Suvremena sredstva poslovne komunikacije

Pinjušić, Nikolina

Undergraduate thesis / Završni rad

2020

Degree Grantor / Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Economics in Osijek / Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku

Permanent link / Trajna poveznica: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:073698

Rights / Prava: In copyright

Download date / Datum preuzimanja: 2022-02-15

Repository / Repozitorij:

EFOS REPOSITORY - Repository of the Faculty of Economics in Osijek

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Preddiplomski sveučilišni studij (Menadžment)

Nikolina Pinjušić

SUVREMENA SREDSTVA POSLOVNE KOMUNIKACIJE

Završni rad

Osijek, rujan 2020.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku

Preddiplomski studij (Menadžment)

Nikolina Pinjušić

SUVREMENA SREDSTVA POSLOVNE KOMUNIKACIJE

Završni rad

Kolegij: Poslovno komuniciranje

JMBAG: 01111295865

e-mail: nikolina.pinjusic15@gmail.com

Mentor: izv.prof.dr.sc. Jerko Glavaš

Komentor: mag. oec. Bruno Mandić

Osijek, 2020

Josip Juraj Strossmayer University of Osijek

Faculty of Economics in Osijek

Undergraduate Study (Management)

Nikolina Pinjušić

MODERN MEANS OF BUSINESS COMMUNICATION

Final paper

Osijek, 2020

SAŽETAK:

Komunikacija je jedan od najosnovnijih elemenata poslovanja, bilo da je riječ o istraživačkom

timu koji prikuplja dokaze o tržišnim trendovima ili se radi o inspirativnom vođi koji vodi

kompaniju prema ispunjavanju zajedničkih ciljeva. Budući da je današnje poslovanje

prevladalo međunarodne granice kako bi plasirali svoje proizvode i usluge te sklopila

partnerstva sa drugim tvrtkama potrebno je uključiti sve oblike suvremene poslovne

komunikacije. Komunikacija se tijekom prošlosti mijenjala, počevši od komuniciranja putem

simbola i grafičkih crteža do moderne komunikacije putem Interneta i društvenih mreža.

Pojmovi putem Facebook-a i Twittera poništavaju verbalnu komunikaciju. Suvremeni način

komuniciranja sve više pomaže tvrtkama i firmama kako bi se promovirali u poslovnome

svijetu. Kako bi se postigli uspješni međunarodni odnosi, potrebno je biti fleksibilan oko

izučavanja različitih kultura. Postoje pojmovi kao što su etnocentrizam i ksenofobija koji

poništavaju upravo tu fleksibilnost. Međutim, kako globalizacija ima ogroman utjecaj, ona

upravo daje priliku da se ljudi međusobno bolje upoznaju, da uhvate priliku naučiti nešto novo

i korisno od ljudi različite kulture. Naravno, kako ne bi došlo do konflikata tijekom

komunikacijskog procesa, potrebno je izučiti neverbalnu komunikaciju kako se ne bi uputila

uvreda sugovorniku različite kulture.

Ključne riječi: verbalna komunikacija, neverbalna komunikacija, tehnologija, društvene

mreže, kultura

Modern means of business communication

ABSTRACT

Communication is one of the most basic elements of business, whether it is a research team that

collects evidence of market trends or it is an inspiring leader who leads the company towards

meeting common goals. Since today's business has crossed international borders in order to

market its products and services and enter into partnerships with other companies, it is

necessary to include all forms of modern business communication. Communication has

changed over the past, ranging from communication through symbols and graphic drawings to

modern communication through the Internet and social networks. Terms via Facebook and

Twitter nullify verbal communication. The modern way of communication is increasingly

helping companies and firms to promote themselves in the business world. In order to achieve

successful international relations, it is necessary to be flexible around studying different

cultures. There are concepts such as ethnocentrism and xenophobia that undo just that

flexibility. However, as globalization has a huge impact, it just gives an opportunity for people

to get to know each other better, to seize the opportunity to learn something new and useful

from people of different cultures. Of course, in order to avoid conflicts during the

communication process, it is necessary to study non-verbal communication so as not to insult

the interlocutor of different cultures.

Keywords: verbal communication, nonverbal communication, technology, social

networks, culture

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

2. KOMUNIKACIJA .............................................................................................................. 2

2.1. Povijest razvoja komunikacije ........................................................................................ 4

2.2. Sudionici u komunikaciji ................................................................................................ 5

3. STRUKTURA POSLOVNE KOMUNIKACIJE ............................................................... 7

3.1. Verbalna komunikacija ....................................................................................................... 8

3.2. Neverbalna komunikacija .................................................................................................... 8

3.2.1. Dodirivanje ....................................................................................................................... 9

3.2.2. Rukovanje ......................................................................................................................... 9

3.2.3. Osmijeh .......................................................................................................................... 10

3.2.4. Kontakt očima ................................................................................................................ 10

3.2.5. Pokreti glavom ............................................................................................................... 10

3.2.6. Položaj tijela ................................................................................................................... 10

3.2.7. Mikroekspresije lica ....................................................................................................... 11

4. MODELI KOMUNIKACIJSKOG PROCESA ................................................................ 12

4.1. Linearni komunikacijski proces .................................................................................... 12

4.2. Interaktivni komunikacijski proces ............................................................................... 13

4.3. Transakcijski komunikacijski proces ............................................................................ 13

5. INTERNET I ELEKTRONSKA KOMUNIKACIJA ....................................................... 14

5.1. Usluge Interneta ............................................................................................................ 15

6. SUVREMENA SREDSTVA KOMUNIKACIJE PUTEM DRUŠTVENIH MREŽA ..... 18

6.1. Facebook ....................................................................................................................... 19

6.2. Twitter ........................................................................................................................... 20

6.3. Blog ............................................................................................................................... 20

7. RAZVOJ INTERNETA U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................. 21

8. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 22

LITERATURA ......................................................................................................................... 23

Popis slika ................................................................................................................................ 24

1

1. UVOD

Komunikacija je proces kojim se razmjenjuju različite informacije, ideje, poruke, osjećaji, misli

ili stavovi. Komunikaciju dijelimo na verbalnu, neverbalnu i elektronsku. Verbalna

komunikacija služi kako bi se usmenim putem prenijele informacije sugovornicima.

Neverbalna komunikacija nadopunjuje verbalnu s različitim pokretima tijela, izrazima lica,

dodirima ili držanjem. Elektronska komunikacija doseže svoj vrhunac u 21. stoljeću, pogotovo

u poslovnom svijetu jer upravo zbog internetske povezanosti može se sklopiti partnerstvo dvije

osoba s dva kraja svijeta. Kako bi sam proces komunikacije bio uspješan, razgovor ne smije biti

prekidan, sugovornici se trebaju pridržavati zadane teme, potrebno je govoriti razumljivim i

jednostavnim jezikom, a ne se koristiti izrazima koje ne razumije većina ljudi. Kako bi osoba

usavršila svoje komunikacijske vještine, potrebno ih je iz dana u dan razvijati na različite

načine. Poglavlja su podijeljena počevši od povijesti komunikacije koji se proteže suvremenom

komunikacijom i poslovanjem preko društvenih mreža do razvoja Interneta u svijetu i

Hrvatskoj.

