Sveučilište u Zadru Odjel za etnologiju i antropologiju

Sveučilište u Zadru

Odjel za etnologiju i antropologiju

PRIJEDLOG PROGRAMA

ZA DVOPREDMETNI STUDIJ ETNOLOGIJE I ANTROPOLOGIJE PRI SVEUČILIŠTU U ZADRU

a) Prijedlog preddiplomskoga studija

b) Prijedlog diplomskoga studija

Zadar, 13. lipnja 2005.

1. UVOD

Odjel za etnologiju i antropologiju predlaže otvaranje novog dvopredmetnog preddiplomskog i diplomskog studija etnologije i antropologije pri Sveučilištu u

Zadru.

a) Razlozi pokretanja studija (za preddiplomski i diplomski studij)

Sveučilište u Zadru odlučilo je potaknuti osnivanje dvopredmetnoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija etnologije i antropologije iz nekoliko razloga.

1) upotpunjavanje ponude dvopredmetnih studija iz područja humanističkih znanosti pri Sveučilištu u Zadru,

2) širenje teorijske (sociokulturne) i tematske (jadranske) osnovice za izobrazbu etnologa u Hrvatskoj,

3) obrazovanje etnologa za tržište rada i usluga, napose u primijenjenim

zanimanjima

4) usmjeravanje ove znanosti, koja istražuje tradicijsku i suvremenu kulturu u

antropološkom smislu kao predajne obrasce ponašanja i mišljenja, prema iseljenim Hrvatima u različitim društvenim sredinama odgovarajućih zemalja, a posebno prema kulturi stanovništva dijelova Hrvatske koji su obilježeni

povijesnim iseljavanjem.

5) proučavanje i njegovanje hrvatske tradicijske kulture i karakteristika kulturnih

obrazaca suvremene hrvatske kulture koja je bitnim obilježjem našega nacionalnoga identiteta, što je osobito važno u trenutku stjecanja statusa kandidata za ulazak u Europsku uniju.

6) okrenutost prema turizmu čitave jadranske regije otvara mogućnost raznorodne primjene tradicijske, etnološke znanosti u turizmu (seoski turizam, upravljanje

baštinom, vrednovanje krajolika, vodičke službe i sl.).

Predloženi studij etnologije i antropologije, unutar Hrvatske usporediv je s studijem Etnologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te s

mnogobrojnim studijima na raznim europskim sveučilištima.

Primjerice: etnologie.ff.cuni.cz/ (Karlovo sveučilište) www.lse.ac.uk/ (London School of Economics)

www.kaee.uni-goettingen.de/ (Sveučilište u Goetingenu) www.ucl.ac.uk/anthropology/main/index.htm

(University College of London) www.uj.edu.pl/IE/ (Sveučilište Jagijelovića) ugle.svf.uib.no/antro/ (Sveučilište u Bergenu)

www.ff.uni-lj.si/etnologija/ (Sveučilište u Ljubljani) www.sasnet.lu.se/antrogbg.html (Sveučilište u Goeteborgu)

b) Dosadašnja iskustva predlagača u provođenju ekvivalentnih ili

sličnih programa

Namjera osnutka studija etnologije u Zadru bila je prisutna već na samome početku rada Filozofskog fakulteta u Zadru, no zbog nemogućnosti otvaranja

asistentskog mjesta jedina je asocirana nastava bila ona o usmenoj književnosti u okviru slavističkog studija. Nakon osnutka studija arheologije na Filozofskom

fakultetu u Zadru 1962. godine prva je pomoćna etnografska izložba lončarije postavljena već 1963., a fakultetsko-muzejska suradnja između dvije discipline naglašena je zajedničkim izlaganjem na skupu iz 1969. i kasnijom izložbom nakita

1982. godine. Iz krila Odjela za arheologiju potaknuto je uvođenje nastavnog predmeta etnologije 1995., kao i zanovljeni prijedlog ustanovljavanja novog studija

etnologije 1997. godine.

Od 1995. do danas nastavni predmet etnologije pohađala su ukupno 282

studenta s prosječnim uspjehom 3,2. Budući da su teme predavanja od 1998. istaknute i internetskim putem, povratnim obrascima za komunikaciju je zabilježen

i interes neslušača, iz dijela civilnog sektora okrenutog folklornim sadržajima. U aktualnoj nastavi postoji i izborni interes slušača bez propisane obveze pohađanja ovog nastavnog predmeta.

Prethodno iskustvo osnivanja novog studija geografije pruža povoljan

organizacijski primjer i za prijedlog studija etnologije i antropologije. Postojanje usavršavajućeg kadrovskog potencijala, prostor za projektne aplikacije i istraživačku praksu te potrebe u civilnom i razvojnom ambijentu ubrzano

mijenjajuće Hrvatske predstavljaju oslonce pri koncipiranju ovog studijskog programa.

Predlagači su aktivno sudjelovali i u kreiranju interdisciplinarnog

poslijediplomskog studija "Europski studiji: jezici i kulture u dodiru" na Sveučilištu u

Zadru koji je prihvaćen kao Tempus projekt i djelomice financiran od Europske unije.

c) Mogući partneri izvan visokoškolskoga sustava

(za diplomski studij) Mogući partneri u izvedbi nastave etnologije i antropologije su:

1. Znanstvene ustanove: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Institut za etnologiju i folkloristiku

Hrvatski institut za povijest Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Institut za međunarodne odnose

2. Kulturne ustanove: Etnološki muzeji (Zadar, Šibenik, Split, Pazin i dr.)

Matica hrvatska Hrvatski sabor kulture

Matica iseljenika

3. Gospodarstvo i javni sektor

Ministarstvo kulture – Uprava zaštite kulturnih dobara (osobito područni uredi na području Dalmacije)

Obrtničke komore (potpore tradicijskim zanatima) Industrijske komore (antropološki standardi i istraživanja)

Turističke zajednice i dr.

Među partnerima izvan visokoškolskoga sustava koji bi mogli biti zainteresirani

za pokretanje studija etnologije i antropologije u prvome redu treba izdvojiti Etnološke i srodne muzeje na širem području Dalmacije, turističke zajednice,

zavode za prostorno uređenje na državnoj, županijskoj i općinskoj razini te ostala tijela lokalne uprave i samouprave.

d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

Program studija je komplementaran postojećem dvopredmetnom studiju

etnologije na Sveučilištu u Zagrebu. Podudaranje perioda za preddiplomski i diplomski studij omogućit će pokretljivost studenata već i zbog specifičnih dijelova

nastavnog programa, napose onih vezanih za izbor jadranskih i sredozemnih tema.

Održavanje odgovarajuće nastave na engleskom jeziku (u okviru diplomskoga studija) omogućit će i prihvat inozemnih studenata koji tražene nastavne sadržaje neće moći pohađati u drugim akademskim sredinama, poput prikaza i obrada

istočnojadranskih tradicija, zasebnih predmeta posvećenih ovdašnjim specifičnim ulomcima tradicijske baštine, klapskom pjevanju i dr.

e) Osobitost studija etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru

Predloženi preddiplomski i diplomski studij etnologije i antropologije jedini je studij takve vrste na čitavome jadranskom području. Studij je osobito usmjeren

prema proučavanju hrvatske tradicijske kulture u širem sredozemnom okružju čime se u bitnim crtama razlikuje od sličnih sveučilišnih programa na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.

Studij etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru oslanja se na postojeći

znanstveni ustroj zadarskoga sveučilišta te na taj način pridonosi cjelovitosti znanstvenoga proučavanja jadranskoga prostora. U suradnji s jezikoslovcima, arheolozima, povjesničarima, povjesničarima umjetnosti i geografima studij

etnologije i antropologije pridonijet će stvaranju sveobuhvatnije, humanistički orijentirane znanstvene jezgre zadarskoga sveučilišta.

2. OPĆI DIO

2. 1. Naziv studija Nazivi predloženih studija:

2.1.1 Preddiplomski dvopredmetni studij etnologije i antropologije

2.1.2 Diplomski dvopredmetni studij etnologije i antropologije

2. 2. Nositelj i izvođač studija 2.2.1 Nositelj studija je predlagač, odnosno Sveučilište u Zadru.

2.2.2 Izvođač studija je Odjel za etnologiju i antropologiju pri Sveučilištu u Zadru. Nastavu pojedinih predmeta izvodit će i drugi sveučilišni odjeli unutar Sveučilišta u

Zadru (Centar za jadranska onomastička istraživanja, Odjel za francuski jezik i književnost, Odjel za kroatistiku i slavistiku, Odjel za geografiju, Odjel za povijest,

Odjel za arheologiju) te predavači s drugih hrvatskih i inozemnih sveučilišta i znanstvenih instituta što je sukladno nastojanju za otvorenošću sveučilišnih studija

i pokretljivošću predavača i znanstvenika.

2. 3. Trajanje studija

Sukladno ustroju većine srodnih sveučilišnih studija, studij se organizira prema modelu 3 + 2, odnosno preddiplomski studij traje tri godine (6 semestara),

diplomski dvije godine (4 semestra).

2. 4. Uvjeti upisa na studij 2.4.1 Kao uvjet za upis na preddiplomski studij etnologije i antropologije vrednuje se ukupan srednjoškolski uspjeh te osobito uspjeh iz relevantnih nastavnih predmeta (hrvatski jezik, povijest, zemljopis, strani jezici). Na razredbenom ispitu

provjeravaju se temeljna znanja iz opće kulture te sklonost proučavanju tradicionalne baštine.

2.4.2 Uvjet za upis u diplomski studij je završeni preddiplomski studij etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru, odnosno preddiplomski studij etnologije ili

antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, odnosno odgovarajući preddiplomski studij na stranim sveučilištima (prikupljeno najmanje 180 ECTS

bodova).

2. 5. Preddiplomski studij Završetkom trogodišnjeg preddiplomskog studija etnologije i antropologije

studenti će biti osposobljeni za prikupljanje i obradbu etnografske građe, rad

civilnom sektoru i turističkim zajednicama na promociji i njegovanju tradicijske hrvatske baštine, rad u tijelima državne i lokalne uprave, ustanovama kulture, javnog priopćavanja i sl.

2. 6. Diplomski studij

Završetkom diplomskoga studija etnologije i antropologije studenti će biti

osposobljeni za visokostručni i znanstvenoistraživački rad na polju etnologije i antropologije. To je osobito bitno za studente koji se namjeravaju zapošljavati na poslovima gdje je poželjno poznavanje hrvatske kulturne prepoznatljivosti i opće

kulturne raznovrsnosti te upućenost u uklopljenosti hrvatske narodne kulture u europske kulturne procese tijekom povijesti, što pruža ova disciplina. Takvo znanje

može koristiti za rad u muzejima, konzervatorskim uredima, istraživačkim institutima, arhivima, provedbenim vladinim i nevladinim organizacijama, pravnim ustanovama, savjetodavnim ustanovama, ustanovama društvene skrbi,

ustanovama društvenog planiranja i upravljanja, diplomaciji, turističkim organizacijama (radi stručnih vođenja, brige o povijesnim kućama i zbirkama na

otvorenom, seoskog turizma i postavljanja inačica ugošćavanja - prehrane, plesa, pjevanja i običaja u doličnom kontekstu) i rada u udrugama za predstavljanje

tradicijske baštine (njihovog stručnog vođenja, usavršavanja i savjetodavstva).

Preddiplomski studiji u RH koji su preduvjet za praćenje diplomskog studija iz

etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru su:

1) Studij etnologije i antropologije na Sveučilištu u Zadru

2) Studij etnologije na Sveučilištu u Zagrebu

3) Studij antropologije na Sveučilištu u Zagrebu

4) Studij kulturoloških studija na Sveučilištu u Rijeci

2. 8. Stručni ili akademski naziv ili stupanj koji se stječe završtkom studija

Završetkom preddiplomskog etnologije i antropologije na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru student stječe naziv (stupanj) etnologa prvostupnika.

Završetkom diplomskoga etnologije i antropologije student stječe akademski

naziv (stupanj) magistra etnologije.

3. OPIS PROGRAMA

Opisi obvezatnih (jezgrenih) kolegija nalaze se u Prilogu I.

3.1.1. Popis obveznih predmeta Odjela s brojem ECTS bodova

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Semestar Obvezatni nastavni predmeti Odjela ECTS bodovi

I. Uvod u etnologiju

Uvod u socijalnu i kulturnu antropologiju

5

5

II.

Uvod u folkloristiku

Metode, tehnike i etika etnološkog istraživanja Uvod u lingvističku antropologiju

3

5 4

III. Mediteranistika

Fizička i forenzična antropologija Antropologija religije

3

3 3

IV. Usmena književnost Kršćanstvo u sredozemnoj svakodnevici

Etnojezični dodiri na prostoru Hrvatske i Europe

4 3

5

V.

Tradicijsko graditeljstvo i krajolik

Etnomuzikologija Koncept baštine i kulturnih dobara

4

4 5

VI.

Slavenska mitologija Antropologija obitelji Folklorni praktikum

3 3 5

DIPLOMSKI STUDIJ

VII. Hrvatska, Sredozemlje i svijet Ekonomska antropologija

5 4

VIII. Seminar iz kultura jugoistočne Europe Upravljanje baštinom

5 4

IX. Antropologija kod kuće i refleksivna etnografija Praktikum etnološkog istraživanja i prezentacije

5 5

X.

Seminar izrade diplomskoga (magistarskog)

rada za studente koji pišu diplomski rad iz etnologije

15

3.1.2. Popis obveznih zajedničkih predmeta s brojem ECTS bodova Semestar Zajednički obvezatni nastavni predmeti ECTS bodovi

I. Uvod u znanstvenoistraživački rad 2

Strani jezik 2

II. Tjelesna i zdravstvena kultura 2

Strani jezik 1

III. Metodologija povijesnih znanosti 2

Strani jezik 4

IV. Hrvatski jezik (opće programske osnove) 2

Strani jezik 2

3.2 Popis izbornih predmeta s brojem ECTS bodova

Opisi izbornih predmeta koje nudi Odjel nalaze se u Prilogu II.

PREDDIPLOMSKI STUDIJ

Sem. Izborni predmeti Odjela i zajednički predmeti s

Centrom za jadranska onomastička istraživanja

ECTS bodovi

Izborni predmeti s drugih odjela

ECTS

bodovi

I.

Biogeografija s ekologijom

Kroskulturalna psihologija

Arheologija seobe naroda

Dijalektologija

Povijest hrvatske usmene

književnosti

Teorija usmenoknjiževnih oblika

Društva antičke Grčke i Rima

Predantička društva Europe

Nacionalna arheologija

Povijesni zemljopis

Muzeologija

Interkulturalno komuniciranje

II.

III.

IV. Antropologija plesa

Vokalna glazbena tradicija

Dalmacije

3

3

V.

Likovni folklor

Etnologija i turizam

3

3

VI.

Antroponimija i tradicijska

kultura

Tradicija glagoljaškog pjevanja

3

3

DIPLOMSKI STUDIJ

VII.

Hrvatska povijesna toponimija

5

Povijest iseljene Hrvatske

Hrvatsko iseljeništvo

Antropološka demogeografija

Povijest hrvatskog društva

Povijesna demografija

Geografija obitelji

Sociologija kulture

Stil hrvatskoglagoljskih sakralnih

tekstova

Antička geografija Jadrana

Ruralni turizam

Kulturalna geografija

Novovjekovna geografija istočnog

Jadrana

Sociologija kulture

Poglavištva

Mediteranska kulturna povijest

16.-19. st.

Socijalna ekologija

Istočnojadranska umjetnička

baština u europskome i

mediteranskom kontekstu

VIII.

Toponimija primorskog Ilirika u

rimsko doba

3

4

IX.

Suvremena jadranska toponimija

4

X.

Pomorstvo i ribarstvo u

jadranskom leksiku

4

3. 3. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Studenti su dužni položiti sve obvezatne predmete prema priloženim tablicama.

Struktura, ritam studiranja i obveze studenata prikazani su u tablicama. Tijekom svakog se semestra mora prikupiti 30 ECTS bodova. Kod predmeta koji

su organizirani uz seminare i vježbe aktivnost i angažiranost studenta ocjenjuju se

tijekom semestra te izlazak na ispit u tim slučajevima ne nosi najviše 60 % cjelovite ocjene.

Kod predmeta koji imaju pismeni i usmeni ispit, izlazak na usmeni ispit uvjetovan je polaganjem pismenoga.

3.4. Popis predmeta ili modula koje studenti mogu izabrati s drugih

studija

Mogućnost preuzimanja predmeta ili modula s drugih studija predstavljen je u tablicama 3.2. Odnosi među studijskim grupama, obveze studenata i nastavnika te

priznavanje određenoga broja ECTS bodova odredit će se posebnim pravilnikom koji bi trebalo donijeti Sveučilište. Još uvijek nisu poznati svi predmeti koje nude pojedine studijske grupe.

3.5. Popis predmeta ili modula koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Izvođenje nastavnoga programa na stranom jeziku ovisit će o interesu

studenata u međunarodnoj razmjeni. Većina ponuđenih predmeta može se predavati na engleskom, franskuskom ili talijanskom jeziku.

Uvod u lingvističku antropologiju (engleski)

Metode, tehnike i etika etnološkog istraživanja (engleski) Mediteranistika (engleski) Pomorstvo i ribarstvo u jadranskom leksiku (francuski)

Antroponimija i tradicijska kultura (engleski i francuski) Fizička i forenzična antropologija (engleski)

Antropologija plesa (engleski) Etnojezični dodiri na prostoru Hrvatske i Europe (engleski) Pomorstvo i ribarstvo u jadranskom leksiku (francuski)

3.6. Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova-pripisivanje bodovne

vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija na sveučilištu ili drugim sveučilištima

Kriteriji i uvjeti prijenosa bodova ovise o opterećenosti studenata satnicom predavanja, seminarskim obvezama i količinom obvezatne litereature koju student

treba savladati da bi prikupio određeni broj bodova te da bi mu bio odobren prijenos bodova.

U pravilu opterećenost od 2 sata nastave tjedno nosi 3 ECTS boda, a rad u

seminaru dodatno 1 ili 2 boda. Praktični rad s vježbama donosi dodatna 1 ili 2 boda.

3.7. Način završetka studija

Za završetak preddiplomskom studija prvostupnik mora prikupiti 180 ECTS

bodova tijekom trogodišnjeg studija.

Za završetak diplomskoga studija student mora prikupiti dodatno 120 ECTS bodova (od toga 15 bodova nosi diplomski, odnosno magistarski rad).

Diplomski studij završava obranom diplomskoga, odnosno magistarskog rada.

Ako student piše diplomski rad na drugoj studijskoj grupi, u X. semestru nema obvezatnih predmeta već odabire izborne predmete iz ponude Odjela za etnologiju i

antropologiju i drugih odjela Sveučilišta. U tome slučaju mora prikupiti 15 bodova.

3.8. Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili

pravo studiranja na jednomstudijskom programu mogu nastaviti studij

Studentima koji iz nekog razloga prekinu studij bit će omogućen nastavak

studija ako nije prošlo više od 3 godine od prekida. U tom će mu slučaju biti priznati bodovi koje je do tada prikupio. Student će morati polagati sve obvezatne predmete.

4. UVJETI IZVOĐENJA STUDIJA 4.1 Mjesta realizacije studijskog programa

Nastava će se održavati u predavaonicama Odjela za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru.

Praktična nastava održavat će se u etnografskim muzejima u Zadru i Šibeniku te u javnim institucijama.

Terenska nastava održavat će se u suradnji sa zaposlenicima muzeja i Centra za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru.

4.2 Podaci o prostoru i opremi predviđenima za izvođenje studija

Odjel za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru ima prikladne prostore za

održavanje nastave. Potrebno je nabaviti dodatnu opremu i znanstvenu literaturu.

4.3 Imena nastavnika i broj suradnika koji će sudjelovati u

izvođenju svakog predmeta pri pokretanju studija

Suradnici s Odjela za etnologiju i antropologiju: Dr. sc. Goran Pavel Šantek, Sveučilište u Zadru,

Dr. sc. Olga Supek (40%) i University of Texas at Tyler, SAD, Dr. sc. Dunja Brozović (10%) i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Mr. sc. Jadran Kale (50%) i Muzej grada Šibenika,

Mr. sc. Jasenka Lulić Štorić (50%) i Narodni muzej u Zadru.

Suradnici s drugih odjela Sveučilišta:

Prof. dr. Josip Lisac (Odjel za kroatistiku i slavistiku), Prof. dr. Slobodan Čače (Odjel za povijest),

Doc. dr. sc. Vladimir Skračić (Centar za jadranska onomastička istraživanja), Doc. dr. sc. Anamarija Kurilić (Odjel za povijest),

Mr. sc. Barbara Vodanović (Centar za jadranska onomastička istraživanja), Nikola Vuletić, prof. (Centar za jadranska onomastička istraživanja).

Vanjski suradnici: Dr. sc. Tvrko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku),

Prof. dr. Mario Šlaus (Odjel za arheologiju HAZU), Dr. sc. Ljiljana Marks (Institut za etnologiju i folkloristiku), Mr. sc. Joško Ćaleta (Institut za etnologiju i folkloristiku),

Mr. sc. Lidija Nikočević (Etnografski muzej Istre, Pazin), Mr. sc. Branka Vojnović-Traživuk (Etnografski muzej u Splitu),

Ivo-Pavao Jazbec, prof. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje). S obzirom na to da se radi o novoosnovanome studijskom programu nedostaju

stano zaposleni nastavnici. Prema sadašnjemu programu otvorena su dva nova radna mjesta koja će se u postotcima rasporediti sukladno obvezama pojedinoga

nastavnika. Trebalo bi planirati hitno zapošljavanje barem dva znanstvena novaka koji bi aktivno sudjelovali u izvođenju nastave te nakon sjecanja znanstveno-nastavnih zvanja smanjiti opterećenje nastavnika.

Međutim, kako je etnologija izrazito interdisciplinarna znanost jedan dio predmeta preuzima se s drugih odjela Svečulišta što je sukladno programu reforme

visokoškolskoga obrazovanja.

4.4 Podatci o angažiranim nastavnicima

Podatci o nastavnicima nalaze se u prilogu III.

4.5. Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe studijskog

programa

Praćenje kvalitete studija izvodi se internim anketama kojima studenti ocijenjuju

nastavnike i program te izvanjskom evaluacijom Ministarstva (Agencija) i valoriziranjem stranih stručnjaka.

4.6. Optimalan broj studenata

Optimalan broj studenata na dvopredmetnom studiju etnologije i antropologije

predstavljalo bi dvadeset studenata.

4.7. Procjena troškova studija po polazniku

Procjenu troškova treba izračunati Sveučilište. Troškovi studija ovise naravno i o odobravanju novih radnih mjesta.

PRILOG I.

Opisi obvezatnih predmeta koji se nude na

Odjelu za etnologiju i antropologiju

1. Uvod u etnologiju

Nositeljica kolegija: dr. sc. Olga Supek

Suradnik u nastavi: mr. sc. Jadran Kale

Semestar: I.

Status: obvezatan

Oblik nastave: 2+2 (P+S)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 5

Ispit: pismeni o osnovnim pojmovima discipline

i usmeni o razumijevanju teorijskih pristupa

Okvirni sadržaj predmeta Ovaj će nastavni predmet dati studentima uvid u razvoj etnologije u njenom historijskom i

društvenom kontekstu. Nadalje, analizirat će se pojam "kultura", prethistorijski početci

kulture, te različiti aspekti kulture, uključivši odnos ljudskih zajednica i njihove prirodne

okoline, obitelj i srodstvo, lokalna zajednica, narod, jezik i drugi oblici komunikacije, te

različiti oblici religija i umjetnosti. Posebna pažnja posvetit će se upoznavanju i

razumijevanju primjene etnološkog znanja na probleme suvremenog svijeta, uključujući

"upotrebu" i prezentaciju kulture, npr. u turizmu. Pojam etnologije promotrit će se u svjetlu

disciplinarnih polemika, dekonstrukcije i rehabilitacije s konca XX. st. Od bitne je važnosti

komparativna perspektiva, tako da će studenti moći upoznati ne samo raznolikost kultura,

nego i zajedničke trendove u načinu života današnjih ljudskih zajednica.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Razumijevanje značajki ove znanstvene discipline i društvenog konteksta u kojima se

povijesno razvijala, te njen današnji status u uvjetima globalizacije; razumijevanje pojma

"kultura", odnosno "svakodnevica" i "način života", te procesa koji je povijesno oblikuju,

vještina primjene teorijskog i komparativnog znanja kulture na praktične probleme u našem

društvu danas.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Haviland, William A.: "Kulturna antropologija." Zagreb: Naklada Slap, 2004.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Belaj, Vitomir: "Plaidoyer za etnologiju kao historijsku znanost o etničkim skupinama." Studia

ethnologica 1 (1989.): 9-13.

