VISOKA KOLA ZA SIGURNOSTs pravom javnosti

Zagreb, Ul. I. Luia 5

Predmet:

SUSTAVI UPRAVLJANJA SIGURNOU

MEUNARODNE NORME UPRAVLJANJA SIGURNOU

- SEMINARSKI RAD -

Student:Matini broj:

Dario Zec0257010635

Akademska godina: 2013/2014.Split, 18.03.2015. Sadraj

1.UVOD42.OPENITO O NORMAMA53.MEUNARODNE NORME73.1.ISO ( Meunarodna organizacija za normizaciju )73.2.IEC (Meunarodna komisija za elektrotehniku)93.2.1.Pravila rada organizacija ISO i IEC103.2.2.Primjena meunarodnih normi ISO-a i IEC-a113.3.Hrvatske norme i postupak izrade113.4.Preuzimanje meunarodnih normi124.NORME134.1.HRN EN ISO 14001 Upravljanje okoliem134.2.HRN EN ISO 9001 Upravljanje kvalitetom144.3.HRN EN ISO 50001 Sustav upravljanja energijom164.4.OHSAS 18001 Sustav upravljanja zdravljem i sigurnou na radu174.5.HRN EN ISO 22000 Sustav upravljanja hranom194.6.ISO 27001 Sustav upravljanja informacijskom sigurnou204.7.HRN ISO 31000 Upravljanje rizikom225.DRAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITLJSTVO U RH246.CERTIFIKACIJA267.ZAKLJUAK288.LITERATURA30

Sadraj slika :

Slika 1: Kategorizacija norme5Slika 2: lanovi ISO-a8Slika 3: Primjer uvoenje norme ISO 1400114Slika 4: PDCA model ISMS-a21Slika 5: Primjer Certifikacije27

1. UVOD

Meunarodne norme su moan alat koji organizacijama pomae da iskoriste svoj potencijal na globalnom tritu. Obzirom da ih rade strunjaci iz cijelog svijeta, one obuhvaaju meunarodno usklaenu najbolju praksu koja se moe primijeniti za mjerenje, usporeivanje i poveanje uinkovitosti. Meunarodne norme kao to su norme IEC-a, ISO-a, i ITU-a kljune su za poveanje uinkovitosti. To je pitanje dolo u prednji plan uslijed globalnih izazova poput odrivosti i financijske nesigurnosti, koji prisiljavaju organizacije da postiu bolje rezultate. Zapravo, uinkovitost znai sposobnost da se ostvare ciljevi primjenom procesa kojima se razvijaju proizvodi i usluge optimalne kvalitete uz minimun trokova i nepotrebnog rada. Pomae organizacijama da maksimalno uveaju svoju dobit te da ispune svoje ciljeve, stoga je kljuna za uspjeh u dananjem gospodarskom okruenju. Stanje suvremene tehnike i znanje sadrano u meunarodnim normama dostupno je svima, kao i zemljama u razvoju, i pomae im da na najbolji nain iskoriste svoje ljudske i materijalne resurse. Bilo kako bilo, meunarodne norme nisu samo korisne za poslovni svijet nego i za drutvo openito jer mu vea uinkovitost pomae da bolje iskoritava svoje resurse i tako pridonosi odrivom razvoju.U ovom seminarskom radu pozabavit emo se meunarodnim normama, objasniti definiciju norme te normizacije, pojedinano navesti i objasniti meunarodne norme, kako provesti certifikaciju te njeno znaenje.

2. OPENITO O NORMAMA

U dananjem drutvu norma je pisani dokument koji ovisno o prihvaanju, moe imati nacionalni, regionalni ili meunarodni status (Slika 1). Najee se pod normom podrazumijeva niz precizno i saeto danih definicija, tehnikih specifikacija, kriterija, mjera, pravila i karakterstika koji opisuje materijale, proizvode, procese i sustave. Slika 1: Kategorizacija norme

Izvor: http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/norme (25.02.2015.)Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opu uporabu koje se odnose na postojee ili mogue probleme radi postizanja najboljeg stupnja ureenosti u danome kontekstu. Normizacija omoguuje da proizod zadovolji zahtjeve kupca, olakava dogovaranje i naruivanje pojedinog proizvoda. Ciljevi normizacije: Osiguranje prikladnosti nekog proizvoda, procesa ili usluga da u odreenim uvjetima slui svojoj namjeni, Ograniavanje raznolikosti izborom optimalnog broja tipova ili veliina, Osiguravanje spojivosti raznih proizvoda, Zatita zdravlja, sigurnost, zatita okolia, Uklanjanje zapreka u trgovini.[footnoteRef:1] [1: Zakon o normizaciji (N.N. 80/13, l.5)]

Naela normizacije: Konsenzus Ukljuivanje svih zainteresiranih strana Javnost rada Stupanj razvoja tehnike Koherentnost zbirke normaInternacionalizacijom norma postie se izbjegavanje protekcionizma, zatita zemalja u razvoju, stvaranje jedinstvenog svjetskog trita, zatita ekolokog planetarnog sustava, irenje i prihvaanje najnovijih globalnih tehnikih i tehnolokih znanja, izgradnja jedinstvenog komunikacijskog sustava. Zbog niza praktinih razloga te zbog sve otrijih zahtjeva na kvalitetu, tei se internacionalizaciji norma. Internacionalizacijom norma smanjuju se ekoloki i sigurnosni rizici, poveava kvaliteta i pouzdanost materijala, proizvoda, procesa i sustava. Ujednauje, pojednostavljuje i pojeftinjuje razvoj, proizvodnja, pruanje usluga i odravanje. Poveava se protok roba i liberalizacija trita. Vrste norma: 1. Osnovne norme2. Norme za usluge3. Planske norme4. Sigurnosne norme5. Norme za uporabu6. Produkcijske norme7. Norme za isporuku8. Norme za mjerenje9. Norme za kvalitetu materijala10. Norme za procedure11. Norme za ispitivanje i testiranje12. Norme za objanjenje i simbole13. Terminoloke norme14. Deklaracijske norme

3. MEUNARODNE NORME

Norme doprinose unapreenju sigurnosti, zdravlja, kvalitete okolia i poboljanju ivotnog standarda. Norme potiu oekivanja korisnika da e kupljeni proizvod biti siguran, pouzdan i prikladan za uporabu. Meunarodnu normu propisuju dvije svjetske nadlene institucije ISO i IEC i one vrijede za sve lanice. Jasno je da svaka nia norma u hijerarhiji mora potovati viu razinu (redoslijed), a izuzetci su doputeni samo u situacijama kada su kriteriji nie razine otriji od kriterija koji se nalaze iznad njih.

