Sveučilište u Splitu - unist.hr · komorne glazbe u srednjem i visokom obrazovanju. Taj rad stimulira HDGPP (Hrvatsko društvo glazbenih pedagoga), posredstvom natjecanja učenika

Umjetnička akademija Sveučilište u Splitu

PRIJEDLOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

ODSJEK ZA GLASOVIR

Split, 15. veljače 2005.

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M

Preddiplomski studij: odsjek za glasovir

Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu

Umjetnička akademija Glagoljaška b.b., HR-21000 Split

Telefon: + 385 21 348620 Telefaks: + 385 21 360178

[email protected] http: //www.umas.hr

mailto:[email protected]

P R E D D I P L O M S K I S T U D I J : G L A S O V I R

1

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Do sredine druge polovice 20.stoljeća, Split je oskudijevao u kvalificiranim glazbenim stručnjacima. Budući da studij klavira u gradu nije postojao, Muzička akademija u Zagrebu je osnovala Područno odjeljenje u Splitu s dvogodišnjim studijem klavira. Nakon uspješnih početaka taj je studij proširen na četverogodišnji. Kroz gotovo 3 desetljeća postojanja taj je studij obrazovao 20 vrijednih klavirskih pedagoga i pijanista. Sa osnivanjem Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu 1997. godine, klavirski odjel kao najstariji glazbeno-instrumentalni studij postaje njen sastavni dio i u cijelosti sam izvodi nastavu.

1.1.a) Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada

Na području Splitsko-dalmatinske županije postoji 1 srednja i 12 osnovnih glazbenih škola. U susjednim županijama (sa sjedištem u Dubrovniku, Zadru i Šibeniku) djeluju još 3 srednje i 8 osnovnih glazbenih škola. U svim školama je klavir najtraženiji i najzastupljeniji instrument. Potreba za profesorskim kadrom je velika, zbog neprekidnog rasta i osnivanja novih područnih odjela pri osnovnim glazbenim školama. Uz to, klaviristi (pijanisti) su potrebni kao umjetnički suradnici na pjevačkom, puhačkom i gudačkom odjelu srednjih glazbenih škola, te na Umjetničkoj akademiji Split.

1.1.b) Usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih učilišta

Program studija klavira na Umjetničkoj akademiji Split istovjetan je s programom Muzičke akademije u Zagrebu, a u velikoj je mjeri usporediv s programima klavirskog odsjeka visokoškolskih ustanova u Marseillesu i Aix-en Provence (Francuska), te Genovi (Italija).

1.2. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Na Područnom odjeljenju Split Muzičke akademije u Zagrebu (1972. - 1997.) diplomiralo je 20 klavirista i profesora klavira koji su danas zaposleni kao pedagozi u glazbenim školama diljem Dalmacije i Hrvatske.

Na Umjetničkoj akademiji Split od njenog osnivanja 1997.godine do danas dosad je diplomiralo 6 klavirista


2

koji su odmah stekli zaposlenje u glazbenim školama u Makarskoj, Puli, Dubrovniku, Imotskom i Trogiru. Dva su diplomanta nastavila svoje stručno usavršavanje na visokoškolskim ustanovama u inozemstvu (Ljubljana - Slovenija i Pariz - Francuska). Momentalno na klavirskom odsjeku imamo 13 studenata i 2 apsolventa.

Na Državnom natjecanju studenata komorne glazbe naši klaviristi pod vodstvom svojih profesora dosad su osvojili 4 prve nagrade i 1 drugu nagradu u disciplinama klavirski trio, klavirski kvartet i klavirski kvintet.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Budući da je program studija usklađen sa programima te vrste u Europi i svijetu, naši studenti mogu pratiti istovjetne programe na visokoškolskim ustanovama u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Ljubljani, Sarajevu, Skopju, Grazu, Marseillesu, Aix-en Provence, Parizu, Genovi, Rimu , Solunu, Pragu i drugdje.

Umjetnička akademija Split od osnivanja 1997. godine njeguje međunarodnu suradnju. Redoviti je sudionik Međunarodnih susreta mediteranskih akademija ( E C U M E ) koji se održavaju svake godine. Naši profesori i studenti dosad su vrlo uspješno gostovali u Solunu - Grčka, Damasku - Sirija, Genovi - Italija, Tunisu, Marseillesu - Francuska, Istanbulu - Turska, a 2003. godine je Umjetnička akademija Split bila domaćin i organizator ove međunarodne manifestacije.

1.4. Ostali elementi i podaci

Dosadašnji sustav studija klavira osposobljavao je diplomante za samostalni umjetnički rad, odnosno za pedagoški rad u osnovnim i srednjim glazbenim školama. U skladu sa vlastitim afinitetima studenti su se mogli baviti reproduktivnim radom u komornim tijelima i ansamblima, kako u okviru postojećih institucija (škola, umjetničkih ustanova) tako isto i samostalno.

Valja pripomenuti da se u Hrvatskoj posljednjih godina veća pažnja nego ikada ranije pridaje nastavi komorne glazbe u srednjem i visokom obrazovanju. Taj rad stimulira HDGPP (Hrvatsko društvo glazbenih pedagoga), posredstvom natjecanja učenika i studenata u komornoj glazbi. Uz to, sve češće se organiziraju seminari takve vrste tijekom školske godine, posredstvom kojih se prate recentna dostignuća na polju glazbene interpretacije i suvremena glazbena kretanja u Europi i svijetu.


3

2. Opći dio

Vrsta studija Preddiplomski Naziv Glazbeni odjel - Odsjek za glasovir

Predlagači Umjetnička akademija Sveučilišta u Splitu Nositelji

Izvođači Umjetnička akademija, Studij humanističkih znanosti

Trajanje 4 godine ECTS 240 Uvjeti za upis Maturalna svjedodžba srednje opće ili glazbene škole i položen kvalifikacijski

razredbeni ispit prema posebnom pravilniku *iznimno talentirani mogu i bez završene srednje škole upisati studij, pod uvjetom da naknadno završe školovanje

Kompetencije koje se stječu završetkom studija

Mogućnost pomaganja u nastavi u osnovnom glazbenom obrazovanju-zamjena u odsustvu nastavnika, nastava u nižoj glazbenoj školi, korepetitor u nižoj glazbenoj školi, korepetitor u kulturno-umjetničkim ustanovama.

Mogućnosti nastavka studija

Diplomski studij

Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završetkom studija

Prvostupnik – klavirist

* Ako se predlaže objedinjeni preddiplomski i diplomski dio, navesti razloge.


4

3. Opis programa/ Preddiplomski studij

3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta

I. semestar Kod Naziv predmeta Nastava*M

P+P+S+V ECTS

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 1 30+0+0+0 9 Solfeggio 1 15+15+0+0 3 Osnove harmonije 1 15+15+0+0 3 Vokalna polifonija 1 15+15+0+0 3 Zbor 1 45+0+0+15 3 Psihologija odgoja i obrazovanja 1 0+30+0+0 3 Engleski jezik 1 0+15+0+15 3 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti: Uvod u povijest umjetnosti 1 0+30+0+0 3 Upoznavanje instrumenata 1 0+30+0+0 3 Poznavanje racunala 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 *MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje.


5

II. semestar Kod Naziv predmeta Nastava*

MP+P+S+V ECTS

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 2 30+0+0+0 9 Solfeggio 2 15+15+0+0 3 Osnove harmonije 2 15+15+0+0 3 Vokalna polifonija 2 15+15+0+0 3 Zbor 2 45+0+0+15 3 Psihologija odgoja i obrazovanja 2 0+30+0+0 3 Engleski jezik 2 0+15+0+15 3 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti: Uvod u povijest umjetnosti 2 0+30+0+0 3 Upoznavanje instrumenata 2 0+30+0+0 3 Primjena računala 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 *MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje.

III. semestar Kod Naziv predmeta Nastava*

MP+P+S+V

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 3 30+0+0+0 9 Komorna glazba - glasovirski duo 1 30+0+0+0 3 Solfeggio 3 15+15+0+0 3 Osnove klasične harmonije 15+15+0+0 3 Instrumentalna polifonija 1 15+15+0+0 3 Zbor 3 45+0+0+15 3 Didaktika 1 0+30+0+0 3 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti: Engleski jezik 3 0+15+0+15 3 Uvod u povijest umjetnosti 1 0+30+0+0 3 Poznavanje računala 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 *MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje.


6

IV. semestar Kod Naziv predmeta Nastava*

MP+P+S+V

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 4 30+0+0+0 9 Komorna glazba - glasovirski duo 2 30+0+0+0 3 Solfeggio 4 15+15+0+0 3 Osnove romantičke harmonije 15+15+0+0 3 Instrumentalna polifonija 2 15+15+0+0 3 Zbor 4 45+0+0+15 3 Didaktika 2 0+30+0+0 3 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti (1) Engleski jezik 4 0+15+0+15 3 Uvod u povijest umjetnosti 2 0+30+0+0 3 Primjena računala 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 * MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje.

V. semestar Kod Naziv predmeta Nastava *

MP+P+S+V

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 5 30+0+0+0 10 Komorna glazba 3 30+0+0+0 3 Korepeticija 1 0+0+0+15 2 Povijest glazbe 1 0+30+0+0 3 Elementi glazbenih oblika 0+30+0+0 3 Glazbena pedagogija 1 0+30+0+0 3 Osnove tehnike klavira 1 0+30+0+0 3 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti: Solfeggio 5 15+15+0+0 3 Zbor 5 45+0+0+15 3 Dirigiranje 1 15+15+0+0 3 Engleski jezik 3 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 *MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje.


7

VI. semestar Kod Naziv predmeta Nastava *

MP+P+S+V ECTS

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 6 30+0+0+0 10 Komorna glazba 4 30+0+0+0 3 Korepeticija 2 0+0+0+15 2 Povijest glazbe 2 0+30+0+0 3 Glazbeni stilovi i oblici od 16.-18.st. 0+30+0+0 3 Glazbena pedagogija 2 0+30+0+0 3 Osnove tehnike klavira 2 0+30+0+0 3 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti: Solfeggio 6 15+15+0+0 3 Zbor 6 45+0+0+15 3 Dirigiranje 2 15+15+0+0 3 Engleski jezik 4 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 * MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje.

VII. semestar Kod Naziv predmeta Nastava *

MP+P+S+V ECTS

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 7 30+0+0+0 10 Komorna glazba 3 30+0+0+0 3 Korepeticija 3 0+0+0+15 2 Povijest glazbe 3 0+30+0+0 3 Glazbeni stilovi i oblici 19. st. 0+30+0+0 3 Povijest klavirske umjetnosti 1 0+30+0+0 3 Metodika i seminar iz metodike klavira 1 0+15+15+0 3 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti: Zbor 6 45+0+0+15 3 Dirigiranje 3 15+15+0+0 3 Uvod u sociologiju 0+30+0+0 3 Poznavanje računala 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 * MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje.


8

VIII. semestar Kod Naziv predmeta Nastava *

MP+P+S+V ECTS

Obvezni predmeti: Glasovir glavni predmet 8 30+0+0+0 10 Komorna glazba 6 30+0+0+0 3 Korepeticija 4 0+0+0+15 2 Povijest glazbe 4 0+30+0+0 3 Glazbeni stilovi i oblici 20. st. 0+30+0+0 3 Povijest klavirske umjetnosti 2 0+30+0+0 3 Metodika i seminar iz metodike klavira 2 0+15+15+0 3 Izborni predmet (1) 3 Izborni predmeti: Zbor 8 45+0+0+15 3 Dirigiranje 4 15+15+0+0 3 Sociologija kulture 0+30+0+0 3 Primjena računala 0+15+0+15 3 UKUPNO: 30 *MP+P+S+V unijeti po potrebi i ostalo i objasniti značenje.


9

3.2. Opis predmeta

Naziv predmeta Klavir glavni predmet 1

Kod

Vrsta Mentorska poduka

Razina Osnovna

Godina 1. Semestar 1.

ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

9 ECTS (1 ECTS mentorska poduka + 8 samostalni rad studenta)

Nastavnik doc. Ranka Cuzzi, doc. Jadranka Garin Vanjski suradnici: doc. R.Gubaidullin , doc. O.Cinkoburova

Kompetencije koje se stječu

Student je osposobljen za svladavanje osnova klavirske tehnike koja je sada na višoj razini od prethodnih znanja stečenih u srednjoj školi, i to u pogledu izjednačenosti prstiju, samostalnosti ruku, većeg tempa i kvalitete klavirskog zvuka.

Preduvjeti za upis Položen prijemni ispit.

Sadržaj Provjera znanja studenta koje je stečeno u srednjoškolskom obrazovanju, uvid u njegove izvođačke (tehničke i muzičke) sposobnosti i u odnosu na to individualno prilagođavanje gradiva u smislu tehničkih korekcija i nadopune postojećih nedostataka. U svrhu razvoja tehnike, rad na ljestvicama, tehničkim vježbama, instruktivnim etidama, gipkosti i pokretljivosti prstiju te samostalnosti ruku. Po elementima tehnike birati odgovarajuće instruktivne etide. Minimum gradiva: 6 instruktivnih etida, 2 polifone skladbe, 1 cijeli klasični koncert i 1 skladba 19. ili 20. st.

Preporučena literatura

Instruktivne etide različitih autora (Czerny op. 740, Moszkowsky op. 72, Clementi Gradus ad Parnassum, Kessler op.20, Moscheles op. 70, Thalberg op. 26, Arensky itd.) Polifonija: Preludiji i fuge J.S.Bacha (DWK I i II sv.) Klasika: Klavirski koncerti J.Haydna i W.A.Mozarta Skladbe 19. i 20. st.-manje forme različitih autora (Schubert, Mendelssohn, Chopin, Schumann, Čajkovski, Skrjabin, Prokofjev, itd).

Dopunska literatura Tehničke vježbe različitih autora .

Oblici provođenja nastave

Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava).

Način provjere znanja i polaganja ispita

Krajem semestra studenti polažu kolokvij pred komisijom. Student je obvezan izvesti slijedeći program: nekoliko ljestvica (dur i mol) prema planu i programu 3 instruktivne etide (Czerny, Clementi, Moszkowsky) s različitim tehničkim zahtjevima 1 Preludij i fuga J.S.Bacha 1 skladba 19. ili 20. st. Cijeli program izvodi se napamet.

Jezik poduke i mogućnosti praćenja na drugim jezicima

Hrvatski, talijanski, engleski, španjolski, ruski, njemački.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe svakog predmeta

Prema standardima Sveučilišta u Splitu.


10


Kod


Razina Srednja



9 ECTS (1 ECTS mentorska poduka + 8 ECTS samostalni rad studenta)



Student je osposobljen na kraju godine da tehniku kojom je ovladao primijeni na muzičkom sadržaju složenijih kompozicija.

Preduvjeti za upis Položen 1. semestar.

Sadržaj Dalji rad na lakšim koncertnim etidama u svrhu izvođenja složenijeg muzičkog tkiva (polifonija, klasični sonatni oblik). Rad na oblikovanju klavirskog tona kao i rad na legatu u svrhu primjene na kompozicije različitih stilova. Stjecanje znanja o pravilnom čitanju notnog teksta. Minimum gradiva: 2-3 koncertne etide, 2 Preludija i fuge J.S.Bacha, 2-4 skladbe manjeg opsega iz razdoblja baroka, 1 cijela klasična sonata, 1 skladba hrvatskog autora, 1 skladba 19. ili 20. st. prema izboru.


Koncertne etide (F.Chopin op. 10, op. 25 i op. posth., F.Liszt, A.Skrjabin op. 8 i 42). Preludiji i fuge J.S.Bacha (DWK I i II sv.) Sonate D.Scarlattija i druge barokne skladbe manjeg opsega (Couperin, Rameau, Handel) Sonate J.Haydna ili W.A.Mozarta Skladbe po izboru 19. i 20. st. ( Schubert, Mendelssohn, Chopin, Schumann, Brahms, Čajkovski, Rahmanjinov, Skrjabin, Prokofjev itd.) te hrvatskog autora.

Dopunska literatura Tehničke vježbe različitih autora.


Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava). U 2. semestru predviđa se jedan javni nastup (minimum).


Krajem godine studenti polažu ispit pred komisijom. Student je obvezan izvesti slijedeći program: 1 koncertna etida 1 Preludij i fuga J.S.Bacha 1 cijela sonata Haydna ili Mozarta 1 skladba 19. ili 20. st. 1 skladba hrvatskog autora Cijeli program izvodi se napamet.






11


Kod


Razina Srednja






Student je sposoban za složenije koncertno izvođenje radom na skladbama većih i dužih muzičkih oblika (ciklička djela).

Preduvjeti za upis Položen 2. semestar

Sadržaj Rad na daljnjem razvoju tehnike, te upoznavanje veće barokne (suita, partita) i klasične forme (varijacije, rondo, fantazija). Minimum gradiva: 2 -3 koncertne etide, 1 barokna suita ili partita, 1 klasične varijacije (ili rondo ili fantazija), 1 skladba 19. ili 20. st.