Bratanić, Branimir: "Pogled na 200 godina etnološke znanosti." Izvješća HED 5-6 (1976.):

5-47.

Clifford, James: "The Predicament of Culture: Twentieth-Century Ethnography, Literature

and Art." Harvard UP, 1988. (odabrana poglavlja)

Prica, Ines: “Mala europska etnologija.” Zagreb: Golden marketing, 2001. (odabrana

poglavlja)

St. Erlich, Vera: "U društvu s čovjekom: Tragom njegovih kulturnih i socijalnih tekovina."

Zagreb: SNL, 1978. (odabrana poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija naše svakodnevice." Zagreb: Školska knjiga, 1988.

(odabrana poglavlja)

2. Uvod u socijalnu i kulturnu antropologiju

Nositelj kolegija: dr. sc. Goran Pavel Šantek

Semestar: I.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 5

Ispit: Studenti će biti ocjenjivani na osnovu prisustva kolegiju, aktivnog sudjelovanja u raspravama, pisanju seminarskih

radova i znanju na usmenome ili pismenome ispitu.

Okvirni sadržaj predmeta Kolegij je uvod u antropološke pristupe društvu i kulturi. U prvom dijelu kolegija bit će

predstavljene antropološke teorije i povijest njihova razvoja te načini na koje antropolozi

istražuju različite kulture i društva. Druga će se cjelina kolegija usredotočiti na razmatranje

načina na koje se različite ljudske grupe organiziraju i osiguravaju vlastiti opstanak.

Posljednji će dio kolegija studente upoznati sa različitim sustavima vjerovanja i kulturnim

transformacijama suvremenoga svijeta te pojedinim pitanjima socijalne antropologije.

Nastavne jedinice:

I. Antropologija i proučavanje kulture

1. Priroda antropologije

2. Priroda kulture

3. Počeci ljudske kulture

II. Kultura i opstanak: Komuniciranje, podizanje djece i održavanje života

1. Jezik i komunikacija

2. Odrastanje čovjeka

3. Oblici egzistencije

4. Ekonomski sustavi

III. Stvaranje grupa: Rješavanje problema suradnje

1. Spolne veze i brak

2. Obitelj i kućanstvo

3. Srodstvo i podrijetlo

4. Grupiranje prema spolu, dobi, zajedničkim interesima i klasi

IV. U potrazi za redom: Nalaženje rješenja za problem nereda

1. Politička organizacija i održavanje reda

2. Religija i nadnaravno

3. Umjetnost

V. Promjena i budućnost: Kako riješiti problem usklađivanja s promijenjenim uvjetima

1. Kulturna promjena

2. Antropologija i budućnost

VI. Izabrane teme iz socijalne antropologije

1. Etnicitet i etničke grupe

2. Društvena konstrukcija identiteta

3. Antropologija organizacija

da će studenti moći upoznati ne samo raznolikost kultura, nego i zajedničke trendove u

načinu života današnjih ljudskih zajednica.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti će:

1. biti uvedeni u koncepcije i metode kulturne i socijalne antropologije,

2. upoznati najznačajnije antropološke spoznaje o ljudima, njihovu socijalnu organiziranju i

kulturi,

3. spoznati važnost kulture u svakodnevnom životu ljudi i odnos između kulture i pojedinca,

4. razviti tolerantnost spram različitih kultura i načina organizacije života,

5. steći znanja koja će im omogućiti da kroz koncept kulture bolje shvaćaju kompleksnost

suvremenoga svijeta.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Haviland, William A., Kulturna antropologija, Slap, Jastrebarsko, 2004.

Moore, Jerry D., Uvod u antropologiju. Teorije i teoretičari kulture, Jesenski i Turk, Zagreb,

2002.

Monaghan, John i Peter Just, Social and Cultural Anthropology: A Very Short Introduction,

Oxford University Press, Oxford, 2000.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Herzfeld, Michael, Anthropology. Theoretical Practice in Culture and Society, Blackwell

Publishing, Malden, 2001. (odabrana poglavlja)

Layton, Robert, An Introduction to Theory in Anthropology, Cambridge University Press,

Cambridge, 1998. (odabrana poglavlja)

Spradley, James P. i David W. McCurdy, Conformity and Conflict: Readings in Cultural

Anthropology, Allyn and Bacon, Boston, 2000. (odabrana poglavlja)

3. Uvod u folkloristiku

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko Zebec

Suradnica u nastavi: mr. sc. Branka Vojnović-Traživuk

Semestar: II.

Status: obvezan

Oblik nastave: 2 (P)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: pismeni o disciplinarnim zasadima

i usmeni o izloženim pojavama

Okvirni sadržaj predmeta Obrađuje se pojam folklora, te fokloristike kao interdisciplinarnog područja znanstvenog

istraživanja i to prvenstveno fokloristike, etnologije i antropologije. Naglašavajući

sinkretičnost folklora upućuje se u raznovrsnost medija foklornog stvaralaštva, te u njegove

verbalne, glazbene, kinetičke i likovne sastavnice. Govori se o posebnim oblicima

stvaralaštva, kroz analizu izvora, preuzimanja, odabira i transformacija građe, te o

izvedbama i funkcijama folklora, odnosno o bilježenju folklornih pojava i njihovim

uporabama. Potom se obrađuje odnos folkora i cjelokupne kulture i društva, s naglaskom na

odnosu prema drugim formama umjetnosti te na pojavu tzv. folklorizma. Ukratko se govori i

o hrvatskoj fokloristici u okolnostima Domovinskog rata i svjetske postmoderne.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Usvajanje znanja o osnovnim obilježjima foklora, te njegovoj klasifikaciji obzirom na

sastavnice (usmena i pučka književnost, folklorna glazba i ples, foklorno kazalište, foklorno

graditeljstvo i likovni izraz). Upoznavanje s tradicijom istraživanja i proučavanja folklora u

Europi, te njegovim istraživanjima i primjenama u Hrvatskoj. Upućivanje na metodologiju

istraživanja folklora, kroz metode terenskog rada i obrade prikupljene građe.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Cocchiara. Giuseppe. 1971. Storia del folklore in Europa. Torino: Editore Boringhieri, ili u

prijevodu na srpski jezik, Đuzepe Kokjara: Istorija folklora u Europi, Beograd: Prosveta,

1985. (odabrana poglavlja)

Usmena književnost. 1971. Maja Bošković-Stulli, ur. Zagreb: Školska knjiga. (odabr. pogl.)

Lozica, Ivan. 1979. "Metateorija u fokloristici i filozofija umjetnosti". Narodna umjetnost 16:

33-55.

Rihtman-Auguštin, Dunja. 1991. "Istinski ili lažni identitet - ponovo o odnosu folklora i

folklorizma. U: Simboli identiteta - Studije, eseji, građa. Dunja Rihtman-Auguštin, ur.

Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 78-89.

Lozica, Ivan. 1997. Hrvatski karnevali. Zagreb: Golden marketing. (odabrana poglavlja)

Vojnović- Traživuk, Branka. 2001. "Folklorni likovni izraz". U Hrvatska tradicijska kultura...

Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, ur. Zagreb: Barbat, 391-402.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Ben-Amos, Dan. 1971. "Toward a Definition of Folklore in Context". Journal of American

Folklore 84/331: 3-15.

Dundes, Alan. 1964. "Texture, Text and Context". Southern Folklore Quarterly 28: 251-265.

Dundes, Alan. 1980. Interpreting folklore. Bloomington: Indiana University Press.

Jambrešić, Renata. 1992/1993. "Odjeci praške škole u hrvatskoj folkloristici". Croatica

XXIII/XXIV, 37-38-39: 133-149.

Fear, Death and Resistance. An Etnography of War: Croatia 1991-1992. L. Čale Feldman, I.

Prica, R. Senjković, ur. Zagreb: Institut za etnologiju i fokloristiku.

Senjković, Reana. 1998. "Foklorni likovni izraz". U: Etnografija: Svagdan i blagdan

hrvatskog puka. Jasna Čapo Žmegač i dr., ur. Zagreb: Matica Hrvatska, 220-230.

Marošević, Grozdana i Tvrtko Zebec. 1998. "Foklorna glazba i ples". U: Etnografija: Svagdan

i blagdan hrvatskog puka. Jasna Čapo Žmegač i dr., ur. Zagreb: Matica Hrvatska, 231-243.

Rithman-Auguštin, Dunja. 1988. "Teorija o dvije culture". U: Etnologija naše svakodnevice.

Zagreb: Školska knjiga, 47-61.

Rithman-Auguštin, Dunja. 2000. Ulice moga grada. Antropologija domaćeg terena. Beograd:

Biblioteka XX vek. (odabrana poglavlja)

Vojnović - Traživuk, Branka. 2002. "Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne

identifikacije". Etnogogica Dalmatica 11 (odabrana poglavlja)

Vojnović - Traživuk, Branka. "Antropologija spomenika. Grgur Ninski u Splitu." Anali Galerije

Antuna Augustinčića (u tisku)

4. Metode, tehnike i etika etnološkog istraživanja

Nositelj kolegija: dr. sc. Goran Šantek


Semestar: II.

Status: obvezan

Oblik nastave: 2+2 (P+V)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 5

Ispit: pismeni (40% seminar, 60% pismeni)

Okvirni sadržaj predmeta Studenti će dobiti uvodna znanja u principe kvalitativnih metoda istraživanja. Krenuvši od

epistemoloških pretpostavki, svrhe, smisla i ograničenja ove vrste istraživanja, predmet će

se nadalje baviti planiranjem i nacrtima kvalitativnog istraživanja, te zatim detaljno

različitim metodama prikupljanja podataka: intervjuiranje, promatranje, korištenje pisanih

dokumenta, te prikupljanje vizualnih podataka. Analizirat će se također problem reprezenta-

tivnog uzorka kod kvalitativnih metoda istraživanja. Teorija će biti popraćena vježbama,

odnosno studentskim individualnim ili grupnim projektima na terenu, primjerenih (relativno

malih) razmjera. Nakon prikupljnja podataka slijedit će obrada: principi klasificiranja

podataka, analiza, te izgradnja prihvatljivih opisa i objašnjenja kulturnih pojava.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Sposobnost planiranja, izvedbe i raščlambe rezultata etnološkog istraživanja u jedno-

stavnom ili složenom ambijentu istraživanog i istraživača.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Mason, Jennifer: "Qualitative Researching." Sage, 1997. (nastavnik će studentima prirediti

skripte ovog udžbenika, u hrvatskom prijevodu)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Brednich, Rolf W.: "Grundriss der Volkskunde: Einfuhrung in die Forschungsfelder der

europaischen Ethnologie." Berlin: Reimer, 1988. (odabrana poglavlja)

Delaleu, Didier, Jean-Pierre Jacob i Fabrizio Sabelli: "Elements d'enquete

anthropologique: l'enquete-sondage en milieu rural." Neuchatel: Institut

d'ethnologie, 1983. (odabrana poglavlja)

Emerson, Robert M. (ur.): "Contemporary Field Research: Perspectives and Formulations",

Waveland Press, Prospect Heights, 2001. (odabrana poglavlja)

Goodenough, Ward H.: "Description and Comparison in Cultural Anthropology." Cambridge,

New York: Cambridge UP, 1981. [1970.] (odabrana poglavlja)

Hammersley Martin i Atkinson, Paul: "Ethnography: Principles in Practice", Routledge,

London, 1995. (odabrana poglavlja)

Nedeljković, Dušan (ur.): "Simpozijum o metodologiji etnoloških nauka." Beograd: SANU,


Pinxten, R., i C. Karnoouh (ur.): "Observation in anthropology." Ghent: Communication &

Cognition, 1981. (odabrana poglavlja)

Sanjek, Roger (ur.): "Fieldnotes: The Makings of Anthropology", Cornell University Press,

Ithaca, 1995. (odabrana poglavlja)

5. Uvod u lingvističku antropologiju Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović Rončević

Suradnik u nastavi: Ivo-Pavao Jazbec, prof.

Semestar: II.

Status: obvezan

Oblik nastave: 1 +1 (P + S)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 4

Ispit: pismeni (40% seminar, 60% pismeni)

Okvirni sadržaj predmeta Predmet predstavlja uvod u temeljne pojmove lingvističke antropologije ili antropološke

lingvistike. Sažeto se obrađuju biološke predispozicije čovjeka koje mu omogućuju da govori

i komunicira te temeljna obilježja i funkcije jezika u društvu. Analiziraju se teorije o

podrijetlu, evoluciji i umiranju jezika, usvajanju jezika, jezičnome relativizmu, jezičnim

univerzalijama i jezičnim prototipovima. Osobita se pozornost poklanja položaju jezika u

pojedinim kulturama i jezičnoj raznolikosti, funkcioniranju i ulozi jezika kao nositelja

identiteta, te njegovoj ulozi u društvenome i kulturnome kontekstu.

Nastavne teme: Temelji lingvističke antropologije

Glavne teorije i metode

Teorija i priroda značenja u lingvističkoj antropologiji

Jezični i kulturni relativizam, relativizam nasuprot univerzalizmu

Jezik i etničke grupe, jezik i društvene klase

Sapir-Whorfova hipoteza

Boasovska antropologija

Univerzalije u jeziku

Jezik, misao, kultura; jezik i spol

Suvremena “politička ispravnost” u jeziku i društvu

Globalizacija i etnocentrizam

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj je predmeta upoznati studente s temeljnim postavkama i metodama lingvističke

antropologije. Razmatranje podrijetla i razvoja jezika, poimanje jezika kao jednog od bitnih

temelja ljudskoga identiteta te uočavanje uloge jezika u društvenim zajednicama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Duranti, A. (1997): Linguistic Anthropology, Cambridge University Press, Cambridge


Foley, W. A. (1997): Anthropological Linguistics, An Introduction, Blackwell, Oxford


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Crystal, D. (2000): Language Death. Cambridge: Cambridge University Press.

Sapir, Edward (1949): Selected Writings of Edward Sapir, ed. D. Mandelbaum, Berkeley,

University of California Press.

Searle, J. R. (1999): Mind, Language and Society. Phoenix. London.

Sykes, B. (2002): Sedam Evinih kćeri: genetička povijest Europljana. Zagreb: Naklada

Zadro.

Wierzbicka, A. (1992): Semantics, Culture, and Cognition, Universal Human Concepts in

Culture-Specific Configurations, Oxford University Press, Oxford (odabrana poglavlja)

6. Mediteranistika



Semestar: III.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmeta Usmjerenost prema ocrtavanju zajedničkih sredozemnih tradicijskih kulturnih nazivnika,

koja je na osnovi do tad raspoloživih studija slučaja u inozemnoj etnologiji i srodnim

znanostima začeta šezdesetih i u disciplinarno žarište dospjela tijekom druge polovice

sedamdesetih godina našeg stoljeća, u hrvatskoj je etnologiji imala tek slabog citatnog

odraza, bez složenijih usporedbi i sintetskih tumačenja. Tri desetljeća poslije, neke su među

polaznim tvrdnjama potanko osporene i često se smatraju povučenima iz živog akademskog

pojmovnika. Antropološka je mediteranistika, po Boissevainovom mišljenju, "pogriješila

uspoređivati, iskorištavati povijest, raditi u gradovima i povezivati dijelove sa cjelinom".

Stoga ovaj obrazovni predmet danas ne predlažemo zaokružiti kao "osnove mediteranistike"

i područni prefiks istraživanja predstaviti kao tematski, već postaviti kao pregled osvjedo-

čenih, tumačivih i raspravljivih sastavnica za kulturnu mediteranistiku i hrvatski udio u njoj.

Nastavne teme:

definiranje razmatranog područja,

obilježja strukturalističko-funkcionalističke analitičke paradigme formativnih

mediteranista i seljenje afrikanističkog polja interesa u poslijekolonijalno doba,

interpretacijske kodifikacije, polemike, reinterpretacije i dekonstrukcije (odnos

patrona i klijenta, sindrom časti i sramote, rodne ideologije, agrarni dualizam,

"sredozemni tip obitelji", "amoralni familijarizam"),

pozicija hrvatskih mediteranističkih interesa etnologa.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje polaznika za kulturne analogije u sredozemnom tradicijskom prostoru.

Usvajanje svjetskih standarda istraživanja narodnih tradicija u karakteristično urbanom i

pismenom civilizacijskom okolišu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Boissevain, Jeremy: "Towards a Social Anthropology of the Mediterranean. " Current

Anthropology 20 (1979.): 81-94.

Christian, Giordano: "Pravna država i kulturne norme. Antropološka interpretacija političkih

fenomena u sredozemnim društvima." Etnološka tribina 19 (1996.): 43-59.

Čapo Žmegač, Jasna (ur.): "Gdje počinje Mediteran?" Temat časopisa Narodna umjetnost

36/1 (1999) (odabrani radovi)

Gilmore, David D.: "Anthropology of the Mediterranean Area." Annual Review of

Anthropology 11 (1982.): 175-205.

Horden, Peregrine, i Nicholas Purcell: "The Corrupting Sea. A Study of Mediterranean

History." Oxford: Blackwell, 2000. (odabrana poglavlja)

Lopašić, Aleksandar (ur.): "Mediterranean Societies: Tradition and Change." Zagreb:

Croatian Anthropological Society, 1994. (odabrani radovi)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Coombe, Rosemary: "Barren Ground: Re-conceiving Honour and Shame in the Field of

Mediterrenean Ethnography", Anthropologia 32 (1990.), 221-238.

Davis, J.: "People of the Mediterranean. An essay in comparative social anthropology."

London: Routledge, 1977. (odabrana poglavlja)

Gilmore, David D. (ur.): "Honor and Shame and the Unity of the Mediterranean."

Washington, D.C.: American Anthropological Association, 1987. (odabrana

poglavlja)

Gilmore, David D.: "Manhood in the Making: Cultural Concepts of Masculinity." New Haven;

London: Yale UP, 1991. (odabrana poglavlja)

Herzfeld, Michael: "Honour and shame: Problems in the Comparative Analysis of Moral

Systems," Man 15 (1980): 339-351.

Peristiany, John G. (ur.): "Honour and Shame: The Values of Mediterranean Society."

London: Weidenfeld and Nicolson, 1965. (odabrana poglavlja)

Pitt-Rivers, Julian A. (ur.): "Mediterranean countrymen: Essays in the social anthropology of

the Mediterranean." Westport, Conn. : Greenwood Press, 1977. (odabrana poglavlja)

7. Fizička i forenzična antropologija

Nositelj kolegija: dr. sc. Mario Šlaus

Semestar: III.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: Usmeni ispit.

Okvirni sadržaj predmeta Studenti koji pohađaju ovaj kolegij biti će upoznati s najmodernijim metodama koje se

danas koriste u analizi ljudske osteološke građe s arheoloških i forenzičnih nalazišta. One

uključuju: razlikovanje ljudskih od životinjskih ostataka, arheološkog od forenzičnog

materijala, određivanje spola i doživljene starosti, populacijske analize, analize spaljenog

ljudskog osteološkog materijala i paleopatološke analize. Posebna pozornost posvetiti će se

analizama trauma: razlikovanju perimortalnih od postmortalnih i antemortalnih trauma,

utvrđivanje broja i slijeda trauma itd.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Studenti će analizirati ljudsku osteološku građu s različitih arheoloških nalazišta iz Hrvatske.

Naučiti će raspoznavati patološke promjene od normalnih bioloških varijacija, traume od

postmortalnih oštećenja i razlikovati između ljudskih i životinjskih ostataka. Posebno će biti

obrađene teme koje se tiču kraniometrijskih analiza i načinima na koje one mogu pomoću u

rasvjetljavanju etnogeneze Hrvata.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Šlaus, M. (2000) Biocultural analysis of sex differences in mortality profiles and stress levels

in the late Medieval population fron Nova Rača, Croatia, Am. J. Phys. Anthropol. 111, 193-

209.

Šlaus, M. (2002) The Bioarchaeology of Continental Croatia. An analysis of human skeletal

remains from the prehistoric to post-medieval periods. Archaeopress, BAR International

Series 1021, Oxford.

Majnarić–Pandžić, N., Šlaus, M., Jurišić. M., (2003) Ein spathallstattzeitliches Graberfeld in

Vinkovci (Nordostkroatien) und das Problem eines neuen Phanomens der Pferdeausstattung

in diesem Gebiet, Germania 81(2), 481–511.

Ortner DJ (2003) Identification of Pathological Conditions in Human Skeletal Remains

(Drugo izdanje). Amsterdam, Boston, London, New York, Oxford, Pariz, San Diego, San

Francisco, Singapore, Sydney, Tokyo: Academic Press.

Bass WM (1995) Human Osteology. A Laboratory and Field Manual of the Human Skeleton,

(četvrto izdanje). Columbia, MO: Missouri Archaeological Society.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Fazekas IG i Kósa F (1978) Forensic Fetal Osteology. Budapest: Akadémiai Kiadó.

Heglar R (1984) Burned remains. U TA Rathbun i JE Buiksra (urednici): Human

Identification: Case Studies in Forensic Anthropology. Springfield: Charles C Thomas, str.

148–158.

Kelley MA (1979) Sex determination with fragmented skeletal remains. Journal of Forensic

Sciences 24:154-58. Krogman WM i Iscan MY (1986) The Human Skeleton in Forensic Medicine. Springfield:

Charles C Thomas.

Schwidetzky I (1967) Vergleichend-statistische Untersuchungen zur Anthropologie des

Neolithikums: Ergebnisse der Penrose-Analyse. Das Gesamtmaterial. Homo 18: 174-198.

Sjøvold T (1992) The Stone age man from the Austrian–Italian Alps. Discovery, description

and current research. Collegium Antropologicum 16: 1–12.

8. Antropologija religije


Semestar: III.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: Studenti će biti ocjenjivani na osnovu prisustva kolegiju, aktivnog sudjelovanja u raspravama i znanju na

usmenome ili pismenome ispitu.

Okvirni sadržaj predmeta Kolegij razmatra različite etnografski istražene religijske fenomene u njihovu odnosu spram

općih antropoloških pitanja. Promišlja se redovito ponavljanje religijskih pojava kao što su

žrtvovanje, molitva, pogrebni obredi i inicijacije te kritički predstavljaju različite

antropološke teorije rituala i religije. Raspravlja se i o utjecaju koji religijske predodžbe i

djelovanja imaju na druge aspekte kulture, o odnosu religijskih i društvenih promjena te

religioznosti kao sredstvu oblikovanja osobnoga identiteta.

Nastavne jedinice: I. Uvod u kolegij: antropološko istraživanje religije, religija i kultura, određenje pojma

religija

II. Religijska vjerovanja: predodžbe o natprirodnom i njegovu porijeklu, predodžbe o životu

nakon smrti, polubožanska natprirodna bića, kozmologija, predodžbe o čovjeku, koncepcije

o ljudskoj duši

III. Mit: lingvistički, psihoanalitički i antropološki pristupi

IV. Ritual: odnos rituala i mita, vrste rituala, ritualni motivi

V. Religijska komunikacija: molitva i njezine vrste, lingvistički aspekti religijske

komunikacije, neverbalna religijska komunikacija, divinacija

VI. Religijski specijalisti: pojava religijskih specijalista, šamani, svećenici, proroci, vidioci,

osnivači religija, vještice i vračevi

VII. Religija i zdravlje: predodžbe o zdravlju i uzrocima bolesti, dijagnosticiranje, načini

liječenja, prevencija bolesti, učinkovitost natprirodnog liječenja, religijski terapeuti

VIII. Učinci religije: religija i obiteljska organizacija, religija i održavanje društvenoga reda,

religija i upravljanje, religija i ekonomska organizacija

X. Religijske promjene: nastanak novih religijskih pokreta, proces religijskih promjena

XI. Religija i sebstvo: odnos simbola o sebi i simbola o svetome drugom, proces

sakralizacije identiteta

XII. Teorijski pristupi: rane rasprave, religija i magijsko mišljenje, religija i kolektivno

mišljenje, religija i motivacije, funkcionalistička analiza religije, strukturalno-simbolička

analiza religije, fenomenološko-simbolička analiza religije, semiotičko-simbolička teorija

religije


1. shvatiti glavne antropološke pristupe religiji uključujući kontekst njihove povijesne pojave

2. znati i razumjeti osnovne antropološko religijske koncepte i granice njihove

međukulturalne primjene

3. dodatno razviti tolerantnost spram različitih kultura i pogleda na svijet

4. naučiti koristiti antropološke spoznaje prilikom različitih društvenih angažmana,

primjerice pri uključenju u danas u svijetu česte rasprave o odnosu između pojedinih

religijskih praksi i širega političkoga konteksta.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Belaj, Vitomir, Hod kroz godinu, Zagreb, 1998.

