Sveta mjesta svijeta

  • View
    309

  • Download
    27

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Knjiga tromjesecja

Text of Sveta mjesta svijeta

  • Friedemann Bedrftig

    S vie od 400slika i karata

    SVETA MJESTA SVIJETA

    Putevima hodocasnika

    Sveta mjesta svijeta P

    utevim

    a ho

    docasnika

    Tako blizu boanskome

    Ova raskono ilustrirana knjiga donosi oa

    ravajui i struan pregled mistinih i duhovnih

    mjesta te svetita ovjeanstva od nestalih

    kultura rane povijesti i staroga doba, preko

    drevnih amerikih civilizacija do pet velikih

    svjetskih religija dananjice.

    Uz kratak prikaz postanka i povijesti velikih kultova i religija,

    rijeima i slikom predstavljene su i najpoznatije sakralne

    graevine i svetita. Mnotvom sjajnih fotografija u boji,

    preglednih i detaljnih zemljovida te popratnih tekstova ova

    bogato opremljena knjiga vodi na uzbudljivo i dojmljivo pu

    tovanje do samih korijena vjere.

    Ankyra

    www.kartographie.de

    100 km

    N

    Amfipol

    Filipi Neapolis

    ApolonijaSolun

    Bereja

    Troja

    Jonsko

    more

    Kretskomore

    Egejskomore

    AtenaKorint

    C r n o m o r e

    S R E D O Z E M N O

    M O R E

    EfezMilet

    Antiohija

    Rodos

    PataraAntalya

    Perga

    Ikonija

    DerbeTarz

    Pafos

    Listra

    Salamina

    Antiohija

    SidonTir

    Akra

    Cezareja

    Jeruzalem

    www.mozaikknjiga.hr297,00 kn

    ISBN 978-953-14-0990-2

    4218A_Pilgersttten HR.indd 1 16.09.2011. 09:22

  • Prapovijest i rana povijestUz ljudsko postojanje neraskidivo je vezano vjerovanje u boansku snagu.

    Prvi dokazivi oblici vjerskih izriaja pojavljuju se najkasnije u kameno doba

    oko 120 000. godine prije Krista. Izloeni milosti i nemilosti prirode, ljudi su

    traili zatitu od viih sila. Meutim, onaj je svijet tek trebalo dokuiti.

  • P R A P O V I J E S T I R A N A P O V I J E S T | Pregled

    S j e v e r n o

    m o r e

    A T L A N T S K I

    O C E A N

    S r e d o z e m n o

    Stonehenge | 18

    Menhir u Saint-Uzecu | 15

    Carnac | 16

    pilja u Altamiri | 13

    Anta Grande do Zambujeiro | 16

    Dolmen u Mengi | 16

    H

    pilja u Lascauxu | 13

  • Prapovijest i rana povijestB a l t i k o

    m o r e

    m o r e

    Sedam kamenih kua | 19

    Hram u Tarxienu | 15

    Hramski kompleks u Hagar Qimu | 15

  • 12

    Zbog neobjanjivih prirodnih sila koje je nerijetko doivljavao opasnim,nadmonim i zbog kojih se osjeao bespomono, prapovijesni je ovjekposvuda na djelu vidio duhove i bogove. Oni su za njega nastanjivali zvijezde,vode i ume, biljke i ivotinje, boravili pod zemljom ili na vrhovima planina,skrivali se u vjetru i oblacima, bili dobri ili zli, odluivali o pobjedama iliporazima, darivali zdravlje ili kanjavali boleu i zlom kobi.

