Suvremene Politicke Ideologije - Skripta

8/10/2019 Suvremene Politicke Ideologije - Skripta

1/41

DOKTRINA I IDEOLOGIJA

Doktrina je skup sustavno sreenih i znanstveno zasnovanih misli, stavovai djelovanja. Doktrinu u opem pojmu najlake je defnirati kao cjeloviti

sustav znanstveno postavljenih, razraenih i usvojenih principa oaktivnostima u nekom podruju drutvene djelatnosti, kojima se dajepravac i usmjeravaju djelovanja i postupci u praksi.

Ideologija je znanost o idejama (nadznanost , koja kreira ideoloki temeljza praktine postupke ljudi, politike i morala. !ojam se pojavljuje u"rancuskoj #$%&, a skovao ga je 'ntonie de race). Ima *ogatu povjest saesto suprostavljenim konotacijama.

+azlika izmeu doktrine i ideologije je ta to je doktrina znanost, znai sve je dokazano i znanstveno provjereno, skup injenica, dok kod ideologijenita nije znanstveno dokazano, to je skup ideja.

II. LIBERALIZAMI- +' I/'0 1'2 ID 2 23I4'Ideologija li*eralizma o*likuje se u #%. st koje je poznato i kao li*eralnostoljee. !oetkom tog stoljea tonije #5#6. u 7panjolskoj nastaje i izrazli*eralizam. i*eralizam se esto ne razumije kao ideologija ili se upotre*apojma ideologije u njemu svodi na o*itelj pojmova. i*eralizam se mo8eodrediti kao pol. ideologija za koju je slo*oda osnovni kriterij vrednovanjadjelovanja ljudi i svih drutvneih ustanova.

ELEMENTI LIBERALIZMA

Sloboda 9 je osnovno polazite i element li*eralizma. 2na se shvaa kaoodsutnost vanjske prisile(neg. slo*oda ali i kao autonomija, tj. mogunostpojedinca da sam o*likuje ciljeve svog 8ivota i djelovanja na osnovi vl.interesa i spoznaja(poz. slo*oda . :eki su li*eralni mislioci slo*odu shvatiliu mnogo pozitivnijem smislu. ; osloncem na 4ohna ;tuarta 0illa, homas


2/41

/a slo*odu mo8emo rei da se ona mo8e i u poz. i neg. znaenju izra8avatiu o*liku razliitih slo*oda pojedinca koji se mogu izraziti u > podruja? upodruje oso*ne, pol.,ekonomske i soccijalne slo*ode.2snovne su vrste slo*ode?

slo*oda kretanja9sim*ol slo*ode djelovanjaslo*oda svijesti9koja znai da savjest mora *iti slo*odna od svih vanjskihogranienjaslo*oda miljenja i govoraslo*oda udru8ivanjaslo*o*da vlasnitva i poduzetnitvaTolerancija 9 -udui da nema viih ciljeva od do*r*iti pojedinca,li*eralizam zagovara toleranciju. 2na je proirena na toleranciju razliitihmiljenja, stilova 8ivota i na druga podruja 8ivota. 2na ima granicu9mogua je samo prema onim uvjerenjima, miljenjima i i njihovu nasilnomukinuu.

Jednakos 9 je iznimno va8na za li*eralizam jer se pojedini tipovi najvirerazlikuju prema toj vrijednosti. i*eralizam ponajprije istie pravnu

jednakost, zatim pol. jednakost graana, i socijalnu jednakost!lasni" #o 9 je jedan od temeljnih elemenata li*eralizma, ali element kojiu suvremenom li*eralizmu izaziva prijepore. @lasnitvo znai mo naddrugim ljudima. ; o*zirom na vlasnitvo u li*eralnoj pol. teoriji razvijena su6 osnovna pristupa? radikalno odvajanje pol. od ekonom. li*eralizma,inzistiranje na neva8nosti ekonomske doktrine, i drugo inzistiranje na

ekonomskom li*eralizmu kao sedinjoj osi li*eralizmaIndi#id$ali%a& 9 li*eralna je koncepcija drutva individualistika, a neholistika. Drutvo nije organizam s vlastitim 8ivotom, kojeg su pojedincidijelovi kao to su ruke i noge dio ljudskog tijela. Drutvo je agregatpojedinaca, i o zakonima individualne ljudske prirode ovise zakoni drutva.i*eralizam polazi od metodolokog individualizma9pristupa drutvu kojese temelji na zamisli o neovisnim pojedincima koji stupajui u meuso*neodnose tvore drutva, ali i u drutvu ostaju ono to jesu9pojedinci.Dr'a#a 9 je instrument drutva uspostavljen radi sigurnosti njegovih

lanova i odr8avanja opih nepristranih uvjeta. i*erali imaju nepovjerenjeprema dr8avi kao sustavu moi koji u svojim nositeljima stvara osjeajsvemoi, samovolje i samodovoljnosti. ord 'cton je to pretvorio uzakonitost i svaka mo kvari ljude, apsolutna mo kvari apsolutno.Kons i $cionali%a& 9 A li*eralnim demokracijama ne vlada narod negoustav. i*eralna dr8ava je pravna dr8ava, tj. dr8ava vladavine prava. @ladazakon, a ne ovjek. ;ve su oso*e jednake pred zakonom i svi su jednakopodlo8ni odlukama sudova, *ili oni o*ini graani ili vladini du8nosnici.De&okracija 9 ona je suglasna s li*eralnim idejama slo*ode i jednakosti.2na zapravo znai proirenje tih naela. 0eutim dajui vlast veini,demokracija mo8e *iti prijetnja slo*odi pojedinca. i*erali se zauzimaju za


3/41

pose*an tip demokracije9li*eralnu demokraciju koja spaja li*eralne idemokratske vrijednosti i naela. o je tip pol. poretka u kojemu pol.odluke ne donosi izravno narod nego njegovi zastupnici koje narod *ira naiz*orima.

TI(O!I LIBERALIZMA

!ovijesno, on se pojavljuje u > osnovna o*lika?1 ';IB:I I- +' I/'0? se pojavljuje u #$ st. u ngleskoj. i*eralizam #$. i#5 st utemeljen je na ideji slo*ode kao odsutnosti izvanjske prisile nadpojedinanom djelatnou i njegovim mogunostima da potpuno ineogranieno raspola8e vlastitim sposo*nostima. A klasinom li*. pol.zajednica je zajednica vlasnik ija je zadaa tititi autonomijesamoregulirajueg procesa tr8ine razmjene koji se temelji na privatnomvlasnitvu. Dr8ava je nu8no zlo, njezine Cunkcije tre*a svesti na nu8niminimum. 1lasini li*. oslanja se na naelo laissez9Cairea i razvijaju teorijunoo*dijske dr8ave. -oje se anarhije koliko i tiranije.D 021+' ;1I I- +' I/'0? se od #%. st povezuje s demokracijom.1ljuna promjena se mo8e uoiti u djelu 'le isa de ocEuevillea. 1aoli*eral on se plai da demokratski despotizam(tiranija veine kakav jeuoio u amerikom drutvu mo8e *iti jo vea opasnost za europskezemlje. 2n je vidio demokraciju kao neiz*je8an proces ali je jasnopokazivao njezinu suprostavljenost li*eralizmu kao doktrini slo*ode.;2FI4' :I I- +' I/'0? li*eralizam se morao odrediti prema zahtjevimaza socijalnom jednakou s kojima je nastupao radniki pokret. Dok jeveina li*erala sljedei tradicionalnu laissae9Caire doktrinu, od*acivala isamu ideju pol. jednakosti smatrajui njezino prihvaanje poetkomruenja privatnog vlasnitva, dio li*erala osijetio je potre*u preispitivanjatemeljnih elemenata li*eralnih doktrina kako *i li*eralizmu dao iri okvirprihvatiljiv soc. skupinama. 4.;.0ill je u svojoj socijalnoj misli povezaoli*eralne, demokratske i socijalistike ideje i vrijednosti. 2n je demokracijushvaao ne samo ako proceduru nego kao sedstvo odgoja pojedinca.

Inzistirao je na jednakim pravima pojedinaca na razvoj vlastitihsposo*nosti. /auzimao se za udru8ivanje radnika, zajednike kooperative,sindikate i pravo na tajk kao Gsredstvo odgojaG radnika u postizanjusolidarnosti s pripadnicima svoje klase, stjecanje samopotovanja iljudskog dostojanstva te kao put ostvarivanja nju8nih dru. promjena.!otkraj #%. st i poetkom 6=. u ngleskoj se o*likuje novi socijalnili*eralizam.: 2 I- +' I/'0? tijekom i nakon 6. svj. rata konzervativni li*eralizam jevratio dio svoje popularnosti. ;rednimo #%5=9ih konz.li*. je postao vodea

struja opozicijskog miljenja u komunistikim dr8avama srednje i istoneurope. !revratniku ulogu odigrala je knjiga ".'.


4/41

zastupao tezu o socijalistikim izvorima nacizma, te shvaanju svake soc.politike kao potencijalno totalitarne. /ato se tre*a vratiti klasinomli*eralizmu9slo*odnom tr8itu, vladavini zakona i ogranienoj vlasti.

KANT I IDEJA RE()BLIKEA0, ; 2-2D' I 3+'H':;12 ; ':41ant se*e vidi u do*a prosvjetiteljstva. /a njega je prosvjetiteljstvo izlazakovjeka iz stanja samoskrivljenje nepunoljetnosti.1ant smatra da u ovjeku postoji dualizam izmeu prirode i uma. ; jednestrane ovjek je prirodno *ie koje uvjetuju nagoni i strasti. ; druge straneovjek je umno *ie koje slijedi svoju savjest i sposo*no je ispunjavatisvoje du8nosti. ;lo*oda je javna potre*a uma. Dualizam uma i prirodeishodite je 1antove interpretacije graanskog drutva i njegove idejerepu*like. ;lo*oda znai te8nju svojem do*ru na vlastiti nain *ezugro8avanja javne slo*ode drugih, to je slo*oda od vanjskih prisili. /a1anta u graanskom stanju postoji slo*oda svakaog lana drutva kaoovjeka, jednakost pojedinog lana sa svakim drugim kao podanka, tesamostalnost svakog lana zajednice kao graanincaI- +' :' + !A- I1' I ;@4 ;1I !2+ D'1 :arod je o*vezan pokoravati se zakonima kojima je dao ili *i mogao datisvoj pristanak, jer to jedan narod ne mo8e zakljuiti o samom se*i, onarodu ne mo8e zakljuiti ni zakonodavac. ;amo je u repu*lici mogue dase narod koristi svojim pravima. 1ant strogo razlikuje repu*liku oddemokracije. 2*lici dr8ave dijele se prema razlici nositelja vrhovnedr8avne vlasti ili prema nainu na koji poglavar upravlja narodom. !remaprvom naelu su o*lika vladavine? monarhija, aristokracija i demokracija.!rema drugom naelu razlikuju se repu*likanski i despotski o*likupravljanja. @last je despotska ako zakonodavna i izvrna vlast nisuodjeljene. +epu*likanizam je dr8avno naelo koje zahtjeva da izvrna vlastu dr8avi *ude odvojena od zakonodavne.

BENT*AM I +ILOZO+SKI RADIKALIZAM

"ilozoCski radikali *ili su skupina li*eralnih intelektualaca to ih je okupio 4ames 0ill na naelima -enthamove flozofje utilitarizma.

A I I '+I/'0 I D 021+'FI4'-entham daje jedinstvenu metode za rjeavanje svih moralnih pitanja isporova. !rema njemu cilj kojemu moral slu8i i mora slu8iti jest ljudskasrea. ;rea je ukupni z*roj individualnih iskustava zadovoljstva i *oli. -ol i

zadovoljstvo je ono to svatko osjea kao *ol i zadovoljstvo. ;vatko je samse*i sudac o tome to je korisno, inae ovjek ne *i *io *ie koje postupa


5/41

racionalno. :aelo opeg egoizma za -enthama nije neko zlo ilinedostatak.-entham smatra da je vladaru u interesu da u zemlji vlada *lagostanje, aliu istom smislu smatra da je vladaru u interesu da u zemlji vlada

*lagostanje ali u istom smislu u kojemu je i vuku u interesu da ovce *udude*ele i masne. Iz tih je pretpostavki i uvida proizalo -enthamovozauzimanje za demokratsku reCormu koja mora uspostaviti predstavnikisustav zasnovan na sigurnosti, jednakosti, slo*odi i jednostavnou.

