Upload
dorotea-arlov
View
29
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
dfsfdss
Citation preview
7/21/2019 Sv. Jeronim
http://slidepdf.com/reader/full/sv-jeronim 1/5
Z b. O dsjeka povij. znan. Z avada povij. drus. znan. H rvat. akad. znan. um jet., 20(2003), sir. 323-374
Ljudevit Anton M aracic, M alo eudo hrvatsko: hrvatski tragvvi u VjeCllom G radll (II povodll100.
ob ljetn ice P ap insko ga h rvatsko g za va da sv. ]ero nim a 1 90 1.-20 01.
Teo vizija Z ag reb , B ib liote ka
Svje-
doCenja
knj. VI., Zagreb 2001., 256 str.
Hrvatsko prisuee i tragovi u Italiji sastavni su i vainoOCu neprijeporan dio hrvatske, ali i tali-
janske, povijesti. IstTaZivati i pisati 0 nazoenosti, djelovanju i proZimanjima tih dvaju susjednih
naroda i u doslovnom smislu znaa, barem kada je rijeC 0 nekim etapama proslosti, prenositi pre-
glede povijesti koji su prozeti zajedniCkim Viii podudarajuCim sastavnicama. Vee i sarno nabraja-
nje tema koje se podastim kao mogua istraZivaCki izazovi za hrvatske i talijanske povjesnike, zau-
zelo bi odviSe prostora. Mozemo bez pretjerivanja kazati da nema niti jednog imalo vaZnijeg am-
benika (politiCki, gospodarski, crkveni, kulturni, umjetniCki) zajedniCke povijesti 0 kojemu ne bi
bilo moguee napisati zasebno monografsko djelo. Jedako taka, cijeli je niz talijanskih gradova (pose-
bice onih na zapadnoj jadranskoj obaIi) u kojima je zabiljeZena zapidena nazOCnost hrvatske zajed-
nice ill barem ponekog istaknutijeg pojedinca (00 davnostoljetnih znanstvenika i umjetnika do
suvremenih sporta§a, modnih kreatora ill raCunainih stmmjaka). Svi su oni - u vremenima i o zraCji-
ma koja su odredivaJa njihove Z ivo tn e sm jerokaze
-
svaki na svoj naan prid onosili viS estrukom
zb liZ avanju i razum ijevanju hrvatskoga i talijanskog naroda. P isati, d akle, 0 znam enitim H rvati-
m a u talijanskim gradovim a poput li'sta, Udina, M letaka, Rim a, Jakina, Pesara ill Barija, aIi i 0
b ro jO in o sn aZnim h rv atsk im kolo nijama od Furla nije d o Mo lisea, d ugotra ja n je i samop rijeg oran
istraZ ivaC ki posao razotkriv anja tisuea viS e ill m anje poznatih Ijudskih sudbina kroz koje se, na-
posljetku, razab ire i posvjedoeu je neprijeporna integriranost hrvatskog covjeka u tem eJjne sas-
tavnice talijanske te tim e i europske proS losti. 0 jednoj takvoj knjizi, k oja zacijelo ne ten davanju
sveobuhvatnog odgovora, aIi koja istodobno svojom ozbiIjnoO Cu pristupa i m arom autora zasi-
gurno zaslufuje podrob niji osvrt, viS e se govori na stranicam a ovoga prikaza.
K njiga pod gornjim naslovom n astala je na poziv u redn iS tva katoliC kog tjednika uG lasa ko n-
cilau kako b i se za V e6k i jubilej 2(0). godine nizom feJjtona S irem C itateJjstvu predstavilo bogat-
stvo i vaZ nostvjekovnih hrvatskih trago va u R imu. P reuredenai dopunjena za tisak.knjiga L jude-
vita Antona M araCi6t nudi CitateJju -
znalcu i znanstveniJcu aIi i obimom znatiZeljniku -
PregISt
zomo srO Cenih pogIavlja 0 v iS estoljetnoj kon tinu irano j nazoC nosti H rvata u V jemom G radu.
