Suo Srdj Knjiga

ecollunZAZASTITU OKOLISA d.o.o. SRNjemadke 10, 10020 Zagreb

Telefon +385 1 66 00 559 Telefax +385

Nositelj zahvata: RAZVOJ GOLF d.o.o., ZAGREBZahvat: SponTSxO REKREACIJSKI CENTAR S GOLF IGRALISTEMLokacija: GRAD DUBRO\ [tK

STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLISIZGRADNJE SPONTSKO

REKREACIJSKOG CENTRAS GOLF IGRALISTEM SRD

KNJIGA I

ECOINA zaza titu okoli5a d.o.o.Direktor:

Zagreb, studeni 2012.

gcolruF Rev. 2STUDIJA O UTJECAru NA OKOLIS IZGRADNJE

SPORTSKo REKREACIJSKoG CENTRA S Gol-F IGRAU.STEM 2

Dokument br:Zahvat:Lokacija:Revizija:Datum:Nositelj zallata'.lzradival studije:Voditelj studije:

Iva Pedek,dipl.ing. grad.

BlaZenka Vulinovii, dipl.oec.

751Izgradnj a Sportsko rekreacijskog centra s golf igrali5temGrad Dubrovnik - plato Srda1

studeni 2012.Razvoj Golf d.o.o.ECOINA d.o.o.Sonja Burela, dipl.ing.

Studije o utjecaju na olcoliY izgradnie Sportsho rehreacijshog centra s golf igruliYtem

POPIS AUTORA I SUP*ADNIKA:

ECOINA d.o.o.

Sonj a Burela, dipl. ing. kem.tehn.

Mirko Budi5a, dipl.ing.kem.tehn. UarlC1f0,5-1 mm, takoer sa sustavom ispiranja sita. Za ispiranje se koristi proiena voda.

- retencija: ukopani zatvoreni armirano betonski bazen zapremnine 2.000 m3, slui ujednaavanju sastava otpadne vode i kao retencija u sluaju kvara na ureaju za proiavanje.

- bioloka obrada: dva bioaeracijska bazena opremljena sustavom aeracije, mijeanja, punjenja i pranjenja, s izdvojenom anoksinom zonom, sustavom recirkulacije, s mogunou da u funkciji bude samo jedan ili oba bazena. Ukupni tehnoloki volumen bazena iznosi oko 460 m3 pri koncentraciji aktivnog mulja od 10 g/l (uz dubinu bazena od 5 m, povrina iznosi 92,2 m2). Potreba na kisiku iznosi 57,55 kg O2/h u najnepovoljnijem sluaju. Potreba na zraku iznosi oko 1.800 m3/h. Predlae se instalacija jednog radnog, i jednog priuvnog puhala, instalirane snage oko 55 kW svako, opremljenih frekventnim pretvaraima broja okretaja. Izraunata potrebna starost mulja iznosi 14 dana, to znai da je viak mulja djelomino stabiliziran to pogoduje smanjenju bioloke aktivnosti i smanjuje mogunost pojave neugodnih mirisa tijekom skladitenja.

- filtracija: kompozitni membranski modul sastavljen od jedininih modulskih ispuna smjeten izvan bioaeracijskih bazena, u zasebnom bazenu, s prateom opremom (pumpe za recirkulaciju, pumpe za protustrujno pranje, sustav za aeraciju/ienje i dr.), ukupne povrine membrana od oko 1.800 m2 pri tlaku od 500 mbar i hidraulikom permeabilitetu od 0,1 m3/m2hbar. Adekvatna veliina pora iznosi 0,1 m (ultrafiltracija). Modul se moe instalirati fazno.

- dozator sredstva za uklanjanje fosfora (maksimalna dnevna potronja moe iznositi oko 61,2 litara 40%-tne otopine FeCl3, odnosno godinja potronja se predvia u koliini od 11,2 m3)

- jedinica za konanu dezinfekciju klorom (maksimalna dnevna potronja moe iznositi oko 1 kg klora uz stupanj iskoristivosti 100%)

- automatski analizator efluenta - mjera protoka - biofilter za proiavanje otpadnog zraka; Otpadni zrak proiava se na biofilteru koji

prihvaa zrak iz objekta. Potrebni volumen biofiltera iznosi oko 95 m3. Najbolje je smjestiti ga unutar objekta zbog zatite od atmosferilija, no isti moe biti smjeten i izvan objekta.

- spremnik mulja zapremnine oko 120 m3 opremljen mijealicom - spiralna presa za uguivanje mulja s jedinicom za doziranje polielektrolita (maksimalna

dnevna potronja oko 7 kg kationskog polielektrolita)

Rev. 2STUDIJA O UTJECAJU NA OKOLI IZGRADNJE

PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 58 Zbog utede na prostoru i energiji nije predvieno da ureaj radi s istovremenom stabilizacijom vika biolokog mulja, no navedeno znai da je isti potrebno relativno brzo odvodniti na presi i otpremiti s lokacije. Ureaj e biti smjeten u zatvorenom objektu dimenzija maks. 15x22 m (izvan objekta biti e smjeteni jedino retencijski bazen i eventualno biofilter), na nain da su bioaeracijski bazeni i spremnik mulja ukopani u zemlju, dok se izdvojena elektrostrojarska oprema smjeta nadzemno. Zbog smanjenja potrebnog kapaciteta biofiltera, oprema e unutar objekta biti smjetena u zasebnim odjeljcima. Izvan objekta biti e smjeteni samo pristupni putevi ureaju. Kompletan prostor unutar objekta biti e prikljuen na ureaj za proiavanje otpadnog zraka (biofilter) u cilju sprjeavanja irenja neugodnih mirisa. Dezinfekcija efluenta predvia se kloriranjem nakon proiavanja i neophodna je u cilju zadravanja odsustva patogenih mikroorganizama, bez obzira to se i samom membranskom filtracijom moe osigurati odsustvo patogenih mikroorganizama. Minimalna koncentracija aktivnog klora mora biti 1 mg/l i kroz sustav kontrole klora u vodi navedenom treba teiti. Vee koncentracije su povoljnije u cilju suzbijanja pojave patogenih mikroorganizama, ali mogu negativno utjecati na rast biljaka i mogu dugorono uzrokovati zaslanjenje tla. Ovom Studijom ograniava se maksimalna koncentracija slobodnog klora u efluentu na 2 mg/l (jedinini uzorak), odnosno na 1,2 mg/l (godinji prosjek). Mulj iz biolokog dijela ureaja se odvodnjava na spiralnoj presi s pumpom za elektrolit i mijealicom u spremniku elektrolita. Polielektrolit se koristi za odvodnjavanje. Polielektrolit je kationskog tipa, organskog ili anorganskog porijekla. Maksimalna dnevna proizvodnja suhe tvari mulja iznositi e oko 328 kg, odnosno oko 2,2 m3 odvodnjenog mulja na spiralnoj presi do 15% suhe tvari. Mulj uguen do te razine suhe tvari je u odvodnjenom obliku do 15% vode i moe se s lokacije transportirati klasinim vozilima u spremnicima od 5 m3, jednom u 2-3 dana. Mulj se s lokacije Sra odvozi na daljnje zbrinjavanje (bioloku ili kemijsku stabilizaciju, odvodnjavanje i dr.) na neki od komunalnih ureaja u blizini. Trenutno je najizgledniji UPOV u Metkoviu koji e se uskoro sagraditi, a u budunosti e to biti UPOV Dubrovnik kada se isti nadogradi s II stupnjem proiavanja. U viim fazama projektiranja mogue je predvidjeti i drukija tehnika rjeenja, ali zahtjevi za kakvoom efluenta, razina utjecaja na okoli i sigurnosti rada ureaja ne smiju se mijenjati. Kakvoa proiene vode mora zadovoljiti standarde iz gornje tablice, a dodatno izlazna koncentracija ukupnog duika mora biti ispod 15 mg/l, a fosfora ispod 2 mg/l, to se u pravilu postie bez veih problema, pa se realno mogu oekivati koncentracije ukupnog fosfora ispod 1 mg/l, a ukupnog duika ispod 10 mg/l. Osim praenja procesnih parametara rada ureaja za proiavanje, potrebno je kontinuirano mjeriti mutnou proiene vode i rezidualni klor (u akumulaciji), a svakodnevno je u proienoj vodi potrebno pratiti koncentraciju fekalnih koliforma. Povremeno (jednom tjedno) potrebno je mjeriti izlazne koncentracije KPK, BPK5, pH, Puk, Nuk, suspendirane tvari. Zgrada za smjetaj UPOV biti e zatvorena i zvuno izolirana od okoline. Laboratorij e biti integriran u slubi kontrole i odravanja RC, i nee biti smjeten na lokaciji UPOV. Na lokaciji UPOV nije planiran stalni boravak osoblja, ali je planiran priruni sanitarni vor koji e se prikljuiti na sam UPOV.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 59 Otpad s reetki i sita se prikuplja u klasinim spremnicima za otpad volumena 1,1 m3 u zatvorenom sustavu, te se po potrebi odvozi na odlagalite komunalnog otpada. Popis vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te emisija u okoli (proraun na 50% popunjenosti kapaciteta RC s golf igralitem na godinjoj razini) prikazani su u tablici 1.27. Tablica 1.27. Vrste i koliine otpadnih tvari iz UPOV-a RC s golf igralitem

Vrsta otpada Sekcija ureaja Koliina (m3/god)

Nain zbrinjavanja

Otpad s reetke i sita Gruba reetka, mikrosito (KPS) 11,9 Na odlagalite neopasnog otpada

Pijesak KPS 11,9 Na odlagalite neopasnog otpada

Ulja i masti KPS 6,0 Mijeanje s vikom mulja, ili zbrinjavanje kao zauljeni otpad Bioloka obrada (nakon obrade vika mulja)

Spiralna presa (15% s.t.) 168

Oprema na konano zbrinjavanje na komunalni UPOV

Proiavanje otpadnog zraka

Otpadna ispuna biofiltera

10 Na odlagalite neopasnog otpada

Ostalo (otpad od boravka djelatnika, otpad iz laboratorija i dr.)

- - Na odlagalite neopasnog otpada (otpadne kemikalije se vraaju isporuitelju)

1.4.2.2. Odvodnja oborinskih voda Oborinske vode te time i pripadajui sustav odvodnje naelno se moe podijeliti na:

iste oborinske vode s krovova objekata, otpadne oborinske vode s prometnih povrina i parkiralita, oborinske vode s povrina golf polja.

Sustav odvodnje oborinskih voda unutar predvienog zahvata na Sru planiran je kao zasebni sustav. Sustav oborinske odvodnje e se sastojati od kolektorske mree prometnih i parkirnih povrina preko kojih e se vode s navedenih povrina odvoditi do planiranih separatora ulja i masti s talonicom. Nakon proiavanja prikupljenih voda s prometnih i parkirnih povrina na separatorima ulja i masti iste e se uputati u jezera golf terena kako bi se koristile u svrhu navodnjavanja zelenih povrina golf terena. Prije ispusta vode iz separatora ulja i masti u umjetna jezera golf terena ugraditi e se kontrolna mjerna okna u svrhu kontrole kvalitete proiene vode. Lokacije i broj separatora ulja i masti odrediti e se nain da se u najveoj moguoj mjeri omogui gravitacijsko prikupljanje voda sa prometnih i parkirnih povrina, te njihovo uputanje u umjetna jezera golf terena. Za dijelove prometnih i parkirnih povrina gdje nije mogua gravitacijska odvodnja potencijalno zauljenih oborinskih voda do separatora ulja i masti, predvidjeti e se precrpljivanje voda do mjesta obrade, odnosno separatora ulja i masti s talonicom. Za prihvat oborinskih voda predviaju se slivnici sa talonicima radi taloenja neistoa s prometnica minimalne dubine 1,5 m. iste oborinske vode prikupljene sa krovova objekata i povrina oko objekata mogu se koristiti za zalijevanje zelenila okunica bez prethodne obrade na separatoru ulja i masti. Te vode se prikupljaju u spremnike za vodu iz kojih e se koristiti za navodnjavanje zelenila okunica. Eventualni viak tih voda e se isputati u sustav prikupljanja oborinskih voda s prometnih i parkirnih povrina.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 60 Prema opisanom nainu prikupljanja i obrade oborinskih voda s prometnica, parkiralita i krovova objekata, te njihovom ponovnom upotrebom u zalijevanju zelenih povrina u najveoj moguoj mjeri iskoritavaju se potrebni kapaciteti vode iz oborina, odnosno potrebne koliine vode iz vodoopskrbnog sustava za navedene aktivnosti su znaajno smanjene. Konana dispozicija proienih oborinskih voda ovisi o vie faktora (daljnjoj mogunosti koritenja, mogunosti izvedbe zbog visinskih razlika obuhvata zahvata, trokovima izvedbe i dr.) i obuhvaa sljedee:

oborinske vode prikupljene s prometnih i parkirnih povrina nakon proiavanja na separatoru ulja i masti sa sljedeim varijantnim rjeenjima konane dispozicije:

- isputanje u akumulaciju (V=5.000 m3) proienih sanitarnih otpadnih voda s mogunosti usmjeravanja u umjetna jezera u golfu,

- odvoenje do umjetnih jezera golf igralita,

oborinske vode s krovova i povrina oko graevina e se odvoditi: - u spremnike za vodu za navodnjavanje zelenih povrina okunica objekata - direktno u sustav oborinske odvodnje prometnica gdje bude ekonomski

opravdano,

Cjevovode oborinske odvodnje se planira gdje god je to mogue poloiti usporedno s kanalizacijskim cjevovodima sanitarnih otpadnih voda zbog maksimalnog iskoritenja prostora u smislu zajednikog koridora za radove na iskopu rovova u koje e se polagati cijevi. Dimenzioniranje sustava oborinske odvodnje potrebno je provesti na bazi krivulje oborina, odnosno na bazi mjerodavnog intenziteta oborina ITP krivulja Hrvatskih voda za dvogodinji povratni period za prometnice i krovove. 1.4.2.3. Sustav odvodnje povrina golf igralita Izvedba golf igralita podrazumijeva izvedbu s odvodnjom uglavnom oborinskih voda u svrhu omoguavanja normalnog odvijanja igre kao i u svrhu ouvanja travnjakog sustava od djelovanja oborinske vode, poglavito za vrijeme oborina velikog intenziteta. Sustav odvodnje zelenih povrina golf igralita stoga obuhvaa dva razdjelna podsustava:

podsustav povrinske i drenane odvodnje tee i green dijelova te pjeanih bunkera golf igralita,

podsustav odvodnje voda koje otjeu slobodnom povrinom golf terena (fairway-a). Podsustav povrinske i drenane odvodnje tee i green dijelova te pjeanih bunkera golf igralita Drenani sustav golf igralita ima dvostruku ulogu. Prvenstvena mu je namjena u najveoj moguoj mjeri prikupiti procijeene oborinske vode s golf terena i usmjeriti ih prema umjetnim jezerima kojima golf tereni gravitiraju kako bi se voda u jezerima mogla kasnije upotrebljavati u postupku navodnjavanja zelenih povrina golf terena. Osim funkcije navodnjavanja umjetna jezera podiu estetsku vrijednost samog golf terena.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 61 Pored navedenoga uloga drenanoga sustava biti e brzo i uinkovito dreniranje golf terena, odnosno efikasno odvoenje infiltriranih oborina sa zelenih povrina po prestanku kinih razdoblja (naroito za vrijeme kratkotrajnih oborina velikog intenziteta-pljuskova) radi osiguravanja uvjeta za nesmetano odvijanje golf igre. Drenani sustav golf igralita sastoji se od mree podzemnih perforiranih cijevi koje se ugrauju ispod tee i green polja i pjeanih bunkera te sustava koji prikupljenu vodu putem perforiranih cijevi s tih povrina odvodi prema umjetnim jezerima kako bi se kasnije voda iz jezera koristila u navodnjavanju zelenih povrina golf terena. Drenani sustav se izvodi na prethodno pripremljenoj tamponskoj podlozi. Debljina tamponske podloge e se odrediti dokumentacijom vie razine, a u pravilu se izvodi u debljini od oko 20 cm. Ova podloga se priprema od usitnjenog agregata, a ovisno o svojstvima tla koja e se odrediti geomehanikim istranim radovima za formiranje podloge dodavat e se estice gline kojima e se poboljati hidroizolacijska svojstva same podloge, a time i smanjiti mogua infiltracija oborina u podzemlje. Na tako pripremljenu podlogu postavlja se drenani sustav koji se sastoji od mree podzemnih perforiranih cijevi rasporeenih u profilu riblje kosti. Sustav drenane mree izvesti e se ukapanjem cijevi u otprije pripremljene rovove za koje nije potrebno izvoditi hidroizolaciju. Cijevi se polau na pripremljenu posteljicu od materijala bez kamenja te se iste zasipaju slojem pijeska (oko 15 cm) u odgovarajuem nagibu kako bi prikupljena voda gravitacijski mogla otjecati prema umjetnim jezerima. Oblik i konfiguracija golf terena, kao i pravilan izbor materijala koji e imati zadovoljavajua svojstva u pogledu zadravanja vlage i mogunosti infiltracije, te priprema podloge golf terena kroz sabijanje i kompaktiranje materijala, osigurati e potrebne uvjete za kvalitetno provoenje dreniranja povrine golf terena bez potrebe izvoenja hidroizolacije na dreniranoj povrini. Oborinske vode koje padnu na tee i green povrine se djelomino odvode i povrinskom odvodnjom. Podsustav povrinske odvodnje mogue je izvesti formiranjem kanalica i kanala kojima se voda usmjerava prema jezerima u golf igralitu. Na slici 1.8. je prikaz tipine drenae green povrina, a slici 1.9. tipini presjek drenae green-a prema projektantu golfa na Sru Gregu Normanu. Na slici 1.10. je tipini popreni presjek tee podruja, a na slici 1.11. je prikaz tipinog presjeka drenae prema projektantu golfa na Sru Gregu Normanu.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 62

Slika 1.8. Prikaz tipine drenae green povrine

Slika 1.9. Tipini presjek drenae green-a

Okno za oborinske vode

Prikljuno okno pjeanog bunkera

ODVODNJA GREEN-a

Neperforirana cijev

Prikljuno okno green-a

Opseg drenanog kanala s cijevi poloenom na najniim toakama uz rub green-a

Glavni drenani kolektor

Odzrano okno

Sekundarni drenani kolektor

Drenani kolektor pjeanog bunkera

POVRINA GREEN-a

Sloj pijeska oko 30 cm (min)

ljunak

Sekundarni drenani kanal sa cijevi

30 mm ili ekvivalentni geotekstil za osiguranje stabilnosti ruba green-a

Zamjena gornjeg sloja tla

Pjeani bunker

Zbijena podloga oko 20 cm

Opseg drenanog kanala s cijevi

PRESJEK DRENANIH KANALA GREEN-a



Slika 1.10. Tipini popreni presjek tee-a

Slika 1.11. Tipini presjek drenae tee-a

POPRENI PRESJEK TEE-a

Zbijeni sloj gline s padom od 1%

Zamjena gornjeg sloja tla debljine 15 cm oko tee-a Zbijena

podloga oko 20 cm

Rub tee-a

Sekundarni odvodni kolektor sa cijevi

Sloj dubokog korijenja

4'' cijev slui kao glavni kolektor i prijemnik za dreniranje vode s tee-a

Sekundarni drenani kanal s cijevi

Zbijeni korijenski sloj od 15 cm na temeljnoj podlozi

Gornji sloj tla

ljunak

Zbijena podloga oko 20 cm

PRESJEK DRENANIH KANALA TEE-a

POVRINA TEE-a


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 64 Perforirane cijevi ispod tee i green podruja, te pjeanih bunkera poloene su u rovove, promjera su 4" i sadravaju zadovoljavajuu perforaciju koja e se odrediti tijekom hidraulikih prorauna kroz glavni projekt. Perforirane cijevi obino se polau u karakteristine oblike (npr. riblja kost) u proraunom odreenoj gustoi kako bi se s cjelokupne povrine tee i green polja te pjeanih bunkera uinkovito provodila odvodnja infiltrirane vode. Prema potrebi, ovisno o konfiguraciji terena, kod navedenih povrina golf igralita izvodi se i vodonepropusni rubni drenani rov u koji se takoer ugrauju drenane cijevi kako bi se dodatno osiguralo prikupljanje infiltrirane vode i odvoenje iste prema umjetnim jezerima. Sva prikupljena voda putem perforiranih cijevi odvodi se do neperforiranih cijevi kojima se prikupljena voda odvodi u umjetna jezera. Neperforirane cijevi su plastine cijevi na koje se u krajnjim tokama sustava preko prikljunih okana spajaju sustavi drenanih perforiranih cijevi tee i green povrina, te pjeanih bunkera. Sustav cijevi polae se u pripremljene rovove na pjeanu posteljicu s nasipavanjem cijevi pijeskom 30 cm iznad tjemena cijevi. Ostatak rova zapunjava se sitnim materijalom iz iskopa. Najveim dijelom je poloen na fairway povrinama i u potpunosti je vodonepropustan ine osigurava bitan uvjet odvodnje sve prikupljene infiltrirane vode u umjetna jezera. Cijevi su obino promjera 4" (zbog izraenijih padova), no prema potrebi nominalni promjer moe se poveati kako bi se zadovoljili hidrauliki uvjeti teenja. Vezano uz problematiku ugradnje drenanih sustava (perforirane i neperforirane cijevi) valja napomenuti kako sredina u kojoj se planira njena izgradnja ne namee nikakve posebne uvjete prilikom izgradnje. Same cijevi se postavljaju prema standardnim postupcima na pripremljene podloge kako je prethodno opisano. Takoer, izvrit e se geomehaniki i geofiziki istrani radovi na osnovu kojih e se odrediti graa tla, a shodno tome e se prilagoditi projektna rjeenja. U sluaju naknadnog otkria kaverni, koje bi se eventualno mogle otvoriti uslijed graevinskih radova, potrebno je u uvjete zatite te u postojeu graevinsku dokumentaciju unijeti kontinuirani speleoloko-biospeleoloki monitoring, kako bi se na vrijeme sprijeile daljnje devastacije. Podsustav odvodnje voda koje otjeu slobodnom povrinom golf terena (fairway-a) Povrinsko otjecanje pri pojavi padalina na golf terenu pojavljuje se u najveoj mjeri na fairway povrinama golf igralita, pa je sukladno tome na tim povrinama planirana izvedba povrinske odvodnje. Vode koje otjeu slobodnom povrinom fairway-a (ovisno od oblika i konfiguracije samog golf terena) biti e prikupljene i usmjeravane prema umjetnim jezerima povrinskim otjecanjem ili odvoene u nie dijelove golf terena s procjeivanjem u drenani sustav i dalje do umjetnih jezera. Golf tereni oblikovani su na nain da prikupe svu vodu za vrijeme kinih razdoblja s pripadajuih travnatih povrina bilo da se radi o infiltriranoj vodi u tlo ili povrinskom otjecanju. Dimenzioniranje sustava povrinske odvodnje kao i odabir naina i elemenata odvodnje biti e rijeeno u daljnjoj fazi projektiranja. Konana odluka o potrebi izvedbe povrinske odvodnje rough povrina koje nisu obuhvaane sustavom odvodnje rijeiti e se u daljnjoj fazi projektiranja.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 65 1.4.3. Prometna mrea Prometna mrea RC s golf igralitem na Sru obuhvaa povezivanje predmetnog zahvata sa irom prometnom mreom izvan podruja zahvata, kao i izgradnju prometne mree unutar obuhvata zahvata kako bi se ostvarila prometna komunikacija sa svim predvienim objektima. Planirano povezivanje podruja zahvata sa irom prometnom mreom usklaeno je s rjeenjem prema vaeim planovima prostornog ureenja (PPDN, PPU/GUP Grada Dubrovnika). Povezivanje podruja zahvata sa irom prometnom mreom predvia se kroz dvije faze:

- Faza I obuhvaa dvije varijante. U prvoj varijanti faze I, promet bi se organizirao preko modernizirane i najveim dijelom rekonstruirane prometnice, koja sa Brgata kree kao lokalna cesta L-69049 da bi nakon granice izmeu Grada Dubrovnika i Opine upa Dubrovaka postala nerazvrstana prometnica (po novoj kategorizaciji prometnica) i koja vodi do ulaza u naselje Bosanka, s moguom novom trasom na pojedinim dionicama to e se definirati tijekom izrade projektne dokumentacije za navedenu prometnicu. Druga varijanta kao etapno rjeenje pretpostavlja rekonstrukciju postojee nerazvrstane prometnice D-8 naselje Bosanka po trasi postojee prometnice uz nune rekonstrukcije i irenje.

