Sveti Serafin Sarovski - Svetac Iz Kojeg Je Zračila Nestvorena Božanska Svjetlost

22.04.2015. SvetacizkojegjezrailanestvorenaboanskasvjetlostsvetiSerafinSarovski

http://www.bitno.net/vjera/svetacizkojegjezracilanestvorenabozanskasvjetlostsvetiserafinsarovski/ 1/27

(http://www.bitno.net)

NAJVEI RUSKI SVETAC

Svetac iz kojeg je zraila nestvorena boanskasvjetlost sveti Serafin SarovskiU pravoslavnoj svetakoj tradiciji koja se njeguje stoljeima postoje sveci koji supostizali da njihovo tijelo biva preobraeno i da sjaji nestvorenom svjetlou, istomonom svjetlou kojom je sjajio Krist Gospodin prilikom preobraenja na Taboru.Svakako najpoznatiji svetac te tradicije je otac Serafin Sarovski koji je ivio krajem 18. ipoetkom 19. stoljea u Rusiji (umro je 1833.) te se smatra najveim ruskim svecemikada. 1831. godine, dvije godine prije sveeve smrti, sa ocem Serafinom susreo sesibirski veleposjednik Nikolaj Motoviljev i zapisao sveeve rijei i udo koje se dogodilou tom susretu. To je jedno od najvelianstvenijih autentinih svjedoanstava o nekomsvecu ikada zabiljeeno Tekst je dugaak, ali, vjeruj, blagoslov je proitati ga do kraja.



POETAK RAZGOVORA O SMISLU KRANSKOG IVOTA

Bio je etvrtak. Dan tmuran. Zemlju je bio prekrio snijeg debljine etvrt arsina, a odozgo su i daljesitno sipile guste snjene pahuljice. Otac Serafin je otpoeo svoj razgovor sa mnom na onom svomproplanku blizu elije, prema rjeici Sarovki, na strmeni blizu rijene obale. Mene je bio posadio napanj od drveta kojega je tek bio posjekao, a on je sjeo prema meni.Gospod mi je otkrio ree veliki Starac da ste vi u svome djetinjstvu usrdno eljeli saznati u emuse sastoji cilj naeg kranskog ivota. Vi ste se o tome raspitivali kod mnogih velikih duhovnika nejedanput

Ovdje trebam rei da je mene, uistinu, jo od moje dvanaeste godine ivota ta misao uporno kopkalai da sam se s tim pitanjem zaista obraao mnogim duhovnim licima, ali da me njihovi odgovori nisuzadovoljili. Starcu je ovo bilo nepoznato (tj. starac Serafin to ni od koga nije mogao saznati, nego jeDuhom Svetim prozirao).

Zatim o. Serafin nastavi: No, nitko vam nije rekao o tome nita odreeno. Govorili su vam: Idite ucrkvu, molite se Bogu, vrite zapovijedi Boje, ini dobra djela to i jest cilj kranskog ivota! A nekisu ak i negodovali to se odajete Bogu neugodnoj radoznalosti, govorei vam: Ne ispituj ono sto je



vie od tebe! Ali, nije trebalo tako da govore. Evo ja, ubogi Serafin, rastumait u vam sada u emuse uistinu sastoji taj cilj

CILJ KRANSKOG IVOTA STJECANJEDUHA SVETOGA

Ma koliko da su molitva, post, bdijenje i sva ostala kranska djela dobra sama po sebi u njima,ipak, ne lei cilj naeg kranskog ivota, mada nam slue kao neophodna sredstva za postizanjetoga cilja. Istinski cilj naeg kranskog ivota sastoji se u zadobivanju ili stjecanju Svetoga Duha. Apost, i bdijenje, i molitva, i milostinja, i svako djelo radi Krista uinjeno, jesu sredstva za zadobivanjeSvetoga Duha. Zapamtite, bauka, da samo Krista radi uinjeno dobro djelo donosi plodove DuhaSvetoga. Sve to se ne uini radi Krista, makar i dobro, nee nam donijeti nagrade u buduem ivotuniti e nam dati blagodati Boje u ovom ivotu. Zato je Gospod Isus Krist i rekao: Svatko ko nesabire sa Mnom, taj rasipa. Dobro djelo ne moe se ni nazvati drukije nego sabiranjem, jer makarse ono i ne inilo Krista radi, ipak je dobro. Sveto Pismo govori: U svakom narodu onaj tko se Bogaboji i ini pravdu, ugodan je Bogu. I, kao to vidimo iz povijesti, takav ovjek koji ini pravdu, utolikoj je mjeri ugodan Bogu, da se Korneliju kapetanu, koji se bojao Boga i inio pravdu, javio aneoGospodnji u vrijeme molitve i rekao: Poalji u Obu, k imunu, tamo e nai Petra i ovaj e ti reirijei ivota vjenoga, kojima e se spasiti ti i sav dom tvoj. I tako, Gospod upotrebljava sva svojaboanska sredstva, da bi dao mogunosti svakome ovjeku da se u buduem ivotu ne lii nagradeza svoja dobra djela. No, ovo je potrebno za poetak postaviti ovdje pravom vjerom u Gospodanaeg Isusa Krista, Sina Bojega, koji je doao na svijet, da grene spasi, i zadobivanjem blagodatiDuha Svetoga koji uvodi Kraljevstvo Boje u srca naa i otvara nam put za blaenstvo buduegivota. No, time se i ograniava ta bogougodnost dobrih djela koja nisu radi Krista uinjena: Stvoriteljna prua nam sredstva za njihovo ostvarenje, a od ovjeka zavisi da li e ih ostvariti ili ne. Zato jeGospod i rekao idovima: Kada biste bili slijepi, ne biste grijeha imali. A sada kaete vidimo, takovas grijeh ostaje. Ako ovjek slino Korneliju, tu bogougodnost svoga djela koje nije radi Kristauinio, iskoristi i povjeruje u Sina Njegovog, to e mu se i djelo te vrste uraunati kao da je uinjenoradi Krista i zbog vjere u Njega. U protivnom sluaju, ovjek nema pravo da se ali, to je njegovodobro djelo propalo. Ovo posljednje nikada se ne dogaa pri injenju ma kakvoga dobra Krista radi.Jer, dobro djelo, uinjeno radi Njega, ne samo da pribavlja vijenac pravde u buduem ivotu, no i uovome ivotu ispunjava ovjeka darovima Duha Svetoga i to neizmjerno, kako je reeno: Jer, BogDuha Svetoga ne daje na mjeru, jer Otac ljubi Sina i sve je dao Njemu u ruku.

Tako je to, vae bogoljublje! U zadobivanju ovoga Duha Bojega, dakle, i sastoji se istiniti cilj naegkranskog ivota, dok su molitva, bdijenje, post, milostinja i ostala dobroinstva radi Krista samosredstva za zadobivanje Duha Bojega.

Kako to zadobivanje? upitah ja bauku Serafina ja to nekako ne shvaam.

Zadobivanje je isto to i stjecanje odgovori mi on i nastavi Vama je, na primjer, jasno to znaistjecati novce? Isto to znai i stjecati Duh Boji. Ta, vi vae bogoljublje, shvaate to je stjecanje usvjetovnom smislu rijei? ivotni je cilj obinih ljudi u svijetu stjecanje ili nagomilavanje novaca, a zagospodu, osim toga i dobijanje poasti,odlija i drugih nagrada za dravne zasluge. I teevina DuhaBojega je kapital samo to je to kapital blagodatni i vjeni. I on kao i kapital novani, poasni iprolazni tee na jedne te iste naine, koji su meusobno vrlo slini.

