ELABORAT br: IZ-IGBL-IN-EN-1351-4/14SUMARNI IZVJETAJ O DETALJNOM ENERGETSKOM PREGLEDU OBJEKTA

OBJEKAT: UNIVERZITETSKA BOLNICA FOALOKACIJA: Studentska bb, Foa, RS, BiH

KONANI REZULTATI DETALJNOG ENERGETSKOG PREGLEDA

Mjerabr.

Opis mjere utedetoplotne energije

Koliina godinje utedeenergije

Godinjauteda (bez

poreza)

Ukupnitrokovi

provoenjamjere (bez

poreza)

Periodisplativosti

MWh % KM KM godina

1 Zamjena stolarije i bravarije 551,7 17,2 30874,66 257795,31 8,3

2 Postavljanje termoizolacije 635,3 19,8 35551,71 338153,77 9,5

3 Postavljanje regulacionihventila 168,8 5,3 9448,22 54180,00 5,7

4 Zamjena kotlova Zamjena energenta 659,0 20,5 36879,72 254000,00 6,9

5 Ugradnja solarnog sistema 48,0 1,5 2687,42 185000,00 68,86 Zamjena rasvjetnih tijela 58,9 6,7 4069,45 6075,00 1,57 Ugradnja sistema kondenzacionih baterija 9,4 1,1 652,3 2390,7 3,7

PREDLOENI SCENARIO

SCENARIOII

Prijepoboljan

ja

Nakonpoboljan

ja

Prijepoboljan

ja

Nakonpoboljan

jaEnergija Trokovi EmisijaCO2

Potrebna energija Trokovi za energiju Utede

Investicija

Period

isplativosti

Mjera MWh MWh KM KM MWh KM kg KM godina

1 Zamjena stolarije ibravarije

2 Postavljanje termoizolacije

3Postavljanje regulacionih ventila

4Zamjena kotlova Zamjena energenta

3.36

9

1.35

5

188.

566

92.3

63

2.01

5

112.

754

1.33

8.67

1

904.

129

8.0

6 Zamjena rasvjetnih tijela

7Ugradnja sistema kondenzacionih baterija

884 816 61.025 56.313 68 4.722 23.222 8.466 1.8

UKUPNO SCENARIO II 4.254 2.171 249.591 148.676 2.083 117.476 1.361.9

912.595 7,8

1

OPIS POSTOJEEG STANJA OBJEKTA

Mjesto Foa se nalazi u Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina na 430 30 N geografskeirine 180 46 E geografske duine na srednjoj nadmorskoj visini 470 m. Oblast u kojoj senalazi Foa je planinska sa bogatim crnogorinim umama ( jela i bor ), umjerenekontinentalne klime sa obilnim padavinama u periodu grejne sezone. Optina Foa ima24000 stanovnika i jako slabo razvijenu industriju. Osnov postojee industrije predstavljasjea ume i izrada polufabrikata od drveta ( rezanje grae u pilanama ).Prva faza kompleksa RMC Foa je izgraena 1958 godine. Dalje je izgradnja pojedinihdijelova nastavljena u veem ili manjem obime da bi poslednji objekat bio izgraen 1983godine. Na objektima je u prethodnom periodu vre vei broj renoviranja i prepravki tako dapojedini dijelovi u dobroj mjeri odstupaju od izvorne projektne dokumentacije. Za vei dioobjekata nedostaju dijelovi ili kompletna izvorna dokumentacija a jedan dio renoviranja iprepravki je raen bez tehnike dokumentacije.

Namjena objekta: Bolniki objekatSmjenski rad: Da (3 smjene)Broj mjeseci rada u godini: 12Broj osoba u toku rada objekta: Cca. 600/smjeni

Godina gradnje zgrade: 1958Spratnost objekta: P+4Obim (m): 358

Ukupno: Grejna povrina m 7588,0Grejna zapremina m 28455,0Termike karakteristike graevinskih elemenata: NE ZADOVOLJAVAJUTermike karakteristike vanjske bravarije i stolarije NE ZADOVOLJAVAJU

Klimatizacija objekta: NELjetna temperatura ambijenta objekta: NAGrijanje objekta: DATemperatura objekta u sezoni grijanja: 20 0C/22 0CBroj stepen dana 3.456Broj dana grijanja, Z 180

Sistem grijanja:Tip zagrijavanja objekta: Centralno zagrijavanje- kotlovnicaTemperaturni reim rada sistema: 90/70 0CTip sistema zagrijavanja: Otvoreni sa prinudnom cirkulacijomIzvor toplote: Kotlovnica na ugaljKotao br.1-8 257,0kWUkupno instalisane toplotne snage u kotlovnici K1: 2056,0kWSistem regulacije kotlovnice: NIJE U FUNKCIJIAlternativni izvori energije: NEGrejna tijela: Liveni radijatoriRegulacija temperature u prostorijama: NE

Angaovanost objekta je 100% u toku itave godine bez prekida u radu tokom dana,sedmice, mjeseca i godine.