Koncertne etide (Chopin op. 10 i op. 25, Liszt Koncertne i Paganini etide, Skrjabin op. 8 i op. 42, Rahmanjinov op. 33 i 39). Partite, Engleske i Francuske suite (cijele) J.S.Bacha Varijacije, ronda ili fantazije Haydna, Mozarta ili Beethovena Skladbe 19. i 20. st. po izboru.

Dopunska literatura Vježbe za dvohvate i polifoniju.


Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava). Obvezan jedan nastup na produkciji odsjeka (minimum).


Krajem semestra studenti polažu kolokvij pred komisijom. Student je obvezan izvesti slijedeći program: 1 koncertna etida 1 barokna suita ili partita 1 klasične varijacije, rondo ili fantazija Cijeli program izvodi se napamet.



Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvdbe svakog predmeta



12


Kod


Razina Srednja






Na kraju 4. semestra student stječe veću sigurnost u tumačenju muzičkog sadržaja kompozicija različitih stilova i karaktera uz višu razinu tehničke osposobljenosti.


Sadržaj Daljnji rad na tehničkom i umjetničkom razvoju, upoznavanje stilova raznih epoha (kako manjih tako i većih oblika), upoznavanje polifonije 19. i 20. st., njegovanje koncentracije i izdržljivosti u izvođenju skladbi većeg opsega (velike klasične sonate L. van Beethovena), rad na arhitekuri djela i ravnoteži forme. Minimum gradiva: 2-3 koncertne etide, 1-2 polifone skladbe drugih autora, 1 cijela Beethovenova sonata, 1 skladba 19. ili 20. st., 1 skladba hrvatskog autora.


Koncertne etide (Chopin, Liszt, Skrjabin, Rahmanjinov kao u 3. semestru) Polifone skladbe – preludiji i fuge drugih autora (Mendelssohn, Saint-Saens, Hindemith, Šostakovič, Barber, itd.) Sonate L. van Beethovena (osim op. 2 br. 1, op. 10 br. 1 i 2, op. 13, op. 14 br. 1 i 2, op. 49 br. 1 i 2, op. 79) Značajnije skladbe ili ciklusi skladbi (izbor) 19. ili 20. st. ( Mendelssohn, Schubert, Schumann, Chopin, Liszt, Brahms, Debussy, Ravel, Skrjabin, Rahmanjinov, Prokofjev, itd) Skladbe hrvatskih autora.

Dopunska literatura Kompleksnije tehničke vježbe sa transpozicijama.


Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava). Tijekom studija studenti nastupaju na produkcijama odsjeka, smotrama odsjeka, priredbama Akademije i drugim javnim priredbama. U 4. semestru obvezan jedan javni nastup (minimum).


Krajem godine studenti polažu ispit pred komisijom. Student je obvezan izvesti slijedeći program: 1 koncertna etida 1 preludij i fuga drugih autora (19. ili 20. st.) 1 cijela sonata L.van Beethovena 1 veća ili više manjih skladbi 19. ili 20. st. 1 skladba hrvatskog autora. Cijeli program izvodi se napamet.






13


Kod


Razina Napredna



10 ECTS (1 ECTS mentorska poduka + 9 samostalni rad studenta).

Nastavnik doc. Ranka Cuzzi, doc. Jadranka Garin Vanjski suradnici: doc. R.Gubaidullin, doc. O.Cinkoburova


Studentova klavirska tehnika podiže se na virtuozniju razinu i student se osposobljava (s obzirom na individualne karakteristike) za koncertantno izvođenje.


Sadržaj Dalnji rad na tehnici, s naglaskom na savladavanju virtuoznih zahtjeva klavirske tehnike. Razvijanje samostalnosti studenta u shvaćanju sadržaja muzičkog djela pomoću pravilnog tumačenja notnog teksta. Upoznavanje sa klavirskim koncertima L. van Beethovena, većim polifonim skladbama različitih autora , dalje proširivanje repertoara. Minimum gradiva: 2-3 koncertne etide, 1 velika polifona skladba od Bacha pa nadalje, 1 cijeli klavirski koncert L. van Beethovena, 1 skladba virtuoznog karaktera 19. ili 20. st.


Koncertne etide ( Chopin, Liszt: Paganini etide, Trascendentalne etide i druge, Schumann op. 10, Saint-Saens, Skrjabin, Debussy, Rahmanjinov, Prokofjev op. 2, Bartok, Stravinski, Ligeti, itd) Veće polifone skladbe od Bacha (Toccate, Fantazije i fuge) pa nadalje 1 od pet klavirskih koncerata L. van Beethovena (cijeli) 1 virtuozna skladba 19. ili 20. st.

Dopunska literatura Samostalni rad na manjim skladbama 19. st.


Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava). U 5. semestru bi svaki student trebao imati jedan značajniji nastup, a oni najsposobniji bi trebali imati jedan cjelovečernji recital.


Krajem semestra studenti polažu kolokvij pred komisijom. Student je obvezan izvesti slijedeći program: 2 koncertne etide 1 velika polifona skladba od Bacha pa nadalje 1 skladba virtuoznog karaktera Cijeli program izvodi se napamet.






14


Kod


Razina Napredna






Student, stekavši sve veću samostalnost u razumijevanju notnog teksta, osposobljen je da, uz ispravnu muzičku predodžbu skladbi različitog stila i sadržaja, može interpretirati svu složenost zadanih kompozicija.


Sadržaj

Dalji razvoj virtuozne klavirske tehnike, dalji razvoj samostalnog rada studenta u čitanju notnog teksta i shvaćanju karaktera muzike. Pri tome, stalni rad na mogućnostima oblikovanja klavirskog zvuka, razvijanje muzičke predodžbe o svim mogućnostima izraza. Upoznavanje sa velikim sonatnim formama 19. ili 20. st., početak formiranja koncertnog pijanističkog repertoara. Minimum gradiva: 2-3 koncertne etide, 2 Preludija i fuge J.S.Bacha (teže), 1 velika romantična sonata ili sonata 20. st., 1 skladba po izboru, 1 skladba hrvatskog autora.


Koncertne etide (autori kao u 5. semestru) Preludiji i fuge J.S.Bacha (4, 5-glasne ili teže 3-glasne) Velike sonatne forme autora 19. i 20. st. (Schubert, Schumann, Brahms, Chopin, Liszt, Grieg, Skrjabin, Rahmanjinov, Prokofjev itd.) Skladbe po izboru (19., 20. st i hrvatski autori).

Dopunska literatura Samostalni rad na manjim skladbama 20. st.


Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava). Tijekom studija studenti nastupaju na produkcijama odsjeka, smotrama odsjeka, priredbama Akademije i drugim javnim priredbama. U 6. semestru obvezan jedan značajniji nastup ili cjelovečernji recital.


Krajem godine studenti polažu ispit pred komisijom. Student je obvezan izvesti slijedeći program: 1 koncertna etida 1 Preludij i fugu (težu) J.S.Bacha 1 veliku sonatu 19. ili 20. st. 1 skladbu 20.ili 19. st 1 skladbu hrvatskog autora. Cijeli program izvodi se napamet.


Hrvatski, talijanski, engleski, španjolski, ruski.




15


Kod


Razina Napredna




Nastavnik doc. Ranka Cuzzi, doc. Jadranka Garin Vanjski suradnici: doc. R.Gubaidullin, doc. O.Cinkoburova


Student posjeduje muzičku zrelost, kreativnost i tehničku vještinu za izvedbu cjelovitog cjelovečernjeg recitala.


Sadržaj Razvoj kreativnih sposobnosti studenta. Kod studenta se dalje mora razvijati svijest o svim aspektima pijanističkog umijeća , visok stupanj razumijevanja glazbe, pijanistički sluh uz kultiviranje zvučnih predodžbi, razvoj glazbene inteligencije, imaginacije i glazbenog ukusa. Uz veća djela raditi i više manjih različitih po stilu i sadržaju. Minimum gradiva: 2-3 koncertne etide, 1 značajna barokna skladba, manje forme 19. i 20. st.


Koncertne etide (autori kao u 5. i 6. semestru) Veće skladbe J.S.Bacha Manje forme različitog stila i sadržaja 19. i 20. st.

Dopunska literatura Grindea C., Napetosti u glazbenoj izvedbi, Music play, Zagreb 1998.


Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava). Tijekom studija studenti nastupaju na produkcijama odsjeka, smotrama odsjeka, priredbama Akademije i drugim javnim priredbama. Preporuča se više javnih nastupa u 7. semestru.


Krajem semestra studenti polažu kolokvij pred komisijom. Student je obvezan izvesti: 2 koncertne etide 1 značajnu skladbu J.S.Bacha. Cijeli program izvodi se napamet.






16


Kod


Razina Napredna




Nastavnik doc. Ranka Cuzzi, doc. Jadranka Garin Vanjski suradnici: R.Gubaidullin, doc. O.Cinkoburova


Prvostupnik - klavirist posjeduje potrebnu muzičku zrelost, samostalnost, kreativnost i tehničku osposobljenost za samostalan i kreativan rad u smislu koncertantnog izvođenja, te sudjelovanja i pomaganja u nastavi klavira.


Sadržaj Priprema koncertnog programa za ispit 4. godine preddiplomskog studija.


Koncertne etide F. Chopina (osim op. 10 br. 3, 6, 9 , op. 25 br. 7, 9 i op. posth. br. 1), F.Liszta, A.Skrjabina (osim op. 8 br. 2, 4, 8, 11, op. 42 br. 2, 3, 4, op.65 br.2), C.Debussya, S.Rahmanjinova, (osim op. 33 br. 3 i 8), S.Prokofjeva, itd Veća skladba (može i transkripcija) J.S.Bacha Sonate L.van Beethovena od op. 31 do op. 111 ( osim op. 49, 54, 78, 79, 90) Značajne skladbe 19. i 20. st. Skladbe hrvatskih autora

Dopunska literatura Zlatar J., Uvod u klavirsku interpretaciju, MIC, MA, Zagreb, 1989.


Mentorska poduka - 2 sata tjedno (individualna nastava). Studenti nastupaju na produkcijama odsjeka, smotrama odsjeka, priredbama Akademije i drugim javnim priredbama. Preporuča se više javnih nastupa u 8. semestru.


Krajem 4. godine preddiplomskog studija student polaže ispit pred komisijom. Student je obvezan izvesti slijedeći program: 2 koncertne etide 1 veću skladbu (može i transkripcija) J.S.Bacha ili Preludij i fugu odgovarajuće težine 1 cijelu sonatu L.van Beethovena 1 veću ili više manjih skladbi 19. st. 1 veću ili više manjih skladbi 20.st. 1 skladbu hrvatskog autora. Cijeli program izvodi se napamet.


Hrvatski, talijanski, engleski, španjolski, ruski.




17

Naziv predmeta Komorna glazba -glasovirski duo 1

Kod


Razina Srednja



3 ECTS (1 mentorska poduka + 2 samostalni rad studenta)

Nastavnik doc. Jadranka Garin, doc. Gordana Lentić


Stjecanje znanja i umijeća zajedničkog sviranja u klavirskom duu. Poznavanje glazbene literature različitih stilova izvorno pisane za glasovirski duo.


Sadržaj Sadržaj predmeta čine djela svih stilova izvorno skladana za klavirski duo. Savladavanje interpretacijskih rješenja primjerenih izvođenju komornih djela različitih stilova. Razvijanje glazbenog ukusa i muzikalnosti kroz iskustvo zajedničkog muziciranja. Poticanje usvajanja vještine brzog učenja novih djela. Poticanje samostalnog rada studenta na kraćim i jednostavnijim skladbama. Minimum gradiva: 2 do 3 cjelovite skladbe različitih stilskih razdoblja. U 3. semestru obvezna jedna cijela klasična sonata.


Skladbe originalno pisane za klavirski duo slijedećih autora: J.S.Bach, W.F.Bach, C.Ph.E.Bach, F.Couperin, M.Clementi, A.Diabelli, J.Haydn, W.A.Mozart, L. van Beethoven, C.M. von Weber, F.Schubert, M.Reger, R.Schumann, J.Brahms, E.Grieg, C.Saint-Saens, G.Bizet, G. Faure, C.Debussy, M.Ravel, E.Satie, F.Poulenc, D.Milhaud, A.Dvoržak, S.Rahmanjinov, D.Šoštakovič, A.Hačaturjan, B.Martinu, P.Hindemith, J.Francais, S.Barber, T.Prošev, R.Avramovski, F.Busoni, I.Stravinski, J.Rodrigo, W. Lutoslawski itd. Hrvatski autori: L.Sorkočević, F.Livadić, I.Zajc, B.Bersa, B.Papandopulo, B.Bjelinski, I.Lang, A.Klobučar, N.Njirić, A.Marković, R.Radica, D.Detoni, I.Josi- pović, itd.

Dopunska literatura Preradbe originalnih skladbi i preradbe simfonija W.A.Mozarta, L. van Beethovena, F.Schuberta itd. u cilju što šireg upoznavanja glazbene literature.


Mentorska poduka - 2 sata tjedno po ansamblu. Tijekom studija studenti nastupaju na produkcijama odsjeka, smotrama odsjeka, priredbama Akademije i drugim javnim priredbama. Minimum: jedan javni nastup svakog semestra.


Na kraju semestra studenti polažu kolokvij pred komisijom. Studenti su obvezni izvesti jednu cjelovitu skladbu obrađenu sa profesorom u trajanju od minimalno 15 minuta. Kolokvij je preduvjet za upis u 4. semestar.


Hrvatski, engleski, španjolski.




18

Naziv predmeta Komorna glazba - glasovirski duo 2

Kod


Razina Srednja




Nastavnik doc. Jadranka Garin, doc. Gordana Lentić


Stjecanje znanja i umijeća zajedničkog sviranja u klavirskom duu. Poznavanje literature različitih stilova izvorno pisane za glasovirski duo.

PPreduvjeti za upis Položen 3. semestar.

Sadržaj Sadržaj predmeta čine djela svih stilova izvorno skladana za klavirski duo. Savladavanje interpretacijskih rješenja primjerenih izvođenju komornih djela različitih stilova. Razvijanje glazbenog ukusa i muzikalnosti kroz iskustvo zajedničkog muziciranja. Poticanje usvajanja vještine brzog učenja novih djela. Poticanje samostalnog rada studenta na kraćim i jednostavnijim skladbama. Minimum gradiva: 2 do 3 cjelovite skladbe različitih stilskih razdoblja. U 4. semestru obvezna jedna skladba originalno pisana za 2 klavira.


Skladbe originalno pisane za klavirski duo slijedećih autora: J.S.Bach, W.F.Bach, C.Ph.E.Bach, F.Couperin, M.Clementi, A.Diabelli, J.Haydn, W.A.Mozart, L. van Beethoven, C.M. von Weber, F.Schubert, M.Reger, R.Schumann, J.Brahms, E.Grieg, C.Saint-Saens, G.Bizet, G. Faure, C.Debussy, M.Ravel, E.Satie, F.Poulenc, A.Dvoržak, S.Rahma- njinov, D.Šoštakovič, A.Hačaturjan, B.Martinu, P.Hindemith, A.Tansmann, J.Francais, S.Barber, T.Prošev, R.Avramovski, F.Busoni, I.Stravinski, J.Rodrigo, D.Milhaud, W. Lutoslawski itd. Hrvatski autori: L.Sorkočević, F.Livadić, I.Zajc, B.Bersa, B.Papandopulo, B.Bjelinski, I.Lang, A.Klobučar, N.Njirić, A.Marković, R.Radica, D.Detoni, I.Josi- pović, itd.

Dopunska literatura Preradbe originalnih skladbi, preradbe simfonija W.A.Mozarta, L.van Beethovena, F.Schuberta u cilju što šireg upoznavanja glazbene literature.




Na kraju godine studenti polažu ispit pred komisijom. Studenti su obvezni izvesti jednu cjelovitu skladbu obrađenu sa profesorom u trajanju od minimalno 15 minuta i jednu kraću i jednostavniju skladbu samostalno pripremljenu. Ispit je javan.


Hrvatski, engleski, španjolski.




19

Naziv predmeta Komorna glazba 1

Kod


Razina Napredna




Nastavnik doc. Jadranka Garin Vanjski suradnik: doc. O. Cinkoburova


Stjecanje znanja i umijeća zajedničkog sviranja u različitim komornim ansamblima. Poznavanje klavirske literature različitih stilskih obilježja za različite sastave (dua, tria, kvarteti, kvinteti, itd.). Sposobnost prilagodbe različitim instrumentalnim postavama.