Bog Rije, Gospod na, Bogoovjek, Isus Krist, sravnjuje ivot na sa trnicom i djelo ivota naeg nazemlji naziva kupovinom, govorei svima nama: Kupujte dok ne doem, iskupljujui vrijeme, jer sudani zli, tj. koristite vrijeme za zadobijenje nebeskih blaga pomou zemaljske robe. Zemaljska robato su vrline radi Krista, koje nam pribavljaju blagodat Svetoga Duha. U prii o mudrim i



nerazumnim djevicama, poto je nerazumnima ponestalo ulja, njima je reeno: Idite na trnicu ikupite! Ali, kada su one ulje kupile, vrata od brane Odaje ve su bila zatvorena, te nisu mogle uiunutra. Neki tvrde da nedostatak ulja kod nerazumnih djevica oznaava nedostatak dobrih djela unjihovom ivotu. Takvo shvaanje nije potpuno pravilno. Kakav je to u njih bio nedostatak dobrihdjela, kada se one ako i nerazumnim ipak djevicama nazivaju? A djevianstvo je zaista najviavrlina, kao stanje ravno aneoskom, i mogla bi sama po sebi biti zamjena za sve ostale vrline idobroinstva. Ja ubogi, mislim da je njima upravo nedostajalo blagodati Svetoga Duha Bojega.Tvorei vrline, te djeve su smatrale, po svom duhovnom nerazumu, da je jedino u tome djelokransko samo tvoriti vrline. Gle, tvorili smo vrline, i time kao da smo djelo Boje izvrili!?Meutim, nerazumnih se djevojaka nije ticalo da li su pritom zadobile i blagodat Duha Bojeg, da lisu je dostigle! Ba za takav nain ivota, kojim se ovjek oslanja samo na tvorenje vrlina, bezbriljivog ispitivanja da li njima i koliko to blagodati Duha Bojega zadobija za takav nain ivotagovori se u knjigama Otaca: Postoji i drugi jedan put koji na poetku izgleda dobar, no kraj njegov jelo. Antonije Veliki, u svojim pismima monasima, govori za takve djevice: Mnogi monasi i djevicenemaju nikakve zamisli o razlici volja koje djeluju u ovjeku, i ne znaju da u nama djeluju tri volje:prvo Boja, savrena i spasonosna, drugo osobna ovjekova, ljudska volja, ako ne pogubna a onoi nespasonosna, i tree avolska, za duu njegovu potpuno pogubna. I bas ta trea, vraja volja iui ovjeka ili da ne tvori nikakve vrline ili da ih tvori iz sujete, ili da tvori dobro radi dobra, a ne radiKrista. Druga, osobna naa volja ui nas da sve tvorimo radi naslade naih pohota, to jest, kao to iavao ui da tvorimo dobro radi dobra, bez obzira na blagodat koja se dobrom stie. Samo prva volja Boja i spasonosna, u tome se jedino i sastoji da se tvori dobro iskljuivo radi zadobivanja DuhaSvetoga, kao vjenoga blaga, kome nita ne nedostaje, koje se niim potpuno i dostojno ne daocijeniti. Gle, to stjecanje i teevina Duha Svetoga upravo i jest ono ulje koje je nedostajalonerazumnim djevojkama. Zbog toga su one i nazvane ludim, jer su zaboravile na neophodni plodvrlina, na blagodat Duha Svetoga, bez koga nikome nema spasenja, niti ga moe biti, jer: DuhomSvetim svaka dua ivi i istoom se uzvisuje i posveuje, Trojnim Jedinstvom sveenike tajne. SamDuh Sveti useljava se u due nae, i to useljavanje u due nae Njega, Svedritelja, i sjedinjenje sduhom naim Njegovog Trojedinog Jedinstva, daruje nam se prema tome da li na sve mogue nainezadobijemo Duha Svetoga. Ovo zadobivanje priprema u dui i tijelu naem prijestolje na kojem eBog prebivati s duhom naim, po neizmjenjivoj rijei Bojoj: Uselit u se u njih i ivjet u u njima, i bitu im Bog, i oni e biti narod moj. Ovo i jest ono ulje u svjetiljkama mudrih djevojaka, koje je moglosjajno i stalno gorjeti. Djevojke s takvim plamsavim svjetiljkama mogle su doekati Zarunika, koji jedoao u pono i ui sa Njim u Odaju radosti. One nerazumne, pak, vidjevi da im svjetiljke gasnu,pourile su, istina, na trnicu, da kupe ulja, ali nisu uspjele da se vrate na vrijeme, jer su vrata ve bilazatvorena. Trnica to je ivot na; zatvorena vrata brane Odaje koja su sprijeila pristup kZaruniku smrt je ovjekova; mudre i nerazumne djevice due su kranske, a ulje nisu dobradjela nego darovi Svetoga Duha Bojeg, koju kroz njih zadobija priroda naa iznutra, blagodat kojapretvara nae bie od ovoga u ono, preobraavajui ga od trulenog (propadljivog) u netruleno(nepropadljivo) i prevodei iz smrti duevne u ivot duhovni, iz tame u svjetlost, iz peine bia naeg,u kojoj su kao skotovi i zvijeri svezane nae strasti u hram Boanstva, u presvijetlu Odaju vjeneradosti u Isusu Kristu, Gospodu naem, Tvorcu i Izbavitelju, i Vjenom Zaruniku dua naih.

O kako je veliko suosjeanje Boje sa nama u naoj nesrei, zbog naeg nehaja(nja) za Njegovostaranje za nas, kada Sam Bog veli evo, stojim pred vratima i kucam!, razumijevajui pod vratimatok naeg ivota, jo nezatvoren naom smru. O, kako bih elio, vae bogoljublje, da vi u ovomivotu prebivate svagda u Duhu Bojem! U emu vas zateknem, u tome u Vam suditi, kaeGospod. O teko, teko nama, ako nas zatekne optereene brigama ivotnim, jer tko e otrpjeti gnjevNjegov, i pred licem gnjeva Njegovog tko e se odrati! Eto zato je reeno: Bdijte i molite se da ne



uete u napast, tj. da se ne liite Duha Bojega, jer bdijenje i molitva donose nam blagodatNjegovu. Naravno, svako dobroinstvo Krista radi daje blagodat Duha Svetoga, no vie od svih njudaje molitva, zato to je ona takorei svagda u naim rukama, kao orue za zadobivanje blagodatiDuha. Htjeli biste, na primjer, da odete u crkvu, no ili crkve nema, ili je sluba zavrena; htjeli biste daudijeliti prosjaku, no ili nema prosjaka, ili vi nemate to dati; htjeli biste djevianstvo sauvati, nonemate snage da to ispunite ili zbog svoga sastava ili zbog spletkarskih napora avolskih, kojima sene moete suprotstaviti po nemoi ljudskoj; htjeli biste i bilo kakvo drugo dobroinstvo radi Kristaizvriti, no takoer ili nemate snage ili je teko pronai priliku. Ali ovo se ve nikako ne odnosi namolitvu: za nju se prua mogunost uvijek i svakome; i bogatom, i siromanom, i znamenitom, ineuglednom, i silnom, i slabom, i zdravom, i bolesnom, i pravednom, i grenom. Kako je velika momolitve ak i grena ovjeka, kada se uznosi iz sve due, procijenite po sljedeem primjeru iz SvetogPredanja.

Jednoj oajnoj majci umre jedinac sin. Nju na putu sretne ena bludnica, uprljana jo svjeimgrijehom. Ta nesretnica, dirnuta oajnom alou majke, zavapi k Gospodu: Ne radi mene, kletegrenice, no radi suza majke oaloene za sinom svojim, koja vrsto vjeruje u Tvoje milosre i da siSvemogu, Kriste Boe Gospode, uskrisi sina njenoga! I Gospod ga uskrisi! Tako je velika silamolitve, vae bogoljublje! Molitva vie od svega donosi Duha Bojega, a nju je lake ispunjavati odsvega. Blago nama, ako nas Gospod Bog (u asu smrtnom) zatekne na (molitvenom) bdijenju,ispunjene darovima Duha Njegovog Svetoga! Tada se mi moemo veoma smjelo nadati da emo bitiuzneseni na oblake, u Nebo, da se sretnemo s Gospodinom, koji dolazi sa slavom i silom mnogom,da sudi ivima i mrtvima, i prema svakome prema djelima njegovim.

Eto, vi, vae bogoljublje, volite smatrati za veliku sreu to to razgovarate sa ubogim Serafinom,uvjereni da ni on nije lien blagoslova Gospodnjeg. A to da reem o Samom Gospodu,nepresunom Istoniku svake dobrote i dobra, i nebeskog i zemaljskog?! A, meutim, kroz molitvumi bivamo dostojni da razgovaramo sa Samim Dobrim i ivotvornim Bogom i Spasom naim. No, itu, opet, znajte da se treba moliti samo do onoga trenutka dok Bog Duh Sveti ne sie na nas uNjemu znanoj mjeri Svoje nebeske blagodati. A kada nas On posjeti, tada sa molitvom trebaprestati Jer, zato da se Bogu molimo i tada Doi i useli se u nas i oisti nas od svake neistoe ispasi, Blagi, due nae, kada je On ve doao k nama, koji Mu se nadamo i prizivamo Ime Njegovoistinski, tj. s namjerom da Ga susretnemo, Utjeitelja, smireno i sa ljubavlju, unutra u odajama duasvojih, gladnih i ednih Njegovog dolaska? Recimo, vi mene pozovete k sebi u goste, i ja po pozivuvaem doem i hou da s vama porazgovaram. Meutim, vi i dalje nastavite da me pozivate: Samoizvolite, izvolite k meni! Ja bih po nevolji morao rei: to je to s njim? da nije s uma siao? Ja mudoao, a on svejednako nastavlja da me zove! Tako je isto i sa Gospodom Bogom Duhom Svetim.Zato je i reeno: Ispraznite se, ponitite se, i razumite da sam Ja Bog! Uspravit u se meu narodima,uspravit u se na zemlji, tj. javljam se i javljat u se svakome tko u Mene vjeruje i Mene priziva, irazgovarat u s njim kao to sam nekada razgovarao sa Adamom u Raju, i sa Abrahamom i Jakovom idrugim slugama Svojim, s Mojsijem, Jobom i njima slinima. Mnogi tumae da se to ispranjenjeodnosi samo na svjetske stvari i poslove, tj. da se pri molitvenom razgovoru s Bogom treba ispraznitiod svjetskih stvari i poslova. No, ja u vam rei po Bogu da je ne samo nuno pri molitvi isprazniti seod svijeta nego ak i od molitve, u asu kada, po svemonoj sili vjere i molitve, Gospod Bog Duh Svetiizvoli da nas posjeti i da doe k nama u punini neiskazane svoje dobrote. Nemirna je dua i u nemiruse nahodi dok molitvu vri, ali pri silasku Duha Svetoga treba stajati u potpunoj tiini i sluati jasno irazgovijetno sve rijei ivota vjenoga, koje joj On tada objavi. Pritom treba bivati u potpunom



razumijevanju due i duha i u istoi tijela. Tako je bilo kod brda Horeba, kada je Izraelcima biloreeno da se, prije javljanja Boga na Sinaju, tri dana ne dotiu ena, jer je Bog na Oganj kojiprodire sve neisto, i u zajednicu nee moi ui nitko tko je tijelom i duhom oskvrnjen.

