Sveučilište u Zagrebu

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Preddiplomski studij Biotehnologija

Mirna Tadić

6786/BT

PROCJENA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA NA TEMELJU

ANALIZE OTPADNIH VODA

ZAVRŠNI RAD

Modul: Tehnologija vode

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Marin Matošić

Zagreb, 2014.

DOKUMENTACIJSKA KARTICA

Završni rad

Sveučilište u Zagrebu

Prehrambeno-biotehnološki fakultet

Preddiplomski studij Biotehnologija

Zavod za prehrambeno-tehnološko inženjerstvo

Laboratorij za tehnologiju vode

PROCJENA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA NA TEMELJU ANALIZE OTPADNIH

VODA

Mirna Tadić, 6786/BT

Sažetak: Analiza otpadnih voda je znanstvena disciplina koja se brzo razvija i pokazuje golem

potencijal za praćenje populacijskih trendova u konzumaciji opojnih droga u realnom vremenu. Iako

se analiza otpadnih voda donedavno koristila za praćenje utjecaja otpadnih voda iz kućanstava na

okoliš, danas se koristi i za procjenu konzumacije opojnih droga u različitim gradovima. Analize se

provode u uzorcima komunalne otpadne vode što omogućuje znanstvenicima procjenu količine

konzumacije droga u zajednici mjerenjem razina opojnih droga i njihovih metabolita izlučenih u urinu.

Cilj ovog rada je prezentirati metodu koja postaje sve važnija u procjeni zlouporabe opojnih droga te

najnovije rezultate i trendove na tom području.

Ključne riječi: epidemiologija otpadnih voda, opojne droge, LC-MS/MS, urinarni metaboliti,

konzumacija

Rad sadrži: 23 stranice, 16 slika, 15 literaturnih navoda

Jezik izvornika: hrvatski

Rad je u tiskanom i elektroničkom (pdf format) obliku pohranjen u: Knjižnica Prehrambeno-

biotehnološkog fakulteta, Kačićeva 23, Zagreb

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Marin Matošić

Pomoć pri izradi: Dr. sc. Senka Terzić, znanstveni savjetnik na Institutu Ruđer Bošković

Rad predan: rujna 2014.

BASIC DOCUMENTATION CARD

Final work

University of Zagreb

Faculty of Food Technology and Biotechnology

Undergraduate studies Biotechnology

Department of Food Engineering

Laboratory for Water Technology

ASSESSMENT OF ILLICIT DRUG USE BASED ON WASTEWATER ANALYSIS

Mirna Tadić, 6786/BT

Abstract: Wastewater analysis is a rapidly developing scientific discipline with the huge potential for

monitoring real-time population-level trends in illicit drug use. Until recently used to monitor the

environment impact of liquid household waste, the method today is also used to estimate illicit drug

consumption in different cities. Analyses are being done on municipal sewage samples which allows

scientists to estimate the quantity of drugs consumed in a community by measuring the levels of illicit

drugs and their metabolites excreted in urine. The aim of this paper is to present this new method that's

becoming very important in the assessment of illicit drug use and the newest results and trends in that

area.

Keywords: sewage epidemiology, illicit drugs, LC-MS/MS, urinary metabolites, consumption

Thesis contains: 23 pages, 16 figures, 15 references

Original in: Croatian

Final work in printed and electronic (pdf format) version is deposited in: Library of the Faculty of

Food Technology and Biotechnology, Kačićeva 23, Zagreb

Mentor: PhD Marin Matošić, Associate Professor

Technical support and assisstance: PhD Senka Terzić, Scientific Adviser at Rudjer Boskovic