A utor je gradivo podijelio u viSe cjelina. U prvom dijeJu istraZ iva& a je pam ja upravljena na
hrvatske ustano ve koje su go to vo tijekom pet stoljea djelovale u R im u, pri eem u srediS nje m jesto
p rip ad a sv eto jero nim sk im u stan ov ama. U sre diSnjem d ije Ju MaraC ie je teZ iS te zan iman ja u sm je -
rio na djelovanje istaknutih Hrvata, zasluZnih osoba koje su svojim Zivotom i stvaranjem pri-
donosile ku ltum omu, um jetniC kom i crkvenom zbliZ avanju dviju jadranskih obala. U zavrS nim
dijelovima knjige promatra se suvremeno doba koje
-
u dmgaCijim razmjerima i oblicima
- ta-
koder obiIjefavaju bitni trago vi hrvatske nazoC nosti u R im u.
Nakon kraeega uvodnog slova (5-6), prva cjeJina saddava povijesni razvoj i djelovanje
S vetojeronim skih ustanova u R imuu (7-70). P ogIavlje otvara pohvaJa nepoznatomu hrvatskom
hodOCasn ik u (illmoZd a sk up in i n jih ), k ojeg a je b esm rtn a Dan te ov a ~Zan stv en a k omed ijaU sm je s-
tila u jubilam u 1300. godinu, otvorivSi tim e - na dostojanstven naan -
p rve s tra nic e h rvats koga
prisuea u Vjeenom Gradu. Ipak, prieu <>Hrvatim a u Rim u obim o zapoCinjem o pouzdanim po-
datkom da je 1441. god in e spomenu ta UVenerabilis so cie ta s con faDonomm Sch Iauomm Burg i s ancti
P etriu, za koju je duhovno skrbio sv eeenik-pustin jak Jerolim iz Potom ja na PeljeS cu. G odine 1453 .
J ero lim je z amo lio papu N ikolu V .da se z a potrebe u siromaSnih i ja dn ihu doS lja ka iz n jegova zav ie aja
340
7/21/2019 Sv. Jeronim
http://slidepdf.com/reader/full/sv-jeronim 2/5
Prikazi i recenz ije
bla ?ohotno ustupi crkvica sv. M arine, s dopustenjem da je obnovi i preim enuje pod zastitu sv.
Jeronim a, na C ast njegove dom ovine . O tpusnim pism om pape N ikole v., kojim e se udovoljava
J eronimovo j mo lb i, z apoC in je s usta van rad .s la venske d ru fb e
-
srediS njeg uto& ta za p rihvat,
zbrinjavanjei pornoehrvatskim hodoi'asnicima,putnicima i uopCeiseljenicima-
novim stanovnic i-
m a V jefu og a G ra da. U id uc.'im ce sto ljeC ima h rv atsk i p ohod itelji d olaz iti u sred iste ilirsk e b ra-,
tovstine, svojim oporukam a i darovnicam a pridonositi njezinu gospodarskom S fiafenju i ku ltur-
nom razvoju. H rvatski vjem ici zabiljefeni u tadaS njim vrelim a, zom a su slika onodobnoga hrvat-
skog e tn iCkog prosto ra - dolaze iz Senja i Zagreba, Poiege i Kostajnice,Zadra, Sibenika i Trogira.
V jeC ni G rad postaje uto& te brojnih H rvata iz raskom adane Bosne
-
u R imu ~ 498. g od in e urnire
k ra ljic e Kata rin a Kos aCa, o sta vlja juCi opo rueno svo je ra tom izgublje no k ra lje vs tvo Sve to j S to lic i.
Z asluge za napredovan je hrvatsk e udruge nesumnjivo p ripad aju papi S ikstu V .(1585.-1590.),
podrijetlom m oZda H rvatu iz Boke, koji je m aterijalnom potporom dao kljuene prinose gradnji
novoga zdanja crkve sv. Jeronim a te
-
u stan ov ivSi k ap to l sv . Jero nirn a sa sv eC en icim a h rv atsk e
narodnosti
-
utem eljio prvu ustanow jednoga stranog nacionalnoga kaptola u Rim u. Crkva sv.