3.1. ISO ( Meunarodna organizacija za normizaciju )

Internacionalna organizacija za standardizaciju (ISO) je meunarodna institucija za standarde, koju ine predstavnici zavoda za standardizaciju iz razliitih zemalja. Osnovana je 23. veljae 1947.godine u enevi. Od dana osnivanja organizacija izdaje globalne industrijske i komercijalne standarde, tzv. ISO standarde. Po statutu je definiran kao nevladina organizacija, no njena snaga da uspostavlja standarde koji esto, kroz sporazume ili nacionalne standarde, postaju zakoni, ini je monijom od veine nevladinih organizacija. ISO usko surauje s Internacionalnom komisijom za elektrotehniku (IEC), koja je odgovorna za standardizaciju elektrine opreme. Postoje tri kategorije lanstva u ISO-u (Slika 2). Tijela lanovi su nacionalna tijela koja se smatraju najreprezentativnijim tijelima za standarde u svakoj zemlji lanici. Ovo su jedini lanovi u ISO-u koji imaju pravo glasa. Zemlje koje nemaju vlastite organizacije za standarde, spadaju u kategoriju dopisnih lanova. U ovoj kategoriji lanovi se obavjetavaju o radu ISO-a, ali nemaju pravo uestvovanja u radu na standardizaciji. I na kraju postoje lanovi pretplatnici za zemlje s manjim ekonomijama. Ovi lanovi unaprijed plaaju umanjene lanarine, ali i dalje mogu pratiti razvoje novih standarda.[footnoteRef:2] [2: http://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_za_standardizaciju (25.02.2015.)]

Slika 2: lanovi ISO-a

Legenda:lanovi suradnici naruioci standarda ostala mjesta sa ISO 3166-1 kodom, koji nisu lanovi ISO-aIzvor: http://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_za_standardizaciju#mediaviewer/File:ISO_members.png (25.02.2015)

ISO dokumenti su zatieni, i obino je potrebno platiti za veinu standarda. Meutim, ISO ne naplauje glavninu nacrta dokumenata u elektronskom formatu. Iako su vrlo korisni, moraju se paljivo koristiti jer postoji vjerojatnost da e se dokument uveliko promijeniti prije nego postane standard.Zadaa lanica ISO-a je: Informiranje, Prezentiranje, Suradnja, Ispunjavanje svih obveza i zadaa. Karakteristike ISO norme su: Da je zasnovana na demokratskom sustavu, Da je dobrovoljna, Da je trino orijentirana, Donose se konsenzusom, Te su od globalne vanosti. Naime, ISO norma je slubeni dokument koji ima strogo propisani naziv, oblik, strukturu, nain unoenja podakata, simbola te skica. Objavljuje se u A4 formatu, te moe imati preko tisuu stranica. Svaka norma ima sljedeu strukturu: Uvod u kojem se opisuje norma, njezin nastanak, kljune rijei i sadraj, Svrha i podruje primjene, Veza s drugim normama, Osnovni pojmovi, Glavni sadraj, Prilozi. Zadaa ISO-a je priprema, prihvaanje i objavljivanje meunarodnih normi. Izdvajanjem norma ISO organizacija pomae razvoju gospodarstva i uklanjanju prepreka meunarodnoj trgovini. Organizacija ISO pokriva sva podruja osim elektrotehnike i elektronike, koje pokriva organizacija IEC.

3.2. IEC (Meunarodna komisija za elektrotehniku)

Meunarodna elektrotehnika komisija (International Electrotehnical Commission IEC) je meunarodna organizacija koja se bavi poslovima standardizacije u ovlasti elektrotehnike. Vie od 70 nacionalnih elektrotehnikih komiteta ine obitelj IEC-a, s Generalnim Sekretarijatom u enevi. Zbog administrativnih i drugih praktinih razloga, u veini zemalja Nacionalni elektrotehniki komiteti su ujedno Nacionalne organizacije za standardizaciju, odnosno njihov sastavni dio. U okviru IEC-a, na donoenju meunarodnih standarda iz pojedinih ovlasti elektrotehnike radi vie od 170 strunih tijela. Godinje se donese vie od 500 meunarodnih standarda iz ovlasti elektrotehnike, dok ukupan broj IEC standarda i srodnih dokumenata iznosi preko 6000 dokumenata.[footnoteRef:3] [3: http://www.isme.me/saradnja/medjunarodna.php (26.02.2015) ]

Prvi poeci stvaranja meunarodnog udruenja na podruju normi i normizacije potjeu iz elektrotehnike. Meunarodna komisija za elektrotehniku osnovana je 1906.godine koja je i danas zaduena za norme iz podruja elektrotehnike. Prva meunarodna norma objavljena je 1951.godine pod naslovom Standardna referentna temperatura za industrijsko mjerenje duine. IEC je jedna od tri svjetske organizacije koji razvijaju meunarodne standarde u svijetu.Meunarodni elektrotehniki odbor je vodea svjetska organizacija koja priprema i objavljuje meunarodne standarde svih elektrinih, elekronikih i srodnih tehnologija poznatih pod zajednikim nazivom elektrotehnike. IEC surauje s ISO ili ITU (International Telecommunication Union), kada je to mogue, kako bi se osiguralo da nadopunjuju jedno drugo.