Sadržaj Sadržaj predmeta čine djela svih stilova izvorno skladana za komorni duo, klavirski trio, kvartet, kvintet itd. Razvijanje glazbenog ukusa i muzikalnosti kroz iskustvo zajedničkog muziciranja. Razvijanje suradnje sa studentima i profesorima sa drugih odsjeka kroz zajedničko pripremanje koncertnog programa. Poticanje vještine brzog učenja novih djela. Minimum gradiva: 2 do 3 skladbe različitih stilskih razdoblja. U 5. semestru početi sa sviranjem u komornom duu (sa puhačima ili gudačima, jednostavnije sonate iz razdoblja klasike), ili u baroknom ansamblu ili klavirskom triu.


Skladbe za komorne ansamble slijedećih autora: J.S.Bach, C.Ph.E.Bach, A.Corelli, G.F.Handel, H.Purcell, G.F.Tele- mann, J.Haydn, W.A.Mozart, L. van Beethoven,F.Danzi, F.Schubert, C.M. von Weber, C.Reinecke, F.Mendelssohn,E.Grieg, R.Schumann, J. Brahms, C.Franck, B.Smetana, C.Debussy, M.Ravel, G.Faure,R.Strauss, M.Glinka, B.Martinu,S.Prokofjev, D.Šostakovič, P.Hindemith, S.Barber, A.Arensky, A.Dvoržak, S.Rahmanjinov, A.Hačaturjan, Schnittke, F. Poulenc, D.Milhaud, A.Honegger, O.Messiaen, K.Szymanowski, B.Britten, I.Stravinski, itd. Hrvatski autori: D.Pejačević, R.Matz, B.Bjelinski, J.Slavenski, B.Papandopulo, F.Parać, A.Klobučar, R.Radica itd

Dopunska literatura W.F.Bach , J.Ch.Bach, J C. Cui, P.I.Čajkovski,C.Stamitz, F.Kuhlau, F.Chopin, L.Boccherini, G. Donizetti,I. Pleyel, J.F. Fasch, V.d'Indy, E.Chausson, S.I. Tanjejev, J.Ibert, R.Casadesus, te preradbe skladbi za druge komorne sastave.




Na kraju semestra studenti polažu kolokvij pred komisijom. Studenti su obvezni izvesti program obrađen sa profesorom tijekom semestra u trajanju od 15 do 30 minuta. Kolokvij je preduvjet za upis u 6. semestar.


Hrvatski, engleski, španjolski, ruski, njemački.




20


Kod


Razina Napredna








Sadržaj Sadržaj predmeta čine djela svih stilova od izvorno skladana za komorni duo, klavirski trio, kvartet, kvintet itd. Razvijanje glazbenog ukusa i muzikalnosti kroz iskustvo zajedničkog muziciranja. Razvijanje suradnje sa studentima i profesorima sa drugih odsjeka kroz zajedničko pripremanje koncertnog programa. Poticanje vještine brzog učenja novih djela. Minimum gradiva: 2 do 3 skladbe različitih stilskih razdoblja. U 6. semestru nastaviti sa sviranjem u komornom duu (sa puhačima ili gudačima) ili u baroknom ansamblu ili klavirskom triu.


Skladbe za komorne ansamble slijedećih autora: J.S.Bach, C.Ph.E.Bach, A.Corelli, G.F.Handel, H.Purcell, G.F.Tele- mann, J.Haydn, W.A.Mozart, L. van Beethoven, F.Danzi, F.Schubert, C.M. von Weber, C.Reinecke, F.Mendelssohn, E.Grieg, R.Schumann, J. Brahms, C.Franck, B.Smetana, C.Debussy, M.Ravel, G.Faure, R.Strauss, M.Glinka, B.Martinu, S.Prokofjev, D.Šostakovič, P.Hindemith, S.Barber, A.Arensky, A.Dvoržak, S.Rahmanjinov, A.Hačaturjan, Schnittke, F. Poulenc, D.Milhaud, A.Honegger, O.Messiaen, K.Szymanowski, I. Stravinski, B.Britten, itd Hrvatski autori: D.Pejačević, R.Matz, B.Bjelinski, J.Slavenski, B.Papandopulo, F.Parać, A.Klobučar, R.Radica itd

Dopunska literatura W.F.Bach , J.Ch.Bach, J C. Cui, P.I.Čajkovski, C.Stamitz, F.Kuhlau, F.Chopin, L.Boccherini, G. Donizetti, I. Pleyel, J.F. Fasch, V.d'Indy, E.Chausson, S.I. Tanjejev, J.Ibert, R.Casadesus, te preradbe skladbi za druge komorne sastave.




Na kraju godine studenti polažu ispit pred komisijom. Studenti su obvezni izvesti program obrađen sa profesorom tijekom godine u trajanju od 15 do 30 minuta. Ispit je javan.






21


Kod


Razina Napredna




Nastavnik doc. Jadranka Garin, Vanjski suradnik: doc. O. Cinkoburova




Sadržaj Sadržaj predmeta čine djela svih stilova izvorno skladana za komorni duo, klavirski trio, kvartet, kvintet itd. Razvijanje glazbenog ukusa i muzikalnosti kroz iskustvo zajedničkog muziciranja. Razvijanje suradnje sa studentima i profesorima sa drugih odsjeka kroz zajedničko pripremanje koncertnog programa. Poticanje vještine brzog učenja novih djela. Minimum gradiva: 2 do 3 skladbe različitih stilskih razdoblja. U 7. semestru nastaviti sa sviranjem u komornom duu (sa puhačima ili gudačima, sonate L.van Beethovena i velike romantične sonate) ili u klavirskom triu, kvartetu ili kvintetu (skladbe svih razdoblja).


Skladbe za komorne ansamble slijedećih autora: J.S.Bach, C.Ph.E.Bach, A.Corelli, G.F.Handel, H.Purcell, G.F.Tele- mann, J.Haydn, W.A.Mozart, L. van Beethoven,F.Danzi, F.Schubert, C.M. von Weber, C.Reinecke, F.Mendelssohn,E.Grieg, R.Schumann, J. Brahms, C.Franck, B.Smetana, C.Debussy, M.Ravel, G.Faure, R.Strauss, M.Glinka, B.Martinu, S.Prokofjev, D.Šostakovič, P.Hindemith, S.Barber, A.Arensky, A.Dvoržak, S.Rahmanjinov, A.Hačaturjan, Schnittke, F. Poulenc, D.Milhaud, A.Honegger, O.Messiaen, K.Szymanowski, I. Stravinski, B.Britten, itd Hrvatski autori: D.Pejačević, R.Matz, B.Bjelinski, J.Slavenski, B.Papandopulo, F.Parać, A.Klobučar, R.Radica itd





Na kraju semestra studenti polažu kolokvij pred komisijom. Studenti su obvezni izvesti program obrađen sa profesorom tijekom semestra u trajanju od 20 do 40 minuta. Kolokvij je preduvjet za upis u 8. semestar.






22


Kod


Razina Napredna








Sadržaj Sadržaj predmeta čine djela svih stilova izvorno skladana za komorni duo, klavirski trio, kvartet, kvintet itd. Razvijanje glazbenog ukusa i muzikalnosti kroz iskustvo zajedničkog muziciranja. Razvijanje suradnje sa studentima i profesorima sa drugih odsjeka kroz zajedničko pripremanje koncertnog programa. Poticanje vještine brzog učenja novih djela. Minimum gradiva: 2 do 3 skladbe različitih stilskih razdoblja. U 8. semestru nastaviti sa sviranjem u komornom duu (sa puhačima ili gudačima, velike romantične sonate te sonate autora 20.st.) ili u klavirskom triu, kvartetu ili kvintetu (skladbe svih stilskih razdoblja).


Skladbe za komorne ansamble slijedećih autora: J.S.Bach, C.Ph.E.Bach, A.Corelli, G.F.Handel, H.Purcell, G.F.Tele- mann, J.Haydn, W.A.Mozart, L. van Beethoven,F.Danzi, F.Schubert, C.M. von Weber, C.Reinecke, F.Mendelssohn,E.Grieg, R.Schumann, J. Brahms, C.Franck, B.Smetana, C.Debussy, M.Ravel, G.Faure, R.Strauss, M.Glinka, B.Martinu,S.Prokofjev, D.Šostakovič, P.Hindemith, S.Barber, A.Arensky, A.Dvoržak, S.Rahmanjinov, A.Hačaturjan, Schnittke, F. Poulenc, D.Milhaud, A.Honegger, O.Messiaen, K.Szymanowski, I. Stravinski, B.Britten, itd Hrvatski autori: D.Pejačević, R.Matz, B.Bjelinski, J.Slavenski, B.Papandopulo, F. Parać, A.Klobučar, R.Radica itd





Na kraju godine studenti polažu ispit pred komisijom. Studenti su obvezni izvesti program obrađen sa profesorom tijekom godine u trajanju od 20 do 40 minuta. Ispit je javan.






23

Naziv predmeta Korepeticija 1

Kod

Vrsta Vježbe

Razina Srednja



2 ECTS (0,5 vježbe + 1,5 opterećenje studenta)

Nastavnik doc. N.Manuillenko Vanjski suradnici: doc.C.Hansell-Bakić, doc.A.Domančić, doc.Ž.Milić, doc.I.Borčić, doc. A.Andrussenko, doc.V.Smailović, doc.M.Šajfer, doc.P.Kandrushevich


Korepetiranje i poznavanje glazbene literature na pjevačkom, puhačkom i gudačkom odsjeku te upoznavanje sa specifičnostima pojedinih instrumenata, odnosno glasa.


Sadržaj Djela iz svih razdoblja, a po dogovoru s nastavnicima glavnih predmeta s pjevačkog, puhačkog i gudačkog odsjeka. Pratnja studenata pod nadzorom nastavnika glavnih predmeta sa navedenih odsjeka, sa mogućnošću konzultacije sa korepetitorima te sa docentima komorne glazbe na klavirskom odsjeku.


Prema sadržaju glavnog predmeta na pjevačkom, puhačkom i gudačkom odsjeku (solo pjesme, operne arije, pratnja virtuoznih instrumentalnih kompozicija i pratnja koncerata za solo instrument i orkestar).

Dopunska literatura Kao kod preporučene literature.


Vježbe – 1 sat tjedno Tijekom studija studenti nastupaju na produkcijama odsjeka, smotrama odsjeka, priredbama Akademije i drugim javnim priredbama. Minimum: pratnja jedne veće ili barem 4 manje skladbe po semestru. Preporuka je da student upozna sve odsjeke kroz 4 semestra.


Na kraju semestra studenti polažu kolokvij. Studenti su obvezni izvesti jednu veću ili više manjih skladbi. Kolokvij je preduvjet za upis u 6. semestar.


Hrvatski, engleski, ruski, njemački, francuski, talijanski.




24


Kod

Vrsta Vježbe

Razina Srednja








Sadržaj Djela iz svih razdoblja, a po dogovoru s nastavnicima glavnih predmeta s pjevačkog, puhačkog i gudačkog odsjeka. Pratnja studenata pod nadzorom nastavnika glavnih predmeta sa navedenih odsjeka, sa mogućnošću konzultacije sa korepetitorima i docentima komorne glazbe na klavirskom odsjeku.


Prema sadržaju glavnog predmeta na pjevačkom, puhačkom i gudačkom odsjeku ( solo pjesme, operne arije, pratnja virtuoznih instrumentalnih kompozicija i pratnja koncerata za solo instrument i orkestar).





Na kraju godine studenti polažu ispit pred predmetnim nastavnikom kojem su dodijeljeni. Studenti su obavezni izvesti jednu veću ili više manjih skladbi. Ispit je javan.






25


Kod

Vrsta Vježbe

Razina Napredna















Na kraju semestra studenti polažu kolokvij. Studenti su obavezni izvesti jednu veću ili više manjih skladbi. Kolokvij je preduvjet za upis u 8. semestar.






26


Kod

Vrsta Vježbe

Razina Napredna















Na kraju godine studenti polažu ispit pred predmetnim nastavnikom kojem su dodijeljeni. Studenti su obvezni izvesti jednu veću ili više manjih skladbi. Ispit je javan






27

Naziv predmeta Osnove tehnike klavira 1

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Srednja



3 ECTS (1 predavanja + 2 samostalni rad studenta)

Nastavnik doc. Robert Gubaidullin (vanjski suradnik)


Upoznavanje studenta s osnovama tehnike sviranja i osnovnim interpretativnim pravilima vezanim uz pojedine stilove.


Sadržaj Anatomija i fiziologija sviračkog aparata, izvori snage sviranja na klaviru, smještaj za klavirom, držanje ruku, formiranje šake i prstiju, vrste udara, vrste tehnike, prstomet, ukrasi i pedal.


Casella A., Il pianoforte, Ricordi, Milano, 1954. Gerig R., Famous Pianists and Their Technique, Inc.Bridgeport, 1985. Timakin E.M., Odgoj pijaniste, Muzika, Moskva, 1986. Timakin E.M., Razvoj koordinacije u sviranju klavira, Muzika, Moskva,1989. Zlatar J., Uvod u klavirsku interpretaciju, MIC, MA, Zagreb, 1989. Neuhaus H., O umjetnosti sviranja klavira, Moskva, 1961. (prijevod J. Zlatar, Zagreb, 2000.) Cortot A., Principes rationel de la Technique pianistique, Paris, 1928. Hoffmann J., Odgovori na pitanja o sviranju klavira, Moskva, 1961.

Dopunska literatura R.Schumann, Životna pravila za glazbenika, Moskva, 1959. F.Busoni, Put do klavirskog majstorstva (3 sv). Georgii W., Mali priručnik za pijaniste (prijevod M.Matz)


Predavanja - 2 sata tjedno.


Kolokvij-odgovaranje gradiva pred predmetnim nastavnikom .


Hrvatski, ruski.




28

Naziv predmeta Osnove tehnike klavira 2

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Srednja



3 ECTS (1 predavanja + 2 samostalni rad studenta)



Upoznavanje studenta s osnovama tehnike sviranja i osnovnim interpretativnim pravilima vezanim uz pojedine stilove.


Sadržaj Upoznavanje s glavnim komponentama interpretacije i njihovom realizacijom (dinamika, agogika, tempo, artikulacija, fraziranje, akcentuacija). Različite vrste faktura i savladavanje njihovih tehničkih problema. Pregled glavnih stilova.


Casella A., Il pianoforte, Ricordi, Milano, 1954. Gerig R., Famous Pianists and Their Technique, Inc.Bridgeport, 1985. Timakin E.M., Odgoj pijaniste, Muzika, Moskva, 1986. Timakin E.M., Razvoj koordinacije u sviranju klavira, Muzika, Moskva, 1989. Zlatar J., Uvod u klavirsku interpretaciju, MIC, MA, Zagreb, 1989. Neuhaus H., O umjetnosti sviranja klavira, Moskva, 1961. (prijevod J. Zlatar, Zagreb, 2000.) Cortot A., Racionalni principi klavirske tehnike, Moskva, 1966. Hoffmann J., Odgovori na pitanja o sviranju klavira, Moskva, 1961.

Dopunska literatura Schumann R., Životna pravila za glazbenika, Moskva, 1959. Busoni F., Put do klavirskog majstorstva (3 sv.) Gat J., The Techniques of Piano Playing, London, 1974.


Predavanja-2 sata tjedno.


Ispit-odgovaranje gradiva pred predmetnim nastavnikom .


Hrvatski, ruski




29

Naziv predmeta Povijest klavirske umjetnosti 1

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna



3 ECTS (1 predavanja + 2 opterećenje studenta)



Upoznavanje studenta s poviješću instrumenata s tipkama, sa poviješću izvođačke umjetnosti na klaviru, sa razvojem pedagogije kroz stoljeća i sa glavnim djelima klavirske literature što će im biti od velike pomoći u pedagoškom radu i u izboru koncertnog programa.


Sadržaj Nastajanje i razvoj instrumenata s tipkama: Najstariji izvori klavirske glazbe; Engleski virginalisti; Francuski clavecinisti; Talijanski čembalisti; Klavirska glazba 17-18 st. u Njemačkoj; J.S.Bach; Galantni stil-Bachovi sinovi; J.Haydn-periodizacija njegovih sonata; W.A.Mozart-klavirska faktura sonata i koncerata; M.Clementi-razvoj virtuozne tehnike; L.van Beethoven-faktura sonata i koncerata. Rani romantizam; Weber, Mendelssohn, Schubert, Schumann (vokalni ciklusi i veza s programnim klavirskim ciklusima); F.Chopin-karakteristike klavirskog sloga; F.Liszt; J.Brahms (specifičnost njegova pijanizma); ruski pijanizam 19. st. - Čajkovski, Musorgski; C.Franck; Nacionalne škole (Grieg, Albeniz, Granados).


Aleksejev A., Povijest klavirske umjetnosti, Moskva , 1988. Couperin F., L art de toucher la clavecin, Paris, 1717. Bach C.Ph.E., Versuch uber die wahre Art das Klavier zu spielen, Berlin, 1753. Keller H., Das Wohltemperierte Klavier von J.S.Bach, 1965. Dolrnetsch A., The interpretation of the Music of the 17th and 18th Centuries, London, 1946. Kirckpatrick R., Scarlatti, Princeton, 1953. Ajnštajn A., Mozart, Nolit, Beograd, 1987. Badura-Skoda P. i E., L art de jouer Mozart au piano Fischer E., L. van Beethovens Klaviersonaten Milstein J., F.Liszt, Moskva, 1971. Todd L., Nineteenth Century Piano Music, New York, 1990.