Stjecanje i razdavanje blagodati (milosti)Da, a kako biva, bauka, s drugim dobroinstvima Krista radi, u pogledu zadobivanja blagodati DuhaSvetoga. Vi meni volite samo o molitvi da govorite?

Steknite blagodati Duha Svetoga i svim drugim vrlinama i dobrim djelima Krista radi. Trgujte njimaduhovno i to trgujte onim dobroinstvima koje vam najvei dobitak duhovni donose. Sabiritekapital blagodatnog izobilja dobrote Boje i dajte ga u vjenu Boju tedionicu, u kojoj se primanematerijalna kamata, i to ne etiri ili est posto, nego sto posto na jednu rublju duhovnu, pa ak ineizbrojni broj puta vie od toga. Ako vam, na primjer, molitva i bdijenje donose vie blagodati Boje,to bdijte i molite se! Ako vam post donosi mnogo Duha Bojega, onda postite! Ako li vas vie privlaimilostinja, onda milostinju dajte. I tako prosuujte o svakom dobroinstvu koje inite radi Krista.

Evo, ja u vam ispriati neto o sebi, ubogome Serafinu. Ja sam rodom od kurdskih trgovaca. I tako,dok jo nisam bio doao u manastir, mi smo trgovali robom, koja nam je vie prihoda donosila. Takoi vi postupajte bauka. Kao to u trgovakom poslu nije vjetina u pukom trgovanju nego u tome dase to vie prihoda dobije, tako i u trudu kranskog ivota nije vjetina u tome da se ovjek samomoli, ili da samo ini bilo kakvo drugo dobro djelo. Jer, iako nam Apostol kae molite seneprestano, on, ipak, kao to se sjeate, dodaje: Vie volim pet rijei umom svojim rei, nego litisuu jezikom. A Gospod veli:

Nee svatko tko mi govori Gospode, Gospode, da se spasi, nego onaj tko ini volju Oca moga, tj.onaj tko vri djelo Boje i to sa strahopotovanjem, jer proklet je svatko tko ini djelo Boje snebriljivou. A djelo je Boje ovo: Da vjerujete u Boga i Onoga koga On posla Isusa Krista. Akose pravilno govori o zapovijedima Kristovim i apostolskim, bit e jasno da se nae kransko djelosastoji ne u uveavanju broja dobrih djela koje inimo i koja slue samo kao sredstva za postizanjecilja naeg kranskog ivota, nego u izvlaenju iz njih to vee koristi tj. u to veem zadobivanjupreobilnih darova Duha Svetoga.

I tako, ja bih elio, vae bogoljublje, da i vi sami steknete ovaj nepresuni izvor blagodati Boje, i dauvijek sebe procjenjujete da li se u Duhu Bojem nalazite ili ne, pa ako ste u Duhu Bojem, neka jeblagoslovljen Bog! Nema se zbog ega tugovati, makar ovoga asa poli na strani Sud Kristov! Jer uemu vas zateknem, u tome u Vam suditi. Ako, pak, u Duhu Bojem ne stojite, treba saznati zato izbog ega Duha Svetoga nemate, pa Ga onda ponovo iskati i moliti i ne odustajati sve dok nam seGospod Bog Duh Sveti, Preeznuti ne otkrije i ponovo ne bude s nama sa svojim darovima. Aneprijatelje svoje demone, koji nas silom odvraaju od Njega, trebamo napadati sve dok im se isam prah ne raspri, kao to je rekao prorok David: Vijam dumane svoje i stiem ih, i ne vraam sedok ih ne istrijebim. Obaram ih i oni ne mogu ustati, padaju pod noge moje!

Tako je to, bauka! Tako, dakle, i izvolite trgovati duhovnim dobroinstvima. Razdijelite dalje i samiblagodatne darove Duha Svetoga potrebitima, kao to zapaljena svijea, i sama svjetlei i goreizemaljskim ognjem i ne umanjujui svoj osobni oganj, pali druge svijee da bi na drugim mjestima iove svijetlile svima. Pa, kada je tako u pogledu zemaljskoga ognja, to tek da kaemo o blagodatnomognju Svetoga Duha Bojega?! Jer, na primjer, bogatstvo se zemaljsko umanjuje od razdavanja, abogatstvo nebeske Boje blagodati to se vie razdaje to se vie umnoava u onoga tko ga razdaje!Tako je i sam Gospod kazao Samaritanki: Svako tko pije od ove vode sa izvora, opet ce oednjeti, atko pije od vode koju u mu ja dati, bit e u njemu izvor vode koja zauvijek tee u ivot vjeni!



Bauka rekoh ja eto, vi volite neprestano govoriti o dobivanju darova Duha Svetoga, kao o ciljukranskog ivota. Ali, kako i gdje ja mogu nju da vidim? Dobra djela su vidljiva, a zar se Duh Svetimoe vidjeti? Kako u, dakle, ja znati da li je On sa mnom ili nije?

U dananje vrijeme odgovori Starac zbog svoje nemalo sveope ravnodunosti prema svetoj vjeriu Gospodina naega Isusa Krista, zbog toga to nimalo ne obraamo panju na ono to ini NjegovaBoanska Promisao za nas, kao i zbog toga to ljudi zaboravljaju da priaju sa Bogom, mi smo dolido tud da smo se, moe se rei, gotovo sasvim udaljili od istinskog kranskog ivota. Nama sadaizgledaju udnovate rijei Svetoga Pisma, kada Duh Boji govori kroz usta Mojsija: I vidje AdamGospoda gdje hoda po raju. Ili kad itamo u apostola Pavla: Iasmo u Ahaju i Duh Boji iae snama; okrenusmo se u Makedoniju, a Duh Boji iae s nama. I na drugim mjestima Svetoga Pismavie puta govori se o javljanju Boga ljudima.

A, eto, neki govore: Ta mjesta su neshvatljiva. Zar su zbilja ljudi mogli tako oigledno vidjeti Boga?Niega, pak, tu nema neshvatljivog. Do toga neshvaanja dolo je zbog toga to smo se mi udaljili odprostodunosti duhovnog znanja prvih krana i, pod izgovorom prosvjeenosti, zapali u takvu tamuneznanja, da nam se ve teko shvatljivim ini ono to su stari u tolikoj mjeri jasno razumjeli, da impojam o javljanju Boga ljudima nije izgledao udnovat ni u obinim razgovorima. Tako je pravedniJob, kada su gaprijatelji korili zbog toga to toboe huli na Boga, ovima odgovorio: Kako bi moglo tobiti kada dah Svedriteljev osjeam u nozdrvama svojim? Ili, drugim rijeima: Kako bih ja mogaohuliti na Boga, kada Duh Sveti sa mnom prebiva? Kada bih na Boga hulio, Duh Sveti odstupio bi odmene, a ja, gle, i dah njegov osjeam u nozdrvama svojim. Upravo u tome smislu govori se i zaAbrahama i Jakova da su vidjeli Gospoda i razgovarali sa Njim, a Jakov se ak i borio sa Bogom.Mojsije je vidio Boga, a sa njim i sav narod, kada se udostojio da primi od Boga ploe Zakona na goriSinaju. Stup od oblaka i stup ognjeni, koji nisu bili nita drugo do vidljiva blagodat Duha Svetoga,sluili su kao pokazatelji puta narodu Bojem u pustinji. Nisu ljudi vidjeli Boga i blagodat NjegovogDuha Svetoga u snu, niti u matariji, niti u iskupljenju (ekstazi), niti u stanju rastrojenog duha, negouistinu na javi.