Čapo-Žmegač, Jasna, Hrvatski uskrsni običaji, Zagreb, 1997.

Grbić, Jadranka, Predodžbe o životu i svijetu, u: Etnografija. Svagdan i blagdan hrvatskoga

puka, Zagreb, 1998.

Haviland, William, Kulturna antropologija (poglavlje 13.), Jastrebarsko, 2004.

Malinowski, Bronislaw, Argonauti zapadnog Pacifika, Beograd, 1979.

Pandian, Jacob, Culture, Religion, and the Sacred Self, Englewood Cliffs, 1994.

Weber, Max, Sociologija religije, Zagreb, 1998.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Šantek, Goran Pavel, Research on Religion in Croatian Ethnology, u: Gabor Barna ur.,

Ethnology of Religion, Budapest, 2004.

Šantek, Goran Pavel, Religijska zajednica, obred prijelaza i rutinizacija, Etnološka tribina 27,

Zagreb, 2005.

Španiček, Žarko, Slavonski pučki proroci i sveci, Hrvatski institut za povijest, Slavonski

Brod, 2002.

Zorić, Snježana, Yongsan - taejae. Buddhistički ritual kao zrcalna slika korejske kulture,

Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 2004.

Glazier, Stephen D., Anthropology of Religion, Praeger, Westport, 1997.

9. Tradicijsko graditeljstvo i krajolik



Semestar: V.

Status: obvezan

Oblik nastave: 2 + 1 (P + S)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 4

Ispit: pismeni (60%) i seminar (40%)

Okvirni sadržaj predmeta Gradivo nastavnog predmeta predstavlja tradicijsko graditeljstvo i arhitektura sa svojim

ambijentalnim vrijednostima, tipičnim rješenjima i istančanim dosezima. Inozemni primjeri

pomoći će u raščlanjivanju domaćih konteksta korištenja tradicijskih građevina, od okolišnih

i funkcionalnih zadanosti njihova nastanka do kasnijih preinaka i preoblika u današnjici.

Gospodarenje krajolikom bit će proučeno kroz duga povijesna trajanja, utjecaje ekosustava

i raspoložive pokazatelje prirodoslovnih, društvenih i humanističkih istraživanja, zajedno s

pridavanjima simboličkih važnosti antropogenim krajolicima i pripadnim regulacijskim

trendovima. Stoga će dio nastave biti održan na otvorenom i u ambijentima proučavanih

građevina, a polaznici će se vlastitim etnografskim prinosom približiti polju djelatnosti

konzervacije, graditeljstva, arhitekture i urbanizma.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanjem krajolika u njegovim antropogenim povijesnim transformacijama, ponajprije

onima koje su bile uvjetovane prakticiranjima djelatnosti širokih populacijskih slojeva,

polaznik će postati okretan i u definiranju i rješavanju problema regulacije baštine i prostora

današnjeg društva.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Freudenreich, Aleksandar: "Kako narod gradi na području Hrvatske. Zapažanja, snimci i

crteži arhitekta." Zagreb: Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, 1972.


Gavazzi, Milovan: "Baština hrvatskog sela." Zagreb: Otvoreno sveučilište, 1991. (odabrana

poglavlja)

Miličić, Mirko: "Nepoznata Dalmacija: studija o seoskoj arhitekturi." Zagreb: Arhitekt, 1955.


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Kale, Jadran: "Je li se u neolitu stanovalo u bunjama?" U: "Područje šibenske županije od

pretpovijesti do srednjega vijeka", Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 19,

Zagreb, 1998., 75-82.

Muraj, Aleksandra: "Živim znači stanujem: Etnološka studija o kulturi stanovanja u

žumberačkim Sošicama." Zagreb: HED, 1989. (odabrana poglavlja)

10. Kršćanstvo u sredozemnoj svakodnevici


Suradnik u nastavi: Livio Marijan, prof.

Semestar: IV.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmeta Nastavnim predmetom će se proučiti pučka pobožnost i elementi vanliturgijskih predajnih

očitovanja u tradicijskoj praksi sredozemnih kultura današnjice, u pripadnoj povijesnoj

perspektivi. Raznovrsni oblici nabožnih očitovanja u društvenom životu, glazbenoj i likovnoj

kulturi, graditeljstvu i drugim vidovima kulture naših dana i u povijesti Sredozemlja bit će

gradivom analize karakterističnih predajnih obrazaca.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Približavanje rezultatima raščlanjivanja kulturnih oblika koji u sredozemnom tradicijskom

ambijentu mnogonaraštajno prate i upotpunjavaju vjerski život.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Botica, Stipe: "Biblija i hrvatska kulturna tradicija." Zagreb: piščeva naklada, 1995.


Rebić, Adalbert (ur.): "Bogorodica u hrvatskom narodu." Zagreb: Kršćanska sadašnjost,


Rebić, Adalbert (ur.): "Štovanje Bogorodice u Hrvata u XIX. i XX. stoljeću." Zagreb:

Kršćanska sadašnjost i Hrvatski mariološki institut, 1990. (odabrana poglavlja)

Šanjek, Franjo: "Kršćanstvo na hrvatskom prostoru." Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1991.


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Belaj, Vitomir: "Kulturološka obilježja hodočašćenja." U: Dometi 24 (1991.) 1-3: 156-161.

Čapo-Žmegač, Jasna: "Hrvatski uskrsni običaji." Zagreb: Golden marketing, 1997.


Moore, Robert L., i Frank E. Reynolds. "Anthropology and the study of religion." Chicago:

Center for the Scientific Study of Religion, 1984. (odabrana poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Knjiga o Božiću." Zagreb: Golden marketing, 1995. (odabrana

poglavlja)

11. Etnojezični dodiri na prostoru Hrvatske i Europe

Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović-Rončević

Semestar: IV.

Status: obvezan

Oblik izvođenja nastave: 1 + 2 (P + S)

Uvjeti: Uvod u lingvističku antropologiju

ECTS bodovi: 5

Ispit: seminarski rad (50%) i usmeni ispit (50%)

Okvirni sadržaj predmeta Kolegij je usmjeren na problem identiteta i etnojezične raznolikosti u Europi. Obrađivat će

se etnojezični dodiri i prožimanja na prostoru Europe s dijakronijskoga i sinkronijskog

gledišta Osobita se pozornost posvećuje problemima manjina i manjinskoj politici u

pojedinim europskim državama, manjinama u Hrvatskoj i hrvatskim manjinama u

europskim državama.

Nastavne teme:

Temelji i razine identiteta (jezik, kultura, vjera, socijalni, povijesni i politički aspekti)

Etnojezična povijest Sredozemlja i Europe

Etnogeneza Hrvata i Slavena, problem pradomovine

Jezik i etničke grupe, jezik i nacija, prestižni jezici, standardizacija jezika

Nacionalne države, odnos prema manjinama i manjinskim jezicima

Jezični otoci na europskome prostoru, dvojezičnost i višejezičnost

Odnos pojedinca i zajednice, manjinski kulturni i jezični identitet

Manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u europskim državama

Sukobi i tolerancija, prihvaćanje različitosti u suvremenoj Europi

Višejezičnost u Europskoj uniji, jezična politika i europske integracije

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj je ovoga predmeta uočavanje etnojezične raznolikosti na kojima se temelji negdašnja i

današnja Europa. Studenti će u seminarskim radovima obrađivati i javno izlagati pojedine

teme koje će biti odabrane sukladno njihovim interesima. Od studenata se očekuju vlastita

istraživanja, te aktivno sudjelovanje u diskusijama o odabranim temama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: "Etničnost, nacija, identitet." Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Naklada Jesenski i

Turk, Hrvatsko sociološko društvo. (odabrana poglavlja)

Fishman, Joshua: "Handbook of Language and Ethnic Identity." Oxford U. P., 1999. (od. p.)

Grbić, Jadranka: Identitet, jezik i razvoj. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 1994.


Milardović, Anđelko, i Aleksandar Vukić: Manjine u Evropi. Zagreb: Institut za migracije i

narodnosti, 1988. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Anderson, B.: "Nacija: zamišljena zajednica." Zagreb: Školska knjiga, 1990. (odabrana poglavlja) Barbour, Stephen, i Cathie Carmichael (ur.).: "Language and nationalism in Europe." New York:

Oxford U. P., 2000. (odabrana poglavlja) Čačić-Kumpres, Jadranka: "Kultura, etničnost, identitet." Zagreb: Institut za migracije i narodnosti,

Naklada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, 1999. (odabrana poglavlja)

Heršak, Emil: "Leksikon migracijskog i etničkog nazivlja." Zagreb: Institut za migracije i narodnosti, Školska knjiga, 1998. (odabrana poglavlja)

Nelde, P.H. et al. (eds.) (1996) Euromosaic. The production and reproduction of the minority language

groups in the European Union. European Commission, Luxembourg (odabrana poglavlja) Nichols, Joanna (1992): Linguistic Diversity in Space and Time. Chicago (odabrana poglavlja).

12. Usmena književnost

Nositeljica kolegija: dr. sc. Ljiljana Marks

Semestar: IV.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 4

Ispit: pismeni + usmeni

Okvirni sadržaj predmeta Hrvatsku usmenu književnost čine različiti žanrovski oblici: bajke, pripovijetke, predaje,

legende i drugi prozni oblici; obredni i dramski dijalozi; epske i lirske pjesme te balade;

poslovice, zagonetke i ostali sitni oblici U njoj se dodiruju i prepleću različite tradicije,

primjerice mediteranske, srednjoeuropske, panonske, balkanske, te otuda izviru njezina

distinktivna svojstva i posebnost. Samo i specifično hrvatskom je čini jezik (sa svojim trima

narječjima: čakavskim, kajkavskim i štokavskim) na kojemu su je pripovjedači ili pjevači

slušali, čitali, zapamtili i potom dalje prenosili. Žanrovski će se oblici obraditi na izabranim

tekstovima iz objavljenih zbirki usmene književnosti. Posebno će se obraditi i povijest

istraživanja usmene književnosti te različiti teorijski i metodološki pristupi tom specifičnom

korpusu (u istraživanjima hrvatskih znanstvenika od 19. st. do danas kao i u svjetskoj

folkloristici). Uputit će se na vitalnost (urbane priče, vicevi, internet).

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj je kolegija studente uputiti u žanrovsku raznolikost hrvatske usmene književnosti, na

njezinu dugovječnost i prepletenost s pisanom književnošću od njezinih početaka do danas,

povezanost s običajima (životnim i godišnjim) te utonulost u svakidašnji život. Teorijski,

metodološki, stilistički, mitološki, kulturološki, antropološki, povijesni te žanrovski aspekti

usmene književnosti analizirat će se na izabranim tekstovima.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Bošković-Stulli, Maja

1978. "Usmena književnost". U: Povijest hrvatske književnosti u sedam knjiga 1.

Usmena i pučka književnost. Zagreb, 7—353, 641—651.

1983. Usmena književnost nekad i danas. Beograd. (5-133; 250-316)

1997. Priča i pričanje. Stoljeća hrvatske usmene proze, Matica hrvatska, Zagreb.

Kekez, Josip 1983. "Usmena književnost". U Uvod u književnost. Teorija, metodologija. (Ur.

Z. Škreb / A. Stamać). 3. prerađeno izdanje. Zagreb, 175—252.

Marks, Ljiljana

1994. (2 2000)Vekivečni Zagreb. Zagrebačke priče i predaje. Zagreb.

1998. Hrvatske narodne pripovijetke, "Riječ", Vinkovci, 168. str.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Edicija Stoljeća hrvatske književnosti (MH, Zagreb): Bošković-Stulli, Maja. 1997. Usmene

pripovijetke i predaje; Botica, Stipe. 1996. Usmene lirske pjesme; Kekez, Josip.

1996. Poslovice, zagonetke i govornički oblici; Lozica, Ivan. 1996. Folklorno

kazalište.

Lozica, Ivan. 1990. Izvan teatra, Teatrologijska biblioteka, knjiga 34.

2002. Poganska baština, Golden marketing, Zagreb

Marks, Ljiljana. 1996. "Zagrebačka usmena tradicija između ljubavi i politike". Narodna

umjetnost 33/2, 357—380.

2003. "Nadnaravno žensko", Zbornik Zagrebačke slavističke škole, Zagreb, str. 78-89.

2003. "Mitski i pravedni vladari", Gazophylacium, god. VIII., br. 1.-2., Zagreb, 2003.,

str. 60-70.

13. Etnomuzikologija


Suradnik u nastavi: mr. sc. Joško Ćaleta

Semestar: V.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 4

Ispit: pismeni (o teorijskim zasadima)

i usmeni (o razumijevanju gradiva)

Okvirni sadržaj predmeta Nastavni predmet bit će sastavljen od etnomuzikološkog uvoda, analize i sistematizacije

folklorne glazbe, pregleda načela transkriptiranja i upoznavanja zbirki. Pregled tradicijske

glazbe teći će po stilskim područjima Istre i Kvarnera, Dinarskog područja (od zaleđa

Dalmacije, preko Like do Korduna i Banovine), Dalmacije (najuži obalni pojas i otoci),

Slavonije i Baranje, Međimurja i Gornje Podravine, sjeverozapadne Hrvatske (H. Zagorje,

Turopolje, Gornja Posavina, Bilogora, Moslavina, Žumberak, Karlovačko Područje i Gorski

Kotar), a zatim po temama pučkog crkvenog pjevanja i glagoljaštva, HS klasifikacije

glazbala s primjerima glazbi svijeta i hrvatskim primjerima

O terenskom radu i priprema za konkretni terenski posjet. Nastava uključuje i zajednički

terenski posjet odabranom lokalitetu, te primjer obrade prikupljenog materijala, bilježaka,

komentara i opisa.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osvještavanje različitosti teorija, metoda i pristupa u etnomuzikologiji i etnokoreologiji, što

će studenti i sami iskusiti čitajući unaprijed literature predviđenu za određeno predavanje.

Unaprjeđenje komparativnih sposobnosti, uočavanja srodnosti i razlika izvan hrvatskih

granica, kao i prikazanih povijesnih transformacija.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Bezić, Jerko: "Folklorna muzika", Muzička enciklopedija, 2. izdanje, sv. 1. Zagreb: JLZ,

1971., str. 592-593.

Marošević, Grozdana, i Tvrtko Zebec: "Folklorna glazba i ples." U: Čapo Žmegač, Jasna et

al.: "Etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskoga puka." Zagreb: Matica hrvatska,

1998.: 231-243.

Kuhač, Franjo K.: "Južno-slovjenske narodne popievke", I (1878), II (1879), III (1880), IV

(1881), Zagreb. (odabrana poglavlja)

Širola, Božidar: "Hrvatska narodna glazba - Pregled hrvatske muzikologije". Zagreb: Matica

Hrvatska, 1940. (odabrana poglavlja)

Žganec, Vinko: Muzički folklor I - Uvodne teme i tonske osnove (skale). Predavanja na

Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Zagreb: piščeva naklada, 1962. (odabrana poglavlja)

Žganec, Vinko, i Nada Sremec (ur.): "Hrvatske narodne pjesme i plesovi", sv. I. Zagreb:

Seljačka sloga, 1951. (odabrana poglavlja)

Ceribašić, Naila, Grozdana Marošević i Svanibor Pettan: "Etnomuzikologija i tradicijska

glazba u Hrvatskoj." U: "Hrvatska i održivi razvitak: Humane i odgojne vrednote", ur.

T. Macan. Zagreb: Ministarstvo razvitka i obnove Republike Hrvatske, 1999.: 281-

288.

Marošević, Grozdana: "Podaci o glazbi u monografijama Zbornika za narodni život i običaje

južnih Slavena." Narodna umjetnost 34/2 (1997.): 95-107.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Hadžihusejnović-Valašek, Miroslava: "Folklor, folklorizam i folklorni amaterizam na tlu

Slavonije i Baranje", Četvrti znanstveni sabor Slavonije i Baranje, 1 (1984.): Osijek,

346-371.

Bezić, Jerko: "O folklornoj glazbi Like", Rad XXXVII. kongresa Saveza udruženja folklorista

Jugoslavije. Plitvička jezera i Zagreb, 1990.: 8-14.

Bezić, Jerko: "Glazbeni svijet Bračana u predaji prve polovice 20. stoljeća", Narodna

umjetnost, 11-12 (1974-75.), Zagreb, 301-316.

Bezić, Jerko: "Dalmatinska folklorna gradska pjesma kao predmet etnomuzikološkog

istraživanja", Narodna umjetnost, 14 (1977.): 23-54.

Milin-Ćurin, Vedrana: "Pjevanje na otoku Murteru: Kontinuitet i promjene." Split:

Umjetnička akademija Sveučilišta, 2002.

Ćaleta, Joško: "Klapa singing: A Traditional Folk Phenomenon of Dalmatia." Narodna

umjetnost 34/1 (1997.): 127-145.

Buble, Nikola: "Ganga u kontekstu svekolike autohtone folklorne glazbe dalmatinske Zagore

i zapadne Hercegovine." Bašćinski glasi 2 (1993.): 125-158.

Bonifačić, Ruža: "O problematici takozvane 'istarske ljestvice'." Narodna umjetnost 38/2

(2001.): 73-95.

Bezić, Jerko. "Pregled dosadašnjih rezultata u istraživanju glagoljaškog pjevanja", Slovo 21

(1971.): 115-132.

Bezić, Jerko: Glagoljaško pjevanje." U: "Hrvatska i Europa: Kultura, znanost i umjetnost -

Srednji vijek", ur. I. Supičić. Zagreb: HAZU i AGM, 1997.: 569-576.

Ćaleta, Joško, i Mojca Piškor (ur.). "Na dobro nam Božić dojde: Hrvatske tradicijske božićne

pjesme" (CD s popratnom knjižicom) Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i

Cantus, 2002.

Bezić, Jerko: "Tradicijski napjevi hrvatskih korizmenih i uskrsnih pjesama." U: Jasna Čapo

Žmegač: "Hrvatski uskrsni običaji." Zagreb: Golden marketing, 1997.: 211-243.

Širola, Božidar: "Sviraljke s udarnim jezičkom". Zagreb: JAZU, 1937. (odabrana poglavlja)

Bezić, Jerko, et al.: Tradicijska narodna glazbala Jugoslavije. Zagreb: Školska knjiga, 1975.


Ćaleta, Joško: "Hrvatska tradicijska glazbala." U: "Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu

svjetova i epoha", ur. Z. Vitez i A. Muraj. Zagreb: Barbat, G. Klov. dvori i Institut za

etnologiju i folkloristiku, 2001.: 423-441.

Ćaleta, Joško, i Vido Bagur: "Lirica - tradicijsko glazbalo hrvatskog Jadrana." U: "Hrvatski

iseljenički zbornik 2002.", ur. V. Kukavica. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika,

2001.: 71-83.

Širola, Božidar: "Smotre hrvatske seljačke kulture s osobitim obzirom na njihovo značenje

za napredak hrvatske muzikologije", Zbornik za narodni život i običaje južnih

Slavena, 32 (1940.): 2, 1-44.

14. Koncept baštine i kulturnih dobara


Suradnica u nastavi: mr. sc. Lidija Nikočević

Semestar: V.

Status: obvezan

Oblik nastave: 2 +2 (P + S)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 5

Ispit: pismeni (60% pismeni i 40% seminar)

Okvirni sadržaj predmeta Razvoj filozofskih pristupa konceptu kulture, baštine i muzeja. Analiza suvremenog odnosa

prema prošlosti. Povijest termina baština kao novijeg pojma koji se razvio tijekom 18. i 19.

stoljeća. Značenje baštine i kulturnih dobara u izgradnji kulturnog identiteta grupa, tj.

zajednica i naroda. Kriteriji po kojima kulturni elementi bivaju prepoznati kao baština.

Podjela na materijalnu (pokretnu i nepokretnu) i nematerijalnu kulturnu baštinu i njihove

karakteristike. Tradicijska baština primorskog dijela Hrvatske. Kulturni i društveni procesi

koji se zbivaju kada svakodnevna kultura biva prepoznata kao baština. Naglašavanje

lokalnih i kulturnih specifičnosti u kontekstu globalizacijskih procesa i njihov međusobni

utjecaj. Modaliteti zaštite oba tipa baštine, te institucije koje se time bave . Iskustva iz

cijelog svijeta i Hrvatske vezana uz identificiranje i očuvanje baštine. Pitanje vlasništva ili

prava na povijesnu baštinu. Ekonomska dimenzija baštine.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Razumijevanje činjenice da baština po sebi ne postoji, već stručnjaci identificiraju pojedine

kulturne elemente kao segment baštine. Shvaćanje pojma baštine kao novijeg, tj. kao

produkta modernog vremena. Poznavanje onih elemenata tradicijske kulture primorske

Hrvatske, koji su već prepoznati kao baština, odnosno, kulturna dobra. Sposobnost

razvijanja specifičnog odnosa prema nematerijalnoj kulturnoj baštini. Uočavanje problema

"petrifikacije", često prisutnog kod nastojanja da se zaštite elementi nematerijalne kulturne

baštine. Mogućnost prepoznavanja institucija i mehanizama putem kojih se mogu

prezentirati različiti oblici kulturne baštine. Poznavanje osnovnih pravnih okvira u procesu

identifikacije i zaštite kulturnih dobara.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Chastel, A: "Pojam baštine." Zagreb: Pogledi, 18 (1988.): 3-4.

Hazler, Vito: "Podreti ali obnoviti? Zgodovinski razvoj, analiza in model etnološkega

konservatorstva na Slovenskem." Ljubljana, 1999. (odabrana poglavlja)

Kirshenblatt-Gimblett, Barbara: "Destination Culture: Tourism, Museums and Heritage."

Berkley: University of California Press, 1998. (odabrana poglavlja)

Maroević, Ivo: "Sadašnjost baštine." Zagreb: Društvo povjesničara umjetnosti Hrvatske.


Nas, Peter J. M. : Masterpieces of oral and intangible culture . Current anthropology, br,. 1,

vol 43, 2002. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Bal, Mieke, J. Crewe, L. Spitzer (ur.): "Acts of memory: Cultural recall in the present."

Hannover, NH i London: University Press of New England, 1999. (odabrana

poglavlja)

Connerton, Paul: "How societis remember." Cambridge: Cambridge University Press, 1989.


Feilden, Bernard M.: "Uvod u konzerviranje kulturnog nasljeđa." Zagreb: Društvo

konzervatora Hrvatske, 1981. (odabrana poglavlja)

Halbwachs, Maurice: "The collective memory." New York: Harper and Row, 1980. (odabrana

poglavlja)

Marasović, Tomislav: "Zaštita graditeljskog nasljeđa, povijesni pregled s izborom tekstova i

dokumenata." Zagreb: Društvo konzervatora Hrvatske, 1983. (odabrana poglavlja)

15. Slavenska mitologija

Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović-Rončević


Semestar: VI.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmeta Istraživanja na području slavenske mitologije izrazito su interdisciplinarna. Posljednjih su

desetljeća osobitu pozornost pobudile poredbene analize folklornih tekstova i slavenske

usmene tradicije koja su potaknuli ruski filolozi i etnolozi na temelju kojih se rekonstruira

praslavenski vjerski sustav. Izlažu se elementi praslavenskoga pogleda na svijet očuvani u

pučkim predajama pojedinih slavenskih naroda i njihova povezanost s indoeuropskom

tradicijom. Osobita se pozornost posvećuje prežitcima slavenske mitologije na hrvatskome

prostoru, u toponimiji i tradicijskome folkloru. Uspoređuju se pojedine slavenske predaje

koje se uklapaju u širi indoeuropski okvir. Uz to će se obratiti pažnja i na tragove

predhrvatskoga (ilirskoga i sl.) mitskoga svjetonazora. Etnološkim se postupcima u nastoji

spoznati vjerski sustav prahrvatskog društva, rasvjetljujući tako prepoznate okamine u

hrvatskoj tradicijskoj kulturi. Posebna jedinica silabusa posvetit će se recentnim i današnjim

umjetničkim i popularnim nadahnućima iz hrvatskog povijesnog mitološkog korpusa.