Dopunska literatura Gillespie J., Five Centuries of Keyboard Music, New York, 1965. Wolf K., Masters of the Keyboard, Bloomington, 1990. Hutcheson E., The literature of the Piano, London, 1975. Schumann R., Gesammelte Schriften uber Musik und Musiker


Predavanja-2 sata tjedno. Osim predavanja, nastava se sastoji od slušanja glazbenih primjera, pisanja seminarskih radnji.


Kolokvij-odgovaranje gradiva pred predmetnim nastavnikom i test prepoznavanja zadane klavirske literature.


Hrvatski, ruski




30

Naziv predmeta Povijest klavirske umjetnosti 2

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna



3 ECTS (1 predavanja + 2 opterećenje studenta)



Upoznavanje studenta s poviješću instrumenata s tipkama, sa poviješću izvođačke umjetnosti na klaviru, sa razvojem pedagogije kroz stoljeća i sa glavnim djelima klavirske literature što će im biti od velike pomoći u pedagoškom radu i u izboru koncertnog programa.


Sadržaj Francuski impresionisti (Debussy, Ravel) ; Ruski pijanizam 20 st. (Skrjabin, Rahmanjinov, Prokofjev); B.Bartok (klavir kao perkus.instrument); 20 st. Bečka atonalna škola (Schoenberg, Berg, Webern); Hindemith, Šostakovič, Szymanovski, Gershwin; Francuska glazba 20. st. (Poulenc, Milhaud, Honegger, Messiaen, Jolivet); Avangarda (Boulez, Ligetti, Stockhausen); Hrvatski skladatelji.


Aleksejev A., Povijest klavirske umjetnosti, Moskva, 1988 Gakelj L., Klavirska glazba 20.st., Petersburg, 1990. Burge D., Twentieth-Century Piano Music, New York, 1990. Šonberg A., Veliki pijanisti, Nolit, Beograd, 1987. Cortot A., La Musique Francais de Piano, Paris, 1944. Hutcheson E., The Literature of Piano, London, 1975.

Dopunska literatura Gillespie J., Five Centuries of Keyboard Music, New York, 1965. Wolf K., Masters of the Keyboard, Bloomington, 1990.


Predavanja-2 sata tjedno. Osim predavanja, nastava se sastoji od slušanja glazbenih primjera, pisanja seminarskih radnji.


Kolokvij-odgovaranje gradiva pred predmetnim nastavnikom i test prepoznavanja zadane klavirske literature.


Hrvatski, ruski




31

Naziv predmeta Solfeggio 1

Kod

Vrsta Mentorska poduka, predavanja

Razina Osnovna


ECTS 3 ECTS

Nastavnik Mr.sc. Vedrana Milin Ćurin, viša predavačica


Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti će steći vještinu muzikalnog izvođenja predloženog glazbenog teksta što podrazumijeva čistu intonaciju, precizan ritam te realizaciju dinamike, artikulacije, tempa. Potom, vještinu zapisivanja glazbenog teksta sustavnim razvijanjem glazbene memorije. Studenti će također steći zvučnu predodžbu vizualno predočenog glazbenog teksta, razvijati harmonijski sluh kroz zapisivanje i intoniranje dvoglasnih primjera uz harmonijsku analizu, te vještinu vremenske organizacije izvođenog ili zapisivanog glazbenog teksta kroz vježbanje ritamskih kombinacija.

Preduvjeti za upis Položen prijemni ispit na kojemu student mora pokazati vještinu zapisivanja jednoglasnih i dvoglasnih diktata u tonalitetu s primjenom alteracija , te zapis akorada na zadanom tonu i vještinu pjevanja primjera prima vista s primjenom alteracija.

Sadržaj Pjevanje intervala od zadanog tona, pjevanje intervalskih etida. Pjevanje dur, mol, smanjenih i povećanih kvintakorada i njihovih obrata. Pjevanje etida u tonalitetu s alteracijama te u starim načinima. Pjevanje didaktičkih primjera i primjera prima vista iz razdoblja renesanse, baroka i klasike. Pisanje jednoglasnih i dvoglasnih diktata u tonalitetu s primjenom alteracija. Izvođenje ritamskih etida parlato.


Mirošević, J., Etide za solfeggio, Split 2001; Devčić, N. i B., Solfeggio, sv. I. Zagreb, Muzička akademija, 1979; Devčić, N. i B., Solfeggio, sv. II. Zagreb, Muzička akademija, 1981; Laduhin, N., 1000 primjera muzikalnog diktata, Moskva 1986; Radičeva-Divjaković, D., Dvoglasni diktati, Beograd 1975. Primjeri iz glazbene literature, vokalni i instrumentalni od 16. do 20. stoljeća.

Dopunska literatura Kaić, V., Primjeri iz solfeggia za 1. godinu studija, Zagreb 1997;

Oblici izvođenja nastave

Nastava će se sastojati od uvježbavanja pisanja diktata (jednoglasnih, dvoglasnih, troglasnih i četveroglasnih), pjevanja primjera naučenih kod kuće ili prima vista, prepoznavanja i pjevanja ljestvica, intervala i akorada, izvođenja parlato primjera uvježbanih kod kuće uz dirigiranje mjere.

Metode ocjenjivanja Na temelju dolazaka (najmanje 70%) i redovitog izvršenja zadanih zadataka (primjera za vježbanje kod kuće) studentu se ovjerava semestar potpisom nastavnika.


Hrvatski




Kod


Razina Osnovna


ECTS 3 ECTS

Nastavnik Mr..sc. Vedrana Milin Ćurin, viša predavačica


32


Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti će steći vještinu muzikalnog izvođenja predloženog glazbenog teksta što podrazumijeva čistu intonaciju, precizan ritam te realizaciju dinamike, artikulacije, tempa. Potom, vještinu zapisivanja glazbenog teksta sustavnim razvijanjem glazbene memorije. Studenti će također steći zvučnu predodžbu vizualno predočenog glazbenog teksta, harmonijski sluh kroz zapisivanje i intoniranje dvoglasnih primjera uz harmonijsku analizu, te vještinu vremenske organizacije izvođenog ili zapisivanog glazbenog teksta kroz vježbanje ritamskih kombinacija.

Preduvjeti za upis Izvršenje obveza iz 1. semestra., potpis nastavnika.

Sadržaj Pjevanje intervala od zadanog tona, pjevanje intervalskih etida. Pjevanje dur, mol, smanjenih i povećanih kvintakorada i njihovih obrata. Pjevanje etida u tonalitetu s alteracijama te u starim načinima. Pjevanje didaktičkih primjera i primjera prima vista iz razdoblja renesanse, baroka i klasike. Pisanje jednoglasnih i polifonih dvoglasnih diktata u tonalitetu s primjenom alteracija. Parlato etide. Pjevanje dijatonskih primjera u starim ključevima.



Dopunska literatura Kaić, V., Primjeri iz solfeggia za 1. godinu studija, Zagreb 1997.


Nastava će se sastojati od uvježbavanja pisanja diktata (jednoglasnih, dvoglasnih, troglasnih i četveroglasnih), pjevanja primjera naučenih kod kuće ili «prima vista», prepoznavanja i pjevanja ljestvica, intervala i akorada, izvođenja parlato primjera uvježbanih kod kuće.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju dolazaka i redovitog izvršenja zadanih zadataka (primjera za vježbanje kod kuće) kroz 2. semestar i završnog ispita koji se sastoji od pismenog dijela (diktati) i usmenog dijela (pjevanje zadanih primjera i prima vista).


Hrvatski


33


Kod


Razina Srednja


ECTS 3 ECTS



Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti će steći vještinu muzikalnog izvođenja predloženog glazbenog teksta što podrazumijeva čistu intonaciju, precizan ritam te realizaciju dinamike, artikulacije, tempa. Potom, vještinu zapisivanja glazbenog teksta sustavnim razvijanjem glazbene memorije. Studenti će također steći zvučnu predodžbu vizualno predočenog glazbenog teksta, razvijati harmonijski sluh kroz zapisivanje i intoniranje dvoglasnih i troglasnih primjera uz harmonijsku analizu, te vještinu vremenske organizacije izvođenog ili zapisivanog glazbenog teksta kroz vježbanje ritamskih kombinacija.

Preduvjeti za upis Položen pismeni i usmeni dio ispita iz 1. godine.

Sadržaj Pjevanje intervala od zadanog tona, smanjenih i povećanih, pjevanje intervalskih etida. Pjevanje dur, mol, smanjenih i povećanih kvintakorada i njihovih obrata, dominantni septakord sa obratima, te njihovo prepoznavanje. Pjevanje i prepoznavanje smanjenih i povećanih intervala. Pjevanje etida u tonalitetu s alteracijama te u starim načinima. Pjevanje didaktičkih primjera i primjera prima vista iz razdoblja renesanse, baroka i klasike. Pisanje jednoglasnih i polifonih dvoglasnih diktata u tonalitetu s primjenom alteracija. Izvođenje ritamskih etida parlato.



Dopunska literatura Kaić, V., Primjeri iz solfeggia za 2. godinu studija, Zagreb 1997;


Nastava će se sastojati od uvježbavanja pisanja diktata (jednoglasnih i dvoglasnih), pjevanja primjera naučenih kod kuće ili prima vista, prepoznavanja i pjevanja ljestvica, intervala i akorada, izvođenja parlato primjera uvježbanih kod kuće.



Hrvatski


34


Kod


Razina Srednja


ECTS 3 ECTS



Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti će steći vještinu muzikalnog izvođenja predloženog glazbenog teksta što podrazumijeva čistu intonaciju, precizan ritam te realizaciju dinamike, artikulacije, tempa. Potom, vještinu zapisivanja glazbenog teksta sustavnim razvijanjem glazbene memorije. Studenti će također steći zvučnu predodžbu vizualno predočenog glazbenog teksta, harmonijski sluh kroz zapisivanje i intoniranje dvoglasnih primjera uz harmonijsku analizu, te vještinu vremenske organizacije izvođenog ili zapisivanog glazbenog teksta kroz vježbanje ritamskih kombinacija.


Sadržaj Pjevanje intervala od zadanog tona, smanjenih i povećanih, pjevanje intervalskih etida. Pjevanje dur, mol, smanjenih i povećanih kvintakorada i njihovih obrata, te dominantni septakord sa obratima. Pjevanje etida u tonalitetu s alteracijama te u starim načinima. Pjevanje didaktičkih primjera i primjera prima vista iz razdoblja renesanse, baroka i klasike. Pisanje jednoglasnih i polifonih dvoglasnih diktata u tonalitetu s primjenom alteracija. Parlato etide. Pjevanje dijatonskih primjera u starim ključevima.



Dopunska literatura Kaić, V., Primjeri iz solfeggia za 1. godinu studija, Zagreb 1997.


Nastava će se sastojati od uvježbavanja pisanja diktata (jednoglasnih I dvoglasnih), pjevanja primjera naučenih kod kuće ili prima vista, prepoznavanja i pjevanja ljestvica, intervala i akorada, izvođenja parlato primjera uvježbanih kod kuće.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju dolazaka i redovitog izvršenja zadanih zadataka (primjera za vježbanje kod kuće) i završnog ispita koji se sastoji od pismenog dijela (diktati) i usmenog dijela (pjevanje zadanih primjera i prima vista).


Hrvatski


35

Naziv predmeta Osnove harmonije 1

Kod


Razina Osnovna


ECTS 3 ECTS: 1 bod za praćenje nastave, 2 za izradu zadataka pismeno kod kuće.

Nastavnik Prof. Olja Jelaska, docent, suradnik: prof. Dario Maleš, viši asistent


Upoznati i usvojiti logiku harmonijskog mišljenja. Doći do razumijevanja harmonijske strukture glazbenog djela. Na osnovi uzajamnosti teorijskog i praktičnog, razviti sposobnost praktične primjene stečenog znanja.

Preduvjeti za upis Razina znanja koja odgovara nivou znanja na završnoj maturi srednje škole, položeni razredbeni ispit.

Sadržaj Dijatonika: kvintakordi, sekstakordi, kvartsekstakordi, melodijski mol, frigijska kadenca, mol-dur. Harmonijska analiza odlomaka iz glazbene literature u skladu sa gradivom.


Devčić N.: Harmonija, Zagreb 1993., Despić D.: Harmonija sa harmonskom analizom, Beograd 1997., Ruždjak M., Zbirka primjera za harmonijsku analizu, Zagreb.

Dopunska literatura Piston W., Harmony


Mentorska poduka 2 sata tjedno. Studenti imaju obvezu izrađivanja zadanih zadataka kod kuće: neobilježeni i obilježeni basovi i soprani. Harmonijska analiza odlomaka iz glazbene literature.


Kolokvij na kraju 1. semestra. Pismeno (klauzura 2 sata): harmonizacija neobilježenog basa i soprana. Položeni kolokvij je uvjet za dobivanje potpisa kao i 80% izvršenih zadataka u toku semestra.


Hrvatski jezik (mogućnost i na engleskom)


Anketa – ili u svezi s napucima Sveučilišta u Splitu.


36

Naziv predmeta Osnove harmonije 2

Kod


Razina Srednja


ECTS 3 ECTS: 1 za praćenje nastave, 1 za izradu zadataka pismeno kod kuće i 1 za pripremu završnog ispita.




Preduvjeti za upis Izvršene obveze i potpis iz istog predmeta u 1. semestru.

Sadržaj Dijatonika: dominantni septakord i obrati, sporedni septakordi, nonakordi, harmonijske sekvence, dijatonske modulacije. Harmonijska analiza odlomaka iz glazbene literature u skladu sa gradivom.





Mentorska poduka 2 sata tjedno. Studenti imaju obvezu izrađivanja zadanih zadataka kod kuće: neobilježeni i obilježeni basovi i soprani, dijatonske modulacije. Harmonijska analiza odlomaka iz glazbene literature.


Godišnji ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Pismena izrada neobilježenog basa, soprana i modulativnog stavka u okviru obrađenog gradiva (klauzura 3 sata). Usmeno: harmonijska analiza odlomaka iz glazbene literature (barok, klasika, rana romantika). Jedno pitanje iz nauka o harmoniji.






37

Naziv predmeta Osnove klasične harmonije

Kod


Razina Napredna


ECTS 3 ECTS: 1 za praćenje nastave, 2 za izradu zadataka pismeno kod kuće.




Preduvjeti za upis Položen ispit iz predmeta Harmonija 1.

Sadržaj Kromatika: srodnost akorda u kromatici, sekundarne dominante i subdominante, kromatske modulacije. Harmonijska analiza odlomaka iz glazbene literature u skladu sa gradivom.





Mentorska poduka 2 sata tjedno. Studenti imaju obvezu izrađivanja zadanih zadataka kod kuće: neobilježeni i obilježeni basovi i soprani, dijatonske modulacije i modulativni stavci. Harmonijska analiza odlomaka iz glazbene literature.


Kolokvij na kraju 3. semestra. Pismeno (klauzura 3 sata): harmonizacija neobilježenog basa i soprana te modulativnog stavka. Položen kolokvij je uvjet za dobivanje potpisa kao i 80% izvršenih zadataka u toku semestra.






38

Naziv predmeta Osnove romantičke harmonije

Kod


Razina Napredna


ECTS 3 ECTS: 1 za praćenje nastave, 1 za izradu zadataka pismeno kod kuće, 1 za pripremu završnog ispita.




Preduvjeti za upis Izvršene obveze i potpis iz istog predmeta u 3. semestru.

Sadržaj Kromatika: napuljski sekstakord, modulacije pomoću napuljskog sekstakorda. Alterirani akordi: povećani sekstakord, kvintsekstakord, terckvartakord, sekundakord. Enharmonijske modulacije. Neakordni tonovi informativno. Harmonijska analiza odlomaka iz glazbene literature u skladu sa gradivom.





Mentorska poduka 2 sata tjedno. Studenti imaju obvezu izrađivanja zadanih zadataka kod kuće: neobilježeni i obilježeni basovi i soprani, modulacije i modulativni stavci u skladu sa gradivom. Harmonijska analiza odlomaka iz glazbene literature.


Godišnji ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela. Pismena izrada neobilježenog basa i soprana u okviru obrađenog gradiva (klauzura 3 sata). Usmeno: harmonijska analiza odlomka iz glazbene literature (barok, klasika, rana romantika). Jedno pitanje iz nauke o harmoniji.






39

Naziv predmeta Vokalna polifonija 1

Kod


Razina Osnovna



3 boda Obveze studenata u frontalnoj nastavi u razredu su 2 sata tjedno, odnosno 30 sati tijekom semestra, što prevedeno u ECTS bodove iznosi cca. 1 bod. Za obveze koje je student dužan izvršavati samostalno predviđen je ostatak opterećenja.