Mi smo postali ve sasvim nepaljivi prema djelu svega spasenja, otkuda i dolazi da mi i mnogedruge rijei Svetoga Pisma ne uzimamo u onome smislu, u kome bi trebalo. A sve je to otud, to neitemo blagodati Boje, niti joj doputamo po gordosti uma svoga da se useli u due nae, pastoga ni nemamo istinskog prosvjetljenja od Gospoda, koje se alje u srca ljudima koji su svim srcemgladni i edni pravde Boje. Evo, na primjer, kada se u Bibliji kae dahnu Bog dah ivotni u liceAdamu, kojeg sazdade od praha zemaljskog mnogi tumae kao da to znai da do toga trenutkanije bilo u Adamu due i duha ovjejeg, no da je postojalo, samo tijelo, stvoreno od prahazemaljskoga u onom sastavu, kako to bauka sveti apostol Pavao potvruje: Da bude savren vaduh, dua i tijelo, za dolazak Gospodina naega Isusa Krista.

Sva tri ova djela naega bia, dakle, bila su sazdana od praha zemnoga, tako da Adam nije stvorenkao mrtvo no djelotvorno ivo bie, slino ostalim na zemlji ivuim i o/due/vljenim Bojimstvorenjima. Ali, evo u emu je sutina ovjekova: da Gospod Bog potom nije dahnuo u lice njegovoovaj dah ivota, tj. blagodat Duha Svetoga, koji od Oca proizlazi i u Sinu poiva i radi Sina se alje usvijet, Adam ma kako da je bio savreno sazdan, prethodei sva ostala Boja stvorenja, kao krunatvorevine na zemlji ostao bi, ipak, u nutrini bez Duha Svetoga, koji ga dovodi do Bogu ugodnogdostojanstva. I bio bi kao i sva ostala stvorenja, jer, mada bi imao tijelo, i duu i duh, unutra u sebi nebi imao Duha Svetoga. Kada je pak Gospod Bog dahnuo u lice Adamu dah ivota, tada je tek, premarijeima Mojsijevim, Adam postao dua iva, tj. savreno podobna Bogu, i kao i On, besmrtna uvjeke vjekova.

Kako bi vam omoguili bolje korisniko iskustvo na portalu Bitno.net, ovastranica pohranjuje vae kolaie (cookies). Vie

infomacija (http://www.bitno.net/privatnost-korisnika/)

Razumijem



Adam je bio stvoren u tolikoj mjeri nepodloan utjecaju ijedne Bogom stvorene stihije, da ga vodanije topila, ni oganj egao, niti ga je zemlja mogla progutati bezdanima svojim, niti zrak povrijeditinikakvim svojim djelovanjem. Sve je bilo pokorno Adamu kao ljubimcu Bojem i caru i vrhuncuNjegove tvorevine. I sve je na njega gledalo sa divljenjem kao na savrenu krunu Bojih tvari. Odonoga daha ivotnoga, udahnutog mu u lice iz stvarajuih usta Boga Tvorca i Svedritelja, Adam setoliko ispunio mudrou, da nikada od pamtivijeka nije bilo i teko da e ikada biti na zemlji ovjekamudrijeg i boljeg poznavaoca od njega. Kad mu je Gospod zapovjedio da nadjene ime svakoj tvari,on je svakoj tvari dao takvo ime koje u potpunosti oznaava sve odlike te tvari, svu silu i sva svojstva,koja ona ima po daru koji joj je Bog darovao prilikom stvaranja. I, eto, ba pomou toga daranatprirodne Boje blagodati, koji mu je poslan dahom ivotnim, Adam je mogao vidjeti Gospoda gdjehoda po raju i da Ga poziva, mogao je razumjeti rijei Njegove i razgovore svetih anela, kao i jeziksvih tvari i zvjeradi i ptica i gmizavaca koji ive na zemlji i svega onoga to je sada za nas, pale igrene, sakriveno, a to je za Adama do njegovog pada bilo sasvim razumljivo. Takvu istu mudrost, isilu, i svemo, i sva ostala dobra i odlike svetosti darovao je bio Gospod Bog i Evi, koju je stvorio neod praha zemnoga nego od rebra Adamova u Edenu, u Raju, koji je zasadio posred zemlje. A da biAdam i Eva mogli lako i stalno da odravaju u sebi ta besmrtna, Bogom dana i savrena svojstvaonoga ivotnog daha, Bog je posadio posred raja Drvo ivota, u ije je plodove pohranio sr i svupunou darova Duha Svetoga svoga. Da Adam i Eva nisu sagrijeili i oni sami i sve njihovo potomstvomogli su zauvijek jedenjem od plodova Drveta ivota odravati u sebi vjeno ivotvornu Silu Bojeblagodati i besmrtnu, vjeito mladu punou tjelesnih, duevnih i duhovnih svojih moi kao i trajnumladolikost svoga beskonanog, besmrtnog i preblaenog stanja, to je sve teko zamislivo udananje vrijeme.

No, poto su, Adam i Eva, jedenjem sa drveta spoznaje dobra i zla prijevremeno i protivnozapovijedi Bojoj upoznali razliku izmeu dobra i zla i izloili se svim nevoljama, koje su slijedilenakon krenja zapovijedi Boje, oni su se liili toga cijenjenog dara Duha Bojega, tako da do samogadolaska na svijet Bogoovjeka Isusa Krista Duh Boji ne bijae u svijetu, jer Isus jo ne bijaeproslavljen.

Ipak, to ne znai da u svijetu uope nije bilo Duha Bojega, nego da Njegovo prisustvo nije bilo takopotpuno kao u Adamu, ili u nama pravoslavnim kranima. To prisustvo, pak, pojavljivalo se samokao poveznica, a znai prebivanja Duha Bojega u svijetu bili su poznati rodu ovjejem. Tako, naprimjer, Adamu poslije pada, a isto tako i Evi, bile su otkrivene mnoge tajne, koje su se odnosile nabudue spasenje roda ljudskog. ak i Kainu, bez obzira na njegovu bezbonost i njegov prijestup, bioje lako razumljiv glas Boji, ak i opominjui glas, kada je Bog s njime razgovarao. Noa je govorio sBogom. Abraham je vidio Boga, i dan Njegov, i obradovao se. Blagodat Svetoga Duha, djelotvornapoveznica, djelovala je i na sve starozavjetne proroke i sveenike Izraelove. Kod idova su bileorganizirane proroke kole, gdje su se polaznici uili raspoznavanju znakova Bojih ili aneoskihjavljanja, i razlikuju djelovanja Duha Svetoga od obinih javljanja, koja se dogaaju u prirodizemaljskog ivota. Starac imun, roditelji Bogorodiini Joakim i Ana i druge bezbrojne sluge Boje bilisu dostojni raznovrsnih boanskih vienja, glasova i otkrivenja, koji su se potvrivali udesnimdogaajima.

Iako ne s takvom silom kao u narodu izabranom, do pojavljivanja Duha Bojega dolazilo je i meuneznabocima, koji nisu poznavali Boga Istinitoga, zato to je Bog i meu njima nalazio Svojeizabranike. Takve su, na primjer, bile djevianske proroice Sibile, koje su, istina, svoje djevianstvoposveivale Bogu Neznanome, no ipak Bogu, Tvorcu svemira, Svedritelju i Promislitelju, za kakvogasu Ga i neznaboci smatrali. I nevjerujui filozofi takoer, koji su, istina, bludjeli po taminepoznavanja Boga, ali su traili Bogu omiljenu istinu, mogli samo zbog toga bogougodnog traenja



istine postati sudionici Duha Bojeg, jer je reeno: Narodi koji ne znaju Boga po prirodi tvore to jepo Zakonu i ugodno Bogu. A istinu Gospod tako njeguje da sam o njoj Duhom Svetim objavljuje:Istina sa zemlje zasija i pravda se proli sa nebesa.

Tako se, dakle, vae bogoljublje, i u idovskom narodu, sveenikom i Bogu milom, i meunevjernicima koji Boga nisu znali, ipak sauvalo znanje o Njemu, bauka. Sauvalo se jasno irazumno poimanje kako Gospod Bog Duh Sveti djeluje na ovjeka i kako je to, po kakvimizvanjskim osjeajima i unutarnjim osjeanjima mogue uvjeriti se da je u pitanju djelovanjeGospodina Boga Duha Svetog a ne vraja obmana. I tako je to bilo sve od pada Adamova doutjelovljenja Gospodina naeg Isusa Krista.

Bez ovoga poimanja djelovanja Duha Svetoga koje se, vae bogoljublje, sauvalo u uvstvu rodaljudskoga, ljudi ne bi nikako imali mogunosti da tono spoznaju da im je zaista doao u svijet Onajkoji je obean Adamu i Evi Porod enin, koji je imao satrti glavu zmije.