BENT*AM, JAMES MILL I +ILOZO+SKI RADIKALIZAM

4ames 0ill kao naj*li8i -enthamov suradnik pretvorio je njegovu flozofju upol. doktrinu. +ezimirao je pol. teoriju *enthamizma. :jegova temeljnateza glasi? GFilj je vladavine osigurati svakom ovjeku najveu koliinuproizvoda njegova rada, a ta se svrha mo8e postii kada se udru8i veliki*roj ljudi i delegira malom *roju vlast potre*na za zatitu svih.@ladavina postoji z*og toga to su resursi oskudni, pa ljudi moraju raditi zasvoje zadovoljstvo. +ad je prema defniciji *ol i nitko stoga ne 8eli raditivie nego to mora.@ladavina ne postoji samo z*og oskudice resursa ve i z*og ovjekovese*inosti. 0o je jedina stvar koja omoguuje ljudima da *udu sigurni u*udunost u svijetu.;e*inost je temeljni zakon ljudske prirode i zato postoji samo jedan naonda se zatitimo od zloupotre*e moi. o mo8emo uinit jedino akoosiguramo identitet interesa izmeu onih koji vladaju i onih kojima sevlada.2d*acujui sve tradicionalne o*like vladavine 4ames 0ill rezonira ovako?narod sam ne mo8e vladati, a ne mo8e ni sam kontrolirati upravljae, alion ne mo8e povjeriti vlast jednom ovjeku ili grupi ljudi jer su interesi ljudizatieni jedino onda kad ih oni sami tite. +jeenje je u tome da seiza*eru predstavnici koji e kontrolirati upravljae./a 4amesa 0illa va8no je i pitanje kako sprjeiti lanove kontrolnog tijela

da razvijaju vlastite sline interese. ;vaki je predstavnik u proturjenojpoziciji? kao predstavnik on vlada drugima i ima interese za zloupotre*uvlasti, ali kao pripadnik zajednice on je o*jekt vrenja vlasti i zainteresiranza sprjeavanja zloupotre*e.!redstavnici e vladati u opem interesu samo ako se interesi *irakogtijela kojemu moraju odgovarati podudaraju s interesima cijele zajednice.2n smatra ako je se*inost temeljni zakon ljudske prirode, onaj tko nemapol. moi *it e ugnjetovan on onih koji je imaju.Filj je sudjelovanja u politici zatita interesa. !redstavnika je demokracija

idealni o*lik vladavine zato to je aj*olje udovoljava osnovnom ciljuvladavine? poveava socijalnu korisnost titei sigurnost materijalnih


6/41

do*ara.!ol. djelovanje on interpretira slino ekonomskom 9 kao instrumentalnotroenej vremena i naprezanja radi postizanja odreenih koristi.;udjelovanje u politici troak je za pojedinca, troenje vremena i energije

za ostvarivanej svrha kojima se ne posti8e direktno zadovoljstvo. !osaovladanja prema 4.0. *io je i uvijek e *iti posao *ogatih. 4erem) -entham i 4ames 0ill Cormulirali su pretpostavke koje suomoguivale da se unutar li*eralizma prihvati demokratsko naeloustrojstva vlasti. ; njima li*eralizam postaje demokracija. "ilozoCski radikalipokazali su se kao prva politika grupa u modernom do*u koja je svojedjelovanje utemeljila na konzistentnoj pol. doktrini. +adikali su osnivalidrutva za irenje svojih ideja. 2ni su za reCormu htjeli prido*iti radnike.Atilitaristike pretpostavke u doktrini flozoCskih radikala u*rzo su sepokazale pro*lematinim. !rvo, -entham i 4.0. proglasili su ljudsku prirodunepromjenjivom, pripisali su joj univerzalnu se*inost. Drugo, za njihdemokracija nije mogla imati neke oso*ite vrijednosti osim da poslu8i zazauzdavanje se*inih pojedinaca. ree, pretpostavljali su da e svipojedinci prihvatiti svoje mjesto u drutvu.

TO- )E!ILLE I DEMOKRATSKA RE!OL)-IJA

I- +' I/'0 I D 021+'FI4'Demokratska revolucija sredinja je tema ocEuevillea miljenja./aokupljen je revolucijom premda sam nije *io revolucionaran pogotovone revolucionar uvjerljivo je pokazao snagu demokracije premda nije *iooduevljen njome, os*ito ne njoj imanentnim naelom jednakosti. :jegazaokuplja pitanje to je demokracija i tako je mogu umjereni demokratskiporedak.Demokracija je za njega socijalni proces i stanje, te politiki poredak. 2nase iskazuke kao stalni razvoj jednakosti uvjeta.1ao li*eral i aristrokat on vidi da se u strasti za jednakou mo8e zanemaritislo*oda te se demokracija mo8e izroditi u demokratski despotizam te

uspostaviti tiranija nad pojedincm koja e dovesti do prosjenosti inesposo*nosti za velika djela. 'li kao trijezan analitiar drutva on uoavaslo8enosti revolucije i njezine razliite tokove u razliitim zemljama.2n u ;'D9u ima kultni status. :jegova Demokracija u 'merici esto secitira, on je omiljeni izvor citata za pol. govore politiara od -illa Flintonado ostalih.1ljuna zasluga njega je to to je povezao li*eralizam s demkracijom,slo*odu s jednakou. A njegovom djleu li*eralizam se usmjerio premademokraciji, a demokracije se nastojala Gli*eraliziratiG.

LIBERALIZAM, DEMOKRA-IJA I SO-IJALIZAM ) J. S. MILLA


7/41

; 2-2D' I 4 D:'12;Bovjek je *ie napretka, *ie koje se razvija razvijanjem svojihsposo*nosti, po*oljanjem svoje prirode, usvajanjem novih *oljih ideja i

miljenja, spoznaja i moralnih uenja to ih stvaraju pojedinci. -ez slo*odenema mogunosti otkrivanja novih istina, novih ideja i znanja.;lo*oda pojedinca prema 0illu o*uhvaa tri pose*ne vrste slo*ode?slo*odu miljenja i raspravljanja, slo*odu ukusa i te8nji, te slo*oduudru8ivanja./a 0illa slo*oda ima dva znaenja? odsutnost vanjske prisile i sposo*nostsamoodreenja individuuma. A prvom znaenju slo*oda je shvaena uklasinom li*eralnom smislu kao nepostojanje izvanjske prisile nadindividualnim miljenjem i djelovanjem. A drugom znaenju slo*oda jeoznaka za mogunost slo*odnog razvoja individualnosti, individ.samorazvoja, ostvarivanja svih potencijala koje je pojedinac sposo*andosegnuti.;iromatvo i goleme dru. nejednakosti, te ovisnost o volji drugih ljudipotiu pasivnost kao oso*inu njihova karaktera.1+I I1 + @2 AFI2:'+:23 ;2FI4' I/0'0ill nije socijalist ako socijalizam znai stalno proirenej uloge dr8ave. 0ill

je dr8ao da nesputano djelovanje dr8ave ograniava slo*odu iindividualnost te razvija jedan tip pasivnog i se*inog karaktera koji se neoslanja na vlastite snage ve sve oekuje od drugoga, to vodi stagnaciji inazadovanjem. ;ocijalizam koji *i uklonio vlasnitvo kao nagradu za indiv.naprezanje i odricanje te ukinuo konkurenciju meu individumima injihovim kolektivima.!+ D:2; I !+ D; '@:IB1 D 021+'FI4!redstavnika demokracija ujedinjuje demokratsku ideju pol. participacijegraana i li*eralnu ideju vodstva pol. ideje. 2na narodu osigurava naj*ljuzatitu njegovih interesa te djeluje na razvoj njegova karaktera isposovnosti kao Gorganizacija nacionalnog odgojaG.

akva vladavina ima djelotvoram mehanizam kontrole naroda nad

upravljaima. 2na istodo*no osigurava naj*olje upravljanje drutvom jerputem iz*orne konkurencije i pol. procesa omoguuje selekcijunajsposo*nih upravljaa. ;udjelovanje graana u politici naj*olji je nainosiguravanja njihovih interesa.:aj*olji o*lik vladavine je onaj koji u kojemu se najva8niji polo8aji daju pol.najsposo*nijim lanovima. ime se osigurava naj*olje upravljanjedrutvom. :a temelju toga 0ill je zagovarao ope pravo glasa aogranienja iz*ornih prava neo*razovanih i siromanih smatrao jeprivremenima.

0illa se nastojalo prikazati li*eralnim elitistom i participativnimdemokratom, a na njegova su se shvaanja pozivali i konzervativni


8/41

demokratski li*erali.

*A/EKO! LIBERALIZAM KAO KONZER!ATI!IZAM

; 2-2D' I !+'@I ';redinja vrijednost za ovjeka jest slo*oda, a pod stanjem slo*ode onrazumijeva situaciju u kojoj je Gprisila jednih nad drugima u drutvusmanjena koliko god je to mogueG.!o8eljnost slo*ode temelji se na 6 gl. argumenta. !rvi je da ljudi imajurazliite vrijednosti i da ne postoji cijeloviti etiki kodeks u koji *i se onemogle uklopiti pa je stoga dati slo*odu ljudima da oni odlue to zaista8ele. Drugi je argument neiz*je8no neznanje svih nas u odnosu na velikomnotvo initelja o kojima ovisi postizanje naih ciljeva i *lagostanja.;lo*ode nema ako ljudsko ponaanje nije ogranieno pravilima. !ravilamoraju *iti jednaka za svakoga. 0oraju *iti unaprijed poznata kako *ipojedinac upotrije*io znanje te postigao ciljeve.I A/I4' ;2FI4' : !+'@D


9/41

1onzer. se naziva i pose*na pol. taktika i metoda djelovanja koja podupirestatus Euo, ravnote8u, pomirljivost i kompromis, te oklijevanje premapromjenama.

ELEMETI KONZER!ATI!IZMA#. !2+ D'1 9 se odr8ava tradicijom, navikom pokoravanja. /akonzervativce uloga zakona nije odr8avanje slo*ode nego ouvanjeporetka. /a njih je slo*oda uvijek udru8ena sa radom i poretkom. -urke jepisao? 4edina slo*oda na koju mislim je slo*oda povezana sa redom,slo*oda mora postojati zajedno sa redom i vrlinom, inae je nema. /akonzervative *ez prava nema dr8ave, !rema njihovom shvaanju zakonio*vezuju *ez o*zira na suglasnost, i ne tre*a vjerovati u racionalnost kaoosnovu dru. 8ivota. ;uverenost je neotuivo pravo donoenja odluke ionaj tko u dr8avi ima to pravo smatra se suverenom. !ovezivanjemlegalnosti i suverenosti nastaje konzervativna ideja o*veze9ljudi morajusluati suverenu vlast jer se ona ne zasniva na njihovoj sluglasnosti negona pravu. !ravo se potuje *ezuvjetno pa nije mogue poslunostuvjetovati suglasnou.6. 'A 2+I 9 :is*et smatra da je autoritet zasnovan na pristanku io*vezi.'utoritet za konzervativce nije tek nu8no zlo niti proizlazi iz ugovoraslo*odnih pojedinaca nego se razvija prirodno, kao dio prirodnog o*likadru.8ivota koji se ne mo8e promijeniti nikakvim izvedenim tvor*ama.+oditelji imaju autoritet nad djecom *ez ikakva prethodog ugovora ilisporazuma. 'utoritet se razvija iz prirodne nu8nosti.3raani su kao djeca unutar o*itelji, tre*a im voenje i disciplina. re*aju*iti svjesni svojih du8nosti i o*veza, se samo svojih prava. 'utoritet dr8avese provodi za do*ro graana, ali e veina konzervativaca *rzo reagiratiprotiv neopravdane upotre*e vladinih ovlasti. @lada mora *iti ograniena utom smislu da ne mo8e i ne smije pokuati promijeniti ljudska *ia.. 4AD;1' : ;'@+7 :2; 9 /a konzervativce su ljudi pogreiva,

ograniena, poluracionalna *ia ije se ponaanje ne mo8e po*aljati. judisu moralno nesavrena *ia, njihove se intelektualne sposo*nostiograniene, a ljudski su poslovi slo8eni.1onzervativci istiu ulogu tradicionalnih institucija o*itelji, crkve, vlade,kole. !rema @iereckovu miljenju institucije moraju initi ono to ljudi nemogu, osigurati strukture koje e nadomjestiti ogranienja ljudske prirode.>. +'DIFI4' 9 -itna ideja konzerv. jest o*rana tradicije, uvanje o*iaja iinstitucija. emelj pol. 8ivota jesr povijesna zajednica koju tvore mnoginarataji ljudskih *ia o*likovani samosvojnim tradicijama svojih nacija i

zemalja. a tradicija stvara 8ivot suvremenika. !ravi ustav jednog narodanije komad papira, on 8ivi u povijesti njegovih institucija. 1onzervativci


10/41

o*o8avaju tradiciju z*og toga to ona pojedincu daje osjeaj pripadnosti ista*ilnostiJ. 2+3':IFI/'0 9 1onzervativizam je organicistiki. !ojedinac je diodrutvenih grua kojima pripada, u koje se ukorjenjuje, a to su? o*itelj,

lokalna zajednica ili ak nacija. e grupe daju pojedincu sigurnost iznaenje. /a njih je o*itelj temeljna socijalna grupa. 2na svim lanovimadaje sigurnost i o njima se *rine. /a njih slo*oda ne znai putanjepojedinca na miru, nego svjesno prihvaanje soc. o*veza. Drutvo nijestroj nego organska cjelina. :ajopasnije je dirati u prirodni tok stvari, npr.uvoenje kontrole raanja, izazivanjem prirode umjetnim izumima...J. + I3I4' 9 1onzer. istie Frkvu i judeo9kranski moral. Istie socijaluvrijednost religije, te je ona *itan socijalni cement drutva. /a -urkea je tomoralna tvornica koja opskr*ljuje drutvo skupom zajednikih vrijednosti.Instituciona crkva ima 6 *itne vrijednosti? ona potie pripisivanje odreenesvetosti vitalnim pol.institucijama i odnosima, i drugo crkva ima ulogumoralnog nadzornika nad dr8avnim vlastima.&. D202 4A- 4 9 ju*av prema vlastitoj zemlji va8an je element svakevrste konzer. Domolju*lje je istodo*no prirodan i zdrav nagon. 2sjeajprivr8enosti i lju*avi koje imamo prema svojoj o*itelji tre*a proiti nanaciju i zemlju. /ato plaamo porez i spremni smo uzeti oru8je da jeo*rani.$. @ ';:I7 @2 9 1onz. smatraju da *ez sigurnosti vlasnitva nitko ne mo8eimati pouzdana oekivanja od *udunosti, poredak postaje nesiguran te sepoveava mogunost anarhije. @lasnitvo je o*lik zatite, donosi sigurnostu svijet neizvjesnosti, a vlasnici su glavni odr8avatelji reda i zakonitosti.1onz. oso*ito potuje zemljino vlasnitvo.

