Sveèana proslava 60. obljetnice Instituta Ruðer BoškoviæM. Eckert-MaksiæZasluÞna znanstvenica Instituta Ruðer Boškoviæ,Bijenièka 54, Zagreb

Dana 9. lipnja 2010. godine odrÞana je u koncertnoj dvorani Va-troslava Lisinskog sveèana proslava kojom je obiljeÞena 60. obljet-nica našeg najveæeg znanstvenog instituta Ruðer Boškoviæ. Pokro-vitelji proslave bili su predsjednik RH dr. sc. Ivo Josipoviæ i pred-sjednica Vlade RH gospoða Jadranka Kosor, dipl. iur.

Taj datum ima posebnu vaÞnost u povijesti Instituta jer se tada1950. godine na sastanku II. Odjela za matematièke, fizièke i teh-nièke znanosti tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjet-nosti (JAZU, sada Hrvatske akademije znanosti i umjetosti, HAZU)donosi prijedlog za formiranje inicijalnog odbora za osnivanje In-

624 Osvrti, Kem. Ind. 59 (12) 621–626 (2010)

tions between Croatia and Finland, Israel, Greece, Poland, USA,Germany, UK, Italy and Belgium. From 2001 to 2009 the Depart-ment has participated in the organization of 25 conferences, sum-mer schools or workshops with international participation. In kee-ping with the tradition of scientists training abroad, the Depart-ment has had scientists travel for postdoctoral work to Israel, theUSA, the UK and France.

The Department of Molecular Biology although one of the youn-gest departments at the Institute has one of the highest rates ofscientists returnees who have done much of their training in lea-ding European and North American institutions. The departmenthas several ongoing bilateral collaborations with Slovenia, Germa-ny, Austria and Canada. In addition the Department is the coordi-nating center for Croatia for the International Centre for GeneticEngineering and Biotechnology (ICGEB). In addition to fundingthrough bilateral cooperation schemes, the department was alsohome to a FP7 Marie Curie Training grant.

Bilaterial projects represent a significant portion of internationalactivities in the Department of Molecular Medicine including col-laborations between scientists in the department with collabora-tors in the USA, Germany, Austria, France, Latvia, Slovenia, Au-stralia and Hungary. The Department is also home to Biozyne, oneof the Institute’s first spin-off companies, which includes an inter-national component in the form of a formal collaboration betweenBiozyne and Dr. Igor Stagljar at the University of Toronto. Within

the activities of the Department of Molecular Medicine it is impor-tant to point out that through their efforts the Rudjer Boskovic In-stitute is an institutional member of the non-profit association,ECCA (European Cervical Cancer Association) since 2003.

The Department of Organic Chemistry/Biochemistry also has along tradition of international collaborations. Projects fundedthrough the UKF, NATO and Croatian Science Foundation sup-port collaborations with Canadian, American and British scientists.Bilateral cooperation funding supports projects of individualscientists with Austria, Italy, China, Germany and Slovenia, whileinformal collaborations exist with Australia, Austria, Bulgaria, theCzech Republic, Estonia, France, India, Israel, Japan, China, Ma-cedonia, the Netherlands, Germany, Poland, Spain and the USA

The future should see a greater opening up of the Institute to fo-reign scientists who wish to train and perhaps stay in Croatia. Postgraduate training of Rudjer Boskovic scientists abroad will conti-nue to be a priority and development of instruments for easier re-integration of returning scientists will be key to upgrading the in-ternational flavor of research at the Institute. Greater access to Eu-ropean funding will likely form the basis for such researchermobility. Strategic alliances with renowned institutions abroad willalso be pursued. In all the Rudjer Boskovic Institute will seek to de-velop itself not only as a regional scientific beacon, but as a Euro-pean centre of excellence in basic science. International collabo-rations will be key to realizing these goals.