3.2.1. Pravila rada organizacija ISO i IEC

Izrada norme pokree se zahtjevom zemlje lanice, jednog od tehnikih odbora ili organizacije s kojom surauje organizacija ISO/IEC. Ako se zahtjev prihvati, dodjeluje se pripadajuem tehnikom odboru, osniva se novi tehniki odbor ili se proiruje podruje rada ve postoje odbora. U toku pripreme meunarodne norme prvi korak je izrada prednacrta norme kojega priprema radna grupa. Njegovo razmatranje vri tehniki odbor ili pododbor, a mora biti jednoglasno prihvaen da bi uao u daljnu proceduru. Ako se to postigne, prednacrt se dostavlja glavnom tajnitvu koje ga registrira kao nacrt meunarodne norme te ga dostavlja lanicama na razmatranje. Nacrt postaje meunarodnom normom ISO-a ako najmanje 75 % lanica glasa pozitivno, a meunarodnom normom IEC-a ako ne glasa negativno vie od 20 % lanica. Ukoliko lanice ne prihvate nacrt meunarodne norme, tekst se moe objaviti kao tehniki izvjetaj. Cijeli se postupak moe ponoviti poslije tri godine. Norme se usklauju svakih pet godina, a prema potrebi i prije.

3.2.2. Primjena meunarodnih normi ISO-a i IEC-a

Norme ISO-a i IEC-a nisu obvezne i ne postoje statutarna obveza za lanice o njihovoj primjeni. One mogu postati obvezne ako se na njih pozove u propisima ili ako se unesu u ugovore kao osnova za meunarodne obveze. Svaka zemlja lanica moe slobodno odluivati o izravnoj primjeni meunarodne norme i preuzeti je bez promjene kao svoju nacionalnu normu ili je iskoristiti kao podlogu za izradu nacionalne norme. Taj nesklad izmeu ciljeva meunarodnih normi i obveza o njihovoj primjeni pokazao se kao prepreka u meunarodnoj trgovini. Prema tom sporazumu zemlje potpisnice obvezne su pri izradi nacionalnih normi uzeti u obzir meunarodne norme. O svakom odstupanju od meunarodnih normi pri izradi nacionalnih normi treba obavijestiti sve zemlje potpisnice spomenutog sporazuma i zatraiti njihovu suglasnost.

3.3. Hrvatske norme i postupak izrade

Hrvatske norme rezultati su zajednikog rada zainteresiranih organizacija i upravnih organa, uz sudjelovanje javnosti. Oni moraju biti utemeljeni na provjerenim rezultatima znanosti, tehnologije i prakse te usklaeni, kad god je to mogue, s meunarodnim normama. Hrvatska norma (HRN) izrauje se prema propisanom postupku. Postupak zapoinje zahtjevom za izradu norme, kojeg moe podnijeti svatko. Hrvatsku normu izrauje tehniki odbor koji se sastoji od strunjaka iz zainteresiranih krugova u primjerenom odnosu. Nacrt HRN-a upuuje se na javnu raspravu prije svoje konane redakcije. Svaki dospjeli prigovor iz javne rasprave na nacrt HRN-a mora se razmatrati s podnositeljem prigovora. U sluaju odbijanja prigovora podnositelj moe zahtjevati postupak mirenja ili arbitrae. HRN se redovito podvrgavaju preispitivanju, najkasnije svake pete godine. Time se utvruje izraavaju li one jo stanje tehnike, a kad to nije sluaj podvrgavaju se obnovi ili povlae iz upotrebe. Javnost se obavjetava o prihvaenim zahtjevima za normizaciju, o nacrtima normi sastavljenim za javnu raspravu i objavljenim HRN u glasilu DZNM.Norme HRN donose se u okviru srednjoronih programa i godinjih planova koje utvruje Hrvatski zavod za normizaciju u suradnji s zainteresiranim organizacijama. Svaki zahtjev za izradu normi ispituje odbor za norme i tek se nakon njegova pozitivna miljenja unosi u prijedlog plana.

3.4. Preuzimanje meunarodnih normi

Razlikujemo istovjetno (identino), istovrijedno (ekvivalentno), i neistovrijedno (neekvivaletno) preuzimanje meunarodnih normi u hrvatsku zbirku normi. Te se metode koriste i kod preuzimanja drugih normi npr, europskih normi. Metode preuzimanja opisane su u ISO/IEC vodiu Preuzimanje meunarodnih normi u nacionalne norme. Istovjetno preuzimanje Postupak kojim se meunarodna norma preuzima istovjetno i po sadraju i po nainu izlaganja te vjerno prevodi na hrvatski jezik. Istovjetno preuzeta meunarodna norma oznaava se: HRN ISO HRN IECTim je postupkom ispunjen uvjet da je sve to je prihvatljivo po zahtjevima meunarodne norme prihvatljivo i po zahtjevima hrvatske norme i obratno (naelo vice versa).

Istovrijedno preuzimanjePostupak kojim se meunarodna norma preuzima istovrijedno po sadraju, ali promijenjeno po nainu izlaganja. Preuzeta norma je istovrijedna, to ne utjee na naelo vice versa. Istovrijedna preuzeta meunarodna norma oznaava se kao HRN i na nju se upuuje u naslovu HRN. Neistovrijedno preuzimanje Postupak kojim se meunarodna norma preuzima promijenjena (dopunjena, prilagoena, skraena), nejednolikog sadraja i naina izlaganja. Djelomino preuzeta meunarodna norma oznauje se kao HRN. U napomeni se navodi upotrijebljena meunarodna norma. 4. NORME

Norme podupiru slobodno kretanje proizvoda i usluga, pridonose sigurnosti osoba i imovine te olakavaju oplemenjenje okolia i poboljanje kvalitete ivljenja u podrujima ivota. Primjena hrvatskih normi nije obvezna, osim ako je propisom donesenim na temelju Zakona o normizaciji ili nekog drugog zakona proglaena obveznom.

4.1. HRN EN ISO 14001 Upravljanje okoliem

Norma ISO 14001 prvi puta je objavljena 1996.godine te ona specifizira zahtjeve za sustav upravljanja okoliem. Zbog sve veih spoznaja o vanosti i utjecaju okolia na opstanak sadanjih i buduih generacija, relativno brzo se razvija sustavni pristup na podruju upravljanja okoliem. Sustavom upravljanja okoliem osiguravamo da su svi utjecaji na okoli u tvrtci identificirani, nadzirani i usklaeni sa zakonskom regulativom. Raznim mehanizmima kroz vrijeme negativni utjecaji se ublauju ili potpuno uklanjanju.