Jeronim a dovriena je (vanjski radovi) 1589. g odine. U id uC im C e d esetljeC im a, aU i stoljec.'im a,
um jetniC ki sadrZ aj crkve sv ojim urad cim a ob ogaC ivati velik a im ena talijanske i hrvatske um jet-
nosti (M Longhi, P .R occhi, G . G uerra, A V iviani, G . P uglia, P .G agliardi, I. Mdtrovic, J. Plance, A
U lm an, I. D ulO C, V . L ipovac i dr.). R azm atrajuC i, nadalje, djelovanje na O Cuvanju domovinske i
n acio naln e sv ije sti h rv atsk ih iseljen ik a, au to r u v iS e zaseb nih p og lav lja p reg led no pojaS fijav a o r-
g an iz ac ijs ki u stro j B ra tovS tin e sv . J e ronirn a (n az iv ane i D irs ka kongrega cija sv . J e ronirn a), teme lj-
ne oblike njezina rada (karitativna slab za & nove), statutam e odredbe te, naposljetku, izdvaja
najistaknutije & nove m edu kojim a se slav om izdvajaju istaknute osobe hrvatske po vijesti poput
A ntuna V ram eca, Fausta V ranaca, A leksandra I<omuloviea, N atalea B onifacija, F ranje P etrisa,
Mark an tu na De Dom in isa, Iv an a Tomka Mmav iea, Ju rja K riZ an iea, Iv an a P aS triea i b ro jn ih d ru gih .
Zahva lju juCi v la stito j malo j boln ic i i konaC iS tu z a hodOCasn ik e, k ao i n es eb iCno j potpori imuCn ijih
sunarodnjaka, udruga je uspijevala za hrvatske putnike, hodoeasnike i siromahe priskrbiti
najnuZ nija novana sredstva i pruZ iti im pO Cem u potporu. Pom oe su dobivali i hrvatski pitom ci u
rim skim sjem eniStim a i zavodim a, sirom aSni redovnid, ali i istaknuti znanstvenici (Ruder B o& -
kov iC ) u n jih ov im pozn ijim Z iv otn im god in ama.
Z auzim anjem hrvatske skupine u Rim u, H rvati su vet sredinom X VI. stoljeC a dobili i svoga
penitencijara u bazilici sv. ~ (fra T Jburcije B uea iz K otora). N ekada isusovci, a danas franjevci
konventualci, hrvatsk i ispovjednici u bazilici sv. Petra im ali su -
n ag laS av a - au to r n ep rijep omu
ulogu u povijesti hrvatske zajednice u V jefuom G radu, a svojim su zalaganjem pridonosili i nje-
zin u ugled u i OCuva nju n acio na ln e sv ije sti n jezin ih p rip ad nik a. P rik azu juCi S aro lik ost h rv atsk ih
davnostoljetnih pohoditelja R im u, autor kao zoran prim jer izdvaja grobnice u crkvi sv. J eronim a.
U z p rem in ule u isto im enom uboZiS tu , o braC en ice 5 islama, slu ea jn o za teCen e putn ik e i h odoe asn i-
k e bez imena ik iCen ih la tin sk ih epita fa , v jeCn i su m ir ovd jepronaSli b ro jn i z asluZn i b ra tim i i podup i-
ra te lji h rv atsk eu dru ge poput F ran je G eo rg icea , Jero nirn a P aS triea, Iv an a LucC a, S lje pan a G rad iC a
iJur ja BarakoviCa .
Prva cjelina knjige zavriava vrijednim razm atranjim a 0 m ukotrpnom putu prom jena i preo-
brazbi u organizacijskom djelovanju kaptola i gostinjca sv. J eron im a, borbi za osnutak hrvatskog
zavoda za od goj i S kolovanje b uduC ih hrvatskih sveC enika te vaZ nom 1901. g odin om kada je papa
L av xm . breveom Slavorum gentem dokinuo i k aptol i gostinjac sv. Jeronirna u Rim u i na njiho-
vo m jesto uspostavio 1eronim sk i zavod za hrvatski
narodu
( C olegium H ieronym ianum pro C roa-
tica g en te ). R eak cije talijan sk e v la de tad a su u sk oro d ov ele d o v ra ean ja staro ga n aziv a te se u stan o-
341
7/21/2019 Sv. Jeronim
http://slidepdf.com/reader/full/sv-jeronim 3/5
Zb. O dsjeka povij. znan. Z avoda povij. drus. znan. H rvat. akad. znan. um jet., 20(2003), str. 323-374
va sluibeno nazivala C ollegium S. H ieronym i lllyricorum in U rbe . T ek ce 1971. godine, zalaga-
njem rektora D ure K okSe i na preporuku kardinala Franje Sepera, papa Pavao V I. ovaj zastarjeli
naziv prom ijeniti u Pontificio C ollegio C roato di San G irolam o , kako se sluibeno i sada naziva
ta hrvatska ustanova u R imu. P ogIavlje zavrSava osvrtom na plodna desetljeea rada Z avOOa pro-
matra na k ro z d jelo vanje r ek to ra Ju rja Magjer ca (1 928.-1 957.),Du re KokSe (1957 /59.- 1978 .),Ratk a
Peric a ( 1978 .-1 992.), An tona Benvin a (1992.-1 996.) iJ ur e Bogdana (00 1996.).