2

Objekat BOLNICE je vrste gradnje spratnosti prizemlje+ 4 (etiri) sprata (P+4) ukupnekorisne povrine 7588,0 m2 i zapremine 28455,0 m3.

Koeficijent prolaza toplote je usvojen na osnovu vizuelnog pregleda i utvrenog obimaoteenja na vanjskoj stolariji i bravariji.

FASADNI ZIDOVI

Kompletna graevinska konstrukcija objekta je u solidnom stanju. Finalni sloj vanjske fasadeje homogen i nema znaajnijih oteenja na povrinama. Oteenja fasade su najeelinijske pukotine nastale na spojevima nosivih graevinskih elemenata kako je prikazano nafotografijama koje slijede. Znaajnije oteenje fasade je primjeeno na vanjskom istonomzidu patolokog bloka. Ravni krov ima oteenja na nekoliko mjesta i u principu suzanemariva. Nosiva graevinska konstrukcija je kompaktna i bez oteenja..Podovi, podne obloge, podrumski zidovi i podrumski podovi su u dosta solidnom stanju. Nanekoliko mjesta u skladitu ugljena su vidljiva oteenja nastala prilikom skladitenja ugljena.

Vanjski zidovi- fasade su bez termoizolacije i NE ZADOVOLJAVAJU osnovne zahtjeve u vezisa spreavanjem prolaska toplote.Fasadna graevinska konstrukcija je sa unutranje strane bez vidljivih tragova pojave vlage ioteenja. Konstrukcija fasadnih zidova je masivna, homogena i bez veih oteenja koja biugrozila integritet fasade.

KROV I KROVNA KONSTRUKCIJA

Na nekoliko mjesta uoena su oteenja osnovne hidroizolacije koja popravljena. Ostalepozicije krovne konstrukcije su bez vidljivih veih oteenja. Sa unutranje strane krovnekonstrukcije nisu primjeeni tragovi vlage niti oteenja nastala usljed pojave vlage.Krovna konstrukcija je bez termoizolacije i NE ZADOVOLJAVA osnovne zahtjeve u vezi saspreavanjem prolaska toplote.

Konstrukcija poda je bez vidljivih oteenja. Vea osteenja konstrukcije poda suprimjeena u skladitu ugljena u ZONI III objekta. Ova oteenja su nastala usljedmanipulacije ugljenom tokom dopreme i bitno ne ugroavaju funkcionalnost i integritet podnekonstrukcije ostalog dijela objekta.Na podnoj konstrukciji nisu primjeeni tragovi vlage niti oteenja nastala usljed dejstvavode.Podna konstrukcija je bez termoizolacije i NE ZADOVOLJAVA osnovne zahtjeve u vezi saspreavanjem prolaska toplote.

VANJSKA STOLARIJA I BRAVARIJA

Prozori i vrata na objektu su uglavnom drvena stolarija. Na samo nekoliko mjesta je izvrenazamjena drvene stolarije Al bravarijom. Prozori su uglavnom jednostruki sa dvije staklenepovrine debljine 4 mm postavljenim na odstojanju od 6 mm. Vrata izraena od drvenestolarije su izraena od punog drveta. Kompletna drvena stolarija je generalno u jako loemstanju i predstavlja bitan uzrok poveanja gubitaka toplote. Prozori i vrata izraeni od Albravarije su bez termomostova i nisu zaptiveni na spojevima sa graevinskim konstrukcijamatako da ih u proraunima moemo tretirati kao drvenu stolariju.

Drvena stolarija ini 97% ukupne povrine vanjskih fasadnih otvora. Prosjena starostvanjske drvene stolarije je preko 40 godina. Na stolariji su vidna obimna oteenja u vidupukotina i naprslina nastalih usljed djelovanja meteorolokih pojava. Na jednom dijelu drvene

3

stolarije vidna su oteenja nastala usljed djelovanja insekata i parazita. Zatita stolarijezatitnim premazima nije vrena poslednjih dvadeset godina.Kompletna stolarija ne posjeduje pozicije koje bi poveale otpornost provoenja toplote (nepostoje termomostovi, zaptivne mase, termoizolacione ispune itd). Konstrukcija vanjske stolarije NE ZADOVOLJAVA osnovne zahtjeve u vezi sa spreavanjemprolaska toplote.Opte stanje vanjske stolarije je loe i u velikoj mjeri doprinosi znaajnim toplotnim gubicimau objektu.

