Sveučilišta u Zagrebu - Katedra za tiskovne forme ...forme.grf.unizg.hr/media/web fax/Program_GRF_sijecanj_2007.pdf · sve je više visokih učilišta koja su namijenjena obrazovanju

Siječanj 2007.

Grafički fakultet

Sveučilišta u Zagrebu

Program studija grafičke tehnologije

Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1

UVOD Ovaj prijedlog nastao je na osnovu višegodišnjih istraživanja i promišljanja, akceptirajući slične programe u Europi i svijetu, implementirajući njihove sadržaje u prijedlog programa, te prilagođavajući program specifičnostima hrvatskog tržišta. Prijedlog vodi računa o racionalizaciji i organizaciji nastave, korištenju sredstava, opreme i nastavnika i sukladan je s obvezama koje je preuzela Republika Hrvatska iz Bolonjske deklaracije i kasnijih dokumenata. Razlozi za pokretanje studija Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada Razvoj grafičke industrije i znanosti vezane uz grafičku industriju posljednjih desetljeća, posebice novih multimedijskih tehnologija, dovodi do povećanog interesa za grafičku struku. Razvoj i implementacija informacijskih, komunikacijskih i multimedijskih tehnologija iz temelja mijenja način, ne samo poslovanja u grafičkoj struci nego i cjelokupnog poslovanja uopće. Opći tehnološki razvoj u najvećoj se mjeri odrazio na novu ulogu grafičkog inženjerstva i tiskarstva uopće.Nasuprot prognozama i snažnom razvoju drugih medija i metoda prijenosa informacija, tiskani mediji nisu odumrli, nego se, naprotiv, snažno razvijaju u novom okruženju i sa stalnim tehnološkim zamahom. Potvrda tome su i podaci o rastu grafičke industrije u svijetu, povećanoj proizvodnji papira , nakladama i broju novih naslova. Povezanost studija sa suvremenim znanstvenim spoznajama Grafička tehnologija je suvremeno izuzetno interdisciplinarno znanstveno polje pripadno tehničkom području. Znanost vezana uz grafičku struku i grafičku industriju proučava nastanak, oblikovanje, transformaciju, prijenos i ulogu grafičkih medija u suvremenom sustavu vizualne komunikacije. Razvoj korisničkih sučelja, interneta i multimedijskih tehnologija zahtijeva od grafičke struke novu vrstu znanja. Kreativnost dolazi sve više do izražaja. Suvremena tehnologija u mnogome rasteretila je semantiku medija i vratila mu statusnu vrijednost sadržaja. Strateški odnosi, te tradicionalne podijele na određene struke više ne vrijede. Razvoj znanosti i tehnologije, samim time i tehnologije vezane uz grafičku struku, prebrzo se mijenja da bi ga se moglo adekvatno pratiti uz dosadašnji statični pristup. Suvremeno društvo zahtjeva stručnjake novih profila, te sukladno tome i adekvatne studije prilagođene suvremenom multimedijskom društvu. Sukladno prethodno iznesenome Grafički fakultet se odlučio za stvaranje i primjenu dinamičnog modela obrazovanja, koji će omogućiti stalne procjene s obzirom na potrebe tržišta rada, njegovu povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajama i na njima temeljenim vještinama.


Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta S obzirom na činjenicu da grafička struka svakim danom obuhvaća sve širi segment tržišta te zapošljava milijune ljudi širom svijeta u Europi i svijetu sve je više visokih učilišta koja su namijenjena obrazovanju grafičara. S obzirom na specifičnosti hrvatskog tržišta te s obzirom na racionalnost korištenja ljudskih i materijalnih resursa prilikom izvedbe određenih studija Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu se odlučio za izvedbu samo jednog objedinjenog studija grafičke tehnologije sa dva smjera (tehničko – tehnološki i dizajn grafičkog proizvoda). Kod ekvivalentnih i analognih visokih učilišta u Europi uglavnom su navedeni smjerovi i moduli cijeli studiji što je i tendencija Grafičkog fakulteta kada se za to ostvare minimalni preduvjeti (ljudski i materijalni). Visoka učilišta u Europi koja svojim sadržajem u najvećoj mjeri korespondiraju programu Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu su: Engleska London - University of the Arts London College of Communication http://www.lcc.arts.ac.uk Njemačka Stuttgart – University of Applied Science Faculty for Print and Media Technology http://www.hdm-stuttgart.de Finska Helsinki University of Technology in a Nutshell Faculty of Technology http://kva.tkk.fi Rusija Moscow University of Printing http://www.mgup.ru http://www.ceebd.co.uk/ceeed/un/ru/ru406.htm Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa Grafički fakultet je slijednik Više grafičke škole koja je 1959. godine započela sa izvođenjem nastave stručnog studija iz područja grafičke tehnologije. Godine 1979. Viša grafička škola u Zagrebu ulazi u sastav Sveučilišta u Zagrebu, kao njezin punopravni član. Zajednički studij grafičke tehnologije kao redoviti četverogodišnji studij počinje s nastavom 1986. godine, što je i posljednji korak do formiranja Grafičkog fakulteta 1989. godine, s osnovnom djelatnosti u obrazovanju grafičkih inženjera i diplomiranih inženjera grafičke tehnologije, kao jedine takve institucije u cijeloj jugoistočnoj Europi.


Akademske godine 1992/93. upisali su po prvi put studenti Grafičkog fakulteta usmjerenje: tehničko – tehnološko oblikovanje grafičkog proizvoda. Poslijediplomski znanstveni studij Grafičkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu započinje sa radom 2000 g. Na Grafičkom fakultetu diplomiralo je 2500 inženjera grafičke tehnologije, 800 diplomiranih inženjera grafičke tehnologije, 8 magistra znanosti grafičke tehnologije i pet doktora znanosti grafičke tehnologije. Bivši studenti Grafičkog fakulteta u najvećoj mjeri su doprinijeli razvoju i otvaranju visokoškolskih ustanova za obrazovanje grafičara u zemljama bivše Jugoslavije . Mogući partneri izvan visokoškolskog sustava Kako razvoj grafičke industrije posljednjih desetljeća dovodi do povećanog interesa za grafičku struku, te s obzirom na činjenicu da grafička struka svakim danom obuhvaća sve širi segment tržišta te zapošljava sve više ljudi, mnogi gospodarstveni subjekti pokazuju interes za nastavni plan i program Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te za različite vidove suradnje s istim. U tom smislu predviđeno je da se određeni dijelovi praktične nastave odvijaju u suradnji s različitim gospodarstvenim subjektima, sukladno s mogućnostima istih, te s obzirom na mogućnost kvalitetne organizacije provedbe nastave. Mogući partneri su: Grafički zavod Hrvatske, Vjesnik, Večernji list, Slobodna Dalmacija, Novi List, Glas Slavonije, Kratis itd. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata Svi kolegiji studija grafička tehnologija otvoreni su za upis i studentima s drugih visokih učilišta. Studenti Grafičkog fakulteta mogu određeni broj ECTS bodova steći i na drugim visokim učilištima sukladno Pravilniku studija, dogovoru s voditeljem studija ili smjera te s mentorom. Ovisno o programskim sadržajima, studenti mogu slušati pojedine kolegije i na nekim drugim visokim učilištima. Student unutar sustava ima mogućnost prezentirati dotad učinjeno, te neki semestar ili čak čitavu godinu studirati na nekom drugom visokom učilištu, položiti određene kolegije, prenijeti ECTS bodove te nastaviti studij na Grafičkom fakultetu. Diplomski i postdiplomski doktorski studij na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu logično se nastavlja na preddiplomski studij, ali mu mogu pristupiti i studenti drugih struka s odgovarajućim predznanjima, uz uvjet polaganja diferencijalnih ispita. Izbor i broj diferencijalnih ispita ovisno o programskom sadržaju i svakom pojedinom kandidatu određuje Vijeće studija.


NAZIV STUDIJA Sveučilišni studij Grafička tehnologija

Smjer: Tehničko – tehnološki Smjer: Dizajn grafičkih proizvoda Nositelj studija i izvođač studija Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu Trajanje studija Preddiplomski studij 6 semestra - 180 ECTS boda Diplomski studij 4 semestra - 120 ECTS boda Poslijediplomski doktorski studij „Grafičko inženjerstvo i grafički dizajn“

6 semestara - 180 ECTS boda Uvjeti upisa na studij Na preddiplomski studij grafičke tehnologije mogu se upisati osobe koje su završile odgovarajuće četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje te zadovoljile uvjete razradbenog postupka u skladu s odredbama natječaja za upis koji Sveučilište u Zagrebu objavljuje u javnim glasilima. Na razradbenom postupku vrednuje se uspjeh iz srednje škole te rezultat postignut na razradbenom ispitu. Na diplomski studij mogu se upisati osobe koje su završile odgovarajući preddiplomski studij i stekle najmanje 180 ECTS bodova. Odgovarajućim preddiplomskim studijem smatra se: a) preddiplomski studij Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu b) preddiplomski studij drugih tehničkih fakulteta c) preddiplomski studij drugih visokih učilišta ovisno o programskom sadržaju Uvjeti za upis pod b) i c) su polaganje diferencijalnih ispita. Izbor diferencijalnih ispita za svakog pojedinog kandidata u ovisnosti o završenom preddiplomskom studiju i stečenim kompetencijama određuje Vijeće studija.


Kompetencije koje se stječu završetkom preddiplomskog studija Preddiplomski studij grafičke tehnologije osposobljava studente za samostalan rad u grafičkoj industriji na širokom spektru različitih poslova. Osobe koje završe preddiplomski studij grafičke tehnologije steći će znanja, vještine i sposobnosti koje će im omogućiti samostalno vođenje i upravljanje kvalitetom grafičke proizvodnje. Sukladno tome biti će osposobljeni za vođenje bilo kojeg pogona tiskare (pripreme, dorade ili tiska ) ,obavljanje različitih poslova vezanih uz tehnološku pripremu rada tiskarskih sustava i razradu proizvodnog procesa tiska. Obavljanje poslova vezanih uz dizajn suvremenih medija grafičkih komunikacija , Poslova vezanih uz nakladništvo, ambalažu, grafički managment, industriju papira itd. Steći će znanja, sposobnosti i vještine koje će im omogućiti da naprave analize različitih problema iz domene grafičke tehnologije i grafičkog dizajna, da razviju sposobnost i vještinu pronalaženja ponuđenih i alternativnih rješenja, da ubrzaju poslovne procese povećavaju učinkovitost rada u domeni svoga djelovanja. Kompetencije koje se stječu završetkom diplomskog studija Diplomski studij grafičke tehnologije osposobljava studente za samostalan rad u svim domenama grafičke industrije. Sukladno tome biti će osposobljeni za vođenje i upravljanje bilo kojeg tiskarskog sustava, od najmanjih i srednje velikih tiskara do najvećih tiskarskih sustava, te upravljanje kvalitetom unutar istih. Obavljanje različitih poslova vezanih uz projektiranje tiskarskih sustava i projektiranje grafičkih proizvoda. Steći će znanja, sposobnosti i vještine koje će im omogućiti vođenje i projektiranje multimedijskih sustava. Vođenje i upravljanje projektima vezanim uz ambalažu, izdavaštvo i grafički managment. Obavljanje poslova vezanih uz grafički dizajn, idejna rješenja vizualnog identiteta, realizaciju idejnih rešenja grafičkih komunikacija itd. Steći će znanja, sposobnosti i vještine koje će im omogućiti da različitim metodama uočavaju postojeće i potencijalne probleme iz domene grafičkog inženjerstva i grafičkih komunikacija, naprave analizu, da razviju sposobnost i vještinu pronalaženja ponuđenih i alternativnih rješenja, da preventivno djeluju i uklone potencijalne probleme, da ubrzaju poslovne procese, povećavaju učinkovitost rada, stvore optimalne uvjete za daljnji razvoj te konačno da prepoznaju potrebu za cijeloživotnim obrazovanjem. Sukladno nastavnom planu i programu Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osobe koje će završiti diplomski studij grafičke tehnologije steći će i niz drugih znanja, razviti sposobnosti i vještina koje će im omogućiti lako i brzo zapošljavanje u jednoj izuzetno perspektivnoj struci te ukoliko se odluče za nastavak studiranja mogućnost nastavka znanstvenog i stručnog usavršavanja na doktorskom studiju.



OPIS PROGRAMA

Preddiplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Smjer: TEHNIČKO TEHNOLOŠKI



Od kolegija koji su označeni * student za prvu godinu studija odabire najmanje količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete

I SEMESTAR

Kolegij Tjedno opterećenje (sati)

Šifra Naziv P S V ECTS

19511 Matematika 1 3 3 0 7

19513 Fizika 1 2 1 1 5

19515 Kemija 1 2 1 1 5

19517 Inženjerska grafika 2 1 0 4

19518 Likovno grafička kultura 1 2 1 0 3

32894 Informatika 1 1 0 1 3

Oba

vezn

i pr

edm

eti

32896 Tjelesno zdravstvena kultura 1 0 0 2 0

19525 Sociologija dizajna* 2 0 0 3

19524 Uvod u grafičku tehnologiju* 2 0 0 3

28942 Engleski u struci 1* 1 1 0 3 Izbo

rni

pred

met

i

28944 Njemački u struci 1* 1 1 0 3

Fakultat. 19530 Grafički alati 0 0 2 0

II SEMESTAR



19512 Matematika 2 3 3 0 7

19514 Fizika 2 2 1 1 5

19516 Kemija 2 2 0 1 4



19521 Tehnički predožbeni sustavi 2 0 1 4

19522 Teorija oblika 1 0 0 2

Oba

vezn

i pr

edm

eti


28943 Engleski u struci 2* 1 1 0 3


19528 Dizajn grafičkih medija 1* 2 1 0 4 Izbo

rni

pred

met

i

19529 Digitalni multimedij 1* 2 0 2 5



Od kolegija koji su označeni * student za drugu godinu studija odabire najmanje količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete

III SEMESTAR



19465 Fizika u grafičkoj tehnologiji 2 1 0 4

19466 Kemija u grafičkoj tehnologiji 2 1 0 4

19531 Vjerojatnost i statistika 2 1 0 4

19532 Osnove računala i programiranja 1 1 1 3

19533 Grafički strojevi 1 2 1 0 4

19534 Papir 2 0 1 4

19535 Fotografski procesi 2 0 1 4

Oba

vezn

i pr

edm

eti


19542 Tehnička mehanika* 2 1 0 4

19543 Multimedijske komunikacije 1* 2 0 2 5

19445 Komunikologija* 2 1 0 4


Izbo

rni

pred

met

i



IV SEMESTAR




19558 Tiskovne forme 2 2 0 1 4

19538 Tipografija 2 1 1 5

19539 Tisarske boje 2 0 1 4

19540 Tisak 1 2 0 2 5

Oba

vezn

i pr

edm

eti




19446 Vizualne komunikacije* 2 0 1 4 Izbo

rni

pred

met

i

19546 Optoelektronički sustavi 1* 2 0 2 5



Od kolegija koji su označeni * student za treću godinu studija odabire najmanje količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete Stručna praksa** je obvezna za sve kojima je to završni stupanj.

V SEMESTAR



19548 Organizacija grafičke proizvodnje 2 1 0 4

19549 Reprodukcijska fotografija 1 2 0 1 4

19550 Ambalaža 1 2 0 1 4

19551 Glavne tiskarske tehnike 2 0 2 5

19552 Industrija i okoliš 2 1 0 4

Oba

vezn

i pr

edm

eti

19553 Polimerni materijali 2 0 0 3

19493 Ručni uvez knjige* 1 0 2 3

19558 Tiskovne forme 2* 2 0 1 4

19559 Grafički programski jezici* 2 0 1 4 Izbo

rni

pred

met

i

19560 Automatika i održavanje graf. stroj.* 2 1 0 4

Fakultat. 19565 Tjelesna i zdravstvena kultura 0 0 2 0

VI SEMESTAR



19554 Kontrola kvalitete 2 1 0 4

19555 Male tiskarske tehnike 2 0 2 5

19556 Marketing 1 2 1 0 4

Oba

vezn

i pr

edm

eti

19557 Knjigoveštvo 1 2 0 2 5

32903 Osnove mikroekonomije* 2 1 0 4

19468 Reprodukcijska fotografija 2* 2 0 1 4

19561 Kvalitativne metode ispitivanja reprodukcije boja* 2 0 1 4

19562 Tiskarski slog* 2 0 1 4

19563 Primjena i ispit. grafičkih materijala* 2 0 1 4

19469 Upravljanje ofsetnim tiskom* 2 0 2 5

19470 Ručna izrada kutija* 1 0 2 3

19564 Standardizacija tiskovnih formi* 2 0 1 4

Izbo

rni

pred

met

i

Stručna praksa i završni projekt** 0 12 0 6




OPIS PROGRAMA

Preddiplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA

Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA



Od kolegija koji su označeni * student za prvu godinu studija odabire najmanje količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete.

I SEMESTAR



19511 Matematika 1 3 3 0 7

19513 Fizika 1 2 1 1 5

19515 Kemija 1 2 1 1 5

19517 Inženjerska grafika 2 1 0 4


32777 Likovna praksa 1 1 0 2 3


Oba

vezn

i pr

edm

eti


19525 Sociologija dizajna* 2 0 0 3

19524 Uvod u grafičku tehnologiju 2 0 0 3

28942 Engleski u struci 1* 1 1 0 3 Izbo

rni

pred

met

i



II SEMESTAR



19512 Matematika 2 3 3 0 7

19514 Fizika 2 2 1 1 5

19516 Kemija 2 2 0 1 4



19521 Tehnički predožbeni sustavi 2 0 1 4

19522 Teorija oblika 1 0 0 2


Oba

vezn

i pr

edm

eti




19528 Dizajn grafičkih medija 1* 2 1 0 4 Izbo

rni

pred

met

i

19529 Digitalni multimedij 1* 2 0 2 5



Od kolegija koji su označeni * student za drugu godinu studija odabire najmanje količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete.

III SEMESTAR




32781 Originalna grafika 1 1 0 2 3

19445 Komunikologija 2 1 0 4

19531 Vjerojatnost i statistika 2 1 0 4


19534 Papir 2 0 1 4

19535 Fotografski procesi 2 0 1 4

Oba

vezn

i pr

edm

eti


19542 Tehnička mehanika* 2 1 0 4

19532 Osnove računala i programiranja* 1 1 1 3

19543 Multimedijske komunikacije 1* 2 0 2 5


Izbo

rni

pred

met

i



IV SEMESTAR





19446 Vizualne komunikacije 2 0 1 4

19538 Tipografija 2 1 1 5

19539 Tiskarske boje 2 0 1 4

19540 Tisak 1 2 0 2 5

Oba

vezn

i pr

edm

eti





19446 Vizualne komunikacije* 2 0 1 4

Izbo

rni

pred

met

i

19546 Optoelektronički sustavi 1* 2 0 2 5



Od kolegija koji su označeni * student za treću godinu studija odabire najmanje količinu ECTS bodova u razlici do 60 u odnosu na obavezne predmete Stručna praksa** je obvezna za sve kojima je to završni stupanj.

V SEMESTAR




32785 Grafički dizajn 1 1 0 3 4

19548 Organizacija grafičke proizvodnje 2 1 0 4

19550 Ambalaža 1 2 0 1 4

19551 Glavne tiskarske tehnike 2 0 2 5

Oba

vezn

i pr

edm

eti

19552 Dizajn i okoliš 2 1 0 4

19558 Tiskovne forme 2* 2 0 1 4

19549 Reprodukcijska fotografija 1 2 0 1 4

19559 Grafički programski jezici* 2 0 1 4

19553 Polimerni materijali* 2 0 0 3 Izbo

rni

pred

met

i

19560 Automatika i održavanje graf. stroj.* 2 1 0 4


VI SEMESTAR



19449 Tisak i dizajn 2 0 1 4

19450 Primijenjena fotografija 1 2 0 1 4


Oba

vezn

i pr

edm

eti

32786 Grafički dizajn 2 1 0 3 4

19554 Kontrola kvalitete 2 1 0 4

19555 Male tiskarske tehnike 2 0 2 5

19556 Marketing 1 2 1 0 4

19557 Knjigoveštvo 1 2 0 2 5

19561 Kvalitativne metode ispitivanja reprodukcije boja 2 0 1 4

19562 Tiskarski slog* 2 0 1 4

19563 Primjena i ispit. graf. mat.* 2 0 1 4

19564 Standardizacija tiskovnih formi* 2 0 1 4

Izbo

rni

pred

met

i

Stručna praksa i završni projekt** 0 12 0 6




OPIS PROGRAMA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: GRAFIČKA TEHNOLOGIJA



IV godina VII sem. ECTS VIII sem. ECTS

Izborna skupina kolegija modula GT* 17-27

Izborni kolegiji svih modula 0 -10

30



30

V godina IX sem. ECTS X sem. ECTS



30

Diplomski rad 0 20 30

GT* - modul Grafička tehnologija

Izborni predmeti modula Grafička tehnologija VII sem. ECTS VIII

sem ECTS IX sem. ECTS

19471 Računarska tipografija 2 2 6

19472 Reprodukcija slikovnih informacija 2 2 6

19473 Primjena dig. fotog. u repro. medijima 1 2 4

19474 Grafički materijali konvenc. i digitalnog tiska 2 0 4

19475 Knjigoveštvo 2 2 2 6

19476 Digitalni tisak 2 2 6

19477 Odabrana poglavlja upravljanja kvalitetom 2 2 6

19478 Engleski u struci 5 1 1 3 1 1 3

19479 Njemački u struci 5 1 1 3 1 1 3

19480 Površinske pojave na tiskovnim formama 2 1 5

19481 CTP tehnologija 2 2 6

19482 Računarska grafika 1 2 4

19483 Fotoosjetljivi kopirni slojevi 2 1 5

19484 Boja u digitalnom okruženju 1 1 3

19485 Automatizacija radnih tokova 2 1 5

19486 Restauiranje i konzerviranje papira 2 0 4

19487 Projektiranje grafičkih proizvoda 2 2 6

19488 Reinženjering u grafičkoj proizvodnji 2 2 6

19489 Tehnike ispisa digitalne fotografije 2 1 5

19490 Optičke metode ispitivanja tiskovnih površina 2 1 5

Izborni predmeti modula Grafička tehnologija VII sem. ECTS VIII


19491 Grafika dokumenata i vrijednosnica 2 1 5

19492 Digitalne baze normativa u tisku 1 2 4

19494 Uvod u teoriju eksprimentalnog rada 2 1 5

19495 Organizacija znanstvenog i stručnog rada 1 1 3



OPIS PROGRAMA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: GRAFIČKI MANAGMENT




Izborna skupina kolegija modula GM** 10-20


Izborni kolegiji svih modula 0-10

30




30





30


GT* - modul Grafička tehnologija GM** - modul Grafički managment

Izborni predmeti modula Grafički managment

VII sem. ECTS VIII


19458 Marketing 2 2 1 5

19459 Managment 2 0 4

19460 Managment proizvodnje 2 1 5

19461 Sustav upravljanja okolišem 2 1 5

19462 Poslovni i zaštitni tisak 2 2 6

19463 Tržišne komunikacije 2 1 5

19464 Poslovna komunikologija 2 2 6

Kolegiji označeni sa *** slušaju se na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Ekonomska politika*** 2 0 4

Mikroekonomija*** 2 2 6

Planiranje*** 2 1 5

Poslovna organizacija (1/2)*** 2 0 4 2 0 4

Teorija odlučivanja*** 2 0 4

Managment nabave*** 2 0 4

Računovodstvo (upravljačko)*** 2 0 4



OPIS PROGRAMA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: MULTIMEDIJ




Izborna skupina kolegija modula M** 10-20



30




30





30


GT* - modul Grafička tehnologija M** - modul Multimedij

Izborni predmeti modula Multimedij VII sem. ECTS VIII


19496 Multimedijske komunikacije 2 2 2 6

19497 WEB dizajn 2 2 6

19498 Holografija 2 1 5

19499 Digitalni multimedij 2 2 2 6

19500 Mehaničke simulacije u računalnim anim. 1 2 4

19501 3D modeliranje 2 2 6

19502 Optoelektronički sustavi 2 2 2 6

19503 Izgradnja multimedijskih sustava 2 2 6

19504 Širokopojasne mrežne primjene 2 2 6



OPIS PROGRAMA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: NAKLADNIŠTVO




Izborna skupina kolegija modula N** 10-20



30




30





30


GT* - modul Grafička tehnologija N** - modul Nakladništvo

Izborni predmeti modula Nakladništvo VII sem. ECTS VIII


19505 Osnove primjenjene fotografije 2 1 5

19506 Tehničko uređivanje i vođenje naklade 2 2 6

33563 Realizacija idejnih riješenja 1 2 1 5

33564 Realizacija idejnih riješenja 2 2 1 5

19507 Optimalizacija tiskarskog sustava 2 2 6

19508 Dizajn grafičkih medija 2 2 2 6

19509 Kontrola i osiguranje kvalitete u tisku 2 2 6

19510 Razvoj tiskarstva 2 1 5



OPIS PROGRAMA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: AMBALAŽA




Izborna skupina kolegija modula A** 10-20



30




30





30


GT* - modul Grafička tehnologija A** - modul Anbalaža

Izborni predmeti modula Ambalaža VII sem. ECTS VIII


19437 Ambalaža 2 2 2 6

19438 Tisak ambalaže 2 1 5

33565 Ambalaža i tehnologija 1 2 2 6

33566 Ambalaža i tehnologija 2 2 2 6

19440 Pakiranje 2 1 5

19441 Ambalaža i okoliš 2 1 5



OPIS PROGRAMA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Smjer: DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA



IV godina VII sem. ECTS VIII sem. ECTS 33072 Grafički dizajn 3 33073 Grafički dizajn 4 1 3 5 1 3 5

Realizacija idejnih riješenja 1 i 2 2 1 5 2 1 5

Izborna skupina kolegija modula GT* 10-25 10-25

Izborni kolegiji ostalih modula 0-15 0-15

30 30


19456 Dizajn odabranog grafičkog proizvoda 1 3 5


Izborni kolegiji ostalih modula 0-15

30


GT* - modul Grafička tehnologija; A* - modul Ambalaža; GM* - modul Grafički managment; M* - modul Multimedij; N* - modul Nakladništvo

Izborni predmeti ostalih modula VIIsem. ECTS VIII

Sem. ECTS IX sem. ECTS

19453 Primjenjena fotografija 2 2 1 5

19458 Marketing 2 2 1 5

19459 Managment 2 0 4

19496 Multimedijske komunikacije 2 2 2 6

19497 WEB dizajn 2 2 6 2 2 6

19498 Holografija 2 1 5

19505 Osnove primjenjene fotografije 2 1 5

19506 Tehničko uređivanje i vođenje naklade 2 2 6

19437 Ambalaža 2 2 2 6

19438 Tisak ambalaže 2 1 5

19454 Umjetnička fotografija 1 2 1 5

19455 Dizajn i okoliš 2 1 5

19460 Managment proizvodnje 2 1 5

19461 Sustav upravljanja okolišem 2 1 5

19462 Poslovni i zaštitni tisak 2 2 6

19499 Digitalni multimedij 2 2 2 6

19500 Mehaničke simulacije u računalnim anim. 1 2 4

19501 3D modeliranje 2 2 6

19502 Optoelektronički sustavi 2 2 2 6

19507 Optimalizacija tiskarskog sustava 2 2 6

19508 Dizajn grafičkih medija 2 2 2 6

19439 Ambalaža i tehnologija 2 2 6 2 2 6

19440 Pakiranje 2 1 5

19457 Umjetnička fotografija 2 2 1 5

19463 Tržišne komunikacije 2 1 5

19464 Poslovna komunikologija 2 2 6

19503 Izgradnja multimedijskih sustava 2 2 6

19504 Širokopojasne mrežne primjene 2 2 6

19509 Kontrola i osiguranje kvalitete u tisku 2 2 6

19510 Razvoj tiskarstva 2 1 5

19441 Ambalaža i okoliš 2 1 5



OPIS PREDMETA

Preddiplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Smjerovi: TEHNIČKO TEHNOLOŠKI I DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA


Kolegij 19511 MATEMATIKA 1 Nositelj kolegija Mr. sc. Zoran Pusić, viši predavač Vrijeme izvođenja I. semestar, 3 + 3 + 0, ECTS:7 bodova Okvirni sadržaj predmeta Operacije sa skupovima, Vennovi dijagrami. Objašnjenje izgradnje matematičke teorije na teoriji skupova. Skupovi brojeva N, Z, Q. Dokaz √2, √5 ∉ Q , zlatni rez. Prebrojivi i neprebrojivi skupovi. Matematička indukcija (kao aksiom i kao teorem). Binomna formula. Kompleksni brojevi. Moivreove formule. Preslikavanja. Funkcije. Kartezijev koordinatni sustav. Elementarne funkcije. Kompozicija funkcija. Inverzna preslikavanja i inverzne funkcije elementarnih funkcija. Limes funkcije. Neprekidnost. Proširenje po neprekidnosti. Uređeni skupovi. Max, min, sup, inf skupa. Nizovi. Gomilište i limes niza. Teorem o monotonim ograničenim nizovima. e = lim (1 + 1/n)ⁿ n ζ∞ Redovi. Geometrijski red. Nužan uvjet za konvergenciju reda. Kriterij konvergencije. Derivacija funkcije; problem tangente; problem brzine. Derivacije elementarnih funkcija. Derivacija sume, produkta, kvocijenta. Derivacija kompozicije. Derivacija inverzne funkcije. Više derivacije. Veza neprekidnosti i derivabilnosti funkcije. Diferencijal funkcije. Vertikalne i kose asimptote. Fermatov i Rolleov teorem. Ekstremi; konkavnost i konveksnost funkcije, točke infleksije, nužni uvjeti. Dovoljni uvjeti za ekstrem. Ispitivanje toka funkcije. Ponašanje funkcije u okolini singulariteta i u beskonačnosti. L'Hospitalovo pravilo. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je da studenti steknu operativno znanje iz navedenog područja matematičke analize. Kolegij treba osposobiti studente da samostalno rješavaju probleme iz navedenih područja, predstavlja nužno predznanje za praćenje kolegija Matematika 2, Vjerojatnost i statistika i čini temelj za razumijevanje većine tehničkih predmeta na Grafičkom fakultetu. U današnjem dinamičnom svijetu brzih tehničkih inovacija solidno znanje navedenih područja matematike neka je vrsta zajedničkog jezika, «opće kulture», za svakog inženjera. Osim toga, savladavanje matematike sadržane u ovom kolegiju vjerojatno je jedna od najboljih metoda da se kod studenata razvije koncizno i kritičko mišljenje. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi tokom jednog semestra kroz 15 predavanja po 3 sata i 30 seminara po 2 sata. Provjera znanja provodi se preko domaćih zadaća, dva parcijalna ispita u toku semestra, pismenog ispita i usmenog ispita. Popis literature potrebne za studij D. Blanuša, Viša matematika I i II, Teh. Knjiga, Zagreb, 1969. N. Elezović, Matematika 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije, Elementi, Zagreb, 1996. S. Ilić-S. Martinović, Matematika za vojne akademije, Tehnička knjiga, Zagreb, 1976. P. Javor, Matematička analiza, Školska knjiga, Zagreb, 1995. S. Kurepa, Matematička analiza I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. P.M. Miličić-M.P. Uščumlić, Zbirka zadataka iz više matematike I, Naučna knjiga, Beograd, 1986. B. P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehička knjiga, Zagreb, 1986. Način polaganja ispita Preko pismenog ispita ili preko dva parcijalna ispita u toku semestra potrebno je skupiti 45 bodova od 100 mogućih da bi se pristupilo usmenom ispitu. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti predaju domaće zadaće, na seminarima, koji su obavezni, redovito izlaze na ploču i rješavaju zadatke.


Kolegij 19512 MATEMATIKA 2 Nositelj kolegija Mr. sc. Zoran Pusić, viši predavač Vrijeme izvođenja II. semestar, 3 + 3 + 0, ECTS: 7 bodova Okvirni sadržaj predmeta Primitivna funkcija. Metoda supstitucije. Metoda parcijalne integracije. Površina ispod grafa funkcije. Donje i gornje Darbouxove sume, Riemanova suma. Konvergencija nizova Darbouxovih suma. Riemanov integral. Centralni teorem diferencijalnog i integralnog računa. Newton-Leibnizova formula. Volumen rotacionog tijela. Duljina luka krivulje. Nepravi integral 1. i 2. vrste. Primjene: Cauchyev integralni kriterij; primjene u fizici, Gama funkcija. Taylorov polinom. Taylorova formula i Lagrangeov oblik ostatka. Taylorovi i Maclaurinovi redovi elementarnih funkcija. Redovi potencija. Jedinstvenost redova potencija. Radijus konvergencije. Logaritam kompleksnog broja. Diferencijalne jednadžbe. Linearne diferencijalne jednadžbe 1. reda. Primjer konstrukcije matematičkog modela pomoću diferencijalnih jednadžbi za pozitivne i negativna povratne veze. Linearne diferencijalne jednadžbe 2. reda s konstantnim koeficjentima. Vektorski prostor. Baza vektorskog prostora. Linearni operatori. Matrice. Determinante. Rješavanje sistema linearnih jednadžbi. Skalarni, vektorski i mješoviti produkt. Ravnina u prostoru. Pravac u prostoru. Funkcije od više varijabli. Limes i neprekidnost funkcije od dvije i više varijabli. Parcijalne derivacije. Nužni uvjeti za ekstrem funkcije od dvije varijable. Sedlasta točka. Gradijent funkcije. Tangencijalna ravnina. Totalni diferencijal. Derivacija u zadanom smjeru. Dovoljni uvjeti za ekstrem funkcije od dvije varijable. Vezani ekstremi. Volumen ispod plohe kao dvostruki integral. Prijelaz u polarne koordinate. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je da studenti steknu operativno znanje iz navedenog područja matematičke analize. Kolegij treba osposobiti studente da samostalno rješavaju probleme iz navedenih područja, predstavlja nužno predznanje za praćenje kolegija Vjerojatnost i statistika, čini temelj za razumijevanje većine tehničkih predmeta na Grafičkom fakultetu i solidnu osnovu za nadogradnju novih matematičkih i tehničkih znanja potrebnih za daljnje usavršavanje i studije. U današnjem dinamičnom svijetu brzih tehničkih inovacija znanje navedenih područja matematike neka je vrst zajedničkog jezika, «opće kulture», za svakog inženjera. Osim toga, savladavanje matematike sadržane u ovom kolegiju vjerojatno je jedna od najboljih metoda da se kod studenata razvije koncizno i analitičko mišljenje. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi tokom jednog semestra kroz 15 predavanja po 3 sata i 30 seminara po 2 sata. Provjera znanja provodi se preko domaćih zadaća, dva parcijalna ispita u toku semestra, pismenog ispita i usmenog ispita. Popis literature potrebne za studij D. Blanuša, Viša matematika I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1969. N. Elezović, Matematika 4. Udžbenik za 4. razred gimnazije, Elementi, Zagreb, 1996. S. Ilić-S. Martinović, Matematika za vojne akademije, Tehnička knjiga, Zagreb, 1976. P. Javor, Matematička analiza, Školska knjiga, Zagreb, 1995. S. Kurepa, Matematička analiza I i II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. P. M. Miličić-M. P. Uščumlić, Zbirka zadataka iz više matematike I, Naučna knjiga, Beograd, 1986. B. P. Demidović, Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 1986. Način polaganja ispita Preko pismenog ispita ili preko dva parcijalna ispita u toku semestra potrebno je skupiti 45 bodova od 100 mogućih da bi se pristupilo usmenom ispitu. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti predaju domaće zadaće, na seminarima, koji su obavezni, redovito izlaze na ploču i rješavaju zadatke.


Kolegij 19513 FIZIKA 1 Nositelj kolegija Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;

doc.dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač Vrijeme izvođenja I. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kinematika materijalne točke. Jednostavna i sastavljena gibanja. Grafički prikazi. Konačne i beskonačno male promjene u fizikalnim procesima; prava i srednja vrijednost kinematičkih veličina. Osnovni zakoni mehanike, Newtonovi aksiomi. Vrste sila. Teška i troma masa. Impuls sile. Količina gibanja. Polje sile, potencijal. Energije; mehanička i potencijalna. Sila trenja; koeficijent trenja. Zakoni očuvanja u mehanici. Zakon očuvanja energije, zakon očuvanja količine gibanja; primjeri na sudarima. Elastični i neelastični sudari. Mehanika tekućina, općenito o tekućinama. Statika tekućina. Hidraulički tlak, hidrostatički tlak i uzgon. Sila površinske napetosti. Sile na granici tekuće-kruto i tekuće-kruto-plinovito. Kohezione i adhezione sile. Filne i fobne plohe. Kut vlaženja tekućina na raznim podlogama. Adsorpcija bojila na tiskovnu podlogu. Dinamika tekućina. Idealne tekućine; jednadžba kontinuiteta i Bernoullijeva jednadžba. Statički i dinamički tlak u tekućinama. Realne tekućine; laminarno gibanje. Sila viskoznosti. Protjecanje tekućine kroz cijev; Poisseuilleov zakon. Viskoznost tekućina i grafičkih boja. Toplina. Unutarnja energija i temperatura. Kalorika krutih tijela i tekućina, parametri promjena. Izmjena topline u zatvorenom sistemu. Prijelazi između agregatnih stanja; latentne topline. Kalorika plinova. Promjene stanja plina; spore promjene i brza, adijabatska, promjena. Toplinski kapaciteti; molarni i maseni. Rad i toplina u svim promjenama stanja plina. Termodinamika. Pretvorba toplinske energije u mehanički rad. Povrativi i nepovrativi kružni procesi. Carnot-ov kružni proces. Iskorištenje kružnih procesa. Zakoni termodinamike. Prvi zakon termodinamike; zakon očuvanja energije. Prepoznavanje promjena stanja plina u prvom zakonu termodinamike; izrazi za rad, toplinu i unutarnju energiju. Vlažnost; vodena para u zraku. Apsolutna, maksimalna apsolutna i relativna vlaga. Gustoća i parcijalni tlak vodene pare. Relativna vlaga i tiskovne površine; optimalni uvjeti za odlaganje tiskovnih površina. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kolegij daje studentima znanje o osnovnim zakonitostima iz područja opće fizike; mehanike, kalorike i termodinamike. Nastavni sadržaj predstavlja osnovu za razumijevanje fizikalnih pojava u grafičkim procesima i stoga su detaljnije obrađeni sadržaji vezani uz usvajanje znanja iz grafičkih zakonitosti. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Auditorne vježbe. Praktikum/laboratorijske/eksperimentalne. Kolokvij iz praktikuma. Popis literature potrebne za studij P. Kulišić, Mehanika i toplina, Školska knjiga, Zagreb, 2002. P. Kulišić i ostali, Riješeni zadaci iz mehanike i topline, Školska knjiga, Zagreb, 1996. V. Mikac-Dadić, V. Džimbeg-Malčić, K. Petric-Maretić i D. Modrić, Vježbe iz fizike1, Laboratorijske skripte za studente Grafičkog fakulteta, Zagreb, 2002. http://eskola.hfd.hr Popis literature koja se preporučuje kao dopunska I. Supek i M. Furić, Počela fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1994. N. Cindro: Fizika 1, Mehanika, valovi, toplina, Školska knjiga, Zagreb, 1985. M. Paić, Toplina i termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1984. F. J. Keller, W. E. Gettys and M. J. Skove, Phsics, McGraw-Hill, Inc, New York, 1993. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19514 FIZIKA 2 Nositelj kolegija Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;

doc.dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač Vrijeme izvođenja II. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Spektar elektromagnetskih valova. Vidljivi dio spektra, svjetlost. Izvori svjetlosti. Brzina svjetlosti, valna duljina i frekvencija. Primjeri; prikazi spektara i izvora svjetlosti. Geometrijska optika. Svojstva svjetlosti. Zakoni geometrijske optike. Refleksija svjetlosti; svojstva refleksivnih ploha. Zrcalna i unutarnja refleksija. Nastajanje slike na potpuno glatkim zrcalnim plohama. Lom svjetlosti; apsolutni i relativni indeks loma, totalna refleksija. Lom svjetlosti na ravnim optičkim sistemima. Disperzija svjetlosti. Preslikavanje u geometrijskoj optici. Uvjeti jednoznačnog preslikavanja; Gaussova aproksimacija. Jednadžba preslikavanja. Pogreške kod preslikavanja; realni optički sistemi. Preslikavanje na ravnim sistemima, tankim lećama. Optički instrumenti. Fotoaparat, mikroskop; dobivanje slike, povećanje slike, moć razlučivanja. Fotometrija; mjerenje vidljivog dijela elektromagnetskih valova. Energijske i fotometrijske veličine izvora svjetlosti; ekvivalent. Osjetljivost ljudskog oka u spektru vidljive svjetlosti. Fizikalne veličine izvora svjetlosti; intenzitet, tok i količina svjetlosti. Osvjetljenost plohe. Lambertov zakon. Optimalne vrijednosti osvjetljenja određenih ploha. Fizikalna optika. Valna priroda svjetlosti. Titranje; harmonički oscilator. Jednadžba titranja; rješenje jednadžbe, frekvencija i perioda titranja. Jednadžba vala; vremenska i prostorna komponenta. Svojstva elektromagnetskog vala; vektor električnog i magnetskog polja. Interferencija svjetlosti, koherentni izvori. Uređaji za interferenciju. Ogib; prepreka, optička rešetka. Fraunhoferov i Fresnelov ogib. Pojave interferencije i ogiba u prirodi. Primjena interferencije i ogiba u grafičkim procesima. Čestična priroda svjetlosti; svjetlost kao foton. Fotoelektrični efekt, opis pojave. Primjena fotoefekta u grafičkim procesima. Fizika boje. Spektar vidljive svjetlosti i ton boje. Frekvencija i energija vidljive svjetlosti. Elektrostatika. Električni naboji; raspodjela naboja na realnim tijelima. Površinska gustoća naboja, električna sila; Coulombov zakon. Električno polje; jakost električnog polja. Električni potencijal i napon. Električni dipol; energija električnog polja. Elektrodinamika. Gibanje naboja pod utjecajem razlike potencijala; električna struja, jakost električne struje. Magnetsko polje naboja koji se giba. Magnetsko polje vodiča kojim teče struja. Gibanje naboja u magnetskom polju. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nastavni predmetj daje studentima znanje o osnovnim zakonitostima iz područja opće fizike; optike i elektromagnetizma. Nastavni sadržaj predstavlja osnovu za razumijevanje fizikalnih pojava u grafičkim procesima i stoga su detaljnije obrađeni sadržaji vezani uz usvajanje znanja iz grafičkih zakonitosti. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Auditorne vježbe. Praktikum/laboratorijske/eksperimentalne. Kolokvij iz iz praktikuma. Popis literature potrebne za studij P. Kulišić i V. Lopac, Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003. V. Lopac i ostali, Riješeni zadaci iz elektromagnetskih pojava i strukture tvari, Školska knjiga, Zagreb, 1992. V. Mikac-Dadić, V. Džimbeg-Malčić, K. Petric-Maretić i D. Modrić: Vježbe iz fizike 2, Laboratorijske skripte za studente Grafičkog fakulteta, Zagreb, 2002. http://eskola.hfd.hr Popis literature koja se preporučuje kao dopunska V. Henč-Bartolić i P. Kulišić, Valovi i optika, Školska knjiga, Zagreb, 1991. V. Henč-Bartolić i ostali, Riješeni zadaci iz valova i optike, Školska knjiga, Zagreb, 2002. D. Horvat, FIZIKA odabrana poglavlja, HINUS, Zagreb 1999. F. J. Keller, W. E. Gettys and M. J. Skove, Physics, McGraw-Hill, Inc, New York, 1993. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19515 KEMIJA 1 Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Željka Barbarić-Mikočević Vrijeme izvođenja I. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta: Kemija kao prirodna znanost proučava tvari - sastav, svojstva i unutarnju strukturu. Istražuje promjene tvari, reakcije i mehanizme reakcija. Vrste tvari, čiste tvari, elementi, spojevi. Zakoni kemijskog spajanja. Struktura čvrstih tvari. Priroda plina. Priroda tekućine. Struktura atoma. Suvremeni pojam kemijskog elementa. Kemijske reakcije. Relativna atomska i molekulska masa. Plinski zakoni. Periodički sustav elemenata. Elektronska struktura atoma. Kemijska veza i struktura molekula. Međumolekularne sile. Stehiometrijska valencija, oksidacijski broj. Nazivi anorganskih kemijskih spojeva. Otopine, kvantitativno izražavanje sastava otopina. Osmotski tlak. Otopine elektrolita. Kiseline i baze. Kemijske reakcije. Kemijska ravnoteža. Ravnoteža u homogenim i heterogenim sustavima. Ravnoteže u otopinama elektrolita. Energijske promjene kod kemijskih reakcija. Koloidno disperzni sustavi. Nuklearne reakcije. Opća svojstva glavnih elemenata. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina:) Znanja iz osnova opće kemije omogućuju praćenje kolegija koji slijede kao što su: tiskovne forme, materijali u grafičkoj tehnologiji i sl. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe, kolokviji. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: M. Biffl, Osnove kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1987. D. Nothig-Hus, M. Herak, Opća kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1994. M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 1985. P. J. Hartsuch, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 1983. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1982. Način polaganja ispita: Ispit pismeni i po potrebi usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Aktivno sudjelovanje studenata na auditornim vježbama (rješavanje zadataka), kolokviji prije i poslije grupe laboratorijskih vježbi.


Kolegij 19516 KEMIJA 2 Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Željka Barbarić-Mikočević Vrijeme izvođenja II. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta: Kemija II je kolegij koji obuhvaća osnove organske kemije. Kemijska veza u organskim spojevima i struktura organskih molekula. Vrste kemijskih reakcija u organskoj kemiji. IUPAC-nomenklatura. Ugljikovodici. Areni (aromatični ugljikovodici). Alkoholi, fenoli, eteri. Kiralnost i optička aktivnost organskih molekula. Aldehidi, ketoni, karboksilne kiseline i njihovi derivati. Masti, ulja, voskovi. Amini, nitro spojevi, azo i diazo spojevi. Sintetički polimeri, adicijski i kondenzacijski polimeri. Ugljikohidrati, monosaharidi i polisaharidi. Aminokiseline, peptidi, proteini. Heterociklički spojevi. Boje, kemijska struktura, podjela bojila. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Znanja o osnovama organske kemije koja omogućuju praćenje kolegija koji slijede kao što su: materijali u grafičkoj tehnologiji, grafičke boje, polimerni materijali i sl. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, laboratorijske vježbe, kolokviji. Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: I. Bregovac, A. Deljac, D. Sunko, Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1986. V. Tralić-Kulenović, B. Karaman, Lj. Fišer-Jakić, Uvod u organsku kemiju, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, 2003. P. J. Hartsuch, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 1983. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: S. H. Pine at al., Organska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1984. Način polaganja ispita: Ispit pismeni i po potrebi usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta: Kolokviji prije i poslije grupe laboratorijskih vježbi.


Kolegij 19517 INŽENJERSKA GRAFIKA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović Vrijeme izvođenja I. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Razvoj grafičkih prikaza u 2 odvojena pravca: umjetnički i tehnički. Kratka povijest tehničkih crteža, nacrtne geometrije, CAD-a i računalne grafike. Uvod u CAD, CAM i CAE. Normizacija i norme; crte, tehničko pismo, formati papira, mjerila. Uvod u 2D CAD: generiranje, modificiranje, umnožavanje, atruibiranje osnovnih geometrijskih objekata, baratanje grupama objekata kao cjelinama, prilagodba radnog okoliša, atribuiranje objekata. Programski alati za parametarsko crtanje. 3D CAD modeliranje. Konstruktivna geometrija tijela, regularizirani Booleovi operatori. Ekstruzija profila, dodavanje i oduzimanje volumena. Pojam projiciranja. Vrste projiciranja. Ortogonalno projiciranje na dvije i više ravnina. Projiciranje točke, pravca i ravnine. Kotiranje ISO 129. Oznake kvalitete površinske hrapavosti (obrada) na tehničkim crtežima. Tolerancije i dosjedi na radioničim i sklopnim crtežima. Tolerancije oblika i položaj: oznake na tehničkim crtežima. Simboli. Opremanje tehničke dokumentacije. Tehničko crtanje pomoću tradicionalnih alata. Ciljevi i alati. Skiciranje u ortogonalnoj projekciji. Preporuke pri predočavanju oblika; pojednostavnjenja. Presjeci prizmi, piramida i rotacijskih tijela (valjka, stošca i kugle) projicirajućom ravninom. Međusobni položaji: točka na pravcu, pravac i točka u ravnini. Sutražnice i priklonice. Prelaganje projicirajuće ravnine. Razvoj oplošja prizmi, piramida, rotacijskih geometrijskih tijela, punih i presječenih. Primjena u proizvodnji ambalaže: prirezi plašta kutija. Konfiguracije CAD-sustava. Računalni sustavi i komponente. CPU. Prikazni uređaji. I/O uređaji. Uređaji za pohranu podataka. CAD softveri. Izbor CAD sustava. Sjenčanje, renderiranje (materijali, teksture, osvjetljenja, položaj kamere, pozadina, vrsta renderera). Kreiranje pogleda na prave veličine površina punog modela i njegovih presjeka. Rubni prikazi, parametarske, analitičke i složene plohe, Hermitove, Bezier, B-spline, NURBS plohe. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s tehničkim normama, prostornim zorom, ortogonalnim projiciranjem, presjecima, kotiranjem te pravilima za cjelovito opremanje tehničke dokumentacije. Primjena računala pri izradi tehničke dokumentacije. Primjena u proizvodnji ambalaže: prirezi plašta kutija, tankostijeni modeli kutija. Stjecanje znanja neophodnih za inženjersku komunikaciju crtežom, koja, među ostalim, predstavlja vezu između strojarstva i grafičkog dizajna: primjerice, konstruktori konstruiraju stroj ili vozilo ili napravu ili alat s pomoću 3D CAD softvera, u smislu postizanja njihove optimalne funkcionalnosti, a dizajneri s pomoću istih softvera oblikuju vanjski izgled u estetskom smislu. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti. Popis literature potrebne za studij S. Bjelovučić Kopilović, Konstruiranje računalom u osnovama strojarstva za grafičke inženjere, 1. dio, FS d.o.o., Zagreb, 2000. S. Bjelovučić Kopilović, Riješeni primjeri i zadaci iz tehničkog crtanja i nacrtne geometrije u AutoCADu 2004, Digitalni priručnik, 32 bita d.o.o., Zagreb, 2004. M. Opalić, M. Kljain, S Sebastijanović, Tehničko crtanje, Zrinski d.d., Čakovec, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska K. Horvatić-Baldasar, I. Babić, Nacrtna geometrija, Sand d.o.o., Zagreb, 2001. Ć. Koludrović, Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Udžbenici Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1994. I. Pandžić, Virtualna okruženja, Element, Zagreb, 2004. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kolokviji.