S l i k a 1 – Ravnateljica Instituta dr. sc. Danica Ramljak s pred-sjednikom RH dr. sc. Ivom Josipoviæem i ministrom znanosti,obrazovanja i sporta dr. sc. Radovanom Fuchsom

F i g. 1 – Director general of the Institute, Danica RamljakD.V.M., Ph.D. with the president of Croatia, Dr. Ivo Josipoviæ andminister of science, education and sport Dr. Radovan Fuchs

S l i k a 2 – Ravnateljica Instituta dr. sc. Danica Ramljak pozdrav-lja akademika Dragu Grdeniæa, èlana Organizacijskog odbora JAZUza osnivanje Instituta

F i g. 2 – Director general of the Institute, Danica RamljakD.V.M., Ph.D., welcomes Academician Drago Grdeniæ who wasthe member of the Organizing board of the Jugoslav Academy ofSciences for foundation of the Institute

stituta za atomsku fiziku kao jednog od njezinih instituta, iz kojegje izrastao današnji Institut Ruðer Boškoviæ.

U nazoènosti predstavnika javnog, politièkog i crkvenog ÞivotaHrvatske, èlanova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sve-uèilišta i Visokih škola, javnih instituta, gospodarstvenika, pred-stavnika Veleposlanstava i konzularnih predstavništva i našihznanstvenika iz dijaspore prisutne je pozdravila ravnateljica Insti-tuta dr. sc. Danica Ramljak. U svom govoru osvrnula se na bogatuprošlost Instituta od njegovog osnutka do danas, posebno is-taknuvši neka od mnogobrojih dostignuæa njegovih znanstvenikau temeljnim i aplikativim istraÞivanjima u tom razdoblju. Završa-vajuæi govor istaknula je da su u Institutu zapoèele pripreme zameðunarodnu evaluaciju i reorganizaciju s ciljem snaÞnijeg izlaskana scenu EU-a i transformacijom u europske centre izvrsnosti unekim disciplinama.

Pozdravljajuæi prisutne u ime Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti, njezin predsjednik akademik Milan Moguš podsjetioje na kljuène momente u osnivanju Instituta u ranim pedesetimgodinama prošlog stoljeæa. Pri tome je posebno istaknuo vizio-narsku ulogu akademika Ivana Supeka i drugih istaknutih profeso-ra Sveuèilišta u Zagrebu, koji su sudjelovali u osnivanju Instituta.

Nakon toga prisutnima se obratio rektor Zagrebaèkog sveuèilištaprof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, koji je posebno naglasio da je osniva-

njem Instituta napravljen prvi korak u izgradnji organiziranogsustava znanstvenih istraÞivanja u RH. Kazao je da su osnivanjemInstituta akademik Supek i njegovi suvremenici zacrtali integracijuznanstvenih disciplina, spajanje razlièitih znanstvenih metoda uinterdisciplinarne pristupe i naglasili duboku povezanost spoz-najnih temeljnih istraÞivanja s primjenama u praksi i edukacijom.To je i danas vaÞan putokaz u modernim istraÞivanjima i prihvaæe-na praksa u razvijenim društvima. Da bi se to ostvarilo, kazao jeprof. Bjeliš, potrebno je uspostaviti sustav kriterija kvalitete i izvrs-nosti u znanstvenim istraÞivanjima, koji su opæe prihvaæeni i ne-prikosnoveni u svijetu, a diskriminirati klijentalizam, voluntarizami arbitrarnost u upravljanju sustavom znanosti na svim razinama.

U ime predsjednice Vlade prisutne je pozdravio ministar znanosti,obrazovanja i športa dr. sc. Radovan Fuchs, koji je istaknuo da jeInstitut od iznimnog nacionalnog znaèenja i da Vlada RH i MZOŠprepoznaju nastojanje Instituta da se dodatno profilira kao vaÞanèimbenik na regionalnoj i na Europskoj istraÞivaèkoj sceni. Naja-vio je skoro donošenje Zakona o znanosti koji bi trebao dodatnopospješiti i ubrzati nastojanja Instituta u procesima reorganizacije ipotaknuti reorganizaciju i ostalih znantvenih instituta u RH sciljem postizanja izvrsnosti na regionalnoj i globalnoj razini i veæegdoprinosa znanosti razvitku gospodarstva.

