Supervizija u sustavu socijalne skrbi

Supervizija trebabiti pravo

svih zaposlenih

Marina Robotić

Modeli supervizije

• krajem 19. stoljeća u SAD-u• 50-tih godina 20 stoljeća u Evropi

Nema jedinstvenog modela supervizije. On je određen:

• dužinom postojanja supervizije u toj zemlji i razvojem tokom godina• terapijsko – tretmanskoj teorijskoj koncepciji • funkcijom i ciljevima procesa supervizije

Supervizija je …

Prema definiciji Europskog udruženja nacionalnihorganizacija supervizora (ANSE) :

• profesija i funkcija• odnosi se na osobu, njezinu profesionalnu ulogu i područje rada• uvažava profesionalno iskustvo supervizora• odvija se u okviru jasnog dogovora o radu• u pravilu je treća profesionalna izobrazba• predstavlja profesionalnu refleksiju

Supervizija …

• proces tijekom kojeg raste kompetentnost i samostalnost stručnjaka• temelji se na partnerstvu supervizora i superviziranog

Interakcija četiri sistema u praksi

Stručni djelatnici

Radna organizacija

Klijent

Supervizor

Socialna politika

Supervizijska politika

Profesionalno okruženje

Osobno i socijalno okruženje

Svrha supervizije

• postati svjestan svoje profesionalne uloge i odgovornosti• osigurati profesionalni rast i razvoj• povečanje kompententnosti• osigurati pozitivno okruženje• dobiti potporu• dobiti objektivno mišljenje

Preduvjeti za provođenje supervizije

• definirati vrstu i svrhu supervizije• osigurati vrijeme, mjesto i minimalno ometanje u radu• utvrditi prava i odgovornosti supervizora / supervizanta• od supervizora je traženo iskustvo, trening i odgovarajuća kvalifikacija• osigurati povjerljivost i utvrditi njezine granice• provoditi evaluaciju supervizije• osigurati superviziju supervizora

Hrvatska isusjedne zemlje

• U Sloveniji - edukativno-razvojni model (pod utjecajem nizozemskog modela)

• U Bosni i Hercegovini - dijaloški model (švedski model)

• U Hrvatskojse paralelno razvijaju dva modela:1. Organizacijska supervizija2. Razvojno-integrativnasupervizija

Organizacijska supervizija

• u fokusu je sadržaj i organizacija rada• cilj je osigurati kvalitetnu uslugu korisnicima• dio je svakodnevnog rada i upravljanja organizacijom i resursima u njoj• odvija se kroz redovne kontakte nadređenih i podređenih, mentora i vježbenika,

voditelja i članova stručnog tima• provode ju oni koji upravljaju organizacijom

Razvojno-integrativnasupervizija

• u fokusu je stručnjak i njegov profesionalni rast i razvoj• odvija se u redovnim razmacima u za to posebno određenom vremenu• stručnjaci mogu biti članovi raznih supervizijskih grupa unutar i izvan

organizacije• supervizija može biti individualna, supervizija u trijadi, grupna supervizija,

sustručnjačaka supervizija, internet supervizija• za stručnjake koji su završili edukaciju za supervizore provodi se i supervizija

supervizije• superviziju provodi stručnjak - supervizor koji nije član organizacije• supervizor treba imati specifične vještine i znanja koja se tek manjim djelom

poklapaju sa onom koju imaju stručnjaci koje supervizira• ovakva supervizija posredno djeluje i na druge djelatnike u radnoj organizaciji

Oblici profesionalnog dijaloga i podrške pomagačima

1. stručni nadzor2. stručna (do)edukacija3. supervizija u psihosocijalnom radu

- organizacijska supervizija- razvojno-integrativna - timska supervizija

4. konzultacije5. psihološke krizne intervencije

Edukacija

• edukacija domaćih stručnjaka supervizora psihosocijalnog rada

Stručni djelatnici / supervizori

99%

0%1%

Stručni djelatniciSupervizori 2001Supervizori 2003

Faze uvođenjamodela u praksi

1. Edukacija supervizora2. Vođenje supervizijskih grupa za

vrijeme edukacije3. Strukovno organiziranje,

konferencije, organiziranje supervizora na regionalnoj i lokalnoj razini

4. Stručni djelatnik / supervizor – popola radnog vremena

5. Supervizor – postaje profesija6. Osnivanje privatne prakse i

agencija koji vode superviziju u sustavu

7. Supervizijske agencije koje pružaju usluge i drugim sustavima