Kolegij 19518 LIKOVNO GRAFIČKA KULTURA 1 Kolegij 19519 LIKOVNO GRAFIČKA KULTURA 2 Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja I. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 3 bodova Vrijeme izvođenja II. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 2 bodova Okvirni sadržaj predmeta Osnovni je i najširi humanistički predmet grafičke struke u okviru nastavnog programa Grafičkog fakulteta. Uz nužni kronološki pregled likovne i grafičke umjetnosti, razvoja gospodarstva i tehnologije, koji je podijeljen u dvije etape: povijesno razdoblje i suvremeno doba, nastavni predmet čini stanovit otklon prema medijski bliskim, najširim interesima struke. Obrađuje se društvena okolina i metodološki uvijeti koji prethode modernom dobu te daju komparativne karakteristike stilova, kritički osvrt na elementarne pojmove s područja vizualnog medija. U drugom dijelu obrađuju se karakteristike avangardnih pokreta 20. stoljeća te se njihovi doprinosi kulturi i društvu analiziraju s vrijednosnog stanovišta. Moderna umjetnost i tehnologija suvremenog doba date su informativno, kroz povijesni pregled razvoja dizajnerske djelatnosti i edukacije dizajnera. Također se na kronološki način prezentira razvoj različitih grafičkih medija i razvoj tipografije te multimedijalne tendencije u suvremenom trenutku. Neke od tema istraživanja su: Pojmovi i tumačenja s područja likovnog govora - Normativna uloga nastavnog predmeta "likovno-grafička kultura" - Stil, pojam i karkateristike - Kriteriji stila, pojava stila, procvata i pada - Komunikacijski oblici pretpovijesti, paleolita - neolita - Hijeroglifi, egipatska umjetnost i suvremeni piktogrami - Egipatska kultura, ideogramsko pismo - Mezopotamska kultura, slogovno pismo - Klinaste pločice, struktura i tehnologija prve "biblioteke" - Beskonsonantno pismo i grčki doprinos -Rimska umjetnost, rimska kapitala - Romanička minuskula - Skriptorij i rukopisna knjiga -Srednjovjekovna iluminacija (minijatura) - Semantičke vrijednosti srednjevjekovne knjige - Gotika i gotica - Inicijali i pravopis - Svitak, rotula, knjiga - Kodeks, knjiga - Renesansna umjetnost i pismo -Gutenbergovi doprinosi - Razvoj tiskarstva - Grafička komunikacija Novog doba - Prvi oglasi, preteče reklama. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti razvijaju sposobnost identifikacije najvažnijih umjetnika i dizajnera, procjene njihovih djela i doprinosa te društveno-povijesnog razdoblja u kojem su djelovali. Na kraju semestra studenti imaju široko razumijevanje načina na koji umjetnost i dizajn utječu na kulturu, tehnologiju i gospodarstvo i obrnuto. Studenti se upoznaju s različitim vizualnim i tekstualnim primjerima te ih se navodi na kritičko razmišljanje o pitanjima koja su stalna u dizajnu i pitanjima koja potiču promjenu. Izradom seminarskog rada studenti se vježbaju umjeću prezentacije i reprezentacije svojih ideja, iznalaženju značenja koja možemo prenijeti vizualnim putem. Također se razmatraju vizualne strategije koje odgovaraju različitim namjerama dizajnera: od zadržavanja postojećeg stanja do nastojanja koja vode promjeni. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se izvodi putem predavanja, diskusija i razgovora tipa »okruglog stola». Jedan dio predavanja izvode studenti tako da prezentiraju svoje seminarske radove. Seminarski radovi se u prvom dijelu izrađuju na jednu od povijesnih tema vezanih uz nastajanje i razvoj grafičke struke i tehnologije te povijesti pisma dok su teme drugog dijela vezane uz avangardne pokrete dvadesetog stoljeća s refleksijom na današnje društvo i dizajn. Popis literature potrebne za studij H. W. Janson, Povijest umjetnosti, Stanek d.o.o., Varaždin, 2003. M. De Micheli, Umjetničke avangarde XX stoljeća, Nakladni zavod Matice Hrvatske, 1990. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska F. V. Vhitford, Bauhaus, Thames & Hudson, 1995. N. Stangos, Concepts od Modern Art, From Fauvism to Postmodernism, Thames & Hudson, London, 1995. M. Bačić, J. M. Bačić, Uvod u likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb, 1996. M. Peić, Pristup likovnom djelu, Školska knjiga, Zagreb, 1983. N. Tanhofer, O boji, Novi liber, Zagreb, 2000. Način polaganja ispita 10% prisutnost na satu i sudjelovanje u diskusijama i na okruglom stolu, 20% seminarski rad na jednu od zadanih tema ili javno izlaganje neke od tema, 30% pismeni ispit od 15 pitanja od kojih točan odgovor na 7.5 pitanja označava prolaz, 40% usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Na kraju semestra evaluacija uspješnosti izvedbe programa vrši se anonimnom studentskom anketom.


Kolegij 32894 INFORMATIKA Nositelj kolegija Izv.prof. dr. sc. Antun Koren Vrijeme izvođenja I. semestar, 1 + 0 + 1, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta U programskom sadržaju obrađena su teorijska i praktična saznanja iz područja informacijskih znanosti u planiranju i vođenju grafičkih poduzeća: Informacijska znanost, osnovni pojmovi, predmet i ishodišta. Informacija, definicije i pojmovno određivanje. Uloga informacije u društvu, informacija kao organizacijski resurs, informacija kao osnova za sticanje profita, odnosno temelj konkuretnosti. Računalno upravljanje informacijama. Informacijski proizvodi i usluge. Pojava novih komunikacijskih sustava i tehnologija. Prihvat i prijenos podataka kao poduzetnička osobina. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Saznanje o osnovama informacijskih znanosti te nadogradnja postojećih informatičkih spoznaja koja će omogućiti studentima budućim grafičkim djelatnicima da ubrzaju poslovne procese, poboljšavaju odlučivanje te povečaju učinkovitost rada u grafičkoj djelatnosti putem novih informacijskih tehnologija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena izlaganja, polemike i diskusije te provjera znanja nastavnog plana i programa kroz računalne obrade seminarskog rada. Popis literature potrebne za studij H. Birolla, J. Hanuška, A. Kliment, N. Prelog, INFORMATIKA 1, Školska knjiga, Zagreb, 1999. G. Kardum, B. Knežević, M. Pejić-Bach, M. Spremić, lnformatički alati u poslovanju, Ekonomski fakultet, Mikrorad, Zagreb, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Birolla, Dodatne teme iz informatike. Zagreb, Carski Husar, 2000. V. Cernic i ostali, Poslovno računovodstvo I, Znak, Zagreb, 1998. S. Mueller, Upgrading and Repairing PCs, 15th Anniversary Edittion, Que, 2003. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prisustvo na vježbama, seminarski radovi, komunikacija putem interneta.


Kolegij 32895 INFORMATIKA Nositelj kolegija Izv.prof. dr. sc. Antun Koren Vrijeme izvođenja II. semestar, 1 + 0 + 1, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Informacije u grafičkoj djelatnosti, pojam grafičkog informiranja, vrste informacija u tisku. Budućnost tiskarskih poduzeća u novim menadžerskim stilovima života i poplavama novih informatičkih znanja. Informacija u pokretanju novog posla. Informacije u odgovornosti poduzetnika. Hardver PC i Macintosh računala. Održavanje i nadogradnja računala. Operativni sustavi i aplikacije u službi grafike djelatnosti. Teorija i primjena tekst procesora. Programiranje i algoritmi, modeliranje podataka i baze podataka. Lokalna i globalna mreža i mrežni procesi i servisi. Informacijski sustavi i poslovna grafika. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Saznanje o osnovama informacijskih znanosti te nadogradnja postojećih informatičkih spoznaja koja će omogućiti studentima budućim grafičkim djelatnicima da ubrzaju poslovne procese, poboljšavaju odlučivanje te povečaju učinkovitost rada u grafičkoj djelatnosti putem novih informacijskih tehnologija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena izlaganja, polemike i diskusije te provjera znanja nastavnog plana i programa kroz računalne obrade seminarskog rada. Popis literature potrebne za studij H. Birolla, J. Hanuška, A. Kliment, N. Prelog, INFORMATIKA 1, Školska knjiga, Zagreb, 1999. G. Kardum, B. Knežević, M. Pejić-Bach, M. Spremić, lnformatički alati u poslovanju, Ekonomski fakultet, Mikrorad, Zagreb, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Birolla, Dodatne teme iz informatike. Zagreb, Carski Husar, 2000. V. Cernic i ostali, Poslovno računovodstvo I, Znak, Zagreb, 1998. S. Mueller, Upgrading and Repairing PCs, 15th Anniversary Edittion, Que, 2003. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prisustvo na vježbama, seminarski radovi, komunikacija putem interneta.


Kolegij 19521 TEHNIČKI PREDODŽBENI SUSTAVI Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović Vrijeme izvođenja II. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Razvoj grafičkih prikaza u 2 odvojena pravca: umjetnički i tehnički. Kratka povijest tehničkih crteža, nacrtne geometrije, CAD-a i računalne grafike. Uvod u CAD. Tehničko crtanje pomoću tradicionalnih alata. Skiciranje. Preporuke pri predočavanju oblika; pojednostavnjenja. Normizacija i norme; crte, tehničko pismo, formati papira, zaglavlja, mjerila. Osnovne geometrijske konstrukcije. Kružni prijelazi, konture. Neke ravninske krivulje. 3D CAD – vrste modeliranja. Konstruktivna geometrija tijela, regularizirani Booleovi operatori. Ekstruzija profila, dodavanje i oduzimanje volumena. Pojam projiciranja. Vrste projiciranja. Ortogonalno projiciranje na dvije i više ravnina. Projiciranje točke, pravca i ravnine. Kosa aksonometrija. Ortogonalna aksonometrija. Kotiranje ISO 129. Vrste presjeka. Geometrijska tijela i neke rotacijske plohe. Međusobni položaji: točka na pravcu, pravac i točka u ravnini. Sutražnice i priklonice. Prelaganje projicirajuće ravnine. Presjeci prizmi, piramida i rotacijskih tijela (valjka, stošca i sfere) projicirajućom ravninom. Dopunjavanje crteža projekcijom. Prava veličina presjeka. Razvoj oplošja prizmi, piramida, rotacijskih geometrijskih tijela, punih i presječenih. Primjena u proizvodnji ambalaže: prirezi plašta kutija. Perspektiva. Prijelazi i prodori. Sjenčanje, renderiranje (materijali, teksture, osvjetljenja, položaj kamere, pozadina, vrsta renderera). Konfiguracije CAD-sustava. Računalni sustavi i komponente. CPU. Prikazni uređaji. I/O uređaji. Uređaji za pohranu podataka. CAD softveri. Izbor CAD sustava. Osnove Interneta, Weba (korisnički računi, udomljavanje Web-stranica, sigurnost, pravila ponašanja). Osnove publiciranja jednostavnih stranica te vektorske i rasterske grafike na Webu bez poznavanja HTML-a i programiranja. Kreiranje virtualnih fotorealističnih prototipa gotovih proizvoda ambalaže (oblika i tekstura). Izrada prototipa strojnih elemenata i drugih proizvoda stereolitografijom. Postupak objavljivanja eDrawing crteža na Webu. i-drop tehnologija i izrada virtualnih kataloga. Pregled, diskusija i ocjena radova objavljenih na Webu. Rubni prikazi, parametarske, analitičke i složene plohe, Hermitove, Bezier, B-spline, NURBS plohe. Geometrijsko modeliranje, polu-prostori, elementi polu-prostora, Eulerovi operatori, operacije s Eulerovim operatorima. Manipuliranje plohama, određivanje točke na plohi, sastavljanje, offset, segmentacija, presijecanje, transformacija. Opis i demonstracija postupka 3D skeniranja predmeta i manipulacije dobivenog 3D modela 3D animacijskim softverom. Animacijske tehnike. Postavljanje ključnih slika. Animacijske krivulje. Hijerarhijska, nelinearna, reaktivna animacija, animacija po putanji, uporaba dinamike krutih tijela. Deformiranje modela. Animacija likova. Motion Capture tehnika. Kosturi. Presvlačenje kostura kožom. Izravna i inverzna kinematika. Ciklusi hoda. Facijalna animacija. Dodavanje vizualnih efekata animaciji. Simuliranje sustava čestica. Dinamičke sile, gravitacija, dinamika fluida. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje studenata s egzaktnim aspektima predočavanja i mjerljivošću oblika, neophodnima u tehničkoj korespodenciji, pomoću tradicionalnih i računalno-grafičkih metoda. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti. Popis literature potrebne za studij S. Bjelovučić Kopilović, Konstruiranje računalom u osnovama strojarstva za grafičke inženjere, 1. dio, FS d.o.o., Zagreb, 2000. S. Bjelovučić Kopilović, Riješeni primjeri i zadaci iz tehničkog crtanja i nacrtne geometrije u AutoCADu 2004, Digitalni priručnik, 32 bita d.o.o., Zagreb, 2004. I. Pandžić, Virtualna okruženja, Element, Zagreb, 2004. M. Opalić, M., Kljain, S. Sebastijanović, Tehničko crtanje, Zrinski d.d., Čakovec, 2003. Giesecke et al., Engineering Graphics, 8th Edition, Pearson Prentice Hall, New Jersey, 2004. C. H. Simmons, D. E. Maguire, Manual of Engineering Drawing, 2nd Edition, Elsevier Newnes, Oxford, 2004. T. Masson, Cg 101, A Computer Graphics Industry Reference, New Riders Publishing, Indianapolis, 1999. The Art of 3-D : Computer Animation and Imaging, 2nd Edition, John Wiley & Sons, New York, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska K. Horvatić-Baldasar, I. Babić, Nacrtna geometrija, Sand d.o.o., Zagreb, 2001. Č. Koludrović, Tehničko crtanje u slici s kompjutorskim aplikacijama, Udžbenici Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 1994. The Art of Maya, An Introduction to 3D Computer Graphics, Alias/Wavefront Education, Toronto, 2002. C. Ware, Information Visualisation: Perception for Design, Academic Press, San Diego, 2000. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kolokviji.


Kolegij 19522 TEORIJA OBLIKA Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja II. semestar, 1 + 0 + 0, ECTS: 2 boda Okvirni sadržaj predmeta Dizajn, pojam i nivo determinacije (Papanek i ICSID, suvremena praksa). Inetrdisciplina analitičkog pristupa i sinteza primarno ekonomije i likovnosti u karakteru proizvoda. Grafički proizvod i nomenklatura bliskih pojmova. Forma, pojam i aspekti. Percepcija. Analiza predodžbenih stilskih, tehnoloških i semantičkih sustava. Predočavanje, 2D i 3D. Gestalt i perceptivni zakoni. Estetski zakoni i njihova primjena. Univerzalne funkcije znakova. Analiza grafičkih rješenja. Vizualni identitet, knjiga standarda. Redizajn. Grafički medij, suvremena umjetnost, karakteristični primjeri. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Komprimirane interdisciplinarne vrijednosti oblikovnih teorija ovim nastavnim predmetom omogućavaju uvid i sustav kreativnog oblikovanja, posebno grafičkih proizvoda. Također tu je stečena nužna teorijska podloga praksi grafičkog dizajna. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se odvija predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se seminarskim radom. Popis literature potrebne za studij J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 1991. G. Julier, Encyclopedia of the 20th Century Design and Designers, Thames and Hudson, London, 1993. A. and J. Liningston, Dictionary of Graphic Design and Designers, Thames and Hudson, London, 1996. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Pismenim i usmenim ispitom. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


Kolegij 32896 i 32897 TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

Nositelj kolegija Vilma Šolc-Pervan, prof Vrijeme izvođenja I i II semestar, 0 + 2, ECTS: 0 boda Okvirni sadržaj predmeta Različite motoričke aktivnosti, tj. pojedine sportske discipline date su kao obavezni program za prve dvije godine studija, te kao fakultativni program za treću godinu studija. Studenti biraju jedan od ponuđenih programa Orijentacijsko kretanje u prirodi (pješačke ture, jogging, fartlek, planinsko trčanje, čitanje planinarske karte, pronalaženje zadanih orijentira, savladavanje prostornih dionica različite konfiguracije tla) Plivanje (savladavanje osnovne motoričke strukture plivačkih tehnika, start – okret – ulazak u cilj, štafetno plivanje, natjecanje, osnovna pravila, inicijalna i završna mjerenja) Ples – bazična gibanja pojedinih plesnih izraza. Ritam, tempo, dinamika. Monfrina (splitska), drmeš, kalendara, Jagica divojka, šroteš. Vrličko kolo. Engleski i bečki valcer, tango, ča-ča-ča, polka, šroteš, rašpa. Streljaštvo (nadopuna programa 1 i 2). Zračno oružje (puška i pištolj). Vježbe specijalne izdržljivosti. Korekcija nišanskih sprava. Orijentiri. Remeteći faktori. Interna fakultetska liga. Sveučilišno natjecanje. Sportske igre (košarka / nogomet / odbojka) – individualna tehnika i taktika, osnovni elementi tehnike obrane i napada, stuacioni trening, blokade, kontranapad, pressing. Igra. Natjecanje na prvenstvu Sveučilišta. Veslanje – rad u teretani, na ergometru, trčanje dužih dionica. Rad u veslaoni, na jezeru, formiranje fakultetske ekipe – četverac +, osmerac +, sudjelovanje na Sveučilišnoj regati. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti dobivaju teorijska i praktična saznanja koja im omogućavaju svakodnevnu samostalnu primjenu različitih kinezioloških aktivnosti, a time i postizanje visoke radne sposobnosti –u početku bolji uspjeh na studiju, a kasnije veći radni učinak na radnom mjestu. Preko zdravstvenih tribina i seminara studenti stječu saznanja kako očuvati i unaprijediti vlastito zdravlje i kako djelovati preventivno protiv bolesti savremene civilizacije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja U praksi je realna podjela na 15% predavanja (posjet Hrvatskom športskom muzeju, mentorstvo kategoriziranim sportašima i natjecateljima, zdravstveni seminar, konzultacije, informacije o mjestima okupljanja) i 85% praktično vježbanje (savladavanje raznolikih nastavnih programa odgovarajućim kineziološkim aktivnostima u zatvorenim i otvorenim sportskim objektima, te na otvorenim gradskim površinama). Provjera znanja – opservacija, usporedba inicijalnog i finalnog stanja nekih motoričkih sposobnosti i dostignuća, rezultati na sveučilišnim natjecanjima. Popis literature potrebne za studij Popis literature koja se preporučuje kao dopunska V. Šnajder, Na mjesta, pozor – Hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi B. Volčanšek, (1996). Sportsko plivanje. (Udžbenik). Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb Sportski almanah, Povijest sporta, Sportska enciklopedija, razni sportsko-medicinski časopisi itd. Prema osobnom interesu studenata za pojedina područja iz edukacije, rekreacije, kineziterapije i sporta Način polaganja ispita Ne polaže se ispit, student za uredno odrađenu nastavu dobiva drugi potpis u index. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Povremena anketa, razgovor, broj grupa pojedinih programa.


Kolegij 19524UVOD U GRAFIČKU TEHNOLOGIJU Nositelj kolegija Izv. prof. dr .sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja I. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Cilj kolegija je upoznati studenta s razvojem grafičke proizvodnje od početaka do suvremene industrijske velikoserijske proizvodnje. Definirati tehnološke korake pripremne, osnovne i završne proizvodnje. Upoznati obradu teksta slike u jednotonskoj i višetonskoj te jednobojnoj i višebojnoj reprodukciji. Raster. Visoki, plošni, duboki, propusni i digitalni tisak. Drugi specifični tiskovi. Knjigoveštvo, prerada papira i ambalaža. Nazivi, strojevi, alati, standardi i materijali za grafičku proizvodnju. Razvoj grafičke struke od početka civilizacije. Definiranje pisma, reprodukcije i podjele po grupama grafičkih proizvoda. Prijedlog kako organizirati studij i kako učiti. Uređivanje, tehničko uređivanje, marketing, izdavaštvo, ispitivanje tržišta. Lektura, korektura, imprimatur, predugovor i konačni ugovor s naručiteljem. Pisanje teksta rukom, drveni slog, olovni slog, strojni olovni slog. Priprema fotografije za tisak. Crtanje rukom, drvorez, bakrorez, klišej, cinkografija, kamenotisak. Skeniranje, rastavljanje slike na boje, CMYK, izrada tiskovnih formi, montaža. Visoki tisak, tiskovna forma, tiskarski strojevi za visoki tisak. Plošni tisak, tiskovna forma, tiskarski strojevi za plošni tisak. Duboki tisak, tiskovna forma, tiskarski strojevi za duboki tisak. Propusni i digitalni tisak, tiskovna forma, tiskarski strojevi za propusni i digitalni tisak. Kvaliteta, ispitivanje i održavanje kvalitete u proizvodnji. Oblici proizvoda knjigoveštva, ambalaže i prerade papira. Knjigoveštvo. Tehnološki koraci u izradi mekih i tvrdih knjiga. Ambalaža, podjele, vrste i materijali za ambalažu. Tehnološki koraci u izradi kutije i vrećice. Skladišta, transportni putovi i sredstva za transport. Automatizacija pogona i skladipta, računalno povezivanje tehnologije od ideje do gotovog proizvoda u skladištu. Materijali za grafičku upotrebu, njihov sastav, kvaliteta i upotrebljivost. Boje, papiri (u širem smislu), ljepila, presvlačni materijali, ukrasni materijal. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Ovaj je kolegij smišljen da bi pomogao svim studentima prvog semestra koji nisu završili Srednju grafičku školu da sagledaju osnove grafičke tehnologije, osnovnu grafičku terminologiju, grafičku opremu i materijale. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Popis literature potrebne za studij D. Babić, Uvod u grafičku tehnologiju, Grafički centar, Zagreb, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internetske adrese grafičkih poduzeća, proizvođača opreme, materijala i drugig grafičkih fakulteta u Europi i u svijetu. Način polaganja ispita Pismeno i usmeno. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Izrada seminara tijekom semestra.


Kolegij 19525 SOCIOLOGIJA DIZAJNA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik Vrijeme izvođenja I. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Nastavni predmet istražuje društvena stanovišta dizajna – oblikuje teorijske, istraživačke i metodologijske pristupe društvenim istraživanjima sa stanovišta dizajna, grafičke tehnologije, ekonomije i marketinga. Istraživačke metode koje su se razvile u sklopu primjenjenih društveno-humanističkih znanosti ovdje se primijenjuju na dizajnersku profesiju. Holistički pristup dizajnerskim istraživanjima zahtijeva kombinaciju metoda i multidisciplinarni pristup kako bi se povezale skupine srodnih termina, pretpostavki i koncepata. Ovdje se prvenstveno radi o kvalitativnim istraživanjima koja uključuju interpretativni pristup predmetu proučavanja, tkz. case-study (sa stanovišta dizajna), ali i o kvantitativnim metodama koja se koriste u ekonomskim i marketinškim profesijama. Istraživanja se odnose na fizičke, kognitivne, društvene, ekonomske i kulturalne čimbenike uključene u ljudsku interakciju s predmetima grafičkog dizajna. Studenti koriste različite metode kako bi prikupili podatke, analizirali i razumIjeli ljudsko ponašanje te razvili prototipe za testiranja dizajnerskih rješenja. Također se nastoje ustanoviti neartikulirane potrebe i problemi s kojima se korisnici grafičkih proizvoda susreću. Bilježenje ljudskog ponašanja (video i fotografskom tehnkom) te analize dobivenih bilježaka koristi se u svrhu dubljeg razumijevanja korisnikovim ponašanja i potreba te daje smjernice za nova dizajnerska rješenja. Također se analiziraju postojeća grafička rješenja koja se odnose na rastuće probleme demokratskih društava – rat i terorizam, zaštitu okoliša, globalizaciju, zaštitu zdravlja, ljudska prava, ekonomsku pomoć i sl. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se obučavaju metodologiji društvenih istraživanja (case-study), metodama sakupljanja, sistematizacije i analize podataka. Na kraju semestra svaki student prezentira svoj istraživački projekt, brani zaključke i daje alternativna rješenja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se izvodi putem predavanja i istraživanja na terenu. Studenti vode dnevnik istraživnja te svoje bilješke i skupljani foto materijal pokazuju na kraju semestra. Popis literature potrebne za studij M. Glaser & M. Ilić, The design of Dissent, Socially and Politically Driven Graphics, Rockport Publishers, Gloucester, Massachusetts, 2005. Časopisi: Društvena istraživanja, Institut Ivo Pilar, Zagreb. Socijalna ekologija, čaopis za ekološku misao i sociologijska istraživnja okoline, hrvatsko sociološko društvo, Zagreb. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska M. Meštrović, Teorija dizajna i problemi okoline, ITRO Naprijed, Zagreb, 1980. Način polaganja ispita Provjera znanja organizirana je na slijedeći način: 10% ocjene - pohađanje nastave i aktivnost na satu, 60% ocjene – istraživački rad, dnevnik i skupljani materijal, 30% ocjene - usmeni ispit – WebCT aktivnost, obrazloženje rada i diskusija alternativnih rješenja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se Anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.


Kolegij 28942/28943, ENGLESKI U STRUCI 1 / 2 28944/28945, NJEMAČKI U STRUCI 1 / 2

Nositelj kolegija Željka Novosel, prof Vrijeme izvođenja I. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda Vrijeme izvođenja II. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Povijest pisama, prvi (rukom) pisani dokumenti. Početak tiskarstva u svijetu i kod nas od prvih početaka u Kini preko Gutenberga u Njemačkoj Caxtona u Engleskoj do prvih tiskara u našoj zemlji u Senju i Kosinju. Prvi tiskani materijali u svijetu i kod nas – otisci crkvenog sadržaja i svjetovnog sadržaja. Razvoj tiskovnih procesa od kamenog tiska, visokog tiska, dubokog tiska, plošnog tiska. Tisak na neravnim – nepravilnim tiskovnim podlogama tamponski tisak. Izrada tiskovnih formi za klasične tiskovne postupke. Strojevi za razvijanje ploča, razvijanje ploča. Pronalazak i upotreba tiskovnih podloga: pronalazak, proizvodnja i recikliranje papira, određivanje svojstava papira - glatkoće i bjeline. Obrada papira - premazivanje, lijepljenje. Upotreba ostalih tiskovnih materijala. Pronalazak i proizvodnja boja, vrste boja, aditivno i suptraktivno miješanje boja. Uređaji za mjerenje i reguliranje boja. Boje za pojedine tiskovne postupke, specijalne boje. Pronalazak tiskarskih strojeva, upotreba pomičnih slova, izrada slova, jednobojni tiskarski strojevi. Korigiranje tekstova, vrste korekturnih znakova. Tipografsko slovo, materijali za izradu i dijelovi. Strojevi za doradu, za štancanje, za brazdanje, za perforiranje. Zbrinjavanje tiskarskog otpada - tekućina za vlaženje, boja, tiskovnih podloga – zaštita okoliša, zaštita od buke, uklanjanje mirisa. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti trebaju upoznati grafičku struku na stranom jeziku – engleskom i njemačkom i događaje i procese vezane uz nju. Od povijesti pisama, pronalaska tiska, preko proizvodnje grafičkih materijala i boja, kao i procese tiska, tj. trebaju upoznati fazu pripreme, tiska i dorade, procese i strojeve koji se upotrebljavaju u pojedinim fazama. Trebaju steći znanja koja će im omogućiti samostalno korištenje stručne literature na stranom jeziku. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Klasični način provođenja nastave uz upotrebu i objašnjavanje grafikona i slika te korištenje podataka i materijala s interneta. Provjera znanja se vrši pismeno (upotrebom usvojenog vokabulara, korištenjem novo usvojenih riječi u predloženim tekstovima) i usmeno nakon svake tematske jedinice. Popis literature potrebne za studij Ž. Novosel, Izbor stručnih tekstova na engleskom jeziku Ž. Bujas Veliki englesko hrvatski i hrvatsko engleski rječnik, Globus, Zagreb, 1999. M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Dictionary of the Graphic Arts/Polygraph Wörterbuch für die Druckindustrie, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004. Časopisi: British Printer, American Ink Maker, Bug, Acta Graphica Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na njemačkom jeziku B. Uroić, A. Hurm Njemačko hrvatski i Hrvatsko njemački rječnik, Školska knjiga Zagreb, 1994. M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Wörterbuch für die Druckindustrie/Polygraph Dictionary of the Graphic Arts, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004. Časopisi: Deutscher Drucker, Polygraph, Offsetpraxis, Acta Graphica Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. M. Romano and F. J. Romano (Ed), GATF Encyclopedia of Graphic Communication, GATFPress, Pittsburgh, 1998. World Encyclopaedia, Advisory Board, Chicago, 2001. Volks-brockhaus, Brockhaus, Wiesbaden, 1962. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimna anketa.


Kolegij 19528 DIZAJN GRAFIČKIH MEDIJA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik Vrijeme izvođenja II. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Cilj predmeta «Dizajn grafičkih medija» je izučavanje dizajnerske prakse oblikovanja i uređivanja grafičkih proizvoda. Grafički urednik bavi se vizualnim editiranjem svih elemenata publikacije u cilju što uspješnije kreacije proizvoda - dizajn i layout trebaju unaprijediti vizualni i jezični sadržaj publikacije, čineći ga privlačnim i razumljivim. Oblikovni principi, kao što su blizina, kontrast, ponavljanje i layout, koriste se u cilju vizualnog predstavljanja ideje ili pak vizualnog pričanja priče. Proces grafičkog uređivanja usporediv je s tipičnom inženjerskom metodom – razumijevanje problema zasniva se na iscrpnom istraživanju i stalnom preispitivanju solucija. U tom procesu grafički urednik služi kao planer, koordinator i orkestrator mnogo različitih radnji i osoba– koordinira dizajnere, fotografe, novinare i grafičke tehnologe. Predmet “Dizajn grafičkih medija” istražuje fizičke (tehničko-tehnološke) karakteristike medija kao i psihologiju čitatelja, pa se nastoji uravnotežiti kreativnost s teorijskim i tehničkim znanjem. Stoga se unutar predmeta razmatraju metodološki principi koji rukovode procesom kreacije vizualnih rješenja. Ti će se principi razmatraju s gledišta dizajnerske struke prema specifičnostima kategorija grafičkih proizvoda. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija U pogledu akademskih postignuća predmet razvija vještine analize problema (svaka vježba je jedan dizajnerski problem), vještinu istraživanja i pronalaženja slika i informacija iz publikacija i www, dizajn rješenja uz preispitivanje alternativa te uporabu računalnih programa za obradu slike i layout. U pogledu osobnih postignuća studenti razvijaju sposobnosti diskusije, prezentacije, kritike i podržavanja ideja, demonstriraju razumijevanje socijalnog konteksta, etičkih normi u smislu zaštite autorskih prava te prepoznaju potrebu cjeloživotnog obrazovanja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predmet je organiziran u praksi kao predavanja, jedno gostujuće predavanje profesionalnog dizajnera, deset vježbi i diskusije. Predviđa se kolaboracijski pristup provođenja nastave koji proizlazi iz stava da je učenje društveni i dijaloški proces. Putem praktičnog rada studenti rješavaju tipične dizajnerske probleme, od ideje preko alternativa do konačnog rješenja. Radovi se prezentiraju na satu te se na osnovu diskusije razmatraju različite dizajnerske strategije. Za praćenje predmeta nužno je predznanje računalnih programa. Studenti koji su zainteresirani za praćenje nastave od kuće mogu nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT. Aktivnost studenta tokom semestra prati se preko programa WebCT i posebno stimulira. Popis literature potrebne za studij J. V. White, Editing by design, Allworth Press, New York, 2003. L. L. Cyr, Brochure design that works, Rockport Publishers, Inc., Gloucester, Massachusetts, 2002. R. Carter, B. Day, Ph. Meggs, Typographic Design: Form and Communication, John Wiley & Sons, Inc., New York, 2002. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. Hollis, Graphic Design, Thames&Hudson, London, 1994. S. Heller, Mertz to Emigre and Beyond: Avant-Garde Magazine Design of Twentieth Century, Phadion, 2003. J. R. Kaye, Design Basics, Rockport Publishers, Inc., Gloucester, Massachusetts, 2002. Način polaganja ispita Provjera znanja organizirana je na slijedeći način: 10% ocjene - pohađanje nastave i aktivnost na satu, 60% ocjene - bodovi sakupljeni na deset vježbi, 30% ocjene - usmeni ispit – WebCT aktivnost, obrazloženje rada i diskusija alternativnih rješenja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Na početku semestra vrši se testiranje studenta putem rješavanja jednostavnijeg problema kako bi se utvrdio njegov stupanj vizualne kulture. Na kraju semestra evaluacija uspješnosti izvedbe programa vrši se usporedbom početnog s krajnjim razultatom. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.


Kolegij 19529 Digitalni multimedij 1 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja II. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Prirodni i tehnički multimedij. Odnos čovjeka i multimedije. Paralelna funkcionalnost i adaptacija na nove medije. Informatika i multimedij.Signali i multimedij. Digitalna obrada signala. Digitalna pohrana i obrada podataka. Definicija digitalnog multimedija. Temelji monomedijskih tehnika. Digitalne monomedijske tehnologije. Integracija monomedija (tekst, grafika, animacija, video, zvuk) u računalnom okruženju. Multimedijska navigacija. Multimedijski prijenos informacija. Multimedijsko stvaranje sadržaja. Rasterska i vektorska slika. Metode obrade slika. Alati za crtanje i obradu slika. 3D animacije i virtualna zbilja. Sažimanje multimedijskih zapisa. Multimedijske baze podataka. Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju stvaranja i obrade slika, zvuka i video zapisa. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih radova. U sklopu vježbi koriste se alati: Corel Draw, Photoshop, Flash i Dreamweaver. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Dizajn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij Multimedijski referalni centar pri Grafičkom fakultetu, URL: www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme T.Skala i suradnici: Digitalni multimedij, skripta za vježbe Popis literature koja se preporučuje kao dopunska E. L. Counts, Multimedia design and production for students and teachers, Allyn & Bacon, Portland, 1999. B. Hughes, Dust or Magic, Secrets of successful multimedia design, Addison-Wesley Pub Co., West Chester, 1999. R. E. Mayer, Multimedia learning, Cambridge, University Press, Cambridge, 2002. T. Vaughan, Multimedia: Making it work, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 2003. A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, Portland, 2000. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor). Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Automatska statistika iz WebCT-a. Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 19530 GRAFIČKI ALATI 1 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Doc. dr. sc. Igor Zjakić Vrijeme izvođenja I. semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 bodova Okvirni sadržaj predmeta Osnovni pojmovi tehnologije grafičkih komunikacija, informacijske mreže, sigurnost informacija, korištenje računala i upravljanje datotekama, radna okolina (desktop), upravljanje datotekama, upravljanje ispisom, obrada teksta, korištenje aplikacije, osnovne operacije, oblikovanje teksta i dokumenta, objekti, cirkularna pisma; tablične kalkulacije, korištenje aplikacije, ćelije, radni list, formule i funkcije, oblikovanje, dijagrami i grafikoni, baze podataka, korištenje aplikacije, tablice obrasci, dobivanje informacija, izvještaji, prezentacije, korištenje aplikacije, razvijanje prezentaciije, tekst i slike, grafikoni, dijagrami, crtanje objekata, prezentacijski efekti, informacije i komunikacija, internet, navigacija na WEB-u, pretraživanje WEB-a, elektronska pošta. Rad u različitim okruženjima. Izbor alata ovisit će, mijenjati se i dopunjavati sukladno stanju na tržištu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svraha kolegija Grafički alati je da omogući studentima stjecanje znanja neophodnih za korištenje osnovnih funkcija osobnih računala i operativnog sustava, razvijanje sposobnosti za korištenje aplikacija za obradu teksta, aplikacija za tablične kalkulacije na računalu, razvijanje sposobnosti za korištenje baze podataka na računalu, za korištenje prezentacijskih alata na računalu te sposobnost korištenja Internet mreže i elektronske pošte. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Sadržaj predmeta se izvodi sa satnicom od 30 sati (dva sata vježbi). Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su koncipirane vježbe koje se izvode u suvremeno opremljenim računalnim učionicama. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij Microsoft Windows XP, Bible, Miš, Zagreb, 2003. Microsoft Office XP, Bible, Miš, Zagreb, 2003. S. Sagman, Mcrosoft Office, Pearson Education, 2002. Microsoft Power Point 2002, Bible, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska www.microsoft.com Način polaganja ispita Polaganje ispita vezano je za praktičnu primjenu stečenih znanja i sposobnosti te u tom smislu studenti na ispitu rješavaju praktične zadatke na računalu. Za pristupanje ispitu, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nastavnik će pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog semestra. Konačna ocjena je bazirana na postotku, angažiranosti studenta, seminarskog rada i ispita. Postoci su sljedeci: Angažiranost studenta 10% ocjene, seminarski rad 70 % ocjene, ispit 20% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon svakog semestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.


Kolegij 19530 GRAFIČKI ALATI 2 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Doc. dr. sc. Igor Zjakić Vrijeme izvođenja II. semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 bodova Okvirni sadržaj predmeta Studenti će biti upoznati s grafičkim alatima namijenjenim crtanju odnosno vektorskoj grafici. Sadržaji koji će se obrađivati vezani su uz rad s točkama i putanjama pri stvaranju različitih oblika, vektorizaciji teksta, upotrebi slojeva i stilova, izradi složenijih slika, stvaranju kombinacija teksta i grafike, radu s višestraničnim dokumentima, izradi složenih efekata. Izbor alata mijenjati će se i dopunjavati sukladno stanju zastupljenosti pojedinih grafičkih alata na tržištu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svraha kolegija Grafički alati je da omogući studentima stjecanje znanja neophodnih prilikom izrade niza projekata grafičkog oblikovanja, od izrade početnih oblika i rada s višestraničnim dokumentima, do složenih efekata. Na taj način studentima se omogućuje razvijanje sposobnosti u kreativnom i naprednom stvaranju slika i grafika namijenjenih upotrebi u grafičkoj industriji. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su koncipirane vježbe koje se izvode u suvremeno opremljenim računalnim učionicama. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij T. Roame, S.Choudhury, Macromedia Freehand 10, Mikro knjiga, Zagreb, 2004. S. Bain, CorelDraw 11, Mikro knjiga, Zagreb, 2004. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska www.adobe.com www.macromedia.com www.corel.com Način polaganja ispita Polaganje ispita vezano je za praktičnu primjenu stečenih znanja i sposobnosti te u tom smislu studenti na ispitu rješavaju praktične zadatke na računalu. Za pristupanje ispitu, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nastavnik će pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog semestra. Konačna ocjena je bazirana na postotku, angažiranosti studenta, seminarskog rada i ispita. Postoci su sljedeci: Angažiranost studenta 10% ocjene, seminarski rad 70 % ocjene, ispit 20% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon svakog semestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.


Kolegij 19531 VJEROJATNOST I STATISTIKA Nositelj kolegija Mr. sc. Zoran Pusić, viši predavač Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Algebra događaja. Pojam vjerojatnosti. Vjerojatnost kao aditivna funkcija na algebri događaja. Varjacije, permutacije, kombinacije. Binomni teorem. Uvjetna vjerojatnost. Nezavisnost događaja. Totalna vjerojatnost. Bayesova formula. Diskretna slučajna varijabla. Očekivanje, disperzija. Binomna distribucija. Geometrijska distribucija. Poissonova distribucija. Kontinuirana slučajna varijabla. Funkcija gustoće. Očekivanje i disperzija kontinuirane sl. Varijable. Eksponencijalna distribucija. Normalna distribucija. Očekivanje i disperzija. Svođenje na standardnu normalnu distribuciju. Iskaz Centralnog graničnog teorema; grafičko objašnjenje na primjeru aproksimacije binomne distribucije normalnom. Zakon velikih brojeva. Testiranje hipoteza. Greška prve vrste. Grafička analiza greške druge vrste. Testovi s jednim i dva «repa». Aproksimacija u smislu najmanjih kvadrata. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je da studenti steknu operativno znanje iz navedenog područja vjerojatnosti i matematičke statistike. Kolegij treba osposobiti studente za samostalno rješavanje problema iz navedenih područja, predstavlja nužno predznanje za praćenje nekih kolegija na Grafičkom fakultetu i solidnu osnovu za nadogradnju novih matematičkih i tehničkih znanja potrebnih za daljnje usavršavanje i studije, posebno onih koji pretpostavljaju elementarno znanje statistike. U današnjem dinamičnom svijetu brzih tehničkih inovacija znanje navedenih područja matematike neka je vrst zajedničkog jezika, «opće kulture», za svakog inženjera. Osim toga, savladavanje matematike sadržane u ovom kolegiju vjerojatno je jedna od najboljih metoda da se kod studenata razvije koncizno i analitičko mišljenje. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi tokom jednog semestra kroz 15 predavanja po 2 sata i 15 seminara po 1 sat. Provjera znanja provodi se preko domaćih zadaća, dva parcijalna ispita u toku semestra, pismenog ispita i usmenog ispita. Popis literature potrebne za studij N. Elezović, Zbirka zadataka iz vjerojatnosti, FER, Zagreb, 1991. I. Pavlić, Matematička statistika, Tehnička knjiga, Zagreb, 1985. Ž. Pauše, Vjerojatnost, Tehnička knjiga, Zagreb, 1974. Ž. Pauše, Uvod u matematičku statistiku, Tehnička knjiga, Zagreb, 1992. M. Spiegel, Statistics (Schaum's outline series), McHill, New York, 1968. P. M. Miličić, M. P. Uščumlić, Zbirka zadataka iz više matematike I i II, Naučna knjiga, Beograd, 1986. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Preko pismenog ispita ili preko dva parcijalna ispita u toku semestra potrebno je skupiti 45 bodova od 100 mogućih da bi se pristupilo usmenom ispitu. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti predaju domaće zadaće, na seminarima redovito izlaze na ploču i rješavaju zadatke.


Kolegij 19532 OSNOVE RAČUNALA I PROGRAMIRANJA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vilko Žiljak Vrijeme izvođenja III. semestar, 1 + 1 + 1, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Dati znanje o građi računala, kao i međusobnom povezivanju komponenti i perifernih jedinica. Naučiti konverzije između brojevnih sustava i rješavanje logičkih šema. Upotreba različitih operacijskih sustava i programa u grafičkoj industriji od grafičke pripreme do grafičke dorade. Osposobiti studente s tehnikama programiranja za samostalno rješavanje inženjerskih problema i savladavanja grafičkih programskih jezika. Primjena računala u grafičkoj industriji: u grafičkoj pripremi, tiskarstvu, doradnim procesima, internetu. Građa računala, sučelja s naglaskom na grafičkom okruženje. Memorije: klasifikacija i razvoj. Tvrdi diskovi: klasifikacija i razvoj. CD i DVD: klasifikacija i razvoj. Standardi povezivanja računala. Periferne jedinice, pisač, skaner, fotojedinica, digitalni fotoaparat, digitalna kamera. Brojevni sustavi, konverzija između različitih brojevnih sustava, logička algebra. Logički sklopovi, bistabil, brojilo, registar, dekoder, sabirnica podataka i adresa, sumator, polusumator. Osnovno školsko računalo, memorijski sklop, jednociklusne, dvociklusne i trociklusne instrukcije, operativni sustav. Relacioni i logički operatori. Ostvarivanje programskog grananja relacionim i logičkim operatorima. Programske funkcije: korisničke, sustavne. Lokalna i globalna varijabla. Programske petlje, višestruko ugnježdene petlje, brojači petlje, jednodimenzionalno i n-dimenzionalno polje. Potpogrami, programski moduli, klase, modularno programiranje. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za rad na računalima s naglaskom u području računarske tipografije i grafike. Cilj je stvoriti solidnu osnovu za nastavak studiranja kolegija računarske grafike, tiskarskog sloga i računarske tipografije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web starnicama nastavnika s Katedre za računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima s progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama Katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082), 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004. ISBN: 953- 99–000, elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, Grafički fakultet, Katedra za računala i slog, Zagreb, 2004. elektroničko izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19533 GRAFIČKI STROJEVI 1 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Velimir Salamon Vrijeme izvođenja lll. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Definicije tehnike, industrijskog dizajna, konstrukcije odnosno konstruiranja u povijesnom razvoju. Grafički stroj - industrijski predmet kao znak. Podjela ukupne funkcije stroja na osnovnu-tehničku, te komunikacijsku i simboličku funkciju odnosno na semantičku, denotativnu i praktičnu dimenziju stroja. Tokovi informacija u sustavu čovjek-stroj-okoliš. Metodička razrada grafičkog stroja kao složenog sustava i ujedno sustava vlastitog umjetnog, prirodnog i društvenog okoliša. Komparacija različitih varijanti oblikovnih rješenja iste funkcije kod različitih strojeva grafičke industrije, kako tiskarskih tako i doradnih strojeva. Struktura i vrste tiskovnih jedinica prema načinu i tehnici tiska, odnosno prema vrsti tiskovne podloge (arak i beskonačna traka). Tiskovne jedinice plošnog tiska, flekso i dubokog tiska, te propusnog tiska. Pogoni cilindara i regulacija njihova osnog razmaka. Osnovni sklopovi tiskovnih jedinica: temeljni, ofsetni i tiskovni valjci, ležajevi, zupčanici itd. Utjecajni konstruktivni parametri tiskovne jedinice na kvalitetu tiska. Sustavi jedinica za bojenje s dugim i kratkim putem boje. Sustavi s prekidnim, odnosno neprekidnim dotokom boje. Načela regulacije količine i zonske raspodjele boje. Uređaji za regulaciju na daljinu. Jedinice za transport tiskovne podloge strojeva plošnog i propusnog tiska. Sustavi za ulaganje odnosno izlaganje araka. Sklopovi nosača kotura papira kod rotacijskih tiskarskih strojeva. Sustavi vođenja araka/traka između tiskovnih jedinica. Uređaji za izlaganje kod rotacijskih tiskarskih strojeva (načini uzdužnog i poprečnog rezanja, uzdužnog i poprečnog savijanja, načela sabiranja traka, izlaganje primjeraka novina). Uređaji za izlaganje trake tiskovne podloge ponovnim namatanjem. Načela rada strojeva nekonvencionalnog tiska. Stroj za digitalni tisak. Tehnološke i konstruktivne značajke pojedinih skupina strojeva. Značajniji proizvođači strojeva. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stiču razumijevanje ustroja grafičkog stroja, njegove funkcije kao i specifične funkcije njegovih podsustava, te problematik održavanja stroja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikaz stroja i njegovih mehanizama (klasični statični crteži, animirani crteži, filmske sekvence rada stroja). Provjera znanja provest će se ispitima, ali i tijekom same nastave, kako na vježbama na kojima studenti izrade seminarski rad, tako i na samim predavanjima aktivnim uključivanjem studenata. Popis literature potrebne za studij G. Marošević, Tiskarski strojevi, VGŠ, Zagreb, 1986. S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997. S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991. S. Horvatić, Tiskarske rotacije i rototisak, Adamić, Rijeka, 2004. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Burger, Filozofija tehnike, Naprijed, Zagreb, 1979. D. Quarante, Osnove industrijskog dizajna, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 1991. V. Pakard, Industrija svesti - skriveni ubeđivači, Sedma sila, Beograd, 1967. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu.


Kolegij 19534 PAPIR Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vesna Kropar - Vančina Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Povijesni razvoj papira. Sastavnice papira. Celuloza prirodni polimer. Svojstva celuloze. Drvenaste i nedrvenaste biljke iz kojih se izolira celuloza. Primarna (engl. virgin), sekundarna (reciklirana) i polimerna vlakanca za proizvodnju sintetičkih "papira". Pulpe: mehanička pulpa, drvenjača (engl grounwood pulp; GWP), termomehanička pulpa (engl. thermo-mechanical pulp; TMP), kemijsko mehanička pulpa (engl. chemi-mechanical pulp; CMP). Proizvodnja papira: priprema papirne mase (engl. stock solution), tvorba papirne trake, odvodnjavanje, sušenje, obrada površine papira. Fourdrinier papir stroj. Završni postupci u proizvodnji papira: kalandriranje, namotavanje u role, rezanje na određene formate, pakiranje i skladištenje. Obrada papira: laminiranje, impregniranje, utiskivanje reljefnih uzoraka (engl. embossing), proizvodnja navoranog papira (krep papira), premazivanje (engl. coating). Različite vrste papir i njihova uporaba: papir za dnevne tiskovne i telefonske imenike, voluminozni mehanički papiri, ambalažni papiri, papiri za pisanje i crtanje, slikarski papiri, tiskovni papiri, premazani papiri, higijenski papiri (engl. tissue), papiri otporni na masnoće i pergamin papiri, papiri za vrijednosnice, čekove, dokumente i sl. (engl. securrity papers), kopirni i samokopirni papiri, specijalni papiri. Papiri za digitalni tisak. Laboratorijsko i "on line" ispitivaje papira. Proizvodnja kartona i ljepenke. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Primjena temeljnih prirodnih i tehničkih-inženjerskih znanja u radu s papirom od izbora, specifikacije, kontrole kvalitete do optimiranja uporabnih svojstava svih vrsta papira. Izbor optimalne kombinacije tiskarska boja - papir odn. tiskovna podloga koja se najviše rabi i s kojom nema problema u tisku, a otisci su željene kvalitete. Rješavanje problema uporabom literature. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih tehnika na razini dodiplomskog studija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, laboratorijske vježbe, dva do tri kolokvija tijekom predavanja, seminarski radovi i power point prezentacije. Popis literature potrebne za studij A Golubović, Tehnologija izrade i svojstva papira, Grafički fakultet, Zagreb, 1984. A Golubović, Svojstva i ispitivanje papira, Grafički fakultet, Zagreb, 1993. W. H. Bureau, What the Printer Should Know about Paper, Secon Edition, GATF, Pittsburgh, 1989. V. Vančina, M. Mikota, Materijali u grafičkoj proizvodnji - papir, Priručnik za vježbe, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1992. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. P. Casey (Ed.), Pulp and Paper, 3rd Edition, Vol. 1-4, John Wiley and Sons, New York, 1993. N. R. Eldred, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 2004. W. Walenski, Das Papier, Das Buch, Verlag Beruf und Schule, Izethoe, 1994. Način polaganja ispita Provjera znanja na predavanjima, seminarski radovi, ppp prezentacije na temelju kojih student može odraditi klasični ispit, a po potrebi samo usmeni, samo pismeni ili pismeni i usmeni ispit sukladno aktivnosti studenta tijekom predavanja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza.Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije odn. "updating" predavanja svake godine.