- Faza II obuhvaa izgradnju novoplanirane prometnice od vora kod vidikovca na

dravnoj cesti D-8 do ulaza u naselje Bosanka (u istraivanju). Na Prilogu 3.b je kartografski prikaz planiranog prometnog sustava (cestovni, pjeaki, biciklistiki, jahaki i dr.) portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru. 1.4.3.1. Cestovna mrea unutar zahvata Postojea prometnica na platou Sra sukladno odredbama Generalnog urbanistikog plana Grada Dubrovnika (l. 69) svrstana je u kategoriju ostalih ulica. Sukladno GUP-u (l. 36) pri ureenju RC s golf igralitem dozvoljena je mogunost promjena trase i poloaja ostalih ulica unutar zahvata, u skladu s topografijom terena i tehnolokim zahtjevima u rjeavanju golf igralita. Unutar lokacije zahvata prometno rjeenje obuhvaa izgradnju novih prometnica i ostalih prometnih povrina koje spadaju u kategoriju ostalih ulica. Sve prometnice unutar zahvata RC s golf igralitem su nerazvrstane, a prema funkciji se dijele na: - glavnu prometnicu, ukupne duine 5,1 km (5,1 ha) - sabirnu prometnicu, ukupne duine 3,19 km (3,2 ha) - prilazne prometnice, ukupne duine 4,79 km (4,8 ha) Na slici 1.12. je prikaz planiranog sustava prometnica, cestovne mree RC s golf igralitem.



Slika 1.12. Planirana organizacija sustava cestovne mree

portsko rekreacijskog centra s golf igralitem Glavna i sabirna prometnica su u funkciji javnog koritenja. Ukupna povrina prometnica iznosi 13,1 ha, dok ukupna povrina prometa u mirovanju iznosi 0,34 ha. Glavna prometnica Glavna prometnica vodi od ulaza u naselje Bosanka do tvrave Imperial s june strane, te do ulaza u rekreacijski park sa portskim centrom sa sjeverne strane. Duljina glavne prometnice iznosi oko 5,1 km. Glavna prometnica je javno dostupna. Zbog karakteristika terena za glavnu prometnicu utvren je koridor od 25,0 m unutar kojeg se postavlja trasa prometnice. Nakon realizacije trase povrina unutar koridora prikljuuje se susjednoj namjeni (golf igralitima ili rekreacijskom parku).


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 67 Sabirna i prilazne prometnice Sabirna prometnica duljine 3,19 km, sabire promet unutar zahvata, te ga vodi do glavne prometnice. Sabirna prometnica je javno dostupna. Prilazne prometnice, ukupne duljine oko 4,79 km vode do svake grupacije za gradnju graevina i preteno su privatnog karaktera, te omoguavaju pristup interventnim vozilima. Za sabirnu i prilazne prometnice utvren je koridor od 15,0 m unutar kojeg se postavlja trasa prometnice. U obradi kolnih povrina sabirnih i prilaznih prometnica predvieno je na svim dijelovima, na kojima to prometno tehniki uvjeti doputaju, koritenje ostalih materijala kojima se postie rjeavanje kolnikog zastora u parkovima (prirodna utabana podloga i fiksatori, granitne kocke i sl.). Promet u mirovanju Za svaku prostorno funkcionalnu cjelinu planirani su ulazi u zonu sa pripadajuim parkirnim mjestima. Organiziranje smjetanja prometa u mirovanju u pravilu se rjeava u koridorima glavne i sabirne prometnice uzimajui u obzir topografiju terena i dostupnost planiranih sadraja unutar zahvata. U prostorno funkcionalnu cjelinu Rekreacijski park sa portskim centrom planirano je est glavnih ulaza (slika 1.13.):

1. STRELJANA Uz dionicu glavne prometnice u blizini Streljakog poligona planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile i 5 parkirnih mjesta za autobuse.

2. AMIFITEATAR U sklopu amfiteatra planirana je garaa sa 50 parkiralinih mjesta i 5 parkiralinih mjesta za autobuse. Uz prometnicu, te neposredno uz amfiteatar planirano je 30 parkiralinih mjesta za osobne automobile.

3. IMPERIAL U blizini tvrave Imperial planirano je 20 parkiralinih mjesta za osobne automobile i 3 parkiralina mjesta za autobuse.

4. STRINJERA Uz tvravu Strinjera planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile.

5. KOD OKRETITA Prije okretita glavne prometnice planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile.

6. PORTSKA DVORANA Uz portski centar planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile te 5 parkiralinih mjesta za autobuse.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 68 U prostorno funkcionalnu cjelinu Golf resort, planirana su tri glavna ulaza (slika 1.13.): 1. STRELJANA Uz dionicu glavne prometnice u blizini Streljakog poligona planirano je 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile.

2. GOLF IGRALITE 9 POLJA Uz golf igralite od 9 polja planirano je parkiralit kapaciteta 50 parkiralinih mjesta za osobne automobile.

3. GOLF IGRALITE 18 POLJA Uz klupsku kuu golf igralita od 18 polja planirano je parkiralite kapaciteta 100 parkiralinih mjesta. Uz planirano parkiralite mogue je osigurati privremenu parkiralinu povrinu za vrijeme odravanja natjecanja. Tablica 1.28. Promet u mirovanju uz ulaze u prostorno funkcionalne cjeline RC s golf

igralitem

ULAZ OSOBNI AUTOMOBILI

AUTOBUSI

Rekreacijski park sa portskim centrom 1 Streljana 50 PM 5 PM 2 Amfiteatar 30 PM + 50 GM 5 PM 3 Imperial 20 PM 3 PM 4 Strinjera 50 PM - 5 Kod okretita 50 PM - 6 portska dvorana 50 PM 5 PM Ukupno: 250 PM + 50 GM 18 PM Golf resort 1 Streljana 50 PM - 2 Golf igralite 9 polja 50 PM - 3 Golf igralite 18 polja 100 PM - Ukupno: 200 PM - SVEUKUPNO: 450 PM + 50 PM 18 PM

Za potrebe golf resorta i rekreacijskog parka s portskom dvoranom za posjetitelje je osigurano 450 parkiralinih mjesta i 50 garanih mjesta za osobne automobile te 18 parkiralinih mjesta za autobuse. Pored navedenih povrina za svaki planirani sadraj planirano je zbrinjavanje prometa u mirovanju unutar podruja samog sadraja prema propisanim normativima. Kako je u poglavlju 1.2.1. navedeno, za vile u golfu (240 vila) planiran je normativ od 2 parkiralina mjesta po vili, to maksimalno iznosi 480 parkiralinih mjesta. Stajalita javnog prometa Uz navedene ulaze u prostorno funkcionalne cjeline koji se nalaze uz glavnu prometnicu, planirana su stajalita javnog prometa, ukupno 6 stajalita. Parkiraline povrine na svim dijelovima (na kojima to prometno-tehniki uvjeti doputaju) se ne asfaltiraju, ve se mogu koristiti druga rjeenja (prirodna podloga sa ili bez fiksatora i sl). Organizacija prometa u mirovanju, ulazi u pojedine prostorno funkcionalne cjeline i stajalita javnog prometa unutar obuhvata portsko rekreacijskog centra s golf igralitem prikazana je na slici 1.13.



Slika 1.13. Organizacija ulaza i prometa u mirovanju u prostorno funkcionalne cjeline RC s golf igralitem 1.4.3.2. Pjeake i biciklistike staze, jahake staze i pjeake povrine Unutar obuhvata zahvata planirano je osiguranje pjeakog i biciklistikog prometa, kao i jahakih staza. Pjeake staze i ostale pjeake povrine Glavna pjeaka prometnica ukupne duine 9 km osigurava kontinuiranu pjeaku komunikaciju (slika 1.14.). U koridorima svih prometnica osigurane su pjeake povrine (nogostupi) koje vode do svih zahvata u prostoru. Osobita panja posveena je ureenju pjeakih povrina, te meusobnom povezivanju svih bitnih elemenata projekta i osiguranju pjeake dostupnosti znaajnih vizurnih toaka i elemenata kulturne batine unutar obuhvata zahvata. Pored navedenih, mogue je i ureenje ostalih pjeakih povrina uvaavajui zahtjeve sigurnosti, konfiguraciju terena, etapnost gradnje i ostale imbenike.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 70 Na slici 1.14. je prikaz planirane glavne pjeake prometnice unutar RC s golf igralitem.

Slika 1.14. Planirana pjeaka prometnica

u RC s golf igralitem Biciklistike staze U koridoru glavne i sabirne prometnice planirane su biciklistike staze minimalne irine 1,40 m. Planirane su kao nezavisne biciklistike staze duljine oko 9 km u obuhvatu rekreacijskog parka. Na slici 1.15. je prikaz planirane biciklistike staze unutar RC s golf igralitem.

Slika 1.15. Planirana biciklistika staza u RC s golf igralitem


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 71 Jahake staze Jahake staze, minimalne irine 4,0 m vode od jahakog centra, obodno oko vrijednog poljoprivrednog polja Bosanka i planiranih turistikih zona (Bosanka sjever i Bosanka jug) u duini od oko 4 km. Pored navedenih, mogue je ureenje i ostalih jahakih i biciklistikih staza u okviru obuhvata portsko rekreacijskog centra. Na slici 1.16 su planirane jahake staze RC s golf igralitem.

Slika 1.16. Planirana jahaka staza RC s golf igralitem

iara Rekonstruirana iara takoer omoguuje povezanost zahvata na Sru s gradom Dubrovnikom, to predstavlja prednost u kontekstu smanjenja automobilskog prometa, te promoviranja odrivih vidova komunikacije unutar zahvata (pjeake i biciklistike staze). 1.4.4. Telekomunikacijska mrea Telekomunikacijski sustav naselja Bosanka i platoa Sr oslanja se na UPS Bosanka koji je preko svjetlovodne veze spojen na glavnu centralu AXE Dubrovnik. Na podruju sela Bosanka ve postoji izgraena distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) kao dio postojee elektronike komunikacijske infrastrukture (EKI) kao i poloeni korisniki telekomunikacijski vodovi za prikljuak postojeih graevina u telekomunikacijski sustav. Na tvravi Imperial nalaze se radio relejni sustavi i bazne stanice mobilne mree telekomunikacijskih operatora. Telekomunikacijska mrea RC s golf igralitem, odnosno telekomunikacijske trase planiraju se izvesti podzemno u koridorima kako postojeih tako i planiranih prometnica unutar obuhvata zahvata. Postojea DTK mrea e se dograditi i proiriti, a sve nove graevine e imati osiguran prikljuak na telekomunikacijsku mreu. Telekomunikacijska mrea e biti izvedena prema Pravilniku o tehnikim uvjetima gradnje i uporabe TK infrastrukture, a detalji e biti definirani projektnom dokumentacijom za koju e se ishoditi potrebne dozvole.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 72 1.4.5. Elektroopskrba i javna rasvjeta Osigurani su potrebni koridori za polaganje podzemnih vodova elektroopskrbe za potrebe potroaa i javne rasvjete, uglavnom unutar koridora prometnica. Izgraditi e se nova transformatorska stanica Sr 110/10(20) kV s prikljunim DV/KB 2110 kV vodom. TS 110/20(10) kV Sr predviena je kao podzemna graevina smjetena u horizontalni tunel duljine oko 67 m ukopan u zapadnu liticu usjeka ceste D8, na lokaciji pjeakog puta od magistralne ceste do naselja Bosanka. Takoer e se izgraditi 10/(20)kV srednjenaponska mrea koja ide iz transformatorske stanice Sr 110/10(20) kV prema naselju Bosanka i platou Sra. Za opskrbu elektrinom energijom svih planiranih infrastrukturnih objekata planira se izgradnja vie distributivnih transformatorskih stanica prijenosnog omjera 10(20)/0,4 kV. Niskonaponsku mreu iz distributivnih transformatorskih stanica sainjavati e distributivni kabelski vodovi s pripadnim distributivnim razvodnim ormarima kao samostojeim objektima postavljenim na temelje. Distributivni ormari e biti i prikljune toke za spajanje potroaa na elektroenergetski sustav. Niskonaponska mrea e biti izvedena podzemnim 0,4/1 kV kabelima tipiziranim od strane HEP-a. Paralelno s polaganjem nove srednjenaponske i niskonaponske kabelske mree u kabelskom kanalu postavljati e se i kabeli za javnu rasvjetu. Raspored i tip stupova javne rasvjete odabrati e se na nain da se postigne pravilna osvijetljenost ceste i otvorenih povrina. Javna rasvjeta kolnih, pjeakih i parkirnih povrina izvoditi e se na stupovima. Napajanje javne rasvjete predvieno je podzemnim 0,4/1 kV kabelima iz ormara javne rasvjete smjetenog u blizini TS. Kod planiranja i izrade projekta javne rasvjete primjenjivati e se naelo energetske uinkovitosti. Izabrat e se svjetiljke s manjom potronjom energije i odgovarajuim svjetlosnim uinkom. Na Prilogu 3.c. je kartografski prikaz planiranog sustava elektroopskrbe portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru. 1.5. Uporaba i odravanje golf igralita S aspekta zatite okolia, djelatnosti vezane uz uporabu i odravanje golf igralita najvie su vezane uz problem prihrane odnosno zatite travnjaka (povrine tee, green i fairway). Golf kao portska igra je postao u posljednjih dvadesetak godina jedan od najpopularnijih portova diljem svijeta. Postoji uvjerenje kako golf ima znaajan utjecaj na okoli prije svega zbog koritenja sredstava za prihranu te sredstava za zatitu bilja. Kada se govori o golfu s aspekta zatite okolia obino se smatra kako odravanje povrina uzrokuje oneiavanje podzemne vode kemikalijama koje se koriste za odravanje povrina za igranje. Temelj dobrog odravanja i zatite travnjaka odnosi se na odravanje travnjaka u optimalnim uvjetima, kako bi se potaknula i poboljala prirodna otpornost travnjaka na biotike i abiotike faktore okolia. Osim toga, vrlo je vana primjena mjera odravanja i zatite u pravo vrijeme. Nedovoljno i nestruno odravanje moglo bi uzrokovati jo vee zahtjeve i potrebe za odravanjem i zatitom travnjaka to bi moglo dovesti i do opasnosti od oneienja okolia.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 73 Uestalost i razina odravanja travnjaka golf igralita ovisi o vremenskim prilikama (godinja doba) te o stupnju koritenja terena. Redovite mjere odravanja i zatite travnjaka golf igralita odnose se na:

konju trave, prihranu travnjaka, kultiviranje travnjaka aerifikaciju, kontrolu i uklanjanje sloja odumrle trave (filca) (vertikalno zasijecanje, topdressing), navodnjavanje i kontrolu navodnjavanja, uporabu sredstava za zatitu bilja.

Konja travnjaka Konja travnjaka na golf igralitima jedna je od najvanijih mjera u njihovu odravanju. Ovisi o tipu travnjaka, vrsti trave, intenzitetu rasta i godinjem dobu. Intenzivni rast trava zapoinje u oujku i maksimum dosee u svibnju, nakon ega zapoinje silazna putanja koja traje do konca kolovoza. U narednim mjesecima zapoinje priprema za zimsko mirovanje. Sukladno tome provode se i prihrane travnjaka. Trava na green-u kosi se svakodnevno na visinu od 3-5 mm, pa treba koristiti one travne vrste koje su otporne na estu i nisku konju. Ovo podruje se intenzivno zalijeva i odrava. Trava na tee-u kosi se 3-4 puta tjedno na visinu od 6-13 mm. Ovo podruje, kao i green, se takoer intenzivno odrava i zalijeva. Travu na fairway-u kosi se na veoj visini (20 25 mm) 2-4 puta tjedno. Rough povrine ne zahtijevaju tako intenzivnu konju kao ostali dijelovi golf polja i kose se 12 puta godinje, a visina trave iznosi 20 50 cm. Pravo vrijeme konje travnjaka je vrlo vano i treba se provoditi kada je trava suha (u poslijepodnevnim satima) kako bi se izbjegao jedan od naina irenja patogena, i tako smanjila potencijalna primjena sredstava za zatitu bilja. S obzirom na ouvanje okolia i ekonomsku isplativost, najefikasnija metoda zbrinjavanja zelenog otpada od konje travnjaka, je njegova daljnja uporaba na dijelovima golf polja, kao to su povrine rough-a i eventualno fairway-a. Na tim povrinama pokoena trava biti e izvor hranjivih tvari, ime e se smanjiti potreba za koritenjem mineralnih gnojiva. Pokoenu travu s tee i green povrina potrebno je nakon konje ukloniti i koristiti na drugim povrinama golf igralita. Prihrana travnjaka Prihrana travnjaka na golf terenima jedna je od najznaajnijih agrokemijskih mjera koja izravno utjee na formiranje, kvalitetu i odravanje travnjaka. U cilju ouvanja okolia, koliine, vrste i nain primjene hraniva treba prilagoditi zahtjevima biljne vrste, elementu golf


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 74 terena (green, tee, fairway), fizikalno-kemijskim karakteristikama uzgojnog supstrata, stupnju iskoristivosti hraniva, tehnikom rjeenju terena i klimatskim prilikama. Kada se govori o prihrani posebnu pozornost treba posvetiti prihrani duikom, jer se radi o elementu o kojem u najveoj mjeri ovisi brzina rasta i kvaliteta trave, ali i o jednom od najpokretljivijih elemenata u tlu, to s aspekta zatite okolia moe predstavljati znaajan problem. Duina gnojiva dodana u tlo vrlo brzo oksidiraju, a kao konaan produkt oksidacije nastaju ioni nitrata koji se ne veu na adsorpcijski kompleks tla, nego se ispiru u dublje slojeve. Stupanj iskoristivosti duinih hraniva relativno je mali, oko 50% dodane koliine duika usvoji se od strane biljke, a oko 50% gubi se ispiranjem i volatilizacijom. Stoga je proces usporavanja nitrifikacije jedan od najznaajnijih faktora u ouvanju okolia i boljoj iskoristivosti duinih hraniva. Sukladno tome, danas se na veini golf igralita koriste uglavnom sporo topiva hraniva s dugotrajnim djelovanjem, koja osim navedenih prednosti utjeu i na smanjenje potronje hraniva, a time i na smanjenje materijalnih trokova. U odnosu na duik, fosforna i kalijeva hraniva slabije su pokretna u tlu, to znai da se prihrana ovim hranivima, na pojedinim elementima golf terena moe prevesti u zalihu. Kao to je prethodno navedeno, koliine i vrste hraniva te broj prihrana ovisiti e prvenstveno o kojem elementu gol igralita se radi (green, tee, fairway), odnosno nainu koritenja, intenzitetu njege i konji. Generalno gledajui, prihrana travnjaka duinim hranivima zavrava krajem kolovoza, a u jesenskim mjesecima prihrana tla provodi se kalijevim hranivima. Dobra opskrbljenost travnjaka kalijem, prije ulaska u zimu vrlo je znaajna, jer je kalij element koji utjee na vodni i toplinski reim biljke. On nije graevni element, nalazi se u citoplazmi i na taj nain utjee na poveanje koncentracije staninog soka, a time i na otpornost korjenovog vrata na smrzavanje. Premda ne postoje ablone za prihranu golf igralita, sa sigurnou se moe tvrditi da e se najvee koliine hraniva po jedinici povrine primijeniti na green-u, zatim tee-u, a najmanje na fairway-u. S obzirom da prihrana travnjaka ovisi o mnogo faktora (klimatskim prilikama, biljno hranidbenom kapacitetu tla, opskrbljenosti biljaka hranivima, vrsti i obliku hraniva, nainu prihrane, tehnikom rjeenju golf terena), mogu varirati i prosjene vrijednosti za godinju potronju istih hraniva izraene u kg/ha/god. U tablici 1.29. je prikaz godinje potronje istih hraniva izraene u kg/ha/god. Tablica 1.29. Procjena potronje istih hraniva za golf igralite na Sru

Elementi golf igralita

Duik P2O5 K2O kg/ha/god

Green 180 - 220 80 - 100 120 - 150 Tee 100 - 150 60 - 100 100 - 120

Fairway 60 - 100 40 - 60 60 - 80


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 75 Pored navedenog, potrebno je predvidjeti i prihranu travnjaka mikroelementima i magnezijem. U tu svrhu mogu se koristiti kokteli koji sadre sve esencijalne mikroelemente, a prihranu magnezijem provoditi s 15-20 kg/ha/god. Na green-u i tee-u kao najzahtjevnijim elementima golf igralita primjenjivati e se isti broj tretmana. Broj tretmana ovisi o nizu faktora. Ako se koriste sporo djelujua i brzo djelujua hraniva, optimalno je napraviti od 3 do 5 tretmana sporodjelujuim, a 7 10 tretmana brzodjelujuim hranivima tijekom godine. Na fairway-ima e se primjeniti 2 4 tretmana tijekom godine. Rough povrine kao dio golf igralita, koji je normalno van igre, nije potrebno prihranjivati te se uglavnom u tu svrhu koristi otkos od konje tih povrina. Radi usporedbe, u tablici nie prikazane su vrijednosti procijenjenih koliina hraniva za planirana golf igralita Fratarska uma i Batijunski brig. Tablica 1.30. Procjena potronje istih hraniva za planirana golf igralita Fratarska uma i

Batijunski brig



Fratarska uma Green 250 - 300 80 - 120 150 - 200 Tee 200 - 250 50 - 100 100 - 150

Fairway 100 - 150 30 - 50 80 - 100 Batijunski brig

Green + Tee 200 - 300 50 - 120 100 - 200 Fairway 100 - 150 30 - 50 80 - 100

Osim za navedena planirana dva golf igralita, u nastavku su prikazane stvarne godinje potronje hraniva po pojedinim elementima golf igralita za izgraena golf igralita: Crveni Vrh u Istri izgraen 2009.g. (Slika 1.17.), zatim Lipica u Sloveniji izgraen 1989.g. (Slika 1.18.) i Trieste (Padriciano) u Italiji s devet polja izgraenih 1950.g., a novih devet polja 2005.g. (Slika 1.18). Sva tri golf igralita takoer se nalaze na krkom terenu kao i planirana golf igralita na Sru.



Slika 1.17. Adriatic golf klub (Crveni Vrh) (Izvor: http://www.golf-adriatic.com/cms-assets/images/slider/76962.igraliste-nice-small-plus-logo.jpg)

Slika 1.18. Golf klub Lipica (Izvor: http://www.hotelsslovenia.si/golf-courses-golf-slovenia/)

Slika 1.19. Golf klub Trieste (Trst) (Izvor: http://www.golfclubtrieste.net/club/history)

Tablica 1.31. Godinja potronja istih hraniva za golf igralita Crveni Vrh, Lipica i Trst



Crveni Vrh Green 142 84 156 Tee 200 80 80

Fairway 125 50 50 Lipica

Green 187,5 62,5 125 Tee 120 40 80

Fairway 100,5 33,5 67 Trst

Green 184 57,5 184 Tee 120 37,5 120

Fairway 99 31 99 Iz navedenih podataka potronje hraniva na postojeim golf igralitima, vidljivo je da se procijenjene koliine hraniva za golf igralita na Sru okvirno podudaraju s realnim podacima potronje hraniva na postojeim golf igralitima uz veliku vjerojatnost da e, s obzirom na stvarne podatke, potronja hraniva za golf igralita na Sru biti i manja od procijenjene