Vanjska bravarija ini 3% ukupne povrine vanjskih fasadnih otvora. Bravarija je postavljenana 2 (dva) ulaza prije 15 (petnaest) godina. Konstrukcija bravarije je bez termomostova iostalih mjera poveanja toplotne zatite. Konstrukcija vanjske bravarije NE ZADOVOLJAVAosnovne zahtjeve u vezi sa spreavanjem prolaska toplote.Ugradbeni spoj bravarije i zida je bez ispune sa montanim otvorom irine 1-2 cm.

Prozori i vanjska vrata su sa drvenim ramom, dvostrukim staklom debljine 4 mm, vazdunimslojem izmeu staklenih povrina debljine 6 mm. Svi prozori i vrata su vez dodatnih zaptivnihmasa, sjenila i termomostova. Na pojedinim pozicijama su postavljene mree za spreavanjeulaska insektima, pticama i sitnim glodarima.Pozicije P1, P2 i P3 su vanjski prozori. Pozicije V1, V2, V3, V4 i V5 su vanjska vrata.

OPIS ENERGETSKOG SISTEMA

Sistem zagrijavanja objektaSistem zagrijavanja objekta je dvocjevni, otvoreni, radnog reima 90/70 0C i sastoji se od:- Generatora toplotne energije (Kotlovnice sa skladitem uglja i deponijom pepela)- Distributivnog sistema toplotne energije.

KOTLOVNICA

Proizvodnja toplotne energije se vri u tri kotlovnice, kotlovnica K1 locirana u objektu B,kotlovnica K2 locirana u objektu A i kotlovnica K3 locirana u objektu D.Kotlovnica K1 je instalisane snage 2 MW i slui za proizvodnju toplotne energije zacentralno grijanje i zagrijavanje sanitarne vode u objektima A i B. Energetski blokkotlovnice sainjava 8 (osam) kotlova na ugalj svaki toplotne snage 253 KW koji su smjeteniu suterenu objekta B. Kotlovi su toplovodni TIP NEOVULKAN sa prirodnom promajom,sagorijevanjem u sloju, manuelnim hranjenjem i sa grejnim povrinama sastavljenim odlivenih segmenata (polulanaka). Na navedenim kotlovima su vidljiva trajna oteenja koja uvelikoj mjeri naruavaju stepen iskoristivosti kotlova. Trajno su oteena vrata loita, oplata,nosiva konstrukcija, dimni kanali i u veini kotlova loita odnosno polulanci.

U toku snimanja stanja na objektu radio je samo jedan kotao u periodu od 5 do 10 asova. Uprostorijama bolnice a pogotovo u prostorijama koje su locirane po vertikali iznad kotlovniceuoena je visoka kocentracija dimnih plinova. Ovako visoka koncentracija se zadrala itokom ostalog dijela dana. Moe se samo nagaati kolika je koncentracija dimnih plinova utoku grejne sezone kada radi vei broj kotlova i kada je u objektu smanjena prirodnaventilacija. Navedeni plinovi su poticali iz kotlovnice i deponije ugljena. Ovo ukazuje na jakolo dimovodni sistem ( vjerovatno uz oteenja na kotlovima na ovo utie i manji presjek ivisina dimnjaka, zaprljanost dimovodnih kanala i oteenja na zidovima dimnih kanala idimnjaka ). Pratea ventilska oprema, armatura, pumpe i cijevni sistem kotlovnice su u jakoloem stanju i ozbiljno je dovedeno u pitanje ispravno funkcionisanje kotlovnice kao cjeline.

4

Procjena autora je da se kotlovnica K1 ne moe koristiti u narednoj grejnoj sezoni zbognaruene iskoristivosti i poveanog tetnog uticaja na okolinu .

Prethodno navedenoj konstataciji je najvie doprinijelo koritenje mrkog uglja kao energenta ineadekvatno odravanje. Upotreba mrkih ugljeva u loitima gdje se sagorijevanje vri usloju je oteano zbog velike koliine mineralnih primjesa. Mineralne primjese veoma brzopoveavaju sloj vatre u loiti i time ometaju protok vazduha kroz reetku i loite ime sesmanjuje efikasnost energetske jedinice. Ovo zahtijeva konstantan angaman osoblja naienju sloja vatre. Nesagorjeli ostatak mineralnih primjesa je lako topiv i uzrokuje stvaranjedodatnih slojeva na reetki i zidovima loita. Novonastali slojevi remete pravilan rasporedtemperature po povrini loita i time uzrokuju lokalna pregrijavanja koja su dalje uzrok bregpropadanja kotlova. Nedovoljan broj osoblja na opsluivanju i odravanju kotlova, starostkotlova i opreme, neadekvatan energent i nepravilno rukovanje su glavni uzroci stanja ukojem se kotlovnice sada nalaze.