Kolegij 19535 FOTOGRAFSKI PROCESI Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Nina Knešaurek Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Fotokemijske promjene i reakcije. Osnovni fotokemijski zakoni i njihova primjena u fotografiji. Građa i proizvodnja fotografskih materijala. Osvjetljavanje fotografskih slojeva. Fotoliza srebro bromida. Latentna slika. Mehanizam stvaranja latentne slike po teoriji Gurney-Mott-A. Obrada fotografskih slojeva. Razvijanje. Razvijač i njegove komponente. Razvijačka supstancija. Superaditivnost razvijačkih supstancija. Vrste razvijača. Osnovne kemijske reakcije kod razvijanja. Faktori o kojima ovisi razvijanje. Prekidanje razvijanja. Fiksiranje. Kemizam fiksiranja. Vrste fiksira. Regeneracija fiksira. Svojstva i karakteristike fotografskih slojeva. Opacitet. Transparencija. Refleksija. Gustoća zacrnjenja. Krivulja ovisnosti gustoće zacrnjenja o ekspoziciji. Opća osjetljivost. DIN. ASA . ISO sustavi za određivanje opće osjetljivosti. Gradacija. Spektralna osjetljivost. Sposobnost razdvajanja. Zrnatost i zrnanje. Negativ filmovi, građa, obrada i svojstva. Pozitiv fotomaterijali, (film i fotopapir) građa, obrada i svojstva. Fotopapiri promjenjive gradacije. Digitalni fotoaparat. Princip snimanja. CCD, CMOS i Foveon-3 senzori. Razlike između filma i digitalne tehnologije. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Student se upoznaje teoretski i praktično s tehnologijama snimanja, obradom i načinima ispitivanja svojstava i karakteristika fotomaterijala kao i gotove slike. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi kroz predavanja koja slijede tematski vezane vježbe u laboratoriju. Polaganjem kolokvija provjerava se znanje gradiva laboratorijskih vježbi, a zatim slijedi pismeni i usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij Z. Tkalčević-Smetko, Fotografski procesi, Grafički fakultet, Zagreb, 1992. M. Langford, Advanced Photography, Focal Press, Oxford, 1999. T. Ang, Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. Stroebel et al., Photographic Materials and Processes, Butterworth Publischers, Stoneham, 1986. A. Davies and P. Fennessy, Digital Imaging for Photographers, Focal Press, Oxford, 1998. Način polaganja ispita Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Ocjena studenata - anonimno ocjenjivanje nastavnika i sadržaja predmeta.


Kolegij 19536 GRAFIČKI STROJEVI 2 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Velimir Salamon Vrijeme izvođenja IV. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Kratki razvojni pregled doradnih grafičkih strojeva. Struktura strojeva i proizvodnih linija obzirom na završnu doradu proizvoda (knjiga, brošura, bilježnica, sklopiva kutija, vrećice itd.). Rezači (ručni rezači, brzorezači, trorezači strojevi, krugorezači). Strojevi za izrezivanje (mostne, konzolne, zaklopne rotacijske, brzotisne i automatske štance). Savijalice araka (džepom, nožem, kombinirano). Sabiralice araka, slogova, linearne i rotacijske. Šivalice žicom, koncem, taljivim nitima. Ljepilice, kao pomoćni strojevi u knjigoveštvu i proizvodnji ambalaže. Strojevi za oplemenjivanje tiskovne podloge, lakirke, plastificirke. Gruškalice, brojalice araka, preše, kontinuirane preše. Transportni uređaji unutar radnih jedinica: sustavi za ulaganje/izlaganje araka, prireza, blokova itd. Lančani sustavi, valjne staze. Transportni uređaji između strojeva odnosno proizvodnih linija. Uređaji za brzo sušenje boje, ljepila, laka i sl. Sigurnosni uređaji. Uređaji za smanjenje zagađenosti i buke. Tehnološke i konstruktivne značajke pojedinih skupina strojeva. Značajniji proizvođači strojeva. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stiču razumijevanje ustroja različitih doradnih grafičkih strojeva, ukupne funkcije određenog stroja kao i specifične funkcije njegovih podsustava te načelno upoznaju problematiku održavanja stroja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikaz stroja i njegovih mehanizama (klasični statični crteži, animirani crteži, filmske sekvence rada stroja). Provjera znanja provest će se ispitima ali i tijekom same nastave, kako na vježbama na kojima studenti izrade seminarski rad, tako i na samim predavanjima aktivnim uključivanjem studenata. Popis literature potrebne za studij A. G. Martin, Finishing Processes in Printing, Focal Press, London, 1972. S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997. S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Burger, Filozofija tehnike, Naprijed, Zagreb, 1979. D. Quarante, Osnove industrijskog dizajna, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 1991. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu.


Kolegij 19537 TISKOVNE FORME 1 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Miroslav Gojo Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Pojam tiskovne forme kao medija za prijenos informacija, te povezivanje s drugim dijelovima tehnološkog procesa tiska. Opis pojedine vrste tiskovne forme, odnos njihovih slobodnih i tiskovnih površina, nezina svojstva i način izrade. Fizikalno-kemijska svojstva materijala za izradu tiskovnih formi.Homogene i heterogene slitine, kao i njihovo jetkanje. Brzina kemijskog jetkanja. Primjena kemijskog taloženja metala u izradi tiskovne forme. Primjena elektrokemijskih zakonitosti u procesima izrade tiskovnih formi. Elektrokemijsko taloženje i jetkanje kovina, Izrada anodnog sloja na tiskovnoj formi za plošni tisak. Primjena fizikalno-kemijse zakonitosti tiskovne forme za plošni tisak , slobodna površinska energija i površinska napetost. Primjena adsorpcije kao površinske pojave u plošnom tisku. Svojstva otopine za vlaženje i površinski aktivne tvari. Princip bezvodnog ofseta. Vrste kopirnih slojeva. Koloidni kopirni sloj i procesi štavljenja te mehanizam fotokemijske reakcije u sloju i mehanizam štavljenja u tami. Slojevi na bazi diazo spojeva i njihove fotokemijske reakcije. Fotopolimerni kopirni slojevi i fotokemijske reakcije polimerizacije. Područje osjetljivosti kopirnih slojeva izvori zračenja te odnos osjetljivosti kopirnih slojeva i spektra zračenja pojedinog izvora svjetla, aktinično područje. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s osnovnim procesima u izradi tiskovnih formi kao i fizikalno-kemijskim zakonitostima na kojima počiva primjena tiskovnih formi u procesu tiska. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena predavanja, završni kolokvij iz vježbi, pismeni i usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6th Ed., Oxford University Press, 1998. O. Korelić, Kemigrafija, Sveučilište u Zagrebu, 1986. M. Kumar, Standardizacija i eksploatacija tiskovne forme za plošni tisak, Viša grafička škola, Zagreb, 1978. J. Kohler, Printing Primer-Fountain Solutions, http: // ipcoated .com/ Industry/ printingprimer.asp.2004-01-15 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dostupna na internetu. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, studenska anketa.


Kolegij 19538 TIPOGRAFIJA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vilko Žiljak Vrijeme izvođenja IV. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje studentima znanja o tipografiji, digitalnim sutavima u slogu, obradi teksta, prelomu teksta i primjeni u različitim grafičkim područjima. Tipgrafija obrađuje sustave slovnih znakova, vrste pisama, piktografiju, ideografiju, oblikovanje slovnih znakova pomoću računala. Detalno se obrađuje klasifikacija tpografskog pisma s naglaskom na računarsku primjenu. Prelom i uređenje stranice. Višestupčani sustav sa inicijalima, linijama, uvlakama za ilustracije. Grupe pisama po namjeni te simbioza strukovnih pisama: matematički slog, note, Pi fontovi. Debljinske vrijednosti slovnih znakova. Klasifikacija fontova: temelni oblici: klasicistička antikva, renesansna antikva, barokna antikva. Alati izrade temeljnih slova pomoću računala. Tehnički oblici pisama s primjenom na računalu: grotesk, egiptijana, italjena. Individualizirani oblici računarskih fontova. Programska rješenja djeljenja riječi. Kodni sustavi za programe: Pagemaker, Word, Indesign, Freehand, CorelDraw. Izrada vlastitog rukopisnog oblika slova za primjenu u Unicod standardu na računalima. Slova u piksel grafici i vektorskoj grafici. Optičko čitanje i prepoznavanje novih znakova. Izrada vlastitih kodnih stranica za transformacije pozicija naših slova. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za rad u tipografiji korištenjem konvencionalne terminologije te terminonogije date kroz računarsku grafiku. Cilj je osposobiti studenta za rad sa modernim izdanjima programiranja tipografije za primjenu u području izrade predtiskovnih formi. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, Zagreb, 2003. elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082), 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, Zagreb, 2004. elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004. ISBN: 953- 99–000, elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, Grafički fakultet, Katedra za računala i slog, Zagreb, 2004. elektroničko izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, Pira International Ltd., Hertfordshire, 2000., ISBN 185802 261 4 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19539 TISKARSKE BOJE Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina Vrijeme izvođenja IV. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Povijesni razvoj tiskarskih boja Boja (subjektivni psihofizički doživljaj). Sastavnice tiskarskih boja. Koloranti tiskarskih boja: bojila, pigmenti i lakovi (engl. lakes); definicija, podjele, temeljna svojstva. Colour Indeks - CI. Prirodni i umjetni anorganski pigmenti; obojenje, proizvodnja, uporaba, prednosti i nedostatci. Prirodni i umjetni organski koloranti: bojila i pigmenti; obojenje, proizvodnja, uporaba. Lakovi tiskarskih boja Koloranti procesnih boja CMYK. Punila (pomoćni pigmenti) tiskarskih boja: prirodna i umjetna; svojstva, uporaba, pojedini predstavnici. Veziva tiskarskih boja (ulja, smole, otapala). Ulja tiskarskih boja: prirodna, modificirana i umjetna, svojstva, vrste, uporaba, pojedini predstavnici. Smole tiskarskih boja: prirodne, modificirane i umjetne, svojstva, vrste, uporaba, pojedini predstavnici. Organska otapala tiskarskih boja: umjetna, svojstva, vrste, uporaba, pojedini predstavnici. Tiskarske boje temeljene na vodi. Sušila (sikativi) tiskarskih boja: vrste sušila i kataliza sušenja otiska tiskarskih boja. Dodatci tiskarskih boja. Mehanizmi sušenja tiskarskih boja: fizički, kemijski, kombinirani, ubrzani IR, UV, EB i RF. Proizvodnja pastoznih (gustih) i tekućih (rijetkih, likvidnih) tiskarskih boja. Temeljna svojstva tiskarskih boja: konzistencija, viskoznost, ljepljivost, tečljivost. Četiri razine laboratorijskog ispitivanja tiskarskih boja. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Primjena temeljnih prirodnih i tehničkih-inženjerskih znanja u radu s tiskarskim bojama od izbora, specifikacije, kontrole kvalitete do optimiranja uporabnih svojstava svih vrsta otisaka. Izbor optimalne kombinacije tiskarska boja - tiskovna podloga s kojom nema problema u tisku, a otisci su željene kvalitete. Rješavanje problema uporabom literature. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih tehnika na razini dodiplomskog studija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, laboratorijske vježbe, dva do tri kolokvija tijekom predavanja, seminarski radovi i power point prezentacije. Popis literature potrebne za studij C. H. Williams, The Printer’s Ink Handbook, Mclean Hunter Ltd, Hertfordshire, 1992. N. R. Eldred and T. Scarlett, What the Printer Should Know about Ink, GATF, Pittsburgh, 1990. V. Vančina, M. Mikota, Materijali u grafičkoj proizvodnji - boje, Priručnik za vježbe, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska B. Thompson, Printing Materials, Pira International, Hertfordshire, 1998. C. H. Williams, Printing Ink Technology, Pira International Ltd, Hertfordshire, 2001. N. R. Eldred, Package Printing, Jelmar Publishing Co., New York, 1998. Način polaganja ispita Provjera znanja na predavanjima, seminarski radovi, power point prezentacije na temelju kojih student može odraditi klasični ispit, a po potrebi samo usmeni, samo pismeni ili pismeni i usmeni ispit sukladno aktivnosti studenta tijekom predavanja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza.Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije odn. "updating" predavanja svake godine.


Kolegij 19540 TISAK 1 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac Vrijeme izvođenja IV. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Definiranje osnovnih pojmova. Opća tehnologija tiska. Zakonitosti opće tehnologije rada prilagođene proizvodnom procesu tiska. Razrada proizvodnog procesa tiska. Tehnološka priprema rada za tisak – faze rada. Tok proizvodnog procesa tiska u ovisnosti: o vrsti grafičkog proizvoda, o obliku grafičkog proizvoda, o složenosti grafičkog proizvoda, o raspoloživim sredstvima za rad. Klasifikacija grafičkog proizvoda. Opis (snimak) grafičkog proizvoda. Kriteriji odabira tehnike tiska. Razrada proizvodnog procesa tiska za pojedine tehnike tiska. Specifičnosti i proizvodne mogućnosti pojedinih tiskarskih tehnika. Razrada proizvodnog procesa tiska za pojedine tehnike tiska. Kriteriji izbora osnovnih materijala za izradu grafičkog proizvoda. Kriteriji odabira reda papira za izradu pojedinih grafičkih proizvoda ili dijelova tih proizvoda. Analiza potrošnje osnovnih materijala u skladu s uvjetima tiskarske proizvodnje. Postavni arak. Formati papira. Standard tiskarskog stroja. Smještaj grafičkog proizvoda na arak i oblikovanje tiskovnih formi. Utvrđivanje minimalne i stvarne veličine neobrezanog knjižnog bloka. Utvrđivanje oblika (veličine) osnovne uvezne jedinice (knjižnog arka). Izračunavanje broja knjižnih araka u zadanom knjižnom bloku. Razmještaj stranica za pojedine tiskovne forme. Određivanje redoslijeda tiska u pojedinim tiskovnim formatima. Određivanje linija veza (hrpta), reza prije tiska i poslije tiska, savijanja, čeonih i bočnih maraka, ulag. kutova te ulagačih kutova za knjigovežnicu. Proračun veličine rubova (marga). Montažni arak. Proračun potrebnih količina materijala. Proračun potrebne količine papira. Proračun potrebne količine bojila. Normativi rada. Normativi potrošnje materijala. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svraha kolegija Tisak 1 je da omogući studentima stjecanje znanja iz opće tehnologije tiska, kako bi im se omogućilo sagledavanje svih relevantnih parametara sa stanovišta tiskarske proizvodnje koji utječu na mogućnost realizacije pojedinog grafičkog proizvoda te razvijanje specifičnih kompetencija vezanih uz tehnološku pripremu rada nužnih prilikom razrade proizvodnog procesa tiska. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremeno-opremljenim laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su sastavljeni problemski zadaci i teme za diskusiju. Nastavnik će pratiti angažiranost studenta tijekom cijelog semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij H. Speirs, Prints Estimators-The Handbook, British Printing Industries Federation, London, 1996. D. Veselinović, G, Bauer, Priručnik za tisak, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1993. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Johnson, Mastering Digital Printing, The Photographer's and Artist's Guide to High-Quality Digital Output, Muska & Lipman, Canada, 2002. Theo Stephan Williams, Graphic Designer's Guide to Pricing, Estimating & Budgeting, Allworth Press, New York, 2001. Način polaganja ispita Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nakon uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje poznavanje gradiva. Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci su sljedeci: seminarski rad 30 % ocjene, pismeni 40 % ocjene, usmeni 40% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.


Kolegij 32898 i 32899 TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Nositelj kolegija Vilma Šolc-Pervan, prof Vrijeme izvođenja III i IV semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 boda Okvirni sadržaj predmeta Različite motoričke aktivnosti, tj. pojedine sportske discipline date su kao obavezni program za prve dvije godine studija, te kao fakultativni program za treću godinu studija. Studenti biraju jedan od ponuđenih programa Orijentacijsko kretanje u prirodi (pješačke ture, jogging, fartlek, planinsko trčanje, čitanje planinarske karte, pronalaženje zadanih orijentira, savladavanje prostornih dionica različite konfiguracije tla) Plivanje (savladavanje osnovne motoričke strukture plivačkih tehnika, start – okret – ulazak u cilj, štafetno plivanje, natjecanje, osnovna pravila, inicijalna i završna mjerenja) Ples – bazična gibanja pojedinih plesnih izraza. Ritam, tempo, dinamika. Monfrina (splitska), drmeš, kalendara, Jagica divojka, šroteš. Vrličko kolo. Engleski i bečki valcer, tango, ča-ča-ča, polka, šroteš, rašpa. Streljaštvo (nadopuna programa 1 i 2). Zračno oružje (puška i pištolj). Vježbe specijalne izdržljivosti. Korekcija nišanskih sprava. Orijentiri. Remeteći faktori. Interna fakultetska liga. Sveučilišno natjecanje. Sportske igre (košarka / nogomet / odbojka) – individualna tehnika i taktika, osnovni elementi tehnike obrane i napada, stuacioni trening, blokade, kontranapad, pressing. Igra. Natjecanje na prvenstvu Sveučilišta. Veslanje – rad u teretani, na ergometru, trčanje dužih dionica. Rad u veslaoni, na jezeru, formiranje fakultetske ekipe – četverac +, osmerac +, sudjelovanje na Sveučilišnoj regati. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti dobivaju teorijska i praktična saznanja koja im omogućavaju svakodnevnu samostalnu primjenu različitih kinezioloških aktivnosti, a time i postizanje visoke radne sposobnosti –u početku bolji uspjeh na studiju, a kasnije veći radni učinak na radnom mjestu. Preko zdravstvenih tribina i seminara studenti stječu saznanja kako očuvati i unaprijediti vlastito zdravlje i kako djelovati preventivno protiv bolesti savremene civilizacije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja U praksi je realna podjela na 15% predavanja (posjet Hrvatskom športskom muzeju, mentorstvo kategoriziranim sportašima i natjecateljima, zdravstveni seminar, konzultacije, informacije o mjestima okupljanja) i 85% praktično vježbanje (savladavanje raznolikih nastavnih programa odgovarajućim kineziološkim aktivnostima u zatvorenim i otvorenim sportskim objektima, te na otvorenim gradskim površinama). Provjera znanja – opservacija, usporedba inicijalnog i finalnog stanja nekih motoričkih sposobnosti i dostignuća, rezultati na sveučilišnim natjecanjima. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska V. Šnajder, Na mjesta, pozor – Hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi B. Volčanšek, (1996). Sportsko plivanje. (Udžbenik). Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb Sportski almanah, Povijest sporta, Sportska enciklopedija, razni sportsko-medicinski časopisi itd. Prema osobnom interesu studenata za pojedina područja iz edukacije, rekreacije, kineziterapije i sporta Način polaganja ispita Ne polaže se ispit, student za uredno odrađenu nastavu dobiva drugi potpis u index. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Povremena anketa, razgovor, broj grupa pojedinih programa.


Kolegij 19542 TEHNIČKA MEHANIKA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović Vrijeme izvođenja III semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Statika krutih tijela. Sila, moment sile, spreg sila. Ravninski sustavi sila. Princip izolacije tijela. Veze tijela s okolinom. Oslobađanje tijela veza. Vrste oslonaca. Ravnoteža. Uvjeti i jednadžbe ravnoteže. Opis ravnotežnog stanja i sustava tijela. Ravnoteža triju i više sila. Culmannova i metoda lančanog poligona. Uporaba parametarskog CAD softvera u rješavanju grafo-analitičkih vektorskih statičkih problema. Trenje klizanja, vrste, primjena. Otpor kotrljanja. Trenje užeta. Ravnoteža klina. Varignonov teorem. Određivanje težišta materijalnih linija, složenih ploha i tijela. Statička stabilnost. Kinematika krutih tijela. Putanja, brzina i ubrzanje. Opis planarnog gibanja tijela i sustava tijela. Jednostavni mehanizmi. Kinematička analiza mehanizama.Trenutni pol brzina. Kutna brzina i kutno ubrzanje. Plan brzina i ubrzanja. Dinamika krutih tijela. Mehanički rad, snaga i energija kod ravninskog gibanja krutih tijela. Dinamički momenti tromosti. Steinerovo pravilo. D�Alembertov princip. Zakon održanja mehaničke energije. Dinamika složenih mehaničkih sustava. Potreba poznavanja zakona mehanike u izradi računalnih animacija. Osnove biomehanike. Osnove izravne i inverzne kinematike i dinamike. Primjena u izradi računalnih animacija humanoidnih likova. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje studenata za rješavanje inženjerskih problema interdisciplinarne prirode koji uključuju statiku, kinematiku i dinamiku. Spoznaja potrebe poznavanja zakona mehanike u radu s grafičkim strojevima te izradi računalnih animacija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti. Popis literature potrebne za studij O. Muftić, Mehanika I (Statika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. S. Jecić, Mehanika II (Kinematika i dinamika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. G. Marošević, Zbirka zadataka iz Tehničke mehanike, Viša grafička škola, Zagreb, 1977. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska F. Matejiček, D. Semenski, Z. Vnučec, Uvod u statiku sa zbirkom zadataka, Golden marketing, Zagreb, 1999. S. Jecić, Kinematika krutih tijela, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kolokviji.


Kolegij 19543 MULTIMEDIJSKE KOMUNIKACIJE 1 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Razvoj računarstva i mrežnih tehnologija. Multimedij u mrežnom okruženju i hipermedijske komunikacije. Multimedijska računala i mreže. Bežične multimedijske mreže. Računalne metode primanja i obrade informacija i stvaranja znanja. Interaktivne multimedijske komunikacije. Elementi vizualnih sučelja. Tehnologija virtualne zbilje. Višedimenzionalna interaktivna sučelja. Inteligentno adaptabilna sučelja. Životolika multimedijska sučelja. Povezivanje multimedijskih sučelja s bazama podataka. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Građa web portala. Web komunikacija po zahtjevu u grafičkoj proizvodnji. Tehnologija multimedijske telekonferencije. Distribuirana mrežna suradnja i proizvodnja. Predstavljanje računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u proizvodnji. Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju mrežnih sadržaja i primjena u području grafičke tehnologije. Inženjersko-dizajnerski razvoj multimedijskih primjena na Web-u i CD-ROM-u. Vježbe i praktični samostalni radovi iz multimedijskih komunikacija. Izvedba seminarskih radova uz potporu. Koristit će se alati: Flash, Dreamweaver i ostali standardni programi. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Dizajn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij K. Skala, Optoelektronički sustavi, DMZUH, Zagreb, 2003. Multimedijski referalni centar pri Grafičkom fakultetu, URL: www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme D. Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley&Son Ltd., Vancouver, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska P. T. Nicholls, CD-ROM Handbook, Eight bit book, Wilton, New York, 1999. A. Del Bimbo, Visual Information Retrieval, Morgan Kaufmann Publisher, Firenze, 1999. A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, Portland, 2000. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor). Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 28946 / 28948 ENGLESKI JEZIK U STRUCI 3 / 4 Kolegij 28947 / 28949 NJEMAČKI JEZIK U STRUCI 3 / 4 Nositelj kolegija Željka Novosel, prof Vrijeme izvođenja III. semestar, 1 +1 + 0, ECTS: 3 boda Vrijeme izvođenja III. semestar, 1 +1 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Početak tiskarstva u svijetu i kod nas od prvih početaka u Kini preko Gutenberga u Njemačkoj Caxtona u Engleskoj do prvih tiskara u našoj zemlji u Senju i Kosinju. Prvi tiskani materijali u svijetu i kod nas – otisci crkvenog sadržaja i svjetovnog sadržaja. Razvoj tiskovnih procesa od kamenog tiska, visokog tiska, dubokog tiska, plošnog tiska do modernih digitalnih tiskovnih tehnika. Izrada tiskovnih formi za klasične tiskovne postupke i za digitalni tisak. Tisak na neravnim – nepravilnim tiskovnim podlogama. Tiskovni postupci bez upotrebe tiskovnih formi. Računala u izradi tiskovnih formi. Pronalazak i upotreba tiskovnih podloga: pronalazak, proizvodnja i recikliranje papira, određivanje svojstava papira - glatkoće i bjeline. Obrada papira - premazivanje, lijepljenje. Upotreba ostalih tiskovnih materijala. Pronalazak i proizvodnja boja, vrste boja, mjerenja boja, uređaji za reguliranje boja. Boje za pojedine tiskovne postupke, specijalne boje. Pronalazak tiskarskih strojeva, upotreba pomičnih slova, izrada slova. Dorada tiskovina: površinska obrada otiska, laminiranje, lakiranje, utiskivanje. Strojevi za doradu, za štancanje, za brazdanje, za perforiranje, za rezanje - brzorezači. Načini zaštite otisaka u procesima dorade i zaštita okoliša. Reakcije kod neispravnosti strojeva ili dijelova strojeva, reklamacije, načini pisanja poslovnih dopisa. Zbrinjavanje tiskarskog otpada, tekućina za vlaženje, boja, tiskarskih podloga; zaštita od buke, proizvodnja i uklanjanje mirisa. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti trebaju upoznati grafičku struku na stranom jeziku – engleskom i njemačkom i događaje i procese vezane uz nju. Od povijesti pisama, pronalaska tiska, preko proizvodnje grafičkih materijala i boja, kao i procese tiska, tj. trebaju upoznati fazu pripreme, tiska i dorade, procese i strojeve koji se upotrebljavaju u pojedinim fazama. Trebaju steći znanja koja će im omogućiti samostalno korištenje stručne literature na stranom jeziku. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Klasični način provođenja nastave uz upotrebu i objašnjavanje grafikona i slika te korištenje podataka i materijala s interneta. Provjera znanja se vrši pismeno (upotrebom usvojenog vokabulara, korištenjem novo usvojenih riječi u predloženim tekstovima) i usmeno nakon svake tematske jedinice. Popis literature potrebne za studij Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na engleskom jeziku Ž. Bujas Veliki englesko hrvatski i Veliki hrvatsko engleski rječnik, Globus, Zagreb, 1999. M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Dictionary of the Graphic Arts/Polygraph Wörterbuch für die Druckindustrie, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004. Časopisi: British Printer, American Ink Maker, Bug, Acta Graphica Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na njemačkom jeziku B. Uroić, A. Hurm Njemačko hrvatski i Hrvatsko njemački rječnik, Školska knjiga Zagreb, 1994. M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Wörterbuch für die Druckindustrie/Polygraph Dictionary of the Graphic Arts, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004. Časopisi: Deutscher Drucker, Polygraph, Offsetpraxis, Acta Graphica Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. M. Romano and F. J. Romano (Ed), GATF Encyclopedia of Graphic Communication, GATFPress, Pittsburgh, 1998. World Encyclopaedia, Advisory Board, Chicago, 2001. Volks-brockhaus, Brockhaus, Wiesbaden, 1962. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimna anketa.


Kolegij 19546 OPTOELEKTRONIČKI SUSTAV 1 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja IV. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Elektromagnetni val i optoelektronika. Prijenos informacije elektromagnetnim valom. Širenje elektromagnetskog vala. Osnove inženjerske optike. Optoelektrične veličine. Pretvaranje slike zakrivljenim plohama. Stvaranje slike interferencijom. Vremenska i frekvencijska domena slike. Parametri i obrada slike. Osnove holografskog zapisa. Optoelektroničke prijenosne funkcije. Optoelektronički izvori zračenja. Nekoherentni izvori elektromagnetskog zračenja. Koherentni izvori elektromagnetskog zračenja. Fotodetekcija i vrste signala za detekciju. Obilježja fotodetektora. Detekcijski sustav. Poluvodički detektori. Optoelektronički sustavi. Matrični detektori. 2D kolor vizualna sučelja. Optoelektronička kserografija. Laserski komunikacijski sustavi. Optoelektronički zapis podataka. Optoelektronička mjerenja. Mjerenje intenziteta svjetlosti. Optoelektronički denzitometar. Detekcija prostornih frekvencija. Mjerenje hrapavosti i debljine papira. Mjerenje amorfne površine. Optoelektonika u multimedijskim sustavima. Komunikacija čovjek stroj. 3D prokazivački sustavi. Sadržaj vježbi: Elektromagnetni spektar. Svojstva vala. Stvaranje slike zakrivljenim plohama. Holografija. Laseri. Matrični fotodetektori. Čitač linijskog koda. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Znanje inženjerskih znanosti . Analiza problema. Dizajn i razvoj rješenja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij K. Skala, Optoelektronički sustavi, Sveučilišni udžbenik, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices, Prentice Hall, London, 2001. E. Rosencher, et al., Paperback, Optoelectronics, Cambridge University Press, Cambridge, 1998. W. Hawkes, Optoelectronics: An Introduction, Prentice Hall, Aberystwyth, 1989. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor). Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Automatska statistika iz WebCT-a. Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 19530 GRAFIČKI ALATI 3 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Doc. dr. sc. Igor Zjakić Vrijeme izvođenja III. semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 bodova Okvirni sadržaj predmeta Osnovni pojmovi obrade slika, korekcije boja i tonova, ulazni i izlazni parametri slika, veličina i rezolucija slika, sistemi boja. Selektiranje slike, slojevi slike, kanali i putanje, retuširanje slike, uklanjanje šumova na slici, specijalni efekti. Formati datoteka sa slikama. Mediji za pohranjivanje i načini pohranjivanja slika. Priprema slike za različite namjene (za tisak, za slanje elektroničkom poštom, za prikazivanje na TV-u ili računalu, za izradu WEB stranica, za multimedijske prezentacije). Izbor alata mijenjati će se i dopunjavati sukladno stanju zastupljenosti pojedinih grafičkih alata na tržištu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je stjecanje znanja vezanih uz korištenje, izradu i obradu slika te razvijanje vještina i sposobnosti u izradi novih slika, retušu i prepravljanju postojećih slika, stvaranju kombinacija teksta i slike, upotrebi različitih specijalnih efekata i filtara. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Sadržaj predmeta se izvodi sa satnicom od 30 sati (dva sata vježbi). Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su koncipirane vježbe koje se izvode u suvremeno opremljenim računalnim učionicama. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij G. D. Bouton, Adobe Photoshop 7, Miš, Zagreb, 2003. C. Braverman, D. Erdos, Fractal Design Painter 5, Miš, USA, 1997. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska www.adobe.com www.fractal.com Način polaganja ispita Polaganje ispita vezano je za praktičnu primjenu stečenih znanja i sposobnosti te u tom smislu studenti na ispitu rješavaju praktične zadatke na računalu. Za pristupanje ispitu, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nastavnik će pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog semestra. Konačna ocjena je bazirana na postotku, angažiranosti studenta, seminarskog rada i ispita. Postoci su sljedeci: angažiranost studenta 10% ocjene, seminarski rad 70 % ocjene, ispit 20% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.


Kolegij 19530 GRAFIČKI ALATI 4 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac, Doc. dr. sc. Igor Zjakić Vrijeme izvođenja V. semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 bodova Okvirni sadržaj predmeta Studenti će biti upoznati s profesionalnim grafičkim alatima namijenjenim prijelomu stranica različitih tiskovina. Osnovne postavke dokumenta, rad s tekstom (tipografska pravila, efekti, definiranje stilova, tabulatori, tablice), rad s objektima, upravljanje bojama (definiranje uzoraka boja, postavke boja, profili boja), prijelom novina, knjiga, kataloga. Alati za prebacivanje računalnih podataka između različitih sustava, kao i automatizirane računalno upravljane tijekove grafičke proizvodnje CTFilm, CTPlate, CTPress, CTPrint i komunikacije aplikacija za prijenos boje slikovnog originala (ColorOpen, PrintOpen, Brisque, MetaDimension, Delta RIP, Harlekin, PhotoTune, ColorWise, Monaco Proof, Monako Profiler, LinoColor). Izbor alata mijenjati će se i dopunjavati sukladno stanju zastupljenosti pojedinih grafičkih alata na tržištu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je omogućiti studentima stjecanje različitih znanja, vještina i sposobnosti neophodnih za stvaranje kvalitetnih tipografskih rješenja, efikasno prelamanje stranica te što veću učinkovitost i kreativnu slobodu u oblikovanju stranica te pripremi dokumenata za tisak. Također će se stjecati znanja, vještine i sposobnosti za ostvarivanje veze različitih suvremenih proizvodnih medija u grafičkoj tehnologiji. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Sadržaj predmeta se izvodi sa satnicom od 30 sati (dva sata vježbi). Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su koncipirane vježbe koje se izvode u suvremeno opremljenim računalnim učionicama. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij S. Cohen, InDesign 2, Miš, Zagreb, 2003. D. McClelland, G. Gruman, PageMaker 6, IDG Books, 1997. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska www.adobe.com Način polaganja ispita Polaganje ispita vezano je za praktičnu primjenu stečenih znanja i sposobnosti te u tom smislu studenti na ispitu rješavaju praktične zadatke na računalu. Za pristupanje ispitu, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nastavnik će pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog semestra. Konačna ocjena je bazirana na postotku, angažiranosti studenta, seminarskog rada i ispita. Postoci su sljedeci: angažiranost studenta 10% ocjene, seminarski rad 70 % ocjene, ispit 20% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon svakog semestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.


Kolegij 19548 ORGANIZACIJA GRAFIČKE PROIZVODNJE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 +1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Uvod kolegija pojasnit će: pojmove, razvoj, značenje, zadatke i definiranje organizacije. POZICIONIRANJE tiskarske proizvodnje, razvojna predviđanja i specifičnosti organizacije vezane za vrstu tehnologije prezentirati će pretpostavke za razumijevanje uloge i važnosti organizacije. PRINCIPI ORGANIZACIJE, raščlanjuju organizacijske strukture i oblike, metode organizacije, skreću pažnju na unutarnje i vanjske faktore od utjecaja na organizaciju. OBLICI ORGANIZACIJE GRAFIČKE PROIZVODNJE sveobuhvatno analiziraju moguće organizacijske strukture. RAZVOJ TEHNOLOŠKIH I PROIZVODNIH POSTUPAKA koji utjeću na: proizvodnju, efikasnost, ekonomičnost, rentabilnost i produktivnost. ORGANIZACIJA RADNOG MJESTA, program proizvodnje s tehnološkom pripremom, priprema rada (kalkulacija, analiza rezultata, dokumentacija). PLANIRANJE KAPACITETA, ujednačavanje, kakvoča proizvodnje, proizvodno-tehnički faktori. TRŽIŠNA DINAMIČNOST i njezin utjecaj na organizaciju, potencijalni pravci razvoja organizacijske strukture, marketing funkcija u orgnaizacijskoj strukturi. INFORMATIČKI SUSTAVI, reinženjering i njegova primjena. ORGANIZACIJA FAKTOR KONKURENTSKE PREDNOSTI. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Predmet fokusira studente na osnove organizacije i utjecaj organizacije na elemente za stvaranje konkurentske prednosti. Studenti kroz znanje o: tehnologiji, tržišnoj dinamičnosti, organizaciji i strategiji postaju dio intelektualnog kapitala firme. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, izrada slučajeva, seminar i rasprave studentima osiguravaju razumijevanje materije i kvalificiraju ih za poslove organizacije. Popis literature potrebne za studij B. Juri, Osnove planiranja i organizacija grafičke proizvodnje, Grafički fakultet, Zagreb, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska P. Sikavica, M. Novak, Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1998. Način polaganja ispita Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Ocjena studenata - anonimno ocjenjivanje nastavnika.


Kolegij 19549 REPRODUKCIJSKA FOTOGRAFIJA 1 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Agić Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Značenje pripremnih faza u grafičkoj reprodukciji, povezivanje sa drugim područjima. Opisivanje značajki različitih originala: refleksni, transparentni, jednotonski, višetonski. Upoznavanje s različitim ulaznim uređajima:kamera, skeneri i digitalna kamera. Karakeristike materijala koji se koriste u reprodukcijskom dijelu. Načini prihvata slike sa različitih ulaznih uređaja. Razlika između klasičnih i informacijskog vođenog načina pripreme. Sustavi digitalizacije slike. Digitalno procesiranje slike za potrebe određene tehnike tiska. Pojam rasterskih sustava i rasterske slike. Značajke analognogi digitalno realiziranog rasterskog elementa. Klasični i elektronski sustavi izgradnje rasterskih elemenata. Povezivanje slike i teksta. Značajke izlaznih uređaja, RIP, pisač i korigiranje izlaznih krivulja reprodukcije. Pohrana podataka slika u ovisnosti o daljoj primjeni. Povezivanje veličina ulaznih i izlaznih uređaja: mjerilo reprodukcije, rezolucija i njihova povezanost. Korekcija tonova, kontrasta višetonske i rasterske slike. Primjena programske podrške kod obrade slika za pojedine tehnike tiska. Grafički prikaz reprosustava uz kontrolu mjernih podataka. Upoznavanje mjernih tehnika koji se koriste za višetonsku i rastersku sliku, gustoća zacrnjenja, integralna gustoća, pokrivenost površine. Sustavi prikazivanja, analiza rezultata. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje sa specifičnim uređajima, pohranom podataka i daljom primjenom, načini praćenje kvalitete reprodukcije, te korištenje programske podrške. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja i vježbe, kolokvij, ispit (usmeni i pismeni). Popis literature potrebne za studij J. Cogoli, Photography: Black and White, GATF, Pittsburgh, 1985. D. Morgenstern, Rasterungstechnik, fotomehanisch und elektronisch, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 1985. G. S. Field, Color Scanning and Imaging Systems, GATF, Pittsburgh, 1990. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Usmeni i pismeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, anketa.


Kolegij 19550 AMBALAŽA 1 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Suvremena industrijska proizvodnja kartonske ambalaže u doradnim odjelima ukljčuje izradu alata za štancanje, odabir načina izrade prireza te sustavi oblikovanja gotovih kutija. Osim s nekoliko desetaka različitih strojeva i njihovih operacija, upoznaje se student s tehnologijom i kapacitetima. Greške u proizvodnji i njihovo uočavanje i planiranje postupka da se greške izbjegnu također je jedna od zadaća i ciljeva ovog kolegija. Što je ambalaža, podjela grafičke ambalaže, osnovna i pomoćna ambalaža. Pakiranje i pakovanje. Razvoj ambalaže od početka civilizacije do danas. Zadaci ambalaže; zaštitni, informacijski, skladišni, transprtni. Bar kod i njegova zadaća. Vrste materijala za izradu grafičke ambalaže. Zbrinjavanje ambalaže i pogodnost pojedinih materijala za reciklažu. Standardi u proizvodnji i standardni oblici ambalaže. Oblici grafičke ambalaže i njihova tehnologičnost. Zahtjevi glede kvalitete materijala. Postojanost (mehanička, kemijska, biološka, optićka), nepropusnost (mehanička), provodljivost (električna i optićka), tehnologičnost i gustoća (materijala). Svojstva materijala s aspekta proizvodnje ambalaže (natron papir, kromo nadomjestak, pergament papir, krep papir, svileni papir, voštani papir, šrenc papir, kraftlajner, sivi karton, celofan). Plastične mase (PE, PP, PVC, PVA, PS, PA, PET), laminati. Prirez kutije, načini izrade kutije (krugorezač, sloter, štanca). Postupci pripreme materijala. Impregniranje, oslojavanje i kaširanje. Alati, strojevi i tehnologija. Gibanje noževa translacijom i rotacijom. Štancanje jednodijelnim i višedijelnim podesivim i nepodesivim alatima. Materijali za alate. Tehnologija proizvodnje alata. Brušenje alata. Greške u proizvodnji alata. Štance, podjele štanci, tehnološke operacije na štancama. Kombinacije raznih tipova štanci s aspekta tehnologije i specifičnosti alata. Vrste kutija i način izrade kutija pomoću krugorezaća i strojeva za isijecanje. Brzine izrade kutija, kvaliteta izrađenih kutija. Amerikan kutije Greške koje se pojavljuju i njihovo otklanjanje. Sloteri. i kvalitete rada. Pogreške na sloterima i načini ispravljanja istih. Nosač čeličnih traka od slijepog tiskarskog materijala. Brzina izrade, kvaliteta alata i njegova tehnologična isplatljivost. Nosač čeličnih traka od čeličnih brušenih blokova. Brzina izrade, kvaliteta alata i njegova tehnologična isplatljivost. Nosač čeličnih traka od poliuretana. Brzina izrade, kvaliteta alata i njegova tehnologična isplatljivost. Nosač čeličnih traka od šperploče. Dekupir pile, servohit pile, lasersko paljenje šperploče. Brzina izrade, kvaliteta alata i njegova tehnologična isplatljivost. Protuploče. Kanali izrađeni od traka prešpan kartona, u prešpan kartonu, od pertinaksu, gotovih tvorničkih kanala, od nyloprinta. Izrada kanala rezanjem, glodanjem. Brzina izrade, kvaliteta kanala i njihova tehnologijska isplatljivost. Formiranje kutija lijepljenjem, šivenjem i zaticanjem. Strojevi za lijepljenje. Kvalitete rada, brzine rada, kapaciteti. Strojevi za šivenje kutija. Ručno ulaganje i automatski strojevi. Broj žičanih kopči i čvrstoća kutije Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Student stječe znanja kojima može rukovoditi proizvodnim pogonima, raditi u nabavi, trgovini, industriji koja upotrebljava ambalažu. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij N. Stričević, Suvremena ambalaža 1 i 2, Školska knjiga, Zagreb, 1982. O. Stobe, Wellpapen Handbuch II/1 i II/2, VDW Verband, Darmstadt, 1972. F. Hesse, H. J. Tenzer, Verpackungsmittel aus Papier, Karton und Pappe, VEB Fachbuchverlag, Leipzig, 1971. F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1963. H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća ambalaže. Način polaganja ispita Pismeno i usmeno. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminari tijekom semestra.


Kolegij 19551 GLAVNE TISKARSKE TEHNIKE Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o glavnim i malim tehnikama tiska, popračeno laboratorijskim vježbama i upoznavanjem tehnologije u proizvodnim pogonima tiskara. Konkretno, jedan semestar studenti se upoznaju s tehnikom knjigotiska, ofseta i bakrotiska. Posebno se obrađuje tisak na arke, a posebno tisak na tiskovnu podlogu iz role. Tehnologija glavnih tehnika tiska. Ulagaći uređaj. Pritisak u tisku. Uređaj za bojenje. Izlagači uređaj. Sušenje otisaka. Karakteristike tiskovnih podloga za knjigotisak, ofset i bakrotisak. Skladištenje tiskovnih podloga. Priprema araka i kotura za tisak. Klimartizacija. Karakteristike bojila za pojedine tehnike tiska. Tehnika knjigotiska na arke. Ploča-ploča. Cilindar-cilindar. Horizontalna priprema. Vertikalna priprema. Probni tisak. Priprema proizvodnog stroja za tisak. Tisak. Poteškoće u tisku. Tehnika ofsetnog tiska na arke. Probni tisak. Tisak i mogućnosti malih ofsetnih strojeva. Tisak u zavisnosti o složenosti malog ofsetnog stroja. Ofsetni strojevi srednjeg formata. Urađaj za ulaganje. Registar. Ulaganje, prijenos araka kroz tiskove jedinice. Izlaganje araka. Tiskovne jedinice ofsetnih strojeva. Podešavanje cilindara. Uređaji za vlaženje i njihove mogučnosti u tisku. Uređaji za bojenje i njihove mogučnosti u tisku. Ofsetni strojevi velikog formata. Tiskovna podloga. Bojilo. Tisak bez zastoja. Tisak na tiskovnim podlogama velikih gramatura. Tisak na arke u ofsetu. Pripremanje ofsetnog stroja za tisak. Podešavanje ofsetnog stroja. Tisak. Elektronika u službi ofsetnog tiska. Problemi u tisku. Ofsetna guma. Cilindri.Pritisak. Toniranje. Paser. Sušenje. Preslikavanje. Prašina. Balans bojilo-otopina za vlaženje. Tehnika bakrotiska na arke. Strojevi za bakrotisak na arke. Ulaganmje araka. Transport araka kroz bakrotisni stroj. Tiskovna jedinica, tiskovni cilindar, temeljni cilindar, uređaj za nanašanje bojila, rakel. Sušenje otisaka. Tisak na arke u bakrotisku. Tipovi tiskovnih formi. Usaklađivanje bojila sa potrebama stroja. Predpodešavanje stroja. Podešavanje stroja. Tisak naklade. Sigurnost pri radu u bakrotisku. Tisak iz kotura. Značajke tiska iz kotura. Pripremanje i mijenjanje kotura. Izlaganje otisaka. Posebnosti tehnološkog postupka tiska na traku. Knjigotisak iz kotura. Uređaji za bojenje. Tiskovna jedinica. Tiskovni agregati. Tiskovne forme. Uvođenje papirne trake u stroj. Karakteristike otisaka. Ofsetni tisak na traku iz kotura. Uređaji za bojenje. Uređaji za vlaženje. Cilindri. Registar. Tiskovni agregati. Sušenje. Upravljanje ofsetnom rotacijom. Bakrotisak na traku iz kotura. Probni otisak. Cilindri. Bojenje. Sušenje. Upravljanje bakro rotacijom. Sigurnost pri radu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Predmet daje znanja iz najzastupljenijih tehnika tiska u svijetu. Bez tih znanja grafički inžinjer ne može uspješno djelovati. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit i kolokviji. Popis literature potrebne za studij S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997. H. Kipphan, Hand Book of Print Media, Springer, Berlin, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.


Kolegij 19552 INDUSTRIJA I OKOLIŠ Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Načela ekologije. Važniji uzroci devastacije okoliša. Zakonska regulativa iz područja zaštite okoliša. Zagađenost zraka. Sastav i svojstva atmosfere. Ciklusi odvoda polutanata iz atmosfere. Utjecaj meteoroloških čimbenika na zagađenost zraka. Tehnike tiska kao izvori zagađenosti zraka. Produkti reakcija primarnih polutanata u vanjskoj atmosferi i utjecaj na ekosustav. Utjecaj pomoćnih sredstava u tisku na kvalitetu okoliša. Ekološki aspekt grafičke dorade. Ekološki aspekt proizvodnje i primjene grafičkih boja. Biološka razgradivost boja. Proizvodnja celuloze i papira i njen utjecaj na kvalitetu zraka. Metode za pročišćavanje zraka. Otpadne vode. Fizikalni, kemijski i biološki pokazatelji onečišćenja voda. Otpadne vode fotografskih procesa. Otpadne vode konvencionalnih procesa priprema tiskovnih formi. Ekološki aspekt CTP tehnologije. Otpadne vode proizvodnje celuloze i papira. Nanotehnologija i proizvodnja papira. Primarni, sekundarni i tercijarni postupci pročišćavanja voda. Karakteristike otpada. Deponiranje, spaljivanje, reciklacija. Buka. Mjerenje buke. Buka tiskarskih strojeva i strojeva grafičke dorade. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Visoka razina znanja s težištem na tzv. uporabno znanje i vještine. Program iz ove domene omogućuje djelotvorno uključivanje na tržište rada, nastavak na višim studijskim razinama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih sveučilišta. Moguće ostvarenje učenja na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. Provjera znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, razinu znanja na ispitima. Popis literature potrebne za studij M. K. Hill, Understanding Environmental Pollution, 2nd Ed. Cambridge University Press, Camridge, 2004. F. Shapiro, Environmental Regulation for Printers, Jelmar pablishing Co., New York, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska M. Z. Jacobson, Atmospheric Pollution, Cambridge University Press, Cambridge, 2002. Časopisi: Environmental Science and Technology, LCS Publications Journal of Cleaner Production, Elsevier Način polaganja ispita Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet za polaganje pismenog i usmenog ispita. Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspješnost izvedbe prati se metodom za procjenu postignuća uz normiranje preko bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izlazaka na ispit.


Kolegij 19553 POLIMERNI MATERIJALI Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Polimeri, makromolekule, meri. Načini povezivanja mera. Homoplimeri i kopolimeri. Lančasti, granati i umreženi polimeri. Statistički, alternirajuči, blok i cijepljeni kopolimeri. Prirodni, poluprirodni i umjetni polimeri. Konfiguracija makromolekula i nadmolekularna struktura polimera. Amorfni, kristalasti i orijentirano kristalasti polimeri. Dinamika polimernih struktura i relaksacijske pojave. Relaksacija naprezanja, efekt pamćenja/memory effect ili prisjetljivost, puzanje/creep, elastični postefekt. Deformacijska/relaksacijska stanja polimera: staklasto, gumasto i kapljasto. Termomehaničke krivulje polimera. Degradacija (termička, fotokemijska i mehanička) i trajnost polimera. Polimerizacije stupnjevite i lančane u masi, otopini, suspenziji i emulziji. Polimerni materijali. Poliplasti: plastomeri i duromeri. Dodatci poliplastima: dodacti za preradbu, modifikatori mehaničkih, površinskih i optičkih svojstava, dodacti za povećanje trajnosti i ostali dodatci. Pripremni i peradbeni postupci: kontinuirani i ciklički; bez i s odvajanjem čestica; postupci u kojima se kontrolira jedna, dvije ili tri izmjere; postupci praoblikovanja i preoblikovanja. Preradbeni postupci: ekstrudiranje, kalandriranje, oslojavanje, lijevanje, prešanje, izradba pjenastih i ojačanih polimernih materijala. Polimeri fotografskih materijala. Polimeri tiskovnih podloga (celuloza, papiri, sintetički papiri, kartoni, ljepenke, filmovi folije). Polimeri tiskarskih boja, tonera i boja za ink jet. Elastomeri. Prirodni i umjetni kaučuk i guma. Postupak vulkanizacije. Uporaba gume u grafičkoj tehnologiji. Ljepila - podjele i uporaba. Sastavnice ljepila: osnovna ljepiva komponenta (polimer,liogel/hidrogel, sôl) i dodatci ljepilima. Ljepila u grafičkoj tehnologiji. Polimeri za ambalažu. Kreativni i didaktički polimerni kompozitni materijali u grafičkoj tehnologiji. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Primjena temeljnih prirodnih i tehničkih-inženjerskih znanja u radu s mnogobrojnim polimernim materijalima u grafičkoj tehnologiji kao što su npr. fotografski materijali, gumene i fotopolimerne tiskovne forme, "smole" tiskarskih boja, toneri i boje za ink jet, tiskovne podloge (celluloza, papiri, “sintetički papiri”, kartoni, filmovi, folije, laminati) ljepila i ambalaža. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih tehnika na razini preddiplomskog studija. Uporaba literature i baza podataka za osmišljavanje eksperimenata pomoću kojih se mogu dobiti potrebni zaključci. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja i seminarski radovi. Popis literature potrebne za studij V. Kropar-Vančina, Materijali u grafičkoj tehnologiji, Polimerni materijali, Grafički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2001. (interna skipta) Z. Janović, Polimerizacije i polimeri, Zagreb, HKDI, Zagreb, 1997. I. M. Campbell, Introduction to Synthetic Polymers, 2nd edition, Oxford University Press, Oxford, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Mark, N. Gaylord, N. Bikales (Eds.) Encyclopedia of Polymer Science and Technology, New York, John Wiley and Sons, 1964-1977. C. Hall, Polymer materials, J. Wiley and Sons, New York, 1990. Časopis: Polimeri ISSN 0351-1871. Način polaganja ispita Ispit pismeni i usmeni, seminarski rad sukladno interesu studenata. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza. Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije odn. "updating"predavanja svake godine.