    Najvee su potovanje u to doba uivali pojedinci koji su se razumjeli ute nadnaravne sile ili uvjerljivo predoavali da stoje s njima u uskoj vezi teda na njih mogu utjecati. To su bili posveenici ili odabranici koji su moglirazlikovati najpodmuklije od prijateljskih duhova i prinoenjem rtavaudobrovoljiti bogove. Na svetim su mjestima izvodili magine obredekojima su trebali potjerati ili barem udobrovoljiti raeene zle duhove teprizvati dobrostive. Istodobno, ti su pojedinci bili uvari znanjaiscjeljivanja i imali iskljuivo pravo lijeenja bolesnih. Iz toga se vjerojatnove vrlo rano razvio amanski, sveeniki ili vraarski poziv iji supredstavnici predstavljali utjelovljenje najviega sakralnog, a nerijetko i

    HagarQimHramski kompleks na jugu Malte

    nastao je izmeu 3600. i 2500. g. pr. Kr.

    Megaliti su bili natkrovljeni, obukani i

    obojeni okerom.

    To to se jo i danas moemo diviti megalitima, golemim kamenim blokovima

    od neobraena kamena koji se prvi put pojavljuju prije 6000 godina, moemo

    zahvaliti njihovoj divovskoj veliini. Megaliti, prema kojima je nazvana megalitska

    kultura, svojstveni su ponajprije mlaem kamenom dobu europske povijesti.

    Prapovijesni megaliti

    P R A P O V I J E S T I R A N A P O V I J E S T | Prapovijesni megaliti

  • 13

    najviega politikog autoriteta. Tajno su znanje prenosili na svojenasljednike, to je nesumnjivo utjecalo na kasniji razvoj ustroja moivelikih dinastija.

    Najraniji umjetniki izriaji prapovijesnih religija su, primjerice, gotovo 20 000 godina stare zidne slikarije (piljsko slikarstvo) iz pilja kodLascauxa iz francuske Dordogne ili pilje kod Altamire u panjolskojKantabriji. Njima su vraevi, koji su ih slikali, trebali zajamiti to bolji ulov.Neki ljudski likovi na tim slikarijama prikazani su kako pleu ili nakienirazliitim uresima. Najvjerojatnije predstavljaju amane koji su raspolagalipotrebnim znanjem i sredstvima da raskono ukrase ta kultna mjesta. Jo jevie toga (znanja i sredstava) trebalo da se podignu mnogo mlai kameni

    piljakodAltamire

    pilja kraj grada

    Santillana del Mar

    u Kantabriji sadri

    vie od stotinu

    prapovijesnih slika

    s likovima ivotinja.

    piljakodLascauxa

    Glasovite piljske

    slikarije u blizini

    Montignaca u

    francuskoj pokrajini

    Akvitaniji nastali su

    od 17 000. do 15 000.

    pr. Kr.

  • 14

    Menhiri (bretonski: men = dugi; hir = kamen),

    veliko uspravno postavljeno kamenje, mogu

    biti teki nekoliko stotina tona. Postavljeni u

    obliku pojedinanog megalita (monolit), ili u

    skupinama, uzdiu se na ak 50 000 mjesta u

    Europi. Svi su povezani s obredima tovanja

    bogova i ponajvie razliitim kultovima mrtvih.

    Ovisno o vremenu i podruju nastanka,

    katkad se uvelike razlikuju nainom izrade i

    rasporedom. Mnogo je takvih zdanja izvorno bilo

    prekriveno zemljom, osobito ako je rije bila o

    grobnicama, a druga su nalazita, ona koja su

    sluila kao hramovi, izgledala slino kao danas.

    Osim velikog kamenja smjela se rabiti i drvena

    graa, oprema i obloge te ukrasi koji su

    vremenom propali pod utjecajem erozije.

    kompleksi, odnosno golema kamena svetita koja su,zahvaljujui svojoj velianstvenosti, ostala ouvana kaorani svjedoci duboke religioznosti. Njima zapoinjemonae putovanje svjetskim svetim mjestima, ciljevimabrojnih hodoaa.