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 77 koliine. Naime, na postojeim golf igralitima godinji plan gnojidbe (odnosno odreivanje koliine i nabavke hraniva) izrauje se od strane odgovorne osobe za odravanje golf igralita (tzv. Superintendent), uzimajui u obzir kemijske analize tla golf terena. Isto e se, kao to je ve prije i navedeno, provoditi i na golf terenu na Sru. Aeracija Aeracija je nuan agrotehniki zahvat koji zamjenjuje klasino oranje u poljoprivrednoj tehnici. Prozraivanjem se poboljavaju svojstva tla i to: smanjuje se zbijenost, voda i zrak lake prodiru u tlo, olakana je izmjena plinova, poboljava se tekstura tla, pojaana je djelatnost mikroorganizama u tlu, produava se period za igru, intenzivira se zakorjenjivanje trave i suzbijanje nastanka bolesti travnjaka, te se time i smanjuje uporaba sredstava za zatitu travnjaka. Aeracija se moe provoditi injektorima, utiskivanjem vode i zraka pod velikim tlakom u vrlo malim vremenskim intervalima u korijenski sloj travnjaka, ime se postie rahljenje zemljanog sloja u travnjaku. Drugi nain kombinirane aeracije i poboljavanja drenanih sposobnosti sastoji se u postupku strojnog "vaenja epova" ("coring"); strojno se izvadi "ep" travnjaka i drenanog sloja pod travnjakom, a u njega se takoer strojno unese manja koliina smjese pijeska i sjemenja. Tako aerirani travnjak pripremljen je i sposoban za gnojidbu i primanje veih koliina vode bez opasnosti pojave organskog truljenja korijenskog sloja zbog nedostatka kisika. Trei je nain strojne aeracije tzv. "slicing" pri emu se zasijecanjem travnjaka trokutastim noevima na valjku stvaraju duboki i uski usjeci putem kojih se travnjak aerira. Kontrola i uklanjanje filca Tijekom vegetacijskog perioda, u donjem dijelu travnjaka pojavljuje se sloj odumrle trave (filc). Taj sloj filca tetno djeluje na rast i razvoj trave jer se u njemu stvaraju uvjeti koji pogoduju razvoju bolesti i pojavi tetnika. Takoer, taj sloj ometa kvalitetnu igru. Vertikalnim zasijecanjem (vertikutacijom) travnjaka uklanja se tetni sloj filca. Za smanjivanje nastanka filca koriste se mjere kao to je topdressing. Topdressing obuhvaa nanoenje smjese pijeska, organskih tvari i hraniva na povrinu travnjaka ime se potie mikrobna razgradnja organske tvari u tlu, ukljuujui i filc. Takoer se zbog dodavanja pijeska poboljava i struktura tla. Sredstva za zatitu bilja Za funkcionalno koritenje svakog golf igralita, pa tako i planiranog na Sru, jedan od osnovnih elemenata je pravilno odravanje travnjaka. Za to se osim hraniva, te mehanikih metoda odravanja primjenjuju i sredstva za zatitu bilja (pesticidi). Ope je poznato da su korovi, tetni kukci i patogene gljivice najvei problem na travnjacima golf igralita. Iz tog razloga, a to zahtijeva i dobra poljoprivredna praksa (en. GAP), izabiru se pesticidi koji mogu suzbiti tetoine, registrirani u RH za takvu namjenu, prihvatljivi su okoliu, tj. imaju odlina eko-toksikoloka svojstva i veina od navedenih koristi se u ekolokoj proizvodnji. Pravilnim odravanjem travnjaka i primjenom redovitih mjera odravanja, koliina sredstava za zatitu bilja se svodi na minimum, a to se na golf igralitima uspostavlja sustavom integriranog pristupa tretiranju tetnika (Integreted Pest Management IPM). IPM sustav obuhvaa skup mjera kojima se kontroliraju bolesti i tetnici travnjaka.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 78 Integrirani pristup tretiranju tetnika (IPM) u sklopu kontrole tetnika predvia koritenje prvenstveno biolokih i biotehnikih sredstava za zatitu bilja te kemijskih sredstava ukoliko nema druge alternative. S obzirom na odlike sredstava za zatitu bilja, kao to su: mobilnost (tlo i voda), adsorpcija (mogunost vezanja za organsku tvar u tlu) i perzistentnost (vrijeme razgradnje - karenca), pri izboru pesticida tei se koritenju sredstava niske mobilnosti, visoke adsorpcije i niske perzistentnosti. Izbor sredstava za zatitu bilja temelji se na Popisu aktivnih tvari doputenih za uporabu u sredstvima za zatitu bilja u RH (Narodne novine, br. 27/11), te slubenom popisu sredstava za zatitu bilja koja se koriste u EU. Sukladno navedenom, na golf igralitima portsko rekreacijskog centra koristiti e se prvenstveno bioloka i biotehnika sredstva, a samo u krajnjoj nudi i organska sredstva od kojih se veina koristi u ekolokoj proizvodnji. Sredstva za zatitu bilja koja e se koristiti e biti pogodna za primjenu na krkim podrujima. Sredstva za zatitu bilja koja se primjenjuju su sljedea:

insekticidi za suzbijanje tetnih kukaca, herbicidi za suzbijanje korova, fungicidi za suzbijanje tetnih gljivica.

Od insekticida prihvatljivo je koritenje naturalita spinosad, mineralnog ulja, diflubenzuron i mikrobiolokog insekticida na osnovi spora Bacillus thuringensis. Sve navedene tvari koriste se u ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih kultura. Od herbicida za suzbijanje nepoeljnih korovnih vrsta prihvatljivo je koritenje kombinacija djelatnih tvari MCPA i Dicambe ili kombinacija Fe2 sulfat + MCPA + Dicamba. Od fungicida za suzbijanje patogenih gljivica na travnjaku za okoli je prihvatljiv fungicid na osnovu djelatne tvari azoksistrobina. Sva navedena sredstva pogodna su za primjenu na krkim podrujima. Insekticidi Insekticid s djelatnom tvari spinosad Spinosad je smjesa dvaju podjednako uinkovitih spinosina (A i D) koje proizvodi aktinomiceta Saccharopolyspora spinosa, te je svrstan u grupu "naturalita". Neke drave dozvoljavaju njegovu primjenu u ekolokoj proizvodnji. Primjenjuje se po potrebi u koncentraciji 0,03-0,05%, tj. od 0,3 do 0,5 l/ha. Vrlo je kratke karence - tri dana. Razgradnja spinosada na i u tlu odvija se pomou svjetlosti i mikroorganizama. Vrijeme poluraspada u tlu iznosi oko 9 dana, a krajnji proizvod razgradnje spinosada su prirodne tvari ugljik, vodik, kisik i duik. Navedeni insekticid je relativno stabilan u vodi, vrlo male ispirljivosti Kd (5-323) i u okoliu vrlo kratkog rezidualnog djelovanja. Iz tog razloga, a prema amerikoj agenciji zatite okolia (US Environmental Protection Agency), kada se koristi po uputstvima tada nije potrebna zatitna zona izmeu tretiranih povrina i tekuih ili stajaih voda. Pri oralnom uzimanju navedenog pripravka LD50 za mieve iznosi vie od 5.000 mg/po kg tjelesne mase, a iste vrijednosti su i za dermalnu toksinost (LC50). Po navedenoj toksinoj vrijednosti spinosad je svrstan u neznatno opasna sredstva (O=III). Prema EPA kategorizaciji glede opreza svrstan je u IV grupu. Neznatno je opasan za iva bia u vodi. Za korisne kukce ukljuujui i pele kada se primjenjuje u ranim jutarnjim, kasnim veernjim satima ili nou nema negativnog uinka. Prema EPA praktino je netoksian za ptice.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 79 Insekticid s djelatnom tvari spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis soj kurstaki Primjenjuje se u koncentraciji od 0,1 do 0,2%, tj. od 1 do 2 l/ha. B.t. nije uvrten u otrove. Njegova primjena dozvoljena je u ekolokoj proizvodnji. Ne ispoljava akutnu toksinost na testiranim sisavcima. Pri oralnom davanju B.t. u koliini od 10.000 mg/kg tjelesne mase nije zabiljeen toksiki uinak na mievima i psima. Nije toksian za ptice. B.t. nije toksian za vodene organizme u koncentraciji veoj od 1.000 ppm. Takoer, nema negativni utjecaj na korisne kukce te pele. Navedeni insekticid pod utjecajem UV svjetla vrlo brzo se raspada. Vrijeme poluraspada B.t. je 3,8 sati. Kod pH tla ispod 5,1 navedeni insekticid se vrlo brzo inaktivira. U tlu je imobilan i praktiki se ne ispire. Insekticid s djelatnom tvari spora i toksina bakterije Bacillus thuringiensis soj israelensis Pripravci na osnovi djelatne tvari Bacillus thuringiensis israelensis soj HA 14 u grupi su suvremenih larvicida. Zbog svoje selektivnosti i zanemarive toksinost (formulacija tablete LD50 > 30 000 mg , formulacija WP LD50 > 5 000 mg/kg) moe se koristiti u svim vodama, a da pri tom ne ugroava neciljane vrste. Insekticid s djelatnom tvari diflubenzuron Pripravci na osnovi djelatne tvari diflubenzurona su izvrsni larvicidi u vodama stajaicama, slabo pokretnim vodama, otvorenim kanalima i fontanama u ruralnim i urbanim sredinama. Diflubenzuron pripada grupi regulatora razvoja kukaca. Kod larvi komaraca ometa stvaranje hitina. Kod due primjene nije dokazana otrovnost u odnosu na ribe, ptice i toplokrvne ivotinje (oralni LD50 iznosi >400.000 mg/kg za tablete, dok u formulacijama koje se koriste u poljoprivredi oralni LD50 iznosi >2.100 mg/kg ). Inae, hrvatsko trite larvicidnih biocida obiluje nizom (10) diflubenzuronskih inaica, koje su registrirane i mogu se uspjeno koristiti u borbi protiv larvi komaraca. Insekticid na bazi mineralnog ulja Koristi se u ekolokoj poljoprivredi. Na tetne kukce ne djeluje svojim kemijskim svojstvima, ve fizikalnim svojstvima. Po US EPA listi akutna toksinost i dugotrajna toksinost mineralnog ulja na ljude i na ostale sisavce nije poznata. Prema NRSC Pesticide Properties Database nema rizika od povrinskog i dubinskog ispiranja mineralnog ulja. Mineralno ulje primijenjeno u ranim jutarnjim ili kasnim veernjim satima nema nikakav negativni uinak na pele. Herbicid s kombinacijom djelatnih tvari (MCPA + DICAMBA) Djelatna tvar je kombinacija dviju tvari MCPA i dicambe i koristi se u koliini od 2,2 l/ha. MCPA Pri oralnom uzimanju LD50 za mieve kree se od 550 do 800 mg/kg tjelesne mase. Po navedenoj toksinoj vrijednosti svrstan je u III kategoriju, tj. u skupinu slabijih otrova. Ispoljava vrlo slabu dermalnu toksinost. Za mieve LD50 iznosi oko 1000 mg/kg, a za zeeve 4000 mg/kg tjelesne teine. U okoliu MCPA ispoljava srednju toksinost na neke vrste ptica ( LD50 = 400 mg/kg), neznatnu toksinost na ribe (LC50 = 232 mg/l), a nije toksina za vodene beskraljenjake, kao ni za sva iva bia u boatim vodama. Ne ispoljava nikakvu toksinost na pele. U prirodi, MCPA je slabo perzistentna u tlu. Razlae se pod utjecajem mikroorganizama u tlu. U ovisnosti o vlanosti tla, mikrobiolokoj aktivnosti i sadraju organske tvari, MCPA ima


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 80 razliite vrijednosti vremena poluraspada i ispirljivosti u tlu. Ako tlo sadri vie od 10% organske tvari vrijeme poluraspada MCPA iznosi 1 dan, a ujedno je i slabo mobilna u tlu. DICAMBA Pri oralnom uzimanju navedenih pripravaka LD50 za mieve iznosi 1190 mg/kg, a za zeeve 2000 mg/kg tjelesne mase. Po navedenoj toksinoj vrijednosti svrstan je u III kategoriju, tj. u skupinu slabijih otrova. Ispoljava vrlo slabu dermalnu toksinost. Za zeeve LD50 iznosi preko 2000 mg/kg tjelesne teine. Dicamba je praktiki netoksina na ptice. LD50 na patke iznosi 2009 mg/kg. Ovisno o vrstama ptica, LC50 iznosi vie od 10.000 mg/kg. Ispoljava neznatnu toksinost na ribe (LC50 (96h) = 135-180 mg/l). Ne ispoljava nikakvu toksinost na pele. U prirodi Dicamba je srednje perzistentna u tlu, a vrijeme poluraspada iznosi 1 do 4 tjedna. Razlae se pod utjecajem mikroorganizama u tlu. Fungicid s djelatnom tvari Azoksistrobin To je fungicid iz grupe strobilurini, koji vuku podrijetlo od izluevina makroskopskih gljiva (Oudemansiella mucida i Strobilurus tenacellus). Navedeni fungicid ima "kvazisistemino"djelovanje i koristi se u koliini do 1 l/ha. Akutna toksinost pri oralnom uzimanju navedenih pripravaka LD50 za mieve iznosi 5.000 mg/kg tjelesne mase. Po navedenoj vrijednosti svrstani su po otrovnosti izvan skupine, O=izvan skupine. Azoksistrobin je registriran od strane U.S. EPA - Agencije za zatitu okolia, kao sredstvo za zatitu bilja koje se moe primijeniti na tratinama koje se koriste u komercijalne svrhe, zbog malog rizika od negativnog utjecaja na okoli. Povoljne injenice o azoksistrobinu su te to se koristi u malim dozama i to su razmaci njegove aplikacije ili jednaki ili ak dui od razmaka aplikacije veine ostalih alternativnih sredstava za zatitu bilja. Takoer, ima i iroki spektar i novi nain djelovanja, to ga ini dostupnim za uporabu u strategijama koje ele smanjiti rezistentnost kao i za uporabu protiv gljivica uzronika bolesti koje razvijaju ili su razvile rezistentnost na ostale fungicide. Azoksistrobin je niske akutne i kronine toksinosti na ljude. Takoer je niske akutne i kronine toksinosti na ptice, sisavce i pele. U tablici su prikazane aproksimativne koliine sredstava za zatitu bilja. Tablica 1.32. Aproksimativna koliina sredstava za zatitu bilja na golf igralitu na Sru