Ova meunarodna norma moe se primijenjivati na svaku organizaciju koja eli: Uvesti, odravati i poboljati sustav upravljanja okoliem, Osigurati uslaenost sa zakonskom regulativom, Poveati ugled u zajednici savjesnim odnosom prema okoliu, Certifikaciju svog sustava upravljanja okoliem od strane meunarodnih certifikacijskih kua. [footnoteRef:4] [4: http://www.consultor-ri.hr/iso-14000.html (27.02.2015)]

ISO 14001 moe se uvesti na vie naina. Ukoliko tvrtka ima ve uveden sustav upravljanja kvalitetom po normi ISO 9001, na postojei sustav e se nadograditi sustav upravljanja okoliem. Ukoliko tvrtka pak nema uveden sustav upravljanja kvalitetom po normi ISO 9001, ISO 14001 se uvodi na sljedei nain (Slika 3):Slika 3: Primjer uvoenje norme ISO 14001

Izvor: vlastiti

4.2. HRN EN ISO 9001 Upravljanje kvalitetom

U svijetu poduzetnitva i globalnog marketinga smatra se da postoje tri bitne stvari za osvajanje trita i pridobivanje kupaca. To su kvaliteta, rok i cijena. Ono to kupac najvie pamti je kvaliteta. Kao pokuaj odgovora na sve glasnije zahtjeve na sigurnost kvalitete krenulo se u izdavanje normi serije ISO 9001, te odmah potom i na potvrde primjene zahtjeva ove norme u tvrtkama s razliitim djelatnostima.[footnoteRef:5] [5: http://www.tuv-nord.com/hr/certifikacija-sustava/iso-9001-454.htm (27.02.2015)]

Ove potvrde zahtjeva norme 9001 provode neovisne institucije kroz tzv. certifikaciju, nakon ega se izdaje certifikat o primijenjenosti zahjeva, ili poznatije certifikat ISO 9001.Ovaj certifikat je iznimno brzo zauzeo vrlo vano mjesto i postao prepoznatljiv znak tvrtki koje u svom poslovanju posebnu pozornost posveuju kvaliteti svojih proizvoda i usluga. ISO 9001 je najrairenija meunarodna norma koja postavlja zahtjeve za uspostavu i odravanje sustava upravljanja kvaliteom, a primjenjiva je na organizacije svih vrsta (profitne/neprofitne, proizvodne/uslune, male/srednje/velike). Obuhvaa osnove procesa unutar organizacije (prodaja, razvoj, nabava, proizvodnja/pruanja usluga), osiguravajui kroz sljedee radnje da su ovi procesi voeni u nadziranim uvjetima: Opisivanje procesa (ulazne i izlazlne vrijednosti, vlasnik procesa, tijek procesa, odgovornosti), Postavljanje mjerljivih ciljeva procesa na temelju usporedivih informacija i podataka, Mjerenje i nadzor procesa preko kljunih pokazatelja izvedbe procesa, Analiziranje podataka i izvjetavanje o uspjenosti procesa, Poboljavanje procesa. Sustav upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001 danas se koriste u cijelom svijetu, a certifikacija tog sustava opeprihvaen je nain dokazivanja sadanjem i potencijalnom partneru da e proizvod ili usluga zadovoljiti njegove zahtjeve prema kvaliteti.Dobro razvijen i odravan sustav upravljanja kvalitetom ima pozitivan doprinos na ostvarenje ciljeva poslovanja, poboljavajui: Zadovoljstvo i povjerenje kupaca vjernost kupaca, ponavljanje i uvrivanje posla, Sveukupne rezultate i sposobnosti bolja kvaliteta proizvoda/usluge, bolja radna uinkovitost, manji broj greaka, manji trokovi, preciznije isporuke i sl.

4.3. HRN EN ISO 50001 Sustav upravljanja energijom

ISO 50001 je dobrovoljna meunarodna norma koja postavlja zahtjeve za uspostavljanje sustava upravljanja energijom. Primjenjuje se irom svijeta u organizacijama svih vrsta, velikim i malim, proizvodnim i uslunim, privatnim i javnim. Procjenjuje se da e ISO 50001 utjecati na oko 60% svjetske uporabe energije. Brojne organizacije odluuju se na upravljanje energijom, obino potaknute uzrono posljedinim izazovima: Intenzivan rast potreba za energijom u sljedeih 20-ak godina oekuje se porast potronje energije za 50%, Brzi rast cijene energije oekuje se poskupljenje energije u Europskoj uniji za minimalno 20% u sljedeih est godina, Sve uestalije i snanije klimatske promjene ljudi snose najvei dio krivice za klimatske promjene, poznate kao globalno zatopljenje, prvenstveno kao rezultat spaljivanja fosilnih goriva, smanjenja umskih povrina itd.., Zakonski propisi i ciljevi.Upravljanje energijom mogu se ostvariti brojne dobiti: Poboljanje energetske uinkovitosti i smanjenje trokova, Drutveno odgovornije poslovanje zbog smanjivanja iscrpljivanja prirodnih resursa, smanjivanja emisije staklenikih plinova i sl., Djelotvornije usklaivanje sa zakonskim propisima iz podruja zatite okolia i upravljanja energijom. ISO 50001 se temelji na istom modelu upravljanja koji milijuni organizacija koriste kroz ISO 9001(kvaliteta), ISO 14001(okolil), ISO 22000(sigurnost hrane),ISO/IEC 27001(informacijska sigurnost).