Cilj ovog završnog rada jest detaljnije prikazati koliko ustvari društvene mreže mogu pozitivno

ili negativno utjecati na poslovanje nekog poduzeća. Marketing ima najveću ulogu u

oglašavanju određenog proizvoda. Rad je najviše fokusiran na komunikaciju kao općenitu i na

društvene mreže poput Facebook-a, Twitter …

2

2. KOMUNIKACIJA

U suvremenom društvu komunikacija je postala dio svakodnevnog života. Ljudi svakodnevno

komuniciraju kako bi saznali novosti, razmijenili nove informacije, sporazumili se, radi zabave

ili kako bi došli do željenog cilja. Komunikacija dolazi od latinske riječi communicare, a znači

učiniti nešto općim, poznatim. Drugim riječima, komunikacijom nekome nešto priopćavamo

(Pletenac, 2013.). Temeljni proces komunikacije je stvaranje odnosa, odnosno stvaranje

raznovrsnih socijalnih interakcija. Kvaliteta odnosa direktno utječe i na kvalitetu komunikacije.

Kako ljudi međusobno komuniciraju putem poruka važno je odrediti što su poruke. Sve poruke

sastoje se od nizova simbola. Simboli su riječi, geste, slike, zvukovi ili pokreti, uporabljivi stoga

što se ljudi više ili manje slažu u pogledu objekata, zbivanja ili osjećaja na koje se ti simboli

odnose (Reardon, 1998., 15). Kako bi se odvijao proces komunikacije potrebne su minimalno

dvije osobe koje međusobno izmenjuju poruke. Komunikacijom se razmjenjuju mišljenja,

emocije, stavovi, poruke i različite informacije. U trenucima kad dođe do međunarodnih osoba,

potrebno je dobro izučiti kulture različitih zemalja kako bi se iskazalo poštovanje prema tuđoj

kulturi, tradiciji i samom narodu. Izučavanje je bitno jer neke riječi, geste, pokreti tijela ili izrazi

lica mogu imati potpuno drugačije značenje od države do države, npr. u europskim

zemljama(Hrvatska, Grčka, Španjolska) i arapskim zemljama je normalno tijekom razgovora

gledanje direktno u oči, dok je u državama poput Finske i Japana neugodno gledanje u oči. U

većini zemalja se ljudi često poljube kada se sretnu ili rastaju, no u mnogim azijskim zemljama,

odnosno kulturama je to preintiman čin. Kimanje glavom kao potvrđivanje se koristi u našoj

državi, dok Bugari istim činom negiraju(govore „ne“). Komunikacija je vještina koju treba

svakodnevno razvijati. Često razna nerazumijevanja tijekom komunikacije mogu uzrokovati

razne konflikte i negativne emocije. Kako bi se konflikti spriječili ili ublažili potrebno je

razvijati komunikacijske vještine kako bi došlo do pravilnog izražavanja, neskrivenih emocija,

prenođenje točnih i provjerenih informacija. Čitanjem, gledanjem filmova i samim

komuniciranjem među grupom ljudi razvijaju se takve vještine te osoba nadopunjava svoj

rječnik. Kako bi proces komunikacije bio uspješan potrebno je pažljivo slušati sugovornika,

pratiti neverbalne poruke, upravljati stresom i kontrola emocija. Kako bi se sugovornik pažljivo

slušao trebalo bi se koncentrirati na njega, na njegovu svaku izgovorenu riječ kako bi se dobro

razumjelo što želi reći, davanje potvrdom odgovora te neverbalnom komunikacijom mu ukazati

na to da ste u toku razgovora. Isto tako potrebno je izbjegavati upadanje u riječ s nekim osobnim

temama i pričama. Kako su svi ljudi različiti dolazi i do različitih mišljenja što dovodi do

konflikta, međutim, takve stvari se trebaju prihvatit jer ne misle svi isto i svačije mišljenje se

3

treba uvažiti i poštivati. Neverbalnom komunikacijom se upotpunjuje verbalna komunikacija.

Različitim gestama, izrazima lica, gestikulacijom, ton glasa, kontakt očima ili položaj tijela

povećava se uspješna komunikacija. U prvih nekoliko sekundi stvara se dojam o osobi, te se

potrebno pokazati u najboljem svijetlu i pokazati da je osoba vrijedna pažnje za daljnji

razgovor. Potrebno je izbjegavati stresne situacije kada osoba vodi razgovore iz razloga što

zbog takve situacije može poslati zbunjujuće neverbalne signale, krivo protumačiti druge ljude

ili nešto krivo izgovoriti. Što se tiče emocija, potrebno je biti neutralan kako ne bi djelovali na

osobu u negativnom smislu. Kada je osoba u stanju kontroliranja svojih emocija, dolazi do

iskrenog razumijevanja drugih, samog sebe i poruka koje bivaju poslane. Ključni i važni

elementi procesa komunikacije su primatelj i pošiljatelj poruke, kanal komunikacije i poruka.

Primatelj poruke je svaka osoba kojoj se poruka šalje, dok je pošiljatelj osoba koja želi prenijeti

misao, ideju ili poruku drugima, te izražava emocije i misli. Kanal je sredstvo kojim se poruka

prenosi(npr. telefonski pozivi, osobni tzv.face-to-face susreti).

Postoji osim „obične“ komunikacije i poslovna komunikacija koja može biti unutar i izvan

organizacije. Svrha komunikacije unutar organizacije je realizacija plana. Postoji vertikalna

komunikacija prema dolje, prema gore i horizontalna i lateralna komunikacija. Vertikalna

komunikacija se odvija od ljudi na višim razinama organizacija k onimana nižoj u

organizacijskog hijerarhiji. Vertikalna komunikacija prema gore obuhvaća povratne poruke ili

informacije za mišljenja, pritužbe itd.), dok horizontalna i literalna komunikacija obuhvaća

razmjenu informacija između djelatnika te svu dokumentaciju koja svjedoči o radnim

operacijama i procesima. Komunikacija u složenom poslovnom okruženju zahtjeva razmjenu

znanja, vremena, informacija i ograničenosti resursa. Izgrađivanje poslovnih odnosa sa

suradnicima je jedan od najbitnijih segmenata. Također je bitan odnos izgrađen na povjerenju

i lojalnosti kupaca.

Jednako je bitna i komunikacija izvan organizacije koja pojednostavila i ubrzala pojavljivanjem

Interneta. Najbolji primjer razmjene informacija je elektronska pošta koju sve više poduzeća

koristi u poslovanju. (Lamza – Maronić, i dr., 2008.).

Komunikacija i rad u timu najznačajniji su elementi dobrog i kvalitetnog poslovanja u

poduzećima i drugim organizacijama. Za uspješan rad u timu neophodno je ovladati

komunikacijskim vještinama, osobito dijalogom i diskusijom. Što je komunikacija unutar tima

kvalitetnija, razvijaju se i kvalitetniji odnosi. Cilj je svakoga tima da svojim znanjem,

vještinama i sposobnostima pridonese bržem rješavanju problema (Pletenac, 2013.).

4

Bez komunikacije ne mogu postojati organizacije. Svaki ljudski čin predstavlja na određeni

način komunikaciju, stoga i „nekomuniciranje“ predstavlja oblik komuniciranja. Učinkovita

komunikacija je osnova za razvoj interne organizacije, ali i ključan faktor za postojanje u

neizvjesnoj okolini, stoga je komunikacija važan čimbenik kako u ponašanju menadžera, tako

i u funkcioniranju cijeloga organizacijskog sustava. U organizacijama se poslovna

komunikacija realizira unutar i izvan nje same. Komunikacijski događaj unutar organizacije

može imati dva tijeka: formalni i neformalni. Kako bi organizacijska komunikacija bila

uspješna, potrebno je poznavanje jezika, provođenje interakcijskih vježba te posjedovanje

kulturnog znanja svih sudionika komunikacije i zaposlenika organizacije (Jurković, 2012.).