TI(O!I KONZER!ATI!IZMA

#. 'A 2+I '+:I 12:/ +@' I@I/'0 9 pojavljuje se potkraj #5. st. kaoreakcija na "ranc revoluciju. tj. kao suprotnost ideologiji lie*eralizma ijesu ideje potaknule 'meriki rat za neovisnost. A vrijeme revolucije glavni

je *ranitelj autokratske vladavine *io Cranc.politiki mislilac 4oseph de0aistre. /a njega je uzor savrene vladavine papinska vlast nad Frkvom.:jegova je glavna zamisao *ila ouvati poredak koji sam po se*i mo8e datiljudima sigurnost.+evolucija i reCorma mo8e osla*iti lance koje dr8e ljudezajedno. A "ranc. je autorit.konz. uspostavljen u o*liku *onapartizama koji

je spoj autoritarizma i o*eanja ekonomskog napretka i soc. reCormi.1onzervativna revolucija koja se z*ivala u :jemakoj se svrstava upose*an tip konzer. jer poredak shvaa na nov nain. :astala je kaoreakcija na njemaki poraz u #.sv. ratu, ona je o*novila u tradicionalne

konzervativne motive i vrednote i dala im oso*ito pojaanje9rat kaoizvorite pravog morala i prave zajednice. o je rezultiralo novim


11/41

shvaanjem autoriteta koje je pojaao hijerarhijski karakter. 1onz.revolucija nala je u poretku totalnog autoriteta jamstvo nacionalne moi.6. !' +:' I; IB1I 12:/ +@' I@I/'0 9 prevladava u #%. i 6= st., aoslonac nalazi u -urkeovu pouku da promjene mogu katkada *iti toliko

prirodne ili neiz*je8ne da im se ne smijemo opirati. A #%.st kozervatici ung. prihvaaju demokraciju kao neiz*je8nu realnost unutar koncepcijesloge rada i kapitala.Disraeli zagovara tip konz. koji *io *io u interesu *ogatih, te tvrdi da*ogatstvo razumijeva socijalne o*veze. -it je socijalne reCorme stvoritiaktivnu aristokraciju. 2na mora preuzeti paternalistiku *rigu za puka, jerpuk nije jak puk, puk ne mo8e nikada *iti jak. :jegova torijevskademokracija i njegova 1onzer.stranka pokazivali su stalnu *rigu za do*ro*ito*inog naroda.Drukiji primjer paternalizma imamo u :jemakoj. :jemaka je stvorilaprvu socijalnu dr8avu, uvela sustav zdravstvenog osiguranja, naknadu zavrijeme *olesti.!aternalistiki konzer. predstavio se kao protivnik socijalizma. 2stajuivjeran *itnim idejama konzer.tradicije.. I- +' :I 12:/ +@' I@I/'0 9 2n se dns pojavljuje u o*likuneokonzervativizma. i*eralni konzer. polaze od ideje da li*eralnaekonomija utemeljena na individualnoj slo*odi stjecanja i raspolaganjamo8e *iti u skladu s trad.konzer. socijalnom flo. /a njega je slo*odnotr8ite *ilo uinkovito i poteno.i*eralni konzervativac nije spreman naelo individualne slo*ode proiritiiz ekonomske sCere na druga podruja 8ivota. r8ite mo8e prijetnjomnezaposlenosti odvratiti radnike od *or*e za vee nadnice. 3lavni smjerneokonzervativne kritike li*eralne dr8ave *lagostanje jest analizapreoptereenosti. :eokonzervativci polaze od toga da je demokratskisustav najvie pridonio postavljanju pretjeranih zahtjeva dr8avi. :ovedesnica *liska je neokonzervatizmu. 2na kom*inira napad naintervencionistiku dr8avu s mnonom ponovnom o*novom tradicionalnihvrijednosti koje se odnose na o*itelj.

12:/ +@' I@I/'0 A


12/41

zavladali kulturnim podrujem.:eokonzervativna ideoloka mjeavina ideja autoritarne dr8ave, novogmoralizma i slo*odnog tr8ita *ila je iznimno privlana konzervativnimpolitiarima. A


13/41

sna8nije veze nego to su zakon i sila. ;amo je u organiziranoj pol.zajednici, civilnom drutvu mogu stvarni razvoj ovjekovih moi. Fivilno jedrutvo ovjekovo prirodno stanje.-urke napada doktrinu apstraktnih. 2n tvrdi da su ta prava izgu*ila svoju

apstraktnost i apsolutnost kad su ljudi uli u civilno drutvo. !rirodna suprava nepogodna za civilno drutvo. A civilnom drutvu ne postoje dru.prava ovjeka kao lana drutva.-urke ne od*acuje ideju dru.ugovora ve joj daje drukiji sadr8aj. Fivilno

je drutvo ugovor, ali specifne vrste?to je ugovor izmeu triju vrsta ljudiod kojih dvije ne postoje.Iz -urkeova shvaanja civilnog drutva logino slijedi njegova teorijareprezentacije. 2n od*acuje demokraciju kao naelo konstitucije vlasti.Fivilno je drutvo hijerarhijski ustrojeno, sastoji se od onih koji vladaju ionih koji se pokoravaju. u podjelu -urke dr8i prirodnom.2no po emu je -urke danas toliko poticajan je povezivanje konzervativneideje poretka i tradicije s li*eralnom zamisli o pravednom tr8itu.;amoregulirajue tr8ino gospodarstvo najefkasniji je sustav proizvodnje inajpravedniji sustav raspodjele. r8ite je nu8an dio prirodnog poretkauniverzuma, to je nu8an, prirodan i pravedan sustav. !okreta tog sustava

je 8elja za akumuliranjem *ogatstva, to je prirodna strast i izvor napretka imoi pojedine dr8ave.A tr8inom drutvu vlada prirodni red. 2dnosi zapovijedanja i poslunostidio su prirodnog lanca su*ordinacije. Do*ro*it, pa i opstanaka radnikaovise o njihovu prihvaanju prirodnog i pravednog lanca su*ordinacije.Istodo*no cijeli sustav civilnog drutva postoji dok god radnici prihvaajusvoje prirodno podreeno mjesto u drutvu. o je smisao o*rane naelaprirodnog podreivanja u Razmiljanjima o franc. revoluciji .-urkeova o*rana prava nasljeivanja, prirodnog poretka podinjavanja,tradicionalnog reda i hijerarhije i tradicionalnog Ceudalnog poretka vesustava gospodarstva i podinjavanja utemeljenog na vlasnitvu islo*odnom tr8itu. r8ite kao sustav slo*ode i pravde temeljna je idena-urkeove politike misli.

*EGEL I IDEJA DR0A!E

A0 I ; 2-2D'/a


14/41

da *ude slo*odan. ; "ranc. revolucijom dolazi ideja da misao mo8ekonkretno odreivati praksu. "ranc. je revolucija divan izlazak suncaslo*ode. rea*a postii suglasje izmeu mogunosti ovjekove slo*ode inu8nosti *o8anskog uma u svijetu. ;lo*oda se mora sjediniti s umom.


15/41

pravo o*rani od drugih dr8ava. Dr8ava nema va8nije du8nosti od toga daodr8i samu se*e. 2na je o*lik u koji se narod organizira. 2na je izraz iuo*lienje narodnog duha. :arodni duh tek je moment svjetskog duha9svaki veliki narod u povijesti ima svoje veliko razdo*lje.

/a


16/41

duh o*avio svoju glavnu zadau Cormiranjem pozitivne flozofje. apozitivna spoznaja zavrava u konanom pozitivnom stanju koje jemirolju*ivo i racionalno. A tom konanom stanju pozitivne religijeuspostavljena je stanje pune harmonije svojstvene ljudskoj egzistenciji.

Aloga pozitivne religije ini da su njezine posljedice ispravna teorija o*iteljii zdrava teorija drutva.Anirvezalna religija, mistina zajednica ljudskih *ia konano je stanjecijele povijesti ovjeanstva.;uprostavljen parlamentarizmu i komunizmu, pozitivizam se pojavljuje kaonjihova sinteza. 2n ima zadatak ojaati centralnu vlast, energino suz*itianarhiju, individualne ili socijalne sklonosti, tj produ8iti diktatorsko naelo.Fomteova je dr8ava diktatorska koja ima prijelazni karakter. Dr8avanaputa o*lik parlamentarizma. 3lasovanje je javno. 1ad pozitivizam o*avisvoju ulogu te se promijene o*iaji, diktatura e postati suvina iuspostavit e se vlast trijumvirata. i e trijumvirati *iti *ankari, tj glavna*ankara e *iti povezana sa poljoprviredom, trgovinom i manuCakturom.;vjetovna i duhovna vlast moraju *iti odvojene da *i duhovna vlast moglaprovodoiti svoju moralnu i duhovnu Cunkciju. Duhovna je vlast nosilacuniverzalnog odgoja i slu8*enik univerzalne religije. /a Fomtea @eliko *ie(3rand tre nije stvoritelj nego konstrukcija koja e ovjeku *iti potre*na.2na se sastoji od iza*ranih ljudi.

4ezgra nove duhovne moi dana je u o*liku sveenstva religijeovjeanstva. 1ad industrijski razvoj toliko uznapreduje da sva drutvenamo pripadne industrijskim upravljaima *it e dovren proces uspsotavenove doktrine u duhovnu i drutvenu mo.Fijela zgrada Fomteova pol. miljenja sagraena je na tri temelja. !rvi jeautoritarizam koji se zasniva na povijesti ljudskog roda. Drugi je hijerarhijau kojoj svaka klasa ima fksirano mijesto odreeno njezinim o*ilje8ima.

rei je temelj diktatura. ;vjetovna se diktatura izra8ava materijalnomrepresijom, a duhovna jedinstvenim osjeajem i milju.

-ARL S-*MITT I A)TORITARNI KONZER!ATI!IZAM

1+I I1 I- +' I/0'!olazei od


17/41

rjeiti pravilnom primjenom sustava.;tvarnost :jemake u do*a Meimarske +epu*like stvarnost je suko*ljenihinteresa, neslo8nih stranaka. A takvoj situaciji li*eralna zakonitost malovrijedi. !otre*an je sna8an vladar koji *i svadljive vazale prisilo na

poslunost. 'utoritet dr8ave tre*a *iti ponovo potvren. Da *i se o*novioautoritet potre*an je pol. in.2naj tko se *avi politikom ima jednog neprijatelja kojeg tre*a unititi.!olitika se usko ve8e uz rat. 1ad *i nestalo prijetnja ratom kad *i vladala

jedna dr8ava, nestalo *i politike.i*eralizam razlikuje vrste suko*a? suko*e interesa, koji su rjeivikompromisom, suko*e ideja koji su rjeivi raspravom, te suko*e najviihvrijednosti koji se rjeavaju privatizacijom religije. 'li postoje suko*i koji sutoliko intezivni, du*oki i iracionalni da se ne mogu rjeiti li*eralnimCormulama.!rava politika je ona koja naj*olje doputa da se izrazi njezina *it./ajednica mora *iti svjesna se*e te se izraziti kao 8ivua zajednica. o nijemogue u li*eralnom re8imu. A tom tipu re8ima graanin koji glasuje, a nesvjesni lan zajednice.

D 021+'FI4' I DI1 ' A+'Demokracija 9 2n polazi od klasinog shvaanja demokracije kao identitetavladajuih i podanaka. /a njega demokracija prati uklanjanjeraznorodnoga. A li*eralnim je demokracijama ugro8eno politiko jedinstvoz*og pluralizma i podjele vlasti. !luralizam dovodi do prodora drutvenog udr8avu. Istodo*no samo demokratski suveren mo8e utemeljiti novi pol.poredak. A modernom do*u suveren mora *iti demokratski legitimiran.2snovno je naelo demokracije jednakost. 2na se oituje u idealuhomogenog naroda i u idealu identiteta vladajuih i podanika. ;nagademokracije pokazuje u uklanjanju onoga to je tue i nejednako. /atodemokracija mo8e iskljuiti dio puanstva a da ne prestane *itidemokracija. -it demokracije nije nadzor vladajuih od onih kojima onivladaju putem tajnih i opih iz*ora, nego svijest o jedinstvu naroda i

vladara. Demokracija zato nije suprostavljena diktaturi, ali je li*eralnapravna dr8ava suprotnost i demokraciji i diktaturi. A demokraciji je va8ansamo identitet, koji vodstvo tre*a uspostaviti.Diktatura 9 ;chmittov pokuaj da spasi li*eralno drutvo diktatorskimustrojem dr8ave opasno izruuje to drutvo moi dr8ave. /anemarivanjeslo*ode kao polazita i supstrata prava i dr8ave nu8no mora zavriti unekotroli*ilnoj vlasti voe. ;toga predmnijevanje sinteza autoritarnedr8ave i slo*odne tr8ine ekonomije mo8e zavriti totalitarnom dr8avom.:jegovo zagovaranje aktivne uloge dr8ave unutar kapitalistike ekonomije

posve je razliito od


18/41

ekonomiji.