Sredstvo za zatitu bilja Koliina

Herbicid 2,2 l/ha

Insekticid 0,3-2 l/ha

(ovisno o odabranom insekticidu)

Fungicid 1 l/ha Prema iskustvima golf igralita Crveni Vrh, Lipica i Trst, koliine sredstava za zatitu bilja koje se koriste su manje, to je vidljivo u usporednoj tablici. Za potrebe ove studije je uzeta konzervativna procjena, te se oekuje da e stvarne koliine sredstava za zatitu bilja golf igralita na Sru biti manje.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 81 Tablica 1.33. Usporedba godinjih koliina sredstava za zatitu bilja na golf igralitima

Crveni Vrh, Lipica i Trst

Sredstvo za zatitu bilja

Crveni Vrh l/ha

Lipica l/ha

Trst l/ha

Herbicid 0,86 1,14 0-0,75 Insekticid 0,043 - - Fungicid 0,057 - 0,25

Ostalo eljezni sulfat 2,86 kg/ha eljezni sulfat

7 kg/ha eljezni sulfat

5 kg/ha Iz tablice je vidljivo da godinje utroene koliine sredstava za zatitu bilja na golf igralitima variraju ovisno o pojavi tetnika, tako da uporaba nekih sredstava (npr. insekticida) moe potpuno izostati. Kod sva tri igralita, primjena sredstava za zatitu bilja bazirana je na pridravanju programa cjelovitog kontroliranja tetnika (IPM program), koji se temelji na utvrivanju uzronika te primjeni mehanikih, biolokih te po potrebi kemijskih tehnika u svrhu kontroliranja pojave tetnika na travnjacima.

Monitoring tla i podzemnih voda u Hrvatskoj i svijetu Iskustva u provoenju monitoringa tla i podzemnih voda s ciljem utvrivanja uinkovitosti provoenja IPM sustava, plana gnojidbe, ali i funkcionalnosti drenanog sustava golf igralita na krkim podrujima su razliita.

Prema dobivenim podacima, golf igralita Crveni Vrh, Lipica i Trst ne provode nikakav monitoring podzemnih voda. Provode se kemijske analize tla i to u svrhu izrade godinjeg plana prihrane travnjaka. Voda s golf polja se ne odvodi u umjetna jezera (osim 4 polja golf igralita Crveni Vrh) ve se direktno uputa u krako podzemlje.

S obzirom na brojnost objavljenih podatka koji obuhvaaju iskustva u izgradnji golf terena na kru kao i rezultate monitoringa okolia, najvie objavljivana je vezano za podruje Sjedinjenih Amerikih Drava i to od strane razliitih izvora poput dravnih agencija, znanstvenika, te privatnih investitora, prema kojima su i napravljene smjernice. Kako bi se rizici po okoli kod izgradnje i koritenja golf igralita sveli na najmanju mjeru, Odjel za zatitu okolia drave Floride (U originalu: FDEP - Florida Department of Environmental Protection) je jo 1995.g. publicirao Najbolju praksu odravanja golf igralita (''Best Management Practices for Golf Course Maintenance Departments''). Glavna ideja tog dokumenta je smanjenje zahtjeva za navodnjavanjem, prihranjivanjem i koritenjem sredstava za zatitu bilja (North, 2007.). Prema principima najbolje prakse (Best Management Practice Principles), openiti pristup upravljanju golf igralitima ukljuuje sljedee principe, koji su takoer bili i temeljni principi prilikom izrade ove SUO:

- izolacija svih potencijalnih oneiivaa od tla i vode - smanjenje zahtjeva za navodnjavanjem, smanjenje koritenja hraniva i sredstava za zatitu

bilja te zadravanje prirodne vegetacije.

Prvi princip ukljuuje identifikaciju svih tvari koje se skladite i kojima se rukuje na podruju golf terena, a koje nestrunom primjenom mogu predstavljati rizik po okoli. Potrebno je osigurati izolaciju tih tvari od okolia tijekom njihovog skladitenja, uporabe i odlaganja. Skladitenje ovih materijala treba biti u zatvorenim i natkrivenim prostorima, pod kljuem.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 82 Njima se treba rukovati na nepropusnim povrinama. Sva razlijevanja se trebaju brzo i kvalitetno oistiti, a izlivena sredstva treba i reciklirati kada god je to mogue. Drugi princip obuhvaa minimiziranje koliina hraniva, sredstava za zatitu bilja i navodnjavanja i to koritenjem u najveoj moguoj mjeri autohtone vegetacije i integriranog pristupa tretiranja tetnika (u originalu: Integrated Pest Management). Kvalitetna zatita okolia na temelju ovih principa moe se vidjeti na primjerima brojnih golf terena na teritoriju Sjedinjenih Amerikih Drava. Neka od njih su: Collier's Reserve Country Club, Naples, Florida i Johns Island West Club, Vero Beach Florida, a njihova iskustva su takoer konzultirana prilikom izrade SUO, posebno pri odreivanju mjera zatite. Takoer Agencija za zatitu okolia Sjedinjenih Amerikih Drava (U.S. Environmental Protection Agency ) ustanovila je da travnjaci privatnih kua predstavljaju vei problem od travnjaka golf igralita, jer njihovi vlasnici nisu osposobljeni da ta sredstva koriste na siguran i nekodljiv nain, za razliku od struno osposobljenog osoblja golf igralita (AGUA 2005.).

Slijedom navedenog je za 80 golf igralita na prostoru Sjedinjenih Amerikih Drava i Kanade napravljena kvantitativna analiza monitoringa provedenog u razdoblju od 20 godina (Baris i sur., 2010.). U navedenoj analizi su dani zakljuci na temelju rezultata analiza provedenih uzoraka povrinske i podzemne vode ispitivanih na sredstva za zatitu bilja, metabolite, ukupni fosfor i nitrate. Analizom se utvrdilo slijedee:

postoji stalna potreba za provedbom monitoringa i dobivanjem pouzdanih podataka vezano za utjecaj golf igralita na kakvou vode.

relativno niske stope detekcije i prekoraenja koncentracije sredstava za zatitu bilja u povrinskim i podzemnim vodama su vjerojatno posljedica kombinacije dvaju faktora: prvo, injenice da sustav travnjaka djeluje kao filter i drugo, da se primjenjuje princip minimalnog koritenja sredstava za zatitu bilja, te se moe zakljuiti da su golf igralita u odreenoj mjeri dizajnirana i izgraena po principu najboljeg upravljanja (Best Management Practice) uz dodatnu primjenu najboljeg upravljanja tijekom gospodarenja oborinskim vodama.

potreba provodbe stalnog monitoringa ukupnog fosfora kroz godinje analize tla golf polja od strane odgovorne osobe za odravanje golf igralita (superintendent) kojima e se odrediti koliina ukupnog fosfora za primjenu na golf polja i na taj nain posredno smanjiti i njegova koncentracija u vodi. Navedeno je rezultat aplikacije prekomjernih koliina fosfornih hraniva na golf igralitima.

Navedeni zakljuci predmetne analize uzeti su u obzir i prilikom izrade ove SUO to je vidljivo iz propisanih mjera zatite vode i tla i propisanog programa praenja stanja okolia.

Postavljanje sustava drenae kakav je predloen u SUO je uobiajena praksa u projektiranju golf igralita (osobito u novije vrijeme) i sva igralita koja su projektirana od strane projektanta golf igralita Greg Norman-a imaju takav sustav. Jedno od takvih novijih golf igralita izgraenih na kru je TPC San Antonio (Teksas, SAD) sa 36 rupa, otvoreno u sijenju 2010 g. Golf igralite se nalazi u sjeveroistonom dijelu predgraa San Antonia. Iako se ne provodi zasebni monitoring golf igralita kojim bi se mogla potvrditi funkcionalnost drenanog sustava, kakvoa vode izvorita se redovito prati na okolnim izvoritima (Comal i San Marcos). Golf igralite San Antonio nalazi se na prostoru vodonosnika Edwards (Slika 1.20.) koji gravitira izvorima Comal.



Slika 1.20. Pojednostavljena hidrogeoloka karta krkog vodonosnika Edwards (http://edwardsaquifer.net/geology.html)

Vodonosnik Edwards je izgraen od okrenog vapnenca kredne starosti koje su tijekom krede i tercijara podvuene ispod planinskog sustava Rocky Mountains, a podvlaenje traje i danas. Tijekom tercijara i pleistocena, masiv Rocky Mountains-a je davao materijal kojim su zapunjavane depresije junog dijela vodonosnika Edwards, a masa naslaga je pospjeila pucanje vapnenca i dodatno tlaenje vode (Arteka zona). Analizama kakvoe vode spomenutih izvorita nisu utvrene poviene koncentracije sredstava za zatitu bilja i hraniva. Iako golf igralite San Antonio zasigurno nije jedino koje gravitira izvorima Comal, injenica da nisu utvrene poviene koncentracije sredstava za zatitu bilja i hraniva indirektno moe ukazivati na uinkovitost takvog drenanog sustava. 1.6. Ostale tvari Za normalno odvijanje tehnolokog procesa portsko rekreacijskog centra s golf igralitem koristiti e se, osim vode, gnojiva, fitosanitetskih sredstava (sredstava za zatitu bilja) te kemikalija u sustavu proiavanja sanitarnih otpadnih voda, sljedee tvari:

plinsko i/ili tekue gorivo za potrebe grijanja objekata te pripremu tople vode, tekue gorivo (dizel i/ili motorni benzin) za potrebe pogona strojeva za odravanje

golf igralita,

obnovljivi izvori energije.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 84 Analiza mogunosti koritenja obnovljivih izvora energije Obnovljivi izvori energije oni su izvori koji se u prirodi obnavljaju u cijelosti ili djelomino. Obzirom na smjetaj budueg RC sa golf igralitima, opravdano je razmotriti mogunost koritenja energije sunca i vjetra. Primjena ostalih oblika obnovljivih izvora kao to su energija vodotoka, biogorivo, biomasa, bioplin, geotermalna energija, energija valova, plime i oseke, plina iz postrojenja za preradu otpadnih voda nije relevantna za razmatranje. Mogunost koritenja energije vjetra Koritenje vjetroelektrana za komercijalno iskoritavanje energije vjetra trai lokaciju s povoljnim reimom vjetra. Osim toga potrebno je njihovu izgradnju povezati sa predvienom namjenom prostora, ekolokim zahtjevima, infrastrukturnom dostupnou (prikljuci na elektromreu, pristupni put itd.) i ostalim elementima koje definiraju dokumenti prostornog ureenja. Pozitivni uinci koritenja energije vjetra su svakako izbjegavanje koritenja fosilnih goriva koja daju emisije tetnih plinova u atmosferu, ali vizualni utjecaji i utjecaji buke esto ograniavaju njihovu primjenu. Obzirom na raspoloive topografske podatke o lokaciji Sr, predvienoj namjeni prostora, okvirnoj spoznaji o izdanosti vjetra na samoj lokaciji te obzirom na ostale poznate prostorne i infrastrukturne sustave koji su prisutni ili se planiraju na samoj lokaciji, u donjoj tablici su odreeni i vrednovani kriteriji primjenjivosti koritenja energije vjetra koji se inae koriste za odreivanje pogodnosti pojedinih lokacija. Analiza se, prema procjeni, odnosi na izgradnju jedne tipske vjetroelektrane od 10 MW, koja se moe sastojati od nekoliko vjetroagregata, pojedinane snage 2 MW. Tablica 1.34. Prostorne i klimatoloke karakteristike lokacije

Kriterij Ocjena Zakljuak Potencijal vjetra Potrebni potencijal vjetra za traeno iskoritenje

energije vjetroelektrane od 10 MW je njegova prosjena brzina od 5 m/s. Prema podacima iz toke 3.2.9., prosjena brzina vjetra mjerena na najblioj meteorolokoj postaji je ispod 5 m/s.