4.4. OHSAS 18001 Sustav upravljanja zdravljem i sigurnou na radu

Standardi serije 18000 bave se upravljenjem i zatitom zdravlja i sigurnosti na radu. Oznaka OHSAS Occupational Healt and Safety Assessment Series, prevodi se kao: sustav upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti na radu, mada je prisutan i termin: sigurnost i zdravlje na radu. OHSAS 18001 se od izdanja 2007.godine spominje kao standard, u prethodnim izdanjima se deklarirao kao specifikacija ili dokument. Uslijed poveanog stupnja prihvaanja OHSAS-a 18001 kao temelja za nacionalne standarde za sustav upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti na radu, preinaen je u standard. Serija standarda OHSAS 18000 nastala je kao odgovor na zahtjev korisnika za prepoznatljivim standardom za sustav upravljanja zatitom zdravlja i sigurnosti na radu na osnovu kojeg bi njihov sustav upravljanja mogao se ocijeniti i certificirati.OHSAS 18001 je u potpunosti kompatibilan sa standardima za sustav upravljanja kvalitetom, ISO 9001 i upravljanja ivotnom sredinom ISO 14001. Zbog kompatibilnosti organizacijama je olakano integriranje sustav upravljanja kvalitetom, zatitiom ivotne sredine i zatitiom zdravlja i sigurnosti na radu. Ali i pored ove usklaenosti i kompatibilnosti, na prvom mjestu se nalazi ispunjavanje vaeih zakonskih odredbi i obaveza.OHSAS je kao i svi ostali suvremeni sustavi upravljanja zasnovan na procesnom pristupu. Iz tog razloga, sigurnost na radu potrebno je ukljuiti u osnovneo operativne procedure, iz ega proistie da je potrebno izgraditi procesno orijentiran sustav upravljanja i sigurnost na radu, pri emu se audit provodi i daje ocjena svake pojedinane lokacije, to je trenutno u mnogim firmama sasvim uobiajeno. Norma propisuje kakvi su zahtjevi za upravljanjem zatitom zdravlja i sugurnou na radu. Organizacija mora uspostaviti, primjeniti i dokumentirati upravljanje zatitom zdravlja i sigurnou na radu. Uprava organizacije mora propisati svoju politiku kvalitete. Organizacija mora propisati postupke za pronalaenje moguih opasnosti za zdravlje i sigurnost na radu. Mora se voditi briga o osoblju, opremi i infrastrukturi.Organizacija mora uvati sve zapise o pronaenim opasnostima za zdravlje i sigurnost na radu. Zahtjev norme govori kako organizacija mora imati propisanu dokumentaciju koja je u skladu s ovom normom i zakonskim propisima koji su na snazi.[footnoteRef:6] [6: http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/norme-za-sustave/ohsas-18001 (28.02.2015)]

U praksi se pokazalo da su mnoge organizacije provele preispitivanja i provjere iz OHSAS standarda kako bi ocijenile vlastiti uinak u obavljanju zatite zdravlja i sigurnosti na radu. Da bi bila efektivna, preispitivanja i provjere bi se trebale nalaziti u okviru strukturiranog sustava upravljanja koji je integriran u organizaciju.Zahtjevi OHSAS standarda veoma lako se mogu integrirati s ostalim upravljakim zahtjevima. Primjenljiv je na sve organizacije i djelatnosti, a sam uspjeh sustava zavisi od privrenosti zaposlenih na svim nivoima rukovoenja.Osnova ovog sustava je sigurnost zaposlenih na radnom mjestu koja se postie uz pomo sljedeih koraka: Odreivanje i procjena opasnosti u skladu sa zakonskim propisima,-Odreivanje politike ciljeva sigurnosti i zdravlja na radu,-Odreivanje opasnosti na radnom mjestu,-Planiranje, razvoj i implementacija sustava zatite zdravlja zaposlenih,-Interna provjera sustava upravljanja zdravljem i sigurnosti na radu,-Certifikacija.Implementacija i certifikacija OHSAS 18001 sustava titi firmu od neeljenih trokova, omoguava povoljnije ugovore s osiguravajuim drutvima, poboljava odnose s dravnim organima, poveava produktivnost radnika smanjenjem ozljeda na radu, a samim tim i duinu bolovanja.

4.5. HRN EN ISO 22000 Sustav upravljanja hranom

Zdravstvena ispravnost i nekodljivost hrane posljednjih godina postale su bezuvjetan zahtjev, kako kupaca tako i domae i meunarodne zakonske legislative. Povjerenstvo Codex Alimentarius (osnovano od FAO i WHO) promoviralo je HACCP kao znanstveno utemeljen, preventivan i trokovno najdjelotvorniji pristup sigurnosti hrane. HACCP (Hazard Analysis and Critical Control Points Analiza opasnosti i kritinih kontrolnih toaka) predstavlja struan, racionalan i sustavan pristup za analizu i upravljanje biolokim, kemijskim i fizikim opasnostima u cijelom prehrambenom lancu. ISO 22000 je meunarodna norma koja postavlja zahtjeve za uspostavu i odravanje cjelovitog i uinkovitog sustava upravljanja sigurnou hrane. Njeni kljuni elementi su preduvjetni programi, HACCP naela, komunikacija (unutranja i vanjska) te opi elementi upravljanja sustavom. Sustav upravljanja sigurnou hrane u svoje poslovanje uvode tvrtke koje se bave proizvodnjom, transportom, skladitenjem, pripremom i prodajom hrane, a sve kako bi kroz preventivno djelovanje potroaima osigurali sigurnu hranu. Uspjena primjena sustava upravljanja sigurnou hrane zahtijeva potpunu predanost poslovodstva i zaposlenika, kao i provoenje postupaka sukladno naelima i smjernicama dobre proizvoake prakse (GMP) i uvjetima dobre higijenske prakse (GHP). Koristi od sustava upravljanja sigurnou hrane: Smanjenje rizika isporuke zdravstveno neispravnog proizvoda, Trokovno najdjelotvornije upravljanje sigurnou hrane, Osiguranje sukladnosti sa zakonskim propisima i dokaza o primjeni tih propisa, Osiguranje sukladnosti sa specifikacija sa specifikacijama proizvoda, Pomo pri osiguranju dosljednosti u kvaliteti proizvoda, Pomo pri identificiranju procesnih poboljanja, Bolje razumijevanje problema sigurnosti hrane unutar tvrtke, Izbjegavanje opoziva proizvoda i negativnog publiciteta, Poveanje povjerenja i zadovoljstva kupaca, Mogunost certificiranja sustava upravljanja sigurnou hrane, Komplementarnost sa sustavima upravljanja kvalitetom.