U posebno nadahnutom pozdravnom govoru predsjednik RHdr. sc. Ivo Josipoviæ zahvalio je znanstvenicima Instituta za sve ono

Osvrti, Kem. Ind. 59 (12) 621–626 (2010) 625

S l i k a 3 – Ravnateljica Instituta dr. sc. Danica Ramljak pozdrav-lja prisutneF i g. 3 – Director general of the Institute, Danica Ramljak,D.V.M., Ph.D. welcomes guests

S l i k a 4 – Predsjednik RH dr. sc. Ivo Josipoviæ za vrijeme govoraF i g. 4 – President of Croatia, Dr. Ivo Josipoviæ during hisspeech

S l i k a 5 – Pogled na Zagrebaèku filharmoniju za vrijeme izvo-ðenja muzièkog programaF i g. 5 – View on the Zagreb Philharmonic Orchestra duringmusic performance

S l i k a 6 – Pogled na izloÞbu posteraF i g. 6 – View on poster exhibition

Nobelova nagrada za kemiju za 2010. godinuH. VanèikKemijski odsjek PMF, Horvatovac 102a, Zagreb

Nakon niza nobelovih nagrada za istraÞivanja makro-molekula i biomolekulskih sustava, koje su uglavnomzadnjih godina dodjeljivane iz podruèja kemije, ove jegodine ponovno došla na red sintetska organska kemi-ja. Takva odluka Nobelovog komiteta nije neoèekiva-na, buduæi da je zanimanje znanstvene javnosti za sin-tetsku kemiju opet u porastu, barem sudeæi prema sta-tistikama èitanosti takvih vrsta radova. Za otkriæe iprimjenu paladijem kataliziranih reakcija kojima se usintetskom postupku mogu povezivati nezasiæeni uglji-kovi lanci u veæe molekulske strukture, Nobelovom sunagradom poèašæeni Richard F. Heck, sa sveuèilištaDelaware (Newark, USA), Ei-ichi Negishi sa sveuèilištaPurdue (West Lafayette, USA) i Akira Suzuki sa sveuèi-lišta Hokkaido (Saporo, Japan).

Richard F. Heck roðen je 1931. u Springfieldu u drÞaviMassachusetts, a doktorirao 1945. na University of California(UCLA). Raz- vio je sintetsku metodu kojom se mogu povezivatipaladijem aktivirani nezasiæeni organski halogenidi s drugimalkenskim fragmentima u nazoènosti baze.1 U literaturi je ta vrstareakcije veæ poznata kao Heckova kopulacija (Heck coupling) iomoguæila je jednostavniju i jeftiniju pripravu niza farmaceutskivaÞnih spojeva.* Za primjer navedimo jedan od lijekova protiv bo-lova, koji moÞemo naæi pod trgovaèkim imenom Naproxen.

Ei-ichi Negishi je roðen u Kini, u Changchunu, godine 1935., adoktorirao 1963. na University of Pennsylvania u Philadelphiji. Usvojim se istraÞivanjima bavio sliènim reakcijama u kojima nastajunove veze ugljik-ugljik, takoðer i uporabom katalizatora u kojimaaktivirajuæu ulogu igraju paladijevi organometalni kompleksi.Nove veze meðu ugljikovim atomima razlièitih fragmenata kojeujedinjuje u veæe molekulske strukture nastaju iz organocinkovihspojeva i organskih halogenida.2

Akira Suzuki je roðen 1930. u japanskom gradu Mukawi. Doktori-rao je na sveuèilištu Hokkaido 1959., gdje je ostao sve do danaskao profesor emeritus. Kao sintetski kemièar takoðer je razvijaouporabu sliènih paladijevih katalizatora za oblikovanje novih me-ðuugljikovih veza polazeæi od organoborovih spojeva kao jednevrste partnera i organskih halogenida s druge strane.3

Do sada se za oblikovanje novih struktura organskih molekula ne-posrednim povezivanjima ugljikovih atoma u velikoj mjeri pri-

mjenjivala popularna metoda koja je polazila od organomagnezi-jevih halogenida, a poèetkom dvadesetog stoljeæa razvio ju je Vic-tor Grignard, koji je zajedno s Paulom Sabatierom takoðer dobioNobelovu nagradu (1912.). Ta je metoda, meðutim, imala i nizloših strana, osobito kada je trebalo prirediti sloÞenije organskemolekule, jer je reakcija èesto rezultirala nizom neÞeljenih poprat-nih produkata.

