva HSP-a i da se u lane u paravojne postrojbe HOS-a. Prema dopisu propaganda se vrši i preko Radio urdevca, da bi se konstatiralo da su takve pojave posve nepoželjne i štetne i da ih treba svakako sprije iti.69

Nastupom mira u svoje ku e u podru ju razgrani enja po elo se vra ati civilno stanovništvo, što je uzrokovalo dodatne teško e pripadnicima brigade. Nastaju esti nesporazumi zbog stanovništva koje se vra a u napuštena sela, a u njihovim ku ama su hrvatski vojnici. Civili traže da se oni odsele. Prema dopisu OZ-a Osijek civili „ne shva aju da je ovo i dalje prednja linija fronta. Prijete i silom, što unosi nervozu u vojsku.“ Niz razgovora s Kriznim štabom Vinkovci i ostalim mjesnim nije dovelo do rezultata.70 Me utim, uskoro je došla naredba da se zabranjuje smještaj pripadnicima brigade u objekte gra ana bez dozvole Kriznog štaba. Ukoliko to Krizni štab dozvoli treba nakon odlaska napraviti zapisnik o zate enom stanju.71 Sredinom svibnja 1992. „Bjelovarski list“ donosi veliki intervju s brigadirom Miroslavom Jerze i em, zapo-vjednikom OZ-a Bjelovar. Jerze i navodi da je 105. brigada u ovoj regiji me u prvim jedinicama formirana i naoružana. Postigla je zna ajne rezultate na zapadnoslavon-skom bojištu te u borbama oko Bilogore i Pakraca „gdje je prakti ki u pravoj mjeri i „sazrela“. Zbog toga je njezin doprinos obrani isto ne Slavonije izuzetno važan i njena uloga je vrlo bitna.“72 Brigadu na njezinim položajima posje uje 6. lipnja 1992.



69 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 14., Op. br. 311/92., 27.1. 1992. OK MP 105. brigade

70 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 14., Op. br. 334/92., 1.2. 1992. Obavijest OZ Osijek.

71 SVA MORH, Zap. OZ BJ, kut. 14., Op. br. 313/92., 1.2. 1992. Svim postrojbama.72 Ljudski su gubici najteži, Bjelovarski list, br. 21., 29. V. 1991., 6.


191

na elnik GS HV-a general Antun Tus, a 10. lipnja i izaslanstvo Izvršnog vije a Op ine Bjelovar na elu s predsjednikom op ine Stanislavom Pavli em. Tijekom 1992. godine u nekoliko navrata brigadu na bojišnici posje uje izaslanstvo Europske zajednice, a ti-jekom travnja iste godine po inju izlaziti i ratne novine brigade pod imenom „Vihor“.

Uz stalne provokacije neprijatelja crta obrane se vrsto drži sve do 2. srpnja 1992. kada se 105. brigada povla i, a njezino mjesto zauzima ljudstvo 109. brigade HV-a.73 Poslije toga ve i dio brigade odlazi u pri uvu, a dio na posavsko ratište kod Slavonskog Broda do 31. listopada kada je cijela 105. brigada stavljena u pri uvu. Povratak brigade po etkom srpnja 1992. zabilježio je „Bjelovarski list“ „bilo je pjesme, pucnjave i gala-me na emu im nitko nije zamjerio.“74

***105. brigada HV-a je u svom ratnom djelovanju tijekom 1991./95. godine imala

91 poginulog vojnika, od toga je u Bjelovaru poginulo 8 vojnika, u zapadnoj Slavo-niji 36, u isto noj Slavoniji 27, u Posavini 18, a dva vojnika su poginula izvan ratnih djelovanja.75 Ranjeno je bilo 350 vojnika. Dijelovi 105. brigade (uz topni ku bojnu

73 IVANI , n. dj., 183.

74 Iz Slavonije se vratila 105. brigada, Bjelovarski list, br. 28., 9. VII. 1992., 1.

75 IVANI , n. dj., 193. Ivani na kraju svoje knjige donosi imena svih poginulih pripadnika 105. brigade.


192

Bjelovarskog zbornog podru ja), sudjeluju u operaciji „Bljesak“ 1./4. svibnja 1995. godine.76 Treba re i da se 105. brigada vratila na hrvatski Istok u kolovozu 1995. da bi se sprije io mogu i vojni udar Vojske Jugoslavije na ovo podru je tijekom vojno-re-darstvene akcije „Oluja“.77 Do kraja rata 1995. godine kroz 105. brigadu je prošlo oko 9.800 branitelja.

Željko Karaula (1973.) ro en je u Bjelovaru. Završio je Filozofski fakultet u Zagrebu te stekao naslov profesor povijesti i Þ lozoÞ je. Poslijediplomski studij povijesti upisuje 2008. godine na Hrvatskim studijima Sveu ilišta u Zagrebu, da bi doktorsku disertaciju „Hrvatska selja ka zaštita u Kraljevini Jugoslaviji” obranio 2015. godine. Sudjelovao je na me unarodnim znanstvenim skupovima u gradovima regije te mnogim doma im znan-stvenim skupovima. Aktivan je u suradnji s podružnicom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) u Bjelovaru te jedan od trojice autora koji su iznijeli projekt pisanja prve znanstvene povijesne monograÞ je grada Bjelovara „Povijest Bjelovara” (2013.). Svoj autorski dio monograÞ je znatno je proširio i objavio kao posebnu knjigu pod naslovom „Moderna povijest Bjelovara 1871.-2010.” (2012.). 2011. godine objavio je knjigu „Hrvatska nacionalna omladina (HANAO)” koja je postala izborna literatura na predmetu Suvremene povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Pod pokroviteljstvom Medicinskog fakulteta u Zagrebu kao glavni urednik i pisac predgovora uredio je voluminozne memoare pozna-tog hrvatskog politi ara i odvjetnika Milana Rojca u tri knjige „Oko mene” (2011. –2013.). Tako er je istražio osobnu ostavštinu hrvatskog književnika i politi ara Budislava Bu-disavljevi a-Prijedorskog pri emu je uz napisanu njegovu opsežnu biograÞ ju transkri-birao njegov rukopis memoara „Pomenci moga života” (objavljen 2012.). U kordinaciji sa Gradskim muzejom Varaždina tako er je uredio sa opsežnim biografskim predgovo-rom memoare poznatog hrvatskog politi ara iz redova Samostalne demokratske stranke (SDS), izme u dva svjetska rata, dr. Hinka Krizmana. Zajedno sa dr. sc. Vjenceslavom Heroutom priprema pisanje monograÞ je grada Daruvara, a kao glavni urednik Zbornika „Jankovi ” Matice hrvatske u Daruvaru priprema uskoro izdanje toga zbornika. Autor je niza znanstvenih i ostalih radova u doma im i inozemnim publikacijama.

76 Dio gra e o sudjelovanju 105. brigade u „Bljesku“ uva Državni arhiv Bjelovar. HR-DABJ, Akcija Bljesak, kut. 1-2. (nesre ena gra a).

77 Davor, MARIJAN, Oluja, HMDCDR, Zagreb, 2007., 124.

Documents

SUDJELOVANJE 105. BRIGADE HRVATSKE VOJSKE IZ … · 2016. 12. 6. · Željko Karaula: Sudjelovanje 105. brigade Hrvatske vojske iz Bjelovara u obrani... 171 žanih snaga, zbog zakonskih