A eto, sveti starac imun, koji je bio nadahnut Duhom Svetim, poto mu je bila unaprijed javljena, uezdeset i petoj godini ivota, tajna bezgrenog zaea i roenja Spasiteljevog od Preiste vazdaDjevice Marije, proivio je po daru Svetoga Duha Bojeg potom jo tri stotine godina, a onda je u 365.godini jasno objavio u hramu Gospodnjem da je po daru Duha Svetoga opipljivo prepoznao da je toba On sam, Krist, Spasitelj svijeta, o ijem mu je natprirodnom zaeu i roenju Duh Sveti unaprijedjavio prije tri stotine godina preko anela!

Pa i sveta proroica Ana, ker Fanuilova, koja je, nakon to je ostala udovica, sluila osamdesetgodina Gospodu Bogu u hramu Bojem i bila poznata po naroitim darovima blagodati Boje, kaoudovica pravedna i ista slukinja Gospodnja, oglasila je da je to upravo On, svijetu obeani Mesija,istinski Krist, Bog i ovjek, Kralj idovski, koji je doao spasiti Adama i sav rod ljudski.

A kada je Gospodin na, Isus Krist, trebao izvriti djelo spasenja, On je po svome Uskrsnuu, dahnuonad apostole, obnovivi u ovjeku dah ivota koji je Adam izgubio, i darovao im istu onu adamovskublagodat Presvetoga Duha Bojega. Ali, to nije sve. Krist je govorio Apostolima da je za njih bolje daOn ode k Ocu, jer ako ne ode, Duh Boji nee doi u svijet. Ako pak On, Krist, ode Ocu, poslat e imGa u svijet i Duh Utjeitelj nauit e i njih i sve sljedbenike njihove svakoj istini i napomenuti e imsve to im je On rekao, dok je jo bio na svijetu. Ovim je ve bila Kristom obeana blagodat nablagodat. I, zaista, u dan Pedesetnice On im je pobjedonosno poslao Duha Svetoga u dahu vjetra, uvidu ognjenih jezika, koji su sili na svakog od njih i u njih uli, i ispunili ih silom ognja boanskihdarova, koja die i radosno djeluje u duama onih koji su sudionici Njene sile i initelja. I, eto, samata ognjena blagodat Duha Svetoga daje se svima nama, Kristovim vjernima, u tajni svetoga krtenja isveano zapeauje pomazanjem po glavnim mjestima naega tijela, kako je to ukazano svetomCrkvom kao vjekovjenom uvaricom te blagodati. Kae se: Peat dara Duha Svetoga. A na to,bauka, vae bogoljublje, mi ubogi stavljamo svoje peate, ako ne na posude, u kojima se uva nekanaa velika dragocjenost? A to na svijetu moe biti vee i dragocjenije od darova Duha Svetoga,poslanih nam odozgo u tajni krtenja? Jer, ta blagodat, koja se ovjeku daruje na krtenju, tako jevelika, tako neophodna, za njega tako ivonosna, da se ne oduzima ak ni od heretika do same smrtinjegove, tj. do roka, odreenog po Promislu Bojem za doivotnu probu ovjek na zemlji za to jesposoban, i to je u stanju uiniti u tome Bogom darovanom roku uz pomo sile blagodati darovanemu s neba. I da mi poslije krtenja grijeh ne inimo, zauvijek bismo ostali sveti i neporoni ugodniciBoji, sauvani od svakog grijeha tijela i duha. No, ba u tome i jest nesrea to mi, napredujui ugodinama ivota, ne napredujemo u blagodati i razumu Bojem, kao to je u njemu napredovaoGospodin na Isus Krist, nego naprotiv razvraajui se malo-pomalo, liavamo se darovaPresvetoga Duha Bojega i postajemo u razliitoj mjeri grjeni ljudi. No, kada se netko, budui



pobuen na to mudrou Bojom, koja ite nae spasenje, eli da radi nje (ove Boje mudrosti) moliBogu i bdije radi dostizanja vjenoga svoga spasenja, onda takav, posluan njenom glasu, morapribjei istinitom pokajanju za sve grijehe svoje, pokajanju i injenju dobroinstava koja su suprotnauinjenim grijesima, a kroz dobroinstva radi Krista i silasku Duha Svetoga, koji djeluje u, i unutarnas i koji unutar nas stvara Kraljevstvo Boje.

Ne govori zabadava Rije Boja: Kraljevstvo je Boje unutra u vama i s naporom se uzima i samopozvani ga dobivaju. To jest: oni ljudi koji, ne obazirui se na okove grijeha koje su ih sapele i svojomprinudom i navoenjem na nove grijehe ne doputaju im da priu k Njemu, Spasitelju naem, sasavrenim pokajanjem, da bi sa Njim postradali, preziru jainu tih okova grijeha, i sile se da ihraskinu takvi ljudi javljaju se potom pred licem Bojim bjelji od snijega, obijeljeni darom Njegovim.Doite kae Gospod Ako grijesi vai budu kao purpur, ubijelit u ih kao snijeg.

Tako je nekada i sveti Ivan Apostol vidio ovakve ljude u haljinama bijelim, tj. u haljinama opravdanja,sa palminim granicama u rukama, kao znamenjem pobjede, kako pjevaju Bogu divnu pjesmuAleluja i krasotu pjevanja njihova nitko na svijetu ne mogae podraavati. Za njih je Aneo Bojirekao: Ovo su oni koji dooe iz nevolje velike, i oprae haljine svoje i ubijelie ih u Krvi Jaganjevoj,tj. oprae ih stradanjima i ubijelie kroz priest Preistim i ivotvornim Tajnama Tijela i Krvi Jaganjca,Neporonog i Preistog Krista, zaklanog po Njegovoj volji za spasenje svijeta prije sviju vjekova, kojisvagda i do danas trpi klanje i razdjeljuje se vjernima, a ostaje nimalo netroiv, dajui nam puninuivota vjenog za vjeno i beskrajno spasenje, radi blagog odgovora na stranom sudu Njegovom.Svoju Preistu Krv i Tijelo, Krist nam daje i kao najskupocjeniju i prvu zamjenu za plod sa Drvetaivota, kojim je na ljudski rod htio liiti neprijatelj ovjekov (Lucifer) pavi sa nebesa. Premda je naneprijatelj avao najprije prevario Evu, pa je sa ovom pao i Adam, Gospodin, ipak, ne samo da im jedarovao Iskupitelja u Porodu eninom, nego je i svima nama u eni i Vazda Djevici, Bogorodici Mariji,dao zastupnicu pred Sinom Njenim i Bogom naim. Ona je satrla u samoj sebi i satire (i sada) glavuzmijinu u svome rodu ljudskom. Ona je nepostidna i nepobjedna Zastupnica ak i najoajnijihgrjenika. Ba zbog toga se Boja Majka i naziva Bi za demone, poto demon nema moi pogubitiovjeka, samo ako ovaj ne odstupi od pribjegavanja k Majci Bojoj za pomo.

Djelovanje Duha Svetoga i djelovanje tame grijehaJo moram ja, ubogi Serafin, objasniti vam, vae bogoljublje, u emu je razlika izmeu djelovanjaDuha Svetoga, koji se tajno useljava u srca vjerujuih u Gospoda Boga i Spasitelja naeg Isusa Krista,i djelovanja tame grijeha koja na nas djeluje lupeki, na pomamni poticaj demona. Duh Bojiopominje nas na rijei Gospodina naeg Isusa Krista, i djeluje zajedno s Njime, uvijek pobjedonosno,inei srca naa radosnima i upravljajui stope nae na putu mira, dok demonski duh koji varamudruje suprotno Kristu, i djelovanja su njegova u nama metena, buntovnika i puna pohotetjelesne, pohota oiju i ivljenja. Zaista, zaista vam kaem, da nitko tko ivi i vjeruje u Mene, neeumrijeti nikada, veli Gospod. To znai onaj tko ima dar Svetoga Duha kao pravu vjeru u Krista, akopo slabosti ljudskoj i umre duevno od ma kakvoga grijeha, nee umrijeti zauvijek, nego e bitiuskrsnut blagoslovom Gospoda naeg Isusa Krista, koji uzima grijehe svijeta i besplatno darujeblagodat na blagodat (preobilnu). Ba za ovu blagodat, javljenu svemu svijetu i rodu naemovjejem kroz Bogoovjeka, i reeno je u Evanelju: U Njemu bijae ivot i ivot bijae Svjetlostljudima!

I jo dodano: I Svjetlost svijetli u tami i tama je ne obuze . Ovo znai da darovi Duha Svetoga,darovani nam na krtenju u ime Oca i Sina i Svetoga Duha, bez obzira na padove ljudske, bez obzirana tamu oko due nae, svijetli, ipak, u srcu naem boanstvenom Svjetlou zasluga Kristovih, kojaje vjeno gorea. Ova Svjetlost Kristova, dok grenik ostaje u nepokajanju, govori Ocu: Abba, Oe! i



nikada se ne gnjevi na nepokajanje njegovo! A tonije, kada se grenik obrati na put pokajanja,savreno izglauje tragove uinjenih prjestupljenja, i ponovo odijeva biveg prijestupnika u odjeunetrulenu, istkanu od blagodati Duha Svetoga, o zadobivanju koje kao o cilju kranskog ivota ja igovorim ovoliko dugo vaem bogoljublju!