Institute

Thesis delivered: September 2014

SADRŽAJ

1. UVOD ……………………………………………………………………………………... 1

2. PROCJENA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA ……………………………………. 2

2.1. Epidemiologija otpadnih voda ……………………………………………………...…… 2

2.2. Uzimanje uzoraka i analiza urinarnih biomarkera …………………………………...….. 3

2.2.1. Uzimanje uzoraka ……………………………………………………………...……. 3

2.2.2. Odabir urinarnih biomarkera ……………………………………...…………………. 3

2.2.3. Analiza urinarnih biomarkera ………………………………………………...……... 5

2.3. Proračun i procjena količine konzumirane droge ……………………………………...… 6

2.4. Rezultati dosadašnjih istraživanja ……………………………………………...………... 7

2.4.1. 2009. godina …………………………………………………………………………. 7

2.4.1.1. Najvažniji rezultati …………………………………………………………….. 7

2.4.2. 2012. godina ………………………………………………………...……………… 10

2.4.2.1. Najvažniji rezultati s osvrtom na situaciju u Zagrebu …………..……………. 10

2.4.3. 2014. godina ……………………………………...………………………………… 13

2.4.3.1. Najvažniji rezultati s osvrtom na situaciju u Zagrebu …………………...…… 13

2.5. Budući izazovi ……………………………………………………………………...…... 19

2.5.1. Izvori nesigurnosti ………………………………………………………………….. 19

2.5.2. Zakonska i etička pitanja …………………………………………………………… 19

2.6. Novi projekti …………………………………………………………………………… 20

3. ZAKLJUČAK …………………………………………………………………………… 21

POPIS LITERATURE ……………………………………………………………………. 22

1

1. UVOD

U radu se prikazuje nastanak analize otpadnih voda kao nove znanstvene discipline koja

omogućuje praćenje trendova u korištenju opojnih droga. Također, upućuje se na njene

pozitivne i negativne aspekte kao i golem razvojni potencijal.

U radu je dat i poseban osvrt na rezultate mjerenja analize otpadnih voda u Zagrebu te

drugim velikim gradovima Europe. Zasad se ta mjerenja najčešće odnose na količine kokaina,

heroina, amfetamina, metamfetamina, ecstasyja i kanabisa.

Isto tako, istaknuta je potreba za stvaranjem redovitog i stalnog sustava praćenja količine

droga u otpadnim vodama kako bi se na vrijeme mogle uočiti promjene u trendovima

zlouporabe te izraditi odgovarajuće strategije za suočavanje s navedenim problemom.

2

2. PROCJENA ZLOUPORABE OPOJNIH DROGA

2.1. Epidemiologija otpadnih voda

Potrošnja droga u nekoj zajednici (Terzić, 2010) prati se pomoću sociološko-

epidemioloških podataka i policijskih podataka. Nedostaci sociološko-epidemioloških

podataka su:

1. vremenski razmak (slika bi trebala odražavati trenutno stanje)

2. nedovoljno česti upitnici koji nisu uvijek standardizirani

3. pitanje objektivnosti

Nedostaci policijskih podataka su:

1. postoje varijacije u zapljeni po godinama

2. upitna je efikasnost policije (količina zapljene ne mora nužno reflektirati pravo stanje)

Zbog tih nedostataka razvila se ideja o inovativnom pristupu – analizi otpadnih voda kod koje

je moguće:

1. postići objektivnost

2. pratiti promjene u realnom vremenu

3. imati pouzdani uvid u trendove potrošnje droga

Droge prolaze kroz krvotok konzumenata, izlučuju se iz organizma putem urina (i

fekalija) nepromijenjene ili u obliku jednog ili više metabolita i potom dospijevaju u

kanalizaciju gdje se sakupljaju na uređaj za obradu otpadnih voda. Uzorci se obično uzimaju

na ulazu u uređaj za obradu otpadnih voda kao satno proporcionalni kompozitni uzorci. Kod

prikupljanja uzoraka važno je postaviti pitanje gdje i kako se uzimaju jer o tome ovisi

kvaliteta dobivenih informacija. Osim svladavanja različitih tehničkih problema poput

dobivanja raznih dozvola, zahtjevna je i organizacija uzorkovanja i transporta uzoraka.

Ukoliko se odvija redoviti monitoring, potrebno je prikupiti uzorke svaki drugi tjedan dva

puta tjedno (radni dan i vikend). Prilikom pripreme uzoraka, ali i kod instrumentalne analize

koriste se state of the art analitičke tehnike. Razvoj prve analitičke metode odvio se 2009.

godine kada je napravljena prva studija.

Metoda se temelji na mjerenju razgradnih produkata ilegalnih supstanci koje se izlučuju u

urinu konzumenata i prenose kanalizacijskim sustavom u pogone za zbrinjavanje otpadnih

voda. Kad se uzmu u obzir farmaceutska proizvodnja, metabolički procesi i utjecaj okolnosti

na ispuštene proizvode, količina droga i njihovih metabolita (koji su ušli u sustav) mogu biti

pokazatelji količine konzumiranja.