Kolegij 19554 KONTROLA KVALITETE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Osnovne postavke suvremene kontrole kvalitete. Prikaz razvoja statističkih metoda kontrole kvalitete. Značenje kvalitete danas. Temeljni pojmovi iz područja kontrole kvalitete. Izbor metode kontrole kvalitete. Troškovi kvalitete i analiza troškova kvalitete. Uzorkovanje. Planovi uzorkovanja. Varijacije uzorkovanja i razdiobe uzorkovanja. Planovi uzorkovanja za atribute. Koncepcija AQL, AOQL i LQ. Planovi uzorkovanja prema normi HRN ISO 2859:1994. Matematička osnova planova uzorkovanja. Računanja točaka OC i AOQ krivulja. Upotreba operativne krivulje u odabiru područja prihvaćanja. Računanje rizika. Planovi uzorkovanja prema normi ISO 3950:1982. Planovi uzorkovanja za varijable: s- metoda, R – metoda, sigma – metoda. Lot-plo ispitna karta. Uvod u SPC. Definicija, važnost i prednosti SPC. Osjetljivost kontrolnih karata. Primjena kontrolnih karata. Koraci u uvođenju kontrolnih karata. Kontrolne karte za mjerljive karakteristike. Shewhart-ove kontrolne karte. Kontrolne karte za atributivne karakteristike. Specijalne kontrolne karte. Sposobnost procesa. Indeks sposobnosti procesa. Koncepcija šest sigma za sposobnost procesa. Smanjenje varijabilnosti procesa. Taguchi-jeva funkcija gubitaka. Odnosi s dobavljačem. Rangiranje kvalitete dobavljača – indeks kvalitete dobavljača. Kontrola, ispitivanja, mjerenje. Sukladnost sa specifikacijama i prikladnost za upotrebu. Točnost kontrole. Sposobnost mjernog sustava. Mjeriteljski sustavi. Ispitivanje i umjeravanje. Pogreške mjerenja. Alati poboljšavanja kvalitete. Pareto analiza. Benchmarking. Ishikawa dijagram. Metode poboljšanja kvalitete. Primjena SPC i SQC softverski paketa. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje studenata sa suvremenim metodama kontrole kvalitete te njihovo osposobljavanje za praktičnu primjenu navedenih metoda u grafičkoj industriji. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 30 sati vježbi. Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže pismeno i usmeno. Popis literature potrebne za studij J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989. I. Pavlić, Statistička teorija i primjena, Tehnička knjiga, Zagreb, 1988. E. L. Grant, R. S. Leavenworth, Statistical Quality Control, McGraw Hill, New York, 1988. M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska K. Ishikawa, Guide to Quality Control, Quality Resources, New York, 1996. Način polaganja ispita Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te praćenjem uspješnosti prolaza na ispitu.


Kolegij 19555 MALE TISKARSKE TEHNIKE Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o malim tehnikama tiska, popračeno laboratorijskim vježbama i upoznavanjem tehnologije u proizvodnim pogonima tiskara. Studenti stiću temeljna znanja o sitotisku, fleksotisku, karbonskom tisku, lettersetu, limotisku, kamenotisku, čeličnom reljefnom tisku, tamponskom tisku, tisku holograma te digitalnom tisku. Predavanja su popračena laboratorijskim vježbama i posjetima tiskarama. Princip sitotiska. Mogućnosti tehnike. Područje rada sitotiska. Rasprostranjenost po stupnju automatizacije. Okvir za sito. Karakteristike sita od prirodnog vlakna, sintetskog vlakna, metalnog vlakna. Napinjanje sita na okvir. Postavljanje šablone. Izbor šablone u skladu s materijalom od kojeg je sito načinjeno, otapalom te tiskovnom podlogom. Kvaliteta otiska u zavisnosti o kvaliteti mrežice sita. Rakel. Tiskovne podloge i bojila u sitotisku. Manuelni uređaji za sitotisak. Tisak na poluautomatskim strojevima. Tisak na potpuno automatiziranim sitotiskarskim strojevima. Rotacioni sitotisak. Sušenje otisaka u sitotisku. Tisak specijalnim bojilima. Čelični reljefni tisak - princip rada. Područje rada čeličnog reljefnog tiska. Mogučnosti izrade matrice. Izrada patrice u skladu s tiskovnom podlogom zadanog konačnog proizvoda. Tiskovne podloge i bojila za čelični reljefni tisak. Ručni uređaji. Poluautomatski strojevi. Potpuni automati. Priprema automatskih strojeva za tisak. Tisak naklade. Sušenje otisaka. Princip tamponskog tiska. Poslovi i mogućnosti tamponskog tiska. Indirektni duboki tisak. Indirektni sitotisak. Tiskovne forme. Tamponi. Bojila i tiskovne podloge. Višebojni tamponski tisak. Rotacioni tamponski tisak. Tehnika tiska koja se koristi isključivo za rad umjetnika je kamenotisak. Princip rada kamenotiska. Uređaji i mogućnosti tehnike. Limotisak u tehnici mokrog ofseta. Strojevi za limotisak. Priprema tiskovne podloge za tisak. Bojila za limotisak. Probni tisak. Sušenje otisaka. Lettersetr-suhi ofset. Princip rada i karakteristike visokog ofsetnog tiska. Poslovi tehnike. Usporedbe s knjigotiskom i mokrim ofsetom. Karbonski tisak. Poslovi i mogućnosti. Raširenost tehnike. Svjetlotisak, tehnologija koja ostvaruje najkvalitetnije grafičke otiske. Karakteristike tiskovne forme. Princip izrade kolora bez rastera. Usklađivanje pripreme s otiscima. Kvalifikacija izvršitelja. Priprema tiskovne forme za tisak od strane strojara. Bojila i tiskovne podloge za svejetlotisak. Strojevi za svjetlotisak. Područje djelovanja i rentabilnosti tehnike. Princip rada fleksotiska. Bojila za svjetlotisak. Tiskovne podloge za fleksotisak. Poslovi za fleksotisak. Perspektiva fleksotiska. Kvaliteta tiskovne forme. Pričvršćivanje tiskovne forme na temeljni cilindar. Usklađivanje formi za višebojni tisak u fleksotisku. Različite građe tiskovnih jedinica. Reguliranje nanosa bojila. Aniloks fleksotisak. Satelitski strojevi, strojevi u nizu, karakteristike, prednosti i nedostaci. Sušenje otisaka u fleksotisku. Fleksotisak i dorada u liniji. Usporedba fleksotiska s knjigotiskom i ofsetom. Hibridni strojevi: Fleksotisak u kombinaciji s nekim drugim tehnikama tiska. Tisak grafičkih holograma. Princip ostvarivanja treče dimenzije otiska. Pripreme forme klasičnim postupkom i komputerom. Izrada tiskovne forme. Tiskovne podloge za izradu grafičkog holograma. Strojevi za tisak holograma. Pričvršćivanje tiskovne forme. Otiskivanje. Postupci da bi hologram postao vidljiv. Fiksiranje holograma. Boja holograma. Digitalni direktni tisak s praškastim i tekućim tonerima. Ink-jet digitalni tisak. Tisak upotrebom piezo elektriciteta. Termički ink-jet digitalni tisak. Ink-jet digitalni tisak uz pomoć statičkog elektriciteta. Hibridne tehnike tiska. Digitalni tisak sa stalnom tiskovnom formom. Tisak s različitim tehnikama tiska spojenih u liniju. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Predmet upoznaje studente s mogućnostima tiska malih naklada i specifičnih oblika. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit i kolokviji. Popis literature potrebne za studij H. Kipphan, Hand Book of Print Media, Springer, Berlin, 2001. A. White, High Quality Flexography, Pira International, Surrey, 1998. G. A. Nathmann, Nonimpact Printing, Graphic Arts Technical Fundation, Pittsburgh, 1989. Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.


Kolegij 19556 MARKETING 1 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Uvodni dio predavanja pojasniti će ulogu marketinga u organizaciji tiskarskog poduzeća, objasniti koncepciju i upravljanje marketingom. Tržišna orijentacija i važnost njezinog implementiranja u organizacijsku strukturu. Nastavna jedinica planiranje i upravljanje marketingom treba pojasniti strategiju planiranja i upravljanje marketingom zbog utjecaja dinamike tržišta. POZICIONIRANJE FIRME istiće utjecaje konkurenata u mirko okruženju, utjecaje makro okoline i postaviti marketing strategiju. TRŽIŠTE GRAFIČKIH PROIZVODA I KOMUNIKACIJA, govori o zahtjevima i ponašanju kupaca, o faktorima od utjecaja na kupca - odluka o kupovini. Metode direktnog marketinga kao i integrirana marketing komunikacija. POTRAŽNJA, govori o procjeni postojeće i buduće potražnje kao i faktorima koji utjeću na potražnju. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA, fokusira opći pristup, modele i postupak, procjene tržišnih segmenata, strategiju. POZICIONIRANJE I RAZVOJ NOVOG PROIZVODA, bavi se pitanjima pozicioniranja proizvoda, konkurencije. Idejama, selekcijom i komercijalizacijom novog proizvoda. MARKETING STRATEGIJA PROIZVODA, govori o uvođenju, rastu, zrelosti i opadanju. MARKETING STRATEGIJA, promovira pristupe tržišnog lidera, izazivača, sljedbenika i tržišnog tamponera. MARKETING PLANIRANJE, bavi se razvojem, analizom, ciljevima i programskim aktivnostima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Sadržaj predmeta usmjeren je na razumijevanje utjecaja, važnosti kao i primjenu dobivenog znanja u cilju stvaranja marketinški orijentiranog poslovnog sustava. Student treba prepoznati prednosti upravljanja proizvodnjom pomoću marketinga. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava je koncipirana kao interaktivna, obrađuje slučajeve. Popis literature potrebne za studij F. Kotler, Upravljanje marketingom I i II, Informator, Zagreb, 2001. B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički fkultet, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o., Zagreb, 2003. Način polaganja ispita Seminar, pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.


Kolegij 19557 KNJIGOVEŠTVO 1 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij studentima daje temeljito znanje o industrijskoj izradi tvrdo i meko uvezanih knjiga kao i jednostavnijih tipova uveza i knjigoveških proizvoda. Upoznaje polaznike s postupcima koji se upotrebljavaju u grafičkoj doradnoj proizvodnji knjigoveštva. Osim postupaka studenti upoznaju alate i strojeve kojima se postupci obavljaju. U sklopu predmeta upoznavaju se i svojstva grafičkih doradnih materijala s aspekta tehnologije upotrebe u doradi. Također se upoznavaju i sa najučestalijim pogreškama i načinima otklanjanja upotrebom odgovarajuće tehnologije. Podjele grafičke doradne proizvodnje prema predmetu rada, tehnološkim postupcima i vrstama alata. Grupiranje radnih postupaka prema vrstama rada. Definicija i smještaj knjigoveštva u sustav grafičke tehnologije. Proizvodi knjigoveštva; knjiga, časopis, blok, kalendar, album. Podjele, zadaci, vrste i oblici. Tipovi uveza knjigoveških proizvoda, podjele, kvalitete i upotreba. Radni postupci knjigoveštva. Razdvajanja materijala. Rezanje, načelom reza nožem i načelom škarnog reza. Ravni noževi okrugli noževi. Kopčanje, zakivanje, presvlačenje. Urezivanje, izrezivanje perforiranje, isijecanje. Materijali alata. Tehnologija preoizvodnje alata. Skošivanje, sužavanje, lijepljenje. prešanje. Mehanička svojstva doradnih materijala i pogodnost za upotrebu. Greške u proizvodnji. Jednostavni načini uveza pojedinačnih listova. Fascikli, vrste, namjene, proračun, strojevi za izradu, kapaciteti. Upotrebljivost. Spiralni uvez, način izrade, vrste, strojevi za izradu, namjena, trajnost, kvaliteta. Materijali za spirale. Spiralni uvez knjiga, časopisa, blokova, albuma i kalendara. Šivenje žicom kroz hrbat i pokraj hrpta. Šivenje žicom knjižnog sloga i knjižnog bloka, bloka, kalendara, albuma i časopisa. Linija za šivenje žicom u velikoserijskoj proizvodnji ”pancer linija”. Lijepljenje blokova, knjižnih slogova, albuma, kalendara, časopisa. Kvaliteta izrade. Složeni tipovi uveza knjižnih blokova. Tehnološka shema izrade meko uvezanih knjiga. Linija brzorezača. Dizalica paleta, gruškalica, stol sa zračnim jastucima, automatsko povlačenje kupa u brzorezač i automatsko izlaganje. Vrste savijanja i oblici savijenih proizvoda. Načini savijanja, vrste strojeva. Kombinacija savijanja na nož i savijanja na džepove. Dodaci stroju za savijanje i njegove mogućnosti u radu. Prešanje savijenjih knjižnih slogova. Vrste preša, prešanje u velikoserijskoj proizvodnji. Načini skladištenja sprešanih složaja. Automatske linije za prešanje u novinskoj i knjigoveškoj proizvodnji Kvaliteta rada, greške u proizvodnji. Sabiranje knjižnih slogova u knjižne blokove. Načini sabiranja i prednosti i mane savkoga od njih. Strojevi za sabiranje, njihov rad i tehnologičnost. Linija mekog uveza. Operacije koje obavlja. Strojevi koji ju sačinjavaju. Kapaciteti i kvalitete rada. Stroj za meki uvez knjiga. Tehnološki koraci neophodni da se izradi meko uvezana knjiga. Linija trvrdog uveza. Strojevi koji ju sačinjavaju. Rad svakog stroja i njegov značaj za kvalitetu knjige. Mogućnosti izrade različitih vrsta tvrdo uvezanih knjiga na liniji. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Student stječe znanja kojima može rukovoditi proizvodnim pogonima, raditi u nabavi, trgovini, i u izdavačkim kućama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1963. H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989. G. Zahn, Grundwissen für Buchbinder, Verlag Beruf + Schule, Itzehoe, 1992. T. J. Tedesco, Binding, Finishing, Mailing, GATF Press, Pittsburgh, 1999. R. Lyman, Binding and Finishing, GATF Press, Pittsburgh, 1993. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, izdavača, knjižnica, proizvođača knjiga. Način polaganja ispita Pismeno i usmeno. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminari tijekom semestra.


Kolegij 19558 TISKOVNE FORME 2 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Mladen Lovreček Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 bodova Okvirni sadržaj predmeta Formiranje slike, Funkcionalne značajke kopije, Formiranje tisk. elemenata i slobodnih površina, Površinska svojstva u funkciji pripreme TF za plošni tisak, Pozitivski procesi, Negativski procesi, Polimetalne TF - funkcionalna svojstva parova metala, jetkanje, Elektrofotografske TF za plošni tisak - analogni i digitalni procesi, Fotopolimerne reljefne tiskovne forme, Tiskovne forme za duboki tisak - strukturu, TF za konvencionalni duboki tisak, TF za autotipijski duboki tisak, Elektronsko graviranje, Postupci izrade TF za propusni tisak, Osnove CTP tehnologije Tipovi CTP procesa za TF za plošni tisak, CTP procesi za ostale tehnike tiska Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kolegij daje temeljno teorijsko znanje o procesima formiranja tiskovnih elemenata i slobodnih površina za pojedine tehnike tiska. Analiziraju se funkcionalna svojstva površina. Razmatraju se postupci pripreme tiskovnih formi na temelju analognog i digitalnog zapisa slike. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena predavanja, laboratorijske vježbe i pismeni i usmeni ispit Popis literature potrebne za studij H. Speirs, Introduction to Prpress, PIRA International, Leatherhead 2003 H. Kipphan, Handbook of Print Media, Springer Verlag, 2001 S. T. Ingram, Screen printing Primer, PIA/GATF, Pittsburgh 1999. C. Kasunich, Gravure Primer, PIA/GATF, Pittsburgh 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dostupna na internetu Način polaganja ispita Završni kolokvij iz vježbi, pismeni i usmeni ispit Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, studenska anketa


Kolegij 19559 GRAFIČKI PROGRAMSKI JEZICI Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vilko Žiljak, Doc. dr. sc. Klaudio Pap Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 bodova Okvirni sadržaj predmeta Grafički koordinatni prostor, ispisni koordinatni prostor i programiranje koordinatne mreže. Pravila pisanja naredbi i parametara u stog orjentiranom grafičkom jeziku. Pojam grafičke stranice i pripadne mjerne jedinice. Apsolutno i relativno programiranje linija i staza, zatvaranje staza i njihovo popunjavanja. Stvaranje grafičkih oblika u više razina (layer). Kontrola završnog oblika linija, spajanja linija i isprekidanost linija. Programiranje kružnih i tangentnih oblika i kružnih isječaka. Bezier krivulja i njen matematički izvod. Vrste spajanja Bezier krivulja. Spajanje Bezier krivule s tangentnom krivuljom. Sačuvanje i obnavljanje grafičkog stanja. Rotacije, translacije, vodoravne i okomite transformacije koordinatnog sustava. Kontrola ispune i „rupe“ objekta s programiranjem orjentacije staze u smjeru sata i suprotno od sata. Višestruke transparencije objekata po par-nepar broju prelazaka ishodišne zrake. Upravljanje stog memorijom. Aritmetički i logički operatori u PostScript jeziku (predstavnik PDL jezika). Programske petlje u grafičkim programskim jezicima. Repetiranje i transformacija grafičkih oblika. Programsko slaganje slike sa zadanim binarnim zapisom slike. Jednadžba za transformaciju slikovnih elemenata i čitave slike. Programiranje tonalnih prijelaza u RGB, CMYK i HSB kolornim prostorima. Grupiranje grafičkih oblika. Funkcije tekstualnih nizova i polja podataka. Optimalizacija upotrebe memorije programskom kontrolom stoga. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu složenih zadataka upotrebom grafičkih programskih jezika u grafičkom inženjerstvu. Proširivanje mogućnosti standardnih tržišnih programa s vlastitim programima posebne namjene. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studente date te na web starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa programima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004. ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički fakultet katedra za računala i slog, elektroničko izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski rjecnik1.htm Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na web stranicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19560 AUTOMATIKA I ODRŽAVANJE GRAFIČKIH STROJEVA

Nositelj kolegija Izv. prf. dr. sc. Velimir Salamon Vrijeme izvođenja V. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Definicija mehanizacije i automatizacije. Automatsko upravljanje, automatska regulacija. Oblici automatskih strojeva. Redovi automatičnosti (Amber). Definicija faktora mehaniziranosti i automatiziranosti. Održavanje obodnog i bočnog registra tiska (arci/beskonačna traka). Sustavi kontrole dvostrukog ulaganja araka. Regulacija zategnutosti trake papira. Automatska izmjena kotura papira kod rotacija. Detekcija pucanja trake, detekcija vlažnosti i kondicioniranje. Automatizacija tiskovne jedinice visokog, plošnog i propusnog tiska. Automatika na brzorezačima. Automatika podešavanja alata i uređaja na knjigoveškim i ambalažnim strojevima. Kontrolni sustavi praćenja kvalitete rada i učinka. Automatska linija za tvrdi uvez knjiga KOLBUS. Razvoj i značenje održavanja strojeva. Terotehnologija. Tribologija, tribosustavi u grafičkoj tehnologiji. Definicija održavanja grafičkih strojeva, aktivnosti, podjela i načela. Područje djelatnosti održavanja. Oprema, osnovni pojmovi, klasifikacija, pouzdanost. Kvarovi, definicija oštećenja i kvara, struktura kvarova i troškovi. Preventivno - plansko održavanja. Tekuće održavanje, čišćenje i podmazivanje, preventivni pregledi, popravak kvarova, traženje i otklanjanje slabih mjesta, kontrolni pregledi. Investicijsko održavanje, mali, srednji i generalni popravci. Informacijski sustav održavanja, struktura sustava, informacije s visokom i niskom frekvencijom protoka. Rezervni dijelovi, djelatnost službe održavanja i njena struktura. Centralizirano i decentralizirano održavanje. Unaprjeđenje održavanja. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stiču razumijevanje automatike različitih strojeva u sklopu grafičke industrije. Detaljnije se upoznaju s problematikom održavanja različitih strojeva i opreme u sklopu grafičke industrije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikaz stroja i njegovih mehanizama (klasični statični crteži, animirani crteži, filmske sekvence rada stroja). Provjera znanja provest će se ispitima, ali i tijekom same nastave, kako na vježbama na kojima studenti izrade seminarski rad, tako i na samim predavanjima aktivnim uključivanjem studenata. Popis literature potrebne za studij G. Marošević, Održavanje grafičkih strojeva, VGŠ, Zagreb, 1984. E. Rejec, Terotehnologije, Informator, Zagreb, 1974. I. Čala, Organizacija održavanja sredstava rada, Zavod za produktivnost, Zagreb, 1983. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska D. Quarante, Osnove industrijskog dizajna, Arhitektonski fakultet, Zagreb, 1991. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu.


Kolegij 19561 KVALITATIVNE METODE ISPITIVANJA REPRODUKCIJE BOJA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Nina Knešaurek Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 +1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Osnovni pregled konvencionalnih i nekonvencionalnih sustava za registraciju i vizualizaciju informacija. Osnove znanosti o boji. Boja s psihofizičkog i fizikalnog aspekta. Teorije viđenja boje. Primjena kolorimetrijskih ispitivanja kod ocjenjivanja boja u fotografskoj i grafičkoj reprodukciji. Kolor fotomaterijali i procesi dobivanja slike u boji. Kolor fotoproces koji se temelji na kromogenom razvijanju. Kolor fotoproces s izbjeljivanjem bojila. Kolor fotoproces s razgradnjom i difuzijom bojila. Senzitometrijske karakteristike kolor fotoslojeva i gotove slike. Uloga «Color Management sustava» u kolor fotografiji. Nekonvencijonalni sustavi za dobivanje slike. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Student se osposobljuje za provođenje i ispitivanje kolor fotoprocesa te interpretaciju rezultata s kolorimetrijskog stanovišta. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi kroz predavanja i laboratorijske vježbe. Polaganjem kolokvija provjerava se znanje gradiva laboratorijskih vježbi. Popis literature potrebne za studij Z. Tkalčević Smetko,Fotosistemi za dobivanje slike, Viša grafička škola, Zagreb, 1984. G. G. Field. Color and its Reproduction, Graphic Arts Technical Foundation, Pittsburgh, 1988. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. W. G. Hunt, Measuring Colour, J. Wiley and Sons, New York, 1989. Način polaganja ispita Ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Ocjena studenata - anonimno ocjenjivanje nastavnika i sadržaja predmeta.


Kolegij 19562 TISKARSKI SLOG Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vilko Žiljak Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Tiskarski slog obrađuje programibilnu ipografiju. Naučiti rad s komandnim tipogtrafskim jezikom za klasični fotoslog, slog na PC i macintosh računalima te slog na web sustavima. Nastava obuhvaća komandni jezik preloma stranice u rastriranju, višebojne stranice, oblikovanje deformacija, pisanje izvan programski datih pismovnih linija te tablični i matematički slog. Komandni jezik tiskarskog sloga; širina sloga, visina pisma, obostrane uvlake, desne i lijeve uvlake, deformacije, uvlake, pozicioniranje. Linijska grafika. Komandni sustav vertikalnih, kosih i vodoravnih linija. Programiranje debljinskih vrijednosti slovnih znakova za računalo. Komande za izradu potprograma u tiskarskom slogu. Različiti sustavi: Fotoslog, Word, Vektorski programi. Crtanje formula. Komande tabličnog sloga u različitim grafičkim programima. Tablice sa automatskim prevođenjem među programima. Komande automatskog preloma. Programiranje memorijskog obilježavanja visina, razmaka među stupcima i izdvajanja zatvorenog prostora. Grafika u računarskom slogu. Komandni jezik kruga, ravnih oblika, zatvorenih i otvorenih struktura. Komandni jezik rastrirane tipografije. Čitljivost s rasterskim podlogama. Ulančavanje stilova i potprograma u tiskarskom slogu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu složenih zadataka tiskarskog sloga. Cilj je osposobiti studenta za rad kompleksnim sustavima protoka podataka u slogu i kompoziciji stranice pomoću računala. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web starnicama nastavnika s Katedre za računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004. ISBN: 953-199 -000, elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički fakultet Katedra za računala i slog, elektroničko izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, ISBN 185802-261-4, Pira International Ltd., 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19563 PRIMJENA I ISPITIVANJE GRAFIČKIH MATERIJALA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Adrijano Golubović Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Proširivanje znanja o tiskovnim pologama. Izrada i upotreba celofana, folija iz plastmasa i metalnih folija. Zahtjevi koji se postavljaju na različite tiskovne podloge radi kvalitetne prerade. Mogućnost prerade svih vrsta tiskovnih podloga u pojedinim tehnikama tiska. Interakcija tiskarske boje i tiskovne podloge u trenutku otiskivanja i nakon njega. Ciljani odabir laboratorijskih testova obzirom na tehniku tiska i vrstu grafičkog proizvoda. Upotpunjavanje ispitivanja svojstava tiskovnih podloga koja nisu bila obuhvaćena u kolegiju Papir. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti savladavanjem navedenog gradiva upoznaju svojstva različitih vrsta tiskovnih podloga te ih bolje mogu odabrati za izradu različitih vrsta grafičkih proizvoda. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u obliku predavanja i laobratorijskih vježbi, a provjera znanja u obliku propitivanja prije svake vježbe. Popis literature potrebne za studij A. Golubović, Tehnologija izrade i svojstva papira, Grafički fakultet, Zagreb, 1984. A. Golubović, Svojstva i ispitivanje papira, treće izdanje, Grafički fakultet, Zagreb, 1993. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska A. Opherden et al., Zellstoff, Papier, VEB Fachbuchverlag, Leipzig, 1982. W. Walenski, Das Papier, Das Buch, Verlag Beraf + Schule, Itzehoe, 1994. Način polaganja ispita Ispit se polaže prvo pismeno (na raspolaganju su kandidatu 2 školska sata), te nakon 2 do 3 dana usmeno (u trajanju od 20 do 30 minuta). Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe programa pratit će se anketiranjem slušača i anketiranjem nastavnika na čije se predmete naslanja predmet Primjena i ispitivanje grafičkih materijala.


Kolegij 19564 STANDARDIZACIJA TISKOVNIH FORMI Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Mladen Lovreček Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uvod u standardizaciju i kontrolou, Analiza procesa graf. reprodukcije, aberacija i deformacija, Odnos original-tiskovna forma-otisak, Geometrija rasterskih elemenata, Osnove fotomehaničkog prijenosa slike, Udaljenost izvora svjetla, Raspodjela svjetla, Kvalitativni i kvanititativni odnosi tijekom transfera slike, Određivanje i praćenje parametara pri prijenosu slike, Postupci određivanja ekspozicije i vremena razvijanja, Planimetrijske i instrumentalne metode mjerenja pokrivenosti površine, Krivulje reprodukcije, Mjerne metode i reprodukcijske krivulje u dubokom tisku, Baždarenje, kontrola i mjerni elementi pri CtP postupcima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s ciljevima i metodama mjerenja i kontrole pri prijenosu slike na tiskovne forme te standardizacije i kontrole procesa grafičke reprodukcije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena predavanja, laboratorijske vježbe, pismeni i usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij K. E. Rizzo, Production Maintenance, PIA/GATF, Pittsburgh, 2000. H. Kipphan, Handbook of Print Media, Springer Verlag, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dostupna na internetu Način polaganja ispita Završni kolokvij iz vježbi, pismeni i usmeni ispit Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, studenska anketa


Kolegij 19565 TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA Nositelj kolegija: Vilma Šolc-Pervan, prof Vrijeme izvođenja V i VI semestar, 0 + 0 + 2, ECTS: 0 boda Okvirni sadržaj predmeta Različite motoričke aktivnosti, tj. pojedine sportske discipline date su kao obavezni program za prve dvije godine studija, te kao fakultativni program za treću godinu studija. Studenti biraju jedan od ponuđenih programa Orijentacijsko kretanje u prirodi (pješačke ture, jogging, fartlek, planinsko trčanje, čitanje planinarske karte, pronalaženje zadanih orijentira, savladavanje prostornih dionica različite konfiguracije tla) Plivanje (savladavanje osnovne motoričke strukture plivačkih tehnika, start – okret – ulazak u cilj, štafetno plivanje, natjecanje, osnovna pravila, inicijalna i završna mjerenja) Ples – bazična gibanja pojedinih plesnih izraza. Ritam, tempo, dinamika. Monfrina (splitska), drmeš, kalendara, Jagica divojka, šroteš. Vrličko kolo. Engleski i bečki valcer, tango, ča-ča-ča, polka, šroteš, rašpa. Streljaštvo (nadopuna programa 1 i 2). Zračno oružje (puška i pištolj). Vježbe specijalne izdržljivosti. Korekcija nišanskih sprava. Orijentiri. Remeteći faktori. Interna fakultetska liga. Sveučilišno natjecanje. Sportske igre (košarka / nogomet / odbojka) – individualna tehnika i taktika, osnovni elementi tehnike obrane i napada, stuacioni trening, blokade, kontranapad, pressing. Igra. Natjecanje na prvenstvu Sveučilišta. Veslanje – rad u teretani, na ergometru, trčanje dužih dionica. Rad u veslaoni, na jezeru, formiranje fakultetske ekipe – četverac +, osmerac +, sudjelovanje na Sveučilišnoj regati. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti dobivaju teorijska i praktična saznanja koja im omogućavaju svakodnevnu samostalnu primjenu različitih kinezioloških aktivnosti, a time i postizanje visoke radne sposobnosti –u početku bolji uspjeh na studiju, a kasnije veći radni učinak na radnom mjestu. Preko zdravstvenih tribina i seminara studenti stječu saznanja kako očuvati i unaprijediti vlastito zdravlje i kako djelovati preventivno protiv bolesti savremene civilizacije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja U praksi je realna podjela na 15% predavanja (posjet Hrvatskom športskom muzeju, mentorstvo kategoriziranim sportašima i natjecateljima, zdravstveni seminar, konzultacije, informacije o mjestima okupljanja) i 85% praktično vježbanje (savladavanje raznolikih nastavnih programa odgovarajućim kineziološkim aktivnostima u zatvorenim i otvorenim sportskim objektima, te na otvorenim gradskim površinama). Provjera znanja – opservacija, usporedba inicijalnog i finalnog stanja nekih motoričkih sposobnosti i dostignuća, rezultati na sveučilišnim natjecanjima. Popis literature potrebne za studij Popis literature koja se preporučuje kao dopunska V. Šnajder, Na mjesta, pozor – Hodanje i trčanje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi B. Volčanšek, (1996). Sportsko plivanje. (Udžbenik). Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb Sportski almanah, Povijest sporta, Sportska enciklopedija, razni sportsko-medicinski časopisi itd. Prema osobnom interesu studenata za pojedina područja iz edukacije, rekreacije, kineziterapije i sporta Način polaganja ispita Ne polaže se ispit, student za uredno odrađenu nastavu dobiva drugi potpis u index. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Povremena anketa, razgovor, broj grupa pojedinih programa.


Kolegij 19465 FIZIKA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI Nositelj kolegija Mr. sc. Višnjica Mikac-Dadić, viši predavač;

Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Problematika klasične fizike na prijelazu između 19. i 20. stoljeća. Uvod u kvantnu fiziku. Izotermna šupljina kao model crnog tijela. Toplinsko zračenje. Kontinuirani spektar zračenja. Empirijski zakoni koji opisuju zračenje crnog tijela: Kirchhoffov zakon. Stefan Boltzmannov zakon. Wienov zakon pomaka. Rayleigh-Jeansov i Wienov zakon zračenja na principima klasične fizike. Srednja energija klasičnog harmoničnog oscilatora. Ultraljubičasta katastrofa. Kvantizacija energije harmoničnog oscilatora: diskretna stanja energije. Srednja energija kvantnog harmoničkog oscilatora. Planckov zakon zračenja crnog tijela. Kvantizacija elektromagnetskog zračenja; foton. Fotelektrični efekt. Millikanov eksperiment. Određivanje Planckove konstante. Comptonov efekt. Balmerova empirijska formula. Bohrov model vodikovog atoma. Linijski spektar zračenja pobuđenih plinova. Emisijski i apsorpcijski spektri. Spektar elektromagnetskog zračenja Sunca. Einsteinovi koeficijenti vjerojatnosti prijelaza elektrona u atomu: stimulirana i spontana emisija, apsorpcija. Koherentno zračenje kao posljedica stimulirane emisije. Fizika lasera. Inverzija naseljenosti. Metastabilna stanja. Fluorescencija. Rezonantna šupljina. Karakteristike laserskog zračenja. Vrste lasera prema načinu pobude, prema agregatnom stanju laserskog medija. Helij-neon laser. Laserske diode. Primjena lasera u suvremenoj grafičkoj reprodukciji. Laserski pisač, fotokopirni stroj, skener. Konvencionalni tisak CTP- Platesettersi. Holografija. Optička komunikacija. Valovi materije. De Broglieve relacije. Elektronski mikroskop i njegova primjena u grafičkoj tehnologiji. Interakcija elektromagnetskog vala s materijom preko modela harmoničkog oscilatora. Rezonantna i nerezonantna interakcija; refleksija, refrakcija, apsorpcija. Rayleighovo raspršenje. Disperzivna relacija. Grafički prikaz ovisnosti indeksa loma o frekvenciji. Područje anomalne disperzije. Interakcija svjetlosti sa tiskovnom podlogom. Primarni izvori zračenja; umjetni i prirodni. Sekundarni izvori zračenja. Reemisija. Spektri refleksije obojenih i neobojenih podloga. Refleksija, difuzna i zrcalna. Selektivna apsorpcija, transmisija. Ugođaj boje. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nastavni predmet upoznaje studente s osnovnim idejama kvantne fizike, kako bi usvojeno znanje mogli primijeniti na problematiku vezanu uz grafičku tehnologiju. Pojave refleksije, apsorpcije, transmisije, zračenja primarnih izvora elektromagnetskih valova, reemisija sekundarnih izvora, objašnjenje pripadnih spektara, te njihovo razumijevanje vezano je uz atomske i molekularne strukture. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Auditorne vježbe. Seminar. Popis literature potrebne za studij P. Kulišić, V. Lopac, Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003. V. Lopac, P. Kulišić, V. Volovšek, V. Dananić, Riješeni zadaci iz elektromagnetskih pojava i strukture tvari, Školska knjiga, Zagreb, 1992. D. Horvat: FIZIKA odabrana poglavlja, HINUS, Zagreb, 1999. F. A. Jenkins, H. E. White, Fundamentals of Optics, McGraw-Hill Book Company, New York, 1985. V. Henč-Bartolić i L. Bistričić, Predavanja i auditorne vježbe iz fizike lasera, Element, Zagreb, 2003. http://eskola.hfd.hr Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. Eisberg, R. Resnick, Quantum Physics of Atoms, Molecules, Solids, Nuclei and Particles, J. Wiley & Sons, New York, 1974. T. Young, S. Freedman, Sears and Zemansky´s University Physics with Modern Physics, A. Wesley, San Francisco, 2003. S. Lugomer i M. Stipančić, Laser, IGKRO Svjetlost, Sarajevo, 1977. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19466 KEMIJA U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Mirela Rožić Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Predmet omogućuje da se teoretski objasne opće kemijske zakonitosti. Uključuje najopćenitije relacije fizikalne kemije koje pridonose razumijevanju kemijskih procesa u grafičkoj tehnologiji. Uključuje područja cilj kojih je spoznaja svojstava materije koja su važna u vezi s pretvorbama tvari i s time povezanim energetskim pojavama. Obrađuje karakteristike pojedinih agregatnih stanja, kemijsku ravnotežu posebno ravnoteže na granici faza (napetost površine, ovisnost o temperaturi, adsorpcija, adsorpcijske izoterme, površinski filmovi, površinski aktivne tvari), kinetiku kemijskih reakcija (brzina, red, molekularnost reakcija, vrste reakcija, energija aktivacije, katalitičke reakcije, fotokemijske reakcije), disperzne sustave - grubi i fini, koloidne otopine - karakterizacija, svojstva: elektrokinetičke pojave, zeta potencijal te osnove elektrokemije (elektrolitska disocijacija, vodljivost elektrolita, galvanski članak, elektrodni potencijal, elektromotorna sila, vrste elektroda). Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je da se stečeno znanje primjeni u razumjevanju mehanizama procesa uključenih u grafičkoj tehnologiji. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava uključuje predavanja i auditorne vježbe. Provjera znanja provodi se pismenim i usmenim ispitima. Popis literature potrebne za studij R. Brdička, Osnove fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1969. P. W. Atkins, M. J. Clugston, Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, Zagreb, 1992. E. C. Potter, Elektrokemija, Osnove i primjena, Školska knjiga, Zagreb, 1968. H. J. Butt, K. Graf, M. Kappl, Physics and chemistry of interfaces, Wiley - VCH, Weinheim, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. G. Lee, Chemical Thermodynamics for Metals and Materials, Imperial Press, London, 1999. LJ. Đaković, Koloidna kemija, Tehnološki fakultet, Novi Sad, 1985. J. W. Goodwin, Colloids and interfaces with surfactants and polymers - an introduction, John Wiley & Sons, Indianapolis, 2004. W. J. Moore, Physical Chemistry, Longman Group, London, 1974. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata na auditornim vježbama.


Kolegij 32903 OSNOVE MIKROEKONOMIJE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Program nastave usmjeren je proučavanju kako društvo koristi resurse kako bi proizveli vrijedne proizvode i distribuirali ih na tržištu. Studenti moraju naučiti razlikovati MAKROEKONOMIJU koja proučava funkcioniranje gospodarstva kao cjeline i MIKROEKONOMIJU koja proučava ponašanja pojedinih elemenata gospodarstva naročito proizvodne dijelove poduzeća. Proučavajući mikroekonomska događanja studenti uče i specijalizirani rječnik za razumijevanje ekonomskih tema što u ukupnosti predstavlja temelje razumijevanja organizacije i Marketinga što je važan element upravljačke kompetentnosti. Uvod. Problemi ekonomske organizacije / što, kako i za koga: tehnološke mogućnosti, trgovina, novac, kapital. Tržište: tržišno rješavanje ekonomskih problema, ekonomska uloga države Proizvodnja i organiazcija poduzeća: poduzeće, proizvodnja. Ponuda i potražnja: tržišni mehanizam, analiza ponude i potražnje, ravnoteža ponude i potražnje, elastičnost ponude i potražnje, primjena ponude i potražnje Analiza troškova: ekonomska analiza, računovodstvo i oportunitetni troškovi Teorija troškova: ulaganej za zadanu proizvodnju Cijena na tržištu potpune konkurencije: ponuda kod prave konkurencije Oligopol i monopolistička konkurencija: nepotpuna konkurencija, izvori nepotpune konkurencije, modeli nepotpune konkurencije, monopolistička konkurencija, maksimiziranje profita, određivanje cijene maržom, ekonomski troškovi monopola Kapital, kamata i profiti: kapital, stopa prinosa na kapitalna dobra, odrednice profita, financijska aktiva i kamata Poduzeće: shvaćanje poduzeća, uvjeti poslovanja, analiza potencijala, pokazatelji likvidnosti, poslovno odlučivanje i upravljanje Kako odrediti cijenu: prodajna cijena, varijabilni troškovi, zarada, fiksni troškovi, profit Ekonomika proizvodnih ulaganja: povrat kapitala, cijena vlastite usluge, cijena kapitala, troškovi. Mjerenje nacionalnog dohotka Fiksalna politika. ciljevi i sredstva ekonomske politike. Ekonomska interpretacija nezaposlenosti. Inflacija. Kamatna stopa. Podjele investicija. Platna bilanca. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave Popis literature potrebne za studij P.A. Samuelson, W. Nordhaus: Ekonomija, Zagreb, 1992., Mate Način polaganja ispita Seminar, pismeni i usmeni ispit Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar – ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika


Kolegij 19468 REPRODUKCIJSKA FOTOGRAFIJA 2 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Agić Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Višebojna slike u grafičkom okruženju i ostalim reprodukcijskim medijima. Ulazne i izlazne veličine kod višebojne reprodukcije. Jednotonski višebojni, višebojni višetonski originali, osnovne značajke, kolor duplikat. Sustavi miješanja boja aditivno, suptraktivno i rastersko. Optička mjerenja, denzitometrijska i spektrofotometrijska koja se koriste s ciljem provođenja kvalitete reprodukcije. Principi nauke o bojama koji se koriste kod reprodukcije višebojnih slika. Podešavanje značajki ulaznih jedinica. Sustav selekcija boja, filteri, idealne i realne refleksije boja. Priprema originala za različite sustave reprodukcije. Načini korekcija boja i tonova kod analognih i digitalnih sustava potrebnih za kvalitetnu reprodukciju. Obrada slike pomoću programske podrške, definiranje stranice slike i teksta. Akromatske metode i njihovo značenje u grafičkoj reprodukciji, repromodulacija. Pojava Moire-a i rasterski kutevi kod višebojne reprodukcije. Izrada izvadaka zadanih stranica. Sustavi provjere i prikazivanja rezultata vođenog procesa reprodukcije prije otiskivanja, na zaslonu i sustavima probnih otisaka. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Vođenje procesa višebojne reprodukcije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja i vježbe, kolokvij i ispit. Popis literature potrebne za studij F. Wentzel, Graphic Arts Photography, Color, GATF, Pittsburgh, 1983. G. S. Field, Color Scanning and Imaging Systems, GATF, Pittsburgh, 1990. G. S. Field: Color and its Reproduction, GATF, Pittsbugh, 1988. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. W. G. Hunt, Reproduction of Color, Fountain Press, London, 2002. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, anketa.


Kolegij 19469 UPRAVLJANJE OFSETNIM TISKOM Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča Vrijeme izvođenja VI. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o eksploataciji tiska u ofsetu i nekim njegovim mogućnostima u zavisnosti o tehnologiji rada stroja. Suvremena elektronika uz pomoć elemenata na otiscima može osigurati visoko kvalitetan i ujednačen ofsetni tisak. Također uz pomoć novih saznanja prirodnih znanosti i elektronike, razvija se Non Impact tisak kojem se u ovom kolegiju ukazuje određena pažnja. Rasterska reprodukcija u ofsetu. Tehnološki proces. Rasterske točkice. Nepravilnosti rasterske točkice. Kontrola kvalitete u tisku vizuelno, bez signalnih i mjernih stripova. Vođenje tiska uz pomoć signalnih stripova. Pozitivna i negativna greška. Smicanje i dubliranje. Balans sivog. Dodatni signalni elementi za vizuelno vođenje tiska. Kontrola i vođenje tiska uz upotrebu mjernih kontrolnih stripova i vizuelno. Fogra stripovi. Rasterska polja, polja punog tona, polje D, K/S polja, polja ravnoteže, relativni tiskovni kontrast. Primjena stripova za kontrolu tiska. Montaža stripova. Kopiranje ploča. Tisak i probni tisak. Pretpostavka bojenja. Prijenos tonskih vrijednosti. Ravnoteža boja. Hartmannov sustav programiranog tiska. Kontrolni sustav Felix Brunner. Kontrola forme i otiska. Gruba i fina rasterska polja. Mjerni mikroelement. Stupnjevi obojenosti. Rasterska polja s niskom i visokom rastrertonskom vrijednošću. Polja pune površine. Aditivna greška. Relativni tiskovni kontrast. ISO konturni dijagram. Kontrolni sustav Gretag. Utjecaj na tiskovnu krivulju prijenosa rasterskih vrijednosti. Dotok bojila, konzistencija, temperatura uređaja za bojenje, vlaženje. Podešavanje pritiska. Ofsetna navlaka. Kriterij kvalitete za ofsetnu navlaku. Tiskovna ploča, tiskarski stroj, nosilac tiska. Uređaji za bojenje i sustavi za podešavanje. Hidrostatski tlak u bojanicima. Hidrodinamički tlak u bojanicima. Reproduktivnost. Bočni utjecaji kod prijenosa bojila. Moderni sustavi za vođenje tiska. Ofsetne tiskovne jedinice s aniloks valjkom. Nanošenje bojila na rastrirani valjak. Nanošenje bojila na formu. Vlaženje. Rješavanje miješanja bojila i otopine za vlaženje. Mogućnosti tiska. Suvremeni uređaji za vlaženje kod ofseta s dugim tokom bojila. Svojstve otopina za vlaženje. Princip vlaženja alcolor. Automatsko upravljanje vlaženjem. Dodatni činioci procesa vlaženja. Vođenje procesa ofsetnog tiska pomoću aparata. Daljinsko podešavanje i upravljanje ofsetnim strojem. Aparativno očitavanje tiskovnih formi. Spektrofotometrijsko i denzitometrijsko vođenje kvalitete tiska. Aparativno komputersko kontroliranje stroja i uravnotežavanje otopina u tisku. Usklađivanje komputerski vođenog tiska sa standardima. Usklađivanje pripreme s mogućnostima ofsetnih tiskarskih strojeva. Lakiranje u ofsetu u liniji. Agregati za lakiranje raznim vrstama lakova. Tehnološki proces lakiranja. Kvalitata lakiranih otisaka u skladu s upotrebljenom tehnologijom. Sučeljavanje mogućnosti konvencionalnog i digitalnog tiska. Ekonomska projekcija. Kvaliteta i brzina tiska. Personalizacija tiska. Aparati za kopiranje. Laserski direktni tisak. Laserski tisak s prijenosnom trakom. Ink Jet tisak. Ofsetni digitalni tisak s latentnom tiskovnom formom. Ofsetni digitalni tisak sa stalnom tiskovnom formom. Hibridni tisak. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Aparativno vođenje najčešće tiskarske tehnologije u skladu s fizikalnim postavkama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja i laboratorijske vježbe. Popis literature potrebne za studij S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991. H. Kipphan et al., Hand Book of Print Media, Springer, Berlin, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.


Kolegij 19493 RUČNI UVEZ KNJIGE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VI. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Kolegij je zamišljen za malu grupu studenata koji praktički rade. Povijesni pregled razvoja uveza knjige. Podjela tipova knjige prema vrsti ručnog uveza. Podjela knjiga prema upotrebljivosti. Upoznavanjem s ručnim alatima, njihova namjena i organizacija radionice. Mehanička naperezanja knjige. Učestalost upotrebe udžbenika, beletristike i monografija. Upoznavanje s knjigoveškim materijalima, njihova upotrebljivost i kvaliteta. Potreba za ručnim uvezom. Zašto se danas ručno uvezuje knjiga. Koja je poruka ručno uvezane knjige. Savijanje knjižnih araka u knjižne slogove rukom. Alati potrebni za ručni uvez knjige. Njigova namjena, trajanje i kvaliteta. Sabiranje knjižnih slogova u knjižne blokove Materijali potrebni u knjigovežnici. Njihova kvaliteta, tehnologičnost i svojstvo u različitim situacijama. Šivenje knjižnih blokova. Radne operacije potrebne za izradu knjige. Njihovo trajanje, potrebno znanje i vještina. Cijena rada ručnog uveza. Lijepljenje sašivenih knjižnih blokova Biblioteke. Učestalost upotrebe pojedinih izdanje. Vrste uveza u odnosu na sadržaj i namjenu knjiga. Izrada podstave i lijepljenje podstave, gaze i označnih i zaglavnih vrpci na knjižne blokove. Konzerviranje knjiga, čuvanje u deponijama i klima potrebna za kvalitetno skladištenje knjiga. Izrada tvrdih korica Restauracija i ponovni uvez knjiga. Suvremene metode koje pomažu u ponovnom uvezu knjiga. Izrada mekih višedijelnih korica. Kako sačuvati stare originale i kako pružiti čitaocu ugođaj starog originala. Tisak na koricama. Dimenzije knjige i pogodnost za upotrebu. Spomen knjige i monografije te njihova standardizacija po veličini i opsegu. Uljepljivanje knjižnog bloka u korice Stare knjige i njihova umjetnička, društvena, estetska i informatička vrijednost. Ispitivanje kvalitete knjie u odnosu na industrijski izrađenu knjigu. Dizajn i poruke ručnog uveza knjige. Izrada stolne mape. Prezentacija referata kandidata, diskusija i pokazivanje vlastitog izradka kandidata. Izrada kutije za knjigu Uvez diplomskog rada s izradom korica i tiskom na njima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje studenata s ručnim uvezom knjiga kako bi u slučaju da se zaposle u knjižnici, muzeju ili u kakvoj knjigovežnici znali kako se ručno popravlja, restaurira i ponovno uvezuje knjiga. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, laboratorijske vježbe i posjeta biblioteci i restauratoru knjiga. Popis literature potrebne za studij F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1963. H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, , VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989. G. Zahn, Grundwissen für Buchbinder, Verlag Beruf + Schule, Itzehoe, 1992. T. J. Tedesco, Binding, Finishing, Mailing, GATF Press, Pittsburgh, 1999. R. Lyman, Binding and Finishing, GATF Press, Pittsburgh, 1993. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese ručnih proizvođača KNJIGA I PAPIRA. Način polaganja ispita Izradom seminara i ručnim uvezom knjige uz objašnjenja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar i ručni uvez meke i tvrde knjige i albuma.