Nastavne teme:

Temeljni pojmovi mitološkoga mišljenja

Rekonstrukcija elemenata indoeuropske, baltičke i slavenske mitologije

Folklorna baština i slavenske usmena tradicija, fragmenti rekonstrukcije teksta

Mitski dvoboj "Kako ubiti zmaja na indoeuropskome" (C. Watkins); dvoboj

gromovnika (Peruna) i zmije (Velesa)

Praslavenski mitski kalendar i godišnji ciklusi hrvatskih običaja

Prežitci u toponimiji

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj je predmeta predstaviti studentima važnost slavenske mitologije za tumačenje mnogih

naših i danas prisutnih vjerovanja i običaja. Upozorit će se na sve brojnije popularne i

neznanstvene pristupe toj temi.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Belaj, Vitomir (1998): Hod kroz godinu. Zagreb: Golden marketing.

Benveniste, Émile (2005): Riječi indoeuropskih institucija, Zagreb : Disput. (odabrana

poglavlja)

Katičić, Radoslav: "Hoditi - roditi. Tragom tekstova jednoga praslavenskog obreda

plodnosti." Studia ethnologica 1 (1989.): 45-61, 2 (1990.): 35-47, 3 (1991.): 35-40.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

Brozović Rončević, Dunja (1987): Tragovi poganskih, kršćanskih i islamskih kultova u

toponimiji Zbornik VI. jugoslovenske onomastičke konferencije, SANU, 117-124.

Dumézil, Georges (1958): "L'Idéologie tripartie des Indo-Européens." Bruxelles,.

Ivanov, V. V., i V. N. Toporov (1974): "Issledovaniya v oblasti slavyanskih drevnostei."

Moskva: "Nauka".

Ivanov, V. V., i V. N. Toporov: "Slavyanskie yaz'ikov'ie modeliruščie semiotičeskie sistem'i."

Moskva: "Nauka", 1965.

16. Antropologija obitelji


Suradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić-Štorić

Semestar: VI.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmeta Proces prenošenja kulture počinje u obitelji. U njoj se stiče svijest o sebi, svojoj spolnoj i

društvenoj ulozi, prihvaćaju se određene vrjednote. Osjećaj prihvaćanja sebe i izgradnja

osobnog identiteta vezani su prvenstveno uz prisnost i neposrednost kontaktiranja s

osobama iz najuže obitelji. Ova interakcija pokazuje dinamiku u izgradnji osobnog identiteta

koja se odvija između prirođenih sklonosti i osobina pojedine osobe i sredine u kojoj se

odrasta. Tako su različiti problemi i sukobi između različitih spolova, roditelja i djece, starih i

mladih, pojedinca i autoriteta, uže i šire obitelji ili sredine, itd., njihovo rješavanje i

usklađivanje s određenim vrjednostima i ciljevima pojedine obitelji ili sredine, svakodnevica

kako obitelji u prošlosti tako i suvremenih obitelji. Posebno je to vidljivo kod izbora partnera

i sklapanja braka. Odnos prema individualnom i kolektivnom vlasništvu, te raspolaganje

imovinom govori o položaju muškarca i žene te o autoritetu u obitelji. Različiti oblici obitelji

vezani su uz posebne društvene, povijesne i ekološke osobitosti. Kroz predmet

"Antropologija obitelji" upoznali bi se dijahronijski i sinhronijski različiti oblici obitelji u

Hrvatskoj i svijetu kao i navedena dinamika obiteljskih odnosa, uključujući, naravno, i

različita traženja i probleme suvremene obitelji opterećene vrjednosnim relativizmom i

individualizmom.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Teorijski se upoznaje plesna kultura i hrvatski tradicijski plesni repertoar, a ovisno o

tehničkim mogućnostima i praktično se stječu osnovne plesne vještine hrvatskih tradicijskih

plesova. Stiče se znanje o istraživanju plesa u nas i u svijetu – od terenskoga istraživanja

preko analize do interpretacije. Uspoređuje se tradicijski plesni repertoar s ostalim

europskim tradicijama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Jasna Čapo Žmegač et alii (ur.): "Etnografija: Svagdan i blagdan hrvatskog puka", Matica

Hrvatska, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja),

William A. Haviland: Kulturna antropologija), Naklada Slap, Jastrebarsko, 2002. (odabrana

poglavlja)

Dunja Rihtman Auguštin: Struktura tradicijskog mišljenja, Školska knjiga, Zagreb, 1984.


Vera Stein Erlich: "Jugoslavenska porodica u transformaciji", Liber, Zagreb, 1984.


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Miho Barada: Starohrvatska seoska zajednica, Zagreb, 1957.

Jack Goody: The Development of the Family and Marriage in Europe, Cambridge:

Cambridge University Press, 1984.

17. Folklorni praktikum


Suradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić Štorić

Semestar: VI.

Status: obvezan

Oblik nastave: 2 + 2 (S + V)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 5

Ispit: procjena aktivnosti 30% i seminarski radovi 70%

Okvirni sadržaj predmeta Istraživanje današnjeg svagdana i blagdana dijalog je s istovrsnim prošlim tradicijama koji

nudi i mogućnost novih odgovora. Seoske i gradske tradicijske kulture prihvaćaju obilježja

globalne kulture tražeći svoj identitet u njihovu suodnosu. Relativizam vrijednosti traži

propitivanja prethodno utvrđenih vrijednosti, te često dovodi do krize identiteta.

Neposredna komunikacija koju obilježava usmenost odlika je folklornog izražavanja i

tradicijske kulture. Suvremenost nudi obilje takovih sadržaja, počesto i novih jer ih rađa

složenost modernog života. Proučavanje folklora teško može ostati na razini utvrđivanja

postojećeg stanja i njegova razumijevanja, već promatrane oblike prati u dinamici i

transformaciji i postaje angažirana znanost pokazujući suvremenoj kulturi vrijednosti

temeljene na neposrednoj i autentičnoj komunikaciji neophodnoj za razvoj osobnog i

kulturnog identiteta. Analiza potreba i interesa različitih kategorija korisnika, tj, publike

(školska djeca, turisti, itd.) Analiza dosada primijenjenih modela zaštite i interpretacije

tradicijske kulturne baštine. Osnove održivog, odnosno, kulturnog turizma.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Osposobljavanje polaznika da razazna obilježja folklornog oblika u novom ambijentu ili

materijalnom preobliku. Praktične će vježbe omogućiti studentima upućeno sudjelovanje i

artikuliranje u folklornim procesima. Razumijevanje važnih sveza koje postoje između

turizma i kulture i uočavanje održivosti kulturne baštine u okvirima kulturnog turizma.

Prepoznavanje potreba lokalne zajednice. Uočavanje nužnih tehničkih preduvjeta; upotreba

različitih medija kada je riječ o promociji baštine.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Prilozi proučavanju suvremenog folklora u Hrvatskoj (posebno izdanje, sv. 9), Zagreb:

Zavod za istraživanje folklora, 1988.

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija naše svakodnevice." Zagreb: Školska knjiga, 1988.


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Rihtman-Auguštin, Dunja: "Etnologija i etnomit." Zagreb: ABS95, 2001. (odabrana

poglavlja)

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Ulice moga grada." Beograd: XX vek, 2000. (odabrana

poglavlja)

Ceribašić, Naila: "Hrvatsko, seljačko, starinsko i domaće: Povijest i etnografija javne prakse

narodne glazbe u Hrvatskoj." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2003.


18. Hrvatska, Sredozemlje i svijet


Semestar: VII.

Status: obvezatan

Oblik nastave: 2 + 1 +1 (P + S + V)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 5

Ispit: pismeni i usmeni

Okvirni sadržaj predmeta Iz komparativne i povijesne perspektive uspoređivat će se pojedini aspekti kulture

sredozemne Hrvatske sa kulturama zapadnog i istočnog Sredozemlja, te kulturne veze sa

sredozemnim obalama Azije i Afrike. Tematski blokovi uključit će prehistorijske kulture i

indoeuropske migracije, odnos sredozemnih regionalnih kultura i prirodnih resursa, oblike

naselja i stratifikacije lokalnih zajednica, obitelj i srodstvo, odnose roda u privatnoj i javnoj

sferi svakodnevice, rituale, religije i festivale, etnički identitet, stare i nove migracije, te

utjecaj modernih nacionalnih i supra-nacionalnih integracija na kulturu svakodnevice.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Razumijevanje kulturnog položaja Hrvatske na jugoistoku Europe, u artikulaciji s nekoliko

vrlo različitih europskih kulturnih zona i – preko Mediterana – u vezi sa drugim

kontinentima. Sistematski komparativni pristup produbit će specifična znanja o tome sto je

našim obalama spečificno, a što dijelimo sa mnogostoljetnim kulturnim tradicijama

Sredozemlja.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Braudel, Fernand: " Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II." Zagreb: Antibarbarus,

1998. [1949.] (odabrana poglavlja)

Horden, Peregrine, i Nicholas Purcell: "The Corrupting Sea. A Study of Mediterranean

History." Oxford: Blackwell, 2000. (odabrana poglavlja)

Gilmore, David D. (ur.): "Honor and Shame and the Unity of the Mediterranean."

Washington, D.C.: American Anthropological Association, 1987.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Goddard, Victoria, Joseph R. Llobera, i Cris Shore (ur.): "The Anthropology of Europe:

Identities and Boundaries in Conflict." Oxford: Berg 1994. (odabrana poglavlja)

Boissevain, Jeremy (ur.): "Coping with Tourists: European Reactions to Mass Tourism."

Providence, R.I, Berghahn, 1996. (odabrana poglavlja)

19. Ekonomska antropologija

Nositelj: dr. sc. Goran Pavel Šantek

Semestar: VII.

Status: obvezan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 4

Ispit: Studenti će biti ocjenjivani na osnovu prisustva kolegiju, aktivnog sudjelovanja u raspravama,

pisanju seminarskih radova i znanju na usmenome ili pismenome ispitu.

Okvirni sadržaj predmeta Proučavanje antropoloških teorija o ekonomskoj organizaciji i ponašanju te interkulturalno

razmatranje gospodarskih različitosti zasnovano na slučajevima iz antropološke/etnološke i

etnografske literature. Studente se uvodi u istraživanje društvenog i kulturnog oblikovanja

gospodarskih aktivnosti. Pristup je komparativan i pokriva sve klasične teme ekonomske

antropologije, a fokus su mu seljaštvo, mjesta razmjene, načini darivanja, potrošnja i

sustavi proizvodnje. Pokazat će se veza ekonomske antropologije i središnjih antropoloških

pitanja o ljudskoj bîti, načinima odlučivanja, vrijednostima i moralu, čime bi studenti trebali

dobiti dobru osnovu za vlastito promišljanje različitih načina na koje se antropološki

objašnjava ljudsko ponašanje, oblikovanje koncepcija i kultura. Pri izboru ekonomsko

antropoloških fenomena koji će se u nastavi koristiti kao primjeri osobit će naglasak biti

stavljen na pojave iz hrvatske kulture.

Nastavne teme

I. Pregled osnovnih antropoloških koncepcija kao uvod u proučavanje ekonomske

antropologije

A. Etnocentrizam i kulturni relativizam

B. Kulturna različitost i «racionalno» ponašanje

C. Perspektiva kulturnoga sustava

D. Ciljevi znanstvenoga objašnjenja

II. "Održavanje života": izgradnja komparativnog okvira za proučavanje svjetskih ekonomija

A. Teorijska pitanja

1. Sociokulturna evolucija

2. Ekosustavi; ekološka antropologija

a. Adaptacija

b. Kapacitet nosivosti

3. Formalistička naspram substantivističke koncepcije

B. Prikaz koncepcija proizvodnje, distribucije i potrošnje

C. Usporedba "primitivnih", upravljačkih i tržišnih ekonomija

III. Komparativno proučavanje ekonomske proizvodnje

A. Proizvodne strategije

1. Lov i sakupljaštvo

2. Stočarstvo

3. Poljoprivreda

4. Intenzivna agrikultura

5. Industrijalizam

B. Vlasništvo nad zemljom

C. Kontrola i upravljanje resursima

D. Ponašanje proizvodnih jedinica

1. Rizik, nesigurnost i odlučivanje

2. Generalizirana naspram specijalizirane strategije održivosti

IV. Komparativno proučavanje ekonomske distribucije

A. Načini razmjene

1. Reciprocitet

2. Redistribucija

3. Tržišna razmjena; trgovina i mjesta razmjene

B. Funkcije pohrane

V. Komparativno proučavanje obrazaca potrošnje

A. Socijalna stratifikacija i ekonomija

B. Mehanizmi ujednačavanja

C. Istaknuta potrošnja

D. Pravila o luksuzu

VI. "Suvremeni svjetski ekonomski sustav"

A. Povijesni razvoj; kolonijalizam

B. Utjecaj na ne-Zapadna društva i njihovi odgovori

1. Analiza doticaja društava s različitim ekonomskim/ekološkim orijentacijama

VII. Izabrane studije iz ekonomske antropologije

VIII. Ekonomski razvoj ne-Zapada u sadašnjosti i budućnosti

A. Gledišta iz ekonomske antropologije

1. Preispitivanje pretpostavki ekonomskoga razvoja: za koga; zašto; pod kojim

uvjetima; kako?

2. Za i protiv ekonomskoga razvoja: izabrane studije

3. Primijenjena antropologija i ekonomski razvoj

IX. Tradicijsko gospodarstvo Hrvatske: sinkronijski i dijakronijski pogled


1. razviti osjetljivost za različite načine na koje ljudi "održavaju svoj život" diljem svijeta

putem proučavanja rasprava iz arheologije, etnologije i etnografije;

2. biti potaknuti na kritičko razmišljanje i traženje odgovora na to zašto i kako različiti

ekonomski /ekološki sustavu djeluju i nastaju;

3. steći znanje o teorijskim pristupima ekonomske antropologije;

4. primijeniti stečeno znanje o ljudskoj ekonomskoj različitosti za bolje razumijevanje,

vrjednovanje i predviđanje ekonomskih pitanja u suvremenim svjetskim, osobito slabo

stratificiranim, društvima.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Haviland, William, Kulturna antropologija (poglavlja 6. i 7.), Slap, Jastrebarsko, 2004.

Malinowski, Bronislaw, Argonauti zapadnog Pacifika, BIGZ, Beograd, 1979.

Muraj, Aleksandra, Privređivanje, u: Jasna Čapo Žmegač i dr., Etnografija. Svagdan i

blagdan hrvatskoga puka, Matica Hrvatska, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja)

Plattner, Stuart, Economic Anthropology, Stanford University Press, Stanford, 1994.

Šantek, Goran Pavel, Cresko ribarstvo. Prilog ekonomskoj antropologiji, Zagreb, 1996.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Wolf, Eric, Evropa in ljudstva brez zgodovine, Studia Humanitatis, Ljubljana, 1998.


Šantek, Goran Pavel, Šoltanski ribari. Etnološki pogled na ribarstvo prve polovice 20.

stoljeća, Etnološka tribina 24, Zagreb, 2000.

Bićanić, Rudolf, Kako živi narod, Globus, Zagreb, 1996. (odabrana poglavlja)

Marković, Mirko, Narodni život i običaji sezonskih stočara na Velebitu, Zbornik za narodni

život i običaje 48, Zagreb, 1980.

20. Upravljanje baštinom


Suradnica u nastavi: mr. sc. Lidija Nikočević

Semestar: VIII.

Status: obvezan

Oblik nastave: 2 +1 (P+V)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 4

Ispit: pismeni ispit i praktični rad

Okvirni sadržaj predmeta Interpretacija tradicijske kulturne baštine kao nastojanje da se posjetiteljima omogući njeno

shvaćanje u kontekstu cjelokupne kulture, putem različitih medija i aktivnosti. Glavni

kriteriji prepoznavanja i selekcije reprezentativnih elemenata baštine i zakonski okviri kako

u nacionalnom, tako i u internacionalnom kontekstu. Kritička analiza postojećih modela

interpretacije baštine. i naglašavanje mogućih opasnosti "industrije baštine". Kreativna

konzervacija kroz ekonomsku održivost. Temeljne karakteristike komunikacije baštinom

(kako proslijediti značenje, poruke i važnost pojedinih kulturnih dobara), marketinške

strategije primjenljive na baštinu, planiranje i programiranje, važnost medija i oblikovanja,

praćenje i promatranje procesa vezanih uz aktivnu interpretaciju elemenata kulturne

baštine, uključivanje različitih institucija i grupa volontera. Analiza potreba i interesa

različitih kategorija korisnika, tj, publike (školska djeca, turisti, itd.) Analiza dosada

primijenjenih modela zaštite i interpretacije tradicijske kulturne baštine. Osnove održivog,

odnosno, kulturnog turizma. Razvijanje holističkog pristupa prema upravljanju baštinom, s

obzirom da je riječ o kategoriji koja uključuje ovladavanje mnogobrojnim disciplinama i

tehnikama.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija

Razvijanje razumijevanja o važnosti baštine u kreiranju lokalnog i nacionalnog identiteta.

Sposobnost identificiranja resursa koje pruža tradicijska kulturna baština i interpretiranja na

način putem kojeg će postati dostupna i razumljiva, te proslijeđena budućim generacijama.

Razumijevanje važnih sveza koje postoje između turizma i kulture i uočavanje održivosti

kulturne baštine u okvirima kulturnog turizma, te sposobnost da se kulturna baština pokuša

sagledati iz perspektive različitih tipova posjetitelja, također i s obzirom na tzv. kulturne

trendove i etičke determinante. Prepoznavanje potreba lokalne zajednice. Uočavanje nužnih

tehničkih preduvjeta; upotreba različitih medija kada je riječ o promociji baštine. Razvijanje

kritičkog mišljenja i odnosa, da bi se u praksi mogla ostvariti prikladna interpretacija

tradicijske baštine s obzirom na heterogenost njenih oblika i, s druge strane, na uvijek

prisutnu mogućnost banalizacije i obezvrjeđivanja (kod nespretnih interpretacija). Studenti

će, u okvirima praktične nastave na terenu, biti u prilici oblikovati vlastite

prijedloge/projekte vezane uz interpretaciju i prezentaciju odabranih kulturnih dobara.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Aplin, Graeme: Heritage: Identification, conservation and management. Melbourne, Oxford:

Oxford University Press, 2002. (odabrana poglavlja)

Hall, Colin Michael: Integrated heritage management: principles and practice. London:

Stationery Office, 1998. (odabrana poglavlja)

European heritage, planning and management (ed. Georgy Ashworth, Peter Howard)

Exeter: Intellect Books, 1999. (odabrana poglavlja)

Klarić, Vlasta: "Kulturna baština u kongresno-turističkoj ponudi", Zagreb: Vijesti muzealaca

i konzervatora 4, 2001. (odabrana poglavlja)

McKercher, Bob: Cultural tourism: the partnership between tourism and cultual heritage

management, New York: Haworth Hospitality Press 2002. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Boniface, Priscilla: Managing quality cultural tourism. London: Routledge, 1995. (odabrana

poglavlja)

Howard, Peter: Heritage: management, interpretation, identity. London: Continuum, 2003.


La gestione del patrimonio culturale (6. Colloquio internazionale) Cesena: 2002. (odabrana

poglavlja)

Šola, Tomislav: Marketing u muzejima. Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2001.


21. Antropologija kod kuće i refleksivna etnografija


Semestar: IX.

Status: obvezatan

Oblik nastave: 2 +2 (P+S)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 5

Ispit: Studenti će biti ocjenjivani na osnovu prisustva kolegiju, aktivnog sudjelovanja u raspravama, pisanja seminarskih

radova i znanja na usmenome ili pismenome ispitu.

Okvirni sadržaj predmeta U ovomu će se kolegiju studenti, na osnovu etnografskih zapisa i suvremenih teorijskih

promišljanja, upoznati s načinima i specifičnostima proizvodnje antropološkoga znanja pri

istraživanjima vlastitih zajednica (određenih zemljopisno, rasno, ekonomski ili ritualno).

Studenti će, osim toga, dobiti uvid i u transformacije kroz koje etnografija prolazi od

refleksivnoga obrata, te se upoznati sa svim suvremenim prijeporima u ovoj disciplini.

Nastavne teme

I. Određivanje autsajderskoga i insajderskoga ili što je teren i gdje je dom?

A. Urođenici, insajderi i domaćini: Određivanje antropološkoga terena među bliskima

II. Na koje načine «insajdersko» znanje utječe na podatke i postavljanje teorije?

A. U vlastitoj unutrašnjosti: istraživač i mnogostruka subjektivnost

B. Dvostruko domaći: antropolog kao pripadnik zajednice i istraživač

III. Donošenje antropologije kući: rad i pisanje u bliskim područjima

A. Kako rad za i unutar neke organizacije komplicira antropološki projekt?

B. Kada mrze što pišeš: što se događa kada intimnosti dnevnih života budu javno

obznanjene?

C. Kada bi im se moglo ne svidjeti što pišeš: Lokalna čitanja etnografskih izvještaja

D. Odnos između «domaćih», istraživača i domaćih istraživača

IV. Suvremeno terensko istraživanje

A. Razvoj etnografskoga istraživanja

B. Pojava etnografa sudjelovatelja

C. Refleksivni obrat

1. Granice objektivnosti

2. Kompleksnost promatranja

3. Etnografsko pisanje i reprezentacija

4. Problematiziranje «terena» i «terenskoga rada»

5. Podjela na realiste i relativiste

6. Terenski odnosi

7. Osobne dimenzije terenskoga rada

8. Etička i politička pitanja na terenu


1. biti upoznati sa suvremenim etnografskim i antropološkim teorijama;

2. biti potaknuti na kritičko promišljanje i traženje vlastita odgovara na pitanja o najboljim

načinima provođenja, u Hrvatskoj pretežućega, terenskoga istraživanja unutar vlastite

kulture;

3. steći uvid u različita viđenja procesa kojima se terensko iskustvo pretvara u pisani

izvještaj i etnografsko znanje;

4. biti osposobljeni za kritičko prosuđivanje etnografskih zapisa kako bi razumjeli izbore

koje je autor učinio pri procesu reprezentacije;

5. upoznati značenje koje etnografija kao zapis i metoda ima u suvremenoj znanosti.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Brettell, Caroline B. (ur.), When They Read What We Write: The Politics of Ethnography,

Bergin & Garvey, Westport, 1996. (odabrana poglavlja)

Emerson, Robert M. (ur.), Contemporary Field Research: Perspectives and Formulations,

Waveland Press, Prospect Heights, 2001. (odabrana poglavlja)

Gupta, Akhil i Ferguson, James (ur.), Anthropological Locations: Boundaries and Grounds of

a Field Science, University of California Press, Berkeley, 1997. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Šantek, Goran Pavel, Ethnographic Realism and the Role of the Ethnologist of Religion,

Narodna umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 42/1, str. 125-142, Zagreb,

2005.

Prica, Ines, Mala europska etnologija, Golden marketing, Zagreb, 2001. (odabrana

poglavlja)

22. Praktikum etnološkog istraživanja i prezentacije

Nositelj kolegija: dr. sc. Goran Šantek

Suradnica u nastavi: mr. sc. Jasenka Lulić Štorić

Semestar: IX.

Status: obvezatan

Oblik nastave: 2 +2 (S+V)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 5

Ispit: praktični rad

Okvirni sadržaj predmeta Interpretacija tradicijske kulturne baštine kao nastojanje da se posjetiteljima omogući njeno

shvaćanje u kontekstu cjelokupne kulture, putem različitih medija i aktivnosti. Glavni

kriteriji prepoznavanja i selekcije reprezentativnih elemenata baštine i zakonski okviri kako

u nacionalnom, tako i u internacionalnom kontekstu. Kritička analiza postojećih modela

interpretacije baštine i naglašavanje mogućih opasnosti "industrije baštine". Kreativna

konzervacija kroz ekonomsku održivost. Temeljne karakteristike komunikacije baštinom

(kako proslijediti značenje, poruke i važnost pojedinih kulturnih dobara), marketinške

strategije primjenljive na baštinu, planiranje i programiranje, važnost medija i oblikovanja,

praćenje i promatranje procesa vezanih uz aktivnu interpretaciju elemenata kulturne

baštine, uključivanje različitih institucija i grupa volontera. Razvijanje holističkog pristupa

prema upravljanju baštinom, s obzirom da je riječ o kategoriji koja uključuje ovladavanje

mnogobrojnim disciplinama i tehnikama.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Razvijanje razumijevanja o važnosti baštine u kreiranju lokalnog i nacionalnog identiteta.