Nastavnik Dr.sc. Mirjana Siriščević, izv. prof, Vito Balić, asistent


Opća je svrha učenja ovoga kolegija upoznavanje polifonijske skladateljske tehnike s obzirom na njen udio i značaj u razvoju glazbene umjetnosti, te izgrađivanje estetskih kriterija putem analitičko-praktičnog svladavanja stilskih obilježja određenog razdoblja. Završetkom ovoga kolegija studen je osposobljen: prepoznati, razumjeti i vrednovati polifonijske postupke i oblike, te odrediti njihovu ulogu u strukturi glazbenog djela; primijeniti stečeno znanje u vlastitim radovima – skladbama ili obradama za različite ansamble.

Preduvjeti za upis Temeljito poznavanje elemenata glazbene teorije.

Sadržaj Renesansna, vokalna, (Palestrinina) polifonija. Pojmovno određenje polifonije. Kratki povijesni prikaz najranijih oblika. Stari načini – modusi. Gradnja melodije. Intervali. Dvoglasje. Kontrapunktske vrste. Tretman teksta. Slobodno dvoglasje. Imitacija. Kanon. Fughetta.


Jeppesen, K., Kontrapunkt, Wiesbaden, 1985. Lučić, F., Kontrapunkt, Zagreb, 1969. Lučić, F., Polifona kompozicija, Zagreb, 1954.

Dopunska literatura Jeppesen, K., Kontrapunkt Lehrbuch der klassieschen Vokalpolyphonie, Leipzig, 1935. Fux, J. Die Lehre vom Kontrapunkt, Gradus ad Parnassum, Celle, 1938.


Predavanja – teorijski dio gradiva i analiza primjera iz glazbene literature. Mentorska poduka – individualni rad sa studentima u grupama od 4 do 8 studenata što obuhvaća izradu vlastitih kompozicija prema određenom predlošku pod mentorskim nadzorom profesora, te pregled radova i komentar o samostalno obavljenim zadacima.


Sposobnosti i znanje studenata kontinuirano se prate uvidom u samostalne radove. Završetkom semestra studenti polažu ispit pred ispitnom komisijom, i to: pismeni - izrada primjera III. vrste na zadani cantus firmus, - izrada floridusa, - izrada imitacije na zadanu temu; usmeni - analiza ispitnih pismenih radova, - jedno teorijsko pitanje.

Jezik poduke Hrvatski.

Način praćenja kvalitete

Prema standardima Sveučilišta u Splitu


40

Naziv predmeta Vokalna polifonija 2

Kod


Razina Napredna







Preduvjeti za upis Položen ispit Polifonije 1.

Sadržaj Renesansna, vokalna, (Palestrinina) polifonija. Troglasje. Kontrapunktske vrste i kombinacije vrsta. Slobodno troglasje. Imitacija i kanon u troglasju.


Jeppesen, K., Kontrapunkt, Wiesbaden, 1985. Lučić, F., Kontrapunkt, Zagreb, 1969. Lučić, F., Polifona kompozicija, Zagreb, 1954.

Dopunska literatura Jeppesen, K., Kontrapunkt Lehrbuch der klassieschen Vokalpolyphonie, Leipzig, 1935. Fux, J. Die Lehre vom Kontrapunkt, Gradus ad Parnassum, Celle, 1938.




Sposobnosti i znanje studenata kontinuirano se prate uvidom u samostalne radove. Završetkom semestra studenti polažu ispit pred ispitnom komisijom, i to: pismeni - izrada troglasne kombinacije na zadani cantus firmus, - izrada dva floridusa na zadani cantus firmus, - izrada troglasne imitacije na zadanu temu. usmeni - analiza ispitnih pismenih radova, - jedno teorijsko pitanje.





41

Naziv predmeta Instrumentalna polifonija 1

Kod


Razina Srednja



3 boda Obveze studenata u frontalnoj nastavi u razredu su 2 sata tjedno, odnosno 30 sati tijekom semestra, što prevedeno u ECTS bodove iznosi cca. 1 boda. Za obveze koje je student dužan izvršavati samostalno predviđen je ostatak opterećenja.




Preduvjeti za upis Položena Polifonija 2.

Sadržaj Barokna, instrumentalna (Bachova) polifonija. Karakteristike instrumentalnog kontrapunkta: melodika, ritmika, harmonija. Dvoglasna invencija.


Lučić, F., Kontrapunkt, Zagreb, 1969. Lučić, F., Polifona kompozicija, Zagreb, 1954.

Dopunska literatura Gedalge, A., Traite de la fugue, Paris, 1901. Keler, H., Das Wohltemperierte Klavier von Johann Sebastian Bach, werk und Wiedergabe, Leipzg, 1950. Mann, Alfred., The Study of Fugue, New York, 1986.




Sposobnosti i znanje studenata kontinuirano se prate uvidom u samostalne radove. Završetkom semestra studenti polažu ispit pred ispitnom komisijom, i to: pismeni - izrada dvoglasne invencije na zadanu temu. usmeni - analiza ispitnog pismenog rada, - jedno teorijsko pitanje.





42

Naziv predmeta Instrumentalna polifonija 2

Kod


Razina Napredna







Preduvjeti za upis Položen ispit Polifonije 3.

Sadržaj Barokna, instrumentalna (Bachova) polifonija. Fuga. Analiza odabranih primjera iz Bachove zbirke “Das Wohltemperierte Klavier”. Dvoglasna fuga. Troglasna fuga.


Lučić, F., Kontrapunkt, Zagreb, 1969. Lučić, F., Polifona kompozicija, Zagreb, 1954.

Dopunska literatura Gedalge, A., Traite de la fugue, Paris, 1901. Keler, H., Das Wohltemperierte Klavier von Johann Sebastian Bach, werk und Wiedergabe, Leipzg, 1950. Mann, Alfred., The Study of Fugue, New York, 1986.


Predavanja – teorijski dio gradiva i analiza primjera iz glazbene literature. Mentorska poduka – individualni rad sa studentima u grupama od 4 do 8 studenata što obuhvaća izradu vlastitih kompozicija prema određenom predlošku pod mentorskim nadzorom profesora, te pregled radova i komentar o samostalno obavljenim zadacima. Studenti su dužni izraditi troglasnu fugu.


Sposobnosti i znanje studenata kontinuirano se prate uvidom u samostalne radove. Završetkom semestra studenti polažu ispit pred ispitnom komisijom, i to: pismeni - izrada troglasne fuge na zadanu temu. usmeni - analiza ispitnog pismenog rada, - jedno teorijsko pitanje.





43

Naziv predmeta Povijest glazbe 1 Kod Vrsta Predavanja Razina Osnovna Godina 3. Semestar 5.

ECTS 3 boda (1 bod za praćenje nastave, 1 bod za izradu seminara ili praćenje koncerata, 1 bod za pripremu ispita)

Nastavnik Dr. sc. Miljenko Grgić, izv. prof. Kompetencije koje se stječu

Preduvjeti za upis Završena srednja glazbena škola ili gimnazija Sadržaj Kolegij pruža uvid u kontinuirani razvitak glazbene kulture i umjetnosti od pojave

primitivnih zajednica do kraja renesansnog razdoblja. U okviru kolgija izučavaju se oblici kolektivnog i solističkog muziciranja, razvitak glazbene teorije i njena primjena na glazbenu praksu. Predmet posebnog izučavanja čine opusi najznamenitijih skladatelja, posredstvom kojih studentima se pruža uvid u elemente kompozicijskog sloga, estetike stila i sl.


J. Andreis, Povijest glazbe, knj. 1-2, Zagreb, 1975.

Dopunska literatura G. Rees, Music in the Middle Ages, New York, 1940. G. Rees, Misin in the Renaissance, New York, 1950. M.F.Bukofzer, Studies in Medieval and Renaissance Music, New York 1964.


Frontalno predavanje, mentorske poduke i seminari.

Način provjere znanja i polaganje ispita

Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka (30%), kvalitete seminarskog rada ( 30%) i završnog ispitnog rada (40%). Završni ispit je usmena provjera teorijskih znanja obrađenih tijekom semestra.


Hrvatski jezik


44

Naziv predmeta Povijest glazbe 2 Kod Vrsta Predavanja Razina Srednja Godina 3. Semestar 6.


Nastavnik Dr. sc. Miljenko Grgić, izv. prof. Kompetencije koje se stjeću

Studenti upoznavaju jezik i forme glazbe, stjeću samostalnost u analizi i interpretaciji umjetničkog djela.

Preduvjeti za upis Položen ispit iz Povijesti glazbe 1 Sadržaj Kolegij prati razvitak baroknog, rokoko i klasičnog stila. Bavi se razvitkom

vokalnih i instrumentalnih formi, ulazi u razrješavanje kompleksa stilskih promjena, što uključuje izučavanje polifonog i harmonijskog jezika, a napose elemenata sociologije i filozofije glazbe.


J. Andreis, Povijest glazbe, knj. 1-2, Zagreb, 1975.

Dopunska literatura A. Della Corte, Il barocco e la musica, Paris, 1933. M.F.Bukofzer, Music in the Baroque Era, New York, 1947. D. J. Grout, A History of Western Music, London, 1960. Č. Rozen, Klasični stil, Beograd, 1980.




Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka (30%), kvalitete seminarskog rada ( 30%) i završnog ispitnog rada (40%).. Završni ispit je usmena provjera teorijskih znanja obrađenih tijekom semestra.


Hrvatski jezik


45

Naziv predmeta Povijest glazbe 3 Kod Vrsta Predavanja Razina Napredna Godina 4. Semestar 7.



Studenti upoznavaju stilske značajke, stjeću samostalnost u analizi i interpretaciji umjetničkog djela.

Preduvjeti za upis Položen ispit iz Povijesti glazbe 3 Sadržaj U okviru predavanja daje se pregled razvitka romantičarskog stila diljem Europe.

To uključuje prikazivanje djelovanja najznačajnih skladatelja i nositelja stila, prikaz standardnih i manje tipičnih glazbenih formi, afirmaciju nacionalnih škola kod slavenskih i nordijskih zemalja itd.


J. Andreis, Povijest glazbe, knj, 2-3, Zagreb, 1975.

Dopunska literatura D. J. Grout, A History of Western Music, London, 1960. Oblici provođenja nastave





Hrvatski jezik


46

Naziv predmeta Povijest glazbe 4 Kod Vrsta Predavanja Razina Napredna Godina 4. Semestar 8.



Kolegij daje uvid u razvitak glazbe 20. stoljeća (jezik, oblici, žanrovi, škole, estetika, tehnike).

Preduvjeti za upis Položen ispit iz Povijesti glazbe 3 Sadržaj Kolegij daje uvid u najznačajnija zbivanja na području glazbenog stvaralaštva

tijekom 20. stoljeća. Studenti se upoznavaju s promjenama stilske orjentacije, tehničkim inovacijama, pojavi novih škola, pravaca, a iznad svega sa novim senzibilitetom koji ona pruža


J. Andreis, Povijest glazbe, knj. 3, Zagreb, 1975.

Dopunska literatura D. J. Grout, A History of Western Music, London, 1960. D. Ewen, The World of Twentieth- Century Music, 1952.






Hrvatski jezik


47

Naziv predmeta Elementi glazbenih oblika

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna


ECTS 3 (1 za praćenje nastave, 1 za pripremu seminarskih radova, 1 za pripremu ispita)

Nastavnik Dr. sc. Miljenko Grgić, izv.prof.


Osmisliti pristup glazbenom djelu putem slušanja te osposobiti polaznike da raznim aspektima analize uoče strukturu skladbi. Upoznavanje s principima, komponentama, elementima i postupcima glazbenog oblikovanja te njihovom primjenom u formalnim obrascima vokalne I instrumentalne glazbe, renesanse i baroka.

Preduvjeti za upis Temeljna teorijska znanja i iskustva iz područja glazbe. U okviru preddiplomskog studija Glazbene kulture ta se znanja i iskustva stječu u stručnim kolegijima prethodnih semestara/godina studija (Teorija, Solfeggio, Kontrapunkt, Harmonija i Klavir )

Sadržaj Principi i komponente glazbenog oblikovanja, elementi glazbene forme te najvažniji formalni obrasci vokalne I instrumentalne glazbe.


Milo Cipra, Muzički oblici, skripta, Zagreb 1962. Vlastimir Peričić-Dušan Skovran: Muzički oblici, Beograd 1966.

Dopunska literatura H. Leichtentritt, Musikalische Formenlehre, 1952; D.De la Motte, Musikalische Analyse, Kassel 1968; G.Altman, Musikalische Analyse, Berlin 1979; M. Green Douglass, Form in Tonal Music, New York 1979.


Uvodna frontalna predavanja i demonstracija raznih aspekata i vrsta analize. Nakon i uz njih polaznici kolegija samostalno rade analizu odabranih ulomaka ili cijelih skladbi. Tijekom semestra svaki od njih izrađuje kao seminarski rad analizu zadane skladbe.

Metode ocjenjivanja Ocjena ( od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka (30%), kvalitete seminarskog rada ( 30%) i završnog ispitnog rada ( 40%). Seminarski rad čini do deset stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni ispit je usmena provjera teorijskih znanja obrađenih tijekom semestra.


Hrvatski


48

Naziv predmeta Glazbeni stilovi i oblici od 16. - 18. st.

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna


ECTS 3 (1 za slušanje nastave, 1 za izradu seminarskih radova, 1 za pripremu ispita)

Nastavnik Dr. sc. Miljenko Grgić, izv.prof.


Osmisliti pristup glazbenom djelu putem slušanja te osposobiti polaznike da raznim aspektima analize uoče strukturu i stilska obilježja skladbi. Upoznavanje s elementima i postupcima glazbenog oblikovanja te njihovom primjenom u formalnim obrascima klasike.

Preduvjeti za upis Teorijska znanja stečena u kolegiju Glazbeni oblici i Povijest glazbe 1 iz prethodnog semestra preddiplomskog studija.

Sadržaj Principi i komponente glazbenog oblikovanja, elementi glazbene forme te najvažniji formalni obrasci u glazbi renesanse, baroka i klasike (madrigal, motet, fuga, misa, tema s varijacijama, oblik pjesme, rondo, sonatni oblik, sonatni ciklus i njegova primjena, vokalno-instrumentalni i glazbeno-scenski o oblici).



Dopunska literatura H. Leichtentritt, Musikalische Formenlehre, 1952; D.De la Motte, Musikalische Analyse, Kassel 1968; G.Altman, Musikalische Analyse, Berlin 1979; M. Green Douglass, Form in Tonal Music, New York 1979.


Uvodna frontalna predavanja i demonstracija raznih aspekata i vrsta analize. Nakon i uz njih polaznici kolegija samostalno rade analizu odabranih skladbi. Tijekom semestra svaki od njih izrađuje kao seminarski rad analizu jedne zadane skladbe.

Metode ocjenjivanja Ocjena (od 1-5) se daje na temelju redovite izrade dodijeljenih zadataka (30%), kvalitete seminarskog rada (30%) i završnog ispitnog rada ( 40%). Seminarski rad čini do deset stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni ispit je usmena provjera teorijskih znanja obrađenih tijekom semestra.


Hrvatski


49

Naziv predmeta Glazbeni stilovi i oblici 19. st.

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna


ECTS 3 ( 1 za slušanje nastave, 1 za pripremu seminarskih radova, 1 za pripremu ispita)

Nastavnik Dr.sc. Mirjana Škunca, redoviti profesor


Osmisliti pristup glazbenom djelu putem slušanja te osposobiti polaznike da raznim aspektima analize uoče strukturu i stilska obilježja skladbi. Upoznavanje s elementima i postupcima glazbenog oblikovanja te njihovom primjenom u naslijeđenim i novim oblicima u glazbi 19.stoljeća.

Preduvjeti za upis Teorijska znanja stečena u kolegijima Glazbeni oblici, Glazbeni stilovi i oblici i Povijest glazbe iz prethodnih semestara preddiplomskog studija.

Sadržaj Obilježja skladateljsko-tehničkih polazišta i postupaka u oblikovanju glazbe te njihova primjena u najvažnijim novim ( vokalna i instrumentalna minijatura, simfonijska pjesma, glazbeno-scenski oblici) i naslijeđenim ( sonata, simfonija, koncert, komorni oblici, veliki vokalno-instrumentalni te glazbeno-scenski oblici) formalnim obrascima u glazbi romantizma i postromantizma.



Dopunska literatura H. Leichtentritt, Musikalische Formenlehre, 1952; D.De la Motte, Musikalische Analyse, Kassel 1968; G.Altman, Musikalische Analyse, Berlin 1979; M. Green Douglass, Form in Tonal Music, New York 1979; Ian Bent, William Drabkin, Analisi musicale, Torino 1990.





Hrvatski


50

Naziv predmeta Glazbeni stilovi i oblici 20. st.

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna


ECTS 3 (1 za slušanje nastave, 1 za izradu seminarskih radova, 1 za pripremu ispita).