I!. SO-IJALIZAM

0 : I ;2FI4' I/0'#. !odrutvljenje 9 !olazna ideja socijalizma jest da je to ideja i pokret kojite8i socijalizaciji, prenoenju temeljnih uvjeta 8ivota u kolektivne ruke.;ocijalisti smatraju da je privatno vlasnitvo nad temeljnim uvjetima

8ivota, proizvodno *ogadstvo ili kapital, ekonomski nepravedno i moralipogreno. akvo je vlasnitvo nepravedno jer je proizvedeno kolektivnimnaporima dru.rada.;ocijalisti se razlikuju po shvaanju to tre*a uiniti sprivatnim vlasnitvom. . ako su socijalistike vlade zapadnoeuropskihzemalja nakon 6 sv.rata posezale za nacionalizacijom kljunihgospodarskih grana.6. 1ooperacija 9 2na je za socijaliste prirodno stanje meu ljudima i uvjetnjihova napredovanja. ;ocijalisti u konkurenciji vide okretanje ljudi jednihprotiv drugih. 1ooperacija ima moralne i ekonomske uinke. /ajedniki radrazvija moralne osjeaje o*veze.;ocijalisti potiu kooperativne pothvate,tvorniku samoupravu.. ;ocijalisti se meuso*no razlikuju po shvaanjukako ouvati kooperativne Corme. 12munisti su kooperativne o*like shvatilikao dio nove proletarske dr8ave.. -ratstvo 9 socijalisti vjeruju u *ratstvo ljudi. :Ijedan ovjek nije otokokrenut samome se*i. /ato su ljudska *ia drugovi prikvaeni jedno uzdrugo. Ideja *ratstva upuuje na izvorne, jednostavne odnose meuljudima u kojima vladaju prijateljstvo, privr8enost. Ideja *ratstva idrugarstva prisutna je u svim socijalistikim internacionalama.>. 4ednakost 9 ona je sredinja socijalistika vrijednost, to je klasino naelosocijalizma. 2na se razumije kao dru. jednakost. ;ocijalisti priznaju da seljudi ne raaju s jednakim sposo*nostima i predispozicijama. 2nizahtjevaju soc. jednakost kao *itan uvjet da svi pojedinci imaju prilikurazviti svoje mogunosti. 0arksisti smatraju da nejednakost proizlazi izpostojanja privatnog vlasnitva koje vodi nejednakoj raspodjeli.

radicionalni socijalisti u glo*alizaciji vide poveanje nejednakosti, pa sesamo ulogom dr8ave mogu ispravljati nepovoljni uinci glo*aliziranogtr8ita. /ato tre*a poticati zapoljavanje i samozapoljavanje. Drutvo kojeima visok postotak radnog zaposlenog stanovnitva sposo*no je za vea

izdvajanja za ugro8ene. !ol. suko* i natjecanje za vodstvo proizvodi pol.nejednakosti, a poduzetnika aktivnost stvara ekonomske nejednakosti. o


19/41

se ne mo8e sprijeiti *ez tiranskih intervencija u svakodnevni 8ivot.J. ;lo*oda 9 ;ocijalisti djeluju u ime slo*ode. i*erterski socijalisti shvaajuskolo*du kao temeljnu i ishodinu vrijednost. ;ocijaldemokrati istiuva8nost individualne slo*ode koja zahtjeva stalnu demokratizaciju.

0arksisti vide slo*odu vie u smislu oslo*oenja od okova kapitalizma.2penito, za socijaliste slo*oda ima ponajprije pozitivno znaenje.

I!2@I ;2FI4' I/0'#. 'narhizam 9 je ideja i doktrina koja naj*oljim drutvom smatra zajednicuslo*odnih ljudi *ez izvanjske prisile, *ez vlasti. 'narhisti se zala8u zadrutvo *ez dr8ave i privatnog vlasnitva. Ipak anarhizam nije konkretan ni

jedinstven skup ideja. !rvo individualistiki se anarhizam razlikuje odkolektivistikog, komunistikog i mutualistikog anarhizma. !ritom je zapovijest pol.ideja u uropi va8niji drugi, dok je individualistiki mao *itnuulogu u ;'D9u. Durgo, anarhisti se uvelike razlikuju u shvaanju okonasilnih ili mirnih sredstava *or*e za svoje ciljeve. A povijesti su dijelovianarhizma *ili skloni ideji poticanja masa na revoluciju djelimaindividualnog terora. aj je smjer poeo s parolom Gpropaganda putemdjelaG u #5$= godinama, isprava oru8anim napadima na istitucije, a potompojedinanim atentatima na okrunjene glave i eCove dr8ave kao sim*olre8ima. o je anarhizmu priskr*ilo naziv teroristikog pokreta. 'narhizam jenegacija naela pol. autoriteta, za anarhiste autoritet vrijea naelaslo*ode i pravde. 'narhisti su pose*ice odluno suko*ljeni sa svakimo*likom autoriteta koji je prisilan. 'narhisti zagovaraju prednostzajednikog vlasnitva i pravednu raspodjelu.6. -oljeviki socijalizam, *oljevizam ili komunizam 9 *oljevizam jeizvorno revolucionarna struja u ruskoj socijademokratskoj stranci, potom jeod #%#6. samostalna stranka, a nakon prvog svj. rata postao je utjecajnasocijalistika ideologija i pokret. emelji se na lenjinizmu kao pose*nojinterpretaciji marksizma, od*acuje pol. reCormizam u radnikom pokretu,te inzistira na nasilnoj revoluciji. /a enjina se kapitalizam razvija *r8e, teza njega revolucija mo8e zapoeti na najsla*ijem mjestu imperijalistikog

lanca, ondje gdje proizvodne snage nisu razvijene. enjinov je nauk *ioosnova staljinistike politike i ideologije. 2n je povezao socijalizam snasiljem, dr8avu je vidio kao instrument sile, a odnose u drutvu kao klasnirat. enjin je *io svjestan ruske zaostalosti ali je nju ponajprije vidio uekonomiji i kulturi. /a njega se pro*lem zaostalosti svodio na nepostojanjemasovne industrije i radike klase, te na nepismenosti veine drutva./*og te zaostalosti on je rusku revoluciju vidio samo kao uvod u opusvjetsku revoluciju. ;uoeni sa stvarnou +usije, *oljevici su svojudoktrinu mogli provesti samo upornim ratom protiv stvarnosti. -oljeviki

se socijalizam uspostavio kao vladajua ideologija i poredak u ;;;+9u izemljama istone urope. 1rajme &=9ih godina 6=. st on se propagirao kao


20/41

univerzalni model socijalistikog poretka, tzv. realni socijalizam. !okuajireCorme toga sustava pokazali su se neuspjenim.0aoizam 9 je odgovor na specifnu situaciju goleme zemlje u kojojseljatvo ini najvei dio stanovnitva. 2n o*navlja izvorni demokratski

impuls revolucionarnog *oljevizma9demokracija je vlast siromanih ineo*razovanih seljakih masa koje su eksploatirane i tlaene kolonijalnimsustavom. +evolucija se zasniva na njezinoj revolucionarnoj svijesti ienergiji. 2na je zato vie seljaka po*una nego markstistiki shvaenaklasna *or*a. 3lavni cilj je agrarna revolucija. 0aoizam se uspostavlja kaoultraljeviarska ideologija u kojoj se *or*a za socijalizam izjednaava soru8anom *or*om.

itoizam 9 je posve drukiji. 2znaavao je politiku 4.-roza ita ispecifnosti jugoslavenskog socijalizma u odnosu prema ;;;+9u. o seodnosi na nezavisnu vanjsku politiku prema ;;;+9u, politiku nezavisnosti,te na o*like ekonomske demokracije i tr8inog socijalizma. #%>J. u

4ugoslaviji je uspostavljen totalitarni komunistiki re8im s represivnom izatvorenom ideologijom. /a ideologe i teoretiare samoupravnogsocijalizma samoupravljanje je *ilo jedina ispravna realizacija temeljnogmarksistikog projekta odumiranja dr8ava uspostavom neposredne vlastiradnih ljudi. 1oncepcija drutvenog samoupravljanja *ila je pokuaj da seuz partijsku kontrolu pokrene proces Godumiranja dr8avaG. !rogramom ;14iz #%J5. najavljen je smjer samoupravne *espartijske demokracije. ime jezapoet proces li*eralizacije, oslo*aanja dru. institucija od partijsko9dr8avne kontrole. aj je proces jugoslavenskom sustavu dao li*eralnijeo*ilje8je, a njegovoj ideologiji manje represivan o*lik. Ipak kad god jesustav dosegnuo svoje granice o*novljen je rigidniji o*lik ideologije.. ;ocijaldemokracija ili demokratski socijalizam 9 je ideologijskaorijentacija u radnikom pokretu suprostavljena *oljevikom socijalizmu, azastupaju je europske socijaldemokratkse i socijalistike stranke. 2n inidrugi dominantni o*lik socijalizma ija je *it u reCormi i regulacijikapitalizma. aj se o*lik socijalizma poistovjeuje s demokracijom,pluralizmom i ljudskim pravima. :aziva se reCormistikim ili evolucijskim

socijalizmom jer socijalizam vidi kao rezultat mirnih reCormi kapitalistikogsustava. !ojam socijademokracije ima dugu tradiciju i izvorno je vezan zaravolucionarni socijalizam. :a o*likovanje socijaldemokratske ideologijeznatno je utjecala teorijska rasprava i zanimanje za 1antove pol. idejeunutar radnikog pokreta i marksizma u posljednim desetljeima #%. st.Demokratski se socijalizam pokazuje ideologijom suprostavljenom i*oljevikom komunizmu i nacionalsocijalizmu. :jegova su temeljnanaela Cormulirana u deklaraciji Filjevi i zadaci demokratskog socijalizma.

emeljnim vrijednostima su proglaene slo*oda, jednakost, pravednost i

solidarnost. e se vrijednosti mogu ostvariti uspostavom demokratskih pol.ustanova, dr8avnom intervencijom u tr8ino gospodarstvo kako *i se


21/41

ostvarila do*ro*it svih graana u socijalnoj dr8avi i poveanjem pravazaposlenih. Demokratski soc. od*acuje vjerovanje u povijesnu nu8nostnastanka socijalizma. ;ocijaldemokrati 8ele reCormirati kapitalizam, a nega ukinuti. 2d*acujui znanstvenu analizu u korist moralnih i relihijskih

naela, socijaldemokracija ostavlja prostorr za teorijski pluralizam uzasnivanju socijalizma. 0oderna socijaldemokratska ideologija ostala jeo*vezana socijalnoj pravdi kao temeljnoj vrijednosti, ali i podjeljena okonaina ostvarivanja te vrijednosti. a podjeljenost izvire iz srca idelogijedemokratskog soc., iz konLiktne o*vezanosti ekonomskoj efkasnosti. Dok

jedan dio socijaldemokracije ostaje vezan za tradicionalne ideale, drugi jevie okrenut li*eralnoj zamisli o jednakim ansama pojedinaca u uvjetimato vee ekonomske efkasnosti.