Snabdijevanje kotlovskom vodom se vri direktno iz mree vodosnabdijevanja bez prethodnepripreme.

DEPONIJA ENERGENTA

Za skladitenje mrkog uglja su koritene prostorije u suterenu objekata B i D uneposrednoj blizini kotlovnica. Za navedena skladita ne postoji nikakva tehnikadokumentacija. Sam koncept skladitenja mrkog uglja u objektima je pogrean zbog visokesklonosti ovih ugljeva rasopadanju, oksidacij i samopaljenju. Upravo iz ovog razloga deponijeenergenta moraju biti izgraene na zasebnim lokacijama i opremljene dodatnom opremomza nadzor i spreavanje samozapaljivanja. Iz prethodno navedenog vidimo da ovimdeponijama svakako nije mjesto u objektima kakav je RMC Foa.

DEPONIJA PEPELA

Poseban dio sistema za proizvodnju toplotne energije ini deponija ostataka sagorijevanjaodnosno pepela. Pepeo nastao sagorijevanjem mrkog uglja u sebi sadri pored lakihprimjesa visok procenat sumpornih jedinjenja, tekih metala i ostalih tetnih materija.Primjera radi kod sagorijevanja mrkih ugljeva na 1000 kg ugljena u vazduh se ispusti cca. 34kg raznih sumpornih jedinjenja. Daleko se vie tetnih materija nalazi u pepelu. Iz tog razlogadeponije pepela imaju poseban tretman prvenstveno zbog tetnog uticaja na okolinu. Zadnjih 15 godina pepeo iz loita kotlova u RMC Foa se odlae na deponiju koja jeformirana u krugu bolnice neposredno uz obalu rijeke Drine u duini cca. 100 metara. Naosnovu mjerenja dimenzija deponije na terenu i procjene koliine spaljenog ugljena uposlednjih 15 (petnaest) godina (cca 18000 tona mrkog ugljena) procjena autora je da je uovoj deponiji odloeno cca. 2600- 3000 tona pepela.

CIJEVNI SISTEM

Distribucija toplotne enrgije se vri cijevnim sistemom i centralnom recirkulacionom pumpom.Sistem nije regulisan a armatura na sistemu je sa manuelnim rukovanjem. Recirkulaciona pumpa je kapaciteta 36 m3/h, bez regulacije protoka i napora. Cjevni sistem je klasian dvocijevni otvoreni sistem izraen od elinih beavnih cijevizatien adekvatnim premazom bijele boje.Cijevni sistem je podijeljen u gornji (vidljivi) i donji (ukopani). Gornjim cijevnim sistemom sedistribuie toplota od magistralnih vodovo do grejnih tijela. Svaka zona objekta ima zasebnudistributivnu vertikalu od koje se gornjim razvodom distribuie toplota do grejnih tijela.Donjim cijevnim sistemom se vri distribucija toplotne energije od kotlovnice do vertikalnih

5

vodova. Donji razvod je postavljen u betonski kanal ispod objekta.Cijevni sistem je u vie navrata dograivan i prepravljan bez adekvatne tehnikedokumentaciji. Ovim postupkom je u pojedinim dijelovima ozbiljno naruena funkcionalnostsistema. Obim navedenih prepravki i dogradnji nije znatan pa bi se uz relativno maletrokove i kratak period sistem cijevnog razvoda mogao dovesti u potpunu funkcionalnost.

Generalno stanje cijevnog sistema je solidno i ne zahtijeva bitnija ulaganja u sanaciju.Nejvei problem sistema za distribuciju toplote je odsustvo regulacije i jako loe stanjerecirkulacione pumpe.

GREJNA TIJELA

Grejna tijela u sistemu grijanja su konvekcionog tipa instalisane snage od ukupno 3.2 MW. Usistem su zastupljeni sledei tipovi grejnih tijela:

- Liveni radijatoriOva vrsta grejnih tijela je uglavnom postavljena u prvoj fazi izgradnje. Uglavnom suzastupljeni liveni radijatori sa tri stuba nazivnih dimenzija 100x600 i sa etiri stuba nazivnihdimenzija 150x600 i 150x800. Navedena grejna tijela su u solidnom stanju i nema ppotrebeza zamjenom u veem obimu.

- Limeni radijatoriLimeni radijatori su dimenzija 100x600 i 150x600. Stanje ovih grejnih tijela je neto loije odlivenih meutim mogu se staviti u funkciju uz manje zahvate odravanja dok se ne stvoreuslovi za njihovu potpunu zamjenu.