    Znamenitost mlaega kamenog dobaMegalitska kultura (grki: megs = velik, i lthos = kamen)je pojava koja, ni kronoloki ni geografski promatrano,nije jedinstvena. Divovski megalitski spomenici pojavljujuse u vremenskom rasponu od 2000 do 3000 godina inema nikakvih dokaza da su meusobno povezani.Zajedniko im je samo razdoblje gradnje mlae kamenodoba te sklonost golemosti i postojanosti. Izgradnjommegalitskih spomenika njihovi su graditelji htjeli imatiudjela u vjenosti i moi viih sila koje su velialikamenjem. Ta je tenja, ini se, postala svojstvenom duhuvremena jer prapovijesne megalitske graevine nalazimopo cijelome svijetu, iako se pojam megalitska kultura u

    uem smislu odnosi samo na megalitske komplekse napodruju Europe.

    Osobito znameniti primjeri megalitske kulture mogu sevidjeti na Malti, Pirenejskom poluotoku, u Francuskojpokrajini Bretanji, na Britanskom otoju, u Njemakoj,Skandinaviji i drugdje u Europi. Mnogo ih je vremenomnestalo: sluili su kao izvori kamena za kasnije graevine,rueni su iz vjerskih razloga ili, jednostavno, jer sudoivljavani kao smetnje. Razlog to ih je, unato tome,preostalo toliko mnogo je to njihovo uklanjanje nije bilonita lake od njihova postavljanja. Za mnoge se od njihpostavlja pitanje kako je dopremano i uspravljano tomnogo tona teko kamenje koje, u konanici, svjedoi onevjerojatnom postignuu prapovijesnih graditelja. aksu i protivnici tih prapovijesnih svetita bili tolikozadivljeni njima da su ih katkad preuzimali, poputdrevnih germanskih i keltskih kultova, a neka su ak ipokrtena, primjerice menhir Saint-Uzec u francuskojBretanji. tovie, jo i danas suvremen prosvijeen ovjek,

    MenhirizSaint-

    -Uzeca Oko est

    metara visoki

    megalit iz Bretagne

    1674. je dobio

    kransko

    znakovlje.

    P R A P O V I J E S T I R A N A P O V I J E S T | Znamenitost mlaeg kamenog doba

    Menhiri

  • 15

    razgledajui i hodajui tim divovskim spomenicimakamenog oboavanja, osjeti neobian daak vjenosti.

    Predstavljamo nekoliko europskih primjera, poevi s juga kontinenta.

    Megalitski kultni kompleksiNa sredozemnom otoku Malti nalazi se tridesetakmegalitskih hramova. Neki od njih nisu sluili samovjerskoj svrsi nego i za astronomska promatranja,odnosno za odreivanje astronomskih pojava poputzimske kratkodnevice i ljetne dugodnevice. Jedan odnajpoznatijih, a ujedno i najveih megalitskih kompleksanalazi se u mjestu Tarxienu na jugoistonom dijeluMalte. Prema golemim kamenim enskim figuramaizraenih oblina (jedna je via od dva metra) moe senaslutiti da se u ovom hramu, kao i drugdje, tovalaboginja plodnosti ili pramajka. Hramski kompleks uTarxienu sastoji se od vie hramova. Stariji i manjihramovi mogli bi potjecati iz oko 4000. godine pr. Kr.,

    TarxienNeolitski hram (3800. 2600. pr. Kr.)

    na Malti vjerojatno se uglavnom rabio za

    prinoenje ivotinjskih rtava.

    TarxienVapnenac u hramu djelomice

    je ureen. Ovdje prikazan primjer moe

    se pogledati u Arheolokom muzeju u

    Valetti.

  • 16

    a oni bolje sauvani i vei dobrih su 1000 godina mlai.Megaliti su ureeni ornamentima i crteima ivotinja.Ovalni tlocrt nekih prostorija vjerojatno simboliziracikliku sliku svijeta koja se podudara s tijekom godinei promjenama zvijea na nebeskom svodu.

    Megalitskih zdanja u panjolskoj ima u velikom broju.Samo na Mallorci ih ima dvije stotine. Uglavnom jerije o grobnicama od velikog kamenja, a prevladavajudolmeni jednostavna zdanja u obliku stola ili pilja,podignuti od dvaju uspravljenih masivnih kamenihblokova jednake visine i natkriveni tekom vodoravnopoloeno