3

2.2. Uzimanje uzoraka i analiza urinarnih biomarkera

2.2.1. Uzimanje uzoraka

Kompozitni uzorci netretirane otpadne vode se prikupljaju na (centralnom) uređaju za

pročišćavanje otpadnih voda kroz određeni vremenski period.

Kompozitni uzorak je mješavina pojedinačnih uzoraka otpadne vode ili pročišćene

otpadne vode, uzetih u određenom vremenskom intervalu. Frekvencija hvatanja pojedinačnih

uzoraka od kojih se priprema kompozitni uzorak zavisi od protoka otpadnih i pročišćenih

otpadnih voda. Kompozitni uzorak je proporcionalan vremenu i protoku.

Uzorci se prikupljaju ručno ili pomoću automatskog uređaja.

2.2.2. Odabir urinarnih biomarkera

Droge se nakon konzumacije izlučuju iz organizma nepromijenjene ili u obliku jednog ili

više metabolita te dospijevaju u komunalne otpadne vode. Većina dosadašnjih istraživanja

uključivala je analizu odabranih biomarkera kokaina, heroina, amfetamina, metamfetamina,

ecstasyja i kanabisa.

Za procjenu potrošnje kokaina kao urinarni biomarker koristi se njegov glavni metabolit –

benzoilekognin (Slika 1).

Slika 1: Metabolizam i urinarna ekskrecija kokaina (Castiglioni, 2011)

4

Za procjenu potrošnje heroina se kao urinarni biomarker koristi njegov glavni, ali ne i

ekskluzivni metabolit – morfij, dok se kao provjera koristi 6-acetilmorfij (mali, ali ekskluzivni

metabolit, Slika 2)

Slika 2: Metabolizam i urinarna ekskrecija heroina (Castiglioni, 2011)

Prilikom procjene potrošnje kanabisa kao urinarni biomarker koristi se 11-nor-9-

karboksi-Δ9-tetrahidrokanabinol (THC-COOH) – glavni metabolit kanabisa (Slika 4).

Slika 3: Metabolizam i urinarna ekskrecija THC-a (Castiglioni, 2011)

5

Za procjenu potrošnje ecstasyja kao urinarni biomarker koristi se nepromijenjena

(parentalna) droga – ecstasy (Slika 4).

Slika 4: Metabolizam i urinarna ekskrecija ecstasyja (Castiglioni, 2011)

2.2.3. Analiza urinarnih biomarkera

Kvantitativna analiza odabranih urinarnih biomarkera provodi se pomoću tandemske

spektrometrije masa (LC-MS/MS).

LC-MS/MS (Cindrić, 2009) predstavlja (dodatnu) mogućnost analize iona u vremenu ili

prostoru, s ciljem da se unaprijedi separacija ili izazove dodatna fragmentacija pomoću koje

možemo kvalitetnije odrediti strukturu analiziranog iona.

Spektrometre masa s analizatorom MS/MS možemo podijeliti u tri skupine: spektrometri

masa s jednim analizatorom, kod kojih je teorijski moguća analiza do MSn (FTMS ili stupica

iona), spektrometri masa s više analizatora (trostruki kvadrupol, skraćenica QQQ, engl. triple

quadrupol, slika 5), analiza moguća do MS2, te spektrometri masa s dva analizatora, između

kojih se nalazi kolizijska ćelija (tzv. hibridni spektrometri masa, npr. Q-TOF), kod kojih je

moguća analiza do MS2. U većini dosadašnjih istraživanja prilikom analize korišten je

trostruki kvadrupol.