Kolegij 19470 RUČNA IZRADA KUTIJA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VI. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Kolegij je zamišljen za malu grupu studenata koji praktički rade. Povijesni pregled razvoja ambalaže. Podjela tipova ambalaže prema vrsti ručnoe izrade. Podjela kutija prema upotrebljivosti. Upoznavanje s ručnim alatima, njihova namjena i organizacija radionice. Mehanička naperezanja kutije. Učestalost upotrebe kutija. Upoznavanje s ambalažnim materijalima, njihova upotrebljivost i kvaliteta. Potreba za ručniom kutije. Zašto se danas ručno izrađuje kutija. Koja je poruka ručno izrađene kutije. Alati potrebni za izradu kutije. Njigova namjena, trajanje i kvaliteta. Šivenje kutija. Radne operacije potrebne za izradu kutije. Njihovo trajanje, potrebno znanje i vještina. Cijena rada ručnoe izrade kutija. Lijepljenje kutija. Učestalost upotrebe pojedinih kuzija. Izrada podstave i lijepljenje podstave, gaze i vrpce na kutije. Izrada višedijelnih kutija. Tisak na kutijama. Dimenzije kutija i pogodnost za upotrebu. Kutije za spomen knjige i monografije te njihova standardizacija po veličini i opsegu. Kutije i njihova umjetnička, društvena, estetska i informatička vrijednost. Ispitivanje kvalitete kutije u odnosu na industrijski izrađenu kutiju. Dizajn i poruke ručne izrade kutije. Izrada stolne kutije. Prezentacija referata kandidata, diskusija i pokazivanje vlastitog izradka kandidata. Izrada kutije za knjigu. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje studenata s ručnom izradom kutije kako bi u slučaju da se zaposle u modelarnici, umjetničkoj radionic ili muzeju znali kako se ručno izrađuje nova i replika stare kutije i istražuju nova rješenja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, laboratorijske vježbe i posjeta radionicama za izradu kutija. Popis literature potrebne za studij F. Hesse, H. J. Tenzer, Verpackungsmittel aus Papier, Karton und Pappe, VEB Fachbuchverlag, Leipzig, 1971. F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1963. H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese ručnih proizvođača kutija. Način polaganja ispita Izradom seminara i ručnom izradom ukrasne kutije uz objašnjenja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar i ručna izrada kutije.


Kolegij 32777 LIKOVNA PRAKSA 1 32778 LIKOVNA PRAKSA 2 Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja I. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda II. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Predodžbeni sustavi. Priroda percepcije i zakoni. Tehnički karakter predodžbenih sustava. Semantički karakter predodžbenih sustava. Mediji. Perceptiva i konceptualna priroda predodžbe. Operativna i persuazivna komunikacija. Optička struktura. Crtež. Centralna perspektiva. Preklapanje. Anatomski crtež. Žablja i ptičja perspektiva. Ananliza prostornih vrijednosti crteža perspektivne predodžbe. Prednosti i nedostaci centralne perspektive. Poliperspektiva, rentgenska perspektiva. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Uvodno studenti se osposobljavaju predočavanju promatranog ili zamišljenog objekta i analizi prostorno-perceptivnih problema dvodimenzionalnog medija. Zatim se osposobljavaju u ovladavanju predodžbenim tehnikama i instrumentima i motivima s programiranim likovnim temama u rasponu od perceptualne do konceptualne predodžbe. Time se osposobljavaju u praksi ovladati semantičkim kategorijama likovne strukture. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i realizacije svih pojedinačnih praktičnih radova programa. Popis literature potrebne za studij E. Lucie-Smith, Vizualne umjetnosti 20. stoljeća, Golden Marketing, Tehnička knjiga , Zagreb, 2003. H. Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 1998. J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. De Reyna, Kako nacrtati ono što vidite, Sveučilišna knjižnica u Splitu, Split, 2003. E. H. Gombrich, Umetnost i iluzija, Nolit, Beograd, 1984. Način polaganja ispita Predajom praktičnih radova cijelog programa. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


Kolegij 32779 LIKOVNA PRAKSA 3 32780 LIKOVNA PRAKSA 4 Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja III. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 4 boda IV. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Linearni predodžbeni sustav, formalne, semantičke metodološke osobine. Anatomska linija, tehnike i primjeri, struktura i značenje. Monotona linija, primjeri u tehnici i umjetnosti. Struktura i značenje. Kaligrafska linija, tehnika i praksa, struktura i značenje. Ploha, formalni predodžbeni sustav. Subordinirani predodžbeni elementi. Tonski crtež, predodžbeni sustav, struktura i značenje. Svjetlo i sjena predodžbeni sustav, sfumato, struktura i značenje. Kombinacija linearno i plošno. Boja, percepcija, simbol i ekspresija. Kolorizam, predodžbeni sustav. Boja u sukcesivnoj i simultanoj percepciji. Percepcija prostora. Kompozicija. Estetski zakoni, zlatni rez, pojam i značenje. Optička težina i ravnoteža, tekstura, faktura, boja, svjetlina, strukturalni skelet prostora itd. Optička ravnoteža i dominacija, simetrija parova i izdvajanje. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se osposobljavaju rješavanju likovnih problema neovisno od tipa predodžbenih sustava, crteža, slika, grafika, fotografija, itd. koji se približavaju osnovnim zadacima grafičkog dizajna. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i realizacije svih pojedinačnih praktičnih radova programa. Popis literature potrebne za studij E. Lucie-Smith, Vizualne umjetnosti 20. stoljeća, Golden Marketing, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003. H. Wölfflin, Temeljni pojmovi povijesti umjetnosti, Kontura, Zagreb, 1998. J. Damjanov, Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. De Reyna, Kako nacrtati ono što vidite, Sveučilišna knjižnica u Splitu, Split, 2003. E. H. Gombrich, Umetnost i iluzija, Nolit, Beograd, 1984. P. Stonyer, The Complete Book of Drawing Tehnicques, Archturus Publishing for Bookmart Limited, Liencester, 2003. Način polaganja ispita Predajom praktičnih radova cijelog programa. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


Kolegij 32781 ORIGINALNA GRAFIKA 1 32782 ORIGINALNA GRAFIKA 2 Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja III. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda IV. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Originalne grafičke tehnike, pojam i povijesno-humanistički značaj. Originalna grafika, specifični kreativni izraz. Umjetnička praksa. Valorizacija originalne grafike, multioriginal. Tehničke karakteristike, pribor, materijali, preše. Visoki tisak (drvorez i linorez, standardi). Tehničke instrukcije. Tip crteža skice za linorez. Odobrenje, realizacija tiskovne forme, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Signatura i potpisivanje. Metalne tiskovne forme i mehaničke tehnike, karakter. Metodologija rada, bakropisna preša, pribor i papiri. Tip crteža i skica za suhu iglu. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Bakrorez, karakter, pribor i tehničke instrukcije. Tip crteža i skica za bakrorez. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se osposobljavaju praktičnim radom originalne grafike, linorez, višebojni linorez, suha igla, ali i stiču kompetencije procjena stručnog i kreativnog dometa ovih kreativnih izraza. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i realizacije svih pojedinačnih praktičnih radova programa. Popis literature potrebne za studij Dž. Hozo, Umjetnost multioriginala, Prva književna komuna, Mostar, 1988. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Predajom praktičnih radova cijelog programa. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


Kolegij 19445 KOMUNIKOLOGIJA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Mario Plenković Vrijeme izvođenja III. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Povijesni razvoj znanosti o komuniciranju. Spacijalna, temporalna, verbalna, neverbalna, pismoslovna, tiskoslovna, grafička, elektronička, postmodernistička, poslovno-agencijska, internetska i multimedijska komunikacija. Strukturalne zakonitosti komunikologije (znanosti o komuniciranju). Grafička komunikacija i generiranje grafičkih informacija. Informacija, komunikacija, medij, poruka, publika, javnost, javno mnijenje, Fb i komunikanti. Otkrivanje, obrada i eksplikacija informacija. Gnoseološke i jezične pretpostavke grafičkog komuniciranja. Nove dimenzije interkulturalnog grafičkog komuniciranja (komunikativne tradicije i grafičko-dizajnerske perspektive). Temeljne komunikološke teorije. Medijsko-grafička teorija komuniciranja. Fenomenologija grafičko-dizajnerske komunikacije. Grafički dizajn i komunikativna etika. Temeljni modeli komuniciranja Schramov, Umerta Eca, Kosyzk-Pruysov, Chaffov, G.Gerbnera, Legge-Barberov, F.Vrega, M.Plenkovića. Medijsko-grafička komunikacija: tisak, novine, časopisi, knjige, primarne, sekundarne i tercijalne publikacije, elektronički mediji, novi mediji. Internet i WEB komunikacija. Medijsko-grafičke zakonitosti. Medijska komunikacija, grafički dizajn i globalno grafičko društvo. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Sustavno i temeljito prenošenje znanja iz teorije i prakse komuniciranja studentima grafičke tehnologije i grafičkog dizajna u cilju ovladavanja temeljnim komunikološkim zakonitostima i vještinama na putu spoznavanja svijeta grafičkog komuniciranja i dizajniranja na svim razinama komunikacije: lokalno, nacionalno, regionalno i globalno. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Pismeni i usmeni ispit, simulirani vježbeni diskurs (istraživanje, obrada, publiciranje), e-učionica i seminar (javna prezentacija (PP) i dijaloško produbljivanje studijskih sadržaja). Popis literature potrebne za studij G. Burton, R. Dimbleby, Teaching Communication, Routledge, London, 2000. D. Crowley, D. Mitchell (Editors), Communication Theory Today, Stanford University Press, Stanford, 1994. M. Plenković, Komunikologija, HKD & Nonacom, Zagreb, 2002. M. Plenković, Komunikologija masovnih medija, Barbat, Zagreb, 1993. F. Vreg, Humana komunikologija, HKD & Nonacom, Zagreb, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska M. Plenković, Uvod v množične medije, Univerza v Mariboru, Maribor, 2005. M. Kunczik, A. Zipfel, Uvod u publicističku znanost i komunikologiju, Zaklada Friedrich Ebert, Zagreb, 1987. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni (uvjeti za polaganje ispita realizirane vježbe te izrađeni i prezentirani seminar). Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacija nastavnog procesa.


Kolegij 19446 VIZUALNE KOMUNIKACIJE Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Mario Plenković Vrijeme izvođenja IV. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Uvod u vizualne komunikacije: Slika ili poruka. Svjetlost, oko, mrežnica, mozak. Povijest vizualne grafičke komunikacije. Vizualna komunikacija i novi svjetovi grafičkog komuniciranja. Teorija vizualne percepcije i proces vizualne komunikacije. Osijetilna teorija, Gestalt, konstruktivizam, semiotika, kognicija i komunikologija. Vizualno znakovlje, znak, označitelj, označeno. Ikonički motivirani znakovi. Proizvoljno, nemotivirano znakovlje. Vizualne paradigme i sintagme. Rasčlamba vizualne sintagme. Vizualni kodovi, kodifikacija i konvencija. Logički i estetički vizualni kod. Vizualni kod i vizualna percepcija. Vizualna komunikacija i smjerovi informacijskih procesa s apstraktnom simbolikom: slikovno, piktografsko i ideografsko pismo, tisak, film, televizija, kompjutor, internet, “nevidljivi zapisi” i nove vizualne tehnologije. Ksilografija, J. Gutenbergova galaksija, tipografija, distribucija tiska, tiskovne agencije, vizualni linkovi, Eutelsat satelit, multimedija, novi mediji, internetska i digitalna komunikacija. Vizualna komunikacija i infografika. Vizualna grafička komunikacija u dva vremenska perioda: “BU“ i “AU“ (USA Today). Implementacija i upotreba informacijske grafike u tisaknim, elektronskim i elektroničkim medijima. Spoznajna vizualna komunikacija. Teorijski doprinosi razvoju vizualne komunikacije: Alfred Chandler (The Visible Hand), Payane-ove studije, Paul Lazarsfeld. Alternativni oblici vizualne komunikacije: Persuazija, reklamiranje, public relations, fotografija, novinarstvo, televizija, video, marketinške kampanje i medijska komunikacija. Vizulana komunikacija i virtualna realnost. Global Network i razvoj TELEPUTER zajednice i SUPRAGLOBALNE vizualne komunikacije. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Stjecanje i primjena znanja iz spoznajnih zakonitosti vizualne komunikacije u procesu kreiranja, projektiranja i dizajniranja svih oblika grafičkog komuniciranja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Pismeni i usmeni ispit, vježbe (izrada vježbenih vizualnih zadataka) i seminar. Popis literature potrebne za studij J. M. Floch, Visual Identities, Continuum, London, 2000. J. Fiske & J.Hartley, Čitanje televizije, Barbat, Zagreb, 1993. P. M. Lester, Visual Communication, Thomson & Wadsworth, Thomson Learning Berkshire House, London, 2002. J. Plenković & M.Plenković, Društvo, znanost i tehnologija, Manualia universitatis studiorum flumiensis, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 1998. M. Plenković: Vizualne komunikacije (skripta), Sveučilište u Zadru, Zadar, 2003. T. Schirato & S. Yell, Communication and Culture, Sage Publications, London, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska C. Jenks(ur.), Vizualna kultura, Naklada Jasenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 2002. M. Plenković, Grafički dizajn u svijetu vizualnih komunikacija, u “Društvo i tehnologija ‘97”, Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci & HKD, Rijeka, 1997. S. Heller, M.Ilic: Icons of Graphic Design, Thams and Hudson Ltd, London, 2001. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni (uvjeti za polaganje ispita izrađen vizualni vježbeni zadatak). Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacija nastavnog procesa.


Kolegij 32783 ORIGINALNA GRAFIKA 3 32784 ORIGINALNA GRAFIKA 4 Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja V. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda VI. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Originalne grafičke tehnike, koje se služe kemijskim metodama u izradi tiskovne forme. Bakropis, karakter, povijest, primjeri i metodologija rada. Tehničke instrukcije. Crtež za skicu bakropisa u linearnom predodžbenom sustavu. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Crtež za skicu bakropisa u tonskom predodžbenom sustavu. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Akvatinta, karakter i primjeri i metodologija rada. Crteži za skice akvatinte s više različitih jednotonskih vrijednosti i s višetonskim vrijednostima. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Tehnika rezervaša, karakteristike i primjeri. Tehničke instrukcije. Crtež za skicu rezervaša. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Kombinirana tehnika suha igla-akvatinta. Lavirani crtež za idejne skice kombinirane tehnike suha igla-akvatinta. Odobrenje, probni otisak, kontrola, konačni izgled. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se osposobljavaju praktičnim radom originalne grafike, bakropis u linearnom predodžbenom sustavu, bakropis u tonskom predodžbenom sustavu, akvatinta, rezervaš i kombinirana tehnika, ali i stiču kompetencije procjena stručnog i kreativnog dometa ovih kreativnih izraza. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i realizacije svih pojedinačnih praktičnih radova programa. Popis literature potrebne za studij Dž. Hozo, Umjetnost multioriginala, Prva književna komuna, Mostar, 1988. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Predajom praktičnih radova cijelog programa. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


Kolegij 32785 GRAFIČKI DIZAJN 1 32786 GRAFIČKI DIZAJN 2 Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja V. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 4 boda VI. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 43 boda Okvirni sadržaj predmeta Struktura vizualnih oblika i njihova organizacija u funkcionalne optičke sustave. Organizacija optičke plohe grafičkog medija. Layout. Postupno opterećenje vizualne strukture. Estetski zakoni. Optička težina i ravnoteža, kompozicija i stil. Artikulacija grafičke strukture, tekstura, boja. Čitljivost predodžbe u hijerarhiji strukture. Ravnoteža, dinamičnost i statičnost predodžbe. Stlizacija predodžbe. Animacija. Fatička funkcija. Pismo, stilizacija, animacija. Ravnoteža grafičkih elemenata sustavom parova. Ravnoteža i dominacija izdvajanjem (plakat, naljepnica). Trostupačna stranica grafičkog medija. Peterostupačna stranica, strukturalni skelet. Nulto opažanje. Gestalt. Pouzdanost rezultata. Primjena u grafičkim medijima. Zadatosti, standardi. Modni časopis. Katalozi. Pismovni sustavi, fontovi. Nivo strukturaliziranosti grafičkog medija. Karakteri i nomenklatura medija. Distanca čitljivosti. Primjeri. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Postupnim opterećenjem vizualne strukture studenti se osposobljavaju kreaciji optičkih ravnoteža univerzalne grafičke strukture u okviru zadatosti. Također se uvode u dizajniranje medija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i realizacije svih pojedinačnih praktičnih radova programa. Popis literature potrebne za studij R. Arheim, Umetnost i vizuelno opažanje, Univerzitet umetnosti u Beogradu, Beograd, 1981. E. H. Gombich, The Science of Order, Cornell University Press, Ithaca, New York, 1979. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. D. Zakia, Perception and Imaging, Focal Press, New York, 2001. Način polaganja ispita Predajom praktičnih radova cijelog programa. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


Kolegij 19449 TISAK I DIZAJN Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac Vrijeme izvođenja VI semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Tehnološka priprema rada za tisak - faze rada. Tehnike rada i odabiri formata ovisno o lancu grafičke reprodukcije. Analiza mogućnosti i odnosa pojedinih tiskarskih tehnika i dizajnerskih riješenja. Odnosi između formata gotovog grafičkog proizvoda, tehnologije tiska, formata tiskarskih strojeva, dizajnerskog riješenja i cijene konačnog proizvoda. Rasterska reprodukcija u tisku. Rastersko miješanje boja u tisku. Odnosi vrste i karakteristike rastera, tehnike tiska i dizajnerskih riješenja. Problemi u tisku s obzirom na različita dizajnerska riješenja. Kontrola kvalitete u tisku. Odobreni arak. Probni otisci. Kontrola i vođenje tiska uz upotrebu i bez upotrebe stripova. Vizualna kontrola bez signalnih stripova. Kontrola pomoću signalnih stripova. Kontrola pomoću mjernih stripova. Nanos bojila i gustoća obojenja. Prirast rastertonskih vrijednosti u tisku. Denzitometrijska kontrola u tisku. Prihvaćanje bojila na bojilo. Sivi balans. Spektrofotometrijska kontrola. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svraha kolegija Tisak i dizajn je da omogući studentima stjecanje znanja koja će im omogućiti sagledavanje odnosa tiskarske problematike i dizajnerskih riješenja, koja su nephodan preduvjet realizacije kvalitetnog grafičkog proizvoda te razvijanje specifičnih kompetencija nužnih prilikom realizacije idejnih grafičkih riješenja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremeno-opremljenim laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su sastavljeni problemski zadaci i teme za diskusiju. Nastavnik će pratiti angažiranost studenta tijekom cijelog semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij T. S. Williams, Graphic Designer's Guide to Pricing, Estimating & Budgeting, Allworth Press, New York, 2001. S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Johnson, Mastering Digital Printing: The Photographer's and Artist's Guide to High-Quality Digital Output, Muska & Lipman, Canada, 2002. H. Kiphan, Handbook of Print media, Springer, Berlin, 2001. H. R. Levenson, Understanding Graphic Communication, GATFPress, Pittsburgh, 2000. G. Field, Color and Its Reproduction, GATFPress, Pittsburgh, 2000. S. Horvatić, Tiskarske rotacije i rototisak, Adamić d.o.o., Rijeka, 2004. Način polaganja ispita Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nakon uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje poznavanje gradiva. Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci su sljedeci: seminarski rad 40 % ocjene, pismeni 30 % ocjene, usmeni 30% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.


Kolegij 19450 PRIMIJENJENA FOTOGRAFIJA 1 Nositelj kolegija Mr.sc. Miroslav Mikota, viši predavač, Vrijeme izvođenja VI. semestar , 2 +0 + 1, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Kolegij Primijenjena fotografija 1 pruža studentima osnovna znanja o fotografiji općenito, fotografiji kao kreativnom izražaju te, posebno, o fotografiji primijenjenoj na dizajn grafičkih proizvoda, tj. fotografiji koja se realizira kroz grafičku reprodukciju i grafički proizvod. Kolegij upoznaje studente s osnovama fotografske tehnike, osnovama crno-bijele fotografije, njenom primjenom, načelima kompozicije te pristupom nekim karakterističnim fotografskim motovima kroz što se svladavaju različite fotografske tehnike pri snimanju i radu u fotografskom laboratoriju. Kroz predavanja, nakon povijesnog pregleda razvoja fotografije, studenti se, upoznavaju s opremom za snimanje (fotografski aparati, objektivi, dodatna oprema) i medijima za zapis snimljene slike (primarno različitim fotografskim filmovima - crno-bijelim i kolor, negativ i pozitiv, filmovima različitih osjetljivosti i formata te digitalnim medijima za zapis fotografske slike). Slijedi razrada različitih tehnika snimanja uz posebni naglasak na izbor opreme i materijala ovisno o načinu realizacije fotografija kroz reprodukciju u konkretnom lancu grafičke reprodukcije. Analizira se izbor fotografskog aparata ovisno o fotografskim pretpostavkama, namjeni i načinu ostvarenja fotografije po kriteriju fotografskog sustava (klasična, instant, digitalna fotografija), formatu, načinu određivanja elemenata ekspozicije i načinu izoštravanja. Pristup tehnici snimanja se razrađuje i sa stanovišta svjetlosnih uvjeta te se obrađuje snimanje pri prirodnom svjetlu, rad s reflektorima, rad s bljeskalicom i rad s raspoloživim svjetlom. Slijedi obrada tema vezanih uz rad u fotografskom laboratoriju. Definiraju se pojmovi klasični laboratorij za pojedinačnu (ručnu) izradu forografija, automatizirani fotografski laboratorij te digitalni fotografski laboratorij. Detaljno se razrađuje rad u klasičnom fotografskom laboratoriju te mogućnosti utjecanja na tehničke i kreativne karakteristike, primarno crno-bijele, fotografije u ovoj fazi stvaranja fotografije. Opisuju se tehnike obrade filma, aparat za povećavanje, izbor fotografskog papira i izrada pozitiva - s naglaskom na karakteristike pozitiva ovisno o načinu grafičke reprodukcije te optimalizaciju fotografije ovisno o njenoj konkretnoj realizaciji i svojstvima grafičkog proizvoda. Kroz kolegij Primijenjena fotografija 1 studenti se upoznavaju i s osnovnim postavkama kompozicije fotografije i pristupima nekim osnovnim fotografskim motivima (portret, arhitektura, pejzaž, mrtva priroda, tehnička fotografija) kroz što se svladavaju različite tehnike postavljanja svjetla, odabira elemenata ekspozicije, opreme i fotografskih materijala. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se upoznavaju s fotografskom tehnikom na nivou njezine praktične primjene u području fotografije koja se ostvaruje kroz različite medije - primarno tiskom, ali i webom. Obrađuju se različiti fotografski sustavi sa stanovišta fotografske prakse te se studenti osposobljavaju kreativno koristiti pojedine sustave kroz sve faze fotografiranja - od snimanja do gotove fotografije - u klasičnim i digitalnim tehnikama rada. Studenti stječu znanja potrebna za odabir optimalne tehnike rada, ovisno o fotografskim pretpostavkama i načinu grafičke reprodukcije. Fotografija se, prvenstveno, definira kao kreativna djelatnost i dio lanca grafičke reprodukcije. Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegiji daju temeljna znanja za poslove kao što su urednik fotografije, fotograf-ilustrator, fotoreporter te znanja potrebna za rad u timu grafički dizajner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Uz ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih autorskih radova što je često preduvjet za dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. Z. Gursky, Svjetloslikarstvo - knjiga o fotografiranju, Matica hrvatska, Karlovac, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. Hedgecoe, Foto-priručnik, Mladost, Zagreb, 1978. M. Fizi, Fotografija - teorija, praksa, kreacija, GZH, Zagreb, 1977. Način polaganja ispita Usmeni ispit - analiza predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.


Kolegij STRUČNA PRAKSA I ZAVRŠNI PROJEKT Nositelj kolegija prof. dr. sc. Zdenka Bolanča Vrijeme izvođenja VI. semestar, 0 + 12, ECTS: 6 boda Okvirni sadržaj predmeta Upoznavanje s proizvodnim procesom poduzeća, tehnološkom strukturom poduzeća, organizacijom rada, pripremom i kontrolom grafičkih materijala, proizvodnjom, vođenjem tehnološkog procesa, kontrolom kvalitete proizvoda, održavanjem i remontom, zaštitom na radu i zaštitom okoliša. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Stjecanje prvih stručnih znanja u hrvatskim i/ili inozemnim tvrtkama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Manji dio nastave se provodi u visokoškolskoj organizaciji, a ostatak u grafičkim tvrtkama i pratećoj industriji. Pomoću udruge za međunarodnu razmjenu studenata IAESTE Croatia moguća je stručna praksa u inozemstvu, ali i povezivanje hrvatskih tvrtki sa studentima iz cijelog svijeta. Popis literature potrebne za studij H. Kipphan, Handbook of Print media, Springer, Heidelberg, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Časopis: Acta Graphica, Faculty of Graphic Arts Journal of Graphic Technology, TAGA Udžbenici svih stručnih kolegija na Grafičkom fakultetu Način polaganja ispita Ocjenjuje se aktivnost u poduzeću, uspješnost rješavanja zadatka i kvaliteta seminarskog rada. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketom i normiranjem preko bodovnog sustava.



OPIS PREDMETA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: GRAFIČKA TEHNOLOGIJA



Kolegij 19471 RAČUNARSKA TIPOGRAFIJA Nositelj kolegij Prof. dr. sc. Vilko Žiljak Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta PostScript u tipografiji. Oblikovanje cjelostraničnog preloma u izvornom PostScriptu. Rad sa bazama podataka za individualizaciju sloga. Priprema sloga za visoke naklade kod individualiziranog digitalnog tiska. Programiranje akcidencije u PostScriptu. Unicod, baze fontova, konverzija. PostScript tipografija. Definicija fontova. Struktura komandi. Bazierova krivulja u oblikovanju slivnih znakova. Kontinuitet Bezierobe krivulje. Zatvaranje linija i grafičkih predložaka. Programiranje linijskih kodova (bar kodovi, transportni, bibliotečne primjene). Programiranje individualiziranih podataka sa vezama iz baza podataka. Priprema za osvjetljavanje tiskovne forme. Razvoj PDF formata. Proračunavanje printera. Priprema vlastitih tipografskih jezika. Specijalne namjene, zaštitni slog. Mikrotekst. Programiranje djeljenja riječi u PostScriptu. Multikodovi u PostScriptu. Usporedba - zajedništvo i razlike PostScripta, HTML-a, fotosloga. Planiranje tipografije za različite operativne sustave, za različite tiskarske strojeve i tehnologije. Studij računarske tipografije prema CIP4 i JDF standardima. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu složenih zadataka u PostScript jeziku i pratečim programima. Integracija slike i teksta sa izradom individualnih rasterskih postupaka. Uvođenje baza podataka u tipografiju, baza teksta, slika i arhiviranje preloma stranica, knjiga, novinskog sloga. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web starnicama nastavnika s Katedre za računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima s progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama Katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4:004.738.5, FS i Grafički fakultet, Zagreb, 2003., elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5, FS i Grafički fakultet, Zagreb, 2004., elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998./2004. ISBN: 953-199-000, elektr. izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, Grafički fakultet, Katedra za računala i slog, Zagreb, 2004., elektr. izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, Pira International Ltd., Hertfordshire, 2000.,ISBN 185802-261-4 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku, a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema individualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19472 REPRODUKCIJA SLIKOVNIH INFORMACIJA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Agić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Reprotehnika kao sustav informacija, slika kao područje informacija. Potreba za objektivnim mjerenjima kod višebojnih reprodukcija. Doživljaj boje, različiti prostori boja koji su prisutni kod digitalnog procesiranja slike. Mjerni sustavi bazirani na spektrofotometrijskim određivanjima, određivanje kolorimetrijske razlike kao važan kriterij određivanja kvalitete reprodukcije. Objektivnost kod određivanja boja kod grafičkih i drugih sustava reprodukcije, prikazivanje rezultata. RGB, Lab. Luv, LCH, HSB sustavi prikazivanja boja. Mjerni sustavi bazirani na denzitometrijskim mjerenjima: određivanje i objašnjenje sivog balansa, trappinga, sivoće i greške tona. Optički aktivna površina, odstupanja rasterskog elementa, prirast rasterskog elementa. Značenje principa aditivnosti boja. Sivi balans i sivi omjer. Model defirinja reprodukcijskog sustava preko sivog balansa. Rasterski sustavi, izgradnja elementa, frekventna i amplitudna modulacija, moire. Model rasterskog miješanja boja - Neugebauer model, akromatska reprodukcija, PCR, CCR. kontrolni elementi, sustavi probnog otiska, hard i soft proof. Posebne boje, heksakromija i heptakromija. Princip sustava upravljanja bojama u digitalno procesiranju koji osiguravaju kvalitetu reprodukcije. Elektronska montaža, impozicija, prilagođavanje daljnjim postupcima reprodukcije, workflow. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Praćenje kontrole kvalitete, sposobnost vođenja i uvođenje novih grafičkih postupaka. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe i seminari. Popis literature potrebne za studij K. Schlapfer, Farbmetrik in der Reproduktionstechnik und im Mehrfarbendruck, UGRA, St. Gallen, 1993. T. Johnsom, Color Management in Graphic Arts and Publishing, Pira International, Hertfordshire, 1996. A. Mortimer, Color Reproduction in a Digital Age, Pira international, Hertfordshire, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. Foley, A. Van Dam, Computer Graphics, Addison Wesley Publishing Company, 1992. R. B. Norman; Electronic Color, Van Nostrand Rheinhold, New York, 1990. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, anketa.


Kolegij 19473 PRIMJENA DIGITALNE FOTOGRAFIJE U REPRODUKCIJSKIM MEDIJIMA

Nositelj kolegija Izv. prof.. dr. sc. Darko Agić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Razvoj digitalne fotografije kroz povijest. Usporedba konvencionalnog toka rada sa digitalnim tokom rada u grafičkoj reprodukciji. Osnovne kategorije digitalnih fotoaparata i njihova primjenjivost u pojedinim reprodukcijskim medijima. Karakteristike digitalnih fotoaparata vezane uz kvalitetu reprodukcije; rezolucija, dubina bitova, senzori (CCD, CMOS, Foveon X3). Usporedba osjetljivosti troslojnog filma i osjetljivosti CCD senzora. Utjecaj temperature boje svjetla na reprodukciju boja. Utjecaj šuma na kvalitetu reprodukcije. Metodologija za testiranje kvalitete slike snimljene digitalnim fotoaparatom. Procesiranje slike za pojedine reprodukcijske medije. Primjena Color Managementa i ICC profila. Formati zapisa datoteka (TIFF, JPEG, GIF, PDF, Photo CD, PICT, PNG). Načini arhiviranja digitalnih datoteka. Autorsko pravo i vodeni žigovi. Nova tehnološka dostignuća, novi standardi. U sklopu predavanja predviđa se pozvano predavanje koje bi održao profesionalni fotoreporter na temu: Primjena digitalne fotografije u dnevnim novinama. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija U ovom kolegiju studenti se upoznaju s najnovijom tehnologijom digitalne reprodukcije slika, principom rada digitalnog fotoaparata te primjenom digitalne fotografije u grafičkoj industriji. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanje i vježbe. Kolokvij, pismeni i usmeni ispit. POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDI: R. Sidney, Photographic Technology and Imaging Science, Focal Press, Oxford, 2000. F. Franziska, S. Susstrunk, Digital Imaging for Photographic Collections - Foundation for Technical Standards, Rochester Institute of Technology, 1999. A. Kasai, Sparkman Russel, Essentials of Digital Photography, New Riders, Indianapolis, 2002. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska P. Green, Understanding Digital Color, GATF Press, Pittsburgh, 1999. R. M. Adams II, Scanning Primer, GATF Press, Pittsburgh, 2001. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni, nakon položenog kolokvija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19474 GRAFIČKI MATERIJALI KONVENCIONALNOG I DIGITALNOG TISKA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Sastav, svojstva (viskoznost, tečljivost, ljepljivost, stabilnost u tisku) i mehanizmi sušenja knjigotiskarskih boja. Tiskovne podloge za visoki tisak. Svojstva otisaka i ugađanje boja za visoki tisak. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja fleksografskih boja. Tiskovne podloge za fleksografski tisak. Svojstva otisaka i ugađanje fleksografskih boja. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja offsetnih boja. Tiskovne podloge za offsetni tisak. Svojstva otisaka i ugađanje offsetnih boja. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja boja za duboki tisak. Tiskovne podloge za duboki tisak. Svojstva otisaka i ugađanje boja za duboki tisak. Sastav, svojstva i mehanizmi sušenja boja za propusni tisak (sitotisak). Tiskovne podloge za propusni tisak (sitotisak). Svojstva otisaka i ugađanje sitotiskarskih boja. Specijane tiskarske boje. Sastav boja za digitalni tisak. Koloranti boja za digitalni tisak. Koloranti procesnih boja - CMYK. Color Index CI. Toneri za elektrofotografiju. Mehanizam elektrofotografije temeljen na organskom fotokonduktoru i usporedba sa selenskim fotokonduktorom. Organski fotokonduktori (OPC). Tvari koje generiraju (CGM), transportiraju (CTM) i kontroliraju naboj (CCA). Sastav, vrste i svojstva tonera. Boje za ink jet tisak: kontinuirani (CIJ) i “drop on demand” (DOD). Bojila, otapala (organska i voda) veziva i dodatci ink jet boja. Viskoznost i tečljivost ink jet boja. Sušenje ink jet boja (konvencionalno i UV). Boje i voskovi za tisak termičkim transferom. Bojila za tisak sublimacijom i termmičkom difuzijom (D2T2). Vrste papira u digitalnom tisku. Papiri za tiskanice, čekove, kuverte, naljepnice. Tiskovne podloge za ink jet, elektrofotografiju, termički, sublimacijski i termički difuzijski tisak. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Primjena temeljnih prirodnih te tehničkih i/ili inženjerskih znanja kao i inženjerskih specijalizacija u radu s mnogobrojnim grafičkim materijalima u konvencionalnom tisku te osmišljavanje inženjerskih modela. Rješavanje kompleksnih problema pravilnim izborom znanstvene literature i primjenom načela matematike i inženjerskih znanosti. Istraživanje kompleksnih problema osmišljavanjem eksperimenata, analizom i interpretacijom podataka nakon kojih se sintezom informacija treba doći do valjanih zaključaka. Kreiranje, izbor i primjena odgovarajućih tehnika, resursa i modrenih inženjerskih metoda za modeliranje kompleksnih inženjerskh aktivnosti. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja i seminarski radovi. Popis literature potrebne za studij R. E. Todd, Printing Inks, Pira International, Hertfordshire, 1994. D. G. Wilson, Litography Primer, GATF Press, Pittsburgh, 1998. C. L. Kasunich, Gravure Primer, GATF Press, Pittsburgh, 1998. J. P. Crouch, Flexography Primer, GATF Press, Pittsburgh, 2000. N. R. Eldred, Package Printing, Jelmar Publishing Co., Inc., New York, 1993. B. Thompson, Printing Materials, Pira International, Hertfordshire, 1998. C. H. Williams, Printing Ink Technology, Pira International Ltd, Hertfordshire, 2001. T. A. Pope, Paper and Digital Printing, Interquest, Ltd., Charlottesville, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Chemistry of Inks in N. R. Eldred, Chemistry for the Graphic Arts, GATF, Pittsburgh, 2004. B. Thompson, Printing Materials, Science and Technology, Pira International, Hertfordshire, 2004. H. Kipphan et al., Handbook of Print Media - Technologies and production methods, Springer, Berlin, 2001. Način polaganja ispita Ispit usmeni i seminarski rad. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije odn. "updating"predavanja svake godine.


Kolegij 19475 KNJIGOVEŠTVO 2 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij studentima daje temeljno znanje iz područja planiranja i projektiranja te izračuna kapaciteta pojedinih strojeva, linija i cijelog pogona. Opremanja i organizacije skladišta i njihovog tehnološkog funkcioniranja. Izračunavanjem potrebnih količina materijala u knjigoveštvu te izračunavanjm vremena izrade naklada. Terminski plan rasporeda naklada u knjigovežnici. Osnovni raspored strojeva u knjigovežnici prateći tehnologiju. Osnovna tehnološka razlika između ručnog uveza i industrijskog uveza. Švicarski uvez, francuski uvez, engleski uvez, fleksstabil uvez, uvez s odskočnim hrptom. Tipovi podstave i njihove karakteristike te specifičnosti u upotrebi. Različiti tipovi mekih i tvrdih korica ovisno o materijalu, vrsti tiska, dekoraciji korica. Posebno izračunavanje potrebne količine materijala za jednu koricu i za cijelu nakladu. Izračun potrebne količine svih materijala koji se upotrebljavaju pri izradi knjige. Konca, žice, taljivih niti, špage, kartona, ljepenki, ljepila, gaze, kreppapira, plastične folije za plastificiranje, folije za otiskivanje, alati za otiskivanje, ukrasnih metalnih predmeta. Načini ispitivanje kvalitete materijala upotrebljivih u knjigoveštvu s mehaničkog i fizikalnog i tehnološkog aspekta. Formati strojeva, izračun kapaciteta strojeva, utrošak energije svakog stroja, potreba za radnicima i njihova kvalifikacijska struktura za svaki stroj. Kako se u proizvodnom pogonu riješava servisiranje strojeva i njihovo održavanje. Paralelno vođenje nekoliko naklada u knjigovežnici uz kontrolu iskoristivosti kapaciteta upotrebom terminskog plana i blok sheme. Ručni uvez knjiga, rekonstrukcija knjiga, konzerviranje knjiga. Suvremena oprema koja se upotrebljava u tim poslovima Strojevi tehnološke linije knjigovežnice, potrebni prostor za svaki stroj u knjigovežnici. Priručna skladišta ulaznih i izlaznih poluproizvoda i gotovih proizvoda za svaki stroj. Linija mekog uveza. Operacije koje obavlja. Strojevi koji ju sačinjavaju. Stroj za meki uvez knjiga. Tehnološki koraci neophodni da se izradi meko uvezana knjiga. Kvaliteta rada, greške u proizvodnji, način otklanjanja i izbjegavanje ponavljanja istih. Kapaciteti i kvalitete rada. Linija trvrdog uveza. Strojevi koji ju sačinjavaju. Rad svakog stroja i njegov značaj za kvalitetu knjige. Mogućnosti izrade različitih vrsta tvrdo uvezanih knjiga na liniji Kvaliteta rada, greške u proizvodnji, način otklanjanja i izbjegavanje ponavljanja istih. Izrada kataloga grešaka, banke podataka, organizacija povratnih informacija iz pripremnih faza proizvodnje, trgovine, biblioteka i škola u svrhu poboljšanja kvalitete uveza knjiga. Ergonomaski arspekti knjigovežnice. Ergonomija stroja, svake operacije u knjigovežnici i odnos norme, roka isporuke, količine škarta i utroška materijala. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak može biti organizator, voditelj pogona i cijele proizvodnje knjiga. Može biti projektant knjigoveških proizvoda (knjiga, časopisa, kalendara, blokova, albuma i kataloga), istraživač u laboratorijima za ispitivanje kvalitete novih knjigoveških proizvoda u ovisnosti o upotrebi različitih vrsta materijala i ljepila. Također mogu provjeravati postojeću proizvodnju s aspekta održanja kvalitete. Rad u izdavačkim kućama, u bibliotekama, u konzerviranju i rekonstruiranju starih i oštećenih knjiga. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij F. Hesse, H. J. Tenzer, Grundlagen der Papierferarbeitung, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1963. H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989. G. Zahn, Grundwissen für Buchbinder, Verlag Beruf + Schule, Itzehoe, 1992. T. J. Tedesco, Binding, Finishing, Mailing, GATF Press, Pittsburgh, 1999. R. Lyman, Binding and Finishing, GATF Press, Pittsburgh, 1993. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, izdavača, knjižnica, proizvođača knjiga. Način polaganja ispita Pismeno i usmeno.


Kolegij 19476 DIGITALNI TISAK Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje studentima temeljno teoretsko znanje o digitalnim tehnikama tiska. U kolegiju su obuhvaćene one digitalne tehnike koje su se tehnički i ekonomski opravdale. Dane su specifičnosti različitih tehnika, njihove mogučnosti, te karakteristike otisaka koji su rezultat rada. Posebno su obrađene direktne i indirektne tehnike, te tisak na arke i iz role. Također je obrađen hibridni tisak. Uspoređuju se mogućnosti digitalnih i konvencionalnih tehnika tiska. Na kraju je dano predviđanje razvoja digitalnih tehnika tiska. Sustavi tiska između pojedinačnog i masovnog. Personalizacija u tisku. Non Impact Printing (NIP) tehnologije. Direktni postupci: termografija, InkJet, sublimacija, elektrofotografija, elektrografija. Indirektni postupci: elektrofotografija, elektrografija, magnetografija, transfer termografija, ionografija, elkografija, postupak srebrnih soli, fotopolimerni postupak, diazo postupak, postupak s mikrokapsulama. Princip InkJet tiska. Kontinuirani InkJet tisak. Princip i rad navođenog InkJet tiska. Princip i rad binarnog InkJet tiska. Princip i rad navođenog IRIS tiska. Građa uređaja i postizanje veće rezolucije u tisku. Diskontinuirani InkJet tisak. Princip rada piezoelektričnog InkJet tiska. Varijante građe osnovne čelije. Princip rada termalnog InkJet tiska. Varijante građe čelije. Elektrostatički InkJet. Građa čelije. Postizanje veće rezolucije u tisku. Bojila za InkJet tehnike tiska. Tiskovne podloge. Građa uređaja od printera do strojeva velikog formata. Polje djelovanja od pojedinačnih uredskih ispisa do otiskivanja gigantografija. Tisak ambalaže. Tisak Bar kodova. Tisak fotografija. Elektrofotografija. Princip rada tehnike. Princip nabijanja bubnja. Načini osvjetljavanja. Princip lasera. Modulacija laserskog zračenja. Usmjerivači laserskih zraka. Materijali i svojstva fotovodića. Toneri praškasti i tekući. Tiskovne podloge. Elektrofotografija-laserski tisak na arke. Tehnologija. Nabijanje bubnja. Pretvaranje signala iz komputera u slobodne površine ili tiskovne elemente na bubnju. Stvaranje latentne tiskovne forme. Principi prihvaćanmja tonera na bubanj. Razvijanje latentne tiskovne forme tonerom. Uređaj za bojenje. Pripremanje tonera za razvijanje forme. Prijenos tonera na tiskovnu podlogu. Uređaji za fiksiranje i proces fiksiranja tonera na tiskovnu podlogu. Čišćenje bubnja od tonera i električnog naboja. Elektrofotografija u indirektnom tisku. Prijenos tonera na otisak posredstvom transportne trake. Modeli za višebojni tisak s praškastim tonerima. Obostrani tisak. Ofsetni bubanj kao prenosioc bojila do tiskovne podloge. Indigo tisak. Tehnologija otiskivanja elektroinka na tiskovnu podlogu. Višebojni i obostrani tisak. Ionografija. Princip rada. Građa tiskovne jedinice. Generiranje iona i ostvarivanje latentne tiskovne forme na temeljnom bubnju.Prijenos suhog tonera i njegovo fiksiranje na tiskovnu podlogu. Magnetografija. Princip rada. Građa tiskovne jedinice. Bojilo za magnetografiju. Djelovanje glave za izradu latentne forme i djelovanje temeljnog bubnja. Otiskivanje. Fiksiranje. Čišćenje temeljnog bubnja nakon otiskivanja. Elkografija. Princip rada. Građa uređaja. Mogučnosti tiska u elkografiji danas. Sublimacijski tisak. Princip rada. Uređaj za otiskivanje. Mogučnosti tehnike i područje korištenja. NIP direktne tehnike tiska u rotacijama. Elektrpgrafija. Princip rada. Uređaji za višebojni tisak. Mogučnosti tehnike. Termografija. Princip rada. Uređaji za višebojni tisak. Mogućnosti tehnike. Rotacijski tisak kod direktne elektrofotogrefije. Povezivanje tiskovnih jedinica u nizove. Višebojan obostrani tisak. Fiksiranje otisaka. Tisak iz role kod ofsetnog elektrofotografskog tiska. Tiskarski stroj. Višebojni tisak na traku. Strojevi za digitalni tisak sa stalnom tiskovnom formom.Princip izradeu stroju stalne forme laserom. Digitalni strojevi sa stalnom tiskovnom formom, Computer to Press. Satelitski stroj. Promjena forme bez vađenja iz stroja. Stroj s tiskovnim jedinicama u liniji. Promjena tiskovne forme. Izrada stalne tiskovne forme u stroju. Bojilo. Tiskovne podloge. Mogućnosti tehnika. Hibridni strojevi s digitalnim djelovanjem. Konvencionalni ofsetni strojevi s mogućnosti korištenja tiska bezvodnog ofseta i izrade tiskovne forme Computer to Press. Konvencionalni tiskarski strojevi nadopunjeni digitalnim tiskovnim jedinicama. Usporedba rada konvencionalnih i digitalnih tehnika međusobno. Usporedba kvalitete otisaka, brzine tiska i ekonomske opravdanosti tiska određenih naklada. Tehnike u nastajanju. Pogled u budućnost. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Ovladavanje modernim digitalnim tiskarskim tehnologijama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit i kolokviji. Popis literature potrebne za studij B. Baumler, C. Senff, Laserdruck, Polygraph Verlag GmBH, Frankfurt am Main, 1988. G. A. Nathmann, Nonimpact Printing, Graphic Arts Technical Fundation, Pittsburgh, 1989. F. J. Romano, H. M. Feuton, On Demand Printing, Graphic Arts, Technical Fundation, Pittsburgh,1998. H. Kipphan et al., Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001. Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.


Kolegij 19477 ODABRANA POGLAVLJA UPRAVLJANJA KVALITETOM

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 2 + 0, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Razvoj funkcija kvalitete. Kvaliteta danas. Trendovi razvoja. Temeljni pojmovi iz područja kvalitete. Kvaliteta - promjenjivi uvjeti poslovanja. Procjenjivanje kvalitete. Analiza troškova kvalitete. Troškovi loše kvalitete. Procjenjivanje stvarnih aktivnosti za kvalitetu. Normizacija. Domaće i svjetske norme. Smjernice. Direktive. Akreditacija. Certifikacija. Međusobno priznavanje certifikata. Razvoj sustava upravljanja kvalitetom. TQC. Temeljne postavke TQC. Uloga sustava upravljanja kvalitetom u modernom poslovanju. Sustavi upravljanja kvalitetom (ISO 9000, QS 9000, AS 9000, TL 9000). Sastavnice sustava upravljanja kvalitetom. Povezanost sustava upravljanja. Sustav upravljanja okolišem (ISO 14000). Sustav upravljanja sigurnošću i zaštitom zdravlja (ISO 18000). Procesni pristup u upravljanju kvalitetom. Politika i ciljevi kvalitete. Poslovnik kvalitete. Dokumentacija sustava. Temeljna načela upravljanja kvalitetom. Uloga i odgovornost uprave. Zadaće, odgovornosti i ovlaštenja u sustavu. Matrica odgovornosti. Upravljanje resursima. Ljudski resursi (upravljanje znanjem), infrastruktura, radna okolina, financijski resursi. Proces stalne izobrazbe. Dobavljači. Poslovna suradnja. Zainteresirane strane. Proces stalnog poboljšavanja. Učinkovitost i efikasnost procesa. Planiranja kvalitete i određivanje mjerljivih ciljeva kvalitete. Metode stalnog poboljšavanja. Preduvjeti za provođenje poboljšavanja. Metode izbora prioriteta. Metode određivanja sposobnosti mjernog sustava. Elementi za ocjenu sposobnosti. Suvremeni zahtjevi na kontrolu kvalitete proizvodnje i proizvoda. Trendovi razvoja sustava upravljanja kvalitetom. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se upoznaju s temeljnim načelima upravljanja kvalitetom, svjetskim trendovima na području upravljanja kvalitetom, te mogućnostima primjene sustava upravljanja kvalitetom u grafičkoj industriji. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 30 sati vježbi. Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže usmeno. Popis literature potrebne za studij J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989. M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000. H. L. Apfelberg, M. J. Apfelberg, Implementing Quality Management in the Graphic Arts, GATFPress, Pitsburgh, 1999. K. E. Rizzo, Total Production Maintenance, GATFPress, Pitsburgh, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Breyfogle, Implementing Six Sigma, John Wiley and Sons, New Yersey, 1999. A. V. Feigenbaum, Total Quality Control, McGraw-Hill, New York, 1991. Način polaganja ispita Praćenje pojedinačnog rada na vježbama i ocjena izrade programskog zadatka te usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima te praćenjem uspješnosti prolaza na ispitu.


Kolegij 19478 ENGLESKI U STRUCI 5 19479 NJEMAČKI U STRUCI 5 Nositelj kolegija Željka Novosel, prof Vrijeme izvođenja VII. i VIII. semestar, 1+1+0, 1+1+0, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Tiskovni postupci od klasičnih do digitalnih, njihove karakteristike i usporedba. Razvoj tiskovnih postupaka kroz stoljeća, tisak bez vode. Prvi tiskani materijali u svijetu i kod nas - otisci crkvenog sadržaja i svjetovnog sadržaja. Izrada tiskovnih formi za klasične tiskovne postupke i za digitalni tisak. Tisak na neravnim - nepravilnim tiskovnim podlogama. Tiskovni postupci bez upotrebe tiskovnih formi. Računala u izradi tiskovnih formi. Pronalazak i upotreba tiskovnih podloga: pronalazak, proizvodnja i recikliranje papira, određivanje svojstava papira, obrada papira. Upotreba ostalih tiskovnih materijala. Pronalazak i proizvodnja boja, vrste boja, mjerenja boja, uređaji za reguliranje boja. Boje za pojedine tiskovne postupke, specijalne boje. Pronalazak tiskarskih strojeva. Dorada tiskovina: površinska obrada otiska. Strojevi za doradu, za štancanje, za brazdanje, za perforiranje, za rezanje - brzorezači. Načini zaštite okoliša. Zbrinjavanje tiskarskog otpada, tekućina za vlaženje, boja, tiskarskih podloga; zaštita od buke, proizvodnja i uklanjanje mirisa. Poslovni dopisi, management i tržište, tržišna utakmica. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti trebaju upoznati grafičku struku na stranom jeziku - engleskom i njemačkom i događaje i procese vezane uz nju. Od povijesti pisama, pronalaska tiska, preko proizvodnje grafičkih materijala i boja, kao i procese tiska, tj. trebaju upoznati fazu pripreme, tiska i dorade, procese i strojeve koji se upotrebljavaju u pojedinim fazama. Trebaju steći znanja koja će im omogućiti samostalno korištenje stručne literature na stranom jeziku. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Klasični način provođenja nastave uz upotrebu i objašnjavanje grafikona i slika te korištenje podataka i materijala s interneta. Provjera znanja se vrši pismeno (upotrebom usvojenog vokabulara, korištenjem novo usvojenih riječi u predloženim tekstovima) i usmeno nakon svake tematske jedinice. Popis literature potrebne za studij Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na engleskom jeziku Ž. Bujas, Veliki englesko hrvatski i Veliki hrvatsko engleski rječnik, Globus, Zagreb, 1999. M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Dictionary of the Graphic Arts/Polygraph Wörterbuch für die Druckindustrie, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004. Časopisi: British Printer, American Ink Maker, Bug, Acta Graphica Ž. Novosel: Izbor stručnih tekstova na njemačkom jeziku B. Uroić, A. Hurm, Njemačko hrvatski i Hrvatsko njemački rječnik, Školska knjiga, Zagreb, 1994. M. Nitsche, L. Trondt, Polygraph Wörterbuch für die Druckindustrie/Polygraph Dictionary of the Graphic Arts, Polygraph Verlag, Frankfurt/M, 2004. Časopisi: Deutscher Drucker, Polygraph, Offsetpraxis, Acta Graphica Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. M. Romano and F. J. Romano (Ed), GATF Encyclopedia of Graphic Communication, GATFPress, Pittsburgh, 1998. World Encyclopaedia, Advisory Board, Chicago, 2001. Volks-brockhaus, Brockhaus, Wiesbaden, 1962. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimna naketa.