Potencijal vjetra je najvaniji faktor vrednovanja, te prema raspoloivim podacima nije zadovoljen minimalna uvjet. Za konkretnu ocjenu potrebno provesti ispitivanja na mikrolokaciji zahvata.

Proizvodnost Proizvodnost je povezana sa potencijalom vjetra. Postojei podaci o potencijalu vjetra ukazuju da bi proizvodnost bila ispod kapaciteta za pretpostavljenu tipsku vjetroelektranu. Za konkretnu procjenu nuno je na temelju podataka sa lokacije izraditi odgovarajue numerike modele.

Raspoloivost prostora lokacije Projektom na lokaciji nije predviena povrina za vjetroparkove.

Dokumentima prostornog ureenja nije predviena izgradnja vjtroparkova niti pripadajue infrastrukture

Hrapavost povrine Kraki teren obrastao vegetacijom sa povrinom vrijednog poljoprivrednog zemljita koje se nalazi izvan granice planiranog zahvata. Prostor realno omoguava smjetaj pretpostavljene tipske elektrane.

Uz standardnu visinu osi rotora (80-100 m), nuno je razmotrili vizualni utjecaj obzirom na zahtjev da graevine planiranog zahvata ne smiju biti vidljive sa pojedinih dijelova Grada odnosno ireg podruja Grada Dubrovnika

Vegetacija Na lokaciji su prisutne umske zajednice koje su predvienim mjerama zatite izuzete od devastacije u najveoj moguoj mjeri.

Vegetacija kao element hrapavosti povrine utjee na brzinu vjetra.

Tablica 1.35. Tehnike i infrastrukturne karakteristike lokacije

Kriterij Ocjena Zakljuak Prikljuak elektroenergetskog sustava (EES)

Lokacija se u potpunosti izgrauje te je uz potrebne suglasnosti nadlenih institucija mogue projektom predvidjeti a kasnije i izgraditi prikljuak adekvatnu elektroenergetsku mreu za prihvat proizvedene elek. energije te potrebnu infrastrukturu.

Nije ograniavajui faktor za sluaj da se izgradnja vjetroelektrane pokae opravdanom uz zadovoljavanje prostornih, krajobraznih i ekolokih kriterija.

Mogunost prihvata na elektroenergetsku mreu Pristupni put


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 85 Tablica 1.36. Prostorno-planski i okolini elementi

Kriterij Ocjena Zakljuak Udaljenost naselja Na platou Sra je naselje Bosanka, a planira se

izgradnja dva turistika naselja Bosanka sjever i Bosanka jug

U pravilu se vjetroelektrane gradi na minimalnoj udaljenosti od naselja cca 500 m. Obzirom na namjenu povrina, ovaj kriterij je teko zadovoljiv.

Blizina ekoloke mree Na lokaciji zahvata utvrena je prisutnost vanih podruja za divlje svojte i stanine tipove Nacionalne ekoloke mree (NEM) i to: HR2000493 Sr - Dubrave - NKS ifra E.3.5.1., stanini tip uma i ikara medunca i bjelograba i HR2000081 - Mala pilja izmeu Dubrovnika i Komolca - NKS ifra H.1., NATURA ifra 8310, stanini tip krake pilje i jame, te endemine svojte.

Nuna je dodatna analiza zbog mogueg utjecaja na ekoloku mreu.

Namjena prostora Namjena prostora je portsko rekreacijski centar sa golf igralitem

Ograniavajui faktor izgradnje vejtroelektrane je da projektom nije predvien prostor za njen smjetaj. Za pretpostavljeni tip elektrane nije potrebna procjena utjecaja na okoli.

Blizina zrane luke Zrana Luka Dubrovnik smjetena je na dovoljno velikoj udaljenosti od planiranog zahvata koji bi eventualno ukljuivao i izgradnju vjetroelektrana.

U podrujima gdje se planira izgradnja vejtroelektrana, a u blizini je koridor za polijetanje/slijetanje aviona, nuno je razmotriti lokacije izgradnje vjetroagregata. U predmetnom sluaju navedeno nije ograniavajui faktor.

Krajobrazni utjecaj i utjecaj buke

Elektrane zbog svoje visine i konstrukcije imaju izrazit utjecaj na krajobraz. Pri vrtnji rotora vjetroagregata stvara se odgovarajua razina buke koja prelazi 40 dBA to moe biti problem obzirom na postojea i planirana naselja.

(Vidi kriterij hrapavost povrine). Navedeni utjecaji uvelike ograniavaju mogunost primjene energije vjetra na razmatranoj lokaciji.

Kao zakljuna ocjena u pogledu koritenja energije vjetra na platou Sra moe se konstatirati kako postojei podaci ukazuju da je izgradnja pripadajuih vjetroagregata vrlo upitna s tehniko-ekonomskog stajalita. Dodatni ograniavajui faktori su sama namjena prostora, blizina postojeeg naselja i planiranih sadraja te utjecaj koji bi vjetroelektrana ostvarila na krajobraz i stanovnitvo u naselju i na planirane sadraje na Sru. Za detaljnu i tonu procjenu pogodnosti planirane lokacije za iskoritavanje energije vjetra potrebno je izvriti program mjerenja vjetra na lokaciji te izraditi studiju vjetra primjenom mikroskalnih numerikih modela na temelju mjerenih podataka. Mogunost koritenja energije sunca Sunce je osnovni izvor svjetlosne i toplinske energije na Zemlji. Za pretvaranje Suneve energije u elektrinu koriste se u osnovi dvije tehnologije: ''Fotonaposnki sustavi'' koji Sunevu energiju izravno pretvaraju u elektrinu i tehnologija tzv. ''Koncentrirane sunane snage'' koja sunevu energiju prvo pretvaraju u toplinsku, a potom u elektrinu. Fotonaponski sustavi se dijele na dvije skupine: na one koji su samostalni bez prikljuenja na EES i oni koji su prikljueni na EES. Za sustave koji su izravno povezani na EES karakteristina je vea snaga i uglavnom se instaliraju na veim povrinama u blizini elektroenergetske mree. Za ove sustave se moe rei da predstavljaju prave sunane FN elektrane. Obino zahtijevaju od 30 do 40 m povrine za jedan kW snage. Obzirom na pretpostavljenu snagu od 5-10MW, trebalo bi osigurati znatnu povrinu za instalaciju fotonaponskih sustava na lokaciji Sr. Ista konstatacija vrijedi i za primjenu tehnologije ''koncentrirane sunane snage'' za to se koriste sustav zrcala/lea (parabolini kolektori, sunani tornjevi, sunani tanjuri, fresnel reflektori i sunane uzgonske


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 86 elektrane). Stoga se primjena navedenih tehnologija, obzirom da nisu planirani izdvojeni prostori ove namjene, ocjenjuje neadekvatnom za predmetnu lokaciju te se ne analizira kao mogue rjeenje. Na lokaciji budueg portsko rekreacijskog centra s golf igralitem mogua je ugradnja tzv. samostalnih sunanih fotonaponskih sustava, koji za pojedinu graevinu mogu proizvoditi elektrinu, odnosno toplinsku energiju. Za odreivanje potrebnih tehnikih karakteristika trebati e odrediti potencijal sunevog zraenja tj. srednju godinju ozraenost vodoravne plohe platoa Sr ukupnim sunevim zraenjem. Za sada ne postoje podaci osim podataka o broju sunanih dana (sati) na osnovu kojih bi se izvrila precizna procjena mogunosti koritenja pojedinih lokacija unutar granice zahvata za ugradnju fotonaponskih sustava. Meutim, generalno se moe procijeniti kako je Dubrovako podruje pogodno za koritenje energije Sunca budui da se godinje moe oekivati ukupno 2640 sati sijanja Sunca, a izmjereni raspon u promatranom 20-godinjem razdoblju, kretao se od 2352 do 2870 sati. Ukupno planirana tlocrtna povrina svih graevina na lokaciji zahvata je oko 93.000 m2. Krovovi ovih graevina, ukoliko arhitektonsko rjeenje to dozvoli, mjesta su za ugradnju fotonaponskih sustava odnosno sunevih kolektora. Sve i da se ukupno raspoloive krovne povrine ne iskoriste, jo uvijek se radi o velikoj povrini sa koje se moe akumulirati suneva energija prije svega za koritenje u graevini na kojoj su fotonaponske elije i instalirane. Na ovaj nain se mogu ostvariti odgovarajue utede u ukupnoj potrebi za elektrinom energijom iz elektroenergetskog sustava Dubrovakog primorja. U daljnjoj analizi vano je naglasiti da osim arhitektonskih zapreka, nema drugih ograniavajuih faktora u ugradnji fotonaponskih elija na krovovima graevina. Sama debljina fotonaponskih elija od nekoliko centimetara ne utjee na prostor u smislu naruavanja njegove kvalitete. Utjecaj bilo u smislu optereenja okolia ili negativnog utjecaja na neku od sastavnica okolia ne postoji. Cijeli projekt treba razviti u skladu sa urbanistiko-arhitektonskim rjeenjem te razraditi u dokumentaciji vie razine. 1.7. Popis vrsta i koliina tvari koje ostaju nakon tehnolokog procesa te

emisija u okoli Kada se planirani zahvat stavi u funkciju, nastajat e sljedee otpadne tvari: Otpadne vode, sanitarne otpadne vode, a koje nastaju kao posljedica boravka posjetitelja,

zaposlenih, pripreme hrane u hotelu, vilama, klupskim kuama i svim ostalim mjestima unutar zahvata (Ugostiteljstvo 1 i 2). Te otpadne vode su procijenjene u koliini od ukupno 393,4 m3/dan. Iste se kanaliziraju na vlastiti ureaj za proiavanje otpadnih voda i zatim se proiene, isputaju u akumulaciju odnosno najblie umjetno jezero i slue za navodnjavanje golf igralita.

Otpadne vode, oborinske, koje nastaju na asfaltiranim i parkirnim povrinama skupljaju se putem zasebnog sustava odvodnje (oborinske kanalizacije) te putem separatora ulja i masti s talonicom uputaju u umjetna jezera golf igralita ili u akumulaciju ureaja za proiavanje otpadnih voda. Oborinske (iste) vode s krovnih povrina i terasa sakupljaju se na svakoj estici u spremnike za vodu za kasnije navodnjavanje zelenila okunica, odnosno eventualni viak u sustav oborinske odvodnje prometnica i parkirnih povrina.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 87 Gnojovka iz jahakog centra u ukupnoj koliini od oko 925 kg sirove gnojovke na dan,

odnosno 0,91 m3/dan (30,8 kg BPK5/dan), s oko 6,6 kg duika (0,7%), 2,8 kg P2O5 (0,3%) i 5,6 kg K2O (0,6%). Gnojovka e se pohranjivati u spremniku 6 mjeseci, te e se koristiti u poljoprivredi kao vrijedna sirovina. Gnojovka se nee koristiti na lokaciji RC s golf igralitem. Gnojovkom e se gospodariti sukladno Pravilniku o dobroj poljoprivrednoj praksi u koritenju gnojiva (Narodne novine, br. 56/08). Navedeni pravilnik definira gnojovku kao polu tekue stajsko gnojivo, smjesu krutih i tekuih ivotinjskih izluevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje. Spremnik za gnojovku e se izgraditi vodonepropusno, tako da ne doe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja u okoli, kao i oneienja podzemnih i povrinskih voda. Zapremina spremnika je predviena od 480 m3 kako bi se osigurao traeni uvjet iz pravilnika za skladitenje u trajanju od 6 mjeseci (40 konja x 1,2 UG x 10 m3).

Otkos, frekvencija otkosa iznosi od 3 8 puta tjedno za najnjegovanije povrine (green, tee), 2 4 puta tjedno za fairway povrine te 1 2 puta godinje za rough povrine, dok se netaknute, prirodne povrine ne kose (osim ako visina trave nije poarno rizina). Uobiajena praksa je da se otkos za rough i fairway povrine ostavlja na travnjaku. Za ostali otkos (sa tee i green povrina) predvia se prikupljanje i odvoz. Kvantificiranje otkosa i toni postupak bit e definirani daljnjom razradom projekta.