Jo u vam rei, da biste jo jasnije shvatili to treba razumjeti pod darom Bojim, kako garaspoznati, i u emu se naroito pojavljuje njeno djelovanje u ljudima, njome prosvijetljenima.Blagodat Duha Svetoga je Svjetlost to prosvjetljuje ovjeka. O tome govori cijelo Sveto Pismo. Takoje David rekao: iak nogama mojim i svjetlost stazama mojim Tvoj je Zakon i da Zakon Tvoj za nauknemam, poginuo bih u klonuu svome! To znai da je blagodat Duha Svetoga, koja se izraava uZakonu rijeima zapovijedi Gospodnjih, svjetiljka moja i svjetlost moja! I kada ta blagodat DuhaSvetoga, koju tako briljivo i usrdno traim i sedam puta na dan dobivam, uei se sudovima PravdeTvoje kada ta blagodat ne bi prosvjetljivala mene u tami briga, skopanih sa visokim zvanjem mogacarskog ina, otkuda bih mogao uzeti ma i jednu iskru Svjetlosti, da osvijetlim hod svoj po staziivotnoj, pomraenoj zlobom neprijatelja mojih? I u samoj stvari Gospod je nerijetko prikazivao predmnogim svjedocima djelovanje blagodati Duha Svetoga na ljudima, koje je posveivao i prosvjetljivaovelianstvenim silascima Svojim. Sjetite se Mojsija poslije besjede njegove s Bogom na gori Sinajskoj.Ljudi nisu mogli gledati u njega, toliko je sijao neobinom svjetlou, kojom se oblivalo lice njegovo!Mojsije je, ak, potom bio prinuen javljati se pred narodom s pokrivalom na licu. Sjetite sePreobraenja Gospodnjeg na gori Taboru. Velika svjetlost preplavila je Njega, i haljine Njegovepostae bljetave kao snijeg, a uenici Njegovi od straha padoe nice. A kad su se Mojsije i Ilija javiliuza Nj u istoj toj svjetlosti, da bi se skrilo sijanje svjetlosti boanstvene blagodati, koja je uenicimazasljepljivala oi, pojavi se oblak i zakloni ih, veli se. Eto na koji se nain javlja blagodat PresvetogaDuha u neiskazanoj svjetlosti pred svima onima kojima Bog javlja njeno djelovanje.

U blagodati (milosti) Duha SvetogaAli na koji nain upitah ja bauku o. Serafina, mogu ja saznati kako biti u blagodati Duha Svetoga?

To je, vae bogoljublje, vrlo prosto! odgovori on meni zbog toga i govori Gospod da je sve prostoza one koji pribavljaju razum. A sva naa nesrea je u tome to sami mi ne itemo taj boanstvenirazum, koji se ne kooperi i ne bode oi, jer nije od ovoga svijeta. Taj razum, ispunjen ljubavljuprema Bogu i blinjemu, izgrauje svakog ovjeka na njegovo spasenje. Za razum je Gospod rekao:Bog hoe da se svi spase i da dou do razuma istine. A povodom nedostatka toga razuma On jerekao svojim apostolima: Zar ste bez razuma i zar niste itali Pismo, i priu ovu zar ne razumijete? I jo se u Evanelju o tome razumu kae za apostole da im Gospod otvori um da razumiju Pisma.Nahodei se u tome (raz)umu i apostoli su svagda vidjeli da li Duh Boji prebiva na njima ili ne, pavidei prebivanje Duha Bojeg na sebi, i bivajui proeti Njime, uvjereno su govorili da je djelonjihovo sveto i potpuno ugodno Gospodu Bogu. Time se i objanjava zato su oni u svojimposlanicama pisali Ugodno bi Svetome Duhu i nama .

Apostoli samo na toj osnovi i nude svoje poslanice (kao istinu neprolaznu, na korist svima vjernima),jer su kao Sveti opipljivo osjeali prisustvo Duha Bojega u sebi

Eto, dakle, vae bogoljublje, vidite li kako je to jednostavno?

Ja odgovorih: Ipak, ja ne shvaam kako se mogu pouzdano uvjeriti da sam u Duhu Bojem? Kako da u samomesebi prepoznam Njegovu istinsku pojavu?

Na to bauka o. Serafin odgovori:



Ja sam ve rekao, vae bogoljublje, kako je to vrlo prosto, i podrobno sam vam ispriao kako ljudibivaju u Duhu Bojem i kako treba poimati Njegovo javljanje u nama to vam je bauka, jopotrebno?

Potrebno mi je rekoh ja da to dobro shvatim!

Tada me o. Serafin veoma snano uhvati za ramena i ree mi:

Mi smo obojica sada, bauka, u Duhu Bojem, i ja i ti Zato ne gleda u mene?Na to ja odgovorih:

Ne mogu, bauka, da vas gledam, jer se iz vaih oiju munje siju. Vae lice postalo je svjetlije odsunca, a moje oi kopne od bola.

O. Serafin ree:

Nemojte se plaiti, vae bogoljublje, i vi ste sami sada postali svijetli, kao i ja. I vi ste sada u punoiDuha Bojega, inae vam ne bi bilo mogue ni da mene vidite takvim.

I prikloni k meni svoju glavu, pa mi tiho na uho kaza:

Hvalu dajte Gospodu Bogu za neizreenu milost Njegovu prema vama. Vi ste vidjeli da se ja jonisam bio ni prekrstio, nego sam se samo mislima u srcu svome pomolio Gospodu Bogu i unutra usebi izrekao: Gospode, udostoj ga da jasno i tjelesnim oima vidi silazak Duha Tvojega, kojegaudostoji sluge svoga onda kada voli da se javi u svjetlosti velianstvene slave svoje! I, eto, bauka,Gospod je ispunio smirenu molbu ubogog Serafina! Kako, dakle, da Mu obojica ne zahvaljujemo naovome Njegovom neizrecivom daru? Ni velikim pustinjacima, bauka, Gospod Bog ne javlja takomilost svoju uvijek. Ova blagodat Boja utjeila je skrueno srce vae kao edoljubiva majka, i to nazauzimanje same Majke Boje Zato me, bauka, ne pogledate u oi? Pogledajte, ne bojte se Gospod je s nama!

Poslije ovih rijei ja pogledah u njegovo lice, i tada me spopade jo vei strah i trepet divni! Zamislite u srcu sunca, u najsjajnijem blistavilu njegovih podnevnih zraka lice ovjeka, koji sa vamarazgovara! Vi vidite pokrete njegovih usana, izraz njegovih oiju koji se mijenja, ujete njegov glas,osjeate da vas netko rukama dri za ramena, ali ne samo da ne vidite te ruke, nego ne vidite ni samisebe, niti priliku sugovornika svoga nita osim zasljepljujue svjetlosti, koja se razlijeva na daljinuod nekoliko hvati svuda oko nas, i obasjava jarkim bljeskom svojim i snjenu poljanu, i snjenepahuljice, to su odozgo zasipale i mene i velikoga Starca. Moe li se uope i zamisliti stanje u komesam se ja tada nalazio?!

to, dakle, osjeate sada? upita me o. Serafin.

Neto izvanredno lijepo rekoh ja.No, kako to lijepo? to zapravo osjeate?

Osjeam takvu tiinu i mir u dui svojoj da to nikakvim rijeima ne mogu izraziti! Na to e bauka o.Serafin:

To je, vae bogoljublje, onaj mir, za koji je Gospodin rekao uenicima Svojim: Mir vam ostavljam, mirSvoj dajem vam. Ne dajem vam ga kao to svijet daje Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio,a kako niste od svijeta nego vas Ja izabrah od svijeta, zato vas svijet mrzi Ali, ne bojte se, jer Japobijedih svijet! Eto takvim ljudima, koje ovaj svijet mrzi, a izabranim od Gospoda, Gospodin i dajetaj mir koji vi u sebi osjeate mir koji svaki um nadilazi, po rije Apostolovoj. Takvim ga, pak,Apostol naziva zato to je nemogue ikakvom rijeju izraziti ono duevno blagostanje, koje onproizvodi u ljudima, u ija ga srca Gospod Bog ukorjenjuje. Krist Spasitelj naziva ga mirom Svog



milosra, a ne mirom ovoga svijeta, jer nikakva prolazna zemaljska srea ovoga svijeta ga ne moepruiti srcu ljudskome. Taj mir se daruje odozgo od Samoga Gospoda Boga, zbog ega se i nazivamirom Bojim

to jo osjeate? upita me onda o. Serafin.