- Cijevni zagrijai

Ova grejna tijela su u potpunost izraena bez ikaakve tehnike dokumentacije i za njih nepostoje nikakvi podaci o karakteristikama. Procjenu snage ovih grejnih tijela je autor izvriona osnovu aproksimativnog prorauna odavanja toplote za cijevi istih nazivnih mjera iekvivalentne duine.

Generalan problem kod svih grejnih tijela je zaklonjenost odnosno opstrukcija strujanjavazduha. Da bi grejna tijela zagrijavala prostor potrebno je da su postavljena tako da isprednjih ne postoje nikakve zapreke. Samo se na ovaj nain moe obezbijediti kvalitetnoprenoenje toplote sa grejnih tijela na grijani volumen putem struje vazduha. Neophodno jeove nedostatke u potpunosti otkloniti razmjetanjem elemenata namjetaja i ostalih zaprekatako da se u potpunosti obezbjedi neometano strujanje zraka preko povrine grejnog tijela ugrijani volumen. Na ovaj nain e se znatno podii efikasnost grijanja u pojedinimprostorijama i smanjiti potronja toplotne energije.

Na grejnim tijelima su ugraeni zaporni ventili bez mogunosti automatske regulacije.Nedostatak regulacionih termo ventila na grejnim tijelima i loe balansiran sistem doprinoseneravnomjernoj raspodjeli toplote po prostorijama objekta to doprinosi pregrijavanju ipothlaivanju pjedinih prostorija.

Sistem hlaenja, ventilacije I klimatizacijeSistem hlaenja objekta u osnovnoj koncepciji objekta nije predvien. Naknadno je ugraeno5 (pet) split jedinica za hlaennje administrativnih prostorija i ljekarskih soba. Snaga jednesplit jedinice je 8 kW rashladne snage. Vanjski moduli split jedinica su postavljeni na fasadiobjekta i snabdjevene su el. energijom iz elektro mree objekta.

Sistem ventilacije je predvien za prostorije veeraja koji je smjeten u suterenu ZONE 3.

6

Ventilacija veeraja je osnovna odsisna bez recirkulacije vazduha i rekuperacije otpadnetoplote. Odsisni ventilator je smjeten na krovu ZONE 3. Sistem ventilacije veeraja je uoperativnom stanju i u funkciji je u toku rada veeraja.Ventilacija ostalih prostorija u objektu je prirodna bez prinudne dobave svjeeg vazduha.

Sistemi centralne klimatizacije na objektu ne postoje.

Sistem za pripremu tople vodeKompletan sistem za zagrijavanje tople sanitarne vode se sastoji od bojlera 1x1000 lit.2X2000 lit. koji su zagrijavani toplom vodom iz kotlovnica. Sistem za grijanje tople vode uobjektima A i B je zagrijavan toplom vodom iz kotlovnice K1 i dogrijavan iz kotlovniceK2. Koliina tople vode koja se mogla zagrijati je 7500 litara svaka 2 ( dva ) sata. Sistempripreme tople potrone vode je u jako loem stanji i potrebno je izvriti kompletnu zamjenusvih elemenata. Trenutno se postavlja pitanje da li ovi sistemi mogu dati ispravnu sanitarnuvodu za objekte ove namjene.

Elektro-energetski sistem

Napajanje kompleksa bolnice vri se sa sopstvene transformatorske stanice u kojoj suinstalisana dva transformatora snage 630 kVA 20/10/0,4 kV. Trafostanica se napaja sa dvasrednje naponska dalekovoda. Napajanje trafostanice je izvedeno podzemnim kablovimaXP41 3x150 mm2 . Kao rezervno napajanje instalisan je dizel elektrini agregat snage 400kW. Mjerenje potronje elektrine energije za itav kompleks se vri u transformatorskojstanici na srednjem naponu. U transformaroskoj stanici je postavljen niskonaponski blok izkog je izvedeno napajanje razvodnih ormara po objektu.

RASVJETA

Rasvjeta u objektu je izvedena s fluroscentnim svjetiljkama i sa svjetiljkama sa arnom niti.Vanjska rasvjeta je izvedena sa 30 mali reflektora sa metal-halogenom svjetiljkom.Upravljanje rasvjetom je lokalno. Dvije treine rasvjete se napaja preko mrenih sabirnica aostatak je sa sabirnica agregatskog napajanja.

UREAJI

Koncentracija veih potroaa je u prostoriji veeraj, kuhinja i prostoriji za sterilizatore. Uveeraju su sve maine na elektro grijae.