Dimni plinovi koji nastaju kod spaljivanja prirodnog plina (ili ukapljenog naftnog plina) ili lo ulja lakog kotlovskog postrojenja za pripremu tople vode bit e emitirani u atmosferu putem dimnjaka. Koliina dimnih plinova, sastav istih i ostali relevantni podaci iskazat e se kasnije, u viem stupnju projektne dokumentacije.

Talog iz talonice (kruti otpad) nastaje ispiranjem praine, pijeska oborinama sa prometnih povrina. Te se otpadne vode kanaliziraju na talonicu gdje se kruto izdvoji, a otpadne vode bez krutih tvari kanaliziraju se na ureaj za obradu oborinskih voda koji ima ulogu obraditi istu do kakvoe koja omoguava ponovnu uporabu za navodnjavanje.

Talog iz mastolovca (tekui i kruti otpad) nastaje kod pripreme i distribucije hrane (pranja posua). Taj se otpad (povremeno) vadi iz mastolovca te zbrinjava putem komunalne organizacije ili nekog drugog ovlatenog sakupljaa. Radi se o neopasnom otpadu kljunog broja 19 08 09.

Ostaci na sitima i otpad iz pjeskolova/mastolova nastaju na ureaju za proiavanje sanitarnih otpadnih voda u mehanikom stupnju proiavanja (I stupanj). Taj se otpad sakuplja u nepropusne posude te zbrinjava putem ovlatenog sakupljaa te sukladno zakonskoj regulativi klasificira kao neopasni otpad (kljuni broj 19 08 01 Ostaci na sitima i grabljama te 19 08 02 otpad iz pjeskolova).

Viak mulja iz biolokog dijela ureaja za proiavanje, izdvaja se u II stupnju proiavanja sanitarnih otpadnih voda i klasificira se kao neopasni otpad. Nakon obrade (dehidracija) mulj se transportira na daljnju obradu na neki od najbliih komunalnih ureaja.

Izdvojeno iz odvajaa ulja (tekui i kruti otpad) nastaje kod odvajanja krutih i/ili tekuih tvari (naftnih derivata) s prometnica i parkiralinih mjesta. Taj se otpad (povremeno) vadi te zbrinjava putem ovlatenog sakupljaa te sukladno zakonskoj regulativi klasificira kao opasni otpad. Izdvojeno prikupiti u nepropusne posude, pravilno obiljeiti, pridruiti kljuni broj 19 08 10* te skladititi pod natkrivenim prostorom, na nepropusnoj podlozi s rubnjakom, otpornoj na habanje, do dolaska ovlatene tvrtke za zbrinjavanje te vrste otpada.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 88 Otpadna ambalaa u kojoj su dopremljena sredstva za zatitu bilja i sline opasne tvari.

Takav otpad predstavlja opasni otpad (kljuni broj 15 01 10*) i treba se zbrinuti na propisani nain putem ovlatene tvrtke za tu vrstu djelatnosti. Koliina iste u ovoj fazi nije utvrena i bit e definirana u vioj fazi izrade projektne dokumentacije.

Stelja u stajama za konje, u ovoj fazi izrade dokumentacije nedefinirane koliine. Kako je stelja (slama i konjski izmet) vrijedna sekundarna sirovina (za uzgoj ampinjona) za pretpostaviti je da e ista stii do zainteresiranog proizvoaa ampinjona na propisani nain putem ovlatene tvrtke za tu djelatnost.

Komunalni otpad nastaje od boravka korisnika RC s golf igralitem, djelatnika i posjetitelja prikuplja se u spremnike za komunalni otpad i zbrinjava putem ovlatene komunalne tvrtke u okviru odlagalita odnosno centra za gospodarenje otpadom.

1.8. Faznost i dinamika izgradnje portsko rekreacijski centar s golf igralitem je kompleksan zahvat, obuhvata 310 ha, koji se sastoji dvije prostorno funkcionalne cjeline: - Golf resorta - Rekreacijskog parka sa portskim centrom koji obuhvaa dvije pripadajue podcjeline Kod definiranja faznosti izgradnje zahvata, vodilo se rauna da svaka pojedina faza mora funkcionirati zasebno, sadravati svu potrebnu infrastrukturu (prometni pristup, elektroopskrba, vodoopskrba, odvodnja, TK instalacije) i udovoljavati svim aspektima zatite okolia. Prva faza je usuglaena sa lankom 52. Zakona o prostornom ureenju i gradnji, te se daljnjom faznom realizacijom projekta takoer ostvaruje zakonom propisan omjer parkovnih nasada i zelenih povrina unutar zahvata (tablica 1.4.). Planirana je izgradnja cjelokupnog zahvata u etiri faze, kako je prikazano na slici 1.17.



Slika 1.21. Prikaz faznosti izgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem

Prostorno funkcionalna cjelina Golf resort planira se realizirati u 4 faze od kojih se u 1. fazi realizira najprije golf igralite od 9 polja s pripadajuim objektima u golfu (klupska kua i servis u golfu) zatim dio vila i hotel. U drugoj fazi se realizira golf igralite sa klupskom kuom i dio vila, a u 3. i 4. fazi preostali dio vila u golfu. Prostorno funkcionalna cjelina Rekreacijski park sa portskim centrom planira se u cjelosti izgraditi u prvoj fazi, paralelno tijekom realizacije prve faze izgradnje golf resorta. Izgradnju pojedinih faza prostorno funkcionalnih cjelina prati i izgradnja prometne infrastrukture i pratee komunalne infrastrukture. Faznost izgradnje opisana je po funkcionalnim cjelinama u tablici 1.37.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 90 Tablica 1.37. Opis realizacje faznosti izgradnje po prostorno funkcionalnim cjelinama portsko rekreacijskog centra s golf igralitem na Sru

FAZNOST PROSTORNO FUNKCIONALNA CJELINA Golf resort Rekreacijski park sa portskim centrom

1. FAZA - 112,62 ha

Golf igralite od 9 polja 1 jezero u golfu Klupska kua golf igralita od 9 polja Servis u golfu Ugostiteljstvo 1 Vile u golfu (39 vila) Hotel u golfu (1 golfu) Ureaj za proiavanje otpadnih voda Ureaj za proiavanje pitke vode Vodospreme

Realizacija cjelovitog obuhvata prostorno funkcionalne cjeline: Rekreacijski park Amfiteatar Jahaki centar Tvrave portska dvorana Otvorena portska igralita

Vei dio glavne prometnice s pripadajuim parkiralitima, garaa, dio sabirne i pripadajue prilazne prometnice. Pripadajua komunalna infrastruktura (crpne stanice, prekidne komore, trafostanice i dr.)

2. FAZA - 168,85 ha

Golf igralite od 18 polja 2 jezera u golfu Klupska kua golf igralita od 18 polja Ugostiteljstvo 2 Golf vjebalite Vile u golfu (43 vile)

Dovrava se glavna i sabirna prometnica, s pripadajuim parkiralitima, te realiziraju prilazne prometnice Pripadajua komunalna infrastruktura (crpne stanice, prekidne komore, trafostanice i dr.)

3. FAZA - 17,09 ha Vile u golfu (71 vila) - Realiziraju se pripadajue prilazne prometnice Pripadajua komunalna infrastruktura (crpne stanice, prekidne komore, trafostanice i dr.)

4. FAZA - 12,41 ha Vile u golfu (87 vila) - Realiziraju se pripadajue prilazne prometnice Pripadajua komunalna infrastruktura (crpne stanice, prekidne komore, trafostanice i dr.)


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 91 2. VARIJANTNA RJEENJA ZAHVATA 2.1. Varijantna rjeenja planirane izgradnje Planirani zahvat uzgradnje portsko rekreacijskog centra s golf igralitem odreen je Prostornim planom Dubrovako-neretvanske upanije, Prostornim planom ureenja Grada Dubrovnika te Generalnim urbanistikim planom Grada Dubrovnika. Dokumenti prostornog ureenja na platou Sra definiraju: - portsko rekreacijski centar s golf igralitem obuhvata 310 ha - povrine za graenje u portsko rekreacijskom centru s golfom mogu iznositi 10% ili 31

ha - maksimalni broj leajeva unutar zahvata iznosi 1200. Analizirane varijante zahvata temeljene su na predmetnim prostorno planskim postavkama. Opisana su i vrednovana dva varijantna rjeenja. Planiranje gradnje golf terena na Sru zapoeto je 2005. godine temeljem Programa mjera za unapreenje stanja u prostoru Grada Dubrovnika za period 2005. 2009. godine. Osim navedenog izraena je Prostorno-programska studija za izradu Urbanistikog plana ureenja (UPU) predmetnog zahvata ukljuujui turistika naselja Bosanka sjever i Bosanka jug (''UPU portsko rekreacijskog centra s golf igralitem i turistikim naseljem Bosanka sjever i Bosanka jug''). Prostorno-programska studija za izradu UPU-a je prihvaena Zakljukom Gradskog poglavarstva Grada Dubrovnika 19.04.2005. Prostorno-programska studija je temeljena na definiranim smjetajnim kapacitetima sukladno PPU/GUP Grada Dubrovnika (310 ha s maksimalnim kapacitetom od 1200 kreveta za podruje namijenjeno golfu, te 1600 kreveta na oko 20 ha za turistika naselja Bosanka sjever i jug). U svrhu razmatranja mogunosti za smjetaj, gradnju i ureenje planiranih sadraja (golf igralita i prateih sadraja) unutar obuhvata zahvata na platou Sra analizirane su sljedee prostorne karakteristike:

- orjentacija terena - nagibi terena - mogue pozicije gradnje Usvojenim Programom utvrene su smjernice za oblikovanje koje se temelje na sljedeom postavkama usvojenim od strane Grada Dubrovnika: - Prostor kao cjelina, oblikovno (arhitekturom, vegetacijskim pokrovom) mora zraiti

ekskluzivnou, jedinstvenou. - Oblikovanje i "dotjerivanje" postojeeg terena mora biti provedeno u irokim potezima i

ne smije biti podreeno funkciji. Prostoru mora biti vraena "autohtona" vegetacija, mediteranski, dubrovaki image. Ne smiju biti naruene temeljne vrijednosti ovog znaajnog krkog krajolika, posebno u njegovim najvrednijim dijelovima.

- Prostor za port i rekreaciju, te kontaktno podruje tzv. javnog prostora, uz objekte, staze itd., mora biti oblikovan na nain da se maksimalno unose autohtone sorte zelenila i u tom smislu, korisnici trebaju biti stalno svjesni (i bez da im to pogled na stari Grad potvruje), da su u okolici Dubrovnika.


PORTSKO REKREACIJSKOG CENTRA S GOLF IGRALITEM 92 - Vegetacijski materijal treba po svojim osobinama odavati godinja doba ovog podneblja - Objekti se svojom arhitekturom moraju podrediti vegetaciji i topografskim osobinama

terena. - Objekti svojom strukturom, teksturom i materijalima, ne smiju eklektiki pratiti

dubrovake forme, ali moraju ih na suvremen i inventivan nain transponirati. - U prostoru treba istraiti i odrediti hijerarhiju vizura i definirati ih u odnosu na totalnu

arhitektoniku prostora. - Oblikovanje prostora mora biti definirano izravnim i zajednikim radom projektanata

arhitekture i krajobraza sa planerima prostora tj. izraivaima urbanistikog plana ureenja.

Sukladno navedenom, izraen je masterplan podruja koji je izradila tvrtka OBM International i WATG, dok je masterplan golfa igralita izradio Greg Norman Golf Course Design (GNGCD). Prilikom analize varijanti razmjetaja golf polja, utvreno je da su lokacije najprikladnije za golf polja u sredinjem najniem dijelu plato Sra koritenjem mjesta prirodnih zaravni terena kako bi se u najveoj moguoj mjeri izbjeglo modificiranje postojeih krajobraznih karakteristika prostora. Takoer pri smjetanju golf polja na kosom terenu pozicioniranje je paralelno sa slojnicama terena. Kod pozicioniranja odnosno smjetaja i oblikovanja jezera uzete su obzir zaravni vrtae. Sukladno navedenom za oba varijantna rjeenja su uzete u obzir navedene postavke, te je smjetaj golf igralita za obje varijante nepromijenjen. VARIJANTA 1 Idejno rjeenje Varijante 1 temelji se na sljedeim postavkama:

- planirana je jedna prostorno funkcionalna cjelina golf igralite u irem smislu (prema tada vaeem Z

Documents

Suo Srdj Knjiga