6

Slika 5: Shematski prikaz trostrukog kvadrupola (Cindrić, 2009)

2.3. Proračun i procjena količine konzumirane droge

Modificirana formula (Baker, 2013):

Količina droge [g/dan] = koncentacija urinarnog biomarkera [ng/dan] x volumni protok

[m3/dan] x 100/(100 + stabilnost urinarnog biomarkera [%]) x 100/(100 - sorpcija [%]) x

1/1000

Konzumacija droge [mg/dan/1000 st.] = 1000 x količina droge [g/dan] x 1/ekskrecija

glavnog metabolita [%] x molarna masa parentalne droge/molarna masa glavnog metabolita x

1000/populacija – ostali izvori glavnog metabolita

7

2.4. Rezultati dosadašnjih istraživanja

2.4.1. 2009. godina

U Zagrebu je 21. prosinca 2009. godine predstavljen projekt pod nazivom

„Visokospecifično određivanje zabranjenih opojnih tvari u komunalnoj otpadnoj vodi kao

osnova za procjenu trendova u zlouporabi droga na području grada Zagreba“ (IRB, 2009).

Nositelj studije bio je Laboratorij za analitiku i biogeokemiju organskih spojeva Zavoda za

istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković. U sklopu projekta provedeno je sustavno

praćenje kokaina, heroina, amfetamina, ecstasyja i kanabisa te metadona i kodeina u

neobrađenoj otpadnoj vodi Zagreba. Uzorci otpadne vode prikupljeni su na centralnom

uređaju za pročišćavanje otpadnih voda od 09. veljače do 03. rujna 2009. godine.

2.4.1.1. Najvažniji rezultati (Terzić, 2010):

1. U Zagrebu se godišnje potroši 1000 kg kanabisa, 87 kg heroina i 47 kg kokaina

odnosno preračunato na dnevnu potrošnju na 1000 stanovnika, dnevno 3690 mg

kanabisa, 305 mg heroina i 166 mg kokaina (Slike 6-8).

2. Amfetaminske droge pokazuju znatno nižu potrošnju (Slika 6).

3. Heroin i kanabis u Zagrebu se konzumiraju redovito i nema razlika u odnosu na dane u

tjednu (Slika 6).

4. Stimulativne droge, kokain i amfetamin pokazuju jasan trend povećanja potrošnje

tijekom vikenda (Slika 7): kokain za 1,7 puta, a amfetamini za 2,7 puta. Radnim

danom dnevno se potroši na 1000 stanovnika 30-50 mg kokaina, nedjeljama 40-70

mg. Ecstasyja se pak radnim danima luči ispod 2 mg, a nedjeljama od 2-8 mg na 1000

stanovnika.

5. Usporedba potrošnje droga s drugim europskim gradovima upućuje na mnoge

sličnosti, ali i znatne regionalne razlike u intenzitetu potrošnje određenih droga –

povećanu stopu potrošnje heroina u Zagrebu, dok je stopa potrošnje znatno skupljeg

kokaina nešto niža nego u zapadno-europskim gradovima (npr. u Londonu se dnevno

troši 7600 mg kanabisa, 206 mg heroina i 690 mg kokaina; u Luganu 6536 mg

kanabisa, 97 mg heroina i 622 mg kokaina; u Milanu 3040 mg kanabisa, 70 mg

heroina i 909 mg kokaina, Slika 9).

8

Slika 6: Prosječna ekskrecija ilegalnih droga i terapeutskih opijata u Zagrebu vikendom i

radnim danom (Terzić, 2010)

Slika 7: Različita ekskrecija stimulativnih droga u Zagrebu vikendom i radnim danom (Terzić,

2010)

9

10

Slika 9: Procjena količine konzumirane droge u Milanu, Luganu i Londonu (Zuccato, 2008)

2.4.2. 2012. godina

Primjenom inovativnog pristupa, koji se zasniva na analizi komunalnih otpadnih voda, po

prvi put je napravljena izravna usporedba potrošnje droga u 19 europskih gradova. Rezultate

tog istraživanja objavio je 26. srpnja 2012. godine ugledni znanstveni časopis Science of the

Total Environment. Inicijatori istraživanja bili su Norveški institut za istraživanje voda

(NIVA) iz Osla i Institut Mario Negri iz Milana, a u njemu je, uz zagrebački Institut Ruđer

Bošković, sudjelovalo još 13 znanstvenih institucija iz 11 europskih zemalja (IRB, 2012).

Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina,

ecstasyja, metamfetamina i kanabisa u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi te izračun

njihovog dnevnog unosa u kanalizacijski sustav tijekom sedam uzastopnih dana. Usuglašena

metodologija uzorkovanja, analize i obrade rezultata omogućila je izravnu usporedbu gradova

različite veličine kao što su npr. Zagreb, Barcelona i London.