Kolegij 19480 POVRŠINSKE POJAVE NA TISKOVNIM FORMAMA

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Miroslav Gojo Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje pregled osnovnih svojstava i nastajanja površina. strukturu kovina i slitina, te reakcije koje se odvijaju na njihovim povšinama. Također se objašnjavaju fizikalno-kemijske pojave na površinama značajne za funkcioniranje tiskovnih formi. Građa metala. Kristalizacija. Slitine, homogene i heterogene slitine. Građa mono i polimetalnih tiskovnih formi. Dobijanje i građa anodnog sloja na aluminiju. Fizikalno–kemijska svojstva anodnog sloja. Fizikalno–kemijska svojstva površina. Fizikalno - kemijske pojave na granici faza. Slobodna površinska energija. Površinska napetost. Promjene površinske napetosti u zavisnosti o temperaturi. Adsorpcija. Adsorpcijske sile. Granično područje i bit adsorpcije. Aktivni centri. Adsorpcijske izoterme. Selektivna adsorpcija. Orijentirana adsorpcija. Površinska orijentiranost molekula. Kapilaritet. Kvašenje i kontaktni kut. Kapilarna kondenzacija. Kapilarne sile. Razlijevanje. Površinski aktivne tvari (PAT). Građa površinski aktivnih tvari. Utjercaj PAT na površinsku napetost. Površinski filmovi. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s osnovnim procesima i fizikalno-kemijskim zakonitostima koje vladaju na površinama, te uvid u strukturu i svojstva novonastalih površina na tiskovnim formama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena predavanja i pismeni i usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6th Ed., Oxford University Press, Oxford, 1998. G. M. Barrow, Physical Chemistry, 6th Ed., McGraw-Hill, New York, 1996. P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6th Ed., Oxford University Press, Oxford, 2000. A. Zangwill, Physics of Surfaces, Cambridge University Press, Cambridge, 1988. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dostupna na internetu. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, studenska anketa.


Kolegij 19481 CtP TEHNOLOGIJA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Mladen Lovreček Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje pregled osnovnih značajki CtP tehnologije. Objašnjava se višestruko značenje pojma CtP te posebno primjena sustava u funkciji tiskovnih formi. Tijek procesa i elementi sustava; CtP tehnologija za plošni tisak, CtP tehnologija za fleksotisak, CtP tehnologija za duboki tisak; Građa tiskovnih formi, Fotoreceptori; Izvori zračenja; FD laseri, CFL tehnologija; UV, vidljivo područje, termalno područje; Ablacijski procesi; Naknadna obrada; Građa i fukcioniranje izlaznih jedinica; Baždarenje sustava i kontrolni elementi; Komparacija konvencionalnih i CtP sustava. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s temeljnim procesima generiranja slike i atribucije površinskih svojstava tiskovnih formi te uvid u strukturu procesa. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena predavanja, laboratorijske/pogonske vježbe i pismeni i usmeni ispit Popis literature potrebne za studij R. M. Adams, F. Romano: Computer to Plate, 2nd Edition, GATF, Pittsburg, USA, 2001 * * * * * Introduction to CTP, PIRA, Leatherhead, GB, 2001 G. Brett: Virtual formes, Management & Technology, Pira, Leatherhead, GB, 2001 J. Geimenhardt: CTP-Belichter und Platten Technologie, Fachhefte-Bulletin Technique, 4(2001)14-17, Lausanne, 2001 * * * * CTP - Thermal vs. Visible light, Seybold Report, Vol. 28, No 1, Media, USA, 1999 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dostupna na internetu. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, studenska anketa.


Kolegij 19482 RAČUNARSKA GRAFIKA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vilko Žiljak Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Računarska grafike u oblikovanju piksel i rasterskih struktura. Fraktalna grafika sa stohastičkim programiranjem. Skaniranje 3D tjela u prostoru. Kodni sustav slike u RGB i CMYK sustavu. Konverzije slika. Programiranje rasterske čelije. Modeli vektorske grafike u 2D i 3D prikazu za primjenu u grafici za tisak. Dinamika, kretanje, slaganje nezavisnih elemnata. Elektronka montaža. Odnos uređenja računarske grafike za tisak i prikaz na ekranu. Klasifikacija rezolucija arhiviranja dinamičkih i statičkih grafika. Oblikovanje višeslojne slike u prostoru. Programibilna grafika. Minimalizacija potrebe za memorijom. Modeli rastriranja i programiranje rasterske čelije. Organiziranje elektroničkog izdanja dnevnih novina. Elektronička arhiva grafičkih izdanja. Arhive piktograma, slika, grafičkih rješenja za tisak. Izrada vlastiti filtera za transformaciju slike. Kodni sustav slike. Izvođenje slike u vlastitom jeziku. Primjena CIP4 standarda u računarskoj grafici za tiskarsku tehnologiju. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu složenih zadataka računarske grafike usmjerene u grafičkom inženjerstvu sa specifičnostima fraktalne grafike, programibilne grafike i transformacija u sustavu boja za tisak. Uvođenje i primjena tiskarskog CIP4 sustava u računarsku grafiku. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004. ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički fakultet katedra za računala i slog, elektroničko izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm G. Brett, DIGITAL PREPRESS TEHNOLOGIES, ISBN 185802 261 4, Pira International Lt., Hertfordshire, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19483 FOTOOSJETLJIVI KOPIRNI SLOJEVI U GRAFIČKOJ TEHNOLOGIJI

Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Miroslav Gojo Vrijeme izvođenja VIII semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij daje osnove fotokemijskih reakcija koje se odvijaju u koprinim slojevima. Reakcije fotoaktivnih molekula. Primjena fotokemijskog zakona ekvivalencije na različite fotoosjetljive slojeve. Koloidni sustavi i fotokemijske reakcije hidrofilnih koloida. Fotoosjetljivi diazo spojevi i građa fotoosjetljivog kopirnog sloja. Karakteristike fotoosjetljivih polimera Proces fotopolimetizacije u kopirnim slojevima. Organski fotovodljivi polimerni slojevi. Termički kopirni slojevi. Kopirni slojevi na bazi srebrenih halogenida. Izvori zračenja. Spektralna osjetljivost kopirnih slojeva i aktinično područje. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s osnovnim procesima pri fotokemijskim reakcijama u kopirnim slojevima kao i fizikalno-kemijskim zakonitostima na kojima počiva primjena različitih tipova fotoosjetljivih kopirnih slojeva u izradi tiskovnih formi. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena predavanja i usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij P. W. Atkins, Physical Chemistry, 6th Ed., Oxford University Press, Oxford, 1998. N. M. Notkina, P. A. Jackov, Tehnologija fotomehaničeskih procesov, Knjiga, Moskva, 1980., Zagreb, 1990. www.tavija.si/ http://www.media.hut.fi Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dostupna na internetu. Način polaganja ispita Usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspjeh na ispitu, studenska anketa.


Kolegij 19484 BOJA U DIGITALNOM OKRUŽENJU Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Agić Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Različiti sustavi reprodukcije i mediji reprodukcije. Principi stvaranja slike u različitim medijima, digitalni originali. Značajke i primjena slika i crteža, računalno generirani originali. Slika kao informacija, načini prikazivanja i određivanja značajki slikovnih informacija. Primjena RGB, CMYK, Lab, HSV, HSB prostora boja.. Transformacije iz jednog prostora boje u drugi prostor boja. Razmatranje reprodukcijskog sustava sa spektralnog stanovišta, spektralna osjetljivost separacijskog sustava. Opseg boja koji uređaj može prikazati (gamut), transformacije kolorimetrijskih značajki boja, metamerija. Značajke profila u digitalnom procesiranju slike. Korekcije tonova i boja za pojedine potrebe Dithering i LUT tablice. Primjena odabranih kompresija za različite namjene procesiranja slike. Primjena profila pro korištenju sustava za upravljanje boja, workflow u grafičkom procesu..Procjenjivanje i ocjenjivanje rezultata reprodukcije. Kriteriji odnosa originala i kvalitete reprodukcije. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Ujedinjavanje značajki različitih tehnoloških postupaka vezanih uz reprodukciju boja kod reprodukcije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, seminari. POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ P. Green, Understanding Digital Color, GATF, Pittsburgh, 1995. M. Nyman, Four Colors - One Image. Peach Press, Berkeley, San Francisco, 1995. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. Norman, Electronic Color, Van Nostrand Reinhold, New York, 1990. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19485 AUTOMATIZACIJA RADNIH TOKOVA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Klaudio Pap Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Automatizacija radnih tokova u grafičkoj proizvodnji na bazi postojećih normativa. Integracija znanja o normativima i standardima u grafičkoj industriji iz raznorodnih izvorišta u jedinstveni način opisivanja u formi XML dokumenta. Uvođenje integracije i automatizacije radnih tokova u sustave grafičke industrije. Studiranje procesa kontinuirane automatske proizvodnje, obrade posla i praćenje posla. Opisivanje digitalnog radnog naloga s XML elementima i atributima. Stvaranje individualnih rješenja automatizacije grafičkih sustava s JDF interpreterima u aplikacijama i uređajima. Automatski radni tok s akcijama spajanja i grananja JDF datoteka iz procesnih čvorova grafičke proizvodnje. Automatsko setiranje strojeva prije dolaska najavljenog posla. Višestruki start-stop mehanizmi digitalnog radnog naloga. Financijsko i vremensko praćenje posla u realnom vremenu. Specifikacija za povezivanje vanjskih sustava i servisa. Povezivanje izdavača, tiskara, distributera papira, firmi za doradu i kartonažu, kooperantskih firmi i firmi za dostavu. Ponašanje sustava i međusobna operabilnost. Alati i infrastruktura za automatizaciju radnih tokova. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu automatizacije radnog toka u grafičkoj proizvodnji upotrebom postojećih normativa i standarda. Samostalno usavršavanje s dolaskom budućih tehnologija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studente date te na web stranicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima na simulacijskom modelu . Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij K. Pap: "Standardizacija i automatizacija grafičke proizvodnje u XML-u", Tiskarstvo 03,ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5, Zagreb, 2003. K. Pap: "XML u standardizaciji tiskarstva", str. 135-150, Tiskarstvo 03, Zagreb, 2003., ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5 3. K. Pap, V. Žiljak: "Model simulacije dinamičkog konfiguriranja grafičkih sustava", IV simpozij Modeliranje u znanosti, tehnici i društvu., Rijeka 2000. UDK 519.8(082), ISBN 953-6065-00-2 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema individualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19486 RESTAURIRANJE I KONZERVIRANJE PAPIRA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vesna Kropar-Vančina Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Materijali na kojima se pisalo prije izuma papira. Povijesni razvoj papira. Ručna izradba papira. Kratki pregled razvoja industrijske proizvodnje papira. Kratki pregled izradbe papira od recikliranih vlakanaca. Starenje papira; prirodno i umjetno (različite metode). Uzroci starenja papira: vanjski uzroci, pisanje i tisak, biološki. Elementarne nepogode. Zaštita papira od fizikalnih, kemijskih i bioloških uzroka starenja. Ručno reastauriranje papira (JAPAN papir). Restauriranje papira dodavanjem papirne mase. Konzerviranje papira laminacijom. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Primjena temeljnih prirodnih te tehničkih i/ili inženjerskih znanja za restauriranje i konzerviranje papira. Sudjelovanje u istraživanjima te izbor i primjena odgovarajućih tehnika na razini preddiplomskog studija uporabom relevantnih podataka iz zbornika radova, baza podataka i literature. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne vježbe, radionice sukladno interesu studenata, dva do tri kolokvija tijekom predavanja, seminarski radovi i ppp prezentacije. Popis literature potrebne za studij Z. Kulundžić, Knjiga o knjizi, Školska knjiga, Zagreb, 1951. A. Stipčević, Povijest knjige, NAKLADNI ZAVOD MATICE HRVATSKE, Zagreb, 1985. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska V. Dadić, E. Sarić, Osnove zaštite bibliotečne građe, Hrvatsko bibliotekarsko društvo, Zagreb, 1973. Časopis: Restaurator, ISSN 0034-5806 Način polaganja ispita Provjera znanja na predavanjima, seminarski radovi, power point prezentacije temeljem kojih student može odraditi klasični ispit, a po potrebi samo usmeni, samo pismeni ili pismeni i usmeni ispit sukladno aktivnosti studenta tijekom predavanja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, prolaznost na ispitu, ankete, samoanaliza. Provjera znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute pohađanjem nastave, kvalitetom seminarskih radova, aktivnostima na projektima, razinom znanja na ispitima. "Updating" predavanja svake godine.


Kolegij 19487 PROJEKTIRANJE GRAFIČKIH PROIZVODA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Predmet proučavanja i klasifikacija projekata po sadržaju i formi. Definicije i terminologija u projektiranju. Problemi suvremenog projektiranja i pomagala u projektiranju. Projektiranje novih pogona i raspored osnovnih, pratećih i pomoćnih tehnologija. Standardi u suvremenoj industrijskoj proizvodnji u odnosu na čovjeka i opremu. Proširenje i adaptacija postojećih pogona. Optimalno iskorištavanje prostora i proizvodnja tijekom rekonstrukcije. Transportni putovi i prostori za odmor radnika. Ukonponiravanje suvremenih strojeva u postojeće mahom stare proizvodnje. Uvođenje novih proizvoda u postojeću tehnologiju te novi proizvodi koji se izrađuju na novoj opremi. Obuka radnika na privikavanje novim tehnologijama i sprečavanje starih navika. Rukovođenje kao dio projekta. Rukovođenje pogonom i rukovođenje projektom u fazi izrade i realizacije. Struktura aktivnosti i ciljeva projekta. Vjerojatni, određeni i neodređeni projekti, njihova očekivanja,, sustav vođenja i realizacija. Vanjski utjecaji na projekt, vjerojatnosti očekivanja pri projektiranju te informacija kao bitan činitelj projekta. Faze projektiranja; koncepcija, definicija i realizacija projekta. Izrada tehnološkog projektnog zadatka, projektni zadatak drugim projektantima struka i njihova međusobna koordinacija. Projektiranje po koracima. Prikupljanje informacija, njihova selekcija i razvrstavanje, zaključci, banke podataka, usklađivanje s postojećim zakonima i primjena novih znanstvenih i stručnih dostignuča. Izrada modela. Odabir i selekcija dobavljača opreme, sirovina i odabir kooperanata. Obrazloženje za svaki odabir i uspoređivanje s drugim mogućnostima. Optimalna rješenja uključuju cijenu, brzinu, kvalitetu i tradiciju. Voditelj projekta. Sposobnosti, znanja, iskustvo, komunikativnost, vizualizacija. Odabir suradnika po kvaliteti i znanju te pokrivanje cijelog područja projekta suradnicima. Odnos voditelja projekta i investitora te izvođača. Mrežno planiranje. Pojmovi, svrha, izrada i čitanje mrežnog dijagrama. Prikaz na primjeru. Izrada "i-j" dijagrama, blok sheme. Terminski plan, uska grla proizvodnje, transportni putovi, alternativni pravci. Određivanje vjerojatnosti mogučih tehnoloških događaja pomoću mrežnog dijagrama. Proračun vjerojatnosti nekog tehnološkog događaja. Ukljkučivanje upravljanja i rukovođenje projektima u informacijski sustav poduzeća ili pogona.Načini pisanja i izrade projektat te upotrebe računala i izrade vlastite banke potataka. Projekt i njegova okolina, vrste informacijskih sustava, proračun potreba strojne opreme prema zadanim kapacitetima, određivanje vremena rada kao efektivnog i pomočnog, norme i ergonomija. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Suvremeni inženjer tehničke naobrazbe mora biti pripremljen za projektiranje novih pogona, rekonstrukcija postojećih ili ukomponiravanja novih strojeva u postojeće prostore i tehnologiju. Osim toga suradnja sa stručnjacima drugih struka kao i osnovno poznavanje tehnoloških i drugih nacrta bez kojih se ne može niti zamisliti bilo kakav zahvat u postojeću proizvodnju ili izradu novih pogona. Ovaj kolegij to omogućava inženjerima grafičke tehnologije. Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak je osposobljen da radi u razvoju grafičkog poduzeća, vodi investicije i nadzire izgradnju i rekonstrukciju pogona. Također može raditi u svim grafičkim poduzećima koja se bave izradom postojećih i projektiranjem novih proizvoda. Mogućnost zapošljavanja stručnjaka koji su završili ovaj kolegij može biti i u drugim industrijama kojima je u proizvodnom programu ambalaža ili oblikovanje tiskanih informacija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij A. Hauc, Upravljanje projektima, Informator, Zagreb, 1975. ISO 9000 sustavi upravljanja kvalitetom, HZTK, Zagreb, 1996. D. Taboršak, Studij rada, TK, Zagreb, 1970. V. Srića i sur., Menedžerska informatika, M.E.P. Consulting d.o.o., Zagreb, 1999. J. Petrić i sur., Metode planiranja, Naučna knjiga, Beograd, 1982. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća ambalaže. Način polaganja ispita Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Ocjena na temelju razgovora s nastavnicima i kolegama.


Kolegij 19488 REINŽINJERING U GRAFIČKOJ PROIZVODNJI

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc Velimir Salamon Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 2 + 0, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uvod, reinžinjering općenito. Podjela grafičke industrije i interakcija između pojedinih segmenata grafičke proizvodnje. Reinžinjering kod procesa ofsetnog tiska. Klasični ofset, promjene kod sustava za vlaženje, izvedbe bojanika. Reinžinjering kod procesa ofsetnog tiska: direktno oslikavanje tiskovne ploče u samom stroju; uređaji za izradu tiskovnih formi (computer to plate), razne izvedbe; klasični uređaji za obojenje. Uređaji za graviranje temeljnog cilindra kod dubokog tiska. Reinžinjering kod procesa visokog tiska. Reinžinjering kod ostalih tehnika tiska. Reinžinjering kod doradnih procesa. Reinžinjering u procesima uveza knjige. Linije i procesi u malim, odnosno velikim proizvodnim sustavima. Reinžinjering kod strojeva za obrezivanje i izrezivanje. Reinžinjering linija za izradu ambalaže. Reinžinjering automatske linije za sabiranje, konstrukcija i izbor opreme, Reinžinjering automatske linije za šivanje, konstrukcija i izbor opreme. Reinžinjering strojeva za lijepljenje, razne izvedbe i konstrukcije. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kroz vježbanje tehničke grafičke komunikacije studenti stječu znanja o reinžinjeringu u grafičkoj tehnologiji. Upoznaju se s novim tehnologijama i načinu uvođenja istih. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Uz klasični oblik nastave (kreda/ploča) koristit će se multimedijski prikazi procesa. Provjera znanja provodit ce se ispitima ali i tijekom nastave. Popis literature potrebne za studij H. Kipphan, ¨Handbook of Print Media - Technologies and production methods¨, Springer, Berlin, 2001. G. Marošević, Tiskarski strojevi, VGŠ, Zagreb, 1986. S. Bolanča, Glavne tehnike tiska, Acta Graphica, Zagreb, 1997. S. Bolanča, Suvremeni ofsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska C.P. Bonini, W. Hausman, H.Bierman, Quantitative Analysis for Management, The McGraw-Hill Companies, Boston, 1997. B. Prasad, Concurrent Engineering Fundamentals, Prentice Hall PTR, 1996. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa među studentima, ocjena seminarskog rada i uspjeh na ispitu.


Kolegij 19489 TEHNIKE ISPISA DIGITALNE FOTOGRAFIJE Nositelj kolegija Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kroz kolegij Tehnike ispisa digitalne fotografije studenti se upoznavaju s različitim tehnikama ispisa digitalne fotografije temeljenim na različitim tehnologijama (digitalni fotografski printeri, ink jet fotoprinteri, sublimacijski fotoprinteri, alternativna rješenja). Definiraju se parametri koji bitno utječu na karakteristike ispisa digitalne fotografije u pojedinim fazama digitalnog fotografskog sustava. Obrađuju se sustavi direktnog ispisa digitalnih fotografija i sustava: snimanje - kompjutor (obrada) snimanje. Opisuje se osnovna obrada digitalnih fotografija te optimalizacija digitalnih fotografija za ispis. Kolegij daje studentima znanja na osnovi kojih mogu odabrati optimalnu tehniku ispisa s obzirom na karakteristike fotografije i njenu namjenu. Posebno se analizira mogućnost korištenja pojedinih tehnika ispisa digitalne fotografije kao probnog ispisa. Opisuju se metode testiranja ispisa fotografija sa stanovišta kvalitete, ekonomičnosti i stalnosti ispisa. Uspoređuju se mogućnosti ispisa klasične i digitalne fotografije. Kroz Kolegij se obrađuju sljedeći sadržaji: Razvoj digitalne fotografije i sustava s ispisom. Odnos tehnika ispisa klasične i digitalne fotografije. Snimanje digitalnim fotografskim aparatom - elementi koji bitno utječu na karakteristike ispisa. Sustav: snimanje - kompjutor (obrada) - ispis. Načini učitavanja fotografije. Osnovna kompjutorska priprema fotografije za ispis. Redefiniranje digitalne fotografije i spremanje. Procjena fotografije na LCD monitoru fotografskog aparata. Mogućnosti utjecaja na karakteristike fotografije pri direktnom ispisu. Ispis direktno iz fotografskog aparata. Ipis direktno s medija zapisa. Ink jet tehnologija ispisa digitalnih fotografija. Kontinuirani i drop on demand ink jet - primjena u području ispisa digitalne fotografije. Piezo električni i termalni drop on demand ink jet, CMYK, CMYKK i CCMMYK ink jet tehnologija ispisa digitalnih fotografija. Formati ispisa. Izbor tinte - utjecaj na kvalitetu ispisa digitalne fotografije. Osnovne vrste papira za ink jet ispis digitalne fotografije. Preporučeni i zamjenski materijali za ispis. Sublimacijski ispis digitalnih fotografija. Osnovne karakteristike dobivenih fotografija, područje primjene, formati ispisa. Ispis fotografija fotografskim printerom. Usporedba ispisa klasične i digitalne fotografije digitalnim fotografskim printerom. E-box. Alternative studijskim fotografskim printerima, prednosti i nedostatci u odnosu na dominantne tehnike. Problematika i specifičnosti ispisa kolor, crno-bijelih i toniranih digitalnih fotografija. Odabir optimalne tehnike ispisa. Trajnost ispisa. Izloženost fotografije svjetlu. Pravilni načini izlaganja. Testovi tehnika ispisa digitalne fotografije, ukupna ocjena i mogućnost komparacije. Korištenje tehnika ispisa digitalne fotografije u procjeni reproducibilnosti fotografija. Tražene karakteristike fotografija za pojedine tehnike tiska. Tonovi i boje sigurni za reprodukciju. Mogućnost korištenja pojedine tehnike ispisa digitalne fotografije kao probnog ispisa. Izbor optimalne tehnike ispisa digitalne fotografije s obzirom na namjenu fotografije. Ispis izložbenih digitalnih fotografija, ispis za portfolio, ispis digitalnih fotografija za dokumente, ispis dokumentarnih digitalnih fotografija, ispis fotografija koje se primarno ostvaruju Internetom, ispis digitalnih fotografija koje će se ostvariti kroz tisak, ispis digitalnih fotografija u ostalim područjima primjene. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se upoznavaju s radom u digitalnom fotografskom studiju i laboratoriju uz razvijanje znanja i vještina koja će im omogućiti odabir optimalne tehnike ispisa digitalne fotografije - ovisno o ulaznim karakteristikama digitalnog fotogrtafskog zapisa te namjeni fotografije. Također se svladavaju znanja koja će budućim urednicima fotografije, grafičkim urednicima i autorima-fotografima omogućiti procjenu fotografije na osnovi različitih tehnika ispisa, a ovisno o tehnici finalnog ostvarivanja te fotografije kroz određeni lanac grafičke reprodukcije. Kolegij razvija i kompetencije za testiranja fotografija i fotografskih sustava koji fotografiju realiziraju kroz ispis digitalnog ili digitaliziranog fotografskog zapisa kao i za odabir optimalnih fotografskoh tehnika na osnovi takvih testova. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - rad u digitalnom fotografskom studiju i laboratoriju. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999. T. Ang, Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004. M. Bruno, Printing in Digital Age, GATF, Pittsburgh, 1995. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. M. Tafelmaier, Digitale Fotografie, Verlagsbereich Foto-zeitschriften Verlag, Stuttgart, 1998. Način polaganja ispita Usmeni ispit - ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.


Kolegij 19490 OPTIČKE METODE ISPITIVANJA TISKOVNIH POVRŠINA

Nositelj kolegija Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač; Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač

Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Elektromagnetsko zračenje, spektar, dualna priroda. Energija račenja. Izvori zračenja. Utjecaj elektromagnetskog zračenja na okolinu. Vidljivo zračenje. Toplinsko zračenje. Ultraljubičasto zračenje. Mikrovalovi. Radiovalovi. Rentgensko zračenje. Gama zračenje i kozmičke zrake. Emisioni i apsorpcioni spektri. Karakteristike spektara. Spektri plinova, tekućina i krutih tijela. Princip rada spektroskopa. Vrste spektroskopa; prizma i optička rešetka. Standardni izvori svjetlosti. Refleksija elektromagnetskog zračenja na potpuno neprozirnoj plohi; površinska, zrcalna, refleksija. Tiskovne podloge i površinska refleksija. Krivulje reflektancije u vidljivom dijelu spektra i struktura tiskovne površine. Raspršenje elektromagnetskog vala na slobodnim česticama. Raspršenje svjetlosti unutar vezanih čestica; zamućeni sistemi. Kubelka-Munk teorija raspršenja i primjena u ispitivanju optičkih svojstava tiskovnih površina. Murray–Davies i Yule-Nielsen poboljšana teorija raspršenja. Faktori raspršenja i apsorpcije. Veza između raspršenja i strukture, vrste, podloge. Raspršenje na nerecikliranim i recikliranim podlogama. Analiza primjesa čestica u tiskovnim podlogama. Raspršenje i obojene podloge, papiri. Krivulje reflektancije i faktori raspršenja i apsorpcije. Ograničenost primjene Kubelka – Munk teorije raspršenja na potpuno obojenim površinama. Raspršenje i vrste tiskovnih podloga. Polimerne tiskovne podloge. Keramika, staklo, tekstil, metal. Neprozirne podloge. Raspršenje i srodna optička svojstva tiskovnih površina. Svjetlina, neprozirnost, opacitet. Upoznavanje sa standardima mjerenja optičkih veličina; ISO, TAPPI. Fluorescencija; objašnjenje pojave. Uočavanje pojave u mjerenjima reflektancije. Fluorescentni materijali. Starenje, stabilnost, tiskovnih površina. Utjecaj zračenja iz atmosfere. Vidljivo zračenje i dijelovi UV zračenja. Odabir određenih izvora zračenja i mjerenje energije zračeja. Stabilnost tiskovnih površina i utjecaj vlage i temperature. Zagađenost okoline, plinovi iz atmosfere. Utjecaj kiselosti podloge na stabilnost. Ubrzana i prirodna starenja; fizikalne promjene unutar podloge izazvane starenjem. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kolegij daje studentima znanje o metodama ispitivanja optičkih svojstava raznih vrsta tiskovnih površina, neotisnutih i otisnutih. U laboratorijskim vježbama studenti primjenjuju znanje stečeno nastavnim programom i upoznavaju princip rada uređaja za ispitivanje tiskovnih površina. Nastavni sadržaji kolegija kontinuirano su povezani sa usvojenim znanjima temeljnih kolegija u toku izvođenja svih oblika nastave. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Auditorne vježbe. Praktikum/laboratorijske/eksperimentalne. Popis literature potrebne za studij P. Kulišić i V. Lopac, Elektromagnetske pojave i struktura tvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003. N. Pauler, Paper optics, AB Lorentzen & Wettre, Sweden, Kista, 2001. S. Gustavson, Dot Gain in Colour Halftones, Disertation No. 492, Linköping, Sweden, 1997. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Kipphan, Handbook of Print Media: Technologies and production methods, Springer, Berlin, 2001. F. A. Jenkins, H. E. White, Fundamentals of Optics, McGraw-Hill Book Company, New York, 1985. R. L. Feller, Accelerated Aging, The Getty Conservation Institute, USA, J Paul Getty Museum Pubns, Portland, 1995. http://aic.stanford.edu/ http://palimpsest.stanford.edu/ http://www.paperonline.org/ Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19491 GRAFIKA DOKUMENATA I VREDNOSNICA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Vilko Žiljak Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Klasifikacija grafičkih elemenata na vrednosnim papirima: linijska grafika, piksel grafika, mikrotipografija. Oblikovanje i priprema za hologram, kinegram i tisak varjabilnih boja. Dinamočke slike na tiskovini. Integracija slika iz različitih izvora u jedinstveni informatički sustav. Stohastičko programiranje u izradi individualizirane slike na dokumentima. Ovisnost linijske grfike o tehnikama tiska: intaglio, ofsetu, sitotisku, visokom tisku. Uvađanje i primjena novih patenata sigurnosnih elmenata. Planiranje dizajna primjne boja vidljivih pod posebnim uvjetima: ultra violetnih, infracrvnih, magnetskih, optički vatjabilnih, elektroničkih. Individualizacija na dokumentima: numeraija, dizajn rasterskih čelija, moire efekt. Izrada osobnih rasterskih rješenja. Diskusija i primjena na: planiranju dizajna: čekovi, novac, plakete, diplome, putovnica, marke, prometne karte, propusnice. Najava novih tehnologija i mogućnost primjene. Tehnike krivorvorenja dokumenata i vrednosnica. Ekspertize dokazivanja krivotvorine. Razvoj novih grafičkih rješenja u izradi vrednossnica. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje za izvedbu projekata dokumenata i vrednosnica grafičkim tehnologijama. Specijalizacija u poslovima prepoznavanja, otkrivanja i ocjene krivotvorine. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studentedate te na web starnicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima sa progarmima iz grafike, tipografije i grafičkih programskih jezika. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij V. Žiljak, RAČUNARSKA GRAFIKA PODRŽANA XML TEHNOLOGIJOM, str. 9 do 76 u kjizi Tiskarstvo 03, poglavlje I, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082) , 655.4:004.738.5 2003. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, TIPOGRAFIJA RAČUNALOM, str. 5 do 63 u kjizi Tiskarstvo 04, ISBN 953-199-019'0, UDK 655(082) , 655.4.92>(082).738.5 2004. FS i Grafički fakultet, elektr. izdanje: www.grf.hr/vziljak/tiskarstvo03 V. Žiljak, K. Pap, POSTSCRIPT PROGRAMIRANJE GRAFIKE, FS, Zagreb, 1998. /2004. ISBN: 953 - 199 – 000, elektr. Izdanje: http://free-zg.htnet.hr/kpap/ V. Žiljak, TIPOGRAFIJA, 2004. Zagreb, Grafički fakultet katedra za računala i slog, elektroničko izdanje,: http://public.carnet.hr/%7Eviziljak/predavanja/tipografija1/Tipografski%20rjecnik1.htm V. Žiljak, KUNA, PAPIRNATI NOVAC REPUBLIKE HRVATSKE, Hrvatska narodna banka i FS, Zagreb 1994./te dopune: 2000./2004. ISBN 953-6052-14-8 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19492 DIGITALNE BAZE NORMATIVA U TISKARSTVU

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Klaudio Pap Vrijeme izvođenja IX. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Implementacija baza podataka u tiskarskoj industriji s ciljevima: komunikacija ljudi i strojeva, automatske kalkulacije, ponude, skladišta, kontrola radnog tijeka proizvodnje, planiranje proizvodnje i procesa dostave. Postavljanje normativa i međusobnih relacija u svrhu ostvarivanja korištenja prednosti tehnologija relacionih baza podataka i XML tehnologije. Principi izgradnje stabilne i pouzdane relacione baze s XML sučeljem preko XML Scheme za definirani rječnik komunikacije u grafičkoj industriji. Pretvaranje raznorodnih normi u jednoznačni zapis za programske module za procesiranje proizvodnih čvorova. Korištenje relacione baze podataka za pohranu i čuvanje podataka vezanih za sve normative, relacije i transakcije koje su se dogodile u vremenu. Studiranje normiranja u XML tehnologiji. Definiranje normativa tiskarskih strojeva: vrijeme pripreme stroja prve forme i slijedećih formi, pranja stroja, izmjene istog seta ploča, formata stroja, nominalne i normirane brzine tiska. Definiranje normativa papira, ofsetnih ploča i materijala. Normiranje procesa grafičke pripreme. Normiranje strojeva i procesa grafičke dorade. Normiranje tehnoloških dodataka u lancu proizvodnje. Tipiziranje grupa grafičkih proizvoda radi bržeg pretraživanja baze. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je dati kompetentnost za samostalno digitalno normiranje svih faza u grafičkoj proizvodnji od grafičke pripreme, tiska i grafičke dorade u današnjim i budućim tehnološkim okolinama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja s proširenim sadržejem iz literature tiskane za studente date su na web stranicama nastavnika s katedre Računala i tiskarski slog. Provjera znanja preko seminara organiziranih preko web stranica studenata. Vježbe na računalima na simulacijskom modelu. Zadaci se ažuriraju i zadaju na web stranicama Katedre za računala i tiskarski slog. Popis literature potrebne za studij K. Pap, XML u standardizaciji tiskarstva, str. 135-150, Tiskarstvo 03, Zagreb, 2003., ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5 K. Pap, Standardi u cjelokupnom tijeku tiskarske proizvodnje, Međunarodni simpozij "Ofsetni tisak", Zagreb, 2003., ISBN 953-197026-6-6, UDK 655.344(063) K. Pap, Standardizacija i automatizacija grafičke proizvodnje u XML-u Tiskarstvo 03, ISBN 953-199-016-6, UDK 655(082), 655.4 : 004. 738.5, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Sva potrebna literatura data je u tiskanom obliku a ažurirana na starnicama Katedre za računala i tiskarski slog. Način polaganja ispita Ispit se provodi preko izrade zadataka na računalu te usmeni dio ispita kojim se potvrđuje apsolviranje gradiva predmeta. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Studenti izrađuju seminare prema indivoidualnim zadacima. Rješenja se predaju na osobnim web stranicama studenta.


Kolegij 19494 UVOD U TEORIJU EKSPERIMENTALNOG RADA Nositelj kolegija Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;

Doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač Vrijeme izvođenja: IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Upoznavanje s dizajnom eksperimenta. Pripremne radnje (skupljanje literature, odabir suradnika, itd.). Opažanje i eksperiment. Rezolucija i propagacija greške. Testiranje hipoteze. Uobičajene greške pri primjeni znanstvene metode. Hipoteze, modeli teorije i zakoni. Okolnosti u kojima znanstvena metoda nije primjenjiva. Definiranje i analiza veličina koje mjerimo. Mogućnost dizajna i analize komparativnih eksperimenata. Eksperimentalni šum (greška). Tipovi i eliminacija šuma. Akvizicija podataka. Postojanje i tretiranje moguće alternativne hipoteze. Izvori šuma. Načini prostiranja greške. Izvor neodređenosti. Neodređenost (netočnost mjerenja) i eksperimentalni dizajn. Eliminacija standardne neodređenosti može biti bazirana i na znanstvenoj procjeni koristeći dostupne relevantne informacije. Formalna metoda dizajna eksperimenta. Ključni koraci u dizajnu eksperimenta. Razlozi korištenja formalnog pristupa, definicije i odstupanja. Izgradnja modela. Transformacija modela. Procjena i odluka koje faktore koristiti u modeliranju. Monitoriranje eksperimenta. Pregled metoda uzimanja uzoraka. Randomizacija. Eliminacija efekata parametara koji mogu utjecati, ali nisu uključeni početnim dizajnom. Koji faktori mogu stvarati probleme. Načini randomizacije. Kad računalna simulacija može zamijeniti eksperimentiranje. Statistička obrada. Standardna devijacija. Regresija. Interpretacija mjerenih podataka. Instrumenti i senzori. Karakteristike instrumenata. Šum koji donose instrumenti i senzori. Neki principi mjerenja. Standardi i uobičajena mjerenja nekih veličina. Kalibracija instrumenata i senzora. Način pisanja znanstvenog članka. Struktura i stil pisanja. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nastavni kolegij daje studentima znanje o osnovnim postavkama pristupa eksperimentalnom radu, njegovom dizajnu, provedbi, formuliranju ili testiranju hipoteze, opažanju novih fenomena, korištenju hipoteze pri predviđanju postojanja novih fenomena ili predviđanje kvantitativnih rezultata novih opažanja. Težište kolegija bilo bi na istraživanju i utvrđivanju zakonitosti eksperimentalnog rada na području grafičke tehnologije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Obrade zamišljenih eksperimenata. Seminar. Popis literature potrebne za studij M. Brezinščak, Mjerenje i računanje, Tehnička knjiga, Zagreb 1970. T. Kuhn, The Structure of Scientific Revolutions, Univ. of Chicago Press, Chicago, 1962. W. E. Bright, An Introduction to Scientific Research, McGraw-Hill, New York, 1952. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Neki od standarda Način polaganja ispita Seminar. Usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.

BIPM Bureau International des Poids et Mesures IEC International Electrotechnical Commission IFCC International Federation of Clinical Chemistry ISO International Organization for Standardization IUPAC International Union of Pure and Applied Chemistry IUPAP International Union of Pure and Applied Physics OIML International Organization of Legal Metrology


Kolegij 19495 ORGANIZACIJA ZNANSTVENOG I STRUČNOG RADA

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Antun Koren Vrijeme izvođenja IX. semestar, 1 + 1 + 0, ECTS: 3 boda Okvirni sadržaj predmeta Teorija znanosti i znanstvenog rada.Znanstvene kategorije. Znanstvene metode. Organizacija znanstvenog i stručnog rada,organizacija intelektualnog rada,djelotvornost mišljenja, pristup organizaciji vlastitog stručnog rada,izbor i način komuniciranja. Traženje znanstvene i stručne informacije.Prikupljanje znanstvenih i stručnih informacija.Vrste znanstvenih i stručnih časopisa.Komponiranje,stil i jezik znanstvenog i stručnog djela.Struktura znanstvenog i stručnog članka.Znanstvena dokumentacija. Faze pisanja teksta,priprema rukopisa,i obrana rada. Aplikacija modela kao osnova za izradu diplomskog rada. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Uputiti studente na stvaranje uvjeta u pronalaženju takvih metoda i postupaka u kojima će se ostvariti maksimalna racionalnost i efikasnost intelektualnog rada i poticati mogućnost izbora rješavanja problema i zadataka u organizaciji znanstvenog i stručnog rada. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Usmena izlaganja,polemike i diskusije,te provjera znanja nastavnog plana i programa kroz izradu seminarskog rada koji može poslužiti kao model za izradu diplomskog rada,kao i znanja u prikupljanju znanstvenih i stručnih informacija putem interneta. Popis literature potrebne za studij R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka, Ekonomski fakultet, 1999. M. Žugaj, Metoda znanstvenoistraživačkog rada, Fakultet FOI, Varaždin, 1997. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska G. Keller, M. Bilen, Uvod u znanstveni i stručni rad, treće izdanje, Ekonomski fakultet, Zagreb,1996. American National Standards Institute, INC. American National Standard for Writing Abstracts Ansiz 39.14-1995, ANSI, INC.NEW YORK, 1995. Đ. Tezak, World Wide Web I Internet: Pretraživanje informacija na Internetu, Skripta za praktikum http://bib.irb.hr/cgi-bin/pretraživanje-cmplx.pl?chset=WIN-CE Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, seminarski radovi,znanstveno i stručno komuniciranje putem interneta u pronalaženju relevantnih znanstvenih i stručnih informacija.



OPIS PREDMETA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: GRAFIČKI MANAGMENT



Kolegij 19458 MARKETING 2 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta UVOD, uloga marketinga u organizaciji tiskarske firme, koncepcija marketinga, upravljanje marketingom, tržišna orijentacija, prihvaćanje marketinga u organizaciju. PLANIRANJE I UPRAVLJANJE MARKETINGOM, efikasnost firme pod utjecajem dinamike tržišta, strategija planiranja, upravljanje marketingom. POZICIONIRANJE FIRME, konkurenti u mi kr o okruženju firme, utjecaj makrookoline, marketing strategija. TRŽIŠTE GRAFIČKIH PROIZVODA, zahtjevi i ponašanje potrošača, faktori koji utječu na kupca, odluka o kupovini, direktna prodaja, indirektna prodaja, prodaja po natječaju. POTRAŽNJA I PREDVIĐANJE POTRAŽNJE, procjena postojeće potražnje, procjena buduće potražnje, faktori koji utječu na potražnju. SEGMENTACIJA TRŽIŠTA, opći pristup, modeli, postupak. Procjena tržišnih segmenata, moguće strategije, izbor strategije. POZICIONIRANJE PROIZVODA, pozicioniranje proizvoda, konkurencije, pozicioniranje vlastitih proizvoda, zaključak. MARKETING PLANIRANJE, razvoj, postojeća marketinška situacija, analiza, ciljevi,programi aktivnosti. RAZVOJ NOVOG PROIZVODA, ideje, selekcija,komercijalizacija. MARKETING - INFORMACIJSKI SISTEM, interni sistem, obavještajni sistem, istraživački sistem, analitički sistem, banka podataka. MARKETING STRATEGIJA PROIZVODA, uvođenje, rast, zrelost, opadanje. MARKETING STRATEGIJA, tržišnog lidera tržišnog izazivača tržišnog sljedbenika tržišnog tamponera. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora za generičke i specifične kompetencije studenata u području marketinga. Ishod poučavanja je kompetencija (što student zna ili je sposoban napraviti nakon završetka učenja). Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave Popis literature potrebne za studij B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički fakultet, Zagreb, 2003. F. Kotler, Upravljanje marketingom, Mate, Zagreb, 2001. POPIS LITERATURE KOJA SE PREPORUČUJE KAO DOPUNSKA T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o., Zagreb, 2003. Način polaganja ispita Seminar, pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.


Kolegij 19459 MANAGEMENT Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 0, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta DEFINICIJA MANAGEMENTA, Funkcije upravljanja, vještine, ciljevi, teorija, tehnike OPERACIJSKO UPRAVLJANJE, Inputi, proces preoblikovanja, sustav komuniciranja, outputi FUNKCIJE MANAGERA, Planiranje, organiziranje, kadrovi, ovđenje, kontroliranje, koordiniranje ZNANSTVENI MANAGEMENT, Nastanak misli o upravljanju, Taylorova načela, teorija opracijskog managementa (Fayol) MANAGEMENT I DRUŠTVO, Vanjsko okruženje, društvena odgovornost, etički standardi SVRHA PLANIRANJA, Managersko planiranje, analiza planova, racionalnost planiranja, postalvjanje ciljeva, fleksibilitet planova, periodično revidiranje planova CILJEVI, Priroda cilejva, hijerarhija, analiza procesa upravljanja, mreža ciljeva, strateško planiranje ODLUČIVANJE, Odlučivanje kao racionalni proces, izbori alternativa, programirane i neprogramirane odluke, važnost odlučivanja, kreativnost i inovacija u upravljanju ORGANIZIRANJE, Priroda organiziranja, organizacijska struktura, stvaranje dijelova organizacije, strateške poslovne jedinice UPRAVLJANJE I ODABIR KADROVA, Upravljačka funkcija kadrovskog popunjavanja, upravljački instrumenti, otvorena konkurencija, usklađivanje kvalifikacija s radnim mjestom, socijalizacija UPRAVLJANJE PROMJENAMA, Razvitak managera, izobrazbe i organizacijskog razvitka, karakteristike procesa organizacijskog razvitka VOĐENJE, Ljudi i motivacija, vodstvo, skupno odlučivanje, komunikacija KONTROLIRANJE, Sustav i postupak, tehnike kontrole, proizvodnost i upravljanje proizvodnim funkcijama, preventivna kontrola Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svrha i cilj predmeta je učenje o managementskim funkcijama, klasificiranima prema planiranju, organizaciji, vođenju, kadrovima i kontrolingu. Student integrirajuči sve funkcije stiće kompatibilnost za sve razine upravljanja. Student u poduzeću istražuje i analizira funkciju upravljanja, te formulira primjedbe i prijedloge. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave. Popis literature potrebne za studij H.Weihrich, H. Koontz, Menadžment, Mate, Zagreb, 1994. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska P. Sikavica, M. Novak, Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1993. B. Juri, Osnove planiranja i organizacija grafičke prozvodnje, Acta Graphica, Zagreb, 2002. Način polaganja ispita Seminar, pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.


Kolegij 19460 MANAGEMENT PROIZVODNJE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta PROIZVODNJA Proizvodna funkcija, strategija i oblikovanje proizvodnje OBLIKOVANJE PROCESA Izbor i oblikovanje procesa, izbor tehnologije, analiza toka procesa, financijska kanaliza, prostorni raspored sredstava rada PLANIRANJE I TERMINIRANJE KAPACITETA Predviđanje, odluke o sredstvima rada, agregatno planiranje, linearno programiranje, terminiranje proizvodnje UPRAVLJANJE ZALIHAMA Planiranje potreba, proizvodnja upravo na vrijeme UPRAVLJANJE RADOM Rukovođenje u proizvodnji, oblikovanje poslova, mjerenje i poboljšanje performansi GLOBALIZACIJA PROIZVODNJE Međunarodna proizvodnja ORGANIZACIJA KAO KONKURENTNOST Planiranje kapaciteta, toka proizvodnje, projektiranje organizacije (clasteri) Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je usmjeren na podučavanje studenata da kvalificirano mogu upravljati proizvodnjom i odlučivati u funkciji proizvodnje. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave. Popis literature potrebne za studij R. G. Schroeder, Upravljanje proizvodnjom, Mate, Zagreb, 1999. B. Juri, Osnove planiranja i organizacija grafičke proizvodnje, Acta Graphica, Zagreb, 2002. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Seminar, pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.


Kolegij 19461 SUSTAV UPRAVLJANJA OKOLIŠEM Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uvodni dio: značenje i uloga ekologije, uzroci degradacije biosfere, posljedice degradacije biosfere. Povezanost proizvodnje i okoliša .Razlozi za očuvanjem okoliša u poduzeću. Radna sredina kao integralni element organizacijskog razvoja strategije zaštite okoliša u industriji. Politika zaštite okoliša-zadaća, nadležnost, odgovornost, principi organizacije. Utvrđivanje stanja s aspekta okoliša u poduzeću. Programi koji doprinose povećanju kvalitete okoliša unutar poduzeća. Sustav upravljanja okolišem- princip djelovanja, prednosti koje se postižu uvođenjem sustava upravljanja okolišem. Ciljevi i zadaci sustava upravljanja okolišem. Zahtjevi sustava i organizacija. Dokumentacija sustava upravljanja okolišem. Kontrola provedbe sustava. Prosudbe upravljanja okolišem i nadzor nad sustavom upravljanja okolišem. Model sustava upravljanja okolišem, planiranje, uvođenje i djelovanje, provjera i popravne mjere. Opis proizvodnog procesa- ekologija u tehnološkom procesu. Prepoznavanje utjecaja na okoliš-domena emisije polutanata, otpadne vode, buka strojeva, potrošnja resursa, energije. Sustav upravljanja okolišem i norma ISO 14001-opseg, reference, definicije, zahtjevi sustava upravljanja okolišem. Norma kao temeljni model ocjenjivanja sustava upravljanja okolišem. Primjena LCA u industriji-definicija, metodologija procjene, funkcionalna jedinica, granica sustava. Indikatori okoliša-definicija, podjela, upotreba, proračun indikatora okoliša, mjere za korisnost. Ekobilanca-informacije u svrhu optimiranja ekološke podobnosti proizvodnje i proizvoda. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Visoka razina transformativnih, konceptualnih i proceduralnih znanja i vještina. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih sveučilišta. Studente se animira za rad na znanstvenim projektima (uključujući rad za rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Moguće ostvarenje učenja na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. Provjeravanje znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, aktivnost na projektima, razinu znanja na ispitima. Popis literature potrebne za studij T. T. Shein (Ed), Industrial Polution Prevention, Springer Verlag, Berlin, 1999. M. Common, S Stagl, Ecological Economics, Cambrige University Press, Cambrige, 2005. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Časopisi: Journal of Environmental Economics and Management, Academic Press, Herriges (Ed) A. Xepapadeas (Ed), Environment and Development Economics, University of Crete, Greece, 2005. Način polaganja ispita Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet za polaganje pismenog i usmenog ispita. Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost i kvaliteta rada na projektima 20%, rezultat usmenog dijela ispita s 40%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspješnost izvedbe prati se metodom za procjenu postignuća uz normiranje preko bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izlazaka na ispit.