2.1. Povijest razvoja komunikacije

Početci komunikacije sežu duboko u prošlost čovječanstva i počinju u trenutku kada je homo

sapiens započeo komunikaciju putem jezika. Kasnije su se razvili i drugi načini komunikacije

poput grafičkih simbola, crteža u pećinama do glinenih ploćica i hijeroglifa. Nakon nekog

vremena je komunikacija napredovala pa su se tako informacije prenosile putem pisama, malih

ekrana..

Slika 1: Povijest komunikacije

Izvor:https://www.google.com/search?q=povijest+razvoja+komunikacije&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved

=2ahUKEwj_wO6V1pjrAhWOuIsKHYLLDScQ_AUoAXoECA0QAw&biw=1366&bih=627#imgrc=V3US27Y31

gAkmM

Pismo je bilo veliko otkriće čovječanstva budući da se moglo komunicirati „na daljinu“ te

dijeliti informacije između grada i grada, države i grada..

Značajniji izumi za razvoj civilizacije dogodili su se do 20.stoljeća – papir (Kina, 105.godina),

električni brzojav( 1832.godine),također prvi električni brzojav je povezao Birmingham i

5

London (1838.godine), telefon(1875.godine), bezični telefon(1965.godine). Najveće inovacije

dogodile su se u 20.stoljeću izumom radija (1901.godine) i televizije(1925.godine). Najprije je

postojao televizor kao „kutija“ u crno bijeloj-boji, a zatim se u moderno vrijeme počela

mijenjati struktura programa(slike u različitim bojama) i sve tanja vrsta „kutije“. U Hrvatskoj

probni program i prvi živi prijenos započinju iste godine, 1956. Kraj 1970-ih godina dogodio

se veliki preokret televizije, uvodi se sustav prikupljanja vijesti i tako većina snimatelja prelazi

na elektroniku (Wikipedija, 2020.).

Za razvoj i širenje novina i novinarstva kao jednog od oblika „komunikacije s ljudima“ je

zaslužan izum tiska. Ljudi su u povijesti imali novine kao jedini izvor informacija, koje su

izlazile jednom tjedno ili jednom mjesečno. U današnje vrijeme novine kao papir nemaju neku

veliki ulogu za društvo. Nastankom Interneta koji je dostižan za sve uzraste, novine su otišle u

„drugi plan“.

2.2. Sudionici u komunikaciji

Sudionici u razgovoru,odnosno komunikaciji mogu biti pošiljatelji i primatelji poruke ili

informacije. Uloga pošiljatelja je da svoje ideje, stavove, podatke, vijesti, informacije šalje

primatelju poruke. Primatelj poruke je osoba koja aktivno prima i sluša poruku uz

razumijevanje iste poruke te zatim u obliku svojih misli uzvrati odgovorom. Nije jednostavan

zadatak uspješno prenijeti informaciju na primatelja, budući da pošiljatelj treba znati što se

porukom porukom postići. Povratna informacija je najvažnija u komunikaciji jer njom primatelj

poruke daje do znanja da je poruku shvatio na isti način na koju je pošiljatelj poslao. Primatelj

često nesvjesno poruku prilagođava svojim potrebama te ju shvati na potpuno drugačiji način.

Poruka bi trebala biti razumljiva, jasna i kratka kako bi sugovornik koji prihvaća mogao što

točnije razumjeti i odgovoriti na nju. Na interpretaciju poruke najviše utječu pozornost, slušanje

i pamćenje od strane primatelja. Hoće li povratna informacija biti pozitivna ili negativna ovisi

o pošiljatelju poruke. Ako je povratna informacija negativna tada poruka nije uspješno

prenesena na primatelja poruke, on nije odgovorio ili ima primjedbu na poruku. Svrha

prijenosnika je da poruku točno prenese od jednog sugovornika do drugog kako bi na kraju

postojala povratna veza (feedback).

Neverbalni znakovi komunikacije jednako su važni za uspješnu komunikaciju, poput reakcije

ili ponašanja. Prenošenje jasnih misli u značenju poruke važan je dio komunikacijskog procesa

koji utječe na ostatak razgovora. Primatelj poruke može odgovoriti negativnom povratnom

informacijom pod utjecajem tzv.unutarnjih čimbenika (smetnje u komunikacijskom kanalu) i

6

tako može doći do nesporazuma. Postoji nekoliko pravila kako bi komunikacija bila što

uspješnija. Postoji izreka : „Izgovorena riječ otvara ili zatvara vrata“. Rečenica upravo napisana

se može primjetiti i na razgovorima za posao, osim prvog dojma, bitne su i riječi koje osoba

koja dolazi na razgovor izgovori. Izgovorena riječ ima dva bitna trenutka: način na koji će ju

osoba izgovoriti i trenutak. Zanimljivim glasom i riječima se izaziva interes kod slušatelja.

Prevelikim količinama riječi, slušatelj poruke se može osjećati napadnutim i tako razgovor

postaje naporan i dosadan.

7

3. STRUKTURA POSLOVNE KOMUNIKACIJE

Komunikacija može biti pismena, usmena, kontaktna ili elektronska. Pismena komunikacija

veže se uz časopise, knjige, pisma ili bilo koje drugo sredstvo koje se prenosi putem simbola ili

pisane riječi. Ona je konkretna i povjerljiva, može se čuvati te je dobro smišljena i logična.

Pismeno komuniciranje oduzima više vremena i povratna informacija se ne može dobiti odmah

„na licu mjesta“.

Usmena komunikacija je razgovor između dvije ili više osoba i ona se iskazuje riječima. Postoji

formalna i neformalna komunikacija. Formalna komunikacija se povezuje s razgovorima unutar

poduzeća i ona je unaprijed isplanirana. Formalni razgovori se vode prema određenim pravilima

i može biti vertikalna i horizonatalna. Neformalna komunikacija je „običan razgovor“ između

osoba koje pripadaju različitim razinama u poduzeću.

Kontaktna komunikacija se odnosi na odijevanje, osjećaje, komunikaciju pogledom, šutnjom i

aktivnim slušanjem. Pogled kao sredstvo komunikacije je vrlo moćan neverbalni znak, npr.

otvorene oči pokazatelj su sviđanja. Također, tijelo kao sredstvo komunikacije upotpunjuje

usmeno izražavanje pomoću neverbalnih znakova(glas, ton, miris, položaj, izrazi lica..).

Odijevanje je važan izvor informacija jer se tako ostavlja dojam sa osobu s kojom se komunicira

i stvara se osobno mišljenje koje se gradi u prvih nekoliko sekundi. Odjećom se šalju signali o

uspjehu u životu, stavu prema okružju, financijskom statusu, većinom su te predrasude u vezi

izgleda i odijevanja točne, no ne bi se trebalo sve gledali na temelju fizičkog izgleda. Šutnja

kao oblik kontaktne komunikacije se najčešće promatra u negativnom kontekstu i ona je

poželjna u određenim situacijama (crkva, muzej..), no u većini slučajeva šutnja je nepristojna

stvar i njom se iskazuje nezadovoljstvo.

Aktivno slušanje podrazumijeva oblikom komunikacije tijelom gdje je sugovornik usredotočen

na ostale prisutne sugovornike i pokušava shvatiti sugovornikove misli, riječi i stavove.