Upoznavanje s praktičnim radom u etnografskim muzejima i prikupljanju etnološke građe na

terenu.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Aplin, Graeme: "Heritage: identification, conservation and management." Melbourne,

Oxford: Oxford University Press, 2002. (odabrana poglavlja)

Hall, Colin Michael: "Integrated heritage management: Principles and practice." London:

Stationery Office, 1998. (odabrana poglavlja)

Klarić, Vlasta: "Kulturna baština u kongresno-turističkoj ponudi." Zagreb: Vijesti muzealaca

i konzervatora 4, 2001.

McKercher, Bob: "Cultural tourism: The partnership between tourism and cultual heritage

management." New York: Haworth Hospitality Press 2002. (odabrana poglavlja)

Šola, Tomislav: "Marketing u muzejima." Zagreb: Hrvatsko muzejsko društvo, 2001.


Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Boniface, Priscilla: "Managing quality cultural tourism." London: Routledge, 1995. (odabrana

poglavlja)

La questione del patrimonio culturale (6. Colloquio internazionale) Cesena: 2002. (odabrana

poglavlja)

PRILOG II.

Opisi izbornih predmeta koji se nude na

Odjelu za etnologiju i antropologiju

Likovni folklor Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko Zebec

Suradnica u nastavi: mr. sc. Branka Vojnović-Traživuk

Semestar: V.

Status: izborni


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmeta Povijesni prikaz interesa za tzv. narodnu umjetnost u Hrvatskoj od 19. stoljeća do danas, s

naglaskom na građanskim interpretacijama likovnog foklora u Dalmaciji u prvoj polovici 20.

stoljeća. Naglasak je na ulozi ovog romantičarskog pojma u cjelokupnoj hrvatskoj kulturi.

Analiziraju se teorijske i metateorijske postavke, te se upućuje na promatranje tzv. narodne

umjetnosti kao folklorne pojave. Ukazuje na mogućnost različitih pristupa foklornom

likovnom izrazu.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje građanskih interpretacija seljačke kulture kroz fenomen tzv. narodne

umjetnosti, kao historijske pojave, te njihovih recentnih transformacija.

Uz upućenost u višedimenzionalnost likovnog folklora i njegov dinamični karakter, steći će

se poznavanje njegove današnje uloge u hrvatskoj kulturi.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Lozica, Ivan: "Metateorija u fokloristici i filozofija umjetnosti." Narodna umjetnost 16

(1979.): 33-55.

Rihtman-Auguštin, Dunja: "Istinski ili lažni identitet – ponovo o odnosu folklora i

folklorizma." U: Simboli identiteta (studije, eseji, građa). Dunja Rihtman Auguštin,

ur. Zagreb: Hrvatsko etnološko društvo, 1991., 78-89.

Senjković, Reana. "Folklorni likovni izraz." U: Etnografija: svagdan i blagdan hrvatskog

puka. Jasna Čapo Žmegač i dr., ur. Zagreb: Matica hrvatska, 1998., 220-230.

Vojnović, Branka: "Interes za hrvatsku pučku likovnu umjetnost". Etnologica Dalmatica 2

(1993.): 13-34.

Vojnović, Branka: "Gavazzijevo određenje hrvatske narodne umjetnosti i mogućnosti -

daljnjega istraživanja". Etnološka tribina 18 (1995.): 125-139.

Vojnović- Traživuk, Branka: "Teorijska razmatranja o narodnoj nošnji". Etnologica Dalmatica

10 (2003.), 81-87.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Babić, Ljubo: "Boja i sklad". Zagreb: HIBZ, 1943. (odabrana poglavlja) Bonifačić, Vjera: "Lace production on the island of Pag, Croatia, from 1900 to the present". Etnološka

tribina 17 (1994.), 139-151. Bonifačić, Vjera: "Etnological research in Croatia: 1919 to 1940". Narodna umjetnost 33/ 2 (1996.):

239-263. Clifford, James: "The Predicament of Culture, Twentieth-Century Ethnography, Literature, and Art."

Cambridge, Massachusetts and London: Harvard University Press, 1988. (odabrana poglavlja)

Fišer, Ernest: "Folklorni (narodnoumjetnički) elementi u hrvatskoj naivnoj umjetnosti". Radovi Hrvatskog društva foklorista 5-6 (1997.): 77-86.

Petrović, Tihana (ur.): "Narodne i/ili nacionalne čipke." Lepoglava: Turistička zajednica grada Lepoglave i Grad Lepoglava, 2004. (odabrana poglavlja)

Senjković, Reana. "Oko baroka." Etnološka tribina 17 (1994.): 123-138. Senjković, Reana: "Lica društva, likovi države." Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, 2002.


Vojnović-Traživuk, Branka: "Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne identifikacije". Etnologica Dalmatica 11. (2001.): 7-143 (odabrana poglavlja)

Vojnović-Traživuk, Branka. "Narodna umjetnost u Splitu". Etnološka tribina 26 (2003.): 23-34.

Etnologija i turizam


Semestar: V.

Status: izborni


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmeta Upoznavanje s procesima identifikacije te pripadajućim etnološkim i antropološkim

teorijskim usmjerenjima i pristupima u istraživanju kulture s naglaskom na neverbalnoj

komunikaciji (tradicijskome plesu), obrtima i umijećima, etnografskim istraživanjima

interneta i primjeni rezultata tih istraživanja u turizmu.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznati studente s mogućnostima primijenjene etnologije kao područja kulturnih studija

koje ima veliko značenje za uspješno prezentiranje lokalnoga i nacionalnog turističkog

proizvoda na različitim razinama – od smotri folklora preko prezentacije lokalnih proizvoda

(hrane, pića, suvenira), do prezentacije nacionalnih kulturnih vrednota priznatih u

međunarodnim okvirima sa zaštitom UNESCO-a.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Etnografija. Blagdan i svagdan hrvatskoga puka. 1998. Čapo, Jasna, Aleksandra Muraj,

Zorica Vitez, Jadranka Grbić, Vitomir Belaj [et.al.]. Zagreb: Matica hrvatska.

Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha. 2001. Zorica Vitez i Aleksandra

Muraj (urednice). Zagreb: Barbat-Galerija Klovićevi dvori-Institut za etnologiju i

folkloristiku.

Folklor i turizam : stara jela u naše dane : prilozi s okruglog stola, održanog 23. srpnja

1984. u okviru XIX Međunarodne smotre folklora u Zagrebu : prilozi 3 / urednica

Dunja Rihtman-Auguštin, Zagreb : Zavod za istraživanje folklora, 1985.

Tvrtko Zebec. 2005. Krčki tanci: plesno-etnološka studija. Zagreb: Institut za etnologiju i

folkloristiku-Rijeka: Adamić

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Sanja Kalapoš. 2002. Rock po istrijanski: O popularnoj kulturi, regiji i identitetu. Zagreb:

Jesenski i Turk.

Proceedings 21st Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology 2000 Korčula.

2001. Elsie Ivancich Dunin, Tvrtko Zebec (editors). Zagreb: International Council for

Traditional Music-Institute of Ethnology and Folklore Research.

Wood, Robert E. Ethnic tourism, the state, and cultural change in Southeast Asia / Robert E.

Wood. U: Annals of Tourism Research : Social Sciences Journal. Vol. 11 (1984) No.

3. - 353-374

INTERNET ADRESE:

http://www.angelfire.com/art2/kristina-tina/hr-antrop.htm

Kristina Maškarin, 2004

"Migracije kultura, mijenjanje tradicije kroz turizam: Tumačenje Okoline; Riječju i slikom o

tranzicijskom fenomenu putem turističke autoceste."

http://www.mint.hr/regulations/1999-0532.htm

Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o pružanju ugostiteljskih usluga u seljačkom

domaćinstvu, ministarstvo turizma 1999.

Tradicija glagoljaškog pjevanja

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko Zebec Suradnik u nastavi: prof. Livio Marijan

Semestar: VI.

Status: izborni


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: usmeni

Okvirni sadržaj predmeta Kolegij će sustavno izložiti osnovne pojmove i strukturu liturgije i liturgijskog pjevanja,

zatim glazbene i tradicijske oblike glagoljaškog pjevanja s obzirom na povijesni i geografski

okvir njegova pojavljivanja, kao specifične i jedinstvene sastavnice hrvatske narodne

kulture (na Jadranu), sa slušanjem tonskih zapisa i terenskim radom prikupljanja još živućih

ostataka glagoljaškog pjevanja na području zadarske nadbiskupije, krčke i šibenske

biskupije.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Kolegij će upoznati slušače s osnovnim pojmovima liturgijske glazbe, te posebno s

povijesnim i živućim oblicima starohrvatskog glagoljaškog liturgijskog pjevanja i njihove

specifičnosti u odnosu na liturgijsko pjevanje i zapadne i istočne tradicije, zatim upoznati

različite stilove glagoljaškog pjevanja (kvarnerski, dalmatinski…) te osposobiti slušače za

prepoznavanje, tonsko zapisivanje, dokumentiranje i prezentiranje živućih oblika

glagoljaškog pjevanja.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Bezić, Jerko: "Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području." Zadar: JAZU, 1973.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Stepanov, Stjepan: "Glagoljaško pjevanje u Poljicama kod Splita." Zagreb: JAZU i

Muzikološki zavod Muzičke akadmemije, 1983.

Doliner, Gorana (prir.): "Glagoljaško pjevanje u Novom Vinodolskom." Zagreb: HAZU, 1998.

Vokalna glazbena tradicija Dalmacije

Nositelj kolegija: dr. sc. Tvrtko Zebec Suradnik u nastavi: mr. sc. Joško Ćaleta

Semestar: IV.

Status: izborni


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: pismeni

Okvirni sadržaj predmeta Nastavni će predmet objasniti stilove vokalne folklorne glazbe, počevši sa starijim slojem

monodijskog pjevanja (epske pjesme i balade sa otoka Mljeta), starijim slojem hetero-

fonijskog pjevanja (svadbene i pokladarske-epske pjesme sa otoka Lastova, napivavanje iz

Smokvice i Pupnata, Gospin plač u hvarskim procesijama Velikog Četvrtka, responzorijalno

pjevanje u bolskom kolu na Braču, glagoljaško pjevanje na zadarskim otocima), potom

starijom tradicijom polifonog pjevanja (stil tijesnih intervala s sekundnim završecima –

ojkanje sa otoka Iža, stil tijesnih intervala s sekundnim iz Kali i Kukljice na Ugljanu, stil

tijesnih intervala s unisonim završecima sa Murtera i Zlarina), te novije tradicije polifonog

pjevanja (dijatonski stil pjevanja, melodije malog opsega bez određenijeg tonalnog centra,

tercni završeci kako se pjeva na većini otoka, dijatonski stil pjevanja, melodije malog

opsega, kvintni završeci i pjevanje na bas sa zadarskih i šibenskih otoka), završavajući

nastavu s novijom tradicijom homofonog pjevanja (klapsko pučko i moderno pjevanje,

starije i novije crkveno pjevanje). Kod klapskog pjevanja objasnit će se povijesni razvoj i

izvori, oblik tradicijske klape, oblik festivalske klape, moderne klape (svaki od ovih oblika s

osnovnim karakteristikama, glazbenim primjerima, načinima pjevanja i analizom reper-

toara). Proučit će se obrada tradicijskog napjeva u stilu klapskog pjevanja.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Upoznavanje s vokalnim stilom, tehnikama, načinima izvedbe, kontekstu izvedbe i

trenutnom stanju u suvremenoj praksi tradicijske vokalne glazbe otočkog i obalnog dijela

Dalmacije. Osvještavanje različitosti teorija, metoda i pristupa u etnomuzikologiji.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Bezić, Jerko. "Dalmatinska folklorna gradska pjesma kao predmet etnomuzikološkog

istraživanja." Narodna umjetnost 14 (1977.):23-54.

Bezić, Jerko. "Etnomuzikološki pristup dalmatinskoj folklornoj urbanoj pjesmi". Mogućnosti 27/6

(1980.): 634-638.

Buble, Nikola: "Klapska pjesma, klapa i omiški Festival." U: "Zbornik dalmatinskih klapskih

pjesama izvedenih na festivalima u Omišu od 1987. do 1991." Omiš: Festival

dalmatinskih klapa – Omiš, 1991., str. 7-15.

Buble, Nikola: "Dalmatinska klapska pjesma." Omiš i Split: Centar za kulturu Omiš i Umjetnička

akademija Sveučilišta u Splitu, 1999. (odabrana poglavlja)

Ćaleta, Joško. "Klapa Singing: A Traditional Folk Phenomenon of Dalmatia." Narodna umjetnost

34/1 (1997.): 127-145.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Bezić, Jerko: "Razvoj glagoljaškog pjevanja na zadarskom području." Zadar: JAZU, 1973.

Buble, Nikola: "Glazbena kultura stanovnika trogirske općine." Trogir: Muzej grada Trogira,

1988.

Ćaleta, Joško: "The Ethnomusicological Approach to the Concept of the Mediterranean in Music in

Croatia." Narodna umjetnost 36/1 (1999.): 183-195.

Ćaleta, Joško, i Mojca, Piškor: "Na dobro nan Božić dojde - Hrvatske tradicijske božićne

pjesme." Zagreb: IEF i Cantus, 2002.

Ćaleta, Joško: "Klapa Singing and ča-val. The Mediterranean Dimension of Popular Music in

Croatia." In: "Mediterranean mosaic - Popular Music and Global Sound." New York:

Routledge, 2003., str. 241 - 267.

Milin-Ćurin, Vedrana: "Pjevanje na otoku Murteru." Split: Umjetnička akademija Sveučilišta, 2002.

Antropologija plesa


Semestar: IV.

Status: obvezatan


Uvjeti: /

ECTS bodovi: 3

Ispit: pismeni i praktični

Okvirni sadržaj predmeta U kolegiju se prikazuju teorije i metode istraživanja plesa u okviru disciplina koje su se u

svijetu razvijale u različitim uvjetima, pod različitim utjecajima, pa se i različito nazivaju –

etnokoreologija, plesna antropologija, plesna etnologija, te posljednjih godina, plesna

etnografija. Posebna je pažnja na hrvatskome folklornom plesu s usporedbama na europske

tradicije uz proširenja na suvremene plesne oblike. Daje se pregled razlika i sličnosti

pojedinih tradicijskih plesnih oblika – jednostavnijega kola, te složenijih koreografskih

oblika. Obrađuju se teme o ritualnoj ulozi plesa (u životnim običajima i običajima kroz

godinu, te u suvremenim političkim zbivanjima), o stilskim i strukturalnim promjenama

plesa, o plesu kao pokazatelju kulturnoga i nacionalnoga identiteta. U nastavi se koriste

video-projekcije i po mogućnosti se praktično uče osnove folklornoga plesa. Pismeni

seminarski radovi i izlaganja studenata dio su kolegija.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Teorijski se upoznaje plesna kultura i hrvatski tradicijski plesni repertoar, a ovisno o

tehničkim mogućnostima i praktično se stječu osnovne plesne vještine hrvatskih tradicijskih

plesova. Stiče se znanje o istraživanju plesa u nas i u svijetu – od terenskoga istraživanja

preko analize do interpretacije. Uspoređuje se tradicijski plesni repertoar s ostalim

europskim tradicijama.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Buckland J. Theresa: "Dance in the field. Theory, methods, and issues in dance

ethnography." London: Macmillan Press Ltd., 1999. (odabrana poglavlja)

Ivačan, Ivan: "Narodni plesni običaji u Hrvata." Zagreb: Hrvatska matica iseljenika, Institut

za etnologiju i folkloristiku, 1996. (odabrana poglavlja)

Giurchescu, Anca & Lisbet Torp: "Theory and Metods in Dance Research: A European

Approach to the Holistic Study of Dance". Yearbook for Traditional Music 23

(1991.):1-11.

Zebec, Tvrtko: "Dance Research in Croatia". Narodna umjetnost 33/1 (1996.), 1996: 89—

111.

Zebec, Tvrtko: "Krčki tanci. Plesno-etnološka studija." Zagreb: Institut za etnologiju i

folkloristiku-Rijeka: Adamić, 2005. (odabrana poglavlja)

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Snyder, Allegra Fuller: "Levels of event patterns: a theoretical model applied to the Yaqui

Easter ceremonies. The dance event: a complex phenomenon." L. Torp, ed.

Copenhagen: ICTM Study Group on Ethnochoreology, 1989.: 1-20.

Kaeppler, Adrienne: "American Approaches to the Study of Dance", Yearbook for Traditional

Music 23 (1991.): 11-23.

Hrvatska povijesna toponimija

Nositeljica kolegija: dr. sc. Dunja Brozović Rončević

Suradnici u nastavi: Kristijan Juran i Ines Schaub-Gomerčić

Semestar: VII.

Status: izborni

Oblik izvođenja nastave: 1 + 2 (P + V)

Uvjeti: /

ECTS bodovi: 5

Ispit: seminarski rad i kontinuirano praćenje aktivnosti studenta Okvirni sadržaj predmeta Predmet je osmišljen s ciljem da predoči studentima važnost povijesnotoponomastičkih

istraživanja. Zemljopisna imena, odnosno toponimi, nositelji su jezičnih i izvanjezičnih

podataka o povijesti naroda koji su u prošlosti živjeli na prostoru današnje Hrvatske.

Toponimi pokazuju znatno veću jezičnu otpornost od apelativa te svojim "okamenjenim"

likovima pouzdano svjedoče o etnojezičnoj simbiozi Hrvata s raznim jezičnim zajednicama s

kojima su tijekom povijesti dolazili u dodir. Sva su imena, pa tako i toponimi, nositelji

identiteta svojih imenodavaca. Imena odražavaju jezično-povijesni i kulturno-socijalni

kontekst u kojem su nastala te se njih isčitavaju stariji jezični slojevi i zaboravljeni postupci

i razlozi imenovanja. Na toponimijskim će se primjerima analizirat jezični dodiri i etnojezična

prožimanja na hrvatskome prostoru.

Nastavne teme: Toponimi kao nositelji jezičnih i izvanjezičnih podataka

Odnos apelativa i toponima

Slojevitost hrvatske toponimije; indoeuropski sloj, staroeuropska toponimija

Toponomastičke razine (tzv. mediteranski sloj, "ilirska" toponimija, toponimija

grčkoga, rimskog, keltskog podrijetla, predijalni toponimi). Posebna pozornost

posvećuje se romanskom sloju (dalmatski, mletački, vlaško-rumunjski), te

orijentalnom sloju (turski).

Važnost toponimije za etnogenezu i povijest naroda

Jezični dodiri u Hrvatskoj prema toponimijskoj građi

Metode povijesnotoponomastičkih istraživanja

Rad sa starim zemljovidima, arhivsko prikupljanje i obrađivanje toponima

Rad s toponimijskim bazama podataka

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija Cilj je predmeta predočiti studentima važnost toponomastičkih proučavanja za povijesna i

jezičnopovijesna istraživanja. Studenti će steći praktična znanja o metodama prikupljanja,

obrađivanja i tumačenja toponima i poticat će ih se na samostalan israživački rad.

Popis literature potrebne za studij i polaganje ispita: Brozović Rončević, D. (2005): Hrvatska hidronimija. Zagreb : IHJJ (u tisku)

Matasović, R. (1997): O metodologiji onomastičkih istraživanja (na primjeru keltske

onomastike), Folia onomastica Croatica, 6, Zagreb, 89-98.

Skok, Petar (1950): Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima, JAZU, Zagreb

Šimunović, P. (1986): Istočnojadranska toponimija, Split : Logos.

Tekavčić, P. (1976): "O kriterijima stratifikacije i regionalne diferencijacije jugoslavenskog

romanstva u svijetlu toponomastike", Onomastica jugoslavica, VI, Zagreb, str. 35-56

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska: Pellegrini, G. B. (1990): Toponomastica italiana, Ulrico Hoepli, Milano

Brozović Rončević, D. (2002): Language contact in Croatia as reflected in onomastics,

Studies in Eurolinguistics:Convergence and Divergence in European languages /ed.

by P. Sture Ureland, vol. 1, Berlin : Logos, 355–372

Name Studies. An International Handbook of Onomastics, Berlin (de Gruyter): I, 1995; II, 1996

PRILOG III.

Nastavnici

Nastavnica: dr. sc. Olga Supek, docent

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: University of Texas at Tyler, SAD i Sveučilište u Zadru

Kontaktni podaci: The University of Texas at Tyler

3900 University Blvd.

Tyler, Texas 75799, SAD

Telefon: 903/566-7407; 903/566-7418

Telefaks: 903/565-5697

Elektronička pošta: [email protected]

Životopis:

Obrazovanje 1982. doktorirala na University of Michigan, SAD

1976. magistrirala na University of Michigan, SAD 1973. diplomirala etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu

Radno iskustvo

1991.- ravnateljica na College of Arts and Sciences Advising Center, University of Texas 1991.-

predaje kulturnu antropologiju na University of Texas, SAD 1988.-1991.

docent na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu 1976.-1988. zaposlena na Institutu za etnologiju i folkloristiku kao znanstveni asistent te potom

znanstvena suradnica

Nastavnica:

dr. sc. Dunja Brozović-Rončević

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje,

Zavod za lingvistička istraživanja HAZU i Sveučilište u Zadru

Kontaktni podaci: [email protected]; [email protected]; http://www.ihjj.hr/istrazivaci.aspx

Životopis: Rođena g. 1960. u Zadru. Diplomirala 1983. Etnologiju i Indologiju na Filozofskome

fakultetu u Zagrebu. Magistrirala 1987. na poslijediplomskome studiju Opće lingvistike

(smjer slavistika) u Beogradu s temom Pretkršćanski i kršćanski elementi u toponimiji

jadranskoga područja Hrvatske. Školsku godinu 1990/1991. provela je na stipendiji na

Istituto di Glottologia Sveučilišta u Padovi. Školsku godinu 1991./92. provela je na stipendiji

na Harvard University u Cambridgeu (MA, USA), na specijalizaciji iz indoeuropeistike

(Department of Near Eastern Studies) i slavistike (Department of Slavic Studies).

Doktorirala je g. 1997. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom Apelativi u

hrvatskoj hidronimiji.

Od 1984. zaposlena je u Zavodu za lingvistička istraživanja Hrvatske akademije znanosti

i umjetnosti na projektu Povijesni toponimijski rječnik Hrvatske. Od g. 1991.–1996. bila je

glavnim istraživačem i voditeljem toga projekta te od 1996.–2002. suradnikom na projektu

Onomastička istraživanja u Hrvatskoj kojega je voditelj akademik Petar Šimunović u

Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Od 2002. voditelj je projekta Hrvatska povijesna

toponimija u Zavodu za lingvistička istraživanja HAZU. Sudjeluje u radu međunarodnoga

projekta Općeslavenski lingvistički atlas i Europskih lingvistički atlas u HAZU.

Krajem 2003. imenovana je ravnateljicom Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Zamjenik je voditelja Centra za jadranska onomastička istraživanja pri Sveučilištu u

Zadru.

Godine 2004. izabrana je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u

Razredu za filološke znanosti.

Predaje kolegij Onomastika na poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom

fakultetu u Zagrebu i na Sveučilištu u Zadru kolegija Onomastika i kolegij Europa u

kontekstu imena.

Član je povjerenstva za magisterije i doktorate na Sveučilištu u Zagrebu i Zadru.

Član odbora za onomastiku, Odbora za etimologiju i Odbora za leksikografiju Hrvatske

akademije znanosti i umjetnosti, član Matice hrvatske, Hrvatskog filološkog društva,

American Name Society.

Sudjelovala je s referatima na preko 30 međunarodnih znanstvenih skupova, od čega 15

u inozemstvu.

Glavni je urednik časopisa Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i izvršni

urednik akademijina časopisa Folia onomastica Croatica.

Godine 2002. izabrana je za člana Upravnoga vijeće (Board of directors) Međunarodnog

onomastičkog vijeća (International Council of Onomastic Sciences – ICOS) sa sjedištem u

Uppsali, Švedska. Član je osmeročlane međunarodne radne grupe za izradbu međunarodne

onomastičke terminologije i on-line međunarodnu onomastičku bibliografiju.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina:

Horvātu onomastikas perspektīvas. Onomastika Lettica. 2. laidiens. Sastādītāja [=Ed.]

Dzintra Hirša. Rīga: LU Latviešu valodas institūts, 2004, p. 282–295.