Kolegij 19462 POSLOVNI I ZAŠTITNI TISAK Nositelj kolegija Doc.dr.sc. Nikola Mrvac, doc. dr. sc. Igor Zjakić, Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 boda Okvirni sadržaj predmeta Potrebe poslovnog i zaštitnog tiska. Realizacija tehničko tehnoloških uvjeta za poslovni i zaštitni tisak. Metode tiska listovnih papira, osiguravajućih certifikata, loto listića, putnih karata. Personalizirani kolor tisak. Etiketni tisak. Tisak garancijskih naljepnica. Tisak reklamnih grafičkih proizvoda. Tisak kataloga, brošura, plakata. Tisak proizvoda za poslovanje. Vrste strojeva u poslovnom tisku. Tisak beskonačnih obrazaca. Načini prijenosa informacije na kopirne tiskarske materijale. Blokada prijenosa informacija. Tehnologije tiska velikih formata. Primjena. Prirasti rastertonskih vrijednosti u poslovnom tisku. Tehničko tehnološka ograničenja kvalitete tiska. Načini i metode kontrole kvalitete poslovnog tiska. Standardizacija tiskarskog sustava različitih reklamnih i poslovnih tiskarskih zahtjeva. Tisak na samokopirajućim materijalima iz arka. Mogućnosti i primjena obostranog tiska na samokompirajućim materijalima. Plošni tisak na PVC-u. Formati tiska. Tolerancije i ograničenja obojenja. Mogućnosti tiska iz kotura. Ograničenja kvalitete poslovnog tiska iz kotura. Fiksirani i varijabilni formati tiska. Grupe proizvoda ovisne o formatu tiska. Hibridne tehnike poslovnog tiska. Digitalni tisak u poslovnom tisku. Indirektni suhi ofsetni tisak u primjeni poslovnog tiska. Mogućnost reprodukcije. Metode kontrole kvalitete tiska kod indirektnog suhog ofseta. Metode zaštitnog tiska. Nivoi zaštitnog tiska. Zaštita materijalima. Tisak optički promjenjivih sredstava. Tiskarske tehnike u zaštitnom tisku. Tisak preljevajućih i nepreljevajućih optički promjenjivih sredstava. Tisak "skrivene" slike. Intaglio tisak. Vodeni znak. Tisak magnetnim bojama. Tisak elektrovodljivim bojama. Tangencijalna rasvjeta. Korelacija osjetljivosti vida i finoće matrice. Tisak luminiscirajućim bojama. Pozitivna metamerija u zaštitnom tisku. Tiskarske metode izazivanja pozitivne metamerije u svrhu zaštite grafičkog proizvoda. Zaštitni tisak kombinacijom linijske strukture i frekventno moduliranog rastera. Sinteza slike i podataka sa podlogom. Negativne pojavnosti koje otežavaju zaštitni tisak. Tisak gioša. Ograničenja tiska kod tiska gioša. Metode kontrole tiska gioša. Optimalizacija reprodukcije kod tiska gioša. Tisak specijalnim bojama. Različita luminiscencija kod različitih kuteva promatranja u tisku luminiscirajućim bojama. Tisak termonestabilnim bojama. Tisak optički promjenjivih boja. Hologrami. Metode aplikacije holograma. Primjena. Tisak slika izrađenih od difrakcijskih rešetaka. Tisak sredstava difrakcione strukture efekata kontinuiranog pokreta s 3D efektom. Supersimultani tisak. Tisak metaliziranih i demetaliziranih elemenata baziranih na promjenjivoj optici. Metode tiska na materijalima sa zaštitnom mikroperforacijom. Tisak na sedefastim zaštitnim materijalima. Tisak poštanskih maraka. Mikrotisak. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svrha kolegija Poslovni i zaštitni tisak je da omogući studentima stjecanje znanja iz područja poslovnog i zaštitnog tiska i omogući stjecanje znanja kojima se tehnologijom izrade poslovnog i zaštitnog tiska omogućava realizacija specifičnih grafičkih proizvoda. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremeno-opremljenim laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su sastavljeni problemski zadaci i teme za diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij G. Wyszecki & W.S. Stiles, Color Science, Concepts and Methods, Quantitative Data and Formulae, J.W & sons, USA, 2000 A. Williams, Security Printing, Govt. Press, 2000 W. Walenski, Der Rollenoffsetdruck, Fachschriften-Verlag, Fellbach, 1995. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska H. Kiphan, Handbook of Print Media, Springer, Berlin, 2001. J.R. Frank (Ed); GATF Encyclopedia of Graphic Communications, GATFPress, Pittsburgh, 1998. Način polaganja ispita Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nakon uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje poznavanje gradiva. Konacna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela tako da seminarski rad čini 30 % ocjene, pismeni 40 % ocjene i usmeni 40% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon svakog semestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se obavlja korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.


Kolegij 19463 TRŽIŠNE KOMUNIKACIJE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Božidar Juri Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta UVOD, uloga marketinga u organizaciji tiskarske firme, koncepcija marketinga, upravljanje marketingom, tržišna orijentacja, prihvačanje marketinga u organizaciji; PLANIRANJE I UPRAVLJANJE MARKETINGOM, dinamika tržišta, strategija planiranja, upravljanje marketingom; POZICIONIRANJE FIRME, konkurenti, mikro i makro utjecaji, marketing strategija; POJAM I DEFINIRANJE MANAGEMENTA, definiranje managementa, management kao proces; MANAGEMENT I OKOLINA, globalni, komparativni, etička i socijalna dimenzija managementa; FUNKCIJE MANAGEMENTA, planiranje, ciljevi, misija, strateški, taktički i operativni ciljevi, upravljanje pomoću ciljeva; RAZVOJ MANAGEMENTA, grupe i upravljanje grupama, upravljanje konfliktima, komuniciranje, upravljanje ljudskim potencijalima, proces upravljanja, motiviranje, procjena, kompenzacije; RAZINE MANAGEMENTA, Managerski posao, managerske uloge, funkcije, razine, novi principi managementa; POJAM KOMUNIKACIJE, znakovni sustav, jezik u proceu komunikacije, oblici komunikacije, funkcije komunikacije, komunikacija; KARAKTERISTIKE «ITK», utjecaji, koristi, kupac, sinergijski učinci, odnos s kupcima, pračenje povrata ulaganja; ULOGA KOMUNIKACIJE, modeli, oglašavanje – klasifikacija, izravna komunikacija , unapređenje prodaje, osobna prodaja, odnosi s javnošću, publicitet, vanjsko oglašavanje; KOMUNICIRANJE KROZ TISKOVNE MEDIJE, elementi komuniciranja, veličina, kontrast, oblik, pozicija, ilustracija, boja, tipografija; UČINCI KOMUNIKACIJE, formiranje mišljenja, promjena stava, promjena mišljenja i ponašanja; IMIDŽ O PODUZEĆU, identitet, stvaranje imidža, aktivnosti važne za imidž; ELEMENTI KOMUNIKACIJSKOG I VIZUALNOG IDENTITETA, elektroničko i tiskovno komuniciranje, prodavač , komuniciranje menadžera, ambalaža, propagandne tiskovine, izložbe, displeji; IMIDŽ PROIZVODA, fizička obilježja ,inovacija marka i pakiranje ,pažnja, identifikacija, komunikacija sadržaja, psihološke konotacije ,funkcija cijena proizvoda; IMIDŽ MARKE, identitet marke, imidž marke, komponente imidža marke, tržiššna vrijednost, opis marke, snaga i budućnost marke, upravljanje imidžom; PROCESI STVARANJA ODLUKA KUPACA, prepoznavanje, traženje informacija, alternativna ocjena, odluka kupovanja, ocjena nakon kupovine, procesi odlučivanja; PROMOCIJSKI MIX, cilj komunikacije, izbor poruke, kanali komuniciranja, promotivni proračun, određivanje mixa; ANALIZA MEDIJA, trodimenzionalni mediji, tv, radio, oglašavanje, časopisi; ASPEKTI MARKETINŠKE KOMUNIKACIJE, kritičnost i etika , utjecaj na društvene vrijednosti, ekonomski učinci, učinci na konkurenciju; PROIZVODNJA, Proizvodna funkcija, strategija i oblikovanje proizvodnje; OBLIKOVANJE PROCESA, Izbor i oblikovanje procesa, izbor tehnologije, analiza toka procesa, financijska kanaliza, prostorni raspored sredstava rada; PLANIRANJE I TERMINIRANJE KAPACITETA, Predviđanje, odluke o sredstvima rada, agregatno planiranje, linearno programiranje, terminiranje proizvodnje; UPRAVLJANJE ZALIHAMA, Planiranje potreba, proizvodnja upravo na vrijeme; UPRAVLJANJE RADOM, Rukovođenje u proizvodnji, oblikovanje poslova, mjerenje i poboljšanje performansi; GLOBALIZACIJA PROIZVODNJE, Međunarodna proizvodnja; ORGANIZACIJA KAO KONKURENTNOST, Planiranje kapaciteta, toka proizvodnje, projektiranje organizacije (clasteri) Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj kolegija je prepoznavanje referentnih faktora za generičke i specifične kompetencije u području managementa. Ishod poučavanja je kompetencija u upravljanju tržišnim komunikacijama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, prorada slučajeva, seminar i rasprave. Popis literature potrebne za studij B. Juri, Tržišne komunikacije, Grafički fakultet, Zagreb, 2003. T. Kesić, Integrirana marketinška komunikacija, Opinio d.o.o, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Način polaganja ispita Seminar, pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminar - ispit, anonimno ocjenjivanje nastavnika.


Kolegij 19464 POSLOVNA KOMUNIKOLOGIJA Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Mario Plenković Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 2 + 0, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Povijesni i teorijski aspekti kulture poslovnog komuniciranja i poslovne etike; Od kulture komuniciranja do kulture življenja; Etološki vidici poslovnog komuniciranja, ponašanja, djelovanja i tržišnog opstanka; Pojam i definicija poslovne etike: vrline, načela, prava, kodeksi, norme i poslovni bonton. Poslovno komuniciranje i kulturno naslijeđe; Protok ljudi i roba preko nacionalnih granica. Simbolički sustavi ukupne kulture poslovnog komuniciranja; Tradicionalne paradigme poslovnog komuniciranja; Poslovna motivacija i akcijska spremnost; Poslovno komunikacijsko (spo)razumijevanje; Teorije poslovnog komuniciranja; Poslovno komuniciranje u ozračju različitih poslovnih kultura; Interkulturalna komunikacija i interkulturalni menadžment; Komunikativne kulturne poslovne dimenzije; Poslovni individualizam i poslovni kolektivizam; Komunikativna poslovna distanca; Poslovna autohtonost i transkulturalna poslovno (ne)sporazumijevanje; Odnosi s javnostima (javnošću) nova komunikativna holistička paradigma poslovnog komuniciranja; Temeljni operativni pojmovi koji određuju “Public Relations”, propagandu (promidžbu), javnost, javno mnijenje te novi konstitutitivni elementi transparentnog poslovnog komuniciranja; Stvaranje poslovnog imagea (brand) u javnosti: Krizno komuniciranje; Total Design; Pozitivni poslovni image; Oblikovanje/Design poslovnog izgleda: Poslovni znak (ime, logo, grafem, simbol, Trade Mark, Country Style, Region Style, City Style, Haus Style) i kompatibilni poslovni image; Kultura pismoslovno-tiskoslovnih žanrova poslovnog komuniciranja; Osnovni oblici poslovnih tekstualnih, tabelarnih, grafičkih i slikovnih poslovnih poruka. Poslovna informacijska grafika;Multimedijska poslovna komunikacija; Poslovno komuniciranje brzinom misli; Protokol poslovnih informacija; Nove informacijske i komunikacijske tehnologije suvremenog poslovnog komuniciranja; Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Sustavno proučavanje poslovnog komuniciranja u cilju stjecanja znanja i temeljnih vještina iz kulture poslovnog i etičkog komuniciranja na svim razinama poslovne grafičke komunikacije. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Pismeni i usmeni ispit, simulirani vježbeni poslovni diskurs (istraživanje i obrada poslovnog grafičkog zadatka). Popis literature potrebne za studij B. Bebek, A. Kolumbić, Poslovna etika, Sinergija, Zagreb,2000. B. Gates, Poslovanje brzinom misli, Izvori, Zagreb, 1999. M. Plenković, Poslovna komunikologija: Kultura poslovnog komuniciranja, Hrvatsko komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb, 2003. M. Plenković, Poslovna komunikologija, Alinea, Zagreb, 1991. J. Plenković, (Ed.): Profesionalna etika, Hrvatsko komunikološko društvo & Nonacom, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. R. Covey, 7 navika uspješnih ljudi: povratak etici karaktera, Franklin Covey/Mozaik knjiga, Zagreb, 1988. B. P. Crosby, Kvaliteta je besplatna, Privredni vjesnik, Zagreb, 1989. V. Grahovac (Ed.), Business communication and mass media / Poslovno komuniciranje i masovni mediji, Alinea, Zagreb, 1992. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni (uvjeti za polaganje ispita realizirane vježbeni poslovni zadatak). Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Standardni oblici i tehnike kvalitativne i komunikološke evaluacija nastavnog procesa.



OPIS PREDMETA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: MULTIMEDIJA



Kolegij 19496 MULTIMEDIJSKE KOMUNIKACIJE 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Razvoj računarstva i mrežnih tehnologija. Multimedij u mrežnom okruženju i hipermedijske komunikacije. Multimedijska računala i mreže. Bežične multimedijske mreže. Računalne metode primanja i obrade informacija i stvaranja znanja. Interaktivne multimedijske komunikacije. Elementi vizualnih sučelja. Tehnologija virtualne zbilje. Višedimenzionalna interaktivna sučelja. Inteligentno adaptabilna sučelja. Životolika multimedijska sučelja. Povezivanje multimedijskih sučelja s bazama podataka. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Građa web portala.Web komunikacija po zahtjevu u grafičkoj proizvodnji. Tehnologija multimedijske telekonferencije. Distribuirana mrežna suradnja i proizvodnja. Predstavljanje računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u proizvodnji. Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju mrežnih sadržaja i primjena u području grafičke tehnologije. Inženjersko-dizajnerski razvoj multimedijskih primjena na Web-u i CD-ROM-u. Vježbe i praktični samostalni radovi iz multimedijskih komunikacija. Izvedba seminarskih radova uz potporu. Koristit će se alati: Flash, Dreamweaver i ostali standardni programi. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Dizajn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ K. Skala, Optoelektronički sustavi, DMZUH, Zagreb, 2003. Multimedijski referalni centar pri Grafičkom fakultetu, URL: www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme D. Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley & Sons Ltd., Vancouver, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska P. T. Nicholls, CD-ROM Handbook, Eight bit book, Wilton, New York, 1999. A. Del Bimbo, Visual Information Retrieval, Morgan Kaufmann Publisher, Firenze, 1999. A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, Portland, 2000. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor). Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Automatska statistika iz WebCT-a. Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 19497 WEB DIZAJN Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik;

doc. dr. sc. Maja Brozović Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2 , ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Web dizajn se prvenstveno temelji na oblikovanju i prezentaciji vizualne poruke putem elekronskih medija. Prvi dio predmeta (semestar) sadrži slijedeće tematske jedinice: Potreba i razvoj web dizajna. Razvoj tehnologije, opravdanost i područje primjene elektronskih medija u dizajnu. Komparacija grafički dizajn - web dizajn. Informacijska arhitektura kao elementarna struktura prezentacije informacija. Sustavi i standardi oblikovanja stranica i dizajna sučelja. Elementarne strukture web stranice: tekst, slika, ilustracija, fotografija, animacija. Web grafika: karakteristike, načini i formati prikaza i zapisa. Uloga boje u web dizajnu i načini prikaza korištenjem boje. Standardi dizajna i prikaza na različitim platformama. Planiranje web projekta, testiranje, valorizacija, održavanje. Proces razvoja web projekta, dizajn, tehnološka podrška, ekonomska isplativost. Drugi dio predmeta (semestar) sadrži slijedeće tematske jedinice: Oblikovanje web stranice - izrada matrice. Vizualna organizacija stranice: izbornici, podprojekti, sadržaj, index, mapa, programski alati. Vizualna hijerahija primjenom estetskih zakona (simetrije, ritma, proporcije, kontrasta, ravnoteže, itd). Sheme grafičkog identiteta, hijerarhije, interakcije, bandwitha, baze podataka. Funkcionalnost i čitljivost korištenjem modularnih jedinica, uređivanje, uredničke konvencije. CSS stilska stranica, navigacija, navođenje, dijagrami. Analiza funkcionalnog i estetskog uspjeha sustava. Kreacija dizajnerskih ideja i praktična primjena. Mogućnosti pretvorbe web zapisa za tisak. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Opće kompetencije odnose se na sposobnost prezentacije informacija u okvirima web stranice. Studenti se educiraju u korištenju programa za izradu web stranica sa ciljem samostalnog rada i izrade stranica dostupnih na Internetu. Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava u procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije u okviru elektronskih medija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi teoretski u obliku predavanja i praktično u obliku vježbi. Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti učestvuju u analizama i raspravama. Praktični dio nastave provodi se u računarskoj učionici gdje se studenti educiraju u primjeni programa za izradu web stranica sa praktičnom izvedbom rješenja realiziranih na način koji zadovoljava mogućnost dostupa podacima putem Interneta. Provjera znanja odvija se u toku predavanja aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama i praktičnim radovima studenata. Popis literature potrebne za studij T. Powell, Web Design, The Complete Reference, Osborne/McGraw-Hill, Berkeley, 2000. E. Meyer, Cascading Style Sheets, The Definitive Guide, O'Reilly, Sebastopol, 2000. R. Pring, Effective Typographic Design for the World Wide Web, Watson-Guptill, New York, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Programski paketi i priručnici Macromedia. Način polaganja ispita Ispit kao način ocjene znanja provodi se praktično gdje student treba pokazati svoje znanje izradom web stranice uz prezentaciju i obrazloženje odabranog načina za realizaciju. 70% od ukupnog ispita odnosi se na izvedbu i prezentaciju zadatka korištenjem programa na računalu, dok se 30% ispita odnosi na usmeni dio provjere znanja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Jedan od načina je anonimna anketa studenata na kraju semestra, a drugi način posjećenošću studenata predavanjima i njihov interes za aktivno sudjelovanje u okviru predavanja.


Kolegij 19498 HOLOGRAFIJA Nositelj kolegija Mr. sc. Višnja Mikac Dadić, viši predavač;

doc. dr. sc. Vesna Džimbeg-Malčić, viši predavač Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Optička informacija. Izvori holografije. Valna priroda svjetlosti. Oblici valne fronte. Koherencija valova svjetlosti i njihova elektromagnetska priroda. Intenzitet, snaga i energija. Valovi i faze. Pojam faze vala. Definiranje faze u odnosu na ravninu promatrača. Lokalna inklinacija i divergencija kompleksne valne fronte. Interferencija dvaju snopova. Matematički opis interferencije. Geometrija interferentnih uzoraka. Jednostavni interfefrentni uzorci. Difrakcija svjetlosti na periodičkim strukturama. Difrakcija na jednoj i višestrukoj pukotini i upotreba leća. Načini difrakcione analize. Optička rešetka. Difrakciona efikasnost optičke rešetke. Holografija. Objektni snop. Referentni snop. Interferentni uzorak. Materijal za zapis holograma. Rekonstrukcija holograma. Primjena modela. Nastajanje virtualne i realne slike. Dinamički raspon. Šum. Omjer intenziteta referentne i objektne zrake. Višestruke scene. Klasifikacija holograma. Refleksijski i transmisijski hologrami. Apsorpcijski i fazni hologrami. Planarni i volumni hologrami. Optičke komponente za snimanje holograma. Laseri. Snimanje transmisijskog i refleksijskog holograma. Materijali za snimanje holograma. Zahtjevi. Priprema za generiranje tiskovne matrice. Elektrooblikovanje. Primjena, proces i kontrola. Završna obrada. Otiskivanje holograma. Sastav holografskih hot stamp folija za otiskivanje. Strojevi za otiskivanje. Hologrami kao elementi zaštitnog tiska. Zaštita od krivotvorenja. Budućnost holografije. Demonstracija nastavnih sadržaja programa u Laboratorijima koji posjeduju uređaje za izradu holograma, Institut za Fiziku Sveučilišta. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nastavni predmet pruža studentima opća znanja iz područja holografije i njenih mogućnosti primjene u grafičkoj industriji. U tom smislu težište kolegija nije na strogoj matematičkoj formulaciji, već na usvajanju osnovnih fizikalnih principa kojima se moramo rukovoditi u dizajniranju, proizvodnji i primjeni holograma. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja. Auditorne vježbe. Seminar. Popis literature potrebne za studij E. Winston, E. Kock, Lasers and Holography, Dover Publications, Dover, 1981. P. Hariharan, P. L. Knight, A. Miller, Optical Holography : Principles, Techniques and Applications, Cambridge University Press, Cambridge, 1996. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska http://www.3dimagery.com/ http://www.holo.com/holo//book/book.html Holographic multi-stereogram constructed from computer images : Applied 3-D printer: Kjell Einar Olsen, doktorska teza http://www.fou.uib.no/fd/1996/h/404001/index.htm http://www.holophile.com/history.htm http://members.aol.com/gakall/holopg.html Način polaganja ispita Usmeni i/ili pismeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anketa.


Kolegij 19499 DIGITALNI MULTIMEDIJ 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Prirodni i tehnički multimedij. Odnos čovjeka i multimedije. Paralelna funkcionalnost i adaptacija na nove medije. Informatika i multimedij. Signali i multimedij. Digitalna obrada signala. Digitalna pohrana i obrada podataka. Definicija digitalnog multimedija. Temelji monomedijskih tehnika. Digitalne monomedijske tehnologije. Integracija monomedija (tekst, grafika, animacija, video, zvuk) u računalnom okruženju. Multimedijska navigacija. Multimedijski prijenos informacija. Multimedijsko stvaranje sadržaja. Rasterska i vektorska slika. Metode obrade slika. Alati za crtanje i obradu slika. 3D animacije i virtualna zbilja. Sažimanje multimedijskih zapisa. Multimedijske baze podataka. Sadržaj vježbi: Praktičan rad u računalnoj učionici na kreativnom razvoju stvaranja i obrade slika, zvuka i video zapisa. Izvedba samostalnih praktičnih seminarskih radova. U sklopu vježbi koriste se alati: Corel Draw, Photoshop, Flash i Dreamweaver. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Dizajn i razvoj rješenja. Moderna uporaba alata. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij Multimedijski referalni centar pri Grafičkom fakultetu, URL: www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme T. Skala i suradnici, Digitalni multimedij, interna skripta za vježbe Popis literature koja se preporučuje kao dopunska E. L. Counts, Multimedia design and production for students and teachers, Allyn & Bacon, Portland, 1999. B. Hughes, Dust or Magic, Secrets of successful multimedia design, Addison-Wesley Pub Co., West Chester, 1999. R. E. Mayer, Multimedia learning, Cambridge, University Press, Cambridge, 2002. T. Vaughan, Multimedia: Making it work, Osborne McGraw-Hill, Berkeley, 2003. A. White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, Portland, 2000. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor). Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69%, 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Automatska statistika iz WebCT-a. Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 19500 MEHANIČKE SIMULACIJE U RAČUNALNIM ANIMACIJAMA Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Sanja Bjelovučić Kopilović Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 1 + 0 + 2, ECTS: 4 boda Okvirni sadržaj predmeta Mehanika u računalnoj grafici u stvarnom vremenu: uvod. 3D objekti. 3D scene. Gibanje. Kruti objekti. Rotacija. Trenje. Otpor vode i zraka. Gravitacija. Sudari i eksplozije. Opruge. Valovi. Osnove geometrije trokuta. Osnove vektora, matrica, derivacija i programiranja u interaktivnoj računalnoj grafici. Simuliranje 3D s DirectX-om: osnove DirectX-a i usporedba sa srodnim alatima. Kratak pregled C++. Osnove Windows programiranja. Matematički alati za 3D programiranje mehanike: 2D, 3D i 4D koordinatni sustavi. Vektori: implementacija u kodu - matematička biblioteka za modeliranje mehanike. Vektori u Direct3D-u. 2D transformacije: Aktivne i pasivne. Translacija. Rotacija. Skaliranje. Kombiniranje transformacija. Korištenje radnog okruženja (sličica) za modeliranje mehanike. Postavljanje geometrije. Ažuriranje sličica. Iscrtavanje sličica. 3D transformacije. 3D cjevovod: Odnos lokalnih i globalnih koordinata. Odnos globalnih i koordinata promatrača. Odnos koordinata promatrača i projekcijskih koordinate. Odnos projekcijskih i ekranskih koordinata. Iscrtavanje u 3D. Mreže i X-datoteke: Teksture: kreiranje iz gotovih datoteka, postavljanje novih. Materijali. Učitavanje mreže. Ekstrakcija tekstura i materijala. Čišćenje mreže. 2D i 3D kinematika. Modeliranje i kodiranje točkastih masa. Točkaste mase u interaktivnoj računalnoj grafici. Sudari točkastih čestica. Detekcija sudara. Obujmice. Optimizacija prostornim dijeljenjem. Odgovor na sudar. Elastični i neelastični sudari. Koeficijent restitucije. Sudari točkastih čestica u 2 i 3 dimenzije. Sudari kugli. Dinamika krutih tijela. Rotacija krutih tijela u 2D i 3D. Sudari krutih tijela. Ažuriranje radnog okruženja simuliranja mehanike. Simuliranje gibanja projektila. Razlika između impulsa sila i konstantnih sila. Kotrljanje. Sustavi masa i opruga. Kosa, odjeća. Harmonijsko gibanje, Hookeov zakon. 3D voda. Implementacija vode: načini "varanja". Stavljanje objekata u vodu: Dodavanje uzgona krutim tijelima. Redizajn radnog okruženja mehaničkih simulacija. Pojednostavljenje inicijalizacije programa. Efikasno postavljanje transformacijskih matrica. Redefiniranje krutih tijela pomoću točkastih masa. Središte mase i ishodište mreže. Uvođenje i inicijalizacija DirectInput-a. Dobivanje ulaza s tipkovnice i miša. Pomaci kamere. Automobili, letjelice, brodovi i čamci. Simulatori leta na lak način. "Dolazak na druge planete" s poznatom i spekulativnom mehanikom. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Mehaničke simulacije su eksplozivno područje u industriji razvoja interaktivne računalne grafike, poglavito računalnih igara. Tvrtke koje zapošljavaju programere igara sve više traže one koji poznaju mehaniku. Te vještine mogu pretvoriti nekoga s vrlo malo programerskog iskustva, a strašću za dizajnom računalnih igara, u profesionalca visoko traženog na suvremenom informatičkom tržištu. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, auditorne i konstrukcijske vježbe, pismeni i usmeni ispiti. Popis literature potrebne za studij I. Pandžić, Virtualna okruženja, Element, Zagreb, 2004. O. Muftić, Mehanika I (Statika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. S. Jecić, Mehanika II (Kinematika i dinamika), Tehnička knjiga, Zagreb, 1989. D. Cogner, Physics Modelling for Game Programmers, Thomson Course Technology, Boston, 2004. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. Rouse, Game Design: theory & practice 2nd ed., Wordware Publishing, Inc., Plano, 2005. S. Jecić, Kinematika krutih tijela, Udžbenik Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2002. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kolokviji.


Kolegij 19501 3D MODELIRANJE Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Početni dizajnerski predmet u izučavanju reprezentativnih i estetskih mogućnosti multimedije. Cilj predmeta je rješavanje prostorno-vremenskih problema u dizajnu multimedije. Za kreativnu orkestraciju prostorno-vremenskih odnosa u oblikovanju multimedije potrebno je odrediti parametre koji utječu na izražajnu formu te estetski doživljaj korisnika. Korištenjem vizualno-prostornog razmišljanja ovisno je o geštaltnim, geometrijskim i drugim prostornim konceptima i konvencijama te artikulacijom narativne forme, studenti se upoznavaju s estetskim i drugim kriterijima za valorizaciju multimedijskih prezentacija. Osnovni problem istraživanja predstavlja pitanje kako se komunikacija poruke mijenja uz dodatak četvrte dimenzije – vremena. Ti kriteriji također uvjetuju i kretanje (navigaciju) odnosno interakciju korisnika unutar kiber prostora. Sadržaj predavanja čine slijedeće teme: nastanak multimedijske prezentacije – dijelaktika čovjeka i stroja na razini razmjene signala - kiber prostor – suvremena imaginacija u kiber prostoru - rječnik pojmova digitalne reprezentacije – definicija multimedije, navigacije korisnika, povratne sprege, interaktivnosti, virtualne stvarnosti sa stanovišta vizualnih umjetnosti i komunikologije - prostor, vrijeme i osjetilna stvarnost – psihološke odrednice - svijest kao informacijski filtar stvarnosti – bandwith svijesti - dizajn okoliša, predmeta u njemu i protoka vremena u interaktivnim i drugim računalnim animacijama i simulacijama - naracija u kiberprostoru – linearni protok vremena - bifurkacije i simultana događanja, komparativna analiza - od predmeta do vizualizacije - grafička reprezentacija apstraktnih ideja, odnos apstrakcije i stvarnosti, geometrija kao načelo kompozicije - smisao načina prikazivanja prostora, navigacija – osnova prostornog kretanja, topologija – navigacija u doživljaju – kombinacija navigacije i estetskog doživljaja - komparativna analiza računalnih programa za 3d modeliranje i web3d dizajn, ograničenja u korištenju Interneta, estetske mogućnosti i ograničenja. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Akademska postignuća: Studenti proširuju svoje poznavanje multimedijalnih tehnologija i korištenje analitičkih metoda kako bi razmatrali alternativna rješenja ovisno o kulturno-tehnološkom kontekstu. Također se, empirijskim putem koji je odgovarajući za istraživanja u komunikacijama, preispituju dobiveni emocionalni kognitivni efekti publike. Osobna postignuća: Studenti razmatraju svoju proširenu ulogu kao autori, dizajneri i producenti – neizbježni sraz uloga u 3d modeliranju. Kroz timski rad (pisanje scenarija, dizajn, rad na muzici) razvijaju se sposobnosti efikasnog djelovanja unutar grupe te istražuju problemi zaštite autorskih prava. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predmet je organiziran u praksi kao predavanja, jedan posjet studiju za izradu multimedijalnog materijala, izradu programa i diskusije. Predviđa se kolaboracijski pristup provođenja nastave koji proizlazi iz stava da je učenje društveni i dijaloški proces. Putem praktičnog rada studenti rješavaju jedan multimedijalni prostrorno-vremenski problem, od ideje preko alternativa do konačnog rješenja. Radovi se prezentiraju na satu te se na osnovu diskusije razmatraju različite dizajnerske strategije. Za praćenje predmeta nužno je predznanje računalnih programa. Studenti koji su zainteresirani za praćenje nastave od kuće mogu nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT. Aktivnost studenta tokom semestra prati se preko programa WebCT i posebno stimulira. Popis literature potrebne za studij M. Woolman & J. Bellantoni, Moving Type, Designing for time and Space, Rotovsion, Sussex, 2000. J. D. Bolter & R. Grusin, Remediation – Understanding New Media, MIT Press, London, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. H. Murray, Hamlet on the Holodeck - The Future of Narrative in Cyberspace; MIT Press, London, 1997. B. Reeves & C. Nass, The Media Equation - How People Treat Computers, Television and New Media Like Real People and Places; Cambridge University Press, California, 1996. Način polaganja ispita Provjera znanja organizirana je na slijedeći način: 10% ocjene - pohađanje nastave i aktivnost na satu, 60% ocjene - bodovi sakupljeni na deset vježbi, 30% ocjene - usmeni ispit - WebCT aktivnost, obrazloženje rada i diskusija alternativnih rješenja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Na početku semestra vrši se testiranje studenta putem rješavanja jednostavnijeg problema iz područja prostor-font-vrijeme kako bi se utvrdio njegov stupanj prostorno-vremenskog snalaženja. Na kraju semestra evaluacija uspješnosti izvedbe programa vrši se usporedbom početnog s krajnjim rezultatom. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.


Kolegij 19502 OPTOELEKTRONIČKI SUSTAV 2 Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Elektromagnetni val i optoelektronika. Prijenos informacije elektromagnetnim valom. Širenje elektromagnetskog vala. Osnove inženjerske optike. Optoelektrične veličine. Pretvaranje slike zakrivljenim plohama. Stvaranje slike Interferencijom. Vremenska i frekvencijska domena slike. Parametri i obrada slike. Osnove holografskog zapisa. Optoelektroničke prijenosne funkcije. Optoelektronički izvori zračenja. Nekoherentni izvori elektromagnetskog zračenja. Koherentni izvori elektromagnetskog zračenja. Fotodetekcija i vrste signala za detekciju. Obilježja fotodetektora. Detekcijski sustav. Poluvodički detektori. Optoelektronički sustavi. Matrični detektori. 2D kolor vizualna sučelja. Optoelektronička kserografija. Laserski komunikacijski sustavi. Optoelektronički zapis podataka. Optoelektronička mjerenja. Mjerenje intenziteta svjetlosti. Optoelektronički denzitometar. Detekcija prostornih frekvencija. Mjerenje hrapavosti i debljine papira. Mjerenje amorfne površine. Optoelektonika u multimedijskim sustavima. Komunikacija čovjek stroj. 3D prokazivački sustavi. Sadržaj vježbi: Elektromagnetni spektar. Svojstva vala. Stvaranje slike zakrivljenim plohama. Holografija. Laseri. Matrični fotodetektori. Čitač linijskog koda. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Znanje inženjerskih znanosti. Analiza problema. Dizajn i razvoj rješenja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa Power Point Prezentacija, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, Java simulacije. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij K. Skala, Optoelektronički sustavi, Sveučilišni udžbenik, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. O. Kasan, Optoelectronics and Photonics: Principles and Practices, Prentice Hall, London, 2001. E. Rosencher, et al., Paperback, Optoelectronics, Cambridge University Press, Cambridge, 1998. W. Hawkes, Optoelectronics: An Introduction, Prentice Hall, Aberystwyth, 1989. Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor) Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Automatska statistika iz WebCT-a. Krozkorelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.


Kolegij 19503 IZGRADNJA MULTIMEDIJSKIH SUSTAVA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Definiranje osnovnih pojmova vezanih uz multimediju i multimedijske sustave. Primjena multimedije. Razvoj i istraživanje multimedijskih tehnologija. Smjerovi istraživanja. Problemi razvoja multimedijskih sustava. Uporaba općih programa. Specijalizirani programski alati za stvaranje multimedijskih sustava. Problematika vezana uz tehnološku platformu multimedijskih sustava. Oblici prikaza podataka, Princip rada, vrednovanje pojedinih dijelova, standarda i oblika datoteka, te sagledavanje njihovog utjecaja na kvalitetu konačnog multimedijskog sustava. Načini i formati zapisivanja podataka. Priprema interaktivne računalne prezentacije. Povezivanje različitih (tekst, grafika, animacija, video i zvuk) u računalnom okruženju. Multimedijski autorski alati. Stvaranje multimedijskih web sadržaja (HTML, Java, Flash). Web komunikacija u grafičkoj tehnologiji. Estetika medija. Raznolika uloga medija u multimedijskim aplikacijama. Utjecaj pojedinih medija u komunikaciji. Kultuloroški stereotipovi za pojedine medije. Estetski elementi vezani za nove okolnosti u kojima se primjenjuju u multimediji. Zakonitosti obrade pojedinih medija. Primjeri vezani uz pojedine alate. Sinergistički učinak više medija. Karakteristike medija. Pozadina i struktura pojedinih medija. Specifičnosti obrade pojedinih medija u računalnom okruženju (obrada teksta, obrada zvuka, obrada grafike, animacija, obrada videa). Analiza različitih slučajeva. Izgradnja i upravljanje izgradnjom multimedijskih projekata. Modeli razvoja multimedijskih sustava. Faze razvoja multimedijskog sustava. Koncept. Dizajn. Stvaranje sadržaja. Autorizacija. Izdavanje. Proizvodnja i distribucija. Napredna primjena multimedije i istraživanja vezana uz multimedijske komunikacije. Multimedijski informacijski sustavi. Inteligentni multimedijski sustavi (primjena umjetne inteligencije). Generički multimedijski model podataka. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svraha kolegija Izgradnja multimedijskih sustava je da omogući studentima stjecanje znanja kako bi im se omogućilo sagledavanje svih relevantnih parametara koji utječu na mogućnost realizacije multimedijskih projekata te vještina i sposobnosti kako bi praktično izgradili multimedijski sustav. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremeno-opremljenim laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su sastavljeni problemski zadaci i teme za diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog semestra. Studenti koji su zainteresirani za praćenje nastave od kuće mogu nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij T. Vaughan , Multimedia: Making It Work, McGraw-Hill Technology Education, Osborne, 2004. E. England, A. Finney, People and Processes (Managing Multimedia: Project Management for Web and Convergent Media, Third Edition, Book 1), 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Dodatna citanja bit ce distribuirana na predavanjima. Literatura će se nadopunjavati s obzirom na razvoj znansoti i novih tehnologija. Način polaganja ispita

Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nakon uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje poznavanje gradiva. Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci su sljedeci: Seminarski rad 40 % ocjene, pismeni 30 % ocjene, usmeni 30% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta

Nakon svakog smestra odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja multimedijskih tehnologija.


Kolegij 19504 ŠIROKOPOJASNE MREŽNE PRIMJENE Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Karolj Skala Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova

Okvirni sadržaj predmeta Elektromagnetski val i digitalne komunikacije. Računarstvo i mrežne tehnologija. Širokopojasne multimedijske mrežne komunikacije. Multimedijska računala i mreže. Optičke i bežične multimedijske mrežne tehnologije. Razvoj mrežne infrastrukture u proizvodnim okruženjima. Interaktivne širokopojasne multimedijske komunikacije. Web integracija proslovnih procesa i baza podataka. Upravljanje procesima i nadzor preko mreže. Širokopojasna mrežna suradnja i proizvodnja. Organizacija i funkcija virtualnih organizacija. Hipermedijske tehnologije i primjene u digitalnom tisku. Napredne primjene mrežnog računarstva u grafičkoj tehnologiji. Razvoj i primjena računalne i podatkovne Grid tehnologije i moguće primjene u grafičkoj proizvodnji. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Inženjerski razvoj i projektiranje računalno-mrežnih komunikacijskih aplikacija. Suvremena uporaba komunikacijskih i tehnoloških postignuća. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja sa PPP ilustracijama, WebCT-alat za elektroničko poučavanje, demonstracije u realnom vremenu. Studenti sami prolaze kroz gradivo preko alata WebCT-a, rješavaju kvizove, ispite i zadatke te vrše komunikaciju s nastavnikom putem foruma, chata i e-maila. Program automatski radi statistiku i omogućuje nastavniku praćenje rada i napretka svakog studenta. Popis literature potrebne za studij K.Skala, Optoelektronički sustavi, 2003. Multimedijski referalni centar pri Grafičkom fakultetu, URL: www.carnet.hr/obrazovni/referalni/imme David Lowe, Hypermedia and Web, John Wiley&Son Ltd. 2001. Marlyn Kemper Littman Building Broadband Networks, CRC Press, 2002 Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Andrew White, Designing Web Interfaces, Hypertext and Multimedia, Prentice Hall, 2003 Regis J. Bates. Broadband Telecommunications Handbook, 2002 Način polaganja ispita Više parametarsko ocjenjivanje se sastoji od:pohađanja nastave 10% (evidencija), uspjeha na vježbama 30% (WebCT), testa znanja 30% (WebCT) i usmenog ispita 30% (razgovor) Kvalifikacijski postotak: 5= 90-100%, 4= 80-89%, 3= 70-79%, 2= 60-69% 1=ispod 60% Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Mentorskim razgovorom. Automatska statistika iz WebCT-a. Kroz korelacijska analiza predmeta unutar modula. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom web anketom na kraju semestra.



OPIS PREDMETA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: NAKLADNIŠTVO



Kolegij 19505 OSNOVE PRIMIJENJENE FOTOGRAFIJE Nositelj kolegija Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 0 , ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij Osnove primijenjene fotografije namijenjen je studentima Tehnološkog smjera čija orijentacija nije primarno korištenje fotografije kao medija izražavanja, ali se susreću s potreboma naručivanja fotografskih ilustracija te odabirom optimalnih fotografija za daljnje postupke reprodukcije. Studenti se upoznavaju s primjenom i mogućnostima crno-bijele i kolor fotografije u klasičnim i digitalnom fotografskom sustavu, osnovama kompozicije fotografije, specifičnostima novinske i ilustracijske fotografije i pristupom nekim karakterističnim fotografskim motivima. Posebno se obrađuje uloga fotografije u izdavaštvu, fotografija u mixmediju i multimediji te zaštita i ostvarivanje izdavačkih prava i prava fotografa-autora. Kroz Kolegij se obrađuju sljedeći sadržaji: Razvoj fotografije i njene primjene u grafičkim proizvodima. Pojava i razvitak novinske i ilustracijske fotografije. Fotografski stilovi. Razvoj fotografije u Hrvatskoj. Primjena crno-bijele fotografije. Klasični crno-bijeli sustavi - načela i mogućnosti primjene crno-bijelog negativ-pozitiv i dijapozitiv sustava u području primijenjene fotografije koja se ostvaruje kroz tiskana ili elektronička izdanja. Kreativne karakteristike sustava, prednosti i nedostatci u odnosu na konkurentne sustave. Modifikacije sustava u području primijenjene fotografije. Primjena kolor fotografije. Načela i mogućnosti primjene kolor negativ-pozitiv i kolor dijapozitiv sustava u području primijenjene fotografije koja se ostvaruje kroz tiskana i elektronička izdanja. Ostali klasični kolor sustavi i njihova primjena. Modifikacije kolor sustava u području primijenjene fotografije. Klasični fotografski aparati i osnovna tehnika snimanja. Podjele fotografskih aparata prema vrsti tražila, načinu određivanja elemenata ekspozicije, načinu izoštravanja, formatu i fotografskom sustavu. Odabir fotografskog aparata. Objektivi - podjele i izbor. Tehnike snimanja - logika prioriteta otvora objektiva, logika prioriteta ekspozicije. Digitalna fotografija – primjena. Digitalni fotografski aparati, specifičnosti pri snimanju. Odabir rezolucije i formata zapisa s obzirom na namjenu. Bijeli balans. Mediji zapisa. Žarišna duljina objektiva i dubinska oštrina u digitalnoj fotografiji. Digitalna fotografija - učitavanje, obrada, probni ispis. Rad u “digitalnom fotografskom laboratoriju”. Osnovna kreativna i tehnička obrada s obzirom na način objavljivanja. Probni ispis. Osnovne kompozicije crno-bijele I kolor fotografije - odabir fotografija po kriteriju kompozicije. Perspektive u fotografiji. Posebne klasične i digitalne fotografske tehnike - efekti i njihova reproducibilnost. Novinska fotografija - odabir fotografija. Fotovijest. Fotointerview. Fotokomentar. Fotozanimljivost. Fotosekvenca. Fotopriča. Fotoesej. Fotoreportaža. Fotografija snimljena bljeskalicom. ALF (rad s raspoloživim svjetlom) - reproducibilnost. Ilustracijska fotografija - odabir fotografija. Fotografija Produkt fotografija. Fotografija ostvarena kroz različite grafičke proizvode. Neki karakteristični motivi i pristupi fotografiji. Fotografija i izdavaštvo. Utjecaj izbora fotografskog sustava na finalni izgled reproducirane fotografije. Označavanje i manipulacija fotografijama. Odnos fotograf - urednik fotografije - grafički urednik. Fotografija u mixmediju i multimediji. Zaštita i ostvarivanje izdavačkih i prava fotografa - ilustratora. Digitalne piktoteke, fotografije na Internetu, klasične fotografije, otisnute fotografije. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se upoznavaju s fotografskom tehnikom u području fotografije koja se ostvaruje kroz različite medije - primarno tiskom, ali i webom. Obrađuju se različiti fotografski sustavi sa stanovišta fotografske prakse čime studenti stječu znanja potrebna za odabir optimalne tehnike rada, ovisno o fotografskim pretpostavkama i načinu grafičke reprodukcije. Fotografija se, prvenstveno, definira kao kreativna djelatnost i dio lanca grafičke reprodukcije. Kolegiji Osnove primijenjena fotografija studentima daje temeljna znanja koja će im omogućiti prepoznavanje optimalne tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegij daje temeljna znanja za rad u timu grafički dizajner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava – predavanja; Praktična nastava – vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija; Provjera znanja – praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. POPIS LITERATURE POTREBNE ZA STUDIJ M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989. P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999. Način polaganja ispita Usmeni ispit - analiza predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.


Kolegij 19506 TEHNIČKO UREĐIVANJE I VOĐENJE NAKLADE Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij upoznaje studente s tehničkim zaduženjima voditelja naklade (tehničkog, grafičkog ili likovno-grafičkog urednika) Definiraju se njegovi poslovi u kontaktu s naručiteljem, određivanje tehničko - tehnoloških parametara u lancu grafičke proizvodnje, odabir optimalne tehnike i tehnologije probnog tiska te poslovi prilikom uhodavanja tiska i prijema naklade. Posebna se pažnja posvećuje načinu rada u autorsko - izdavačkom timu i odnosu izdavač - tiskara te zadacima voditelja naklade u definiranju tih odnosa. Poslovi voditelja naklade. Likovno-grafički, grafički i tehnički urednik. Pojam «slijepe knjige» i košuljice grafičkog proizvoda. Zahtjevi naručitelja, karakteristike rukopisa, format tiskarskog stroja, tehnika i tehnologija tiska kao parametri definiranja opsega i formata grafičkog proizvoda kod prvog izdanja. Odabir faza pri izradi grafičkog proizvoda prema zahtjevima naručitelja, idejnom dizajnu grafičkog proizvoda, odabranoj tehnici i tehnologiji tiska. Utjecaj željenih karakteristika grafičkog proizvoda na odabir tiskovne podloge i odabir tiskovne podloge. Odabir broja boja u tisku. Vođenje naklade u ovisnosti o odabranom sustavu boja u tisku. Određivanje karakteristika i odabir ilustracija. Naručivanje i odabir ilustracija prema skicama ili idejama naručitelja. Izrada predosnutka. Odobravanje predosnutka od strane autora. Odobreno rješenje. Kontroliranje ilustracija pomoću digitalnog printera. Izrada korekcija prema probnom otisku. Zadaci voditelja naklada u autorsko – izdavačkom timu. Poslovi voditelja naklade u odnosu izdavač – tiskara. Zadaci voditelja pri uhodavanju tiska. Imprimiranje. Zadaci voditelja naklade pri prijemu naklade. Karakteristike pri tehničkom uređivanju i vođenju naklade – uređivanje knjiga. Specifičnosti pri uređivanju knjiga kao najzahtjevnijeg grafičkog proizvoda. Definiranje karakteristika predlista, korica (ISBN, ISSN broj) i dodataka (prilozi, ovitak i sl.). Karakteristike pri tehničkom uređivanju i vođenju naklade - uređivanje novina i časopisa. Tehničko uređivanje i vođenje naklade propagandnog materijala. Kalendar. Razglednice. Katalozi. Specifičnosti pri tehničkom uređivanju I vođenju naklade – tisak na zahtjev. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Ovaj predmet priprema studente za dio poslova tehničkog, grafičkog i likovno-grafičkog urednika kao voditelja naklade. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanje i laboratorijske vježbe. Usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij S. Bolanča, Suvremeni offsetni tisak, Školska knjiga, Zagreb, 1990. J. V. White, Editing by Design: For Designers, Art Directors and Editors-The Classic Guide to Winning Readers, Allworth Press, New York, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska G. A. Nothmann, Nonimpact Printing, Graphic Arts Foundation, Pittsburgh, 1989. H. M. Fenton, F. J. Romano, On Demand printing, GATF, Pittsburgh, 1999. D. Cvrtila, Stolno izdavaštvo, Mozaik knjiga, Zagreb, 1995. Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su odrađene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava i anketa.


Kolegij 19507 OPTIMALIZACIJA TISKARSKOG SUSTAVA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Nikola Mrvac Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Suvremeni integracioni trendovi razvoja tiskarskih sustava. Protok informacija. Nastanak JDF-a (Job Definition Format) i PPF-a. Univerzalnost prijenosa informacija kroz različite tiskarske sustave. Standardiziranost alata za optimalizaciju tiskarskog sustava. Mogućnost implementcije novih tehnologija unutar postojećih sustava. Metode kontrole integracije dokumenata u postojeći sustav. Osnovne komponente JDF-a, PPF-a, JT-a, JMF i MIS-a. Definicija tijeka grafičke proizvodnje. Povezivanje unutar sustava. Kreiranje, modifikacija, tijek, interpretacija i izvođenje JDF-a. Organizacija poslovanja piramidalnim sustavom. Kreacija PPF datoteka. Integracija različitih platformi rješenja kreiranih na različitim dispozicijama. Struktura prijenosa informacija i mreže u JDF-u i PPF-u. Prijenos podataka na tiskarski stroj (off-line i on-line model). Aplikacije i računalni sustavi u tiskarskoj proizvodnji (PECOM, CP 2000, IPC Server, PPC Server, Prinect, PrintLink, CPC1.04). Računalno upravljani proces tiska (predpodešavanje tiskarskoga stroja putem upravljačkih aplikacija, veza tiskarskog stroja i CIP3 servera, podešavanje rada sa definiranim karakteristikama tiskovne podloge, računalana kontrola pogrešaka rada stroja, kontrola održavanja tiskarskog stroja, upravljanje elementima u procesu tiska. PPF i podešavanje parametra vezanih uz boju. Eementi za on-line i off-line kontrolu procesa tiska (DIPCO stripovi, CIP3 elementi i CIP3 kontrolni stripovi). PPF i prethodni procesi, računalna razrada tehnološkog procesa tiska, sustavi za impoziciju, (računalno razmještnje i orjentacija stranica, definiranje i razmještanje kontrolnih elemenata za potrebe procesa tiska, određivanje redosljeda i indentifikacija araka, definiranje područja čeomih marki kod normalnog tiska, te obostranog tiska u jednom prolazu, definiranje područja obreza). Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Svrha kolegija Optimalizacija tiskarskog sustava je omogućiti studentima stjecanje znanja u skladu sa suvremenim trendovima razvoja grafičke industrije. Težište sadržaja kolegija usmjereno je prema proučavanju tiskarskih sustava i pronalaženju optimalnih rješenja te razvijanju specifičnih kompetencija vezanih uz integracione procese unutar grafičke industrije i mrežno povezivanje unutar proizvodnih tijekova. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja se izvode u predavaonicama, dok se laboratorijske vježbe izvode u suvremeno-opremljenim laboratorijima. Gradivo je podijeljeno u tematske cjeline i prema njima su sastavljeni problemski zadaci i teme za diskusiju. Nastavnik ce pratiti angaziranost studenta tijekom cijelog semestra. Sukladno dogovoru s nastavnikom, studenti izrađuju seminarski rad temom vezan uz sadržaj kolegija. Popis literature potrebne za studij S. Daun, Workflow from Prepress to Postpress - Advantages for the Integrated Production, Frauenhofer-IGD, Damstadt, 1999. S. Daun, CIP3 Print Production Format, Frauenhofer-IGD, Damstadt, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska JDF Specification, Relase 1.1., Revision A, www.CIP4.org, 2003. Način polaganja ispita Za pristupanje pismenom dijelu ispita, student je obavezan izraditi seminarski rad. Nakon uspješno položenog pismenog dijela ispita, student u razgovoru s profesorom dokazuje poznavanje gradiva. Konačna ocjena je bazirana na postotku, seminarskog rada, pismenog i usmenog dijela. Postoci su sljedeci: seminarski rad 30 % ocjene, pismeni 40 % ocjene, usmeni 40% ocjene. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Nakon svakog odslušanog semestra predmetni nastavnik provodi među studenima anonimnu anketu o nizu parametara koji određuju način i kvalitetu provođenja nastavnog plana i programa. Odgovori se na određeni način valoriziraju te se vrši korekcija nastavnog sadržaja za sljedeću godinu. Sukladno interesima studenata te stanju i potrebi za određenim znanjima i vještinama uvodit će se novi sadržaji te smanjivati opseg i ukidati sadržaji koji ne odgovaraju suvremenim trendovima razvoja znanosti i grafičke tehnologije.