Elektronska komunikacija je u današnje vrijeme prisutna u velikoj mjeri i ona predstavlja

suvremeni oblik komunikacije. Najčešći način komunikacije u poslovnom svijetu je putem E-

mail-a ili G-mail-a. Osim u poslovnom svijetu prisutna je i od strane mladih, kako je Internet

napredovao tako su se i načini komuniciranja formirali. Trenutno komunikacija se više vodi

putem društvenih mreža (Facebook, Twitter, Whatsapp i slično). Elektronska komunikacija se

može podijeliti na www, e-poštu, komunikaciju putem e-pošte, web zabilješke, video i

8

telekonferenciju te tekstualne poruke. U poslovnome svijetu je neophodna jer se može

jednostavno koristiti, prisutni su niski troškovi i moguća je trenutna razmjena s fizički

udaljenim osobama, te su shvatiti kako je to neizostavan dio poslovnog komuniciranja kako

unutar organizacije i menadžmenta tako i s okolinom organizacije.

3.1. Verbalna komunikacija

Verbalna komunikacija je vrsta usmene komunikacije u kojoj se poruka prenosi izgovorenim

riječima. Pošiljatelj daje riječ svojim mislima, idejama, osjećajima i razmišljanjima te ih

izražava u obliku rasprave, prezentacije, govora i razgovora. Uspješnost i učinkovitost verbalne

komunikacije ovisi o više čimbenika: ton i jasnoća govornika (pošiljatelja poruke), glasnoći,

govoru tijela, brzini i kvaliteti izgovorenih riječi. Povratna informacija je trenutna, odnosno

pošiljatelj i primatelj u tom trenutku prenose informacije. Komunikacija nije uvijek uspješna,

sklonija je pogrješkama jer ponekad samo riječi nisu dovoljne za izražavanje osjećaja osobe.

Uspješnost verbalne komunikacije ne ovisi samo o pošiljateljevoj sposobnosti govora već i o

sposobnosti slušanja(primateljeva). Ona je primjenjiva u formalnoj i neformalnoj situaciji. U

poslovnom okruženju informacije, poruke ili vijesti razmjenjuju se usmeno između

sugovornika najčešće razgovorom, raspravom, javnim govorom ili podnošenjem izvještaja.

(Lamza – Maronić, i dr., 2008.).

Slika 2: Verbalna vs. neverbalna komunikacija

Izvor: https://i.ytimg.com/vi/akfatVK5h3Y/maxresdefault.jpg

3.2. Neverbalna komunikacija

Neverbalna komunikacija nadopunjuje verbalnu komunikaciju bez usmeno izgovorenih riječi.

Prenosi emocije, raspoloženje ili osjećaje. Pomoću različitih gestikulacija, dodira, pokreta

9

tijela, izraza lica, položaja, držanja, stila odijevanja pospješuje verbalnu komunikaciju. Postoji

nekoliko sastavnica koje utječu na ukupnu komunikaciju, a to su odijevanje, osjećaji,

komunikacija pogledom, aktivno slušanje i šutnja. U prvih nekoliko sekundi gradi se prvi dojam

o osobi, te ako je osoba lijepo i pristojno odjevena, odmah će ostaviti bolji dojam. Iako, kako

poslovica kaže „Odijelo ne čini čovjeka“, ipak ljudi i dalje stvaraju predrasude. Osoba koja je

obučena u nemarkiranoj odjeći bez nekakvog pretjerano stila ostavlja dojam osobe nižeg

ekonomskog statusa.

3.2.1. Dodirivanje

U većini kultura dodirivanje se smatra nepristojno. Što se tiče europske kulture, za nju je

prihvatljivo javno dodirivanje žene i muškarca koji su par. Međutim, ono što je neprihvatljivo

i stvara osjećaj nelagode je javno viđanje dva muškarca ili dvije žene koji se dodiruju. Za razliku

od Europe, u Arapskim zemljama je to obrnuto. Uobičajeno je vidjeti dva muškarca koji prolaze

ulicom držeći se za ruke. Dok se u nekim arapskim zemljama žena i muškarac uopće ne smiju

dodirivati u javnosti. Dodirivanje glave i ramena u Azijskoj kuturi smatra se vrlo lošom gestom

iz razloga što se glava smatra kao svetinja. Japanci imaju minimalne dodire u javnosti, iako se

po njihovoj tradiciji muškarac i žena kupaju zajedno, bez ikakvog seksualnog značenja. Eskimi

preferiraju trljanje nosom od nos iz razloga što su im pod utjecajem velike hladnoće prekrivena

usta. U SAD-u tijekom razgovora je dopušteno osobama na višoj hijerarhijskoj poziciji

dodirnuti osobu na nižim pozicijama, međutim, to nije moguće obrnuto. Brazilci se tijekom

pozdravljanja poljube u oba obraza te je kod njih dodir dopušten. Kod Meksikanaca je

uobičajeno da se tijekom pozdrava i zagrle, dok će se žene na Kostarici poljubiti samo u jedan

obraz, a ruku staviti na rame druge osobe.

3.2.2. Rukovanje

Rukovanje je prihvatljivo u većini zemalja, ali se isto tako od zemlje do zemlje razlikuje. U

zapadnoj kulturi se preferira čvrsti stisak ruke u znak poštovanja i jakog karaktera, dok se od

muškarca u Arapskim zemljama očekuje ipak nježan i mekan stisak. U Latinskoj Americi

muškarci se pozdravljaju čvrstim stiskom popraćenim zagrljajem. U Indiji žena nikada ne smije

krenuti prva s rukovanjem te odbijaju rukovanje s nepoznatim muškarcima, a s nepoznatim

ženama će se rukovati. Amerikanci se prilikom pozdravljanja rukuju, dok se u Kini ljudi

klanjaju. U Kini se uz sam naklon služe rukovanjem pri upoznavanju sa zapadnjacima, no svaki

drugi kontakt je neprimjeren. U Egiptu se muškarci skloniji dodirima te njihovo rukovanje često

bude popraćeno nježnim dodirom lakta prstima lijeve ruke.

10

3.2.3. Osmijeh

Osmijeh se smatra kao najmoćnije sredstvo neverbalne komunikacije. Postoji razlika između

iskrenog i lažnog osmijeha. Obilježja iskrenog osjećaja su nabori oko usta, očiju koji mijenjaju

cjelokupni izraz lica, dok lažni osmijeh uključuje samo usta. Osobe bi se trebale češće smijati

jer mozak ne prepoznaje lažni ili iskreni osmijeh, a to djeluje čudesno na zdravlje. Što se osoba

češće smije, to će ju ostatak ljudi smatrati toplom, vedrijom i pristupačnijom osobom. U SAD-

u osmijeh je znak vesele, ljubazne i iskrene osobe koja je prijateljski raspoložena. Ipak, u Aziji

osmijeh ima suprotno značenje jer smatraju da osoba koja se puno smješka nije prava osoba, te

da nešto skriva. U različitim azijskim zemljama ljudi se smiješe u situacijima kada im je

neugodno, kada su tužni, sretni, ljuti, zbunjeni ili kada se ispričavaju.