Metafora i metonimija u kao poticaj u procesu nominacije, Folia onomastica Croatica, 12-13,

Zagreb 2003-2004, 91-104 (s Milenom Žic Fuchs)

What Do Names Tell Us About Our Former Occupations? Collegium Antropologicum 28,

Suppl. 1, Zagreb, 2004., 161-170

Croats on both sides of the Adriatic, Integration of European language research in North and

South Europe : A Typology of Language Contacts around the Baltic and Adriatic seas,

Sture P. Ureland (ur.). - Berlin : Logos Verlag, 2004., 605-618

Ojkonimijska preimenovanja na području Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije

nakon god. 1990. [Oikonymische Umbenennungen auf dem Gebiet Kroatiens,

Bosniens und der Herzegowina, Montenegros und Serbiens nach 1990]. In: Bosanski

– hrvatski – srpski (Bosnisch – kroatisch – serbisch); Aktuelna pitanja jezika

Bošnjaka, Hrvata, Srba i Crnogoraca. Wiener Slawistischer Almanach, Sonderband

57, Wien, 2003, 53-63.

Zoonimi u hrvatskim prezimenima. Folia onomastica Croatica, 11, Zagreb, 2002 [2003],

225-240 (s Nadom Vajs)

Toponymic and anthroponymic reflections of ethnonyms in Croatia, Actas do XX Congreso

Internacional de Ciencias Onomásticas (Santiago de Compostela, 20-25 de setembro

de 1999), Biblioteca Filolóxica Galega, ed. Ana Isabel Boullón Agrelo, Instituto da

Lingua Galega : Santiago, 2002, 129-142.

Language contact in Croatia as reflected in onomastics, Studies in Eurolinguistics :

Convergence and Divergence in European languages /edited by P. Sture Ureland, vol.

1, Berlin : Logos, 2002, 355-372.

Hrvatske prilagodbe rimskih toponima. II hrvatski slavistički kongres, Zagreb, 2001, 521-

527 (s Ines Schaub-Gomerčić).

Dictionary of American Family Names, ed. Patric Hanks, Oxford University Press, 2003, vol.

1 (A-F), vol. 2 (G-N), vol. 3 (O-Z) (redakcija hrvatskih prezimena u SAD)

Hrvatski enciklopedijski rječnik (Anić, V.; Brozović Rončević, D.; Goldstein, I.; Jojić, Lj.;

Matasović, R.; Pranjković, I.), izd. Novi liber, Zagreb, 2002 (autor cjelokupnoga

onomastičkog materijala)

Inojezični elementi u hrvatskome zemljopisnome nazivlju, Hrvatski dijalektološki zbornik,

12, Zagreb, 2003 [2004], 3-14

Ustroj onomastičkih natuknica (na primjeru Hrvatskoga enciklopedijskog rječnika), Folia

onomastica Croatica, 11, Zagreb, 2002, 43-52

Onimija u dvojezičnim rječnicima [On onomastics in bilingual dictionaries], Filologija, 36-37,

Zagreb 2001 [2002], 95-113

Nazivi za blatišta i njihovi odrazi u hrvatskoj toponimiji, Folia onomastica Croatica, 8,

Zagreb, 1999 [2000], 1-40 Radovi u tisku i poslani u tisak

Hrvatska hidronimija, izd. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb 2005 (u tisku)

Radovi koji je kvalificiraju za izvođenje nastave:

Croats on both sides of the Adriatic, Integration of European language research in North and

South Europe : A Typology of Language Contacts around the Baltic and Adriatic seas, Sture P. Ureland (ur.). - Berlin : Logos Verlag, 2004., 605-618

Toponymic and anthroponymic reflections of ethnonyms in Croatia, Actas do XX Congreso

Internacional de Ciencias Onomásticas (Santiago de Compostela, 20-25 de setembro

de 1999), Biblioteca Filolóxica Galega, ed. Ana Isabel Boullón Agrelo, Instituto da

Lingua Galega : Santiago, 2002, 129-142.

Language contact in Croatia as reflected in onomastics, Studies in Eurolinguistics :

Convergence and Divergence in European languages /edited by P. Sture Ureland, vol.

1, Berlin : Logos, 2002, 355-372.

Romance elements in Croatian hydronymy and coastal toponymy. Colloque d’Onomastique

d’Oléron (1er au 4 octobre 1997), Société française d’onomastique. Dijon, éd.

A.B.D.O., 1998, 25-48.

Važnost hidronimije za proučavanje slavenske etnogeneze. Filologija, 29, Zagreb, 1997, 1-

24.

O Trubačevljevu viđenju etnogeneze Slavena. O. N. Trubačev, Etnogenez i kul’tura

drevnijših slavjan, Nauka, Moskva, 1991, 272 str., Folia onomastica Croatica, 3,

Zagreb, 1994, 143-148.

Na marginama novijih studija o etimologiji imena Hrvat, Folia onomastica Croatica 2,

Zagreb 1993, 7-23.

Dvije hipoteze za etimologiju nesonima Kopište, Onomastica Jugoslavica 13, Zagreb 1989,

29-37.

Sociolingvistički aspekti standardizacije romskog jezika, Zbornik radova Međunarodnog

naučnog skupa Jezik i kultura Roma, Sarajevo 1989, 223-238. (s Daliborom

Brozovićem)

Pretkršćanski i kršćanski elementi u toponimiji jadranskoga područja Hrvatske (rukopis,

magisterij), 1987.

Tragovi poganskih, kršćanskih i islamskih kultova u toponimiji, Zbornik VI. jugoslovenske

onomastičke konferencije, SANU, Beograd 1987, 117-124.

Indonezija u predislamsko doba i indijski poticaji u indonezijskoj civilizaciji, Kulture istoka 4,

Beograd 1985, 44-51

Datum zadnjeg izbora u znanstveno-nastavno-zvanje: 1998. U postupku natječaj za izbor u zvanje višeg znastvenog suradnika.

Nastavnik:

dr. sc. Tvrtko Zebec, znanstveni suradnik

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Kontaktni podaci: [email protected], http://www.ief.hr/suradnici/zebec.html

Životopis:

Diplomirao etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Magistrirao na

Odsjeku za kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Univerze u Ljubljani, doktorirao na

Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Tanac na otoku Krku ).

U Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu zaposlen od 1990.

Kao gostujući predavač predaje na Sveučilištu u Zagrebu - Filozofski fakultet (1998-) ,

Hrvatski studiji (2002, 2003), Muzička akademija (2002, 2003). Predavač na Školi folklora

Hrvatske matice iseljenika (2000-). Održava tečajeve hrvatskih folklornih plesova u

domovini i inozemstvu (LCV i Dansakademie Brabant, Tilburg 1987. te Folkloredans bedrijf

Slof 1997, 1999.-2003., Nizozemska; Hiedelberg, Njemačka 1991; Institut f ü r

Volksmusikforschung, Beč, Austrija 1993).

Član uredništva Biblioteke Nova etnografija, član Publication committee Study Group on

Ethnochoreology International Council for Traditional Music ( ICTM), povremeni član

uredništva časopisa Narodna umjetnost - hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku .

Objavljuje znanstvene, popularne tekstove i kritike, te sudjeluje na znanstvenim

kongresima u zemlji i inozemstvu. Istražuje ples, kontekst izvedbi, plesna zbivanja u

prošlosti i suvremenosti, povijest i razvoj etnokoreologije, plesne etnologije, antropologije,

etnografije.

Suradnik Hrvatskog leksikografskog zavoda Miroslav Krleža ( Hrvatski leksikon , Hrvatski

biografski leksikon ), Hrvatskog sabora kulture, Hrvatskoga radija i televizije, Culturneta.

Član Matice hrvatske, Hrvatskog etnološkog društva, Hrvatskog muzikološkog društva,

International Council for Traditional Music, International Organization for Folk Art.

Član Upravnog vijeća Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado. Član (1979-) i

umjetnički voditelj (1990-1993) Folklornog ansambla SKUDa "Ivan Goran Kovačić", član

Središnjice Seljačke sloge (1991-), član stručnih povjerenstava regionalnih i županijskih

smotri folklora, Vinkovačkih jeseni, te suradnik Međunarodne smotre folklora u Zagrebu

(1981-).


2000 "Folk dance." Zorica Vitez; Aleksandra Muraj (editors), Croatian folk culture. At the

crossroads of worlds and eras :438-447. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori. (Printed in

Croatian, 2001. "Folklorni ples." Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svijetova i

epoha , Zagreb: Barbat; Galerija Klovićevi dvori; Institut za etnologiju i folkloristiku,

441-450. )

2000 "Lijera i narodni plesovi Župe dubrovačke". Stjepan Čosić (editor), Zbornik Župe

dubrovačke 3:55-60. Dubrovnik, Croatia: Čibača, Humanitarno društvo Župe

dubrovačke.

2000 "Tragom drveniških kola". Ivan Pažanin (editor), Zbornik otoka Drvenika 2:143-150.

Drvenik, Croatia: Župa sv. Jurja Mučenika.

2001 "Sword dances among Croats." Elsie Ivancich Dunin; Tvrtko Zebec (editors),

Proceedings 21s t Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology, 2000

Korčula:123-128. Zagreb: International Council for Traditional Music Study Group on

Ethnochoreology; Institute of Ethnology and Folklore Research.

2001 "Korčula - 21. simpozij Studijske skupine za etnokoreologiju ICTM, 2.-8. 7. 2000"

Vjera Katalinić (editor), Arti muzices, Hrvatski muzikološki zbornik 32(1):159-161.

Zagreb: Hrvatsko muzikološko društvo.

2001 "Mačevni plesovi u Hrvata." Alena Fazinić (urednica), Godišnjak grada Korčule 6:381-

391. Korčula: Muzej grada Korčule.

2001 "Folklorni ples u Zelini i okolici". Jadranka Houška (editor), Stoljeće Hrvatskog

pjevačkog društva 'Zelina' :47-50. Sveti Ivan Zelina, Croatia: Matica hrvatska Sveti

Ivan Zelina; Hrvatsko pjevačko društvo "Zelina".

2002 "Izazovi primijenjene folkloristike i etnologije". Ivan Lozica (urednik), Narodna

umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 39(2):93-110. Zagreb,

Institut za etnologiju i folkloristiku.

Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave:

Knjige (urednik)

1999 Dance Research Published or Publicly Presented by Members of the Study Group on

Ethnochoreology . Elsie Ivancich Dunin; Tvrtko Zebec (urednici), vol. 4; International

Council for Traditional Music Study Group on Ethnochoreology; Institut za etnologiju i

folkloristiku, Zagreb, 89 str.

1999 33. međunarodna smotra folklora Zagreb. Zorica Vitez; Tvrtko Zebec (urednici),

Koncertna direkcija Zagreb, 1999.

2001 Proceedings of the 21st Symposium of the International Council for Traditional Music

(ICTM), Study Group on Ethnochoreology. Elsie Ivancich Dunin & Tvrtko Zebec (editors).

Zagreb: Institute of Ethnology and Folklore Research. (296 stranica, 35 c/b fotografija, 6

zemljopisnih karata, 4 tablice).

2003 Dance Research Published or Publicly Presented by Members of the Study Group on

Ethnochoreology . Tvrtko Zebec (urednik), vol. 5; International Council for Traditional Music

Study Group on Ethnochoreology; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, 110 str.

Znanstveni radovi

1991 "Prilog proučavanju drmeša zagrebačkoga prigorja." Zorica Vitez [et. al.] (editors),

Narodna umjetnost 28:143-158. Zagreb, Institut za etnologiju i folkloristiku .

1992 "Drmeš kao osnova kulturne identifikacije." Ernest Fišer (urednik), Kaj 5-6:75-79.

Zagreb, Kajkavsko spravišče.

1992 "Plesni događaji u mesopusnim običajima Punta." Jasna Čapo (urednica), Etnološka

tribina 14:167-182. Zagreb, Hrvatsko etnološko društvo.

1992 "Uloga 'Seljačke sloge' u životu hrvatskoga sela." Rajković, Zorica; Janeš-Beneti,

Željka; Zebec Tvrtko (urednici). XXVI. međunarodna smotra folklora Zagreb , 1992 : 33-42.

Zagreb, Koncertna direkcija Zagreb.

1993 "Iz prošlosti 'Seljačke sloge' u Pounju." Juraj Lončarević (urednik), Zrin , Časopis za

povijesna, kulturna i gospodarska pitanja Hrvatskog Pounja , 4(2):29-31. Zagreb: Društvo

prognanih Zrinjana, lipanj 1993.

1994 "Tanac u pokladama Punta kao obredu prijelaza." Jasna Čapo (urednica), Etnološka

tribina 17:103-122. Zagreb, Hrvatsko etnološko društvo.

1995 "The dance event as a political ritual: the round dance - kolo 'Slavonia at war'."

Hubert Maver; Pavao Rudan; Benet (editors) Collegium Antropologicum 19 (1):79-91,

Zagreb, Croatian Antropological Society.

1995 "Carnival dance event in Croatia as a rite of passage." Zorica Vitez (editor), Narodna

umjetnost, Croatian journal of ethnology and folklor research , 32(1):101-117, Zagreb,

Institut za etnologiju i folkloristiku .

1995 "Kulturni identitet vrbovečkog kraja u scenskom folklornom izrazu." Branko Čegec

(urednik), Vrbovec u prošlosti i sadašnjosti, Zbornik, Radovi sa znanstvenog skupa

posvećenog 750. obljetnici pisanog spomenika o Vrbovcu :113-128. Vrbovec: Matica

hrvatska Vrbovec.

1995 "O teorijah in metodah raziskovanja plesa." Marija Stanonik (editor), Traditiones ,

Zbornik Inštituta za slovensko narodopisje 24 :301-308. Ljubljana, Slovenska akademija

znanosti in umetnosti.

1995 "Etnokoreologija" i 16 nepotpisanih jedinica, Antun Vujić (urednik), Hrvatski leksikon

1: 333. Zagreb, Naklada Leksikon.

1996 "'Povijesne bilješke Sotina' Ferde Gerstnera: vrijedan doprinos poznavanju

etnografske baštine Srijema", Vlado Horvat (urednik), Povijesne bilješke Sotina : 45-48.

Zagreb: Gradski muzej Vukovar; Župa Sotin.

1996 "Dance research in Croatia." Zorica Vitez (editor), Narodna umjetnost, Croatian

journal of ethnology and folklor research , 33(1):89-111, Zagreb, Institut za etnologiju i

folkloristiku .

1997 "Surviving through the dance: sung round dance as the expression of defiance and

Croatian pride." Anthony Seeger (editor), Cultural Survival Quarterly , Winter 1997,

20(4):29-32. Washington, Cultural Survival Inc.

1998 "Dance events as political rituals for expression of identities in Croatia in the 1990s."

Svanibor Pettan (editor), Music, Politics and War: Views from Croatia : 151-162. Zagreb,

Institut za etnologiju i folkloristiku.

1998 "Glagolitic priests as leaders of chain-round dances on the Island of Krk." Max Peter

Baumann; Linda Fujie; Svanibor Pettan (editors), Music and Music Research in Croatia, The

World of Music. Journal of the Department of Ethnomusicology Otto-Friedrich University of

Bamberg 40(3), 1998, Berlin 1999: 83-98. Verlag für Wissenschaft und Bildung, Berlin.

1998 "Siebenschritt/seven-steps: a transformation of the dance among the Croats".

Stanislav Tuksar (urednik), Zagreb 1094-1994, Zagreb i hrvatske zemlje kao most između

srednjoeuropskih i mediteranskih glazbenih kultura [Zagreb and Croatian lands as a bridge

between Central-European and Mediterranean Musical Cultures], Radovi s međunarodnog

muzikološkog skupa održanog u Zagrebu, Hrvatska, 28. 09. - 1. 10. 1994., Zagreb : 583-

594. Zagreb, Hrvatsko muzikološko društvo.

1998 "Differences and changes in style: the example of Croatian dance research". Theresa

Buckland; Georgiana Gore (editors), Dance, Youth, Identity , 19th Symposium of the

International Council for Traditional Music, Study Group on Ethnochoreology, 5.-11. kolovoz

1996., T r ešt : 119-126. Skierniewice: Ustav pro etnografii folkloristiku AVČR, Prag.

1998 (suautorica: Grozdana Marošević) "Folklorna glazba i ples." Jasna Čapo Žmegač [et

al.] (urednici); Reana Senjković [et al.] (suradnici), Etnografija: svagdan i blagdan

hrvatskoga puka :231-243. Zagreb; Matica hrvatska (Serijal Hrvatska; 1).

2000 "Folk dance." Zorica Vitez; Aleksandra Muraj (editors), Croatian folk culture. At the

crossroads of worlds and eras :438-447. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori. (Printed in

Croatian, 2001. "Folklorni ples." Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svijetova i epoha ,

Zagreb: Barbat; Galerija Klovićevi dvori; Institut za etnologiju i folkloristiku, 441-450. )

2000 "Lijera i narodni plesovi Župe dubrovačke". Stjepan Čosić (editor), Zbornik Župe

dubrovačke 3:55-60. Dubrovnik, Croatia: Čibača, Humanitarno društvo Župe dubrovačke.

2000 "Tragom drveniških kola". Ivan Pažanin (editor), Zbornik otoka Drvenika 2:143-150.

Drvenik, Croatia: Župa sv. Jurja Mučenika.

2001 "Sword dances among Croats." Elsie Ivancich Dunin; Tvrtko Zebec (editors),

Proceedings 21s t Symposium of the ICTM Study Group on Ethnochoreology, 2000

Korčula:123-128. Zagreb: International Council for Traditional Music Study Group on

Ethnochoreology; Institute of Ethnology and Folklore Research.

2001 "Korčula - 21. simpozij Studijske skupine za etnokoreologiju ICTM, 2.-8. 7. 2000"

Vjera Katalinić (editor), Arti muzices, Hrvatski muzikološki zbornik 32(1):159-161. Zagreb:

Hrvatsko muzikološko društvo.

2001 "Mačevni plesovi u Hrvata." Alena Fazinić (urednica), Godišnjak grada Korčule 6:381-

391. Korčula: Muzej grada Korčule.

2001 "Folklorni ples u Zelini i okolici". Jadranka Houška (editor), Stoljeće Hrvatskog

pjevačkog društva 'Zelina' :47-50. Sveti Ivan Zelina, Croatia: Matica hrvatska Sveti Ivan

Zelina; Hrvatsko pjevačko društvo "Zelina".

2002 "Izazovi primijenjene folkloristike i etnologije". Ivan Lozica (urednik), Narodna

umjetnost. Hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku 39(2):93-110. Zagreb, Institut za

etnologiju i folkloristiku.

Suradnik u nastavi:

mr. sc. Jadran Kale, viši predavač

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Sveučilište u Zadru i Muzej grada Šibenika

Kontaktni podaci: [email protected], http://zupanija.sibenik.museum/stud/nastavnik.html

Životopis: Osobni podaci: rođen 6. travnja 1965. Obrazovanje

2003. doktorand Sveučilišta u Zagrebu

1996. magistrirao na Interuniverzitetskom centru Dubrovnik Sveučilišta u Zagrebu 1989.

diplomirao etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu

Radno iskustvo 2001.- Istraživač u projektu Instituta za etnologiju i folkloristiku “Domovinski rat i ratne

žrtve u 20. stoljeću: etnografski aspekti” 1997.-

Vanjski suradnik u visokoškolskoj nastavi etnologije u Zadru 1989.- Kustos i voditelj Etnografskog odjela Muzeja grada Šibenika

1988. Sudjelovanje u organizaciji 12. kongresa ICAES (Svjetske asocijacije antropoloških i

etnoloških znanosti) Nagrade

2003. Godišnja nagrada "Milovan Gavazzi" za osobita postignuća koju dodjeljuje Hrvatsko

etnološko društvo.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina: "Skice za mjesnu etnografiju i ekologiju", Zbornik otoka Drvenika II., Drvenik

2000., str. 127-138. “Etnološka nastava i inicijativa za etnološki studij u Zadru”, u suautorstvu s

Jasenkom Lulić Štorić, Etnološka tribina 31 (2001.), 24: 189-194. "Hrvatska etnoastronomija", objavljeno u Bulletinu Tehničkog muzeja u Zagrebu,

2001.

"Oživljavanje odjevne baštine u Zadru i Šibeniku", u suautorstvu s Jasenkom Lulić Štorić, Simpozij etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije Zaštita i očuvanje

tradicijske kulturne baštine (Nacionalni park Paklenica, 2001.), str. 165-174. Osvrt na knjigu: Aleksandra Muraj: "Narodna nošnja otoka Zlarina. Priručnik za

rekonstrukciju nošnje." Narodna umjetnost 41/1 (2004.) Kale, Jadran: "Polazišta za istraživanje narodnih nošnji i kulture odijevanja u

sjevernoj Dalmaciji." Ethnologica Dalmatica 13 (2004.): 93-112.

"Pregled etnografske baštine", Zbornik župe Konjevrate (u tisku)

Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave:

“Etnološka nastava i inicijativa za etnološki studij u Zadru”, u suautorstvu s

Jasenkom Lulić Štorić, Etnološka tribina 31 (2001.), 24: 189-194. "Tematski odabir iz Kalepina", u: "Jezikoslovac fra Josip Jurin, zbornik radova sa

znanstvenog skupa". Šibenik i Primošten: Gradska knjižnica i ogranak MH, 1999., 85-145.

"Je li se u neolitu stanovalo u bunjama?" U: "Područje šibenske županije od pretpovijesti do srednjega vijeka", Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 19, Zagreb, 1998., 75-82. (Zbornik radova godišnjeg skupa HAD u

Šibeniku 1995.) "Pojmovi o običajnosti u rječniku Josipa Jurina", Ethnologica Dalmatica 6, 1997.

"Sklop bunja na lokalitetu Samograd (Žirje)", Žirajski libar 1 (1994.), 221-246. "Skorašnje stanje sraza globalne kulture sa mjesnim tradicijama na

šibenskome području", Ethnologica Dalmatica 1 (1992.), 99-107.

"Kakvima se vidimo sami: disciplina odražena sadržajima nekrologa etnolozima”. U: 'Simboli identiteta', ur. D. Rihtman-Augustin. Zagreb: HED, 1991., 68-71.

"Before and after the cult: The social and ceremonial meaning of the story about Vlašići stars", Makedonski folklor 24 (1991.) 47, 243-254.

"Uopćena obilježja različitih skupina grafita u Zagrebu", Kulturni radnik 42

(1989.) 1: 77-89.

Suradnica u nastavi:

mr. sc. Jasenka Lulić-Štorić

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Narodni muzej u Zadru i Sveučilište u Zadru

Kontaktni podaci: 023/251-851, [email protected]

Životopis: Osobni podaci: rođena 22. listopada 1956.

Obrazovanje 1991. magistrirala etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu

1980. diplomirala etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu

Radno iskustvo 1996.

početak visokoškolske nastave etnologije na Višoj učiteljskoj školi i Filozofskom fakultetu

1991. organizatorica simpozija i izložbe "Otočka žena" 1991.

viša kustosica 1989.

organizatorica kongresa SEDJ 1983.

voditeljica Etnografskog odjela (kasnije: Etnološki odjel) 1981. kustosica Narodnog muzeja u Zadru

Broj objavljenih stručnih i znanstvenih radova: 13

Broj održanih izložbi: 17

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina: "Odnos muškarac - žena simboliziran u svadbenim običajima u Kalima (otok Ugljan)",

zbornik «Život otočanke», Narodni muzej Zadar, 2002., str. 97-104

“Etnološka nastava i inicijativa za etnološki studij u Zadru”, u suautorstvu s Jadranom

Kalom, Etnološka tribina 31 (2001.), 24: 189-194.

"Oživljavanje odjevne baštine u Zadru i Šibeniku", u suautorstvu s Jadranom Kalom,

Simpozij etnologa konzervatora Hrvatske i Slovenije Zaštita i očuvanje tradicijske

kulturne baštine (Nacionalni park Paklenica, 2001.), str. 165-174.

"Magija u seoskoj tradicijskoj kulturi bukovice." Ethnologica dalmatica 9 (2000.): 63-69

"Etnološka obilježja." U: "Zadarska županija", Zadar: Zadarska županija, 2001., 80-95

Radovi koji je kvalificiraju za izvođenje nastave: "Svadbeni običaji kod ateista na primjeru jednog otočkog sela blizu zadra." Etnološke

sveske (1987.) 8

"Odnos muškarca i žene u svadbenim običajima sjeverne Dalmacije." Etnološka tribina 12

(1989.): 33-39

"Svadbeni običaji otoka Pašmana." U: Zbornik "Biograd i njegova okolica u prošlosti", Zadar

i Biograd, 1988.: 613-620

"Simboli identiteta žene u Bukovici – od djevojčice do udate žene." U "Simboli identiteta",

Zagreb: HED i Zavod za istraživanje folklora, 1990., 147-152

"Žena otoka Ugljana." Zadar: Etnografski odjel Narodnog muzeja Zadar, 1991.