2.4.2.1. Najvažniji rezultati (Thomas, 2012) s osvrtom na situaciju u Zagrebu:

1. Stopa potrošnje svih istraživanih droga u Zagrebu relativno je niska u usporedbi s

većinom zapadno-europskih gradova, posebno u odnosu na Antwerpen, Barcelonu,

Amsterdam, Eindhoven i Utrecht (Slike 10-11).

2. Ukupna dnevna potrošnja kokaina u Europi procijenjena je na 356 kg, što prema

procjeni Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminalitet (UNODC) predstavlja 10-15

% ukupne svjetske potrošnje. Stopa potrošnje kokaina znatno je viša u zapadnoj nego

11

u sjevernoj i istočnoj Europi. Potrošnja kokaina u Zagrebu znatno je niža nego u većini

gradova uključenih u istraživanje (Slike 10-11).

3. Iako je stopa potrošnje amfetamina u Zagrebu višestruko porasla u odnosu na 2009.

godinu, još uvijek je izrazito niska u odnosu na gradove koje karakterizira visoka

potrošnja te stimulativne droge. Primjerice u Amsterdamu je potrošnja amfetamina 25

puta veća nego u Zagrebu (Slika 11).

4. Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi sjeverne

Europe: Oslo, Helsinki i Turku. Potrošnja metamfetamina u tim je gradovima

tridesetak puta veća nego u većini ostalih gradova, uključujući i Zagreb (Slika 11).

5. Najveća potrošnja kanabisa zabilježena je u nizozemskim i španjolskim gradovima,

dok je u Zagrebu slična onoj u Milanu (Slike 10-11).

Slika 10: Dnevne varijacije u konzumaciji kokaina i ecstasyja (Thomas, 2012)

12

13

2.4.3. 2014. godina

27. svibnja 2014. godine u uglednom časopisu Addiction objavljeni su rezultati dosad

najvećeg europskog istraživanja zlouporabe ilegalnih droga na temelju analize otpadnih voda

(Ort, 2014).

Glavni cilj istraživanja bio je načiniti procjenu regionalnih razlika i vremenske

promjenjivosti potrošnje ilegalnih droga u velikim europskim gradovima (IRB, 2014).

Istraživanje je uključivalo analizu odabranih urinarnih biomarkera kokaina, amfetamina,

MDMA-a (ecstasyja), metamfetamina i kanabisa u neobrađenoj komunalnoj otpadnoj vodi 41

europskog grada, uključujući i Zagreb, a uzorkovanje je provedeno tijekom dvaju

sedmodnevnih razdoblja u travnju 2012. i ožujku 2013. godine. Uzorkovanje u travnju 2012.

obuhvatilo je 23 grada u 11 zemalja, uzorkovanje u ožujku 2013. 42 grada u 21 zemlji.

2.4.3.1. Najvažniji rezultati (Ort, 2014) s osvrtom na situaciju u Zagrebu:

1. Uočena je izrazita regionalna raznolikost intenziteta potrošnje pojedinih tipova droga

(Slike 12-16).

2. Prosječna stopa potrošnje svih pet istraživanih droga u Zagrebu niža je od ukupne

prosječne stope potrošnje svih gradova uključenih u istraživanje (Slike 12-16).

3. Stopa potrošnje kokaina izrazito je viša u zapadnoj nego u sjevernoj i istočnoj Europi

(Slika 12). Potrošnja kokaina u Zagrebu znatno je niža nego u zapadno-europskim

gradovima, ali pokazuje trend porasta u odnosu na 2011. godinu.

4. U pojedinim su gradovima uočene značajne međugodišnje varijacije u potrošnji

pojedinih droga, dok ta varijabilnost nije dokazana na razini ukupne prosječne stope

potrošnje svih gradova. U Zagrebu je uočen statistički značajan porast stope potrošnje

MDMA-a (Slika 15) i kanabisa (Slika 16) u 2013. u odnosu na 2011. godinu.

5. Potrošnja metamfetamina neravnomjerno je raspoređena, a prednjače gradovi istočne

Njemačke, sjeverne Europe, Slovačke i Češke (Slika 14). Potrošnja metamfetamina u

tim gradovima višestruko je viša nego u većini ostalih gradova. Potrošnja

metamfetamina u Zagrebu za sada je vrlo niska.