Neku izvanrednu sladost! odgovorih ja. A on produi:

To je ona sladost za koju se govori u Svetom Pismu: Od izobilja Doma Tvoga hrane se i potocimasladosti Svoje poji ih! Ta ista sladost ispunjava sada srca naa i razlijeva se svim ilama naim kaolijek neizrecivi! Gle, od ove sladosti naa srca kao da se rastapaju, i mi smo obojica ispunjeniblaenstvom, koje ne moe izraziti nikakvim jezikom I to jo osjeate?

Izvanrednu radost! odgovorih. I bauka o. Serafin ree:

Kada Duh Boji silazi k ovjeku i ispunja ga punoom Svoga nadahnua, tada se dua ovjekovaispunjava neizrecivom radou, jer Duh Boji daje radost svemu onome ega god da se dotakne Toje ona ista radost, za koju Gospod veli u Evanelju Svome: ena kada raa trpi muku, jer doe asnjezin. A kada rodi dijete, vie se ne alosti, zbog radosti to se rodi ovjek na svijetu. I vi, dakle,imate sada u svijetu alost, ali u vas opet vidjeti, i radovat e se srce vae i radost vau nitko neeuzeti od vas! Ali, ma koliko da je utjena radost koju vi sada osjeate u srcu svome, ona je ipaknitavna usporeena sa onom za koju je Gospod rekao ustima svoga apostola da radost tu ni okone vidje ni uho ne u i da u srce ovjeku ne doe to to Bog pripremi onima koji ga ljube. Sasvimdaleki nagovjetaji te radosti daju nam se sada, pa kad je od njih tako slatko, dobro i veselo uduama naim, to da se kae o onoj radosti, koja je tamo na nebesima pripravljena onima koji plauovdje na zemlji? Eto, i vi ste se, bauka, dovoljno isplakali u svome ivotu na zemlji i gledajte kakvomvas radou tjei Gospod jo u ovdanjem ivotu! Sada je na nama, bauka, da, dodajui naporenaporima izrastamo iz sile u silu i dostignemo mjeru rasta punine Kristove, da bi se na namaispunile rijei Gospodnje: Oni koji ekaju Gospoda dobit e novu snagu, okrilatit e kao orlovi, trate i nee posustati, hodit e i nee ogladnjeti, hodit e iz sile u silu, i javit e im se Bog nad bogovimana Sionu razuma i nebeskih vienja Eto, tada e se naa sadanja radost, koja nam se javljapomalo i za kratko, javiti u svoj punoi svojoj, i nju nitko nee uzeti od nas koji emo biti ispunjavaninepojmljivim nebeskim naslaenjima to jo osjeate, vae bogoljublje?

Ja odgovorih:

Neku naroitu toplotu.

Kako to, bauka, toplotu? Ta, mi u umi sjedimo? Sada je vani zima, pod nogama nam snijeg, nanama nekoliko centimetara snijega, a odozgo gusto sipe pahuljice

Kakva tu moe biti toplota?!

Ja odgovorih:

Onakva upravo kakva bi nastajala u (staroj ruskoj) kupaonici, kada jae podloepe i kada iz nje pone izlaziti para kao stup

On upita:

Zar i onakav miris kakav je u kupaonici? Ne odgovorih ja nita na zemlji nije slino ovomemiomirisu. Dok sam za ivota moje majice volio plesati i odlaziti na balove, majka bi me obinonamirisala mirisima koje je kupovala u najotmjenijim trgovinama Kazana, ali ni ti mirisi ne odajutakav miomiris.



Bauka o. Serafin se osmjehnu i ree:

I sam ja, bauka, osjeam isto to i vi, ali vas namjerno pitam da vidim da li to osjeate i vi? Rekliste istinu, vae bogoljublje. Nikakav ugodni zemaljski miris ne moe se usporediti s ovim miomirisomkojeg mi sada osjeamo, a to je zato to nas sada oblijeva miomiris Svetoga Duha Bojega. tozemaljsko moe biti slino Njemu? Ali, uoite neto, vae bogoljublje! Ta, vi mi rekoste da je okonas toplo kao u kupaonici, dok meutim, pogledajte snijeg se ne topi ni na vama ni na meni, nitipak pod nama. Mora, dakle, da ta toplina nije u zraku nego u nama samima! To je zapravo ona istatoplina, za koju nas Duh Sveti nagoni da vapijemo ka Gospodu molitvom: Toplinom Duha Svetogazgrij me! Grijani njome, pustinjaci i pustinjakinje se nisu bojali zimskoga mraza jer su bili pokriveniblagodatnom haljinom, istkanom od Duha Svetoga, kao toplom bundom! A tako ustvari i mora bitizbog toga to blagodat Boja treba da obitava unutar nas, u srcu naem, jer je Gospodin rekao:Kraljevstvo je Boje u vama. Pod Kraljevstvom Bojim, Gospod je razumijevao blagodat DuhaSvetoga. Ovo kraljevstvo Boje, dakle, sada se i nalazi unutar nas, a blagodat Duha Svetoga obasjavanas i grije i, ispunjavajui razliitim miomirisima i zrak koji nas okruuje, naslauje naa uvstvanaslaenjem koje je iza nebeskog i napaja srca naa radou neiskazanom. Nae sadanje stanje jestba ono isto, o kome Apostol govori: Jer, Kraljevstvo Boje nije jelo ni pie, nego pravednost i mir iradost u Duhu Svetom. Naa vjera sastoji se ne u uvjerljivim rijeima ljudske mudrosti nego upokazivanju duha i sile. Eto, u takvom se stanju vi i ja sada nalazimo. O ovome stanju Gospodin jena i rekao: Ima nekih meu ovima to stoje ovdje koji nee okusiti smrt dok ne vide Sina ovjejegagdje dolazi u Kraljevstvu Svome!

Eto, bauka, vae bogoljublje, kakve nas neizrecive radosti udostoji Gospod Bog danas! Eto, toznai biti u punini Duha Svetoga, o kojoj sveti Makarije Egipatski pie: Ja sam bio u punini DuhaSvetoga Tom puninom Duha Svetoga ispunio je sada Gospod i nas, uboge Gle, sad izgleda, vaebogoljublje, da se nema to vie pitati za nain na koji ljudi bivaju u blagodati Duha Svetoga. Da liete upamtiti sadanje javljanje neiskazane milosti Boje koja nas je posjetila?

Ne znam bauka rekoh ja da li e me Gospod udostojati da zauvijek upamtim tako ivo i jasnoovu milost Boju, kako je sada osjeam.

A ja mislim odgovori mi o. Serafin da e vam Gospodin pomoi da je zauvijek zadrite u svojojpameti, jer inae se Njegova dobrota ne bi priklonila k smirenoj molitvi mojoj, i ne bi pourila takobrzo posluati ubogog Serafina, tim prije to ovo nije dano samo radi vas da samo vi to shvatite,nego je preko vas dano itavome svijetu, da i vi sami, utvrdivi se u djelu Bojem, uzmognetedrugima biti od koristi. to se pak tie toga, bauka, to sam ja monah a vi ovjek koji ivi u svijetu,nita ne mari: Bog trai pravu vjeru u Njega i Sina Njegovog Jedinoroena. Za nju On i daje obilnoodozgo blagodat Duha Svetoga. Gospodin ite srce ispunjeno ljubavlju prema Bogu i blinjem,upravo prijestolje, na kojem voli sjediti, i na kome se javlja u punoi Svoje nebeske slave. Sine, dajmi srce svoje, veli On, a sve ostalo Sam u ti dati, jer u srcu ovjekovu moe se smjestiti KraljevstvoBoje. Gospodin zapovijeda Svojim uenicima: Traite najprije Kraljevstvo Boje, i pravdu njegovu, asve drugo bit e vam nadodano. Jer, zna vas Otac nebeski da vam je sve to potrebno. Ne prekoravanas Gospodin Bog zato to se koristimo zemaljskim dobrima, jer i Sam govori, da shodno svojojsmjetenosti u zemaljski ivot, mi smo svega toga potrebni, tj. potrebni smo svega onoga to naljudski ivot usmjerava i ini lakim i udobnijim put na prema nebeskoj domovini. Oslanjajui se naove rijei, sveti apostol Petar je rekao da, po njegovom miljenju, nema nieg boljeg u svijetu odpobonosti sjedinjene sa blagostanjem. I sveta Crkva moli se za to, da nam bude darovano odGospoda Boga. I, mada su bolovi, nesree i raznolike nevolje nerazdvojno spleteni s naim ivotomna zemlji, Gospodin Bog ipak nije htio, i ne eli da budemo stalno i samo u alostima i napastima,