"Interakcije kulturnih elemenata na primjeru ženskog oglavlja sjeverne Dalmacije."

Ethnologica dalmatica 1 (1992.): 45-53

"Vjerovanje u štrigu na Dugom otoku." Zadarska smotra 42 (1993.) 1/2: 361-365

"Etno park u Marasovićima." Paklenički zbornik, sv. 1., Starigrad – Paklenica, 1994., 273-

277

"Neki podaci o panju badnjaku u sjevernoj Dalmaciji." Zadarska smotra, 1996., 81-84

"O položaju žene u Novigradskom zborniku." Ethnologica dalmatica 4-5 (1996.): 23-26

"Ribarsko praznovjerje na zadarskim otocima." U: "Tisuću godina prvog spomena ribarstva

u Hrvata", Zagreb: HAZU, 1997., str231-237

"Slama u božićnim običajima sjeverne Dalmacije." Zbornik radova sa skupa "Domaća rič",

MH Zadar, 1997., str. 321-323

"Magija u seoskoj tradicijskoj kulturi bukovice." Ethnologica dalmatica 9 (2000.): 63-69

"Etnološka obilježja." U: "Zadarska županija", Zadar: Zadarska županija, 2001., 80-95


dr. sc. Ljiljana Marks, znanstvena savjetnica

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb

Kontaktni podaci: Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Zvonimirova 17

e-mail: [email protected]

Životopis: Ljiljana Marks (1949) je diplomirala 1973. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu

(Jugoslavenski jezici i književnosti kao prvi i Njemacki jezik kao drugi predmet);

magistrirala na istom fakultetu 1980. s temom Lingvostilisticka analiza zbirke usmenih

prica iz Saptinovaca, a doktorirala 1996. s temom Stilografija usmene proze suvremenih

zapisa. Zadnji izbor: 28. prosinca 2004. izabrana u znanstveno zvanje znanstvene

savjetnice

Od 1974. godine radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku, gdje teorijski, arhivski i

terenski istrazuje usmenu knjizevnost, poglavito prozu. Terenski istrazivala u Slavoniji,

Međimurju, Dalmaciji te u Zagrebu. Radove objavljuje u knjigama te u domacim i

međunarodnim znanstvenim publikacijama.

Sudjeluje na brojnim znanstvenim i strucnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Clanica je

inozemnih i domacih znanstvenih i strucnih udruzenja. U uredništvu je časopisa "Narodna

umjetnost".

Predaje u dodiplomskoj i nositeljica je kolegija Poetika usmene predaje na

poslijediplomskoj nastavi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za kroatistiku),

članicom je ili predsjednicom povjerenstava za ocjenu magistarskih i doktorskih radnji. Na

Hrvatskim studijima (Kroatologija) predaje predmet Hrvatska mitologija.

Na poslijediplomskm i doktorskom studiju Povijest stanovništva (nositelj Institut za povijest

HAZU, Dubrovnik) vodi kolegij Usmena predaja: povijesni, antropološki, kulturološki,

mitološki te interdisciplinarni aspekti. Sudjeluje u radu Prosudbene skupine Ministarstva

znanosti, obrazovanja i športa za ocjenjivanje znanstvenih projekata s područja

etnologije, antropologije i folkloristike.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina (izbor):

Vekivečni Zagreb. Zagrebačke priče i predaje, AGM, Zagreb 1994., 179 str.;

[22002. 192. str.]

“Ban Josip Jelačić in Croatian Oral Legends: between History and Myth”, Narodna

umjetnost 41/1, 2004., str. 7-26.

”Kroatische Märchen einst und heute”, Märchenspiegel. Zeitschrift fur internationale

Märchenforschung und Märchenpflege. Märchenstiftung Walter Kahn, 4/03, November

2003., München 2003., str. 25-26.

“Geschichte und Geschichten. Überlegungen zur Rezeption historischer Sagen in der

Literatur”. U: Leander Petzoldt und Oliver Haid (Hgg.): Beiträge zur Rezeptions- und

Wirkungsgeschichte der Volkserzählung. Berichte und Referate des zwölften und

dreizehnten Symposions zur Volkserzählung Brunnenburg/Südtirol 1998; 1999. Peter

Lang, (= Beiträge zur Europäischen Ethnologie und Folklore. Reihe B:

Tagungsberichte und Materialien 9), Frankfurt/M New York 2003., 35-54.

M. Bošković-Stulli) "Usmene priče iz Župe i Rijeke dubrovačke" [Oral Narratives from Župa

and Rijeka Dubrovačka], u: Hrvatska književna baština, knjiga 1, Ex libris, Zagreb

2002., str. 441-527. (ur. D. Fališevac, J. Lisac i D. Novaković)

"Die Muttergottes vom Steinernen Tor und die Zagreber". Srednovekovna hristijanska

Evropa: iztok i zapad. Cenosti, tradicii, obšuvane [Medieval Christian Europe: East and

mailto:[email protected]

West. Tradition, Values, Communikation], [Ed. Vassil Gjuzelev, Anisava Miltenova], IK

"Gutenberg", Sofija 2002., str. 617-625.

Croniclers of Everday Life in Croatians Literature in 18th Century". Plurilingvizem v Evropi

18. stoletja [ur. Fedora Frluga Petronio]. Slavistično društvo Maribor, Maribor 2002.,

str. 129-148.

"Das zeitgenössische Erzählen in Zagreb”, Fabula 41 (2000), Heft 3/4, 244-256.

Hrvatske narodne pripovijetke, (priredila), "Riječ", Vinkovci, 1998., 168. str. (Croatica,

Hrvatska književnost u 100 knjiga, knj. 46.).


mr. sc. Branka Vojnović-Traživuk

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Etnografski muzej u Splitu

Kontaktni podaci: 021/344-164

Životopis: Osobni podaci: rođena 1. siječnja 1960.

Obrazovanje

2005. prijavila doktorat na Sveučilištu u Zagrebu

2001. magistrirala etnologiju radom "Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne

identifikacije"

1987. diplomirala na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu radom

"Pučka umjetnost i hrvatsko slikarstvo između dva rata"

Radno iskustvo

2001. suradnica u projektu Instituta za etnologiju i folkloristiku “Domovinski rat i ratne

žrtve u 20. stoljeću: etnografski aspekti”

2001. viša kustosica

1988. kustosica Etnografskog muzeja u Splitu

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina: "Sudamja – fjera sv. Duje." U: "Sveti Dujam, štovanje kroz vjekove." Crkva u svijetu

(2004.): 93-97

"'Narodna umjetnost' u Splitu." Etnološka tribina 15 (2003.): 23-34

"Zbirka slika u Etnografskom muzeju Split." Ethnologica Dalmatica 12 (2003.): 59-76

"Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne identifikacije." Ethnologica Dalmatica 11

(2002.): 3-143

"Gavazzi und die kroatische Volkskunst." U: Čapo, Jasna (ur.): "Kroatische

Volkskunde/Ethnologie in den Neuzigern." Beč: Veröffentlichungen des Instituts für

Europäische Ethnologie der Universität Wien, Bd. 22 (2001.): 391-405

"Teorijska razmatranja o narodnoj nošnji." Ethnologica Dalmatica 10 (2001.): 81-88

"Zvanje kustos – etnolog." Anali Galerije Antuna Augustinčića 16/17 (2001.): 133-138

"Prilog istraživanju etnografije Dugopolja." Dugopolje-zbornik radova 1 (2001.): 461-472

"Folklorni likovni izraz." U: "Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha."

Zagreb: Barbat, 2001.: 391-401

"Skice Jana Baptista van Moera u Etnografskom muzeju Split." Ethnologica Dalmatica 9

(2000.): 117-138

"Folk artistic expression." U: "Croatian folk culture at the crossroads of worlds and eras."

Zagreb: Klovićevi dvori, 2000.: 391-401.

Radovi koji je kvalificiraju za izvođenje nastave: "'Narodna umjetnost' u Splitu." Etnološka tribina 15 (2003.): 23-34

"Zbirka slika u Etnografskom muzeju Split." Ethnologica Dalmatica 12 (2003.): 59-76

"Nošnja splitskih varošana u procesu nacionalne identifikacije." Ethnologica Dalmatica 11

(2002.): 3-143

"Gavazzi und die kroatische Volkskunst." U: Čapo, Jasna (ur.): "Kroatische

Volkskunde/Ethnologie in den Neuzigern." Beč: Veröffentlichungen des Instituts für

Europäische Ethnologie der Universität Wien, Bd. 22 (2001.): 391-405

"Teorijska razmatranja o narodnoj nošnji." Ethnologica Dalmatica 10 (2001.): 81-88

"Folklorni likovni izraz." U: "Hrvatska tradicijska kultura na razmeđu svjetova i epoha."

Zagreb: Barbat, 2001.: 391-401

"Zbirka škrinja Etnografskog muzeja Split." Ethnologica Dalmatica 6 (1997.): 117-147

"Gavazzijevo određenje hrvatske narodne umjetnosti i mogućnosti daljnjega istraživanja."

Etnološka tribina 18 (1995.): 125-139

"Nevjestina škrinja." Ethnologica Dalmatica 4/5 (1994./1995.): 27-36

"Interes za hrvatsku pučku likovnu umjetnost." Ethnologica Dalmatica 2 (1993.): 13-24

Suradnik u nastavi:

mr. sc. Joško Ćaleta, stručni suradnik

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu

Kontaktni podaci: [email protected], http://www.ief.hr/suradnici/caleta.html

Životopis: Joško Ćaleta (Trogir, 1964.), etnomuzikolog, glazbeni pedagog i dirigent. Diplomirao je

glazbenu kulturu na Muzičkoj akademiji u Splitu, a magistrirao etnomuzikologiju na

University of British Columbia u Vancouveru (Kanada). Od 1997. godine asistent je na

Institutu za etnologiju i folkloristiku. Teme kojima se bavi u svojim istraživanjima uglavnom

su vezane uz vokalnu glazbenu tradiciju dalmatinskog primorja i zaleđa. Član je stručnih,

savjetodavnih i ocjenjivačkih komisija smotri i festivala diljem Hrvatske, između ostalog i

Festivala dalmatinskih klapa u Omišu.

Od 1979. godine klapski je pjevač (klapa Trogir), a zatim i voditelj (klape Trogir, Radovan,

Kairos). Tijekom boravka u Kanadi dirigent je vankuverskog zbora i klape Zvonimir s kojom

osvaja nagrade za najbolji etnički zbor u Kanadi (1994. i 1996.). Rad s klapama nastavlja i

po povratku u Hrvatsku kao glazbeni suradnik i producent zagrebačkih klapa (Jelsa,

Nostalgija, Sagena, Dišpet). Godine 2000. za dvostruki kompaktni disk Hrvatska tradicijska

glazba zajedno s Nailom Ceribašić nagrađen je nagradom Josip Andreis koju za muzikološka

dostignuća svake godine dodjeljuje Hrvatsko društvo skladatelja.

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina: "Traditional Musical Instruments". In: Croatian Folk Culture. At the Crossroads of Worlds

and Eras. Zorica Vitez and Aleksandra Muraj, eds. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori,

2000.: 420-438.

"The Peculiarities of Playing and Singing in the Revived Sword Dances of the Pelješac

Penninsula and the Island of Korčula". In: Proceedings of 21st Symposium of the

ICTM Study Group on Ethnochoreology - Korčula 2000. Elsie Ivancich Dunin and

Tvrtko Zebec, eds. Zagreb: ICTM Study Group on Ethnochoreology and Institute of

Ethnology and Folklore Research, 2001.: 38-43.

"Hrvatska tradicijska glazbala". U: Hrvatska tradicijska kultura. Na razmeđu svjetova i

epoha. Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, ur. Zagreb: Barbat et al., 2001.: 423-441.

(zajedno s V. Bagurom) "Lirica - tradicijsko glazbalo hrvatskoga Jadrana", Hrvatski

iseljenički zbornik 2002. Urednica: Vesna Kukavica. Zagreb: Hrvatska matica

iseljenika, 2001. str. 71-83.

"Trends and Processes in the Music Culture of the Dalmatian Hinterland". Journal of

Mediterranean Music Cultures. Tullia Magrini, ed. [Ethnmusicology Online 6 (2002.);

www.muspe.unibo.it/period/ma/index/number6/].

(zajedno s M. Piškor) Na dobro nan Božić dojde - Hrvatske tradicijske božićne pjesme

Zagreb: IEF & Cantus, 2002.

"Dijatonska harmonika u glazbenoj praksi južne Dalmacije", Istarski etnomuzikološki susreti

2000. - 2001. Urednice: N. Ceribašić, I. Greblo. Roč: KUD "Istarski željezničar",

2002. str. 79 - 99

"Klapa Singing and ča-val. The Mediterranean Dimension of Popular Music in Croatia". In:

Mediterranean mosaic - Popular Music and Global Sound - ur. Goffredo Plastino, New

York: Routledge, 2003.: 241 - 267.

"Kantanje - korizmeno pjevanje u Imotskoj krajini." U: Muka kao nepresušno nadahnuće

kulture III , Zbornik radova 3. Međunarodnog znanstvenog simpozija s temom: Križni

putevi, Kalvarije i Velikotjedne procesije kod Hrvata Vrbnik-Krk, 25.-28. IV. 2002.

urednik: Jozo Čikeš, Zagreb: Udruga Pasionska baština, 2003.: 227-239

"Hrvatska tradicijska glazbala". U: Hrvatska tradicijska glazbala u Etnografskom muzeju u

Splitu (katalog izložbe). Silvio Braica, ur. Split: Etnografski muzej Split, 2000.: 11-

28.

Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave: "Klapa singing: A Traditional Folk Phenomenon of Dalmatia". Narodna umjetnost. Croatian

Journal of Ethnology and Folklore Research 34/1 (1997.): 127 - 145.

"Klapa u dijaspori: klapa 'Zvonimir' Vancouver, Canada". Bašćinski glasi 6 (1997.): 71 - 93.

"Lišanska misa". U: Dragan Nimac et al. Lišanska misa. Liturgijsko pučko pjevanje u

Lišanima. Visovac: Franjevački samostan Gospe Visovačke, Zagreb: Institut za etnologiju i

folkloristiku, 1998.: 23 - 64.

"The Ethnomusicological Approach to the Concept of the Mediterranean in Music in Croatia".

Narodna umjetnost. Croatian Journal of Ethnology and Folklore Research 36/1 (1999.): 183-

195.

"Traditional Musical Instruments". In: Croatian Folk Culture. At the Crossroads of Worlds

and Eras. Zorica Vitez and Aleksandra Muraj, eds. Zagreb: Gallery Klovićevi dvori, 2000.:

420-438.

"The Peculiarities of Playing and Singing in the Revived Sword Dances of the Pelješac

Penninsula and the Island of Korčula". In: Proceedings of 21st Symposium of the ICTM

Study Group on Ethnochoreology - Korčula 2000. Elsie Ivancich Dunin and Tvrtko Zebec,

eds. Zagreb: ICTM Study Group on Ethnochoreology and Institute of Ethnology and Folklore

Research, 2001.: 38-43.

"Hrvatska tradicijska glazbala". U: Hrvatska tradicijska kultura. Na razmeđu svjetova i

epoha. Zorica Vitez i Aleksandra Muraj, ur. Zagreb: Barbat et al., 2001.: 423-441.

(zajedno s V. Bagurom) "Lirica - tradicijsko glazbalo hrvatskoga Jadrana", Hrvatski

iseljenički zbornik 2002. Urednica: Vesna Kukavica. Zagreb: Hrvatska matica iseljenika,

2001. str. 71-83.

"Trends and Processes in the Music Culture of the Dalmatian Hinterland". Journal of

Mediterranean Music Cultures. Tullia Magrini, ed. [Ethnmusicology Online 6 (2002.);

www.muspe.unibo.it/period/ma/index/number6/].



"Dijatonska harmonika u glazbenoj praksi južne Dalmacije", Istarski etnomuzikološki susreti

2000. - 2001. Urednice: N. Ceribašić, I. Greblo. Roč: KUD "Istarski željezničar", 2002. str.

79 - 99

"Klapa Singing and ča-val. The Mediterranean Dimension of Popular Music in Croatia". In:

Mediterranean mosaic - Popular Music and Global Sound - ur. Goffredo Plastino, New York:

Routledge, 2003.: 241 - 267.

"Kantanje - korizmeno pjevanje u Imotskoj krajini." U: Muka kao nepresušno nadahnuće

kulture III , Zbornik radova 3. Međunarodnog znanstvenog simpozija s temom: Križni

putevi, Kalvarije i Velikotjedne procesije kod Hrvata Vrbnik-Krk, 25.-28. IV. 2002. urednik:

Jozo Čikeš, Zagreb: Udruga Pasionska baština, 2003.: 227-239

"Hrvatska tradicijska glazbala". U: Hrvatska tradicijska glazbala u Etnografskom muzeju u

Splitu (katalog izložbe). Silvio Braica, ur. Split: Etnografski muzej Split, 2000.: 11-28.

Nosači zvuka

Ćaleta, Joško, i Dragan Nimac:Lišanska misa, Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku i

Visovac: Franjevački samostan, 1998. (stručni suradnik i autor komentara).

Sjećanja i zapisi Antuna Dobronića iz Jelse Klapa Jelsa. Zagreb: Dominis, 98/1 (1998.)

(glazbeni producent).

Ćaleta, Joško, i Naila Ceribašić: Obnavljamo baštinu, Zagreb: Institut za etnologiju i

folkloristiku, IEF 99/1 (1999.) (stručni suradnik).

Ćaleta, Joško, i Naila Ceribašić: Hrvatska tradicijska glazba. Nizinska, središnja, gorska i

primorska Hrvatska. Zagreb: Institut za etnologiju i folkloristiku, IEF 00/1-2 (stručni

suradnik, autor transkripcija).

Klapa Jelsa. Zagreb, Ljubljana: Dallas records, 2000., CD Dallas 201 (glazbeni producent).



"Na omiškoj stini - autorska klapska pjesma" - klapa Nostalgija Zagreb: Cantus, 2002.

"LADO - Preveliku radost navišćujem Vama - Božićne pjesme i kolende iz Dalmacije,

kompaktni disk s popratnom knjižicom (ur. Mojca Piškor) Zagreb: Aquarius records, 2003.:

CD 18-03, 16 str. (vidi 3.7)

Klapa Jelsa, sjećanja Zagreb: Dallas records, 2003.: CD Dallas 272


mr. sc. Lidija Nikočević

Naziv ustanove u kojoj je zaposlena: Etnografski muzej Istre, Pazin

Kontaktni podaci: Telefon: 052/622-220, [email protected]

Životopis:

Rođena 1959. u Zagrebu.

Osnovno i srednje školovanje (gimnaziju jezičnog smjera) završila u Opatiji.

Dodiplomiski (etnologija i češki jezik i književnost) i postdiplomski studij iz etnologije

završila na Filozofskom fakultuetu u Zagrebu. Tema magistarskog rada je "Istarska

tradicijska kultura viđena očima austrijskih etnologa i etnografa".

Od 1985. bila je zaposlena kao etnologinja u Opatiji, pri Gradskoj biblioteci "Viktor Car

Emin", baveći se ponajviše muzejskim etnografskim zbirkama i etnografskim i etnološkim

istraživanjima, te realizira više stalnih postava i izložbi. Stiče stručno zvanje kustosa.

Nakon sedam godina zapošljava se u Upravi za zaštitu kulturne baštine u Rijeci u funkciji

etnologinje-konzervatorice. Tamo se pet godina bavi pitanjima zaštite materijalne kulturne

baštine (ponajviše tradicijske arhitekture) ali i nematerijalnih fenomena u kulturi.

1997. prelazi na mjesto ravnateljice Etnografskog muzeja Istre u Pazinu. Autorica je i ko-

autorica brojnih izložbi. Potaknula je niz edukativnih akcija i projekata.

Sudjelovala na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu.

Kao gost održala predavanja pri Odjeku za europsku etnoloiju u Lundu, Švedska (1999),

Odsjeku za antropologiju ISH u Ljubljani (2000) Odsjeku za etnologiju u Freibourgu,

Švicarska (1999)

Koristila je više stipendija: jednu za istraživanje izvora za etnografiju Istre u Beču, za

usavršavanje njemačkog jezika u Mannheimu, te za učenje talijanskog jezika u Rimu i Sieni.

Napisala je scenarij za film "Žeji j'vavek" o pokladnim običajima na Liburnijskom području

(2002).

Bila je članom više Upravnog vijeća Hrvatskog Etnografskog društva i Internacionalnog

komiteta za etnografske muzeje ICME, koji je dio ICOM-a (Internacionalnog komiteta za

muzeje), čiji je sada i tajnik/blagajnik.


"Everyday life along the Slovenian-Croatian Border: Contributions to the Ethnography of

Frontiers." MESS (Mediteranean Summer School), Vol. 3. Ljubljana 1999.

“Ordenje je naše znamenje” Od ordenja do simbola identiteta, katalog izložbe, Etnografski

muzej Istre, Pazin 2000.

"Buduċi stalni postav istarske etnografije kao pokušaj sinteze multikulturne situacije", U:

Etnološka istraživanja 7, Zagreb, 2001.

Trying to grasp multiculturality; New museological practice in Istria ICOM TRIENNIAL

CONFERENCE, BARCELONA, 2-4 July, 2001

http://museumsnett.no/alias/HJEMMESIDE/icme/icme2001/nikocevic.html

"Sichtweise: Jugoslawische Ethnographie" U: "Istrien: Sichtweise" KITSEER SCHRIFTEN ZUR

VOLSKUNDE, Kittsee, 2001.

Zajedno s Nevenom Skrbic: "Oesterreich-Mythen in Istrien" U: "Istrien: Sichtweise"

KITSEER SCHRIFTEN ZUR VOLSKUNDE, Kittsee, 2001.

“Le lunge trattative confinarie” , Ricerche Sociali, Centro di ricerche storiche, Trieste-

Rovigno, 2002.

"Kako muzealizirati tradicijsku kulturu Istre", BUZETSKI ZBORNIK, knjiga 28, Buzet 2002.

http://museumsnett.no/alias/HJEMMESIDE/icme/icme2001/nikocevic.html

"Negotiating Borders: Myth, Rhetoric and Political Relations at the Istrian Border" FOCAAL,

European Journal of Anthropology 41, Utrecht 2003.

"U spomen Jakovu Mikcu", Buzetski zbornik 29, Buzet 2003.

"Nematerijalni aspekti kulturne baštine i njihovo mjesto u muzejima. Pogled etnologa".

INFORMATICA MUSEOLOGICA 34, Zagreb, 2003.

Komentar na tekst Pamele Ballinger "Authentic Hybrids" in the Balkan Borderland" u Current

Anthropology, Vol. 45, br. 1, Chicago, 2004.

"The Intangibility of Multiculturalism", Museums and Intangible Heritage - ICOM 2004

General conference, Seoul, Korea: Museums and Intangible Heritage

http://www.museumsnett.no/icme/icme2004/nikocevic.html

“Tkalci i tkanje Istre – svjedočanstva nestajanja kulturne pojave i nove prilike za njenu

obnovu. Tkalci u Istri, Etnografski muzej Istre, Pazin 2004.

"Negotiating Borders: Myth, Rhetoric and Political Relations at the Istrian Border" u Thomas

M. Wilson, Hastings Donnan: Culture and power at the edges of the state. National

support and subversions in European border regions. Lit Verlag, Münster-Hamburg-

London, 2005.

U tisku: "Muzejska zbirka Mošćenice: od koga i za koga?" u Mošćenički zbornik 2, Rijeka

2005.

Radovi koji je kvalificiraju za izvođenje nastave: "Muzejska djelatnost i turistička ponuda" u Etnološke sveske VIII, Beograd 1987. (Rad s

Kongresa etnologa)

"Tradicijska prehrana Lovranštine" u Liburnijske teme 6, Opatija 1987.

"The preservation of local culture through museum displays in tourist locations: the example

of Mošćenice and Mošćenička Draga" u: Writing the Past in the Present, St. David's

University College, Lampeter 1990.