14

15

16

17

18

19

2.5. Budući izazovi

2.5.1. Izvori nesigurnosti

Iako procjena zlouporabe opojnih droga na temelju analize otpadnih voda djeluje

zanimljivo, takav pristup je povezan s velikim brojem nesigurnosti. Postoje različiti faktori

(dob, spol, tjelesna masa, rad bubrega i jetre, međusobno djelovanje različitih droga, povijest

uporabe droga, genetska varijabilnost) koji mogu imati važan, ali trenutno slabo razumljiv

utjecaj na rezultate i njihovo značenje (EMCDDA, 2008). Pored toga, izvori nesigurnosti

(Castiglioni, 2013) prisutni su i unutar same metode, a odnose se na: uzorkovanje netretirane

otpadne vode, stabilnost urinarnih biomarkera u otpadnoj vodi, pouzdanost analitičkih

mjerenja, proračun (procjenu količine konzumirane droge) i procjenu veličine populacije.

Spomenuti problemi su zanimljivi pa je potrebno dalje istraživati kako bi se omogućilo

bolje razumijevanje korisnosti ovog pristupa i bolja interpretacija rezultata.

2.5.2. Zakonska i etička pitanja

Sa stajališta etičnosti i zakona (EMCDDA, 2008) pojavljuju se mnoge poteškoće vezane

uz novi pristup ako se dobiveni rezultati koriste za izvan znanstvene svrhe. Općenito je

potrebno da standardni postupci istraživanja osiguraju garanciju anonimnosti pa bi isti etički

standardi trebali biti uporabljeni i kod uzimanja uzoraka iz otpadnih voda. Presudna razlika je

ta što se uzorak otpadne vode može prikupiti bez suglasnosti korisnika. Stoga je potrebno

jasnije odrediti postojeće zakonske odredbe koje se odnose na postupak prikupljanja uzoraka.

20

2.6. Novi projekti

Pokretanje redovitog i sustavnog praćenja koncentracija droga u otpadnim vodama na

nacionalnoj i europskoj razini imalo bi izuzetnu važnost za pravodobno uočavanje

eventualnih promjena u trendovima zlouporabe droga u realnom vremenu (IRB, 2012). Takav

pristup stvorio bi dodatnu osnovu za donošenje planova prevencije te za praćenje

učinkovitosti već postojećih preventivnih ili represivnih mjera vezanih uz ovu problematiku.

Na tom tragu je sredinom srpnja ove godine najavljen projekt znanstvenika s Instituta

Ruđer Bošković: „Analiza komunalnih otpadnih voda - inovativni pristup za praćenje

trendova u zlouporabi droga“ u sklopu kojeg će biti proveden jednogodišnji monitoring

urinarnih biomarkera droga na centralnom uređaju za pročišćavanje otpadnih voda (IRB,

2014). Na temelju tog monitoringa bit će napravljena procjena potrošnje nekoliko najvažnijih

tipova droga, a dobiveni rezultati usporedit će se s onima od prošlih godina kao i s postojećim

epidemiološkim i policijskim podacima.

21

3. ZAKLJUČAK

Konvencionalne metode koje su do sada upotrebljavane kao podloga za donošenje

nacionalne politike o prevenciji droga uključuju podatke o zapljenama, broju liječenih

ovisnika te nacionalne upitnike o navikama u potrošnji droga .

Za razliku od podataka dobivenih anketama, koji podliježu subjektivnosti ispitanika,

mjerenja u otpadnim vodama predstavljaju objektivna, izravno usporediva kemijska mjerenja.

Posebnu prednost novom pristupu daje usuglašena metodologija uzorkovanja, analize i obrade

rezultata što omogućava izravnu usporedbu stope potrošnje droga u zemljama i gradovima

različite veličine (IRB, 2014).

Do sada objavljene studije predstavljaju značajan korak u daljnjoj afirmaciji analize

otpadnih voda kao komplementarnog izvora podataka za proučavanje problema zloupotrebe i

ovisnosti o drogama.