(RO)D*ON I LIBERTERSKI SO-IJALIZAM

!2+ D'1 ':'+


22/41

cjelinu. !roudhonovsko je drutvo organska cjelina, ali nije jedinstveno niplansko drutvo. o je policentrino drutvo u kojemu su pojednici urecipronom ekonomskom odnosu. o je drutvo uzajamnosti. :jegovo jedrutvo drutvo slo*ode. A njemu ne postoji vlast. ;lo*odne se zajednice

udru8uju na osnovi slo*odnog ugovora. 2n je mrzio jako*ince z*og njihovaautoritizma i centralizma. ;ocijalizam znai slo*odnu razmjenu,podjednaku raspodjelu poreza, sudjelovanje radnika u korist poduzea.:astajanje novog drutva je revolucionaran in. 'li revolucija za njega nijenasilni revolucionarni in. !oredak novog proudhonovskog drutvaanarhijski je poredak, poredak u kojemu ne postoji razlikovanje onih kojivladaju i onih kojima se vlada. o je antipolitiki poredak. !olitikuzamjenjuje znanstvena organizacija. A djelu G7to je vlasnitvoNG on govori oznanstvenom socijalizmu jer zakonodavna vlast pripada samo razumu koji

je metodiki priznat i dokazan. !rava vlast pripada razumu i znanosti,narodu ostaje du8nost uvara zakona, narod je izvrna vlast.!+2AD


23/41

stale8a. A tom procesu revolucije flozofja je glava, a proletarijat srce.:astojei doprijeeti do realnih temelja ovjekova otuenja, 0ar se u!arizu posveuje studiju pol. ekonomije. +ezultat njegovih istra8ivanja jestjecanje novog polazita. ;vi suko*i u povijesti, pojavljivali se oni u o*liku

*or*e klasa, *or*e miljenja ili pol. *or*e, imaju podrijetlo u proturjenostiproizvodnih snaga i o*lika sao*raanja. A svojim kasnijim radovima 0ar je te ideje razradio i pretvorio u sustav po kojemu je postao poznat iutjecajan. :jegov spis G1omunistiki maniCestG, remek djelo pol.propagandne literature je najtiskaniji socijalistiki rad svih vremena.+ @2 AFI4' I 1'!I ' I/'0A istoj se linosti krio hladni analitiar i strasni *orac. a druga njegovapriroda zasjenjivala je prvu. 0ar je prije svega *io *orac, spreman8rtvovati sve u *itci za koncepciju *oljeg drutva. !riznavao je *or*u kaozakon 8ivota i opstanka. 1lasna *or*a *ila je dio te ope zakonitosti. Apoznatom G!redgovoruG !rilogu kritici pol. ekonomije svoje je novo polazitesa8eo u misao da nain proizvodnje materijalnog 8ivota uvjetuje procesdrutvenog, politikog i duhovnog 8ivota. A te8nji za odr8anjeme 8ivotaljudi ulaze u odreene odnose proizvodnje koji su neovisni o njihovoj volji.

i odnosi ovise o odreenom stupnju razvoja njhovih proizvodnih snaga.:a odreenom stupnju razvoja te proizvodne snage dolaze u suko* sodnosima u proizvodnji. ;tari se odnosi rue i uspostavljaju se novi kojiodgovaraju razvoju proizvodnih snaga. Iz otg opeg zakona slijedispecifni zakon razvoja kapitalistikog drutva. 2snovni pokreta razvojaproizvodnih snaga u kapitalizmu je proizvodnja vika vrijednosti. +adna jesnaga ro*a koja ima sposo*nost proizvesti vie nego to je nu8no zanjezino minimalno odr8avanje. 'li pose*nost klasne *or*e u kapitalizmu

jest to to je potlaena klasa slo*odna, to ima sva prava i to je naelno jednaka. +adnici ne tre*aju dr8avu kao svoju klasnu vlast, jer oni netre*aju nikoga ugnjetavati. 2ni nisu klasa kao druge klase. +adnicimadr8a8va tre*a kao prijelazna tvor*a koja mora samu se*e dokinutistvarajui uvjete za nastanak komunizma. akva je dr8ava diktaturaproletarijata. ' diktatura proletarijata je dr8ava prijelaznog razdo*lja. 0ar

inzistira na tome da je diktatura o*ik demokratske vlasti, vladanjedemokratskim sredstvima. 0ar je od*acio anarhistiki konceptCederalizma i zalago se za unitarni centralistiki o*lik ustrojstva vlasti. 1aozastupnik znanstvenog socijalizma i protivnik utopizma, 0ar se kasnijeklonio opisa *udeueg drutva, nije 8elio propisivati recepte. 1retanjeprema komunizmu *it je ukupne povijesti ljudskog roda i u tom se kretanjudaju elementi koji ga konstituiraju, !ritom se mo8e izdvojiti J elemenata?prvo komunizam mo8e postojati samo kao svjetski Cenomen. Drugo,komunizam se ne zasniva na pol. vlasti, pa ni vlasti veine nad

nekolicinom, veine nad nekolicinom, ve u njemu dominira drutvo. ree,u komunizmu nema mjesta za religiju jer je ona sredstvo potlaivanja


24/41

ljudskog duha. Betvrto, u komunizmu nema prostora za tr8ite ve suprocesli planski. I peto, komunizam predvladava podjelu rada. 0ar zato irazlikuje dvije Caze komunizma?u # postoji nu8nost proizvodnog rada injegov je cilj to vee smanjenje radnog dana nu8nog za odr8anje 8ivota.

BERNSTEIN I DEMOKRATSKI SO-IJALIZAM

ID 4' + "2+0:jegova pol. koncepcija temelji se na dvjema temeljnim osima? kriticirevolucionarnog marksizma i zagovaranju reCormistike strategije, te spajarevizionizam i reCormizam. 2n osporava stajalite o neiz*je8nosti kriza islomu kapitalizma te o njegovim prirodnim tendencijama premakoncentraciji *ogatstva u sve manje ruku i o osiromaenju radnika. 2ndokazuje da krize postoje ali su sve *la8e, a ne sve du*lje. !rotiv krizadjeluju neki va8ni initelji kao to su proirenje tr8ita na sve vei *rojpodruja i zemalja, sve *olja prometna sredstva. 3lavna socijalnaposljedica razvoja jest umno8avanje dioniarstva, proirenje vlasnitva nasve vee dijelove stanovnitva. !oveava se *roj srednjih i sitnihpoduzea, te on pokazuje da se po*oljavaju 8ivotni uvjeti radnike klase.

o se oituje kao poveanje realnih najamnina i poveanje *roja plaenihradnika u cjelokupnim radnitvu. 2n izvlai iz toga ideju reCorme. 2nod*acuje ideju revolucije kao teoriju zavjere i politikog pua. -ernsteinpriznaje da je u nekim uvjetima revolucionarno nasilje nu8no kao metoda*or*e za pol. vlast. 'li on prihvaa pol. revoluciju kao ispravnu metoduiskljuivo u *or*i protiv despotizma i diktature. 2na nije primjerena niopravdana u dr8avi u kojoj je supostavljena pol. demokracija. +eCormizamnije taktika, ona je strategija preo*ra8aja cjeline drutvenih odnosa urazvijenim kapitalistikim zemljama. !ol. djelovanje u demokraciji prestaje*iti klasna *or*a ve sve vie postaje graansko natjecanje unutarli*eralnodemokratskih pravila igre. /a njega to razumijeva drukiji odnosprema li*eralizmu.;2FI4' I/'0 I D 021+'FI4'

/a njega socijalizam ne tre*a izmiljati ve otkrivati kao tedenciju uuvjetima postojanja kapitalizma i podupirati ga kao mogunost razvoja.Fjelokupni 8ivotni uvjeti drutva moraju *iti drugiji, stei odreenurazvojnu zrelost, ako se 8eli omoguiti znaajan socijalni preo*ra8aj.2;tvarivanje socijalizma mogue je samo kao postupan proces koji imavlastite pretpostavke. ;ocijalizam nije model smiljen na temeljuznanstvene spoznaje zakonitosti povijesnog z*ivanja koji se tre*aodjednom uspostaviti, ve je naelo dru. organizacije koje valja htjetiostvariti. 2n stoga mo8e rei da je kretanje sve, a cilj nije nita. ;ocijalizam

je sustav u kojemu vlada ravnopravnost. /a njega je soc. dru. poredakkoji ustanovljuje ravnopravno sudjelovanje svih u procesim odluivanja u


25/41

drutvu. 2n ne shvaa dr8avu kao aparat prisile jedne klase nad drugomkoji nestaje s nestankom klasnog drutva. /a njega ona nije mistina,natprirodna mo nego povijest, prolost, koja se o*likuje i traje. ;hvaajuidr8avu kao zajednicu, on razvija ideje koje ga posve odvajaju od

ortodoksnih marksista. Dr8ava ma kako je mi zvali, nije prolzna institucijakoja nastaje, postoji i nestaje s klasama, ve je vezana za slo8enostdrutva i nu8nost usklaivanja i jedinstvenog reguliranja razliitih iproturjenih interesa. 4er ka8e on, dr8ava je o*lik zajednikog 8ivota iorgan vladanja koji svoj socijalno9pol. znaaj mijenja sa socijalnimsadr8ajem.

/a njega je demokracija temeljno naelo konstitucije dr8ave i procesaodluivanja u njoj. !ritom je oso*ito va8na politika demokracija koja jeukinula klasne povlastice u sCeri dr8ave. 0eutim nije mogla i ne mo8eukinuti socijalni sadr8aj klasnog suko*a. Demokratska pol. dr8ava u kojoj jeuspostavljeno ope, jednako i tajno pravo glasa, slo*oda udru8ivanja islo*oda tiska organizacijski je o*lik koji omoguuje o*oje? prvo,civiliziranije razrjeavanje klasnog suko*a, i drugo, osvajanje vlasti iproirenje socijalistikih i demokratskih naela. Demokracija je ujedno isredstvo i svrha. Demokracija je za socijaliste i sredstvo i cilj. 2n negiramogunost uspostave neposredne demokracije u modernom drutvu. /anjega je predstavnika, parlamentarna repu*lika jedini o*lik pol.demokracije primjeren suvremenom diCerenciranom i slo8enom drutvu.

akvo shvaanje dr8ave i demokracije ishodite je -ernsteinova zahtjevada socijaldemokracija napusti shvaanje o nu8nosti uspostave diktatureproletarijata kao dr8ave prijelaznog razdo*lja. 1lasna diktatura pripadani8oj kulturi. @ia kultura je kultura vie slo*odna za sve. ;ocijalizam semo8e uspostaviti samo kad socijaldemokratska stranka osvoji vlast. 2nvjeruje da se to osvajanje mo8e provesti parlamentarnim putem. o jeostvarenje socijalizma mogue postupno i promiljeno. 2n je podr8avaoizvanparlamentarne o*like *or*e kao to su opi trajk i institucionalizacijasuodluivanja putem radnikih vijea. 2n je izmjenio klasinu zamisao

ostvarenje socijalizma. !ovezao je socijalizam s demokracijom, a put donjega vidio je kao postupno, ali odluno proirenje, a ne kao su8avanjeslo*oda koje su ostvarene kao rezultat li*eralizma.

LENJIN I KOM)NIZAM

+ @2 AFI4' I DI1 ' A+' !+2 '+I4' ' ri su kljune teme enjinova djlea9revolucija, partija i diktaturaproletarijata. 'ktualnost revolucije kljuna je enjinova misao, +evolucija

nije tek daleka mogunost, ona je pitanje dana9sposo*nosti uoavanjapotencijala revolucije u konkretnoj situaciji i pretvaranja te situacije


26/41

djelovanjem u aktualnu stvarnost. A tome je zamjetan enjinov otklon od0ar a i klasinog 0arksizma. !rvo, prema klasinome marksizmusocijalizam mo8e nastati samo u najrazvijenijim zemljama. :o enjin tvrdida revolucija mo8e zapoeti na najsla*ijemu mjestu imperijalistikog lanca,

ondje gdje proizvodne snage ne moraju *iti razvijene. Drugo, s tim u vezi,revolucija nije ponajprije rezultata socijalnih, ekonomskih uvjeta, ve jepresudno postojanje revolucionarnog pokreta. /a enjina je revolucijarezultat djelovanja, stvaranjem revolucionarne situacije djelovanjem tenjezino iskoritavanje, takoer djelovanjem. Da *ismo neto promijenili,odluujua je naa volja i odluka da se svijet mijenja, da se ne pristane nadano stanje. +evolucija je intervencija u povijest, prema defniciji nasilanakt, a ne neko *esu*jektno kretanje. /ato enjina toliko naglaavashvaanje dr8ave kao instrumenta klasne diktature, klasnog nasilja,-ur8oaska je demokracija o*lik pol. vlasri *ur8oazije i nita vie od toga.enjin je s prezirom gledao na tu demokraciju, Dakako, postoji razlikaizmeu parlamentarizma i autokracije, alo samo u tome to prviomoguuje lake ostvarivanje proleterskih ciljeva, stvara teren zaproletersku politiku. !roCesionalni je revolucionar istodo*no teoretiarpokreta i njegov politiar. 2n ujedinjuje politiku kao znanost i kao vjetinu.2dnosi meu proCesionalnim revolucionarima odnosi su punog povjerenja islo*odne diskusije jer se tek njome dolazi do najispravnijeg rjeenja.!rijelaz na socijalizam ne mo8e se dogoditi mirnim putem. /a to jepotre*na prijelazna Caza9diktatura proletarijata, koja tre*a slomiti staru*ur8oasku dr8avnu maineriju, te uspostaviti vlast proletarijata. Diktaturaproletarijata je deokratska diktatura. :jezin je onsovni organ sovjet. /ato

je sovjetski o*lik diktature proletarijata za enjina.:4I: I ; ' 4I:I/'0

!okuao je pomiriti klasini marksizam, koji rauna na socijalistikurevoluciju kao djelo najrazvijenijih naroda, sa svojim shvaanjem time to

je rusku revoluciju kao djelo najrazvijenijih naroda, sa svojim shvaanjemtime to je rusku revoluciju smatrao uvodom u opu svjetsku revolucijukoju e voditi zapadni svijet. 1ad se zapadni proletarijat pridru8i revoluciji,