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Škunca, redoviti profesor

Kompetencije koje stječe

Osmisliti pristup glazbenom djelu putem slušanja te osposobiti polaznike da raznim aspektima analize uoče strukturu te skladateljsko-tehnička i stilska obilježja skladbi. Upoznavanje s polazištima, elementima i skladateljsko-tehničkim postupcima u glazbenom oblikovanju naslijeđenih i novih oblika u suvremenoj glazbi ( od početka 20.stoljeća do danas).

Preduvjeti za upis Teorijska znanja stečena u kolegijima Glazbeni oblici, Glazbeni stilovi i oblici 1 i 2 te Povijest glazbe 1 i 2 iz prethodnih semestara preddiplomskog studija.

Sadržaj Stilovi i skladateljske tehnike u suvremenoj glazbi: ekspresionizam ( slobodna i organizirana atonalitetnost), neoklasicizam ( nove varijante tonaliteta), avangarda ( od totalne organizacije do aleatorike, konkretna i elektronička glazba…) i postmoderna ( minimalizam, instalacije, nova artikulacija tonaliteta…).



Dopunska literatura H. Leichtentritt, Musikalische Formenlehre, 1952; D.De la Motte, Musikalische Analyse, Kassel 1968; G.Altman, Musikalische Analyse, Berlin 1979; M. Green Douglass, Form in Tonal Music, New York 1979; Ian Bent, William Drabkin, Analisi musicale, Torino 1990.





Hrvatski


51

Naziv predmeta Zbor 1

Kod

Vrsta Mentorska poduka, vježbe

Razina Napredna


ECTS 3 (2 boda praćenje nastave, 1 bod priprema)

Nastavnik Vlado Sunko, izv. prof.

Ciljevi Zbor je reprezentativni ansambl Muzičke akademije kojim se Akademija uključuje u redoviti koncertni život grada. Uz zadaću sudjelovanja u tom aspektu zborske djelatnosti upoznaje se vokalna i vokalno-instrumentalna glazbena literatura i stječu praktička znanja o vođenju zbora. Studenti se upoznaju sa raznim načinima zborskog pjevanja, izgovora, ritmičke preciznosti, intonacije, te posebno interpretacije.

Preduvjeti za upis Završena srednja glazbena škola ili neka druga srednja škola

Sadržaj Izbor djela iz sveukupne zborske i vokalno-instrumentalne glazbene literature.


Dopunska literatura

Nastavne metode Mentorska poduka i vježbe

Metode ocjenjivanja Pred predmetnim nastavnikom. Dobivanje potpisa i ocjenjivanje uvjetuje se zalaganjem i redovitom nazočnošću.


Hrvatski


52


Kod


Razina Napredna








Dopunska literatura




Hrvatski


53


Kod


Razina Napredna








Dopunska literatura




Hrvatski


54


Kod


Razina Napredna








Dopunska literatura




Hrvatski


55

Naziv predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja 1

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Osnovna



3 (30 sati predavanja + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja, pripreme i izrade seminarskog rada)

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Poznavanje elementarnih pojmova i spoznaja iz opće i razvojne psihologije; bolje razumijevanje vlastitog ponašanja

Preduvjeti za upis Nema posebnih preduvjeta.

Sadržaj Metode i istraživačke tehnike; Ličnost-sastavni elementi: sposobnosti, motivi, čuvstva, stavovi, vrijednosti; Životna razdoblja


V. Andrilović, M. Čudina: Osnove opće i razvojne psihologije, Školska knjiga, Zgb., 1985. N. Pastuović: Osnove psihologije obrazovanja i odgoja, Znamen 1997.

Dopunska literatura A. Fulgosi: Psihologija ličnosti - teorije i istraživanja, Školska knjiga, Zgb, 1981. D. Goleman: Emocionalna inteligencija, Mozaik knjiga, Zgb., 1997. D. Miljković, M. Rijavec: Razgovori sa zrcalom: psihologija samopouzdanja, IEP, Zgb., 1996., 2000. M. Rijavec: Čuda se ipak događaju: psihologija pozitivnog mišljenja, IEP, Zgb., 1997., 2001. x x x x x Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zgb., 1992.


Predavanja


Kolokviji i usmeni ispit


Hrvatski jezik


Anonimno anketno ispitivanje studenata


56

Naziv predmeta Psihologija odgoja i obrazovanja 2

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Osnovna



3 (30 sati predavanja + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja)

Nastavnik Dr. sc. Mirjana Nazor, izv. prof.


Usvojenost temeljnih zakonitosti učenja, prepoznavanje učenika s posebnim potrebama

Preduvjeti za upis Odslušan i položen kolegij Psihologija odgoja i obrazovanja 1

Sadržaj Pamćenje; Zaboravljanje; Učenje; Ocjenjivanje; Djeca s posebnim potrebama, Ovisnosti


V. Andrilović, M. Čudina: Psihologija učenja i nastave, Školska knjiga, Zgb, 1985. T. Grgin: Edukacijska psihologija, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997. T. Grgin: Školska dokimologija, Školska knjiga, Zgb., 1986.

Dopunska literatura I. Brdar, M. Rijavec: Što učiniti kad dijete dobije lošu ocjenu, IEP, Zgb., 1998. M.Čudina-Obradović: Nadarenost-razumijevanje, prepoznavanje i razvijanje, Školska knjiga, Zgb., 1990. I. Furlan: Primijenjena psihologija učenja, Školska knjiga, Zgb, 1984. D. C. Gossen: Restitucija-preobrazba školske discipline, Alinea, Zgb., 1994. J. Janković: Zločesti đaci genijalci, Alinea, Zgb., 1996. D. Lalić, M. Nazor: Narkomani: smrtopisi, Alinea, Zgb, 1997. M. Rijavec, D. Miljković: A što biste vi učinili: psihologija protiv zdravog razuma, IEP,Zgb.1998. P. Zarevski: Psihologija učenja i pamćenja, Naklada "Slap", Jastrebarsko, 1997. V.VizekVidović,M.Rijavec,V.Vlahović-Štetić,D.Miljković:Psihologija obrazovanja, IEP-Vern, Zgb.,2003. D. Wood: Kako djeca misle i uče, Educa, Zgb., 1995. x x x x x Psihologijski rječnik, Prosvjeta, Zgb., 1992.


Predavanja


Kolokviji i usmeni ispit


Hrvatski jezik


Anonimno anketno ispitivanje studenata.


57

Naziv predmeta Didaktika 1

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Osnovna


ECTS

3 (15 sati predavanja i 15 sati seminara + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja za kontrolni zadatak i ispit)

Nastavnik Mr. sc. Željko Pivac, viši predavač


Ovladavanje osnovnim teorijskim i praktičnim didaktičkim spoznajama potrebnim za uspješnu pripremu, vođenje, realizaciju i evaluaciju nastavnog procesa. Osposobiti studente za organizaciju nastavnog procesa. Upoznati studente s korištenjem različitih nastavnih sustava. Izgraditi kritički odnos prema korištenju nastavnih metoda te socijalnih oblika rada. Sposobnost analiziranja i organiziranja različitih nastavnih aktivnosti


Sadržaj Socijalni oblici rada u nastavi Etape nastavnog procesa Pripremanje nastave Didaktički smisao ponavljanja i vježbanja Unutarnja i vanjska evaluacija u nastavi


Bežen, A. i drugi, Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura Meyer, H., Didaktika - razredne kvake, Educa, Zagreb, 2002.


Program kolegija Didaktika 1 realizira se s fondom od 15 sati predavanja i 15 sati seminara. Nastava će biti realizirana kombinirajući metodu usmenog izlaganja, demonstracije i razgovora (diskusije) uz primjenu suvremene nastavne tehnologije.


Pismeni kontrolni zadatak (50%) i usmeni ispit (50%).

Jezik poduke Hrvatski jezik


Uspjeh studenata na kontrolnom zadatku i usmenom ispitu, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika


58

Naziv predmeta Didaktika 2

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Osnovna


ECTS

3 (15 sati predavanja i 15 sati seminara + 30 sati individualnog pripremanja, razumijevanja, učenja za kontrolni zadatak i ispit)

Nastavnik Mr. sc. Željko Pivac, viši predavač


Ovladavanje osnovnim teorijskim i praktičnim didaktičkim spoznajama potrebnim za uspješnu pripremu, vođenje, realizaciju i evaluaciju nastavnog procesa. Osposobiti studente za organizaciju nastavnog procesa. Upoznati studente s korištenjem različitih nastavnih sustava. Izgraditi kritički odnos prema korištenju nastavnih metoda te socijalnih oblika rada. Sposobnost analiziranja i organiziranja različitih nastavnih aktivnosti

Preduvjeti za upis Pozitivno ocijenjen pismeni (seminarski) rad, tj. odslušan i položen kolegij Didaktika 1

Sadržaj Socijalni oblici rada u nastavi Etape nastavnog procesa Pripremanje nastave Didaktički smisao ponavljanja i vježbanja Unutarnja i vanjska evaluacija u nastavi


Bežen, A. i drugi, Osnove didaktike, Školske novine, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura Meyer, H., Didaktika - razredne kvake, Educa, Zagreb, 2002.


Program kolegija Didaktika 2 realizira se u drugom semestru diplomskog studija s fondom od 15 sati predavanja i 15 sati seminara. Nastava će biti realizirana kombinirajući metodu usmenog izlaganja, demonstracije i razgovora (diskusije) uz primjenu suvremene nastavne tehnologije.


Pismeni kontrolni zadatak (50%) i usmeni ispit (50%).


Hrvatski jezik


Uspjeh studenata na kontrolnom zadatku i usmenom ispitu, studentska evaluacija primjenom anketnog upitnika


59

Naziv predmeta Glazbena pedagogija 1

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Osnovna


ECTS

3 boda (1 za slušanje nastave, 2 za pripremu seminara)

Nastavnik Mr.sc.Vedrana Milin-Ćurin, viša predavačica


Osposobljavanje studenata za proučavanje glazbeno-pedagoških pitanja kroz upoznavanje pedagoških i psiholoških zakonitosti stjecanja glazbenih znanja i umijeća. Osposobljavanje studenata za samostalno istraživanje na tom području.

Preduvjeti za upis Položeni ispiti iz predmeta: Didaktika i Psihologija odgoja i obrazovanja.

Sadržaj Glazbena pedagogija kao znanstvena disciplina: predmet, zadaci, područje istraživanja i proučavanja. Koncepcije glazbene nastave danas. Odgojnoobrazovni sustav kod nas i u svijetu. Povijest glazbene nastave. Nastavne metode. Didaktički principi u glazbenoj nastavi. Glazbena nastava u općeobrazovnoj školi, gimnaziji, glazbenoj školi. Nastavni planovi i programi.


ROJKO, Pavel, Metodika nastave glazbe – tematsko-teorijski aspekti. Osijek, Sveučilište J. J.Strossmayera - Pedagoški fakultet 1996.; ROJKO, Pavel, Metodika glazbene nastave – praksa I. dio. Zagreb, Jakša Zlatar, 2004.; POŽGAJ, Joža, Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb, Prosvjetni sabor Hrvatske, 1988.; ROJKO, Pavel, Psihološke osnove intonacije i ritma. Zagreb, Muzička akademija 1982.; Nastavni plan i program – Glazbena kultura, 1999. Katalozi znanja. Praćenje glazbeno-pedagoških tema u časopisima: Tonovi, Theoria; Bašćinski glasi. Udžbenici / priručnici za osnovne škole, glazbene škole, gimnazije.

Dopunska literatura ROJKO Pavel, Testiranje u muzici. Zagreb, Muzikološki zavod Muzičke akademije 1981.; ČELAR, Antun, Crtice iz glazbene didaktike. Zagreb, Glazbeno – pedagoška biblioteka Grančel, 2000.; MANASTERIOTTI Višnja, Muzički odgoj na početnom stupnju. Metodske upute za odgajatelje i nastavnike razredne nastave, Zagreb, Školska knjiga 1973.; MAJER - BOBETKO, Sanja, Osnove glazbene kulture. Zagreb, Školska knjiga, 1991.; SEITZ - HALLWACHS, Montessori ili Waldorf? Zagreb, Educa, Nakladno društvo, d.o.o. 1996.; MOTTE-HABER, Helga, Psihologija glazbe. Jastrebarsko, Naklada Slap, 1999.; MIRKOVIĆ-RADOŠ, Ksenija, Psihologija muzičkih sposobnosti. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1983.


Frontalna predavanja. Samostalna obrada jednog glazbeno-pedagoškog problema.


Provjera znanja kroz pozitivno ocijenjene praktične i samostalne obrade izabranih tema.

Jezik poduke Hrvatski

Način praćenja kvalite



60

Naziv predmeta Glazbena pedagogija 2

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Osnovna



3 boda (1 za slušanje nastave, 1 za pripremu seminara, te 1 za pripremu završnog ispita).

Nastavnik Mr..sc.Vedrana Milin-Ćurin, viša predavačica


Osposobljavanje studenata za proučavanje glazbeno-pedagoških pitanja kroz upoznavanje pedagoških i psiholoških zakonitosti stjecanja glazbenih znanja i umijeća. Osposobljavanje studenata za samostalno istraživanje na tom području.

Preduvjeti za upis Izvršenje obveza iz prethodnog semestra: minimalno 70% prisustvovanja predavanjima. Pozitivno ocijenjeni samostalni radovi studenata.

Sadržaj Psihologija glazbe. Glazbena nadarenost, načini ispitivanja. Stručna glazbena nastava. Stjecanje znanja i umijeća kao učenje glazbenog jezika. Metodički pristupi nastavi glazbene kulture, glazbene umjetnosti, solfeggia, harmonije, polifonije. Izvori znanja: nastavna sredstva i pomagala u glazbenoj nastavi. Udžbenici / priručnici.


ROJKO, Pavel, Metodika nastave glazbe – tematsko-teorijski aspekti. Osijek, Sveučilište J. J.Strossmayera - Pedagoški fakultet 1996.; ROJKO, Pavel, Metodika glazbene nastave – praksa I. dio. Zagreb, Jakša Zlatar, 2004.; POŽGAJ, Joža, Metodika nastave glazbene kulture u osnovnoj školi. Zagreb, Prosvjetni sabor Hrvatske, 1988.; ROJKO, Pavel, Psihološke osnove intonacije i ritma. Zagreb, Muzička akademija 1982.; Nastavni plan i program – Glazbena kultura, 1999. Katalozi znanja. Praćenje glazbeno-pedagoških tema u časopisima: Tonovi, Theoria; Bašćinski glasi. Udžbenici / priručnici za osnovne škole, glazbene škole, gimnazije.

Dopunska literatura ROJKO Pavel, Testiranje u muzici. Zagreb, Muzikološki zavod Muzičke akademije 1981.; ČELAR, Antun, Crtice iz glazbene didaktike. Zagreb, Glazbeno – pedagoška biblioteka Grančel, 2000.; MANASTERIOTTI Višnja, Muzički odgoj na početnom stupnju. Metodske upute za odgajatelje i nastavnike razredne nastave, Zagreb, Školska knjiga 1973.; MAJER - BOBETKO, Sanja, Osnove glazbene kulture. Zagreb, Školska knjiga, 1991.; SEITZ - HALLWACHS, Montessori ili Waldorf? Zagreb, Educa, Nakladno društvo, d.o.o. 1996.; MOTTE-HABER, Helga, Psihologija glazbe. Jastrebarsko, Naklada Slap, 1999.; MIRKOVIĆ-RADOŠ, Ksenija, Psihologija muzičkih sposobnosti. Beograd, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, 1983.


Frontalna predavanja. Samostalna obrada jednog glazbenopedagoškog problema. Mentorski rad u praktičnim obradama pojedinih glazbeno-pedagoških tema.


Završni ispit je usmena provjera teorijskih znanja obrađenih u kolegijima Glazbena pedagogija I i Glazbena pedagogija II, pozitivno ocijenjenih zadataka tijekom semestra i kvalitete seminarskog rada.

Jezik poduke Hrvatski


61

Naziv predmeta Metodika i seminar iz metodike nastave klavira 1

Kod

Vrsta Predavanja, seminar

Razina Srednja

Godina 4. Semestar 7. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

3 ECTS (1,5 predavanja i seminar + 1,5 opterećenje studenta)

Nastavnik doc.Robert Gubaidullin (vanjski suradnik)


Osposobljavanje studenta za efikasno podučavanje klavira na temelju suvremenih dostignuća klavirske pedagogije, ali i pedagogije općenito, te psihologije i didaktike. Osposobljavanje studenata za samoobrazovanje i samostalno rješavanje različitih pitanja nastave klavira.