3.2.4. Kontakt očima

U europskoj kulturi kontakt očima označava nešto pozitivno, u smislu da se time iskazuje

pozornost, povjerenje i sigurnost tijekom razgovora. Dok se u Aziji, Bliskom Istoku, Latinskim

državama i Američki Indijanci kontakt očima ne smatraju dobrom gestom. Isto tako u

poslovnom svijetu, u zapadnim kulturama (SAD i Europa) tijekom poslovnih sastanaka

uobičajeno je gledati druge osobe u oči, a izbjegavanje pogleda tumači se kao iskazivanje

nepovjerenja i nedostatak insteresa. Dok se u istočnim kulturama tijekom poslovnih sastanaka

izbjegava kontakt očima tijekom komunikacije jer se tako iskazuje poštovanje. U Indiji se

izbjegava kontakt očima između ljudi višeg i nižeg ekonomskog statusa. U Egiptu se izbjegava

kontakt očima između žene i muškarca. Dakle, kulture u kojima se preferira kontakt očima

tijekom komunikacije su Srednji Istok, Francuska, Njemačka, dominantne američke kulture i

gluhonijemi. Kulture u kojima se izbjegava kontakt očima tijekom komunikacije su Koreja,

Japan, Afrika, Američki domoroci i Istočna Indija (Šalamun, 2017.).

3.2.5. Pokreti glavom

U mnogim zemljama je normalno da ljudi kimaju glavom u obliku potvrdnog odgovara „da“, a

odmahuju glavom u obliku negacijskog odgovora „ne“. Međutim, u zemljama kao što su Indija,

Grčka i Bugarska radi se obratno.

3.2.6. Položaj tijela

Položaj tijela povezuje se s naklonom. Naklon je različit kod Japanaca, Tajlanđana i Indijanaca.

Naklon podrazumijeva i pokazuje društveni status i rangiranje. U Japanu duboki naklon tumači

se kao znak poštovanja i osoba niže hijerarhijske razine prva započinje naklon. Naklon osobe

na nižoj hijerarhijskoj razini mora biti dublji do osobe na višoj razini koja će odlučiti o tome

11

kada naklon završava Tajlanđani prilikom naklona spoje obje ruke, a što su spojene ruke bliže

glavi, to je odraz većeg poštovanja. U Indiji se ruke spoje, ali vrhovi prstiju na ruci prilikom

naklona dodiruju bradu. Isto tako sjedenje se može protumačiti različito u raznim državama. U

SAD-u je dozvoljeno ležerno i opušteno sjedenje, dok će se takvo ponašanje protumačiti loše u

Njemačkoj i Švedskoj. U zemljama Saudijske Arabije, Egipta, Singapura i Tajlanda nije

dozvoljen muški stil sjedenja s prekriženim nogama jer se pri tome vide cipele, a za njih je to

uvreda. (Šalamun, 2017.).

3.2.7. Mikroekspresije lica

Lice pokazuje stavove, osjećaje i emocije. Stupanj izraženosti mikroekspresija razlikuje se

među kulturama. U Americi osobe pokazuju više osječaje nego Azijati. Mikroekspresije su iste

u cijelom svijetu, jedino ih u ponekim zemljama ne pokazuju u javnosti. Poruke koje dolaze iz

lica su uglavnom svuda jednako prihvaćene. U nekim zemljama u slučajevima kada su

mikroekspresije previše izražene, ljudi smatraju da je to znak slabosti (Una Vita, 2017.).

12

4. MODELI KOMUNIKACIJSKOG PROCESA

Komunikacijski proces se može definirati kao razmjena informacija ili poruka između jedne ili

više osoba. Kako bi komunikacija bila učinkovita i uspješna pošiljatelj i primatelj poruke bi

trebali biti u mogućnosti razmjenjivati informacije i pri tome međusobno razumjeti.

Komunikacija neće uspjeti ako je protok informacija blokiran ili se sugovornici ne mogu

razumjeti. Sve počinje s pošiljateljem, koji se zove i komunikator ili izvor poruke. Pošiljatelj

posjeduje određene informacije (naredba, ideja, poruka ili zahtjev) te ih želi podijeliti s ostalim

sugovornicima. Primatelj poruke je osoba koja aktivno prima i sluša poruku uz razumijevanje

iste poruke i zatim u obliku svojih misli uzvati povratnom informacijom. Poruka bi trebala biti

razumljiva, jasna i kratka kako bi sugovornik koji prihvaća mogao što točnije razumjeti i

odgovoriti na nju. Na interpretaciju poruke najviše utječu pozornost, slušanje i pamćenje od

strane primatelja. Komunikacijski proces se i sastoji od pošiljatelja kao najbitnijeg subjekta

komunikacije, zatim primatelj koji prima poruku te poruka koju pošiljatelj želi prenijeti

ostalima. Također, komunikacijski proces nije uvijek jednostavan, postoje drugi elementi koji

mogu utjecati na način prijenosa ili tumačenja: kontekts i buka. Kontekst može imati društveni,

fizički ili kulturni aspekt. Buka je vrsta smetnji koja utječe na poruku koja se šalje i prima.

Komunikacijski proces se definira kao model koji je koncipiran sudionicima u samom procesu

i započinje prvo s kodiranjem poruke koja se šalje kanalom, zatim slijedi dekodiranje i na kraju

se cijeli proces završava povratnom informacijom (Puljiz, 2019.).

Kodiranje je faza u procesu komunikacije gdje se poruke stavljaju u format koji je spremat za

slanje primatelju. Uspjeh poruke će ovisiti o sposobnosti prenošenja. Dekodiranje je proces

prevođenja podataka iz kodiranja u tzv.originalni oblik.

4.1. Linearni komunikacijski proces

Linearni proces komunikacije sastoji se od 5 komponenti: izvor informacija, sadržaj podataka,

metoda razmjene informacija, informacije o primatelju i konačni rezultat komunikacije.

Karakterizira jednosmjernu komunikaciju, postoji izravan utjecaj na primatelj. Često su

kritizirani jer su usmjereni samo u jednom smjeru i ne uzimaju u obzir krajnji cilj tog procesa.

Model govori da u bilo kojem trenutku tijekom razgovora između ljudi samo jedna strana

izgovara informacije dok druga strana „upija“ informacije.

Pošiljatelj je izvor informacije i kodira njihovo značenje u drugi oblik komunikacije.

13

4.2. Interaktivni komunikacijski proces

Model prikazuje razgovor, odnosno komunikaciju gdje slušatelj daje povratnu informaciju

(„feedback“) pošiljatelju poruke. Proces kreće od pošiljatelja koji kroz kodiranje te zanima

dekodiranje šalje poruku primatelju. Pretpostavlja se da sudionici razgovora stvaraju poruku na

temelju vlastitog iskustva. Nedostatak modela je što ne naglavaša dinamiku međuljudske

komunikacije.

4.3. Transakcijski komunikacijski proces

Poznat je i kao cirkularni model, složenija je vrsta komunikacije. Višeslojan sustav povratnih

informacija u kojem su recipročno povezani komunikator i primatelj poruke. Naizmjence

mijenjaju svoje uloge i obje strane šalju povratne informacije. Uspjeh komunikacije ovisi o

iskustvu pošiljatelja i primatelja poruke. Vrijednost, zakoni, nacionalna pripadnost su neki od

čimbenika koji mogu poboljšati ili obeshrabriti komunikaciju. Transakcijski komunikacijski

proces češće je povezan sa šumom i barijerama, odnosno smetnjama, budući da je složeniji od

prethodna dva modela. Izvori šuma se mogu podijeliti na fizičke, fiziološke i psihološke.