+usija e *iti na zaelju z*og svoje nerazvijenosti. ;amo se na svjetskojrazini mo8e postii puna po*jeda socijalizma. 2pstanark ruske revolucijenemogu je u uvjetima kapitalistikog okru8enja. A meuvremenu tre*auiniti sve da se socijalizam u +usiji odr8i, i to tako da se rjeavaju o*azadatka, civiliziranje +usije i njezino uzidizanje. ;ocijalizam je cilj kojemuse te8i, akoji je u +usiji teko dosegnuti. ;taljin je pragmatino odustao odsvjetske revolucije i proglasio Cormulu socijalizma u jednoj zemlji,;ocijalizam je pretvoren u neposredni cilj, a politika postupnosti i svjetskogstanja posve je od*aena. !rivremenost je pretvorena u trajno stanje,

nu8nost u vrlinu sa svim posljedicama. /ato instrumentom socijalizmapostaje policija, a ne partija. A staljinizmu tajna policija nadzire i samu


27/41

partiju i njezine Cunkcionare. !olitike terore tre*ao je stvoriti novustrukturu moi. 'li stvarno je priroda staljinzma sustav socijalnog terora.;taljinisti proglaavaju neposredno ostvarivanje socijalizma.Industrijalizacija je nazvana izgradnjom socijalistike industrije. :asilna

koletivizacija poljoprivrede donijela je drastinu o*espravljenost iekspoataciju seljaka, ukidanje sindikata, poveanje iskoritavanja radnika.A tom je smislu sustav radnih logora *io posve Cunkcionalan, omoguio je

jeCtin ropski rad milijuna ka8njenika. enjin je vezao socijalizam sanasiljem. !ostavljajui revolucionarnu partiju na mjesto 0ar ovihproizvodnih snaga, enjin ju je uzdignuo u proizvoditelja socijalizma.2dnose u drutvu vidio je kao klasni rat do istre*ljenja. ;vjetska revolucija,koja je *ila jedino opravdanje *oljevikog osvajanja i zadr8avanja vlasti,pokazala se pukom fkcijom. A uvjetima u kojima su *oljevici *ili manjinaokru8ena neprijateljskom stvarnou, jedini nain ouvanja vlasti *ilo jestaro. ;uoeni sa stvarnou +usije, svoju su doktrinu mogli provesti samouporni. A staljinistikom teroru tako se dovrava ona slavna


28/41

u prijelaznoj Cazi izmeu pol. organizacije i Gtehnike pripremeG revolucije. AG/atvorskim *ilje8nicamaG 3ramsci se usredotouje na organsku krizu koja

je izazvana sla*ou talijanske *ur8oazije. 3ramsci zakljuuje daposlijeratne tenzije izra8avaju opi slom u odnosu izmeu dr8ave i drutva.

A svakoj je zemlji taj proces razliit iako je sadr8aj isti. ' sadr8aj je krizahegemonije vladajue klase. 3ramsci govori o razdo*lju nakon rata kad suslu8*enici, seljavi inili grupe izvan radnikog pokreta koje su se protivilepovratku li*eralnog re8ima. 0asovno uskraivanje potpore re8imupokazivalo je da se velika masa ljudi otkinula od svojih tradicionalnihideologija. Dolo je do rekonstruiranja odnosa izmeu dr8ave, drutva iekonomije. 3ramsci upozorava da kapitalizam na svjetskom planu ptolazitransCormaciju od slo*odnotr8inog u regulirani sustav zasnovan naCordistikim metodama masovne proizvodnje. Az ekonomskorekonstruiranje z*iva se rekonstruiranje dr8ave. !osljedica toga je injenicada klasna *or*a postaje o*ilje8ena molekularnim procesom prilagoavanjacivilnog drutva. aj proces daje dr8avi edukativnu ulogu u prilagoavanjucivilizacije i morala najirih narodnih masa na nu8nosti kontiuniranograzvoja ekonmskog aparata proizvodnje. 3ramsci taj Cenomen naziva*or*om za Gcivilnu hegemonijuG. 'li on se odnosi na moderne dr8ave. Azaostalijim zemljama i kolonijama socijalne i pol. reCorme koje su drugdjepotisnute i postale anakronine jo su jake. Italija je u toj drugoj skupini.

emeljni je nedostatak talijanske *ur8azije to to se pokazalanesposo*nom ujedniti masu puanstva. Ajedinjene Italije z*ilo se *eznadila8enja temeljih podjela zemlje. Inicijativa za ekonomsku i pol. o*novudola je s industijalizacijom iz sjevernih, ur*anih sektora. akva je situacijao*likovala specifnu klasnu strukturu. !ostojanje prijelaznih klasa izmeuproletarijata i industrijske *ur8oazije znai da se ekonomska modernizacijane mo8e z*iti *ez nagod*e sa sitnom *ur8oazijom i zemljovlasnicima s

juga. A G/atvorskim *ilje8nicamaG ideja hegemonije odreena je kaosposo*nost vodstva i kao mo zasnivanja nove dr8ave. hegemonija kaovodstvo nije iskljuivo politiko, nego ponajprije moralno i intelektualno .

o vodstvo o*uhvaa o*likovanje ireg pol. saveza, novog pristanka,

proirenje socijalne *aze potpore i pol. mo*ilazicije protiv vladajue klase.1ako *i razrjeila razliitost u jedinstvu i stvorila djelotovoran, hegemonkolektivni entitet sposo*an djelovati kao jedna oso*a. /ato je vodeastranka takoer uitelj i moralni reCormator. :jezin je zadatak proizvestiuniverzalna i opa pol. naela koja mogu nadii uske potre*e ikorporativistike interese stranaka. Drugi aspekt hegemonijepodrazumijeva stvaranje novog tipa dr8ave. 3ramscijev moderni vladatnije konkretan nego produktivni kolektivni su*jekt, pol. stranka koja imacilj utemeljiti novi tip dr8ave. !ojam hegemonije o*uhvaa *or*u za

temeljne promjene u institucijama te u sim*olikim i kulturnimstrukturama drutva.


29/41

;trategija hegemonije nije usmjerena iskljuivo na civilno drutvo. ;ta*ilnai legitimna dr8ava ne mo8e prestati voditi drutvo i proirivati osnovupristanka. Bak kad zasnuje dr8ava, po*jednika hegemonijska grupa ilisavez grupa tre*a nastaviti voditi cijelo drutvo u smislu moralnog i

intelektualnog o*razovanja. 'ko dr8ava prestane o*avljati hegemonijskuulogu ona se *rzo pretvara u Cormalni mehanizam prisile. ime se dr8avane razlikuje od diktature. DIktatura je sila odvojena od pristanka, nasilje*ez ikakve temeljne i etike svrhe, dr8ava koja upravlja *ez hegemonije./a 3ramscija je diktatura dr8ava *ez legitimnosti. +azlikovanjehegemonije od diktature o*janjava 3ramscijevo postupno naputanjeideje diktature proletarijata u korist hegemonije proletarijata. Aspostavadiktatura kao strategija zasnivanja novog poretka za njega je zastarjelaz*og tri razloga. !rvo, moderna su drutva sve kompleksnija, s visokimstupnjom diCerencijacije. Drugo, na sim*olikoj razini moderno do*ademokratske i li*eralne revolucije u kojemu se mase oslo*aajutradicionalnih o*lika. ree, moderno je do*a na pol. razini do*a neoso*nevlasti. :arod je novo pol. tijelo, a pol. su akteri kolektivne organizacije, ane konkretni pojedinci. Diktatura je za 3ramscija predmoderni inedemokratski o*lik utemeljenja nove dr8ave. ;uvremene diktature akukidaju moderne o*like autonomije i nastoje ih unijeti u djelatnost dr8ava./ato 3ramsci s modernim vladarom nastoji zasnovati alternativna, a toznai modernu i demokratsku strategiju utemeljenja nove dr8ave.3+'0;FI4 @2 :'; I4 HA suvremenu socijalistiku misao on je unio ideju kulture i novo shvaanjeideologije. 2n istie znaenje ovjekove svjesne djelatnosti, ljudske volje isvijesti. ;uprostavljao se shvaanju prema kojemu ljudsko oslo*oenjedolazi iz unutarnje dinamike kapitalizma, a novi poredak neiz*je8no izrastaiz ruevina nestajueg kapitalizma. !rotivio se opsesiji ekonomskim iupozoravao na va8nost kulture. 1ohezija modernog kapitalistikog drutvaslijedi ponajprije iz hegemonije, odnosno iz duhovne i kulturne nadmoivladajue klase. /a njega revolucija nije tehnika operacija nego pitanjepostizanja intelektualne i moralne nadmoi, odnosno kulturne hegemonije.

2tuda va8nost intelektualaca, ideja o organskim intelektualcima ikomunistikoj partiji kao kolektivnom intelektualcu. proletarijat ne mo8epo*ijediti ako ne postigne kulturnu hegemoniju prije osvajanja pol. vlasti./a to su mu potre*ni vlastiti intelektualci koji e jezikom o*razovanih klasauvjerljvo Cormulirati njegova stvarna iskustva i osjeaje. 1ulturna po*jedauvjet je politike po*jede. 1omunistika je partija kolektivni intelektualac imoderni vladar. 2na je spod intelektualne energije i vodstva kojemu sepovezanost s masama osigurava i time pto svaki lan partije mora *itiaktivan pol. element, mora *iti rukovodilac. /ato je nu8na intelektualna

moralna reCorma. !artija je moderni vladar koji stvara novu dr8avu, a taj jevladar jedinstvena kolektivna volje, koja je pol. volja u modernom


30/41

znaenju. 2svajanje vlasti, pretpostavlja ovladavanje graanskimdrutvom, dugi rat, osvajanje toke po toku, inae *i ta vlast *ila tekprolazna epizoda. 0oderna dr8ava je hegemonija oklopljena prisilom.+eprodukcija dr8ave zasniva se na uspjenosti vladajuih da postignu to

iri savez u civilnom drutvu. /a 3ramscija ideologija djeluje na vierazina. 2na je povijesna kategorija, ukorijenjena u tradiciji. 2na je takoerutjelovljena socijalnim praksama pojedinaca i esto kontradiktornimnainima na koje oni zapa8aju svijet. Ideologija je cement za ire socijalnesaveze koji o*uhvaaju klase i neklasne skupine.

!. NA-IONALIZAM

ELEMENTI NA-IONALIZMA/a veinu modernih istra8ivaa nacionalizam je povezan s uspostavommodernog li*eralnodemokratskog drutva i dr8ave, *ilo da se njegovopojavljivanje povezuje s Cunkcionalnim zahtjevima industrijalizacije. Izraz iideologija nacionalizma pojavljuje se u do*a "rancuske revolucije. ; "ranc.revolucijom nacija postaje izvor i temelj vlasti. :acionalizam legitimiravlast voljom nacije. :acija ima pravo sama donositi zakone po kojima e8ivjeti. /a ;mitha su glavne postavke nacionalizma kao ideologije ove? #svijet je podjeljen na nacije od kojih svaka ima svoju individualnost,povijest i sud*inu. 6 nacije je izvor ukupne politike i dru. moi i lojalnostnaciji vea je od svake druge privr8enosti. ljudska se *ia morajupoitovjetiti s nacijom ako 8ele slo*odu i samoostvarenje > nacije moraju*iti slo*odne i sigurne ako se 8eli da u svijetu vladaju mir i pravda.

9:acija je osnovna jezgra ideologije nacionalizma. :jemaki povjesniar"reidrich iskazao ih je u razlikovanju pojmova nacija kao kulturna zajednicai politika zajednica. ;lino tome, ;mith pravi razliku izmeu zapadnog iligraansko9teritorijalnog modela nacije u kojemu je nacija zajednica ljudikoji se pokoravaju istim zakonima, i istonog ili etnikog modela nacije ukojem se nacija razumije kao zajednica ljudi istog podrijetla. :acija jestoga umjetna zajednica uspostavljena i odr8avana voljom ljudi. :acijapostoji kad neka grupa ljudi posjeduje visok stupanj svijesti o zajednikompripadanju te te8i da ga pol. izrazi zahtjevanjem da sama vlada so*om.Asto, nacija se odreuje kao kulturna ili etnika zajednica. A G3ovorima

njemakoj nacijiG "ichte je #5=&. Cormulirao tri *itna elementa nacije? prvo, jezik je osnova nacionalne ideje i nacija se o*likuje poevi od prirodne