Sadržaj Glazbena pedagogija kao znanstvena disciplina: predmet i zadaci, područje istraživanja i proučavanja. Povijest glazbene nastave. Odnos didaktike i metodike kao općeg i posebnog. Didaktički principi u glazbenoj nastavi. Nastavne metode. Organizacija nastavnog sata. Izvori znanja: nastavna sredstva i pomagala. Planiranje. Pripremanje za nastavu. Proces stjecanja znanja u nastavi glazbe: glazbena nadarenost, njezino otkrivanje i mjerenje: metode objektivnog utvrđivanja glazbene nadarenosti. Stručna glazbena nastava: ciljevi, zadaci, koncepcije, modeli, europska i svjetska iskustva.


Ščapov A., Metodika klavira, Moskva, n.d. Brugnoli A., Dinamica pianistica, Milano, Ricordi, 1926. Dichler J., Der Weg zum kunstlerischen Klavierspiel, Wien, 1926. Neuhaus H., O umjetnosti sviranja na klaviru, Moskva, 1961. (prijevod J. Zlatar , Zagreb, 2000.) Perlmann N., Na satu klavira, J.Zlatar, Zagreb, 1995. Timakin, E.M., Odgoj pijaniste, Muzika, Moskva, 1986. Zlatar J., Metodika klavira, Liber, Zagreb, 1982.

Dopunska literatura Varro M., Dynamic Piano Teaching, 1966. Enoch Yvonne and Lyke James, Creative Piano teaching, USA, 1977. Wolff K., The teaching of A.Schnabel, Faber, London, 1972.


Predavanja-2 sata tjedno i seminar – hospitacija nastave u školama. Obveze studenta: napisati 2 seminarske radnje, hospitirati 8 sati na nižoj školi, održati ogledno predavanje da bi mogao pristupiti kolokviju.


Kolokvij-odgovaranje gradiva pred predmetnim nastavnikom


Hrvatski, ruski.




62

Naziv predmeta Metodika i seminar iz metodike nastave klavira 2

Kod

Vrsta Predavanja, seminar

Razina Srednja

Godina 4. Semestar 8. ECTS (uz odgovarajuće obrazloženje)

3 ECTS (1,5 predavanja i seminar + 1,5 opterećenje studenta)



Osposobljavanje studenta za efikasno podučavanje klavira na temelju suvremenih dostignuća klavirske pedagogije, ali i pedagogije općenito, te psihologije i didaktike. Osposobljavanje studenata za samoobrazovanje i samostalno rješavanje različitih pitanja nastave klavira.


Sadržaj Utvrđivanje sposobnosti djeteta za učenje klavira: početna nastava klavira: suvremena klavirska početnica : teorijske jedinice: efikasno vježbanje: motivacija učenika za učenje instrumenta: praćenje i vrednovanje učenikova napretka: učenje napamet: problem javnog nastupa: poticanje kreativnosti u djeteta: upoznavanje školske literature (pedagoškog repertoara): nastavni plan i program niže i srednje škole, racionalna organizacija sata klavira: rad na različitim vrstama skladbi:etidama, polifoniji, sonatama i skladbama 19. i 20. stoljeća.


Ščapov A., Metodika klavira, Moskva, n.d. Dichler J., Der Weg zum kunstlerischen Klavierspiel, Wien, 1926. Neuhaus H., O umjetnosti sviranja klavira, Moskva, 1961. (prijevod J. Zlatar, Zagreb, 2000.) Perlmann N., Na satu klavira, J.Zlatar, Zagreb, 1995. Timakin E.M., Odgoj pijaniste, Muzika, Moskva, 1986. Brugnoli A., Dinamica pianistica, Milano, Ricordi, 1926. Zlatar J., Metodika klavira, Liber, Zagreb, 1982.

Dopunska literatura Varro M., Dynamic Piano Teaching, 1966. Enoch Yvonne and Lyke James, Creative Piano teaching, USA, 1977. Udhe J. i Wieland R., Denken und Spielen, Kassel, 1988.


Predavanja-2 sata tjedno i seminar – hospitacija nastave u školama. Obveze studenta: napisati 2 seminarske radnje, hospitirati 8 sati na srednjoj školi, održati ogledno predavanje da bi mogao pristupiti godišnjem ispitu.


Ispit-odgovaranje gradiva pred predmetnim nastavnikom.


Hrvatski, ruski.




63

Naziv predmeta Engleski jezik 1

Kod

Vrsta Predavanja, vježbe

Razina Osnovna



3 (26 sati seminara + 10 sati pripreme za sudjelovanje u seminaru te ispit na kraju prvoga semestra)

Nastavnik Mr.sc. Katarina Hraste


Osposobljavanje studenata za komunikacijsku kompetenciju s naglaskom na jeziku glazbene struke, s ciljnom razinom postignuća CEF-ovog nezavisnog korisnika (Independent User) : Vantage (B2).

Preduvjeti za upis Položen prijemni ispit

Sadržaj Razvijanje jezičnih znanja i vještina u funkciji recepcije i produkcije, u okviru glazbeno-obrazovnih tema, a kroz različite oblike obrade tekstova i audio zapisa. Pisanje CV-a.


Odabrana poglavlja iz školskih udžbenika za glazbenu kulturu: Robert Hickok, Exploring Music, University of California-Irvine, Brown & Benchmark Publishers (5th edition) i Jean Ferris, Music, The Art of Listening, Wcb, Wm.C. Brown Publishers, Dubuque, Iowa (2nd edition); te odabrani tekstovi i audio zapisi (časopis «Speak Up»).

Dopunska literatura A.J.Thomson i A.V.Martinet, A Practical English Grammar; sve vrste tekstova koji se bave glazbom.


Seminar, biblioteka, Internet i ostali oblici kontakta s engleskim jezikom


Praćenje aktivnosti na nastavi. Pismeni ispit na kraju semestra (s naglaskom na odabranim gramatičkim strukturama).


Engleski jezik.


Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka.


64

Naziv predmeta Engleski jezik 2

Kod


Razina Osnovna



3 (26 sata seminara + 10 sati pripreme za sudjelovanje u seminaru, pisanje sastava i pripreme za ispit na kraju drugoga semestra.



Daljnje osposobljavanje studenata za komunikacijsku kompetenciju s naglaskom na odgovarajućim specijalističkim područjima glazbe, s ciljnom razinom postignuća CEF-ovog nezavisnog korisnika (Independent User) : Vantage (B2).

Preduvjeti za upis Položen Engleski 1

Sadržaj Daljnje razvijanje jezičnih znanja i vještina u funkciji recepcije i produkcije, u okviru glazbeno-obrazovnih tema, kroz različite oblike obrade tekstova i audio zapisa. Pisanje teksta o sebi (Personal Statement).


Odabrana poglavlja iz udžbenika Robert Hickok, Exploring Music, University of California-Irvine, Brown & Benchmark Publishers (5th edition) i Jean Ferris, Music, The Art of Listening, Wcb, Wm.C. Brown Publishers, Dubuque, Iowa (2nd edition), te odabrani tekstovi i audio zapisi iz časopisa «Speak Up».

Dopunska literatura Barron's How to Prepare for the TOEFL; tekstovi autobiografskog karaktera po izboru




Praćenje aktivnosti na nastavi; ocjena sastava (Personal Statement); pismeni ispit na kraju semestra (s naglaskom na pitanjima koja se zatiču u međunarodno priznatim testovima engleskog kao stranog jezika, te glazbenoj terminologiji).





65

IZBORNI PREDMETI

Naziv predmeta Solfeggio 5 (izborni predmet)

Kod


Razina Napredna


ECTS 3 ECTS



Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti će steći vještinu muzikalnog izvođenja predloženog glazbenog teksta što podrazumijeva čistu intonaciju, precizan ritam te realizaciju dinamike, artikulacije, tempa. Potom, vještinu zapisivanja glazbenog teksta sustavnim razvijanjem glazbene memorije. Studenti će također steći zvučnu predodžbu vizualno predočenog glazbenog teksta, razvijati harmonijski sluh kroz zapisivanje i intoniranje dvoglasnih i troglasnih primjera uz harmonijsku analizu, te vještinu vremenske organizacije izvođenog ili zapisivanog glazbenog teksta kroz vježbanje ritamskih kombinacija.

Preduvjeti za upis Položen pismeni i usmeni dio ispita iz 2. godine.

Sadržaj Pjevanje i prepoznavanje dominantnog septakorda sa pripadajućim obratima. Pjevanje etida u tonalitetu s alteracijama, dijatonskim modulacijama, te u starim načinima. Pjevanje didaktičkih primjera i primjera prima vista iz razdoblja klasike i romantizma. Pisanje jednoglasnih diktata sa primjenom alteracija, modulacija, polifonih dvoglasnih diktata u tonalitetu s primjenom alteracija, te troglasnih homofonih diktata. Izvođenje ritamskih etida parlato.



Dopunska literatura Primjeri iz glazbene literature.


Nastava će se sastojati od uvježbavanja pisanja diktata (jednoglasnih, dvoglasnih i troglasnih), pjevanja primjera naučenih kod kuće ili prima vista, prepoznavanja i pjevanja ljestvica, intervala i akorada, izvođenja parlato primjera uvježbanih kod kuće.



Hrvatski


66

Naziv predmeta Solfeggio 6 (izborni predmet)

Kod


Razina Napredna


ECTS 3 ECTS



Svladavanjem nastavnih sadržaja ovog kolegija studenti će steći vještinu muzikalnog izvođenja predloženog glazbenog teksta što podrazumijeva čistu intonaciju, precizan ritam te realizaciju dinamike, artikulacije, tempa. Potom, vještinu zapisivanja glazbenog teksta sustavnim razvijanjem glazbene memorije. Studenti će također steći zvučnu predodžbu vizualno predočenog glazbenog teksta, harmonijski sluh kroz zapisivanje i intoniranje dvoglasnih i troglasnih primjera uz harmonijsku analizu, te vještinu vremenske organizacije izvođenog ili zapisivanog glazbenog teksta kroz vježbanje ritamskih kombinacija.


Sadržaj Pjevanje i prepoznavanje dominantnog septakorda sa pripadajućim obratima. Pjevanje etida u tonalitetu s alteracijama, dijatonskim modulacijama, te u starim načinima. Pjevanje didaktičkih primjera i primjera prima vista iz razdoblja klasike i romantizma. Pisanje jednoglasnih diktata sa primjenom alteracija, modulacija, polifonih dvoglasnih diktata u tonalitetu s primjenom alteracija, te troglasnih homofonih diktata. Izvođenje ritamskih etida parlato.



Dopunska literatura Primjeri iz glazbene literature.


Nastava će se sastojati od uvježbavanja pisanja diktata (jednoglasnih, dvoglasnih i troglasnih), pjevanja primjera naučenih kod kuće ili prima vista, prepoznavanja i pjevanja ljestvica, intervala i akorada, izvođenja parlato primjera uvježbanih kod kuće.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju dolazaka i redovitog izvršenja zadanih zadataka (primjera za vježbanje kod kuće) i završnog ispita koji se sastoji od pismenog dijela (diktati) i usmenog dijela (pjevanje zadanih primjera i prima vista).


Hrvatski


67

Naziv predmeta Zbor 5 (izborni predmet)


Razina Napredna








Dopunska literatura

Nastavne metode Mentorska poduka , vježbe



Hrvatski


68


Kod


Razina Napredna








Dopunska literatura

Nastavne metode Mentorska poduka, vježbe



Hrvatski


69


Kod


Razina Napredna








Dopunska literatura




Hrvatski


70


Kod


Razina Napredna








Dopunska literatura




Hrvatski


71

Naziv predmeta Dirigiranje 1 (izborni predmet)

Kod


Razina Osnovna



2-3 Predavanja (1), vježbe (0,5), priprema (0,5)

Nastavnik Dr.sc. Nikola Buble, red. prof., Ivan Repušić, asistent


Sposobnost korepetiranja u manjim vokalnim sastavima.

Preduvjeti za upis Položen prijemni ispit za studij na Umjetničkoj akademiji.

Sadržaj Osnove dirigentskog umijeća: glazbene i psihofizičke pretpostavke. Način taktiranja – tehnika.


Nikola Buble-Josip Veršić: Priručnik za zborovođe i voditelje dalmatinskih klapa, Split, 2000. Josip Jerković: Osnove dirigiranja I, Osijek1999.

Dopunska literatura


Mentorska poduka, predavanja


Ispit - usmeni. Praktična primjena stečenog znanja na ritmičkim primjerima.


Hrvatski


Pohađanje nastave, aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja, praktični rad.


72


Kod


Razina Osnovna



2 Predavanja (1), vježbe (0,5), priprema (0,5)



Sposobnost korepetiranja u manjim vokalnim sastavima.

Preduvjeti za upis Uspješno očitovanje znanja stečenog u 1. semestru.

Sadržaj Osnove dirigentskog umijeća: glazbene i psihofizičke pretpostavke. Način taktiranja – tehnika. Specifičnosti rada s vokalnim ansamblima: glas, rješavanje problema intonacije. Rad s amaterima.


Nikola Buble-Josip Veršić: Priručnik za zborovođe i voditelje dalmatinskih klapa, Split, 2000. Josip Jerković: Osnove dirigiranja I, Osijek1999.

Dopunska literatura Igor Gjadrov: Umijeće dirigiranja, Zagreb, 2002.


Mentorska poduka, predavanja.


Ispit usmeni. Praktična primjena stečenog znanja na ritmičkim primjerima i manjim vokalnim zborskim skladbama.


Hrvatski.




73


Kod


Razina Srednja



2 Predavanja (1), vježbe (0,5), priprema (0,5)



Sposobnost vođenja manjih amaterskih vokalnih skupina

Preduvjeti za upis Položen godišnji ispit 1. godine.

Sadržaj Upoznavanje zborske literature raznih stilova i epoha. Rad na vokalnoj tehnici. Problemi interpretacije. Analiza i praktično svladavanje skladbi Baluusa, Palestrine, Lassa, Lukačića, Bachovih korala, Lisinkog, I. Zajca, J. Gotovca, i drugih hrvatskih autora.


Nikola Buble-Josip Veršić: Priručnik za zborovođe i voditelje dalmatinskih klapa, Split, 2000. Josip Jerković: Osnove dirigiranja I, Osijek, 1999. Josip Jerković: Osnove dirigiranja II, Osijek, 2001.

Dopunska literatura Josip Završki: Metodske upute za rad s dječjim zborom u osnovnim školama, Zagreb, 1968. Igor Gjadrov: Umijeće dirigiranja, Zagreb, 2002.


Mentorska poduka, predavanja


Ispit – usmeni. Praktično svladavanje na klaviru partitura iz gradiva studijske godine. Praktična primjena stečenog znanja na zadanoj skladbi.


Hrvatski.




74


Kod


Razina Srednja



2 Predavanje (1), vježbe (0,5), priprema (0,5)



Sposobnost vođenja manjih amaterskih pjevačkih zborova.

Preduvjeti za upis Uspješno očitovanje znanja stečenog u 3. semestru.

Sadržaj Upoznavanje zborske literature raznih stilova i epoha. Analiza i praktično svladavanje obrada narodnih pjesama i skladbi koje se temelje na narodnom glazbenom izričaju.. Praktičko svladavanje na klaviru partitura iz gradiva studijske godine. Rad na impostaciji glasa. Osposobljavanje za praktični rad sa školskim, amaterskim i sličnim ansamblima. Praktična primjena metoda rada s pjevačkim zborovima.


Nikola Buble-Josip Veršić: Priručnik za zborovođe i voditelje dalmatinskih klapa, Split, 2000. Josip Jerković: Osnove dirigiranja II, Osijek, 2001. Josip Jerković: Osnove dirigiranja III, Osijek, 2001.

Dopunska literatura Josip Završki: Metodske upute za rad s dječjim zborom u osnovnim školama, Zagreb, 1968. Igor Gjadrov: Umijeće dirigiranja, Zagreb, 2002.


Mentorska poduka, predavanja.


Ispit – usmeni. Praktično svladavanje na klaviru partitura iz gradiva studijske godine. Praktična primjena stečenog znanja na zadanoj skladbi.


Hrvatski.


Pohađanje nastave, aktivnost u nastavu, kontinuirana provjera znanja, praktični rad.


75

Naziv predmeta Upoznavanje instrumenata 1 (izborni predmet)

Kod Vrsta Predavanja Razina Srednja Godina 1. Semestar 1.

ECTS 2-3 Nastavnik Vlado Sunko, izv. prof. Kompetencije koje se stjeću

Upoznavanje puhačkih drvenih i limenih glazbenih instrumenata, njihovih mogućnosti i njihove moguće uporabe kao solističkih i orkestralnih glazbala

Preduvjeti za upis Položen prijemni ispit Sadržaj Povijesni pregled razvoja instrumentalnog muziciranja i pojedinih instrumenata.

Razvoj orkestra od baroka do danas. Vrste instrumentalne glazbe. Upoznavanje pojedinih orkestralnih skupina i pojedinih instrumenata.


Odak, K. – Ruždjak, M. Poznavanje glazbenih instrumenata, Školska knjiga, Zagreb.

Dopunska literatura Oblici provođenja nastave

Predavanja, vježbe.