7

PREDLOENE MJERE POVEANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTIMjere poveanja termike zatite na omotau objektaZamjena vanjske stolarije i bravarijeZamjena vanjske stolarije i bravarije podrazumijeva kompletnu zamjenu postojeih prozora ivrata na vanjskim zidovima novim prozorima i vratima.Vanjska bravarija treba da bude konstrukcije koja e omoguiti zahtjevane term-izolacionekarakteristike u periodu 15-20 godina. Koeficijent prolaza toplote kroz pozicije vanjske bravarije treba da bude najvie U= 1,30W/m2K. Okvir vanjske bravarije treba da bude vie-komorni sa termomostom.Staklena povrina treba da je sastavljena iz vie ploha sa ispunom meuprostora inertnimgasom ili sa vakumom.Ukoliko se ugrauje PVC bravarija strogo se mora voditi rauna o njenim ekolokim iprotivpoarnim svojstvima.

Zamjena vanjske stolarije i bravarije odrazumjeva sledee aktivnosti:- Demontaa i uklanjanje postojee stolarije i bravarije- Zbrinjavanje otpadne stolarije i bravarije- Priprema otvora za ugradnju nove stolarije i bravarije- Nabavljanje, transpoprt i ugradnja nove bravarije

PozicijaPostojeiU faktor

Predloena mjera

Novi Ufaktor

Utedaenergije

Utedaenergije Investicija

Periodotplate Odabir

mjere W/mK - W/mK MWh KM KM godina

ProzoriP1-P3 3,3

Novi EEprozori 1,3 524,1 29330,93 244905,54 8,3 DA

PozicijaPostojeiU faktor

Predloena mjera

Novi Ufaktor

Utedaenergije

Utedaenergije Investicija

Periodotplate Odabir

mjere W/mK - W/mK MWh KM KM godina

Vrata V1 4,7 Nova EEvrata 1,3 27,6 1543,73 12889,77 8,3 DA

Ugradnja termoizolacije na fasadne zidove i krovne povrineUgradnja termoizolacije na vanjski omota objekta podrazumjeva ugradnju sloja odtermoizolacionog materijala na pozicije zidova fasada i krova.Na ovom objektu nije mogue ugraditi izolaciju poda.Ugradnja termoizolacionog sloja debljine 8 cm e se vriti na pozicijama fasadnih zidova idebljine 16 cm na poziciji krova.

Postavljanje termoizolacije na fasadne zidove podrazumjeva:- Uklanjanje oteenih dijelova povrinskog sloja fasade- Sanacija pukotina u fasadnim zidovima- Nanoenje zavrnog sloja na zidove- Postavljanje termoizolacije od ploa tvrdog termoizolacionog materijala debljine 8 cm- Nanoenje zavrnog sloja na termoizolacioni sloj

Postavljanje termoizolacije na krov podrazumjeva:- Uklanjanje oteenih dijelova povrinskog sloja krova- Sanacija pukotina u hidroizolacije

8

- Nanoenje novog zatitnog sloja na hidroizolaciju- Postavljanje termoizolacije od ploa tvrdog termoizolacionog materijala debljine 16 cm- Nanoenje zavrnog sloja na termoizolacioni sloj ipostavljanje krovne konstrukcije

PozicijaPostojeiU faktor

Predloena mjera

Novi Ufaktor

Utedaenergije

Utedaenergije Investicija

Periodotplate Odabir

mjere W/mK - W/mK MWh KM KM godina

Zid WE1 1,249 EPS 8 cm 0,317 305,9 17117.7 177262.3 10,4 DAZid WE2 3,148 EPS 6 cm 0,195 34,0 1902.0 44315.6 23,3 NE

Ugradnjom termoizolacionog sloja poveava se koeficijent prolaza toplote graevinskekonstrukcije fasade i krova i time se direktno smanjuju gubici toplote iz objekta.

Za poziciju zidova u tlu period isplativosti je isuvie dug pa se ova mjera odbacuje.

PozicijaPostojeiU faktor

Predloena mjera

Novi Ufaktor

Utedaenergije

Utedaenergije Investicija

Periodotplate Odabir

mjere W/mK - W/mK MWh KM KM godina

Krov WF1 2,427 XPS 8 cm 0,48 329,4 18434.0 160891.5 8,7 DA

Mjere utede enrgije sprovedene na energetskom sistemu

Ugradnja termostatskih regulacionih ventila na grejna tijela

Ugradnjom termostatskih regulacionih ventila na grejna tijela spreava se pregrijavanjepojedinih dijelova objekta. Termostatski regulacioni ventili zatvaraju protok tople vode kroz grejno tijelo kada jeprostorija ugrijana i tako preusmjeravaju viak toplote u dijelove objekta koji jo nisu zagrijaniili nazad u kotlovnicu.