31/41

stvaralake snage jezika. Drugo, izvor je njemake nacije zlatno do*acivilizacije srednjeg vijeka. ree, njemaki poraz od Crancuske vojskerezultat je racionalistiko9prosvjetiteljskog razaranja religije.9:acionalni identitet9ideja nacije kao zajednice graana razumijeva

postizanje teritorijalno9politikog identiteta. aj je identitet vezan zamodernu dr8avu te ima njezina *itna o*ilje8ja?teritorijalizam9vjerovanje uva8nost pre*ivalita, konkretnog prostora, mjesto ovjekova 8ivota,dr8avljanstvo, graansko o*razovanje. Ideja nacije kao etnike i kulturnezajednice razumijeva njegovanje etnikog identiteta. ;ocijalizacijapripadnika nacije u etniki shvaenoj nacionalnoj dr8avi primarno seo*avlja putem etniciziranog sustava o*razovanja i raznih nacionalnihceremonija i o*reda. +azlika izmeu dva shvaanja nacije i dva tipanacionalnog identiteta iskazuje se i razlikom u shvaanju osjeajaprivr8enosti naciji9domolju*lje i rodolju*lje. a dva izraza se shvaaju kaosinonimi, ali kao to im podrijetlo ka8e, oni izra8avaju dva tipa nacionalnogosjeaja. +odolju*lje znai privr8enost naciji kao etnikoj grupi za koju sevjeruje da potjee od zajednikih predaka, a domolju*lje znai privr8enostnaciji kao pol. zajednici, stjecanje teritorijaliziranog tipa identiteta.9Dr8ava9program nacionalizma jest uspostava nacionalne dr8ave. Ipak,nacionalizam je ideologija nacije, a ne dr8ave. !olitiki, nacionalizamzapravo znai shvaanje da je nacija jedina realna i legitima jedinicavladavine, da se granice dr8ave tre*aju podudarati s granicama nacije.:acionalizam je pol. naelo i o*lik pol. organizacije. o je naelo pravonacionalnog samoodreenja koje se ostvaruje u idealnom o*liku pol.organizacije9nacionalnoj dr8avi. Filj je nacionalna izgradnja nacije istvaranje nacionalne dr8ave. o se posti8e na dva naina?prvo, procesomnacionalne unifkacije, u kojemu se od raznih etnikih grupa to pripadajuistoj Gvelikoj kulturiG izgrauje jedna nacionalna dr8ava, i drugo, stjecanjemnacionalne nezavisnosti, izdvajanjem iz neke vee dr8ave ili oslo*oenjemod strane vlasti i preuzimanjem kontrole nad vlastitom sud*inom. Anacionalistikoj je ideologiji nacionalna dr8ava najvii o*lik pol.organizacije. Asto, nacionalna je dr8ava sta*ilan o*lik pol. organizacije jer

se graani povezani osjeajem pol. i kulturnog jedinstva. :acionalno jedinstvo znai pol. zdru8enost i pripadnika nacije na odreenom teritoriju.93ranica9nacionalizmu je imanentno nastojanje da se nacija odijeli odokoline da *i joj se osigurao samostalni razvoj, ime on prirodno ta8i da seogranii dr8avom, da se zaokru8i i ispuni u nacionalnoj dr8avi, koja mutime uspostavlja granicu. 'li pojam granice va8an je jo u jednommoralnom smislu. !otujui i istiui vrijednost svoje nacije, njezinuslo*odolju*ivost, moralnu vrstinu, kulturnu kreativnost, dostojanstvo9nacionalizam se nastoji ograniiti tim vrijednostim kao moralnim

normama.


32/41

TI(O!I NA-IONALIZMAI- +' :I :'FI2:' I/'0

je prvi povijesni o*lik nacionalizma. :acionalizam je proizaao iz revolucijete je utjelovio ideju o okudianju povlastica, hijerarhije i podlo8nosti te viziju

nacije koja vlada so*om. 3raani imaju prava i slo*ode kao lanoviGCrancuske nacijeG, a nacija je svoj vlastiti gospodar. /a nacionalne ideologe#%. st. li*eralizam i nacionalizam su neodvojivi. i*eralizam se temelji nao*rani indivudalne slo*ode koja se izra8ava jezikom prava. :acionalizamui da nacije tre*aju *iti suvereni entiteti koji imaju pravo na slo*odu.i*eralni je nacionalizam *io oslo*odilaka snaga u dva smisla?suprostavljao se stranoj dominaciji i zauzimao se za ideal samovladavine./a li*eralne nacionaliste nacije su poput pojedinaca jednake u smislu daimaju jednako pravo na samoodreenje. i*eralni je nacionalizam od0illova do*a *io privr8en dvama li*eralnim naelima9zatiti manjina iCederalizmu?prvo naelo o*uhvaa zatitu raznih kulturnih, jezinih ilietnikih manjina, dok je Cederalizam sredstvo zatite manjih naroda odagresije monih dr8ava. A


33/41

nacije kao GsvetinjeG.I0! +I4' I; IB1I :'FI2:' I/'0Imperijalno irenje s kraja #%.st *ilo je poduprto idejom kulture i rasnenadmoi europskih naroda, ija je moralna du8nost *ila civilizirati

inCeriornije aCrike i azijske narode. !ovijest je *or*a izmeu rasa, a:ijemci su nadmoni jer su roeni kao ratnici i graditelji dr8ave, te morajupovesti rat. Imperijalistiki nacionalizam puni o*lik do*iva u nacizmu, koji

je ideju rsne superiornosti pretvorio u program stvaranja velikoganjemakog carstva i istre*ljenja Gni8ihG rasa. aj tip nacionalizma ima dugutradiciju u


34/41

4ugoslavenski je unitarizam imao slinu Cunkciju kao i pannacionalizmi #%st.? potiskivanje postojeih nacija u korist vee nadnacije, koja *i seo*likovala u pose*nu dr8avnu naciju, s pose*nim kulturnim identitetom so*zirom na kulturno razliite susjedne nacije.

12/02!2 I ;1I :'FI2:' I/'0 aj kontroverzni pojam pojavio se u zemljama uropske unije #%%=9ihgodina. ;uvremeni proces glo*alizacije predouje pro*lem nacionalizma unovom svjetlu. :acionalne dr8ave nastale su onda kada su umjestorasplinutih Ggraninih podrujaG postavile jasne granice. uropske dr8avedanas ponovo imaju granina podruja jer nastajui dr8avni aparat z*ogsvoje nesavrenosti nije mogao uspostaviti eCektivnu vlast nad cijelimteritorijem ali danas granice postaju granina podruja z*og svojih veza sadrugim regijama i ukljuenosti u svakvrsne transnacionalne grupacije.:aime, glo*alizacija mijenja sadr8aj nacionalnog identiteta koji moratolerirati vieznanost i vievrsnu pripadnost. !ojedinci su istodo*no:ijemci i uropljani, a imaju osjeaj i da su graani svijeta. eritorij *ienije toliko va8an kao prije, a suverenost je postala maglovitija. A imaotvorene i vanjske granice, a multikulturizam je dio kulturne politike cijelogprostora. ;ve to omoguuje nastanak jednog o*lika kozmopolitskognacionalizma9preo*likovanog nacionalog identiteta u dijalogu s drugimidentitetima.

MAZZINI I LIBERALNI NA-IONALIZAM

0azzini je utemeljitelj tajnog revolucionarnog drutva 0lada Italija, pokretaza ujedinjenje Italije. Iako su gotovo sve njegove zavjere i ustanci *ilineuspjeni, danas se smatra da je imao nezao*ilazan udio u stvaranjumoderne Italije repu*likom #%>&. *ilo je zakanjelo priznanje 0azzinijevihideja. :o 0azzini je jedan od tvoraca moderne ideje ujedinjenja urope.0azzini je inspirirao amerikog predsjednika Milsona na zauzimanje za tipmazzinijevske ige naroda. 2sim toga, moderni proces europ. ujedinjenjamnogo duguje nepraktinom 0azzinijevu li*eralnom idealizmu koji je

ouvao 8ivom ideju europejstva. /ato 0azzinija smatraju rodonaenikomli*eralnog nacionalizma koji je povezao li*eralnu ideju slo*ode pojedinca sidejom demokratske nacije, a nju je vidio u mirolju*ljivom harmoninomzdru8ivanju s drugim demokratskim nacijama.

!2@I4 ; , 02+' I !2 I I1'A shvaanju povijesti naslanja se na @icoa i ;aint9;imona. 2d @icoa *atiniideju povijesti kao o*jektivnog procesa koji se z*iva prema vlastitoj logici is onu stranu trenutanih hirova i am*icija pojedinaca. "rancuska revolucija

kao prekretnica u modernoj povijesti za 0azzinija je vie kulminacijazavravajueg do*a individualizma nego otvaranje novog do*a nacionalnih


35/41

revolucija. +azmatrajui dinamiku povijesne promjene on se oslanja na;aint9;imona. 0azzini je u svojem shvaanju povijesti *io inspiriran idijelom li*erlanog katolikog teologa amennaisa, te je u svojem poimanjupovijesti izrazio kranski do8ivljaj povijesti. Bovjek ne mo8e imati drugog

gospodara osim -oga na ne*u, a naroda na zemlji. +azvoj ovjeanstvaostvaruje se kao dio -o8jeg plana, a svaka nacija ima svoju pose*numisiju. 2n mora djelovati tako da uzdi8e slo*odu svoje nacije da sezauzima za njezino uspostavljanje u samostalnu dr8avu. -og je daoovjeku sposo*nost da se sustavno usavrava i da se*e i svojesunarodnjake uini moralno *iljima. 0oralno usavravanje za 0azzinijaznai usavravanje u kranskim vrlinama koje mogu alijane osposo*iti dastvore svoju nacionalnu dr8avu. !okret za nacionalno oslo*oenje jestpokret voen moralnim naelima. emeljna moralna istina i moralni zakonosnova su politike i vlasti. 0azzini shvaa politiku u moralnom smislu kaodjelovanje usmjereno na ostvarenje idela po cijenu velikih odricanja. 2n jeporicao doktrine koje su se temeljile na korisnosti djelovanja kavke suprosvjetiteljstvo i racionalizam. 2n od*acuje i tradicionalno,makijavelistiko shvaanje politike kao djelovanja utemeljenog na oprezu,lukavstvu i kompromisu. 0azzini o*janjava razliku izmeu svojerevolucionarne strategije prethodnika. :jegova *or*a je *or*a za ideje,koja time pomiruje razliite sektake grupe u *or*i za jedan cilj?slo*odnu inezavisnu Italiju. :asilje je opravdano samo ako je poduprto du*okozasnovanom i temeljitom koncepcijom. 0azzini je uoio va8nost ideologijekao pol. oru8ja. ;toga on i mo8e 0ladu Italiju opisivati kao udru8enje ijilanovi ne dijele samo pol. ciljeve nego su takoer o*vezani jednom skupuideja. 2ni su ujedinjeni vjerom u jedan zakon napretka i du8nosti. /a0azzinija snaga organizacije nije u *rojnosti sljed*enika nego uhomogenosti i harmoniji njihove potpore. /a 0azzinija ne mo8e *itinikakve sumnje u program za koji se 0lada Italija *ori. aj je pokretGrepu*likanski i unitaranG.

+ !A- I1':I/'0 I :'FI2:' I/'0

0azzinijev repu*likanizam shvaen je kao pol. naelo koje priznajeslo*odu, jednakost i *ratstvo svih ljudi, sa suverenou koja se temelji*itno na naciji. alijanska je tradicija posve repu*likanska. Iako nedostajuinstitucije, narodno raspolo8enje i uvjerenje u skladu s repu*likanskimnaelom. 0azzinijev je unitarizam prije svega naslijee "ranc. revolucije. Auo*iajenom prigovoru unitarizmu z*og centralizma koji neiz*je8no znaidespotizam, on vidi *rkanje pol. centralizacije s administrativnomcentralizacijom. 1ad je rije o administrativnoj organizaciji, potre*no jepoduprijeti ono to je svojstveno lokalnom 8ivotu. 'li u pol. organizaciji

nema alternative centralizaciji. 7to je za 0azzinija nacijaN :acija jepovijesno9duhovna injenica, a ne teritorijalna ili rasna. 4ezik, teritorij, rasa,


36/41

to su samo znakovi nacionalnosti koji su nepostojani kada nisu povezani./a 0azzinija je nacija i etiko9religijska stvarnosti. !ravi 8ivot nacijesadr8an je u moralnim ciljevima koji odreuju taj 8ivot. :acionalni ciljoznaen je tradicijom koja je potvruje u suvremenoj svijesti zemlje. 2na u

se*i ima i svoju religiju. Ipak 0azzini zavrava na pol. initelju. :acija jeuniverzalnost alijana ujedinjenih sporazumom i 8ivotom pod zajednikimpravom. :acija nije odanost, ona se neprekidno stvara, odr8ava, njeguje./ato 0azzinijevo zagovaranje unitarizma ne slijedi iz pol. ili geograCskogsklada nego iz strasne 8elje za opom o*novom u talijanskom 8ivotu kojapro8ima moralne i duhovne kao i socijalne i ekonomske odnose. A takvomduhu 0azzini je osuivao Cederalizam kao institucionaliziranje povlasticalokalnih elita. 2n vodi jaanju municipalizma koji je naelna *rana pojavionacionalne svijeti. A kasnijim radovima, suoen s jaanjem Cederalnogpokreta. !rirodne tedencija talijanske povijesti ideu u unitarnom smjeru. /anjega *ez jedinstva nema istinske nacije.