4.6. ISO 27001 Sustav upravljanja informacijskom sigurnou

ISO 27001 je meunarodna norma koja definira zahtjeve na Sustav upravljanja informacijskom sigurnou organizacije koja omoguuje organizaciji procjenu rizika i implementaciju odreenih kontrola radi ouvanja povjerljivosti, integriteta i dostupnosti informacijske imovine. Meunarodni standard ISO 27001 o sustavima upravljanja informacijskom sigurnou je zamijenio British Standard 7799. Informacijska sigurnost je uvijek bila od meunarodnog znaaja i sada ovaj standard omoguuje organizacijama irom svijeta osiguranje primjene najboljih postupaka informacijske sigurnosti u njihovim organizacijama.Kao i svi ostali dijelovi organizacije informacijska sigurnost je predmet upravljanja i odgovornost uprave. Kljuno je znati da je projektiranje i primjena sustava upravljanja informacijskom sigurnou (ISMS) zadatak u podruju upravljanja, a ne tehnologije. Dakle, kod sustava upravljanja informacijskom sigurnou se zahtijeva mnogo vjetina i metoda upravljanja, od upravljanja projektom i odreivanje prioriteta do komunikacije, prodajnih vjetina i motivacije, prijenosa ovlasti, nadzora i discipline.[footnoteRef:7] [7: http://security.foi.hr/wiki/index.php/Izgradnja_ISMS-a_i_certificiranje_po_normi_ISO_27001 (29.02.2015)]

Temeljni cilj sustava je osigurati i zatiti informacije organizacije od zlouporabe ili gubitka. ISO 27001 primjenjiv je na sve djelatnosti. Sve organizacije imaju informacijsku imovinu te mogu ostvariti korist od implementacije i certifikacije sustava upravljanja informacijskom sigurnou. Sustav upravljanja informacijskom sigurnou ( ISMS Information security management systems ) je osmiljen kako bi osigurao odabir odgovarajuih i razmjernih sigurnosnih kontrola koje tite informacijsku imovinu organizacije te osiguravaju povjerenje zainteresiranih strana. Sustav upravljanja informacijskom sigurnosti govori kako organizacija mora uspostaviti, promijeniti, raditi, pratiti rad, preispitivati ga, odravati i poboljavati dokumentirani sustav upravljanja informacijskom sigurnosti, a u kontekstu poslovnih aktivnosti kojima se organizacija bavi te rizika s kojima se suoava. Za potrebe ove meunarodne norme, koristi se postupak temeljen na PDCA modelu(Slika 4).

Slika 4: PDCA model ISMS-a

Izvor:http://security.foi.hr/wiki/index.php/Izgradnja_ISMSa_i_certificiranje_po_normi_ISO_27001 (29.02.2015) Plan (uspostaviti ISMS) - Uspostaviti ISMS politiku, ciljeve, procese i procedure vane za upravljanje rizikom i poboljanje informacijske sigurnosti kako bi dali rezultate u skladu s ukupnom politikom i ciljevima organizacije, Do (implementirati i izvravati ISMS) - Implementirati i izvravati ISMS politiku, kontrole, procese i procedure, Check (nadgledati i provjeravati ISMS) - Procijeniti i gdje je primjenjivo, mjeriti izvravanje procesa u odnosu na ISMS politiku, ciljeve i praktino iskustvo te izvjetavati upravu o rezultatima radi provjere, Act (odravati i poboljavati ISMS) - Poduzeti korektivne i preventivne akcije zasnivane na rezultatima interne ISMS prosudbe (audita) i provjere uprave ili ostalim bitnim informacijama, kako bi se postiglo stalno poboljanje ISMS-a.[footnoteRef:8] [8: http://security.foi.hr/wiki/index.php/Izgradnja_ISMS-a_i_certificiranje_po_normi_ISO_27001 (29.02.2015) ]

Sustav upravljanja informacijskom sigurnou (ISMS), kao to mu sam naziv govori, upravlja sigurnou informacijskog sustava. Dakle, prema ISO normi 27001 prua sustavan pristup upravljanju osjetljivim informacijama kako bi ih zatitio i obuhvaa sve to je unutar organizacije od procesa, informacijske imovine do zaposlenika. To nije samo sustav za upravljanje, nego je to isto tako i sredstvo pomou kojeg uprava organizacije prati i nadzire sigurnost informacijskog sustava i tako svodi poslovni rizik koji prijeti organizaciji na minimum. ISO norma 27001 prihvaa model od 4 faze "Plan-DO-Check-Act" koje se kontinuirano trebaju provoditi kako bi se uveo sustav upravljanja informacijskom sigurnou. Ve je objanjeno koje su to 4 faze i to se u kojoj radi, no ono to je potrebno naglasiti je to da se sustav upravljanja informacijskom sigurnou ne gradi tako da kad se jednom izgradi njegova izgradnja stane, nego je to iterativni proces koji se neprestano ponavlja nadograuje i poboljava.[footnoteRef:9] [9: http://security.foi.hr/wiki/index.php/Izgradnja_ISMS-a_i_certificiranje_po_normi_ISO_27001 (29.02.2015)]