zbog ega nam preko apostola zapovijeda da nosimo bremena jedan drugoga i tako ispunimozakon Kristov. Gospod Isus osobno daje nam zapovijed da ljubimo jedan drugog da bismo, tjeeise uzajamnom ljubavlju, olakali sebi alosni i tijesni put naega hoda prema nebeskoj domovini.Radi ega je Gospodin i siao k nama s nebesa ako ne radi toga da bi, primivi na sebe nae grijehe,nas obogatio bogatstvom Svoje dobrote i Svojeg neiskazanog milosra? On je doao ne zato da biNjemu drugi sluili no da Sam drugima slui, i da da duu Svoju za izbavljenje mnogih. inite tako i vi,vae bogoljublje, i, vidjevi jasno vam ukazanu milost Boju, priajte o svemu tome svakome tko jeeljan spasenja. Jer etve je mnogo, govori Gospod, a radnika je malo! Evo, i nas je Gospod Bogizveo na djelo i dao nam darove Svoje blagodati, da bismo, anjui klasje spasenja svojih blinjih,kroz sve vei broj onih koje smo uputili k Kraljevstvu Bojem, Njemu prinijeli plodove, ovaj trideset,ovaj ezdeset a ovaj sto. uvat emo se, bauka, da ne budemo osueni s onim zlim i lijenimslugom, koji je zakopao svoj talent u zemlju, i nastojat emo podrati one dobre i vjerne slugeGospodnje, koje su prinijele svome gospodaru jedan, umjesto dva etiri, drugi umjesto pet deset talenata. Ne treba ni najmanje sumnjati u milosre Gospoda Boga. Sami vidite, vaebogoljublje, kako se ispunie na nama rijei Gospodnje, reene kroz Proroka: Ja nisam Bog izdalekano Bog Koji je blizu, i kod usta tvojih je spasenje tvoje. Ja, ubogi, nisam jo uspio ni da se prekrstim,samo sam u srcu svome poelio da vam Gospod udjeli tu milost da vidite Njegovu milost u svojpunini njenoj, a ono, gle, On je bez odlaganja elio pouriti ispuniti moju elju. Ovo ne govorim,hvalei se na sav glas, i ne s namjerom da pridam sebi neki znaaj pred vama, i navedem vas nazavist, niti pak radi toga da biste vi pomiljali kako sam ja monah a vi dio svijeta. Ne, vae bogoljublje,ne! Gospod je blizu svih onih koji Ga prizivaju u istini, i ne gleda na lica, jer Otac ljubi Sina i sve dajeu Ruke Njegove! Samo da bismo mi ljubili Njega, Oca naeg nebeskog, uistinu sinovski. Gospodslua podjednako i monaha i onoga u svijetu, prostoga kranina, samo neka su i jedan i drugipravoslavni, i neka i jedan i drugi ljube Boga iz dubine due svoje i jo neka imaju vjeru u Njegamakar koliko zrno goruiino pa e gore pokrenuti! Jedan pokree tisuu, a dvojica bezbroj njih.Sam je Gospodin rekao: Sve je mogue onom koji vjeruje, a bauka sveti apostol Pavaogromoglasno klie: Sve mogu u Bogu koji me jaa. Jo divnije govori Gospodin na Isus Krist ovjerujuima u Njega: Tko vjeruje u Mene, djela koja ja tvorim i on e tvoriti, i vea e od ovih tvoriti,jer ja idem Ocu Svome I Ja u moliti Njega za vas, da radost vaa bude ispunjena Do sad neprosite nita u Ime moje, sada pak prosite i primit ete.

I tako, vae bogoljublje, sve to isprosite u Gospoda Boga sve ete primiti, samo neka to bude naslavu Boju ili na korist blinjeg, jer i korist naeg blinjeg Bog rauna u Svoju slavu, zbog ega igovori: Sve to uiniste jednome od ovih malenih, Meni uiniste. Zato nemojte sumnjati da GospodBog, moda, nee ispuniti vae molitve samo neka su ona usmjerena ili na slavu Boju ili na koristblinjih. Pa ak ako bi neto bilo neophodno i za neku vau osobnu potrebu ili korist ili uspjeh, ak ito e Gospod Bog vam poslati isto tako brzo i dobro posluno, samo ako je to za vas krajnja nuda ineophodnost. Jer, Gospod ljubi one koji Njega ljube, dobar je Gospod prema svima, miluje On idariva i one koji ne prizivaju Ime Njegovo, milost se Njegova ogleda u svim djelima Njegovim, voljuonih koji Ga se boje izvrava i molitvu njihovu usliava i svaki savjet njihov ispunjava ispunit eGospodin sva moljenja tvoja! Bojte se samo jednoga, vae bogoljublje da ne prosite od Gospodaono za im nemate krajnju nudu. Nee vam Gospodin ni to odrei, zbog vae pravoslavne vjere uKrista Spasitelja, jer On nee predati ezla pravednika na kocku grenicima i volju sluge SvogaDavida neizostavno e izvriti, ali e, ipak, traiti od njega odgovor zato Ga je uznemiravao bezosobite nude i prosio od Njega ono bez ega je mogao.



Prikai komentare

Eto tako, vae bogoljublje, sve sam vam sada kazao i na djelu pokazao, sve to su Gospodin i MajkaBoja kroz mene, ubogoga Serafina, eljeli vam rei i pokazati. Idite, dakle, s mirom! Gospod i MajkaBoja, neka budu sa vama svagda sada i uvijek i u vjekove vjekova. Amen. Idite s mirom!

* * *

Za sve vrijeme ovoga razgovora od samoga poetka, otkako je lice o. Serafina sijalo, to vienje nijeprestajalo. I sve, od poetka svoga kazivanja do kraja, on mi je govorio nalazei se u neizmijenjenomstanju Neiskazano blistanje svjetlosti, koje je zrailo iz njega, vidio sam osobno, svojim oima, tosam spreman i zakletvom potvrditi.

(Ovdje se zavrava rukopis Motoviljeva)

Prijevod: Marilena Babi | Bitno.net

Sveti Serafine Sarovski, moli za nas!

Objavljeno:19. travnja 2015. u Duhovnost (http://www.bitno.net/kategorija/vjera/duhovnost/) > Vjera(http://www.bitno.net/kategorija/vjera/) | Oznake: aktualno (http://www.bitno.net/teme/aktualno/), istaknuto(http://www.bitno.net/teme/istaknuto/), serafin sarovski (http://www.bitno.net/teme/serafin-sarovski/)

Bitno.net oekuje korisne, poticajne, pozitivne, objektivne i informativne komentare koji upotpunjuju lanak/vijest ispod koje su objavljeni. Komentari kojisadravaju mrnju, psovanje, nasilno ponaanje, nepotivanje sugovornika i autora lanka, osobe spomenute u lanku ili vijesti itd., bit e obrisani. Bitno.netne odgovara za sadraj komentara poto se isti objavljuju u realnom vremenu. Podsjeamo vas da po novim izmjenama kaznenog zakona od 01.01.2013.(glava XV.) zbog vaih komentara moete kazneno odgovarati. Komentari ispod lanaka ne predstavljaju nuno stajalita urednitva portala Bitno.net.

(2 komentara)

(http://www.bitno.net/klub-prijatelja/)

820 1

Najitanije Najnovije



10 najboljih naina kako potpuno upropastiti vlastitu djecu (http://www.bitno.net/obitelj/10-najboljih-nacina-kako-potpuno-upropastiti-vlastitu-djecu/)

Tama u sobi postala je kao zvijer i Zli je izaao iz sjene - viknuo sam: 'Kriste, spasi me!'(http://www.bitno.net/svjedocanstva/tama-u-sobi-postala-je-kao-zvijer-i-zli-je-izasao-iz-sjene-viknuo-sam-kriste-sapsi-me/)

Egzorcizam nad egzorcizmima - primjenjuj ga svakodnevno i paklene sile otii e od tebe zauvijek(http://www.bitno.net/vjera/egzorcizam-nad-egzorcizmima-primjenjuj-ga-svakodnevno-i-paklene-sile-otici-ce-od-tebe-zauvijek/)

Odustati je lako (http://www.bitno.net/duhovne-price/odustati-je-lako/)

Nigerijski biskup: Imao sam viziju Krista i sada znam kako emo savladati islamistike teroriste(http://www.bitno.net/vijesti/nigerijski-biskup-imao-sam-viziju-krista-i-sada-znam-kako-cemo-savladati-islamisticke-teroriste/)

Psihoterapeutkinja sam, posjeuju me 'frustrirani krani' i evo to mi najee kau(http://www.bitno.net/vjera/psihoterapeutkinja-sam-posjecuju-me-frustrirani-krscani-i-evo-sto-mi-najcesce-kazu/)

Najpoznatija astrologinja Balkana: 'Blagoslovljen dan u koji se izbavih laljive nauke demonske'(http://www.bitno.net/vjera/svjedocanstvo-najpoznatije-astrologinje-balkana-blagoslovljen-dan-u-koji-se-izbavih-lazljive-nauke-demonske/)

DANAS TJEDAN MJESEC SVE

Documents

Sveti Serafin Sarovski - Svetac Iz Kojeg Je Zračila Nestvorena Božanska Svjetlost