Investicija: 54.180,00KMUteda bazirana na novoj potronji energije: 168.800,0kWh and 9.448,2 KMPeriod povrata investicije: 5,7 godinaOdabir mjere DA/NE: DA

Zamjena postojeih kotlova obnovljivim izvorima toplote (kotlovima na pelet)

Zamjena postojeih kotlova na ugalj sa drugim kotlovima na pelet predstavlja takoepoveanje energetske efikasnosti posebno u odnosu na smanjenje emisije staklenikihgasova.

Mjera poveanja energetske efikasnosti zamjenom energenta podrazumjeva:-Demontau i uklanjanje postojeeg sistema za proizvodnju toplotne energije na ugljen-Ugradnju novog sistema za proizvodnju toplotne energije na pelet

Karakteristike sistema za proizvodnju toplotne energije koji kao energent koriste drveni peletsu :- Emisija staklenikih gasova NE-Stepen efikasnosti 0,85-0,92-Automatski rad DA

9

Investicija: 254.000,00KMUteda bazirana na novoj potronji energije: 659.000,0 kWh and 36.879,72 KMPeriod povrata investicije: 6.9 godinaOdabir mjere DA/NE: DA

Iako je period povrata investicije za ovu mjeru isuvie dug ova mjera je odabrana zbog togato je trenutno u BOLNICI samo jedan kotao u funkciji dok se ostali kotlovi ne mogupopraviti.

Instalacija solarnog sistema za zagrijavanje tople vode

Zagrijavanje tople potrone vode je mogue pomou solarne energije ugradnjom solarnihpanela.

Investicija: 185.000,00KMUteda bazirana na novoj potronji energije: 48.000,0kWh and 2.687,42 KMPeriod povrata investicije: 68,8 godinaOdabir mjere DA/NE: NE

Period povrata investicije za ovu mjeru je isuvie dug te se ova mjera odbacuje.

ELEKTRO-ENERGETSKI SISTEM

Zamjena rasvjetnih tijela

Drugi najvei potroa elektrine energije u analiziranom objektu je rasvjeta s udjelom od20,7%. Od toga 60% odlazi na fluorescentne cijevi, a 40% na arulje sa arnim nitima.arulje sa arnim nitima bilo bi poeljno zamijeniti odgovarajuim fluokompaktnim.

Investicija: 6.075,00KMUteda bazirana na novoj potronji energije: 58.900,0kWh and 4069,45KMPeriod povrata investicije 1,49 godinaOdabir mjere DA/NE: DA

Ugradnja kondenzacionih baterija

Induktivni potroai (jednofazni i trofazni asinhroni motori, prigunice, fluo rasvjeta . . .) utoku rada, iz mree povlae pored aktivne snage koja se pretvara u korisni, i reaktivnu snagukoja se koristi za stvaranje magnetnog polja. Za razliku od aktivne energije koja se trajnotroi u potroau, reaktivna energija osciluje izmeu izvora i potoaa.Postoje etri mogua naina za izvoenje kopenzacije: pojedinana, grupna, centralna imeovita.

Najee primjenjivan nain kompenzacije je centralna kompenzacija. Kod ovakvog nainakompenzacije primjenjiva se jedan sistem za kompenzaciju koji se sastoji od nekolikokondezatora i regulatora reaktivne energije. Ovaj ureaj mjeri trenutni zahtjev potroaa zareaktivnom energijom i na osnovu toga ukljuuje manje ili vie kondezatora. Ovaj sistem sepostavlja najee pored glavnog razvodnog ormara, na koji se i prikljuuje i takokompenzuje reaktivnu energiju cijelog objekta.

10

Investicija of 2.390,74KMUteda bazirana na novoj potronji energije, is 9400,0kWh and 652,34KMPeriod povrata investicije 3,66 godinaOdabir mjere DA/NE: DA

Promjena tarifnog modela

Trenutni obraun utroka elektrine energije bolnice je na srednjem naponu. Ovim dijelom serazmatra mogunost utede (finansijski) u sluaju promjene tarifnog stava, prelaskom naobraun utroka elektrine energije u srednjoj tarifi na niskom naponu. Tarifni stav koji sekoristi na srednjem naponu je manji od srednjeg tarifnog stava na niskom naponu tako dapromjena tarifnog stava nije isplativa.

ENERGETSKI BILANS OBJEKTA

Modelovanje bazne linije potronje termalne energije je uraeno na osnovu stepen dana za grijanje (HDD), meteorolokih podataka i prikupljenih rauna za kupljeni energent i elektrinuenergiju.

Ukupan toplotni kapacitet sitema zahtijevan za zagrijavanje objekata i pripremu tople vodeiznosi 1.246,1 kW. Ukupan toplotni kapacitet sistema zahtijevan za zagrijavanje objekata Ipripremu tople vode makon sprovoenja mjera 9poveanja energetske efikasnosti iznosi771,8 kW.