D ruga cje Jin a ( NaS i lju di i n jih ov a d je la , 7 1-113)P aZnju u sm je ra va n a d je Jovanje n ek ih ista k-
nutih Hrvata u Rim u. U pleteru zasluinika autor izdvaja velikane pera Ivana Cesm iCkog, Iliju
C rijevica, Jakova B unica, kIesarske m e~tre Ivana D uknovica i N ikolu Lazanica, slikara N ikolu
BoZ id arev ica, bak ro resce Natala Bon ifacija i Martina Kolun ica Rotu te M ich eIang eIa m in ijature
-
sitno sJik ara Ju lija I< lo vifu. H rvatsk u zajedn icu u R imu sv ojim su djelov anjem u zdizali i b orben i
A ndrija Jamometic, trogirski hum anist Fantin de V alle, filozofski pisci Ivan P olikarp B arbuIa Se-
veritan, F ranjo Petris, latinisti i pisci protuturskih govora Marko MaruIic, Sim un KoZ iC icB enja i
A leksandar K omuIovic, v~ N ikoIa Z rinski... U doba pokreta protureform acije, kada obnoviteJj-
ski rad novoosnovane D ruibe lsusove im a posebnu vaZnost, potreba izdavanja liturgijskih knji-
ga na narodnim jezicim a dobiva istaknuto m jesto. U tom cilju pribliZavanja Iatinskih izvornika
puku na njihovu jeziku, R im pohode A leksandar K om uIovic, Sim e B udinic, R afael Levakovic te
srec:m nja osoba duhovne i kuIturne reform e u H rvata u X VII. stoljeCu - B artol K aSic.
1i'eC a cjelina ( D ubrovaC ki peeat V jernom G radu , 115-170) nastavak je razm atranja djelo-
vanja i prinosa istaknutih H rvata u R im u. O sim D ubroveana, C ijije peeat neprijeporan, autor se u
ovoj cjeJini obazire i na zaslum e pojedince iz drugih hrvatskih krajeva. U nizu istaknutih im ena
d ubrov aCke i h rv atsk e p ovijesti auto r izd vaja sveC en ik a, d iplomata, pisca, po vjesn ika i ekumen i-
sta S tjep ana G radifu,ko ji je za svo jeg a trideseto go diS njeg b oravk a u V jernom Grad u dao ~
uvijek
n edovoljn o isl:raZene i v re dnov an e p rln ose . Uz Gradie a, v is ok e polo a je u d rZavno j ( dip Jomats ko j)
sluibi Svete StoIice obnabo je i njegov ujak Petar Benda, u mnogome zaslu an za ~lovanje i
napredovanje svojega neC aka Stjepana. U R im u je svoje poglede na akveno jedinstvo neuspjd-
n o p okuYv ao razIofitiJu raj K riZ aniC , a u tamoSnjo j Andeo sko j tv rd avi p osIjedn je je dan e p risilno
proveo kontroverzni M arkantun D e D om inis. U godinam a fustrlh polem ika glede im ena Ilirik
i pojm a ilirska pripadnost , u V jernom je G radu svoje najzrelije istraZ iva& e godine proveo otac
h rv atsk e h is to rio gr af ije Iv an LuQC-Luc lu s. Iz radujuCi ond je z emIjo vid z a svoje k ap ita In o d je Jo 0
K raljevstvu D alm acije i H rvatske, L uac je predstavio Ilirik kao jedinstvenu cjelinu koju C ine D al-
macija , H rv atsk a, S Ia vonija i Bosn a.