4.7. HRN ISO 31000 Upravljanje rizikom

Meunarodna norma ISO 31000 prua principe i ope smjernice za upravljanje rizicima, odnosi se na bilo koju vrstu rizika bez obzira na njegovu prirodu, pozitivne ili negativne posljedice. Moe se primjeniti na sve vrste organizacija, nije specifina za odreenu djelatnost. Primjena norme ISO 31000 je dobrovoljna. Ova norma pomae organizacijama koje ranije nisu primjenile i prilagodile strategiju upravljanja rizicima ili su je primjenile ali nisu jo postigle oekivanu uinkovitost. Sustav upravljanja rizicima ima niz strukturnih elemenata koje ima svaki sustav upravljanja i ima zadatak omoguiti upravljanje rizicima. Proces upravljanja rizicima strukturni je element sustava upravljanja rizicima, to znai da bez njega sustav ne postoji i ne moe funkcionirati. Organizacije svih vrsta i veliina suoavaju se s unutranjim i vanjskim imbenicima i utjecajima koji ih ine nesigurnima. Ta nesigurnost ima kao posljedicu rizik za ciljeve organizacije. Stoga organizacije moraju upravljati rizikom, njegovim utvrivanjem, analizom i vrednovanjem. Kroz taj proces one nadziru i kritiki ocjenjuju rizik te provode upravna djelovanja kako bi preinaile taj rizik. Takav sustavni i logiki proces podrobno opisuje meunarodna norma ISO 31000. Ona utvruje niz naela koja trebaju biti zadovoljena da bi upravljanje rizikom bilo djelotvorno. Norma ISO 31000 preporuuje da organizacije razvijaju, provode i neprekidno poboljavaju okvir kojemu je svrha integracija procesa za upravljanje rizikom u sveukupno upravljanje organizacijom, u strategiju i planiranje, u upravljanje, u procese izvjeivanja, politike, vrijednosti i kulturu. Prihvaanje usklaenih procesa upravljanja rizikom moe pomoi da se u organizaciji rizikom upravlja djelotvorno i usklaeno. Generiki pristup opisan u normi ISO 31000 daje naela i upute za upravljanje svakim oblikom rizika na sustavan, razvidan i vjerodostojan nain, u svakome podruju primjene i u svakome kontekstu.Upravljanje rizikom prema normi ISO 31000 omoguuje organizaciji da povea vjerojatnost postizanja ciljeva, pobolja utvrivanje mogunosti i opasnosti, pobolja povjerenje sudionika, uspostavi pouzdan temelj za donoenje odluka i planiranje, pobolja radnu djelotvornost, zatitu zdravlja i sigurnost, zatitu okolia, da na najmanju mjeru svede gubitke te da pobolja elastinost organizacije. Iako norma ISO 31000 daje generike upute, ona ne promie ujednaeno upravljanje rizikom u organizacijama. Pri sastavljanju i provedbi planova upravljanja rizikom i okvira potrebno je uzimati u obzir promjenjive potrebe posebne organizacije, njezine posebne ciljeve, kontekst, strukturu, operacije, procese, funkcije, projekte, proizvode, usluge ili imovinu i posebne prakse zaposlenih. Norma ISO 31000 moe se za sustave upravljanja rizikom upotrebljavati neovisno, ali se moe i uskladiti s drugim sustavima upravljanja i integrirati s njima. 5. DRAVNI ZAVOD ZA NORMIZACIJU I MJERITLJSTVO U RH

Nakon osnivanja samostalne drave Zakonom o preuzimanju zakona koji se u Republici Hrvatskoj primjenjuju kao republiki zakoni,(Zakon o standardizaciji, Zakon o mjernim jedinicama i mjerilima i Zakon o kontroli predmeta od dragocjenih kovina), Narodne novine 53/91 ovlatenost za podruje normizacije, potvrivanja (certificiranja) i mjeriteljstva prenesena je s bive drave na Republiku Hrvatsku s primjenom od 8. listopada 1991. godine. [footnoteRef:10] [10: http://www.hzn.hr/default.aspx?id=34 (30.02.2015)]

Preuzetim Zakonom o standardizaciji Dravnom se zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM) povjerava rad na normizaciji koji obuhvaa donoenje i primjenu normi i propisa, mjera za osiguranje tehnike i konstrukcijske sigurnosti, osiguranje kvalitete proizvoda i usluga, ukljuujui i nadzor nad njihovim provoenjem. DZNM je opunomoena hrvatska ustanova u meunarodnim i regionalnim normizacijskim organizacijama.Obvezna je u svojem radu potovati javne interese, sukladno pravilima normizacijskog postupka, sudjelovati u donoenju meunarodnih sporazuma, kao to su npr. Sporazum o tehnikim zaprekama u trgovini i sl. Tim su sporazumom zemlje potpisnice pri izradi nacionalnih normi obavezne uzeti u obzir meunarodne norme. O svakom odstupanju od meunarodnih normi pri izradi nacionalnih normi trebaju obavijestiti sve zemlje potpisnice spomenutog sporazuma i zatraiti njihovu suglasnost. Sporazumom je takoer predvieno osnivanje centra za obavjetavanje o propisima, normnim sustavima certificiranja u svim zemljama potpisnicama. Rad DZNM usmjeravaju opa normizacijska naela: Dobrovoljnost- Svatko ima pravo, uz zajamenu uzajamnost, sudjelovati u normizacijskom radu, ukljuujui i inozemne imbenike na hrvatskom tritu. Javnost- Svi normizacijski projekti i nacrti HRN javno se objavljuju i podlijeu javnoj raspravi. Sudjelovanje svih zainteresiranih- U radu svatko zastupa svoje interese. Drava je pritom vaan sudionik. Prava manjina zajamena su postupcima izmirenja i arbitrae. Jedinstvenost i spojivost- Hrvatskom zbirkom normi obuhvaene su sve tehnike discipline. Njezinu jedinstvenost jame jasna pravila normizacijskog rada. HRN se ispituje prije objavljivanja na spojivost s ve objavljenim HRN-om. Strunost- DZNM ne normizira svjetonanazor. HRN je zrcalna slika stvarnosti. Temelji se na tehnikoprirodoznanstvenim spoznajama (ne iscrpljujui se iskljuivo na njima). Usmjerenje na opu dobrobit- HRN ukljuuje ope drutvene ciljeve. Ne postoji bezvrijednosna normizacija. Korist svih je ispred koristi pojedinca. Usmjeravanje na stanje tehnike- Normizacija obuhvaa prostor u okvirima prirodno-znanstvenih spoznaja. Ona se brine za njihovu brzu pretvorbu u norme. HRN je zapis stanja tehnike. Usmjerenje na gospodarsku realnost- Pokretanju izrade HRN-a prethodi istraivanje njeovih gospodarskih uinaka. Normizira se samo kada je to bezuvjetno nuno. Normizacija nije sama sebi svrha. Svjetovnost- Normizacijski rad DZNM-a potpora je gospodarskom cilju slobodnog trgovanja sa svijetom bez zapreka. U tome su putokaz meunarodne norme, osobito europske.