Sintetski postupci koje su razvili Heck, Negishi i Suzuki znatno suprikladniji, univerzalnije uporabe i zahtijevaju blaÞe reakcijskeuvjete, te znatno manje otapala, što ih èini ne samo jeftinijimanego i ekološki prihvatljivijima. Ova poboljšanja u organskoj sinte-zi imaju znaèajan utjecaj ne samo na temeljne znanosti veæ, èak iveæi, na nove prodore u farmaceutskoj industriji i razvoj novih vi-sokotehnoloških materijala.

Treba spomenuti da je temeljne postavke takvih vrsta reakcijazajedno s Richardom Heckom razvio i Tsutomu Mizoroki, koji jena Þalost umro još 1980. godine. Zato se navedene reakcije u lite-raturi èesto nazivaju i Mizoroki-Heckove reakcije.

Literatura

1. H. A. Dieck, F. R. Heck, J. Organometallic Chem. 93 (1975)259–263.

2. M. Qian, E. Negishi, Tetrahedron Letters 46 (2005)2927–2930.

3. N. Miyaura, Y. Tanabe, H. Suginome, A. Suzuki, J. Organome-tallic Chem. 233 (1982) C13-C16.

626 Osvrti, Kem. Ind. 59 (12) 621–626 (2010)

što su tijekom proteklih desetljeæa uèinili za razvoj znanosti i hr-vatskog društva. Istaknuo je da su znanost i obrazovanje temeljidruštva i zbog toga je ono što znanstvenici Instituta rade od velikogznaèenja za RH. Naglasio je da drÞave koje svoj razvoj ne temeljena znanju nemaju dobru perspektivu. Zbog toga na znanosti netreba štedjeti jer štedeæi na znanosti i obrazovanju štedimo i nasvojoj buduænosti. Zato sredstva za znanost treba poveæati, ali uisto vrijeme udio proraèuna u ukupnim sredstvima znanosti trebaobi biti manji. Naglasio je da su i suradnja s gospodarstvom i investi-cije u znanost koje dolaze iz gospodarstva i fondacija za poticanjerazvoja iznimno vaÞne. One bi trebale sve više utjecati na razvojznanosti i obrazovanja, a njihova uspješnost sve više æe se mjeritiupravo kroz doprinose gospodarstvu. Završavajuæi svoj govorpredsjednik Josipoviæ poÞelio je Institutu da i dalje bude rasadniknajboljih znanstvenika i da RH kroz znanost uskoro postane na-predna europska zemlja.

Sveèanom ozraèju proslave pridonijela je Zagrebaèka filharmoni-ja, koja je pod vodstvom maestra Pavla Dešpalja izvela 2. i 4. sta-vak “Istarske simfonije” našeg poznatog skladatelja Natka Devèiæai “Rapsodiju u plavom za klavir i orkestar” Georgea Gershwina, ukojoj je kao solista na glasoviru nastupio naš poznati pijanist Dali-bor Cikojeviæ.

U sklopu proslave prikazan je kratki film i organizirana vrlo za-paÞena izloÞba postera. U njima je prikazan kratki povijesni razvojInstituta, recentni doprinosi znanstvenika Instituta u temeljnimistraÞivanjima u Hrvatskoj i u svijetu, uèešæe u visokoškolskomobrazovanju, meðunarodnoj znanstvenoj suradnji i suradnji sgospodarstvom. Posebna paÞnja u filmu, kao i na izloÞbi, posveæe-na je radu i znanstvenim dostignuæima mladih istraÞivaèa, uloziknjiÞnice Instituta kao centralne knjiÞnice za prirodne znanosti uRH i djelovanju zaposlenika Instituta u popularizaciji znanosti.

* Èitaoce upuæujemo i na èlanak R. Kobetiæ i N. Biliškov, Heckova reakcija– moæno oruðe suvremene organske kemije, Kem. Ind. 56 (7–8) (2007)391–402.

Richard F. Heck Ei-ichi Negishi Akira Suzuki