H rvatski intelektualci nastanjeni u R imu Westruko su se ukIjuC ivali u bujan kuIturni i um jet-
n iCk iZ ivat , s rediMe kojega je u XVII . stol jeCu b iJ a I<ra ljevska akademija, u temel jena 1655.z as lugom
Kristine S ved ske. U po ticajnom o zraC ju v rsn ih eu ro psk ih znan stven ika, filo zo fa, teolo ga i p isaca,
svojim raspravam a nem ali su prilog radu Akadem ije dali i H rvati S tjepan G radiC i Ivan P aS tric. U z
veJikane hum anistiC ke m isli, u prirodoznanstvenim i m edicinskim krugovim a isticali su se D u-
brovC ani D uro B aglivi i R uder ~koviC , usko povezani s hrvatskom isusovaC kom skupinom istak-
nu tih pregaIaca n a sv im po Ijim a in teJek tua1 no g d jelo van ja (B en edik t S to jk ovic, R ajmun d Kun ic,
Bme DZaman jic, Jo sip Martin ov iC i dr.). U su vremen o d ob a, n ak on F ran cusk e revo lucije i n astu pa
g rad anskim zasad ama o biljet.eno g ~
sto ljeea, med u zap aZ en im n aS ijen cima u R imu au to r p ra-
ti d jelo van je p ov jesnik a Iv ana Kuku Ijev iea S ak cinsk og, F ran je R aCkog (p og lav ito se o baziruCi n a
njihovo ~tvo na sabiranju arhivske grade vezane za hrvatsku povijest), pjesniCkih velika-
na poput Silvija Strahim ira K ranjeeviea, A ntuna G ustava M at~ te literarnog kritiC ara i rektora
Zavada sv. J eronim a Jakova C uka (pseudonim Cedom il J~).
342
7/21/2019 Sv. Jeronim
http://slidepdf.com/reader/full/sv-jeronim 4/5
r ik z i i r ecenzije
.
Zapazen je i autorov osvrt na djelovanje suvrem enih hrvatskih um jetnika. U sklopu srpskog
p av iljo na n a E sp osizio ne in ternazion ale d i Roma 1 911 . g od ine izlaZ e sv oja d jela Ivan Mestro vic
(skuIpture V idovdanskog ciklusa). On se i idudh desetljeea periodieno vracao u Rim koji m u je
1942. godine postao utoostem pred progonom Pavelieeva reZ im a. O sim za MeS troviC a, u ratnim
vihorim a Prvoga i D rugoga svjetskog rata Rim C eza m noge hrvatske um jetnike biti privrem eno
zakloniste i m jesto u kojemu mnogi od njih nastavljaju svoje um jetnicko stvaranje. Svojim urad-
dm a obogatit C e likovno-um jetni& u baStinu crkve sv. Jeronim a, all i drugih, poglavito vatikan-
skih m uzeja i galerija. ZakljuC no razm atranje u okviru ove cjeline autor zaokruZ uje osvrtom na
e tape Z ivomoga puta b laZenog AIojzij a S tepinca, Ivana Merza, Eg id ija Bu leSiCa ,Miro sIava BuJe siCa ,
kardinala Franje Sepera i Josipa U haC a, koje su u pojedinim odsjeC cim a bile usko vezane za bora-
val< i djelovanje u V jetnom e G radu.