Također, važno je spomenuti da je Republika Hrvatska od samih početaka uključena u

navedene studije kroz djelatnost Instituta Ruđer Bošković.

22

POPIS LITERATURE

Baker, D. R., Barron, L., Kasprzyk-Hordern, B. (2013) Illicit and pharmaceutical drug

consumption estimated via watewater analysis. Part A: Chemical analysis and drug use

estimates. Sci. Total Environ. 487, 629-641.

Castiglioni, S., Bijlsma, L., Covaci, A., Emke, E., Hernandez, F., Reid, M., ort, C., Thomas,

K. V., van Nuijs, A. L. N., de Voogt, P., Zuccato, E. (2013) Evaluation of uncertainties

associated with the determination of community drug use through the measurement of sewage

drug biomarkers. Environ. Sci. Technol. 47, 1452-1460.

Castiglioni, S., Zuccato, E., Fanelli, R. (2011) Illicit drugs in the environment. Occurrence,

analysis and fate using mass spectrometry, John Wiley & Sons, Hoboken, NJ

Cindrić, M., Marković, A., Horvatić, A. (2009) Spregnute tehnike tekućinski kromatograf –

spektrometar masa: osnove metodologije i primjene. Med. 45, 218-232.

EMCDDA (2008) Assessing illicit drugs in sewage – Potential and limitations of a new

monitoring approach. http://www.emcdda.europa.eu/publications/insights/wastewater

Pristupljeno 08. kolovoza 2014.

IRB (2009) Institut Ruđer Bošković. http://www.irb.hr Pristupljeno 10. kolovoza 2014.

IRB (2012) Institut Ruđer Bošković. http://www.irb.hr Pristupljeno 10. kolovoza 2014.

IRB (2014) Institut Ruđer Bošković. http://www.irb.hr Pristupljeno 10. kolovoza 2014.

Ort, C., van Nuijs A. L. N., Berset, J., Bijlsma, L., Castiglioni, S., Covaci, A., de Voogt, P.,

Emke E., Fatta-Kassinos, D., Griffiths, P., Hernandez, F., Gonzalez-Marino, I., Grabic, R.,

Kasprzyk-Hordern, B., Mastroianni, N., Meierjohann, A., Neffau, T., Ostman, M., Pico, Y.,

Racamonde, I., Reid, M., Slobodnik, J., Terzic, S., Thomaidis, N., Thomas, K. V. (2014)

Spatial differencies and temporal changes in illicit drug use in Europe quantified by

wastewater analysis. Add. 109, 1338-1352.

23

Reid, M. J., Harman, C., Grung, M., Thomas, K. V. (2011) The current status of community

drug testing via the analysis of drugs and drug metabolites in sewage. Nor. Epidemiol. 21, 15-

23.

Senta, I., Krizman, I., Ahel, M., Terzic, S. (2013) Assessment of stability of drug biomarkers

in municipal wastewater as a factor influencing the estimation of drug consumption using

sewage epidemiology. Sci. Total Environ. 487, 659-665.

Senta, I., Krizman, I., Ahel, M., Terzic, S. (2013) Integrated procedure for multiresidue

analysis of dissolved and particulate drugs in municipal wastewater by liquid

chromatography-tandem mass spectrometry. Anal. Bioanal. Chem. 405, 3255-3268.

Terzic, S., Senta, I., Ahel, M. (2010) Illicit drugs in wastewater of the city of Zagreb (Croatia)

- estimation of drug abuse in a transition country. Environ. Pollut. 158, 3179-3185.

Thomas, K. V., Bijlsma, L., Castiglioni, S., Covaci, A., Emke, E., Grabic, R., Hernandez, F.,

Karolak, S., Kasprzyk-Hordern, B., Lindberg, R., Lopez de Alda, M. J., Meierjohann, A., Ort,

C., Pico, Y., Quintana, J. B., Reid, M., Rieckermann, J., Terzic, S., van Nuijs, A. L. N., de

Voogt, P. (2012) Comparing illicit drug use in 19 European cities through sewage analysis.

Sci. Total Environ. 432, 432-439.

Zuccato, E., Chiabrando, C., Castiglioni, S., Bagnati, R., Fanelli, R. (2008) Estimating

community drug abuse by wastewater analysis. Environ. Health Perspect. 116, 1027-1032.