Dobivanje potpisa uvjetuje se zalaganjem i redovitom nazočnošću.


Hrvatski


76

Naziv predmeta Upoznavanje instrumenata 2 (izborni predmet)

Kod Vrsta Predavanja Razina Srednja Godina 1. Semestar 2.

ECTS 2-3 Nastavnik Vlado Sunko, izv. prof.

Kompetencije koje se stjeću

Upoznavanje udaraljkaških instrumenata, orgulja, klavira, harfe te gudačkih instrumenata, njihovih mogućnosti i njihove moguće uporabe kao solističkih i orkestralnih glazbala

Preduvjeti za upis Položen 1. semestar Sadržaj Povijesni pregled razvoja instrumentalnog muziciranja i pojedinih instrumenata.

Razvoj orkestra od baroka do danas. Vrste instrumentalne glazbe. Upoznavanje pojedinih orkestralnih skupina i pojedinih instrumenata.


Odak, K. – Ruždjak, M. Poznavanje glazbenih instrumenata, Školska knjiga, Zagreb.

Dopunska literatura Oblici provođenja nastave

Predavanja, vježbe.


Obveze studenata Praktična analiza tehničkih mogučnosti pojedinih instrumenata u partiturama velikih majstora (H. Berlioz, R. Korsakov, R. Straus, I. Stravinski, M. Ravel). Godišnji ispit pred predmetnim nastavnikom. usmeno: razmatranje nekog dijela partiture velikih majstora, te ispitivanje teorijskog znanja o instrumentima.


Hrvatski


77

Naziv predmeta Uvod u povijest umjetnosti 1 (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja, terenska nastava

Razina Osnovna



3 (26 sati predavanja u učionici + 4 sata terenske nastave + 30 sati rada u knjižnici, proučavanje reprodukcija, čitanje tekstova)

Nastavnik Mr. sc. Anita Ercegović


Poznavanje morfologije likovnog jezika. Sposobnost interpretacije umjetničkog djela iz područja slikarstva, kiparstva i graditeljstva

Preduvjeti za upis Položen prijemni ispit

Sadržaj Upoznavanje osnovnih elemenata forme u slikarstvu, skulpturi i graditeljstvu. Multidisciplinarni pristup interpretaciji likovnog djela. Upoznavanje zajedničkog jezika umjetnosti.


Dr. J. Damjanov : Likovna umjetnost. I.dio, Zgb.1977. Dr. R. Ivančević : Likovni govor . Uvod u svijet likovnih umetnosti. Zgb. 1997. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura Edicija “ Muzeji svijeta”. Zagreb, 1971.


Usmeno izlaganje; demonstracija; grafički rad; rad s tekstom


Usmeni ispit


Hrvatski jezik


Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka


78

Naziv predmeta Uvod u povijest umjetnosti 2 ( izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja, terenska nastava

Razina Srednja



3 boda ( 26 sati predavanja + 4 sata terenske nastave+ 30 sati rada u knjižnici, proučavanje reprodukcija, čitanje tekstova)

Nastavnik Mr sc. Anita Ercegović


Prepoznavanje stilskih razdoblja. Upoznavanje povezanosti razvoja umjetnosti s povijesnim zbivanjima.

Preduvjeti za upis Odslušan i položen ispit iz Uvoda u povijest umjetnosti 1

Sadržaj Kronološki prikaz razvoja umjetničkih razdoblja i stilova od prapovijesti do 20. stoljeća. Razumijevanje promjena u umjetnosti s obzirom na kulturno-povijesna zbivanja. Mogućnost korelacije s glazbom i drugim umjetnostima.


H. W. Janson: Povijest umjetnosti. Dopunjeno izdanje. Stanek d.o.o. Varaždin, 2003. R. Ivančević: Stilovi, razdoblja, život. I., II., III.Profil.Zgb. 1998. R. Ivančević: Umjetničko blago Hrvatske. Motovun, 1993. (odabrana poglavlja)

Dopunska literatura J. Damjanov: Likovna umjetnost II.dio. Škol. knjiga, Zagreb, 1977. Edicija “Umjetnost u slici”. O.Keršovani. Rijeka, 1969.


Usmeno izlaganje; grafički radovi; demonstracija


Usmeni ispit


Hrvatski jezik


Anketno ispitivanje studenata na kraju tematskog bloka


79

Naziv predmeta Uvod u sociologiju (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Srednja


ECTS 3 ( 1 predavanja + samostalni rad studenta)

Nastavnik dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, izv. prof.

Ciljevi Cilj programa je osposobiti studente i studentice za razumijevanje načina na koji društvo funkcionira, prepoznavanje vlastitog mjesta u društvu i upotrebu spoznaja sociološke znanosti u vlastitom radu. Nakon svladavanja gradiva kolegija, polaznici i polaznice bit će u stanju objasniti suvremene društvene procese kroz sociološke pojmove i samostalno ih kritički komentirati. Svrha kolegija je i pružiti osnovu za detaljnije proučavanje pojedinih društvenih fenomena u okviru posebnih sociologija.

Preduvjeti za upis Za ovaj kolegij nema preduvjeta za upis.

Sadržaj Definicija sociologije i uvod u sociološke teorije i metode istraživanja. Sociološka objašnjenja individue, grupe, organizacije, društva, kulture i umjetnosti, obitelji, društvene konstrukcije spolnosti, zdravlja, socijalnih promjena i kolektivnog ponašanja, devijantnosti, rada, obrazovanja, religije, moći i politike, medija, društvene stratifikacije, urbanizacije, okoliša i svjetskog sustava.


Castells, M. (2000), Uspon umreženog društva, Zagreb, Golden marketing. (Odabrana poglavlja). Kuvačić, I. (2004): "Zbornik odabranih socioloških radova", Uvod u sociologiju, Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga.(Odabrana poglavlja). Haralambos, M./ R. Held (1989), Uvod u sociologiju, Zagreb, Globus. (Odabrana poglavlja). Tomić-Koludrović, I. (2005): Bilješke uz predavanja (skripta, Umjetnička akademija).

Dopunska literatura Kuvačić, I. (2004), "Uvođenje u raspravu o aktualnim pitanjima suvremenog društva", Uvod u sociologiju, Zagreb, Golden marketing-Tehnička knjiga.

Nastavne metode S obzirom na uvodni karakter kolegija, nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu, te organiziranih grupnih aktivnosti (rasprave o temi). Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad obraditi pojedinu temu, uz sustavno navođenje argumenata iz literature.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u raspravama na nastavi (20%), kvalitete seminarskog rada (20%) i kvalitete završnog ispitnog rada (60%). Završni ispitni rad piše se na ispitu (klauzuri).


Hrvatski ili engleski.


80

Naziv predmeta Sociologija kulture (izborni predmet)

Kod

Vrsta Predavanja

Razina Napredna


ECTS 3 ( 1 predavanja + samostalni rad studenta)

Nastavnik dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, izv. prof.

Ciljevi Cilj programa je osposobiti studente i studentice za samostalnu analizu fenomena kulture u suvremenom društvu i primjenu te analize u vlastitom radu. Nakon svladavanja gradiva kolegija, polaznici i polaznice bit će u stanju kroz sociološke pojmove objasniti vlastiti identitet i identitete drugih društvenih aktera, te način na koji se oni strukturiraju i reprezentiraju u suvremenoj kulturi.

Preduvjeti za upis Položeni kolegij "Uvod u sociologiju" ili neki drugi općesociološki kolegij.

Sadržaj Društvena uloga kulture i umjetnosti, visoka i popularna kultura, ideologija i hegemonija, kritika i subverzija društva kulturom i umjetnošću, kulturni kapital, proizvodnja i potrošnja kulture, kreativne industrije, ukus, identitet, životni stilovi, potrošačka socijalizacija, modernizam i postmodernizam, procesi globalizacije kulture, kulturalni studiji i fun kultura.


Duda, D. (2002): Kulturalni studiji: Ishodišta i problemi, Zagreb: AGM. (Odabrana poglavlja). Elias, N. (1996): O procesu civilizacije, Zagreb: Biblioteka Antibarbarus. (Odabrana poglavlja). Meštrović, M./A. Štulhofer, (1998): Socio-kulturni kapital i tranzicija u Hrvatskoj, Zagreb: Hrvatsko sociološko društvo. (Odabrana poglavlja). Simmel, G. (2001): Kontrapunkti kulture, Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. Tomić-Koludrović, I. (2005): Bilješke uz predavanja (skripta, Umjetnička akademija).

Dopunska literatura Desfold, E. L. (2002): Cultural sociology in practice, OxfordUK /Malden, Massachusetts, USA: Blackwell Publishers. (Odabrana poglavlja). Cvjetičanin, B./ V. Katunarić (1998): Kulturna politika Republike Hrvatske. Nacionalni izvještaj, Zagreb: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske. (Odabrana poglavlja). Silvermann, M. (1999): Facing Postmodernity. Contemporary French thought on culture and society, London and New York: Routledge. (Odabrana poglavlja).

Nastavne metode Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu, te organiziranih grupnih aktivnosti (rasprave o temi). Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad obraditi pojedinu temu, uz sustavno navođenje argumenata iz literature.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju aktivnog sudjelovanja u raspravama na nastavi (20%), kvalitete seminarskog rada (20%) i kvalitete završnog ispitnog rada (60%). Završni ispitni rad piše se na ispitu (klauzuri).




81

Naziv predmeta Engleski jezik 3 (izborni predmet)

Kod


Razina

Srednja


ECTS

3 (26 sati seminara + 10 sati pripreme za sudjelovanje u seminaru i ispit (sastav).



Daljnje osposobljavanje studenata za komunikacijsku kompetenciju u jeziku glazbene struke, s ciljnom razinom postignuća između CEF-ovog Independent User: Vantage (B2) i, u pojedinim segmentima, Proficient User: Effective Operational Proficiency (C1).


Sadržaj Daljnje razvijanje jezičnih znanja i vještina u smislu recepcije i produkcije kroz odabrane jezične materijale koji pretpostavljaju višu razinu stručnog znanja i poznavanja jezika, sa snažnijom orijentacijom prema produkciji. U tematskom smislu naglasak je na složenijim glazbenim oblicima i povijesno-glazbenim formacijama.


Odabrana poglavlja iz udžbenika Robert Hickok, Exploring Music, University of California-Irvine, Brown & Benchmark Publishers (5th edition) i Jean Ferris, Music, The Art of Listening, Wcb, Wm.C. Brown Publishers, Dubuque, Iowa (2nd edition).

Dopunska literatura Don Michael Randel, The Harvard Concise Dictionary of Music and Musicians, The Belknap Press of Harvard University Press, 1999. Preporučeno čitanje kulturnih rubrika u tisku.




Praćenje aktivnosti na nastavi; ispit u obliku sastava na temu.


Engleski jezik.




82

Naziv predmeta Engleski jezik 4 (izborni predmet)

Kod


Razina Srednja



3 (26 sati seminara +10 sati pisanja seminarskog rada i pripreme za završni ispit)



Daljnje osposobljavanje studenata za komunikacijsku kompetenciju u jeziku glazbene struke, s ciljnom razinom postignuća između CEF-ovog Independent User: Vantage (B2) i, u pojedinim segmentima, Proficient User: Effective Operational Proficiency (C1).


Sadržaj Daljnje razvijanje jezičnih znanja i vještina u smislu recepcije i produkcije, kroz odabrane nastavne materijale koji pretpostavljaju višu razinu stručnog znanja i poznavanja engleskog jezika, sa snažnijom orijentacijom prema produkciji, s naglaskom na tekstovima koja obrađuju suvremene glazbene fenomene.


Odabrana poglavlja iz udžbenika Robert Hickok, Exploring Music, University of California-Irvine, Brown & Benchmark Publishers (5th edition) i Jean Ferris, Music, The Art of Listening, Wcb, Wm.C. Brown Publishers, Dubuque, Iowa (2nd edition).

Dopunska literatura Izbor tekstova u funkciji seminarskog rada.




Praćenje sudjelovanja na nastavi; ocjena seminarskog rada (u pismenom obliku) i njegove usmene prezentacije; završni usmeni ispit.


Engleski jezik.




83

Naziv predmeta Poznavanje računala (izborni predmet)

Kod


Razina Osnovna


ECTS 3 ECTS Predavanja (1), vježbe i seminar (1), priprema i završni ispit (1 ECTS)

Nastavnik mr. sc. Ivica Mitrović, pred.

Ciljevi Cilj kolegija je upoznati studente i studentice s temeljnim teorijskim načelima i praksom rada s računalom. Svladavanjem gradiva ovog kolegija studenti i studentice razumijevati će načela funkcioniranja računala i steći početna praktična znanja (vještine) potrebna za njegovo korištenje.

Preduvjeti za upis Za ovaj kolegij nema preduvjeta za upis.

Sadržaj Povijesni pregled razvoja računala. Osnovni pojmovi i upoznavanje s teorijskim postavkama funkcioniranja računala. Osnovna građa računala. Ulazne i izlazne jedinice. Arhitektura sklopovlja i programskog dijela računala. Rad s osnovnim programskim paketima. Osnove Internet mreže.


Skripta D. Sušanj, PC računala iznutra i izvana, BUG, Zagreb 2002. D. Grundler, Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb 2000. D. Gookin, PC za sveznalice, MIŠ, Zagreb 2001.

Dopunska literatura S. Colin, Kako radi multimedija, Znak, Zagreb 1995. D. Petric, INTERNET uzduž i poprijeko, BUG, Zagreb 2002. D. Johnson, Kako upotrijebiti digitalni fotoaparat, Mikro knjiga, Zagreb 2003. Internet izvori i stručni časopisi.

Nastavne metode Nastava će se sastojati od frontalnih predavanja na pojedinu temu i demonstracija programskih vještina. Tijekom semestra svaki polaznik i polaznica moraju kao seminarski rad napisati i pred kolegama i kolegicama prezentirati jednu temu iz područja.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju redovite nazočnosti na nastavi (preduvjet za ocjenu), kvalitete seminarskog rada (20%) i završnog ispitnog rada (80%). Seminarski rad se sastoji od deset stranica A4 formata s tekstom i ilustracijama. Završni ispit je provjera teorijskih znanja obrađenih tijekom semestralne nastave. Završni ispitni rad piše se na ispitu (klauzuri).




84

Naziv predmeta Primjena računala (izborni predmet)

Kod


Razina Osnovna


ECTS 3 ECTS Predavanja (1), vježbe i seminar (1), priprema i završni ispit (1 ECTS)

Nastavnik mr. sc. Ivica Mitrović, pred.

Ciljevi Svladavanjem nastavnih sadržaja kolegija studentice i studenti će biti osposobljeni za praktični rad na računalu. Savladati će osnovna znanja i praktične vještine za uporabu programa za obradu teksta, tablično računanje, izradu prezentacija, te programa za vektorsku obradu slike.

Preduvjeti za upis Osnovna znanja o radu s računalom i načelima njihovog funkcioniranja. U okviru preddiplomskog studija Dizajna vizualnih komunikacija ta se znanja stječu u kolegiju Poznavanje računala.

Sadržaj Programi za obradu teksta (unos, oblikovanje, objekti i tablice). Programi za tablično računanje (unos, oblikovanje i izrada grafova). Programi za izradu prezentacija (izrada prezentacije, prikazivanje, uređivanje slideova, umetanje objekata, crtanje, animacijski efekti). Programi za vektorsku obradu slike (objekt i njegovi atributi, crta, geometrijski likovi, krivulje, tekst, posebni efekti). Osnove multimedije na računalu.


Skripta D. Sušanj, PC računala iznutra i izvana, BUG, Zagreb 2002.

Dopunska literatura D. Grundler, Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb 2000. D. Gookin, PC za sveznalice, MIŠ, Zagreb 2001. Internet izvori i stručni časopisi.

Nastavne metode Nastava će se sastojati od uvodnih frontalnih predavanja na pojedinu temu i demonstracija sklopovskih i programskih vještina. Potom će polaznici i polaznice kolegija samostalno raditi na izradi dodijeljenih zadataka. Tijekom semestra obveza svakog polaznika je izrada seminarskog rada sa zadanom temom korištenjem programa za izradu prezentacija, te njegovo prezentiranje pred ostalim studenticama i studentima.

Metode ocjenjivanja Ocjena će se dodijeliti na temelju kvalitete seminarskog rada (25%) i rezultata praktičnog (50%) i usmenog ispita (25%). Seminarski rad se sastoji od najmanje petnaest slideova s tekstom i ilustracijama. Završni ispit čine praktični i usmeni ispit. Praktičnim ispitom provjerava se praktično poznavanje rada na računalu uz uporabu alata korištenih tijekom nastave. Usmenim ispitom provjerava se cjelokupno znanje studentica i studenata i određuje konačna ocjena.



Documents

Sveučilište u Splitu - unist.hr · komorne glazbe u srednjem i visokom obrazovanju. Taj rad stimulira HDGPP (Hrvatsko društvo glazbenih pedagoga), posredstvom natjecanja učenika