C etvrta cjelina ( O tisd svjeZ ih tragova , 173-214) bavi se suvrem enim hrvatskim prisuC em u
Rim u. Posebnu pozom ost autor usmjeruje hrvatskim franjevcima dje je djelovanje prozeto
snaZ nim obiIjeZ jim a m arijanskog kuIta (fra K arlo B alie, fra Pavao Melada i ch:). U XX. stoljeeu,
razdoblju obiljdenom brojnim progonim a i prisilnim izbjegliStvom 5 hrvatskih prostora, vaZ nu
ulogu u skIbi za hrvatsku iseljeni& u skupinu im ao je mbenski sveC enik K rdirnir Z orie (organiza-
dja i koordinacija duhovne skIbi za iseljene H rvate). S tim je ciljem utem eljen 1962. g odine [)om
b la1 en i N ik ola T hv eHc u G rottaferrati, all je n jeg ov o d jelo van je zn ab ,\o o gran ieen o n ako n p otpisi-
v anja P rotok ola izmedu Vc1 tik anai B eo grad a (1 966 .).Godine 1 96 2. u R imu je p okren ut Nov i Z iv ot
- hrvatski katoliC ki C asopis za kulturu i duhovna pitanja (urednik Franjo Lodeta), a godinu dana
potom utem eljen je Hrvatski povijesni institut (HPI) sa sjedBtem u spom enutom Dom u bl. Ni-
kole T hveliea. H PI je u prvih deset godina djelovanja objavio niz struC nih i znanstvenih zbornika,
a med u istak nu tijim surad nicima izd vaja se fra B azilije P andZic. Z ahv alju juC i n astojanjim a rek to -
ra Hrvatskog zavoda sv. Jeronim a u Rim u, mons. Jwja M agjerca, od 1948. godine zapoanje re-
dovit program Vatikanskog radija na hrvatskom jeziku (prvi urednik mons. Pavao Jesih). U gradu
svetaca i svetosti u suvrem eno je doba djelovala i M ajka M arija od Propetog Isukrsta (prezim e-
nom Petko viC ), p odarivm katoliC kom puku i h rv atsk om n aro du ten sk u red ov niCku zajed nicu I< a ri
m ilosrda (utem eljenu 1919.), danas raSirenu diIjem svijeta. C etvrta cjelina zavriava osvrtom na
osnutak i nam jenu D orna hrvatskih hodO Casnika, utem e1jenog 1987. godine 5 ciljem sm jeStaja
suvrem enih hrvatskih hodO Casnika u V jetnom G radu. Hrvatskom prisufu u Rim u na poeetku
treC ega tisudjeea danas znatno pornaZ e hrvatsko-talijanska udruga (utem eIjena 1993.) i njezino
glasilo Insiem e , kojoj je cilj prom icanje nacionalnih vrijednosti naroda 5 obiju obaIa Jadrana,
razvijanje njihove suradnje i boljega m edusobnog upoznavanja povijesne i kuIturne baS tine.
P eta i zav rin a cjelina ( S pomen ar k ao po gov or , 21 7-2 22 ) kratak je i z akljuCni p ogied na maCa-
jem najistaknutije H rvate koji su djelovall i posljednje godine Zivota proveli u V jeenom G radu.
Mnogo je H rvata, napom inje auto ; posljednje poC ivaliS te pronaSlo u vjeenoj tiS ini grobnica rim -
skih crkava. M edu njim a prim jeeujem o i svere i znanstvenike, ugiednike i dobrotvore, all i C rkvi
n epoeudne h er etik e
-
c ije li je dan z am iS lje ni P an te on u d ijas po ri .
K njiga na kraju im a popis uporabljene literature (223-225), popis vaZ nijih im ena (226-230),
saz.etak na taIijanskom jeziku (231-232), ilustrativnu gradu 0 hrvatskim tragovim a u R im u (233-
254) te kazaIo (255-256).
H rvatsko-talijanske povijesne i kuItum e veze konstanta su koja traje od najranijega vrem ena
n azoen osti ob aju n aro da n a n jih ovim d anaS njim prosto rima. Od najran ijih v jek ov a, n eretvan skih
gusara, prvih hrvatskih trgovaca i pomoraca, bezim enih hodoeasnika, vojnika-placenika, um jet-
343
7/21/2019 Sv. Jeronim
http://slidepdf.com/reader/full/sv-jeronim 5/5
Z b. O dsjeka povij. znan. Z avoda povij. drus. znan. H rva . akad. znan. um je ., 20(2003), sIr. 323-374
nika svakovrsnih disciplina, svecenika i redovnika, ali i Ijudi 5 druge strane zakona, pa sve do
prijelaza tisuCljeca koje u hrvatsko-talijanske odnose unosi ozrage suvremenih stremljenja i navi-
ka nepoznatih proSlim vjekovima (turizam , sport), hrvatska nazoenost u gradovima apeninske
fume od Trsta do Palerma pridonosila je - nemilim vremenima usprkos -
zbliZ avan ju, povezi-
vanju i razumijevanju dvaju naroda koje dijeli i spaja jedno isto more. U nizu talijanskih sredista
u kojima je stoljeCima djelovala zapazena i prinosima prepoznatljiva hrvatska zajednica, V jeeni
Grad zauzima posebno istaknuto m jesto. Autor knjige 0 kojoj je prethodno bila rijec, hrvatski
penitencijar u bazilici sv. Petra fra Ljudevit Anton M araCic, svjestan je (i to viSe puta i sam nagiaSa-
va) da je u jednoj knjizi uistinu nemoguee kazati sve 0 problematici prebogatoj gradivom.