:'FI2:' I/'0 I A+2! I/'0:acije su pojedinci ovjeanstva, a njihov je cilj ostvarenje ovjeanstvakao udru8enja nacija. o se ostvaruje s nacijom #%.st koja je narodnatvorevina. Adru8enje nacija demokratsko je udru8enje naroda. akvoshvaanje razumijeva negaciju kozmopolitizma #5.st, koji je u uzajamnomodnosu s pravima i pojedinanim egoizmom. 0azzinijev je primarni cilj *ioruenje austrijske hegemonije u Italiji i oslo*oenje svih ugnjetenihnaroda. @jerovao je da *i alijani ujedinjeni pod zastavom G-og i narodG,prevladali stanje razliitih vladara i uspostaavili demokratsku unitarnurepu*liku sa sjeditem u +imu. a nova Italija vodila *i druge potlaenenarode prema slo*odi i utjelovila trei +im. /a 0azzinija svijest o vlastitomnacionalnom identitetu nu8no znai priznanje identiteta i autonomijedrugih nacija. :acionalizam je u 0azzinijevu odreenju europski Cenomenkoji ojaava veze izmeu razdvojenih naroda. 'li da *i razdvojene narodedole do zajednikog temelja, potre*na je Gpol. nezavisnost i moralno

jedinstvoG. ;uoivi se sa tenzijom izmeu univerzalnosti i nacionalnog

identiteta, on je nacionalni identitet uinio konkretnim i ukljuivim, auniverzalnost mu je znaila ovjeanstvo koje je otkrilo se*e u naciji i usvakoj od njih i koje je *ilo istoznano s demokracijom. A slo*odi pojedincavidio je temelj drutva. 'li njegova sla*ost je to to je imao punopovjerenja u mo koju ima narod. :ije doputao sumnju u mogunostzloupotre*e pol. vlasti, pa stoga nije vidio potre*u uspostavljanja nekihogranienja moi demokratske veine.

TREITS-*KE I IM(ERIJALISTI2KI NA-IONALIZAM

:jemaki je romantizam razvio nacionalizam, zamisao o narodnom duhu, a


37/41

uspon !ruske i ujedinjenje :jemake u drugoj polovici #%. st dali su tomnacionalizmu pol.9dr8avni sadr8aj i smjer. !revladavanje Cragmentarizma unacionalno jedinstvu pod pruskim vodstvom i proirenje pruskog duha isustava na cijelu :jemaku ishodite je pol. miljenja


38/41

osnovne odrednice naroda?karakterom i sud*inom. 4edinstvo dr8ave morase temeljiti na nacionalnosti. :o naciju valja shvatiti ne samo kao pravniodnos nego ire, kao krvni odnos, realni ili zamiljeni. 2n se malokadkoristi izrazom nacionalizam. Bee ra*i izraz patriotizam. Inzistirao je na

tome da se pol. odnosi na mo i da dr8ave nisu o*vezane o*inimmoralom. :jemaka ima *o8ansku misiju da civilizira svijet. 2n poriepojedincu svako pravo i slo*odu osim onih koje stjee u dr8avi i putem nje.2n je nu8no prihvatio makijavelistiko naelo da ouvanje moi i jedinstvadr8ave opravdava upotre*u svih sredstava, ak i najnesnosnijegdespotizma. /ato i defnira dr8avu kao javnu vlast za napad i o*ranu. 1ako

je apsolutni suverenitet dr8ave nu8an za njezinu apsolutnu mo, tajsuverenitet ne mo8e *iti ogranien nikakvim o*vezama. :e mo8e *itivezan meunarodnim ugovorima jer oni vrijede samo dok su svrhoviti.Asto, apsolutna mo dr8ave pretpostavlja nu8nost rata. /akon rata vjeni

je zakon ovjekove povijesti. +at se uzvisuje jer proiuje naciju odizopaenog individualizma i preputanja u8ivanju. @eliina rata je u tomeda malo ovjek posve nestaje pred velikom milju dr8ave. A njega osjeajnadmoi zavrava u rasizmu, ;vijet je poprite suprotnosti rasa, od kojihsu povijesno relavantne *ijela, crna, crvena i 8uta rasa. Kuta rasa nikadnije dosegnula dr8avnu tvorevinu, crna je uvijek *ila ropska, a crvena je usla*ljenju. :jima nasuprot je *ijela rasa koja je jedina dr8avnotvorevna isposo*na za slo*odu, a dijeli se na arijske narode, i na semite. :jemaki,kao i grki narod dva su pranaroda, ija genijalnost nije *ila nadmaena.:ijemci su pose*an narod koji se ne mo8e usporediti ni sa kojimsuvremenim narodom. A njega iz*ija sna8an antisemitizam. Kidovi sustrano tijelo u naciji z*og svoje rasne nadutosti i jakog trgovakog ifnancijskog instikta, koji je po svojoj prirodi nadnacionalan. 1ako su sepokazali nesposo*nima da *rane vlastitu dr8avu, oni nemaju prirodnusvrhu 8ivota.

:'FI2:' I/'0 I I0! +I4' I/'0A njega je nacionalizam isprepleten s militarizmom i rasizmom. !ovijest je

*or*a izmeu rasa, :ijemci su nadmoni jer su roeni kao ratnici igraditelji dr8ave, to je najvie zadaa ljudi, uvjet civilizacije. ;amo monedr8ave mogu se koristiti ratom, institucijom koju je dosudio *og. +at semora o*javiti na najmanju provokaciju radi zatite asti velikih sila. 2nuope nije imao razumijevanja ni potovanja za mirolju*iva nastojanjazapadnih demokracija. 2n je tek u kasnijoj Cazi kao glavnog neprijateljanjemake vidio engleski li*eralizam. 2n je *io mislilac i njegove su dejerealpolitike dominirale njemakim pol. miljenjem sve do poraza #%#5.;lom Meimarske +epu*like uinio je njegove ideje ponovo privlanima.

:acisti su pokazadali da on njega vrijedi itati, ali su ga oni itali nadrugaiji nain, stavljajui ga na mjesto dr8avne misije ideju povijesne


39/41

misije naroda odreenog u rasnom smislu. 2n je tako postao utemeljiteljsamousmjerenog i arogantnog nacionalizma koji vjeruje u nacionalnumisiju, a vidi je u rasnoj nadmoi nad drugim anrodima i u stvaranjumonog carstva.

MA)RRAS I IDEJA INTEGRALNOG NA-IONALIZMA

:akon Crancuskog poraza u ratu s !rsukom #5$=, te njemakog ujedinjenja"rancuska je prolazila kroz razdo*lje nesta*ilnosti i munog preispitivanja.A tom atmosCeri *ujaju antili*eralne i autoritarne ideje i pokreti, a tradicijakonzervatizma, poduprtog shvaanjem da je !ruska po*ijedila zato to jeouvala vrijednosti koje je "rancuska razorila, udru8uju se s idejama novognacionalizma koje veliaju "ranc. i tra8e akciju u njezinu interesu. aj senovi nacionalizam prvi put o*likuje u *ulan8izmu, koji do*iva znatnupotporu. aj je nacionalizamm presudno o*likovan djelom i djelovanjem0auricea -arresa i Fharlesa 0aurrasa. Dok je prvi utjecao na nastanaknovog nacionalizma, drugi mu je dao teorijsku, pol. i organizacijskuCormulu koja ga je posve pri*li8ila tada nastupajuem Caizmu. 0aurras je*io teoretiar integralnog nacionalizma i voa nacionalistikog pokreta'ction Crancaise. -arresov nacionalizam noen je potre*om da serazjedinjenoj i izmo8enoj zemlji, ugro8enoj smru, pri*ave sredstva spasa./ato se on okree zamisli etnikog nacionalizma na osnovi socijalnogdarvinizma, romantizma i *iolokog determinizma. Istina, pravda i pravopostoje samo s o*zirom na potre*e kolektiviteta. 2n uzdi8e iskonsku silu isnagu to se mogu nai u narodu koji nnije *io zara8en racionalistikim iindividualistikim otrovom. +acionalizam je proizvod iskorijenjenih, onotupljuje osjeajnost, umrtvljuje instikte i mo8e ponititi motivirajuu silunacionalne aktivnosti. :asuprot snazi i ljepoti nacije stoje moiapstraktnog, od kojih su dvije najvee?fnancijski kapital i centalizirajuadr8ava. 'pstraktna politika proistjee iz napoleonske centralizirane dr8avei iz demokracije, odnosno iz parlamentarne pseudodemokracije u kojojparlament ima neogranienu vlast pa pet ili est stotina ljudi vlada cijelom

nacijom, a posve su nemjerodavni za pro*leme jer o njima nemaju izravnihznanja.

I: 3+' :I :'FI2:' I/'0 I 02:'+


40/41

vjeruje da je "rancuska divota kakve nema u cijelom svijetu. 'linacionalizam posjeduje metafziku *it, a nacija se mora priznati ciljem pose*i u apsolutnom smislu. akav apsolutni nacionalizam podrazumijevauklanjanje svega to sla*i nacionalni organizam, prije svega

demokracije.Demokracija donosi unitenje zemlje, pa patriotizam zahtijevasna8an re8im. o mo8e *iti samo monarhijski re8im. 1ralj, sluga nacijereprezentira njezino jedinstvo, suverenost i njezinu neprekidnost. ime0aurras o*navlja moarhizam koji je *io ostavljen po strani od vremenarestauracije. 0onarhijska "rancuska *ila je drutvo reda i napretka, dok jerepu*lika razdo*lje nereda i nazadovanja. A 0aurraosvu kozmosu poredakima ulogu iste sile koju u !latonovu ima ideja do*ra, ona odo*raca cjelonu./a 0aurrasa je 1atolika crkva *ila sjajan lijek za isusovu zavodljivuanarhiju. "rancuska revolucija odvela je Crancusku posve pogrenim putem.3lavna apstrakcija od koje potjee sve ostalo jest pojedinac. 'pstrakcijaz*og toga to on ne mo8e *iti izdvojen od svojih povijesnih i prirodnih vezaod tradicije, grupe, zemlje u kojoj 8ivi. 0aurras se okomljuje na +oussovindividualizam. +omantiki individualizam znai posveenje individualnoghira koji predstavlja kao glas, srce. +epu*lika je ukinula nacionalno,katoloko naslijee. Avela je *olst koja osla*ljuje *oginju, smrtonosnuprijetnju9demokraciju. Demokracije se temelji na razornoj snaziindividualnih interesa."rancuska je otila krivim putem #$5%. +evolucija nije donije samodemokraciju utemeljenu na individualizmu, nego je donijela i fnancijskuoligarhiju koja je zavladala zemljom. "rancuskom dominiraju > stranenacije98idovi, masoni, protestanti i stranci. A sreditu svega je :jemakakao glava ope zavjere u kojoj su spojeni 8idovstvo i njemaki duh. 1ako *ise odr8ala, nacija se mora *raniti ne samo od stranih osvajaa nego i odunutarnjih neprijatelja. 0aurras je propovijedao povratak sta*ilniminstitucijama i organskom drutvu u kojemu *i monarhija i crkva *ile *itnipotpornji.0aurrasova kritika socijalizma nije *ila ni izdaleka tako radikalna kaokritika demokracije. 2n se zauzimao za jeda tio socijalizma koji *i

integrirao proletarijat u monarhijski poredak, a ne *i slijedio pogu*nonaelo jednakosit. o je socijalizam *ez demokracije i *ez jednakosti9neegalitarni socijalizam. :eelegetarni socijalizam uskladio *i svoj sustavsindikalnih i korporativnih vlasnitva s prirodom stvari, a ne s umjetnimutopizmom.

I: 3+' :I :'FI2:' I/'0 I "'7I/'00aurras je *io ovjek jakih rijei, ovjek koji je izazivao nasilje, pa su gaz*og tog nazivali flozoCom Caizma. 0aurrasov nacionalizam ne pripada

ratnoj, agresivnoj vrsti. @ie je rije o organiziranom patriotizmu,nepokretnom u svojoj klasinoj strukturi. :acionalno jedinstvo osnovna je


41/41

*riga. :ovi nacionalizam *io je ponajprije i iznad svega opsjednutosjeajem nacionalne dekadencije. "rancuska je posrtala sa svoje pozicijeveliine i postajali su znakovi rastakanja svega?pad stope raanja, irenjealkoholizma. 'li nacionalisti 6=. st nisu *ili istovjetni monarhistima i

klerikalcima #%. st. !rosjeni radni "rancuz nije proftirao od novoCindustrijskog poretka. konomska degradacija nacije neiz*je8no je vodila upol. padu, monarsi i plemstvo ustupili su mjesto novom stilu vladajueklase. 2*jekt mr8nje nacionalista mo8e imati razliite likove. 0o8e imatiameriki lik, lik repu*likanske politike, lik Kidova. 2no to *itno razlikujeCransuski novi nacionalizam od Caizma jest njegova temeljna usmjerenostprema unutra. :akon iskustva krvavog rata Crancuski se nacionalizamokrenu pacifzmu. ;pas nacije ne le8i u vanjskom irenju nego uunutarnjem proienju. o znai ponovnu uspostavu autoriteta ihijerarhije. :adalje, to znai stigmatiziranje grupa oznaenih parijama98idova, masona. ' to znai i spremnost da se zaprijeti ili upotrije*i nasiljeradi postizanja tih ciljeva. @odstvo i posveenost djelovanju9kvalitete sukoje nacionalisti istiu nasuprot sivilu i oputenosti repu*likanskog statusaEuo. 'li to se ne smije po*rkati s talijanskim ili njemakim Caizmom."aizam je uvijek ekspazionistiki i njegovim se impperijalnim am*icijamapacifstiki usmjereni Cranc.nacionalizam nije nikad preputao u jednakomstupnju. 0eutim, novi nacionalizam *io je *lizak Caizmu i s njim je djelioniz zajednikih crta?od*ojnost prema demokratskoj vlasti, sklonosthijerarhiji i autoritetu, kult vodstva i spremnost za upotrenu nasilja radiiskljuivanja nepo8eljnog.

Documents

Suvremene Politicke Ideologije - Skripta