Sledei dijagram prikazuje potrebnu toplotnu energiju za postojee stanje objekta Iposmatrani period Qg(Mwh) i ciljnu liniju potronje toplotne energije nakon sprovoenjamjera.

Usporedni dijagram Bazna/Ciljna potronja toplotne energije

11

Dijagram jasno pokazuje razliku izmeu trenutne potronje toplotne energije (Qg-baseline) iciljne potronje toplotne energije (Qg-targetline) potrebne za zagrijavanje objekta i pripremutople vode nakon sprovoenja mjera.

Energetski bilans objekta:

BILANS: Postojee stanje: Stanje nakon sprovoenja EEmjera: Uteda:

TOPLOTNAENERGIJA

Mwh Mwh Mwh

3.369,7 1.354,6 2.014.7

Prethodna tabela pokazuje da je trenutna godinja potronja toplotne energije za posmatraniperiod 3.369,7 MWh. Uteda nakon sprovoenja mjera poveanja energetske efikasnostiiznosi 2.014,7 MWh to ini 59,8 % od trenutnih potreba.

ZAKLJIAK I PREPORUKE

Uzevi u obzir trenutno stanje objekta i nain funkcionisanja sistema za proizvodnju toplotneenergije pored problema velikih trokova istie se i problem naruenih ambjentalnih uslova usamom objektu.

Visoka koncentracija dimnih gasova u i oko bolnice u toku grejne sezone, znatna koliinaopasnog otpada sa izrazitim sadrajem sumpora lociranog u neposrednoj blizini objekta naobali rijeke Drine i stanje sistema (kotlovnice) za proizvodnju toplotne energije nameuSCENARIO II kao rjeenje za poveanje energetske efikasnosti.

Ukoliko izvrimo mjere prema SCENARIU I koji ima povoljniji period roka otplate investicije idalje ostaje problem poveane koncentracije dimnih plinova i sumpora u toku grejne sezone.Poveana koncentracija znatno skrauje vijek trajanja svih pozicija koje bi bile ugraene utoku sprovoenja mjera poveanja energetske efikasnosti iz SCENARIA I to na dui perioddaje ne povoljniji rezultat.Problem energetske efikasnosti u objektu BOLNICE Foa je kompleksan i zahtijevakompleksno rjeenje.

SCENARIO II nudi rjeenje poveanja energetske efikasnosti u samom objektu, rjeavaprobleme zagaenja ivotne sredine, uklanja mogue uzroke daljeg naruavanja funkcijekompletnog objekta i daje podlogu za dalji razvoj energetske efikasnosti u kompleksu RMCFoa.

Povoljna okolnost u vezi sa ovim scenariom je i injenica da se u blizini Foe nalazi fabrikapeleta te je realno oekivati povoljniju cijenu za ovaj energent.

Dalje ovaj scenario nudi potpuno funkcionisanje sistema za proizvodnju toplotne energijebudui da u postojeem sistemu radi samo jedan kotao a ostale kotlove je nemogue dovestiu funkcionalno stanje.

Ukoliko se ne izvri sanacija kotlovnice objekat BOLNICE u narednoj grejnoj sezoni neeimati grijanje i ambijentalni uslovi e biti znatno narueni a sa tim i funkcionisanje objekta.

Nakon sprovoenja predloenog scenarija ostvarit e se uteda 2.014,7 MWh u toplotnojenergiji odnosno finansijska uteda od 112.754,31 KM odnosno procentualno59,8%.

12

Sprovoenjem predloenih mjera na elektro-energetskom sistemu ostvarena je uteda od68,34 MWh u elektrinoj energiji na godinjem nivou, to je u procentima 7,72%, odnosnofinansijska uteda od 4.721,79 KM

Sprovoenjem predloenog scenarija ostvarena je ukupna finansijska uteda od 117.476,1KM na godinjem nivou, to ini procentualno 47,1% od ukupne godinje potronje zaobjekat BOLNICE.

Oekivana emisija staklenikih gasova i ostalih tetnih materija:

Uvoenjem peleta kao energenta smanjuje se emisija staklenikih gasova u iznosu:

VCO2= 721157 m3/god. Zapremina emitovanog ugljen dioksida na godinjem nivou

VSO2= 15346 m3/god. Zapremina emitovanog sumpor dioksida na godinjem nivou

GCO2=VCO2x 1,977=1414,3 t/god. Teina emitovanog ugljen dioksida

GSO2=VSO2x 1,43=21,9 t/god. Teina emitovanog sumpor-dioksida

Emisija tetnih materija:

Pepeo bez sadraja sumpora Ga= =65,0 t / year.

13

Institut za graevinarstvo IG d.o.o. Banja Luka