IstraZivanje vjekovnih hrvatskih tragova u Riinu iziskivalo bi godine predanog rada niza znan-
stvenika raznorodnih podruC ja istraZivaC ke usm jerenosti (povjesniC ara, povjesniC ara knjiZevnosti
te umjetnosti, glazbe i kazalista). Naravno, niti oni, cal< i nakon desetljeea sustavnog rada, ne bi
mogli Citateljstvu predoCiti potpuno zavdenu monografiju. Razlog je jednostavan
- hrvatsko
prisuCe u Rimu stoljeCima je bilo ispunjeno Zivotom i djelovanjem brojnih pojedinaca (ali i hr-
vatske zajednice kao jedinstvene i prepoznatljive skupine), a navedena je problematika istraZivaCko
pitanje koje Ce uvijek iznova privlaCiti i poticati pokoljenja novih hrvatskih (i drugih) istraZivaea.
Fra LjudevitAnton M araCiC zasigurno je jedan od njih. Opsegom nevelika, grafiCki ilikovno ukusno
opremljena monografija, uistinu progovara 0 malom eudu hrvatskom . Hrvati u Rimu, svjet-
ski poznati i priznati, ali i oni zatajeni u znanstvenim radovima i neopravdano prepuSteni zabo.
ravu, ovdje su
-
barem na pokojoj stranici
-
pronaSli svoje zaslu eno mjesto. M araCieeva knjiga
teZi cjelovitosti, panoramskom, jasnom i razumljivom pregiedu svih bitnih sastavnica viSestoljet-
nih hrvatskih tragova u Rimu. Zasigumo u tom e u cijelosti uspijeva. ListajuCi pitko napisane stranice
posute ljudim a, djelima i dogadajima, poneki Ce p roucavatelj
-
mozemo se barem nadati
-
pronaCi
za sebe neku novu istraZivaCku temu. Moiemo stoga, na kraju ovoga razrnatranja, kazati: svako
MaraCieevo poglavlje, ali i gotovo svaka osoba spomenuta u ovome uratku, moze biti predmetom
zasebne m onografije. Inspiracija i poticaji C itatelju viSestruko se podastiru
-
brojne tem e sarno
eekaju neke nove samoprijegorne i strpljive prouCavatelje.
Lovork a Cora lie
Dva priloga M Jadena Andreisa povijesnoj antroponimiji i demografiji srednjodalm atinskih
otoka Velog Drvenika i Plore i m jesta VIDisca
U izdanju Matice hrvatske iz 'Uogira izasla su iz tiska dva iznimno vrijedna djela, vaZna koli.
ko za podruCje povijesne demografije i a ntroponim ije toliko i z a lokalnu povijest do sada iznimno
rijetko prouCavanih m jesta VrniSCa i otoka Drvenika Velog i Malog (Ploce). R ijeC je 0 knjigama
Stanovnistvo Vinisca
-
Povijesna antroponimija do godine 1900. (Trogir 1998., 275 str.) i
StanovniStvo Drvenika i Ploee- Povijesna antroponimija do godine 1900. (Trogir 2000.,412 stI:).
Ovi radovi plod su istraZivaCkog napora znanstvenika M ladena Andreisa, C iji je sm jer interesa
vec dugi niz godina upravljen prema demografiji i antroponimiji srednjodalmatinskog podruCja.
On je na tom polju prim jenom genealQ5ke metode, na osnovi bogatih baza podataka, iscrpno
analizirao rodoslovlja lokalnog stanovniStva, njegovo kretanje, podrijetlo, antroponimiju, te niz
bioloS kih i kulturoioSkih znacajki.
Obje knjige, metodoloski i p o svojoj strukturi identiene, donose antroponimijsku analizu ro-
dova lokalnog stanovniStva, njihovih im ena, prezimena i nadimaka. PoCetna poglavlja Cine dijelovi
344