14

5. INTERNET I ELEKTRONSKA KOMUNIKACIJA

Elektronska komunikacija ili e-komunikacija je suvremeni oblik komunikacije u poslovnom

svijetu i na svim razinama menadžmenta. Razvoj tehnologije dolazi do mogućnosti

jednostavnog svladavanja prostora i vremena. E-komunikacija uvelike je pomogla u

organizacijama jer se jednostavno koristi, režijski troškovi su minimalni i dostupnost

komunikacije s fizički udaljenim osoba. Suvremeni načini komuniciranja poslovne organizacije

zamjenjuju tradiocionalne načine komunikacije telefonom, poštom ili telefaksom. Računala u

poslovnom svijetu bi trebala biti mrežno povezana (Internetom) kako bi se omogućila razmjena

podataka i korištenje softvera i hardvera. Organizacija mora imati razvijen informacijski sustav

kako bi e-komunikacija bila provediva i uspješna. No za e-komunikaciju nisu samo dovoljni

informacijski sustavi nego i ljudski kapital i znanje koji su zaslužni za pokretanje tehnologije.

Tehnologija u svakodnevnom poslovanju olakšava zaposlenicima pri obavljanju zadataka ili

razmjeni informacija, štedi vrijeme te jednostavno i brzo uspostavlja vezu s ostalim fizički

udaljenim osobama. Računalo uvelike pomaže zaposlenicima jer na brz i precizan način obavlja

programirane zadatke. Prednost računala je što „ne osjeća“ umor ili stres već nesmetano obavlja

posao u svakom trenutku.

Internet je svjetska, globalna i javno dostupna mreža koja povezuje računala diljem svijeta u

jednu računalnu mrežu. Najprije se zvao ARPANet i služio je u vojne svrhe, te je spajao četiri

sveučilišne institucije. Godine 1998.se prvi puta spominje naziv Internet. Milijunima korisnika

omogućuje svakodnevno razmjenjivanje poruka, informacija, slika, te usluga. Broj korisnika

Interneta, također i društvenih mreža u svijetu ubrzano iz dana u dan raste. U današnje vrijeme

gotovo svako kućanstvo na osobnom računalu koristi Internet mrežu, najčešće u svrhe

komunikacije i zabave. Ne postoji „tijelo“ koje nadzire stvari koje se objavljuju. Sve stvari na

Internetu su svakome dostupne i jednostavno ih je pronaći. U komunikaciji između Interneta i

računala razlikuje se klijent i pružatelj Internetskih usluga. Klijent komunicira s pružateljem

Internetskih usluga tako da traži i šalje podatke s Interneta. Pružatelj upravlja i prima podatke,

te ih zatim šalje što većem broju klijenata. Osnovna svrha komunikacije je razmjena podataka

ili informacija. Podaci koji se razmjenjuju između različitih računala putuju brzinom svjetlosti.

Internet tako ima velike mogućnosti poput pronalaska novih informacija, raspravljanje između

ljudi, raznih kupovanja, gledanja filmova, serija, slušanja glazbe, učenja, komuniciranje poput

Skype-a, oglašavanja i promocije određenih proizvoda ili usluga i ostalo.

15

Osim Interneta, postoji i pojam Intranet koji se definira kao interna mreža na računalu

ograničena samo na jednu organizaciju. Intranet koristi istu vrstu tehnologije uz visok stupanj

sigurnosti na računalu. Kako bi postojala unutar ogranizacije na mrežu je potrebno postaviti

Privatni Web poslužitelj dok ostali poslužitelji (baze podataka, novosti..) pružaju dodatne

mogućnosti. (Lamza Maronić i dr.,2008.). Kod uvođenja Intranet mreže potrebno je ostaviti

mogućnost jednostavne povratne informacije kako bi zaposlenici i korisnici unutar poslovne

organizacije mogli na lagan i razumljiv način kreirati odgovor. Mreža uz pomoć Interneta

povezuje organizaciju s vanjskim okruženjem. Intranet je zaštićen vatrozidom koji omogućuje

sigurnost od zlouporabe ili neovlaštenog korištenja. Informacije koje su objavljene moraju se

kontrolirati kako bi se prikazali istiniti i precizni podatci. Koriste ga zaposlenici kako bi

komunicirali i sigurno razmjenjivali informacije unutar organizacije. Intranet povezuje

zaposlenike, različite aplikacije, poslovne procese i računalne platforme. Potiče timski rad i

obrazovanje kod zaposlenika, informiranje i korištenje ICT-a. Intranet omogućuje smanjeno

korištenje papirne komunikacije, uštedu vremena i financijskih sredstava te stvaranje poslovnih

ideja.

Ekstranet je razvijena računalna mreža po uzoru na Internet. Nekoliko privatnih mreža

povezano u jedinstvenu cjelinu unutar organizacije. Dostupan je osim za zaposlenike također i

dobavljačima, poslovnim partnerima, klijentima i suradnicima. Primjer uspješne primjene

ekstraneta je upravo Internet bankarstvo koje se danas u velikoj mjeri koristi za plaćanje računa,

prebacivanje novaca s jednog računa na drugi. Internet, Ekstranet i Intranet omogućuju lakšu

komunikaciju unutar organizacije i između svih razina menadžmenta.(Lamza Maronić i

dr.,2008.).Uvođenjem svih vrsta mreža u suvremenu vrstu poslovanja, poslovi se brže, lakše i

točnije odrađuju, no postoji i jedan veliki nedostatak toga. Sve što više tehnologija napreduje,

sve više se odrađuju stvari umjesto čovjeka i tu dolazi do velikog broja gubitka radnih mjesta,

odnosno dolazi do otkaza. U budućnosti će se nažalost ovaj scenarij sve češće događati, jer

tehnologija iz dana u dan napreduje.

5.1. Usluge Interneta

Uz napredak tehnologije i razvoja Interneta, tako su se i razvile određene usluge (servisi) koji

su ubrzali e-komunikaciju. Značajniji servisi su: WWW, tekstuaelne poruke, komunikacija

putem e-pošte, elektronička pošta, komuniciranje putem videokonferencija i neformalna

elektronska komunikacija putem Web zabilješke.(Lamza Maronić i dr.,2008.). WWW je u

današnje vrijeme najpopularniji sustav na Internetu. Većina ljudi ne vidi razliku između Web-

a i Interneta, no Web je samo usluga koju Internet pruža. Web je najjednostavniji za uporabu te

16

je daleko najpoznatiji po broju korisnika, omogućuje jednostavno i brzo traženje informacija.

Za pretraživanje je potrebno imati Web pretraživač koji komunicira pomoću HTTP protokola.

Pretraživači poput Web stranica omogućuju korisnicima pregled vijesti, slika, videa.. Neki od

popularnijih Web preglednika su Mozilla, Opera, Internet Explorer ..

Slika 3: Popularnost Web pretraživača tijekom godina

Izvor:https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/86/Usage_share_of_web_browsers_%28Source

_StatCounter%29.svg/800px-Usage_share_of_web_browsers_%28Source_StatCounter%29.svg.png

Najkorištenija usluga pored Web-a je elektronička pošta. Prenosi se brzo, jeftino i jednostavno

u vrlo kratkom roku, neovisno o daljini između pošiljatelja i primatelja poruke. Svaka

korisnikova adresa na svijetu je jedinstvena i nemoguće je pronaći dvije osobe s istom adresom.