"Prehrana u Lovranštini i njene novije transformacije" u: Rad XXXVII Kongresa Saveza

udruženja folklorista Jugoslavije, Zagreb 1990.

"Traditionelle Ernaehrungsweisen an der Noerdlichen Adria und ihre Modifizierungen" u:

Koerper, Essen und Triken in Kulturverstaendnis der Balkanvoelker, Balkanologische

Veroeffentlichen, Band 19, Berlin 1991.

Dometi, Časopis za kulturu i društvena pitanja, god. XX, br. 3/4, Rijeka 1992 - Urednica

broja posvećenog etnologiji.

"Zimmer frei - Das Leben mit und ohne Touristen. Ueber Beziehungscharakteristika des

Gastgebers gegenueber dem Touristen", u: Tourismus und Regionalkultur, Buchreihe

der Oesterreichischen Zeitschrift fuer Volkskunde, Neue Serie, Band 12, Wien 1994.

"Se za stare užance - Promjena značenja pokladnih običaja u zapadnom dijelu

Kastavštine" u: Liburnijske teme 9, Opatija 1996.

"Tradicijska kuća Buzešćine i Ćićarije", u: Buzetski zbornik, knjiga 22, Buzet 1996.

http://www.museumsnett.no/icme/icme2004/nikocevic.html

Suradnik u nastavi:

dr. sc. Mario Šlaus

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Odjel za arheologiju HAZU

Životopis:

Rođen:

Zagreb, Hrvatska, 8. rujan, 1959.

Obrazovanje:

Osnovna škola:

Zagreb, Hrvatska i Los Angeles, SAD

Gimnazija:

Los Angeles, SAD i Zagreb, Hrvatska, maturirao 1977.

Sveučilište u Zagrebu:

Diplomirao arheologiju 1989. nakon što je

odslušao i položio prve tri godine na

Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

(ispiti iz anatomije, fiziologije, patologije,

epidemiologije itd.)

Magistrirao 1992.: "Kraniometrijska i

paleopatološka analiza muških populacija iz dva

avaro-slavenska lokaliteta: Privlake i Starih

Jankovaca".

Doktorirao 1996.: "Paleodemografska i

paleopatološka analiza srednjovjekovnih

lokaliteta iz kontinentalne Hrvatske".

Vojna služba: 1983-1984.

Radno iskustvo:

1990:

Znanstveni novak u Odsjeku za arheologiju HAZU, Zagreb.

1991:

Smithsonian Institution: National Museum of Natural History, Washington , D.C.

1996:

Viši znanstveni asistent u Odsjeku za arheologiju HAZU, Zagreb.

1999:

Znanstveni suradnik u Odsjeku za arheologiju HAZU, Zagreb.

2001:

Kumulativni radni odnos u znanstvenoj grani antropologija u Katedri za sudsku medicinu i

kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (znanstveni suradnik).

2003:

Viši znanstveni suradnik u Odsjeku za arheologiju HAZU, Zagreb.

2003:

Viši znanstveni suradnik na Katedri za sudsku medicinu i kriminalitiku Medicinskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu.

2004:

Izabran u znanstveno–nastavno zvanje naslovnog izvanrednog profesora za predmet

Arheološka antropologija na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Nastavna djelatnost:

1997:

Poslijediplomski kolegij iz arheološke antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu.

1998:

Poslijediplomski kolegij iz forenzične antropologije na Prirodoslovno-matematičkom

fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

1999:

Dodiplomski kolegij iz arheološke antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu.

1999:

Dodiplomski kolegij iz arheološke antropologije na Filozofskom fakultetu u Zadru.

2001:

Dodiplomska nastava na kolegiju Sudska medicina i kriminalistika na Medicinskom fakultetu

u Zagrebu.

2002:

Poslijediplomski kolegij iz bioarheologije na Filozofskom fakultetu u Zadru.

2002:

Dodiplomski kolegij iz forenzične antropologije na Studiju antropologije na Sveučilišta u

Zagrebu.

2004:

Izabran u znanstveno–nastavno zvanje naslovnog izvanrednog profesora za predmet

Arheološka antropologija na Odjelu za arheologiju Sveučilišta u Zadru.

Sudjelovanje na znanstvenim projektima:

1990:

Znanstveni novak na projektu:"Naselja i kulture prethistorijskog i antičkog razdoblja na

Jadranu", voditelj akademik A. Rendić-Miočević.

1995:

Inicijator i jedan od istraživača na zajedničkom Hrvatska - SAD znanstvenom projektu:

"Development of a Forensic Data Base at the University of Zagreb". Ovaj projekt, kojega

zajednički financiraju Vlada Republike Hrvatske i State Departement SAD kroz Smithsonian

Institution, bavi se sustavnim prikupljanjem i analiziranjem osteoloških podataka koji se

koriste u osobnoj identifikaciji žrtava Domovinskog rata.

1996:

Znanstveni istraživač na projektu:"Romanizacija i kristijanizacija kontinentalne Hrvatske",

voditeljica dr. B. Migotti.

2002:

Voditelj znanstveno-istraživačkog projekta:"Stvaranje bioarheološke baze podataka za

Hrvatsku" (br. 0101021).

2002:

Znanstveni istraživač na projektu:"Forenzična baza podataka za ekshumirane žrtve

Domovinskog rata" (br.0108249).

2003:

Koordinator kolaborativnog projekta “Stvaranje arheološke, bioarheološke i paleontološke

baze podataka za Hrvatsku”. U projektu ukupno sudjeluju šest projekata iz područja

arheologije, paleontologije i lingvistike.

2004:

Hrvatski koordinator zajedničkog HAZU/Bugarska akademija znanosti znanstvenog

projekta: Development of a bioarchaeological data base for south-east and central Europe

(2004-2007).

Suradnja:

Suradnik za antropološku građu u slijedećim

kulturno-znanstvenim ustanovama: Arheološki

muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Split,

Arheološki muzej Zadar, Muzej grada Šibenika,

Dubrovački muzej, Gradski muzej Bjelovar,

Muzej Turopolja, Muzej Slavonije Osijek,

Gradski muzej Vukovar, Gradski muzej

Vinkovci, Muzej Đakovštine, Muzej grada

Koprivnice, Institut za arheologiju u Zagrebu.

Članstva:

Europska generacija Europske akademije znanosti i umjetnosti,

Hrvatsko arheološko društvo,

Hrvatsko antropološko društvo

Forenzično iskustvo:

1991:

Tijekom svog boravka u Smithsonian Institution, Washington DC, SAD, sudjelovao u više

sudsko-antropoloških slučajeva. Jedan slučaj odnosio se na identifikaciju prve žrtve

masovnog ubojice Jeffreya Dalhmera.

1995:

Vanjski suradnik Zavoda za Sudsku Medicinu i Kriminalistiku Medicinskog Fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu. Sudjelovao u 592 identifikacije žrtava Domovinskog rata i u nekoliko

policijskih istraga vezanih uz samoubojstva i nasilne smrti.

1996:

Imenovan u tročlanu komisiju koju je Republika Hrvatska formirala da prati i nadzire rad

multidisciplinarne ekipe stručnjaka koju je Haški sud formirao da ispita masovnu grobnicu

Ovčara.

Sudjelovao u preko 300 identifikacija žrtava Domovinskog rata.

1997:

Sudjelovao u preko 400 identifikacija žrtava Domovinskog rata.

1998:

Izabran u multidisciplinarnu ekipu stručnjaka koju je Vlada Republike Hrvatske formirala da

analizira i identificira žrtve Domovinskog rata pokopane na "Novom Groblju" u Vukovaru.

Sudjelovao u analizi preko 300 žrtava Domovinskog rata.

1999:

Sudjelovao u 100 identifikacija žrtava Domovinskog rata.

2000:

Sudjelovao u 94 identifikacije žrtava Domovinskog rata.

2001:

Sudjelovao u 32 identifikacije žrtava Domovinskog rata.

2002:

Sudjelovao u 139 identifikacija žrtava Domovinskog rata.

2003:

Sudjelovao u 98 identifikacija žrtava Domovinskog rata

2004:

Sudjelovao u 105 identifikacije žrtava Domovinskog rata

Bračno stanje:

Oženjen i otac dvoje djece.

Publikacije:

Šlaus, M., (1993) Cranial variation and microevolution in two early medieval sites from

Croatia; Privlaka and Stari Jankovci, Opuscula Archaeologica, 17, 273-307.

Šlaus, M., (1994) Osteological evidence for perimortem trauma and occupational stress in

two medieval skeletons from Croatia, Collegium Antropologicum, 18, 165-175.

Šlaus, M., (1996) Antropološka analiza kasno srednjovjekovne populacije iz Danila Gornjeg

kraj Šibenika, Arheološki radovi i rasprave, 12, 343-364.

Brkić, H., Strinović, D. , Čadež, J., Gusić, S., Šlaus, M., (1996) Dentalna identifikacija žrtava

Domovinskog rata u Hrvatskoj. Acta Stomatologica Croatica, 20(3), 173-179.

Šlaus, M.,(1996) Demography and disease in the early medieval site of Privlaka, Opuscula

Archaeologica, 20, 141-149.

Owsley, D.W., Strinović, D., Šlaus, M., Kollmann, D. and Richardson, M.L., (1997) Recovery

and identification of civilian victims of war in Croatia. Cultural Resource Management, 19

(10), 33- 36.

Brkić, H., Strinović, D., Šlaus, M., Škavić; J., Zečević, D., and Miličević, M., (1997) Dental

identification of war victims from Petrinja in Croatia, International Journal of Legal Medicine,

110 (2), 47-51.

Šlaus, M., Pećina-Hrnčević, A. and Jakovljević, G., (1997) Dental disease in the late

medieval population from Nova Rača, Croatia, Collegium Antropologicum, 21, 561-572.

Šlaus, M., (1997) Discriminant function sexing of fragmentary and complete femora from

medieval sites in continental Croatia, Opuscula Archaeologica, 21, 167-175.

Šlaus, M., (1998) Kraniometrijska analiza srednjovjekovnih populacija središnje Europe s

posebnim osvrtom na položaj hrvatskih nalazišta, Starohrvatska prosvjeta, 25, 81-107.

Šlaus, M., (1998) Antropološka analiza osteološkoga materijala s kasno antičkog lokaliteta

Štrbinci, u (B. Migotti urednica): Accede ad Certissiam, Antički i ranokršćanski horizonzt

arheološkog nalazišta Štrbinci kod Đakova, HAZU, Zagreb, 121-134.

Šlaus, M. i Filipec K., (1998) Bioarchaeology of the medieval Đakovo cemetery;

Archaeological and anthropological evidence for ethnic affiliation and migration, Opuscula

Archaeologica, 22, 129-139.

Šlaus, M., (1999) Antropološka analiza kasnoantičke populacije s nalazišta Ad Basilicas

Pictas, Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel, Split,

60-65.

Šlaus, M. (2000) Biocultural analysis of sex differences in mortality profiles and stress levels

in the late Medieval population fron Nova Rača, Croatia, Am. J. Phys. Anthropol. 111, 193-

209.

Šlaus, M., (2000) Craniometric analysis of medieval crania from Central Europe: New

evidence for Croat expansion from the 10th to the 13th century, Opuscula Archaeologica

23/24, 273-284.

Šlaus, M., Orlić, D. and Pećina, M. (2000) Osteochondroma in a skeleton from an 11th

century Croatian cemetery, Croatian Medical Journal 41(3), 336-340.

Pećina-Šlaus, N., Šlaus, M. (2000) Genetic polymorphism in exon 11 of the APC tumor

suppressor gene in a Croatian sample, Homo 51(2/3), 151-155.

Šlaus, M. (2001) Bioarchaeological research of the Štrbinci skeletal series, Arheološki radovi

i rasprave 13, 205-224.

Šlaus, M. (2002) The Bioarchaeology of Continental Croatia. An analysis of human skeletal

remains from the prehistoric to post-medieval periods. Archaeopress, BAR International

Series 1021, Oxford.

Šlaus, M., Kollmann, D, Novak S., and Novak, M. (2002) Temporal trends in demographic

profiles and stress levels in medieval (6th-13th century) population samples from

continental Croatia, Croatian Medical Journal 43(5), 598-605.

Šlaus, M., (2002) Demography and pathology of the medieval population from Stenjevec,

Opuscula Archaeologica 26, 257-273.

Šlaus, M., (2002) Rezultati antropološke analize ljudskog osteološkog materijala s nalazišta

Narona-Erešove bare, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 94, 205-215.

Šlaus, M., Strinović. D., Škavić, J., and Petrovečki, V., (2003) Discriminant function sexing

of fragmentary and complete femora: standards for contemporary Croatia, Journal Forensic

Sciences 48(3), 509-512.

Šlaus, I., Šlaus, M., (2003) Knowledge-based society, Acque&Terre 2, 61-63.

Jakovljević, G, Šlaus, M. (2003) Rača i župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u

Novoj Rači u svijetlu povijesnih i arheološko-antropoloških istraživanja, Izdanja Hrvatskog

arheološkog društva 21, 121-144.

Šlaus, M., Novak, M., Krznar, S., (2003) Paleodemografska i paleopatološka analiza

ljudskog osteološkog materijala s kasnosrednjovjekovnog nalazišta Torčec-Cirkvišće kraj

Koprivnice, Podravina - časopis za multidisciplinarna istraživanja 2(4), 37-48.

Šlaus, M., (2003) Anthropological analysis of human skeletal remains from the Hallstatt

period “Vinkovci–Nama” site, Opuscula Archaeologica 27, 257-267.

Majnarić–Pandžić, N., Šlaus, M., Jurišić. M., (2003) Ein spathallstattzeitliches Graberfeld in

Vinkovci (Nordostkroatien) und das Problem eines neuen Phanomens der Pferdeausstattung

in diesem Gebiet, Germania 81(2), 481–511.

Pećina–Šlaus, N., Gall–Trošelj, K., Šlaus, M., Radić, K., Nikuševa–Martić, T., and Pavelić, K.,

(2004) Genetic changes of the E–cadherin and APC tumour suppressor genes in clear cell

renal carcinoma, Pathology 36(2), 145–151.

Šlaus, M., Pećina–Šlaus, N., Brkić, H., (2004) Life stress on the Roman limes in continental

Croatia, Homo 54(3), 240–263.

Šlaus, M., Novak, M., Kollmann D., (2004) The Štrbinci skeletal series in context of other

Late Antique skeletal series from continental Croatia, Arheološki radovi i rasprave 14, 247–

292.

Šlaus, M., Tomičić, Ž., Uglešić, A., Jurić, R., (2004) Craniometric relationships among

medieval Central European populations: Implications for Croat migration and expansion,

Croatian Medical Journal 45(4), 434–444.

Šlaus, M., (2004) Anthropological remarks on the graveyard, u (E. Marin i M. Vickers

urednici): The Rise and Fall of an Imperial Shrine, Arheološki muzej, Split, 265-266.

Šlaus, M., (2004) Sudska antropologija, u (D. Zečević urednik): Sudska medicina i

deontologija, Medicinska naklada, Zagreb, 190–209.

Brkić, H., Šlaus, M., Keros, J., Jerolimov,V., Petrovečki, M., (2004) Dental evidence of

exhumed human remains from the 1991 War in Croatia, Collegium Antropologicum 28

(Supplement 2), 259–266.

Šlaus, M., (2004) Bioarheološka analiza ljudskog osteološkog materijala s nalazišta Narona–

Augusteum, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku 96, 539-561.

Šlaus, M., (2004) Comentaris antropologics sobre la necropoli, u (E. Marin i I. Roda

urednici): Divo Augusto, La descoberta d’un temple Roma a Croacia, Arheološki muzej,

Split, 265-266.

Šlaus, M., Tomičić, Ž., (2005) Discriminant function sexing of fragmentary and complete

tibiae from medieval Croatian sites. Forensic Science International 147, 147–152.

Vodanović, M., Brkić, H., Šlaus, M., Demo, Ž., (2005) The frequency and distribution of

caries in the mediaeval population of Bijelo Brdo in Croatia (10th–11th century). Archives of

Oral Biology 50: 669–680.

Kongresna priopćenja, abstracts, extended abstracts:

Owsley, D.W., Šlaus, M., Strinović, D., Kollmann, D., and Richardson, M., (1997) Recovery

and Identification of Civilian Victims of War in Croatia, 30th Conference on Historical and

Underwater Archaeology, Corpus Christi, Texas.

Strinović, D., Kubat, M., Petrovečki V., Brkić, H., Šlaus, M., (1998) Iskustva u vezi s

identifikacijom žrtava iz masovnih grobnica, 2. Međunarodni kongres hrvatskih stomatologa,

Cavtat, Dubrovnik.

Brkić, H., Strinović, D., Kubat, M., Petrovečki, V., Šlaus, M., Abshere, P.M., Free, E.W.,

(1998) Dental identification of bodies exhumed from the mass grave "Ovčara", 2.

Međunarodni kongres hrvatskih stomatologa, Cavtat, Dubrovnik.

Ross, A.H., Jantz, R.L., Owsley, D.W., Cihlarz, Z., Vedo, T., Šlaus, M., Strinović, D., (1999)

Cranial Variation Among American Whites, Croatians and Bosnians, Proceedings of the

American Academy of Forensic Sciences, Orlando, Florida.

Ross, A.H., Jantz, R.L., Owsley, D.W., Cihlarz, Z., Vedo, T., Šlaus, M., Strinović, D., (1999)

Allometric relationships of Americans, Croatians, and Bosnians, Am. J. Phys. Anthropol.

Supplement 28, page 236.

Owsley D.W., Šlaus M., Jantz R.L., Ross A.H. i Strinović D., (1999) Developing a forensic

database for Southeastern Europe, Advances in personal identification in mass disasters,

United States Army CILHI and Smithsonian Institution, Hawaii.

Petrovečki V, Šlaus M, Brkić H, Kubat M, Strinović D, (2000) Water well burial as a type of

discharging war victims. Incontri 1: 93-94.

Šlaus M., Petrovečki V., Šimac-Kubat G. i Strinović D., (2001) The role of forensic

anthropology in the analysis and identification of war victims in Croatia, Proceedings of the

10th International meeting on forensic medicine Alpe-Adria-Pannonia, Opatija: Department

of Forensic Medicine and Criminology, School of Medicine, University of Zagreb: 68-72.

Strinović D., Škavić J., Zečević D., Kubat M., Petrovečki V., Brkić H., Šlaus M., Gusić S. i

Čadež J. (2001) Experience-based identification model for mass disasters, Proceedings of

the 10th International meeting on forensic medicine Alpe-Adria-Pannonia, Opatija:

Department of Forensic Medicine and Criminology, School of Medicine, University of Zagreb:

55-62.

Brkić H., Strinović D., Petrovečki V., Šlaus M. i Abshere P.M. (2001) Dental identification of

exhumed bodies in Croatia, Jornal of Dental Research, 80 Special Issue (IADR Abstracts),

page 669, Chiba, Japan.

Pećina-Šlaus N., Gall-Trošelj K., Fischer-Žigmund M., i Šlaus M. (2002) Two distinct genetic

polymorphisms as potential anthroplogical/population markers. 13th Congress of the

European Anthropological Association, Coll. Anthropol. Vol. 26, 2002, Supplement, page

152.

Novak S.A., Kopp D.V., Kollmann D.D., MacKinnon G. and Šlaus M. (2003) Human skeletal

remains from a third century Roman cave necropolis in Croatia. Am. J. Phys. Anthropol. Vol.

120, Supplement 36, page 159.

Šlaus M., Novak M. (2003) Zvonimirovo-Veliko Polje, nalazište Latenske kulture - analiza

spaljenog ljudskog osteološkog materijala. Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva,

35(2), page 15.

Brkić H., Vodanović M., Šlaus M., I Demo Ž. (2004) Caries prevalence of a medieval

population from Croatia. IADR/AADR/CADR 82nd General Session (March 10–13, 2004)

Honolulu, HI.

Šlaus M., Pećina–Šlaus N., Tomičić Ž., Minichreiter K., Uglešić A. (2004) Skeletal evidence

for neoplasms in Croatian archaeological series. Proceedings of the 18th Meeting of the

European Association for Cancer Research (3–6 July, 2004) Innsbruck, Austria, pages 277–

278.

Suradnik u nastavi:

prof. Livio Marijan

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Zadarska nadbiskupija

Kontaktni podaci: A. Hebranga 5, 23000 Zadar

Životopis: Osobni podaci: rođen 16. ožujka 1964. u Zadru

Obrazovanje 2001.

student teologije na Visokoj katehetsko-teološkoj školi u Zadru

1998.

upisan magistarski studij na Sveučilištu u Zagrebu

1996.

usavršavanje njemačkog jezika u Göetheovom institutu, Frankfurt na Majni

1995.

diplomirao etnologiju na Sveučilištu u Zagrebu

Radno iskustvo 2002.-

vicekancelar Zadarske nadbiskupije

2002.-2003.

predavao filozofiju, logiku i psihologiju na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zadru

1998.-

prireditelj "Večeri glagoljaške baštine" u sklopu "Glazbenih večeri u Donatu"

1996.-2002.

Zadarska nadbiskupija, nadbiskupov osobni tajnik

Popis radova objavljenih u posljednjih pet godina: "Veliki tjedan u Običajniku župe sv. Petra i Pavla u Velom Ižu", u: Zbornik sa međunarodnog

simpozija Pasionske baštine. Hvar i Zagreb, 1998.

"Tradicijska kultura Radovina", u: "Radovin", Zadar 2004.

Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "'Zapjevaj mi moje grlo jasno' – tradicijsko

svjetovno i glagoljaško pjevanje u Radovinu", Zadar: KUD Radovin,

Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "'Nikad neću zaboravit' – tradicijsko

svjetovno i crkveno-glagoljaško pjevanje u Poličniku", Poličnik: KUD Carza, 2004.

Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "Starohrvatsko (glagoljaško) pjevanje

Zadarske nadbiskupije", Zagreb: Orfej, 2003.

Radovi koji ga kvalificiraju za izvođenje nastave: "Tradicijska kultura u Velom Ižu." Veli Iž: MZ, 1990.

"Veliki tjedan u Običajniku župe sv. Petra i Pavla u Velom Ižu", u: Zbornik sa međunarodnog

simpozija Pasionske baštine. Hvar i Zagreb, 1998.

"Tradicijska kultura Radovina", u: "Radovin", Zadar 2004.

Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "'Zapjevaj mi moje grlo jasno' – tradicijsko

svjetovno i glagoljaško pjevanje u Radovinu", Zadar: KUD Radovin, 2003.

Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "'Nikad neću zaboravit' – tradicijsko

svjetovno i crkveno-glagoljaško pjevanje u Poličniku", Poličnik: KUD Carza, 2004.

Popratna studija objavljena uz nosač zvuka (CD) "Starohrvatsko (glagoljaško) pjevanje

Zadarske nadbiskupije", Zagreb: Orfej, 2003.

Suradnik u nastavi:

Ivo-Pavao Jazbec, prof.

Kontaktni podaci: [email protected]

Naziv ustanove u kojoj je zaposlen: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb

Životopis i obrazovanje:

Rođen 1972. godine u Zagrebu. Završio osnovnu i srednju klasičnu izobrazbu.

Diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studij lingvistike i grčkoga

jezika s književnošću.

Tijekom studija polazio »Summer School of Generative Grammar« u Debrecenu,

Mađarska, 1997., Ljetnu školu grčkoga jezika i kulture, Patras, Grčka, 1998. Surađivao na

izradi »Hrvatskoga nacionalnoga korpusa« u Zavodu za lingvistiku Filozofskoga fakulteta. U

Dubrovniku polazio tečajeve i radionicu pod nazivom »New Theoretial Perspectives on

Syntax and Semantics in Cognitive Science« u rujnu 2000. godine.

Akademske godine 2001/2a bio studijskom boravku na Odsjeku za računarstvo u

Sjedinjenim Američkim Državama na Sveučilištu Brandeis.

Na Pučkome sam otvorenome učilištu ALGEBRA završio program usavršavanja

»Računalni programer za poslovne aplikacije – C++/Visual C++« 2003. godine.

Polazio »Euro Summer School – Vilem Mathesius Lecture Series 19« u Pragu, gdje je

težište bilo na računalnoj lingvistici i strojnome prevođenju.

Upisan na interdisciplinarni poslijediplomski studij »Jezična komunikacija i kongnitivna

neuroznanost« Sveučilišta u Zagrebu.

Od 2005. radi kao stručni suradnik u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Documents

Sveučilište u Zadru Odjel za etnologiju i antropologiju