6. CERTIFIKACIJA

Certifikacija ili potvrivanje je postupak kojim se potvruje sukladnost s propisanim zahtjevima, a u smislu Zakona o normizaciji on obuhvaa potvrivanje proizvoda, procesa i usluga, ocjenjivanje i potvrivanje sustava kakvoe dobavljaa te ocjenjivanje osposobljenosti osoba koje obavljaju radnje u svezi s ispitivanjem, potvrivanjem i ocjenjivanjem sustava kakvoe dobavljaa. Certificirati sustav upravljanja znai dokazati svojim kupcima i svim zainteresiranim stranama da je sustav tvrtke usklaen s meunarodno priznatim normama, odnosno s dobrom poslovnom praksom. U posljednje vrijeme, certifikacija moe znaiti jo veu konkurentsku prednost, koja demonstrira snagu tvrtke kao i njezino jasno opredjeljenje za trajno poboljanje.Certifikacija su postupci nepristrane tree strane kojima se dokazuje da postoji odgovarajue povjerenje, da je jednoznano pouzdano naznaeni proizvod u sukladnosti s odreenom normom ili drugim normativnim dokumentom. Rezultat tog postupka je certifikat koji se izdaje na osnovu ispitivanja. Rok do kojeg vrijedi certifikat oznaen je na certifikatu. Certifikacija nije samo priznanje koje daje neovisna certifikacijska kua ve mora dovesti do boljih poslovnih i financijskih rezultata trajnim poboljavanjem procesa koji postoje u organizaciji. Osnova za izdavanje certifikata o sukladnosti je provedni postupak certifikacije, da je rezultat ispitnog postupka pozitivan, te da je proizvod sukladan propisima odnosno meunarodnim ugovorima koji obvezuju RH. Proizvod u zakonom reguliranom podruju mora zadovoljiti sukladnost proizvoda s propisima, sukladnost proizvoda sa zahtjevima koji proizlaze iz meunarodnih ugovora koji obvezuju RH, ispravama i znacima predvienih tim meunarodnim ugovorima te mora udovoljiti temeljnim zahtjevima(Slika 5).Sukladnost proizvoda ili usluga sa zahtjevima odreuje certifikacijska ustanova ( Hrvatski zavod za norme i Dravni zavod za mjeriteljstvo) ili neka druga ovlatena pravna osoba koja zadovoljava propisane uvjete.Certifikacijsku ustanovu ovlauje Hrvaski zavod za norme i Dravni zavod za mjeriteljstvo ili neka druga ovlatena pravna osoba koja zadovoljava propisane uvjete.Slika 5: Primjer Certifikacije

Izvor: http://www.jatrgovac.com/tag/iso-140012004/ (03.03.2015)

7. ZAKLJUAK

U Hrvatskoj, o normizaciji brine Hrvatski Zavod za Normizaciju (HZN), a zadaa mu je izmeu ostaloga, uspostava nacionalnog sustava normi HRN, koje se velikim dijelom definiraju na temelju meunarodnog sustava normi koje propisuje ISO (International Organization for Standardization). Usvajanje Hrvatskih normi provodi se za sada usvajanjem meunarodnih normi u izvornom obliku, prevoenjem tih normi, a tek neznatnim dijelom razvijanjem vlastitih normi.[footnoteRef:11] [11: http://sh.wikipedia.org/wiki/Standard (4.3.2015)]

U industriji, normizacijom se postie: ujednaenost dimenzija i kvalitete tehnike robe, zamjenjivost dijelova, izbjegavanje opetovanog konstruiranja elemenata i poluproizvoda koji su jednom ve konstruktivno rijeeni (uteda intelektualnog angamana skupe radne snage), jednoznanost tehnikih detalja pri ugovaranju isporuka i kooperantskih aranmana i dr.ISO norme nam osiguravaju sigurnost, pouzdanost, kvalitetu proizvoda i usluga. Korist od primjene norme ISO a imaju poduzea, kupci, inovatori, trgovci i openito cijeli svijet. Dakle, zadaa ISO a je priprema, prihvaanje, i objavljivanje meunarodnih normi. ISO organizacija izdavanjem norma pomae razvoju gospodarstva i uklanjanju prepreka meunarodnoj trgovini. ISO organizacija je mrea nacionalnih normizacijskih tijela. Izdaje norme i ostale dokumente. Ima ak 3 razvojna odbora, a to su CASCO, COPOLCO i DEVCO.Norma je dragovoljna (iako se dragovoljnost ponekad krivo interpretira). Norme i propisi utjeu na vie od 80 posto svjetske trgovine. Standardi su propisani za razne proizvode i usluge. Ukoliko se eli poslovati na odreenom tritu mora se pridravati nacionalnih i meunarodnih normi. Od ukupnog broja svjetskih normi 75 posto su europske norme. Europske norme pomau uvoenju novih prozvoda te potiu konkurentnost i utede. Industrija je glavni predlagatelj europskih normi, pa se tako svatko moe ukljuiti u pojedine tehnike odbore Hrvatskog zavoda za norme i preko odbora osobno sudjelovati u postavljanju novih i mijenjanju postojeih normi pri meunarodnim ustanovama.

Primjena jedne europske norme daje proizvoaima mogunost pristupa u 27 drava odnosno pristup ka 500 milijuna korisnika. Prirodno je da stvari koje dobro funkcioniraju i ne stvaraju probleme uzimamo zdravo za gotovo. Ako su usklaene, rade i ispunjavaju naa oekivanja nije nam vano kako se je do toga dolo.Norme pomau otvaranju trita omoguavajui korisnicima da uspostave ponude razliitih dobavljaa, te je zbog toga manjim tvrtkama lake natjecati se sa veim i starijim poduzeima. Europske norme oznaavaju se ifrom 'EN' a 'HRN' su izvorne hrvatske norme. Europske norme priznate su u 32 europske zemlje.

8. LITERATURA

WEB:1. http://31.45.242.218/nacelan.html (26.02.2015) 2. http://bs.wikipedia.org/wiki/Me%C4%91unarodna_organizacija_za_standardizaciju#mediaviewer/File:ISO_members.png (25.02.2015)3. http://security.foi.hr/wiki/index.php/Izgradnja_ISMSa_i_certificiranje_po_normi_ISO_27001 (29.02.2015)4. http://sh.wikipedia.org/wiki/Standard (4.3.2015)5. http://www.consultor-ri.hr/iso-14000.html (27.02.2015)6. http://www.hzn.hr/default.aspx?id=34 (30.02.2015)7. http://www.jatrgovac.com/tag/iso-140012004/ (03.03.2015)8. http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/norme-za-sustave/ohsas-18001 (28.02.2015)9. http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/normizacija/1169-faze-izrade-hrvatskih-norma (25.02.2015)10. http://www.tax-fin-lex.hr/StaticContent/TFLGlasnik/TFLGlasnik-2008-09.htm (25.02.2015)11. http://www.tuv-nord.com/hr/certifikacija-sustava/iso-9001-454.htm (27.02.2015) ZAKON: 12. Zakon o normizaciji (N.N. 80/13, l.5)

14