Kolegij 19508 DIZAJN GRAFIČKIH MEDIJA 2 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Jesenka Pibernik Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 2, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Cilj predmeta «Dizajn grafičkih medija 2» je izučavanje dizajnerskih istraživačkih metoda, svrha u koje one služe i što se od njih može očekivati (prednosti i ograničenja) u odnosu na odabrani filozofski model pristupa problemu. Na osnovu odabranih i primijenjenih istraživačkih metoda studenti izrađuju elaborat tipa case-study za jedan od aktualnih društvenih problema (ponuđene teme: europske integracije, europski identiteti i dr.). Definira se društveni kontekst, metodologija istraživanja, bilježenja i analize rezultata u sklopu odabranih modela. Studenti se zatim upoznaju s principima vizualne retorike u svrhu uspostave dijaloga (interakcije) s publikom - kolegama u grupi i putem web sranica. Na osnovu case-study, albuma predodžbi (skica, crteža, fotografija, filmova) i svih prikupljenih podataka studenti izrađuju vizualizacije koristeći principe vizualne retorike. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija U pogledu akademskih postignuća predmet razvija vještine definiranja filozofskih postavki na osnovu ponuđenih modela, analize problema, vještinu istraživanja i pronalaženja vizualnih i tekstualnih informacija iz publikacija i www, dizajn rješenja tipa case-study uz preispitivanje alternativa. U pogledu osobnih postignuća studenti razvijaju sposobnosti samostalnog pristupa istraživačkom procesu, definiranju konteksta, diskusije, prezentacije (tipa naracije i hipermedijske baze podataka), kritike i podržavanja ideja, demonstriraju razumijevanje socijalnog konteksta, etičkih normi u smislu zaštite autorskih prava te prepoznaju potrebu cjeloživotnog obrazovanja. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predmet je organiziran u praksi kao predavanja, jedno gostujuće predavanje profesionalnog dizajnera ili sociologa, i diskusije. Predviđa se kolaboracijski pristup provođenja nastave koji proizlazi iz stava da je učenje društveni i dijaloški proces - stoga se izrada zadataka izvodi kao grupni rad. Putem praktičnog rada studenti se upoznaju s tipičnim istraživačkim metodama, od ideje preko alternativa do konačnog rješenja. Radovi se prezentiraju na satu te se na osnovu diskusije razmatraju različite dizajnerske strategije. Za praćenje predmeta nužno je predznanje računalnih programa. Studenti koji su zainteresirani za praćenje nastave od kuće mogu nastavnom materijalu pristupiti preko programa WebCT. Aktivnost studenta tokom semestra prati se preko programa WebCT i posebno stimulira. Popis literature potrebne za studij D. Zakia, Perception & Imaging, Focal Press, Boston, 2002. J. Wilde, Visual Literacy, Watson-Guptill Publication, New York, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. Heller, Merz to Emigre and Beyond: Avant-Garde Design to the Twentieth Century, Phaidon Press, London, 2003. Način polaganja ispita Provjera znanja organizirana je na slijedeći način: 40% ocjene - pohađanje nastave, grupni rad i aktivnost na satu, 40% ocjene - bodovi sakupljeni na osnovu izrade case-study, 20% ocjene - završna prezentacija - WebCT aktivnost, obrazloženje rada i diskusija alternativnih rješenja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Na početku semestra vrši se testiranje studenta putem rješavanja jednostavnijeg problema kako bi se utvrdio njegov stupanj samostalnosti u radu i mogućnosti formiranja grupa. Na kraju semestra evaluacija uspješnosti izvedbe programa vrši se usporedbom početnog s krajnjim razultatom. Procjena kvalitete i uspješnosti nastavnika vrši se anonimnom studentskom anketom na kraju semestra.


Kolegij 19509 KONTROLA I OSIGURANJE KVALITETE U TISKU

Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić; doc. dr. sc. Nikola Mrvac

Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uvod svrha kolegija. Definiranje osnovnih pojmova. Kvaliteta grafičkog proizvoda. Razvoj funkcije kvalitete. Predodžba osiguravanja kvalitetom unutar tiskarskih sustava. Normizacija grafičke industrije. Domaće i svjetske norme. Smjernice i direktive. Suvremeni trendovi razvoja normizacije u grafičkoj industriji. Svjetske nagrade za kvalitetu. Kriteriji navedenih nagrada. Izvrsnost poslovanja. Primjena u grafičkoj industriji. Program poboljšanja kvalitete ''šest sigma''. Kumulativna uporaba programiranog tiska i ''šest sigma'' Metode stalnog poboljšavanja kvalitete. Kaizen. Demingovih 14 točaka. Brainstorming. Implementacija u grafičkoj industriji. Alati poboljšanja kvalitete. Pareto analiza. Benchmrking. Ishikawa dijagram. Primjena u grafičkoj industriji. Ugrađivanje zahtjeva kupca u kvalitetu grafičkog proizvoda. QFD Mjeriteljski sustavi u grafičkoj industriji. Ispitivanje i umjeravanja. Sustavi upravljanja kvalitetom u tiskarstvu. Sustavi upravljanja okolišem. Sustav upravljanja sigurnošću i zaštitom zdravlja. Auditi kvalitete. Vrste audita. Samoprocjenjivanje. Upitnici za samoprocijenjivanje. Planiranje i provođenje djelatnosti nezavisne provjere u procesu tiska. Definicija, važnost i prednosti SPC u tisku. Osjetljivost kontrolnih karata, primjena i tumačenje kontrolnih karata. Primjena u grafičkoj industriji. Kontrolne karte za mjerljive karakteristike, njihovo tumačenje na problemima unutar tiskarskih sustava. Kontrolne karte za atributivne karakteristike. Primjena u grafičkoj industriji. Tehnička pouzdanost. Temeljni pojmovi. Funkcije pouzdanosti. Ispitivanje procjenjivanje pouzdanosti. Pouzdanost kao element kvalitete. Primjena u grafičkoj industriji. Sposobnost procesa, koncepcija šest sigma za sposobnost procesa, mogućnosti smanjenja varijabilnosti procesa tiska. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje studenata sa suvremenim metodama osiguravanja kvalitete te njihovo osposobljavanje za praktičnu primjenu navedenih metoda u tiskarskim sustavima. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 30 sati vježbi. Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže pismeno i usmeno. Popis literature potrebne za studij J. M. Juran, Quality Control Handbook, McGraw-Hill, New York, 1989. M. L. Crossley, Statistical Quality Methods, ASQ, Wisconsin, 2000. H. L. Apfelberg, M. J. Apfelberg, Implementing Quality Management in the Graphic Arts, GATFPress, Pittsburgh, 1999. K. E. Rizzo, Total Production Maintenance, GATFPress, Pittsburgh, 2001. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska K. Ishikawa, Guide to Quality Control, Quality Resources, New Zork, 1996. Način polaganja ispita Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te praćenjem uspješnosti prolaza na ispitu.


Kolegij 19510 RAZVOJ TISKARSTVA Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Branka Lozo Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Razvoj pisma; počeci pisane komunikacijske evolucije, tehničke izvedbe, civilizacije Mezopotamije, Egipatska i Antičke civilizacije; Liber, papirus, byblos: etimološko tumačenje; pergament; Kina – patent izrade papirnih listova, Afrika, Europa; Srednji vijek u Europi: Španjolska, Italija, Njemačka: manufaktura papira iz vlakana tkanine; svojstva papira, svojstva pergamenta, šivani uvez knjiga, ukoričenje u kožu, drvo, hriselefantinu; Pismeni staleži, prepisivači; prva sveučilišta: Zadar između Bologne i Pariza; knjižnice; Hrvatska glagoljica: 4. službeno pismo Rimokatoličke crkve; Mainz 1454, Gutenberg: pokretna slova, preša, tisak, naklada, podloga; Biblija u 42 retka, sačuvani primjerci; Ekspanzija tiskarske vještine po Europi do 1500. god: Njemačka, Italija, Francuska, Hrvatska: prve tiskare, inkunabule, 1483 – Misal po zakonu Rimskoga dvora; Višeslojna važnost Gutenbergova stroja: primarni red – kontinuirani razvoj tiskarskih strojeva, razvoj proizvodnje papira i tiskarskih boja, tipografija; sekundarni red – dostupnost knjige, razvoj školstva i opismenjavanja, počeci nakladništva, nove forme informiranja, periodistika; tercijarni red – dostupnost znanja i informacija, globalna komunikativnost, papirni novac, institucija pošte, marke, kartonska ambalaža, transporti; Hrvatska: Pavlini – manufaktura papira; Isusovci – razvoj školstva, 1607. gimnazija, 1669. Zagrebačko sveučilište; Benediktinci – njegovanje glagoljaštva; Tiskari, istovremeno i nakladnici, intelektualci: Grgur Senjanin, Blaž Baromić, Silvestar Bedričić, Gašpar Turčić, Šimun Kožičić Begna, Hermagoras Kraft; Izrada papira – dominacija nad pergamentom; 16. st. manufaktura, postupak: tekstilna vlakna, obrada, izrada lista; 17. st. uređaj za mljevenje vlakana; 18. st. izrada papira u traci, Nicholas-Louis Robert; industrijalizacija proizvodnje papira, nove sirovine: 19. st. Fridrich Keller, Tilghman, izrada papira od vlakana drva, Foudrinier; 19.st. u Hrvatskoj: manufakture, mlinovi, Riječka tvornica papira, industrijska proizvodnja, asortiman, kvaliteta, značaj i reputacija u svjetskim razmjerima; Zagrebačka tvornica papira, 1895, u kontekstu industrijalizacije Zagreba, neuspjeli osnutak iz ekološko zdravstvenih razloga, nova lokacija na Zavrtnici; Chromos, tvornica tiskarskih boja; Antikviteti tiskarstva: zemljopisne karte, papirna numizmatika, filatelija, reklamni oglasi, etikete. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj predmeta je osvijestiti kod studenata vrijednost nacionalne kulturne, a posebno pismene baštine u europskim i svjetskim civilizacijskim relacijama. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predviđa se nastava u formi predavanja, a provjera znanja seminarskim radovima studenata. Popis literature potrebne za studij A. Stipčević, Povijest knjige, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1985. Z.. Jakobović, Počeci tiskarstva, Iz povijsti tehnike u Hrvatskoj, Rudjer, Zagreb, 1997. M. Čunčić, Izvori hrvatske pisane riječi, Školska knjiga, Zagreb, 2003. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska A. Lj. Lisac, Razvoj industrije papira u Zagrebu, Zagreb, 1961. Način polaganja ispita Pismeni i usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Planira se provoditi anketa među studentima krajem semestra.


OPIS PREDMETA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: AMBALAŽA



Kolegij 19537 AMBALAŽA 2 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta U RH, posebno danas kada se radi na usklađivanju svih područja industrijske proizvodnje s EU proizvodnjom i legislativom potrebno je školovati mlade stručnjake koji susposobni odgovoriti izazovu takvog okruženja. Posebno se to odnosi na područje proizvodnje i pakiranja robe kao prepoznatljivog hrvatskog proizvoda a tu je svakako jedan od važnih zadataka izrada ambalaže. Oblik, tehnologiju, izgled (u novije se vrijeme to naziva brand) mogu zadovoljiti stručnjaci koji su upoznali suvremenu opremu, organizaciju proizvodnje, konstrukciju kutija, njihovo pračenje s aspekta kontrole kvalitete i konačno pračenje novosti pri upotrebi novih materijala i rješenja u sve zahtjevnijem obliku i kvalitetiu ambalaže. Kolegij studentima daje temeljno znanje iz područja planiranja i projektiranja te izračuna kapaciteta pojedinih strojeva, linija i cijelog pogona. Opremanja i organizacije skladišta i njihovog tehnološkog funkcioniranja. Izračunavanjem potrebnih količina materijala u proizvodnji ambalaže te izračunavanjm vremena izrade naklada. Ergonomaski arspekti u proizvodnji ambalaže i pogonu kartonaže. Terminski plan rasporeda naklada u proizvodnji ambalaže. Linija proizvodnje transportnih amerikan kutija i linija složive kartonske kutije zatvaranje zaticanjem. Kombinacije, raspored strojeva linije i mogućnosti svakog pojedinog stroja linije. Transportni putovi u pogonu, priručna odlagališta za ulazne i izlazne poluproizvode uz svaki stroj. Izračun prostora za odlaganje u ovisnosti od brzine stroja. Proračun kapaciteta linije. Automatika suvremenih strojeva i njihovo povezivanje u jedan informatički lanac kojeg nadgleda voditelj smjene. Proračun transportne amerikan kutije od vlaovitog kartona. Objašnjenje svih parametara potrbnih za dobar proračun. Izrada nacrta prireza kutije. Proračun složive kartonske kutije. Objašnjenje svih parametara potrebnih za dobar proračun. Kutije koje imaju ojačivače, njihova uloga, korist i izrada. Materijali i oblici ojačivača. Optimalizacija pri iskorištavanju materijala pri izradi prireza kutija ovisno o tehnologiji uz poštivanje zadanih smjerova vlakanaca za pojedini tip kutije. Nabrajanje grešaka koje se mogu pojaviti na kutijama, mjesto njihova nastanka, uzrok nastanka i način otklanjanja greške. Organizacija pogona pomoću terminskog plana i blok sheme. Načini kako se mogu izbječi uska grla proizvodnje. Ispitivanje kutija na slobodni pad, kontrolirani pad, tribološke postavke pri transportu, otpornost na vlaženje, otpornost na požar, otpornost na trešnju. Ispitivanje kutija BCT i ECT testovima. Njihova statistička obrada i tumačenje rezultata. Načini izrade i upotrebljivost hypa-ambalaže, self-kutija, blok-kutije, bačava, sprej-boce, plastenke, blister-ambalaža, envo-ambalaža, skin-ambalaža, streč-ambalaža, strip-ambalaža. Posebnosti pri izradi i eksploataciji skupljajućih omota, vreća s ventlom, laminatnih vreća, provlačnih kutija, teleskopskih kutija, kutija s odvojivim dnom i poklopcem, kombiniranih kutija. Skladišta sirovine i gotove robe. Načini transporta i klimatski zahtjevi određenih materijala u skladištima. posebni zahtjevi priv rukovanju i pakiranju gotovih prireza kartonskih kutija. Ergonomski zadaci svakog radnog mjesta u proizvodnji ambalaže s posebnim osvrtom na tehnološka mjesta gdje se upotrebljava uglavnom ljudski rad. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Završetkom studija ovog kolegija mladi stručnjak može biti organizator i voditelj pogona za proizvodnju ambalaže. Može biti projektant ambalaže, istraživač u laboratorijima za ispitivanje kvalitete novokonstruiranih oblika ambalaže ali i provjera postojeće s aspekta održanja kvalitete. Također može raditi u proizvodnji roba koje se pakiraju u pogonima koji pakiraju svoje proizvode za potrebe trgovine te u transportnim i trgovačkim poduzečima kao stručnjaci koji određuju i provjeravaju kvalitetu ambalaže potrebne za kvalitetno pakiranje i čuvanje ogređene robe. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij N. Stričević, Suvremena ambalaža 1 i 2, Školska knjiga, Zagreb, 1982. O. Stobe, Wellpapen Handbuch II/1 i II/2, VDW Verband, Darmstadt, 1972. F. Hesse, H. J. Tenzer, Verpackungsmittel aus Papier, Karton und Pappe, VEB Fachbuchverlag, Leipzig, 1971. H. J. Tenzer, Leitfaden der Papierverarbeitungstechnik, VEB Verlag für Buch, Leipzig, 1989. Način polaganja ispita Pismeno i usmeno. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminari tijekom semestra.


Kolegij 19438 TISAK AMBALAŽE Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Stanislav Bolanča Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Tisak ambalaže: jucer, danas, sutra. Tiskarske podloge i kako na njima tiskati ambalažu. Tisak na fleksibilnim i krutim podlogama. Tisak na formiranoj ambalaži. Procesi tiska ambalaže: Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u fleksotisku. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u knjigotisku lettersetu. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u ofsetu. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u bakrotisku. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u sitotisku. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u elektrostatskom tisku. Procesi i mogucnosti tiska ambalaže u inkjet tisku. Dizajn ambalaže u službi proizvodnog procesa. Oslajavanje: dekoracija i zaštita. Bar kod. Zaštita okoliša. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Ambalaža pokriva 45% tiska te se ovdje naučavaju specifičnosti tiska u tom području. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja i labaratorijske viježbe. Popis literature potrebne za studij N. R. Eldred, Package Printing, Plainview, Jelmar Publishing Co, New York, 2000. P. E. J. Legierse, Decoration of Packaging, Pira International, Hertfordshire, 1999. H. Forcnio, Digital Package Printing, Pira International, Hertfordshire, 2002. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska A. White, High Quality Flexography, Pira International, Hertfordshire, 1998. Način polaganja ispita Uvjet pristupanju ispitu su završene vježbe i položeni svi kolokviji. Ispit je usmeni. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Praćenje uspješnosti kolegija kroz dokumente i ankete.


Kolegij 32565 AMBALAŽA I TEHNOLOGIJA 1 32566 AMBALAŽA I TEHNOLOGIJA 2 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Darko Babić Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova IX. semestar, 2 + 1 + 1, ECTS: 6 bodova Okvirni sadržaj predmeta Podjele ambalaže s aspekta materijala, namjene, upotrebe i kvalitete. Povijest ambalaže i upoznavanje s kolegijem. Staklena ambalaža. Materijali, njihov sastav i svojstva. Izrada stakla. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje staklene ambalaže, skladištenje, transport, recikaža staklene ambalaže. Tehnologija izrade staklene embalaže puhanjem toplog zraka u velikoserijskoj proizvodnji Drvo, Materijali, njihov sastav i svojstva. Drvena ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje drvene ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade drvene ambalaže od dasaka i pruća. Ručna izrada drvenih bačava. Pakiranje u drvenu ambalažu i priprema drvene ambalaže za pakiranje hrane. Metal, Materijali, njihov sastav i svojstva. Metalna ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Priprema metalne ambalaže za pakiranje hrane. Pakiranje u metalnu ambalažu na linijama. Vrste sprayeva i njihov način rada. Rad raspršivaća na limenkama i bocama bez upotrebe stlačenog plina. Zatvaranje metalne ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade metalne ambalaže vučenjem i varenjem. Plastične folije u postupku pakiranja. Strech folije i termo skupljajuče folije. Plastika, Materijali, njihov sastav i svojstva. Punjenje vreća i zatvaranje. Plastična ambalaža. Vrste ambalaže, podjele, upotreba, svojstva, upotrebljivost. Zatvaranje plastične ambalaže, skladištenje, transport. Tehnologija izrade plastične ambalaže puhanjem i prešanjem. Priprema plastične ambalaže za pakiranje hrane. Pakiranje u plastičnu ambalažu na linijama. Reciklaža plastične ambalaže. Tekstilna ambalaža, Materijali, njihov sastav i svojstva. Tehnologija izrade tekstilne ambalaže. Vrste, podjele, upotreba i svojstva. Pakiranje u tekstilnu ambalažu na linijama. Naknadna upotrebljivost. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Diplomirani inženjeri grafičke tehnologije zaposleni su u svim proizvodnim pogonima različitih industrija, ponajprije grafičke, prehrambene, kemijske i farmaceutske. Slijedom toga, njihova se uloga u tim pogonima svodi na odabir, kontrolu kvalitete i praćenje izrade ambalaže. Diplomirani grafički inženjer, dakle, surađuje s proizvođačima ambalaže, potrošačima ambalaže (spomenutih industrija), a nerijetko i s potrošačima (trgovinama, transportnim poduzećima i krajnjim kupcima). To od diplomiranog grafičkog inženjera zahtijeva poznavanje ne samo tehnologije proizvodnje grafičke (papirne) ambalaže nego i tehnologije proizvodnje svih ostalih vrsta ambalaža. Kolegij je prvenstveno namijenjen onima čiji je interes upravo potreba za takvim znanjima, ali i svima onima koji se opredjeljuju za rad s ambalažom bez obzira na to o kojoj je proizvodnoj grani (pogon, transport, trgovina, institut) riječ. Predmet se temelji na suradnji s poznatim domaćim potrošačima ambalaže (Podravka, Pliva, Franck, Saponia, Dukat i Konzum). Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Predavanja, vježbe u laboratoriju, posjete poduzećima, auditorne vježbe. Popis literature potrebne za studij J. F. Hanlon et al., Handbook of Package Engineering, CRC Press, Boca Raton, London, 1998. A. L. Brody et al., The Wiley Encyclopedia of Packaging Technology, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1997. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Internet adrese proizvođača opreme, proizvođača ambalaže, proizvođača materijala, potrošaća ambalaže. Način polaganja ispita Izrada seminara i prezentacija u Power Pointu pred kolegama koji su upisali kolegij. Ocjena na temelju razgovora s nastavnicima i kolegama. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Seminari tijekom semestra.


Kolegij 19440 PAKIRANJE Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Diana Milčić Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uvod. Povijesni razvoj pakiranja. Osnovni pojmovi i funkcija pakiranja. Pregled različitih principa pakiranja. Uloga pakiranja i moderna industrija pakiranja. Trendovi razvoja. Pakiranje u kartonsku i papirnu ambalažu. Principi pakiranja. Specifični zahtjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Staklena ambalaža. Osnovni principi pakiranja staklene ambalaže. Specifični zahtjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Plastična i metalna ambalaža. Principi pakiranja. Specifični zahtjevi s obzirom na različite proizvode koji se pakiraju. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Svojstva materijala za pakiranje, principi i standardne metode određivanja svojstava materijala. Problemi koji se javljaju prilikom transporta i u eksploataciji. Utjecajni čimbenici koji mogu uzrokovati oštećenja pakiranog proizvoda. Utjecaj vibracija. Strojevi za pakiranje. Principi razvoja procesa pakiranja. Sistematski prikaz strojeva za formu, punjenje, blombiranje u kontinuiranim i automatskim pakirnim linijama. Utjecaj dizajna proizvoda na proces pakiranja. Specifični zahtjevi koji se postavljaju na pakiranje s obzirom na oblik proizvoda. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe s obzirom na oblik proizvoda. Zahtjevi na pakiranja s obzirom na tisak. Specifičnosti zahtjeva s obzirom na različite tehnike tiska. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Zahtjevi na pakiranje s obzirom na doradne procesa. Tehničko tehnološki zahtjevi izvedbe. Pakiranje i okoliš, utjecaj pakiranja na zagađenje okoliša, mogućnosti recikliranja, zakonska regulativa vezana za pakiranje. Kontrola kvalitete i pakiranja. Primjena alata kontrole kvalitete u procesu pakiranja. Koncept «zero defects», primjena kontrolnih karata i prihvatljivosti uzoraka. Proces pakiranja, uporaba računala u analizama i rješavanju problema upravljanja, specifikacije, proizvodnje i testiranja sistema za pakiranje. RAZVIJANJE OPĆIH I SPECIFIČNIH KOMPETENCIJA Stjecanje znanja iz područja pakiranja, kao sastavnog dijela tehnološkog procesa proizvodnje, sukladno razvoju suvremenih tehnologija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u okviru predavanja i vježbi, 30 sati predavanja i 15 sati vježbi. Prati se rad na vježbama, a ispit se polaže usmeno. Popis literature potrebne za studij W. Soroka, Fundamentals of Packaging Technology, Technomic Pub Co., Leicestershire, 1999. A. Emblem, J. McDermott, Packaging: the Facts, Institute of Packaging, Leicestershire, 2000. F. A. Paine, The Packaging User’s Handbook, Blackie and Son, Glasgow, 1991. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska A. L. Brady, K. S. Marsh, Encyclopedia of Packaging Technology, John Willey & Sons, New York, 1997. Način polaganja ispita Praćenje pojedinačnog rada na vježbama, te usmeni ispit. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Kvaliteta i uspješnost izvedbe pratit će se provođenjem ankete među studentima, te praćenjem uspješnosti prolaza na ispitu.


Kolegij 19441 AMBALAŽA I OKOLIŠ Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 1 + 0 , ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Uloga ambalaže. Ekološki simboli na ambalaži. Mjesto ambalaže u promocijskom spletu. Životni ciklus ambalažnog proizvoda. Energija za proizvodnju ambalažnih materijala i ambalaže. Utjecaj na kvalitetu zraka i voda proizvodnjom celuloze i papira. Ekološki aspekt proizvodnje PE-LD, PELLD, PE-HD, PVC, PP, PET. Ekološki aspekt proizvodnje staklene i metalne ambalaže. Tisak na ambalaži i okoliš. Sigurnost ambalaže u kontekstu migracije. Nanotehnologije i papirna, kartonska i plastična ambalaža. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom. Pravilnik o ambalažnom otpadu. Zbrinjavanje iskorištene papirne i kartonske ambalaže. Kompostiranje, deponiranje, spaljivanje. Metode reciklacije papirne i kartonske ambalaže. Utjecaj tehnike tiska, vrste boje i tiskovne podloge na kvalitetu recikliranih vlakanaca. Ekološki aspekt procesa reciklacije: bilanca CO2, teški metali, organoklorni spojevi. Metode oporabe plastike, materijalna oporaba, energijska oporaba. Ekološki aspekti reciklacije staklene ambalaže i oporabe metalne ambalaže. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osigurava se osposobljenost studenta za tržište rada, za nastavak na višim studijskim razinama, za kritičko razmišljanje o znanstvenoj disciplini u domeni predmeta i primjeni određenih znanstvenih postignuća. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih sveučilišta. Studente se animira za rad na znanstvenim projektima (uključujući rad za rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Postoji mogućnost učenja na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. Provjera znanja uključuje: kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetu seminara, aktivnost na projektima, razinu znanja na ispitima. Popis literature potrebne za studij F. Lox, Packaging and Ecology, PIRA International, Leatherhead,1999. S. E. Selke, Packaging and the Environment, CRC Press, Rev.Ed., Portland, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. Palmer, Recycling plastic, F.Watts, GRAD?, 1999. L. Göttsching, H. Pakarinen, Recycled Fiber and Deinking, FPEA and TAPPI, Helsinki, 2000. Časopis: Packaging Technology and Science Način polaganja ispita Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet za polaganje pismenog i usmenog ispita. Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost i kvaliteta rada na projektima 20%, rezultat usmenog dijela ispita s 40%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspješnost izvedbe prati se metodom za procjenu postignuća uz normiranje preko bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izlazaka na ispit.



OPIS PREDMETA

Diplomski studij GRAFIČKA TEHNOLOGIJA Modul: DIZAJN GRAFIČKOG PROIZVODA



Kolegij 33072 GRAFIČKI DIZAJN 3 33073 GRAFIČKI DIZAJN 4 Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja VII. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 5 boda VIII. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 5 boda Okvirni sadržaj predmeta Dizajniranje vizualnog identiteta (dizajn zaštitnog znaka i lika firme) na bazi estetike vizuane strukture odnosno formalno-psiholoških i perceptivnih vrijednosti rasporeda optičkih elemenata. Univerzalne i komunikacijske vrijednosti znakova. Zaštitini znak i logotip. Metodologija, stilizacija idejne skice, realizacija rješenja. Visokoformalizirani i niskoformalizirani stilovi u praksi dizajna, deskriptivni i lapidarni znak. Piktogrami. Analiza znaka i značenja. Formalno-semantička analiza. Referencijalne funkcije znaka. Ostale funkcije, estetska, konativna, fatička, metalingvistička, emocionalna. Redizajn, pojam i praksa. Metoda dekonstrukcije. Knjiga standarda, dokument i priručnik, aplikacije znaka firme i logotipa, standardi. Natječaj i kreativna oblikovna praksa. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Poznavajući sve ekonomske, tehničke i druge reference grafičkog proizvoda, studenti se osposobljavaju za samostalnu kreaciju, dizajn. Također, osposobljavaju se za javne natječaje dizajna grafičkih proizvoda kao i za organizaciju njihove izvedbene prakse. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se primarno provodi praktičnim vježbama, ali i predavanjima i konzultacijama, a provjera znanja odvija se pregledom ideja i realizacije svih pojedinačnih praktičnih radova programa. Popis literature potrebne za studij J. Murphy, M. Rowe, How to Design Trademarks and Logos, F&W Pubns, Oxford, 1991. B. M. Pederson, Graphic Corporate Identity, Graphic Press, 1994. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska Priručnik grafičkih standarda za Zimske olimpijske igre u Sarajevu 1984. Priručnik grafičkih standarda za Mediteranske igre u Splitu, 1979. Način polaganja ispita Predajom praktičnih radova i knjige standarda. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


Kolegij REALIZACIJA IDEJNIH RJEŠENJA 1 REALIZACIJA IDEJNIH RJEŠENJA 2

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Maja Brozović Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 boda VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 boda Okvirni sadržaj predmeta Realizacija idejnih rješenja predstavlja metodologiju rješavanja konkretnog oblikovnog problema od ideje do prezentacije u okviru grafičkih medija. Prvi dio predmeta (semestar) sadrži slijedeće tematske jedinice: Analiza rješenja realiziranih u okviru grafičkih medija. Osmišljavanje metodologije novog idejnog rješenja. Prijedlog realizacije novih ideja u okviru grafičkih medija korištenjem linije, plohe i boje kao osnovnim strukturalnim elementima vizualne forme. Definiranje realizacije idejnog rješenja korištenjem teksta, slike, teksta i slike. Normativi realizacije rješenja i aplikacija. Metode realizacije ideje u ovisnosti o karakteru ideje i ciljanom mediju. Tehnološke mogućnosti realizacije u okviru reprodukcijskog procesa. Kvaliteta realizacije idejnog rješenja. Realizacija idejnog rješenja zaštitnog znaka i logotipa. Knjiga standarda. Ocjena uspješnosti predočavanja vizualne poruke uvjetovane medijskim ograničenjima. Drugi dio predmeta (semestar) odnosi se na realizaciju idejnih rješenja pojedinih grafičkih medija: kataloga i prospekta (vrsta i namjena poruke, načini realizacije), plakata (lapidarna i temporalna rješenja, načini realizacije), knjige (omota, naslovnice, predlista, zalista i definiranje stranice knjige korištenjem teksta, slika, ilustracija), novina (obzirom na vrstu i namjenu, način realizacije), slikovnice, vrijednosnih papira i dokumenata. Definiranje tehnološkog procesa realizacije idejnih rješenja grafičkim medijima uvažavajući specifičnosti svakoga od njih. Ocjena prilagođenosti semantičkih vrijednosti idejnih rješenja tehničkoj izvedbi grafičkih medija u okviru grafičkih proizvoda. Realizacija redizajna zaštitnog znaka i logotipa, knjige, slikovnice, novina, plakata, kataloga i prospekta. Ocjena uspješnosti realizacije redizajna grafičkih medija u okviru tehnoloških mogućnosti. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Opće kompetencije odnose se na rješavanje problema pri odabiru tehnološkog procesa realizacije ideje u okviru grafičkog medija. Studenti se educiraju u korištenju grafičkih programa sa ciljem samostalnog realiziranja svog idejnog rješenja grafičkog medija u okvirima estetskih, tehnoloških i ekonomskih zadatosti. Specifične kompetencije odnose se na primjenu stečenih znanja i praktičnih iskustava u procesu donošenja odluke o obliku i načinu prezenatcije idejnih rješenja u okviru grafičkih medija. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi teoretski u obliku predavanja i praktično u obliku vježbi.Predavanja se temelje na teoretskim postavkama, njihovoj primjeni i analizi postojećih primjera i rješenja. Tijekom predavanja studenti učestvuju u analizama i raspravama. Praktični dio nastave provodi se u računarskoj učionici gdje se studenti educiraju u primjeni grafičkih programa s praktičnom izvedbom idejnih rješenja realiziranih na način koji zadovoljava mogućnost tehnološkoh procesa. Provjera znanja odvija se u toku predavanja aktivnim sudjelovanjem studenata u raspravama i praktičnim radovima studenata. Popis literature potrebne za studij H. Kipphan, Handbook of Printing Media, Springer, Berlin, 2001. F. J. Romano, Professional Prepress, Printing and Publishing, Prentice Hall PTR, 1999. M. Oldach, Creativity for Graphic Designer, North Light Books, Cincinati, Ohio, 1995. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska S. Kelby, Photoshop 7 - Prljavi i podli trikovi, Miš, Zagreb, 2002. G. D. Bouton et al., Photoshop 7 iznutra, Miš, Zagreb, 2003. M. Beaumont, Type & Colour, Phaidon Press Limited, London, 1991. A. Swann, Designed Right!, North Light Books, , Cincinati, Ohio, 1990. Način polaganja ispita Ispit kao način ocjene znanja provodi se praktično gdje student treba pokazati svoje znanje realiziranjem zadanog grafičkog medija uz prezentaciju i obrazloženje odabranog načina za realizaciju. 60% od ukupnog ispita odnosi se na realizaciju i prezentaciju zadanog grafičkog medija korištenjem grafičkih programa na računalu, dok se 40% ispita odnosi na usmeni dio provjere znanja. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Jedan od načina je anonimna anketa studenata na kraju semestra, a drugi način posjećenošću studenata predavanjima i njihov interes za aktivno sudjelovanje u okviru predavanja.


Kolegij 19453 PRIMIJENJENA FOTOGRAFIJA 2 Nositelj kolegija Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač Vrijeme izvođenja VII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij Primijenjena fotografija 2 je nastavak kolegija Primijenjena fotografija 1. Kolegij upoznaje studente s različitim pravcima u pristupu fotografiji koja se ostvaruje kroz tiskane medije, primjenom kolor fotografije te primjenom i mogućnostima digitalne fotografije. Također se obrađuju specifičnosti kompozicije kolor fotografije i sustavi fotografija - otisak, odabir optimalnog sustava i tehnike rada, testiranja u fotografiji te pristup novinskoj, scenskoj, reklamnoj, propagandnoj i angažiranoj fotografiji. Kroz predavanja se uvodno obrađuju fotografski stilovi, autori i pravci koji su bitno utjecali na današnju fotografiju koja se finalno ostvaruje kroz grafički proizvod (prvi ilustratori, agencija Magnum, Bauhaus, itd.) Slijedi komparativna analiza sustava koji se primjenjuju kod fotografije koja se ostvaruje kroz tiskane i elektronske medije (crno-bijeli negativ-pozitiv sustav, crno-bijeli dijapozitiv sustav, kolor negativ-pozitiv sustav, kolor dijapozitiv sustav, kolor dijapozitiv-pozitiv sustav, instant fotografija i digitalna fotografija) i njihovom primjenom kod fotografija namijenjenih reprodukciji u grafičkom proizvodu. Također se analiziraju izvedeni sustavi kojiimaju svoju primjenu isključivo ako se fotografija ostvaruje kroz grafički proizvod. Analizira se utjecaj karaktera svjetla na snimanje te modulacija efekta izborom sustava, materijala i načina mjerenja svjetla (spot, integralno, segmentno). Kolegij obrađuje i osnovnu primjenu boje u kompoziciji fotografije i fotografski pristup perspektivi, kadru i rakursu te fotografske tehnike njihovog ostvarivanja. Posebno se obrađuje pristup i tehnike u novinskoj (fotovijest, fotointerview, fotokomentar, fotozanimljivost, fotosekvenca, fotopriča, fotoesej, fotoreportaža, dokumentarna fotografija), sportskoj, reklamnoj (fotografija ugođaja, fotografija koja uvjerava, fotografija koja objašnjava, produkt fotografija) i modnoj fotografiji kao tipičnim vidovima fotografije namijenjene reprodukciji u pojedinom lancu grafičke reprodukcije te fotografije kao metodološkog pristupa vizualnoj kreaciji i dijelu grafičkog dizajna. Kroz navedene teme razrađuju se specifični odnosi fotografske semantike, sintakse i tehnike. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti se upoznavaju s fotografskom tehnikom na nivou njezine praktične primjene u području fotografije koja se ostvaruje kroz različite medije - primarno tiskom, ali i webom. Obrađuju se različiti fotografski sustavi sa stanovišta fotografske prakse te se studenti osposobljavaju kreativno koristiti pojedine sustave kroz sve faze fotografiranja - od snimanja do gotove fotografije - u klasičnim i digitalnim tehnikama rada. Studenti stječu znanja potrebna za odabir optimalne tehnike rada, ovisno o fotografskim pretpostavkama i načinu grafičke reprodukcije. Fotografija se, prvenstveno, definira kao kreativna djelatnost i dio lanca grafičke reprodukcije. Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegiji daju temeljna znanja za poslove kao što su urednik fotografije, fotograf-ilustrator, fotoreporter te znanja potrebna za rad u timu grafički dizajner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Uz ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih autorskih radova što je često preduvjet za dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava – predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. M. Freeman, How to take and develop color photographs, Chartwell Books, Inc., New Jersey, 1988. P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska J. Hedgecoe, Sve o fotografiji i fotografiranju, Mladost, Zagreb, 1977. T. Ang, Digitalna fotografija, Znanje, Zagreb, 2004. Način polaganja ispita Usmeni ispit - analiza predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.


Kolegij 19454 UMJETNIČKA FOTOGRAFIJA 1 Nositelj kolegija Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij Umjetnička fotografija 1 predstavlja logičan slijed kolegija Primijenjena fotografija 1 i 2. Kolegiji Umjetnička fotografija 1 i 2 omogućuju studentima kreativan izraz kroz medij fotografije uz orijentaciju na mogućnost primjene fotografije kroz grafički dizajn i proizvod. Kroz predavanja kolegija Umjetnička fotografija 1 studenti se upoznavaju s razvojem fotografskih tehnika i stilova (umjetnička fotografija 19. stoljeće, fotografski piktoralizam, impresionizam, realizam i dinamizam), istaknutim fotografima pojedinih stilova i njihovim utjecajima na današnju kreativnu fotografiju općenito i, posebno, današnju fotografiju primijenjenu u grafičkom dizajnu. Kroz Kolegij se analiziraju specifičnosti fotografskog izražavanja i fotografskih tehnika stvaranja slike kroz crno-bijelu fotografiju i mogućnost njihove izložbene, web i tiskane prezentacije. Posebno se obrađuju posebne fotografske tehnike - filteri za crno-bijelu fotografiju, sandwich, zoomiranje, paniranje, silueta, retikulacija, maskiranje i deformacije pri povećavanju, fotogram, raster, solarizacija, bareljef, fotografika, oslabljivanje, pojačavanje, retuširanje i trik fotografija te high key i low key. Prikazuju se mogućnosti spomenutih tehnika u «klasičnim» i digitalnom fotografskom sustavu (kompjutorska obrada fotografija - «digitalni fotografski laboratorij») te prednosti i nedostaci pojedinih fotografskih sustava u području umjetničke fotografije pod pretpostavkom izložbene, tiskane ili web prezentacije. Također se obrađuje problematika zaštite autorskoh prava fotografa kroz osnovne pravne i, posebno, tehničke aspekte, ovisno o načinu kroz koji se prezentira, tj. ostvaruje fotografsko djelo. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nadograđuju se znanja i vještine stečene kroz kolegije Primijenjena fotografija 1 i 2. Studenti svladavaju neke specifične fotografske tehnike uz upoznavanje s reproducibilnošću, tj. mogućnostima ostvarivanja, takvih fotografija kroz različite oblike grafičke reprodukcije. Studenti se upoznavaju s tehnikama rada nekih od najpoznatijih fotografa koji su fotografije, primarno, realizirali kroz tiskane medije. Studenti unapređuju svoju fotografsku tehniku kroz niz različitih fotografskih motiva i prisupa uz odabir različitih medija finalnog ostvarivanja tih fotografija. Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegiji daju temeljna znanja za poslove kao što su urednik fotografije, fotograf-ilustrator, fotoreporter te znanja potrebna za rad u timu grafički dizajner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Uz ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih autorskih radova što je često preduvjet za dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T. Publishing, Zagreb, 2000. Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989. The Photobook, Phaidon, London, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska F. Heidtmann, Kunstphotographische Edeldruckverfahren Heute, Berlin Verlag, Berlin, 1986. M. Bačić, J. Mirenić-Bačić, Uvod u likovno mišljenje, Školska knjiga, Zagreb, 1996. V. Mojsilović, Fotografija od ideje do realizacije, Tehnička knjiga, Beograd, 1984. P. Green, Digital Photography, PIRA International, Hertfordshire, 1999. Način polaganja ispita Usmeni ispit - analiza predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.


Kolegij 19455 DIZAJN I OKOLIŠ Nositelj kolegija Prof. dr. sc. Zdenka Bolanča Vrijeme izvođenja VIII. semestar, 2 + 1 + 0, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Humana ekologija. Ekološki problemi suvremenog svijeta. Demografska ekspanzija. Ekološki problemi urbanih aglomeracija. Tehničko - tehnološki razvoj i okoliš. Uvod u problematiku ekodizajna. Veza između ekodizajna i društvene odgovornosti. Dizajniranje ekološki prihvatljivog proizvoda. LCA kao holistička procjena utjecaja proizvodnje i grafičkog proizvoda na okoliš. Elementi specifičnosti odabira unutar LCA. Pregled čimbenika procjene životnog ciklusa. LCA za materijale digitalnih i konvencionalnih tehnika. Dizajn u odnosu na proizvodnju materijala i nanotehnologiju. Elektronika, informacijske i komunikacijske tehnologije u odnosu na dizajn i inovacije, ekonomske zakonitosti, društvenu solidarnost i ekološku odgovornost. Ekodizajn i održivi razvoj. Studio grafičkog dizajna. Podržavanje i implementacija ekološko prihvatljivih čimbenika pri kreaciji proizvoda. Korištenje principa ekodizajna vlastitog promotivnog materijala. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Sadržaj predmeta omogućuje postizanje visoke razine kompetetivnih znanja i vještina, potiče kreativnost i kritički odnos, omogućuje djelotvorno uključenje na tržište rada i nastavak studija na višoj razini. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Nastava se provodi u obliku predavanja, auditornih vježbi i seminara uz konzultacije s asistentom i profesorom. U nastavu se uključuju gostujući profesori s inozemnih sveučilišta. Studente se animira za rad na znanstvenim projektima (uključujući rad za rektorovu nagradu, znanstvene skupove mladih i slično). Moguće ostvarenje učenja na daljinu i e-komunikacija s asistentom i profesorom. Provjera znanja uključuje kontinuirano praćenje aktivnosti studenata tijekom semestra, rezultate postignute praćenjem nastave, kvalitetom seminarima, aktivnostima na projektima, razinom znanja na ispitima. Popis literature potrebne za studij A.Chick, The Graphic Designer’s Green Book, Graphic Press Corp., Zürich, 1998. N. Ashby, Materials and Design, ABS Group Inc., Oxford, 2000. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska G. Eyring, Green Products by Design: Choice for A Cleaner Environment, DIANE Publishing Co.,Boston, 1999. Način polaganja ispita Pozitivno ocijenjen seminarski rad je uvjet za polaganje ispita. Pozitivno ocijenjen pismeni ispit uvjet je za usmeni ispit. U ocjenu ulazi rezultat s pismenog ispita s udjelom od 40%, aktivnost na seminarima i kvaliteta seminarskog rada, sudjelovanje na projektima s 20%, rezultat usmenog dijela ispita s 40%. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Uspješnost izvedbe prati se metodom za procjenu postignuća uz normiranje preko bodovnog sustava. U procjenu se uključuje ocjene na ispitu i broj izlazaka na ispit.


Kolegij 19456 DIZAJN ODABRANOG GRAFIČKOG PROIZVODA

Nositelj kolegija Izv. prof. mr. sc. Mato Jurković Vrijeme izvođenja IX. semestar, 1 + 0 + 3, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Dizajn specifičnog proizvoda, opći i specifični zahtjevi. Karakteristični primjeri. Analiza semantičkih vrijednosti poruke i kognitivno-psiholoških osobina korisnika. Knjige, novine, plakat, katalozi, prospekti, vrijednosni papir, poslovna dokumentacija, dječja literatura itd. Proizvodna dokumentacija. Redizajn, karakteristične instrukcije. Identifikacija grafičkog proizvoda u standardnoj nomenklaturi. Analiza sličnih medija. Usklađenje na nivou tehnologije (radni nalog). Izbor i odabiranje pojedinačnog dizajna grafičkog proizvoda. Redizaj odabranog grafičkog proizvoda. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Uz opće osposobljavanje u dizajnu grafičkih medija u ovom nastavnom predmetu studenti se osposobljavaju u smjeru odabranog interesa sa konkretnim zadatostima. Razvija se sposobnost sintetitiranja prije svega tehnoloških, ekonomskih i estetskih komponenti na nivou dizajna odabranog grafičkog proizvoda. OBLICI PROVOĐENJA NASTAVE I NAČIN PROVJERE ZNANJA Nastava se izvodi predavanjima i vježbama te konzultacijama koje pridonose analizi izabranih rješenja praktičnog rada. Provjera znanja odvija se analizom odabranog grafičkog proizvoda. Popis literature potrebne za studij L. L. Cyr, Broshure Design that Works, Roskport Publisher Inc, Massachusetts, 2002. C. D. Cullen, Catalog Design: The Art of Creating Desire, Roskport Publicher Inc, Massachusetts, 2002. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska R. L. Harris, Information Graphic: A Comprehensive Illustrated Reference, Oxford University Press INC, Oxford, 2000. Način polaganja ispita Predajom praktičnog rada odabranog grafičkog proizvoda. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Anonimnom anketom studenata.


Kolegij 19457 UMJETNIČKA FOTOGRAFIJA 2 Nositelj kolegija Mr. sc. Miroslav Mikota, viši predavač Vrijeme izvođenja IX. semestar, 2 + 0 + 1, ECTS: 5 bodova Okvirni sadržaj predmeta Kolegij Umjetnička fotografija 2 nadopunjava znanja stečena kroz kolegije Primijenjena fotografija 1, Primijenjena fotografija 2 i Umjetnička fotografija 1. Kroz predavanja se studenti uvodno upoznavaju s razvojem fotografije u Hrvatskoj od pojave dagerotipije i kalotipije, preko mokrog kolodijskog postupka, ambrotipije, pojave prvih fotoateliera, pojave fotoamaterizma i umjetničke fotografije do fotografije pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća i moderne hrvatske fotografije. Analiziraju se neke specifične fotografske tehnike koje su kroz različite povijesne fotografske stilove umjetničke fotografije otvorile put miksmedijskom pristupu fotografiji (plemenite tehnike tiska - gumeni tisak, uljni tisak, brom tisak, karbon tisak, fotogravura i sl.), multimedijski i aplikacijski pristup fotografiji (fotografija i kompjutor, fotografija i američki retuš, aplikacija crteža i boje na fotografiju i sl.) te današnje tehnike, klasične i digitalne, koje omogućuju simulaciju navedenih tehnika. Analizira se reproducibilnost fotografija specifičnih tehnika te njihova primjenjivost pri dizajniranju grafičkog proizvoda, a ovisno o lancu grafičke reprodukcije. Obrađuju se tehnike uvođenja boje u crno-bijelu fotografiju kroz primjenu posebnih fotografskih tehnika kao što su toniranje, koloriranje, zračni kist - klasičnim i digitalnim tehnikama. Posebno se obrađuju aspekti kolor fotografije te posebne fotografske tehnike orijentirane kolor fotografiji (kreativni sustav filtera, manipulacija efekta temperaturom svjetla i sl.) odnosno prije analizirane posebne tehnike uz upotrebu kolor fotografskih sustava. Općenito se uspoređuju mogućnosti klasičnih i digitalnih fotografskih sustava kroz faze snimanja, obrade i ispisa ovisno o namjeni i načinu prezentiranja - izložbe, web, tisak. Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Nadograđuju se znanja i vještine stečene kroz kolegije Primijenjena fotografija 1 i 2. Studenti svladavaju neke specifične fotografske tehnike uz upoznavanje s reproducibilnošću, tj. mogućnostima ostvarivanja, takvih fotografija kroz različite oblike grafičke reprodukcije. Studenti se upoznavaju s tehnikama rada nekih od najpoznatijih fotografa koji su fotografije, primarno, realizirali kroz tiskane medije. Studenti unapređuju svoju fotografsku tehniku kroz niz različitih fotografskih motiva i prisupa uz odabir različitih medija finalnog ostvarivanja tih fotografija. Kolegiji Primijenjena fotografija (1 i 2) i Umjetnička fotografija (1 i 2) studentima daju temeljna znanja koja će im omogućiti izbor tehnike rada ovisno o fotografskim pretpostavkama i pretpostavkama grafičke reprodukcije kao i izbor gotovih fotografija čime Kolegiji daju temeljna znanja za poslove kao što su urednik fotografije, fotograf-ilustrator, fotoreporter te znanja potrebna za rad u timu grafički dizajner - grafički urednik - urednik fotografije - fotograf. Uz ovo, Kolegiji upućuju studente u načine predstavljanja njihovih fotografskih autorskih radova što je često preduvjet za dobivanje nekih spomenutih radnih mjesta. Oblici i provođenja nastave i način provjere znanja Teoretska nastava - predavanja. Praktična nastava - vježbe - studijsko snimanje, snimanje vani, rad u fotografskom laboratoriju, klasična i kompjutorska obrada fotografija. Provjera znanja - praćenje praktičnog rada kroz vježbe, usmeni ispit. Popis literature potrebne za studij M. Mikota, Kreacija fotografijom, V.D.T., Publishing, Zagreb, 2000. Enzyklopaedie der Fotopraxis, Weltbild Verlag, Augsburg, 1989. The Photobook, Phaidon, London, 1998. Popis literature koja se preporučuje kao dopunska A. Baieley, A., Hollowaz, Sve o fotografiji u boji, Mladost, Zagreb, 1979. Z. Gursky, Svjetloslikarstvo - knjiga o fotografiranju, Matica hrvatska, Karlovac, 1998. M. Tafelmaier, Digitale Fotografie, Verlagsbereich Foto-zeitschriften Verlag, Stuttgart, 1998. Način polaganja ispita Usmeni ispit - analiza predanih fotografija, ocjenjuje se praktični rad i teoretsko znanje pokazano kroz analizu fotografija. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe predmeta Interaktivna nastava koja se čim više temelji na mentorskom radu te se prilagođava interesima i afinitetu studenata. Anketa.

Documents

Sveučilišta u Zagrebu - Katedra za tiskovne forme ...forme.grf.unizg.hr/media/web fax/Program_GRF_sijecanj_2007.pdf · sve je više visokih učilišta koja su namijenjena obrazovanju