E-pošta omogućuje slanje tekstova, slika, zvukova.. Elektronička pošta se najviše koristi u

poslovnom svijetu. U velikoj mjeri je zamijenila osobne sastanke, telefonske razgovore i ostali

oblik komunikacije. Osim u poslovnom svijetu, e-pošta ima velik odaziv na fakultetu gdje

postoji takav vid komunikacije između profesora i studenta. Neke prednosti su što se s adresom

elektroničke pošte korisnik može ulogirati s bilo kojeg računala. No kako postoje i neki

nedostaci e-pošte poput izgubljene poruke što je bitno za neka poduzeća koja imaju određene

17

rokove. Postoji mogućnost prijevare ili krađe identitetom, no najveći nedostatak je taj što se

danas sve više koristi takav način razgovora i nedostaju neverbalni znakovi poput izraza lica ili

boje glasa.

Komunikacija temeljem videokonferencija je oblik elektroničke komunikacije koji predstavlja

Internetsko telefoniranje. Takva vrsta komunikacije predstavlja razmjenu informacija gdje se

sudionici međusobno vide putem Web kamere. Veza putem Web kamere započinje pozivanjem

internetske adrese fizički udaljene osobe s kojom se želi započeti komunikacija. Može se reći

da je komunikacija putem videa praktičnija i jednostavnija budući da se uz razmjenu poruka za

dodatno objašnjenje koriste i neverbalni znakovi.

Neformalna elektronska komunikacija pomoću Web zabilješke (Blog) su članci koje autori

samostalno i neformalno iznose svoje stavove, razmišljanja, poruke na Internetu. Blogerski

servisi se većinom ne uzimaju kao točan izvor, no ipak mali postotak osoba uzima za ozbiljno

informacije. U Hrvatskoj su se pojavili prvi blogerski servisi 2004.godine (MojBlog.hr i

Blog.hr).

18

6. SUVREMENA SREDSTVA KOMUNIKACIJE PUTEM DRUŠTVENIH

MREŽA

Napretkom tehnologije i pojavljivanjem Web-a, firme počinju mijenjati način komuniciranja i

poslovanja sa svojim klijentima, zaposlenicima, dobavljačima i ostalima. Ovakav način

komuniciranja može se reći da je inovacija budući da se i sastanci počinju odvijati putem

Interneta. Tvrtke su se počele prilagođavati i pratiti najnovije promjene i trendove u okolini.

Globalizacija je proces koji se najčešće pojavljuje u suvremenom poslovanju. Jačanjem

globalizacija prepoznao se upravo taj potencijal društvenih mreža. Komunikacija preko

društvenih mreža omogućuje uz minimalne troškove brzo i jednostavno predstavljanje

određenih proizvoda ili usluga. Suvremeni način komuniciranja predstavlja lakši dolazak

proizvođača do kupaca. Proizvođači putem anketa ili komentara na Internetu mogu

jednostavnije razaznati što kupce više privlači. Jedan od mnogih prednosti što se tiče društvenih

mreža je što tvrtke mogu svakodnevno obavještavati kupce o novim akcijama ili ponudama.

Kako se tehnologija razvija tako i tvrtke žele biti u korak s istom, počevši od toga da se većina

promovira putem društvenih mreža(Facebook, Twitter, Instagram i drugo). Kako je sve veća

dostupnost Internetu tako i takav način komuniciranja pomaže. Pogledavši u prošlost i

sadašnjost vidi se velika razlika u načinu poslovanja i komuniciranja, te tako danas Internet

trgovina postaje sve popularnija u vidu kupovanja stvari. Također, Internet je omogućio

profesorima da koriste različite paltforme poput Loomen, Merlina ili Zoom-a kako bi postavili

određene zadaće, predavanja ili slično. Marketing putem društvenih mreža se može definirati

kao cilj kompanije koja je usmjerena na ciljna tržišta ( potencijalne kupce) da međusobno

besplatno i dobrovoljno razmjenjuju informacije o određenom proizvodu ( također

komentiraju). Što veći broj zadovoljnih kupaca komentira pozitivno u vezi određenog

proizvoda, tako se povećava zainteresiranost ostalih ljudi za isti proizvod. Prednost društvenih

mreža je što poduzeća u što kraćem roku mogu dobiti povratne informacije o uslugama ili

proizvodima. No, Internet ne može obuhvatiti kupce svih uzrasta budući da se većina starijih

osoba ne zna koristiti računalima. Pametni telefoni su isto pridonijeli napretku takvom načinu

komuniciranja jer oni omogućavaju svakom korisniku da u bilo koje vrijeme može pristupiti

stranici koja ga interesira i tako vidjeti npr. recenziju za određeni proizvod ili uslugu.

19

6.1. Facebook

Trenutno najpopularnija stranica na Internetu za razgovaranje i objavljivanje informacija je

društvena mreža Facebook. Ne postoji osoba koja ne koristi ovakav način komuniciranja. Putem

Facebook-a se dogovaraju proslave, sastanci, razmenjuju informacije u vezi škole ili fakulteta,

prisutan je u svakom segmentu. Postoje tri opcije naplaćivanja oglasa: naplaćivanje oglasa po

cilju kampanje, naplaćivanje oglasa po prikazu ili plaćanje po kliku na određenoj

stranici..„Najlakši“način promoviranja i komunikacije je upravo preko ove društvene mreže i

sve češće se kompanije odlučuju na ovu vrstu promocije. Neki od primjera su proizvodi poput

Red Bull-a, Samsunga.. Do nedavno najpopularniji i najprepoznatljivi brend je bio Coca-Cola

koji se na inovativne načine povezivao sa svojom ciljanom publikom. Coca-Cola se nedavno

prestala oglašavati na Facebook-u i Instagramu jer ne rade dovoljno na uklanjanju rasističkog

sadržaja i govora mržnje.

Slika 4: Oglašavanje Coca-Cole na Facebook-u

Izvor: (https://mavsocial-wpengine.netdna-ssl.com/wp-content/uploads/2017/12/Coca-Cola-Australia-

Facebook-Page-Christmas-Screenshot.png)

Coca-Cola je najaktivnija bila u vrijeme blagdana, a osobito u vrijeme Božićnog vremena.

20

6.2. Twitter

Manje popularan način oglašavanja i promocije je putem Twittera. Twitter se tek nedavno

proširio na ostale zemlje Europe i još je relativno nepoznat većini firmi. Na Twitteru je manja

konkurencija s obzirom da manji broj ljudi koristi i promovira se na ovaj način, no zato se lakše

može istaknuti s dobrim oglasom. Postoji velika razlika u odnosu na Facebook jer je Facebook

platforma gdje je najvažnije komunicirati putem Chat-a, dok se na Twitteru komunicira jedino

putem hashtagova. Twitter je postao jedan od glavnih platformi gdje korisnici prate „live“

vijesti iz svijeta. Iako trenutno nije jako popularna mreža, no svakako je perspektivna platforma

za neku vrstu oglašavanja. Firme koje se počnu oglašavati putem ove društvene mreže bi trebali

imati dobar trik kako da privuku potencijalne kupce( popusti, davanje besplatnih stvari, +1

gratis..)

6.3. Blog

Blog je trenutno najpopularniji hrvatski blog alat. Prvi blog je nastao prije 15-ak godina i zvao

se MojBlog.hr. Najčešće se koristi kao individualno iznošenje priča, događaja ili komentiranje

određenog proizvoda. Poznata blogerica u Hrvatskoj je Andrea Andrassy koja komunicira s

publikom upravo putem bloga. Andreu prati puno mladih osoba i ona može služiti kao veliki

promotor određenih proizvoda jer posjeduje određeni utjecaj. Npr. ako bi dala negativnu

recenziju na određeni proizvod tada bi popularnost istog proizvoda znantno pala. Postoji i

„dobra“ strana bloga jer putem npr. njezinih izjava može doći do velikog uspjeha i profita

određene tvrtke. Jednako popularna u Hrvskoj je i blogerka Ella Dvornik-Pearce. Ella jednako

kao i Andrea Andrassy na svoj način utječe na današnje mlade koji ju prate putem bloga,

Instagrama ili na nekoj drugoj društvenoj mreži. Postavlja se pitanje jesu li informacije na blogu

točne i provjerene?! Informacije i podatci dobiveni na ovakvim portalima su većinom netočni

ili su samo dana mišljenja iz perspektive osobe koja ih piše.

21

7. RAZVOJ INTERNETA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Broj korisnika na Internetu u svijetu pa tako i u Hrvatskoj se svakodnevno naglo povećava.

Internet je u Hrvatsku došao u devedesetim godinama, točnije 1993.„SRCE“ je odobrilo za

upotrebljavanje domene (Internet stranica) „hr“. U Hrvatskoj poslužitelji usluga za korisnike

Interneta su: Iskon, Vipnet, GlobalNet.. CARNet je zadužen za akademsku zajednicu i nudi

besplatne usluge i pristup proseforima, učenicima i studentima. Internet komunikaciju osim

profesora i učenika koriste i hrvatski političari. Političari u Hrvatskoj su vrlo aktivni na

društvenim mrežama, pogotovo Twitter i Facebook, no ipak su najaktivniji u vrijeme kampanje

i izbora. U izborno vrijeme osim političara i građani Republike Hrvatske se jednako počinju

aktivirati na društvenim mrežama. Prednost modernog načina komuniciranja u politici je ta što

se danas informacije i vijesti jako brzo šire. Najbolja promocija je upravo preko Interneta jer je

aktualna, svježa i dostupna svim korisnicima. Upravo je Internet najučinkovitiji i najeftiniji

izvor oglašavanja i korištenja kanala za masovno komuniciranje. Internet u Hrvatskoj postaje

sve aktivniji i u školama. U prijašnjim godinama su se uvodili tableti i pametne ploče kao novi

način komuniciranja između nastavnika i učenika. Nedostatak ovakvog načina komuniciranja

je što često „pada sustav“ pa se ocjene ili informacije o nastavi ne mogu upisati u e-dnevnik.

Koliko je tehnologija napredovala i koliko je bitna u modernom svijetu govori činjenica da i

profesori vode nastavu putem online platforme preko Merlina itd. U školstvu su bitne i

društvene mreže poput Facebook-a, Whatsappa i Vibera gdje učenici dobivaju objašnjenja i

zadaće. Prema istraživanjima hrvatski građani najčešće posjećuju osim facebook-a i youtube-

a, indeks.hr, jutarnji.hr, 24sata.hr, njuskalo.hr, dnevnik.hr.. U budućnosti će u svijetu pa tako i

u Hrvatskoj tehnologija i Internet zamijeniti apsolutno sve, od toga da se u školama više ne piše

kemijskama i olovkama na papirima do zamjene radnika i robota u nekim poduzećima i

firmama.

22

8. ZAKLJUČAK

Razvoj tehnologije i upotreba društvenih mreža su uvelike pomogli i pojednostavili način

komuniciranja i provedbu posla. Poduzeća u modernome svijetu su ostvarila veliku prednost

jer je Internet dostupan svim korisnicima koji ga koriste. Zbog povezanosti cijeloga svijeta i

zbog poslovnih horizonata potrebno je uspostaviti kvalitetnu suradnju, a ona će biti jedino

moguća ako se dvije osobe sa različitim kulturama međusobno poštuju. U suprotnom, poruka

poslovnog čovjeka bi se mogla pogrešno protumačiti i na takav način otežati poslovanje na

inozemnom tržištu. Uspjeh osoba na inozemnom tržištu uveliko ovisi o njihovoj prilagodljivosti

i otvorenosti prema mišljenju, vrijednostima i stavovoima različitih poslovnih partnera.

Tehnologija i Internet su pomogli u komunikaciji između osoba koje su fizički udaljene. Za

velika poduzeća to predstavlja veliku prednost jer se sastanci mogu odvijati preko društvenih

mreža s direktorima koji su u drugoj zemlji, pa se tako smanjuju troškovi putovanja i vremena.

Komunikacija može biti verbalna i neverbalna i ponekad je neverbalna bitnija jer se reakcijom

ili znakovima ne može drugu osobu slagati. Nedostatak komuniciranja putem Interneta je ta što

ljudi sve manje koriste razgovor „lice u lice“. Žalosno je što je u današnje vrijeme sve više

prisutan izgled kao osobnost osobe, prosuđuje se po načinu oblačenja, frizuri ili slično. Npr.

osobe koje imaju tetovaže će teže pronaći posao jer ih okolina gleda kao „kriminalce“.

Koliko je ovakav način komunikacije olakšao život svima, toliko će kasnije sve gore biti jer

ljudi više neće znati kako nešto reći uživo drugoj osobi. Radnici će početi dobivati otkaze preko

e-maila, roboti će početi zamjenjivati sva radna mjesta..

23

LITERATURA

Knjige

1. Bovee, C., Thill, J., Suvremena poslovna komunikacija, Zagreb, 2012.

2. Fox, R., Poslovna komunikacija, Zagreb, 2006.

3. Lamza – Maronić, M., Glavaš, J., Poslovno komuniciranje, Ekonomski fakultet u

Osijeku, Studio HS Internet, Osijek, 2008.

4. Reardon, Kathleen K. (1998). Interpersonalna komunikacija: gdje se misli susreću.

Zagreb, Alinea.

Internetski izvori

1. Puljiz, R. (2019.), 7 faza procesa učinkovite komunikacije. Dostupno na:

https://www.edukacije.hr/2019/12/02/komunikacija/, pristupljeno

2. Šalamun, N. (2020.), Kulturološke razlike u poslovnoj komunikaciji. Dostupno na:

https://www.mirakul.hr/blog/razlicito-tumacenje-neverbalne-poslovne-komunikacije-

razlicitim-kulturama/#, pristupljeno

3. Una Vita (2017.), Neverbalna komunikacija u različitim kulturama. Dostupno na:

https://www.unavita.hr/neverbalna-komunikacija-u-razlicitim-kulturama/, pristupljeno

4. Wikipedija (2020.), Televizija u Hrvatskoj. Dostupno na:

https://hr.wikipedia.org/wiki/Televizija_u_Hrvatskoj, pristupljeno

Znanstveni radovi

9. Pletenac, K. (2013.), Komunikacija i rad u timu. Dostupno na:

https://hrcak.srce.hr/104883, pristupljeno 25.8.2020.

10. Jurković, Z. (2012.), Važnost komunikacije u funkcioniranju organizacije. Dostupno na:

https://hrcak.srce.hr/94882, pristupljeno 25.8.2020.

24

Popis slika

Slika 1: Povijest komunikacije ................................................................................................... 4

Slika 2: Verbalna vs. neverbalna komunikacija ......................................................................... 8

Slika 3: Popularnost Web pretraživača tijekom godina ........................................................... 16

Slika 4: Oglašavanje Coca-Cole na Facebook-u ...................................................................... 19